Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Nacrt prijedloga Programa razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021. do 2030. godine
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Vesna Koščak Miočić-Stošić | POSEBNI CILJ 1. KVALITETNO PLANIRANJE I UPRAVLJANJE RAZVOJEM ZELENE INFRASTRUKTURE U URBANIM PODRUČJIMA , MJERA 1.2. Osiguranje preduvjeta za razvoj zelene infrastrukture | U poglavlju MJERA 1.2. Osiguranje preduvjeta za razvoj zelene infrastrukture dat je prijedlog aktivnosti čiji redosljed nije u skladu s hijerarhijom planiranja koja podrazumijeva prvo izradu strateških dokumenata (strategija, programa, planova) a onda njihovu integraciju u sustav prostornog planiranja, uključivanjem i integracijom plana razvoja ZI u prostorni plan. Predlažem da promijeni redoslijed aktivnosti na način da se prvo razradi - metodologija za izradu strategija i planova razvoja ZI, potom - definira tipologija ZI (za različite razine planiranja tipologija je zbog mjerila različita) - izradi metodologija integralnog planiranja ZI (provjerena i usklađena planska rješenja) - utvrde kriteriji i smjernice za planiranje ZI u PP - izradi metodologija za standarde i kriterije za primjenu ZI Mislim da bi bilo potrebno jasnije odrediti što se podrazumijeva pod metodologijom integralnog planiranja. Integracija više različitih sustava u urbanim područjima kako bi se razvila zajednička rješenja (npr. prometni sustav, sustav odvodnje, energetski sustav, turizam, upravljanje vodama i sl.) ne govori ništa o ulozi zelene infrastrukture i načinu integriranja različitih sustava. Mislim da u obrazloženju metodologije treba naglasiti položaj ZI u tom procesu te način usklađivanja različitih razvojnih interesa i zelene infrastrukture (zaštitno okolišnih interesa). Ukoliko to nije jasno određeno u ovom strateškom dokumentu u daljnjoj razradi metodologije a posebno u praksi će, kao i uvijek prevladati razvojni interesi. U razvoju metodologije planiranja zelene infrastrukture razvojni interesi bi se trebali usklađivati s mogućnostima i ograničenjima koja proizlaze iz koncepta zelene infrastrukture! | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se iz razloga što mjere i aktivnosti nisu navedene kronološkim redom te ih je moguće provoditi istovremeno. Unutar mjere 1.2. Osiguranje preduvjeta za razvoj zelene infrastrukture predviđena je aktivnost 1.2.6. Izrada projektnog zadatka za razvoj metodologije integralnog planiranja zelene infrastrukture te 1.2.7. Razvoj (izrada) metodologije integralnog planiranja zelene infrastrukture koja uključuje integraciju više različitih sustava u urbanim područjima kako bi se razvila zajednička rješenja (npr. prometni sustav, sustav odvodnje, energetski sustav, turizam, upravljanje vodama i sl.). Unutar projektnog zadatka biti će definirano što podrazumijeva integralno planiranje zelene infrastrukture. |
| 2 | Vesna Koščak Miočić-Stošić | NACRT PRIJEDLOGA, 9.POKAZATELJI ISHODA POSEBNIH CILJEVA | Pokazatelj ishoda Posebnog cilja 1: Kvalitetno planiranje i upravljanje razvojem zelene infrastruktur je svakako broj prostornih planova koji su na kvalitetan način integrirali zelenu infrastrukturu, pa predlažem dopunu pokazatelja ishoda : 2. Izrađeni Prostorni planovi s planom razvoja zelene infrastrukture. Ciljani broj planova: 10 | Nije prihvaćen | Program razvoja ZI je srednjoročni akt strateškog planiranja te je izrađen u skladu s Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17) i pripadajućim podzakonskim propisima, a kojima je propisan način određivanja Pokazatelja ishoda. |
| 3 | Vesna Koščak Miočić-Stošić | POSEBNI CILJ 2. UNAPRIJEĐENA, RAŠIRENA, POVEZANA I LAKO DOSTUPNA ZELENA INFRASTRUKTURA U URBANIM PODRUČJIMA, MJERA 2.1. Provedba pilot projekata razvoja zelene infrastrukture | "Pilot projekti različitih tipova elemenata zelene infrastrukture" je nejasna i zbunjujuća formulacija. Da bi bila razumljiva zahtjeva definiranje što su to elementi a što tipovi zelene infrastrukture. Obzirom da, bar meni, iz teksta to nije jasno niti je definirano što znači jedno a što drugo, predlažem da se govori o tipovima ili o elementima zelene infrastrukture/zelenih površina, nikako zajedno! | Nije prihvaćen | Program razvoja ZI je izrađen u suradnji sa stručnim timom profesora sa Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sa Katedre za arhitektonsko projektiranje i Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu, koji su definirali tipologiju zelene infrastrukture. Tipologija koja se koristi za sistematizaciju aktivnosti mjera 2.1. i 2.2. je tipologija prema fizičkim oblicima - urbane točke, urbane trake/koridori, urbane matrice/mreže, a pojedini elementi su definirani unutar navedene tipologije kao npr. parkovi, perivoji, urbani vrtovi, zelene fasade, zeleni krovovi, šume i šumarci, drvoredi i sl. |
| 4 | Vesna Koščak Miočić-Stošić | 5.OPIS SREDNJOROČNIH RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH POTENCIJALA , 5.3. IDENTIFIKACIJA IZAZOVA | Obzirom da se u Republici Hrvatskoj već više od 20 g., na Sveučilišnom preddiplomskom i diplomskom studiju krajobrazne arhitekture, obrazuju stručnjaci (krajobrazni arhitekti, mag.ing.prosp.arh.) koji u okviru nastavnog kurikuluma savladavaju znanja i vještine potrebne za planiranje i projektiranje upravo zelene infrastrukture smatram potrebnim isto navesti kao našu snagu/prednost. Također, planiranjem i projektiranjem zelenih površina su se od druge polovice 20 st. bavili brojni stručnjaci, osim krajobraznih arhitekata i arhitekti, inžinjeri hortikulture, šumari. Iz navedenog proizlazi da stručnjaka, znanja i iskustva u Republici Hrvatskoj ima. Predlažem korekciju odlomka na sljedeći način: Nadopunu znanja postojećih stručnjaka kao i nedostatak znanja i iskustva novih stručnjaka pri izradi kvalitetne programske i tehničke dokumentacije za projekte zelene infrastrukture svih mjerila (obuhvata), moguće je riješiti edukacijom na različitim razinama – unaprjeđenjem nastave na visokoškolskim ustanovama iz područja održivosti, organiziranjem radionica strukovnih udruženja, izradom priručnika za projektiranje zelene infrastrukture s primjerima tehničkih rješenja i očekivanim rezultatima / dobitima i sl. | Prihvaćen | Dio rečenice: „Nedostatak znanja i iskustva stručnjaka pri izradi kvalitetne programske i tehničke dokumentacije za projekte elemenata zelene infrastrukture velikog mjerila (obuhvata), moguće je riješiti edukacijom na različitim razinama…“ biti će promijenjen na način da glasi: „Nadopunu i proširenje znanja stručnjaka pri izradi kvalitetne programske i tehničke dokumentacije za projekte zelene infrastrukture svih mjerila (obuhvata), moguće je riješiti edukacijom na različitim razinama…“. |
| 5 | Vesna Koščak Miočić-Stošić | 5.3. IDENTIFIKACIJA IZAZOVA, SWOT ANALIZA | Obzirom da se u Republici Hrvatskoj već više od 20 g., na Sveučilišnom preddiplomskom i diplomskom studiju krajobrazne arhitekture, obrazuju stručnjaci (krajobrazni arhitekti, mag.ing.prosp.arh.) koji u okviru nastavnog kurikuluma savladavaju znanja i vještine potrebne za planiranje i projektiranje upravo zelene infrastrukture smatram potrebnim isto navesti kao našu snagu/prednost. Također planiranjem i projektiranjem zelenih površina su se od druge polovice 20 st. bavili brojni stručnjaci, osim krajobraznih arhitekata i arhitekti, inžinjeri hortikulture, šumari. Iz navedenog proizlazi da stručnjaka, znanja i iskustva u Republici Hrvatskoj ima. Osim toga u novije je vrijeme izrađen veći broj dokumenata (Strategije/Studije/Programi) kao i znanstvenih radova (doktorskih disertacija, magistarskih radova, znanstvenih publikacija i članaka) koji se bave zelenom infrastrukturom što također treba prepoznati kao našu snagu. Stoga predlažem da se u poglavlje SWOT analize - SNAGE uvrsti kao nova alineja: - postojanje stručnjaka obrazovanih za planiranje i projektiranje zelene infrastrukture - izrađeni brojni stručni dokumenti i znanstveni radovi koji se bave zelenom infrastrukturom Osim toga smatram da je jedna od slabosti što u sustavu prostornog planiranja tj. izradi prostornih planova ne postoje Karta zelene infrastrukture/zelenih površina (kojom bi se utvrdilo postojeće stanje) a niti Plan razvoja zelene infrastrukture/zelenih površina koja bi dala koncept razvoja ZI. Takav plan bi trebao biti integriran i usklađen sa svim dijelovima prostornog plana a posebno s Planom namjene površina. Tek tada bi Plan razvoja zelene infrastrukture bio smislen, funkcionalan i provediv. Stoga predlažem da se u poglavlje SWOT analize SLABOSTI uvrsti kao nova alineja: - nepostojanje integracije teme zelene infrastrukture (karta i plan razvoja ZI) u prostorne planove svih razina. | Djelomično prihvaćen | Vezano na navod o postojećim stručnjacima, dio rečenice u poglavlju 5.3. Identifikacija izazova: „Nedostatak znanja i iskustva stručnjaka pri izradi kvalitetne programske i tehničke dokumentacije za projekte elemenata zelene infrastrukture velikog mjerila (obuhvata), moguće je riješiti edukacijom na različitim razinama…“ biti će promijenjen na način da glasi: „Nadopunu i proširenje znanja stručnjaka pri izradi kvalitetne programske i tehničke dokumentacije za projekte zelene infrastrukture svih mjerila (obuhvata), moguće je riješiti edukacijom na različitim razinama…“ Program razvoja ZI je izrađen u suradnji sa stručnim timom profesora sa Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sa Katedre za arhitektonsko projektiranje i Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu, koji su proveli stručnu SWOT analizu te nabrojali samo najvažnije snage, slabosti, prilike i prijetnje. Prihvaćamo uvrštavanje alineje „postojanje stručnjaka obrazovanih za planiranje i projektiranje zelene infrastrukture“ pod Snage unutar SWOT analize. Ne prihvaćamo uvrštavanje alineje „izrađeni brojni stručni dokumenti i znanstveni radovi koji se bave zelenom infrastrukturom“, jer isti nisu bili predmet stručne analize prilikom izrade Programa razvoja ZI. Unutar Mjere 1.3. predviđene su slijedeće aktivnosti: 1.3.4. Izrada studija, strategija i/ili planova razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima 1.3.5. Izmjena i dopuna postojećih strategija i/ili planova razvoja gradova i općina u dijelu razvoja zelene infrastrukture i 1.3.9. Izrada karata zelene infrastrukture u postojećoj prostorno-planskoj dokumentaciji. Rečenica „Nedostatak povezivanja i umrežavanja kvalitetne zelene infrastrukture u prostornim planovima“ biti će izmijenjena da glasi „Nedostatak kvalitetnog povezivanja i umrežavanja elemenata zelene infrastrukture u prostornim planovima“. Novi Pravilnik o prostornim planovima je u pripremi te je prilikom izrade uzet u obzir i razvoj zelene infrastrukture, a prije donošenja će također proći postupak javnog savjetovanja. Pozivamo Vas da pratite stranice Ministarstva (https://mpgi.gov.hr/) i e-savjetovanja (https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/Dashboard) te da se uključite u javnu raspravu kada tema bude predmetni Pravilnik. |
| 6 | Razvojna agencija Split - RaST d.o.o. | POSEBNI CILJ 3. VISOKA RAZINA ZNANJA I DRUŠTVENE SVIJESTI O ODRŽIVOM RAZVOJU URBANIH PODRUČJA KROZ RAZVOJ ZELENE INFRASTRUKTURE, MJERA 3.1. Afirmacija i informiranje javnosti o zelenoj infrastrukturi | Pokazatelj rezultata provedbe mjere „Ukupno objave i priopćenja vezana uz temu zelene infrastrukture (web stranica i sredstva javnog priopćavanja)“ i „Sudionici informativnih radionica, konferencija i tematskih skupova na temu zelene infrastrukture“ odnose se na pokazatelje neposrednih rezultata i smatramo da ih je potrebno redefinirati. Isto tako za pokazatelj „Stručnjaci i predstavnici lokalne/regionalne samouprave koji su sudjelovali na edukativnim događanjima“ na str. 58. | Nije prihvaćen | Program razvoja ZI je srednjoročni akt strateškog planiranja te je izrađen u skladu s Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17) i pripadajućim podzakonskim propisima, a kojima je propisan način određivanja pokazatelja. Pokazatelji su usklađeni s vrstom aktivnosti i očekivanim rezultatom. Program je usklađen sa prethodnim mišljenjem dobivenim od strane Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, koje je Koordinacijsko tijelo za sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske. |
| 7 | Razvojna agencija Split - RaST d.o.o. | POSEBNI CILJ 2. UNAPRIJEĐENA, RAŠIRENA, POVEZANA I LAKO DOSTUPNA ZELENA INFRASTRUKTURA U URBANIM PODRUČJIMA, MJERA 2.2. Poticanje izgradnje zelene infrastrukture kojom se jača otpornost urbanih područja na posljedice klimatskih promjena | Aktivnosti mjere 2.2., nejasno je što pod aktivnošću 2.2.2. podrazumijeva termin „zelene parkirališne površine“ – može li se redefinirati. Također, kontekstu ove mjere mogu se predložiti elementi zelene infrastrukture koji su prethodno spomenuti, a odnose se na tržnice i sjene. | Nije prihvaćen | Zelene parkirališne površine su one koje nemaju kao završnu površinu beton ili asfalt, već su zelene i vodoupojne, a kao primjer navodimo travnate kocke i slična rješenja koja omogućuju rast vegetacije. Ne prihvaća se uvrštavanje infrastrukture za opskrbu zdravom hranom iz razloga što će se u novom EU financijskom razdoblju 2021-2027 kroz Integrirani teritorijalni program (ITP) sufinancirati projekti koji integriraju različite potrebe urbanih područja, ako što su zdrava hrana, socijalna kohezija i sl. Predviđeno je sufinanciranje pilot projekata i ostalih projekata iz EU sredstava, putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti RH i ESI fondova za novo financijsko razdoblje 2021-2027, prema pravilima i uvjetima važeće EU regulative. Programiranje novog financijskog razdoblja je još u tijeku, a Vaš prijedlog uvrštavanja ostalih elemenata kojima se postiže zasjenjenje biti će razmotren sukladno mogućnostima. |
| 8 | Razvojna agencija Split - RaST d.o.o. | POSEBNI CILJ 2. UNAPRIJEĐENA, RAŠIRENA, POVEZANA I LAKO DOSTUPNA ZELENA INFRASTRUKTURA U URBANIM PODRUČJIMA, MJERA 2.1. Provedba pilot projekata razvoja zelene infrastrukture | Pod ciljem 2. Unaprijeđena, raširena, povezana i lako dostupna zelena infrastruktura u urbanim područjima nije navedena nijedna mjera koja se odnosi na zaštitu/očuvanje zelenih površina. Pokazatelji rezultata provedbe mjere „Provedeni pilot projekti razvoja zelene infrastrukture - uređenje i izgradnja“ istovjetan je pokazatelju „Ukupna površina zelene infrastrukture uređene u okviru pilot projekata (obuhvat zahvata)“ koji je možda relevantniji. Pokazatelj rezultata provedbe mjere „Broj izrađenih strateških akata planiranja zelene infrastrukture i/ili izmijenjenih postojećih strategija i/ili planova razvoja gradova i općina“ bez dodatnog obrazloženja se preklapa s pokazateljem mjere 1.3. „Izrađeni strateški dokumenti razvoja zelene infrastrukture“. Hoće li u tome doći do preklapanja prilikom izvještavanja, tj. hoće li se postignuća u pokazateljima „brojati duplo“? Također, smatramo da je potrebno revidirati sljedeće podatke jer nisu konzistentni kroz cijeli dokument: Pokazatelj „Izrađeni strateški dokumenti razvoja zelene infrastrukture“ (Pokazatelj 1) i „Broj izrađenih strateških akata planiranja zelene infrastrukture i/ili izmijenjenih postojećih strategija i/ili planova razvoja gradova i općina“ (Pokazatelj 2) sadrže obrazloženja metode praćenja koja se ne mogu smisleno razlučiti, imaju isti izvor, ali različitu ciljnu vrijednost. Ciljna vrijednost „Pokazatelja 2“ je 2 (str. 70.), a „Pokazatelja 1“ 200 (pri čemu je ciljna vrijednost na kraju dokumenta u sažetku pokazatelja vrijednost ovog pokazatelja 100), iako se pokazatelj 1 odnosi samo na izradu strateških dokumenata, a pokazatelj 2 na izradu/izmjenu strateških dokumenata razvoja zelene infrastrukture. Dakle, za ova dva pokazatelja nije jasno što mjere ni koji se podaci prikupljaju, te smatramo da dolazi do preklapanja u njihovom obuhvatu. | Djelomično prihvaćen | Mjerama i aktivnostima posebnog cilja 2. predviđen je razvoj nove te unaprjeđenje postojeće zelene infrastrukture u urbanim područjima, kao što je navedeno u Poglavlju 8. Posebni ciljevi. Navedeni pokazatelji rezultata nisu istovjetni. Jedan prati broj provedenih pilot projekata, a drugi prati ukupnu površinu zelene infrastrukture uređenu tijekom provedbe pilot projekata. Naziv pokazatelja Mjere 2.1. „Broj izrađenih strateških akata planiranja zelene infrastrukture i/ili izmijenjenih postojećih strategija i/ili planova razvoja gradova i općina“ biti će izmijenjen da glasi: „Izrađeni strateški akti planiranja razvoja zelene infrastrukture i/ili izmijenjene postojeće strategije i/ili planovi razvoja gradova i općina u okviru pilot projekata“, a mjerna jedinica će biti izmijenjena da glasi „broj“. Neće doći do poklapanja navedenog pokazatelja sa pokazateljem Mjere 1.3., jer se pokazatelj Mjere 1.3. odnosi na sveukupan broj izrađenih strateških dokumenata razvoja zelene infrastrukture, a pokazatelj Mjere 2.1. odnosi se na one strateške dokumente koji će biti izrađeni u sklopu provedbe pilot projekata. Ciljana vrijednost pokazatelja Mjere 1.3. za 2030. godinu biti će usklađena tako da u cijelom dokumentu iznosi 100, dok će se naziv pokazatelja „Izrađeni strateški dokumenti razvoja zelene infrastrukture“ izmijeniti tako da glasi „Izrađeni strateški akti planiranja razvoja zelene infrastrukture i/ili izmijenjene postojeće strategije i/ili planovi razvoja gradova i općina“. |
| 9 | Razvojna agencija Split - RaST d.o.o. | POSEBNI CILJ 1. KVALITETNO PLANIRANJE I UPRAVLJANJE RAZVOJEM ZELENE INFRASTRUKTURE U URBANIM PODRUČJIMA , MJERA 1.3. Izrada strateških dokumenata razvoja zelene infrastrukture na lokalnoj i regionalnoj razini | Pokazatelj rezultata provedbe mjere „Izrađeni strateški dokumenti razvoja zelene infrastrukture“. Nejasno je hoće li JLS-ovi biti obvezni donijeti planove razvoja zelene infrastrukture. Također, ako JLS-ovi nisu obvezni izraditi te planove razvoja JLS, na koji način neke aktivnosti ove mjere mogu utjecati, odnosno utječu li na postizanje željenih rezultata (npr. aktivnost 1.3.5. Izmjena i dopuna postojećih strategija i/ili planova razvoja gradova i općina u dijelu razvoja zelene infrastrukture). | Primljeno na znanje | JLPS trenutno nemaju zakonsku obvezu donošenja strateških dokumenata razvoja zelene infrastrukture, bilo kroz izradu novih ili izmjena i dopuna postojećih, ali će ih se kroz dodjelu bespovratnih sredstava za sufinanciranje mjera i aktivnosti iz Programa razvoja ZI poticati na izradu istih. Smatramo da bi svaka JLP(R)S trebala prepoznati benefite zelene infrastrukture i raditi planove za njen razvoj, unapređenje i poboljšanje, radi postizanja veće kvalitete života svojih građana i kao dio borbe protiv klimatskih promjena. U Republici Hrvatskoj ustrojeno je ukupno 555 jedinica lokalne samouprave, i to 428 općina i 127 gradova te 20 jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno županija. Grad Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske, ima poseban status grada i županije, tako da je u Republici Hrvatskoj sveukupno 576 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Smatramo da ostvarenje ciljane vrijednosti izrađenih strateških dokumenata za 10-godišnje razdoblje, s obzirom na 576 JLP(R)S ne ovisi o obvezi izrade navedenih dokumenata. |
| 10 | Razvojna agencija Split - RaST d.o.o. | POSEBNI CILJ 1. KVALITETNO PLANIRANJE I UPRAVLJANJE RAZVOJEM ZELENE INFRASTRUKTURE U URBANIM PODRUČJIMA , MJERA 1.2. Osiguranje preduvjeta za razvoj zelene infrastrukture | Pokazatelj rezultata provedbe mjere „Izrađeni dokumenti kojima se definiraju metodologije, tipologije te kriteriji i smjernice za razvoj zelene infrastrukture“. Smatramo da broj izrađenih priručnika i sličnih dokumenata nije relevantan osim ako nije sigurno da su se pomoću njih „Osigurali preduvjeti za razvoj zelene infrastrukture“. Može li se utvrditi pokazatelj rezultata u ovoj mjeri tako da se stvarno utvrdi funkcionalnost sustava ISPU; poput npr. broja dozvola izdanih preko modula eDozvola ili nekog dugog pokazatelja koji govori o uspješnosti provedbe popisanih aktivnosti? Također, s obzirom na raznovrsnost popisanih aktivnosti, u kontekstu ove mjere potrebno je definirati još koji pokazatelj tako da se prati funkcionalnost ISPU sustava, a zatim i ocjena metodologije za izradu standarda i kriterija (ako već iza iste postoji obveza vrednovanja). | Nije prihvaćen | Program razvoja ZI je srednjoročni akt strateškog planiranja te je izrađen u skladu s Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17) i pripadajućim podzakonskim propisima, a kojima je propisan način određivanja pokazatelja. Pokazatelj rezultata odnosi se na broj dokumenata koji su nabrojani unutar mjere 1.2. a njihova izrada biti će povjerena stručnjacima iz relevantnih područja te je predviđen i stručni nadzor nad provođenjem aktivnosti. Informacijski sustav prostornog uređenja (ISPU) je državni interoperabilni i multiplatformni sustav za unos, verifikaciju, javnu objavu i razmjenu prostornih podataka za potrebe izrade, donošenja, provedbe i nadzora prostornih planova, trajnog praćenja stanja u prostoru i području prostornog uređenja, izrade izvješća o stanju u prostoru, te obavljanje poslovnih procesa propisanih zakonom koji uređuje područje prostornog uređenja i posebnim propisima. Struktura, sadržaj, način rada, oblik i elektronički standard informacijskog sustava prostornog uređenja, ovlasti i obveze u vođenju i upravljanju tim sustavom, te javnopravna tijela koja su prostorne i druge podatke dužna učiniti dostupnima putem informacijskog sustava prostornog uređenja i način na koji su to dužna učiniti, propisani su Uredbom o informacijskom sustavu prostornog uređenja (NN 115/15). |
| 11 | Razvojna agencija Split - RaST d.o.o. | POSEBNI CILJ 1. KVALITETNO PLANIRANJE I UPRAVLJANJE RAZVOJEM ZELENE INFRASTRUKTURE U URBANIM PODRUČJIMA , MJERA 1.1. Evidentiranje zelene infrastrukture u urbanim područjima na području gradova i općina u RH | Što se tiče predloženih mjera i vezanih pokazatelja, smatramo da je iste potrebno korigirati u dijelovima u kojima se pokazateljima rezultata zapravo mjeri output, a ne zajednički doprinos provedenih aktivnosti u realizaciji određene mjere. U pokazatelju „Izrađena nacionalna baza prostornih podataka zelene infrastrukture u urbanim područjima u Republici Hrvatskoj“ smatramo da je navedeni pokazatelj potrebno redefinirati jer „izrađen“ ne znači i „funkcionalan“. | Djelomično prihvaćen | Program razvoja ZI je srednjoročni akt strateškog planiranja te je izrađen u skladu s Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17) i pripadajućim podzakonskim propisima, a kojima je propisan način određivanja pokazatelja. Pokazatelj „Izrađena nacionalna baza prostornih podataka zelene infrastrukture u urbanim područjima u Republici Hrvatskoj“ biti će izmijenjen na način da glasi „Izrađena funkcionalna nacionalna baza prostornih podataka zelene infrastrukture u urbanim područjima u Republici Hrvatskoj“. |
| 12 | Razvojna agencija Split - RaST d.o.o. | POSEBNI CILJ 1. KVALITETNO PLANIRANJE I UPRAVLJANJE RAZVOJEM ZELENE INFRASTRUKTURE U URBANIM PODRUČJIMA , MJERA 1.1. Evidentiranje zelene infrastrukture u urbanim područjima na području gradova i općina u RH | Neke od aktivnosti mjere 1.1. i mjere 1.2., potrebno je simultano provesti pa bi možda u tome trebalo i redefinirati mjere jer ujedno potencijalno dolazi do preklapanja. Primjerice, nejasno je definirana aktivnost 1.1.5. Izrada računalnog rješenja za mapiranje početnog stanja i praćenje razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima. Je li se navedeno odnosi na novo računalno rješenje ili nadogradnju nekog modula u ISPU, koji se kroz aktivnosti mjere 1.2. nadograđuje s modulima eDozvola? | Nije prihvaćen | Mjere i aktivnosti Programa razvoja ZI nisu prikazane kronološkim redom te ih je moguće provoditi istovremeno. Navedeno računalno rješenje se odnosi na nadogradnju ISPU sustava, izradom zasebnog modula. |
| 13 | Razvojna agencija Split - RaST d.o.o. | POSEBNI CILJ 2. UNAPRIJEĐENA, RAŠIRENA, POVEZANA I LAKO DOSTUPNA ZELENA INFRASTRUKTURA U URBANIM PODRUČJIMA, OPIS PROJEKATA | Predlažemo da se na stranici 52. pod naslovom „Opis projekata“ dodaju sljedeća dva projekta s opisima: - Projekt izvedbe trijemova, pergola i sjenila Projekt se može provoditi kao izgradnja elemenata zasjenjenja na otvorenim javnim prostorima ili kao zahvati na javnim i privatnim građevinama. Uključuje i sadnju stabala i ozelenjivanje pergola kao elemenata zasjenjenja. - Projekt izgradnje i obnove tržnica Projektom se teži potaknuti obnovu i izgradnju gradske infrastrukture za opskrbu zdravom hranom, socijalnu koheziju i urbanu regeneraciju, koja je ujedno i podrška malim gospodarstvima u poljoprivredi, trgovini i uslugama. Navedeno se primarno odnosi na razvoj tržnica koje je potrebno urbanistički planirati kroz posebne lokacije koja su mjesta za trgovinu, a ujedno predstavljaju javne trgove/parkove/pješačke prostore koji su dobro prometno povezani i postavljeni tako da omogućuju razvoj i povezuju druge sadržaje u smislu gradskih centara. | Nije prihvaćen | Projekti navedeni u Opisu projekata sveobuhvatni su, te nije potrebno posebno navoditi trijemove, pergole i sjenila. Urbani mobilijar definirat će se na projektnoj razini. Također, isticanje prostora gradskih tržnica nije potrebno, budući da se Program bavi građevinskim područjem naselja te obuhvaća i navedene prostore, ukoliko su predviđeni/planirani kroz prostorne planove gradova i općina. U novom EU financijskom razdoblju 2021-2027 kroz Integrirani teritorijalni program (ITP) sufinancirati će se projekti koji integriraju različite potrebe urbanih područja, ako što su zdrava hrana, socijalna kohezija i sl. |
| 14 | Razvojna agencija Split - RaST d.o.o. | 5.OPIS SREDNJOROČNIH RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH POTENCIJALA , 5.1. IDENTIFIKACIJA RAZVOJNIH POTREBA | Predlažemo da se u razvojne potrebe u realizaciji / implementaciji zelene infrastrukture na razini JLS (grad/općina) (str. 33) prepoznaju i potrebe kroz infrastrukturu za opskrbu zdravom hranom, socijalnom kohezijom i urbanom regeneracijom, a koja je ujedno i podrška malim gospodarstvima u poljoprivredi, trgovini i uslugama. Navedeno se primarno odnosi na razvoj tržnica koje je potrebno urbanistički planirati kroz posebne lokacije koja su mjesta za trgovinu, a ujedno predstavljaju javne trgove/parkove/pješačke prostore koji su dobro prometno povezani i postavljeni tako da omogućuju razvoj i povezuju druge sadržaje u smislu gradskih centara. Osim tržnica, rješenja za smanjenje toplinskog opterećenja na javne prostore i zgrade su sjene, odnosno ventilirane zasjenjene površine javnih prostora (ulica, trgova, parkova, plaža, šetališta, prostora uz javne građevine, itd.) koje omogućuju ugodan boravak i kretanje građana. Primjeri rješenja su sadnja visokog drveća, pergole, trijemovi i nadstrešnice, platnena sjenila nad pješačkim površinama, urbanistički raspored zgrada kojim se stvaraju zasjenjene površine, itd. Razvoj sjene u javnim prostorima treba omogućiti kroz urbanističke planove, ciljane programe za izvedbu pojedinih tipova rješenja i implementaciju kroz pojedinačna rješenja urbanog dizajna. Sustavi zasjenjenja i prirodnog provjetravanja na zgradama utječu na energetsku učinkovitost i omogućuju korištenje vanjskih površina stambenih i radnih prostora. Primjeri rješenja su lođe i balkoni s tendama, sjenilima, sjenilima, pergola, trijemovi, ventilirane zasjenjene fasade, ozelenjene fasade. Razvoj zasjenjenih površina treba omogućiti kroz urbanističke planove i programe energetske učinkovitosti i unapređenja građevina. U vezi s tim, smatramo da je u dijelu „Razvojne potrebe u postupku planiranja zelene infrastrukture na razini JLS (grad/općina) mogu se utvrditi kroz preduvjete koji se predlažu usvojiti / ostvariti“ (str. 33.) potrebno predvidjeti i izradu/izmjene prostorno-planske dokumentacije lokalne razine kojom se utvrđuje temeljna organizacija prostora, zaštita prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti kao i korištenje i namjena površina. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se uvrštavanje infrastrukture za opskrbu zdravom hranom iz razloga što će se u novom EU financijskom razdoblju 2021-2027 kroz Integrirani teritorijalni program (ITP) sufinancirati projekti koji integriraju različite potrebe urbanih područja, ako što su zdrava hrana, socijalna kohezija i sl. Predviđeno je sufinanciranje pilot projekata i ostalih projekata iz EU sredstava, putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti RH i ESI fondova za novo financijsko razdoblje 2021-2027, prema pravilima i uvjetima važeće EU regulative. Programiranje novog financijskog razdoblja je još u tijeku, a Vaš prijedlog uvrštavanja ostalih elemenata kojima se postiže zasjenjenje biti će razmotren sukladno mogućnostima. Skreće se pozornost, u kontekstu važeće podzakonske regulative, da je na snazi važeći Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04, 163/04, 9/11), koji u obradi tema pri izradi prostornih i urbanističkih planova koji su na snazi omogućava nesmetanu provedbu ovoga Programa ali i svih drugih dokumenata u cilju razvoja zelene infrastrukture. Citiramo članak 22. stavak 2. „Ako je u prostornom planu potreban grafički prostorni pokazatelj koji nije određen ovim Pravilnikom, koristit će se planski znak izveden iz istovrsne skupine planskih znakova.“ Navedeno omogućava autorski pristup rješavanja ove i drugih problematika pri izradi prostornih i urbanističkih planova. Prilikom pripremnih radova za izradu prostornih i urbanističkih planova izrađuje se niz analiza i one, ukoliko su samostalna cjelina, predstavljaju stručne podloge za izradu plana, a pojedini dijelovi se koriste pri izradi koncepta i samom tehničkom prikazu plana. To ne znači nužno da te analize predstavljaju samostalne kartografske prikaze kao dio plana već mogu biti dio sinteznih prikaza i/ili dio obrazloženja koncepcije plana. Novi Pravilnik o prostornim planovima je u pripremi te je prilikom izrade uzet u obzir i razvoj zelene infrastrukture, a prije donošenja će također proći postupak javnog savjetovanja. Pozivamo Vas da pratite stranice Ministarstva (https://mpgi.gov.hr/) i e-savjetovanja (https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/Dashboard) te da se uključite u javnu raspravu kada tema bude predmetni Pravilnik. |
| 15 | Razvojna agencija Split - RaST d.o.o. | 2.OKVIR I METODOLOGIJA IZRADE, 2.2. NACIONALNI ZAKONSKI KONTEKST | Čitajući Program stječe se dojam da je naglasak na urbanoj preobrazbi i urbanoj sanaciji izostavljen, a što bi bilo više u skladu sa stanjem i potrebama prostora u Republici Hrvatskoj, posebno u urbanim područjima na Jadranu jer je stanje urbanog prostora u vidu uređenosti okoliša na nižim razinama u odnosu na situaciju u europskim i gradovima kontinentalne Hrvatske. Predložene mjere koncentrirane su na razvoj zelene infrastrukture (ZI se ovdje definira u užem obliku nego što je to u nekim drugim strateškim dokumentima) koje je u Hrvatskoj teško ostvariti u urbanim područjima, a posebno na Jadranu gdje su zbog smještaja i konfiguracije terena te insolacija područja neke mjere osuđene na ograničenu primjenu – primjerice parkovi, perivoji i slično. Također, izostale su mjere kojima bi se realizirale realne potrebe stanovnika urbanih područja na Jadranu, a koji bi mogli biti usklađeni sa svrhom donošenja ovog strateškog dokumenta. U urbanim područjima na Jadranu utvrđene su potrebe za uređenjem javnih površina na kojima se nalaze tržnice, kao i ozelenjivanje koridora i površina koje služe za kretanje i boravak građana. | Primljeno na znanje | Nositelji provedbe mjera unaprjeđenja i izgradnje zelene infrastrukture su JLP(R)S na području cijele RH. JLP(R)S u obalnom području javljat će se na pozive na dostavu projektnih prijedloga i predlagati projekte u skladu sa svojim aktima strateškog planiranja. |
| 16 | NZJZ "Dr. Andrija Štampar" | NACRT PRIJEDLOGA | 22. srpnja 2021. Prijedlog dopuna Nacrta prijedloga programa razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021. do 2030. godine Poštovani, Nastavni zavod za javno zdravstvo „dr. Andrija Štampar“ predlaže slijedeće dopune: Poznato je da urbane zelene površine pružaju niz usluga ekosustava koje doprinose poboljšanju zdravlja i kvalitete života, ali moramo uzeti u obzir i negativne učinke koji proizlaze iz njihovih prirodnih funkcija. Urbane zelene površine prepoznate su kao glavni izvor emisije aeroalergena (pelud) i jedan su od glavnih čimbenika koji uzrokuju simptome alergije. Stanovnici urbanih područja češće imaju simptome alergijskih bolesti nego stanovnici ruralnih područja, uglavnom zbog interakcije između kemijskih zagađivača zraka i peludnih zrnaca u zraku. Zbog klimatskih promjena koje utječu na distribuciju biljaka, životne cikluse biljaka, proizvodnju i raspršivanje peluda te trenda širenja korovnih vrsta očekuju se i veći zdravstveni problemi kod osjetljivih pojedinaca. Sukladno Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu (NN 46/20) predlažemo jače uključenje mreže zavoda za javno zdravstvo u strategije planiranja ZI i jačanje postojećih kapaciteta zavoda koji su i definirani kroz sljedeće mjere: Mjera ZD-07. Jačanje sustava praćenja alergenih vrsta ZD-07-02. Uspostava zakonodavno obveznog praćenja peluda alergenih vrsta unutar mreže zavoda za javno zdravstvo, razvoj alata za procjenu vremensko-prostornog širenja i pojavnosti novih vrsta i utjecaja alergene peludi na indikatore kvalitete vanjskog zraka i indikatore unutar zdravstvenog sustava ZD-07-03. Multidisciplinarno planiranje sadnje nealergenih vrsta na razini JLP(R)S-a ZD-07-04. Planiranje akcija osvještavanja javnosti i jačanja kapaciteta struke u zdravstvenom i ostalih sektorima (komunalno upravljanje, prostorno planiranje i dr.) na temelju rezultata praćenja i modeliranja kretanja aeroalergena. Navedeno uključuje izradu smjernica i vodiča za svako urbano područje vezano uz sadnju nealergenih i/ili nisko alergenih biljnih vrsta. Aerobiološki podatci omogućuju izračun potencijalne alergene vrijednosti za svaku biljnu vrstu u urbanom području te izračun indeksa alergenosti urbanih zelenih zona. Uzimajući kriterij alergenosti u obzir kao parametar pri upravljanju, projektiranju i planiranju sadašnjih i budućih zelenih površina ostvarit ćemo cilj zdravog dizajna urbanih zelenih površina, a samim time i snažno utjecati na poboljšanje kvalitete života smanjujući mogućnost razvitka peludnih alergija. | Djelomično prihvaćen | Problematika aeroalergena biti će uzeta u obzir prilikom raspisa uvjeta za pozive na dostavu projektnih prijedloga za izradu strateških akata. Nakon što izradite smjernice i vodiče za urbana područja vezano uz sadnju nealergenih i/ili nisko alergenih biljnih vrsta možemo ih uključiti prilikom provedbe projekata te prilikom provedbe aktivnosti afirmacije, informiranja javnosti i edukacije o zelenoj infrastrukturi. Aktivnosti jačanja postojećih kapaciteta Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „dr. Andrija Štampar“ nisu u nadležnosti Ministarstva prostornoga planiranja, graditeljstva i državne imovine. |
| 17 | NIKŠA BOŽIĆ | 10.RAZVOJNE MJERE, POSEBNI CILJ 3. VISOKA RAZINA ZNANJA I DRUŠTVENE SVIJESTI O ODRŽIVOM RAZVOJU URBANIH PODRUČJA KROZ RAZVOJ ZELENE INFRASTRUKTURE | Umjesto naglaska na objave i priopćenja vezana uz temu zelene infrastrukture na web stranici ministarstva zaduženog za provedbu predlažem uvesti mjere kojima će se (su)financirati izrada publikacija stručnog i znanstvenog karaktera (knjige i sl.). | Nije prihvaćen | Sufinanciranje objave publikacija znanstvenog i stručnog sadržaja je u nadležnosti Ministarstva kulture i medija. Program razvoja ZI predviđa sufinanciranje izrade priručnika, metodologija, smjernica, studija, strategija te informiranje javnosti putem sredstava javnog priopćavanja, vlastite web stranice, putem tiskanog info materijala i dr. |
| 18 | NIKŠA BOŽIĆ | 10.RAZVOJNE MJERE, POSEBNI CILJ 2. UNAPRIJEĐENA, RAŠIRENA, POVEZANA I LAKO DOSTUPNA ZELENA INFRASTRUKTURA U URBANIM PODRUČJIMA | Budući da se u uvodnom dijelu dokumenta pod koristi zelene infrastrukture navode njene okolišne, gospodarske i društvene koristi nije jasno zašto se u razradi ovog posebnog cilja naglaska stavlja isključivo na zelenu infrastrukturu kojom se jača otpornost urbanih područja na posljedice klimatskih promjena. Predlažem uvođenje i drugih mjera u okviru ovog posebnog cilja, osobito onih kojima će se poticati stvaranje takvih urbanih prostora koji donose društvene koristi lokalnim zajednicama. | Nije prihvaćen | Posebni cilj 2. razrađuje niz mjera i aktivnosti za razvoj zelene infrastrukture, kako izgradnjom nove tako i uređenjem postojeće, kojima se osim koristi za okoliš ostvaruju i gospodarska te društvena korist. |
| 19 | NIKŠA BOŽIĆ | 10.RAZVOJNE MJERE, POSEBNI CILJ 2. UNAPRIJEĐENA, RAŠIRENA, POVEZANA I LAKO DOSTUPNA ZELENA INFRASTRUKTURA U URBANIM PODRUČJIMA | Predlažem brisati riječ "povezana", odnosno zamijeniti rječju "umrežena". Nije jasno zašto se inzistira na povezanosti ZI. (Strategija EU-a za zelenu infrastrukturu spominje "strateški planiranu mrežu". Iz konteksta spominjanja "međusobne povezanosti" stječe se dojam da se radi o nužnoj prostornoj povezanosti, što ne držim osobito relevantnim.) | Nije prihvaćen | Riječ „povezana“ dodana je temeljem prethodnog mišljenja na Nacrt prijedloga Programa razvoja ZI, pribavljenog od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. |
| 20 | NIKŠA BOŽIĆ | POSEBNI CILJ 1. KVALITETNO PLANIRANJE I UPRAVLJANJE RAZVOJEM ZELENE INFRASTRUKTURE U URBANIM PODRUČJIMA , MJERA 1.5. Unaprjeđenje međunarodne suradnje | Nigdje ne nalazim poveznicu s analitičkim dijelom dokumenta koji bi opravdao alokaciju 3.750.000 kuna na ovu mjeru namijenjenu sudjelovanju djelatnika resornog Ministarstva na međunarodnim konferencijama i organizaciju vlastitih konferencija. Molim pojašnjenje i poveznicu s provedenom analizom kojom bi se opravdala potreba ovakve mjere. (U analitičkom je dijelu problematizirano znanje lokalnih stručnjaka pa predlažem da se i ova mjera preformulira na način da uključi i stručne organizacije te akademsku zajednicu a ne samo tijelo nadležno za provedbu Programa razvoja ZI.) | Nije prihvaćen | Planirani iznosi za Mjeru 1.5. Unaprjeđenje međunarodne suradnje, koja uključuje razmjenu znanja i iskustava na području održivog urbanog razvoja, a posebno razvoja zelene infrastrukture, kako organiziranjem vlastitih međunarodnih događanja tako i sudjelovanje na međunarodnim događanjima u inozemstvu, odnose se na 10-godišnje razdoblje, te je analizom troškova putovanja i organizacije konferencija u periodu prije COVID 19 pandemije, te troškova dolaska i predavanja međunarodnih stručnjaka utvrđen navedeni iznos. Unutar mjere 3.1. Afirmacija i informiranje javnosti o zelenoj infrastrukturi i mjere 3.2. Edukacija o zelenoj infrastrukturi, za koje je predviđena alokacija od 7.000.000 kuna, predviđene su aktivnosti uključivanja akademske i znanstveno-stručne zajednice u edukaciju i afirmaciju zelene infrastrukture; organiziranja informativnih, edukativnih i provedbenih radionica, konferencija i tematskih skupova, predavanja u sklopu stručnog usavršavanja, organiziranje seminara za stručnjake s ciljem razmjene znanja i iskustva te educiranja na temelju primjera dobre prakse i sl. |
| 21 | NIKŠA BOŽIĆ | POSEBNI CILJ 1. KVALITETNO PLANIRANJE I UPRAVLJANJE RAZVOJEM ZELENE INFRASTRUKTURE U URBANIM PODRUČJIMA , MJERA 1.3. Izrada strateških dokumenata razvoja zelene infrastrukture na lokalnoj i regionalnoj razini | Nije jasno zašto se navodi izrada strateških dokumenata na regionalnoj razini. Nigdje ne nalazim poveznicu s analitičkim dijelom dokumenta kojim bi se utvrdila potreba takvog tipa planiranja. Umjesto strateških dokumenata, predlažem razvijati metodologiju i obvezu izrade STRUČNIH PODLOGA zelene infrastrukture kao integralnog dijela prostornog/urbanističkog planiranja, što onda podrazumijeva i integraciju planova razvoja ZI u sustav prostornog planiranja što je najučinkovitiji oblik planiranja. | Nije prihvaćen | Program razvoja ZI ne propisuje obvezu ali ostavlja mogućnost za izradu strateškog dokumenata na regionalnoj, a ne samo na lokalnoj razini. Kao primjer navodimo Grad Zagreb, koji kao glavni grad Republike Hrvatske ima poseban status grada i županije, pa su stoga njegovi strateški dokumenti i regionalne razine. Program razvoja ZI je srednjoročni akt strateškog planiranja od nacionalnog značaja kojim se pobliže definira provedba strateških ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije i strategija, a nije zakonodavni akt te ne može propisati nikakve zakonske obveze. Izrađen je u skladu s Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17) i pripadajućim podzakonskim propisima. Novi Pravilnik o prostornim planovima je u pripremi te je prilikom izrade uzet u obzir i razvoj zelene infrastrukture, a prije donošenja će također proći postupak javnog savjetovanja. Pozivamo Vas da pratite stranice Ministarstva (https://mpgi.gov.hr/) i e-savjetovanja (https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/Dashboard) te da se uključite u javnu raspravu kada tema bude predmetni Pravilnik. |
| 22 | NIKŠA BOŽIĆ | POSEBNI CILJ 1. KVALITETNO PLANIRANJE I UPRAVLJANJE RAZVOJEM ZELENE INFRASTRUKTURE U URBANIM PODRUČJIMA , MJERA 1.2. Osiguranje preduvjeta za razvoj zelene infrastrukture | Nije jasno zašto se navodi izrada strateških dokumenata na regionalnoj razini. Nigdje ne nalazim poveznicu s analitičkim dijelom dokumenta kojim bi se utvrdila potreba takvog tipa planiranja. Umjesto strateških dokumenata, predlažem razvijati metodologiju i obvezu izrade STRUČNIH PODLOGA zelene infrastrukture kao integralnog dijela prostornog/urbanističkog planiranja, što onda podrazumijeva i integraciju planova razvoja ZI u sustav prostornog planiranja što je najučinkovitiji oblik planiranja. | Nije prihvaćen | Program razvoja ZI ne propisuje obvezu ali ostavlja mogućnost za izradu strateškog dokumenata na regionalnoj, a ne samo na lokalnoj razini. Kao primjer navodimo Grad Zagreb, koji kao glavni grad Republike Hrvatske ima poseban status grada i županije, pa su stoga njegovi strateški dokumenti i regionalne razine. Program razvoja ZI je srednjoročni akt strateškog planiranja od nacionalnog značaja kojim se pobliže definira provedba strateških ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije i strategija, a nije zakonodavni akt te ne može propisati nikakve zakonske obveze. Izrađen je u skladu s Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17) i pripadajućim podzakonskim propisima. Novi Pravilnik o prostornim planovima je u pripremi te je prilikom izrade uzet u obzir i razvoj zelene infrastrukture, a prije donošenja će također proći postupak javnog savjetovanja. Pozivamo Vas da pratite stranice Ministarstva (https://mpgi.gov.hr/) i e-savjetovanja (https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/Dashboard) te da se uključite u javnu raspravu kada tema bude predmetni Pravilnik. |
| 23 | NIKŠA BOŽIĆ | 10.RAZVOJNE MJERE, POSEBNI CILJ 1. KVALITETNO PLANIRANJE I UPRAVLJANJE RAZVOJEM ZELENE INFRASTRUKTURE U URBANIM PODRUČJIMA | U okviru posebnog cilja 1 ostaje nedovoljno razrađena veza razvoja zelene infrastrukture s postojećim sustavom prostornog planiranja kao i s očekivanim novim sustavom prostornog planiranja (nova generacija prostornih planova sukladno očekivanom novom Pravilniku o standardu prostornih planova). Sustav prostornog planiranja ostaje važan sustav za realizaciju programa razvoja ZI, te ako se propusti povezati ova dva sustava neće biti realno očekivati kvalitetno planiranje i upravljanje razvojem ZI. Predlažem uvesti posebnu mjeru koja će se baviti integracijom plana razvoja ZI i sustava prostornog planiranja, a koja bi uključivala analizu i valorizaciju postojećeg sustava te posebno razvoj metodologije planiranja ZI u planovima nove generacije. Posebno napominjem da s obzirom na gore navedeno planirana mjera 1.3. nije dovoljna budući da se u njoj naglasak stavlja na izradu strateških dokumenata razvoja ZI. To će opet dovesti do stvaranja paralelnog sustava (strateškog) planiranja. Smatram da se planiranje ZI treba promatrati kao integralni dio prostornog planiranja, uz razvoj metodologije i propisivanje obveze izrade STRUČNIH PODLOGA (razvoja zelene infrastrukture) koje se onda ugrađuju u prostorne i urbanističke planove. Posebnu pažnju treba posvetiti integraciji planiranja i prikaza ZI u novi sustav izrade prostornih planova (modul ePlanovi, novi Pravilnik o standardu prostornih planova....) | Primljeno na znanje | Sve zatraženo obuhvaćeno je aktivnostima unutar Mjera 1.1.i 1.2. Novi Pravilnik o prostornim planovima je u pripremi te je prilikom izrade uzet u obzir i razvoj zelene infrastrukture, a prije donošenja će također proći postupak javnog savjetovanja. Pozivamo Vas da pratite stranice Ministarstva (https://mpgi.gov.hr/) i e-savjetovanja (https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/Dashboard) te da se uključite u javnu raspravu kada tema bude predmetni Pravilnik. |
| 24 | NIKŠA BOŽIĆ | 8.POSEBNI CILJEVI, POSEBNI CILJ 2. UNAPRIJEĐENA, RAŠIRENA, POVEZANA I LAKO DOSTUPNA ZELENA INFRASTRUKTURA U URBANIM PODRUČJIMA | Rečenica "Proces snažne urbanizacije u Hrvatskoj, izražene dnevne migracije te veliki priljev stanovništva u gradove (posebice one najveće) doveli su do napučenosti gradova, nezakonite gradnje te posljedično njihove pretjerane izgrađenosti." je netočna i nije utemeljena na relevantnim podacima. U popisnom razdoblju 2001-2011 od najvećih hrvatskih gradova broj stanovnika smanjio se u Splitu, Rijeci, Osijeku, Zadru, Puli, Slavonskom Brodu, Karlovcu, Varaždinu, Šibeniku.... pa nije jasno na koji se "veliki priljev stanovništva u gradove (posebice one najveće)" misli? Kada se govori o prenapučenosti gradova, molim pojašnjenje o kojoj planskoj kategoriji se misli? (Pretpostavljam gustoća stanovnika po jedinici površine, ali ovu bi tvrdnju također valjalo potkrijepiti.) Ista primjedba i za tvrdnju o "pretjeranoj izgrađenosti". | Nije prihvaćen | Navedeno se odnosi na proces nekontrolirane urbanizacije koji je započeo prije 2001. godine, u drugoj polovici 20. stoljeća, a koji je doveo do današnje izgrađenosti gradova. Podaci o povećanju stanovnika u gradovima se mogu pronaći u statistički podacima na stranici Državnog zavoda za statistiku. Prikaz rasta broja stanovnika u gradovima u RH može se naći na poveznici: https://data.worldbank.org/indicator/SP.URB.TOTL.IN.ZS?locations=HR Program razvoja ZI je izrađen u suradnji sa stručnim timom profesora sa Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sa Katedre za arhitektonsko projektiranje i Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu, koji su proveli stručnu analizu dostupnih dokumenata i podataka te izveli navedene zaključke. |
| 25 | NIKŠA BOŽIĆ | NACRT PRIJEDLOGA, 7.SREDNJOROČNA VIZIJA RAZVOJA | Predlažem preformulirati dio rečenice "Dostupnost i raširenost zelene infrastrukture dovela je do „povratka prirode u grad“ . Grad je naime osmišljeni, od čovjeka nastao, umjetno stvoreni sustav gdje dolazi do međuovisnosti urbanizma, arhitekture, graditeljstva, prometnih znanosti i brojnih drugih disciplina od kojih su nezaobilazne i discipline krajobrazne arhitekture, urbanog šumarstva, vodnog gospodarstva i druge koje su usmjerene na STVARANJE zelene infrastrukture u urbanim područjima. To ostaju svjesno kreirani sustavi - dakle ne radi se o "povratku prirode u grad" kako se navodi u tekstu. | Nije prihvaćen | Formulacija „povratak prirode u grad“ odnosi se na pojam „bringing nature back into cities“ koji je dio Komunikacije Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Strategija Europske unije za bioraznolikost do 2030.: Vraćanje prirode u naše živote (COM(2020) 380) od 20. svibnja 2020. godine, a kojeg možete pronaći na poveznici: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?qid=1590574123338&uri=CELEX:52020DC0380 Navedena poveznica biti će unešena u Program razvoja ZI. |
| 26 | NIKŠA BOŽIĆ | NACRT PRIJEDLOGA, 6.OPIS PRIORITETA JAVNE POLITIKE U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU | Molim pojasniti pojam "zeleno prostorno planiranje". Što se pod time misli? | Primljeno na znanje | Pojam zelenog prostornog planiranja uveden je u dokumentu Policy Note Environment, iz ožujka 2019. godine, kojeg je za Republiku Hrvatsku izradila Svjetska Banka za potrebe izrade Nacionalne razvojne strategije do 2030. U dokumentu se ukazuje na potrebu za poticanjem zelenog prostornog planiranja i stvaranja zelenih gradova, u okviru borbe protiv klimatskih promjena, s naglaskom na povećanje zelenih površina i bolju integraciju elemenata zelenog grada u prostorno planiranje urbanih područja. Navedeni dokument možete pronaći na poveznici: https://thedocs.worldbank.org/en/doc/461671604344794017-0080022020/original/4.Environment.pdf . |
| 27 | NIKŠA BOŽIĆ | 5.OPIS SREDNJOROČNIH RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH POTENCIJALA , 5.3. IDENTIFIKACIJA IZAZOVA | Rečenica "Manjak kvalitetne zelene infrastrukture u postojećim prostornim planovima proizlazi prvenstveno iz slabog znanja i nepotpune informiranosti o zelenoj infrastrukturi te iz prioritizacije drugih tzv. razvojnih potreba (namjena prostora) ispred zelenih površina." je proizvoljna. Kojim dijelom istraživanja su valorizirani postojeći elementi zelene infrastrukture da bi se govorilo o manjku kvalitetne zelene infrastrukture? Pri tom ne treba zaboraviti da je pojam "zelena infrastruktura" novijeg datuma i u planovima starije generacije se uglavnom ne koristi, ali to ne znači da elementi koji čine zelenu infrastrukturu nisu sadržani u planovima. Izjavu "Nedovoljno iskustvo u planiranju zelene infrastrukture" bi trebalo pojasniti, osobito u odnosu na naše naslijeđe krajobraznog i urbanističkog planiranja te akademske programe koji obrazuju stručnjake tih profila. (Pri tom imati na umu da je pojam "zelene infrastrukture" relativno novijeg datuma, ali isto tako da planiranje elemenata zelene infrastrukture, kako je danas shvaćamo, ne započinje uvođenjem tog pojma! Nedostaje osvrt na kašnjenje uvođenja novog standarda prostornih planova koji bi trebao rezultirati novom generacijom prostornih planova. Nedostaje osvrt na nedostatak mehanizama provedbe urbanističkih planova (urbana komasacija i sl.). Molim pojasniti pojam "Zemljišni sud u gruntovnici" koji se koristi u tekstu. | Djelomično prihvaćen | Program razvoja ZI je izrađen u suradnji sa stručnim timom profesora sa Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sa Katedre za arhitektonsko projektiranje i Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu, koji su proveli stručnu analizu i izveli zaključke. Postojanje zelenih površina kao elemenata buduće zelene infrastrukture u prostornim planovima nije negirano, no potrebno je uspostaviti strateški planiranu mrežu zelene infrastrukture u urbanim područjima. Nedovoljno iskustvo u planiranju sustava zelene infrastrukture proizlazi upravo iz razloga što je relativno nedavno prepoznata potreba planskog osmišljavanja iste. Novi Pravilnik o prostornim planovima je u pripremi te je prilikom izrade uzet u obzir i razvoj zelene infrastrukture, a prije donošenja će također proći postupak javnog savjetovanja. Pozivamo Vas da pratite stranice Ministarstva (https://mpgi.gov.hr/) i e-savjetovanja (https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/Dashboard) te da se uključite u javnu raspravu kada tema bude predmetni Pravilnik. Pojam „Zemljišni sud u gruntovnici“ biti će ispravljen na način da glasi: "Zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda". |
| 28 | NIKŠA BOŽIĆ | 4.1. PREGLED STANJA ZELENE INFRASTRUKTURE U RH, OSTALI SLUŽBENI IZVORI PODATAKA | U poglavlju "Ostali službeni izvori podataka" navodi se da su analizirani (između ostalih dokumenata) i "prostorni planovi JLS". U nastavku se navodi kako je "detaljno razgraničenje tipova površina zelene infrastrukture (...) sastavni dio isključivo prostorno planskih dokumenata detaljnije razine – GUP, UPU, dok planska razina PPUO/G ne ulazi u razgraničenje toga tipa unutar građevinskog područja naselja." Nejasno je zašto je u analizi "ostalih službenih izvora podataka" u potpunosti izostala analiza planskih razina GUP-a i UPU-a? Ovo je posljedično dovelo do proizvoljnih ocjena stanja planiranja zelene infrastrukture u postojećoj prostorno-planskoj dokumentaciji. Predlažem istraživanje dopuniti analizom planskih dokumenata razine GUP-a i UPU-a. S obzirom na brojnost takvih dokumenata, to može biti ciljana analiza relevantnog odabranog broja takvih dokumenata (primjerice, GUP-ovi županijskih sjedišta, odabrani UPU-i cjelovitih naselja, odabrani UPU-i za neizgrađene dijelove građevinskih područja naselja i sl.) | Primljeno na znanje | Program razvoja ZI je izrađen u suradnji sa stručnim timom profesora sa Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sa Katedre za arhitektonsko projektiranje i Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu, koji su proveli navedenu stručnu analizu. |
| 29 | NIKŠA BOŽIĆ | 4.1. PREGLED STANJA ZELENE INFRASTRUKTURE U RH, INTERNETSKO ISTRAŽIVANJE | Na str. 23. navodi se da je provedeno istraživanje zelene infrastrukture u prostorno-planskoj dokumentaciji. S obzirom na navedene zaključke, molim navesti pojašnjenje provedene metodologije istraživanja, osobito u kontekstu analize planskih razina GUP-a i UPU-a (broj analiziranih planova, kategorije elemenata zelene infrastrukture, veličina i udio zelenih površina u planu namjene površina). Za usporedbu, u dijelu "anketno ispitivanje" detaljno se navodi metodologija istraživanja (broj ispitanika, kategorije, statistička obrada odgovora...). Slično obrazloženje metodologije izostaje u dijelu gdje se obrađuje provedeno internetsko istraživanje. Ovo je iznimno važno kako bi se mogla ocijeniti relevantnost iznesenih zaključaka u ovom poglavlju. | Primljeno na znanje | Program razvoja ZI je izrađen u suradnji sa stručnim timom profesora sa Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sa Katedre za arhitektonsko projektiranje i Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu, koji su proveli navedenu analizu planskih dokumenata, kao i anketno ispitivanje te izveli stručne zaključke. |
| 30 | NIKŠA BOŽIĆ | 4.PREGLED STANJA U PROSTORU, 4.1. PREGLED STANJA ZELENE INFRASTRUKTURE U RH | Rečenica "Povezivanje i umrežavanje krajobraznih prostora, koje čini temelj zelene infrastrukture, uglavnom nije zastupljeno u važećoj prostorno planskoj dokumentaciji (PPUO, PPUG, GUP, UPU)" doima se kao proizvoljna. Molim potkrijepiti rezultatima provedene sustavne analize planskih dokumenata, posebno razine GUP-a i UPU-a. | Primljeno na znanje | Program razvoja ZI je izrađen u suradnji sa stručnim timom profesora sa Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sa Katedre za arhitektonsko projektiranje i Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu, koji su proveli navedenu analizu planskih dokumenatate izveli stručne zaključke. |
| 31 | NIKŠA BOŽIĆ | 3.2. KORISTI ZELENE INFRASTRUKTURE, DRUŠTVENA KORIST | U dijelu gdje se zelena infrastruktura spominje u kontekstu identiteta, kulturnog nasljeđa te integracije arhitekture i urbanizma predlažem da se osim povijesnih zgrada sa svojim uređenim vrtovima spomene i naslijeđe modernističkog / funkcionalističkog planiranja druge polovice 20. stoljeća koje je ostavilo nemali trag planirane zelene infrastrukture u novim (planiranim) dijelovima naših gradova. Smatram da je taj dio našeg naslijeđa urbanističkog planiranja ostavio najvrijednija ostvarenja planirane zelene infrastrukture, a važan je i zbog činjenice da je krajobrazno planiranje bilo integralan i nezaobilazni dio prostornog i urbanističkog planiranja tog vremena. | Prihvaćen | U poglavlje Društvena korist, biti će dodana rečenica: „Naslijeđe modernističkog / funkcionalističkog planiranja druge polovice 20. stoljeća ostavilo je značajan trag u planiranju zelenih površina u novim (planiranim) dijelovima naših gradova. Taj dio našeg naslijeđa urbanističkog planiranja važan je jer je krajobrazno planiranje bilo integralan i nezaobilazan dio prostornog i urbanističkog planiranja tog vremena.“ |
| 32 | NIKŠA BOŽIĆ | NACRT PRIJEDLOGA, 3.TIPOLOGIJA I KORISTI ZELENE INFRASTRUKTURE | Uvodni tekst "Svi oblici trajnog zelenila i vode u okolišu i na zgradama su potencijalni sastavni elementi zelene infrastrukture, a da bi postali zelena infrastruktura trebaju biti dovoljne površine i međusobno povezani." je nejasan i sasvim ne odgovara pojmovima koji se koriste drugdje u dokumentu. Nejasno je zašto se ovdje i drugdje u dokumentu inzistira na "međusobnoj povezanosti" sastavnica zelene infrastrukture? (Strategija EU-a za zelenu infrastrukturu spominje "strateški planiranu mrežu". Iz konteksta spominjanja "međusobne povezanosti" stječe se dojam da se radi o nužnoj prostornoj povezanosti, što ne držim osobito relevantnim. Primjerice, krovni vrtovi mogu činiti planiranu mrežu, ali ne moraju biti međusobno povezani.) Kada se razvrstava ZI prema fizičkim oblicima koriste se stručno problematični pojmovi kao što su "urbane točke", "urbane trake" i "urbane matrice". Navedeni pojmovi spadaju u domenu urbanizma i imaju potpuno drugačije značenje u odnosu na ovo što se navodi u ovom dokumentu. Predlažem preformulirati. U "tipologiji prema mjerilu" spominju se pojmovi koje bi trebalo dodatno pojasniti. (Ispada da zapušteni prostori i kompleksi napuštene industrije automatski spadaju u sustav zelene infrastrukture, što ne mora biti slučaj.) Cijelo poglavlje je napisano dosta proizvoljno, a korišteni pojmovi se koriste preslobodno za ovakav tip dokumenta. Predlažem dodatno sistematizirati. | Djelomično prihvaćen | Rečenica „Svi oblici trajnog zelenila i vode u okolišu i na zgradama su potencijalni sastavni elementi zelene infrastrukture, a da bi postali zelena infrastruktura trebaju biti dovoljne površine i međusobno povezani.“ biti će promijenjena da glasi: „Svi oblici trajnog zelenila i vode u okolišu i na zgradama su potencijalni sastavni elementi zelene infrastrukture te je potrebno poticanje njihovog povezivanja u strateški planiranu mrežu.“ Program razvoja ZI je izrađen u suradnji sa stručnim timom profesora sa Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sa Katedre za arhitektonsko projektiranje i Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu, koji su definirali ovakvu sistematizaciju zelene infrastrukture. |
| 33 | NIKŠA BOŽIĆ | 2.OKVIR I METODOLOGIJA IZRADE, 2.3. USKLAĐENOST PROGRAMA S NACIONALNOM RAZVOJNOM STRATEGIJOM, SEKTORSKIM I VIŠESEKTORSKIM STRATEGIJAMA TE DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA | Rečenicu "Program razvoja ZI odnosi se na građevinska područja unutar gradova i općina koja su određena kao zelena infrastruktura definirana prostornim planovima svih razina" treba pojasniti odnosno preformulirati. | Prihvaćen | Rečenica: „Program razvoja ZI odnosi se na građevinska područja unutar gradova i općina koja su određena kao zelena infrastruktura definirana prostornim planovima svih razina.“ biti će promijenjena na način da glasi: „Program razvoja ZI odnosi se na građevinska područja naselja, određena prostornim planovima uređenja gradova i općina, unutar kojih se definira i prostorna kategorija zelene infrastrukture“. |
| 34 | NIKŠA BOŽIĆ | NACRT PRIJEDLOGA, 1.UVOD | U uvodu ni drugdje u dokumentu ne nalazim definiciju pojma urbanih područja koja se koristi u ovom dokumentu. Stručno poimanje navedenog pojma se razlikuje od struke do struke. Zakon o regionalnom razvoju definira navedeni pojam na svoj način - potrebno se odrediti prema toj definiciji i ako je potrebno naglasiti što se u cijelom dokumentu podrazumijeva pod "urbanim područjem". Na str. 5. spominju se planovi nove generacije te "primjena novog Pravilnika o prostornim planovima". Smatram da se na navedeni problem uvođenja nove generacije prostornih planova potrebno detaljnije osvrnuti. Činjenica da se s uvođenjem novog sustava planiranja neprihvatljivo kasni i da nemamo nikakav jasan vremenski rok za njegovo uvođenje rezultira i problemima koje imamo u današnjem (zastarjelom) sustavu prostornog planiranja. Budući da je za uvođenje novog sustava nadležno isto državno upravno tijelo koje će biti nadležno i za provedbu Programa razvoja ZI, držim da se ova poveznica i međusobni međuutjecaj mora detaljnije obraditi u Programu. Nadalje, osim što se u Programu konstatira da je postojeći tretman zelene infrastrukture u sustavu prostornog planiranja nezadovoljavajući, ne nalazim spominjanje konkretnih prijedloga za poboljšanje koji bi se trebao ugraditi u novi Pravilnik o standardu prostrornih planova. Propusti li se ta mogućnost, u pitanje se dovodi i mogućnost ostvarenja i praćenja Programa razvoja ZI kroz sustav prostornog planiranja. | Nije prihvaćen | Program razvoja ZI pod pojmom "urbanog područja" podrazumijeva građevinska područja naselja, određena prostornim planovima uređenja gradova i općina, kao što je definirano u Programu u poglavlju 2.3. Usklađenost programa s nacionalnim razvojnom strategijom, sektorskim i višesektorskim strategijama te dokumentima prostornog uređenja, zadnji odlomak. U Zakonu o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) čl. 47.c. definirano je područje obuhvata Programa razvoja ZI. Određeno je da se Programom razrađuju ciljevi i mjere za razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima radi uspostave održivih, sigurnih i otpornih gradova i naselja kroz povećanje energetske učinkovitosti zgrada i građevinskih područja, razvoj zelene infrastrukture u zgradarstvu te urbanu preobrazbu i urbanu sanaciju. Prema Zakonu o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19) zelena infrastruktura su planski osmišljene zelene i vodne površine te druga prostorna rješenja temeljena na prirodi koja se primjenjuju unutar gradova i općina, a kojima se pridonosi očuvanju, poboljšanju i obnavljanju prirode, prirodnih funkcija i procesa radi postizanja ekoloških, gospodarskih i društvenih koristi održivoga razvoja. Novi Pravilnik o prostornim planovima je u pripremi te je prilikom izrade uzet u obzir i razvoj zelene infrastrukture. Prije donošenja će također proći postupak javnog savjetovanja. Pozivamo Vas da pratite stranice Ministarstva (https://mpgi.gov.hr/) i e-savjetovanja (https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/Dashboard) te da se uključite u javnu raspravu kada tema bude predmetni Pravilnik. |
| 35 | Jakov Čičko | 13.OKVIR ZA PROVEDBU, 13.3. FINANCIJSKI OKVIR | Program razvoja ZI treba dati pregled elemenata državnih potpora, u skladu s člankom 107. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL C 202/1, 7.6.2016.) te s Zakonom o državnim potporama (NN 47/14, 69/17). Također, potrebno je sagledati i slijedeće EU dokumente: -Obavijest Komisije o pojmu državne potpore iz članka 107. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL C 262/1, 19.7.2016.) -Uredba Komisije (EU) br. 651/2014 od 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora (SL L 187, 26.6.2014. dalje: Uredba o općem skupnom izuzeću), kako je izmijenjena i dopunjena Uredbom Komisije (EU) 2017/1084 оd 14. lipnja 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 651/2014 u vezi s potporama za infrastrukture luka i zračnih luka, pragova za prijavu potpora za kulturu i očuvanje baštine i za potpore za sportsku i višenamjensku rekreativnu infrastrukturu te regionalnih operativnih programa potpora za najudaljenije regije i o izmjeni Uredbe (EU) br. 702/2014 u vezi s izračunavanjem prihvatljivih troškova (SL L 156/1, 20.6.2017.) i Uredbom Komisije (EU) 2020/972 оd 2. srpnja 2020. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1407/2013 u pogledu njezina produljenja i o izmjeni Uredbe (EU) br. 651/2014 u pogledu njezina produljenja i odgovarajućih prilagodbi (SL L 215/3, 07.07.2020.) kojom je produljena primjena istih do 31. prosinca 2023. godine -Smjernice za državne potpore za zaštitu okoliša i energiju za razdoblje 2014.-2020. (SL C 200/1, 28.6.2014., uključujući ispravak SL 290/11, 10.8.2016.) kao i Komunikacija Komisije o produljenju i izmjeni navedenih Smjernica (SL C 224/2, 8.7.2020.) -Predlošci za državne potpore (https://mfin.gov.hr/istaknute-teme/koncesije-drzavne-potpore/drzavne-potpore/drzavne-potpore-i-plan-oporavka-i-otpornosti/3141) | Prihvaćen | U Program razvoja ZI će unutar Poglavlja 13.3. Financijski okvir biti dodan Pregled elemenata državnih potpora. |
| 36 | IVA RUKAVINA | NACRT PRIJEDLOGA | Ne znam da li je problem nepostojanja nadzora ili je zbilja moguće, ali buka u centru Zagreba postaje nesnosna. U Varšavskoj ulici je otvoren kafić Tin Ujević-Tiny odakle petkom i subotom navečer trešti muzika toliko da osjetiš bol u bubnjićima. Onda se pojačava muzika i u drugim kafićima na Cvjetnom trgu da nadglasa navedeni kafić. Toga nema niti u jednoj civiliziranoj zemlji. Žao mi je da je moguće da primitivizam zavlada samim središtem naše metropole. Također molim da se rad kafića i noćnih klubova u stambenim zgradama ograniči na do 23 sata. Ovo maltretiranje stanovništva sa radom kafića do 02 sata ujutro je teror. Ne znam kako se čovjek može nakon toga dići ujutro u 6 sati, otići na na posao i biti produktivan. U Centru Zagreba je jako malo zelenih površina, a kako čujemo u sklopu projekta Blok 19 planira se napraviti još jedna garaža u centru. Kako onda možemo govoriti o dekarbonizaciji ako se tisuće automobila namjerava dovesti u samo srce grada? Projekt također uključuje uništavanje pola parka radi izrade ljetne pozornice kazališta Gavela i spomenute garaže, a zapravo je javnosti predstavljen kao zazelenjavanje??? Napominjem kako garaže u središtu grada imaju i sada dovoljno kapaciteta. Nikad, ama baš nikad nisu pune. Takve stvari ne smiju se dogadjati. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se iz razloga što se područje rada komunalnog redarstva i prekomjerne buke ne uređuju Programom razvoja ZI. |
| 37 | GRAD ZAGREB | POSEBNI CILJ 3. VISOKA RAZINA ZNANJA I DRUŠTVENE SVIJESTI O ODRŽIVOM RAZVOJU URBANIH PODRUČJA KROZ RAZVOJ ZELENE INFRASTRUKTURE, MJERA 3.2. Edukacija o zelenoj infrastrukturi | Predlaže se predvidjeti primjenu ove mjere i na regionalnoj i lokalnoj razini te obuhvatiti širi krug dionika. Obrazloženje: Regionalna i lokalna razina, a posebno JLS, obavljajući poslove iz samoupravnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, surađuju sa širokim spektrom dionika i mogu prilagođavati edukacijski pristup. Uz to, edukacijskim programima nije dovoljno zahvatiti samo stručnjake i nositelje razvoja – razvoj zelene infrastrukture i drugih rješenja utemeljenih na prirodi ovisi o prihvaćenosti u lokalnoj zajednici i participaciji građana, stoga je potrebno predvidjeti edukaciju svih skupina dionika za sudjelovanje u participacijskim procesima planiranja zelene infrastrukture, radionicama ko-dizajna i sl. | Djelomično prihvaćen | Pokazatelj rezultata Mjere 3.2. prati i lokalnu i regionalnu razinu. Unutar Mjere 3.2. Edukacija o zelenoj infrastrukturi, navod „Planira se organiziranje edukacija, stručnih skupova i znanstveno-istraživačkih radionica za stručnjake i nositelje razvoja na lokalnoj razini u području zelene infrastrukture…“ biti će izmijenjen da glasi: „Planira se organiziranje edukacija, stručnih skupova i znanstveno-istraživačkih radionica za stručnjake i nositelje razvoja na lokalnoj i regionalnoj razini u području zelene infrastrukture…“. Aktivnosti unutar Mjere 3.2. podrazumijevaju sudjelovanje širokog kruga dionika, namijenjene su svim stručnjacima, kako na lokalnoj tako i na regionalnoj razini. Aktivnostima unutar Mjere 3.1. Afirmacija i informiranje javnosti o zelenoj infrastrukturi planira se prenošenje znanja i iskustava javnosti. |
| 38 | GRAD ZAGREB | POSEBNI CILJ 2. UNAPRIJEĐENA, RAŠIRENA, POVEZANA I LAKO DOSTUPNA ZELENA INFRASTRUKTURA U URBANIM PODRUČJIMA, OPIS PROJEKATA | Predlaže se: • Integralni projekt, koji osim mjera za razvoj zelene infrastrukture obuhvaća i mjere za povećanje energetske učinkovitosti i/ili kružnog gospodarenja prostorom i zgradama i/ili otpornosti na potres i/ili otpornosti na požar Ovaj integralni projekt obuhvaća financiranje mjera razvoja zelene infrastrukture u okviru provedbe mjera energetske učinkovitosti i/ili kružnog gospodarenja prostorom i zgradama i sl. Zamijeniti sa: • Integralni projekt, koji osim mjera za razvoj zelene infrastrukture obuhvaća i mjere za povećanje energetske učinkovitosti i/ili kružnog gospodarenja prostorom i zgradama i/ili otpornosti na potres i/ili otpornosti na požar i/ili primjene rješenja utemeljenih na prirodi Ovaj integralni projekt obuhvaća financiranje mjera razvoja zelene infrastrukture u okviru provedbe mjera energetske učinkovitosti i/ili kružnog gospodarenja prostorom i zgradama i sl. Obrazloženje: širi spektar rješenja utemeljenih na prirodi kumulativno doprinosi učinkovitosti zelene infrastrukture u prilagodbi posljedicama klimatskih promjena (završni slojevi javnih površina s višim albedom, nevegetacijska rješenja zasjenjivanja, održivi sustavi odvodnje i druga rješenja utemeljena u prirodi). | Nije prihvaćen | Pojam iz engleskog jezika „Nature based solutions (NBS)“ je u nekim službenim dokumentima preveden kao „rješenja temeljena na prirodi“, zatim kao „prirodna rješenja“ te kao „rješenja prihvatljiva za prirodu“. Kao takvo, NBS je načelo koje je prihvaćeno u Programu razvoja ZI te se podrazumijeva unutar provođenja mjera i aktivnosti Programa. |
| 39 | GRAD ZAGREB | POSEBNI CILJ 2. UNAPRIJEĐENA, RAŠIRENA, POVEZANA I LAKO DOSTUPNA ZELENA INFRASTRUKTURA U URBANIM PODRUČJIMA, MJERA 2.2. Poticanje izgradnje zelene infrastrukture kojom se jača otpornost urbanih područja na posljedice klimatskih promjena | Aktivnosti: 2.2.4. - Pojam “izgradnja drvoreda” zamijeniti prikladnijim pojmom “uređenje drvoreda” ili “sadnja drvoreda”. 2.2.6. - U popisu integralnih projekata dodati i: - Integralni projekt koji uz mjere za razvoj zelene infrastrukture obuhvaća i mjere za razvoj rješenja utemeljenih na prirodi. Obrazloženje: širi spektar rješenja utemeljenih na prirodi kumulativno doprinosi učinkovitosti zelene infrastrukture u prilagodbi posljedicama klimatskih promjena (završni slojevi javnih površina s višim albedom, nevegetacijska rješenja zasjenjivanja, održivi sustavi odvodnje i druga rješenja utemeljena u prirodi). | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se navod iz Aktivnosti 2.2.4. „Izgradnja drvoreda i dr.“ izmijeniti na način da glasi „Uređenje i sadnja drvoreda i dr.“. Pojam iz engleskog jezika „Nature based solutions (NBS)“ je u nekim službenim dokumentima preveden kao „rješenja temeljena na prirodi“, zatim kao „prirodna rješenja“ te kao „rješenja prihvatljiva za prirodu“. Kao takvo, NBS je načelo koje je prihvaćeno u Programu razvoja ZI te se podrazumijeva unutar provođenja mjera i aktivnosti Programa. Prilikom raspisa uvjeta za pozive na dostavu projektnih prijedloga biti će detaljno raspisani prihvatljivi troškovi. |
| 40 | GRAD ZAGREB | POSEBNI CILJ 2. UNAPRIJEĐENA, RAŠIRENA, POVEZANA I LAKO DOSTUPNA ZELENA INFRASTRUKTURA U URBANIM PODRUČJIMA, MJERA 2.1. Provedba pilot projekata razvoja zelene infrastrukture | Predlaže se omogućavanje provedbe integralnih pilot-projekata koji osim mjera za razvoj zelene infrastrukture obuhvaćaju i širi spektar rješenja utemeljenih u prirodi (održivi sustavi odvodnje, nevegetacijska rješenja koja umanjuju učinak toplinskog otoka i sl.) i dopuna popisa aktivnosti u skladu s prijedlogom. Također, predlaže se u propis aktivnosti dodati pilot-projekt evidentiranja i praćenja stanja zelene infrastrukture. | Djelomično prihvaćen | Prilikom raspisa uvjeta za pozive na dostavu projektnih prijedloga, pa tako i za integrirane projekte, biti će detaljno raspisani prihvatljivi troškovi unutar projekta. Predviđeno je sufinanciranje pilot projekata i ostalih projekata iz EU sredstava, putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti RH i ESI fondova za novo financijsko razdoblje 2021-2027, prema pravilima i uvjetima važeće EU regulative. Programiranje novog financijskog razdoblja je još u tijeku. Mjerom 2.1. planira se provedba pilot projekata razvoja zelene infrastrukture koji će ukazati na eventualne izazove i poteškoće u provedbi te na potrebu prilagodbe programa i / ili zakonodavnog okvira. Ovo je prvi puta da se ovakav program donosi te je zamišljeno da se isti periodično može dopunjavati i mijenjati u skladu s iskustvima i naučenim lekcijama tijekom provedbe. Unutar Mjere 2.1. biti će dodana aktivnost 2.1.10. „Provedba pilot projekta evidentiranja i praćenja stanja zelene infrastrukture na lokalnoj/regionalnoj razini“. |
| 41 | GRAD ZAGREB | POSEBNI CILJ 1. KVALITETNO PLANIRANJE I UPRAVLJANJE RAZVOJEM ZELENE INFRASTRUKTURE U URBANIM PODRUČJIMA , MJERA 1.1. Evidentiranje zelene infrastrukture u urbanim područjima na području gradova i općina u RH | Urbana područja RH pokazuju značajne varijacije, stoga potrebe i modaliteti razvoja, odnosno evidencije i praćenja stanja zelene infrastrukture nisu jednaki. Posebno se ističe kompleksnost evidencije i praćenja stanja u najvećim gradovima, te nužnost povezivanja i interoperabilnosti s drugim bazama prostornih podataka (stanovništvo, podaci DHMZ, Zavoda za javno zdravstvo i sl.). Imajući u vidu stručne kapacitete i planove vezane uz razvoj zelene infrastrukture, koji već postoje u pojedinim gradovima, smatramo nužnim omogućiti i pružiti potporu razvoju sustava evidencije i praćenja stanja lokalne razine. Navedeno je potrebno prilagoditi i poglavljima koja slijede (institucionalni i financijski okvir, pokazatelji). Napominje se da Grad Zagreb, uzimajući kao polazište baze podataka kojima već raspolaže (stvarno korištenje zemljišta, katastar zelenila, prostorni planovi – GIS, georeferencirani podaci o stanovništvu, itd.), ima namjeru razvoja geoinformacijske baze Mreža urbane zelene infrastrukture Grada Zagreba, a identificirane su sljedeće potrebne aktivnosti: • Izrada modela podataka Mreže urbane zelene infrastrukture, temeljenog na geoinformacijskim načelima i tehnologijama te inventarizaciji postojećih izvora podataka, • Prikupljanje i izrada podataka, kvantifikacija i vizualizacija podataka, diseminacija putem interaktivnih karata i geoinformacijskih servisa, • Izrada tematskih analiza za potrebe procjene postojećeg stanja i planiranih kapaciteta zelene infrastrukture korištenjem podataka Mreže u kombinaciji s podacima o stanovništvu i drugim tematskih podacima • Kontinuirano praćenje i ažuriranje podataka, primjena tehnologija daljinskih istraživanja, održavanje i razvoj sustava. U slučaju da se insistira isključivo na nacionalnoj bazi podataka o zelenoj infrastrukturi, smatramo potrebnim navesti rok za uspostavu i početak korištenja sustava ne dulji od jedne godine, kako ne bi došlo do zaustavljanja aktivnosti i planova na lokalnoj razini. Također, predlaže se mogućnost razvoja Mreže zelene infrastrukture Grada Zagreba kao pilot-projekta za uspostavu nacionalnog sustava. | Prihvaćen | Nakon donošenja Programa razvoja ZI izraditi će se projektni zadatak za izradu/popunjavanje baze podataka koja je predviđena kao zaseban modul / nadogradnja postojećeg Informacijskog sustava prostornog uređenja (ISPU) te sama izrada baze podataka / računalnog rješenja. U projektnom zadatku biti će definirani obveznici unosa, njihove uloge i edukacija. Predviđeno je sufinanciranje pilot projekata i ostalih projekata iz EU sredstava, putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti RH i ESI fondova za novo financijsko razdoblje 2021-2027, prema pravilima i uvjetima važeće EU regulative. Programiranje novog financijskog razdoblja je još u tijeku. Mjerom 2.1. planira se provedba pilot projekata razvoja zelene infrastrukture koji će ukazati na eventualne izazove i poteškoće u provedbi te na potrebu prilagodbe programa i / ili zakonodavnog okvira. Ovo je prvi puta da se ovakav program donosi te je zamišljeno da se isti periodično može dopunjavati i mijenjati u skladu s iskustvima i naučenim lekcijama tijekom provedbe. Unutar Mjere 2.1. biti će dodana aktivnost 2.1.10. „Provedba pilot projekta evidentiranja i praćenja stanja zelene infrastrukture na lokalnoj/regionalnoj razini“. |
| 42 | GOJKO BERLENGI | NACRT PRIJEDLOGA | Svakako podržavam izradu i donošenje ovog Programa. Dokument ima puno vrijednih dijelova a kritike i prijedlozi u nastavku imaju za cilj da ga učine još boljim, provedivijim i održivijim što obzirom na planirana angažirana sredstva treba i zahtijevati. 1. Naglašavaju se imovinsko pravni problemi, problemi financiranja ali se ne daje odgovarajuća detaljnija analiza. Isto tako kao jedan od izazova/prilika je povezivanje dionika gdje se naglašavaju različiti, često oprečni interesi dionika - stanovnika, korisnika, investitora, uprave te znanstvene i stručne javnosti. Zaboravljeni su vlasnici zemljišta koji u postojećem sustavu u znatnoj mjeri profitiraju na manjkavostima sustava uređenja zemljišta (private land banking) i bitno poskupljuju sve investicije u gradske površine u javnom korištenju (str. 29). 2. Na str. 35 se kaže da primjena zelene infrastrukture prilikom urbane sanacije neplanske i nezakonite izgradnje, degradiranih i zanemarenih urbanih područja i javnih prostora, ima veliki potencijal za unaprjeđenje kvalitete tih prostora i okoliša, ali i kvalitete života cjelokupnog stanovništva. Ovo treba detaljnije obrazložiti s aspekta ukupnog tolerantnog odnosa prema bespravnoj izgradnji, posebno izvan građevinskih područja. U svakom slučaju je nužan diferencirani odnos koji na kraju ne nagrađuje bezakonje u prostoru. 3. Na str. 36 se kao izazov identificira nedostatak obaveznih urbanističkih pokazatelja razvoja zelene infrastrukture. Pri tome se spominje nadležni Pravilnik čije se novo izdanje čeka cijelo desetljeće. Ovo nije izazov nego neprihvatljiva situacija koja između ostaloga nažalost ima za posljedicu substandardno planiranje. 4. Na str. 36 naglašava se nedovoljno iskustvo u planiranju, pomanjkanje svijesti o nužnosti implementacije zelene infrastrukture (u ZPU-u je tek od 2019.g.) uz istovremeni agresivni pristup „razvoj kroz gradnju“ u najjačim urbanim centrima, kao i Jadranskoj Hrvatskoj. Mislim da razumijevanje važnosti zelenih površina u naseljima svakako postoji (ako već ne i složenijeg pojma zelene infrastrukture) ali u lokalnim upravama postoji i svijest o nepostojanju realnih instrumenata provedbe kroz postojeći sustav komunalnog gospodarstva. To nas onda približava suštinskom problemu... Inače znanja o zelenoj infrastrukturi svakako postoje na strani struke odnosno primarno krajobraznih arhitekata i to je važan resurs u budućoj provedbi Programa. Dalje se spominje manjak neizgrađenog zemljišta u javnom vlasništvu i kaže da dio imovinsko-pravnih prepreka proizlazi iz nedostatka sredstava za otkup zemljišta potrebnog za razvoj zelene infrastrukture. Ovo je problematična konstatacija jer je temeljni princip da grad ulaže u fizičku reprodukciju onoliko koliko uprihodi od onih koji grade i profitiraju od urbanog razvoja. Drugim riječima grad mora moći naplatiti onoliko koliko mora potrošiti za planiranu i civiliziranu fizičku reprodukciju. Ovo nas još više približava bitnom problemu... Na str. 39 u prioritetima javne politike u okviru Programa razvoja ZI uopće se ne prepoznaje najvažnija barijera za razvoj javne urbane zelene infrastrukture a to je nepostojanje realnih instrumenata provedbe, prije svega za osiguranje zemljišta za površine u javnom korištenju, kao što je urbana preparcelacija odnosno preraspodjela zemljišta. Ovaj problem je posebno izražen u naseljima u obalnom području gdje su cijene zemljišta prosječno znatno viša. Isti nedostatak se prenosi i na definirane posebne ciljeve. Ovaj pristup pokazuje opasnost od ponavljanja istog problema deklarativnih strategija koje su popis želja a ne realno provedive politike iako se sada čini drugačije zbog osiguranog značajnog udjela EU financiranja. Pri tome navedeni prioriteti odnosno posebni ciljevi imaju smisla i svakako su potrebni ali se zaboravlja važan cilju a to je provedivost i održivost na terenu. S druge strane nije dobro vjerovati da bi financiranje iz EU izvora moglo pokrivati i troškove otkupa (skupog) zemljišta iznad nekog prosječnog iznosa a što ne bi bilo ni pravedno prema naseljima u unutrašnjosti. Konkretno, nedostajući posebni cilj bi se trebao odnositi na uspostavu realnih mehanizama uređenja urbanog zemljišta i odgovarajućih modela financiranja kao temeljnog preduvjeta za dugoročno održivi razvoj i održavanje zelene infrastrukture. Vjerovali ili ne taj preduvjet u Hrvatskoj nije ispunjen iako je prošlo gotovo 15 godina od kada je npr. urbana komasacija kao jedan takav mehanizam ponuđena i ozakonjena. Čak i da se ukupni troškovi uključujući otkup zemljišta pokriju iz EU izvora 85%, zelena infrastruktura predstavlja i trajni trošak za održavanje nakon izgradnje. Nepostojanje realnih i distribucijski pravednih instrumenata za financiranje fizičke reprodukcije grada će na kraju (kada se iscrpe mogućnosti ekspanzivne monetarne politike od strane EU), dovesti do neizbježnih problema u održavanju i funkcionalnosti zelene infrastrukture kao i brojnih drugih infrastrukturnih projekata financiranih od strane EU. 5. Na str. 54 u Projektu uređenja morske obale urbanog područja potrebno je navesti i implementaciju obalnog odmaka od 100m koji je obaveza za provođenje temeljem od Hrvatske ratificiranog Protokola o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja (Hrvatska ima obavezu njegovog direktnog provođenja čak i bez transponiranja u nacionalno zakonodavstvo). Obalni odmak upravo omogućava i uređenje različitim elementima zelene infrastrukture koje je u funkciji prilagodbe na klimatske promjene, ali osigurava društvene koristi kao i ekonomski efikasnije korištenje obalnog zemljišta. 6. Na str. 62 ili 63 trebalo bi spomenuti da HBOR već nudi financijski instrument za povoljnije financiranje projekata zelene infrastrukture kroz Financijski instrument za jačanje prirodnog kapitala (NCFF) iz sredstava kredita Europske investicijske banke i Europske komisije uz potporu LIFE programa. Više informacija na poveznici https://www.hbor.hr/ncff/. Potrebno je voditi računa da za sve iznose državnih potpora postoji maksimalni intenzitet a da se i financijski instrument ukoliko sadrži umanjenje kamatne stope (kao trenutno NCFF) pribraja u iznosu umanjenja u odnosu na tržišne kamatne stope iznosu bespovratnih sredstava iz budućeg programa poticanja razvoja ZI. 7. Pokazatelj razvojne mjere 1.1 ne ispunjava kriterije SMART pokazatelja. Izbjegnuto je bilo kakvo konkretnije komitiranje kroz kvalitativne i kvantitativne zahtjeve vezano za bazu podataka. Ako se želi ovaj pokazatelj potrebno je definirati bazične elemente tehničke specifikacije outputa a vezano za alocirani iznos financiranja. 8. Može li se nešto detaljnije pojasniti odnos iznosa alociranih 4,4 milijarde kuna i površine od 300ha uređene zelene infrastrukture iz pokazatelja posebnog cilja 2: Zelena infrastruktura izgrađena ili uređena sa svrhom prilagodbe na klimatske promjene. 9. Potrebno je već u ovoj fazi jasno navesti obavezu JLS da trajno održavaju zelenu infrastrukturu financiranu iz ovog Programa bez mogućnosti prenamjene osim u iznimnim slučajevima i uz dodatne kompenzacijske uvjete. | Djelomično prihvaćen | Ad 1) Ne prihvaća se iz razloga što je Program razvoja ZI od privatnih korisnika predvidio jedino ovlaštene predstavnike suvlasnika zgrada tj. upravitelje zgrada. Ostali privatni korisnici nisu predviđeni kao nositelji provedbe mjera. Za provedbu aktivnosti izgradnje i unaprjeđenja ZI ostali korisnici su JLP(R)S koji predlažu projekte na zemljištu u svom vlasništvu. Za provedbu Programa razvoja ZI biti će osigurana ograničena financijska sredstva te je kao prioritetan definiran javni sektor, koji može poslužiti kao primjer privatnim korisnicima. Privatni korisnici ulaganjem u zelenu infrastrukturu mogu značajno povećati vrijednost svojih nekretnina i kvalitetu života te bi ih to moglo potaknuti da sami ulažu u unaprjeđenje zelene infrastrukture. Ad 2) Ne prihvaća se iz razloga što u Programu razvoja ZI nije fokus na bespravnoj gradnji, međutim kao jednu od mogućnosti za unaprjeđenje prostora prilikom urbane sanacije (koja predstavlja skup planskih mjera i uvjeta kojima se poboljšava karakter izgrađenih područja unutar i izvan granica građevinskog područja devastiranih nezakonitim građenjem i na drugi način) preporučuje primjenu zelene infrastrukture, te smatramo da isto nije potrebno detaljnije obrazložiti. U Zakonu o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) čl. 47.c. definirano je da se u Programu razvoja ZI razrađuju ciljevi i mjere za razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima radi uspostave održivih, sigurnih i otpornih gradova i naselja kroz povećanje energetske učinkovitosti zgrada i građevinskih područja, razvoj zelene infrastrukture u zgradarstvu te urbanu preobrazbu i urbanu sanaciju. Ad 3) Primljeno na znanje. Novi Pravilnik o prostornim planovima je u pripremi te je prilikom izrade uzet u obzir i razvoj zelene infrastrukture, a prije donošenja će također proći postupak javnog savjetovanja. Pozivamo Vas da pratite stranice Ministarstva (https://mpgi.gov.hr/) i e-savjetovanja (https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/Dashboard) te da se uključite u javnu raspravu kada tema bude predmetni Pravilnik. Ad 4) Primljeno na znanje. Ad 5) Djelomično prihvaćeno. Program razvoja ZI je srednjoročni akt strateškog planiranja od nacionalnog značaja kojim se pobliže definira provedba strateških ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije i strategija, a nije zakonodavni akt te ne može propisati nikakve obveze. Izrađen je u skladu s Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17) i pripadajućim podzakonskim propisima. Uvjeti i mjere za uređenje zaštićenog obalnog područja mora propisani su zasebnim zakonima i propisima. U opisu Projekta uređenja morske obale urbanom područja navesti će se Zakon o potvrđivanju Protokola o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja (NN 8/2012). ad 6) Djelomično se prihvaća. Rečenica „Navedeni mehanizmi obuhvaćaju Fond za financiranje prirodnog kapitala Europske investicijske banke, program Obzor 2020, Global environment facility (GEF).“ izmijeniti će se da glasi: „Navedeni mehanizmi obuhvaćaju program Obzor 2020, Global environment facility (GEF) te Instrument za financiranje prirodnog kapitala (NCFF). NCFF* kombinira sredstva Europske investicijske banke i sredstva Europske komisije iz njezinog Programa LIFE (za okoliš i klimatske aktivnosti) radi potpore zelenoj infrastrukturi, održavanju ekosustava, kompenziranju štetnih učinaka na biološku raznolikost i promicanju biološke raznolikosti i zaštite okoliša. * https://www.hbor.hr/ncff/“ Ad 7) Ne prihvaća se iz razloga što u ovom trenutku ne možemo dati konkretnije podatke i uvjete za izradu/popunjavanje nacionalne baze prostornih podataka zelene infrastrukture u urbanim područjima u Republici Hrvatskoj. Nakon donošenja Programa razvoja ZI izraditi će se projektni zadatak za izradu baze podataka koja je predviđena kao zaseban modul / nadogradnja postojećeg Informacijskog sustava prostornog uređenja (ISPU) te sama izrada baze podataka / računalnog rješenja uz stručni nadzor izrade, a tijekom njenog rada/popunjavanja pratiti ćemo kvalitativno i kvantitativno unos podataka. ad 8) Ne prihvaća se iz razloga što je detaljnije pojašnjenje predmet drugog programskog dokumenta - Akcijskog plana razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima, a koji se donosi nakon donošenja Programa razvoja ZI, sukcesivno za razdoblja 3 do 4 godine i to za razdoblja 2021. do 2023. godine, 2024. do 2026. godine te 2027. do 2030. godine. ad 9) Ne prihvaća se iz razloga što je Program razvoja ZI srednjoročni akt strateškog planiranja od nacionalnog značaja kojim se pobliže definira provedba strateških ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije i strategija, a nije zakonodavni akt te ne može propisati nikakve obveze. Izrađen je u skladu s Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17) i pripadajućim podzakonskim propisima. Predviđeno je sufinanciranje projekata iz EU sredstava, putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti RH i ESI fondova za novo financijsko razdoblje 2021-2027, prema pravilima i uvjetima važeće EU regulative. Programiranje novog financijskog razdoblja je još u tijeku. Provedba sufinanciranih projekata kontrolirati će se 5 godina od završetka projekta, a održavanje zelene infrastrukture u tom razdoblju je obveza prijavitelja. |
| 43 | EDA RUMORA | NACRT PRIJEDLOGA | Poštovani, Grad Rijeka je s velikim zanimanjem proučio Nacrt dokumenta te iznosi slijedeće prijedloge i primjedbe: 1. Provedbu pilot projekata su/financirati u 100% iznosu budući se na njima temelji provedba daljnjih projekata. 2. Iz Nacrta nije jasno da li se planira sufinanciranje izrade strateških dokumenata lokalne razine. Ukoliko nije sadržano u Nacrtu, molimo predvidjeti. 3. U posebnom cilju 1. mjera 1.1. predvidjeti financijska sredstva za angažman gradova i općina na uspostavi i punjenju baze prostornih podataka. 4. U Posebnom cilju 2. ciljanu vrijednost 2030. za mjeru 2.1. Broj izrađenih strateških akata planiranja zelene infrastrukture i/ili izmijenjenih postojećih strategija i/ili planova razvoja gradova i općina treba povećati , računajući na to da strateške akte trebaju izraditi minimalno veliki gradovi. 5. U posebnom cilju 3. pored predviđenih aktivnosti predvidjeti i mjeru sufinanciranja mjera ozelenjavanja gradova i općina kroz angažman građana (primjer Beča). Građani će biti spremni uložiti u ozelenjavanje građevina i okućnica, a time se mogu formirati potrebni zeleni potezi. | Nije prihvaćen | Ad 1) Primljeno na znanje. Predviđeno je sufinanciranje pilot projekata i ostalih projekata iz EU sredstava, putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti RH i ESI fondova za novo financijsko razdoblje 2021-2027, prema pravilima i uvjetima važeće EU regulative. Programiranje novog financijskog razdoblja je još u tijeku, a Vaš prijedlog o stopi sufinanciranje biti će razmotren sukladno mogućnostima. ad 2) Primljeno na znanje. Planira se sufinanciranje izrade strateških dokumenata razvoja zelene infrastrukture na lokalnoj i regionalnoj razini, unutar Mjere 1.3. ad 3.) Ne prihvaća se iz razloga što u ovom trenutku ne možemo dati konkretnije podatke i uvjete za izradu/popunjavanje nacionalne baze prostornih podataka zelene infrastrukture u urbanim područjima u Republici Hrvatskoj. Nakon donošenja Programa razvoja ZI izraditi će se projektni zadatak za izradu/popunjavanje baze podataka koja je predviđena kao zaseban modul / nadogradnja postojećeg Informacijskog sustava prostornog uređenja (ISPU) te sama izrada baze podataka / računalnog rješenja. U projektnom zadatku biti će definirani obveznici unosa, njihove uloge i edukacija. Predviđeno je upisivanje podataka o uređenoj i izgrađenoj zelenoj infrastrukturi iz sufinanciranih projekata od strane budućih korisnika/prijavitelja. ad 4) Ne prihvaća se iz razloga što se broj izrađenih akata odnosi isključivo na pilot projekte i definiran je s obzirom na predviđena financijska sredstva. Ovaj broj je određen kao minimum, a ukoliko bude više financijskih sredstava nema zapreke da se ne izradi i više strateških akata. ad 5) Ne prihvaća se iz razloga što je Program razvoja ZI od privatnih korisnika predvidio jedino ovlaštene predstavnike suvlasnika zgrada tj. upravitelje zgrada. Ostali privatni korisnici nisu predviđeni kao nositelji provedbe mjera. Za provedbu aktivnosti izgradnje i unaprjeđenja ZI nositelji su JLP(R)S koji predlažu projekte na zemljištu u svom vlasništvu. Za provedbu Programa razvoja ZI biti će osigurana ograničena financijska sredstva te je kao prioritetan definiran javni sektor, koji može poslužiti kao primjer privatnim korisnicima. Privatni korisnici ulaganjem u zelenu infrastrukturu mogu značajno povećati vrijednost svojih nekretnina i kvalitetu života te bi ih to moglo potaknuti da sami ulažu u unaprjeđenje zelene infrastrukture. |
| 44 | DAŠA GAZDE | 5.3. IDENTIFIKACIJA IZAZOVA, SWOT ANALIZA | Pod slabosti bi trebalo staviti - jednoznačno definiranje elemenata ZI kroz sve regije, iako su neke regije suše ili toplije od drugih | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se uvrštavanje navedene alineje pod Slabosti unutar SWOT analize. Nositelji provedbe mjera unaprjeđenja i izgradnje zelene infrastrukture su JLP(R)S na području cijele RH. JLP(R)S će se javljati na pozive na dostavu projektnih prijedloga i predlagati projekte u skladu sa svojim aktima strateškog planiranja te o okviru svojih regionalnih posebnosti. |
| 45 | DAŠA GAZDE | POSEBNI CILJ 2. UNAPRIJEĐENA, RAŠIRENA, POVEZANA I LAKO DOSTUPNA ZELENA INFRASTRUKTURA U URBANIM PODRUČJIMA, MJERA 2.2. Poticanje izgradnje zelene infrastrukture kojom se jača otpornost urbanih područja na posljedice klimatskih promjena | Predlažem da se u sklopu aktivnosti 2.2.1. uključi i izrada prostorno planske dokumentacije i glavnih projekata jer projektni prijedlog iz aktivnosti 2.2.2. to ne obuhvaća u ovom opisu. Izostankom predloženog dolazi do zastoja u provedbi jer JLS-e najčešće ne predvide usluge izrade prostorno planske i projektne dokumentacije koje su zapravo nužni korak za realizaciju. | Nije prihvaćen | Prilikom raspisa uvjeta za pozive na dostavu projektnih prijedloga biti će detaljno raspisani prihvatljivi troškovi. Prilikom provedbe sufinancirati će se potrebna projektna dokumentacija i izgradnja zelene infrastrukture. Provedba sufinanciranih projekata kontrolirati će se 5 godina od njihovog završetka. Unutar Mjere 1.3. predviđene su slijedeće aktivnosti: 1.3.4. Izrada studija, strategija i/ili planova razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima 1.3.5. Izmjena i dopuna postojećih strategija i/ili planova razvoja gradova i općina u dijelu razvoja zelene infrastrukture i 1.3.9. Izrada karata zelene infrastrukture u postojećoj prostorno-planskoj dokumentaciji. |
| 46 | DANKA GRBAC NIKOLAC | 2.OKVIR I METODOLOGIJA IZRADE, 2.3. USKLAĐENOST PROGRAMA S NACIONALNOM RAZVOJNOM STRATEGIJOM, SEKTORSKIM I VIŠESEKTORSKIM STRATEGIJAMA TE DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA | ''Program razvoja ZI odnosi se na građevinska područja unutar gradova i općina koja su određena kao zelena infrastruktura definirana prostornim planovima svih razina.'' Ova rečenica je nejasna odnosno netočna. Za početak zelena infrastruktura nije definirana nacionalnim propisima. Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova ne sadržava zelenu infrastrukturu već Z1-javne zelene površine i Z-zaštitne zelene površine. Z1-javni park bi odgovarao velikoj urbanoj točki, ali svi drugi elementi ZI nisu zastupljeni u važećem Pravilniku. Smatram pogrešnim pristupom izjednačavanje pojmova ''zelena infrastruktura'' s pojmovima ''javne zelene površine'', ''zaštitne zelene površine'' ili ''zelene površine''. Nadalje, uzevši u obzir terminologiju po važećem Pravilniku, javne i zaštitne zelene površine se planiraju u prostorno-planskoj dokumentaciji lokalne razine, užeg područja (generalni urbanistički plan i urbanistički plan uređenja) i mogu biti planirane unutar, ali i izvan građevinskih područja (zaštitne zelene površine koje se nalaze unutar obuhvata plana, ali izvan građevinskog područja). Program razvoja ZI može odnositi na ''dijelove građevinskih područja'', ali svakako ne u prostornim planovima svih razina, jer se prostorni planovi regionalne razine izrađuju u mjerilu u kojem nije moguće prikazati razgraničenje namjena unutar građevinskog područja. | Djelomično prihvaćen | Rečenica: „Program razvoja ZI odnosi se na građevinska područja unutar gradova i općina koja su određena kao zelena infrastruktura definirana prostornim planovima svih razina.“ biti će promijenjena na način da glasi: „Program razvoja ZI odnosi se na građevinska područja naselja, određena prostornim planovima uređenja gradova i općina, unutar kojih se definira i prostorna kategorija zelene infrastrukture.“ Prema Zakonu o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19) zelena infrastruktura su planski osmišljene zelene i vodne površine te druga prostorna rješenja temeljena na prirodi koja se primjenjuju unutar gradova i općina, a kojima se pridonosi očuvanju, poboljšanju i obnavljanju prirode, prirodnih funkcija i procesa radi postizanja ekoloških, gospodarskih i društvenih koristi održivoga razvoja. Skreće se pozornost, u kontekstu važeće podzakonske regulative, da je na snazi važeći Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04, 163/04, 9/11), koji u obradi tema pri izradi prostornih i urbanističkih planova koji su na snazi omogućava nesmetanu provedbu ovoga Programa ali i svih drugih dokumenata u cilju razvoja zelene infrastrukture. Citiramo članak 22. stavak 2. „Ako je u prostornom planu potreban grafički prostorni pokazatelj koji nije određen ovim Pravilnikom, koristit će se planski znak izveden iz istovrsne skupine planskih znakova.“ Navedeno omogućava autorski pristup rješavanja ove i drugih problematika pri izradi prostornih i urbanističkih planova. Prilikom pripremnih radova za izradu prostornih i urbanističkih planova izrađuje se niz analiza i one, ukoliko su samostalna cjelina, predstavljaju stručne podloge za izradu plana, a pojedini dijelovi se koriste pri izradi koncepta i samom tehničkom prikazu plana. To ne znači nužno da te analize predstavljaju samostalne kartografske prikaze kao dio plana već mogu biti dio sinteznih prikaza i/ili dio obrazloženja koncepcije plana. Novi Pravilnik o prostornim planovima je u pripremi te je prilikom izrade uzet u obzir i razvoj zelene infrastrukture, a prije donošenja će također proći postupak javnog savjetovanja. Pozivamo Vas da pratite stranice Ministarstva (https://mpgi.gov.hr/) i e-savjetovanja (https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/Dashboard) te da se uključite u javnu raspravu kada tema bude predmetni Pravilnik. Program razvoja ZI se odnosi na građevinska područja u prostornim planovima svih razina, jer prema Zakonu o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19) urbanistički plan uređenja može biti od državnog, županijskog i lokalnog značaja. Dodatno kao primjer navodimo Grad Zagreb, koji kao glavni grad Republike Hrvatske ima poseban status grada i županije, pa su stoga njegovi prostorni planovi regionalne razine. |
| 47 | DANKA GRBAC NIKOLAC | 2.OKVIR I METODOLOGIJA IZRADE, 2.1. MEĐUNARODNI KONTEKST | Predlaže se izmjena: ''(Prostorni) Planovi bi trebali uključivati mjere za stvaranje bioraznolikih i dostupnih gradskih šuma, parkova i vrtova, …'' u ''Planovi bi morali sadržavati uvjete i obveze za stvaranje…'' ''…te bi (prostorni planovi) trebali doprinijeti povezanosti zelenih površina, ukidanju uporabe pesticida i ograničavanju pretjerane košnje zelenih gradskih površina i drugih praksi koje štete bioraznolikosti.'' Prostorni planovi se provode prilikom izdavanja akata o gradnji. Za ukidanju uporabe pesticida i ograničavanju pretjerane košnje i drugih praksi potrebno je pronaći odgovarajući instrument provedbe. Integracija tih mjera u prostorne planove neće doprinijeti njihovoj provedbi. | Nije prihvaćen | Navedeni zaključci o prostornom planiranju dio su Komunikacije Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Strategija Europske unije za bioraznolikost do 2030.: Vraćanje prirode u naše živote (COM(2020) 380) od 20. svibnja 2020. godine. |
| 48 | DANKA GRBAC NIKOLAC | 4.1. PREGLED STANJA ZELENE INFRASTRUKTURE U RH, INTERDISCIPLINARNA RADIONICA | ''Unapređenje prostornog planiranja uvođenjem poticaja za razvoj sustava zelene infrastrukture'' Osim poticaja potrebne su i zakonski propisane obveze i ograničenja. Bez jasnih i strogih zakonskih ograničenja svi elementi ZI ucrtani u prostorni plan su u riziku od prenamjene u neku drugu (gradivu) namjenu već u idućim izmjenama i dopunama prostornog ili urbanističkog plana. | Primljeno na znanje | Program razvoja ZI je srednjoročni akt strateškog planiranja od nacionalnog značaja kojim se pobliže definira provedba strateških ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije i strategija, a nije zakonodavni akt te ne može propisati nikakve obveze. Izrađen je u skladu s Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17) i pripadajućim podzakonskim propisima. Zakonske obveze i ograničenja su propisani u Zakonu o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19) te se ne mogu definirati ovim Programom. Prema Ustavu RH (56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14) građanima se jamči pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. JLS obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, između ostalog poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu. Jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značenja, između ostalog poslove koji se odnose na prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu. Prema navedenom, prenamjena zemljišta je u nadležnosti JLP(R)S. |
| 49 | DANKA GRBAC NIKOLAC | 4.1. PREGLED STANJA ZELENE INFRASTRUKTURE U RH, OSTALI SLUŽBENI IZVORI PODATAKA | ''Detaljno razgraničenje tipova površina zelene infrastrukture (prema načinu korištenja i planiranim namjenama) s iskazom površina (ha) i udjelom (%) u ukupnoj površini grada sastavnim je dijelom isključivo prostorno planskih dokumenata detaljnije razine – GUP, UPU...'' Zelena infrastruktura nije detaljnije definirana nacionalnim propisima. Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova ne sadržava zelenu infrastrukturu već Z1-javne zelene površine i Z-zaštitne zelene površine. Z1-javni park bi odgovarao velikoj urbanoj točki, ali svi drugi elementi ZI nisu zastupljeni u važećem Pravilniku. Smatram pogrešnim pristupom izjednačavanje pojmova ''zelena infrastruktura'' s pojmovima ''javni park'', ''zaštitne zelene površine'' ili ''zelene površine''. Potrebne su izmjene i dopune Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova kako bi zelena infrastruktura bila bliže definirana sa svojom tipologijom i integrirana u prostorno planiranje. | Primljeno na znanje | Skreće se pozornost, u kontekstu važeće podzakonske regulative, da je na snazi važeći Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04, 163/04, 9/11), koji u obradi tema pri izradi prostornih i urbanističkih planova koji su na snazi omogućava nesmetanu provedbu ovoga Programa ali i svih drugih dokumenata u cilju razvoja zelene infrastrukture. Citiramo članak 22. stavak 2. „Ako je u prostornom planu potreban grafički prostorni pokazatelj koji nije određen ovim Pravilnikom, koristit će se planski znak izveden iz istovrsne skupine planskih znakova.“ Navedeno omogućava autorski pristup rješavanja ove i drugih problematika pri izradi prostornih i urbanističkih planova. Prilikom pripremnih radova za izradu prostornih i urbanističkih planova izrađuje se niz analiza i one, ukoliko su samostalna cjelina, predstavljaju stručne podloge za izradu plana, a pojedini dijelovi se koriste pri izradi koncepta i samom tehničkom prikazu plana. To ne znači nužno da te analize predstavljaju samostalne kartografske prikaze kao dio plana već mogu biti dio sinteznih prikaza i/ili dio obrazloženja koncepcije plana. Novi Pravilnik o prostornim planovima je u pripremi te je prilikom izrade uzet u obzir i razvoj zelene infrastrukture, a prije donošenja će također proći postupak javnog savjetovanja. Pozivamo Vas da pratite stranice Ministarstva (https://mpgi.gov.hr/) i e-savjetovanja (https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/Dashboard) te da se uključite u javnu raspravu kada tema bude predmetni Pravilnik. |
| 50 | DANKA GRBAC NIKOLAC | 5.OPIS SREDNJOROČNIH RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH POTENCIJALA , 5.1. IDENTIFIKACIJA RAZVOJNIH POTREBA | ''Izrada sloja u prostorno-planskoj dokumentaciji s ciljem povezivanja postojećih i izgradnje novih površina zelene infrastrukture - koncept dugoročne vizije razvoja zelene infrastrukture prilagođen lokalnim geomorfološkim, krajobraznim i kulturno povijesnim obilježjima JLS te pametnoj upotrebi zemljišta, uz provediva imovinsko pravna rješenja'' Iznimno bitno kako bi se prostor za razvoj ZI dugoročno mogao sačuvati. Jedino što zelena infrastruktura ne bi smjela biti samo jedan sloj, već bi morala biti integrirana na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina/prostora, osobito za velike urbane točke i koridore. Na zasebnom kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora, koji bi bio posvećen ZI, mogli bi biti prikazani svi elementi ZI (i manje urbane točke i manji koridori), odnosno bila bi prikazana cijela planirana urbana mreža ZI. Dodatno neophodna su jasna i stroga ograničenja prenamjene definirane ZI u prostorno-planskoj dokumentaciji u druge namjene. Bez jasnih i strogih zakonskih ograničenja svi elementi ZI ucrtani u prostorni plan su u riziku od prenamjene u neku drugu (gradivu) namjenu već u idućim izmjenama i dopunama prostornog ili urbanističkog plana. | Primljeno na znanje | Unutar Mjere 1.3. predviđena je Aktivnost 1.3.9. Izrada karata zelene infrastrukture u postojećoj prostorno-planskoj dokumentaciji. Skreće se pozornost, u kontekstu važeće podzakonske regulative, da je na snazi važeći Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04, 163/04, 9/11), koji u obradi tema pri izradi prostornih i urbanističkih planova koji su na snazi omogućava nesmetanu provedbu ovoga Programa ali i svih drugih dokumenata u cilju razvoja zelene infrastrukture. Citiramo članak 22. stavak 2. „Ako je u prostornom planu potreban grafički prostorni pokazatelj koji nije određen ovim Pravilnikom, koristit će se planski znak izveden iz istovrsne skupine planskih znakova.“ Navedeno omogućava autorski pristup rješavanja ove i drugih problematika pri izradi prostornih i urbanističkih planova. Prilikom pripremnih radova za izradu prostornih i urbanističkih planova izrađuje se niz analiza i one, ukoliko su samostalna cjelina, predstavljaju stručne podloge za izradu plana, a pojedini dijelovi se koriste pri izradi koncepta i samom tehničkom prikazu plana. To ne znači nužno da te analize predstavljaju samostalne kartografske prikaze kao dio plana već mogu biti dio sinteznih prikaza i/ili dio obrazloženja koncepcije plana. Novi Pravilnik o prostornim planovima je u pripremi te je prilikom izrade uzet u obzir i razvoj zelene infrastrukture, a prije donošenja će također proći postupak javnog savjetovanja. Pozivamo Vas da pratite stranice Ministarstva (https://mpgi.gov.hr/) i e-savjetovanja (https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/Dashboard) te da se uključite u javnu raspravu kada tema bude predmetni Pravilnik. Program razvoja ZI je srednjoročni akt strateškog planiranja od nacionalnog značaja kojim se pobliže definira provedba strateških ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije i strategija, a nije zakonodavni akt te ne može propisati nikakve obveze ili zakonska ograničenja. Izrađen je u skladu s Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17) i pripadajućim podzakonskim propisima. |
| 51 | DANKA GRBAC NIKOLAC | 5.OPIS SREDNJOROČNIH RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH POTENCIJALA , 5.1. IDENTIFIKACIJA RAZVOJNIH POTREBA | ''Razvojne potrebe u realizaciji / implementaciji zelene infrastrukture na razini JLS (grad/općina) mogu se utvrditi kroz predložene tipove površina: (...) - Neizgrađeni i ozelenjeni dijelovi građevnih čestica u naseljima Najvažnija zajednička obilježja svih tipova zelene infrastrukture su javna dostupnost ...'' U navedenome postoji kontradikcija. Neizgrađeni i ozelenjeni dijelovi građevnih čestica se nalaze na česticama koje su često privatne. Privatne čestice ne moraju imati javnu dostupnost. | Primljeno na znanje | Od privatnih korisnika Program razvoja ZI je predvidio jedino ovlaštene predstavnike suvlasnika zgrada tj. upravitelje zgrada. Ostali privatni korisnici nisu predviđeni kao nositelji provedbe mjera. Za provedbu aktivnosti izgradnje i unaprjeđenja ZI nositelji su JLP(R)S koji predlažu projekte na zemljištu u svom vlasništvu. Za provedbu Programa razvoja ZI biti će osigurana ograničena financijska sredstva te je kao prioritetan definiran javni sektor, koji može poslužiti kao primjer privatnim korisnicima. Privatni korisnici ulaganjem u zelenu infrastrukturu mogu značajno povećati vrijednost svojih nekretnina i kvalitetu života te bi ih to moglo potaknuti da sami ulažu u unaprjeđenje zelene infrastrukture. |
| 52 | DANKA GRBAC NIKOLAC | 8.POSEBNI CILJEVI, POSEBNI CILJ 3. VISOKA RAZINA ZNANJA I DRUŠTVENE SVIJESTI O ODRŽIVOM RAZVOJU URBANIH PODRUČJA KROZ RAZVOJ ZELENE INFRASTRUKTURE | ''...potrebno educirati stručnjake, planere... '' Stručnjaci za područje zelene infrastrukture postoje, ali nisu prepoznati niti je njihovo sudjelovanje u izradi prostorno-planske i projektne dokumentacije propisano kao obvezno. Potrebno je prepoznati ulogu i stručnost krajobraznih arhitekata u strateškom planiranju, prostorno-planskom planiranju i projektiranju pojedinačnih elemenata ili sustava zelene infrastrukture. Krajobrazni arhitekti su educirani na polju planiranja, ekologije i okoliša, uslugama ekosustava, prirodnom i urbanom krajobrazu, biljnom fondu i fiziologiji biljaka, mikroklimatskim uvjetima itd. zbog čega je djelatnost krajobrazne arhitekture široka i ima integralni pristup upravo razvoju zelene infrastrukture. | Primljeno na znanje | Potrebna je edukacija stručnjaka za područje zelene infrastrukture, kako edukacija novih tako i dodatna cjeloživotna kontinuirana edukacija postojećih stručnjaka. Vezano na navod o postojećim stručnjacima, dio rečenice u poglavlju 5.3. Identifikacija izazova: „Nedostatak znanja i iskustva stručnjaka pri izradi kvalitetne programske i tehničke dokumentacije za projekte elemenata zelene infrastrukture velikog mjerila (obuhvata), moguće je riješiti edukacijom na različitim razinama…“ biti će promijenjen na način da glasi: „Nadopunu znanja postojećih stručnjaka kao i nedostatak znanja i iskustva novih stručnjaka pri izradi kvalitetne programske i tehničke dokumentacije za projekte zelene infrastrukture svih mjerila (obuhvata), moguće je riješiti edukacijom na različitim razinama…“. |
| 53 | DANKA GRBAC NIKOLAC | POSEBNI CILJ 1. KVALITETNO PLANIRANJE I UPRAVLJANJE RAZVOJEM ZELENE INFRASTRUKTURE U URBANIM PODRUČJIMA , MJERA 1.2. Osiguranje preduvjeta za razvoj zelene infrastrukture | Aktivnost ''1.2.1. Izrada projektnog zadatka za prilagodbu ISPU modula eDozvola radi evidentiranja projektima planiranih te izvedenih elemenata zelene infrastrukture, prilikom izdavanja akata za gradnju i uporabu'', navodi evidentiranje elemenata ZI prilikom izdavanja akata za gradnju, ali za mnoge (manje) elemente ZI nije potrebno ishođenje akata za gradnju sukladno Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. Aktivnosti u Mjeri 1.2. Osiguranje preduvjeta za razvoj zelene infrastrukture nisu planirane u adekvatnom kronološkom redoslijedu. Prvo je potrebno utvrditi tipologiju: 1.2.10. Izrada priručnika s definiranom tipologijom zelene infrastrukture i potencijalnih rješenja za njezin razvoj (zapravo i prije mapiranja iz mjere 1.1) Nakon pojedinačne tipologije može se pristupiti integraciji u složene sustave: 1.2.7. Razvoj (izrada) metodologije integralnog planiranja zelene infrastrukture koja uključuje integraciju više različitih sustava Definiranje standarda i kriterija za primjenu ZI (...): 1.2.13. Razvoj (izrada) metodologije za izradu standarda i kriterija za primjenu zelene infrastrukture 1.2.14. Izrada standarda i kriterija za primjenu zelene infrastrukture (...) mora prethoditi metodologiji i smjernicama za izradu studija i planova (...): 1.2.17. Razvoj (izrada) metodologije za izradu studija, strategija i/ili planova razvoja zelene infrastrukture određenog područja na lokalnoj i/ili regionalnoj razini (...) a studija ili plan razvoja ZI treba biti ulazni podatak za uvrštenje u prostorno-plansku dokumentaciju: 1.2.4. Utvrđivanje kriterija i smjernica za planiranje zelene infrastrukture u prostorno-planskoj dokumentaciji Nedostaje aktivnost integracije ZI u nacionalne propise i izmjena i dopuna postojećih zakona i pravilnika, kako bi se ZI mogla uvrstiti u prostorno-plansku dokumentaciju. | Nije prihvaćen | Sustav eDozvola (ISPU modul) je prepoznat kao prilika zbog mogućnosti njegovog nadopunjavanja podacima o zelenoj infrastrukturi, a koji su dio projekata za koje je potrebno ishoditi akt o gradnji. Mjere i aktivnosti Programa razvoja ZI nisu prikazane kronološkim redom te ih je moguće provoditi istovremeno. Zelena infrastruktura definirana je u Zakonu o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19) kao planski osmišljene zelene i vodne površine te druga prostorna rješenja temeljena na prirodi koja se primjenjuju unutar gradova i općina, a kojima se pridonosi očuvanju, poboljšanju i obnavljanju prirode, prirodnih funkcija i procesa radi postizanja ekoloških, gospodarskih i društvenih koristi održivoga razvoja. U Zakonu o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) čl. 47.c. definirano je područje obuhvata Programa razvoja ZI. Određeno je da se Programom razrađuju ciljevi i mjere za razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima radi uspostave održivih, sigurnih i otpornih gradova i naselja kroz povećanje energetske učinkovitosti zgrada i građevinskih područja, razvoj zelene infrastrukture u zgradarstvu te urbanu preobrazbu i urbanu sanaciju. Skreće se pozornost, u kontekstu važeće podzakonske regulative, da je na snazi važeći Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04, 163/04, 9/11), koji u obradi tema pri izradi prostornih i urbanističkih planova koji su na snazi omogućava nesmetanu provedbu ovoga Programa ali i svih drugih dokumenata u cilju razvoja zelene infrastrukture. Citiramo članak 22. stavak 2. „Ako je u prostornom planu potreban grafički prostorni pokazatelj koji nije određen ovim Pravilnikom, koristit će se planski znak izveden iz istovrsne skupine planskih znakova.“ Navedeno omogućava autorski pristup rješavanja ove i drugih problematika pri izradi prostornih i urbanističkih planova. Prilikom pripremnih radova za izradu prostornih i urbanističkih planova izrađuje se niz analiza i one, ukoliko su samostalna cjelina, predstavljaju stručne podloge za izradu plana, a pojedini dijelovi se koriste pri izradi koncepta i samom tehničkom prikazu plana. To ne znači nužno da te analize predstavljaju samostalne kartografske prikaze kao dio plana već mogu biti dio sinteznih prikaza i/ili dio obrazloženja koncepcije plana. Novi Pravilnik o prostornim planovima je u pripremi te je prilikom izrade uzet u obzir i razvoj zelene infrastrukture, a prije donošenja će također proći postupak javnog savjetovanja. Pozivamo Vas da pratite stranice Ministarstva (https://mpgi.gov.hr/) i e-savjetovanja (https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/Dashboard) te da se uključite u javnu raspravu kada tema bude predmetni Pravilnik. |
| 54 | DANKA GRBAC NIKOLAC | POSEBNI CILJ 1. KVALITETNO PLANIRANJE I UPRAVLJANJE RAZVOJEM ZELENE INFRASTRUKTURE U URBANIM PODRUČJIMA , MJERA 1.1. Evidentiranje zelene infrastrukture u urbanim područjima na području gradova i općina u RH | Prije izrade računalnog rješenja za mapiranje početnog stanja potrebno je definirati metodologiju evidentiranja, sistematizaciju odnosno tipologiju, ne samo kako bi računalno rješenje bilo prilagođeno, nego i kako bi podatci koji se budu unosili od strane različitih ljudi i na različitim lokacijama bili usporedivi. U aktivnosti 1.1.4. se navodi ''Kao podloga za mapiranje početnog stanja može poslužiti važeća prostorno-planska dokumentacija koja sadrži postojeće i planirane zelene površine...''. Predmetno je samo uvjetno točno. Kartografski prikaz 0. Postojeće stanje korištenja i namjene površina nije obvezan dio urbanističkog plana uređenja. Također, taj kartografski prikaz je točan samo u trenutku izrade. Zbog dužine izrade prostorno-planskih dokumenata u područjima koja se intenzivno razvijaju nerijetke su situacije da od izrade kartografskog prikaza postojećeg stanja do donošenja plana dođe do izgradnje (ili barem sječe i uništavanja zelenih površina) na predmetnom području. Smatram kako je bitan i terenski rad u mapiranju. | Primljeno na znanje | Unutar Mjere 1.2. predviđene su aktivnosti 1.2.4. Utvrđivanje kriterija i smjernica za planiranje zelene infrastrukture u prostorno-planskoj dokumentaciji, 1.2.10. Izrada priručnika sa definiranom tipologijom zelene infrastrukture i potencijalnih rješenja za njezin razvoj i 1.2.14. Izrada standarda i kriterija za primjenu zelene infrastrukture. Mjere i aktivnosti nisu prikazane kronološkim redom te ih je moguće provoditi istovremeno. Novi Pravilnik o prostornim planovima je u pripremi te je prilikom izrade uzet u obzir i razvoj zelene infrastrukture, a prije donošenja će također proći postupak javnog savjetovanja. Pozivamo Vas da pratite stranice Ministarstva (https://mpgi.gov.hr/) i e-savjetovanja (https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/Dashboard) te da se uključite u javnu raspravu kada tema bude predmetni Pravilnik. |
| 55 | DANKA GRBAC NIKOLAC | 14.1. PRAĆENJE PROVEDBE, PRAĆENJE POKAZATELJA REZULTATA RAZVOJNIH MJERA | U poglavlju 14.1. PRAĆENJE PROVEDBE za razvojnu mjeru: 1.3. Izrada strateških dokumenata razvoja zelene infrastrukture na lokalnoj i regionalnoj razini definirana je ciljana vrijednost 2030.: 200, dok je u poglavlju 10. RAZVOJNE MJERE ciljna vrijednost 100. | Prihvaćen | Ciljana vrijednost pokazatelja Mjere 1.3. za 2030. godinu biti će usklađena tako da u cijelom dokumentu iznosi 100, dok će se naziv pokazatelja „Izrađeni strateški dokumenti razvoja zelene infrastrukture“ izmijeniti tako da glasi „Izrađeni strateški akti planiranja razvoja zelene infrastrukture i/ili izmijenjene postojeće strategije i/ili planovi razvoja gradova i općina“. |
| 56 | DANKA GRBAC NIKOLAC | 5.OPIS SREDNJOROČNIH RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH POTENCIJALA , 5.3. IDENTIFIKACIJA IZAZOVA | ''Manjak kvalitetne zelene infrastrukture u postojećim prostornim planovima proizlazi prvenstveno iz slabog znanja i nepotpune informiranosti o zelenoj infrastrukturi te iz prioritizacije drugih tzv. razvojnih potreba (namjena prostora) ispred zelenih površina.'' Prvi dio navoda nije točan, jer manjak ZI u postojećim prostornim planovima proizilazi iz činjenice da ista nije postojala u nacionalnim propisima do 2019. godine, a od tada nije integrirana u nacionalne propise. Zelena infrastruktura je uvrštena u Izmjenama i dopunama Zakona 2019. godine i to Izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju kao cilj prostornog uređenja dodaje se ''razvoj zelene infrastrukture'', (članak 6., stavak 1., podstavak 9. i 14.), a u Zakonu o gradnji dodaje se cijeli članak o Programu razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima (47.c). Dalje od toga ZI nije integrirana u nacionalne propise. Nije izmijenjen Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova kako bi uključivao elemente ZI, nije napravljen poseban podzakonski akt koji bi bliže propisao ZI, nije izmijenjen Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje kako bi se propisala obveza sudjelovanja stručnjaka za razvoj ZI u planerskom timu, osobitu prilikom izrade urbanističkih planova uređenja... Drugi dio navoda o prioritizaciji drugih namjena prostora ispred zelenih površina je apsolutno točan i predstavlja glavnu prijetnju razvoju ZI, zbog čega bi Zakonom trebalo propisati obveze i ograničenja vezana uz ZI, osobito radi sprječavanja prenamjene zelenih površina odnosno elemenata zelene infrastrukture u druge (gradive) namjene. ''Nedostatak znanja i iskustva stručnjaka pri izradi kvalitetne programske i tehničke dokumentacije za projekte elemenata zelene infrastrukture velikog mjerila...'' Ovaj dokument bi morao prepoznati krajobrazne arhitekte kao stručnjake upravo za razvoj ZI, temeljem njihovih znanja o planiranju, ekologiji i okolišu, uslugama ekosustava, prirodnom i urbanom krajobrazu, biljnom fondu i fiziologiji biljaka, mikroklimatskim uvjetima itd. Može se reći kako stručnjaci postoje, međutim njihova znanja nisu iskorištena i predstavljaju potencijal za razvoj ZI. | Djelomično prihvaćen | Program razvoja ZI je izrađen u suradnji sa stručnim timom profesora sa Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sa Katedre za arhitektonsko projektiranje i Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu, koji su proveli stručnu analizu i izveli zaključke. Postojanje zelenih površina kao elemenata buduće zelene infrastrukture u prostornim planovima nije negirano, no potrebno je uspostaviti strateški planiranu mrežu zelene infrastrukture u urbanim područjima. Skreće se pozornost, u kontekstu važeće podzakonske regulative, da je na snazi važeći Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04, 163/04, 9/11), koji u obradi tema pri izradi prostornih i urbanističkih planova koji su na snazi omogućava nesmetanu provedbu ovoga Programa ali i svih drugih dokumenata u cilju razvoja zelene infrastrukture. Citiramo članak 22. stavak 2. „Ako je u prostornom planu potreban grafički prostorni pokazatelj koji nije određen ovim Pravilnikom, koristit će se planski znak izveden iz istovrsne skupine planskih znakova.“ Navedeno omogućava autorski pristup rješavanja ove i drugih problematika pri izradi prostornih i urbanističkih planova. Prilikom pripremnih radova za izradu prostornih i urbanističkih planova izrađuje se niz analiza i one, ukoliko su samostalna cjelina, predstavljaju stručne podloge za izradu plana, a pojedini dijelovi se koriste pri izradi koncepta i samom tehničkom prikazu plana. To ne znači nužno da te analize predstavljaju samostalne kartografske prikaze kao dio plana već mogu biti dio sinteznih prikaza i/ili dio obrazloženja koncepcije plana. Novi Pravilnik o prostornim planovima je u pripremi te je prilikom izrade uzet u obzir i razvoj zelene infrastrukture, a prije donošenja će također proći postupak javnog savjetovanja. Pozivamo Vas da pratite stranice Ministarstva (https://mpgi.gov.hr/) i e-savjetovanja (https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/Dashboard) te da se uključite u javnu raspravu kada tema bude predmetni Pravilnik. Program razvoja ZI je srednjoročni akt strateškog planiranja od nacionalnog značaja kojim se pobliže definira provedba strateških ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije i strategija, a nije zakonodavni akt te ne može propisati nikakve obveze ili zakonska ograničenja. Izrađen je u skladu s Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17) i pripadajućim podzakonskim propisima. Dio rečenice: „Nedostatak znanja i iskustva stručnjaka pri izradi kvalitetne programske i tehničke dokumentacije za projekte elemenata zelene infrastrukture velikog mjerila (obuhvata), moguće je riješiti edukacijom na različitim razinama…“ biti će promijenjen na način da glasi: „Nadopunu i proširenje znanja stručnjaka pri izradi kvalitetne programske i tehničke dokumentacije za projekte zelene infrastrukture svih mjerila (obuhvata), moguće je riješiti edukacijom na različitim razinama…“. |
| 57 | DANKA GRBAC NIKOLAC | 5.3. IDENTIFIKACIJA IZAZOVA, SWOT ANALIZA | U naslovu 4.1. prepoznate su slabosti i prijetnje koje bi trebalo dodati i u SWOT analizu: Slabosti: ''neriješen imovinsko-pravni status zelenih površina'' odnosno privatno vlasništvo Prijetnje: ''širenje drugih namjena u prostor zelenila'' što dugoročno predstavlja glavni problem. Razvoj ZI je dugoročan proces, ali je potrebno sada rezervirati prostor za njezin budući razvoj u prostorno-planskoj dokumentaciji. Neposredno prije same SWOT analize navodi se ''Također, jedan od izazova je kvalitetna integracija pojedinih značajki zelene infrastrukture u nacionalne propise.'' Međutim predmetno nije navedeno kao osnovna Slabost. Jer upravo zbog nedostatka integracije u nacionalne propise nedostaju i planovi i strategije razvoja, kao i integracija u prostorne planove. U Snagama se navodi kako ''Prostorni planovi predstavljaju podzakonski okvir za planiranje zelene infrastrukture''. Navedeno bi trebalo biti Prilika. Naime, po trenutačnom Zakonu o prostornom uređenju i Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova ZI nije integrirana u prostorno planiranje na način koji je potreban s obzirom na njezinu kompleksnost. Postoji Potencijal da prostorni planovi dosita postanu podzakonski okvir za planiranje ZI, ali za to je potreba izmjena i dopuna Zakona i Pravilnika. U Snagama se također navodi ''U prostornim planovima propisuje se postotak neophodnih zelenih površina na građevnim česticama''. Navedeno također predstavlja Potencijal, a ne Snagu, jer su u praksi te ''zelene površine'' kao rezultat normativa definiranog samo brojem/postotkom samo ostaci ostataka na parceli nakon postavljanja objekta i svih drugih potrebnih sadržaja prije zelenila. Te zelene površine su nepromišljene i nepovezane i takve nikako ne mogu vršiti potrebne funkcije elemenata zelene infrastrukture. Potrebno je (pod)zakonskom regulativom definirati uvjete koje zelene površine na parceli moraju zadovoljiti kako bi se mogle ubrajati u udio zelenih površina na parceli, odnosno, koje uvjete zelena površina mora zadovoljiti kako bi mogla vršiti usluge ekosustava i druge usluge koje bi je učinile elementom sustava zelene infrastrukture. Također, na razini projektne dokumentacije potrebno je obvezati sudjelovanje stručnjaka krajobraznih arhitekata, kako bi se propisani udio ''zelenih površina'' mogao projektirati kao element zelene infrastrukture. Biljni fond koji je prilagođen podneblju i mikroklimatskim uvjetima lokacije ključan je za pružanje usluga ekosustava i drugih usluga zelene infrastrukture. To se nadovezuje na Slabost ''Nepoštivanje planskih postotaka neophodnih zelenih površina na svakoj čestici u provedbi'' gdje bi trebalo dodati i to da i kad se postotak poštuje, rezultirajuće zelene površine su nepovezani i nepromišljeni ostatci na parceli. U Slabostima se navodi ''Nedostatak povezivanja i umrežavanja kvalitetne zelene infrastrukture u prostornim planovima''. Predmetno bi trebalo glasiti da ZI općenito nedostaje u prostorno-planskoj dokumentaciji, obzirom da trenutačno nije integrirana u sustav prostornog planiranja, za što je potrebna izmjena i dopuna Zakona i Pravilnika. U Prilikama se navodi ''Korištenje informacijskog sustava eDozvola (ISPU modul) za izdavanje akata za gradnju'' međutim za više vrsta elemente ZI akti o gradnji nisu potrebni. U Prilike bi trebalo dodati postojanje stručnjaka za razvoj ZI u vidu krajobraznih arhitekata, čija uloga nije prepoznata i iskorištena u dovoljnoj mjeri. | Djelomično prihvaćen | Program razvoja ZI je izrađen u suradnji sa stručnim timom profesora sa Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sa Katedre za arhitektonsko projektiranje i Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu, koji su proveli stručnu SWOT analizu te nabrojali samo najvažnije snage, slabosti, prilike i prijetnje te ih definirali sukladno svom stručnom mišljenju. Ne prihvaća se uvrštavanje alineje „neriješen imovinsko-pravni status zelenih površina“ pod Slabosti unutar SWOT analize. Od privatnih korisnika Program razvoja ZI je predvidio jedino ovlaštene predstavnike suvlasnika zgrada tj. upravitelje zgrada. Ostali privatni korisnici nisu predviđeni kao nositelji provedbe mjera. Za provedbu aktivnosti izgradnje i unaprjeđenja ZI nositelji su JLP(R)S koji predlažu projekte na zemljištu u svom vlasništvu. Za provedbu Programa razvoja ZI biti će osigurana ograničena financijska sredstva te je kao prioritetan definiran javni sektor, koji može poslužiti kao primjer privatnim korisnicima. Privatni korisnici ulaganjem u zelenu infrastrukturu mogu značajno povećati vrijednost svojih nekretnina i kvalitetu života te bi ih to moglo potaknuti da sami ulažu u unaprjeđenje zelene infrastrukture. Prema Ustavu RH (56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14) građanima se jamči pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. JLS obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, između ostalog poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu. Jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značenja, između ostalog poslove koji se odnose na prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu. Prema navedenom, prostornom planiranje i definiranje namjena zemljišta je u nadležnosti JLP(R)S Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19) definira zelenu infrastrukturu kao planski osmišljene zelene i vodne površine te druga prostorna rješenja temeljena na prirodi koja se primjenjuju unutar gradova i općina, a kojima se pridonosi očuvanju, poboljšanju i obnavljanju prirode, prirodnih funkcija i procesa radi postizanja ekoloških, gospodarskih i društvenih koristi održivoga razvoja. Predviđeno je sufinanciranje pilot projekata i ostalih projekata iz EU sredstava, putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti RH i ESI fondova za novo financijsko razdoblje 2021-2027, prema pravilima i uvjetima važeće EU regulative. Programiranje novog financijskog razdoblja je još u tijeku, a sukladno potrebama i zaključcima koji proizlaze iz provedbe pilot projekata biti će moguće kvalitetno predložiti dodatnu integraciju zelene infrastrukture u nacionalne propise. Pod Mjerom 1.3. predviđene su Aktivnosti 1.3.4. Izrada studija, strategija i/ili planova razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima i 1.3.5. Izmjena i dopuna postojećih strategija i/ili planova razvoja gradova i općina u dijelu razvoja zelene infrastrukture. Prihvaća se navode „Prostorni planovi predstavljaju podzakonski okvir za planiranje zelene infrastrukture“ i „U prostornim planovima propisuje se postotak neophodnih zelenih površina na građevnim česticama“ kategorizirati kao Prilike. Skreće se pozornost, u kontekstu važeće podzakonske regulative, da je na snazi važeći Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04, 163/04, 9/11), koji u obradi tema pri izradi prostornih i urbanističkih planova koji su na snazi omogućava nesmetanu provedbu ovoga Programa ali i svih drugih dokumenata u cilju razvoja zelene infrastrukture. Citiramo članak 22. stavak 2. „Ako je u prostornom planu potreban grafički prostorni pokazatelj koji nije određen ovim Pravilnikom, koristit će se planski znak izveden iz istovrsne skupine planskih znakova.“ Navedeno omogućava autorski pristup rješavanja ove i drugih problematika pri izradi prostornih i urbanističkih planova. Prilikom pripremnih radova za izradu prostornih i urbanističkih planova izrađuje se niz analiza i one, ukoliko su samostalna cjelina, predstavljaju stručne podloge za izradu plana, a pojedini dijelovi se koriste pri izradi koncepta i samom tehničkom prikazu plana. To ne znači nužno da te analize predstavljaju samostalne kartografske prikaze kao dio plana već mogu biti dio sinteznih prikaza i/ili dio obrazloženja koncepcije plana. Novi Pravilnik o prostornim planovima je u pripremi te je prilikom izrade uzet u obzir i razvoj zelene infrastrukture, a prije donošenja će također proći postupak javnog savjetovanja. Pozivamo Vas da pratite stranice Ministarstva (https://mpgi.gov.hr/) i e-savjetovanja (https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/Dashboard) te da se uključite u javnu raspravu kada tema bude predmetni Pravilnik. Program razvoja ZI je srednjoročni akt strateškog planiranja od nacionalnog značaja kojim se pobliže definira provedba strateških ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije i strategija, a nije zakonodavni akt te ne može propisati nikakve obveze. Izrađen je u skladu s Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17) i pripadajućim podzakonskim propisima. Zakonske obveze i ograničenja koje navodite su propisani Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN 78/15, 118/18, 110/19) te se ne mogu definirati ovim Programom. Rečenica „Nedostatak povezivanja i umrežavanja kvalitetne zelene infrastrukture u prostornim planovima“ biti će izmijenjena da glasi „Nedostatak kvalitetnog povezivanja i umrežavanja elemenata zelene infrastrukture u prostornim planovima“. Sustav eDozvola (ISPU modul) je prepoznat kao prilika zbog mogućnosti njegovog nadopunjavanja podacima o zelenoj infrastrukturi, a koji su dio projekata za koje je potrebno ishoditi akt o gradnji. Alineja „postojanje stručnjaka obrazovanih za planiranje i projektiranje zelene infrastrukture“ biti će uvrštena pod Snage unutar SWOT analize. |
| 58 | DANKA GRBAC NIKOLAC | POSEBNI CILJ 1. KVALITETNO PLANIRANJE I UPRAVLJANJE RAZVOJEM ZELENE INFRASTRUKTURE U URBANIM PODRUČJIMA , MJERA 1.3. Izrada strateških dokumenata razvoja zelene infrastrukture na lokalnoj i regionalnoj razini | Aktivnost 1.3.9. Izrada karata zelene infrastrukture u postojećoj prostorno-planskoj dokumentaciji implicira kako bi se radilo samo o zasebnom kartografskom prikazu. Takav pristup neće u provedbi omogućiti realizaciju cilja razvoja ZI. Kako bi se prostor doista mogao zaštiti od izgradnje i rezervirati za ZI neophodno je da pojedini elementi ZI (osobito velike urbane točke i veći urbani koridori) budu prikazani na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina/prostora. Na zasebnom kartografskom prikazu 3.Uvjeti korištenja i zaštite prostora, koji bi bio posvećen ZI, mogli bi biti prikazani svi elementi ZI (i manje urbane točke i manji koridori) odnosno bila bi prikazana cijela planirana urbana mreža ZI. Dodatno, kako bi se ZI uopće mogla ucrtati u prostorno-plansku dokumentaciju kao ZI potrebne su Izmjene i dopune Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova koji bi sadržavao i definirao elemente zelene infrastrukture kao dijelove prostornih planova. Trenutačni Pravilnik ne sadržava zelenu infrastrukturu već Z1-javne zelene površine i Z-zaštitne zelene površine. Z1-javni park odgovara velikoj urbanoj točki, ali svi drugi elementi ZI nisu zastupljeni u važećem Pravilniku. Osim ucrtavanja na kartografske prikaze neophodna je integracija ZI i u provedbene odredbe prostornih planova. Za nijednu od aktivnosti u mjeri 1.2. nije jasno rezultira li dokumentom koji bi sadržavao tipologiju provedbenih odredbi za pojedine tipove ZI. Točka 1.2.4. Utvrđivanje kriterija i smjernica za planiranje zelene infrastrukture u prostorno-planskoj dokumentaciji bi po naslovu trebala imati rezultat smjernice kako će prostorni planeri planirati zelenu infrastrukturu ako stručna podloga u vidu Plana razvoja ZI za predmetnu lokaciju nije prethodno izrađena (što bi trebala biti obvezano). Svakako bi trebalo na neki način osim za grafički dio prostornih planova i za tekstualni dio osmisliti srž provedbenih odredbi koji se mogu prilagođavati pojedinačnim situacijama. I na kraju, kako bi se spriječio prepoznati problem u naslovu 4.1. ''širenje drugih namjena u prostor zelenila'' i kako bi se osigurao dugoročni cilj razvoja ZI neophodna je i izmjena Zakona o prostornom uređenju. Za početak, trebalo bi obvezati izradu stručne podloge plana razvoja zelene infrastrukture prilikom izrade plana. A nakon što je za određeno područje izrađena stručna podloga razvoja ZI koja je prihvaćena i koja je zatim integrirana u prostorni plan regionalne ili lokalne razine, Zakonom o prostornom uređenju trebala bi postojati jasna i stroga ograničenja prenamjene definirane ZI u prostorno-planskoj dokumentaciji u druge namjene. Bez jasnih i strogih zakonskih ograničenja svi elementi ZI ucrtani u prostorni plan su u riziku od prenamjene u neku drugu (gradivu) namjenu već u idućim izmjenama i dopunama prostornog ili urbanističkog plana. | Primljeno na znanje | Izrada karata zelene infrastrukture, zadnja je aktivnost unutar Mjere 1.3 Izrada strateških dokumenata razvoja zelene infrastrukture na lokalnoj i regionalnoj razini, kojoj prethodi niz analitičkih aktivnosti kroz Mjeru 1.2 i 1.3., Aktivnosti koje navodite kao preduvjet za kartiranje zelene infrastrukture, obuhvaćene su prethodno navedenim mjerama. Mjerom 2.1. planira se provedba pilot projekata razvoja zelene infrastrukture koji će ukazati na eventualne izazove i poteškoće u provedbi te na potrebu prilagodbe programa i / ili zakonodavnog okvira. Ovo je prvi puta da se ovakav program donosi te je zamišljeno da se isti periodično može dopunjavati i mijenjati u skladu s iskustvima i naučenim lekcijama tijekom provedbe. Novi Pravilnik o prostornim planovima je u pripremi te je prilikom izrade uzet u obzir i razvoj zelene infrastrukture, a prije donošenja će također proći postupak javnog savjetovanja. Pozivamo Vas da pratite stranice Ministarstva (https://mpgi.gov.hr/) i e-savjetovanja (https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/Dashboard) te da se uključite u javnu raspravu kada tema bude predmetni Pravilnik. |
| 59 | DANKA GRBAC NIKOLAC | POSEBNI CILJ 1. KVALITETNO PLANIRANJE I UPRAVLJANJE RAZVOJEM ZELENE INFRASTRUKTURE U URBANIM PODRUČJIMA , MJERA 1.3. Izrada strateških dokumenata razvoja zelene infrastrukture na lokalnoj i regionalnoj razini | Za aktivnost 1.3.2. naglasiti da je u pitanju izrada jednog priručnika. Aktivnost 1.3.7, bi trebala biti sastavni dio aktivnosti 1.3.4. odnosno 1.3.5. Sama studija, strategija i/ili plan razvoja zelene infrastrukture bi trebao sadržavati smjernice za integraciju zelene infrastrukture u postojeće relevantne lokalne planove kao jedan o zaključaka. | Djelomično prihvaćen | Aktivnost „1.3.2. Izrada priručnika za izradu studija, strategija i/ili planova razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima i izmjena i dopuna postojećih strategija i/ili planova razvoja gradova i općina“ biti će izmijena tako da glasi: „1.3.2. Izrada jedinstvenog priručnika za izradu studija, strategija i/ili planova razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima i izmjena i dopuna postojećih strategija i/ili planova razvoja gradova i općina“ Mjere i aktivnosti Programa razvoja ZI nisu prikazane kronološkim redom te ih je moguće provoditi istovremeno ili ih kombinirati. |
| 60 | DANKA GRBAC NIKOLAC | POSEBNI CILJ 2. UNAPRIJEĐENA, RAŠIRENA, POVEZANA I LAKO DOSTUPNA ZELENA INFRASTRUKTURA U URBANIM PODRUČJIMA, MJERA 2.2. Poticanje izgradnje zelene infrastrukture kojom se jača otpornost urbanih područja na posljedice klimatskih promjena | Smatram kako bi za aktivnost ''Izgradnja zelene fasade'' bilo potrebno dostaviti ''cost-benefit'' analizu koja bi obuhvatila i potrebne troškove održavanja zelene fasade, s obzirom na to da nije jasno jesu li troškovi održavanja biljnog fonda uzeti u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga Programa, a isplativost zelenih fasada iznimno ovisi o tipu/tehnologiji zelene fasade i potrebnom održavanju. | Nije prihvaćen | Prilikom raspisa uvjeta za pozive na dostavu projektnih prijedloga biti će detaljno raspisani prihvatljivi troškovi. Prilikom provedbe sufinancirati će se potrebna projektna dokumentacija i izgradnja zelene infrastrukture. Provedba sufinanciranih projekata kontrolirati će se 5 godina od njihovog završetka, a održavanje zelene infrastrukture u tom razdoblju je obveza prijavitelja. |
| 61 | DANKA GRBAC NIKOLAC | 10.RAZVOJNE MJERE, POSEBNI CILJ 2. UNAPRIJEĐENA, RAŠIRENA, POVEZANA I LAKO DOSTUPNA ZELENA INFRASTRUKTURA U URBANIM PODRUČJIMA | Mjera 2.1. i mjera 2.2. obuhvaćaju uređenje i izgradnju ZI, međutim ne obuhvaćaju izradu projektne dokumentacije i eventualno potrebno ishođenje akata za gradnju. Smatram kako je izrada projektne dokumentacije svakako potrebna, kako bi planirani zahvat uređenja ili izgradnje bili promišljeni, te kako bi se lakše sagledali radovi i troškovi uređenja ili izgradnje. Izostavljanjem ishođenja građevinske dozvole moguće realizacije se ograničavaju samo na one koje su moguće temeljem Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. Opisom projekata u mjeri 2.2. spominju se sadržaju za koje bi bila potrebna građevinska dozvola. Na primjer ''Projekt uređenja centralnog parka'' sadrži ''građevine namijenjene javnim potrebama''. Dodatno, smatram kako bi trebalo predvidjeti izmjene i dopune prostorno-planske dokumentacije koje bi mogle biti neophodne za realizaciju pojedinih pilot projekata. | Nije prihvaćen | U sklopu provedbe projekata, a vezano uz mjeru 2.2. Poticanje izgradnje zelene infrastrukture kojom se jača otpornost urbanih područja na posljedice klimatskih promjena, troškovi izrade projektne dokumentacije biti će prihvatljivi ukoliko će biti potrebni za realizaciju projekta. Mjerom 2.1. planira se provedba spremnih pilot projekata razvoja zelene infrastrukture za koje nije potrebno čekati izmjenu i dopunu prostorno-planske dokumentacije, a koji će ukazati na eventualne izazove i poteškoće u provedbi. Ovo je prvi puta da se ovakav program donosi te je zamišljeno da se isti periodično može dopunjavati i mijenjati u skladu s iskustvima i naučenim lekcijama tijekom provedbe. |
| 62 | DANKA GRBAC NIKOLAC | NACRT PRIJEDLOGA, 12.INDIKATIVNI FINANCIJSKI PLAN | Obuhvaća li procijenjena vrijednost investicije mjere ''2. Unaprijeđena, raširena, povezana i lako dostupna zelena infrastruktura u urbanim područjima'' i troškove neophodnog inicijalnog održavanja novog posađenog biljnog fonda, bez kojeg novi uređeni elementi ZI neće uspjeti? | Primljeno na znanje | Prilikom raspisa uvjeta za pozive na dostavu projektnih prijedloga biti će detaljno raspisani prihvatljivi troškovi. Predviđeno je sufinanciranje potrebne projektne dokumentacije i izgradnja zelene infrastrukture. Provedba sufinanciranih projekata kontrolirati će se 5 godina od njihovog završetka, a održavanje zelene infrastrukture u tom razdoblju je obveza prijavitelja. |
| 63 | DANKA GRBAC NIKOLAC | 13.OKVIR ZA PROVEDBU, 13.1. INSTITUCIONALNI OKVIR PROVEDBE | U dionike koji aktivno sudjeluju u provedbi Programa bi trebalo dodati stručne izrađivače prostorno-planske dokumentacije s obzirom na to da mjera 1.3. Izrada strateških dokumenata razvoja zelene infrastrukture na lokalnoj i regionalnoj razini obuhvaća aktivnost: 1.3.9. Izrada karata zelene infrastrukture u postojećoj prostorno-planskoj dokumentaciji. | Nije prihvaćen | U poglavlju 13.1. Institucionalni okvir provedbe navedeni su traženi dionici. |
| 64 | DANKA GRBAC NIKOLAC | NACRT PRIJEDLOGA, 11.TERMINSKI PLAN PROVEDBE PROGRAMA | Za mjeru 2.1. Provedba pilot projekata razvoja zelene infrastrukture planiran je period od samo 3 godine, gdje se u mjeri planira (1) izrada analize mogućih pilot projekata (2-3) izrada ili izmjena postojeće studije/programa/plana i (4-9) provedba projekta uređenja i izgradnje. Ono što nije predviđeno su: (a) izrada projektne dokumentacije i ishođenje akata za gradnju prije izgradnje, ako je potrebna za predviđeni zahvat u prostoru, ni (b) inicijalno održavanje posađenog biljnog fonda, koje je neophodno da bi se sadnice primile. Svi ti potrebni radovi i procedure (osobito procedura izmjene prostorno-planske dokumentacije ako je potrebna) mogu zahtijevati više od 3 godine za realizaciju. | Nije prihvaćen | Predviđeno je sufinanciranje pilot projekata i ostalih projekata iz EU sredstava, putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti RH i ESI fondova za novo financijsko razdoblje 2021-2027, prema pravilima i uvjetima važeće EU regulative, kojima su definirani pokazatelji i rokovi provedbe. Planirani period provedbe pilot projekata iznosi 3 godine od pokretanja poziva, a pilot projekti će ukazati na eventualne izazove i poteškoće u provedbi te će se stečena znanja i iskustva moći primijeniti na provedbu Mjere 2.2. Prilikom raspisa uvjeta za pozive na dostavu projektnih prijedloga biti će detaljno raspisani prihvatljivi troškovi. Predviđeno je sufinanciranje potrebne projektne dokumentacije i izgradnja zelene infrastrukture. Provedba sufinanciranih projekata kontrolirati će se 5 godina od njihovog završetka, a održavanje zelene infrastrukture u tom razdoblju je obveza prijavitelja. |
| 65 | Damir Marasović | NACRT PRIJEDLOGA | Poštovani Posljednja savjetovanja koja ste pripremili su iz davnog 12. mjeseca prošle godine. Toliko neaktivnosti uzrokovalo je uspavanost dijela struke. Cijenim da je to razlog malog broja komentara. Doznao sam za ovaj prijedlog Programa, ispada tako, posljednji dan roka određenog za dostavu primjedbi. Ja ću zato samo ukratko o onome što mi se čini najveći problem ove teme. Nisam iz struke, blizu sam joj, pratim ovo jer sam i direktno zainteresiran. Istaknuo bih ono što je najveći problem. A to je provođenje svih tih zakona, pravilnika, programa,...u praksi. Usvojenih pravila kojih se oni nadležni za provođenje ne drže, često i krše. Da ne duljim, upozorio bih na jednu „park šumu“, onu splitsku. Proširenu na veliku površinu koja to nije a što dovodi do kršenja osnovnog ljudskog prava, prava vlasništva. Netko u Ministarstvu nešto zna o tome, bili ste uključeni u rasprave, posebno one o legalizaciji nekih objekata u tom području. Imali ste i prijedloge za rješenje ali ih i ostavili lokalnoj upravi na rješavanje. A kako lokalne uprave funkcioniraju, pa i ona splitska, sigurno vam je poznato. čak je to i aktuelno ovih dana. Nakon zatvaranja ovog savjetovanja ne morate mi odgovoriti ali, molim vas nemojte napisati da to nije predmet ovog predloženog Programa. Zahvaljujem na ustupljenom prostoru. | Primljeno na znanje | Program razvoja ZI prepoznao je kao jedan od izazova unaprjeđenje zakonodavnog okvira. Mjerom 2.1. planira se provedba pilot projekata razvoja zelene infrastrukture koji će ukazati na eventualne izazove i poteškoće u provedbi te na potrebu prilagodbe programa i / ili zakonodavnog okvira. Ovo je prvi puta da se ovakav program donosi te je zamišljeno da se isti periodično može dopunjavati i mijenjati u skladu s iskustvima i naučenim lekcijama tijekom provedbe. Program razvoja ZI je srednjoročni akt strateškog planiranja od nacionalnog značaja kojim se pobliže definira provedba strateških ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije i strategija, a nije zakonodavni akt te ne može propisati nikakve obveze. Izrađen je u skladu s Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17) i pripadajućim podzakonskim propisima. Područje legalizacije građevina uređuje Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12, 143/13, 65/17, 14/19). Program razvoja ZI ističe da primjena zelene infrastrukture prilikom urbane sanacije neplanske i nezakonite izgradnje, degradiranih i zanemarenih urbanih područja i javnih prostora ima veliki potencijal za unaprjeđenje kvalitete tih prostora i okoliša, ali i kvalitete života cjelokupnog stanovništva. |
| 66 | 3E PROJEKTI d.o.o. | POSEBNI CILJ 2. UNAPRIJEĐENA, RAŠIRENA, POVEZANA I LAKO DOSTUPNA ZELENA INFRASTRUKTURA U URBANIM PODRUČJIMA, MJERA 2.1. Provedba pilot projekata razvoja zelene infrastrukture | Postoje nelogičnosti u sadržaju i kronologiji određenih mjera. Npr. Mjera 1.1. i aktivnost 1.1. Izrada nacionalne baza prostornih podataka ZI smatramo da može doći tek onda kada se utvrdi metodologija kartiranja ZI. Odnosno, najavljena Mjera 1.2 koja se odnosi na uspostave raznih metodologija, mora obuhvaćati i metodologiju kartiranja ZI. Primjer dalje - sveobuhvatnom kartiranju, ali i definiranju metodologija, trebala bi prethoditi analiza postojećih studija ZI - a što je tek navedeno u Mjeri 1.4. Vjerojatno bi prvo trebalo utvrditi ukupnu (1) metodologiju izrade studije/plana/strategije razvoja ZI (to uključuje niz stavki - analizu različitih čimbenika ZI, kartiranje i tipologiju postojećih elemenata ZI, vrednovanje postojećih elemenata ZI, procjenu stanja i potencijala, izrade dijagrama i koncepta te plana razvoja ZI, izrade strategije). Zatim (2) metodologija implementacije u PP, te implementacije u ostale sektorske alate 3) prilagodba sustava evidencije na nacionalnoj razini. | Nije prihvaćen | Mjere i aktivnosti Programa razvoja ZI nisu prikazane kronološkim redom te ih je moguće provoditi istovremeno ili ih kombinirati. |
| 67 | 3E PROJEKTI d.o.o. | 8.POSEBNI CILJEVI, POSEBNI CILJ 3. VISOKA RAZINA ZNANJA I DRUŠTVENE SVIJESTI O ODRŽIVOM RAZVOJU URBANIH PODRUČJA KROZ RAZVOJ ZELENE INFRASTRUKTURE | Već smo napomenuli kako je ZI već dio nekih sveučilišnih/znanstvenih obrazovnih programa, stoga bi cilj 3 trebao istaknuti to je promocija i institucionalizacija postojećih znanja i metodologija u području ZI koja se razvija u RH. | Nije prihvaćen | Pod mjerom 3.2. Edukacija o zelenoj infrastrukturi predviđena je aktivnost 3.2.3. Uključivanje akademske i znanstveno-stručne zajednice u edukaciju i afirmaciju zelene infrastrukture. |
| 68 | 3E PROJEKTI d.o.o. | 5.3. IDENTIFIKACIJA IZAZOVA, SWOT ANALIZA | Unutar navedenog prepoznato je i: Snaga Prisutnost stručnog i znanstvenog kadra koji barata metodologijama izrade studija/strategija/planova razvoja ZI Slabosti Neprisutnost zakonske osnove za provođenje i primjenu studija, planova/strategija ZI Nedostatak svijesti u javnosti o važnosti i vrijednosti zelene infrastrukture Neuključenost odgovarajućih stručnih profila u prostorne planove Neprisutnost interdisciplinarnih suradnji po pitanju urbane ZI Nedostatak detaljnih GIS podataka o čimbenicima i prostorima ZI Prijetnje Nespremnost privatnog sektora na ulaganje u projekte ZI | Djelomično prihvaćen | Program razvoja ZI je izrađen u suradnji sa stručnim timom profesora sa Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sa Katedre za arhitektonsko projektiranje i Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu, koji su proveli stručnu SWOT analizu te nabrojali samo najvažnije snage, slabosti, prilike i prijetnje te ih definirali sukladno svojem stručnom mišljenju. Alineja „postojanje stručnjaka obrazovanih za planiranje i projektiranje zelene infrastrukture“ biti će uvrštena pod Snage unutar SWOT analize. Od privatnih korisnika Program razvoja ZI je predvidio jedino ovlaštene predstavnike suvlasnika zgrada tj. upravitelje zgrada. Ostali privatni korisnici nisu predviđeni kao nositelji provedbe mjera. Za provedbu aktivnosti izgradnje i unaprjeđenja ZI nositelji su JLP(R)S koji predlažu projekte na zemljištu u svom vlasništvu. Za provedbu Programa razvoja ZI biti će osigurana ograničena financijska sredstva te je kao prioritetan definiran javni sektor, koji može poslužiti kao primjer privatnim korisnicima. Privatni korisnici ulaganjem u zelenu infrastrukturu mogu značajno povećati vrijednost svojih nekretnina i kvalitetu života te bi ih to moglo potaknuti da sami ulažu u unaprjeđenje zelene infrastrukture. |
| 69 | 3E PROJEKTI d.o.o. | 4.PREGLED STANJA U PROSTORU, 4.1. PREGLED STANJA ZELENE INFRASTRUKTURE U RH | Osim zakonske zaštite postoji i prostorno planska zaštita krajobraza. Pravilnikom su određene kategorije (1- osobito vrijedan predjel – (a) prirodni krajobraz i (b) kultivirani krajobraz te 2 - točke i potezi značajni za panoramske vrijednosti krajobraza). Može se reći da je danas ova klasifikacija preopćenita, i da ju treba osuvremeniti, posebno u kontekstu ZI. Nadalje, u praksi izrade PP postoje odstupanja u odnosu na navedenu kategorizaciju iz Pravilnika. U svakom slučaju za prepoznavanje i razvrstavanje krajobraza za PP ne postoji obveza izrade stručne podloge pa stoga nekad procjene, nazivi i pripadajuće mjere nisu utemeljene. | Primljeno na znanje | Novi Pravilnik o prostornim planovima je u pripremi te je prilikom izrade uzet u obzir i razvoj zelene infrastrukture, a prije donošenja će također proći postupak javnog savjetovanja. Pozivamo Vas da pratite stranice Ministarstva (https://mpgi.gov.hr/) i e-savjetovanja (https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/Dashboard) te da se uključite u javnu raspravu kada tema bude predmetni Pravilnik. |
| 70 | 3E PROJEKTI d.o.o. | 5.OPIS SREDNJOROČNIH RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH POTENCIJALA , 5.3. IDENTIFIKACIJA IZAZOVA | Dio teksta "Nedostatak znanja i iskustva stručnjaka pri izradi kvalitetne programske i tehničke dokumentacije za projekte elemenata zelene infrastrukture..." nije u potpunosti točan jer znanja i stručnjaka ima, no možemo se reći da nisu prepoznati, posebno u kontekstu prostornog planiranja. Postoji nekolicina aktivnih EU projekata koji obrađuju ZI na određenim područjima u RH, ali i izrađenih Studija i Strategija zelene infrastrukture za pojedine gradove, pri čemu sudjeluju stručnjaci iz različitih područja (biolozi, šumari, ekonomisti, urbanisti, krajobrazni arhitekti i dr.). Unutar akademskog sustava postoje brojni znanstveni, diplomski i završni radovi na temu ZI. | Prihvaćen | Dio rečenice: „Nedostatak znanja i iskustva stručnjaka pri izradi kvalitetne programske i tehničke dokumentacije za projekte elemenata zelene infrastrukture velikog mjerila (obuhvata), moguće je riješiti edukacijom na različitim razinama…“ biti će promijenjen na način da glasi:„Nadopunu i proširenje znanja stručnjaka pri izradi kvalitetne programske i tehničke dokumentacije za projekte zelene infrastrukture svih mjerila (obuhvata), moguće je riješiti edukacijom na različitim razinama…“. |
| 71 | 3E PROJEKTI d.o.o. | 4.1. PREGLED STANJA ZELENE INFRASTRUKTURE U RH, OSTALI SLUŽBENI IZVORI PODATAKA | Osim navedene Nacionalne infrastruktura prostornih podataka, interesantan može biti i tzv. „CROTIS’ sloj“, u kojemu su digitalizirane strukture, izgrađene barijere, od kojih većinu čine suhozidi (podatak nije jako detaljan, ali je koristan). Suhozidi su također vrijedan element ZI, i nerijetko će ih se naći unutar gradova na Jadranu. Također je bitan i Atlas okoliša (ENVI - portal okoliša) ; podjela na različita tematska područja npr. Zrak, Priroda, Industrija, Voda, Otpad i dr. http://envi-portal.azo.hr/. Karta nešumskih staništa (BIOPORTAL) je vrlo detaljno izrađena, i može poslužiti kao okvir za daljnju klasifikaciju/tipologiju ZI na razini grada/Grada, posebno u smislu šumskih, poljoprivrednih i izgrađenih površina. | Primljeno na znanje | Prilikom izrade metodologije za izradu studija, strategija i/ili planova razvoja zelene infrastrukture određenog područja na lokalnoj i/ili regionalnoj razini, (Aktivnost 1.2.17. iz mjere 1.2.) mogu se uvrstiti i ovi izvori podataka. |
| 72 | 3E PROJEKTI d.o.o. | 3.1. TIPOLOGIJA ZELENE INFRASTRUKTURE, TIPOLOGIJA PREMA MJERILU | Prilikom analize nekog urbanog područja moguća i lokalna i regionalna razina – vrlo često u obuhvat grada ulazi element ZI regionalnog karaktera – bez obzira na to što je on tek svojom malom površinom u gradu ili tek dodiruje obuhvat - nužno ga je detaljno analizirati i jasno uključiti u koncepciju razvoja ZI grada. Bilo bi poželjno pod jednim naslovom nabrojati sve moguće elemente ZI u urbanom području (možda i tablično prikazati prema općim kategorijama), odnosno navesti kako navedeni elementi mogu pripadati različitim razinama (lokalnoj i regionalnoj). | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se iz razloga što se Program razvoja ZI odnosi na građevinska područja naselja, definirana prostornim planovima uređenja gradova i općina, sukladno Zakonu o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) čl. 47.c. koji je propisao područje obuhvata. Prilikom izrade strategija zelene infrastrukture JLS mogu sagledati i uzeti u obzir širi, regionalni kontekst. Program razvoja ZI je izrađen u suradnji sa stručnim timom profesora sa Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sa Katedre za arhitektonsko projektiranje i Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu, koji su definirali ovakvu sistematizaciju zelene infrastrukture. |
| 73 | 3E PROJEKTI d.o.o. | 3.1. TIPOLOGIJA ZELENE INFRASTRUKTURE, TIPOLOGIJA PREMA FIZIČKIM OBLICIMA | Dio rečenice " ... poljoprivredne površine u urbanom prostoru koje samostalno ne predstavljaju zelenu infrastrukturu, a to postaju umrežavanjem." nije u potpunosti točan jer poljoprivreda sama po sebi predstavlja zelenu infrastrukturu i češće je mreža nego točka, osobito ako se radi o mozaicima poljoprivrednih površina. | Prihvaćen | Dio rečenice " ... poljoprivredne površine u urbanom prostoru koje samostalno ne predstavljaju zelenu infrastrukturu, a to postaju umrežavanjem." biti će promijenjen da glasi: „…poljoprivredne površine u urbanom prostoru koje samostalno ne predstavljaju zelenu infrastrukturu, a to postaju povezivanjem s ostalim zelenim površinama u strateški planiranu mrežu.“ |
| 74 | 3E PROJEKTI d.o.o. | 2.OKVIR I METODOLOGIJA IZRADE, 2.2. NACIONALNI ZAKONSKI KONTEKST | Definicija pojma ZI iz Zakona o prostornom uređenju u potpunosti ne odgovara međunarodno prihvaćenoj definiciji ZI i kao da sužava pojam na razinu lokacije. Unutar Programa je potrebno i istaknuti definiciju iz Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu (NN 46/2020) koja cjelovito obuhvaća ZI. "Zelena infrastruktura je strateški planirana mreža prirodnih i polu-prirodnih područja s ostalim ekološkim značajkama koje su planirane na način da pružaju široki spektar usluga ekosustava, a uključuje zelene prostore (ili plave, ako se radi o vodenim ekosustavima) i druge fizičke značajke u kopnenim (uključujući obalne) i morskim područjima. Pod zelenom infrastrukturom se ne misli samo na zelene prostore kao što su parkovi i otvoreni prostori, nego također na plavu infrastrukturu koja uključuje urbanu odvodnju i odvodne jarke, močvare, rijeke, potoke, bare, lokve, mrtvaje, kanale i njihove nasipe kao i ostale vodotoke. Zaštićena područja i područja ekološke mreže (Natura 2000) dio su zelene infrastrukture." | Nije prihvaćen | Prema Zakonu o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19) zelena infrastruktura su planski osmišljene zelene i vodne površine te druga prostorna rješenja temeljena na prirodi koja se primjenjuju unutar gradova i općina, a kojima se pridonosi očuvanju, poboljšanju i obnavljanju prirode, prirodnih funkcija i procesa radi postizanja ekoloških, gospodarskih i društvenih koristi održivoga razvoja. Smatramo da ova definicija nije suzila niti ograničila pojam zelene infrastrukture. Definicija koju navodite je preuzeta iz Komunikacije Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Zelena infrastruktura (ZI) – Unapređenje Europskog prirodnog kapitala (COM(2013) 249 final) od 6.5.2013. godine, a koju i navodimo i uvažavamo u Uvodu na stranici 3. dokumenta. Program razvoja ZI bavi se građevinskim područjem naselja unutar općina i gradova, a zaštićena područja i područja pod Naturom 2000, ne ulaze u tematsko i prostorno određenje ovog dokumenta te su u nadležnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. |