Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi Republike Hrvatske

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Jasna Martinec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VLADI REPUBLIKE HRVATSKE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 3. Prijedlog izmjene stavka 3. članka 23.a U stavku 3. članka 23.a, iza riječi: "predsjednika Vlade", umjesto riječi "ili drugog" zamjenjuje se veznikom "i". Obrazloženje: Obzirom da je za imenovanje i razrješenje posebnog savjetnika potrebna suglasnost predsjednika Vlade, predsjedniku Vlade ne smije biti uskraćena informacija o mogućem sukobu interesa ili narušenoj nepristranosti posebnog savjetnika bilo kojeg člana Vlade za kojeg obavlja savjetničke poslove. Predlažem predlagatelju da razmotri mogućnost uvođenja obveze za posebne savjetnike i članove savjeta da uz Izjavu o interesima i nepristranosti i u slučaju nastanka okolnosti iz stavka 3. članka 23.a dostave i mišljenje Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Na taj način bi se spriječila neugodna komunikacija putem medija između predsjednika Vlade i Povjerenstva, što smo imali prilike pratiti u medijima, kao i dovođenje predsjednika Vlade u poziciju da mora javno braniti članove Vlade i njihove (ili svoje) suradnike, posebno u situacijama kada postoji sumnja u postojanje sukoba interesa, narušenost nepristranosti i korupciju, što također često pratimo u medijima. U slučaju nastanka okolnosti iz stavka 3. članka 23.a trebalo bi predvidjeti i mehanizme koje bi se, od strane predsjednika Vlade ili uz njegovu suglasnost, moglo aktivirati odmah po saznanju za nastanak okolnosti, a kojima bi se onemogućilo da posebni savjetnik nastavi obavljati poslove na koje je angažiran i primati naknadu, do njegovog razrješenja ili otklanjanja sumnje u postojanje okolnosti iz stavka 3. članka 23.a. Nije prihvaćen Prijedlogom zakona predlaže se propisati u članku 23.a stavku 1. da je u slučaju nastanka okolnosti koje narušavaju ili bi mogle narušiti nepristranost posebnog savjetnika ili predstavljaju postojanje sukoba interesa ili mogućeg sukoba interesa, posebni savjetnik dužan bez odgode izvijestiti predsjednika Vlade ili drugog člana Vlade za kojeg obavlja savjetničke poslove. Ovom je odredbom omogućeno da posebni savjetnik pojedinog člana Vlade o prethodno navedenim okolnostima koje se odnose na nepristranost, odnosno na postojanje sukoba interesa ili mogući sukob interesa o tome obavijesti i predsjednika Vlade. Posebni savjetnici i članovi savjeta nisu obveznici Zakona o sprječavanju sukoba interesa, a njihov je položaj propisan Zakonom o Vladi Republike Hrvatske.
2 Jasna Martinec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VLADI REPUBLIKE HRVATSKE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 2. Prijedlog za dopunu stavka 5. članka 23. U stavku 5., iza riječi: "osobe" dodaju se riječi: "koje imaju stručna znanja od značaja za obavljanje dužnosti predsjednika Vlade,". Obrazloženje: U obrazloženju uz članak 2. stoji: "Naravno, sukladno stavku 1. članka 23. za posebnog savjetnika imenuju se osobe koje imaju stručna znanja za obavljanje dužnosti predsjednika Vlade". Ta rečenica treba stajati u Zakonu, kako bi se izbjegla mogućnost imenovanja nestručnih osoba, odnosno kako bi se izbjeglo moguće pogrešno tumačenje ove odredbe, obzirom da se tekst Zakona objavljuje bez obrazloženja. Posebno pozdravljam prijedlog novih stavaka 9. i 10. koje smatram velikim napretkom u transparentnosti postupaka imenovanja najbližih suradnika najviših državnih dužnosnika. Koristim ovu priliku da predlagatelju skrenem pažnju na stavke 3.-10. članka 47. Zakona o sustavu državne uprave koji su velik kamen spoticanja kada je riječ o transparentnosti postupka imenovanja posebnih savjetnika članova Vlade. Unatoč činjenici da se te osobe imenuju putem javnog natječaja, jedini uvjet koji moraju zadovoljavati jest visoka stručna sprema, ne moraju imati stručna znanja od značaja za rad pojedinog člana Vlade, radno iskustvo uopće a kamoli biti istaknuti stručnjaci za pitanja iz djelokruga pojedinog ministarstva. Uz to, oni primaju visoku plaću, a ne naknadu, stupaju u radni odnos, i u odnosu na posebne savjetnike iz Zakona o Vladi su puno skuplji za Državni proračun. Također nije jasno zašto se članovima Vlade omogućuje da samoinicijativno zapošljavaju posebne savjetnike temeljem Zakona o sustavu državne uprave, ako to mogu, uz suglasnost predsjednika Vlade, temeljem Zakona o Vladi Republike Hrvatske. Stoga predlažem predlagatelju da razmotri brisanje stavaka 3.-10. članka 47. Zakona o sustavu državne uprave. Također, vezano uz gore navedeno, predlažem predlagatelju da razmotri mogućnosti koje bi osigurale transparentnost postupaka imenovanja posebnih savjetnika koje imenuju čelnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave temeljem svojih statutarnih ovlasti, prema modelu kako je predloženo ovim izmjenama i dopunama Zakona o Vladi Republike Hrvatske. Nije prihvaćen Prijedlogom zakona utvrđeno je kako za članove savjeta iz članka 23. stavka 1. Zakona o Vladi Republike Hrvatske mogu biti imenovane osobe iz reda znanstvenih, kulturnih i drugih javnih djelatnika, iz reda udruga civilnog društva kao i gospodarstvenici i drugi stručnjaci za pitanja iz djelokruga rada savjeta koji su istaknuli svojim radom. Predloženom odredbom jasno je utvrđeno kako se za članove savjeta mogu imenovati stručnjaci, a što je i na jednak način utvrđeno u obrazloženju uz predloženi članak. Pitanja koji se odnose na sustav državne uprave te na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu uređuju se posebnim sustavnim zakonima, Zakonom o sustavu državne uprave i Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i nisu predmet uređenja Zakona o Vladi Republike Hrvatske.
3 Gong IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VLADI REPUBLIKE HRVATSKE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Potrebno je regulirati telefonske sjednice Zakonom/Poslovnikom Vlade: Koncept telefonskih sjednica nije zabilježen u drugim europskim zemljama, a nisu predviđene ni Zakonom o Vladi RH ni Poslovnikom, pa tako nije regulirano ni koje vrste odluka se na njima donose. Za telefonske sjednice ne postoji unaprijed objavljeni dnevni red, a na stranicama Vlade tek naknadno objavljuje se kratko priopćenje o održanoj sjednici. Tijekom 2021. telefonski je tako zaključen niz iznimno važnih ugovora i poslova o kojima je javnost tek sporadično obaviještena. Poslovnikom Vlade potrebno je jasno popisati vrste odluka o kojima se raspravlja na zatvorenim sjednicama: Nisu jasni kriteriji prema kojima su neke točke dnevnog reda zatvorene za javnost poput odluka o imenovanjima i razrješenjima ili redovitih izvještavanja o iskorištenosti sredstava iz fondova Europske unije. Ova druga točka je posebice važna s obzirom na učestalu praksu iznošenja neslužbenih, neprovjerenih i često netočnih procjena iz različitih izvora. Istovremeno, nema sumnje kako je objava ažuriranih i točnih podataka o iskorištenosti EU sredstava u javnom interesu Najave sjednice Vlade barem dan ranije zajedno s objavom dnevnog reda: Dnevni red sjednica Vlada u pravilu objavljuje tek nekoliko sati prije početka sjednice, što novinarima koji imaju pravo biti nazočni na sjednicama ne ostavlja dovoljno vremena za pripremu. Dodatno, premda Vlada objavljuje video i tonski zapis dijela sjednica otvorenih za javnost čime omogućuje uvid u proces donošenja odluka, nedostaju zapisnici sjednica koji bi omogućili jednostavnije pretraživanje pojedinih točaka na dnevnom redu Vlade. Otvaranje rasprava o europskim poslovima javnosti: Pozivamo Vladu RH da počne objavljivati prijedloge nacionalnih stajališta o novim zakonima i politikama EU prije rasprave na sastancima Vijeća ministara. Time bi javnost, ali i saborske zastupnice i zastupnici imali bolji nadzor nad europskim poslovima i utjecaju koji na donošenje zakona imaju veliki poslovni lobiji. Transparentnost je ključni prvi korak u suzbijanju prekomjernog korporativnog utjecaja primjetnog u brojnim pregovorima zemalja članica o novim propisima i direktivama Europske unije. Nije prihvaćen Pitanja kojima se uređuje ustrojstvo, način rada, odlučivanje Vlade i vrste akata koje donosi Vlada, pa tako i ona pitanja koja se odnose na način rada Vlade sukladno članku 30. stavku 4. Zakona o Vladi Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 150/11, 119/14, 93/96 i 116/18) uređuju se Poslovnikom kojega donosi Vlada, a ne zakonom. Sjednice Vlade koje su regulirane člankom 38. Poslovnika Vlade Republike Hrvatske, u koje među ostalima spadaju i "telefonske sjednice", održavaju se gotovo isključivo u slučajevima kad je potrebno žurno donijeti odluku iz nadležnosti Vlade pa bi uobičajena procedura sazivanja i održavanja sjednica Vlade bila nesvrsishodna ili zakašnjela. Javnost je o tim sjednicama neposredno po održavanju obaviještena priopćenjem i objavom prijedloga akata o kojem se odlučivalo, kao i kod redovnih sjednica. U odnosu na zatvoreni dio sjednice, on je reguliran člankom 9. Zakona o Vladi Republike Hrvatske kojim je propisano da Vlada može odlučiti da će se sjednica, odnosno rasprava o pojedinim točkama dnevnog reda održati bez nazočnosti javnosti. Na zatvorenom dijelu sjednice tako se u pravilu nalaze točke dnevnog reda koje nose oznaku o klasificiranosti podataka koje sadrže, zatim točke vezane za sudske postupke koji su u tijeku i sl. Sa zatvorenog dijela se objavljuje dnevni red i priopćenje u kojem se navodi sadržaj svake točke u bitnome. Što se tiče izvješćivanja javnosti o korištenju sredstava ESI-fondova, podsjećamo da, sukladno zakonskoj obvezi, Vlada dva puta godišnje usvaja i Hrvatskom saboru šalje službeno izvješće. Dnevni redovi i najave sjednica u pravilu se objavljuju na mrežnim stranicama Vlade dan unaprijed. Svi akti za koje je zakonom propisana obveza provedbe javnog savjetovanja prolaze proceduru savjetovanja sa zainteresiranom javnošću znatno ranije od upućivanja Vladi na odlučivanje. U odnosu na otvaranje rasprava o europskim poslovima podsjećamo kako Vlada Republike Hrvatske, sukladno Zakonu o suradnji Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske u europskim poslovima („Narodne novine“, broj 81/13.), na odgovarajući način i u skladu s utvrđenim rokovima upućuje Hrvatskom saboru na razmatranje sva usvojena nacionalna stajališta koja hrvatski predstavnici zastupaju na svim razinama odlučivanja u europskim institucijama. Također, predsjednik Vlade o održanim sastancima Europskog vijeća redovito podnosi izvješće Hrvatskome saboru, a svake godine na početku prvog godišnjeg zasjedanja Sabora podnosi sveobuhvatno izvješće o svim održanim sastancima Europskoga vijeća u protekloj godini. Upravo redovito izvještavanje o sastancima Vijeća Europske unije i Europskog vijeća omogućuje Hrvatskome saboru nadzor nad aktivnostima svih predstavnika Vlade u postupcima donošenja odluka. Dodatno, Vlada Republike Hrvatske na temelju godišnjih radnih programa Europske komisije i predsjedništva Europske unije dostavlja Saboru popis prijedloga zakonodavnih akata o kojima se očekuje rasprava na razini Europske unije tijekom tekuće godine.
4 Gong PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VLADI REPUBLIKE HRVATSKE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 3. Posebni savjetnici Vlade trebali bi biti obveznici Zakona o sprječavanju sukoba interesa kako bi njihovo djelovanje u interesu javnosti moglo nadzirati Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa, tijelo neovisno o Vladi. Prijedlog prema kojem bi Vlada sama utvrđivala sadržaj Izjave o interesima i nepristranosti potpisivanjem koje savjetnici potvrđuju nepostojanje sukoba interesa ne može biti univerzalno primjenjiv na svaku situaciju u kojoj bi se pojedini savjetnik ili savjetnica mogli naći u sukobu interesa. Nije prihvaćen Položaj posebnih savjetnika propisan je Zakonom o Vladi Republike Hrvatske. Za posebnog savjetnika može biti imenovana osoba koja nije u radnom odnosu u Vladi, a rješenjem o imenovanju može se odrediti naknada za rad. Slijedom navedenog, posebni savjetnici imenuju se na određeno vrijeme, nemaju upravljačku funkciju niti ovlasti donositi odluke iz pojedinog područja za koje savjetuju dužnosnika. Također, nisu dužnosnici kojima se povjerava mandat niti su državni službenici. Imenovani posebni savjetnici ne obnašaju funkciju profesionalno, nisu u radnom odnosu te ne ostvaruju pravo na plaću već im je moguće odrediti naknadu za rad. Zakon o sprječavanju sukoba interesa postavlja ograničenja za rad tijekom i nakon obnašanja dužnosti obveznika za obnašatelje javnih dužnosti koji ostvaruju pravo na plaću i koji su u svojem djelokrugu ovlašteni donositi odluke o pitanjima od javnog interesa. Posebni savjetnici obzirom na način imenovanja i način obavljanja poslova savjetnika ne mogu biti predmetom Zakona o sprječavanju sukoba interesa niti su isti njegovi obveznici te se to pitanje nije niti razmatralo u okviru rada radne skupine za izradu novoga Zakona o sprječavanju sukoba interesa.