Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Nacrt prijedloga Operativnog programa jačanja tržišnog kapaciteta sektora voća i povrća za razdoblje 2021. – 2026.
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | VINKO PRIMORAC | 1.1. POGLAVLJE I. LDC PROJEKT KAO LOKALNA INFRASTRUKTURA, 1.1.3. PRIHVATLJIVI KORISNICI | Smatramo da je najrealnija situacija za realizaciju projekta ove veličine da nositelji budu jedinice lokalne samouprave jer proizvođači udruženi u proizvođačke organizacije sigurno nisu u stanju dobiti obavezujuće pismo namjere banke za projekt veličine 100 000 000 kn koliko bi trebala koštati ULO hladnjača sa pripadajućom logistikom. Moramo biti svjesni da su proizvođači voća; oslabljeni čestim mrazevima i Corona krizom uz nedostatak radne snage na rubu egzistencije. Ovi projekti su hvale vrijedni i sigurno će nam pomoći da prebrodimo ovu tešku situaciju a i garant su razvoja voćarstva u RH, a poglavito u našoj Vukovarsko-srijemskoj županiji čiji je trenutni kapacitet skladištenja 0 kg, a proizvodnja 16.750 tona (na bazi 50t/ha) samo jabuke. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2 | Ventedoo | OPERATIVNI PROGRAM JAČANJA TRŽIŠNOG KAPACITETA SEKTORA VOĆA I POVRĆA ZA RAZDOBLJE 2021. DO 2026. | Prijedlog operativnog programa jačanja tržišnog kapaciteta bi trebalo mijenjati na način da se omogući proizvođačima da sudjeluju kao investitori i suvlasnici u projekt LDC-a. Navedeno je osobito bitno kako bi se potaknulo poduzetnike iz drugih krajeva Hrvatske da ulažu u nasade i u proizvodnju izvan matičnog područja poslovnog djelovanja a i nama postojećim proizvođačima olakšava proizvodne procese i omogućava konkurentnost na tržištu. Smatram kako bi mogućnost investiranja proizvođača u LDC projekt motivirala poduzetnike na alociranje sredstava i ulaganje u hrvatsku poljoprivredu. | Primljeno na znanje | Isto je omogućeno i proizvođačima udruženim u PO, mogu biti investitori i suvlasnici u tom projektu. |
| 3 | SMARTER d.o.o. | OPERATIVNI PROGRAM JAČANJA TRŽIŠNOG KAPACITETA SEKTORA VOĆA I POVRĆA ZA RAZDOBLJE 2021. DO 2026. | Opći ciljevi koji se žele postići ovim Nacrtom prijedloga svakako su opravdani i imaju svrhu sukladnu zacrtanim ciljevima na razini EU za srednjeročno i dugoročno razdoblje po pitanju jačanja tržišnog kapaciteta sektora voća i povrća u zadanom razdbolju. Međutim, postoje i segmenti koje je potrebno posebno komentirati, a koji se odnose na sljedeće: Tekst Nacrta prijedloga „1.2.2. PRIHVATLJIVI PROJEKTI U okviru podmjere Ulaganje: C1.5. R1-I1 – Izgradnja i opremanje logističko-distributivnih centara za voće i povrće prihvatljiv može biti projekt: - kojem je investicijskom studijom dokazana opravdanost izgradnje i održivost projekta, - za koji je 70% planiranog kapaciteta LDC-a osigurano površinama i proizvodnjom voća i povrća od strane proizvođačke organizacije kao korisnika projekta,- kojim je predviđena izgradnja i opremanje LDC-a u skladu s tehnološkom uvjetima utvrđenim Nacionalnim programom, ovim Operativnim programom i Javnim natječajem…“ Komentar Smarter d.o.o.: Predviđenim ulaganjima iz Nacrta prijedloga znatno se može utjecati na razvoj ciljane infrastrukture za dulji period, pri čemu valja uzeti u obzir i da će proizvođačke organizacije imati organski rast, odnosno proširenje proizvodnih i radnih kapaciteta iz vlastitih sredstava, te da će se u narednom periodu i animirati ulazak novih članova u Proizvođačke organizacije. U takvom kontekstu, koji je izvjestan, bilo bi korisno smanjiti postotak potrebnog prethodnog vlastitog kapaciteta korisnika projekta sa predloženih 70% na maksimalno 50%. Na taj način ostvario bi se u konačnici znatniji rast i mogućnosti ukupnih ulaganja od strane korisnika projekta. | Nije prihvaćen | Upravo postotak od 70% predviđa širenje i organski rast PO od svojeg začetka, predloženih 50% otvara šire okvire za pojedinu PO koja je prošla javni natječaj, ali takav pristup time ujedno i smanjuje mogućnost potencijalnih projekata PO koji imaju proizvodnju i potrebu za LDC-om, a za njih nema finacijskog prostora obzirom da su drugi projekti veličinom svojih kapaciteta uzeli dio sredstava. Ujedno u određenoj mjeri dovodi u pitanje cilj i svrhu projekta za potrebe PO ili ostale eksterne potrebe trgovine. |
| 4 | Silva Wendling, u ime osječko-baranjske županije | 1.1. POGLAVLJE I. LDC PROJEKT KAO LOKALNA INFRASTRUKTURA, 1.1.1. IZNOS I INTEZITET POTPORE I ODNOS PREMA MODELU DRŽAVNE POTPORE | U ime Osječko-baranjske županije predlažemo povećanje najviše mogućeg iznosa potpore na 12.000.000,00 EUR-a. Kao investitori smo u gradnji objekta Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće i navedeno povećanje najviše mogućeg iznos potpore predlažemo iz razloga rasta cijene sirovina i materijala na svjetskom tržištu, posebno čelika. Drugi naš komentar odnosi se na dio koji uređuje obvezu podnošenja Ministarstvu poljoprivrede pisanog zahtjeva za potporu prije početka rada na projektu ili djelatnosti. Županija smo koja je sve aktivnosti vezane uz prihvatljive troškove prema predloženom Operativnom programu započela prije izrade predmetnog Operativnog programa i stoga predlažemo korekciju navedenog u odnosu na izgradnju Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće koja je u tijeku. | Nije prihvaćen | Utvrđeno ograničenje od 10 miljuna eura kao najviši mogući iznos potpore proizlazi iz pravila EU o državnim potporama i Uredbom (EU) br. 651/2014 koji se primjenjuje na lokalnu infrastrukturu. |
| 5 | PZ JabukaHR | 1.1. POGLAVLJE I. LDC PROJEKT KAO LOKALNA INFRASTRUKTURA, 1.1.3. PRIHVATLJIVI KORISNICI | Smatramo da je odredba o po kojoj je projekt (bez obzira tko je nositelj) prihvatljiv jedino ukoliko je minimalno 70% planiranog kapaciteta LDC-a osigurano površinama i dokazonom utrživom proizvodnjom voća i povrća od strane direktnih proizvođača. Ta odredba o dokazu utržive proizvodnje nije stavljena kao uvjet za projekte u ovom Poglavlju I. gdje su nositelji projekta jedinice lokalne samouprave. Neminovno se nameće pitanje za koga bi se ti kapaciteti uopće onda radili ako nema dokaza utržive proizvodnje na tom području. Isto tako smatramo neprihvatljivim da korisnici tih kapaciteta budu trgovačka društva u vlasništvu lokalne samouprave jer je to tržišno i gospodarski potpuno besmisleno i neodrživo. | Primljeno na znanje | Investicijskom studijom ovakvi projekti trebaju pokazati svoju održivost. Takvi kapaciteti trebaju se kao lokalna infrastruktura iznajmiti zainteresiranim proizvođačima/PO. |
| 6 | PZ JabukaHR | 1.2. POGLAVLJE II. LDC PROJEKT PROIZVOĐAČKE ORGANIZACIJE I PARTNERI, 1.2.2. PRIHVATLJIVI PROJEKTI | Ovaj Operativni program mjesecima je najavljivan kao program na kojem će proizvođači, a pogotovo priznate proizvođačke organizacije kao primarni nositelji odnosno korisnici ovih mjera (investicija) moći rješavati pitanje kapaciteta za skladištenje i distribuciju svojih proizvoda. Postavlja se stoga pitanje zašto su proizvođači, a pogotovo proizvođačke organizacije ovim programom stavljene u nepovoljniji položaj po pitanju intenziteta potpore u odnosu na jedinice lokalne (područne) samouprave kroz izgradnju lokalne infrastrukture kojima je omogućen značajno viši intenzitet potpore (Poglavlje I. 83%). Nadalje, smatramo jedino ispravnom odredbu po kojoj je projekt prihvatljiv ukoliko je minimalno 70% planiranog kapaciteta LDC-a osigurano površinama i dokazonom utrživom proizvodnjom voća i povrća od strane proizvođača i proizvođačkih organizacije kao korisnika projekta, kao uopće bilo kojeg nositelja i korisnika projekta, te taj uvjet smatramo glavnim kriterijem koje bi nositelj projekta morao zadovoljiti. | Djelomično prihvaćen | U dijelu prijedloga oko ujednačavanja intenziteta potpore. |
| 7 | palamida | 1.1. POGLAVLJE I. LDC PROJEKT KAO LOKALNA INFRASTRUKTURA, 1.1.4. PRIHVATLJIVI I NEPRIHVATLJIVI TROŠKOVI ZA SUFINANCIRANJE | Iz neprihvatljivih troškova valjlo bi izuzeti generatore nužnog napajanja ukoliko se koriste namjenski za određenu hladnjaču. I dok služi kao takav do kraja radnog vijeka određeni broj radnih sati kako ga je propisao proizvođać. Osim ako je stroj u ovlaštenom servisu. U suprotnom se plaća puna naknada. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 8 | OPG Bašić Vesna | 1.1. POGLAVLJE I. LDC PROJEKT KAO LOKALNA INFRASTRUKTURA, 1.1.2. PRIHVATLJIVI PROJEKTI | Predlažemo da se kapacitet skladišnih kapaciteta s predloženih maksimalno 3.500 t poveća na 12.000 t (kao u poglavlju II.), ukoliko je 70 % (ili 50 %) planiranog kapaciteta moguće dokazati površinama i proizvodnjom voća zainteresiranih proizvođača (obvezujuće); uvjetovati udruživanje zainteresiranih proizvođača i prihvatljivog korisnika. Skladišni kapaciteti imaju najviše smisla kada su smješteni u neposrednoj blizini proizvodnje - za pojedine JLS je i minimalni predloženi kapacitet prevelik, no postoje JLS kod kojih su skladišni kapaciteti od preko 3.500 t nužno potrebni. | Djelomično prihvaćen | Navedeni kapacitet kao minimum utvrđen je u NPOO –o i nije moguće izmjeniti isti. U tom pogledu treba razmišljati izvan okvira županije i graditi projekt na povezivanju proizvođač iz šire regije pa i iz više županija. Nužno ovakav projekt ne mora se i ne treba promatrati kao županijski projekt. Djelomično se prihvaća u dijelu povećanja gornje granice kapaciteta. |
| 9 | Općina Brodski Stupnik | 1.2. POGLAVLJE II. LDC PROJEKT PROIZVOĐAČKE ORGANIZACIJE I PARTNERI, 1.2.4. PRIHVATLJIVI I NEPRIHVATLJIVI TROŠKOVI ZA SUFINANCIRANJE | U prihvatljive troškove za sufinanciranje dodati: Nabava opreme i strojeva za transport izvan kruga objekta (dostavna vozila sa hladnjačama...) | Nije prihvaćen | Prihvatljivi troškovi vezani su samo za projekt izgradnje i opremanja LDC-a. |
| 10 | Općina Brodski Stupnik | 1.1. POGLAVLJE I. LDC PROJEKT KAO LOKALNA INFRASTRUKTURA, 1.1.4. PRIHVATLJIVI I NEPRIHVATLJIVI TROŠKOVI ZA SUFINANCIRANJE | U prihvatljive troškove za sufinanciranje dodati: Nabava oprema i strojeva za transport izvan kruga objekta (dostavna vozila sa hladnjačama...) | Nije prihvaćen | Prihvatljivi troškovi vezani su samo za projekt izgradnje i opremanja LDC-a. |
| 11 | Općina Brodski Stupnik | OPERATIVNI PROGRAM JAČANJA TRŽIŠNOG KAPACITETA SEKTORA VOĆA I POVRĆA ZA RAZDOBLJE 2021. DO 2026., Prilog 2. | U projektu za koji postoji građevinska dozvola (PPI Brodski Stupnik) prihvatljiva je gradnja na području NATURA 2000 uz ishodovano „Mišljenje da za zahvat nije potrebno provesti ocjenu o potrebi PUO“ | Nije prihvaćen | U prilogu 2. naznačeni su uvjeti za ispunjavanje DNSH principa i dokumenti kojima se pojedini uvjeti DNSH ispunjavaju. |
| 12 | Općina Brodski Stupnik | 1.2. POGLAVLJE II. LDC PROJEKT PROIZVOĐAČKE ORGANIZACIJE I PARTNERI, 1.2.3. PRIHVATLJIVI KORISNICI | Dozvoliti potpisivanje partnerskog sporazuma sa proizvođačkom organizacijom do odobrenja odnosno potpisa Ugovora o financiranju budući su radnje „udruživanja“ u tijeku. | Nije prihvaćen | U poglavlju 2. samo od Ministarstva poljoprivrede rješenjem priznata poljoprivredna zadruga, d.oo., ili d.d dobiva status proizvođačke orgnizacije. Prije toga niti jedan oblik udruživanja ne može nositi status proizvođačke organizacije. NPOO poznaje status proizvođačke organizacije kao mogućeg korisnika, stoga bilo koji oblik udruživanja i povezivanja proizvođača prethodno mora biti regsitriran kao proizvođačka organizacija. |
| 13 | Općina Brodski Stupnik | 1.2. POGLAVLJE II. LDC PROJEKT PROIZVOĐAČKE ORGANIZACIJE I PARTNERI, 1.2.2. PRIHVATLJIVI PROJEKTI | Prema izrađenoj „Studiji izvodljivosti s analizom troškova i koristi“ projekta „PPI Brodski Stupnik“ koji je spreman za financiranje, predviđeni kapaciteti skladištenja su 1.150 t te molimo uvažavanje navedenog i izmjenu navedenog ograničenja od min. 3.000 t. | Nije prihvaćen | Odgovoreno u prethodnim pitanjima. Nije moguća izmjena minimalnog kapaciteta. |
| 14 | Općina Brodski Stupnik | 1.2. POGLAVLJE II. LDC PROJEKT PROIZVOĐAČKE ORGANIZACIJE I PARTNERI, 1.2.1. IZNOS I INTEZITET POTPORE I ODNOS PREMA MODELU DRŽAVNE POTPORE | Povećati najviši mogući udio potpore po projektu do min. 83% jer su pogotovo proizvođačke organizacije u bilo kojem partnerskom odnosu ovim programom stavljene u nepovoljniji položaj, a one posebice nemaju fiskalne kapacitete za provedbu projekata. | Nije prihvaćen | Ograničenje od 70% proizlazi iz modela državnih potpora EU koji se primjenjuje na Poglavlje 2. |
| 15 | Općina Brodski Stupnik | 1.1. POGLAVLJE I. LDC PROJEKT KAO LOKALNA INFRASTRUKTURA, 1.1.3. PRIHVATLJIVI KORISNICI | Molimo mogućnost prihvatljivosti jedinice lokane samouprave kao prihvatljivog korisnika jer su takvi korisnici operativniji i poznaju potrebe lokalne zajednice, a uz to postoje i konkretni projekti spremni za financiranje! http://ppi-brodski-stupnik.hr/index.html | Primljeno na znanje | Ovakav model je predviđen u Poglavlju 1. koji prepoznaje JLS kao korisnika, a prihvatljivi prijavitelj je tvrtka te JLS preko koje se provodi projekt. |
| 16 | Općina Brodski Stupnik | 1.1. POGLAVLJE I. LDC PROJEKT KAO LOKALNA INFRASTRUKTURA, 1.1.2. PRIHVATLJIVI PROJEKTI | Općina Brodski Stupnik je u provedbi projekta „Poljoprivredno-poduzetnički inkubator Brodski Stupnik“ (link: http://ppi-brodski-stupnik.hr/index.html), odobrenog za financiranje iz OPKK u financijskom razdoblju 2014.-2020.; ITU UPSB, Poziv: KK.03.1.2.15 „ITU – Poljoprivredno-poduzetnički inkubator Brodski Stupnik“; a isti je već poznat relevantnim institucijama (regionalni koordinatori, MRRFEU-kroz sustav SPUR). Projekt je u skladu s praksama u razvijenim zemljama EU i zaključcima i preporukama svih studija i analiza poljoprivredno-prehrambenog sektora posljednjih godina jer nudi konkretna rješenja detektiranih problema u sektoru i to prema uzoru na primjere dobre prakse u RH i EU. Prema izrađenom Glavnom projektu temeljem koje je ishodovana građevinska dozvola, novoizgrađena infrastruktura sastojat će se od dvije funkcionalne cjeline. 1. Funkcionalna cjelina obuhvaća izgradnju upravne zgrade sa proizvodnim linijama i zgrada ULO hladnjače sa ugradnjom opreme za pranje i sortiranje voća bez hladioničkih komora i opreme za čuvanje voća i povrća u kontroliranim uvjetima. 2. Funkcionalna cjelina koja bi bila predmet ovog Natječaja obuhvaća izvedbu hladioničkih komora unutar zgrade ULO hladnjače sa ugradnjom opreme za čuvanje voća i povrća u kontroliranim uvjetima te ugradnju linije za čuvanje voća. Prema izrađenoj „Studiji izvodljivosti s analizom troškova i koristi“ predviđeni kapaciteti skladištenja su 1.150 t te molimo uvažavanje navedenog i izmjenu navedenog ograničenja od min.3.000 t. | Nije prihvaćen | Navedeni kapacitet kao minimum utvrđen je u NPOO –o i nije moguće izmjeniti isti. U tom pogledu treba razmišljati izvan okvira općine i graditi projekt na povezivanju proizvođača iz šire regije pa i iz više županija. Nužno ovakav projekt ne mora se i ne treba promatrati kao općinski/županijski projekt. |
| 17 | O.P.G LJUBICA CIGLAR | OPERATIVNI PROGRAM JAČANJA TRŽIŠNOG KAPACITETA SEKTORA VOĆA I POVRĆA ZA RAZDOBLJE 2021. DO 2026. | Kao proizvođač jabuka sa područja Vukovarsko srijemske županije htjela bih se osvrnuti na prijedlog pravilnika za izgradnju LDC. Naime,kada se trebaju graditi hladnjače uz potporu od 70 ili 83% onda je je jako puno zainteresiranih svi znaju gdje bi to bilo najbolje graditi,ali kada treba podizati nasade i proizvesti kvalitetnu jabuku kandidata je jako malo.Izgleda da je ipak unosnije biti trgovac nego proizvođač.U zadnje vrijeme se mnogi vlasnici hladnjača hvale kako su popunili kapacitete,ali ne i odakle dolazi roba.Roba proizvedena na području Vukovarsko srijemske županije velikim dijelom puni hladnjače u okolici Zagreba.Sve to uvelike poskupljuje našu proizvodnju ,a osiromašuje Slavoniju i našu županiju.Vrijeme je da se hladnjače izgrade tamo gdje je proizvodnja jer to u konačnici znači manje troškove i jačanje regije .Tražimo da se u pravilnik JLS koje mogu dokazati proizvodnju dozvoli izgradnja LDC većih kapaciteta od 3500 tona,i da proizvođači sa svojom proizvodnjom i vlastitim sredstvima budu garancija ekonomske isplativosti takvih LDC. Pozivam Vas da uzmete u obzir i projekt Vlade RH pod nazivom SLAVONIJA,BARANJA I SRIJEM. | Djelomično prihvaćen | Ograničenje kapaciteta LDC kojeg grade JLS je ciljano usmjereno na ograničenje JLS i davanje prednosti proizvođačima da putem PO realiziraju ove projekte. |
| 18 | O.P.G ANITA KOLIĆ | 1.1. POGLAVLJE I. LDC PROJEKT KAO LOKALNA INFRASTRUKTURA, 1.1.3. PRIHVATLJIVI KORISNICI | Kao veliki proizvođači jabuka smatramo da županijama koje će biti nositelji projekta treba omogućiti da financiranje izgradnje LDC-a bude u suradnji sa proizvođačima tako da svatko da doprinos u realizaciji projekta. Ako mi proizvođači uložimo svoj kapital u izgradnju LDC-a sigurno nećemo dopustiti da hladnjača ostane prazna. Vukovarsko srijemska županija polaže sve nade u ovaj natječaj i vjerujemo da ćete prihvatiti naše sugestije da se dozvoli izgradnja LDC-a veća od 3500 t, i da proizvođači također budu investitori. Voćari Vukovarsko srijemske županije su svi redom mladi ljudi pa neka budu budućnost Hrvatskog voćarstva. | Djelomično prihvaćen | U dijelu određenog povećanja gornjeg limita kapaciteta za JLS. Za znatno veće kapacitete postoji mogućnost suradnje proizvođača i JLS koja je uređena u Poglavlju 2. |
| 19 | O.P.G ANITA KOLIĆ | 1.1. POGLAVLJE I. LDC PROJEKT KAO LOKALNA INFRASTRUKTURA, 1.1.2. PRIHVATLJIVI PROJEKTI | U ime svih voćara Vukovarsko-srijemske županije i OPG-a ANITA KOLIĆ, molimo da se jedinicama lokalne samouprave (županijama) koje mogu dokazati proizvodnju omogući izgradnja LDC-a većeg od 3500 tona jer Vukovarsko srijemska županija ima intenzivnu proizvodnju jabuka na 335 ha, a županija ne posjeduje ULO komora za skladištenje jabuke. Po površinama koje županija ima pod jabukama, vidljivo je da kapacitet od 3500 tona neće zadovoljiti potrebe našeg o.p.g, a kamoli sve ostale voćare. Struka kaže da se hladnjače grade tamo gdje je proizvodnja pa neka bude tako !!! | Djelomično prihvaćen | U dijelu određenog povećanja gornje razine kapaciteta da znatno veći proizvođači i JLS trebaju razmišljati da isti realiziraju kroz model u Poglavlju 2. i mogućnosti koje takav model daje proizvođačim PO i JLS. |
| 20 | NATURA AGRO d.o.o. | 1.2. POGLAVLJE II. LDC PROJEKT PROIZVOĐAČKE ORGANIZACIJE I PARTNERI, 1.2.4. PRIHVATLJIVI I NEPRIHVATLJIVI TROŠKOVI ZA SUFINANCIRANJE | Predlažemo proširenje obuhvata opreme za transport koja se trenutno odnosi samo transport unutar kruga objekta. Potrebno je pružiti priliku za osnaživanje logističke infrastrukture proizvođačke organizacije ulaganjem u opremu i gospodarska vozila za dopremu voća i povrća od različitih proizvođača s različitih lokacija do samog LDC-a, kao i otpremu iz LDC-a. Imajući na umu da se radi o svježoj robi, racionalno je osigurati barem manji dio vlastite transportne mreže, osobito uzimajući u obzir iskustvo u poremećajima lanaca opskrbe koji se događaju u krizama. | Nije prihvaćen | Prihvatljivi troškovi vezani su samo za projekt izgradnje i opremanja LDC-a. |
| 21 | NATURA AGRO d.o.o. | 1.2. POGLAVLJE II. LDC PROJEKT PROIZVOĐAČKE ORGANIZACIJE I PARTNERI, 1.2.3. PRIHVATLJIVI KORISNICI | Smatramo da je osnivanje novog društva od strane svih partnera ili dijela partnera u projektu nepotrebno, iziskuje dodatne troškove, te povećava administrativne i dr.procedure. Predlažemo isto riješiti na način da se između partnera sklopi partnerski sporazum kojim će se definirati nositelj i korisnik projekta, pitanje participacije pojedinog partnera u vlasništvu tj.suvlasništvu LDC-a kao i druga pitanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 22 | NATURA AGRO d.o.o. | 1.2. POGLAVLJE II. LDC PROJEKT PROIZVOĐAČKE ORGANIZACIJE I PARTNERI, 1.2.2. PRIHVATLJIVI PROJEKTI | Uvjet da 70% planiranog kapaciteta LDC-a bude osigurano površinama i proizvodnjom voća i povrća od strane PO kao korisnika projekta predlažemo smanjiti na 50% kako bi se ostavilo više prostora za budući rast i razvoj proizvođačke organizacije kroz povećanje broja članova i povećanje proizvodnje. Isti ili izmijenjeni kriterij treba dodati i kod LDC kao lokalne infrastrukture jer se blažim kriterijima za dobivanje potpore za jedinicu područne samouprave, proizvođačke organizacije (koje su detektirani kao primarni oblik udruživanja proizvođača i jačanje njihove tržišne pozicije) opet stavlja u nepovoljniji položaj. Vezano za udio komponente primarne prerade u investiciji, predlažemo povećanje postotka vrijednosti projekta koje se odnosi na ovu komponentu sa 2,5% na 10-15%, s obzirom da je za procese proizvodnje soka i sušenja potrebno ulaganje u visokotehnološku opremu. Naime, na maksimalne kapacitete LDC-a, postojati će određeni udio roba nižih klasa čijim plasmanom na tržište LDC gubi. Ukoliko se takvi proizvodi u sklopu LDC-a primatno prerade, dodat će im se vrijednost i mogu zadržati cijenu i generirati profit za LDC. U kontekstu toga, spomenutih 2,5% je premalo za ostvarivanje punih potencijala od prometa takvih roba u LDC-u. | Nije prihvaćen | Odgovoreno u prethodnom pitanju koje je postavio Smarter doo. |
| 23 | NATURA AGRO d.o.o. | 1.1. POGLAVLJE I. LDC PROJEKT KAO LOKALNA INFRASTRUKTURA, 1.1.3. PRIHVATLJIVI KORISNICI | Upitna je tržišna i gospodarska opravdanost LDC-a u vlasništvu JLS koji bi trebali biti na raspolaganju primarno proizvođačima povrća i voća koji čine privatni sektor. JLS trebaju imati ulogu u iniciranju udruživanja, pružati stručnu podršku kod udruživanja proizvođača i u tom dijelu se JLS treba pružati financijska potpora. Uloga JLS u formi gospodarstvenika u upravljanu LDC-ovima nije tržišno orijentirana, a upitna je i dugoročna održivost ovog modela u koji se planiraju usmjeriti znatna bespovratna sredstva. Valja imati na umu da se u slučaju LDC-a radi o izrazito specifičnim tehnologijama, znanjima i vještinama kako bi rezultati njegova poslovanja uvećavali dodanu vrijednost za svoje dioničare/vlasnike. U kontekstu toga, raskorak u profitabilnosti poduzeća u državnom i privatnom vlasništvu u dugom roku može doprinijeti značajnim tržišnim poremećajima na štetu privatnog sektora ukoliko se identične investicije subvencioniraju sa većom jedinicom potpore sagledavajući po kapacitetu, što je situacija u trenutnom prijedlogu | Djelomično prihvaćen | Ovim Operativnim programom dana je široka mogućnost JLS i/ili proizvođačima i/ili drugim poduzetnicima da pronađu odgovarajući model za realizaciju projekta LDC-a. Projekt u Poglavlju 1. JLS treba dati zainteresiranim PO na korištenje po tržišnim uvjetima. Prihvaća se u dijelu prijedloga oko ujednačavanja intenziteta potpore. |
| 24 | NATURA AGRO d.o.o. | 1.1. POGLAVLJE I. LDC PROJEKT KAO LOKALNA INFRASTRUKTURA, 1.1.2. PRIHVATLJIVI PROJEKTI | Za projekte LDC-a u vlasništvu JLS predviđen je kapacitet skladištenja od 3 – 3,5 t. tona uz maksimalan iznos potpore od 10 mil. EUR. Za projekte LDC-a u privatnom vlasništvu predviđen je kapacitet skladištenja od 3 – 12 t. tona uz maksimalan iznos potpore 10 mil. EUR. Kada se usporedi potpora sa maksimalnim kapacitetom vidljivo je da državni LDC dobije 2,85 mil. EUR potpore za izgradnju 1.000 t kapaciteta, dok privatni LDC dobije 1,2 mil. EUR za isti taj kapacitet. Ovako definiranim uvjetima omogućava se JLS da za 3,5 puta manji kapacitet LDC-a, dobiju isti iznos potpore što narušava početnu tržišnu poziciju i tržišne uvjete za proizvođačke organizacije privatnom vlasništvu u odnosu na JLS. Potrebno je uskladiti maksimalni kapacitet LDC-a sa maksimalnim iznosom potpore, bez obzira na to tko je korisnik potpore. | Primljeno na znanje | Različiti inteziteti proizlaze iz različitih modela državne potpore koji se odonose na poglavlje 1. Uredba GBER 651/2014 i Poglavlje 2. smjernice EU o državnoj potpori. Stoga usklađenje s maksimalnim kapacitetom nije moguće. Favoriziranje JLS nije točno, obzirom da su navedeni projekti ograničeni kapacitetom, maksimlnom potporom od 10 mil. EUR i vrijednošću projekta od 20 mil. EUR. |
| 25 | NATURA AGRO d.o.o. | 1.1. POGLAVLJE I. LDC PROJEKT KAO LOKALNA INFRASTRUKTURA, 1.1.1. IZNOS I INTEZITET POTPORE I ODNOS PREMA MODELU DRŽAVNE POTPORE | Utvrđivanje najvišeg mogućeg udjela potpore po projektu od 83% za projekte čiji su nositelji jedinice područne samouprave u odnosu na 70% za projekte čiji su nositelji proizvođačke organizacije nije tržišno opravdano niti za to postoje ekonomski razlozi. Prema navedenome, trgovačka društva – nositelji takvih projekata, u državnom vlasništvu imaju povlašteni tržišni položaj u odnosu na iste investicije privatnog sektora zbog većeg postotka sufinanciranja investicije. U globalu, valja razmotriti i činjenicu je li sufinanciranje izgradnje LDC-ova u vlasništvu JLS uopće opravdano, jer je predmetno nespojivo sa funkcijom opće države u tržišnom uređenju na tržištu kakvo je ono u Republici Hrvatskoj. Predlažemo izjednačavanje maksimalnog udjela potpore za sve korisnike u vidu stvaranja jednakih preduvjeta za sve tržišne sudionike. | Djelomično prihvaćen | Favoriziranje JLS nije točno, obzirom da su navedeni projekti ograničeni kapacitetom, maksimalnom potporom od 10 mil. EUR i vrijednošću projekta od 20 mil. EUR, a intezitet potpore iako bi mogao biti i veći ipak je ograničen i uveden na razini 83% kako je u NPOO- u uspostavljen odnos doprinosa EU i korisnika. Prihvaća se u dijelu snižavanja inteziteta potpore sa 83% na 70%. |
| 26 | Javna ustanova Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije DUNEA | 2. ULAGANJE: C1.5. R1-I2 – JAČANJE POLOŽAJA I PREPOZNATLJIVOSTI PROIZVOĐAČA U LANCU OPSKRBE HRANOM, 2.3. PRIHVATLJIVI KORISNICI | Poštovani, Budući da je moguća gradnja i opremanje LDC-a u sklopu ulaganja C1.5.R1-I1 za JP(R)S, predlažemo da se i njima, u sklopu ulaganja 2. C1.5.R1-I2, omogući prijava za financiranje jačanja položaja i prepoznatiljivosti proizvođača - odnosno brendiranje. | Nije prihvaćen | Ova mjera namjenjena je jedino PO kao korisnicima LDC-a. U tom smislu proširit će se i za PO koje su konačni korisnik takve infrastrukture izgrađene po modelu Poglavlja 1. |
| 27 | Javna ustanova Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije DUNEA | 1.1. POGLAVLJE I. LDC PROJEKT KAO LOKALNA INFRASTRUKTURA, 1.1.3. PRIHVATLJIVI KORISNICI | Poštovani, Smatramo da terminologija prihvatljivih korisnika nije dovoljno razumljiva. Molimo pojašnjenje može li JP(R)S biti prijavitelj/nositelj projekta, a ne njezino trgovačko društvo? | Nije prihvaćen | Primjernim držimo da se projekt realizira preko trgovačkog društva, zbog statusnih i vlasničkih pitanja koja se mogu naknadno pojaviti. |
| 28 | Hrvoje Križanac | 1.1. POGLAVLJE I. LDC PROJEKT KAO LOKALNA INFRASTRUKTURA, 1.1.3. PRIHVATLJIVI KORISNICI | Mišljenja sam da "trgovačko društvo osnovano od strane jedinca/e područne/ih (regionalne/ih) samouprave/a u okviru kojeg će se provoditi projekt izgradnje i opremanja LDC-a" mora biti osnovano u suradnji sa proizvođačima na kojem se području gradi. Bilo bi dobro da se proizvođači koji bi potencijalno koristili taj objekt unaprijed na to i obavezuju te da se isti gradi u skladu sa kapacitetima proizvodnje bez ograničenja u veličini (kao što je maksimalno 3500 t za LDC). Na ovaj način bi se izbjegla situacija da se objekt prvo sagradi a onda ustanovi da veličina nije dobra, da tehnologija nije odgovarajuća i da na kraju ostane prazan. | Primljeno na znanje | Takav model je predviđen u Poglavlju 2. |
| 29 | Hrvatska voćarska zajednica | 1. ULAGANJE: C1.5. R1-I1 – IZGRADNJA I OPREMANJE LOGISTIČKO-DISTRIBUTIVNIH CENTARA ZA VOĆE I POVRĆE , 1.2. POGLAVLJE II. LDC PROJEKT PROIZVOĐAČKE ORGANIZACIJE I PARTNERI | Komentar#1: U nacrtu prijedloga definirano je da u modelu 'LDC PROJEKT PROIZVOĐAČKE ORGANIZACIJE I PARTNERI' prihvatljivi korisnici mogu biti : - proizvođačka/e organizacija/e kao samostalni investitor, - proizvođačka/e organizacija/e i jedinica/e područne (regionalne) i/ili lokalne samouprave, kao investitori u zajedničkom projektu, a na temelju partnerskog sporazuma - proizvođačka/e organizacija/e i drugi poduzetnik/poduzetnici, kao investitori u zajedničkom projektu, a na temelju partnerskog sporazuma; - proizvođačka/e organizacija/e i jedinica/e područne (regionalne) i/ili lokalne samouprave i drugi poduzetnik/poduzetnici, kao investitori u zajedničkom projektu, a na temelju partnerskog sporazuma Predložene modele HVZ smatra prihvatljivim i motivirajućim za proizvođače jer su isti uglavnom postavljeni tržišno. U svakom slučaju Prihvatljiv korisnik može biti samo dokazani tržišno orijentiran proizvođač (aktivni poljoprivrednik) koji može i mora dokazati proizvodnji za kapacitete na koje aplicira. Komentar #2: Napominjemo da u Republici Hrvatskoj postoje proizvođači koji imaju respektabilnu proizvodnju i dugogodišnje iskustvo u proizvodnji voća. Oni već djeluju na tržištu kao samostalni proizvođači ili kao članovi proizvođačke organizacije i definitivno su neizostavni čimbenik na tržištu voća i povrća. Smatramo da je u okviru unapređenja voćarske proizvodnje potrebno omogućiti i takvim samostalnim proizvođačima da sudjeluju na natječaju te da je listu prihvatljivih prijavitelja potrebno proširiti na pravne osobe koje imaju vlastitu dokazanu utrživu proizvodnju. Obzirom na odredbe i smjernice Nacionalnog programa, na natječaju bi trebalo dati prednost proizvođačkim organizacijama s ciljem poticanja udruživanja proizvođača i u konačnosti udruživanja proizvođačkih organizacija, a što je moguće napraviti kroz kriterije rangiranja odnosno visinom potpore u korist proizvođačkih organizacija spram samostalnih prijavitelja. | Nije prihvaćen | Operativni program mora ispuniti svoj primarni cilj poboljšanja tržišog položaja proizvođača u sektru voća i povrća kroz potporu širenju i jačanju položaj proizvođačkih organizacija u tom sektoru. Pravne osobe, više njih, mogu ispuniti uvjete PO jednako kao i OPG i formirati PO, te kao takvi biti prihvatljiv korisnik u Poglavlju 2. |
| 30 | Hrvatska voćarska zajednica | 1. ULAGANJE: C1.5. R1-I1 – IZGRADNJA I OPREMANJE LOGISTIČKO-DISTRIBUTIVNIH CENTARA ZA VOĆE I POVRĆE , 1.1. POGLAVLJE I. LDC PROJEKT KAO LOKALNA INFRASTRUKTURA | Jedan od ključnih ciljeva EU i Republike Hrvatske u sektoru voća i povrća je poticati udruživanje proizvođača u proizvođačke organizacije u cilju koncentriranja ponude i poboljšanja trženja proizvoda, planiranja proizvodnje prilagođene zahtjevima potražnje, optimiziranja troškova i stabiliziranja cijena proizvodnje te promicanja najboljih praksi i upravljanja rizicima u proizvodnji. S tim u vezi definirana je i Nacionalna strategija za izradu operativnih programa proizvođačkih organizacija u sektoru voća i povrća i rezultat politike Europske unije, kojom se aktivno podupire sektor voća i povrća kroz zajedničku organizaciju tržišta i sustav upravljanja tržištem, koji ima za cilj konkurentniji i tržišno orijentirani sektor voća i povrća, smanjenje fluktuacija u prihodima proizvođača zbog krize na tržištu, veću potrošnju voća i povrća te povećanje primjene tehnika proizvodnje koje poštuju okoliš. U okviru ovog predloženog Operativnog programa prihvatljivi korisnici su jedinica/e područne (regionalne) samouprave odnosno trgovačko društvo osnovano od strane jedinica/e područne/ih (regionalne/ih) samouprave/a u okviru kojeg će se provoditi projekt izgradnje i opremanja LDC-a. Pri tome nije potrebno zadovoljiti uvjet da je 70% planiranog kapaciteta LDC-a osigurano površinama i proizvodnjom voća i povrća od strane prijavitelja odnosno budućih korisnika projekta, odnosno kao jedan od kriterija prihvatljivosti uopće nije uzeto u razmatranje da li uopće postoji potreba na određenom području za izgradnju LDC-a i tko će u konačnici tamo smještati robu. U okviru ovog nacrta ne može se niti iščitati čija će se roba smještati u hladnjaču niti kako će se upravljati distribucijom i prodajom robe. Umjesto poticanja proizvođača na udruživanje u proizvođačke organizacije s ciljem koncentriranja ponude i poboljšanja trženja proizvoda kako je navedeno u Nacionalnoj strategiji za proizvođačke organizacije u sektoru voća i povrća kroz ovaj model izgradnje LDC-a, poticat će se upravo suprotno, disperzija ponude robe na tržištu voća kroz pojavu novih subjekata, odnosno novoosnovanih trgovačkih društava od strane jedinica područne (regionalne) samouprave koji ne moraju dokazati da imaju proizvodnju. Hoće li ta novoosnovana društva po tržišnim uvjetima iznajmljivati rashladne komore malim proizvođačima koji će tamo smještati svoju robu te onda svaki posebno nuditi robu na tržištu bez da ih se potiče na udruživanje ili će se pak novoosnovano trgovačko društvo kao prihvatljivi prijavitelj početi baviti prodajom robe i utjecati na poslovanje realnog sektora koji je već uložio značajna svoja sredstva za izgradnju skladišno-distribucijskih sredstava, to je pitanje koje je nejasno u ovom trenutku, ali jasno ukazuje na stvaranje tržišno diskrimanacijskih okolnosti što otvara mnoge probleme . U svakom slučaju može se zaključiti da će rezultat svega biti dijametralno suprotan ciljevima koji su definirani Zajedničkom poljoprivrednom politikom EU. Favoriziranje LDC projekta kao lokalne infrastrukture kroz prijedlog nacrta Operativnog programa kako kroz (ne)dokazivanje proizvodnje i resursa, tako i kroz udio sufinanciranja, u koliziji je s napisanim dokumentima i ciljevima (Nacionalna strategija za proizvođačke organizacije u sektoru voća, Akcijski plan jačanja tržišnih kapaciteta sektora voća i povrća). Bez obzira kakav model financiranja u prvotnoj fazi vlasništva bude moguć, neophodno je da upravljanje i gospodarenje LDC-om izgrađenim ili kao projekt lokalne infrastrukture ili u vlasničkoj kombinaciji proizvođača i jedinica lokalne uprave u konačnici mora biti u upravljanju isključivo neposrednih udruženih proizvođača budući da svaki drugi model nije pokazao rezultate i nije opstojan jer ne štiti interese proizvođača. Iz operativnog programa uopće nije jasno kako će javna infrastruktura biti dostupna zainteresiranim korisnicima na otvorenoj, transparentnoj i nediskriminirajućoj osnovi. Tko su uopće zainteresirani korisnici ako u toj opciji nema proizvođača? Poznato nam je dobro iz prošlosti da su hladnjače financirane javnim novcem gotovo uvijek propadale i završile u vlasništvu uglavnom trgovaca i tako služile, i dan danas služe, kao infrastruktura preko koje se uvoze i plasiraju tržišni viškovi Europe ili trećih zemalja na hrvatsko tržište čime se sustavno uništava domaća proizvodnja. Inzistiranjem na provođenju ideje da lokalna samouprava bude nositelj projekata napravit će se veliki i nepopravljiv košmar koji će dotući već skrhanu proizvodnju voća i povrća u Hrvatskoj, a možda će trenutno samo zadovoljiti apetite lokalnih politika bez ikakve gospodarske logike. Mišljenja smo da, bez obzira na namjere, treba odbaciti svaku ideju koja nema podlogu u proizvodnji i interesu proizvođača te da treba ozbiljno sagledati što nam i gdje treba, koji kapaciteti i s kakvom opremljenošću želimo pratiti isključivo proizvodnju te tako osigurati efikasno nastupanje hrvatskog proizvođača voća i povrća na tržištu . Neshvatljivo je da se u pisanju ovog Operativnog programa nije uvažavalo mišljenje struke i direktnih proizvođača, izraženo izmeđ ostalog kroz zaključke 14. Savjetovanje voćara i HAPIHa pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, a sve temeljem detaljnih analiza stanja i perspektiva potreba razvoja i opstojnosti hrvatskog voćarstva i povrćarstva. Sukladno svemu gore navedenom, predlažemo da se u Operativnom programu ne inzistira na modelu financiranja LDC projekta kao lokalna infrastruktura (POGLAVLJE I. LDC PROJEKT KAO LOKALNA INFRASTRUKTURA) u okviru kojeg prihvatljivi korisnici mogu biti smo jedinica/e područne (regionalne) samouprave odnosno trgovačko društvo osnovano od strane jedinca/e područne/ih (regionalne/ih) samouprave/a. jer takvi projekti nikada nisu uspjeli, a niti okolnosti se nisu promijenile da bi sada imali šanse za uspjeh. | Primljeno na znanje | Po ovom programu PO imaju svoj okvir za realizaciju projekata i to u Poglavlju 2. Uz uvjete koji su vezani uz takav oblik korisnika i njima pripadajući model državne potpore koji je svojim uredbama utvrdila EK (ograničenje potpore od 70%). Favoriziranje JLS nije točno, obzirom da su navedni projekti ograničeni kapacitetom, maksimalnom potporom od 10 mil. EUR i vrijednošću projekta od 20 mil. EUR, a intezitet potpore iako bi mogao biti i veći ipak je ograničen i uveden na razini 83% kako je u NPOO- u uspostavljen odnos doprinosa EU i korisnika. |
| 31 | Hrvatska poljoprivredna komora | 1. ULAGANJE: C1.5. R1-I1 – IZGRADNJA I OPREMANJE LOGISTIČKO-DISTRIBUTIVNIH CENTARA ZA VOĆE I POVRĆE , 1.1. POGLAVLJE I. LDC PROJEKT KAO LOKALNA INFRASTRUKTURA | Poštovani, Smatramo da je neprihvatljivo dodjeljivati potporu za izgradnju LDC-a pravnim subjektima koji nemaju dokazanu proizvodnju. Ovako predloženim uvjetima natječaja preferiraju se novo osnovani subjekti bez ikakvih uvjeta i s većom visinom potpore nego što je je u slučaj sufinanciranja LDC-a dokazanim proizvođačima voća i povrća, bili oni samostalni ili udruženim kroz proizvođačke organizacije(što bi trebala biti prednost). Iz nacrta operativnog programa, konkretno iz predviđenog modela LDC-a kao lokalne infrastrukture, nisu jasni uvjeti tko će u konačnici koristiti te skladišne kapacitete, po kojim uvjetima, odnosno kako će to doprinijeti sređivanju situacije na tržištu voća i povrća na način da se kroz udruživanje proizvođača koncentrira ponuda voća i povrća u smislu osiguranja kvantitete, kontinuiteta i ujednačavanje kvalitete proizvoda. Bojimo se da je ovakav nacrt operativnog programa u suprotnostima s ciljevima Zajedničke poljoprivredne politike EU i nacionalne strategije za proizvođačke organizacije u sektoru voća i povrća . Mi koji živimo s tom problematikom, pored dobrih namjera predlagača ovakve realizacije Operativnog programa naslućujemo niz problema koji će nadrasti pozitivna očekivanja. Treba imati u vidu činjenicu da je hrvatsko tržište ponude voća i povrća vrlo usitnjeno u odnosno na konkurenciju koja dolazi izvana. Daljnjim povećanjem sudionika (pogotovo ako je vlasnik država) sa ovim obujmom proizvodnje doći će još do veće usitnjenosti što će imati poguban utjecaj na ujednačenost ponude, cijene i uopće organizaciju tržišta. Trgovački lanci koji danas u hrvatskoj drže preko 75% tržišta voća i povrća koriste situaciju, a za očekivati je da će iskoristiti i ubuduće takvu razjedinjenost hrvatskih proizvođača. Umjesto da stvaramo i potičemo sustave okrupnjavanja koji se mogu oduprijeti takvoj politici mi idemo putem razjedinjavanja, usitnjavanja što će dovesti do uništavanja proizvođača. Poseban problem predstavlja nedovoljna definiranost tko će uopće upravljati tim skladišno distributivnim centrima. Tko će biti odgovoran za čuvanje i prodaju tih roba i konačno za rezultat. S pravom se može očekivati ako se u startu ne pronađu kvalitetna rješenja da bi takvi pokušaji izgradnje malih kapaciteta bez zajedničkog nastupa na tržištu mogli upropastiti i ovo što danas imamo. Razumijemo želje malih proizvođača kada dođe vrijeme berbe da smjeste svoje voće i povrće u hladnjaču ali tek tada nastaju pravi problemi kojih mali proizvođači najčešće nisu svjesni jer skladišna logistika i distribucija na tržištu su potpuno drugi segment poslovanja i za to treba dobro poznavati logiku, infrastrukturu i uopće tržište . Hoće li problemi upravljanja nadmašiti sposobnosti onih koji će dobiti u ruke da tom infrastrukturom upravljaju? Hrvatska iskustva nedvojbeno pokazuju da kapaciteti skladištenja voća i povrća koji su se u prošlosti napravili javnim novcem i gdje je država bila vlasnik i upravljač nisu opstali . Smatramo jedino ispravnom logikom da se kapaciteti rade u dogovoru sa proizvođačima i da ti isti proizvođači izaberu svoj management koji će gospodariti jer je to njihov interes. Ako se u realizaciji Operativnog programa ne budemo pridržavali ideje vodilje da je proizvodnja i proizvođač determinirajući faktor cijelog programa, bojimo se da hrvatskom voćarstvu i povrćarstvu nema spasa. | Primljeno na znanje | Operativni program u svojem poglavlju 2. uređuje okvire za rad PO i njihovo sudjeovanje u ovakvim projektima. Davanje prednosti takvi projektima može se rješevati posebno kroz uvjete rangiranja projekta koji će se objaviti u natječaju. |
| 32 | ENNA FRUIT d.o.o. | OPERATIVNI PROGRAM JAČANJA TRŽIŠNOG KAPACITETA SEKTORA VOĆA I POVRĆA ZA RAZDOBLJE 2021. DO 2026. | Tekst Nacrta Prijedloga: „1. Ulaganje: C1.5. R1-I1 – Izgradnja i opremanje logističko-distributivnih centara za voće i povrće Cilj je ulaganja poboljšati konkurentnost sektora izgradnjom i opremanjem logističko-distributivne infrastrukture za voće i povrće. Logističko-distributivni centar (LDC) imat će kapacitet od minimalno 3 000 tona skladišnog prostora (dugotrajno i/ili kratkotrajno čuvanje voća i povrća i/ili običnog prijamnog skladišta) i tome prilagođenog doradbeno- logističkog prostora (pranje, čišćenje, sortiranje, pakiranje (uključivo i etiketiranje), unutarnja mreža prometnica) do maksimalno 12 000 tona skladišnog prostora i tome prilagođenog logističkog prostora. Izgrađeni logističko-distributivni centri trebaju raspolagati svim ostalim prostorima za rad i poslovanje LDC-a (uredi, prostorije za radnike, sanitarni prostori, nužni laboratorijski dio i dr.) te će koristiti obnovljive izvore energije i doprinijeti smanjenju otpada i rasipanja hrane.“ Komentar ENNA Fruit d.o.o.: Sukladno općim ciljevima Nacrta, potrebno je omogućiti ulaganje predviđenih sredstava u već postojeću infrastrukturu, projekte i suradnju među proizvođačima i organizatorima proizvodnje, budući da su takvi subjekti već i sada relevantni nositelji aktivosti u području proizvodnje voća i povrća, a čije povećanje, modernizacija i optimiziranje jest smisao Nacrta. Činjenica je da se još uvijek većina proizvodnje obavlja mimo formalno organiziranih proizvođačkih organizacija, a u koordinaciji velikih i manjih proizvođača sa postojećim organizatorima proizvodnje. Zato je važno uzeti u obzir, kako je u Nacrtu naglašeno, prije svega proizvođačke organizacije sa priznatim statusom, ali i ovakve postojeće neformalizirane oblike suradnje koji nose većinu poslovne aktivnosti u ovome sektoru. Naime, činjenica je da na tržištu već postoje relevantni proizvođači i organizatori proizvodnje koji kroz svoju infrastrukturu, količinu vlastite proizvodnje kao i onu koju ostvaruju u suradnji sa ostalim proizvođačima, kroz svoje znanje i iskustvo u upravljanu procesima u lancu od proizvodnje pa sve do plasmana voća i povrća, omogućuju svim sudionicima da zadovolje uvjete koji se žele postići ili poboljšati ovim Nacrtom. Zbog toga bi ciljano ulaganje u već postojeću infrastrukturu već potvrđenu prema zakonitostima tržišta i potrebama proizvodnje konkretnih subjekata bilo efikasnije od plasiranja sredstava u potpuno nove i nepotvrđene projekte. Time bi se već dosegnute mogućnosti i standardi LDC-a dodatno modernizirali i uskladili s potrebama svih sudionika u procesu proizvodnje i prodaje voća i povrća. Zaključno: Ciljano ulaganje u već postojeće kapacitete trebalo bi imati razmjernu prednost pred disperzijom sredstava na pokretanje novih projekata koji nisu prethodno tržišno i iskustveno potvrđeni. Sve prethodno navedeno sukladno je smislu odredbi Nacrta, kako je i navedeno u samome tesktu Prijedloga: „Projekt korisnika kojem se dodjeljuje potpora iz Poglavlja I. ovoga Operativnog programa u skladu s člankom 56. Uredbe br. 651/2014 treba ispunjavati slijedeće uvjete: (1) na lokalnoj razini doprinosi poboljšanju poslovanja i potrošačkog okruženja te modernizaciji i razvoju industrijske baze; (2) da je izgrađena infrastruktura dostupna zainteresiranim korisnicima na otvorenoj, transparentnoj i nediskriminirajućoj osnovi. Cijena koja se naplaćuje za uporabu infrastrukture odgovara tržišnoj cijeni. (3) da su koncesije ili druga odobrenja trećim osobama za vođenje infrastrukture dodjeljuju se na transparentnoj i nediskriminirajućoj osnovi uzimajući u obzir važeće propise o nabavi. (4) prihvatljivi troškovi su troškovi ulaganja u novu materijalnu i nematerijalnu imovinu. (5) iznos potpore ne premašuje razliku između prihvatljivih troškova i operativne dobiti ulaganja. Operativna dobit oduzima se od prihvatljivih troškova ex ante na temelju razumnih predviđanja ili mehanizmom povrata sredstava;“ Zaključno: Potrebno je pitanje odabira prihvatljivih korisnika kao i odabira prihvatljivih projekata prilagoditi prethodno navedenim okolnostima i potrebama proizvodnje kakve realno jesu u području voća i povrća, a to je da se sredstva plasiraju s ciljem što bolje iskoristivosti za sve dionike procesa. | Nije prihvaćen | Kroz ove okvire realiziraju se samo projekti za priznate PO. Postojeći neformalne oblici suradnje koji nisu priznate PO ne mogu se prihvatiti, obzirom na horizantalnu vezanost NPOO ispunjavanja reformskih uvjeta, a to je stvaranje povoljnije situacije za razvoj PO u RH. Ne prihvaća se prijedlog rekonstrukacija i dogradnji obzirom da velike i kompleksne zahtjeve vezane uz doprinos okolišu i uvjete “nepričiniti veću štetu” (DNSH princip) koju je za sve projekte koji se provode u NPOO nametnula EK. Naprosto rekostukcije postojećih objekata ne bi mogle ispuniti te klimatološke zahtjeve i realnija i jeftinija je mogućnost izgradnje novog objekta po novim zahtjevima gradnje, opremanja, umjesto troškova rušenja i ponovne izgradnje. |
| 33 | ARANEA | 1.1. POGLAVLJE I. LDC PROJEKT KAO LOKALNA INFRASTRUKTURA, 1.1.3. PRIHVATLJIVI KORISNICI | Smatramo da su "Proizvođačke organizacije" neophodna budućnost naše proizvodnje, međutim, trenutno na našem području postoji ozbiljan problem vezan uz njih, a to je da nisu regionalnog/lokalnog karaktera tj. proizvođači unutar same organizacije su sa različitih područja (npr. međimurje - istočna slavonija). Navedeno stvara ogroman problem, diskriminaciju među samim članovima organizacije a to se može očitovati u slijedećem pitanju: GDJE GRADITI LDC? S obzirom na naše prisustvo u više od 40 zemalja svijeta gdje smo izravno uključeni u investicije u voćarstvo, došli smo do jedinstvenog mišljenja struke s različitih područja svijeta a koje se odnosi na lokaciju hladnjače, koje glasi: HLADNJAČA mora biti što bliže proizvodnji. Sortirnice, pakirnice itd. mogu biti što bliže centrima potrošnje ali skladišni prostor (Hladnjača) treba biti što bliže proizvodnji. Prema navedenom, kao primjer izdvajamo: VUKOVARSKO-SRIJEMSKA županija OPET dolazi u nepovoljan položaj jer njena glavnina proizvodnje je u sklopu proizvođačke organizacije s područja Zagreba koja zbog svojih ostalih članova po pitanju lokacije izgradnje hladnjače dolazi u nezavidan položaj. Navedeni slučaj pokazuje jedan od primjera koji dovodi naše proizvođače u nepovoljan / diskriminirajući položaj u odnosu na druge proizvođače unutar same organizacije te zbog navedenog smatramo da je neophodno omogućiti samim proizvođačima da u suradnji sa JLS sami izgrade LDC te na taj način osiguraju budućnost postojećim Proizvođačkim organizacijama. Ukoliko lokacija LDC-a dovede do diskriminacije proizvođača unutar proizvođačkih organizacija doći će do raspada organizacija te vraćanja naše proizvodnje u razdoblje prije ulaska u EU. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 34 | ARANEA | 1.1. POGLAVLJE I. LDC PROJEKT KAO LOKALNA INFRASTRUKTURA, 1.1.3. PRIHVATLJIVI KORISNICI | "trgovačko društvo osnovano od strane jedinca/e područne/ih (regionalne/ih) samouprave/a u okviru kojeg će se provoditi projekt izgradnje i opremanja LDC-a." Budući da jedinice područne (regionalne) samouprave nemaju vlastitu proizvodnju te će im biti teško osigurati robu za popunjavanje LDC-a smatramo da je neprihvatljivo, tržišno / stručno neopravdano da oni upravljaju LDC-om. S naše točke gledišta jedina mogućnost uključivanja jedinica područne (regionalne) samouprave u vlasništvo LDC-a bi bila na način da JLS budu manjinski vlasnik (max 25 %) "prihvatljivog prijavitelja" dok preostali udio vlasništva bude od strane proizvođača jabuka. Na taj način kontrola upravljanja LDC-om bi bila neovisna o političkim strukturama s tim da bi JLS mogle imati i izravnu financijsku korist od svoje participacije u ulaganju te opravdanost "poticanja rada LDC-a" tj. podizanja kvalitete, količine proizvodnje voća na svom području. | Primljeno na znanje | U Poglavlju 2. PO, odnosno proizvođači sami mogu biti investitor i vlasnik, bez potrebe da se vežu uz JLS ili druge tvrtke. Patricipacija u vlasništvu podrazumijeva i rizik investicije i osiguranje financijskih sredstva za provedbu. |
| 35 | ANA VALIĆ | 1.2. POGLAVLJE II. LDC PROJEKT PROIZVOĐAČKE ORGANIZACIJE I PARTNERI, 1.2.3. PRIHVATLJIVI KORISNICI | Ana Valić, Karlovačka županija: Vezano za točku 1.2.3 Prihvatljivi korisnici - odredbe su definirane nejasno, potrebno ih je jasnije definirati. Nije jasno definirano dali JLPRS i njeno trgovačko poduzeće mogu biti samostalno prijavitelji, posebno u situacijama gdje je osnivanje proizvođačkih organizacija u začetku. Nadalje, najviša vrijednost prihvatljivih aktivnosti dovodi u pitanje mogućnost financiranja istih od strane proizvođačkih organizacija , posebno financiranju projektno tehničke dokumentacije, same izgradnje, mogući problemi u pribavljanju bankarskih garancija i slično. Nadalje, obzirom da je na području Karlovačke županije, osnivanje proizvođačkih organizacija u tijeku i obzirom da se odnosi među prijaviteljima, koliko god ih bilo, rješavaju partnerskim sporazumom, predlažemo da se dozvoli formiranje proizvođačke organizacije i potpisivanje partnerskog sporazuma, u toku provedbe ili finalno po završetku provedbe projekta. Navedeno podrazumijeva da se jasnije definira točka 1.2.3. te pojasni dali JLPRS može biti prijavitelj, u kombinaciji sa subjektima koji nisu proizvođačke organizacije | Nije prihvaćen | U Poglavlju 2. samo od Ministarstva poljoprivrede rješenjem priznata poljoprivredna zadruga, d.oo., ili d.d dobiva status proizvođačke orgnizacije. Prije toga niti jedan oblik udruživanja ne može nositi status proizvođačke organizacije. NPOO poznaje status proizvođačke orgnizacije kao mogućeg korisnika, stoga bilo koji oblik udruživanja i povezivanja proizvođača prethodno mora biti registriran kao proizvođačka organizacija. JLS u poglavlju 2. ne mogu biti samostalni prijavitelji. |
| 36 | ANA VALIĆ | 1.1. POGLAVLJE I. LDC PROJEKT KAO LOKALNA INFRASTRUKTURA, 1.1.3. PRIHVATLJIVI KORISNICI | Ana Valić, Karlovačka županija: Koje specifične uvjete (kriterije) mora ispunjavati trgovačko društvo - prihvatljivi prijavitelj (je li dovoljno da se sukladno osnivačkom aktu, društvo bavi poslovanjem nekretninama, kupnjom i prodajom robe, trgovačkim posredovanje, građenjem, projektiranjem i nadzor nad gradnjom?) | Nije prihvaćen | Pitanje nije vezano za ključne elemente predstavljenog Operativnog programa. |
| 37 | ANA VALIĆ | 1.1. POGLAVLJE I. LDC PROJEKT KAO LOKALNA INFRASTRUKTURA, 1.1.2. PRIHVATLJIVI PROJEKTI | Ana Valić, Karlovačka županija: Poglavlje 1.1.2. - Prihvatljivi projekti: vezano za uvjet 3, točka 3: > · primarne prerade voća i/ili povrća, isključivo kako bi se smanjili gubitci te se iskoristili proizvodi nestandardizirane kvalitete i smanjio otpad od hrane, a konačni proizvod, koji nastaje isključivo kao rezultata primarne prerade kroz proces pripreme voća i povrća (npr. guljenje, otkoštavanje, uklanjane peteljki i dr.) kao sirovina za procese dobivanja soka ili proizvoda sušenja. Vrijednost ove komponente ne može prelaziti više od 2,5 % od vrijednosti projekta; Predlažemo: a) da se, uz obveznu tehnološku cjelinu primarne prerade voća i povrća, kao prihvatljiva usvoji i tehnološka cjelina pogona za preradu voća u voćni sok i pekmez Obrazloženje: s ciljem iskorištavanja proizvoda nestandardne kvalitete te smanjenja otpada od hrane, dio voća i povrća bi bio iskoristiv na licu mjesta za preradu u sok i pekmez. Kako je navedeno i u predmetnom dokumentu, navedeno je u skladu sa Točkom 1.1.2. u kojoj se spominje kriterij "prelazak na kružno gospodarstvo" u smislu, između ostalog, smanjenja otpada od hrane Također, vezano za područje na kojem planiramo Logistički distributivni centar - uvidom u stanje na terenu te kroz istraživanje potreba lokalnih proizvođača, upravo je takav pogon za preradu u sok i pekmez istaknut kao nužna, a trenutno nedostajuća, infrastruktura. Treba napomenuti da se radi o području koje većinu proizvodnih količina ima u području bobičastog voća (npr aronija) gdje je mogućnost daljnjeg plasmana vezana više uz preradu u sok ili pekmez, a vrlo malo uz plasman sirovine. b) da se povisi vrijednost ove komponente u odnosu na vrijednost cijelog projekta - predviđenih 2,5% smatramo nedostatnim. | Nije prihvaćen | Uvođenje komponente prerade u ove projekte kako bi ostali u domeni primarne poljoprivrede mora biti ograničeno. Stoga je uspostavljen i okvir za ograničenje investicije u tom pogledu i veže se samo uz bazične i primarne razine prerade. |
| 38 | ANA VALIĆ | OPERATIVNI PROGRAM JAČANJA TRŽIŠNOG KAPACITETA SEKTORA VOĆA I POVRĆA ZA RAZDOBLJE 2021. DO 2026., UVOD | Ana Valić, Karlovačka županija: Postoji li mogućnost redefiniranja propisanog minimuma skladištenja ispod 3.000 tona, s obzirom na proizvodne kapacitete na području naše županije (Karlovačke) u predmetnom sektoru? | Nije prihvaćen | Navedeni kapacitet kao minimum utvrđen je u NPOO –o i nije moguće izmjeniti isti. U tom pogledu treba razmišljati izvan okvira županije i graditi projekt na povezivanju proizvođač iz šire regije pa i iz više županija. Nužno ovakav projekt ne mora se i ne treba promatrati kao županijski projekt. |