Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o minimalnoj plaći

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Nezavisni hrvatski sindikati PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI, Članak 3. Mišljenja smo kako je u stavku 1. potrebno dodati i otežane uvjete rada. Naime, ako Zakon o radu propisuje povećanje plaće za otežane uvjete rada te ako se propisuje da se otežani uvjeti rada izuzimaju iz iznosa minimalne plaće, onda je potrebno vršiti kontrolu nad isplatom istog uvećanja, kao i nad isplatom drugih navedenih povećanja plaća. Mišljenja smo kako su stavci 3., 4. i 5. nepotrebni. Naime, kolektivni ugovor se primjenjuje, u svojoj cijelosti, na stranke kolektivnog ugovora odnosno, u ovom slučaju na radnike i poslodavce na području na kojem je proširena njegova primjena. U tom smislu, primjenjivat će se i sve odredbe takvog kolektivnog ugovora, uključujući i odredbe o načinu izračuna povećanja plaće, koja se odnose na povećanja plaće za prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi. Ne može zakonodavac propisati primjenu proširenog kolektivnog ugovora, a onda zakonskim tekstom ulaziti u sadržaj takvog kolektivnog ugovora. Dakle, kolektivnim ugovorom treba biti određeno na koji način će se obračunavati povećanja plaća na osnovi rada nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi. Isto tako, u smislu budućih kolektivnih ugovora, čija primjena bi se mogla proširiti, na ovakav način se zapravo već određuje sadržaj takvog kolektivnog ugovora. Dakle, ako se zakonom određuje kako će se primjenjivati kolektivni ugovor, onda se ne može zakonom mijenjati njegov sadržaj već se kolektivni ugovor primjenjuje u cijelosti. Slijedom toga, predlažemo da se stavci 1. i 2. članka 3a. prebace u nove stavke 6. i 7. članka 3. Prijedlogom nije uređen način utvrđivanja minimalnih povećanja plaće, naime i sada radnik ima pravo na ne samo povećanje plaće najmanje u visini utvrđenoj kolektivnim ugovorom čija je primjena proširena sukladno općem propisu o radu, već i ostala prava iz proširenog kolektivnog ugovora. Predlaže se samo prekršajna odgovornost za poslodavce koji ista povećanja ne obračunavaju i isplaćuju. Radnik svoje potraživanje mora i dalje sudski potraživati, ako mu poslodavac ne isplati povećanje plaće. Naime, kako je to u samoj ocjeni stanja naglašeno, trenutno u Republici Hrvatskoj postoji samo jedan kolektivni ugovor koji ima proširenu primjenu te problem iznosa povećanja plaće za prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom, za koji je zakonom određeno da se ne radi, kod radnika koji nisu pokriveni kolektivnim ugovorom ostaje i dalje. Kako Zakon o radu propisuje pravo radnika na povećanu plaću za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, smatramo kako se iznosi minimalnih povećanja po navedenim osnovama trebaju propisati za sve radnike istim Zakonom. Takvo rješenje ne bi bilo diskriminatorno prema radnicima, kao što je predloženo rješenje, jer bi minimalna uvećanja bila jednaka za sve te bi uvijek postojala mogućnost kolektivnim ugovorima ugovoriti veće iznose uvećanja plaća. Primljeno na znanje Definicija prekovremenog rada, rada noću, nedjeljom i blagdanom jasno je zadana i vrijedi za sve radnike i poslodavce na jednaki način, a otežani uvjeti rada specifična su kategorija koja se različito određuje gotovo na razini pojedinačnog zanimanja ili pojedinačnog poslodavca. Isti uvjeti rada tako za nekoga mogu biti otežani a za nekoga redovni. Stavcima 3., 4. i 5. nije intencija mijenjati sadržaj kolektivnog ugovora. Naime, način primjene pojedinih odredbi kolektivnog ugovora u pravilu se određuje samim ugovorom, a zakonska se odredba primjenjuje samo ako samim KU nije uređeno neko pitanje. Pri tome valja imati na umu i članak 9. Zakona o radu koji prednost daje za radnika povoljnijem pravu. Pitanje minimalnih povećanja place posebno je raspravljeno sa socijalnim partnerima, a rezultirajuća odredba dogovorni je prijedlog nakon usuglašavanja mišljenja socijalnih partnera. Odabrani model temelji se na iskazanom interesu socijalnih partnera za intenzivniji socijalni dijalog i sklapanje kolektivnih ugovora, a protekom dvije godine od stupanja na snagu ovoga Zakona, naknadnom procjenom ocijeniti će se postignuti rezultati te eventualna potreba drukčijeg normativnog rješenja.
2 Nezavisni hrvatski sindikati PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI, Članak 1. Novim prijedlogom predlaže se proširenje dosega Zakona i na, između ostalog, utvrđivanje minimalnih povećanja plaće po pojedinim zakonskim osnovama, međutim nije jasno na koje plaće se odnosi utvrđivanje minimalnih povećanja, sve ili samo minimalne. Ako se utvrđivanje minimalnih povećanja odnosi samo na minimalne plaće, potrebno je iza riječi: „povećanja“ dodati riječ: „minimalne“. Nije prihvaćen Utvrđivanje minimalnih povećanja odnosi se na sve place, slijedom čega nije potrebno dodavanje riječi “minimalne”.
3 Nezavisni hrvatski sindikati II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom Načelo br. 6 Plaće, Europskog stupa socijalnih prava govori o pravednim plaćama s kojima se može dostojno živjeti te o osiguranju primjerene minimalne plaće kojom se mogu zadovoljiti potrebe radnika i njihovih obitelji u određenim nacionalnim gospodarskim i društvenim uvjetima te pristup zapošljavanju i poticaju za traženje posla. Sprječava se siromaštvo zaposlenih. Pravedna plaća nije istoznačna s minimalnom plaćom, a prijedlog izmjena i dopuna zakona o minimalnoj plaći neće osigurati pravedne plaće za rad, jer minimalna plaća to nije. Primljeno na znanje Minimalna plaća je socijalno zaštitni instrument kojim se radnike štiti garantirajući im minimum koji je svaki poslodavac dužan isplatiti za njihov rad. Rast minimalne place utječe ne samo na mogućnost zadovoljavanja potreba radnika, već i na kretanje svih plaća u državi.
4 MARIO DEDIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI, Članak 3. Poštovani smatram da Ministarstvo Rada mora voditi računa i o radnicima koji nemaju kolektivni ugovor a takvih je radnika jako puno.Minimalna plaća od 3400u netu nije dostojna za život svakoga radnika u RH i vrijeme je da se odredi 4300 kn za svakoga radnika neovisno da li ima kolektivni ugovor ili nema.Nadalje kada je rijeć o prekovremenim noćnim i drugim dodacima na plaću tu treba odrediti država postotak koji će obvezati da poslodavac plati dodatno radnika.Primjerice prekovremeni rad 30% noćni rad 50% rad nedjeljom i blagdanima 100% i to treba uvesti u zakon o radu i da to odredi država jer u trenutnom zakonu o radu piše da poslodavac mora platiti radnika prekovremeno ali ne piše koliki postotak što znaći da može platiti i 10 kn više i on je platio to nije dobro i vrijeme je da se to promjeni da radnici sa minimalnom plaćom mogu živjeti normalno od svoje plaće.Molim da se prihvati ovaj prijedlog i da se sve uvede u Zakon o radu i da prestanu manipulacije poslodavaca i iskorištavanje radnika koji rade za mizernu plaću. Primljeno na znanje Za radnike koji nisu pokriveni kolektivnim ugovorom koji je proširen sukladno općem propisu o radu i dalje će minimalna plaća biti utvrđena uredbom Vlade. Rast minimalne plaće evidentan je, pa je tako u odnosu na prethodnu godinu, minimalna plaća u 2021. godini rasla za 150,00 kn neto odnosno u odnosu na 2019. kunu čak 400,00 kn neto. Prilikom određivanja visine za sljedeću godinu voditi će se računa o svim relevantnim čimbenicima, uz napomenu da iznos minimalne place ne smije biti manji od iznosa utvrđenog za prethodnu godinu.
5 Krešimir Dugonjić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI Poštovani, smatram da treba definirati prekovremene sate sa 10 do 30 % uvećanja dogovorene satnice, a rad nedjeljom do 100 % uvećane satnice. Poslodavcu treba nametnuti jedinstvenu kaznu od 500 000 kuna po radniku, ako prekrši radničko pravo na isplatu prekovremenih sati i rad nedjeljom. Tako da uvidi da se to ne isplati. Također smatram da s obzirom da postoje mini poslovi koji su po karakteru povremeni i vremenski kratki (npr. ispomoć subotom u trajanju 2 do 4 sata), a koji spadaju pod rad na "crno" i ulaze u "sivu ekonomiju", jer država ne priznaje zakonom takav oblik rada, kao ni drugi i sporedni posao uz standardno zaposlenje - takvi poslovi se trebaju legalizirati kroz sustav vaucher satnica ili posao sa biljegom u kojem bi se trebala definirati najniža satnica sa davanjima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje te bez davanja poreza i prireza, a ulazili bi u radni staž radnika. Pozdrav. Primljeno na znanje Način na koji se ovim Nacrtom pristupilo pitanju povećanja place za prekovremeni rad, noćni rad te rad nedjeljom, blagdanom ili drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, određen je na temelju prethodnog dogovora sa socijalnim partnerima. Također, dodatni poslovi kao i pitanje davanja za mirovinsko i zdravstveno osiguranje te porezi i doprinosi nisu područje koje se uređuje ovim propisom. Vezano za visinu kazne za neisplatu povećanja, prekršajne odredbe su horizontalno usklađene s općim propisom o radu kao i s važećim Zakonom o prekršajima.
6 DOMINIK TOMISLAV VLADIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI Sva poduzeća i javni sektor obvezati na javnu objavu neto i bruto plaća za svakog zaposlenika bez osobnih podataka. Najviše plaće definirati na dvostruki iznos prosječne plaće ili trostruki iznos minimalne za to poduzeće ili instituciju. Nema potrebe za menadžerskim plaćama. Takve plaće obvezno zabraniti u svim javnim i državnim poduzećima. Primljeno na znanje Sustav plaća u Republici Hrvatskoj ne uređuje samo Zakon o minimalnoj plaći već i opći propis o radu, a u određenim aspektima (npr. doprinosi, porezi, prirezi i sl.) i neki drugi propisi, slijedom čega izmjene iziskuju širu raspravu i postizanje odgovarajućeg stupnja konsenzusa sa socijalnim partnerima.
7 DOMINIK TOMISLAV VLADIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI Minimalna neto plaća treba biti 80% prosječne neto plaće za prethodnu godinu. Primljeno na znanje Visina minimalne place određuje se za svaku godinu nakon održanih konzultacija sa socijalnim partnerima, dakle sa predstavnicima radnika i predstavnicima poslodavaca kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri zadovoljili interesi i jednih i drugih. Kretanje visine prosječnih plaća u Republici Hrvatskoj uzima se u obzir prilikom određivanje visine minimalne place.