Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Zakona o olakšavanju uporabe financijskih i drugih informacija u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja ili progona teških kaznenih djela

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 željka becić NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O OLAKŠAVANJU UPORABE FINANCIJSKIH I DRUGIH INFORMACIJA U SVRHU SPRJEČAVANJA, OTKRIVANJA, ISTRAŽIVANJA ILI PROGONA TEŠKIH KAZNENIH DJELA Protivim se uvođenju totalitarističkih direktiva EU u naše zakonodavstvo. Ne pristajem na opciju da itko kontrolira moje financije a još manje da dijeli moje osobne podatke bez moje privole Bog te pita kome i u koju svrhu. O ovakvim stvarima bi trebali odlučivati SVI građani a ne šačica briselskih poslušnika. Da se mene pita - izlaz iz EU pod hitno!!! U međuvremenu, vi koji ćete čitati komentare (ako?) pogledajte nebo da vidite što nam neoznačeni NATO avioni raspršuju po cijeloj Hrvatskoj. Ima li uopće Hrvata koji vole ovu zemlju i njen narod u birokratskom aparatu? Nije prihvaćen Ovim Zakonom se u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva (EU) 2019/1153 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o utvrđivanju pravila kojima se olakšava uporaba financijskih i drugih informacija u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage ili progona određenih kaznenih djela i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2000/642/PUP (SL L 186, 11. 7. 2019.).
2 Porobija & Špoljarić d.o.o. II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, Članak 5. Iako je istina da Direktiva 2019/1153 ("Direktiva") propisuje ovlasti i mogućnost FOJ-eva da ostvaruju izravan pristup financijskim informacijama građana i poslovnih subjekata, pitanje prava na pristup tim podacima i prethodne procedure nije uopće uređeno predmetnom direktivom. Naime, ovdje se radi o vrlo značajnom zahvatu u privatne podatke, i to u najvrijednije privatne podatke građana Republike Hrvatske, a to su financijski podaci. Ustav Republike Hrvatske, te velika većina temeljnih pravnih akata država-članica, te propisi koji uređuju kaznene postupke jasno propisuju koje aktivnosti smiju provoditi koja tijela vlasti i pod kojim uvjetima. Jedan od osnovnih uvjeta za "ulazak" u domenu privatnih financijskih podataka je zadovoljenje osnovne premise osnove sumnje u počinjenje kaznenog djela, te postojanje odobrenja sudske vlasti za takvo postupanje. U tom smislu Direktiva nije i ne može biti jači izvor prava od ustavnopravne zaštite, a što je i vidljivo iz formulacije "Podložno nacionalnim postupovnim zaštitnim mjerama" koja se ponavlja i većini članaka Direktive. Bilo kakvo ovlaštenje da pojedina tijela vlasti poput npr. carinske uprave ili policije imaju neograničen pristup osobnim financijama pojedinaca, bez da postoji adekvatna prethodna sudska kontrola i odobrenje takvog pristupa, teško krši ustavno pravo presumpcije nevinosti, te zaštite prava pojedinaca na privatni život. Lako je zamislivo da se, bez postojanja kontrole i jasnog lanca ishođenja suglasnost, samoovlašćivanje na izravan uvid u financije pojedinca teško zlouporablja, odnosno da se pretvori u masovni nadzor osobnih financija pojedinaca s ciljem dobivanja informacija o privatnim životima građana koji uopće nisu i ne bi trebali biti predmet interesa tijela vlasti (npr. kretanje, potrošačke navike, zaduženost i sl.). Ne postoji jasno razmjerno pravo kojim bi se mogla opravdati npr. ovlast osoba iz carinske uprave da samostalno odlučuju o razlozima, opsegu i cilju nadzora, te potom nadziru financije pojedinaca. Na taj način se dolazi do situacije gdje će se takav nadzor uvijek moći "samoopravdati", što je protivno temeljnim načelima demokratskog društva u kojem svako tijelo vlasti mora biti podložno nadzoru onih sustava vlasti koji su ustavnopravni jamac jednake primjene propisa na sve građane. FINA kao supervizor to u svakom slučaju nije, niti može biti, s obzirom da nema niti stručno niti zakonsko ovlaštenje da analizira i sankcionira kršenja propisa, a uostalom nije niti Ustavom navedena kao grana vlasti koja jamči zakonitost i štiti prava građana. Stoga smatramo da je ovaj prijedlog zakona u svakom slučaju potrebno uskladiti s Ustavom Republike Hrvatske, te Zakonom o kaznenom postupku na način da je jasno i nedvosmisleno naznačeno da je pristup ovakve vrste dopušten jedino i isključivo pod uvjetima pod kojima i inače tijela vlasti i kaznenog progona imaju ovlast provoditi pojedine izvidne odnosno istražne radnje. U protivnome, raditi će se o propisu koji vrlo izravno i teško krši osnovna ljudska prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i Poveljom EU o temeljnim pravima. Nije prihvaćen Ovim Zakonom se u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva (EU) 2019/1153 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o utvrđivanju pravila kojima se olakšava uporaba financijskih i drugih informacija u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage ili progona određenih kaznenih djela i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 000/642/PUP (SL L 186, 11. 7. 2019.). Predloženim zakonskim rješenjem se nadležnim tijelima za sprječavanja, otkrivanja, istrage ili progona teških kaznenih djela imenuju Ministarstvo unutarnjih poslova – ustrojstvena jedinica nadležna za suzbijanje i otkrivanje kaznenih dijela gospodarskog kriminaliteta i korupcije, Ministarstvo financija- Porezna uprav i Carinska uprava te Državno odvjetništvo Republike, kojim se omogućuje izravan pristup informacijama o bankovnim računima sadržanim u Jedinstvenom registru računa. Smatramo bitnim istaknuti kako su na temelju Zakona o kaznenom postupku, Zakona o carinskoj službi, Zakona o Poreznoj upravi, službenici Carinske uprave i Porezne uprave ovlašteni provoditi dokazne radnje povjerene od nadležnog državnog odvjetnika. Nadležna tijela će za obavljanje poslova propisanih ovim Zakonom imati izravan pristup samo identifikacijskim podatcima o imateljima bankovnih računa, o osobama ovlaštenim za raspolaganje sredstvima na računu, o stvarnim vlasnicima pravnih osoba imatelja računa, te sefovima fizičkih i pravnih osoba. Napominjemo kako podatci koji se vode u Jedinstvenom registru računa, kojima će nadležna tijela imati izravan pristup, ne sadrže podatke o prometima po računima odnosno stanjima po računima. Zaključno navodimo kako se u skladu s odredbama Direktive (EU) 2019/1153, u okviru obrade osobnih podataka na temelju Zakona, u potpunosti poštuje pravo na zaštitu osobnih podataka, stoga nema mjesta kršenju Ustavnog prava presumkcije nevinesto ili prava zaštite pojedinca na privatni život.
3 Marija Friedrich NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O OLAKŠAVANJU UPORABE FINANCIJSKIH I DRUGIH INFORMACIJA U SVRHU SPRJEČAVANJA, OTKRIVANJA, ISTRAŽIVANJA ILI PROGONA TEŠKIH KAZNENIH DJELA Poštovani, Ovakva direktiva je izuzetno opasna za osobne slobode građana. Stoga se izrazito protivim njenom uvođenju. Sprječavanja teških kaznenih djela mogu se uspješno provoditi i bez ovakvog nadzora osobnih računa. Ovdje ste stavili naglasak na terorizam, a kod nas su gorući problemi korupcija i pogodovanje određenim ulagačima koji nam iscrpljuju prirodna dobra, a time i financije. Osobito je zabrinjavajuće što se sve više počinje s propagandom da se oni koji se ne žele svakih nekoliko mjeseci docjepljivati etiketiraju kao potencijalni teroristi. Zaustavite ovakav zakon jer će se i vama samima obiti o glavu. Lp Nije prihvaćen Ovim Zakonom se u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva (EU) 2019/1153 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o utvrđivanju pravila kojima se olakšava uporaba financijskih i drugih informacija u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage ili progona određenih kaznenih djela i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2000/642/PUP (SL L 186, 11. 7. 2019.).