Izvješće o provedenom savjetovanju - Pravilnik o kriterijima za odabir kompetencija potrebnih za rad, za odabir pružatelja usluga i za dodjelu vaučera polaznicima formalnog ili neformalnog obrazovanja odraslih
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | Krunoslav Daković | PRAVILNIK, Članak 10. | Člankom 21. 3. Zakon o obrazovanju odraslih propisano je da polaznik ili pristupnik može biti osoba s navršenih najmanje 14 godina života. Uskladiti članak 10. stavak 1. s odredbama Zakona | Nije prihvaćen | Navedena odredba nije sporna, budući da se Pravilnikom uređuje dodjeljivanje vaučera za stjecanje kompetencija potrebnih za rad, a prvenstveno u smislu zapošljavanja ili zadržavanja zaposlenja (članak 17. Pravilnika). Također, odredba je usklađena sa Zakonom o radu koji u članku 19. i 20. definira da se osoba ne može zaposliti ako nema 15 godina i Zakonom o tržištu rada koji člankom 10. propisuje da se nezaposlenom osobom smatra osoba sposobna ili djelomično sposobna za rad, u dobi od 15 do 65 godina. |
2 | Igor Kundić | PRAVILNIK, Članak 12. | 3. Umjesto pojma „zvanje“ predlaže se koristiti pojam „kvalifikacije“ jer je širi te suvremeniji. | Prihvaćen | Komentar prihvaćen. |
3 | Igor Kundić | PRAVILNIK, Članak 4. | Utvrđivanje kompetencija potrebnih za rad mora se provoditi transparentno i temeljiti na analitici budućih potreba tržišta rada. Nije jasno koji su kriteriji za utvrđivanje kompetencija potrebnih za rad. Poziva se na članak 3. ali u njemu nema kriterija. Prijedlog je da Ministarstvo rada donosi kompetencije potrebne za rad koje će se financirati putem vaučera u suradnji sa nekim dioničkim tijelom kao što je Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala. | Nije prihvaćen | Člankom 3. jasno se propisuje utvrđivanje kriterija za odabir kompetencija potrebnih za rad (stavak 3.) i propisuju se kriteriji za odabir kompetencija (stavak 4.) S obzirom da kompetencije potrebne za rad moraju biti upisane u Registar Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, jasno je propisan temeljni kriterij da se do njih došlo Metodologijom za izradu standarda zanimanja i skupova kompetencija odnosno ispitivanjem potreba tržišta rada kroz analitičke alate te strukturirane razgovore s poslodavcima i zaposlenicima. Nadalje, budući da su vaučeri financijski instrumenti, za njih treba osigurati sredstva. Kako su sredstva trenutno osigurana u okviru NPOO-a, dodatni kriteriji su u skladu s NPOO-om i strateškim smjernicama EK da kompetencije vode do zelene i digitalne tranzicije gospodarstva. Dakle, ovisi i o izvoru financiranja i kriterijima koje on trenutno zadaje. |
4 | Igor Kundić | PRAVILNIK, Članak 8. | Članak 8. (2) Zahtjev za upis može podnijeti samo pružatelj usluga koji ima izrađen program obrazovanja za stjecanje kompetencija potrebnih za rad iz članka 4. ovoga Pravilnika. Članak 8. (4) Zavod utvrđuje povezanost programa obrazovanja iz stavka 2. ovoga članka s kompetencijama potrebnim za rad iz članka 4. ovoga Pravilnika. Novi prijedlog: umjesto „izrađen“ predlaže se „odobren“. Drugo, raspraviti pa propisati postupak koji različito tretira formalne i neformalne programe. Obrazloženje: Svatko može tvrditi da je izradio nešto u skladu s nečim. Međutim, to je uistinu objektivno u skladu ako usklađenost procijeni netko drugi. Ta povezanost već je utvrđena (za formalne programe) u sklopu odobravanja tih programa i smatramo da nije potrebno da Zavod ponavlja vrednovanje programa prema odgovarajućem standardu. Može samo utvrditi da je program povezan sa standardom ili skupom ishoda učenja iz Registra. Ako se za neformalne programe te za programe tijela državne uprave regulira nadležnost Zavoda, bilo bi dobro utvrditi i postupak temeljem kojeg to Zavod radi. Ovdje zavod ne može tek utvrditi, već treba uistinu provesti vrednovanje programa prema standardu iz Registra. Taj dio nedostaje u Pravilniku. | Prihvaćen | Članak 8. stavak 2. Primjedba se prihvaća. Izraz „izrađen“ zamjenjuje se izrazom „ odobren“. Članak 8. stavak 4. Ispravno se primjećuje da se uloga Zavoda prema navedenoj odredbi svodi samo na utvrđivanje da je program povezan sa standardom zanimanja ili skupovima kompetencija odnosno skupom ishoda učenja iz Registra. Nije riječ o vrednovanju programa. Dakle, na temelju navedene odredbe Zavod samo utvrđuje okolnost povezanosti programa obrazovanja s kompetencijama iz članka 4. Prijedloga Pravilnika. |
5 | Igor Kundić | PRAVILNIK, Članak 3. | Članak 3. (3) Kriteriji za odabir kompetencija iz stavka 1. ovoga članka određuju se na temelju analitike tržišta rada na nacionalnoj i regionalnoj razini te su upisane u Registar Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (u daljnjem tekstu: Registar HKO-a). Novi prijedlog: Kompetencije potrebne za rad sadržane su u standardima zanimanja i skupovima kompetencija upisanih u Registru Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (u daljnjem tekstu: Registar HKO-a) koji su povezani s odgovarajućim skupovima ishoda učenja i standardima kvalifikacija te se utvrđuju Katalogom vještina. Obrazloženje: Radi veće jasnoće i cjelovitosti te učinkovitosti procesa. S obzirom na to da odabir kompetencija nije sam sebi svrha, već je to tek podloga za odabir programa kojima se razvijaju te kompetencije, odnosno stječu ishodi učenja upisani u Registar preko standarda kvalifikacija, čini nam se važnim ovom odredbom zahvatiti cjelovitost informacije o uporištu za odabir odgovarajućih programa, radi veće jasnoće i cjelovitosti. Slažemo se da je vrlo važno osigurati pouzdano analitičko uporište za odabir kompetencija potrebnih za rad i vidimo dobru namjeru iz Nacrta. Međutim, moguće je da određeni procesi nisu u potpunosti povezani. Primjerice, navodi se u članku 3. da se kompetencije potrebne za rad utvrđuju iz Registra te temeljem kriterija koji proizlaze iz analize tržišta rada na nacionalnoj i regionalnoj razini. Onda se u članku 4. navodi da se kompetencije potrebne za rad utvrđuju temeljem kataloga vještina. Dakle ovako imamo: - kompetencije u Registru (u standardima zanimanja) koje se temelje na analizi tržišta rada - kriterije za odabir kompetencija koji se određuju na temelju analitike, ali nejasno gdje su - analitiku tržišta rada kao uporište za odabir kompetencija, ali bez poveznice s Katalogom - utvrđivanje kompetencija Katalogom vještina koji nije povezan s analitikom Predlaže se (kako je sadržano u novom prijeldogu članka 3. (3)): - kompetencije u Registru (u standardima zanimanja) koje se temelje na analizi tržišta rada - utvrđivanje kompetencija Katalogom vještina na temelju analize tržišta rada | Nije prihvaćen | U odredbi članka 3. Prijedloga Pravilnika, na koju predlagatelj upućuje, ne propisuje se utvrđivanje kompetencija potrebnih za rad temeljem Kataloga vještina. Navedenom odredbom uređuje se popis kompetencija koji je isključivo vezan uz Registar Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, odnosno obrazovni program se treba temeljiti na upisanim standardima zanimanja, standardima kvalifikacija te skupovima ishoda učenja. Nije moguće dodijeliti vaučere za vještine koje nisu potrebne na tržištu rada. Utvrđivanje kompetencija za koje će se dodjeljivati vaučeri temelje se na analitičkim podlogama potreba tržišta rada i potrebnim kompetencijama, sukladno članku 11. stavku 3. Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru, kojim se propisuje da Ministarstvo nadležno za rad obavlja poslove: − uspostave i razvoja sustava prikupljanja informacija o sadašnjim i budućim potrebama tržišta rada i potrebnim kompetencijama; − prikupljanja podataka o promjenama u kompetencijama potrebnim po zanimanjima i predlaganja razvoja standarda kvalifikacija i standarda zanimanja s obzirom na potrebe tržišta rada − prikupljanja i analize podataka potrebnih za mrežno sučelje tržišta rada od institucija koje vode evidencije iz svojih nadležnosti, a ključne su za potrebe razvoja i primjene HKO-a. Vrsta i obuhvat podataka koji se razmjenjuju uredit će se Pravilnikom o Registru HKO-a. |
6 | Igor Kundić | PRAVILNIK, Članak 2. | Članak 2. Stavak 2. program obrazovanja je program izrađen prema HKO Prvi novi prijedlog: program obrazovanja je program izrađen uz primjenu metodologije HKO-a što uključuje ishode učenja propisane standardom kvalifikacije ili skupom ishoda učenja i usklađene s kompetencijama iz odgovarajućeg standarda zanimanja. Alternativni prijedlog: program obrazovanja je program izrađen u skladu sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru i Pravilnikom o Registru Hrvatskog kvalifikacijskog okvira te propisima u sustavu obrazovanja odraslih i ostalim odgovarajućim posebnim propisima. Obrazloženje: Nejasno je što se misli pod formulacijom „program izrađen prema HKO“. Naime, Hrvatski kvalifikacijski okvir je okvir koji sadrži standardizirane kvalifikacije koje se stječu u sustavu obrazovanja Republike Hrvatske. Postupci uključivanja konkretnih standarda kvalifikacija u taj okvir propisani su Zakonom o HKO-u i Pravilnikom o Registru HKO-a te odgovarajućim metodologijama nadležnih tijela, postupci usklađivanja programa obrazovanja odraslih s odgovarajućim standardima kvalifikacija propisani su Zakonom o obrazovanju odraslih, a programi drugih tijela državne uprave ostalim posebnim propisima. Samo neformalni programi regulirani su isključivo ovim Pravilnikom zbog čega je vrlo važno utvrditi da se njihova kvaliteta osigurava prema istim načelima koji proizlaze iz propisa i metodologija „izrađenih prema HKO-u“. Vidimo dva načina na koja se u ovom Pravilniku može referirati na usklađenost s HKO-om: a) pozivanjem na posebne propise kojima se regulira uključivanje standarda zanimanja standarda kvalifikacija i programa u Hrvatski kvalifikacijski okvir (naš alternativni prijedlog) ili b) formulacijom koja odražava suštinu „izrađenosti programa prema HKO-u“ (naš prvi, novi prijedlog). | Djelomično prihvaćen | Članak 2. stavak 2. glasit će: „2) program obrazovanja je program izrađen uz primjenu instrumenta Hrvatskog kvalifikacijskog okvira koji uključuje ishode učenja propisane standardom kvalifikacije ili skupom ishoda učenja i usklađene s kompetencijama iz odgovarajućeg standarda zanimanja ili skupova kompetencija“ |
7 | Igor Kundić | PRAVILNIK, Članak 1. | Prvim člankom Pravilnika precizira se da se on odnosi samo na programe u sustavu obrazovanja odraslih (formalne i neformalne). Međutim, kroz tekst Pravilnika, ponekad se referira na općenito obrazovanje ili programe obrazovanja (npr. čl. 2(3)). Predlažemo uskladiti. | Nije prihvaćen | Članak 17. u stavcima 6. , 7. i 8. Zakona o obrazovanju odraslih propisuje da se putem vaučera mogu financirati formalni programi obrazovanja koji se provode u smislu ovoga Zakona i drugih posebnih propisa iz nadležnosti drugih tijela državne uprave kojima se regulira obvezno obrazovanje za pristup tržištu rada za određenu profesiju te neformalni programi obrazovanja odraslih za stjecanje kompetencija potrebnih za rad. Izričaj „formalnog i neformalnog obrazovanja odraslih“ u skladu je s definicijama iz članka 1. stavka 3. i 4. Zakona o obrazovanju odraslih. Stavak 3. članka 1. Zakona jasno propisuje da se formalno obrazovanje odraslih ne uređuje samo ovim Zakonom nego i drugim propisima iz nadležnosti drugih tijela državne uprave koji reguliraju obvezno obrazovanje za pristup tržištu rada za određenu profesiju pa samim time ne govorimo samo o programima iz sustava obrazovanja odraslih u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja i Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Također, stavak 4. članka 1. Zakona definira neformalno obrazovanje odraslih za stjecanje kompetencija potrebnih za rad u smislu ovoga Zakona koje obuhvaća provedbu neformalnih programa obrazovanja koji se financiraju putem vaučera |