Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Udruga gradova u RH PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANCIRANJU JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE, Članak 1. Prenesena obveza povrata poreza na dohodak građanima na teret lokalnog proračuna u bitnom je veća od kompenzacijskih sredstava za povrat poreza. Obzirom da su u ovom trenutku poznati iznosi kompenzacijskih sredstava za povrat poreza i da je poznata obveza svake jedinice za povrat poreza, predlaže se ovim izmjenama Zakona propisati mjeru nadoknade razlike sredstava između planiranih kompenzacijskih sredstava i obveze za povrat. U suprotnom će jedinice lokalne samouprave trpjeti negativne posljedice prijenosa obveze povrata poreza do kraja 2017. godine ili duže. U pogledu članka 45. stavak 4. koji propisuje da je prihod od poreza na dohodak po osnovi kamata na štednju prihod državnog proračuna, ukazujemo da predmetni stavak nije fiskalno neutralan na proračun jedinica lokalne samouprave već stvara prihode državnom proračunu, a obveze lokalnom proračunu. Naime, dosadašnjim stavcima 5., 7., 8., 9. i 11. zakonodavac je propisao postotke prema kojima se porez na dohodak dijeli na određenim teritorijima sukladno njihovom statusu, a stavkom 12. je propisao da se ti postoci primjenjuju na uplate i povrat poreza. U slučaju kada porezni obveznik ima prebivalište u jedinici lokalne samouprave koja nije u potpomognutom statusu, uplate poreza na dohodak po osnovi kamata na štednju uplaćuju se u 100% iznosu u državni proračun, a predujmovi poreza na dohodak po ostalim osnovama uplaćuju se u 60% iznosu u gradski proračun, 16,5% u županijski proračun, 17,5% u državni proračun, a 6% u proračun jedinice koja obavlja decentralizirane funkcije. Međutim, prilikom povrata poreza na dohodak po godišnjoj prijavi obvezniku kojem je godišnji dohodak manji od godišnjeg osobnog odbitka, 60% ukupnog povrata poreza isplatit će se iz gradskog proračuna, 16,5% iz županijskog proračuna, 17,5% iz državnog proračuna, a 6% iz proračuna kojemu pripada taj prihod, bez obzira na osnovu uplate poreza. Navedeno znači da je porez na dohodak s osnove kamata na štednju 100% prihod državnog proračuna, a lokalne jedinice pokrivaju 60 ili više posto povrata tog poreza. Za odredbu iz stavka 4. ne može se pronaći racionalno opravdanje koje slijedi iz prirode stvari niti je to na neki drugi način očito, te smatramo da je zakonodavac u tom području prekoračio vanjske granice svoga slobodnog odlučivanja. Predlaže se brisanje stavka 4. u cilju pravedne raspodjele uplata i povrata poreza na dohodak s osnove kamata na štednju. Nema odgovora
2 Udruga gradova u RH MINISTARSTVO FINANCIJA - NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANCIRANJU JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA U pogledu ovog Prijedloga pozitivnim ocjenjujemo zamjenu privremenih namjenskih sredstava dugoročnim općim sredstvima što će olakšati planiranje prihoda i raspolaganje ograničenim resursima. Budući da je predlagatelj izračunao da će se prihodi JLS povećati za 58 milijuna kuna, smatramo da bi bilo primjereno da se u ocjeni stanja priloži izračun za svaku jedinicu sa iznosima kompenzacijskih mjera koje se ukidaju i iznosom koji će im pripasti nakon povećanja osnovnog udjela u porezu na dohodak kako bi se adekvatno mogao planirati proračun za 2016. godinu, ali i zauzeti stav u vezi ovog Prijedloga zakona. Pri donošenju proračuna za 2016. godinu treba voditi računa da će se zbog ove izmjene povećati obveze gradova za povrat poreza na dohodak građanima, a smanjiti obveze države, te je sukladno tome u državnom proračunu za 2016. godinu potrebno prilagoditi iznose transfera gradovima za povrat poreza. U posljednjem odlomku ocjene stanja navodi se da će se kompenzacijske mjere ukinuti donošenjem novog zakona o izvršavanju državnog proračuna za 2015. godinu, a Prijedlogom je propisano da izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave stupaju na snagu s 1. siječnja 2016. godine. Na opisani način u posljednjem kvartalu 2015. godine jedinice bi izgubile kompenzacijske mjere, a ne bi ostvarile dodatni udio u porezu na dohodak te se predlaže ukidanje kompenzacijskih mjera donošenjem Zakona o izvršavanju državnog proračuna za 2016. godinu. Udruga gradova prikupila je podatke o ostvarenju proračuna gradova u prvih 6 mjeseci 2015. godine i temeljem istih pripremila procjenu učinka paketa zakona koji su stupili na snagu s 1. siječnja 2015. godine. Procjena učinka obuhvaća prihode od poreza na dohodak, financiranje decentraliziranih funkcija, povrate poreza i kompenzacijske mjere. Utvrđeno je da će određeni gradovi do kraja tekuće godine izgubiti preko 40% sredstava iz navedenih izvora u odnosu na 2014. godinu. Među jedinicama koje gube od 20% do >40% sredstava nalaze se jedinice sa brdsko-planinskog područja, područja posebne državne skrbi koja su zadržala potpomognuti status, ali i područja koja ni prije ni nakon zakonskih izmjena nisu bila područja koja su uživala pomoć države. Stoga smatramo da se mjere za brdsko-planinska područja iz ovog Prijedloga trebaju proširiti i na ostale jedinice u cilju sanacije prekomjernog utjecaja paketa zakona na proračune lokalnih jedinica, a ekstremno pogođenim jedinicama osigurati dodatne kompenzacijske mjere. Nema odgovora
3 Udruga gradova u RH MINISTARSTVO FINANCIJA - NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANCIRANJU JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE Zakon o financiranju jedinica lokalne samouprave previše puta je mijenjan, sadrži brojne nedostatke i zastarjele odredbe. Potrebno je donijeti novi Zakon kako bi se olakšala njegova primjena i poboljšale postojeće odredbe. Razdioba poreza na dohodak je prekompleksna i ne ispunjava svrhu ujednačavanja fiskalnog kapaciteta lokalnih jedinica. Novim zakonom potrebno je propisati temeljnu razdiobu poreza i sustav fiskalnog poravnanja kako bi se osiguralo da jedinice istih nadležnosti raspolažu približno istim fiskalnim kapacitetom, što je temelj za ravnomjerni regionalni razvoj. Primljeno na znanje Preporuke primljene na znanje.
4 OPĆINA JESENJE MINISTARSTVO FINANCIJA - NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANCIRANJU JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE Općina Jesenje, 31.08.2015. godine. Nacrt Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju JLS koje imaju status brdsko-planinskih općina smatramo da nije dobar iz razloga jer kroz taj Zakon spomenute JLS gube velik dio proračunskih prihoda. Povećanje stope poreza na dohodak sa 60,5 % na 70,5 % ne pokriva tekuće pomoći koje smo ostvarivali prethodnih godina. Prihodi s osnova poreza na dohodak u prvih 6 mjeseci ove godine su nam manji za 46,33 % što je drastičan pad prihoda u odnosu na protekle godine. Ove godine nismo mogli točno planirati kapitalna ulaganja jer nam nisu bili poznati iznosi koji se skidaju sa našeg računa za povrat poreza građanima. Iz tog razloga predlažemo da prihodi s osnova poreza na dohodak i pomoći iz državnog proračuna ostanu isti kao i prijašnjih godina jer na taj način se možemo i dalje razvijati, a ne zaostajati za ostalim područjima. Nije prihvaćen Promjene u prihodu od poreza na dohodak nisu isključivi rezultat izmjena ovog Zakona, već i Zakona o porezu na dohodak. Ovim se Prijedlogom Zakona predlaže da se umjesto prijelaznih pomoći iz državnog proračuna u trajanju od tri godine za brdsko-planinska područja koja po indeksu razvijenosti nisu u kategoriji nerazvijenih, ipak osiguraju određene pogodnosti s obzirom na njihovu specifičnost, odnosno da se utvrde dodatne povoljnosti u raspodjeli poreza na dohodak koje bi imale trajni karakter. Vezano uz pomoći koje su jedinice primale dok su imale poseban status, napominjemo da su te pomoći i dalje zadržane, ali samo za nerazvijene općine i gradove to jest za one kojima je indeks razvijenosti ispod 75% prosjeka Republike Hrvatske, a Općina Jesenje ne spada u tu kategoriju.
5 općina Čavle MINISTARSTVO FINANCIJA - NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANCIRANJU JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE Općina Čavle 28.8.2015. Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju JLS u onom dijelu koji se odnosi na JLS koje imaju status brdsko-planinskih područja i dalje je diskriminirajući za te JLS. Naime povećanje stope rasporeda poreza na dohodak s 60,5% na 70,5% a paralelno s tim ukidanje pomoći iz državnog proračuna, ne donosi ništa novo narečenim JLS, osim što to postaje trajna mjera. Uvođenje pomoći za kapitalne projekt u ovakvoj situaciji postaje bespredmetno, jer su se prihodi s osnova poreza na dohodak smanjili toliko da o novim kapitalnim projektima ne možemo ni misliti. Za ilustraciju nekoliko brojaka: Prihod od poreza na dohodak za izvještajno razdoblje 1. do 6. 2015. manji je za 3.410.000 kuna u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Pomoć iz državnog proračuna u iznosu od 1.795.000 kuna smanjila je gubitak narečenih prihoda, ali kad se stavi u odnos kumulativno porez na dohodak I POMOĆ IZ DRŽANNOG PRORAČUNA u ovoj godini u odnosu na prethodnu godinu, uvijek govorimo o istom razdoblju, onda naš gubitak prihoda iznosi 2.460.000 kuna.Pored ovoga, donjet je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obrani (NN 75/15), temeljem kojeg gubimo prihod s osnova komunalne naknade u iznosu 1.450.000 kuna. Temeljem navedenog naš prijedlog izmjena bio bi: Članak 1. točka 9. alineja a. umjesto 70,5% predlažemo 80,5%. točka 11. umjesto 80% 100% točka 14. Prihod od poreza na dobit djeli se 50% JLS 50% državi. Ovakve izmjene ublažile bi manjak prihoda koji je evidentan primjenom Zakona od 1.1 2015. za sve JLS koje imaju status brdsko-planinskih područja. Nije prihvaćen Promjene u prihodu od poreza na dohodak nisu isključivi rezultat izmjena ovog Zakona, već i Zakona o porezu na dohodak. Ovim se Prijedlogom Zakona predlaže da se umjesto prijelaznih pomoći iz državnog proračuna u trajanju od tri godine za brdsko-planinska područja koja po indeksu razvijenosti nisu u kategoriji nerazvijenih, ipak osiguraju određene pogodnosti s obzirom na njihovu specifičnost, odnosno da se utvrde dodatne povoljnosti u raspodjeli poreza na dohodak koje bi imale trajni karakter. Vezano uz pomoći koje su jedinice primale dok su imale poseban status, napominjemo da su te pomoći i dalje zadržane, ali samo za nerazvijene općine i gradove to jest za one kojima je indeks razvijenosti ispod 75% prosjeka Republike Hrvatske, a Općina Čavle s indeksom razvijenosti 100 - 125% ne spada u tu kategoriju. Napominjemo kako su spomenute pomoći regulirane Zakonom o izvršavanju državnog proračuna, a ne ovim zakonskim aktom. Zakon o obrani i njegove odredbe također nisu predmet ovog savjetovanja.
6 Hrvatska zajednica županija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANCIRANJU JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE, Članak 1. U skladu s općim komentarom na Zakon te namjerom da se konstruktivnim prijedlogom iskaže i dodatna prihvatljiva opcija za županije, navodimo naš prijedlog članka 45. Zakona. U Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Narodne novine, br. 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/08, 25/12 i 147/14) članak 45. stavak 9. mijenja se i glasi: (9) Na području općine, odnosno grada koji, prema posebnim propisima, imaju status brdsko-planinskog područja i koje su, temeljem Odluke o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti, razvrstane u III. i IV. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75% i 125% prosjeka Republike Hrvatske, udio u porezu na dohodak raspodjeljuje se na: a) udio općine, odnosno grada 70,5% u porezu na dohodak uvećano za dodatni udio u porezu na dohodak iz stavka 5. točke 2. ovoga članka, b) udio županije 16,5% uvećano za dodatni udio u porezu na dohodak iz stavka 5. točke 2. ovoga članka, c) udio za decentralizirane funkcije 6,0%, d) udio pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije 0,0%, e) udio pozicije za pomoći za projekte sufinancirane sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fondova čiji su nositelji općine, gradovi i županije, odnosno pravne osobe u njihovu većinskom vlasništvu ili suvlasništvu i ustanovama čiji su osnivači 0,0%, f) udio pozicije za pomoći za financiranje kapitalnog projekta od interesa za razvoj jedinice lokalne samouprave na brdsko-planinskom području iz ovoga članka 7,0%. Nema odgovora
7 Hrvatska zajednica županija MINISTARSTVO FINANCIJA - NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANCIRANJU JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE, III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU ZAKONA Navod „Za provedbu ovog zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu niti u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne)samouprave.“ ne stoji jer dolazi do smanjenja prihoda županijskih proračuna i potrebi smanjenja/ukidanja projekata. Nema odgovora
8 Hrvatska zajednica županija MINISTARSTVO FINANCIJA - NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANCIRANJU JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju JLP(R)S uz korekciju položaja jedinica lokalne samouprave sa statusom brdsko-planinskog područja i indeksa stupnja razvijenosti iz III. i IV. skupine, bitno pogoršava položaj županija i dodatno umanjuje prihode, minusi koji se u pojedinim županijama mjere i do 5 milijuna kn. Slijedom prijedloga iz Nacrta Zakona, županije će zbog pada prihoda, morati smanjivati i ukidati pojedine projekte od kojih su mnogi u funkciji jačanja gospodarskog i cjelokupnog razvoja upravo općina i gradova na brdsko-planinskim i/ili potpomognutim područjima. Smanjenjem prihoda županijama dodatno se narušava položaj i uloga županije u obavljanju poslova od područnog (regionalnog) interesa a posebno u dijelu u kojemu županije brinu o ravnomjernom razvoju svih dijelova županije. Očitovanje svih županija koje su direktno pogođene fiskalnim učincima iz Nacrta ovog Zakona jeste da podržavaju povećanje udjela jedinica lokalne samouprave sa 60,0% na 70,5% ali da se i ne smanjuje udjel županijama od 16,5%. Nije prihvaćen Porez na dohodak dijeli se isključivo među JLP(R)S, odnosno i onaj dio koji se prazni na stavke u državnom proračunu (udio pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije 16% kao i udio pozicije za pomoći za projekte sufinancirane sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fondova čiji su nositelji općine, gradovi i županije, odnosno pravne osobe u njihovu većinskom vlasništvu ili suvlasništvu i ustanovama čiji su osnivači 1,5%) u konačnici se izvrši prema JLP(R)S te svaka preraspodjela koja se radi unutar tog prihoda ima za rezultat da nekom od sudionika raspodjele mora uzeti dio da bi dio dala drugom sudioniku. Procjena Ministarstva financija je da će ukupni financijski efekt ovog Prijedloga Zakona na JLS koje su izmjenama obuhvaćene biti oko 58 milijuna kuna od čega će 12,5 milijuna kuna pasti na teret županija, a ostalo (45,6 milijuna kuna) na teret pozicije za pomoći izravnanja (koju ako ne bude dostatnih sredstava iz prihoda od poreza na dohodak država mora namiriti iz drugih prihoda).
9 GRAD LEPOGLAVA MINISTARSTVO FINANCIJA - NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANCIRANJU JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE Pozdravljamo Nacrt Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u dijelu da se općinama i gradovima koje prema posebnim propisima imaju status brdsko-planinskog područja poveća udio u porezu na dohodak sa 60,0% na 70,5 %, te dodatni udjel u porezu na dohodak u iznosu od 10% namijenjen financiranju kapitalnih projekata na svojem području, ali ističemo činjenicu da takve Izmjene i dopune nisu dovoljne. Zakonom o Izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Narodne novine broj 147/14) općinama i gradovima sa statusom brdsko - planinskog područja smanjen je udio u raspodjeli prihoda od poreza na dohodak sa 90 % na 60% ,uz istovremeno nametnutu obvezu vraćanja poreza na dohodak po godišnjim prijavama građana iz svojeg proračuna, dok je dodatno Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2015.godinu (Narodne novine broj 148/14) izgubljen sav prihod s osnova poreza na dobit. Grad Lepoglava je zbog navedenih promjena, u prvih 6 mjeseci 2015. godine ostvario prihod od poreza na dohodak u iznosu od 2.816.955,68 kuna, što je smanjenje u odnosu na isto razdoblje 2014. godine za 37,17 %. Prema analizi, Grad Lepoglava će u 2015. godini ostvariti Proračun (649,00 kuna po glavi stanovnika) manji za više od 30% u odnosu na 2014. godinu (1.321,00 kuna po glavi stanovnika) i to bez obzira na prijelazne pomoći u 2015. godini ostvarene prema Zakonu o izvršavanju državnog proračuna za 2015. godinu. U slučaju da se prijelazna pomoć u trajanju od 3 godine ne mijenja, bez obzira na povećanje prihoda u dohotku na 70,5%, Grad Lepoglava će nakon 2017. godine imati Proračun manji za više od 50% što direktno ugrožava daljnji razvoj Grada. Smatramo da bi suština Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave trebala biti da podržava izbalansirani i ujednačeni razvoj svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, što ovdje nije slučaj. Novim prijedlogom se koče JLS-i koji idu naprijed, jer takvim smanjenjem Proračuna, dodatni udjel u porezu na dohodak u iznosu od 10% za kapitalne investicije (Nacrt Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave) nema smisla, jer istih neće biti. Naš prijedlog je da se udio prihoda s osnova poreza na dohodak vrati na staro tj. na 90% za brdsko planinska područja i da se prijelazne pomoći ostave na istoj razini kao što su bile u 2015. godini do trenutka kada se ne izvrši nova korekcija vrijednosti Indeksa razvijenosti. Nije prihvaćen Promjene u prihodu od poreza na dohodak nisu isključivi rezultat izmjena ovog Zakona, već i Zakona o porezu na dohodak. Ovim se Prijedlogom Zakona predlaže da se umjesto prijelaznih pomoći iz državnog proračuna u trajanju od tri godine za brdsko-planinska područja koja po indeksu razvijenosti nisu u kategoriji nerazvijenih, ipak osiguraju određene pogodnosti s obzirom na njihovu specifičnost, odnosno da se utvrde dodatne povoljnosti u raspodjeli poreza na dohodak koje bi imale trajni karakter. Vezano uz pomoći koje su jedinice primale dok su imale poseban status, napominjemo da su te pomoći i dalje zadržane, ali samo za nerazvijene općine i gradove to jest za one kojima je indeks razvijenosti ispod 75% prosjeka Republike Hrvatske, a Grad Lepoglava s indeksom razvijenosti 75 - 100% ne spada u tu kategoriju.
10 Grad Gospić MINISTARSTVO FINANCIJA - NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANCIRANJU JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE Na temelju objavljenog javnog savjetovanje o „Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave“, Grad Gospić ovim putem izražava svoje neslaganje sa selektivnim i nedomišljenim načinom kojim je predlagatelj predmetnog Zakona pristupio rješavanju problema insuficijencije proračunskih prihoda onih jedinica lokalne samouprave koje su nakon donošenja i provedbe Odluke Vlade RH o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti („NN“ br. 158/13), izgubile status potpomognutih područja a time i dio općih prihoda proračuna smanjenjem udjela u porezu na dohodak. Želimo naglasiti da u potpunosti podržavamo nastojanja da se jedinicama lokalne samouprave sa statusom brdsko-planinskih područja osiguraju trajne poticajne mjere kojima će se stvoriti uvjeti za njihov razvoj i održivost. No, nije prihvatljivo da se na ovakav način, potpuno nejasno i prije svega neosnovano, stavljaju u nepovoljan i neravnopravan položaj sve one jedinice lokalne samouprave, koje su izgubile status potpomognutog područja, a koje unatoč negativnim demografskim, socijalnim, gospodarskim, klimatskim i drugim prirodnim obilježjima (koja predstavljaju otežane uvjete za život i rad), nisu obuhvaćene Zakonom o brdsko-planinskim područjima, ali niti bilo kojim drugim vidom državne potpore. Pogotovo se navedeno odnosi na jedinice lokalne samouprave kao što je Grad Gospić, koje su tijekom Domovinskog rata iznimno teško stradale, kod kojih proces poslijeratne obnove i tranzicije još uvijek nije završen, međutim koje na temelju stanja trenutne i prividne slike razvijenosti (razvijenosti koja se bazira na kvartarnom- javnom sektoru) i prijedlogom ovog novog Zakona, ne dobivaju potporu. Nakon mini porezne reforme te gubitkom statusa potpomognutog područja,Grad Gospić se kao i brojni drugi gradovi i općine u Republici Hrvatskoj suočio sa problemom značajnog umanjenja općih prihoda proračuna, i to s osnove smanjenja udjela u porezu na dohodak, koji predstavlja neusporedivo najizdašniji izvor nenamjenskih prihoda proračuna, a kojima se financiraju tekući izdaci proračuna. Sa druge strane, poslovi koje je Grad Gospić kao sjedište Ličko-senjske županije dužan obavljati u svom samoupravnom djelokrugu (u rangu velikih gradova), su ostali u istom opsegu. Na ovaj način je onemogućeno pravo da Grad Gospić ostvaruje prihode razmjerne svojim ovlastima, čime su povrijeđene odredbe članka 138. st.2.. Ustava Republike Hrvatske. Lika je po mnogočemu specifična prostorna regija. Zbog svog povijesnog naslijeđa, prirodnih, prostornih, demografskih i drugih obilježja, već desetljećima kronično boluje od nedostatka razvojne perspektive. Zbog toga za ozdravljenje još uvijek treba sustavnu, stratešku i kontinuiranu državnu skrb. U tom smislu i odabrana metodologija za potrebe izračuna indeksa razvijenosti hrvatskih županija, gradova i općina u najmanju ruku nije logična i ne jamči pravilniji sustav državne potpore, te neće dovesti do aktiviranja regionalnih razvojnih potencijala i ostvarenja politike ravnomjernog razvoja svih dijelova RH. Prema istoj se Grad Gospić svrstava u područja koja su razvijenija od prosjeka države, unatoč tome što pokazatelji praćenja demografskih i socio-ekonomski procesa kroz posljednja dva desetljeća upozoravaju na zabrinjavajuće trendove. Zaključno, donošenjem i primjenom Odluke o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti, kao i primjenom predloženog Zakona u dijelu raspodjele prihoda od poreza na dohodak, brojne JLS, a među njima i Grad Gospić, neće biti u mogućnosti izvršavati poslove iz svog samoupravnog djelokruga, obzirom da je kod tih JLS-a osporenim odredbama došlo do nerazmjernosti prihoda, u odnosu na njihove ovlasti utvrđene Ustavom i Zakonom, te da predlagatelj Zakona ne anticipira još uvijek velike razvojne prepreke i potrebe područja kojim te JLS -e upravljaju. Primljeno na znanje Ovim Prijedlogom Zakona ne utječe se na status jedinica lokalne samouprave u kategoriji kojoj pripada Grad Gospić. Nadalje, politika regionalnog razvoja ne vodi se kroz izmjene u raspodjeli prihoda od poreza na dohodak s obzirom da je prihod od poreza na dohodak proporcionalan stupnju razvijenosti jedinice pa tako i sto posto spomenutog prihoda nerazvijenom području ne bi bilo dostatno za "izvršavati poslove iz svog samoupravnog djelokruga".