Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Val Đaković PRIJEDLOG, Članak 19. Ukoliko tijelo državne uprave ne može izdati rješenje o ovlaštenju drugom državnom tijelu, onda bi trebalo nadopuniti st. 1 iz čl. 19. kako bi se omogućilo obavljanje poslova državnom tijelu za koje je uredbom propisan djelokrug njegovog rada. Slažem se s prijedlogom izmjene čl. 19 st. 1.: "(1) Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti može obavljati poslove ocjenjivanja sukladnosti samo na temelju rješenja o ovlaštenju (u daljnjem tekstu: ovlaštenje) koje donosi čelnik tijela državne uprave iz članka 4. ovoga Zakona, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno". Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Vezano uz predloženo upućujemo na članak 7. ovoga Zakona kojim je propisan odnos prema drugim zakonima.
2 Mladen Todić PRIJEDLOG, Članak 19. Na koji način jedno tijelo državne uprave može izdati rješenje o ovlaštenju drugom tijelu državne uprave. Također, ima li smisla izdavanje rješenja o ovlaštenju tijelu državne uprave kojem je uredbom propisan djelokrug njegovog rada. Slažem se s prethodnim prijedlogom izmjene čl. 19 st. 1.: "(1) Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti može obavljati poslove ocjenjivanja sukladnosti samo na temelju rješenja o ovlaštenju (u daljnjem tekstu: ovlaštenje) koje donosi čelnik tijela državne uprave iz članka 4. ovoga Zakona, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno". Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Vezano uz predloženo upućujemo na članak 7. ovoga Zakona kojim je propisan odnos prema drugim zakonima.
3 MILAN CAREVIĆ PRIJEDLOG, Članak 19. Ako je uredbom ili drugim posebnim propisom, propisan tj. određen djelokrug djelovanja tijela državne uprave, izdavanje dodatnog rješenja drugog tijela državne uprave nema smisla. Slažem se s prethodnim prijedlogom izmjene čl. 19 st. 1.: "(1) Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti može obavljati poslove ocjenjivanja sukladnosti samo na temelju rješenja o ovlaštenju (u daljnjem tekstu: ovlaštenje) koje donosi čelnik tijela državne uprave iz članka 4. ovoga Zakona, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno". Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Vezano uz predloženo upućujemo na članak 7. ovoga Zakona kojim je propisan odnos prema drugim zakonima.
4 MARKO RUŽIĆ PRIJEDLOG, Članak 19. Postavlja se pitanje može li se pisati rješenje državnim tijelima, te imali u slučaju kada je djelokrug rada državnog tijela propisan nekim propisom potrebe za pisanjem rješenja? S obzirom da postoje tijela državne uprave kojima je već propisano posebnim propisom da obavljaju poslove ocjenjivanja sukladnosti, predlažem da se u ovom Zakonu članak 19. stavak (1) izmijeni tako da glasi: "(1) Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti može obavljati poslove ocjenjivanja sukladnosti samo na temelju rješenja o ovlaštenju (u daljnjem tekstu: ovlaštenje) koje donosi čelnik tijela državne uprave iz članka 4. ovoga Zakona, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno". Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Vezano uz predloženo upućujemo na članak 7. ovoga Zakona kojim je propisan odnos prema drugim zakonima.
5 LUKA MARINOVIĆ PRIJEDLOG, Članak 12. Poštovani, Vezano za članak 12. predložio bih dopunu sa stavkom (10), koji bi glasio: “(10) Ovlašteni distributer obvezan je imati ured u Hrvatskoj, za kontakte s kupcima.” Objašnjenje: Vrlo često prodavači i neki ovlašteni zastupnici nemaju ured u republici Hrvatskoj. Te se kod reklamacije samog proizvoda traži od kupca slanje proizvoda u neku drugu državu (primjer je „extreme digital“, koji prodaje internetskom prodajom tehničke uređaje: računala, komponente, TV, itd. – ali za reklamaciju robu je potrebno poslati u Mađarsku). Osobno mislim kako to nije prihvatljivo, te kada netko prodaje proizvode u republici Hrvatskoj, potrebno je imati „lokalnog zastupnika s reklamacijskim uredom“. Te ako proizvod otkaže u garantnom roku, nije na kupcu slanje proizvoda van zemlje – već tuzemski u Hrvatsku kod „lokalnog zastupnika“. A onda je na „lokalnom zastupniku“ kako će i na koji način napraviti reklamaciju. Hvala, Luka Marinović Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Svi gospodarski subjekti koji sudjeluju u lancu nabave i distribucije proizvoda dužni su poduzeti odgovarajuće mjere kojima se jamči da su na tržište stavljeni isključivo proizvodi koji su u skladu s odredbama propisa koji se primjenjuju na konkretan proizvod. Članak 12. prijedloga Zakona uređuje obveze gospodarskog subjekta – distributera koji je u smislu prijedloga Zakona svaka fizička ili pravna osoba u lancu opskrbe, različita od proizvođača ili uvoznika, koja stavlja proizvod na raspolaganje na tržištu. Obveze gospodarskih subjekata, a koje su propisane predloženim Zakonom, u skladu su sa zakonodavstvom Unije za usklađivanje. Pri tome se obveze razlikuju i odgovaraju ulozi svakog gospodarskog subjekta u distribucijskom lancu. Prijedlog dopune ovog članka nije predmet uređenja ovoga Zakona.
6 LUKA MARINOVIĆ PRIJEDLOG, Članak 10. Poštovani, vezano za članak 10., stavak (3) predložio bih promijeniti “- staviti EU izjavu o sukladnosti I UPUTAMA ZA KORIŠTENJE NA HRVATSKOM JEZIKU TE tehničku dokumentaciju na raspolaganje nadležnim inspektorima u razdoblju koje je navedeno u propisu koji se odnosi na taj proizvod.” Objašnjenje: Vrlo često nalaze se proizvodi na hrvatskom tržištu, koji dolaze sa izjavom o sukladnosti i uputama na stranim jezicima. Stoga se ovako traži od Ovlaštenog zastupnika ispuniti papire na hrvatskom jeziku, kako bi bio razumljiv svim korisnicima. Ujedno, predložio bih još stavak (5), koji bi glasio: “(5) Ovlašteni zastupnik obvezan je imati ured u Hrvatskoj, za kontakte s kupcima.” Objašnjenje: Vrlo često prodavači i neki ovlašteni zastupnici nemaju ured u republici Hrvatskoj. Te se kod reklamacije samog proizvoda traži od kupca slanje proizvoda u neku drugu državu (primjer je „extreme digital“, koji prodaje internetskom prodajom tehničke uređaje: računala, komponente, TV, itd. – ali za reklamaciju robu je potrebno poslati u Mađarsku). Osobno mislim kako to nije prihvatljivo, te kada netko prodaje proizvode u republici Hrvatskoj, potrebno je imati „lokalnog zastupnika s reklamacijskim uredom“. Te ako proizvod otkaže u garantnom roku, nije na kupcu slanje proizvoda van zemlje – već tuzemski u Hrvatsku kod „lokalnog zastupnika“. A onda je na „lokalnom zastupniku“ kako će i na koji način napraviti reklamaciju. Hvala, Luka Marinović Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. U predloženom Zakonu (Dio treći) propisane su obveze gospodarskih subjekata, između ostaloga i obveze vezane uz EU izjavu o sukladnosti i upute i podatke o sigurnosti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu. Obveze gospodarskih subjekata, a koje su propisane predloženim Zakonom, u skladu su sa zakonodavstvom Unije za usklađivanje. Pri tome se obveze razlikuju i odgovaraju ulozi svakog gospodarskog subjekta u distribucijskom lancu. Također, u skladu sa zakonodavstvom Unije za usklađivanje, bez obzira na to ima li poslovni nastan u EU-u, proizvođač može imenovati ovlaštenog zastupnika u Uniji da u njegovo ime izvršava određene zadaće koje su propisane mjerodavnim zakonskim propisima Unije za usklađivanje. U skladu s navedenim, kako bi ovlašteni zastupnik mogao djelovati u ime proizvođača, isti mora imati poslovni nastan u Uniji. Pojam „trgovački zastupnik proizvođača“ (kao što su ovlašteni distributer ili agent) ne treba zamjenjivati za pojam „ovlašteni zastupnik“ u smislu zakonskih propisa Unije za usklađivanje. Također, ovaj se Zakon ne primjenjuje na propisivanje tehničkih zahtjeva i provedbu postupaka ocjenjivanja sukladnosti za proizvode koji se uređuju posebnim zakonima.
7 HOK PRIJEDLOG HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA, DRAŽEN HORVAT, 13.09.2021. Članak 29. (3) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba-obrtnik i osoba drugu samostalnu djelatnost novčanom kaznom od 20.000 do 50.000 kuna- smatramo da je predložena kazna za fizičke osobe-obrtnike i samostalne djelatnosti izrazito visoka, obzirom na veličinu i poslovnu aktivnost spomenutih poslovnih subjekata. Predlažemo smanjiti kazne i za obrtnike propisati raspon kazne od 1.000,00 do 10.000,00 kuna. Pozdravljamo prijedlog kojim u istom članku Zakona, stavka 4., predlažu prvo preventivne mjere, upozorenje od strane nadležnog inspektorata, pa tek zatim, u slučaju ponavljanja djela ili ne vršenja naloženih korektivnih mjera, sankcioniranje počinitelja. Članak 30. (3) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba-obrtnik i osoba drugu samostalnu djelatnost novčanom kaznom od 15 000 do 50.000 kuna- smatramo da je predložena kazna za fizičke osobe-obrtnike i samostalne djelatnosti izrazito visoka, obzirom na veličinu i poslovnu aktivnost spomenutih poslovnih subjekata. Raspon kazni za obrtnike predlažemo smanjiti na 1.000,00 do 10.000,00 kuna. Članak 31. (3) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba-obrtnik i osoba drugu samostalnu djelatnost novčanom kaznom od 10 000 do 50.000 kuna- smatramo da je predložena kazna za fizičke osobe-obrtnike i samostalne djelatnosti izrazito visoka, posebno gornja granica iznosa kazne obzirom na veličinu i poslovnu aktivnost spomenutih poslovnih subjekata. Predlažemo smanjenje predloženih kazni za obrtnike u visini od 1.000,00 do 10.000,00 kuna. Članak 32. (3) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba-obrtnik i osoba drugu samostalnu djelatnost novčanom kaznom od 10 000 do 50.000 kuna- smatramo da je predložena kazna za fizičke osobe-obrtnike i samostalne djelatnosti izrazito visoka, posebno gornja granica iznosa kazne obzirom na veličinu i poslovnu aktivnost spomenutih poslovnih subjekata. Raspon kazni za obrtnike predlažemo smanjiti na 1.000,00 do 10.000,00 kuna. U člancima od 30. do 32. nacrta prijedloga Zakona također kao i u članku 29. prijedloga Zakona pozdravljamo i smatramo izrazito pozitivnom prevenciju prije samog kažnjavanja poslovnih subjekata. Članak 33. (3) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba-obrtnik i osoba drugu samostalnu djelatnost novčanom kaznom 1.000 do 15.000 kuna- premda su ovdje kazne manje, napominjemo važnost edukacije fizičkih osoba vezano uz spomenuti Zakon jer je teško od vlasnika/korisnika proizvoda koji ga nabavlja za korištenje u privatne, ne komercijalne svrhe, da o svakom svakodnevno korištenom proizvodu zna točne detalje i karakteristike istoga. Edukaciju s područja primjene spomenutog Zakona smatramo jako važnom kako za fizičke, tako i za pravne osobe, ne samo poslovne subjekte već i krajnje potrošače i korisnike. Raspon kazni za obrtnike predlažemo od 1.000,00 do 10.000,00 kuna. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Vezano uz visinu iznosa novčanih kazni predloženim Zakonom su iste razrađene prema pojedinačnim obvezama gospodarskih subjekata te su u skladu s tim i definirane novčane kazne imajući u vidu stupanj odgovornosti svakog pojedinog gospodarskog subjekta u distribucijskom lancu (proizvođač, ovlašteni zastupnik, uvoznik, distributer, pružatelj usluga provođenja narudžbi, vlasnik i korisnik). Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je u suradnji s drugim nadležnim tijelima tijekom proteklih godina održalo niz edukacija iz područja primjene važećeg Zakona putem radionica/prezentacija/događanja, a isto se planira provoditi i ubuduće.
8 BRANIMIR PETRAŠEVIĆ PRIJEDLOG, Članak 19. Ukoliko tijelo državne uprave ne može izdati rješenje o ovlaštenju drugom državnom tijelu, onda bi trebalo nadopuniti st. 1 iz čl. 19. kako bi se omogućilo obavljanje poslova državnom tijelu za koje je uredbom propisan djelokrug njegovog rada. Slažem se s prijedlogom izmjene čl. 19 st. 1.: "(1) Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti može obavljati poslove ocjenjivanja sukladnosti samo na temelju rješenja o ovlaštenju (u daljnjem tekstu: ovlaštenje) koje donosi čelnik tijela državne uprave iz članka 4. ovoga Zakona, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno". Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Vezano uz predloženo upućujemo na članak 7. ovoga Zakona kojim je propisan odnos prema drugim zakonima.