Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Obrascu naknadne procjene učinaka propisa za Zakon o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 VITOMIR BEGOVIĆ Obrazac naknadne procjene učinaka propisa za Zakon o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju Iako ovo pitanje nije obuhvaćeno obrascem naknade procjene učinaka propisa za Zakon o mirovinskom osiguranju, isto zaslužuje odgovarajuću pozornost. Od 1. siječnja 2014. godine uveden je za dugogodišnje osiguranike bonus koji sa 41 godinu staža u mirovinu mogu ići kada napune 60 godina, ali i nastaviti raditi uz stimulaciju od 0,15%. Zadnjim izmjenama ZMO ta stimulacija je ukinuta , iako je intencija koja se stalno verbalno promovira „stimulacija dužeg ostanka u svijetu rada“. Opravdanje ministarstva da su korisnici 60/41 dvostruko nagrađeni: imali su bonus od 0,15% i nisu bili penalizirani!”, u ni kojem slučaju nije logično, zar penalizirati nekoga tko je duže radio, ostvario duži radni staž od propisanog a time i više uplatio u mirovinski fond , a i dalje ako nastavi raditi to namjerava činiti ? Dakle, ishitrenim i brzinskim izmjenama ZMO pred sam kraj 2018.g. mnogi umirovljenici su zakinuti, a službenici u ZMO i sami nisu znali osiguranicima u tom trenutku pružiti savjet što je za njih povoljnije, tim prije što nije utvrđeno potrebno prijelazno razdoblje za primjenu određenih, odnosno ovog instituta. Kao i u slučaju kasnijeg retroaktivnog smanjenja postotka penalizacije za odlazak u prijevremenu mirovinu i u ovom slučaju potrebno je izvršiti korekciju, kod svih osiguranika koji su oštećeni. Nije prihvaćen Prijedlog nije predmet Obrasca naknadne procjene učinaka propisa.
2 VITOMIR BEGOVIĆ Obrazac naknadne procjene učinaka propisa za Zakon o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju Iz prezentiranih pokazatelja ,može se zaključiti da nije bilo opravdanih razloga za promjenu ZMO koji je ministarstvo predlagalo 2018.g. i oko čega su se vodile višemjesečne polemike, a na kraju se dogodilo nakon svega povlačenje prvotne namjere. Kako je razvidno da još uvijek nekoliko tisuća radnika u sadašnjim okolnostima vjerojatno u najvećem dijelu zbog odlazi u prijevremenu mirovinu, pretpostavljeno zbog ograničenih mogućnosti rada uzrokovanih zdravstvenim stanjem ,trebalo bi isto detaljnije istražiti, radi planiranja poduzimanja odgovarajućih aktivnosti, kojima bi se omogućio ostanak u svijetu rada osiguranicima do ostvarivanja uvjeta za punu starosnu mirovinu. Pri tome je važna suradnja poslodavaca, specijalista medicine rada i sporta, obiteljskih liječnika te Zavoda za vještaćenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Vezano za predmetnu problematiku bilo bi korisno uključiti Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada i Hrvatsko društvo za medicinu rada. Svakako da sve mora zabrinjavati zdravstveno stanje radne populacije, o čemu govore dijelom i slijedeći podaci. U razdoblju od 2018. do 2020. godine, broj umrlih na prostoru poslodavca od akutnih i kroničnih bolesti povećan je za 146 %. Dakle, u posljednje tri godine povećan je u RH broj poginulih, odnosno umrlih radnika na radnom mjestu. U 2018. godini utvrđena je za 44 osobe smrt (20 zbog bolesti), u 2019. za 53 osobe je utvrđena smrt (16 zbog bolesti) , dok je 2020.godine utvrđena smrt za 72 osobe u prostorijama poslodavca (od čega 32 zbog bolesti). Na problem trenda rasta broja radnika s akutnim ili kroničnim bolestima u prostorijama ili na prostorima poslodavaca te teškim ozljedama i smrtnim ishodima, u svojem izvješću za 2018. godinu upozorio je Inspektorat rada te zatražio od ministarstava nadležnih za rad i zdravlje da poduzmu odgovarajuće mjere za smanjenje ovih pojava !?. Istovremeno, proteklo je punih 7,5 godina, od donošenja Zakona o zaštiti na radu a izostalo je donošenje uz još dva , i jednog od najvažnijih podzakonskih akata, Pravilnika o najmanjem broju sati koje specijalist medicine rada mora provesti na mjestu rada, a dodatno se otvora i pitanje raspoloživih kadrovskih resursa u području medicine rada) ?! Zdravstvene probleme do kojih dolazi zbog rada trebalo bi prepoznati kao usporene nesreće koje često imaju jednako teške, a ponekad čak i teže posljedice od mnogih uobičajenih nesreća. Problemi sa zdravljem obično se : razvijaju postupno, teško ih je uočiti, dugotrajni su, teško je utvrditi njihov uzrok, često nisu službeno dijagnosticirani. Istovremeno, neovisno o smanjenoj penalizaciji odlaska u prijevremenu mirovinu, dugoročno ti osiguranici trajno ostvaruju smanjeni iznos mirovinskih primanja, a redovita usklađivanja mirovina navedeno i dalje smanjuju, čime ta kategorija građana osiromašuje. Zato je potrebno razmotriti ponovnu uspostavu instituta dokupa mirovine , a polazeći od važećeg Zakona o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine (NN 153/13), pri čemu je uz aktivno uključivanje države moguće i javno-privatno partnerstvo. Dokup mirovine zasigurno može biti jeftinije i povoljnije rješenje za poslodavce , dugoročno korisnije za radnike, a višestruko prihvatljivije za državu, s jedne strane kao poslodavca, a s druge kao ključnog čimbenika u upravljanju mirovinskim sustavom. Nije prihvaćen Statistički podaci u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti analizirani su u kratkoročnom razdoblju primjene Zakona o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, jer obuhvaća razdoblje kraće od dvije godine. Mirovinska reforma od 1. siječnja 2019. provedena je s svrhom prilagodbe mirovinskog sustava aktualnim i očekivanim demografskim te gospodarskim kretanjima, kao i povezivanja dobi umirovljenja i očekivanog trajanja života. Stoga je mirovinski sustav potrebno kontinuirano pratiti radi osiguranja njegove dugoročne financijske održivosti, kao i povećanju razine adekvatnosti mirovina. Također, prijevremena starosna mirovina ne može se povezivati s zdravstvenim stanjem radnika, jer se u mirovinskom sustavu kroz institute starosne i prijevremene starosne mirovine osigurava rizik starosti, dok je smanjenje i gubitak radne sposobnosti osigurano kroz invalidsku mirovinu te profesionalnu rehabilitaciju. Dokup mirovine nije institut Zakona o mirovinskom osiguranju, stoga nije predmet Obrasca naknadne procjene učinaka propisa