Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Programa razvoja brdsko-planinskih područja

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 MIRKO KOROTAJ       PROGRAM RAZVOJA BRDSKO-PLANINSKIH PODRUČJA Nacrt prijedloga programa razvoja brdsko-planinskog područja je preopćenit. Mišljenja smo da za provedbu mjera i aktivnosti nedostaju konkretni financijski pokazatelji izraženi u postotku i broju financiranja ili barem u minimalnim iznosima, iz kojih bi se mogle prepoznati očekivane konkretne pomoći za ciljane mjere. Troškovi života na području Gorskog kotara su skupi što utječe na kupovnu moć i životni standard stanovništva, a time i opstanak i zaposlenost mladih pa u tom pogledu u odnosu na razliku između brdsko-planinskih područja i odnosa na druga planinska područja navedene aktivnosti su preopćenite. Ne spominju se konkretne olakšice kao i objektivni indikatori pokazatelja ostvarenja pomaka prema navedenim strateškim ciljevima Programa. Npr. u slučaju dodjela dodatnih bodova na javnim pozivima za dodjelu nacionalnih ili EU bespovratnih sredstava jedinicama lokalne samouprave sa statusom brdsko-planinskog područja nije naveden postotak ili broj bodova koji će biti dodijeljen u odnosu na druge JLS; zatim nisu navedeni detalji oko povlaštenog javnog prijevoza za fizičke osobe; koliko, kako i pod kojim uvjetima će se sufinancirati stambeno zbrinjavanja osoba s prebivalištem na brdsko-planinskim područjima i osoba koje se namjeravaju doseliti na ta područja. Predlažemo da se za provedbu programa navedu izvori financiranja i planirana sredstva za pojedine mjere. Na području Gorskog kotara potrebno je sufinacirati opremanje osnovnih škola IT opremom i pretvoriti ih u eko škole, a u srednje škole treba vrati šumarski smjer i dodatna deficitarna zanimanja za koje je potrebno osigurati sufinanciranje. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Ciljevi, mjere i aktivnosti koje se planiraju provoditi predložene su na temelju sveobuhvatne socio-ekonomske analize te analize prostornih mogućnosti, ograničenja i potencijala brdsko-planinskog područja. Također, predviđene mjere i aktivnosti definirane su na način da omogućavaju značajan stupanj fleksibilnosti u operacionalizaciji, odnosno provedbi Projekata. Budući će mjere ovog Programa provoditi tijela državne uprave u skladu sa svojim provedbenim programima, Godišnjim planom provedbe programa, te osiguranim sredstvima, nositelji provedbe i izvori financiranja nisu specificirani u okviru prijedloga pojedinih mjera nego će biti definirani Godišnjim planom provedbe programa. Cijeli proces izrade Programa predstavlja plod partnerskog rada od pripreme, preko izrade te definiranja infrastrukture za praćenje provedbe. Posebna pažnja treba se dati inkorporiranju proračuna pojedinačnih projekata odnosno njihovih portfolia u financijske planove i projekcije prihod i rashoda svih dionika u projektu. Preduvjet za osnivanje novih visokih učilišta je studija o opravdanosti osnivanja i izvođenja predloženih studijskih programa sukladno strateškome dokumentu „Mreža visokih učilišta i studijskih programa“. Ključni kriteriji za donošenje ocjene o opravdanosti osnivanja novih visokih učilišta i studijskih programa su: potrebe tržišta rada, interes za polje studija, izvođenje studijskih programa na području od posebne državne skrbi, usklađenost s prioritetima RH, usklađenost s državnom i županijskom razvojnom strategijom, trošak iz državnog proračuna te odnos broja studenata i broja učenika koji završavaju srednju školu u regiji.
2 MIRKO KOROTAJ 5.MJERE  I AKTIVNOSTI, 5.1.MJERE PROGRAMA Predlažemo: - u slučaju cilja 1, mjere 1.1.: povećanje neto primanja radnika na BPP smanjenjem doprinosa na plaće (bruto=neto) te oslobađanje poreza na dobit za poduzetnike iz BPP. Smatramo da će se cilj povećanja zaposlenosti i mjera razvoja lokalnog poduzetništva teško ostvariti ukoliko se ne povećaju neto primanja djelatnika i poduzetnika na tom području; - u slučaju cilja 2, mjere 2.3.: predvidjeti sufinanciranje smještaja stanovništva BPP u staračkim domovima u visini 50%; - u slučaju cilja 3, mjere 3.2.: predvidjeti sufinanciranje javnog prijevoza za zaposlene, studente učenike s područja BPP te da se osobe s prebivalištem na području Gorskog kotara oslobodi plaćanja A6 dionice autoceste; - u slučaju cilja 3, mjere 3.2.: utvrditi prioritet korištenja lokalnog prirodnog bogatstva i sirovina u korist stanovništva i poduzetništva sa područja BPP. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. S obzirom na to da je Republika Hrvatska članica Europske unije sustav poreznih olakšica za obveznike poreza na dobit, potrebno je uskladiti s pravnom stečevinom Europske unije u tom području. U skladu s navedenim pravilima već se putem poreznih olakšica dodjeljuju državne potpore ili potpore male vrijednosti. Sukladno odredbi stavka 1. članka 9. Zakona o cestama (NN, broj: 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14 i 110/19) Vlada Republike Hrvatske može donijeti odluku o uvođenju naplate cestarine za korištenje autocesta ili pojedinih cestovnih objekata (most, tunel, vijadukt i slično) na državnim cestama. Dana 18. ožujka 2009. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o naplati naknade (cestarine) za uporabu autocesta ili pojedinih cestovnih objekata na državnim cestama (NN, broj: 36/09), kojom je sveobuhvatno regulirano uvođenje naplate cestarine određujući da se cestarina naplaćuje na autocestama za koje je projektom predviđena izgradnja sustava za naplatu cestarine. S obzirom na to da je projektom autoceste A6 Rijeka-Zagreb predviđen i uspostavljen sustav za naplatu cestarine na istoj se sukladno navedenoj Odluci Vlade Republike Hrvatske cestarina naplaćuje. Slijedom navedenog nije moguće uvesti mjeru ne plaćanja cestarine samo za dio korisnika obzirom da bi uvođenje ovakve mjere bilo diskriminirajuće u odnosu na sve ostale korisnike navedene autoceste. Svi oni koji ne žele koristiti autocestu imaju mogućnost korištenja alternativnih pravaca (državnih ili županijskih cesta), a također moguće je i korištenje ENC uređaja preko kojih se mogu ostvariti popusti od min 21,74 %. Vlada RH je Odlukom o iznosima sufinanciranja mjerilima i kriterijima za sufinanciranje javne usluge u cestovnom prijevozu putnika (NN br. 41/18., 98/19. i 30/21.) osigurala sufinanciranje javne usluge u cestovnom prijevozu putnika ugovorenu između jedinica područne (regionalne) samouprave i prijevoznika u razdoblju od 2021. do 2027. u godišnjem iznosu utvrđenom u državnom proračunu Republike Hrvatske do najviše 428.116.733,00 kuna. Godišnji iznos iz stavka 1. ove točke raspodijelit će se jedinicama područne (regionalne) samouprave i to u iznosu do maksimalno 75% iznosa javne usluge koju je ugovorila pojedina jedinica područne (regionalne) samouprave. Ugovorima o javnoj usluzi nadležno upravno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave uvodi »obvezu obavljanja javne usluge« prijevozniku da bi osiguralo usluge javnog prijevoza putnika od općeg interesa koje prijevoznik, kada bi uzeo u obzir samo svoje komercijalne interese, ne bi preuzeo ili ih ne bi preuzeo u istom opsegu ili pod istim uvjetima bez naknade, a što prema standardima dostupnosti javnog linijskog prijevoza u cestovnom prometu uključuje i područja koja su slabo naseljena. Povlašteni javni prijevoz podrazumijeva sufinanciranje javnog prijevoza fizičkim osobama s prebivalištem na brdsko-planinskim područjima unutar županijskog linijskog prijevoza, a pod tim se svakako podrazumijevaju i učenici i studenti i zaposlene osobe. Prioriteti korištenja prirodnih sirovina lokalnog područja biti će utvrđeni Godišnjim planom provedbe Programa.
3 MIRKO KOROTAJ 5.MJERE  I AKTIVNOSTI, 5.2.AKTIVNOSTI I PROJEKTI Predlažemo u slučaju cilja 1, mjere 1.2., aktivnost br. 1.1.: dodati povećanje produktivnosti drvoprerađivačke industrije i stvaranje novih proizvoda više dodane vrijednosti. Drvoprerađivačka industrija na području BPP ima nisku produktivnost. To su pretežno industrijski pogoni koji rade na temeljima industrijske revolucije 2.0, a u najboljem slučaju 3.0 dok je odavno u razvijenim zemljama drvna industrija na razini industrijske revolucije 4.0. Također smatramo da treba povećati dodanu vrijednost proizvoda drvne industrije poticanjem i sufinanciranjem faze razvoja. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru.
4 MIRKO KOROTAJ       PROGRAM RAZVOJA BRDSKO-PLANINSKIH PODRUČJA, 7.ZAKLJUČAK U programu se ne spominje Gorska iskaznica (definirana člankom 26. Zakona) čija je namjena korištenje kao sredstvo za pristup sustavnim pravima i povlasticama stanovnika s brdsko-planinskog područja. Primljeno na znanje Ciljevi, mjere i aktivnosti koje se planiraju provoditi predložene su na temelju sveobuhvatne socio-ekonomske analize te analize prostornih mogućnosti, ograničenja i potencijala brdsko-planinskog područja. Također, predviđene mjere i aktivnosti definirane su na način da omogućavaju značajan stupanj fleksibilnosti u operacionalizaciji, odnosno provedbi Projekata. Budući će mjere ovog Programa provoditi tijela državne uprave u skladu sa svojim provedbenim programima, Godišnjim planom provedbe programa, te osiguranim sredstvima, nositelji provedbe i izvori financiranja nisu specificirani u okviru prijedloga pojedinih mjera nego će biti definirani Godišnjim planom provedbe programa
5 Karlo Rukavina       PROGRAM RAZVOJA BRDSKO-PLANINSKIH PODRUČJA Gospođa bivša Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, donesla je Odluku od proglašenju Zakona o brdsko-planinskom području u Zagrebu dana 19.12.2018. g. Klasa: 011-01/18-01/222, Urbroj: 71-06-01/1-18-2. Objavljen je u Narodnim novinama br 118/2018, a stupio je na snagu 04.01.2019. godine. Člankom 12. Predmetnog Zakona predviđeno je da se mjere i projekti za razvoj brdsko-planinskih područja utvrđuju Programom razvoja brdsko-planinskih područja, znači ovim dokumentom koji se sad nalazi u javnoj raspravi. Javna rasprava počela 05.10.2021. godine. Istim tim Zakonom u petom dijelu koji se odnosi na prijelazne i završne odredbe u čl. 32. Stavkom 2., Vlada RH se obvezala u roku od 90 dana od dana stupanja Zakona iznjedriti i to ne poslati u javno savjetovanje nego, ono (gotovo, finito, sjedi pali vozi) ovaj Program koji je sad u javnoj raspravi. Znači 90 dana od 04.01.2019. godine je 04.04.2019. godine (bio četvrtak). Kako je ovo Vlada kontinuiteta, znači isti predsjednik Vlade (da ne bi bilo "nisam to JA, to je za vrijeme bivše Vlade.....") sam svoje rokove nije poštovao. Znači od tog dana (04.04.2019.g.) do danas (05.10.2021.g.) je prošlo 915 dana. DA, 915 DANA preko roka. Predmetni dokument iz ove javne rasprave ima sa naslovnicom 45 stranica (Arial 12). Sve skupa ima 15.620 riječi. Izgleda puno, al nije (evo do sad sam ja napisao 229 riječi). Matematičkom operacijom dijeljenja 15.620/915.....ispada da su pisci ovog Programa napisali nešto malo više od 17 riječi dnevno. Program je kao neki krovni dokument inače. Nakon programa bi se trebali donositi Planovi pa što ja znam što sve ne. Pa bi on bio temelj i za pojedine mjere i financiranje iz EU fondova. Zanimljivo je da se ovaj dokument veže za razdoblje 2021.-2024. godina. Danas Listopad 2021. godine. Znači izgubili 2021.godinu. Sadržaj uopće neću komentirati jer nema tamo ničeg konkretnog osim nekog alibi okvira za nešto što bi trebalo i to će biti onda super i bit će onda i brda i brđana. Ma neće biti brđana i nema ih. Koga oni da čekaju?..... zakonodavca koji stvara okvire sebi i nižim ustrojstvenim jedinicama, lokalnim samoupravama (a to je tek ludilo). Dragi brđani/ke i ONO ako ih ima na brdu (i ja jedan od vas po rođenju)...jadna vama majka sa zakonodavcem koji bi vam trebao olakšati. Čuj "Program"..... Ako već niste ostarjeli ili otišli u pečalbu sa svog brda.....čekajući Programe, Nacrte, Smjernice i druge dokumente koje se objavljuju u NN i koji idu na javno savjetovanje, počnite guglati kojom destinacijom da zamijenite svoje/naše brdo i kojim jezikom ćete se služiti na tom brdu ili ravnici kad odete u trgovinu po kobasice za večeru. Predlagatelju .... svaka ti čast što imaš takav "đon obraz". E da, ova svjetska covid 19 kriza se puno kasnije pojavila od onog famoznog roka od 90 dana, tako da opet ne bi bilo "ma znate imali smo potrese i covid krizu". Niste imali ništa, osim ovih (nas) ovaca i sa brda i sa ravnice koji dopuštamo da nas ovako "cijepite" u mozak kraj zdravih očiju i ušiju. Svaka čast, samo šišajte ovce, drugo i ne zaslužuju. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine (NRS 2030.) krovni je akt strateškog planiranja koji čini i temelj za izradu Programa razvoja brdsko-planinskog područja. NRS 2030. je ključni strateški okvir usmjeravanja regionalnoga razvoja. NRS 2030. usvojena je na sjednici Hrvatskog sabora 5. veljače 2021. Zbog proteka vremena bilo je potrebno napraviti reviziju analitičkih podloga na temelju kojih su predložene mjere i aktivnosti u Programu kao i samog Programa. Programom se doprinosi realizaciji strateških dokumenata više razine za suočavanje s izazovima s kojima se suočava područje ili sektor te usklađenost s politikama na područnoj i nacionalnoj razini EU te na koji će način pridonijeti ostvarenju nacionalnih ciljeva.
6 Javna ustanova Razvojna agencija Ličko-senjske županije - LIRA 1.UVOD, 1.1.SADRŽAJ PROGRAMA Nedostaje indikativni financijski plan Programa. Alokacija, izvori financiranja i planirana sredstva po godinama za provedbu pojedinih mjera su podaci bez kojih se ne može učinkovito planirati provedba Programa. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Mjere i aktivnosti predložene ovim Programom provoditi će tijela državne uprave u skladu sa svojim provedbenim programima, Godišnjim planom provedbe programa, te osiguranim sredstvima, nositelji provedbe i izvori financiranja nisu specificirani u okviru prijedloga pojedinih mjera nego će biti definirani Godišnjim planom provedbe programa. U okviru Integriranog teritorijalnog programa, planiraju se posebne operacije samo za brdsko-planinska područja te su u tu namjenu posebno izdvojena sredstva iz višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije 2021.-2027.godine u odnosu na ostatak Republike Hrvatske. Indikativni financijski plan za brdsko-planinska područja u okviru Integriranog teritorijalnog programa iznosi 100 milijuna eura. Integriranim teritorijalnim programom posebno će se poticati jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova, poboljšanje jednakog pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja kroz razvoj pristupačne infrastrukture, promicanje socioekonomske uključenosti marginaliziranih zajednica, osiguranje jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi i poticanje otpornosti zdravstvenih usluga, jačanje uloge kulture i održivog turizma u gospodarskom razvoju.
7 Javna ustanova Razvojna agencija Ličko-senjske županije - LIRA       PROGRAM RAZVOJA BRDSKO-PLANINSKIH PODRUČJA, 6.PRAĆENJE I VREDNOVANJE PROVEDBE PROGRAMA Za učinkovito praćenje provedbe Programa neophodno je definirati polazne i ciljne vrijednosti pokazatelja. Primljeno na znanje Mjere i aktivnosti ovog Programa provoditi će tijela državne uprave u skladu sa svojim provedbenim programima, Godišnjim planom provedbe programa, te osiguranim sredstvima, nositelji provedbe i izvori financiranja, kao i pokazatelji pojedine aktivnosti nisu specificirani u okviru prijedloga pojedinih mjera nego će biti definirani Godišnjim planom provedbe programa
8 Javna ustanova Razvojna agencija Ličko-senjske županije - LIRA 5.MJERE  I AKTIVNOSTI, 5.1.MJERE PROGRAMA Smatramo da je razvoj ljudskih i upravljačkih sposobnosti ključan za razvoj brdsko-planinskih područja i zbog toga predlažemo da se uvrste mjere za jačanje ljudskih i institucionalnih kapaciteta na lokalnoj razini (vidi NACRT PRIJEDLOGA PROGRAMA ODRŽIVOG I GOSPODARSKOG RAZVOJA POTPOMOGNUTIH PODRUČJA mjere 1.2 i 1.3). Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru.
9 DANIJEL BERTOVIĆ       PROGRAM RAZVOJA BRDSKO-PLANINSKIH PODRUČJA, 5.MJERE  I AKTIVNOSTI Da bi se ubrzao razvoj ruralnih i brdsko-planinskih područja u Republici Hrvatskoj, u idućim godinama bit će potreban inovativniji pristup rješavanju problema. Do sada se rješavanje samo infrastrukturnih problema pokazalo kao nedostatno rješenje što je vidljivo iz projekcija popisa stanovništva. Zadržavanje prvenstveno mlađeg stanovništva na ovim područjima moguće je ako se promijeni pristup na način da se počnu razmatrati i provoditi višegodišnji programi koji neće nužno trebati isporučiti rezultate u kratkoročnom periodu (4-godišnjem). U svom radu pod nazivom "Ravojne mogućnosti ruralnih i brdsko-planinskih područja u RH" koji je između ostalog baziran i na osobnom iskustvu života u planinama kao i dugogodišnjem radnom iskustvu u RH i EU iznio sam niz mogućih inovatvnijih mjera za budući razvoj brdsko-planinskih područja u RH. U programu nema mjera za razvoj inovacija na BPP-a, povezivanja sa obližnjim urbanim područjima (prijenos i korištenje dostupnoh znanja s obližnjih sveučilišta)... Ne spominje se koncept Pametno selo iako se u EU već godinama radi na tome. Ne možemo čekati još 20 godina da to dođe k nama. Ovakav pristup mora biti financiran već u sklopu ovog programa. Rad je dostupan ovdje: https://repository.efri.uniri.hr/islandora/object/efri%3A3043 Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Ciljevi, mjere i aktivnosti koje se planiraju provoditi predložene su na temelju sveobuhvatne socio-ekonomske analize te analize prostornih mogućnosti, ograničenja i potencijala brdsko-planinskog područja. Također, predviđene mjere i aktivnosti definirane su na način da omogućavaju značajan stupanj fleksibilnosti u operacionalizaciji, odnosno provedbi Projekata. Budući će mjere ovog Programa provoditi tijela državne uprave u skladu sa svojim provedbenim programima, Godišnjim planom provedbe programa, te osiguranim sredstvima, nositelji provedbe i izvori financiranja nisu specificirani u okviru prijedloga pojedinih mjera nego će biti definirani Godišnjim planom provedbe programa.
10 DANIJEL BERTOVIĆ       PROGRAM RAZVOJA BRDSKO-PLANINSKIH PODRUČJA Brdsko-planinska područja u Europi uglavnom bilježe smanjenje broja stanovnika, čime takva područja postaju i područja s nižom ekonomskom aktivnošću. Manji broj stanovnika ujedno znači i manju ponudu i potražnju, manje investicije, nedostatak kvalificirane radne snage, manje raznovrsnijih usluga za lokalno stanovništvo i sl. Nabrojeno doprinosi i manjoj atraktivnosti područja za život i rad. Uslijed toga dolazi i do odlaska stanovnika s tercijarnim obrazovanjem, budući im se u urbanijim područjima otvaraju veće mogućnosti za rad i napredovanje. Iako ovakva područja nisu u ekonomskom smislu atraktivna, ona gubitkom visokoobrazovanog stanovništva gube i priliku za ukupnim napredovanjem kao i priliku za razvojem malih i srednjih poduzeća s inovativnim proizvodima. Ruralna područja imaju veću ovisnost o manjim poduzećima sa prosječnim udjelom zaposlenosti za oko 10 % višim u ruralnim područjima (38 % u prosjeku) nego u urbanim (27 % u prosjeku) (Raugze I (ur), 2017, Espon Policy Brief, Shrinking Rural Regions in Europe, str.6.). Nasuprot tome, ukoliko se razvoj ovih područja bazira samo na primarnom sektoru, zbog sve manjeg broja stanovnika zahtijevat će se uvoz radne snage iz drugih područja izvan Europe što može rezultirati problemima u društvu radi društvene prilagodbe novopridošlih radnika. Inovativni modeli i razvoj inovacija te zadržavanje visokokvalitetne radne snage nisu prepoznati od strane donositelja odluka, niti u Europskoj uniji dok problem nije počeo eskalirati. Tek su tada neke od zapadnih zemalja počele posvećivati više pažnje ovoj problematici (alpske i nordijske zemlje). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Programom razvoja brdsko-planinskih područja prepoznata je potreba za demografskom revitalizacijom brdsko-planinskog područja u cilju 2., te su predložene mjere i aktivnosti koje će doprinijeti ispunjenju navedenog cilja.
11 Bitoraj 5.MJERE  I AKTIVNOSTI, 5.1.MJERE PROGRAMA Kako po pitanju stočarstva tako i po pitanju povrćarstva i voćarstva potrebno je provesti određene aktivnosti koje bi mogle biti putokaz i za ostala ruralna područja kaoji imaju iste ili slične probleme i tako zaustaviti gubitak poljoprivrednih površina kao i demografski obnoviti ovaj napušteni prostor. 1. Zaštita od divljači 2. Navodnjavanje poljoprivrednih površina i izgradnja plastenika 3. Krčenje zaraslih i nekad obradivih poljoprivrednih površina 4. Nemogućnost apliciranja za EU fondove za poljoprivredu i ruralni razvoj 5. Prodaja domaćih proizvoda Zaštita od divljači Potrebno je odmah djelovati i omogućiti nabavku traktora ,strojeva ostale opreme za postavljanje visoke farmerske ograde oko naselja kako bi se spriječio ulazak raznih vrsta divljači koje nam konstanto čine ogormnu štetu( divlje svinje, srne, jeleni, medvjedi). Na ovaj način uštedjeti ćemo mnogim poljoprivrednicima financijska sredstva za pojedinačno ograđivanje električnim pastirima koji su većim djelom učinkoviti . Međutim generalnim ograđivanjem rubnog poljoprivrednog zemljišta svi vlasnici zemljišta dobiti će priliku da ponovo počnu intezivno obrađivati svoje poljoprivredne površine . Predlažem da preko Zadruge Gorski kotar na području Gorskog kotara napravimo jedna pilot projekt kojega kasnije možemo prezentirati svima koji imaju iste problem sa divljači. Navodnjavanje poljoprivrednih površina Pošto sam se nekada bavio proizvodnjom voća i povrća i zbog suše koja mi je 2000 /2001. Devedeset posto uništila urod bio sam prisiljen dustati od proizvodnje. U našoj Županiji JLS Gorskog kotara i sama PGŽ ne vode uopće brigu o eventualnoj izgradnji retencija koje bi poslužile za navodnjavanje poljoprivrednih površina što u konačnici ima za rezultat smanjenje prinosa ili čak i propast cijelokupnog uroda, a kad tome dodamo male obradive parcele za poljoprivrednu proizvodnju onda nije niti čudo da se u Gorskom kotaru odustalo od poljoprivredne proizvodnje. Samo da vas podsjetim nekada je Gorski kotar odnosno Zavod za krumpir Stara Sušica bio najači centar u ovom dijelu Europe za proizvodnju sjemenskog krumpira za razliku od danas kada to više nije. Kako za Gorski kotar tako i za ostale slične djelove Hrvatske potrebno je dodijeliti 100 % bespovratna sredstva svima onima koji imaju namjeru baviti se ozbiljnom poljoprivrednom proizvodnjom. Predlažem da Zadruga Gorski kotar napravi jedan ogledan primjer manje retencije od 20 000 m3 vode za što je potrebno cca 350 000 kn. Također s obzirom da su u zadnje vrijeme sve češće oborine u vidu tuče predlažem da u neposrednoj blizini buduće retencije podignemeopilot projekt plastenika kanadskog proizvođača Cravo koji su otporni na nevere, udare vjetra, tuču pa čak na njih moža pasti i do 50 cm snijega , a da im ne našteti. Pošto Cravo nema u Europi zastupništvo , osim u Turskoj tu vidim priliku za zajedničko partnerstvo gdje bi neke komponente mogli proizvoditi i u Hrvatskoj i slijedom toga multiplicirati vrijednost ovog projekta u više smjerova. Krčenje zaraslih i nekad obradivih poljoprivrednih površina Jedana od razloga odustajanja od intezivnog stočarstva i ovčarstva u Gorskom kotaru je taj što su mnoge poljoprivredne površine zarasle tako das u u nekim slučajevima postale podivljale šume sa kojima mali broj tzv. vlasnika gospodari po načelima šumarske struke. Krajnje je vrijeme da se zautavi širenje podivljale šikare i u tom kontekstu pozdravljam nedavno objavljen poziv Ministarstva poljoprivrede za iskazivanje interesa za prijavu na podmjeru 4.4. „Potpora za neproduktivna ulaganja povezana s ostvarenjem ciljeva poljoprivrede, okoliša i klimatskih promjena“, tip operacije 4.4.1. „Neproduktivna ulaganja povezana s očuvanjem okoliša“ . Bilo bi to odličan potez da se provede krčenje na takvim površinama poglavito što se to danas može raditi sa modernim strojevima u relativno kratkom vremenskom razdoblju i siguran sam da bi na tim površinama ubrzo se pojavila nova stada stoke sitnog i krupnog zuba. Osim toga prijedlog je da se obaveže Lovačka društva , lokalna komunalna poduzeća ili netko treći da na nekadašnjim planinskim livadama i košenicama provedu mjere krčenja i privođenja poljoprivrednih površina prvotnoj svrsi , a sve u cilju zadržavanja divljači na tim površinama. Na taj način divljač bi ostala u svom prirodnom okružrnju i nebi imala razloga dolaziti do naših obiteljskih kuća I uništavati ono malo poljoprivredne proizvodnje što se primjerice radi u Gorskom kotaru Prodaja domaćih proizvoda U razgovoru smo sa Upravom Auto ceste Rijeka –Zagreb o dodijeli dijela zemljišta na Tifonovoj benzinskoj stanici u Ravna Gora da se izradi Goranska kuća u kojoj bi se prodavali goranski prehrambeni proizvodi, suveniri, rukotvorine i vjerojatno otvorio Turistički info centar. Zamolili bi Ministarstvo da nam se tu maksimalno pomogne jer na taj način direktno bist potpomogli goranskim poljoprivrednim proizvođačima koji bi tamo kupovali mesne prerađevine od ekološke govedin I janjetine, sireve I ostale mliječne proizvode, jaja iz slobodnog uzgoja, tjestenine I goranski krumpir od konkretno nas proizvođača koji smo ovdje danas na ovom sastanku sa vama , ali I za sve ostale voćare, povrćare, medare itd. Kojih hvala Bogu još uvijek ima.Na kraju se nadamo da ćete pozorno razmotriti prijedloge Zadruge gorski kotar te pronaći zakonska rješenja koja idu u smjeru revitalizacije poljoprivrede Gorskog kotarea koji ima idealne uvijete za razvoj agroturizma Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
12 Bitoraj       PROGRAM RAZVOJA BRDSKO-PLANINSKIH PODRUČJA, 7.ZAKLJUČAK Mrtvo slovo na papiru, ništa konkretno od Države koja je centralizirala šumarstvo hrvatske u tzv. Hrvatske šume koji su nadmašili Mlečane i kojima ne pada ni na kraj pameti provesti decentralizaciju šumarstva na način da brđani i brđanke sami upravljaju svojim prirodnim bogatstvom što za posljedicu imamo bezbroj pilana koje rade finalni proizvod u vidu daske i peleta. Finalna drvna industrija bačena je na koljena što za posljedicu imamo nezainteresiranost mladeži za buduće ing. i mag. šumarstva i drvne industrije. O nekadašnjem Zavodu za krumpir iz Stare Sušice kojega je politika namjerno ugasila kako bi poljoprivrednoj mafiji omogućila nesmetani uvoz sjemenskog krumpira kojega smo u ex državi izvozili. Agroturizam kao i ostali vidovi turizma nikako da krenu jer nema volje od strane Državne i Regionalne uprave i smouprave da omoguće preko EU fondova privatnim poduzetnicima npr. izgradnju hostela, planinarskih domova i manjih hotela preko EU fondova, a još manje da potpomognu izgradnju skijališta i sanjkališta. Stočarstvo gotovo pa nestalo i nekadašnje blago koje je predstavljalo moć neke obitelji danas je na izdisaju kao i sve manji broj obitelji. Mi mali poduzetnici koji želimo nešto i napraviti ograničeni smo od strane banaka koje su u stranom vlasništvu i ne žele razvoj gospodarstva Hrvatske jer jednostavno ne žele Jaku Hrvatsku. Zadrugarstvo bilo koje vrste je uništeno iako je trebalo biti možda glavni zamašnjak razvoja ruralnih krajeva jer Država prva ne prepoznaje ovaj vid gospodarstva. Lokalna samouprava uglavnom je razjedinjena i vode je u većini slučajeva ljudi bez vizije ,radi zadovoljavanja svojih trenutnih financijskih potreba. Jad i bijeda iz koje nas ne može izvući niti bespovratna sredstva u iznosu od 200 000 eura koje navodno Austrija daje četveročlanoj obitelji uz obavezu da ostanu u ruralnom području živjeti, raditi i stvarati. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Šume i šumska zemljišta dobra su od interesa za Republiku Hrvatsku te imaju njezinu osobitu zaštitu, i njima se upravlja u interesu Republike Hrvatske prema načelu javnosti, predvidljivosti, učinkovitosti i odgovornosti te donošenjem dokumenata i akata u svrhu ostvarivanja interesa Republike Hrvatske. Šume i šumarska zemljišta specifično su prirodno bogatstvo te s opće korisnim i gospodarskim funkcijama šuma uvjetuju poseban način planiranja, gospodarenja i korištenja na načelu održivog (potrajnog) gospodarenja, ekonomske i ekološke prihvatljivosti te socijalne odgovornosti. Nadalje, u okviru Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. provodi se mjera 13 Plaćanja u područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima, koja su pod utjecajem nepovoljnih karakteristika klime i tla za obavljanje poljoprivredne proizvodnje. Kroz mjeru se dodjeljuje potpora po poljoprivrednoj površini kako kompenzacija za izgubljene prihode zbog nepovoljnih uvjeta za proizvodnju, a sve s ciljem održavanja poljoprivredne proizvodnje u tim područjima. Riječ je o tri kategorije područja: gorsko-planinska, područja sa značajnim prirodnim ograničenjima i područja s posebnim ograničenjima koji se utvrđuju prema propisanoj metodologiji EU. Navedena područja obuhvaćaju dijelom i brdsko-planinska područja koja su obuhvaćena Nacrtom prijedloga Programa razvoja brdsko-planinskih područja. Alokacija za mjeru 13 za trenutno programsko razdoblje (2014.-2020.) za Gorsko-planinska područja iznosila je 46.200.000,00 EUR. Mjera će se provoditi i u novom programskom razdoblju od 2023. godine. U vezi stočarstva, Ministarstvo poljoprivrede ulaže napore u pripreme programa za razvoj stočarske proizvodnje u čitavoj Republici Hrvatskoj, a u dijelu brdsko-planinskih područja u tijeku je projekt Analiza potencijala pašnjačkih površina i prijedlog mjera za razvoj pašnjačkog stočarstva na području krških pašnjaka koja će dati osnovne smjernice za razvoj stočarstva na krškim pašnjacima. Imajući u vidu velike potencijale pašnjačkog stočarstva na kršu pogotovo velike mogućnosti za razvoj ekološkog stočarstava i proizvodnju tradicionalnih stočarskih proizvoda svakako se ovom vidu stočarske proizvodnje posvećuje osobita pažnja i traže načini njegova još snažnijeg razvoja.
13 Bitoraj       PROGRAM RAZVOJA BRDSKO-PLANINSKIH PODRUČJA, 7.ZAKLJUČAK https://iszd.hr/2014/01/dobna-struktura-hrvatskih-opcina-i-gradova/ Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
14 Bitoraj       PROGRAM RAZVOJA BRDSKO-PLANINSKIH PODRUČJA Pogodak u sridu Rukavina! Ali idemo ipak nešto napisti i dati svoje prijedloge kako nebi na kraju Zakonodavac rekao kao ono imali ste priliku i ništa niste kazali , napisali jer to će vjerojatno kao i mnoge ostale stvari ostati mrtvo slovo na papiru .pošto nema političke volje da se našto pokrene u RH Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
15 Ana Opačić       PROGRAM RAZVOJA BRDSKO-PLANINSKIH PODRUČJA, 6.PRAĆENJE I VREDNOVANJE PROVEDBE PROGRAMA S obzirom da je ovaj Program uvelike sličan Nacrtu programa održivog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja, navodim sličan komentar dan na prethodnom dokumentu u vezi Mjere 2.3. i pripadajuće aktivnosti i indikatore praćenja. Sukladno ranije predloženim izmjenama Mjere 2.3., predlažem i ovdje promjenu indikatora. Mogući primjer Mjera 2.3. Povećanje kvalitete života ranjivih društvenih skupina u brdsko-planinskim područjima 1. Povećanje broja dostupnih socijalnih usluga za ranjive društvene skupine 2. Veća participacija ranjivih društvenih skupina u aktivnostima lokalne zajednice Povećanje broja ugovorenih socijalnih usluga pratiti će se na temelju podataka Ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi koji vodi evidenciju o pružateljima socijalnih usluga u Mreži pružatelja te na temelju godišnjih izvješća o ostvarenim pravima u socijalnoj skrbi koja uključuju korištenje socijalnih usluga te baze na temelju ESSPROS metodologije. S obzirom da dio socijalnih usluga i programa aktivacije stanovništva nisu obuhvaćeni mrežom pružatelja usluga koju vodi resorno Ministarstvo, predlaže se priprema posebnog statističkog obrasca prema izvještajnoj metodi u kojemu će se pratiti razvoj novih socijalnih usluga i programa aktivacije ranjivih društvenih skupina u zajednici. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru.
16 Ana Opačić 5.MJERE  I AKTIVNOSTI, 5.2.AKTIVNOSTI I PROJEKTI S obzirom da su ciljevi, mjere i aktivnosti uvelike slične onima u Nacrtu Programa održivog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja, sličan je i komentar oko izmjene mjere 2.3 i pripadajućih aktivnosti. U skladu sa ranije predloženim promjenama u Mjeri 2.3. predlažem sljedeće aktivnosti. Mjera 2.3. PODIZANJE KVALITETE ŽIVOTA RANJIVIH DRUŠTVENIH SKUPINA U BRDSKO-PLANINSKIM PODRUČJIMA Područje djelovanja: Socijalna mjera; gospodarska mjera Ishodi 1. Povećanje broja dostupnih socijalnih usluga za ranjive društvene skupine 2. Veća participacija ranjivih društvenih skupina u aktivnostima lokalne zajednice Aktivnosti/projekti 1. Povećanje broja dostupnih socijalnih usluga za ranjive društvene skupine 1.1. Sufinanciranje i podrška provedbi aktivnosti, projekata programa za razvoj djelatnosti u javnom, civilnom i privatnom sektoru koje će pridonijeti novim, kvalitetnim i dostupnijim socijalnim uslugama (u području smještaja, skrbi u zajednici, socijalnog uključivanja i radne aktivacije, uključivanja u obrazovne programe, osobnog osnaživanja i povećanja kvalitete života.) 1.2. Sufinanciranje i podrška provedbi projekata koji su namijenjeni povećanju dostupnosti socijalnih usluga kroz razvoj mobilnih, multifunkcionalnih, dislociranih socijalnih i zdravstvenih usluga ili usluga na daljinu 2. Veća participacija ranjivih društvenih skupina u aktivnostima lokalne zajednice 1.1 Sufinanciranje i podrška provedbi aktivnosti, projekata i programa koji su usmjereni na poticanje uključivanja ranjivih društvenih skupina u aktivnosti zajednice (primjerice kroz klubove ili centre u zajednici, socijalizacijske, kreativne, umjetničke ili volonterske aktivnosti) 2.2 Otvaranje mogućnosti za aktivaciju radnog i poduzetničkog potencijala ranjivih društvenih skupina . Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru.
17 Ana Opačić 5.MJERE  I AKTIVNOSTI, 5.1.MJERE PROGRAMA S obzirom da su ove mjere vrlo slične onima u Nacrtu PROGRAMA ODRŽIVOG DRUŠTVENOG I GOSPODARSKOG RAZVOJA POTPOMOGNUTIH PODRUČJA, slično komentarima na taj dokument su i komentari u ovom dokumentu. Predlažem da se mjera 2.3. preimenuje u POVEĆANJE KVALITETE ŽIVOTA RANJIVIH DRUŠTVENIH SKUPINA U BRDSKO - PLANINSKIM PODRUČJIMA (starije osobe, djeca, mladi i obitelji u riziku, osobe s invaliditetom, osobe s teškoćama mentalnog zdravlja, osobe u siromaštvu). U skladu s time da se Ishodi promijene u 1) Povećanje broja dostupnih socijalnih usluga za ranjive društvene skupine i 2) Veća participacija ranjivih društvenih skupina u aktivnostima lokalne zajednice. Naime, kao što je slučaj sa potpomognutima područjima, nije opravdano izostaviti čitav niz ranjivih društvenih skupina koje žive u brdsko planinskim područjima i suočeni su sa višestrukom deprivacijom. Nastavno na navedeno, predlažem da se narativni opis ove mjere također promijeni. Prijedlog teksta mogao bi biti Mjera 2.3. POVEĆANJE KVALITETE ŽIVOTA RANJIVIH DRUŠTVENIH SKUPINA U BRDSKO - PLANINSKIM PODRUČJIMA usmjerena je na prevladavanje i ublažavanje višestruke deprivacije s kojima su suočene najranjivije skupine stanovništva u brdsko-planinskim područjima, a specifično djeca, mladi i obitelji u riziku, osobe s invaliditetom, osobe s teškoćama mentalnog zdravlja, starije osobe, građani koji žive u siromaštvu. Uslijed prometnih, komunikacijskih te infrastrukturnih ograničenja kao i nepovoljnih demografskih i gospodarskih trendova, ove skupine suočene su s povećanim rizikom od siromaštva i socijalne isključenosti (uključujući siromaštvo i prema dohotku i prema potrošnji). Nadalje, izostanak visoko obrazovanih stručnjaka i slabiji fiskalni kapaciteti dovode do manjka kvalitetnih socijalnih usluga u odnosu na razvijenija područja Hrvatske. Nedostupnost usluga dodatno je produbljena geo-morfološkim značajkama te prometnom izolacijom. Time se socijalna isključenost produbljuje, a dobrobit ovog dijela stanovništva značajno smanjuje. Radi izostanka socijalnih usluga, skrb se povjerava članovima obitelji (najčešće ženama) koji su radi toga isključeni s tržišta rada i općenito nemaju dostatne kapacitete da pruže neformalnu podršku. Posljedično, građani u najranjivijem položaju u brdsko-planinskim područjima suočavaju se sa socijalnom izolacijom, neuključeni su u aktivnosti zajednice što povećava njihovu stigmatizaciju. Iz toga proizlazi da je u brdsko-planinskim područjima nužno potaknuti razvoj kvalitetnih socijalnih usluga koje će pridonijeti osnaživanju, zaštiti zdravlja i dobrobiti, osiguranju kvalitetne skrbi u zajednici te uključivanje u obrazovanje i zapošljavanje kako bi se smanjile društvene nejednakosti. Dodatno, važno je potaknuti programe uključivanja u život zajednice kako bi se smanjila stigmatizacija i segregacija ranjivih društvenih skupina u brdsko-planinskim područjima. U tu svrhu, ovom mjerom pružit će se financijska potpora aktivnostima, projektima i programima koji će olakšati pristup i korištenje socijalnih i zdravstvenih usluga koje su važne za socijalno uključivanje i dobrobit. To se odnosi na usluge smještaja, skrbi u zajednici, programe socijalnog uključivanja i radne aktivacije, uključivanja u obrazovne programe te usluge namijenjene osobnom osnaživanju i povećanju kvalitete života. Imajući u vidu manjak financijskih i ljudskih resursa te prometnu nedostupnost usluga, posebno će se poticati inovativni modeli pružanja socijalnih i zdravstvenih usluga koje uključuju multifunkcionalne centre za pružanje usluga u zajednici, socijalne i zdravstvene usluge na daljinu, mobilne socijalne i zdravstvene usluge ili socijalne i zdravstvene usluge u dislociranim prostorima. Navedeno uključuje i poticaje izgradnji nove i modernizaciji postojeće socijalne infrastrukture (primjerice povećanje smještajnih kapaciteta, izgradnja multifunkcionalnih centara u zajednici, tehnološko kapacitiranje pružatelja usluga, opremanje specijaliziranih vozila i drugo). Osim toga, ovom mjerom osigurat će se financijska potpora projektima, programima i aktivnostima koji povećavaju mogućnosti za zdrav život i angažman ranjivih skupina u lokalnim zajednicama, neovisno o prirodi i području njihovog angažmana. To može uključivati sudjelovanje na tržištu rada, u volonterskim aktivnostima ili drugim organiziranim aktivnostima u zajednici. Sukladno tome, ova mjera realizirat će se temeljem socijalnih i gospodarskih grupa mjera. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru.