Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Ured pučke pravobraniteljice | Nadležno tijelo za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti, Članak 26. | U čl. 26. st. 2. t. 10. Zakona propisuje se da pučka pravobraniteljica na svojim internetskim stranicama mora objaviti informacije, između ostalog, i o „pravnim sredstvima i postupcima za zaštitu od osvete te mogućnosti dobivanja povjerljivih savjeta za osobe koje razmatraju podnošenje prijave“. Međutim, bez omogućavanja besplatne pravne pomoći prijaviteljima, spornom postaje i mogućnost provedbe ove obveze jer je nejasno tko će te povjerljive savjete davati. Naime, kao što smo istaknuli u komentarima na Ocjenu stanja i osnovnim pitanjima koja se trebaju urediti zakonom, Zakon i dalje ne predviđa pravo na psihosocijalnu pomoć, kao niti besplatnu pravnu pomoć prijaviteljima nepravilnosti pa predlažemo da se razmotre mogućnosti koje bi prijaviteljima dale ove oblike podrške, pogotovo s obzirom da opće pravne informacije koje pruža pučka pravobraniteljica, i koje jedino može pružati s obzirom na svoju ustavnu poziciju opunomoćenice Hrvatskog sabora, kao niti pomoć predviđena čl. 13. Zakona, u nekim slučajevima neće niti dostatan oblik podrške prijaviteljima koji trpe osvetu. | Djelomično prihvaćen | Osigurat će se pravo na primarnu besplatnu pravnu pomoć, a na prijedlog u vezi psihosocijalne pomoći smo se očitovali u ranijim komentarima. |
| 2 | Ured pučke pravobraniteljice | Dostava statističkih podataka, Članak 42. | U čl. 42. Zakon predviđa obvezu ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa da svake godine Europskoj komisiji dostavlja dostupne statističke podatke o prijavama podnesenim pučkom pravobranitelju, a ti podaci uključuju broj prijava, broj istraga i postupaka pokrenutih na temelju takvih prijava i njihov ishod te, ako je utvrđena, procijenjenu financijsku štetu i vraćene iznose nakon istraga i postupaka u vezi s prijavljenim nepravilnostima. Međutim, nejasno je zašto ta obveza postoji samo u odnosu na prijave podnesene pučkoj pravobraniteljici, ali ne i povjerljivim osobama, s obzirom da tako dobiveni podatci o prijavama neće davati uvid u cjelovitu statističku sliku. Nejasno je i kako će Ministarstvo pravosuđa i uprave pribavljati te statističke podatke te pritom treba uzeti u obzir da pučka pravobraniteljica, izuzev o broju prijava, ne vodi evidenciju o podatcima koje se Ministarstvo Zakonom obvezuje dostavljati Europskoj komisiji, niti o svim tim podatcima može voditi evidenciju. Naime, povratne informacije koje pučkoj pravobraniteljici dostavljaju tijela nadležna za postupanje po sadržaju prijave ne uključuju, ili barem nužno ne uključuju, informacije o procijenjenoj financijskoj šteti i vraćenim iznosima nakon istraga i postupaka u vezi s prijavljenim nepravilnostima, niti takve zaključke može donositi pučka pravobraniteljica na temelju podataka koji su joj dostavljeni. Stoga, ukoliko se ustraje pri ovoj odredbi, tada bi njome trebalo obuhvatiti i prijave podnesene povjerljivim osobama te odrediti na koji način Ministarstvo pribavlja te podatke, s obzirom da njihov izvor nikako ne može biti samo pučka pravobraniteljica. U tom smislu predlažemo Zakonom odmah utvrditi da se statistički podatci koji se dostavljaju Europskoj komisiji prikupljaju, u odgovarajućem obimu, od pučke pravobraniteljice, povjerljivih osoba, tijela nadležnih za postupanje po sadržaju prijava i po potrebi drugih dionika, dok se način prikupljanja tih podataka može podrobnije urediti odgovarajućim podzakonskim aktom. | Nije prihvaćen | Što se tiče dijela komentara o pribavljanju podataka i iz unutarnjeg prijavljivanja Direktiva vrlo jasno u članku 27. stavku 2. govori samo o dostavi dostupnih podataka iz Poglavlja III. koje se odnosi samo na vanjsko prijavljivanje. |
| 3 | Ured pučke pravobraniteljice | V. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 41. | Vezano uz čl. 41. ističemo kako, za razliku od Zakona o suzbijanju diskriminacije po uzoru na kojeg je u ZZPN unijeta odredba o mogućnosti podnošenja optužnih prijedloga od strane pučkog pravobranitelja, Zakon (isto kao i trenutno važeći ZZPN) sadrži puno šire prekršajne odredbe, uključujući i onu o zlonamjernom prijavljivanju/prijavljivanju ili javnom razotkrivanju neistinitih informacija, odnosno odredbe koje nisu neposredno vezane uz djelokrug rada pučkog pravobranitelja kao zaštitnika i promicatelja ljudskih prava. Stoga ukazujemo na to da je čl. 93. Ustava RH određeno da je pučki pravobranitelj opunomoćenik Hrvatskoga sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom, zakonima i međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima i slobodama koje je prihvatila Republika Hrvatska te da mu pritužbu može podnijeti svatko tko smatra da su mu, uslijed nezakonitog ili nepravilnog rada državnih tijela, tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave i tijela s javnim ovlastima, ugrožena ili povrijeđena njegova ustavna ili zakonska prava. Zakonom se pučkom pravobranitelju mogu povjeriti i određene ovlasti u odnosu na pravne i fizičke osobe, ali samo radi zaštite temeljnih ustavnih prava. Stoga smatramo kako čl. 41. Zakona valja izmijeniti na način da isti glasi: „Za prekršaje propisane ovim Zakonom čiji je cilj zaštita prava prijavitelja nepravilnosti optužni prijedlog može podnijeti i pučki pravobranitelj.“ | Nije prihvaćen | Nastavno na napomenu da je člankom 93. Ustava Republike Hrvatske određeno da je pučki pravobranitelj opunomoćenik Hrvatskoga sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom, zakonima i međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima i slobodama koje je prihvatila Republika Hrvatska te da mu pritužbu može podnijeti svatko tko smatra da su mu, uslijed nezakonitog ili nepravilnog rada državnih tijela, tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave i tijela s javnim ovlastima, ugrožena ili povrijeđena njegova ustavna ili zakonska prava, smatramo da nije ispravno suziti zaštitu koju pruža pučka pravobraniteljica na način da se ovlast podnošenja optužnih prijedloga ograniči samo na zaštitu prava prijavitelja nepravilnosti. Smatramo da se u situaciji ugroze temeljnih prava, kako onih predviđenih nacionalnim pravom tako i onih predviđenih međunarodnim i europskim pravom (ovdje posebice onih propisanih Poveljom EU o temeljnim pravima), uz prijavitelja nepravilnosti mogu naći i povjerljiva osoba i njen zamjenik, povezana osoba s prijaviteljem nepravilnosti, ali i prijavljena osoba. U tom smislu potrebno je osigurati zaštitu prava i tih drugih osoba na jednak način kao i prijavitelja nepravilnosti. |
| 4 | Ured pučke pravobraniteljice | V. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 40. | Čl. 40. proširuje moguću prekršajnu odgovornost povjerljivih osoba i njihovih zamjenika, odnosno svake druge osobe koja sudjeluje u postupku obrade prijave nepravilnosti, a što smatramo potencijalno problematičnim iz više razloga. Naime, povjerljive osobe i njihovi zamjenici obavljaju tu funkciju dobrovoljno, bez da za to moraju imati posebna stručna znanja ili iskustvo i bez dodatnih prava koja bi im pružao Zakon. Stoga smatramo kako između njihovih prava, s jedne strane, i njihovih obveza i odgovornosti, s druge strane, postoji nesrazmjer, neovisno o cilju koji se ovako postavljenim prekršajnim odredbama želi postići, što bi moglo djelovati odvraćajuće za osobe koje razmatraju bi li se prihvatile te funkcije. Navedeno u praksi može dovesti do nemogućnosti poslodavaca da pronađu zaposlenike koji bi se dobrovoljno prihvatili te funkcije, odnosno za obavljanje iste dali svoju suglasnost, zbog čega bi poslodavci morali kao povjerljivu osobu imenovati treću fizičku osobu koja nije kod njih zaposlena, što je povezano s dodatnim financijskim troškom, ili pak, u krajnjem slučaju, kao povjerljivu osobu imenovati zakonskog zastupnika poslodavca ili drugu osobu s posebnim ovlastima u unutarnjoj strukturi poslodavca, što bi (iako Zakon to izričito ne priječi), u određenim slučajevima, moglo utjecati na povjerenje potencijalnih prijavitelja nepravilnosti u tu osobu. Iz navedenih razloga, prilikom regulacije prekršajne odgovornosti nositelja unutarnjeg kanala prijavljivanja nepravilnosti, smatramo prikladnijim dosadašnje rješenje prema kojem se ova odgovornost odnosila samo na zlouporabu ovlasti na štetu prijavitelja, te predlažemo da članak 40 glasi: "Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 kn do 30.000,00 kn kaznit će se za prekršaj povjerljiva osoba ili njezin zamjenik te svaka druga osoba poslodavca koja sudjeluje u postupku obrade prijave nepravilnosti, koja zlouporabi svoje ovlasti na štetu prijavitelja nepravilnosti (članak 24. stavak 5.)." | Djelomično prihvaćen | Uz predloženo propisujemo i prekršajnu odgovornost za kršenje dužnosti čuvanja povjerljivosti identiteta u skladu sa člankom 23. Direktive. |
| 5 | Ured pučke pravobraniteljice | Pretpostavka štete i teret dokazivanja, Članak 33. | U čl. 33. st. 2. predlažemo iza riječi „ta radnja“ dodati riječi „ili propust“, s obzirom da je prema definiciji iz čl. 6. t. 9. „osveta“ definirana kao svaka izravna ili neizravna radnja ili propust u radnom okruženju. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 6 | Ured pučke pravobraniteljice | Sudska zaštita prijavitelja nepravilnosti, Članak 29. | U čl. 29. st. 1. iza riječi „poduzeta“ predlažemo brisati riječ „ili“. Također, u istom članku predlažemo dodati novi st. 2. koji bi glasio: „Odredbe o pravu na sudsku zaštitu prijavitelja nepravilnosti na odgovarajući način se primjenjuju na povezanu osobu, povjerljivu osobu i njezina zamjenika.“, dok bi dosadašnji st. 2. postao st. 3. | Djelomično prihvaćen | U vezi stavka 2. nepotrebno jer se člancima 17. i 18. izričito propisuje pravo na sudsku zaštitu tih kategorija osoba. |
| 7 | Ured pučke pravobraniteljice | Javno razotkrivanje nepravilnosti, Članak 28. | U čl. 28. st. 2. t. a) predlažemo nakon riječi „unutarnjim“ brisati riječi „i vanjskim kanalima“ te nakon riječi „ili izravno vanjskim kanalima“ brisati riječi „u roku“ koje se očitom omaškom ponavljaju, na način da bi navedena odredba glasila „a) osoba koja je prvo podnijela prijavu unutarnjim ili izravno vanjskim kanalom, ali u roku iz članka …“. | Nije prihvaćen | Radi se o izričaju preuzetom iz Direktive. Nadalje, navedena odredba ne propisuje da oni koji su prijavu podnijeli samo unutarnjim kanalom nemaju pravo na zaštitu primjerice u slučajevima iz stavka 1.b., podtočka i). |
| 8 | Ured pučke pravobraniteljice | Postupanje s prijavom nepravilnosti i komunikacija s prijaviteljem, Članak 27. | U čl. 27. st. 4. je ostalo nejasno referiranje na rok iz st. 2. istog članka, s obzirom da se rok iz st. 2. odnosi na postupanje i dostavu povratnih informacija od strane osoba, organizacijskih jedinica, odnosno tijela ovlaštenih za postupanje prema sadržaju prijave, dok st. 4. uređuje mogućnost da pučki pravobranitelj daje prednost prijavama o teškim nepravilnostima ili o nepravilnostima glede ključnih odredaba obuhvaćenih područjem primjene Zakona. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 9 | Ured pučke pravobraniteljice | Nadležno tijelo za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti, Članak 26. | U čl. 26. st. 2. t. 6. predlažemo iza riječi „u vezi“ staviti „sa“. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 10 | Ured pučke pravobraniteljice | Vanjsko prijavljivanje nepravilnosti, Članak 25. | Vezano uz čl. 25 st. 2., smatramo potrebnim izričito navesti da se preporuča prvenstveno korištenje unutarnjeg kanala prijavljivanja nepravilnosti, s obzirom da je to u interesu kako prijavitelja nepravilnosti, tako i poslodavca te u skladu s ciljem i obvezama iz Direktive. Osim što u postupku unutarnjeg prijavljivanja same nepravilnosti mogu biti brže i lakše utvrđene i otklonjene, što je naročito relevantno u slučajevima kada prijavitelji isključivo prijavljuju nepravilnosti, prijavitelju se može osigurati i adekvatna zaštita, s obzirom da povjerljiva osoba poznaje specifične okolnosti vezane uz pojedinog poslodavca, a moguće i samog prijavitelja. Zakon također uvodi mogućnost da povjerljiva osoba, osim fizičke osobe zaposlene kod poslodavca, bude treća fizička osoba imenovana od strane poslodavca radi zaprimanja prijava nepravilnosti, komunikacije s prijaviteljem i vođenja postupka zaštite u vezi s prijavom nepravilnosti, a što dovodi do svojevrsne profesionalizacije te funkcije. Stoga bi tako imenovane povjerljive osobe trebale biti u mogućnosti brzo i učinkovito ispitati prijavljene nepravilnosti te pružiti prijaviteljima odgovarajuću zaštitu. Ukoliko prijavitelj ipak ocijeni da ne može ostvariti učinkovitu zaštitu podnošenjem prijave povjerljivoj osobi, tada prijavu može podnijeti izravno pučkoj pravobraniteljici. Davanje prednosti unutarnjem prijavljivanju nepravilnosti, uvijek kada je to moguće, je i cilj Direktive, pa time i obveza za države članice EU koja proizlazi, prije svega, iz čl. 7. st. 2. iste. U prilog navedenome ukazujemo na relevantne recitale i odredbe Direktive: a) Preambula Direktive, točke: (33) Prijaviteljima je obično ugodnije podnositi prijave unutarnjim kanalima, osim ako imaju razloga za prijavljivanje vanjskim kanalima. Empirijskim studijama pokazalo se da većina zviždača obično podnosi prijave unutarnjim kanalima organizacije u kojoj su zaposleni. Unutarnje podnošenje prijava ujedno je najbolji način za informiranje osoba koje mogu doprinijeti ranom i učinkovitom uklanjanju rizika za javni interes. U isto vrijeme, prijavitelj bi trebao moći odabrati kanal za prijavljivanje koji je najprikladniji s obzirom na pojedinačne okolnosti slučaja. (47) Za učinkovito otkrivanje i sprječavanje povreda prava Unije neophodno je da relevantne informacije brzo stignu do osoba koje su najbliže izvoru problema, najsposobnije provoditi istragu i koje imaju ovlasti ispraviti problem, ako je to moguće. Stoga bi u načelu trebalo poticati prijavitelje da prvo iskoriste kanale za unutarnje prijavljivanje i obavijeste svojeg poslodavca, ako im su takvi kanali dostupni i ako se može razumno očekivati da oni funkcioniraju. To se osobito odnosi na slučajeve u kojima prijavitelji smatraju da se povreda može učinkovito ukloniti unutar dotične organizacije i da ne postoji rizik od osvete. Pravni subjekti u privatnom i javnom sektoru trebali bi zbog toga uspostaviti odgovarajuće unutarnje postupke za zaprimanje prijava i daljnje postupanje na temelju njih. Zviždače bi se slično trebalo poticati i u slučajevima kada su ti kanali uspostavljeni, a da se to ne zahtijeva pravom Unije ili nacionalnim pravom. To bi načelo trebalo doprinijeti poticanju kulture dobre komunikacije i korporativne društvene odgovornosti u organizacijama, u kojoj se smatra da prijavitelji znatno doprinose samoregulaciji i izvrsnosti u organizaciji. b) Članci Direktive: Članak 7. Podnošenje prijave kanalima za unutarnje prijavljivanje 1. Kao opće načelo i ne dovodeći u pitanje članke 10. i 15., informacije o povredama mogu se prijaviti kanalima za unutarnje prijavljivanje i postupcima predviđenima u ovom poglavlju. 2. Države članice potiču davanje prednosti podnošenju prijave kanalima za unutarnje prijavljivanje pred podnošenjem prijave kanalima za vanjsko prijavljivanje ako se povreda može učinkovito interno riješiti i ako prijavitelj smatra da nema rizika od osvete. Članak 10. Podnošenje prijave kanalima za vanjsko prijavljivanje Ne dovodeći u pitanje članak 15. stavak 1. točku (b), prijavitelji prijavljuju informacije o povredama upotrebom kanala i postupaka iz članaka 11. i 12., nakon što su prvo prijavili kanalima za unutarnje prijavljivanje, ili izravnom prijavom kanalima za vanjsko prijavljivanje. Stoga, kako bi prilikom implementacije Direktive bile zastupljene i ispravno implementirane odredbe o poticanju davanja prednosti unutarnjem kanalu prijavljivanja, ne dovodeći time u pitanje mogućnost podnošenja prijave i vanjskom kanalu, predlažemo da se u čl. 21. doda novi st. 3. koji bi glasio: (3) Unutarnje prijavljivanje nepravilnosti ima prednost pred podnošenjem prijave tijelu nadležnom za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti ako se nepravilnost može učinkovito interno riješiti i ako prijavitelj smatra da nema rizika od osvete. | Nije prihvaćen | U razmatranju opcija koje predlagatelj ima na raspolaganju polazi se od odredbe članka 10. Direktive koja je u skoro potpunosti istom izričaju reproducirana u članak 25. stavak 2. Zakona. Iz nje jasno proizlazi da prijavitelj nepravilnosti na dispoziciji ima odabir kanala kojeg će koristiti. Time predložena opcija članka 21. stavka 3. nije prihvatljiva budući da je njome vanjsko prijavljivanje uvjetovano prvenstvenim korištenjem unutarnjeg kanala čime se prijavitelju ograničava mogućnost slobodnog odabira („Unutarnje prijavljivanje nepravilnosti ima prednost pred podnošenjem prijave tijelu nadležnom za vanjsko…“). Nadalje, suglasni smo da bi trebalo poticati primarno korištenje kanala za unutarnje prijavljivanje što je naglašeno i u Direktivi. Tu se onda postavlja pitanje na koji način potaknuti korištenje unutarnjih kanala u odnosu na vanjske. Odredba o poticanju sadržana u Direktivi je upućena državama članicama. Međutim, kada se ona u transpozicijskom procesu prenosi u zakon ili drugi propis te iste države članice moraju osmisliti način kako to urediti. Predlagatelj je stava da prijavitelje treba potaknuti na korištenje kanala za unutarnje prijavljivanje prvenstveno na način da se te kanale učini lako dostupnima, učinkovitima i razumljivima što je obaveza poslodavca koja je jasno propisana u članku 23. stavku 2. |
| 11 | Ured pučke pravobraniteljice | Postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti, Članak 24. | U obrazloženju vezanom uz čl. 24. Zakona stoji da je povjerljiva osoba dužna ispitati prijavu u roku od šezdeset dana, a koji rok odgovara onome iz trenutno još uvijek važećeg ZZPN-a, pa je isti stoga potrebno uskladiti s rokovima iz prijedloga novog čl. 24. st. 2. t. 4. Također, vezano uz prethodno spomenuti čl. 24. i postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti, u uvodnim se napomenama navodi kako je drugačija regulacija rokova za postupanje u tom postupku uvjetovana prvenstveno time da se prijaviteljima nepravilnosti omogući da se izravno obrate i kanalu za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti bez da čekaju okončanje postupka pred kanalom unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti, iz čega pak proizlazi, pogotovo kada se u obzir uzmu i prijedlozi iz čl. 25. st. 2. te čl. 28. st. 2. a) Zakona, da prijavitelj nepravilnosti može istovremeno podnijeti prijavu i povjerljivoj osobi i pučkoj pravobraniteljici. Navedeno ne smatramo dobrim rješenjem s obzirom da na taj način može doći do paralelnog vođenja postupaka u pogledu ispitivanja istih prijavljenih nepravilnosti i zaštite prijavitelja, istovremenom angažiranja unutarnjeg i vanjskog kanala prijavljivanja te od strane njih i tijela nadležnih za postupanje po sadržaju prijave, što može stvoriti dojam postojanja više prijava iste nepravilnosti, rezultirati različitim ishodom postupanja te doprinijeti pravnoj nesigurnosti. | Djelomično prihvaćen | Predmetne formulacije ne sprječavaju prijavitelja nepravilnosti da podnosi prijavu nepravilnosti na oba kanala. Europska komisija je na jednom implementacijskom sastanku za Direktivu navedeno izrijekom potvrdila. |
| 12 | Ured pučke pravobraniteljice | Obveze poslodavca, Članak 22. | U čl. 22. st. 4. u prvoj rečenici predlažemo riječ „odluka“ zamijeniti s riječi „prijedlog“, s obzirom da st. 3. tog članka određuje da se povjerljiva osoba i njen zamjenik mogu promijeniti na temelju prijedloga radničkog vijeća, odnosno 20% radnika zaposlenih kod poslodavca. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 13 | Ured pučke pravobraniteljice | Unutarnje prijavljivanje nepravilnosti, Članak 21. | Prema odredbi čl. 21. st. 5. Zakona, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu dijeliti kanale za unutarnje prijavljivanje ili tim kanalima mogu upravljati zajednička tijela u skladu s propisima koji reguliraju područje lokalne i područne (regionalne) samouprave, a što je u skladu s mogućnošću koju pruža Direktiva u svom čl. 8. st. 9. Prethodno se dodatno obrazlaže time da Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19 i 144/20) u čl. 54. i 54.a također predviđa mogućnost zajedničkog obavljanja poslova više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te da, slijedom tih odredbi, dvije ili više jedinica mogu organizirati zajedničko obavljanje poslova osnivanjem zajedničkog upravnog tijela i to urediti sporazumom. Međutim, prethodno spomenute odredbe tu mogućnost predviđaju isključivo za jedinice lokalne, ali ne i za jedinice područne (regionalne) samouprave, te se pritom zajedničko obavljanje poslova može organizirati samo za poslove iz njihovog samoupravnog djelokruga, a osobito u svrhu pripreme projekata za povlačenje novčanih sredstava iz fondova Europske unije. Stoga smatramo kako bi obrazloženje iz uvodnog dijela Zakona u odnosu na čl. 21. st. 5. trebalo izmijeniti, s obzirom da se predloženo zakonsko rješenje ne može u potpunosti temeljiti na navedenim čl. 54 i 54. a Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Također, s obzirom da kanal unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti u RH zapravo predstavljaju povjerljiva osoba i njen zamjenik, a da na njihov rad poslodavac, u kontekstu primjene Zakona, ne smije utjecati, mišljenja smo da bi umjesto formulacije ove odredbe prema kojoj unutarnjim kanalom mogu upravljati zajednička tijela, bilo adekvatnije koristiti istu ili sličnu terminologiju kao u prethodnom st. 4. („dijeliti resurse u pogledu primitka prijava i vođenja postupka“), bez obzira što se radi o formulaciji preuzetoj iz Direktive. | Djelomično prihvaćen | U vezi prvog dijela komentara, svjesni smo mogućnosti, odnosno razlika između jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje proizlaze iz Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Stoga ovim Zakonom upućujemo na propise koji reguliraju tu materiju i koji će biti mjerodavni prilikom donošenja odluke o eventualnoj podjeli resursa. Oni su danas sadržaja kako se navodi, ali ne možemo isključiti mogućnost promjene tih propisa u budućnosti. |
| 14 | Ured pučke pravobraniteljice | Vođenje evidencije o prijavama, Članak 20. | U čl. 20. st. 5. iza riječi „povjerljivom osobom“ predlažemo riječ „i“ zamijeniti s riječi „ili“ budući da prijavitelj nepravilnosti može zatražiti sastanak s povjerljivom osobom ili tijelom nadležnim za vanjsko prijavljivanje, ovisno podnosi li prijavu unutarnjim ili vanjskim kanalom. Naime, ako ostavimo veznik „i“ u praksi bi i povjerljive osobe i prijavitelji nepravilnosti mogli zaključiti da održavanje sastanka podrazumijeva zajednički sastanak prijavitelja i s povjerljivom osobom i s tijelom nadležnim za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 15 | Ured pučke pravobraniteljice | Zaštita povezanih osoba , Članak 18. | Kao što smo već naveli, čl. 17. i čl. 18. nisu usklađeni s odredbom čl. 29. Zakona, s obzirom da se standard za sudsku zaštitu povjerljivih osoba, njihovih zamjenika i povezanih osoba razlikuje od onog za prijavitelja nepravilnosti. Naime, čl. 29. st. 1. je određeno da prijavitelj nepravilnosti prema kojem je poduzeta osveta u vezi s prijavom nepravilnosti ima pravo na sudsku zaštitu, dok ove preostale tri kategorije štićenih osoba (povjerljiva osoba, zamjenik i povezana osoba) imaju pravo na sudsku zaštitu, osim u slučaju kada učine vjerojatnim da je prema njima počinjena osveta, i u slučaju kada učine vjerojatnim bi ona prema njima tek mogla biti počinjena. | Prihvaćen | Uzimajući u obzir definiciju iz članka 6. točke 9., dorađeni su članci 17. i 18. |
| 16 | Ured pučke pravobraniteljice | Zaštita povjerljivih osoba i njihovih zamjenika, Članak 17. | Čl. 17. i čl. 18. nisu usklađeni s odredbom čl. 29. Zakona, s obzirom da se standard za sudsku zaštitu povjerljivih osoba, njihovih zamjenika i povezanih osoba razlikuje od onog za prijavitelja nepravilnosti. Naime, čl. 29. st. 1. je određeno da prijavitelj nepravilnosti prema kojem je poduzeta osveta u vezi s prijavom nepravilnosti ima pravo na sudsku zaštitu, dok ove preostale tri kategorije štićenih osoba (povjerljiva osoba, zamjenik i povezana osoba) imaju pravo na sudsku zaštitu, osim u slučaju kada učine vjerojatnim da je prema njima počinjena osveta, i u slučaju kada učine vjerojatnim bi ona prema njima tek mogla biti počinjena. | Prihvaćen | Uzimajući u obzir definiciju iz članka 6. točke 9., dorađeni su članci 17. i 18. |
| 17 | Ured pučke pravobraniteljice | Uvjeti za zaštitu prijavitelja, Članak 12. | Iako smo suglasni s time da se osobama koje su anonimno prijavile ili javno razotkrile informacije o nepravilnostima, a čiji identitet je naknadno utvrđen, omogući odgovarajuća zaštita ako zbog prijave trpe osvetu, smatramo kako iz odredbe čl. 12. st. 2. mora jasno proizlaziti da te osobe pravo na zaštitu uživaju isključivo pod uvjetima iz st. 1. istog članka Zakona, jer se u protivnom otvara mogućnost da anonimni prijavitelji čiji identitet je naknadno utvrđen budu u povoljnijoj poziciji te uživaju zaštitu neovisno o uvjetima koje moraju ispuniti oni prijavitelji koji prijavu podnose u skladu sa čl. 19. st. 1. Zakona, odnosno pod svojim imenom i prezimenom. U tom smislu predlažemo da čl. 12. st. 2. glasi: "Osobe koje su anonimno prijavile ili javno razotkrile informacije o nepravilnostima, a koje ispunjavaju uvjete iz stavka 1. ovog članka i čiji je identitet naknadno utvrđen te trpe osvetu, imaju pravo na odgovarajuću zaštitu neovisno o tome što su prijavu podnijele anonimno." | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 18 | Ured pučke pravobraniteljice | Zabrana osvete , Članak 9. | U čl. 9. st. 2. t. h), u dijelu u kojem se navodi da se osvetom posebice smatraju, između ostalog, i postupci diskriminacije, predlažemo da se iza riječi „diskriminacije“ doda formulacija „temeljem posebnih zakona“. Naime, u hrvatskom pravnom sustavu zaštita od diskriminacije je regulirana Zakonom o suzbijanju diskriminacije (NN br. 85/08 i 112/12, dalje ZSD) koji regulira diskriminaciju kao postupanje kojim se osoba stavlja ili je bila stavljena ili bi mogla biti stavljena u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji, odnosno kada naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa stavlja ili bi mogla staviti osobu u nepovoljniji položaj u odnosu na drugu osobu u usporedivoj situaciji, ako je takvo postupanje je uvjetovano jednom ili više diskriminacijskih osnova koje su taksativno navedene u čl. 1. ZSD-a. Stoga je pojam diskriminacije naveden u ovoj odredbi članka Zakona potrebno tumačiti u skladu s posebnim zakonom kojim je isti regulirana u našem pravnom sustavu. U čl. 9. st. 2 t. j) kao jedan od oblika osvete se navode postupci u kojima ugovor o radu na određeno vrijeme nije bio produljen u skladu s odredbama nacionalnih propisa ili je prijevremeno raskinut. Međutim, imajući u vidu relevantne odredbe Zakona o radu (NN br. 93/14, 127/17 i 98/19), smatramo kako bi bilo ispravnije, a time i jasnije, upotrijebiti terminologiju iz tog Zakona te umjesto produljenja ugovora o radu na određeno vrijeme govoriti o nesklapanju uzastopnog ugovora o radu na određeno vrijeme, iako su se za to ostvarili svi uvjeti, odnosno za time postoji potreba. | Djelomično prihvaćen | U vezi točke h) podrazumijeva se primjena važećih odredbi o diskriminaciji, za tumačenje i primjenu članka 9. Važno je imati u vidu stavak 1. koji zabranjuje diskriminacijska postupanja motivirana činjenicom prijavljivanja ili javnog razotkrivanja. Naravno, podrazumijeva se da je diskriminacija, sukladno važećim propisima, u svakom kontekstu zabranjena neovisno o motivu. |
| 19 | Ured pučke pravobraniteljice | Značenje izraza u ovom Zakonu, Članak 6. | U čl. 6.t.1. Zakona definicija „nepravilnosti“ nije u cijelosti razumljiva, vjerojatno uslijed omaške učinjene prilikom uređivanja konačnog teksta Zakona („.i odnose se na područje primjene i propisa navedene…“). Također, u obrazloženju vezanom uz definiciju nepravilnosti (prva rečenica drugog odlomka) upućuje se na područje primjene Zakona iz čl. 2., međutim područje primjene je u ovoj posljednjoj verziji Zakona regulirano u čl. 4. U čl. 6. t. 6. Zakona predlažemo ispred riječi „trebao započeti obavljanje poslova“ dodati „je“. | Djelomično prihvaćen | Prihvaćaju se iznijete primjedbe u odnosu na točku 1., a u odnosu na točku 6. definicija je izmijenjena. |
| 20 | Ured pučke pravobraniteljice | Odnos s drugim propisima, Članak 5. | U čl. 5. st. 2. t. a) te imajući pritom u vidu odredbu čl. 4. st. 2. i čl. 10. Zakona, smatramo kako bi valjalo pronaći rješenje temeljem kojeg bi se omogućila zaštita, uključujući i siguran način prijavljivanja nepravilnosti, i onim osobama koje imaju saznanja o nepravilnostima koje uključuju podatke označene stupnjem tajnosti. U protivnom, osobe koje potencijalno raspolažu informacijama o zaista teškim nepravilnostima koje su od ključne važnosti za zaštitu javnog interesa, nemaju mogućnost iste prijaviti na siguran način niti dobiti odgovarajuću zaštitu. | Nije prihvaćen | Članak 5. stavak 2. točka a) ne govori o isključenju prijave i zaštite u slučaju podataka označenih određenim stupnjem tajnosti. Navedena zakonska odredba govori da ovaj Zakon ne derogira pravila, odnosno ne dovodi u pitanje ta pravila. Zakonom će se jedino isključiti njegova primjena na pitanje obrane i nacionalne sigurnosti u slučajevima koji nisu oni navedeni u Prilogu Zakona. |
| 21 | Ured pučke pravobraniteljice | Novine u odnosu na važeći tekst Zakona, Unutarnje prijavljivanje | Pod podnaslovom Unutarnje prijavljivanje, omaškom je navedeno kako je svaki poslodavac koji ima manje, umjesto najmanje 50 zaposlenika dužan osigurati kanal unutarnjeg prijavljivanja. | Prihvaćen | Navedena omaška je ispravljena u Nacrtu prijedloga. |
| 22 | Ured pučke pravobraniteljice | ZAKON O ZAŠTITI PRIJAVITELJA NEPRAVILNOSTI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U Ocjeni stanja i osnovnim pitanjima koja se trebaju urediti zakonom te posljedicama koje će donošenjem zakona proisteći, navodi se da je osobama koje su prijavljivale nepravilnosti prije stupanja na snagu ZZPN-a bila osigurana, između ostalog, i zaštita od diskriminacije nakon prijave. Navedeno nužno nije točno, s obzirom da je zaštita od diskriminacije u hrvatskom pravnom sustavu regulirana Zakonom o suzbijanju diskriminacije (NN br. 85/08 i 112/12, dalje ZSD) koji u zatvorenoj listi diskriminacijskih osnova (čl. 1. ZSD-a) ne navodi osnovu koja bi se mogla izravno povezati s prijavljivanjem nepravilnosti, odnosno nepovoljnim postupanjem prema prijavitelju uslijed same činjenice da je prijavio nepravilnost. Ujedno, u uvodnom dijelu je navedeno kako je ZZPN-om bila osigurana anonimnost zviždača, što ne smatramo da je adekvatna formulacija budući da su obvezan sadržaj prijave činili podatci o prijavitelju nepravilnosti, ali je postojala obveza zaštite identiteta prijavitelja i povjerljivosti podataka iz prijave. Stoga bi navedena formulacija mogla dovesti do pogrešnog zaključka da je prijaviteljima temeljem ZZPN-a omogućeno anonimno prijavljivanje nepravilnosti, a što nije slučaj. Zakon i dalje ne predviđa pravo na psihosocijalnu pomoć, kao niti besplatnu pravnu pomoć prijaviteljima nepravilnosti te predlažemo da se razmotre mogućnosti koje bi prijaviteljima dale ove oblike podrške, pogotovo s obzirom da opće pravne informacije koje pruža pučka pravobraniteljica, i koje jedino može pružati s obzirom na svoju ustavnu poziciju opunomoćenice Hrvatskog sabora, kao niti pomoć predviđena čl. 13. Zakona, u nekim slučajevima neće niti dostatan oblik podrške prijaviteljima koji trpe osvetu. Komentare na pojedine odredbe članaka, pučka pravobraniteljica daje u nastavku, uz svaki članak Prijedloga Nacrta Zakona za koji ima konkretnu primjedbu ili prijedlog. | Djelomično prihvaćen | Što se tiče davanja psihosocijalne pomoći u ovom trenutku nije predviđeno njeno reguliranje Zakonom, međutim ne isključuje se potencijalno reguliranje te materije u budućnosti kada se razvije dovoljna praksa u primjeni Zakona koja će pokazati u kojim još eventualnim smjerovima treba jačati zaštitu prijavitelja nepravilnosti. |
| 23 | Ured pučke pravobraniteljice | ZAKON O ZAŠTITI PRIJAVITELJA NEPRAVILNOSTI | Sukladno s ovlastima koje proizlaze iz članka 18. stavka 2. Zakona o pučkom pravobranitelju (NN 76/12), pučka pravobraniteljica dostavlja primjedbe i prijedloge na Nacrt prijedloga Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (dalje: Zakona), za koji je do dana 2. prosinca 2021. godine otvoreno javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću. Prijedlozi pučke pravobraniteljice daju se s ciljem pravilne i potpune implementacije Direktive (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (dalje: Direktiva), kao i s namjerom unaprjeđenja postojećih zakonskih rješenja koja su, neovisno o odredbama Direktive, u praksi otežavala primjenu Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (NN br. 17/19; dalje: ZZPN), a time i ostvarivanje njegove svrhe – učinkovite zaštite prijavitelja nepravilnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 24 | Tomislav Stojanov | Značenje izraza u ovom Zakonu, Članak 6. | Značenje termina 'poslodavca' mora se uskladiti da obuhvaća i ono što je navedeno u direktivi EU 2019/1937 u članku 87: „Prijavitelji bi trebali biti zaštićeni od svih oblika osvete, izravne ili neizravne, koju su poduzeli, poticali ili koju odobravaju njihov poslodavac ili klijent ili primatelj usluga i osobe koje za njih rade ili djeluju u njihovo ime, uključujući kolege i upravitelje u istoj organizaciji ili u drugim organizacijama s kojima je prijavitelj u kontaktu tijekom obavljanja svojih aktivnosti povezanih s poslom.“ Dakle, mora se obuhvatiti da osvetu može počiniti i netko uime poslodavca. | Nije prihvaćen | U članku 9. stavku 2. se navode postupci koji će se posebno smatrati osvetom i kao takvi su zabranjeni, a radi se o postupcima koje može u pravilu počiniti samo poslodavac koji je definiran u točki 6. Što se tiče radnji poticanja ili sudjelovanja u počinjenju prekršaja isto je obuhvaćeno odredbama Prekršajnog zakona (člancima 22. i 23.) kao lex specialisa. |
| 25 | Tomislav Stojanov | ZAKON O ZAŠTITI PRIJAVITELJA NEPRAVILNOSTI | Direktiva EU 2019/1937 navodi u članku 43: „Kako bi se osiguralo učinkovito sprječavanje povreda prava Unije, zaštita se mora dodijeliti osobama koje pružaju informacije potrebne za otkrivanje povreda koje su već počinjene, povreda koje još nisu, ali će vrlo vjerojatno biti počinjene, radnji ili propusta koje prijavitelj na temelju opravdanih razloga smatra povredama, kao i pokušaja prikrivanja povreda. Zbog istih razloga opravdano je osigurati zaštitu i osobama koje ne dostavljaju pozitivne dokaze, ali pružaju opravdane razloge za zabrinutost ili sumnju.“ Osiguravanje zaštite i osobama koje ne dostavljaju pozitivne dokaze, ali pružaju opravdane razloge za zabrinutost ili sumnju NIJE implementirana u ovom prijedlogu ZZPN-a. | Nije prihvaćen | Suprotno shvaćanju davatelja primjedbe/prijedloga, predlagatelj smatra da su situacije na koje upućuje regulirane Zakonom. U vezi toga skrećemo pozornost na definiciju „informacije o nepravilnostima“ iz članka 6. koja vrlo jasno upućuje da se može raditi i o opravdanim sumnjama u nepravilnosti, ne samo o dokazanoj nepravilnosti. Dodatno, i člankom 12. navodi se da prijavitelji nepravilnosti uživaju zaštitu predviđenu ovim zakonom ukoliko su imali opravdan razlog vjerovati da su prijavljene ili javno razotkrivene informacije o nepravilnostima istinite u trenutku prijave ili razotkrivanja. Drugim riječima, ne štite se samo prijavitelji nepravilnosti koji dostavljaju konkretne dokaze nego i oni koji izražavaju i opravdanu sumnju. |
| 26 | Tomislav Stojanov | Sudska zaštita prijavitelja nepravilnosti, Članak 29. | Veznik 'ili' u stavku 1 nema smisla. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 27 | Tomislav Stojanov | Pretpostavka štete i teret dokazivanja, Članak 33. | Mislim da je puno jasniji tekst starog zakona: „Ako prijavitelj nepravilnosti učini vjerojatnim da je zbog prijave nepravilnosti stavljen u nepovoljan položaj i da mu je povrijeđeno neko od njegovih prava u vezi s obavljanjem poslova, teret dokazivanja o protivnom prelazi na poslodavca.“ | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je definicija u novom Zakonu preciznija od one koje navodi davatelj primjedbe/prijedloga, te da je vrlo jasno definira pravila u vezi štete i tereta dokazivanja. |
| 28 | Tomislav Stojanov | Rok za donošenje općih akata i imenovanje povjerljive osobe, Članak 43. | Stavak 3 apsolutno nema smisla. Pa taj je rok davno prošao s prošlim zakonom! Zar je netko tko je počinio ozbiljno kazneno djelo u starom ZZPN-u sada dobio dodatnih 9 mjeseci da se iskupi? | Nije prihvaćen | Budući da ovim Zakonom uvodimo obaveze za niz tijela, za neka od njih i prvi put, te uzimajući u obzir da se novim Zakonom značajnije mijenjaju i pravila o unutarnjem prijavljivanju, nužno je ostaviti rok za ispunjenje tih obaveza neovisno što su one postojale po Zakonu kojeg ovaj Zakon stavlja van snage. U protivnom ne bi postojao rok pa tako ni mogućnost prekršajnog kažnjavanja za neispunjenje konkretne obaveze. Ovdje se ne radi o „mogućnosti iskupljenja“ kako to navodi davatelj primjedbe/prijedloga. Ako netko nije ispunio obavezu po postojećem Zakonu ne postoje zapreke za njegovo prekršajno kažnjavanje sukladno tom Zakonu. |
| 29 | Tomislav Stojanov | Rok za donošenje općih akata i imenovanje povjerljive osobe, Članak 45. | Po kojem zakonu ide onaj tko je prijavio nepravilnost po starom ZZPN-u, ali je u vrijeme trajanja novog ZZPN-a pokrenuo zaštitu pred sudom? | Nije prihvaćen | Odnos s trenutno važećim Zakonom je definiran člankom 44. koji glasi: „Postupci pokrenuti temeljem Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (»Narodne novine«, br. 17/19) dovršit će se po odredbama toga Zakona.“. |
| 30 | Tomislav Stojanov | Javno razotkrivanje nepravilnosti, Članak 28. | Članak 28, stavak 2a govori o javnom razotkrivanju u slučaju probijanja rokova unutar kojih bi unutarnji i vanjski kanali trebali poduzeti odgovarajuće mjere. Međutim, tu se navode rokovi SAMO za tijela unutarnjeg i vanjskog prijavljivanja, ALI NE i tijela koja su zadužena da postupaju prema odredbama posebnih zakona (npr. DORH, USKOK itd.). Predlažem da se ovdje doda da zviždač može ići u javno razotkrivanje ako je trajanje postupka izvida kod tih tijela, kao što su DORH i USKOK, probili krajnje rokove da pokretanje optužnice, odnosno za odbacivanje prijave. | Nije prihvaćen | Ovaj Zakon definira postupke za prijavu nepravilnosti, te zaštitu prijavitelja nepravilnosti. Tu zaštitu vezuje uz postupke subjekata koji su predmet regulacije predmetnim Zakonom. Tu mislimo na povjerljive osobe u kontekstu unutarnjeg prijavljivanja i na pučkog pravobranitelja kao tijela za vanjsko prijavljivanje. Povezivanjem javnog razotkrivanja s postupanjem tijela za kazneni progon, kako to navodi podnositelj prijedloga, prelazili bi smo okvire predmeta regulacije ovim Zakonom i neopravdano, odnosno nedopušteno, zadirali u postupke tijela koja postupaju po drugim propisima. Ovdje treba voditi računa da je već u članku 5. definirano da se ovim Zakonom ne utječe na primjenu nacionalnog i EU prava koji se odnosi na pravila o kaznenom postupku. Isto tako je važno naglasiti da prijava nepravilnosti vanjskim ili unutarnjim kanalima prijavljivanja ili javnim razotkrivanjem ne utječe na pravo prijavitelja da u bilo kojem trenutku podnese prijavu izravno tijelima ovlaštenim na postupanje prema sadržaju prijave sukladno posebnom zakonu i uspostavljenim sustavima otkrivanja i postupanja po nepravilnostima (članak 5. Stavak 3.). |
| 31 | Tomislav Stojanov | Zabrana osvete , Članak 9. | U članku 9, stavak 2d navodi se da se poslodavac ne smije osvećivati "uskraćivanjem mogućnosti za osposobljavanje". U prethodnom zakonu stajalo je "usavršavanje". Smatram da osposobljavanje semantički ne pokriva značenje usavršavanja i da usavršavanje mora ostati. Zakon o znanosti i visokom obrazovanju koristi izraz 'usavršavanje' i on doista bolje predstavlja čin napredovanja u karijeri od 'osposobljavanja'. U članku 9, stavak o) navodi da se poslodavac ne smije osvećivati s "psihijatrijskim ili liječničkim upućivanjima". Ovdje predlažem da se doda i slanjem nadzora bolovanja. | Nije prihvaćen | U vezi prijedloga ističemo kako ovdje reproduciramo izričaj iz Direktive. U svakom slučaju treba voditi računa da pojam „osvete“ nije taksativno definiran, odnosno primjeri koji su navedeni ne predstavljaju konačnu definirani popis ponašanja nego predstavlja najočitije primjere. Na to izravno upućuje formulacija članka 9. stavka 2. „Osvetom se posebice smatraju postupci:…“. |
| 32 | Tomislav Stojanov | Obveze poslodavca, Članak 22. | Jedno od važnih novosti ovog ZZPN-a jest mogućnost da povjerljiva osoba bude koja nije zaposlena u navedenom radnom okružju. Držim da je to važan korak naprijed u sprečavanju korupcije u malim kolektivima gdje je teško izbjeći sukob interesa. Međutim, članak 22 ne govori ništa o tome. Tko može biti ta osoba? | Nije prihvaćen | Članak 6., stavak 1., točka 10. definira povjerljivu osobu – „povjerljiva osoba“ je fizička osoba zaposlena kod poslodavca ili treća fizička osoba imenovana od strane poslodavca radi zaprimanja prijava nepravilnosti, komunikacije s prijaviteljem i vođenja postupka zaštite u vezi s prijavom nepravilnosti“. |
| 33 | Tomislav Stojanov | Područje primjene Zakona, Članak 4. | Jedan od središnjih termina ovoga zakona je 'javni interes' i on se ne definira u članku 4, stavak 1d. Svi oni razlozi zbog koji se događaju prijave (korupcija, nepotizam, pronevjera, zloraba položaja, krivotvorenje službenih dokumenata…) uopće se ne specificiraju kao ugrožavanje javnog interesa, dok se cijeli drugi niz razloga iz akata Europske unije opširno navode (npr. zaštita okoliša, zaštita od zračenja i nuklearna sigurnost, javno zdravlje…). Zašto? Ako se dogodi nepotističko zapošljavanje, je li to povreda javnog interesa na temelju koje zviždač može prijaviti i dobiti zaštitu? Dakle, 'javni interes' mora biti bolje definiran. | Prihvaćen | Pojam „javnog interesa“ ostaje definiran kao i u trenutno važećem Zakonu. Definiranjem „javnog interesa“ na način kako sugerira davatelj primjedbe, odnosno taksativno navođenje situacija koje bi predstavljale povredu istoga ostavlja mogućnost nenavođenja pojedinih situacija koje će evidentno predstavljati povredu javnog interesa, ali koje se takvim neće moći smatrati zbog strukture definicije. „Javni interes“, odnosno njegova povreda, se mora procjenjivati u svakom pojedinom slučaju i u tu procjenu moraju biti uzeti sve okolnosti konkretnog slučaja. Ono što može predstavljati povredu javnog interesa u jednom slučaju ne mora nužno biti i u drugom, sličnom. Pojam „javnog interesa“ kako je postavljen u sadašnjem Zakonu prema našim saznanjima nije izazvao poteškoće u primjeni. Primjeri koji se navode iz pravne stečevine EU predstavljaju područja primjene akata za čiju povredu se mora osigurati zaštita sukladno Direktivi. Ta područja su taksativno navedena (kasnije u Prilogu i u više detalja) iz razloga što se Direktiva, pa onda i provedbeno zakonodavstvo država članica, odnosi samo na jedan dio pravne stečevine koji je onda na taj način i precizno određen. |
| 34 | Tomislav Stojanov | ZAKON O ZAŠTITI PRIJAVITELJA NEPRAVILNOSTI | Republika Hrvatska jedna je od zemalja EU-a koja je među prvima donijela Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (ZZPN NN 17/19), međutim sada je među zadnjima koje usvajaju ZZPN usklađen po direktivi EU-a 2019/1937. Zbog prekasnog otvaranja, postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću skraćen je sa 30 na 20 dana da bi se stigao usvojiti u Saboru do roka direktive 16. 12. 2021. Drugim riječima, od trenutka zatvaranja e-Savjetovanja, za izradu analize, unošenja ispravaka i dorada, uvrštavanje u saborsku proceduru i izglasavanje ovog zakona ostavljeno je tek 14 dana, a imalo se vremena 2 godine. Zašto se radi u zadnji trenutak i hoće li uopće biti vremena za ikakvu suvislu analizu primjedaba dobivenih tijekom e-Savjetovanja? Temeljni problem ovog zakona (koji postoji i u prethodnom ZZPN-u iz 2019.) jest što u sebi ima jednu veliku nelogičnost. Zamislite ovu situaciju: anonimno prijavite svog poslodavca za određenu pronevjeru. Nadležna tijela započnu istraživati slučaj i zatraže dokumentaciju od poslodavca. Poslodavac posumnja da ste baš vi zviždač i počne vam se osvećivati. Zaključak: VI NE MOŽETE DOBITI ZAŠTITU OD SUDA jer se, po logici ovog zakona, poslodavac ne može osvećivati ako ne zna da ste ga prijavili. Drugim riječima, institucija anonimnosti posve pada u vodu. Savjet potencijalnim zviždačima: ako mislite prijaviti svog poslodavca, i želite se zaštititi od njegove osvete, idite na neanonimnu prijavu i svakako pošaljite urudžbirani dopis poslodavcu da ste ga upravo vi prijavili. Tek na ovaj način imat ćete sudsku zaštitu! Gore navedena nelogičnost mogla bi se riješiti na način da se status zviždača, tj. zaštićene osobe dobije onog trenutka kad se PRIJAVI nepravilnost, a ne od onoga trenutka kada počinitelj nepravilnosti dozna za vas ili kad se javite sudu za zaštitu. Paradoksalno je da sudska zaštita prijavitelja nepravilnosti ovisi o tome ZNA LI počinitelj nepravilnosti za prijavu ili ne. Također, na temelju toga predlažem da se uvedeni termin 'osvete' vrati u 'štetnu radnju'. | Nije prihvaćen | Predlagatelj je izradi novog Zakona pristupilo vrlo analitički. U tu je svrhu osnovana radna skupina koja se sastoji od predstavnika tijela državne uprave (uz Ministarstvo pravosuđa i uprave kao nositelja, Ministarstvo financija, Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike), Ureda pučke pravobraniteljice, Hrvatske udruge poslodavaca, predstavnika sindikata, udruga, državnog inspektorata, predstavnika sudstva, DORH-a i Pravnog fakulteta u Zagrebu. Kroz tako širok krug predstavnika želi se osigurati kvaliteta konačnog zakonskog teksta. Takav pristup podrazumijeva i određeno vrijeme. Bez obzira na to smatramo da je ostavljeno dovoljno vremena za javno savjetovanje, te će predlagatelj sve primjedbe odnosno prijedloge analizirati na odgovarajući način. Isto tako Zakon neće biti usvojen u hitnom postupku nego u dva čitanja što također garantira odgovarajuću kvalitetu rada na njegovoj finalizaciji. Što se tiče drugog dijela primjedbe/prijedloga upućujemo na odredbe članka 12. koje vrlo jasno garantiraju pravo na zaštitu anonimnih prijavitelja čiji je identitet naknadno utvrđen i koji trpe osvetu. Istim se člankom propisuju uvjeti za zaštitu prijavitelja. Nadalje, „osveta“ je pojam koji uvodimo po uzoru na Direktivu i koji u osnovi zamjenjuje „štetnu radnju“. Smatramo da se tu radi samo o terminološkoj, a ne i u sadržajnoj razlici u odnosu na trenutno važeći Zakon, te da ista stoga neće dovesti do smanjene razine zaštite prijavitelja nepravilnosti. |
| 35 | Savez samostalnih sindikata Hrvatske | V. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 40. | Smatramo da je potrebno cijeli članak 40. tj. odredbu o izricanju novčanih kazni povjerljivoj osobi ili njenom zamjeniku brisati, a ukoliko bi ipak ostala odredba o njihovoj prekršajnoj odgovornosti sastavni dio Zakona onda predlažemo brisati stavke 4. i 6. Obrazloženje:ova odredba će djelovati odvraćajuće odnosno niti jedan radnik neće dati suglasnost na svoje imenovanje za povjerljivu osobu ili njenog zamjenika. Radi se o osobama koji su radnici, koji obavljaju poslove prema ugovorima o radu koje su sklopili i iz kojih im proizlaze prava i obveze,kojima je posao povjerljive osobe ili njenog zamjenika pridodan, a za njega neće dobiti plaću niti će biti promijenjen bilo koji bitni uglavak ugovora o radu. Pored toga, radi se o osobama koje u većini slučajeva neće imati potrebna specijalistička znanja (pravo, ekonomija, tehničke znanosti i sl.) te će im svakako trebati više vremena da provedu postupak unutarnjeg prijavljivanja ili upućivanja prijave nepravilnosti po sadržaju nadležnom tijelu. Posebno je neprihvatljivo da ih se kažnjava zbog eventualnog propusta roka npr. od 30dana. | Djelomično prihvaćen | Vidjeti prethodni komentar |
| 36 | Savez samostalnih sindikata Hrvatske | Posebne tužbe za zaštitu prijavitelja nepravilnosti, Članak 31. | STAVAK 3. Posljednja rečenica stavka 3. koja glasi: „ U tom slučaju primjenjuju se mjerodavna pravila za vrstu spora o kojoj je riječ, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno“ je nejasna. U vezi pitanja naknade štete npr. u Zagrebu nadležan je Općinski građanski sud, a u vezi utvrđivanja nedopuštenosti otkaza (koji može biti prikriveno prouzročen prijavom nepravilnosti) nadležan je Općinski radni sud. Da li to znači da ako se uz zahtjeve vezano uz utvrđenje nedopuštenosti otkaza ističu i zahtjevi iz stavka 2. ovog članka, da se onda takav postupak vodi pred Općinskim radnim sudom u Zagrebu? | Nije prihvaćen | Prvenstveno ističemo da će se zahtjevi moći kumulirati samo ako su u međusobnoj vezi i ako je isti sud stvarno nadležan za njih (regulirano istim stavkom). Nadležnost će se u svakom pojedinom slučaju određivati sukladno pravilima koja se primjenjuju na kumulirane zahtjeve. |
| 37 | Savez samostalnih sindikata Hrvatske | Nadležnost i postupak sudske zaštite prijavitelja, Članak 30. | STAVAK 3. Nejasno je na koje zakone je predlagatelj zakona mislio kada predlaže primjenu „zakona kojim se uređuje parnični postupak u odredbama kojima se uređuju radni odnosi“. Predlaže se ovo preciznije propisati je o ovome ovise rokovi, prekluzija prava ali i primjena raznih pravnih pravila ( da li pravna pravila koja se odnose na sudsku zaštitu zbog diskriminacije, pravna pravila koja se odnose na naknadu štete ili pravna pravila koja se odnose na utvrđivanje nedopuštenosti otkaza). | Nije prihvaćen | Zakon kojim se uređuje parnični postupak u RH je Zakon o parničnom postupku. Taj zakon u svom trećem dijelu, člancima 433. do 435. uređuje poseban postupak u parnici iz radnog odnosa. Ti će se članci, dakle, na odgovarajući način primjenjivati i u sudskim postupcima zaštite prijavitelja nepravilnosti. Što se tiče materijalno-pravnih odredbi primjenjivat će se zakoni ovisno o području na koji se tužbeni zahtjev odnosi, primjerice Zakon o radu, Zakon o obveznim odnosima, Zakon o suzbijanju diskriminacije, itd. |
| 38 | Savez samostalnih sindikata Hrvatske | Obveze poslodavca, Članak 22. | STAVAK 5. Predlaže se dopuniti slijedećim „ povjerljiva osoba i njen zamjenik daju DOBROVOLJNU, PISANU suglasnost za imenovanje. Obrazloženje: Smatramo da treba biti posve jasno da suglasnost mora biti dobrovoljna i u pisanom obliku, kako bi isto bilo nesporno. | Nije prihvaćen | Postupak imenovanja povjerljive osobe i njezina zamjenika razrađuje sa Pravilnicima o načinu imenovanje povjerljive osobe i postupku unutarnjeg prijavljivanje te se, naravno, može propisati da se takva suglasnost daje u pisanom obliku. Dobrovoljnost suglasnosti se podrazumijeva. |
| 39 | Savez samostalnih sindikata Hrvatske | Pomoć prijavitelju nepravilnosti, Članak 13. | Predlaže se dopuniti na način da se iza riječi „poučiti će o pravima“ dodati „Pisanim putem“. Obrazloženje: Smatramo da pouka suda ili drugog tijela mora biti u pisanom obliku bilo da je ista sadržana u zapisniku o provođenju radnje, zapisniku o usmenom podnošenju prijave ili u samostalnom aktu suda ili drugog tijela. | Nije prihvaćen | Naime, radi se o načelu pomoći stranci koje je već sadržano u posebnim zakonima, a ovdje se ono prenosi kako bi se dodatno istaknulo da se takva pomoć odnosi i na prijavitelja nepravilnosti ili druge osobe koje sudjeluju u postupku po takvoj prijavi. Ta su ih tijela dužna poučiti o pravima koja ima pripadaju po ovom zakonu i pravima po zakonu tijela pred kojim se vodi postupak. Tako, npr. Zakon o parničnim postupku u članku 11. navodi da će stranku koja se iz neznanja ne koristi pravima što joj pripadaju prema tom zakonu sud upozoriti koje parnične radnje može poduzeti. Zakon o općem upravnom postupku, također sadrži načelo pomoći stranci u članku 7. te su oblici takve pomoći regulirani tim posebnim propisima. Prihvaćanjem ovog prijedloga iz primjene bi isključili usmenu pouku o pravima i samim time moguće i ograničili prijavitelje nepravilnosti u njegovim mogućnostima, odnosno pravima. Primjerice, pisanu pouku će prijavitelj nepravilnosti uvijek zbog prirode stvari dobiti kasnije od usmene čime će moguće propustiti nekakav rok. Dodatno, obaveza davanja isključivo pisanih pouka bi prouzročila dodatni administrativni teret za davatelja pouke koji možda nije ni potreban obzirom na sadržaj pouke. Potrebno je voditi računa da ova formulacija već omogućuje, odnosno ne zabranjuje, davanje pisanih pouka što će vjerujemo u praksi i biti čest slučaj. Također, ovaj Zakon propisuje obavezu davanja informacija prijaviteljima nepravilnosti i od strane povjerljive osobe i od strane pučkog pravobranitelja čime se pridonosi informiranosti prijavitelja nepravilnosti o njegovim pravima. |
| 40 | Savez samostalnih sindikata Hrvatske | Značenje izraza u ovom Zakonu, Članak 6. | STAVAK 1. TOČKA 5. PODTOČKA A) Predlaže se dopuniti riječima „ i osobe koje su bile u radnom odnosu“ STAVAK 1. TOČKA 6. predlaže se dopuniti riječima „ili je obavljala poslove“ Obrazloženje: Prijavitelji nepravilnosti su uglavnom radnici koji se zbog straha od moguće osvete odlučuju prijaviti nepravilnost tek nakon prestanka radnog odnosa. | Nije prihvaćen | Predlagatelj smatra da su se definicijom radnog okruženja te definicijom poslodavca iz članka 6. točke 5. i 6. obuhvatile situacije iz primjedbe, a odnose se na situacije kada je prijavitelj osoba kojoj je radni odnos prestao. |
| 41 | MARIJA BOŠKOVIĆ BATARELO | Značenje izraza u ovom Zakonu, Članak 6. | Prijedlog novog teksta čl. 6. st. 1. t. 10.: „povjerljiva osoba“ je fizička osoba zaposlena kod poslodavca ili treća osoba imenovana od strane poslodavca radi zaprimanja prijava nepravilnosti, komunikacije s prijaviteljem i vođenja postupka zaštite u vezi s prijavom nepravilnosti. U slučaju kada se imenuje treća osoba koja nije fizička osoba, potrebno je imenovati određenu fizičku osobu unutar treće osobe kao povjerljivu osobu. Obrazloženje: ako se imenuje treća osoba za primanje nepravilnosti, nije nužno da to bude fizička osoba, npr. to može biti obrt ili pravna osoba, ali je bitno da se unutar treće osobe imenuje određena fizička osoba kao povjerljiva osoba. Slično je i sa funkcijom službenika za zaštitu podataka u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka. Službenik za zaštitu podataka može biti vanjski, ali ne mora biti fizička osoba, samo je potrebno imenovati pojedinu fizičku osobu kao kontakt osobu i zaduženu za funkciju službenika za zaštitu podataka. | Nije prihvaćen | Stav je predlagatelja ovog Zakona da funkciju povjerljive osobe ograniči samo na fizičku osobu. To prvenstveno iz razloga nužnosti osiguranja povjerenja prijavitelja nepravilnosti u učinkovit sustav zaštite koje se može bolje postići ako osoba koja prijavljuje nepravilnost zna da će s njenom prijavom postupati konkretna osoba (s imenom i prezimenom) na čiji izbor je mogao izravno utjecati (vidi odredbe o izboru povjerljive osobe). Kroz mogućnost da se naknadno od strane treće pravne osobe koja je određena povjerljivom osobom odredi fizička osoba unutar nje koja bi u osnovi obavljala poslove treće osobe bi se mogle izravno izigrati odredbe o izboru povjerljive osobe, te bi se posljedično narušilo povjerenje potencijalnih prijavitelja nepravilnosti u sustav što je preduvjet za učinkovit mehanizam postupanja s prijavom nepravilnosti kojega se želi osigurati ovim Zakonom. To naravno ne znači da treća osoba neće moći biti zaposlenik neke pravne osobe. Dodatno ovu problematiku treba sagledati i iz konteksta učinkovitog sankcioniranja. U kontekstu danog prijedloga da se povjerljivu osobu određuje na način kao i službenika za zaštitu osobnih podataka, ukazujemo da se radi o bitno različitim ulogama pa usporedno rješenje nije primjenjivo. |
| 42 | Kuća ljudskih prava Zagreb | ZAKON O ZAŠTITI PRIJAVITELJA NEPRAVILNOSTI | Kuća ljudskih prava Zagreb pozdravlja donošenje novog zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (zviždača) kako bi se u nacionalno zakonodavstvo prenijeli standardi utvrđeni Direktivom (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije te ispravili detektirani propusti koji su uočeni tijekom dosadašnje primjene Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti iz 2019. godine. Radi stvaranja sveobuhvatnog i učinkovitog mehanizma borbe protiv korupcije i ostalih nepravilnosti, predlažemo zakonskom prijedlogu dodavanje odredbe kojom se propisuje donošenje zasebnog strateškog dokumenta ili uključivanje dodatnih mjera radi provedbe ovog zakona u zasebnu cjelinu unutar postojeće Strategije suzbijanja korupcije kako bi se doprinijelo uspješnom ostvarenju cilja zakona sukladno članku 3. Nacrta prijedloga zakona, odnosno kako bi se na razini javnih politika predvidjele mjere radi osiguranja dostupnog i pouzdanog načina prijavljivanja nepravilnosti, zaštite prijavitelja od štetnih radnji te promicanja sprječavanja nepravilnosti jačanjem svijesti o nužnosti sigurnog prijavljivanja nepravilnosti. S obzirom da je velikom dijelu građana mogućnost prijavljivanja nepravilnosti i dalje nepoznata i često odustaju od prijavljivanja zbog straha od posljedica, naglašavamo i važnost provedbe promotivnih aktivnosti vezanih uz osvještavanje problematike zviždača, informiranje i poticanje na prijavljivanje nepravilnosti. Dodatne mjere trebale bi uključivati edukaciju svih službenika s ciljem učinkovite provedbe zakona, provođenje promotivne kampanje radi osvještavanja problematike zviždača i poticanje na prijavu nepravilnosti, tiskanje edukativnih materijala o mogućnostima zaštite, uvođenje telefonske linije za podršku zviždačima te osiguravanje besplatne pravne pomoći i psihosocijalne pomoći zviždačima. U slučaju da takve mjere budu izostavljene iz zakonskih odredbi i iz strateških dokumenata, postoji opravdana bojazan da će pružanje podrške ovisiti o individualnom angažmanu pojedinih poslodavaca, odnosno organizacija civilnog društva što bi vrlo lako moglo rezultirati neujednačenom praksom, nezadovoljavajućom kvalitetom pružene podrške te, u konačnici, odvraćanjem budućih prijavitelja od samog podnošenja prijave. Besplatna pravna pomoć i psihosocijalna podrška Iako Nacrt prijedloga zakona predviđa pojedine aspekte zaštite i informiranja prijavitelja nepravilnosti u vezi sa zaštitom njihovih prava, smatramo da je potrebno dodatno specificirati način i oblike pomoći dostupne prijaviteljima nepravilnosti. To prije svega podrazumijeva odredbe o pristupu besplatnoj pravnoj pomoći kao i detaljnije odredbe o dostupnim oblicima i načinima ostvarivanja psihosocijalne pomoći, te o alociranju dostatnih financijskih sredstava za pružateljice besplatne pravne pomoći koje žele proširiti svoje djelovanje na način da pružaju pravnu pomoć i prijaviteljima nepravilnosti. Zato naglašavamo potrebu uvođenja zakonske odredbe kojom se definira pristup besplatnoj pravnoj pomoći i psihosocijalnoj podršci te naći načine na koji se one mogu osigurati. Naime, postojeće organizacije pružateljice besplatne primarne pravne pomoći i službe psihosocijalne podrške često nemaju dovoljno kapaciteta da bi proširile svoje djelovanje i na područje zaštite zviždača zbog čega je malo vjerojatno očekivati da će one biti u stanju pružiti adekvatnu podršku, ako se samo podrazumijeva da je zviždačima dostupna besplatna pravna pomoć pod generalnim uvjetima. Način i oblike dostupne pomoći stoga je svakako potrebno dodatno specificirati jer je dostupnost jasnih uputa i savjeta o procesu prijavljivanja od jednake važnosti kao i ostali koraci prijave nepravilnosti i ostvarivanja pravne zaštite prijavitelja te preduvjet da bi zakon mogao u najvećoj mogućoj mjeri ispuniti svoju ulogu. | Djelomično prihvaćen | Postojeća Strategija sprječavanja korupcije 2021-2030 predviđa mjere u svrhu unaprjeđenja sustava zaštite prijavitelja nepravilnosti, a iste mjere će se dodatno razraditi kroz tri akcijska plana koja će se izraditi i provesti u strateškom razdoblju. U vezi predloženih promotivnih aktivnosti, u potpunosti se slažemo da su iste ključne za kvalitetnu implementaciju zakonskih rješenja, stoga je predlagatelj u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti predvidio provođenje promotivne kampanje u cilju osvještavanja nužnosti prijavljivanja korupcije i zaštite prijavitelja nepravilnosti. U odnosu na predložene edukativne aktivnosti, ističemo da je predlagatelj i do sada provodio odnosno sudjelovao u provođenju takvih vrsta aktivnosti, a plan je nastaviti s edukativnim aktivnostima i nakon donošenja ovog Zakona. Nadalje, u odnosu na pružanje psihosocijalne pomoći, predlagatelj ističe kako u ovom trenutku nije predviđeno njeno reguliranje Zakonom, međutim ne isključuje se potencijalna regulacija te materije u budućnosti kada se razvije dovoljna praksa u primjeni Zakona, koja će pokazati u kojim još eventualnim smjerovima treba jačati zaštitu prijavitelja nepravilnosti. |
| 43 | Jan Klasinc | Odnos s drugim propisima, Članak 5. | stavak (2) - u slučaju da javni interes kod prijave nepravilnosti preteže nad obvezama koje propisuje nacionalno pravo, a da se time ne narušava pravo Europske unije, moglo bi se propisati da prijava ni u kojem slučaju ne ometa primjenu nacionalnog prava. Naime, hrvatske institucije se vrlo često pozivaju na obveze tajnosti i slično kako bi onemogućile dokazivanje u slučajevima nepravilnosti, ali interes suzbijanja korupcije i kaznenih djela je nesumnjivo veći, osobito ako uzmemo u obziro da građani Republiku Hrvatsku percipiraju kao vrlo korumpiranu zemlju. | Nije prihvaćen | Članak 2. u skladu je s Direktivom (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije i sadrži ograničenja primjene ovog zakona, a ta se ograničenja odnose na posebne postupke, skupine ili vrstu podataka reguliranih prisilnim (posebnim) propisima. |
| 44 | Jan Klasinc | Zabrana sprječavanja prijavljivanja nepravilnosti, Članak 8. | (1) Zabranjeno je sprječavanje prijavljivanja i dokazivanja nepravilnosti. Poslodavac je dužan surađivati s nadležnim institucijama i inspekcijama, te pružiti sve podatke koji su prijavitelju nepravilnosti (zviždaču) potrebni za dokazivanje nepravilnosti. (2) Odredbe općeg ili pojedinačnog akta poslodavca te pravnog posla kojima se propisuje zabrana prijavljivanja nepravilnosti, nemaju pravni učinak, kao ni drugi akti kojima se može ometati prijavljivanje nepravilnosti. (3) Zabranjeno je zastrašivanje ili ucjenjivanje drugih zaposlenika poslodavca, radi sprječavanja dokazivanja prijavljenih nepravilnosti, u kojem slučaju i drugi zaposlenici koji raspolažu podacima kojima se može dokazati nepravilnost ili mogu svjedočiti u prilog dokazivanja nepravilnosti imaju također status prijavitelja nepravilnosti i zaštićeni su ovim zakonom. (4) U slučaju prijave nepravilnosti, podaci koji bi se inače smatrali poslovnom tajnom ili osobnim podacima prema Zakonu o zaštiti osobnih podataka ili koji se štite ako osoba nema pravni interes da ih dobije, mogu se učiniti dostupnima, za potrebe dokazivanja prijavljene nepravilnosti. Podaci koje je prijavitelj prikupio tajnim snimanjem ili nekim drugim načinom bez znanja i dopuštenja poslodavca smatraju se važećim dokazima u smislu ove prijave, a prijavitelj nepravilnosti za takvo postupanje ne snosi nikakvu odgovornost. | Nije prihvaćen | Odredba o zabrani sprječavanja prijavljivanja nepravilnosti kakva je navedena u Nacrtu prijedloga zakona načelne je i općenite naravi te se odnosi na sve adresate. Smatramo da je doseg stavka 2. dovoljan te da ga ne treba proširivati, jer je već zakonom zabranjeno sprječavanje prijavljivanje nepravilnosti, a potom i općim ili pojedinačnim aktima, koji su nižeg ranga te naposljetku pravnim poslovima. Sprječavanje dokazivanja je Kazneno djelo iz članka 306. Kaznenog zakona (“Narodne novine” br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, dalje KZ). Uvrštavanjem takve inkriminacije u ovoj zakon dovelo bi do preklapanja kažnjavanja. Članak 18. štiti povezane osobe, a koje su to osobe definirano je člankom 6. točka 8. Dakle, navedenim je člancima već obuhvaćena zaštita povezanih osoba stoga, smatramo da daljnje intervencije u stavak 3. nisu potrebne. Nadalje, upućujemo predlagatelja na odredbe članaka 262. KZ-a koji propisuje pod kojim se uvjetima inkriminira kršenje poslovne tajne. Kada je dopušteno tajno snimanje i kada su tako prikupljeni podaci smatraju dokazom regulirano je Zakonom o kaznenom postupku (“Narodne novine br., 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 126/19) te predlagatelja upućujemo na taj zakon. Ovim se zakonom ne može intervenirati ili na bilo koji način mijenjati područje primjene tih zakona. Završno skrećemo pozornost na odredbu članka 5. stavka 2. točke e) kojom se propisuje da se ovim Zakonom ne utječe na primjenu pravila o kaznenom postupku. |
| 45 | DALIBOR BARBALIĆ | ZAKON O ZAŠTITI PRIJAVITELJA NEPRAVILNOSTI | Još jedno Savjetovanje koje će završiti sa "Primljeno na znanje" ili "Nije prihvaćen". | Nije prihvaćen | Komentar se ne odnosi na tematiku ovog Zakona. Izvješće o provedenom savjetovanju i analiza dostavljenih primjedbi čine sastavni dio svakom savjetovanja na portalu. Isto tako, i kod ovog savjetovanja predmetno izvješće i analiza dostavljenih primjedbi biti će javno objavljena. |
| 46 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Sudska zaštita prijavitelja nepravilnosti, Članak 29. | Prijedlog novog teksta, stavak 2.: Prijavitelj nepravilnosti u postupcima sudske zaštite vezanim uz prijavljivanje nepravilnosti oslobođen je od plaćanja sudskih pristojbi I OSTALIH POVEZANIH TROŠKOVA U OKVIRU POSTUPKA SUDSKE ZAŠTITE. | Nije prihvaćen | Uvjeti za oslobađanje od ostalih troškova regulirani su Zakonom o parničnom postupku i Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći. |
| 47 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Pravo na zaštitu, Članak 11. | Prijedlog novog teksta, točka 5.: 5. savjetovanje i psihosocijalnu pomoć Obrazloženje: Mnoga međunarodna istraživanja potvrđuju da zviždači često pate od ozbiljnih psihičkih posljedica i pate od kroničnih problema s mentalnim zdravljem. Na primjer, studijom iz 2018. godine, na uzorku 30-tak zviždača, ustanovljeno je da oko 85% ispitanika pati od problema mentalnog zdravlja kao što su anksioznost, depresija, osjetljivost i nepovjerenje u međuljudskim odnosima, agorafobija i/ili problemi sa spavanjem, a 48% zviždača obuhvaćenih istraživanjem od navedenih problema pati na kliničkoj razini. Uvođenjem prava zviždača na savjetovanje i psihosocijalnu pomoć (bez uvjeta sudskog postupka), stvara se mogućnost i podrška sveobuhvatnijoj i potpunijoj podršci zviždačima te značajno jača mogućnost njihove zaštite. Ne manje važno, Direktiva u članku 20. propisuje da države članice mogu, u okviru sudskog postupka, predvidjeti financijsku pomoć i mjere potpore za prijavitelje, uključujući psihološku potporu. | Nije prihvaćen | U vezi prijedloga da se doda točka 5. savjetovanje i psihosocijalna pomoć, ističemo kako će savjetovanje, odnosno davanje savjeta biti osigurano u okviru postojećih propisa koji reguliraju besplatnu pravnu pomoć. Što se tiče davanja psihosocijalne pomoći u ovom trenutku nije predviđeno njeno reguliranje Zakonom, međutim ne isključuje se potencijalno reguliranje te materije u budućnosti kada se razvije dovoljna praksa u primjeni Zakona koja će pokazati u kojim još eventualnim smjerovima treba jačati zaštitu prijavitelja nepravilnosti. |
| 48 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Pravo na zaštitu, Članak 11. | Prijedlog novog teksta, točka 6.: 6. novčanu nagradu Obrazloženje: Ideja isplate novčane nagrade nije ništa novo. Razumijemo motive i smatramo da bi zviždači (ljudi općenito) nepravilnosti trebali prijaviti zbog čistog osjećaja pravednosti i građanske dužnosti, a ne zato što od toga mogu financijski profitirati. Jer, plaćanje zviždačima možda bi razvodnilo i umanjilo etičku vrijednost samog čina prijave nepravilnosti. No ipak, smatramo da bi jasna financijska kompenzacija zviždačima za preuzimanje rizika (koji je vrlo visok i ima puno lica i oblika), pogotovo imajući na umu našu društvenu kulturu (očekivani efekt osvete poslodavca, radnog i društvenog "puritansko-licemjernog" okruženja, te činjenicu da kod nas najbolje djeluje ili kazna ili nagrada), mogla biti upravo ono što je potrebno za podršku stvaranju individualne borbe građana protiv korupcije (što bi mogla biti kompenzacija za nedostatke i neučinkovitost pravnog sustava kao javne komponente iste te borbe). S druge pak strane, naknade i nagrade također bi generirale financijsku korist za Uniju u cjelini. Naime, studija EU-a iz 2019. pokazala je da bi snažna zaštita zviždača (kao posljedica dobrog uvođenja Direktive) mogla uštedjeti 5,8 do 9,6 milijardi EUR godišnje samo u području javne nabave. Ta bi brojka dodatno porasla uvođenjem naknada i nagrada, što je npr. značajno povećalo i broj prijava zviždača u mnogim zemljama izvam EU (npr. Južnoj Koreji i SAD-u). Ovo je Republici Hrvatskoj prilika da ide dalje od Direktive (što se Direktivom i preporučuje) te pokaže primjerom da je moderna država, koja može biti i predvodnik (a ne samo sljedbenik), te iskoristi danu joj mogućnost uvesti praksu novčane naknade zviždača u svoj ZZPN. U tome neće biti jedina, jer već postoje inicijative nekih europskih i međunarodnih organizacija te individualnih zemalja članica da financijskim naknadama, u okviru svojih Zakona o zaštiti zviždača (koji su pred usvajanjem), potaknu više ljudi da prijave nepravilnosti, što će, između ostalog, rezultirati boljim rezultatima u borbi protiv korupcije i svih ostalih vrsta nepravilnosti u društvu. U skladu s tim predlažemo u ZZPN ugraditi rok od 12 mjeseci za dodatnu zakonsku regulaciju, kojom će se tvrtke i organizacije obvezati na mjesečni paušal i plaćanje određene svote novca u zajedničku blagajnu ili fond koji će se koristiti isključivo za isplatu nagrada zviždačima. Istom regulacijom treba definirati u kojim slučajevima se isplačuje nagrada te njen iznos. | Nije prihvaćen | U vezi prijedloga da se doda točka 6. novčana naknada ističemo kako ovaj Zakon to ne predviđa uzimajući u obzir financijski teret kojeg bi jedna takva odredba prouzročila. U vezi toga postavlja se i pitanje tko bi tu naknadu trebao isplaćivati, u kojem iznosu, potencijalne gradacije u visini nagrade u odnosu na nepravilnost i sl. |
| 49 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Pravo na zaštitu, Članak 11. | Prijedlog novog teksta, točka 7.: 7. besplatnu pravnu pomoć Obrazloženje: U sažetku koji prethodi tekstu nacrta novog ZZPN-a, a koji je dio dokumentacije ovog savjetovanja, zakonodavac piše: "Prijavitelju će se štititi identitet i povjerljivost te će mu biti osigurano pružanje adekvatnih informacija i savjeta od strane povjerljive osobe, pučke pravobraniteljice i kroz sustav besplatne pravne pomoći". Dakle, i sam je zakonodavac predvidio besplatnu pravnu pomoć pa onda molimo da se to uvrsti u ovaj članak i dodatno regulira dodatnim tekstom i/ili podzakonskim aktima. | Djelomično prihvaćen | Zakon predviđa osiguranje jedino primarne besplatne pravne pomoći. |
| 50 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | ZAKON O ZAŠTITI PRIJAVITELJA NEPRAVILNOSTI | Prijedlog novog teksta naziva Zakona: "Zakon o zaštiti zviždača (prijavitelja nepravilnosti)" Obrazloženje: Ako prihvaćamo staru latinsku "nomen est omen" (a ne vidimo razloga zašto ne) i ako prijavu nepravilnosti shvaćamo pozitivnim, etičkim činom, a prijavitelja nepravilnosti tj. zviždača osobom koja čak i zaslužuje zakon kojim ga se štiti, onda valja već u naslov ZZPN-a staviti termin "zviždač". To je najmanje što se može napraviti u smislu promicanja kulture otvorenosti i prihvaćanja termina "zviždač" koji je kod nas već ušao u upotrebu, no kojemu treba izmjeniti kontekst tj. način na koji ga se u javnosti prihvaća. Zviždači su heroji, a ne drukeri, cinkaroši ili izdajice i treba im pomoći nositi se tim imenom (da im to ime ne bude breme već ponos). Osim toga, termin "zviždač" rabi se u mnogim strateškim dokumentima RH (između ostalog i u NPOO kojim se RH dodatno obvezuje u smislu ovog Zakona) pa ne vidimo razloga da se termin "zviždač" ne stavi u sam naziv Zakona, ali i kasnije u tekst prijedloga Zakona tj. njegove članke. Ovo sa tekstom Zakona posebno ističemo jer se u ovom nacrtu termin "zviždač" spominje čak 19 puta u uvodnom dijelu, a čak niti jednom u njegovim člancima (koji ustvari čine Zakon). Takav nedosljedan pristup terminologiji nije dobar niti maksimizira kasniju željenu interpretaciju i efekte u primjeni Zakona. Jer, "prijavitelj nepravilnosti" i "zviždač" su ista osoba. Valja se boriti protiv toga da se "prijavitelj nepravilnosti" shvaća pozitivno, a "zviždača" negativno te ga prepustiti osudi javnosti. Transparency International Hrvatska tvrdi da je zviždač popularan naziv za prijavitelja nepravilnosti. Ne bismo se s time složili. Još uvijek je nepopularan, ali ovaj Zakon može pomoći učiniti da se to promijeni (ako se u sam njegov naziv i članke uključi naziv - "zviždač"). Napominjemo također, i da je puno lakše u pisanom i govornom izražavanju koristiti termin "zviždač" umjesto "prijavitelj nepravilnosti" pa i ovdje vidimo dodatni razlog za aktivno i potpuno uvođenje termina "zviždač" u novi ZZPN. I opet, stavljajući termin "zviždač" u sami naziv Zakona, zviždačima se daje legitimitet i gradi dignitet te pomaže skidanju nepravedne stigme u društvu prema onima koji su dovoljno hrabri istaknuti nepravilnosti. A to bismo jednog dana mogli biti svi mi. Jer, ako nam situacija bude tako naložila, svi smo mi potencijalni zviždači. Tako treba i biti. Jer, što nas je više zviždača, manje je onih drugih koji uzrokuju nepravilnosti. Zakon nam tada treba sve manje i manje, a društvo je zdravije. | Nije prihvaćen | Suglasni smo s tvrdnjom da su „prijavitelj nepravilnosti“ i „zviždač“ ista osoba, međutim, ne možemo se složiti s tvrdnjom da ćemo promjenom termina bolje izgraditi legitimitet i dignitet te osobe. Ono čime će se to postići su rješenja sadržana u Zakonu kojima se prijaviteljima nepravilnosti jamče određena prava, uključujući i zaštitu. U tom smislu vjerujemo da ovaj Zakon donosi poboljšanja u odnosu na postojeći pravni okvir. Predlagatelj se odlučio za pojam „prijavitelj nepravilnosti“ iz više razloga. Prvo, radi se o pojmu koji je već ustaljen u hrvatskoj legislativi, prvenstveno u postojećem Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti kojega ovaj Zakon zamjenjuje i stavlja van snage. Drugo, i na razini Europske Unije se koristi formalniji izričaj. Tako je naziv direktive koja se prenosi ovim Zakonom Direktiva 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (na engleskom: Persons who report breaches). Treće, pojam „zviždač“ je kolokvijalne naravi i takve pojmove bi u pravilu trebalo izbjegavati u tekstovima propisa. To ipak ne znači da ga ne smije koristiti u govoru i pisanom tekstu koji nije zakonski. Tako i predlagatelj u nenormativnom dijelu Zakona prijavitelja nepravilnosti u više navrata naziva "zviždačem" bez namjere da čini distinkciju u odnosu na normativni dio Zakona. Također, terminom „prijavitelj nepravilnosti“ ističemo najbitniji element, odnosno činjenicu, da se radi o osobama koje prijavljuju nepravilnosti, odnosno negativne pojave u društvu za dobrobit tog istog društva čime mislimo da se stvaraju pretpostavke da se isti ne smatraju „drukerima, cinkarošima ili izdajicama“ kako to navodi podnositelj primjedbe, baš naprotiv. |
| 51 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Zabrana osvete , Članak 9. | Prijedlog novog teksta stavak 2. točka m): m) prijevremenog raskida ugovora o nabavi ILI PRODAJI robe ili usluga ili njegova poništavanja; | Nije prihvaćen | Što se tiče dodavanja formulacije „ili prodaji“ smatramo da je isto nepotrebno iz razloga što popis u ovom članku nije zatvoren, dakle uključuje i radnju na koju upućuje davatelj komentara. |
| 52 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Rok za donošenje općih akata i imenovanje povjerljive osobe, Članak 43. | Novi prijedlog teksta, stavak 3.: Poslodavac koji je bio u obvezi po dosadašnjem ZZPN-u, dužan je imenovati povjerljivu osobu i zamjenika povjerljive osobe u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Poslodavac koji je donošenjem ovog Zakona po prvi puta u obvezi po istom, dužan je imenovati povjerljivu osobu i zamjenika povjerljive osobe u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Obrazloženje: Tri mjeseca je sasvim dovoljan rok za odluku koja ne predstavlja veliki administrativni teret, pogotovo za one koji su već bili obuhvaćeni ZZPN-om. Osim toga, kod njih će, u većini slučajeva, povjerljive će osobe i njihovi zamjenici, ostati isti. Tu se onda ništa ne mijenja. Ostalima je dan odobren rok od šest mjeseci, koji je usklađen sa donošenjem općeg akta. | Nije prihvaćen | Propisani rokovi su određeni sukladno i trenutno važećem zakonu a sve s obzirom na brojnost i različitost adresata u privatnom i javnom sektoru na koje se ovaj Zakon odnosi. Napominjemo kako velik broj adresata već ima uspostavljene kanale za unutarnje prijavljivanje sukladno postojećem Zakonu. |
| 53 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Prijedlog za određivanje privremene mjere, Članak 35. | Prijedlog novog teksta, stavak 1.: Prijedlogom za određivanje privremene mjere može se tražiti od suda HITNA zabrana činjenja osvete, HITNO otklanjanje posljedica koje su prouzrokovane osvetom te HITNA odgoda izvršenja odluka kojima je prijavitelj nepravilnosti stavljen u nepovoljan položaj ili mu je povrijeđeno neko od njegovih prava u radnom okruženju. | Nije prihvaćen | Radi se o mjerama koje su zbog prirode stvari hitne, te se o prijedlogu za određivanje privremenih mjera odlučuje u roku od osam dana sukladno članku 35. stavku 2. dok sukladno stavku 3. žalba na odluku o privremenoj mjeri nije suspenzivna. |
| 54 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Privremene mjere , Članak 34. | Prijedlog novog dijela teksta, stavak 1.: U sudskom postupku po tužbi u vezi s prijavom nepravilnosti sud koji vodi postupak može odrediti HITNE privremene mjere u skladu s odredbama općeg zakona kojima se uređuje HITNO prisilno ostvarenje i osiguranje tražbina, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. | Nije prihvaćen | Radi se o mjerama koje su zbog prirode stvari hitne, te se o prijedlogu za određivanje privremenih mjera odlučuje u roku od osam dana sukladno članku 35. stavku 2. |
| 55 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Posebne tužbe za zaštitu prijavitelja nepravilnosti, Članak 31. | Prijedlog novog dijela teksta, stavak 2.: (2) Tužbom iz stavka 1. ovoga članka prijavitelj nepravilnosti može tražiti da se U NAJKRAĆEM MOGUĆEM ROKU: | Nije prihvaćen | Nepotrebno jer je u članku 30. stavku 2. navedeno da je postupak za sudsku zaštitu hitan. |
| 56 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Posebne tužbe za zaštitu prijavitelja nepravilnosti, Članak 31. | Stavak 4.: U kojem roku? | Nije prihvaćen | U roku kojeg odredi sud. |
| 57 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Značenje izraza u ovom Zakonu, Članak 6. | Prijedlog novog teksta točka 6.: 6. „poslodavac“ je tijelo javne vlasti te fizička ili pravna osoba prema zakonu kojim se uređuju radni odnosi i fizička ili pravna osoba kod koje prijavitelj nepravilnosti obavlja poslove ili JE OBAVLJAO POSLOVE ILI neposredno treba ili trebao započeti obavljanje poslova Obrazloženje: Zviždači se nerijetko, zbog straha od osvete, na prijavu odlučuju tek nakon što svojevoljno ili prisilom prekinu radni odnos kod poslodavca (prijavljene osobe). | Nije prihvaćen | Točka 6. je preformulirana na način da izravno upućuje na točku 5. koja definira radno okruženje te se time u bitnom u definiciji poslodavca obuhvaćaju i situacije kada je obavljanje poslova kod poslodavca prestalo. |
| 58 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Značenje izraza u ovom Zakonu, Članak 6. | Prijedlog novog teksta, točka 5. podtočka a): a) osobe u radnom odnosu i one koje su bile u radnom odnosu Obrazloženje: Zviždači se nerijetko, zbog straha od osvete, na prijavu odlučuju tek nakon što svojevoljno ili prisilom prekinu radni odnos kod poslodavca (prijavljene osobe). | Nije prihvaćen | Navedena situacija proizlazi iz definicije poslodavca i radnog okruženja u istom članku. |
| 59 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti, Članak 24. | Prijedlog novog teksta, stavak 3.: Poslodavac se ne smije osvećivati povjerljivoj osobi, njezinom zamjeniku I POVEZANIM OSOBAMA. | Nije prihvaćen | Zabrana osvećivanja povezanim osobama već je propisana člankom 9. |
| 60 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Značenje izraza u ovom Zakonu, Članak 6. | Prijedlog novog teksta, točka 8.: 8. „povezane osobe“ su bračni ili izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner, srodnici po krvi u ravnoj liniji, srodnici u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja, srodnici po tazbini do drugog stupnja, skrbnik, partner – skrbnik djeteta te posvojitelj odnosno posvojenik, te druge fizičke i pravne osobe koje se prema drugim osnovama i okolnostima opravdano mogu smatrati interesno povezanima s prijaviteljem nepravilnosti ŠTO UKLJUČUJE I ORGANIZACIJE CIVILNOG DRUŠTVA KOJE POMAŽU ZVIŽDAČIMA | Nije prihvaćen | Odredba sadrži otvorenu formulaciju „te druge fizičke i pravne osobe koje se prema drugim osnovama i okolnostima opravdano mogu smatrati interesno povezanima s prijaviteljem nepravilnosti“. |
| 61 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Značenje izraza u ovom Zakonu, Članak 6. | U pojmovnik (članak 6.) uključiti pojmove: "zamjenik povjerljive osobe", "anonimnost", "povjerljivost", "razuman rok", "bez odgode", "sudska zaštita", "hitan postupak sudske zaštite", "učiniti dostupnim na prikladan način", "tijela ovlaštena na postupanje" jer se isti koriste u točkama ZZPN-a i vrlo su važni za otklanjanje nedoumica te pravilno usvajanje i provedbu Zakona (npr. u članku 37. propisuje se novčana kazna poslodavcu ako opći akt na "prikladan način" ne učini dostupnim.....) | Nije prihvaćen | Pojam „zamjenik povjerljive osobe“ je samorazumljiv te ga stoga nema potrebe posebno definirati. U odnosu na prijedlog definiranja pojma "razuman rok", ističemo kako se radi o formulaciji koju se ne može preciznije formulirati bez da joj oduzmemo karakteristiku fleksibilnosti koju ona sadrži u sebi a koja je potrebna zbog različitih karakteristika slučajeva koji bi se mogli pojavljivati u praksi. Pojam "bez odgode" je samorazumljiv i kao takvog ga ne treba detaljnije definirati. Pojam "sudska zaštita" je definiran i razrađen u dijelu Zakona koji se odnosi na sudsku zaštitu prijavitelja nepravilnosti. Pojam "hitan postupak sudske zaštite" nije potrebno definirati ovim zakonom budući će se u sudskoj zaštiti prijavitelja nepravilnosti primjenjivati zakon kojim se uređuje parnični postupak u odredbama kojima se uređuju radni sporovi te opći zakon kojim se uređuje prisilno ostvarenje i osiguranje tražbina osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Pojam "učiniti dostupnim na prikladan način" isto nije potrebno detaljnije definirati budući će se Zakon primjenjivati na razne poslodavce i svakom od njih se želi dati fleksibilnost da sam, ovisno prvenstveno o karakteristikama njegova poslovanja, odredi način na koji će učiniti dostupnim određene informacije. Nadalje, pojam “anonimnost” ne treba definirati jer se radi o samorazumljivom pojmu. Isto se odnosi na „povjerljivost“. „Tijela ovlaštena na postupanje“ također ne treba preciznije definirati budući se radi o tijelima čija je nadležnost za postupanje određena drugim propisima i uvjetovana je sadržajem. U tom smislu bilo kakvo definiranje u ovom Zakonu može imati ograničavajući karakter na postupanje s prijavom. |
| 62 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Značenje izraza u ovom Zakonu, Članak 6. | Prijedlog novog teksta, točka 13.: „povratna informacija” znači pružanje informacija prijaviteljima u vezi s predviđenim ili poduzetim daljnjim postupanjima i povezanim rokovima te o razlozima za takvo daljnje postupanje. | Nije prihvaćen | Podnositelj prijedloga predlaže dodati da će povratna informacija uključivati i obavijest o rokovima za postupanje. Mišljenja smo da isto ne bi trebalo dodati budući su u Zakonu predviđene odredbe kojima se nalaže savjesno, zakonito i ažurno postupanje s prijavom, kao i rokovi za dostavljanje povratnih informacija prijavitelju. |
| 63 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Značenje izraza u ovom Zakonu, Članak 6. | Prijedlog novog teksta, točka 12.: „daljnje postupanje“ označava svaku mjeru ili aktivnost koju je primatelj prijave nadležan za ispitivanje nepravilnosti ili bilo koje drugo tijelo ili osoba, organizacijska cjelina, odnosno tijelo nadležno za postupanje po sadržaju prijave nepravilnosti poduzeo ili potaknuo radi procjene točnosti navoda iz prijave i, prema potrebi, rješavanja prijavljene nepravilnosti, uključujući mjere kao što su unutarnja istraga, istraga, progon, mjera za povrat sredstava ili zaključivanje postupka Obrazloženje: Aktivnost ne mora biti mjera, no mjera je svakako aktivnost. Jer, mjera podrazumijeva specifičnu aktivnost u skladu s nekim propisom, primjenom propisa, pravilom, zakonom ili određenom svrhom ili namjerom, a aktivnost podrazumijeva svako djelovanje, radnju ili pothvat. U cilju jasnoće ovog Zakona, dobro je imati oba pojma nevedena. Poduzeti podrazumijeva prihvatiti se sam čega, a potaknuti znači drugog navesti na aktivnost. Npr. povjerljiva osoba može sama poduzeti neke mjere ili aktivnosti ili pak potaknuti neku treću osobu na aktivnost. Razlika je bitna. Pogotovo ako govorimo o rokovima u kojima se mora poduzeti radnje radi ispitivanja nepravilnosti, a o kojima treba obavijestiti prijavitelja. | Nije prihvaćen | Uvažavajući komentar u smislu širenja značenja predviđenog termina odabran je termin „radnja“ koji sadržajno obuhvaća i mjere i aktivnosti. |
| 64 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Značenje izraza u ovom Zakonu, Članak 6. | Dobro je da u ZZPN-u postoji institut "zamjenik povjerljive osobe" jer događa se da povjerljiva osoba možda bude razrješena dužnosti (svojom ili voljom poslodavca) ili na neki način nije dostupna poslodavcu za vođenje postupka obrade prijave (npr. bolovanje) pa u tom slučaju zamjenik preuzima dužnost. Stoga, u pojmovnik (članak 6.) uključiti i zamjenika povjerljive osobe te istaknuti razlike između povjerljive osobe ili njenog zamjenika. Jer, nije isto mijenjati povjerljivu osobu sa istim ovlastima koje ona ima ili biti njen zamjenik sa sasvim drugim dužnostima, obavezama i ovlastima. I taj bi se dio možda mogao urediti obvezom poslodavca da u svojoj proceduri izrade akta iz članka 23. stavak 1. predvidi jasnu distinkciju između poslova povjerljive osobe i njenog zamjenika. To će uvelike olakšati zbrku koja sada postoji, u kojoj zamjenici povjerljivih osoba često uopće ne znaju koja im je dužnost. | Nije prihvaćen | Nije namjera ovim Zakonom uvoditi razliku između poslova koje obavlja povjerljiva osoba odnosno njegova zamjena. Zamjenik obavlja poslove povjerljive osobe u slučaju spriječenosti povjerljive osobe sa svim pravima i obavezama koje pripadaju toj osobi. U tom smislu uživa i jednaku zaštitu po ovom Zakonu. |
| 65 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Značenje izraza u ovom Zakonu, Članak 6. | Prijedlog novog teksta, točka 5. podtočka d): osobe koje rade pod nadzorom i u skladu s uputama ugovaratelja, podugovaratelja i dobavljača prijavljene osobe | Nije prihvaćen | Ovom točkom se navode aktivnosti koje čine „radno okruženje“ te je u tom smislu nepotrebno dodati „prijavljene osobe“ |
| 66 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Značenje izraza u ovom Zakonu, Članak 6. | Vezano uz točku 10. i pojam "povjerljiva osoba"..... Shvaćamo i podupiremo nacrt ZZPN-a i namjeru da povjerljiva osoba, osim osobe zaposlene kod poslodavca, može biti i treća osoba. To je ovom Zakonu i njegovoj kvalitetnoj primjeni potrebno i dobro iz više razloga. Neki od najvažnijih su: objektivniji i nepristran pristup obradi prijava, smanjen utjecaj poslodavca na proces obrade prijave, bolja kvaliteta i brzina te profesionalnost u obradi prijave, pouzdanost i bolja zaštita podataka i identiteta prijavitelja (interno često podaci o prijavi "procure"), veće povjerenje zaposlenika u sustav unutarnjeg prijavljivanja te smanjenje administrativnog (i psihološkog) opterećenja zaposlenika, kao i mogućnost profesionalnog i nepristranog dijeljenja resursa za pravne subjekte u privatnom sektoru te trgovačka društva koja imaju između 50 i 249 radnika te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. No imajući na umu da je, prema članku 22, poslodavac dužan imenovati povjerljivu osobu na prijedlog radničkog vijeća ili sindikalnog povjerenika tj. najmanje 20 % radnika zaposlenih kod poslodavca, pitanje je kako će istovremeno biti u mogućnosti odrediti treću osobu (fizičku ili pravnu) izvan svojeg kolektiva. Da li to znači da je odrediti treću osobu tek mogućnost koju poslodavac ima unutar procedure propisane člankom 22. stavak 2. (tek u slučaju kada nije dan prijedlog radničkog vijeća ili sindikalnog povjerenika, odnosno 20 % radnika zaposlenih kod poslodavca)? Ili ne? U svakom slučaju, ovo treba bolje riješiti ZZPN-om. Svakako podupiremo određivanje treće osobe, no treća osoba nikako ni bi istovremeno smjela biti tercijarna (kakvo loše podudaranje!) već bi ta mogućnost trebala biti jednako dostupna poslodavcu kao i prve dvije (sindikat, 20%), a ne ona koja preostaje nakon što se prve dvije iscrpe ili ne iskoriste. U tom smislu, možda je rješenje da se uredi da poslodavac u svojoj proceduri izrade akta iz članka 23. stavak 1. predvidi proceduru kojom se zaposlenici odlučuju na jednu od tri ravnopravno i jednakovrijedno ponuđene opcije (sindikat, 20% ili treća osoba). Valja napomenuti da treća osoba može biti i pravna te da mora osigurati obradu u skladu sa ZZPN-om (zaštita podataka, sigurnost, ...). | Nije prihvaćen | Što se tiče komentara/prijedloga u vezi povjerljive osobe, odnosno treće osobe kao povjerljive osobe, skrećemo pozornost na točku 10. ovog stavka kojom je povjerljiva osoba definirana kao fizička osoba zaposlena kod poslodavca ili treća fizička osoba imenovana od strane poslodavca. Postupak imenovanja te osobe, neovisno radi li se o osobi zaposlenoj kod poslodavca ili o trećoj fizičkoj osobi, razrađen je člankom 22. Dakle, ne radi se nikakva razlika između povjerljive osobe koja radi kod poslodavca i treće osobe koja obavlja tu funkciju. To uključuje prava i obveze te osobe, kao i postupak njezina imenovanja. Iz ničega u Zakonu ne proizlazi da se prvo mora iscrpiti put, odnosno pokušaj imenovanja povjerljive osobe zaposlene kod poslodavca prije nego se ta dužnost povjeri osobi koja nije zaposlena kod njega. Ključan dio postupka imenovanja treće osobe je davanje radničkom vijeću odnosno sindikalnom povjereniku, podredno i 20% radnika, pravo predlaganja te osobe čime se postiže povjerenje prijavitelja nepravilnosti u tu osobu. |
| 67 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Značenje izraza u ovom Zakonu, Članak 6. | Predlažemo zadržavanje i korištenje pojma "osveta" u ZZPN-u jer smatramo da "štetna radnja" (kako je to bilo formulirano u starom ZZPN-u) nema potrebnu težinu niti asocijativnost u javnosti te bagatelizira sve ono što ustvari najčešće spriječava zviždača u njegovoj prijavi i čega se zviždač najviše boji, a to je - osveta u radnom okruženju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 68 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Značenje izraza u ovom Zakonu, Članak 6. | Prijedlog novog teksta, točka 6.: „poslodavac“ je tijelo javne vlasti te fizička ili pravna osoba prema zakonu kojim se uređuju radni odnosi i fizička ili pravna osoba kod koje prijavitelj nepravilnosti obavlja poslove ili neposredno treba ili trebao započeti obavljanje poslova ILI S NJOM INTERESNO POVEZANA FIZIČKA ILI PRAVNA OSOBA. | Nije prihvaćen | Navedeno proširenje definicije bi istu činilo preapstraktnom i neprimjenjivom. |
| 69 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Zabrana osvete , Članak 9. | Prijedlog novog teksta, stavak 3.: Odredbe općeg ili pojedinačnog akta poslodavca te pravnog posla kojima se prijavitelju nepravilnosti ILI POVEZANOJ OSOBI poslodavac osvećuje zbog prijavljivanja nepravilnosti ili javnog razotkrivanja nemaju pravni učinak. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 70 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti, Članak 24. | Prijedlog novog teksta, stavak 2. točka 7.: čuvati identitet prijavitelja nepravilnosti i prijavljene osobe te podatke zaprimljene u prijavi od neovlaštenog otkrivanja odnosno objave drugim osobama, osim ako to nije suprotno zakonu Obrazloženje: U slučaju kada je npr. povjerljiva osoba nije zaposlena kod poslodavca tj. kad je povjerljiva treća osoba, pravna osoba ovlašetna od poslodavca, tada ona ima obvezu čuvati identitet svih, pa i prijavljene osobe. Osim toga, čak je i člankom 14. ovog nacrta predviđena zaštita identiteta prijavljene osobe. | Nije prihvaćen | Obzirom da točka 7. predviđa čuvanje svih podataka iz prijave te uzimajući u obzir zaštitu identiteta sukladno članku 14., nema potrebe za dopunu teksta predloženim izričajem. |
| 71 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Obveza zaštite identiteta, Članak 14. | Tekst stavka 4. je nejasan i mogao bi se shvatiti kao da, prema odredbama stavka 1. istog članka, identitet prijavljene osobe ovisi o dobroj volji i pristanku zviždača da otkrije identitet prijavljene osobe. Predlažemo tekstom bolje urediti. | Nije prihvaćen | Odredba stavka 4. predviđa isti standard zaštite identiteta prijavljene osobe kao i prijavitelja. Isto se ne može tumačiti na način da otkrivanje identiteta prijavljene osobe ovisi o volji prijavitelja. |
| 72 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Cilj, Članak 3. | Prijedlog novog teskta članka: Cilj je ovoga Zakona učinkovita zaštita prijavitelja nepravilnosti koja uključuje i osiguravanje dostupnih i pouzdanih načina prijavljivanja nepravilnosti te promicanje sprječavanja nepravilnosti jačanjem svijesti građana o nužnosti sigurnog prijavljivanja nepravilnosti radi zaštite javnog i nacionalnog interesa. | Nije prihvaćen | Smatramo da predložena formulacija cilja Zakona na odgovarajući način reflektira sadržaj koji se kasnije razrađuje. Naravno, pozitivni učinci koji se žele postići primjenom ovog Zakona su razni, djelomično obuhvaćeni i danim prijedlogom, te ih nije potrebno posebno nabrajati. |
| 73 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Rok za donošenje općih akata i imenovanje povjerljive osobe, Članak 43. | Novi prijedlog teksta, stavak 2.: (2) Poslodavac koji je bio u obvezi po dosadašnjem ZZPN-u, dužan je uskladiti akt iz članka 22. stavka 1. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Poslodavac koji je donošenjem ovog Zakona po prvi puta u obvezi po istom, dužan je donijeti akt iz članka 22. stavka 1. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Obrazloženje: Tri mjeseca je sasvim dovoljan rok za one koji su već bili obuhvaćeni ZZPN-om. | Nije prihvaćen | Propisani rokovi su određeni sukladno i trenutno važećem zakonu a sve s obzirom na brojnost i različitost adresata u privatnom i javnom sektoru na koje se ovaj Zakon odnosi. Napominjemo kako velik broj adresata već ima uspostavljene kanale za unutarnje prijavljivanje sukladno postojećem Zakonu. |
| 74 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Dostava statističkih podataka, Članak 42. | Prijedlog novog teksta članka: Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa jednom godišnje za prošlu godinu dostavlja Europskoj komisiji dostupne statističke podatke o prijavama podnesenim pučkom pravobranitelju, što uključuje i podrazumijeva prijave podnesene putem unutarnjeg i vanjskog prijavljivanja. Ti podaci podrazumijevaju statistiku koja treba pomoći praćenju i unaprjeđenju ZZPN-a pa uključuje najmanje: vrstu prijave (unutarnja ili vanjska), karakter (sažetak) prijave, sektor (javni ili privatni) iz kojeg dolazi prijava, broj zaposlenih kod poslodavca, broj prijava, broj istraga i postupaka pokrenutih na temelju takvih prijava i njihov ishod te, ako je utvrđena, procijenjenu financijsku štetu i vraćene iznose nakon istraga i postupaka u vezi s prijavljenim nepravilnostima. Iste podatke ministarstvo mora javno objaviti na svojim internetskim stranicama u roku od 7 dana nakon dostave Europskoj komisiji. Dodatni komentar: Tko i kako mjeri finncijsku štetu? Kako i kada će to biti propisano? | Nije prihvaćen | U svom godišnjem izvješću Pučki pravobranitelj iznosi statističke podatke u vezi s prijavama nepravilnosti. Upućujemo predlagatelja na Izvješće Pučke pravobraniteljice za 2020. godinu. Imovinska šteta, ako je utvrđena, bit će utvrđena kao i njezina visina, pravomoćnom sudskom ili konačnim odlukama nekog drugog nadležnog tijela koje je postupalo po prijavi, nakon dovršenih istraga i postupaka u vezi s prijavljenim nepravilnostima. |
| 75 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | V. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 41. | Tko osim pučkog pravobranitelja može podnijeti optužni prijedlog? Predlažemo uvrstiti u tekst članka. | Nije prihvaćen | Upućujemo predlagatelja na članka 109. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18) kao lex generalis, koji propisuje tko su ovlašteni tužitelji u prekršajnom postupku. |
| 76 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | V. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 40. | Prijedlog novog teksta članka: Članak 40. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj povjerljiva osoba ili njezin zamjenik te svaka druga osoba koja sudjeluje u postupku obrade prijave nepravilnosti ako: 1. ne zaprimi prijavu nepravilnosti i ne potvrditi primitak prijave u roku od sedam dana od primitka (članak 24. stavak 2. točka 1.) 2. nakon zaprimanja prijave nepravilnosti, bez odgode ne poduzme sve radnje iz svoje nadležnosti potrebne za zaštitu prijavitelja nepravilnosti, pogotovo ako je prijavitelj nepravilnosti učinio vjerojatnim da jest ili bi mogao biti žrtva osvete zbog prijave nepravilnosti 3. prijavu o nepravilnosti ne proslijedi tijelima ovlaštenim na postupanje prema sadržaju prijave, ako nepravilnost nije riješena s poslodavcem (u skladu s člankom 24. stavak 2. točka 3.) 4. ne poduzme radnje radi ispitivanja nepravilnosti i dostaviti prijavitelju povratnu informaciju o prijavi u roku od dvadeset dana od potvrde o primitku (u skladu s člankom 24. stavak 2. točka 4.) 5. pisanim putem ne obavijesti prijavitelja nepravilnosti o ishodu postupka iz članka 23. stavka 1. odmah nakon njegova završetka (članak 24. stavak 2. točka 5.) 6. pisanim putem ne izvijesti nadležno tijelo za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti o zaprimljenim prijavama i ishodu postupanja u roku od trideset dana od odlučivanja o prijavi (članak 24. stavak 2. točka 6.) 7. ne čuva identitet prijavitelja nepravilnosti i podatke zaprimljene u prijavi od neovlaštenog otkrivanja odnosno objave drugim osobama, osim ako to nije suprotno zakonu (članak 24. stavak 2. točka 7.) 8. zlouporabi svoje ovlasti na štetu prijavitelja nepravilnosti (članak 24. stavak 5.) (2) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba ako: 1. ne pruži jasne i lako dostupne informacije o postupcima za podnošenje prijave vanjskim kanalima nadležnim tijelima i prema potrebi, institucijama, tijelima, uredima ili agencijama Unije nadležnim za postupanje po sadržaju prijave nepravilnosti (članak 24. stavak 2. točka 8.) | Nije prihvaćen | U prekršajnim odredbama predlagatelj traži povećanje zapriječenih kazni. Smatramo da bi takve novčane kazne bile nerazmjerne počinjenim prekršajem. Predloženi raspon novčanih kazni držimo odgovarajućim za povrede ovog Zakona. |
| 77 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | V. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 39. | Prijedlog novog teksta članka: Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj osoba koja prijavljuje ili javno razotkriva informacije za koje zna da su neistinite (članak 12. stavak 1.) | Nije prihvaćen | U prekršajnim odredbama predlagatelj traži povećanje zapriječenih kazni. Smatramo da bi takve novčane kazne bile nerazmjerne počinjenim prekršajem. Predloženi raspon novčanih kazni držimo odgovarajućim za povrede ovog Zakona. |
| 78 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | V. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 38. | Prijedlog novog teksta članka: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba ako: 1. spriječi ili pokuša spriječiti prijavljivanje nepravilnosti (članak 8. stavak 1.) 2. bez pristanka prijavitelja otkrije ili pokuša otkriti identitet prijavitelja nepravilnosti odnosno prijavljene osobe ili učini ili pokuša učiniti dostupnim podatke na osnovi kojih se može otkriti njihov identitet te druge podatke navedene u prijavi nepravilnosti (članak 14. stavak 1. i 2.) 3. ako se osvećuje prijavitelju nepravilnosti i povezanoj osobi zbog prijavljivanja nepravilnosti ili javnog razotkrivanja (članak 9. i članak 18.) 4. ne zaštiti prijavitelja nepravilnosti od osvete i ne poduzme nužne mjere radi zaustavljanja osvete i otklanjanja njezinih posljedica (članak 22. stavak 1. točka 3.) 5. osvećuje se povjerljivoj osobi ili njezinom zamjeniku zbog poduzimanja radnji iz njihove nadležnosti potrebnih za zaštitu prijavitelja nepravilnosti (članak 24. stavak 3.) 6. utječe ili pokuša utjecati na postupanje povjerljive osobe ili njezina zamjenika prilikom poduzimanja radnji iz njihove nadležnosti potrebnih za zaštitu prijavitelja nepravilnosti (članak 24. stavak 4.) (2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi. (3) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 70.000,00 kuna kaznit će se i poslodavac fizička osoba. | Nije prihvaćen | U prekršajnim odredbama predlagatelj traži povećanje zapriječenih kazni. Smatramo da bi takve novčane kazne bile nerazmjerne počinjenim prekršajem. Predloženi raspon novčanih kazni držimo odgovarajućim za povrede ovog Zakona. |
| 79 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | V. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 37. | Prijedlog novog teksta članka: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba ako: 1. ne donese akt iz članka 22. stavka 1. ovoga Zakona, sa svim obveznim elementima, u roku 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona (članak 43. stavak 2) 2. opći akt iz članka 22. stavka 1. ovoga Zakona na prikladan način ne učini dostupnim svim osobama iz radnog okruženja, zajedno sa svim informacijama bitnima za podnošenje prijave (članak 21. stavak 1.) u roku 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona (članak 43. stavak 2) 3. ne uspostavi kanal za unutarnje prijavljivanje nepravilnosti (članak 21. stavak 2. i 3) u roku 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona (članak 43. stavak 2) 4. ne imenuje povjerljivu osobu I njezina zamjenika (DAKLE, OBOJE) u roku 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona (članak 22. stavak 1. točka 2.) 5. ne čuva podatke zaprimljene u prijavi od neovlaštenog otkrivanja (članak 22. stavak 1. točka 4.) 6. ne vodi evidenciju o svakoj zaprimljenoj prijavi sukladno članku 20. (članak 22. stavak 1. točka 5.) 7. ne poduzme mjere radi trajnih otklanjanja utvrđenih nepravilnosti (članak 22. stavak 1. točka 6.). u roku 3 mjeseca od dana okončanja postupka prijave (2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi. (3) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se i poslodavac fizička osoba. | Nije prihvaćen | U prekršajnim odredbama predlagatelj traži povećanje zapriječenih kazni. Smatramo da bi takve novčane kazne bile nerazmjerne počinjenim prekršajem. Predloženi raspon novčanih kazni držimo odgovarajućim za povrede ovog Zakona. |
| 80 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | IV. SUDSKA ZAŠTITA, Inspekcijski nadzor | Predlažemo opširnije urediti i rokovima za donošenje podzakonskih akata, pravilnika i slično obvezati, kako Inspektorat, tako i poslodavce u primjeni ZZPN-a. Specificirati tekstom Zakona koji su to propisi koji trebaju biti doneseni na temelju ovog Zakona, u kojim rokovima se moraju donijeti, koja su to nadležna tijela i slično. To je vrlo važna komponenta koja će, kako u samom Sažetku piše, doprinjeti učinkovitom nadzoru nad primjenom Zakona i sankcioniranju njegova kršenja. U suprotnom, imat ćemo Zakon i zadovoljiti formu, ali ne i alat za borbu protiv korupcije i ostale, nažalost, ustaljene prakse u Republici Hrvatskoj. | Nije prihvaćen | Zakon na primjeren način već propisuje rokove za donošenje podzakonskih akata, pravilnika i sl. Nije moguće konkretnije specificirati o kojim propisima se radi s obzirom da se Zakon na jednak način primjenjuje u privatnom i javnom sektoru. |
| 81 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Prijedlog za određivanje privremene mjere, Članak 35. | Stavak 1.; Tko podnosi prijedlog za određivanje privremene mjere? Prijavitelj? Razjasniti tekstom u stavku. | Nije prihvaćen | Prijedlog za određivanje privremene mjere dio je sudske zaštite koja je na raspolaganju osobi koja je pretrpjela osvetu zbog prijave nepravilnosti. Prijedlog za određivanje privremene mjere podnosi osoba koja je na to ovlaštena primjenjivim propisima. |
| 82 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Privremene mjere , Članak 34. | Stavak 1.; "U sudskom postupku po tužbi..." Kojoj tužbi? Iz članka 31. stavak 1.? Razjasniti tekstom u stavku. | Nije prihvaćen | U sudskom postupku po tužbi u vezi s prijavom nepravilnosti, kako piše u nastavku rečenice, a razumljivo je da se radi o tužbi iz članka 31. |
| 83 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Pretpostavka štete i teret dokazivanja, Članak 33. | Prijedlog novog teksta, članak 33.: Ako prijavitelj nepravilnosti na prvi pogled učini vjerojatnim da je zbog prijave nepravilnosti predmetom osvete i da mu je djelovanjem ili voljom poslodavca povrijeđeno neko od njegovih prava u vezi s ovim Zakonom, teret dokazivanja o suprotnom prelazi na poslodavca koji treba dokazati da to djelovanje nije ni na koji način bilo povezano s podnošenjem prijave ili javnim razotkrivanjem. Objašnjenje: prijedlog teksta nacrta je potpuno nerazumljiv. | Nije prihvaćen | Nasuprot shvaćanju predlagatelja/podnositelja prijedloga, radi se o odredbi Zakona koja je vrlo razumljiva. Nadalje, odredba kako je predložena od strane podnositelja primjedbe sadrži pojmove koji nisu pravno-tehnički uvriježeni, te sužava doseg navedene pretpostavke štete u tereta dokazivanja koji su propisani predmetnim člankom. |
| 84 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Posebne tužbe za zaštitu prijavitelja nepravilnosti, Članak 31. | Stavak 2.: A što ako nema posebne tužbe? Kako onda zviždač ostvaruje pravo po navedene četiri točke? Putem redovnog postupka? Predlažemo bolje razjasniti. | Nije prihvaćen | U poglavlju IV. Zakona “Sudska zaštita” precizirane su odredbe sukladno kojima se prijaviteljima nepravilnosti jamči sudska zaštita te posebne odredbe koje će se primjenjivati u tim postupcima u odnosu na druge zakone. |
| 85 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Posebne tužbe za zaštitu prijavitelja nepravilnosti, Članak 31. | Stavak 1.; Tko tužbom pokreće poseban postupak? Ako je to zviždač, molimo navesti u tekstu stavka. | Nije prihvaćen | Ukazujemo na odgovore vezane uz prethodne prijedloge. |
| 86 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Posebne tužbe za zaštitu prijavitelja nepravilnosti, Članak 31. | Nije nam jasno zbog čega se uvodi posebna tužba i koliko je tu u skladu sa člankom 29. stavak 1.? | Nije prihvaćen | Zakon o parničnom postupku uređuju pravila sudskog postupka na temelju kojih sud raspravlja i odlučuje u sporovima o osnovnim pravima i obvezama čovjeka i građanina, o osobnim i obiteljskim odnosima građana te u radnim, trgovačkim, imovinskim i drugim građanskopravnim sporovima, ako zakonom nije za neke od tih sporova određeno da u njima sud rješava po pravilima kojega drugog postupka. Kod zaštite zviždača radi se također o građanskom postupku i građanskopravnoj zaštiti. U odnosu na taj zakon Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti poseban je zakon koji, međutim, uređuje zaštitu osobe koja prijavljuje nepravilnosti koja je zaštita također građansko-pravna. S obzirom na tip i sadržaj pravne zaštite koja se ovom tužbom traži u sudskom postupku ona se razlikuje od drugih tužbi građanskog prava te se na takav način i označavaju. Slično kao što Zakon o suzbijanju diskriminacije sadrži posebne tužbe za zaštitu od diskriminacije, tako i ovaj zakon sadrži posebne tužbe za zaštitu prijavitelja nepravilnosti. |
| 87 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Sudska zaštita prijavitelja nepravilnosti, Članak 29. | Stavak 1., radi li se ovdje o pravu na sudsku zaštitu koja se ostvaruje u redovnom ili posebnom parničnom postupku? Molimo specificirati u tekstu. | Nije prihvaćen | Da se radi o posebnom postupku jasno je naglašeno u članku 31. stavku 1. Iz članka 30. stavka 3. jasno je o kakvom postupku se radi. |
| 88 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Javno razotkrivanje nepravilnosti, Članak 28. | Prijedlog novog teksta, stavak 2. točka a): osoba je prvo podnijela prijavu unutarnjim ILI vanjskim kanalima ali u roku od roku iz članka 24. stavka 2. točka 4. ovoga Zakona ili u roku iz članka 27. stavka 5. ovoga Zakona nisu poduzete odgovarajuće mjere kao odgovor na prijavu; Obrazloženje: Stavak 2. točka a) propisuje da osoba ima pravo na zaštitu u skladu sa ZZPN-om ako je prije toga podnijela prijavu unutarnjim i vanjskim kanalima, ili izravno vanjskim kanalima. To znači da oni koji su prijavu podnijeli samo unutarnjim kanalom nemaju pravo na zaštitu i to nije dobro rješenje. Osim toga, to rješenje nije niti u skladu s člankom 6. Direktive koja kaže da prijavitelji imaju pravo na zaštitu pod uvjetom da su podnijeli prijavu unutarnjim kanalima ili vanjskim kanalima. Takav mehanizam predviđa i omogućava izbor zviždača da posegne za medijima odmah nakon zadovoljavajućeg pokušaja unutarnjeg prijavljivanja, a poslodavcima daje do znanja da je dobro uređen sustav unutarnjeg prijavljivanja važan i da ga shvate kao priliku da se problemi riješe „unutar kuće“. Dakle, ovaj dio teksta treba izmjeniti te omogućiti pravo na zaštitu i onima koji su prijavu podnijeli samo unutarnjim kanalom. U suprotnom, ovo može predstavljati povredu europskog zakonodavstva, pa RH riskira biti opomenuta zbog nepravilnog prenošenja određenih dijelova Direktive (kao što je to bio slučaj sa Direktivom o borbi protiv terorizma ili Direktivom o sustavu osiguranja depozita) koje će, na kraju, ipak morati prenijeti. | Nije prihvaćen | Ukazujemo na prethodni komentar. |
| 89 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Postupanje s prijavom nepravilnosti i komunikacija s prijaviteljem, Članak 27. | Stavak 8. propisuje da je nadležna osoba (pučki pravobranitelj) dužna obavijestiti prijavitelja nepravilnosti o ishodu postupka unutarnjeg prijavljivanja odmah nakon njegova okončanja (kod unutarnjeg prijavljivanja koristi se izraz završetka; molimo uskladiti terminologiju). Kao i kod unutarnjeg prijavljivanja, pitanje je od čega se postupak sastoji i čime završava postupak? To mora biti jasno i pučkom pravobranitelju i zviždaču. U tom smislu, dali smo i komentar u točki 21. Također, što znači "bez odgađanja/odgode" (vidi prijedlog izmjene točke 6.) i što znači "nakon njegova okončanja"? Predlažemo staviti eksplicitni rok. Npr. tri dana. | Nije prihvaćen | Bez odgađanja znači da će se prijavitelj odmah obavijestiti o ishodu postupka. Kako će se isti završiti o tome se može samo spekulirati, a apstraktnost sadržaja pravne norme ne dopušta takav način izražavanja. Pitanje čime se postupak završava je questio facti. |
| 90 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Postupanje s prijavom nepravilnosti i komunikacija s prijaviteljem, Članak 27. | Prijedlog novog teksta, stavak 5.: Pučki pravobranitelj dužan je prijavitelju nepravilnosti pružiti informacije o tijeku i radnjama poduzetima u postupku u roku od DVADESET dana. Obrazloženje: kao i u dijelu koji se odnosi na unutarnje prijavljivanje, ovdje, prije svega, smatramo da povratna informacija treba sadržavati rokove u vezi s predviđenim ili poduzetim daljnjim postupanjima, što smo i predložili izmjenom članka 6.. Nadalje, također u vezi rokova, predlažemo da se ovaj rok skrati na preciznih i eksplicitnih dvadeset dana (bez ikakvih mogućnosti produljivanja) te obavezno izbaci termin "u pravilu". Jer, ako ostavimo termin "u pravilu" onda smo njime poništili sve ostale rokove i svu dinamiku koju smo htjeli propisati. Rok od devedeset dana je nedopustiv, kao i onaj od šest mjeseci! Opet ponavljamo, stavite se u kožu zviždača koji šest mjeseci nije dobio nikakvu informaciju, koji je ionako u stresu zbog prijave, a u međuvremenu se naziru i elementi osvete. Rok od dvadeset dana je najmanje što možemo učiniti za zviždača, a ni pučkom pravobranitelju ne smije biti problem to shvatiti i držati se tog roka. Ako pučkom pravobranitelju treba osigurati resurse da bi se mogao ispoštovati spomenuti rok, onda ih treba osigurati. A ne rokove proudživati na štetu zviždača i njemu povezanih osoba. Dvadeset dana je sasvim dovoljno da se zviždača obavijesti o pokrenutim radnjama. I nema opravdanih slučajeva za ne izvještavanje. Jer, u ovoj se točki ne radi o rokovima za postupanje po prijavi, već o rokovima koji izvještavaju o postupanjima po prijavi. Napisati izvješće stvarno nije neki problem, pogotovo ako je propisan izgled izvješća i njegovi dijelovi koje samo treba ispuniti i poslati zviždaču. | Nije prihvaćen | Rokovi pružanja informacija o tijeku i radnjama poduzetima u postupku usklađeni su s Direktivom (EU) o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije. Ovim rješenjem od 30 dana želimo maksimalno izaći u korist zviždaču, ali s druge strane želimo u obzir uzeti i kompleksne situacije koje će moguće zahtijevati i dulji rok. Kao jedna od opcija za neodgovarajuće postupanje u propisanim rokovima je davanje mogućnosti prijavitelju da javno razotkrije nepravilnost uz zadržavanje prava na zaštitu. |
| 91 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Postupanje s prijavom nepravilnosti i komunikacija s prijaviteljem, Članak 27. | Prijedlog novog teksta, stavak 1.: Osobe, organizacijske cjeline, odnosno tijela ovlaštena na postupanje prema sadržaju prijave ZAPRIMLJENE OD STRANE PUČKOG PRAVOBRANITELJA, dužna su u roku OD TRIDESET DANA od zaprimanja prijave podnijeti informacije o poduzetim mjerama na temelju te prijave pučkom pravobranitelju, kao i povjerljivoj osobi kad je ona poslala prijavu nepravilnosti tijelima ovlaštenim na postupanje prema sadržaju prijave sukladno članku 24. stavku 2. točki 3. ovoga Zakona. | Nije prihvaćen | Primjedba je nejasna. Intencija je odredbe obvezati osobe i tijela nadležna na postupanje prema sadržaju prijave, odnosno, koje postupaju po prijavama da u roku 30 dana od zaprimanja prijave dostave povratne informaciju o poduzetim mjerama Pučkom pravobranitelju, odnosno, povjerljivoj osobi od kojih su im prijave proslijeđene. |
| 92 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti, Članak 24. | Negdje u članak uvrstiti obvezu povjerljive osobe davanja povjerljivih savjeta za osobe koje razmatraju podnošenje prijave. To obavezu ima pučki pravobanitelj, koja mu je propisana člankom 26. stavak 2. točka 10. | Nije prihvaćen | Povjerljive osobe i pučki pravobranitelj će biti ovlašteni davati informacije. Davanje savjeta neće biti povjereno ni povjerljivim osobama ni pučkom pravobranitelju budući da je to nespojivo s njihovom ulogom i ovlastima. Savjeti (pravni u prvom redu) će biti osigurani kroz postojeći sustav besplatne pravne pomoći. |
| 93 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Nadležno tijelo za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti, Članak 26. | Prijedlog novog teksta, članak 2. točka 10.: 10. na svojim internetskim stranicama u zasebnom, lako prepoznatljivom i lako dostupnom odjeljku JAVNOSTI objavljuje opće informacije o primitku prijava i daljnjem postupanju na temelju njih te druge opće informacije relevantne za zaštitu prijavitelja nepravilnosti u kontekstu ovog zakona, a poglavito: - uvjete pod kojima se ostvaruje pravo na zaštitu - VLASTITE kontakt podatke, posebno adresu elektroničke pošte i poštansku adresu te brojeve telefona, uz napomenu snimaju li se telefonski razgovori - postupke koji se primjenjuju na prijavu povreda, uključujući način na koji nadležno tijelo može od prijavitelja zatražiti pojašnjenje prijavljene informacije ili pružanje dodatnih informacija, rok za pružanje povratne informacije te vrstu i sadržaj takve povratne informacije - režim povjerljivosti koji se primjenjuje na prijave, imajući u vidu članak 16. ovog Zakona te relevantne odredbe nacionalnog zakonodavstva - vrstu potrebnog daljnjeg postupanja prema prijavi - pravna sredstva i postupke za zaštitu od osvete te mogućnosti dobivanja povjerljivih savjeta za osobe koje razmatraju podnošenje prijave - izjavu u kojoj se jasno objašnjavaju uvjeti pod kojima su osobe koje podnose prijavu nadležnom tijelu zaštićene od snošenja odgovornosti za povredu povjerljivosti. | Nije prihvaćen | Predlagatelj, u stvari, u cijeloj točci 10. članka 2. predlaže da se dodaju dvije riječi- javnosti te vlastite. Kada se nešto objavljuje na službenim internetskim stranicama tijela onda se to objavljuje javnosti. Informacije su objavljivanjem na stranici javne i dostupne svakome tko je otvorio predmetnu stranicu te je dodavanje riječi javnost nepotrebno. Drugo, jasno je da se podaci odnose na kontakt podatke Pučke pravobraniteljice jer to piše na početku stavka 2. stoga je dodavanje riječi vlastite nepotrebno. |
| 94 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Nadležno tijelo za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti, Članak 26. | Prijedlog novog teksta, članak 2. točka 9.: u interesu pravednog i pravovremenog daljnjeg postupanja, nadležnim institucijama, tijelima, uredima ili agencijama Europske unije pravodobno prosljeđuje informacije iz prijave radi provođenja daljnje istrage Obrazloženje: U prvom koraku predlažemo izbaciti tekst "prema potrebi" jer to predstavlja svojevrsni pleonazam s obzirom da na kraju točke stoji "ako je tako predviđeno pravom Europske unije ili nacionalnim zakonodavstvom". No, u drugom koraku ipak predlažemo i izbacivanje dijela teksta ", ako je tako predviđeno pravom Europske unije ili nacionalnim zakonodavstvom" jer ne vidimo razloga da se bilo koja informacija, radi provođenja daljnje, istrage, zataji pred institucijama Europske unije. U suprotnom stvaramo mjesta za "nepodopštine" kakve su se dogodile u slučaju "Žalac" kada je USKOK svojevoljno prekinuo istragu tj. nije proslijedio informacije Europskom javnom tužitelju. | Nije prihvaćen | Ne radi se o pleonazmu, već o obvezama na prosljeđivanja informacija nadležnim tijelima, a sukladno nacionalnom i EU zakonodavstvu, zbog mogućih daljnjih istraga koje mogu proizaći iz neke prijave. Radi se o izričaju koji je preuzet iz Direktive. |
| 95 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Nadležno tijelo za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti, Članak 26. | Prijedlog novog teksta, članak 2. točka 6.: PISANIM PUTEM daje opće pravne informacije prijavitelju nepravilnosti u vezi zaštitom prava prijavitelja nepravilnosti | Nije prihvaćen | Oblik davanja informacija ovisit će ponajprije o načinu komunikacije s podnositeljem prijave. Nadalje, velik dio općih informacija će biti objavljen na internetskim stranicama sukladno točki 10. |
| 96 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Nadležno tijelo za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti, Članak 26. | Stavak 2. točka 5. propisuje da pučki pravobanitelj 5. izrađuje izvještaj kojim ocjenjuje jesu li ugrožena ili povrijeđena ustavna ili zakonska prava prijavitelja nepravilnosti. Predlažemo dodatno objasniti čemu služi taj izvještaj, komu se podnosi i u kojem roku. | Nije prihvaćen | Pučka pravobraniteljica opunomoćenica je Hrvatskoga sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom, zakonima i međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima i slobodama koje je prihvatila Republika Hrvatska. Pučka pravobraniteljica u okviru mandata koje ima u svojoj nadležnosti izvještava na godišnjoj razini Hrvatski sabor u propisanom roku, između ostalog, i o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, a sve u skladu Zakonom o pučkom pravobranitelju i Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti. |
| 97 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Nadležno tijelo za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti, Članak 26. | Prijedlog novog teksta, stavak 2. točka 4.: prijavu o nepravilnosti u roku od sedam dana na siguran način prosljeđuje tijelima ovlaštenim za postupanje prema sadržaju prijave te o tome u roku od dva dana obavještava prijavitelja nepravilnosti | Nije prihvaćen | Smatramo da se radi o primjerenom izričaju budući da u nekim situacijama neće biti moguće procijeniti u tako kratkom roku kojem tijelu treba proslijediti prijavu. |
| 98 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Nadležno tijelo za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti, Članak 26. | Prijedlog novog teksta, stavak 2. točka 3.: Točka 3. propisuje ispitivanje pojedinačne prijave radi poduzimanja radnji iz svoje nadležnosti potrebnih za zaštitu prava prijavitelja, ako je prijavitelj nepravilnosti učinio vjerojatnim da jest ili bi mogao biti žrtva osvete zbog prijave nepravilnosti. A što se događa ako nema osvete? Onda pučki pravobranitelj nema tu obvezu? Predlažemo bolje razjasniti. | Nije prihvaćen | Pučki pravobranitelj uvijek ispituje pojedinačne prijave, a poduzima radnje iz svoje nadležnosti ako je prijavitelj učinio vjerojatnim da se prema njemu poduzimaju radnje osvete. Ako nema osvete onda se ne poduzimaju radnje za zaštitu prijavitelja od osvete jer za njih nema potrebe. Što se tiče ostalih mjera za zaštitu prijavitelja, primjerice zaštite identiteta i povjerljivosti ili davanja općih pravnih informacija, podrazumijeva se da se iste primjenjuju. Dakle, odredba će se primjenjivati ovisno o okolnostima pojedinog slučaja. |
| 99 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Nadležno tijelo za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti, Članak 26. | Prijedlog novog teksta, stavak 2. točka 2.: unutar sedam dana od primitka prijave, potvrđuje taj primitak, osim ako je prijavitelj izričito zatražio da ne želi biti obaviješten o primitku prijave ili ako nadležno tijelo (pučki pravobranitelj) opravdano vjeruje da bi se potvrdom primitka prijave ugrozila zaštita identiteta prijavitelja Obrazloženje: nije jasno što znači "zatražiti suprotno" i od čega je to suprotno pa se to može tumačiti da zviždač može tražiti rok od pet dana ili što već... | Nije prihvaćen | Pučki pravobranitelj uvijek potvrđuje primitak prijave, osim ako je prijavitelj zatražio suprotno, što znači da je izričito kazao da ne želi primitak prijave, ili postoji opasnost da bi se potvrdom prijave ugrozio njegov identitet, kada se također ona neće dati. Smatramo da je navedena odredba u potpunosti jasna, a u skladu je s tekstom Direktive (EU) o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije. |
| 100 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti, Članak 24. | Predlažemo novim stavkom propisati obvezu povjerljive osobe da o postupku redovno izvještava zviždača svakih 30 dana te dodatno, u roku od tri dana nakon svake promjene u postupku. | Nije prihvaćen | Nije prihvatljivo iz razloga prevelikog administrativnog opterećenja povjerljive osobe. Stavkom 5. se propisuje zakonitost i savjesnost u postupanju povjerljive osobe, dok su rokovi za postupanje određeni stavkom 2. Time se garantira ažurnost u postupanju što uključuje i izvještavanje prijavitelja nepravilnosti. |
| 101 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti, Članak 24. | Prijedlog novog teksta, stavak 5.: Povjerljiva osoba i njezin zamjenik IMAJU OBVEZU svoje dužnosti obavljati zakonito i savjesno i ne smiju zlouporabiti svoje ovlasti na štetu prijavitelja nepravilnosti. | Djelomično prihvaćen | Prihvaćeno, ali ne u ovom izričaju. Prihvatljiviji izričaj je „moraju“. |
| 102 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti, Članak 24. | Stavak 2. točka 8. propisuje da je povjerljiva osoba mora pružiti jasne i lako dostupne informacije o postupcima za podnošenje prijave vanjskim kanalima nadležnim tijelima i prema potrebi, institucijama, tijelima, uredima ili agencijama Unije nadležnim za postupanje po sadržaju prijave nepravilnosti. Stava smo da tu obvezu treba propisati i pripisati poslodavcu, a ne povjerljivoj osobi. | Nije prihvaćen | Stavkom 2. se reguliraju obveze povjerljive osobe. Obveze poslodavca u smislu davanja informacija o kanalima za unutarnje prijavljivanje su navedene u čanku 23., dok je pučki pravobranitelj također ovlašten davati informacije o postupku prijave vanjskom kanalu. Treba voditi računa da će povjerljiva osoba vrlo često biti zaposlena kod poslodavca, te da je bitan dio njezinih obaveza i informiranje prijavitelja nepravilnosti. Ako bi se uvažio prijedlog imali bismo situaciju da kod jednog poslodavca imamo povjerljivu osobu, a da smo drugoj zaposlenoj osobi kod poslodavca povjerili dužnost informiranja prijavitelja nepravilnosti. Time se stvara nepotrebna nejasnoća, a u krajnjoj liniji i slabi zaštita prijavitelja nepravilnosti budući da bi s potencijalnom namjerom prijavljivanja nepravilnosti bio upoznat širi krug zaposlenih kod poslodavca. |
| 103 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti, Članak 24. | Stavak 2. točka 6. propisuje da povjerljiva osoba pisanim putem mora izvijestiti nadležno tijelo za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti o zaprimljenim prijavama i ishodu postupanja u roku od trideset dana od odlučivanja o prijavi. Što znači "odlučivanje o prijavi"? Je li to završetak postupka (kao što se navodi negdje drugdje u Zakonu)? Ako jest, onda predlažemo koristiti istu terminologiju za iste pojmove. Ovako se stvara zbrka i nejasnoća. | Nije prihvaćen | Predmetna odredba je sadržana u važećem Zakonu i ne stvara poteškoće u praksi. |
| 104 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti, Članak 24. | Prijedlog novog teksta, stavak 2. točka 5.: pisanim putem obavijestiti prijavitelja nepravilnosti o ishodu postupka iz stavka 1. ovoga članka U ROKU OD 7 DANA nakon njegova završetka Obrazloženje: Točka 5. propisuje da povjerljiva osoba pisanim putem mora obavijestiti prijavitelja nepravilnosti o ishodu postupka unutarnjeg prijavljivanja odmah nakon njegova završetka. Od čega se postupak sastoji i čime završava postupak? To mora biti jasno i poslodavcu i zviždaču. U tom smislu, dali smo i komentar u točki 21. Također, što znači "odmah nakon završetka"? Predlažemo eksplicitni rok. | Nije prihvaćen | Ovisno o sadržaju nepravilnosti radnje potrebne za odlučivanje o nepravilnosti mogu bit raznovrsne i upućene prema različitim adresatima. U tom smislu točno propisivanje radnji koje će biti potrebno poduzeti može biti kontraproduktivno. Uostalom člankom 24. su jasno propisana postupanja, odnosno radnje, koje je dužna poduzeti povjerljiva osoba. U vezi roka smatramo da predložena formulacija vrlo jasno nalaže žurno postupanje, te je također sadržana u postojećem Zakonu i ista nije izazvala poteškoće u primjeni. |
| 105 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Unutarnje prijavljivanje nepravilnosti, Članak 21. | Predlažemo novim stavkom definirati što točno uključuje postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti (prijava, postupanje po prijavi, odlučivanje po ili o prijavi, itd..). Jer, u nekim se kasnijim točkama Zakona pojavljuje tekst koji govori o završetku postupka unutarnjeg prijavljivanja, a mi ne znamo od čega se postupak uopće sastoji, koji su njegovi obavezni elementi i kojim elementom postupak završava. Je li to neka odluka ili slično, da bismo mogli reći, postupak je završio. I općenito, je li postupak unutarnjeg prijavljivanja istovjetan "daljnjem postupanju" iz pojmovnika? | Nije prihvaćen | Smatramo da za tim nema potrebe budući da su člankom 24. dovoljno jasno i precizno definirane radnje, odnosno aktivnosti u vezi unutarnjeg prijavljivanja. Osim toga, člankom 23. se propisuje da će postupak unutarnjeg prijavljivanja biti razrađen općim aktom. |
| 106 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti, Članak 24. | Prijedlog novog teksta, stavak 2. točka 4.: poduzeti radnje radi ispitivanja nepravilnosti i dostaviti prijavitelju povratnu informaciju o prijavi u roku od 20 dana od potvrde o primitku prijave Obrazloženje: ovdje, prije svega, smatramo da povratna informacija treba sadržavati rokove u vezi s predviđenim ili poduzetim daljnjim postupanjima, što smo i predložili izmjenom članka 6.. Nadalje, također u vezi rokova, predlažemo da se ovaj rok skrati na preciznih i eksplicitnih dvadeset dana (bez ikakvih mogućnosti produljivanja) te obavezno izbaci termin "u pravilu". Jer, ako ostavimo termin "u pravilu" onda smo njime poništili sve ostale rokove i svu dinamiku koju smo htjeli propisati. Rok od devedeset dana je nedopustiv. Stavite se u kožu zviždača koji tri mjeseca nije dobio nikakvu informaciju, koji je ionako u stresu zbog prijave, a u međuvremenu se naziru i elementi osvete. Rok od dvadeset dana je najmanje što možemo učiniti za zviždača, a ni poslodavcu ne smije biti problem to shvatiti i držati se tog roka. Dvadeset dana je sasvimdovoljno da se pokrene prva aktivnost oko prijave i o tome obavijesti zviždača. Ne manje važno, izbaciti dio teksta koji se odnosi na moguću situaciju u kojoj povjerljiva osoba nije prijavitelju poslala potvrdu o primitku prijave. Jer, ako je točkom 1. jasno i glasno propisano da se potvrda mora poslati, onda tu nema kompromisa ili tolerancije. | Nije prihvaćen | Predloženim rješenjem od 30 dana želimo maksimalno izaći u korist zviždaču, ali s druge strane želimo u obzir uzeti i kompleksne situacije koje će moguće zahtijevati i dulji rok. Treba voditi računa da sama Direktiva propisuje rok ne dulji od tri mjeseca. Nadalje, novim zakonskim rješenjem će prijavitelju biti omogućeno izravno prijavljivanje nepravilnosti tijelu za vanjsko prijavljivanje, odnosno pučkom pravobranitelju. Što se tiče zadnjeg dijela prijedloga navodimo da izbacivanjem tog dijela iz Zakona ne bi spriječili situaciju mogućeg neizdavanja potvrde o primitku, a za te slučajeve moramo znati kako se računa rok. Dakle, radi se o dvije odvojene stvari. Izdavanje potvrde je obaveza povjerljive osobe čije neispunjenje povlači prekršajnu odgovornost (čl. 40.) što je neovisno o daljnjem tijeku postupka (ovdje konkretno o računanju roka za provođenje aktivnosti). Ovo je dio odredbe koji izravno ide u korist prijavitelju nepravilnosti budući da eliminira pravnu nesigurnost u kojoj bi se našao prijavitelj nepravilnosti u slučajevima kada mu ne bi bila izdana potvrda. |
| 107 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti, Članak 24. | Prijedlog novog teksta, Stavak 2. točka 3.: 3. ako nepravilnost nije riješena s poslodavcem, prijavu o nepravilnosti U ROKU OD 7 DANA proslijediti tijelima ovlaštenim na postupanje prema sadržaju prijave TE O TOME OBAVIJESTITI ZVIŽDAČA Obrazloženje: točka propisuje da je povjerljiva osoba dužna prijavu o nepravilnosti proslijediti tijelima ovlaštenim na postupanje prema sadržaju prijave, ako nepravilnost nije riješena s poslodavcem. Što to znači? I tko su tijela ovlaštena na postupanje? U kojem roku nakon što se ustanovi da nepravilnost nije riješena s poslodavcem povjerljiva osoba mora prijavu o nepravilnosti proslijediti tijelima ovlaštenim na postupanje? U svrhu bolje zaštite zviždača, predlažemo proširiti tekst i uvesti rok od sedam dana u kojemu povjerljiva osoba mora prijavu o nepravilnosti proslijediti tijelima ovlaštenim na postupanje jer u suprotnom otvaramo prostor poslodavcu i povjerljivoj osobi (vjerojatno pod njenim utjecajem) da namjerno odugovlače sa prosljeđivanjem tijelima ovlaštenim na postupanje. Također, nije jasno tko su tijela ovlaštena na postupanje. Pojam "tijela ovlaštena na postupanje" uvrstiti u pojmovnik u članku 6. | Nije prihvaćen | To znači da će se nepravilnost prvenstveno nastojati riješiti s poslodavcem (odnosno unutar poslodavca). Tijela ovlaštena za postupanje su tijela u čiju nadležnost bi spadalo postupanje ovisno o sadržaju. Ta tijela mogu biti razna (npr. DORH, inspekcije..) i bilo bi kontraproduktivno definirati ih ovim Zakonom. Rok za prosljeđivanje nije propisan, ali iz samog konteksta ovog članka i cijelog Zakona je razvidno da se od povjerljive osobe očekuje zakonito, savjesno i ažurno postupanje kao i obavješćivanje prijavitelja nepravilnosti. |
| 108 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti, Članak 24. | Prijedlog novog teksta, stavak 2. točka 2.: nakon zaprimanja prijave nepravilnosti, bez odgode poduzeti sve radnje iz svoje nadležnosti potrebne za maksimalnu zaštitu prijavitelja nepravilnosti, bez obzira je li prijavitelj nepravilnosti učinio vjerojatnim da jest ili bi mogao biti žrtva osvete zbog prijave nepravilnosti Obrazloženje: točka propisuje da je povjerljiva osoba dužna bez odgode poduzeti radnje iz svoje nadležnosti potrebne za zaštitu prijavitelja nepravilnosti ako je prijavitelj nepravilnosti učinio vjerojatnim da jest ili bi mogao biti žrtva osvete zbog prijave nepravilnosti. A što ako zviždač nije učinio vjerojatnim da jest ili bi mogao biti žrtva osvete? Stava smo da zviždača treba maksimalno štititi od trenutka prijave pa sve do okončanja kasnijeg postupanja po prijavi (ali i duže, kroz monitoring i slično), bez obzira na točkom istaknute okolnosti. Stoga predlažemo novi tekst kojim se ističe maksimalna zaštita bez ikakvih preduvjeta. Također, člankom 6. definirati pojam "bez odgode". | Djelomično prihvaćen | Pojam „bez odgode“ je samorazumljiv, te ga ne treba posebno definirati. |
| 109 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti, Članak 24. | Stavak 1. propisuje da postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti započinje dostavljanjem prijave povjerljivoj osobi. Ovdje valja imati na umu da povjerljiva osoba može biti fizička osoba kod treće (pravne) osobe koju je poslodavac ovlastio za zaprimanje prijava i postupanja po prijavi (pogotovo u situaciji kada se dijele kanali i resursi kako je to predviđeno člankom 21.). Pa, ako treba, dodatno istaknuti prikladnom izmjenom teksta stavke. | Nije prihvaćen | Neovisno da li se radi o povjerljivoj osobi kod poslodavca ili povjerljivoj trećoj osobi njena prava i obveze, kao i mehanizam imenovanja odnosno razrješenja je isti tako da je nejasno kakvu bi izmjenu teksta trebalo napraviti. |
| 110 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Akti poslodavca, Članak 23. | Prijedlog novog teksta, stavak 5.: Akt iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati podatke i kontakte povjerljive osobe i njenog zamjenika. | Nije prihvaćen | Opći akti ne sadrže podatke o osobama i kontaktima tih osoba. Ujedno ukazujemo na članak 23. stavak 2 |
| 111 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Akti poslodavca, Članak 23. | Prijedlog novog teksta, stavak 2.: Kanali za unutarnje prijavljivanje MORAJU BITI SIGURNI I POUZDANI, a kao i informacije o njima, moraju RADNOM OKRUŽENJU biti lako dostupni NA PRIKLADAN NAČIN, razumljivi i učinkoviti u svrhu poticanja prvenstvenog korištenja unutarnjih kanala prijavljivanja. Obrazloženje: Važno je odrediti i urediti Zakonom da kanali moraju biti sigurni i pouzdani, jer se tako stvara preduvjet za povjerenje u unutarnje prijavljivanje i prvenstveno korištenje unutarnjih kanala prijavljivanja. Nadalje, jasno i glasno treba reći da kanal mora biti dostupan radnom okruženju, a ne samo zaposlenicima poslodavca. I na kraju, ovaj je prijedlog u skladu sa prijedlogom uvrštenja pojma "učiniti dostupnim na prikladan način" u članak 6. ZZPN-a. Pojam "učiniti dostupnim na prikladan način" važno je definirati jer je dosadašnja praksa pokazala da poslodavci informacije o povjerljivim osobama, načinima i kanalima za unutarnje prijavljivanje skrivaju što je moguće više od svih potencijalnih zviždača (misleći, u zabludi, da im to ide u korist). | Nije prihvaćen | Nije prihvatljivo iz razloga što su karakteristike kanala, kao i informacija o njima, koje predlagatelj predlaže dodati već obuhvaćeni u postojećoj odredbi. |
| 112 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Akti poslodavca, Članak 23. | Prijedlog novog teksta, stavak 1.: Općim aktom uređuje se postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti, POSTUPANJA PO PRIJAVI TE postupak imenovanja povjerljive osobe i njenog zamjenika ILI ODREĐIVANJE TREĆE OSOBE KAO POVJERLJIVE OSOBE. Obrazloženje: S obzirom da povjerljive osobe mogu biti i treće osobe, aktom treba urediti njihovo imenovanje (određivanje) u skladu sa komentarom u članku 6., a u vezi točke 10. i pojma "povjerljiva osoba" tj. odabira treće osobe ). | Nije prihvaćen | Predloženi dodatak nije prihvatljiv jer odredba već određuje da se će se Općim aktom urediti postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti. Sadržaj postupaka/radnji je već određen člankom 24. Zakona. Što se tiče dijela prijedloga u vezi treće osobe kao povjerljive osobe upućujemo na ranija pojašnjenja. Ne postoji razlika između povjerljive osobe koja je zaposlena unutar poslodavca i treće osobe kojoj je povjerena ta uloga. |
| 113 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Obveze poslodavca, Članak 22. | Stavak 5. propisuje da povjerljiva osoba i njen zamjenik moraju dati suglasnost za njihovo imenovanje. Čije imenovanje? Molimo uzeti u obzir izmjene stavke 4. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 114 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Obveze poslodavca, Članak 22. | Prijedlog novog teksta, stavak 1. točka 3.: Imenovana povjerljiva osoba I/ILI njen zamjenik iz stavka 1. točke 2. i stavka 2. ovoga članka mogu se promijeniti na temelju prijedloga radničkog vijeća ili sindikalnog povjerenika koji je preuzeo prava i obveze radničkog vijeća , odnosno 20 % radnika zaposlenih kod poslodavca. | Nije prihvaćen | Prijedlog promjene „i“ u „i/ili“ je nepotreban i pogrešan u nomotehničkom smislu. Veznik „i“ u ovom kontekstu nema kumulativno značenje, odnosno ne shvaća se na način da se povjerljiva osoba i zamjenik imenuju i razrješuju zajedno i ovisno jedan o drugom pa da je potrebno posebno istaknuti veznik „ili“. |
| 115 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Obveze poslodavca, Članak 22. | Stavak 4. propisuje obvezu poslodavca da promijeni kanal unutarnjeg prijavljivanja u roku od trideset dana od donošenja odluke o promjeni povjerljive osobe i/ili njenog zamjenika. Nije nam jasno što se podrazumijeva pod promjenom kanala unutarnjeg prijvljivanja? Jer, povjerljva osoba je jedno, a kanal prijavljivanja nešto sasvim drugo. Ako znamo da zviždačima treba više kanala za unutarnje prijavljvanje jer im to jamči jednostavnost (kao što se i navodi u Sažetku) te olakšava pristup i odluku o prijavi onda potencijalno imamo sljedeću situaciju.... Pretpostavimo da je poslodavac imenovao Ivicu Horvata za povjerljivu osobu te omogućio unutarnje prijavljivanje putem aplikacije. Dakle, aplikacija je ovdje kanal za prijavljivanje, a Ivica Horvat osoba koja je odgovorna za postupanje po prijavi. U slučaju da Ivica Horvat prekine radni odnos kod poslodavca, valja imenovati novu povjerljivu osobu. No, kanal ostaje isti. Također, ako želimo dodati novu mogućnost i novi kanal unutarnjeg prijavljvanja kako bi se olakšala prijava (npr. telefonska prijava), to ne znači da Ivica Horvat mora dobiti otkaz ili da se mora promijeniti povjerljiva osoba. Predlažemo izmjeniti tekst ovog stavka imajući na umu gore istaknuto. | Nije prihvaćen | U smislu ovog Zakona kanal unutarnjeg prijavljivanja je povjerljiva osoba, dok je telefon, mail ili aplikacija samo modalitet prijavljivanja. |
| 116 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Obveze poslodavca, Članak 22. | Prijedlog novog teksta, stavak 1. točka 6.: U NAJKRAĆEM ROKU poduzeti mjere radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti. | Nije prihvaćen | Zakon daje mogućnost prijavitelju da nepravilnost prijavi izravno i tijelu za vanjsko prijavljivanje i pod određenim uvjetima da ju javno razotkrije. Poslodavcu je stoga u interesu otkloniti nepravilnost što žurnije, te isto nije potrebno dodatno naglasiti zakonskim tekstom. |
| 117 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Obveze poslodavca, Članak 22. | Prijedlog novog teksta, stavak 1. točka 1.: donijeti ILI USKLADITI opći akt iz članka 23. stavka 1. ovoga Zakona i na prikladan način učiniti ga dostupnim svim osobama IZ RADNOG OKRUŽENJA, zajedno sa svim informacijama bitnima za podnošenje prijave nepravilnosti Obrazloženje: Oni koji već imaju usvojeni akt, možda ga trebaju samo uskladiti (jer ih ne obvezuju metodološko-nomotehnička pravila za izradu akata), a ne donositi novi. Nadalje, ako je člankom 6. ovog nacrta propisano da je prijavitelj nepravilnosti - "fizička osoba koja prijavljuje ili javno razotkriva nepravilnosti o kojima je saznao u svom radnom okruženju", a radno okruženje "profesionalna aktivnost u javnom ili privatnom sektoru u okviru koje, neovisno o prirodi tih aktivnosti, osobe stječu informacije o nepravilnostima i u okviru kojih bi te osobe mogle doživjeti osvetu ako prijave takve nepravilnosti", a što ne implicira isključivo odnos zaposlenog kod poslodavca (može i kod npr. dobavljača), onda predlažemo RADNO OKRUŽENJE kao sveobuhvatnu i poželjnu formulaciju koja će nedvosmisleno obuhvatiti sve aktere tj. zviždače koji bi mogli biti obuhvaćeni ovim Zakonom. Pojam "na prikladan način" svakako podrazumijeva i neku vrst javne objave, s obzirom da akt treba (kao i cijeli kanal za unutarnje prijavljivanje) učiniti dostupnim i onim grupama izvan poslodavca (dobavljači, prodajni partneri, treće strane u lancu nabave, ...). Tako se više ne bi smjelo događati da npr. dobavljač Ministarstva financija nije u mogućnosti prijaviti nepravilnost putem elektroničke pošte na adresu: zastitaprijaviteljanepravilnosti@mfin.hr jer nema email adresu sa domenom mfin.hr. S druge pak strane, ako poslodavac na "prikladan način" ne omogući unutarnje prijavljivanje svima koji su obuhvaćeni i predviđeni ovim Zakonom, zviždači automatski dobivaju mogućnost koristiti vanjsko prijavljivanje ili javno razotkrivanje. U tom smislu predložili smo i izmjenu tj. dopunu u pojmovniku tj. članku 6. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog u vezi „ili uskladiti“ nije prihvatljiv iz razloga što nije potreban. Usklađenje akta podrazumijeva postupak izmjene i dopune postojećeg što u procesnom smislu podrazumijeva postupak usvajanja, odnosno donošenja. Dakle, pojam „donijeti“ u ovom smislu obuhvaća i donošenje potpuno novog akta i usklađenje postojećeg. |
| 118 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Unutarnje prijavljivanje nepravilnosti, Članak 21. | Predlažemo u ovaj članak uvrstiti obvezu svih poslodavaca u javnom sektoru tj. svih tijela javne vlasti, ponavljamo, SVIH, bez obzira na broj zaposlenih, da su dužni osigurati mogućnost unutarnjeg prijavljivanja. Obrazloženje: Nažalost, statistika, svi pokazatelji i recentna događanja pokazuju da je javni sektor najveće leglo korupcije, sukoba interesa, uznemiravanja, loše prakse i raznih vrsta nepravilnosti što uzrokuje veliko nepovjerenje stanovništva u sustav (što je istovremeno glavni razlog nezadovoljstva građana, gospodarske stagnacije i demografskog propadanja tj. depopulacije i iseljavanja). Stoga je neophodno i krucijalno uvesti obvezu svim sastavnicama javnog sektora tj svim tijelima javne vlasti za uvođenjem unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti. Svjesni smo činjenice da to predstavlja svojevrsno, dodatno organizacijsko, operativno i financijsko opterećenje, no s obzirom da se Direktivom i ovim nacrtom propisuje mogućnost dijeljenja resursa u pogledu prijava i vođenja postupka unutarnjeg prijavljivanja, to ustvari uopće ne predstavlja problem već mogućnost i trenutak da se u javni sektor, uz najmanju žrtvu i minimalne troškove, uvedu učinkovite antikorupcijske mjere. Kažemo učinkovite, jer u cca 70% slučajeva otkrivanja korupcije, u pitanju su dojave zviždača koji otkrivaju unutarnje nepravilnosti. Drugim riječima organizacijsko, operativno i financijsko opterećenje ne može i ne smije biti razlog niti isprika da se kod svih javnih poslodavaca ne uvede obveza unutarnjeg prijavljivanja i, ako smo pametni i ako smo iskreni u svojim dobrim namjerama, napravit ćemo i više nego što mislimo da u ovom trenutko možemo podnijeti, jer to istovremeno znači napredak. Uvođenje obveze formiranja unutarnjeg prijavljivanja za sva tijela javne vlasti otvorilo bi mogućnost ne samo njihovim zaposlenicima, već npr. svim njihovim dobavljačima i poslovnim partnerima, volonterima ili suradnicima da ukažu na nepravilnosti koje se događaju u javnom sektoru. | Nije prihvaćen | Smatramo da bi uvođenje obaveze uspostave kanala za unutarnje prijavljivanje za poslodavce koji zapošljavaju ispod 50 osoba (to uključuje i one s primjerice dva zaposlena) predstavljalo nerazmjeran financijski i administrativni teret za takve poslodavce. Time zadržavamo i rješenje iz postojećeg Zakona koje se nije pokazalo problematičnim u provedbi. |
| 119 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Unutarnje prijavljivanje nepravilnosti, Članak 21. | Nismo shvatili niti dokučili koja je namjera zakonodavca kada u stavku 2. propisuje: "Poslodavci koji zapošljavaju manje od pedeset radnika mogu imati uspostavljen unutarnji kanal prijavljivanja nepravilnosti." Pa to je sasvim jasno. Poslodavac može i imati dva zamjenika povjerljive osobe iako to u ZZPN-u ne piše. Može imati i još puno drugih stvari koje se ne propisuju ovim Zakonom. Pa što je obavezno, jest obavezno. A što nije, ne treba dodatno naglašavati. S druge pak strane, vrlo je važno (a istovremeno i ironično), da sam zakonodavac, u dijelu II, koji prethodi tekstu prijedloga Zakona, a koji je dio dokumentacije ovog savjetovanja, piše: "Novi Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti donosi se prvenstveno zbog potrebe usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije." To je tragično i žalosno. Usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije (Direktivom) legitiman je razlog za donošenje ovog Zakona, no svakako je mogao biti shvaćen, naglašen i identificiran samo kao dodatni moment i alat u svakodnevnom stremljenju Republike Hrvatske ka izgradnji transparentnog i otvorenog društva (iako to nema veze sa istinom, ali dobro zvuči kao mantra koja se možda i pretvori u stvarnost). Ovako, jasno je rečeno (što ima veze sa istinom) da to uvodimo zato što to od nas traži EU, e ne zato što mi mislimo da je to dobro (vidite ovdje razliku između usklađenosti i etike?). Pomalo jadno i razočaravajuće. Ta izjava, zato, posebno zabrinjava i potkopava sve ostale dijelove zakona koji možda mirišu na etičko prosvjetljenje i ispravne namjere i porive koji dolaze iznutra (a ne iz Bruxellesa) te svakako uzrokuje indiferentnost i nepovjerenje prema iskrenim namjerama zakonodavca kod pripreme ZZPN-a (što nimalo ne doprinosi kasnijoj primjeni i provedbi). Predlažemo zato izbaciti tekst iz stavka 2.: "Poslodavci koji zapošljavaju manje od pedeset radnika mogu imati uspostavljen unutarnji kanal prijavljivanja nepravilnosti." | Nije prihvaćen | Slažemo se s dijelom primjedbe u kojem se navodi da poslodavci mogu uspostaviti kanal unutarnjeg kanala iako ne zapošljavaju 50 osoba i bez da se to posebno navodi. Međutim, navedeno je dodano kako bi s jedne strane poslodavcima bilo potpuno jasno da im nije zabranjena uspostava takvog kanala, a s druge da ih se neizravno na to potakne. U vezi drugog dijela primjedbe navodimo da je donošenje ovog Zakona u ovom trenutku motivirano usklađivanjem s pravnom stečevinom kako je pojašnjeno u nenormativnom dijelu prijedloga Zakona. Naime, opće je poznato da Republika Hrvatska već ima moderan zakonski okvir za zaštitu zviždača (Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, NN 17/2019) koji u velikom dijelu sadrži rješenja koja su slična, ako ne i ista sa onima iz Direktive. Ta već postojeća rješenja će biti dodatno dorađena kako bi u potpunosti udovoljila zahtjevima Direktive. Bez te potrebe usklađenja s pravnom stečevinom u ovom trenutku postojeći Zakon sigurno ne bi bio mijenjan (ili bi donošen novi) budući da u praksi njegove primjene nisu primijećeni nedostaci koji bi zahtijevali hitne zakonske intervencije. |
| 120 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Vođenje evidencije o prijavama, Članak 20. | Prijedlog novog teksta, stavak 4.: Ako se za podnošenje prijave upotrebljava telefonska linija na kojoj nije moguće napraviti zvučni zapis ili drugi sustav glasovnih poruka na kojem nije moguće napraviti zvučni zapis, povjerljiva osoba i tijelo nadležno za vanjsko prijavljivanje imaju OBVEZU evidentirati usmenu prijavu u obliku točnog zapisa razgovora koji zapisuje član osoblja odgovoran za postupanje s prijavom I DATI JE NA SUGLASNOST PRIJAVITELJU. | Nije prihvaćen | Ako bi se „pravo“ evidentiranja usmene prijave pretvorilo u „obavezu“ onda se ovdje više ne bi radilo o usmenoj prijavi nego o pisanoj a povjerljiva osoba i tijelo nadležno za vanjsko prijavljivanje bi u tom smislu predstavljalo nerazmjeran administrativni teret. Ovo pravo se ovdje daje povjerljivoj osobi i tijelu nadležnom za vanjsko prijavljivanje prvenstveno radi njihovog lakšeg rada po prijavi u smislu točnog evidentiranja svih detalja prijave ako je ona složenija. S druge strane, razumno je za pretpostaviti da neće svi prijavitelji nepravilnosti htjeti da se njihova prijava evidentira u pisanoj formi koja je, kako navodimo, isto jedan od načina prijavljivanja. U vezi prijedloga „dati je na suglasnost prijavitelju“ isto je regulirano stavkom 7. ovoga članka. |
| 121 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Prijava nepravilnosti, Članak 19. | U vezi stavka 2., "Razuman rok" definirati dopunom pojmovnika u članku 6. | Nije prihvaćen | Pojašnjenje dano kod članka 6. |
| 122 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Prijava nepravilnosti, Članak 19. | Prijedlog novog teksta, stavak 1.: Prijava nepravilnosti sadrži podatke o prijavitelju nepravilnosti (OSIM U SLUČAJU ANONIMNE PRIJAVE), prijavljenom tijelu ili osobi te informacije o nepravilnostima. | Nije prihvaćen | Anonimne prijave nisu regulirane ovim Zakonom. Pojašnjenje dano kod članka 12. |
| 123 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Zaštita povezanih osoba , Članak 18. | Prijedlog novog teksta: Povezana osoba ima pravo na zaštitu iz članka 11. točaka 2. do 5. ovoga Zakona, ako učini vjerojatnim da je prema njoj počinjena ili bi mogla biti počinjena osveta zbog povezanosti s prijaviteljem nepravilnosti. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije prihvatljiv budući da se ne prihvaća dodatak točke 5. u članak 11. (vidi komentar na članak 11.). |
| 124 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Zaštita povjerljivih osoba i njihovih zamjenika, Članak 17. | Prijedlog novog teksta: Povjerljiva osoba te njezin zamjenik imaju pravo na zaštitu iz članka 11. točaka 2.,3. i 5. ovoga Zakona, ako učine vjerojatnim da je prema njima počinjena ili bi mogla biti počinjena osveta zbog zaprimanja prijave o nepravilnosti, odnosno postupanja po zaprimljenoj prijavi. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije prihvatljiv budući da se ne prihvaća dodatak točke 5. u članak 11. (vidi komentar na članak 11.) |
| 125 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | II. PRAVA PRIJAVITELJA NEPRAVILNOSTI, POVJERLJIVIH OSOBA I NJIHOVIH ZAMJENIKA TE POVEZANIH OSOBA, Obveza zaštite identiteta | Člankom 12., stavak 2. predviđena je anonimna prijava i njime se izričito propisuje kako i osobe koje su anonimno prijavile nepravilnost, ali im je naknadno utvrđen identitet, imaju isti status zaštite kao i prijavitelji koju su odmah otkrili svoj identitet. To znači da Republika Hrvatska koristi mogućnost propisanu Direktivom i omogućava anonimne prijave. I to je dobro. Ustvari, to je neminovno. Iako u Republici Hrvatskoj, kao postkomunističkoj zemlji, postoji (već sada) blijeda tendencija da prijavljivanje nekoga službenim institucijama nosi negativne konotacije proizašle iz povijesnog iskustva u kojem su građani bili prisiljeni informirati i odavati jedni druge onima na vlasti tj. institucijama tadašnje SR Hrvatske, snažno i apsolutno podržavamo iskorak i odluku zakonodavca te institut anonimne prijave jer smatramo da je ona condicio sine qua non uspješne primjene i provdbe ZZPN-a. Dakle, ako smo u svojim komentarima rekli da je nešto važno (a jesmo), i ako smo rekli da je nešto jako važno (a jesmo), onda je ovo važnije od svega. Jer, ako zviždačima ne omogućimo anonimnu prijavu, ZZPN će ostati mrtvo slovo na papiru. To potkrepljuju sva, ponavljamo, SVA globalna i europska istraživanja prakse prijava čiji rezultati govore da, bez obzira na karakter nepravilnosti (korupcija, sukob interesa, uznemiravanje, javna nabava, …), tzv. „anonymity rate“ uvijek je oko ili značajno preko 50% (čak i do 80%). Znači, kao što zviždačima trebaju različite opcije i načini (kanali) za prijavu nepravilnosti (s ciljem pristupačnosti i olakšavanja prijava), zviždačima treba i obavezna mogućnost anonimne prijave. Prijava nepravilnosti nije i ne smije biti shvaćeno kao anonimno cinkarenje ili podmuklo širenje nadzora nad javnim (ili privatnim poslovnim) procesima već kao podrška modernom europskom pravu koja doprinosi otkrivanju svih oblika korupcije, prijevara, neekonomičnog ili nezakonitog ponašanja i koja može spasiti živote, pomoći u zaštiti ljudskih prava i promicanju poštivanja zakona. S ciljem boljeg uređenja dijela budućeg Zakona koji se odnosi na anonimnu prijavu, koristimo također priliku istaknuti razliku između anonimnosti (spomenuta jedino u članku 12. nacrta) i povjerljivosti (spomenute pet puta u člancima nacrta) što je od velike važnosti za poslodavce i zviždače. Dakle, anonimnost podrazumijeva potpunu zaštitu identiteta pojedinca, dok povjerljivost znači zaštitu informacija. U tom smislu, ta dva pojma ne smiju se poistovjećivati pa predlažemo i dopunu članka 6. nacrta Zakona. Nadalje, svi dosadašnji hrvatski slučajevi otkrivanja nepravilnosti (Lepej, Balenović, Jovev, …) potvrđuju da je, nakon prijave, realno očekivati pokušaj neke vrste osvete od strane poslodavca. Stoga, biti anoniman, uvelike pomaže u zaštiti zviždača, dok istovremeno povoljno poztivno utječe na broj prijava. Imajmo na umu da je najviše rukovodstvo u tvrtkama i organizacijama nerijetko negativno raspoloženo prema anonmnim prijavama jer misle da iza njih ne stoje pravi slučajevi i da im netko namjerno „smješta”. Međutim, sva su istraživanja pokazala su da zviždači najčešće iskreni u svojim namjerama iako možda prijavljuju nepravilnosti koje ne spadaju u ZZPN, no to ne treba zabrinjavati niti stvarati mehanizme protiv toga. U početnoj će se fazi dogoditi da zviždači prijavljuju nepravilnosti koje ne spadaju u ZZPN, no to ne treba zabrinjavati. Ali, svakako treba imat na umu da zviždači vlastiti identitet žele sakriti iza anonimne prijave zbog straha od osvete ili želje da se ne sudjeluje u daljnjim postupcima, a ne zato što je prijavljena nepravilnost lažna ili neozbiljna. Summa summarum, s obzrom da praksa preporučuje uspostavu anonimne prijave, ali i sve ostalo izrečeno, u ovom članku predlažemo dodatno propisati da je anonimna prijava legitimna te da svaki poslodavac mora omogućiti anonimnu prijavu. Također, valja urediti i jasno istaknuti u Zakonu da je anonimna prijava isključivi izbor zviždača i ne postoji uvjet koji bi zviždač trebao zadovoljiti da posegne za korištenjem anonimne prijave. Ako to želi, zviždaču je odabir biti anoniman, prvi i najvažniji moment prijave. | Nije prihvaćen | Ističemo da ovaj Zakon ne tretira anonimnu prijavu na način kako sugerira podnositelj prijedloga. Istina je da će se prijaviteljima nepravilnosti osigurati zaštita sukladno Zakonu ako su anonimno prijavili ili javno razotkrili informacije o nepravilnostima, a čiji je identitet naknadno utvrđen i trpe osvetu. Međutim, primatelj prijave nije po ovom Zakonu dužan s njom postupati na isti način kao i s prijavom koja nije anonimna. To ne znači da ju mora odbaciti ili da po njoj ne mora postupati u skladu sa zahtjevima drugih propisa (takva prijava može biti važan izvor saznanja). Više je razloga za takvu odluku. Prvenstveno time želimo spriječiti inflaciju prijava čiji sadržaj, zbog anonimnog karaktera, neće udovoljavati standardu koji se propisuje u članku 12. stavku 1. koji propisuje da prijavitelji nepravilnosti imaju pravo na zaštitu ako su „imali opravdan razlog vjerovati da su prijavljene ili javno razotkrivene informacije o nepravilnostima istinite u trenutku prijave“. To se povezuje i s prekršajnom odgovornošću u vezi prijavljivanja neistinitih informacija (članak 39.). Smatramo da ćemo na ovaj način osigurati da kroz sustav predviđen ovim Zakonom budu kvalitetno procesuirane prijave koje imaju određenu razinu vjerodostojnosti, a ne i one koje zbog anonimnosti u određenom broju pretpostavljamo da ipak neće biti vjerodostojne. S druge strane razumijemo i bojazan davatelja prijedloga u vezi uspješne i široke primjene ovog Zakona. Iz tog razloga je velik naglasak dan na povjerljivosti postupanja, kao i na zaštitu od osvete. Cilj je time stvoriti sustav koji će potaknuti prijavitelja nepravilnosti na podnošenje prijave, a u najmanju ruku da ga neće odvraćati od te namjere. Vjerujemo da ćemo time postići učinak na koji upućuje podnositelj prijave, odnosno da ovaj Zakon neće ostati „mrtvo slovo na papiru“. |
| 126 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Pomoć prijavitelju nepravilnosti, Članak 13. | Prijedlog novog teksta: Prijavitelja nepravilnosti ili povezanu osobu koja sudjeluje u postupku pred sudom ili drugim tijelom, a iz neznanja bi mogla propustiti kakvu radnju ili se zbog toga ne bi koristila svojim pravom, sud ili drugo tijelo koje vodi postupak poučit će PISANIM PUTEM o pravima koja joj pripadaju prema ovom Zakonu ili prema zakonu koji se primjenjuje u tom postupku te o posljedicama propuštanja radnje. | Nije prihvaćen | Isto kao u prethodnom komentaru. |
| 127 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Odgovornost prijavitelja nepravilnosti u slučaju prijavljivanja ili javnog razotkrivanja, Članak 10. | Prijedlog novog dijela teksta stavak 4.: (4) U svim postupcima, uključujući postupke zbog klevete, povrede autorskog prava, povrede tajnosti, povrede pravila o zaštiti podataka, otkrivanja poslovne tajne ili zahtjeva za naknadu na temelju privatnog, javnog ili kolektivnog radnog prava, prijavitelji nepravilnosti ne snose nikakvu odgovornost zbog prijava ili javnih razotkrivanja na temelju ovog Zakona. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 128 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Zabrana osvete , Članak 9. | Prijedlog novog teksta stavak 1.: (1) Poslodavac se ne smije osvećivati prijavitelju nepravilnosti I POVEZANIM OSOBAMA zbog prijavljivanja nepravilnosti ili javnog razotkrivanja. Ako se stavkom 2. propisuje da se osvetom POSEBICE smatraju postupci navedeni u točkama od a) do o), onda bi valjalo napomenuti da ta lista nije zatvorena i naznačiti što karakterizira osvetu. | Djelomično prihvaćen | Što se tiče popisa, on nije zatvoren što je i naglašeno formulacijom „Osvetom se posebice smatraju postupci“. Uz navedeno, „osveta“ je definirana u članku 6. Svakim daljnjim konkretiziranjem karakteristika osvete, postigao bi se suprotan učinak. |
| 129 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Zabrana sprječavanja prijavljivanja nepravilnosti, Članak 8. | Nismo sigurni na koji način pristupiti ovoj problematici i je li ZZPN pravo mjesto za to, ali... Ako je korupcija (npr. zlouporaba u postupku javne nabave iz članka 254. KZ, a što je također predmetom obuhvata ovog Zakona) kazneno djelo, onda bi sprječavanje prijavljivanja takvog kaznenog djela također trebalo okarakterizirati kao kazneno djelo. Ima li mjesta i osnove ovdje, u tom smislu, biti opširniji u tekstu 1. stavka? | Nije prihvaćen | Mišljenja smo da ne treba proširivati ovu odredbu na način na koji sugerira davatelj prijedloga, odnosno da se sprječavanje prijavljivanja kaznenog djela koje ujedno predstavlja i nepravilnost sukladno ovom Zakonu okarakterizira kao kazneno djelo. Ovim Zakonom se u ovom kontekstu sprječavanje prijavljivanja označava kao prekršaj koji je podložan prekršajnom kažnjavanju sukladno Zakonu (članak 38.). Ako takvo ponašanje predstavlja ujedno i kazneno djelo primjenjivat će se pravila o kaznenom postupku i Kazneni zakon. U tom smislu skrećemo pozornost na odredbu članka 5. stavka 2. koji navodi da se ovim se zakonom ne utječe na primjenu prava Europske unije ili nacionalnog prava koje se odnosi na pravila o kaznenom postupku. |
| 130 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Značenje izraza u ovom Zakonu, Članak 6. | Prijedlog novog teksta, točka 4.: „prijava“ ili „prijaviti“ znači usmeno (osobno, telefon, glasovna poruka) ili pisano (standardna pisana forma, elektronički zapis, email, aplikacija i slični moderni načini komunikacije korištenjem informacijske tehnologije) prenošenje informacija o nepravilnostima | Nije prihvaćen | Modaliteti usmenog ili pisanog prijavljivanja su navedeni u članku 19. |
| 131 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Odnos s drugim propisima, Članak 5. | Stavak 3. ni u kom slučaju micati iz konačnog prijedloga ZZPN-a. To je dobar prijedlog, jer onima koji su prijavljeni (poslodavci) daje do znanja da, ako ne reagiraju u rokovima i na način kako je propisano ZZPN-om, zviždač ima pravo posegnuti za prijavom izravno tijelima ovlaštenim na postupanje. Drugim riječima, poslodavci bi trebali shvatiti da ih ovaj Zakon štiti. Jer, zviždači sada imaju priliku uočene nepravilnosti prijaviti interno, što bi poslodavci trebali znati cijeniti te objeručke prihvatiti takvu inicijativu, a ne kažnjavati ili se osvećivati zviždačima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 132 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Područje primjene Zakona, Članak 4. | Direktiva propisuje da bi države članice mogle odlučiti proširiti primjenu nacionalnih odredaba na druga područja kako bi osigurale sveobuhvatan i koherentan okvir za zaštitu zviždača na nacionalnoj razini. U istom tonu, i sa istom namjerom, u ovom je članku odredba koja veli da se ZZPN-om propisuje zaštita zviždača koji prijavljuju nepravilnosti koje se odnose na domaća prava tj. odredbe nacionalnih propisa, ukoliko se takvim kršenjem ugrožava i javni interes. Ovakav pristup podupiremo jer inače bismo imali pravni apsurd na nacionalnoj razini gdje su zviždači koji prijavljuju ozbiljne nepravilnosti od javnog interesa ili nezakonitosti zaštićeni samo ako je nepravilnost tehnički kršenje prava Unije tj situaciju da po ovom Zakonu možemo prijaviti i biti zaštičeni samo ako prijavljujemo kršenje zakona EU, ali ne i onih domaćih!? To bi uvelike neutraliziralo svrhu Direktive. Jer, nema smisla da ZZPN štiti neka, ali ne sva kršenja zakona i propisa koji su na snazi u Republici Hrvatskoj ili zahtijeva od nas građana da znamo i razumijemo razliku. Zato i jest EU predvidjela i preporučuje proširiti područje prijava na nacionalno zakonodavstvo, što ostale članice u svojim prijedlozima i usvojenim Zakonima već obilato koriste. Jer, ova je Direktiva, kao i sve druge, samo minimum zahtjeva, a na državama je da je maksimiziraju transpoziciju prema vlastitoj potrebi i nahođenju. Zato se Direktiva mora provesti na način da se ZZPN-om osigura zaštita osobama koje prijavljuju nepravilnosti koje ukazuju na kršenje bilo koje zakonske odredbe na snazi u Republici Hrvatskoj. Na to poziva i odjeljak 10. Rezolucije Vijeća Europe iz 2019. koji kaže da, citiramo: “Nema razloga za pružanje manje zaštite nacionalnog prava i javnog interesa na nacionalnoj razini nego zakona i interesa Unije.” Stoga, s ciljem transpozicije Direktive, a u svrhu sveobuhvatne implementacije danih nam mogućnosti u okviru ZZPN-a, predlažemo precizno definirati i taksativno navesti koji su to nacionalni propisi na koje se odnosi stavak 1., točka d), a koji nisu sadržani u nekim drugim dijelovima ili točkama ZZPN-a. Također, predlažemo u članku 6. definirati značenje pojma "javni interes" kako bi zviždači jasno znali kršenja kojih nacionalnih propisa predstavljaju temelj za prijavu po ovom Zakonu. Ističemo kako će prihvaćanje ovih izmjena također ohrabriti zviždače na prijavu jer će uvidjeti da je zakonodavac s namjerom precizirao područja primjene kako bi im olakašao odluku o prijavi nepravilnosti i razrješio nedoumice oko toga što se može prijaviti. Također, precizna defnicija područja primjene ZZPN-a smanjit će i administativni teret trijaže onima koji zaprimaju nepravilnosti (povjerljive osobe, zamjenici, unajmljena treća strana i pučki pravobranitelj) jer internacionalna praksa pokazuje da se u početku provedbe ovakvih zakonskih rješenja često (u najboljoj namjeri) prijavljuje i ono što nije obuhvaćeno ZZPN-om. Dakle, što bolje razjasnimo što se sve može prijaviti, to ćemo imati bolju i lakšu implementaciju. | Nije prihvaćen | Podnositelj prijedloga navodi da „ ..se Direktiva mora provesti na način da se ZZPN-om osigura zaštita osobama koje prijavljuju nepravilnosti koje ukazuju na kršenje bilo koje zakonske odredbe na snazi u Republici Hrvatskoj.“. Upravo to je bio osnovni pristup predlagatelja ovog propisa i radne skupine koja je radila na njegovoj izradi – da se osigura mogućnost prijave nepravilnosti u vezi primjene bilo kojeg nacionalnog propisa (ne samo zakonskog). Međutim, taj učinak se ne može postići na način na koji upućuje podnositelj, odnosno taksativnim navođenjem svih propisa na koje se to odnosi. Takvim pristupom postoji veliki rizik da bi se, prvenstveno zbog brojnosti propisa na snazi u Republici Hrvatskoj, dio njih ispustio čime ne bi bila osigurana primjenjivost ovog Zakona u odnosu na njih. Drugo, propisi su promjenjivi, postojeći zakonski i podzakonski akti se učestalo mijenjaju, stavljaju van snage i donose novi pa bi slijedom toga bilo potrebno kontinuirano držati ovaj Zakon „otvorenim“ čime se ne pridonosi pravnoj sigurnosti. Smatramo da je odredba točke d) vrlo jasna, kao i njezin domet. U nomotehničkom smislu radi se o standardnoj formulaciji koja se koristi kada se želi osigurati široka primjenjivost neke norme. Na dio prijedloga o definiranju „javnog interesa“ se očitujemo u kasnijim komentarima. |
| 133 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Područje primjene Zakona, Članak 4. | S obzirom da ovaj članak sadrži dio kojim se izričito propisuju područja obuhvaćena područjem primjene akata Europske unije u kontekstu kojih je RH dužna primjenjivati mehanizme zaštite zviždača, a koji je dodatno precizno razrađen dijelom I Priloga (pohvala autorima, članovima radne grupe koji su radili na tom dijelu), zbog potrebe učinkovite primjene i provedbe budućeg ZZPN-a, potrebno je dodatno razraditi (po uzoru na spomenuti dio I Priloga) područja koja su obuhvaćena člankom 26. i člankom 325. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Isto je neophodno jer stavak 1., točke b) i c) ovog članka nedovoljno precizno i preširoko zahvaćaju područje primjene Ugovora o funkcioniranju Europske unije koje se odnosi na zaštitu financijskih interesa Unije tj. borbu protiv prijevara, korupcije i drugih nezakonitih aktivnosti koje utječu na rashode Unije, prikupljanje Unijinih prihoda i sredstava ili na Unijinu imovinu. To je ključno područje za Uniju, ali i za Republiku Hrvatsku. Posebno ovdje valja precizirati i taksativno odrediti zakonodavni okvir i područje primjene ZZPN-a koji se odnosi na nepravilnosti u korištenju fondova EU, utaju poreza ili carina, subvencijske prijevare, prijevare u gospodarskom poslovanju, sukob interesa, primanje i davanje mita, utaju, pronevjeru, zlouporabu povlaštenih informacija, zlouporabu položaja i ovlasti, nezakonito pogodovanje, nepravilnosti u upravljanju sredstvima državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, sredstvima trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske i/ili jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih pravnih osoba kojima je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te sve ostale nepravilnosti koje su obuhvaćene i definirane u strateškim antikorupcijskim dokumentima te Strategiji borbe protiv korupcije (onoj koja je već istekla, tj. onoj budućoj do 2030. godine). Ova dodatna razrada koju predlažemo jedna je od najvažnijih sastavnica ZZPN-a i krucijalna za uređeno društvo kakvo želimo biti. Stoga, ovaj dio ZZPN-a ne smijemo bagatelizirati i moramo se prema njemu odnositi sa dužnim oprezom te potrošiti dodatne napore i sate kako bismo ga dopunili i regulirali najbolnije područje našeg društva. U suprotnom, ovaj će Zakon za zakonodavca biti farizejsko mazanje očiju javnosti, a svima ostalima samo "nešto europsko" što i nije tako važno, jer mi i dalje imamo svoju korupciju, o kojoj brinemo i koju njegujemo, i ne damo da joj se išta dogodi ili ju spriječi (pogotovo ne neki ZZPN). | Nije prihvaćen | U odnosu na prijedlog da se u Zakonu dodatno razrade područja koja su obuhvaćena člankom 26. i 325. Ugovora o funkcioniranju Europske unije navodimo da je u Zakon prenijeta formulacija kako je navedena i u samoj Direktivi. Raspisivanjem, odnosno dodatnom razradom bi potencijalno ograničavali, odnosno davali drugačije značenje (domet) navedenim odredbama u odnosu na ona koja im je dao zakonodavac na razini Europske unije, u ovom konkretnom slučaju i Vijeće i Europski parlament. Na praksi je da odredi predstavlja li određeno ponašanje nepravilnost u kontekstu ta dva navedena članka i da sukladno tome primjenjuju određena rješenja iz Zakona. Isto kao i kod prethodnog komentara, taksativnim navođenjem se otvara mogućnost nenavođenja određenih radnji (ponašanja) što sigurno ne bi doprinijelo širokoj primjeni ovog propisa. |
| 134 | CENTAR ZA ZAŠTITU ZVIŽDAČA | Cilj, Članak 3. | Pozdravljamo činjenicu da, kada govorimo o ciljevima Zakona i načinu prijavljivanja, iz nacrta nije izbačen termin "pouzdan". No, to onda svakako implicira sigurnost i povjerenje u sustav prijavljivanja, ali i anonimnu prijavu. O tome kasnije u drugim točkama nacrta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |