Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Prijedlogu Pravilnika o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | ŽELJKO STEPAN | PRAVILNIK OOSNOVNIM UVJETIMA KOJIMA JAVNE CESTE IZVAN NASELJA I NJIHOVI ELEMENTI MORAJU UDOVOLJAVATI SA STAJALIŠTA SIGURNOSTI PROMETA, DODATAK B | Dodatak B. u 6.1. definira faznost izgradnje autocesta, na način: "Ovisno o provedenoj analizi, fazna izgradnja je moguća na sljedći način - izgradnjom jednosg kolnika s dvije dvije vozne trake (dvosmjeran promet) - izgradnjom jednog kolnika s dvije vozne trake (dvosmjeran promet) s izgradnjom ugibališta - izgradnjom jednog kolnika s tri vozne trake (dvosmjeran promet) - izgradnjom oba kolnika svaki s dvije vozne trake (jednosmjeran promet) bez zaustavnih traka - izgradnjom oba kolnika svaki s dvije vozne trake (jednosmjeran promet) s izgradnjom ugibališta" Prije svega smatram, da faznost izgradnjene bi trebala biti dio ovog Pravilnika jer se odnosi na građenje, a ovaj Pravilnik definira projektne elemente koji se odnose na SIGURNOST prometa. Pravilnik definira provedbu analize, međutim nije precizirano što analiza treba sadržavati i koji su kriteriji za odabir pojedinog načina fazne gradnje, te koji nivo sigurnosti mora biti zadovoljen. Zakon o sigurnosti prometa na cestama pojam autoceste definira na sljedeći način "autocesta je javna cesta posebno izgrađena i namijenjena isključivo za promet motornih vozila, koja ima dvije fizički odvojene kolničke trake (zeleni pojas, zaštitnu ogradu i sl.) za promet iz suprotnih smjerova sa po najmanje dvije prometne trake širine najmanje 3,5 m, a s obzirom na konfiguraciju terena – i po jednu traku za zaustavljanje vozila u nuždi širine najmanje 2,5 m ..." što znači da se sve izgrađene faze koje ne zadovoljavaju ove uvjete ne smiju kategorizirati autocestom, te sukladno Zakonu o cestama ne smiju niti naplaćivati. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Budući da kroz druge propise nije definirana fazna izgradnja, a kako bi se omogućilo isto, potrebno je definirati načine fazne izgradnje. Također je potrebno dopuniti predmetno poglavlje sa sljedećom rečenicom: „Kod fazne izgradnje autocesta, kod kojih je 1. faza izgradnja 1 kolnika, primjenjuju se odredbe Pravilnika koje se odnose na državne ceste uz primjenu adekvatne prometne opreme i signalizacije za državne ceste.“ Uvođenje naplate cestarine nije predmet ovog Pravilnika. |
| 2 | ŽELJKO STEPAN | PRAVILNIK OOSNOVNIM UVJETIMA KOJIMA JAVNE CESTE IZVAN NASELJA I NJIHOVI ELEMENTI MORAJU UDOVOLJAVATI SA STAJALIŠTA SIGURNOSTI PROMETA, DODATAK A | Dodatak A. pod 1.1.2.1. definira faznost izgradnje autocesta, iako se ne odnosi na njih, na način "Autoceste i brze ceste mogu se graditi po fazama s time da se izgrađena 1. faza smatra cestom niže kategorije." Nije jasno da li tako izgrađena autocesta spada u cestu 1., 2. ili ... kategorije, te koji su to osnovni uvjeti kojiam tako izgrađena autocesta. treba udovoljavati sa stajališta SIGURNOSTI. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. U svrhu prihvaćanja u Dodatku A će se izmijeniti tekst u točki 1.1.2.1. Ceste za promet motornih vozila u kojem je tekst „Autoceste i brze ceste mogu se graditi po fazama s time da se izgrađena 1. faza smatra cestom niže kategorije“ potrebno zamijeniti sa tekstom „Brze ceste mogu se graditi po fazama s time da se izgrađena 1. faza smatra državnom cestom“. Također će se u Dodatku B u poglavlju 6.1. Tipski poprečni presjeci nakon navođenja mogućnosti fazne izgradnje autocesta dodati sljedeća rečenica: „Kod fazne izgradnje autocesta, kod kojih je 1. faza izgradnja 1 kolnika, primjenjuju se odredbe Pravilnika koje se odnose na državne ceste uz primjenu adekvatne prometne opreme i signalizacije za državne ceste.“ |
| 3 | ŽELJKO STEPAN | PRAVILNIK OOSNOVNIM UVJETIMA KOJIMA JAVNE CESTE IZVAN NASELJA I NJIHOVI ELEMENTI MORAJU UDOVOLJAVATI SA STAJALIŠTA SIGURNOSTI PROMETA | Predloženi Pravilnik predstavlja temeljni dokument koji određuje osnovne uvjete koje javne ceste moraju udovoljiti sa stajališta SIGURNOSTI. Ovakav prijedlog Pravilnika zanemaruje taj osnovni kriterij. Dodatak A Pravilnika odnosi se na državne, županijske i lokalne ceste, a nastao je intervencijama u dodatak Pravilnika iz 2001. iz kojeg su brisane vrijednosti i odredbe koje se odnose na autoceste, ali samo gdje je izrađivač ovakvog prijedloga to mogao učiniti, odnosno gdje je to svojim znanjem smatrao potrebnim. Dodatak B odnosi se na autoceste i predstavlja novum u konceptu, definiranju i vrijednostima osnovnih mjeritelja (koeficijenti trenja, mjerodavna brzina, izračun poprečnog nagiba kolnika) temeljem kojih proizlaze i granične vrijednosti projektnih elemenata. Stručno gledajući postavlja se pitanje da li za autoceste, odnosno državne, županijske ili lokalne ceste vrijede različiti vozno-dinamički kriteriji koji utječu na SIGURNOST? Nije jasno kako kroz dva dodatka mogu biti različite vrijednosti koeficijenata, odnosno kao da na različitim kategorijama cesta postoje asfaltne površine sa tako značajnim razlikama u karakteristikama? Pitanje je da li ćemo ovakvim prijedlogom Pravilnika ostvariti isti nivo SIGURNOSTI na svim javnim cestama obzirom da ćemo prometnice projektirati sa dva različita ulazna podatka. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Prijedlogom izmjena Pravilnika zadržani su svi osnovni uvjeti i elementi kojima državne, županijske i lokalne ceste trebaju zadovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa sukladno trenutno važećem Pravilniku, dok je za autoceste dan novi koncept te su zbog navedenog u Pravilniku dana dva zasebna Dodatka. |
| 4 | Željko Korlaet | PRAVILNIK OOSNOVNIM UVJETIMA KOJIMA JAVNE CESTE IZVAN NASELJA I NJIHOVI ELEMENTI MORAJU UDOVOLJAVATI SA STAJALIŠTA SIGURNOSTI PROMETA, Članak 2. | Upućivanje ovog prijedloga na e-savjetovanje apstrahiralo je uložene napore na izradi i usvajanju novog, suvremenog pravilnika, koji su pokrenuti javnim natječajem Ministarstva odnosno Hrvatskih autocesta (HAC), a izrada je povjerena Stručnom timu Građevinskog fakulteta u Zagrebu. Stručni tim je (prema zaključenom Ugovoru) 2019./20. godine obavio zadatak i predao investitoru (HAC) projekt, koji se sastoji od tri elaborata: Stručno tehnička podloga, Prijedlog novog pravilnika i Upute za primjenu. Prijedlog novog pravilnika izrađen je sveobuhvatnom kritičkom analizom sadržanom u Stručno tehničkoj podlozi, uz respektiranje važećih smjernica za projektiranje relevantnih zemalja: Austrije, Njemačke, Slovenije i TEM-a i uvažavanjem novih stručnih i znanstvenih spoznaja. Utemeljen je na najnovijim postavkama projektantske prakse, pri čemu je imperativ sigurnog odvijanja prometa usklađen s recentnim voznodinamičkim zakonitostima. Usuđujem se tvrditi da je stručna kvaliteta Prijedloga novog pravilnika na razini važećih europskih smjernica. Ministarstvo je potom uputilo Prijedlog novog pravilnika na očitovanje Hrvatskim cestama i značajnim projektnim organizacijama te Ministarstvu unutarnjih poslova. Na sve pristigle primjedbe Stručni tim je odgovorio u pisanom obliku. Postignuta je dobrim dijelom visoka ili čak potpuna suglasnost Stručnog tima s naručiteljem (HAC), s projektnim organizacijama koje su se odazvale pozivu za raspravu (IGH, Rencon i Tempus), s projektantima IPZ-a koji su izravno sudjelovali u radu Stručnog tima te jednim dijelom i s Hrvatskim cestama. I tu je odjednom proces zaustavljen! Umjesto da se učini dodatni napor prema razrješavanju spornih pitanja i izradi konačnog teksta Prijedloga novog pravilnika, u konstruktivnoj, kolegijalnoj, argumentiranoj raspravi i sačuva dignitet struke, na ovo je e-savjetovanje upućen Prijedlog pravilnika, u stručnom i znanstvenom smislu problematičan, ishitren, konceptualno i sadržajno neprihvatljiv. Zbog svega navedenog, prihvaćanje ovakvog Prijedloga Pravilnika prouzročilo bi velike probleme investitorima, projektantima, izvođačima i institucijama koje se bave obrazovanjem budućih projektanata i graditelja cesta. Stoga predlažem: - da se ovaj Prijedlog pravilnika povuče iz opticaja, - da se razriješe sporna pitanja Prijedloga novog pravilnika, kojeg je izradio Stručni tim - da se takav usklađeni prijedlog uputi na novo e-savjetovanje, sve u cilju održanja digniteta struke. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Prijedlogom izmjena Pravilnika zadržani su svi osnovni uvjeti i elementi kojima državne, županijske i lokalne ceste trebaju zadovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa sukladno trenutno važećem Pravilniku, dok je za autoceste dan novi koncept te su zbog navedenog u Pravilniku dana dva zasebna Dodatka. |
| 5 | Željko Korlaet | PRAVILNIK OOSNOVNIM UVJETIMA KOJIMA JAVNE CESTE IZVAN NASELJA I NJIHOVI ELEMENTI MORAJU UDOVOLJAVATI SA STAJALIŠTA SIGURNOSTI PROMETA, Članak 2. | Prijedlog Pravilnika koji je upućen u e-savjetovanje sadrži dva separatna dodatka: Dodatak A – koji se odnosi na državne, županijske i lokalne ceste i Dodatak B – koji se odnosi na autoceste. Predloženi dodaci su konceptualno, sadržajno i pojmovno različiti i temelje se na različitim voznodinamičkim i sigurnosnim postavkama (mjerodavne brzine, koeficijenti prionljivosti, duljina zaustavnog puta, …), što rezultira značajnim razlikama na načine određivanja projektnih elemenata (granični polumjeri horizontalnih i vertikalnih krivina, duljine preglednosti, poprečni nagibi kolnika, bočna preglednost,…). Isto se odnosi i na načine određivanja mjerodavnih veličina za definiranje elemenata poprečnog presjeka i vršnih sati prognoznog prometa, koji se određuju prema različitim stranim smjernicama (dodatak A prema američkim, a dodatak B prema njemačkim). Sa stajališta struke i znanosti postavlja se logično pitanje, da li takav Prijedlog Pravilnika vodi računa o notornoj činjenici da su državne, županijske i lokalne ceste te autoceste integralni dijelovi iste cestovne mreže Hrvatske ?!. Posebno začuđuje sadržaj Dodatka A, koji je istovjetan sadržaju važećeg pravilnika (izuzete su odredbe koje se odnose na projektiranje autocesta), a koji je temeljen na stručnim i znanstvenim postavkama projektantske prakse od prije 30 godina, koje je odavno pregazilo vrijeme! Umjesto da se orijentiramo prema recentnim voznodinamičkim i sigurnosnim postavkama i novim smjernicama zapadnih zemalja, koje su nam desetljećima bile uzor i poticaj, dovodimo se u situaciju degradiranja struke. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Prijedlogom izmjena Pravilnika zadržani su svi osnovni uvjeti i elementi kojima državne, županijske i lokalne ceste trebaju zadovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa sukladno trenutno važećem Pravilniku, dok je za autoceste dan novi koncept te su zbog navedenog u Pravilniku dana dva zasebna Dodatka. |
| 6 | Udruga "Sindikat biciklista" | PRAVILNIK OOSNOVNIM UVJETIMA KOJIMA JAVNE CESTE IZVAN NASELJA I NJIHOVI ELEMENTI MORAJU UDOVOLJAVATI SA STAJALIŠTA SIGURNOSTI PROMETA, DODATAK A | Generalni komentar: Predlažemo korištenje terminologije sukladno prijedlogu novog Zakona o sigurnosti prometa na cestama te izmjenu riječi “biciklist” u “vozač bicikla”. Dodatno: 5.1.9. Biciklističke staze Biciklističke staze se izvode odvojeno od prometnih površina za motorna vozila. Širina jednog prometnog traka za bicikliste je 100 cm. Biciklističke staze smiju se izvesti uz prometne trakove za motorni promet, ali samo ako su denivelirane rubnjakom i na sigurnosnoj udaljenosti minimum 75 cm od ruba prometnog profila. Komentar: Predlažemo korištenje mjerne jedinice “metar” umjesto “centimetar” sukladno drugim pravilnicima koji na ovaj način definiraju širine prometnih traka (“1 m” umjesto “100 cm”). Dodatno, predlažemo dodavanje riječi “minimalno” kod definiranja širine prometnog traka za bicikliste, kako je definirano Pravilnikom o biciklističkoj infrastrukturi. Mnogi priručnici i smjernice definiraju širine biciklističkih prometnih površina od 1,5 ili 2 metra, što ovako napisan članak onemogućava i kad za to postoje prostorni uvjeti. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 7 | stjepan kralj | PRAVILNIK OOSNOVNIM UVJETIMA KOJIMA JAVNE CESTE IZVAN NASELJA I NJIHOVI ELEMENTI MORAJU UDOVOLJAVATI SA STAJALIŠTA SIGURNOSTI PROMETA | Stjepan Kralj Da li su autoceste isto javne ceste izvan naselja ili nisu? Moraju li i autoceste udovoljavati uvjetima sa stajališta sigurnosti prometa? Postavlja se pitanje da li su autoceste te državne, županijske i lokalne ceste u istoj državi (bez obzira što trenutno imaju različite upravitelje)?! Da li se tehnički, geometrijski, voznodinamički, prostorni, okolišni, uvjeti vozila koja su u prometu i ostali uvjeti u odvijanju prometa, razlikuju kod projektiranja ceste i autoceste u ekonomskom i sigurnosnom smislu? Ako te činjenice stoje, zašto se Pravilk dijeli u dva pravilnika prema kojima se u osnovi mora udovoljiti istim uvjetima? Ovakav je pristup neprihvatljiv, jer ako se radi o osiguravanju osnovnih uvjeta kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa, onda se po pitanju sigurnosti oni ne razlikuju od ceste do ceste. Za odgovarajuću brzinu na cesti mora biti osigurana i horizontalna i vertikalna geometrija i odgovarajući poprečni nagibi i ostali elementi. Da li je onda nužno raditi Pravilnik za svaku kategoriju ceste? Da li se primjena ova dva Pravilnika odnosi na istu državu? Ako dodatak A „pokriva“ brzije do 100 km/h, zašto ne može to isto biti uključeno i za 110, 120, 130 ili više km/h. Definicija brze ceste - Da li to znači da se ne može primjeniti tip čvorišta s tri ili vše razina? Primjereno – „u dvije ili više razina“ Što je 1. faza autoceste? Pretpostavljam podjela poprečnog profila, ali kako?, sa ili bez zaustavne trake? fizički pola autoceste (pola razdjelčnog pojasa, jedan kolnik sa zaustavnim trakom)? Da li se za sve te scenarije mogu baš stiktno primjeniti odredbe za „državnu cestu“? Da li je opredjeljenje „u pet razreda“ ili „na pet kategorija“ ? – opredjeliti se za nešto Da li se radi o „zavoju“ ili „krivini“ – opredjeliti se za nešto. Kako će se „brzina označena prometnim znakovima (najveća dozvoljena brzina)“ implementirati u projektiranje trase? – koja je to brzina ako se radi nova trasa? Ako je trasa postojeća i rekonstruira se, onda se opet ograničenje brzine postavlja naknadno po potrebi, a u skladu s postignutom geometrijom i osiguranim elementima sigurnosti odvijanja prometa. Širina zaustavnog traka na brzoj cesti iznosi: 1,75 – 2,50 - da li na 1,75 m možete izaći iz vozila i promijeniti gumu na kotaču na strani uz vozni trak? U tunelima i galerijama kao i na ostalim dijelovima ceste na kojima se ne predviđa zaustavni trak mogu se na pogodnim mjestima predvidjeti ugibališta za privremeno zaustavljanje vozila (u skladu s Direktivama za tunele). Dodatak B Što sve su dodatni trakovi koji se vitopere (kod autoceste)? Kakv je tretman u pogledu vitoperenja zaustavnog traka kad je na višoj strani kolnika? Što je s vitoperenjem u zavojima velikog polumjera u smislu ekonomičnosti sustava odvodnje? (protunagibi, kod kojih vrijednosti polumjera zavoja?) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Prijedlogom izmjena Pravilnika zadržani su svi osnovni uvjeti i elementi kojima državne, županijske i lokalne ceste trebaju zadovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa sukladno trenutno važećem Pravilniku, dok je za autoceste dan novi koncept te su zbog navedenog u Pravilniku dana dva zasebna Dodatka. |
| 8 | SAŠA AHAC | PRAVILNIK OOSNOVNIM UVJETIMA KOJIMA JAVNE CESTE IZVAN NASELJA I NJIHOVI ELEMENTI MORAJU UDOVOLJAVATI SA STAJALIŠTA SIGURNOSTI PROMETA, Članak 2. | Prema Članku 2 dodaci prijedloga Pravilnika sadrže OSNOVNE UVJETE kojima autoceste, državne, županijske i lokalne ceste moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa, dakle najveće i najmanje dopuštene vrijednosti pojedinih projektnih parametara i elemenata. U stvarnosti ti dodaci pored osnovnih, sadrže i cijeli niz uputstava i definicija: podjelu javnih cesta (Dodatak A), opise projektne dokumentacije (Dodatak A i B), definicije elemenata već definiranih u Zakonu o cestama i Zakonu o sigurnosti prometa na cestama (Dodatak A i B), upute o načinu iskolčenja horizontalnih i vertikalnih krivina (Dodatak B), upute o prostornom vođenju linije (Dodatak B) itd. Istovremeno su dodaci neusklađeni u smislu koncepta i sadržaja. Neophodno je da se Prijedlog Pravilnika i dodataka "očisti" od ovakvih viškova i diskrepancija. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Prijedlogom izmjena Pravilnika zadržani su svi osnovni uvjeti i elementi kojima državne, županijske i lokalne ceste trebaju zadovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa sukladno trenutno važećem Pravilniku, dok je za autoceste dan novi koncept te su zbog navedenog u Pravilniku dana dva zasebna Dodatka. Mišljenja smo da je određene elemente odnosno pojmove trebalo dodatno obraditi odnosno navesti u Pravilniku. |
| 9 | SAŠA AHAC | PRAVILNIK OOSNOVNIM UVJETIMA KOJIMA JAVNE CESTE IZVAN NASELJA I NJIHOVI ELEMENTI MORAJU UDOVOLJAVATI SA STAJALIŠTA SIGURNOSTI PROMETA, DODATAK B | Prijedlog Dodatka B sadrži elemente koji se ne odnose i/ili nisu primjenjivi na autocestama (npr. slika 6-4 i 6-5 sadrže sheme vitoperenja oko ruba kolnika koje nisu u skladu sa slikom 6-3 izbor položaja osi vitoperenja; dio primjera u poglavlju 8.). Nazivi elemenata poprečnog presjeka te definicija najveće dopuštene brzine dani u prijedlogu Dodatka B nisu u skladu sa Zakonom o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21) te Zakonom o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20). Nadalje, Tablica 3-3 i Tablica 4-2 sadrže različite vrijednosti dopuštenih radijalnih koeficijenata prionjivosti. Također, s obzirom na princip određivanja poprečnog nagiba kolnika u kružnom luku koji se temelji na klasama, vrijednosti graničnih polumjera RG definiranih Tablicom 4-2 za projektne brzine 80, 100 i 120 km/h nisu usklađene s grafikonom 3-1. Prijedlog Dodatka A nije usklađen s prijedlogom Dodatka B u smislu osnovnih mjeritelja (koeficijenti trenja, mjerodavna brzina, izračun poprečnog nagiba kolnika) na temelju čega proizlaze i značajne razlike u graničnim vrijednostima projektnih elemenata (minimalan polumjer horizontalnog luka, minimalna duljina kružnog luka, polumjeri vertikalnih zaobljenja, poprečni nagibi kolnika, duljina zaustavnog puta, duljina preglednosti). Također, mjerodavne veličine za definiranje elemenata poprečnog presjeka temelje se na različitim smjernicama (HBS, odnosno HCM) i za različito definirane vršne sate prognoznog prometa. Smatram da bi prihvaćanje ovakvog prijedloga Dodatka B dovelo u nedoumicu kako ključne dionike procesa projektiranja i građenja cestovnih prometnica, tako i edukatore budućih projektanata te predlažem da se ovaj prijedlog povuče. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odgovori na navedene komentare su prethodno dani. |
| 10 | SAŠA AHAC | PRAVILNIK OOSNOVNIM UVJETIMA KOJIMA JAVNE CESTE IZVAN NASELJA I NJIHOVI ELEMENTI MORAJU UDOVOLJAVATI SA STAJALIŠTA SIGURNOSTI PROMETA, DODATAK A | Predložen Dodatak A u osnovi je postojeći Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa iz 2001. godine, u koji se nedosljedno interveniralo: dio koji se odnosi na projektiranje autocesta pokušao se izuzeti uklanjanjem mjeritelja i vrijednosti za projektne odnosno računske brzine veće od 110 km/h. Uklanjanje nije provedeno za sve elemente postojećeg Pravilnika jer su u istom vrijednosti dane za brzine sa korakom od 10 ili od 20 km/h: tako npr. tablice 1.3.1, 4.1., 5.1. i 5.2. ne sadrže podatke za projektnu brzinu veću od 100 km/h, dok istovremeno pojedini grafikoni sadrže vrijednosti i za brzine veće od 110 km/h (npr. grafikoni 2.1. i 3.2. te grafikon u poglavlju 3.1, koji u prijedlogu ni ne sadrži naslov). Navedena intervencija nije uključila ispravljanje kako opće poznatih (npr. kategorija ili razred ceste, nazivi stupnjeva ograničenja, nepotpuni izraz za duljinu puta kočenja), tako i banalnih, tiskarskih, pogrešaka trenutno važećeg Pravilnika (npr. tablice 3.4. i 6.1.), niti potpuno uklanjanje pojma „autocesta“. Nadalje, u točki 1.1.2.1. ceste za promet motornih vozila uvedena je nova grupacija („ceste namijenjene isključivo za promet motornih vozila“) bez definiranja kategorije tih cesta. Dodatno, generirane su i nove tiskarske pogreške pa tako u točki 3.3.1. nedostaje osnovna jednadžba klotoide. Prijedlog Dodatka A nije usklađen s prijedlogom Dodatka B u smislu osnovnih mjeritelja (koeficijenti trenja, mjerodavna brzina, izračun poprečnog nagiba kolnika) na temelju čega proizlaze i značajne razlike u graničnim vrijednostima projektnih elemenata (minimalan polumjer horizontalnog luka, minimalna duljina kružnog luka, polumjeri vertikalnih zaobljenja, poprečni nagibi kolnika, duljina zaustavnog puta, duljina preglednosti). Također, mjerodavne veličine za definiranje elemenata poprečnog presjeka temelje se na različitim smjernicama (HBS, odnosno HCM) i za različito definirane vršne sate prognoznog prometa. Smatram da bi prihvaćanje ovakvog prijedloga Dodatka A dovelo u nedoumicu kako ključne dionike procesa projektiranja i građenja cestovnih prometnica, tako i edukatore budućih projektanata te predlažem da se ovaj prijedlog povuče. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prijedlogom izmjena Pravilnika zadržani su svi osnovni uvjeti i elementi kojima državne, županijske i lokalne ceste trebaju zadovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa sukladno trenutno važećem Pravilniku, dok je za autoceste dan novi koncept te su zbog navedenog u Pravilniku dana dva zasebna Dodatka. U Dodatku A u odnosu na važeći Pravilnik izbačene su projektne i računske brzine jednake ili veće od 120 km/h jer se iste primjenjuju samo na autocestama obzirom na najvišu dopuštenu brzinu vožnje na brzim cestama od 110 km/h. Osnovna jednadžba klotoide uvrstit će se u Dodatak A te će se izbaciti tekst koji se odnosi na autoceste. Odgovor vezano uz HBS i HCM je prethodno dan pod točkom 3. |
| 11 | LJERKA BUŠELIĆ | PRAVILNIK OOSNOVNIM UVJETIMA KOJIMA JAVNE CESTE IZVAN NASELJA I NJIHOVI ELEMENTI MORAJU UDOVOLJAVATI SA STAJALIŠTA SIGURNOSTI PROMETA, Članak 2. | Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Uprava za cestovnu i željezničku infrastrukturu, uputilo je u studenom 2020. godine na adresu tvrtki koje izrađuju projekte novih i rekonstrukcije postojećih prometnica Prijedlog novog Pravilnika o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljiti sa stajališta sigurnosti prometa i zatražilo mišljenje o njemu. Na dostavljena mišljenja/komentare/pitanja vezano na Prijedlog novog Pravilnika nismo nikada dobili povratnu informaciju, a sada se na E-savjetovanju pojavilo nešto sasvim drugačije od onoga što nam je bilo dostavljeno kao Prijedlog novog Pravilnika. Ovo sada je dio Pravilnika iz 2001. (Dodatak A) koji je star barem 25 godina i nikad nije pročišćen u smislu određenih nejasnoća i nešto novo (Dodatak B). Kako je moguće da u 2022. godini projektiramo, pojednostavljeno rečeno, prometnice u istoj državi na dva različita načina ? Zar to nije sramota za struku ? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Prijedlogom izmjena Pravilnika zadržani su svi osnovni uvjeti i elementi kojima državne, županijske i lokalne ceste trebaju zadovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa sukladno trenutno važećem Pravilniku, dok je za autoceste dan novi koncept te su zbog navedenog u Pravilniku dana dva zasebna Dodatka. |
| 12 | IGOR MAJSTOROVIĆ | PRAVILNIK OOSNOVNIM UVJETIMA KOJIMA JAVNE CESTE IZVAN NASELJA I NJIHOVI ELEMENTI MORAJU UDOVOLJAVATI SA STAJALIŠTA SIGURNOSTI PROMETA, DODATAK B | Poglavlje 6.5 Dodatka B Pravilnika Pravilnikom se navodi da iz razloga smanjenja brzine teretnih vozila na usponima postoji potreba primjene dodatnog voznog traka (na usponu). Prijedlog Dodatka B Pravinika ne definira kriterije primjene dodatnog voznog traka u padu! Predlažem nadopuniti predmetno poglavlje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Dodatan trak na usponu je u svrhu razdvajanja normalnog/bržeg prometa i sporog prometa, a sve u svrhu poboljšanja protočnosti prometa i smanjenja akcidentnih situacija. Kod dionica u padu razlika brzina kretanja sporih i brzih vozila je manja odnosno uobičajena te nije potrebno dodavati zasebne kriterije. |
| 13 | IGOR MAJSTOROVIĆ | PRAVILNIK OOSNOVNIM UVJETIMA KOJIMA JAVNE CESTE IZVAN NASELJA I NJIHOVI ELEMENTI MORAJU UDOVOLJAVATI SA STAJALIŠTA SIGURNOSTI PROMETA, DODATAK B | Slike 6-4 i 6-5 Dodakta B Pravilnika Sheme vitoperenja kolnika ne odgovaraju definiciji izbora položaja osi vitoperenja prikazanim na slici 6-3. Naime, u točci 6.4 navedeno je da su "osi vitoperenja u pravilu osi kolničkog traka .... ili rubova razdjelnog pojasa". Slike 6-4 i 6-5 prikazuju sheme vitoperenja oko osi kolnika, a ne oko osi kolničkog traka, i vitoperenje oko rubova kolnika (u lijevoj krivini oko lijevog a u desnoj krivini oko denog ruba), a ne oko samo jednog ruba (lijevog ili desnog). Predlažem brisanje slika 6-4 i 6-5. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Sheme vitoperenja na slikama 6-4 i 6-5 se odnose na samo jedan kolnik, a primjenjuju se na oba kolnika. |
| 14 | IGOR MAJSTOROVIĆ | PRAVILNIK OOSNOVNIM UVJETIMA KOJIMA JAVNE CESTE IZVAN NASELJA I NJIHOVI ELEMENTI MORAJU UDOVOLJAVATI SA STAJALIŠTA SIGURNOSTI PROMETA, DODATAK B | Poglavlje 6.1 Dodatka B Pravilnika S obzirom na to da je člankom 2. prijedloga ovog Pravilnika desinirano da se "Osnovni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se pri izradi projektne dokumentacije za izgradnju i rekonstrukciju javnih cesta." potpuno je nepotrebna definicija fazne izgradnje. Naime, faznost izgradnje planska je komponenta i nije joj mjesto u Pravilniku! Predlažem brisanje posljednjeg paragrafa točke 6.1. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Budući da kroz druge propise nije definirana fazna izgradnja, a kako bi se omogućilo isto, potrebno je definirati načine fazne izgradnje. Također je potrebno dopuniti predmetno poglavlje sa sljedećom rečenicom: „Kod fazne izgradnje autocesta, kod kojih je 1. faza izgradnja 1 kolnika, primjenjuju se odredbe Pravilnika koje se odnose na državne ceste uz primjenu adekvatne prometne opreme i signalizacije za državne ceste.“ |
| 15 | IGOR MAJSTOROVIĆ | PRAVILNIK OOSNOVNIM UVJETIMA KOJIMA JAVNE CESTE IZVAN NASELJA I NJIHOVI ELEMENTI MORAJU UDOVOLJAVATI SA STAJALIŠTA SIGURNOSTI PROMETA, DODATAK B | Poglavlje 3.3. Dodatka B Pravilnika Odredba o primjeni "u opravdanim slučajevima .... suprotnog poprečnog nagiba kolnika na zaustavnom traku u iznosu od 1,5% do 2,5%" u suprotnosti je s definicijom minimalnog poprečnog nagiba kolnika koji iznos 2,5%. Predlažem brisanje posljednje rečenice u 8 paragrafu Poglavlja 3.3 na način da 8 paragraf glasi: "U opravdanim slučajevima (problema s površinskom odvodnjom, otežanog uklanjanja snijega s kolnika, povoljnog prostornog vođenja trase i sl.) u horizontalnim krivinama polumjera većih od polumjera danih u tablici 3-3 dopuštena je primjena poprečnog nagiba usmjerenog prema vanjskoj strani krivine u iznosu od q = 2,5%." | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Navedeno je dano kao iznimka u opravdanim slučajevima da se kod radijusa većih od propisanih u tablici 3-4 može primijeniti suprotni nagib zaustavnog traka sa poprečnim nagibom od 1,5% do 2,5%. Navedenim se ne utječe na smanjenje sigurnosti prometa već poboljšava sigurnost obzirom da će se ubrzati sušenje, odnosno uklanjanje vode sa voznog i preticajnog traka. |
| 16 | IGOR MAJSTOROVIĆ | PRAVILNIK OOSNOVNIM UVJETIMA KOJIMA JAVNE CESTE IZVAN NASELJA I NJIHOVI ELEMENTI MORAJU UDOVOLJAVATI SA STAJALIŠTA SIGURNOSTI PROMETA, DODATAK B | Poglavlje 4.2. Dodatka B Pravilnika Tablica 4-2 Granični polumjeri kružnog luka (RG) sadrži pogrešne vrijednosti dopuštenih radijalnih koeficijenata prionjivoti ovisno o projektnoj brzini. Ipravne vrijednosti dopuštenih radijalnih koeficijenata prionjivoti ovisno o projektnoj brzini, a za određivanje vrijednosti graničnih polumijera, definirane su Tablicom 3-3. Nadalje, s obzirom na to da je u poglavlju 3.3. Dodatka B Pravilnika definirano da se vrijednost poprečnog nagiba kolnika u kružnom luku određuje na temelju projektnih klasa autoceste (AC-1, AC-2 i AC-3) vrijednosti graničnih polumjera kružnog luka u Tablici 4-2 su pogrešne (npr. prema tablici 4-2 za projektnu brzinu 120 km/h vrijednost graničnog polumijera kružnog luka iznosi 2.700 m, dok je prema grafikonu 3-1 za projektnu klasu AC-1 za polumjer kružnog luka od 2.700 m potrebno primijeniti poprečni nagib u iznosu od 3,3%, a što je veće od qmin = 2,5%)! Predlažem ispravak vrijednosti u tablici 4-2 na način da su vrijednosti graničnih polumjera kružnog luka definirane za projektne klase autocesta, gdje za AC-1 RG=3.200m, za AC-2 RG=2.200m, i AC-3 RG=1.300m. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Ispravit će se tablica 4-2 jer su greškom krivo uneseni iznosi dopuštenih radijalnih koeficijenata prionljivosti (Polumjeri su dobro navedeni). Vezano za prijedlog ispravka vrijednosti graničnih polumjera kružnog luka, ne može se prihvatiti jer, iako je dan proračun za projektne brzine 80/100/120 km/h, primjena minimalnog poprečnog nagiba kolnika ovisi o projektnim klasama, odnosno iako je proračunski dano da se minimalni poprečni nagib može primijeniti kod radijusa 2700 m u svrhu povećanja sigurnosti prometa, mjerodavan radijus je 3200 m (AC-1) sukladno grafikonu 3-1. |
| 17 | IGOR MAJSTOROVIĆ | PRAVILNIK OOSNOVNIM UVJETIMA KOJIMA JAVNE CESTE IZVAN NASELJA I NJIHOVI ELEMENTI MORAJU UDOVOLJAVATI SA STAJALIŠTA SIGURNOSTI PROMETA | Postoji li ikakav opravdan razlog da se mjerodavne veličine za definiranje elemenata poprečnog presjeka temelje na različitim smjernicama (HBS, odnosno HCM) i za različito definirane vršne sate prognoznog prometa?! Iako je u RH uvriježeno korištenje HCM smjernicaa, prvenstveno zbog lakšeg razumijevanja smjernica pisanih na engleskom jeziku, primjena istih je problematična s obzirom na to da se iste temelje na istraživanjima provedenim na području Sjeverne Amerike (specifične karakteristike kontrole prometa, geometrija kolnika, sastav prometnog toka, ponašanje vozača,...). Predlaže se primjena HBS smjernica koje se temelje na istraživačkoj bazi koja odražava uvjete u Njemačkoj, te su stoga primjerenije primjeni u RH. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Prijedlogom izmjena Pravilnika zadržani su svi osnovni uvjeti i elementi kojima državne, županijske i lokalne ceste trebaju zadovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa sukladno trenutno važećem Pravilniku, dok je za autoceste dan novi koncept te su zbog navedenog u Pravilniku dana dva zasebna Dodatka. Slijedom navedenog, za autoceste je navedena primjena njemačkih HBS smjernica jer su, s obzirom na geometriju kolnika, prometne tokove te provedena istraživanja, primjerenija za autoceste u RH. |
| 18 | IGOR MAJSTOROVIĆ | PRAVILNIK OOSNOVNIM UVJETIMA KOJIMA JAVNE CESTE IZVAN NASELJA I NJIHOVI ELEMENTI MORAJU UDOVOLJAVATI SA STAJALIŠTA SIGURNOSTI PROMETA, DODATAK A | U Dodatku A, Tablica 6.1 Granične vrijednosti nagiba kosine vitoperenja sadrži preko 20 godina staru tiskarsku pogrešku! Isti komentar moguće je primijeniti i na gotovo cijeli Dodatak A! | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 19 | IGOR MAJSTOROVIĆ | PRAVILNIK OOSNOVNIM UVJETIMA KOJIMA JAVNE CESTE IZVAN NASELJA I NJIHOVI ELEMENTI MORAJU UDOVOLJAVATI SA STAJALIŠTA SIGURNOSTI PROMETA, DODATAK A | Iako su "prema zadaći povezivanja u cestovnoj mreži ... državne, županijske i lokalne ceste podijeljene u pet KATEGORIJA" na više mjesta u Dodatku A prijedloga Pravilnika navodi se pojam RAZRED ceste (npr. točka 1.1.3., 8.1.3). Predlažem zamijenu pojma razred s pojmom kategorija. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 20 | IGOR MAJSTOROVIĆ | PRAVILNIK OOSNOVNIM UVJETIMA KOJIMA JAVNE CESTE IZVAN NASELJA I NJIHOVI ELEMENTI MORAJU UDOVOLJAVATI SA STAJALIŠTA SIGURNOSTI PROMETA, DODATAK A | Tablica 1.3.1. Projektne brzine i najveći nagibi nivelete Dodatka A prijedloga Pravilnika Brisanjem dijela tablice koji se odnosi na autoceste i projetne brzine veće od 120km/h proizlazi najveća projektna brzina od 100 km/h za ceste 1. i 2. kategorije, iz čega proizlazi da ovim prijedlogom Pravilnika nije moguće projektirati ceste namijenjene isključivo za promet motornih vozila s projektnom brzinom 110 km/h. Nadalje, oznake poprečnih presjeka u istoj tablici (a. do g.) ne odgovaraju oznakama tipskih poprečnih presjeka cesta u tablici 5.2! Predlažem izradu nove tablice 1.3.1 koja će sadržavati vrijednosti za projektne do 110 km/h te usklađivanje oznaka poprečnih presjeka s tablicom 5.2. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. U Tablici 1.3.1. izmijenit će se oznake poprečnih presjeka u ovisnosti o brzini na način da umjesto od a-g piše od b-h. Primjena projektne brzine od 110 km/h nije niti bila navedena. |
| 21 | IGOR MAJSTOROVIĆ | PRAVILNIK OOSNOVNIM UVJETIMA KOJIMA JAVNE CESTE IZVAN NASELJA I NJIHOVI ELEMENTI MORAJU UDOVOLJAVATI SA STAJALIŠTA SIGURNOSTI PROMETA | U samom naslovu Pravilnika navodi se pojam SIGURNOST. Predloženi dodaci Pravilnika (gdje se Dodatak A odnosi na državne, županijske i lokalne ceste, dok se Dodatak B odnosi na autoceste) razlikuju se u osnovnim mjeriteljima (koeficijenti trenja, mjerodavna brzina, izračun poprečnog nagiba kolnika) na temelju kojih proizlaze značajne razlike u graničnim vrijednostima projektnih elemenata (minimalan polumjer horizontalnog luka, minimalna duljina kružnog luka, polumjeri vertikalnih zaobljenja, poprečni nagibi kolnika, duljina zaustavnog puta, duljina preglednosti, …). Stoga se postavlja logičko pitanje, postiže li se ovim Pravilnikom ista razina sigurnosti na svim javnim cestama na području RH? Predlažem uklađivanje svih osnovnih mjeritelja, kao i mjerodavnih vrijednosti koje proizlaze iz istih, Dodatka A i Dodatka B prijedloga Pravilnika. Također, predlažem usklađivanje koncepara i sadržaja Dodatka A i Dodatka B prijedloga Pravilnika na način da se pravilnikom navode samo odredbe odnosno granične vrijednosti pojedinih parametara, te izradu Uputstava za primjenu pravilnika u kojima će se detaljnije razjasniti primjena propisanih odredbi. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Prijedlogom izmjena Pravilnika zadržani su svi osnovni uvjeti i elementi kojima državne, županijske i lokalne ceste trebaju zadovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa sukladno trenutno važećem Pravilniku, dok je za autoceste dan novi koncept te su zbog navedenog u Pravilniku dana dva zasebna Dodatka. |
| 22 | Hrvatske ceste d.o.o. | PRAVILNIK OOSNOVNIM UVJETIMA KOJIMA JAVNE CESTE IZVAN NASELJA I NJIHOVI ELEMENTI MORAJU UDOVOLJAVATI SA STAJALIŠTA SIGURNOSTI PROMETA, DODATAK A | 'Vezano uz '' Dodatak A_OSNOVNI UVJETI KOJIMA DRŽAVNE, ŽUPANIJSKE I LOKALNE CESTE MORAJU UDOVOLJITI SA STAJALIŠTA SIGURNOSTI PROMETA'' Nacrta Pravilnika, stajalište Hrvatskih cesta d.o.o. je da se predloženi Dodatak A ne može prihvatiti jer njime nije adekvatno obuhvaćeno projektiranje svih državnih cesta. Uz navedeno potrebno je riješiti i veliki broj tehničkih datalja u tekstu Nacrta Pravilnika te smatramo da bi se trebale održati dodatne konzultacije sa Izrađivačem Dodatka A kako bi se kroz konstruktivne sastanke došlo do kvalitetnijih rješenja i donošenja Pravilnika koji bi bio prihvatljiv za sve korisnike. U skladu s navedenim molimo produljenje roka savjetovanja kako bi se održale potrebne konzultacije s Izrađivačem. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ministarstvo do danas nije zaprimilo dodatne informacije o konzultacijama. |
| 23 | Dražen Cvitanić | PRAVILNIK OOSNOVNIM UVJETIMA KOJIMA JAVNE CESTE IZVAN NASELJA I NJIHOVI ELEMENTI MORAJU UDOVOLJAVATI SA STAJALIŠTA SIGURNOSTI PROMETA, DODATAK A | Prijedlog Pravilnika (dodatak A) je identičan postojećem pravilniku starom 30 godina osim što se izostavlja dio vezan za autoceste. Postojeći pravilnik je nastao uglavnom preuzimanjem dijelova njemačkih smjernica iz 1973. i 1985.što ga čini još više zastarjelim. Njemačka je nakon ovih izradila još dva „pravilnika“ , odnosno dvije smjernice (1995. i 2012. godine) koji su nastali na temelju novih istraživanja u području sigurnosti vezano za projekt ceste, a temelje se na istraživanju o statistici nesreća i projektantskim mjerama kojima se može smanjiti broj i težina posljedica nesreća. Uočeno je da na broj nesreća najviše utječe konzistencija toka trase u smislu odnosa operativnih brzina (to je brzina kojom vozi 85% vozač, znači 85 % vozača vozi manjom brzinom) te su razvijeni modeli operativnih brzina koji se primjenjuju od izdanja iz 1995. godine. Također se koriste tri kriterija konzistencije trase, dva su vezana za operativne brzine a treći je vezan za voznu dinamiku, odnosno definira se margina sigurnosti s obzirom na raspoloživi i potrebni radijalni otpor trenja. Sličan pristup imaju i Austrija i Švicarska koji su razvili svoje modele operativne brzine te crtaju profil operativnih brzina što im služi za provjeru zadovoljavanja kriterija konzistencije trase. Naš postojeći pravilnik još uvijek za mjerodavne brzine uzima projektnu i računsku brzinu koje su manje (prema svim istraživanjima) od operativnih brzina što dovodi do primjene neadekvatnih vrijednosti poprečnih nagiba i preglednosti u krivinama, što za posljedicu ima veći broj nesreća, a uz to ne koristi ni treći sigurnosni kriterij konzistencije, dok za prva dva koristi računske brzine umjesto operativnih. Nadalje, čak i u ovakvom korištenju projektne i računske brzine pravilnik sadrži brojne nelogičnosti od kojih se mogu istaknuti dvije: 1. U točki 2.1.3. Računska brzina (Vr) navodi se:“ Računska brzina (Vr) ne može biti manja od projektne brzine (Vp) a najveća vrijednost Vr ne smije biti veća od najveće zakonom dopuštene brzine vožnje za određenu kategoriju ceste.“ To bi npr. za državnu cestu s projektnom brzinom od 90 km/h značilo da se na trasi može koristiti samo jedan polumjer i to minimalni Rmin=350m (tablica 2.1) jer je za veće polumjere i računska brzina veća od 90 km/h što je najveća dozvoljena brzina za državne ceste (izuzev brzih cesta). 2. Još nelogičnija je odredba iz iste točke 2.1.3. :“Za ceste 3., 4. i 5. kategorije projektna brzina Vp uzima se kao računska brzina Vr“. To npr. implicira da se u krivini R=250 m na državnoj cesti s projektnom brzinom od 80km/h primjenjuje najveći poprečni nagib od 7% (jer je to Rmin za Vp=80km/h), dok će se na nižim kategorijama cesta s projektnom brzinom od npr. Vp=60km/h koristit nagib od cca 4% u krivini istog polumjera (jer se prema ovoj podtočki uzima da je Vr=Vp= 60km/h). Sva istraživanja su pokazala da na izbor brzine vožnje osobnih vozila daleko najveći utjecaj ima zakrivljenost trase, dok uzdužni nagibi do 6% nemaju značajan utjecaj, a poprečni nagib nema statistički značajan utjecaj na izbor brzine (vozači ni ne mogu procijeniti veličinu poprečnog nagiba). Ovo za posljedicu ima primjenu nedovoljno velikog poprečnog nagiba i potrebne preglednosti (na cestama 3,4 i 5. kategorije) u krivini, a koji imaju najveći utjecaj na broj i težinu nesreća pogotovu uzimajući u obzir činjenicu da su operativne brzine veće od računskih što stvar čini još nepovoljnijom za sigurnost. Također, jedna od najvećih mana postojećeg pravilnika što sadrži samo izraze i tablice pomoću kojih se „slažu“ elementi trase bez da se ima uvida zašto su izabrane te kombinacije elemenata, odnosno inženjer može projektirati cestu na način da bude prema svim kriterijima pravilnika, ali da je sa stanovišta sigurnosti, te cijene izvođenja i korištenja daleko od optimalne. Npr. njemačke i USA smjernice sadrže stotine strana teksta, tablica i crteža u kojima se daje i pregled istraživanja koja su rezultirala suhoparnim tablicama i izrazima, a sve u težnji da inženjer koristi stečeno znanje, razum i iskustvo. Također se danas koriste razvijena programska rješenja za provjeru konzistencije trase, procjenu broja nesreća, provjeru odnosa ponašanja vozača i vozno dinamičkih karakteristika vozila u odnosu na primijenjene elemente toka trase. Najkorišteniji je programski paket Interactive Highway Safety Design Model (IHSDM) koji se besplatno može preuzeti a sadrži slijedeće module: „Crash Prediction, Design Consistency, Policy Review, Traffic Analysis, and Driver/Vehicle), as well as an Economic Analyses Tool“. S obzirom na navedeno može se zaključiti da je postojeći pravilnik najviše zastario kako u konceptu, tako i u primjeni mjerodavnih brzina i kriterija konzistencije. Stoga, novi se pravilnik treba zasnivati, ne samo na pregledu i preuzimanju „best practice“ iz stranih smjernica već i na rezultatima istraživanja (npr. modeli operativnih brzina se razvijaju u svakoj državi zasebno jer su drugačije navike vozača te starost i struktura vozila pa bi bilo potrebno ili razviti domaći model ili provjeriti koji od postojećih modela najbolje opisuje ponašanje vozača u RH – validacija modela) te treba sadržavati potrebna pojašnjenje inženjerima na temelju kojih istraživanja su nastale pojedine odredbe, a sve u svrhu smanjivanja broja nesreća, smanjenja troškova izgradnje i održavanja cestovnih prometnica. Također smatram, da kao i većina inozemnih, i naš pravilnik (smjernice) trebaju sadržavati poglavlja vezana za projektiranje priključaka, raskrižja i čvorišta koji su sastavni element svake cestovne mreže. S poštovanjem, Prof.dr.sc. Dražen Cvitanić Šef Katedre za prometnice Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilište u Splitu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Najveći dio odnosi se na Dodatak A. Za dio koji se odnosi na Dodatak B, prijedlog je da se u Pravilnik uvede poglavlje za čvorišta. Isto nije predviđeno kroz ovu izmjenu Pravilnika, već će se razmotriti kod naredne izmjene Pravilnika. |
| 24 | Antonijo Tišljar | PRAVILNIK OOSNOVNIM UVJETIMA KOJIMA JAVNE CESTE IZVAN NASELJA I NJIHOVI ELEMENTI MORAJU UDOVOLJAVATI SA STAJALIŠTA SIGURNOSTI PROMETA, DODATAK B | Zašto se u istom pravilniku (dodatak B naspram dodatka A) koriste različiti izrazi za zaustavni put? Samim time i vrijednosti su drukčije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Prijedlogom izmjena Pravilnika zadržani su svi osnovni uvjeti i elementi kojima državne, županijske i lokalne ceste trebaju zadovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa sukladno trenutno važećem Pravilniku, dok je za autoceste dan novi koncept te su zbog navedenog u Pravilniku dana dva zasebna Dodatka u kojima su i ulazni parametri drugačiji. |
| 25 | Antonijo Tišljar | PRAVILNIK OOSNOVNIM UVJETIMA KOJIMA JAVNE CESTE IZVAN NASELJA I NJIHOVI ELEMENTI MORAJU UDOVOLJAVATI SA STAJALIŠTA SIGURNOSTI PROMETA, DODATAK A | Zašto dimenzija zaštitna širina između biciklističke staze i kolnika na slici 10.4. nije usklađena s važećim Pravilnikom o biciklističkoj infrastrukturi? | Prihvaćen | Prihvaća se. Uskladit će se. |
| 26 | Antonijo Tišljar | PRAVILNIK OOSNOVNIM UVJETIMA KOJIMA JAVNE CESTE IZVAN NASELJA I NJIHOVI ELEMENTI MORAJU UDOVOLJAVATI SA STAJALIŠTA SIGURNOSTI PROMETA, DODATAK A | Zašto točka 5.1.9., izvođenje biciklističkih staza nije usklađeno s važećim Pravilnikom o biciklističkoj infrastrukturi koji propisuje više drugih udaljenosti od kolnika ili zašto se ne referira na njega? | Prihvaćen | Prihvaća se. Uskladit će se. |
| 27 | Antonijo Tišljar | PRAVILNIK OOSNOVNIM UVJETIMA KOJIMA JAVNE CESTE IZVAN NASELJA I NJIHOVI ELEMENTI MORAJU UDOVOLJAVATI SA STAJALIŠTA SIGURNOSTI PROMETA, DODATAK A | 5.1.8. Nogostup Zaštitna širina ovisi od najveće dopuštene brzine vozila, kako slijedi: Vrač > 70 km/sat Zš ≥ 125 cm Vrač = 50 – 70 km/sat Zš ≥ 100 cm Vrač < 50 km/sat Zš ≥ 75 cm | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nije razvidno na što se pitanje odnosi. |
| 28 | Antonijo Tišljar | PRAVILNIK OOSNOVNIM UVJETIMA KOJIMA JAVNE CESTE IZVAN NASELJA I NJIHOVI ELEMENTI MORAJU UDOVOLJAVATI SA STAJALIŠTA SIGURNOSTI PROMETA, DODATAK A | Zašto rezultati tablice 2.2. ne odgovaraju izrazu iz kojeg se dobivaju? | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 29 | Antonijo Tišljar | PRAVILNIK OOSNOVNIM UVJETIMA KOJIMA JAVNE CESTE IZVAN NASELJA I NJIHOVI ELEMENTI MORAJU UDOVOLJAVATI SA STAJALIŠTA SIGURNOSTI PROMETA, DODATAK A | Zašto se u poglavlju 1.1. daje definicija koja je već definirana u važećem Zakonu o sigurnosti prometa na cestama? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nije razvidno na što se pitanje odnosi. |
| 30 | Antonijo Tišljar | PRAVILNIK OOSNOVNIM UVJETIMA KOJIMA JAVNE CESTE IZVAN NASELJA I NJIHOVI ELEMENTI MORAJU UDOVOLJAVATI SA STAJALIŠTA SIGURNOSTI PROMETA, DODATAK A | Zašto ovdje navedena definicija brze ceste odstupa od definicije u važećem Zakonu o sigurnosti prometa na cestama? | Prihvaćen | Prihvaća se. Uskladit će se. |
| 31 | Antonijo Tišljar | PRAVILNIK OOSNOVNIM UVJETIMA KOJIMA JAVNE CESTE IZVAN NASELJA I NJIHOVI ELEMENTI MORAJU UDOVOLJAVATI SA STAJALIŠTA SIGURNOSTI PROMETA, DODATAK A | Zašto Brza cesta i Cesta namijenjena isključivo za promet motornih vozila nisu javne ceste, a jesu u važećem Zakonu o sigurnosti prometa na cestama? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Razvrstavanje javnih cesta dano je prema Zakonu o cestama. Brza cesta i cesta namijenjena isključivo za promet motornih vozila su javne ceste. |