Izvješće o provedenom savjetovanju - Obrazac prethodne procjene uz Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, s Konačnim prijedlogom Zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 UHS- Udruga hrvatskih sudaca OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA Udruga hrvatskih sudaca (UHS) podržava inicijativu Ministarstva pravosuđa i uprave da se pristupi izmjeni i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika. Posebno se napominje da je do ove inicijative došlo nakon što je UHS tražio promjenu Zakona o plaćama sudaca dopisima ministru pravosuđa i uprave i predsjedniku Vlade Republike Hrvatske ( http://uhs.hr/archives/1888).  UHS očekuje da će se prilikom donošenja izmjena i dopuna Zakona usvojiti argumentirani prijedlozi UHS-a.   UHS traži promjenu i usklađenje osnovica za obračun plaća sudaca te da se poboljša položaj prvostupanjskih sudaca (općinskih, prekršajnih, trgovačkih i upravnih). Naime, osnovica za obračun plaća sudaca je trenutno manja od osnovice iz 2009. i nije zadnjih godina pratila troškove inflacije. UHS predlaže u zakonu ugraditi mehanizam kako bi se automatski uvećavala osnovica za nastalo uvećanje troškova života i inflacije u prethodnoj godini. S obzirom da je u međuvremenu javnim i državnim službenicima rasla osnovica za obračun plaće, u sustavu su se pojavile i anomalije jer sucima nije rasla osnovica. Nije prihvaćen Povećanje iznosa plaće pojedinih kategorija sudaca i ugrađivanje mehanizma za automatsko uvećanje osnovice kod povećanja troškova života i inflacije nije predmet ovih zakonskih izmjena. Primjedbe i prijedlozi primaju se na znanje te će se naknadno razmotriti.
2 UHS- Udruga hrvatskih sudaca OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, 3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA Udruga hrvatskih sudaca (UHS) traži promjenu i usklađenje osnovica za obračun plaća sudaca te da se značajno poboljša položaj prvostupanjskih sudaca (općinskih, prekršajnih, trgovačkih i upravnih), a ne samo da se prilagodi koeficijent za izračun plaća. Naime, osnovica za obračun plaća sudaca je trenutno manja od osnovice iz 2009. i nije zadnjih godina pratila troškove inflacije. UHS predlaže u zakonu ugraditi mehanizam kako bi se automatski uvećavala osnovica za nastalo uvećanje troškova života i inflacije u prethodnoj godini. S obzirom da je u međuvremenu javnim i državnim službenicima rasla osnovica za obračun plaće, u sustavu su se pojavile i anomalije jer sucima nije rasla osnovica. Nije prihvaćen Povećanje iznosa plaće pojedinih kategorija sudaca i ugrađivanje mehanizma za automatsko uvećanje osnovice kod povećanja troškova života i inflacije nije predmet ovih zakonskih izmjena. Primjedbe i prijedlozi primaju se na znanje te će se naknadno razmotriti.
3 UHS- Udruga hrvatskih sudaca OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA Udruga hrvatskih sudaca (UHS) podržava inicijativu Ministarstva pravosuđa i uprave da se pristupi izmjeni i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika. Posebno se napominje da je do ove inicijative došlo nakon što je UHS tražio promjenu Zakona o plaćama sudaca dopisima ministru pravosuđa i uprave i predsjedniku Vlade Republike Hrvatske ( http://uhs.hr/archives/1888).  UHS očekuje da će se prilikom donošenja izmjena i dopuna Zakona usvojiti argumentirani prijedlozi UHS-a.   UHS traži promjenu i usklađenje osnovica za obračun plaća sudaca te da se poboljša položaj prvostupanjskih sudaca (općinskih, prekršajnih, trgovačkih i upravnih). Naime, osnovica za obračun plaća sudaca je trenutno manja od osnovice iz 2009. i nije zadnjih godina pratila troškove inflacije. UHS predlaže u zakonu ugraditi mehanizam kako bi se automatski uvećavala osnovica za nastalo uvećanje troškova života i inflacije u prethodnoj godini. S obzirom da je u međuvremenu javnim i državnim službenicima rasla osnovica za obračun plaće, u sustavu su se pojavile i anomalije jer sucima nije rasla osnovica. Nije prihvaćen Povećanje iznosa plaće pojedinih kategorija sudaca i ugrađivanje mehanizma za automatsko uvećanje osnovice kod povećanja troškova života i inflacije nije predmet ovih zakonskih izmjena. Primjedbe i prijedlozi primaju se na znanje te će se naknadno razmotriti.
4 Udruga hrvatskih sudskih savjetnika i vježbenika OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA Udruga hrvatskih sudskih savjetnika i vježbenika (dalje: UHSSV) u potpunosti podržava ovu zakonodavnu inicijativu, sve u cilju poboljšanja financijskog i socijalnog statusa kolega sudaca i posljedično unapređenja cijelog pravosudnog sustava. S obzirom da se predugo vremena održavao status quo po pitanju osnovice za izračun plaća sucima te je ona čak i niža od one iz 2009. godine, kao i drugih materijalnih prava za koja su naši suci zakinuti, apsolutni je imperativ da se pristupi pozitivnim promjenama koje bi barem donekle pratile trend u drugim zemljama EU. Suci obavljaju zahtjevan i društveno odgovoran posao za koji nužno moraju biti adekvatno plaćeni. Činjenica je da su u RH suci (pogotovo suci prvostupanjskih sudova) za svoj rad potplaćeni, a to nijedna država koja se temelji na načelima pravne države te neovisnosti pravosuđa ne bi smjela dopustiti. Zahtjeve Udruge hrvatskih sudaca iznijete u tom smislu ocjenjujemo potpuno legitimnim i ne vidimo nijedan razlog ne prihvaćanja istih, pogotovo u današnjem vremenu enormne inflacije i porasta troškova života. Nadalje, kao Udruga koja zastupa interese sudskih savjetnika osjećamo odgovornost osvrnuti se na dio komentara sutkinje Ivane Manestar u kojem se državni službenici kategoriziraju kao pomoćno osoblje sucima. To je možda djelomično točno, ali je potpuno netočno u kontekstu sudskih savjetnika kao državnih službenika. Sudski savjetnici (barem u RH) nisu pomoćno osoblje iz nekoliko važnih razloga. Naime, sudski savjetnici obavljaju posao sličan ili isti poslu sudaca sukladno odredbi čl. 13. Zakona o parničnom postupku (dalje: ZPP), imaju vlastite referade, donose odluke i izrađuju nacrte presuda, te imaju zakonsku ovlast samostalno provoditi brojne sudske postupke. Savjetnici sudjeluju u suđenju sukladno Ustavu Republike Hrvatske te time provode sudbenu vlast. Prema podacima Ministarstva pravosuđa i uprave u 2020. su bila zaposlena 623 sudska savjetnika od kojih je većina zaposlena na prvostupanjskim i Županijskim sudovima, njih 532 ukupno (85% od ukupnog broja savjetnika), dok je ukupni broj sudaca u Republici Hrvatskoj 1675. Iz navedenog proizlazi kako od ukupnog broja rješavatelja sudskih predmeta 27,11% čine sudski savjetnici. Iz dostupnih podataka o broju riješenih predmeta u 2020. godini proizlazi kako su sudski savjetnici riješili ukupno 122.832 predmeta, dok su suci riješili ukupno 389.955 predmeta. Bilo bi zanimljivo pribaviti brojke novijeg datuma, pogotovo za recentni period u kojem svjedočimo enormnom priljevu ovršnih predmeta kroz sustav e-Ovrha, no sve ukazuje da se statistika i dalje progresivno penje upravo u korist sudskih savjetnika. To su brojke koje nisu zanemarive. Prema tome, savjetnici su rješavatelji predmeta, nikako pomoćno osoblje na sudovima i takvu kvalifikaciju ocjenjujemo izrazito degradirajućom, a već smo dovoljno degradirani na svim razinama. O plaćama sudskih savjetnika treba posebno govoriti. S obzirom na već ukazanu činjenicu da sudski savjetnici obavljaju isti ili sličan posao kao i suci, apeliramo i ovim putem na resorno ministarstvo da se na tragu ove pozitivne zakonske inicijative i plaće sudskih savjetnika stave u pravičan odnos sa plaćama sudaca. Također, logički nije ispravna argumentacija da pojedini savjetnici imaju veće plaće od pojedinih sudaca jer pitanje međuodnosa plaća valja promatrati isključivo u okviru pojedinog suda, dakle - nijedan sudski savjetnik nema plaću veću od bilo kojeg suca tog istog suda na kojem je zaposlen. Nadamo se da će zahtjevi sudaca biti prihvaćeni te da će i oni po principu uzajamnosti i kolegijalne solidarnosti pružiti potporu sudskim savjetnicima u borbi za njihova prava koja im nesporno pripadaju. S kolegijalnim poštovanjem. Primljeno na znanje Na znanje se prima podrška predloženim izmjenama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika te očitovanje na ostavljeni komentar drugog sudionika ovog savjetovanja.
5 Petra Hertelendi Lovrić OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA Pridružujemo se u cijelosti svim dosadašnjim navodima kolegica i kolega iz prethodnih komentara. Izmjena Zakona koja se predlaže bez faktične izmjene plaće nije nikakva izmjena niti dovodi do poboljšanja materijalnih položaja sudaca čije su trenutne plaće manje od plaća u 2009. godini. Pod točkom 3.2. je navedeno da će se ovom izmjenom povećati osnovica na način da se ista uskladi sa osnovicom državnih dužnosnika i državnih službenika, a da će se istovremeno "prilagoditi", odnosno smanjiti koeficijenti za izračun plaća pa će u konačnici plaća sucima biti jednaka kao i do sada. S obzirom na to da se predloženom izmjenom plaća sucima neće povećati nego će ostati ista te da će suci i dalje imati plaću manju nego što su imali u 2009. godini, pored toga da su troškovi života od tada do danas višestruko povećani, te da je plaća sudaca u RH tek neznatno veća od prosječne plaće u RH, a imajući na umu da su suci u RH danas više nego ikad pod pritiskom izvršne vlasti i medija, ovom izmjenom će doći do dodatnog slabljenja materijalnog položaja i osiromašenja sudaca te slabljenja motiviranosti sudaca za kvalitetno obavljanje sudačkog posla, a što će u konačnici utjecati na neovisnost sudstva i općenito funkcioniranje sudbene vlasti. Suci Općinskog radnog suda u Zagrebu: Petra Hertelendi Lovrić, Danijela Marotti Andrić, Adela Turkalj Nije prihvaćen Povećanje iznosa plaća sudaca te povećanje opsega materijalnih prava sudaca nije predmet ovih zakonskih izmjena. U tekstu Obrasca naveden je razlog zbog kojeg će se pristupiti predloženim izmjenama te činjenica da u ovom trenutku nije predviđeno povećanje plaća sudaca ne znači da iz drugih razloga ne postoji potreba za izmjenama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika. Primjedbe i prijedlozi primaju se na znanje te će se naknadno razmotriti.
6 Marija Bušković OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, 3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA U potpunosti podržavamo i pridružujemo se komentarima kolegice Ivane Manestar i Udruge hrvatskih sudaca. Suci Općinskog suda u Dubrovniku: Marijana Capurso Kulišić, Marija Bušković, Vlaho Bošković, Domagoj Raguž, Marta Jelić, Petronela Jakobušić, Lovre Sardelić, Jadranka Klečak, Lana Stanić Bulum, Mario Bulum i Kate Ogresta Jović. Nije prihvaćen Povećanje iznosa plaća sudaca te povećanje opsega materijalnih prava sudaca nije predmet ovih zakonskih izmjena. Primjedbe i prijedlozi primaju se na znanje te će se naknadno razmotriti.
7 Laura Crnić Klapšić OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA Pridružujemo se svim navodima i argumentaciji kolega iz prethodnih komentara te ističemo kako u prijedlogu nije uopće navedeno kojim se kriterijima rukovodilo prilikom određivanja koeficijenata. Suci Općinskog građanskog suda u Zagrebu Nevenka Božinović Čupin, Jasmina Crnić, Vlatka Toplak i Laura Crnić Klapšić Nije prihvaćen Povećanje iznosa plaća sudaca te povećanje opsega materijalnih prava sudaca nije predmet ovih zakonskih izmjena. U tekstu Obrasca naveden je razlog zbog kojeg će se pristupiti predloženim izmjenama te činjenica da u ovom trenutku nije predviđeno povećanje plaća sudaca ne znači da iz drugih razloga ne postoji potreba za izmjenama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika. Kriteriji za izmjenu dosadašnjih koeficijenata jasno su navedeni u danom obrazloženju, a to je u ovom trenutku njihovo smanjenje kako bi primjenom povećane osnovice dali plaće sudaca na postojećoj razini. Primjedbe i prijedlozi primaju se na znanje te će se naknadno razmotriti.
8 Kolinda Koar OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA Pridružujemo se svim navodima kolegica iz prethodnih komentara. Kriteriji za izmjenu dosadašnjih koeficijenata potpuno su nejasni i neobrazloženi. Smatramo kako smanjenje koeficijenta samo iz razloga da se ne povise plaće uslijed promjene osnovice, koja je opravdana i nužna, nije opravdano niti za njega postoji uporište. Obavljanje sudačkog posla se kroz vrijeme suočava sa sve većim i težim izazovima i zaključak da je sucima uslijed toga potrebno sniziti koeficijent predstavlja potpuno ne poznavanje procesa rada obavljanja sudačkog posla te njegovo nepoštovanje. Sutkinje Općinskog građanskog suda u Zagrebu Kolinda Kolar, Marija Šipek, Iva Tisanić Vilček, Ana Merlin Božičković Nije prihvaćen Povećanje iznosa plaća sudaca te povećanje opsega materijalnih prava sudaca nije predmet ovih zakonskih izmjena. U tekstu Obrasca naveden je razlog zbog kojeg će se pristupiti predloženim izmjenama te činjenica da u ovom trenutku nije predviđeno povećanje plaća sudaca ne znači da iz drugih razloga ne postoji potreba za izmjenama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika. Kriteriji za izmjenu dosadašnjih koeficijenata jasno su navedeni u danom obrazloženju, a to je u ovom trenutku njihovo smanjenje kako bi primjenom povećane osnovice dali plaće sudaca na postojećoj razini. Primjedbe i prijedlozi primaju se na znanje te će se naknadno razmotriti.
9 Katarina Zdunić OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA U potpunosti se pridružujemo svim navodima i argumentaciji kolega sudaca iz prethodnog komentara/osvrta (pod toč. 2.1., ali i pod toč. 3.1. i 3.2.). Također još jednom naglašavamo da je doista nužno poboljšati materijalni položaj sudaca (i to iz razloga i na način kako je predloženo - izmjenom osnovice za obračun plaće/izjednačavanjem s osnovicom za obračun plaće državnih službenika uz zadržavanje koeficijenata). Još bih samo dodala, uz potrebu poboljšanja položaja sudaca po pitanju ostalih materijalnih prava kao što je ranije navedeno, potrebu revidiranja načina obračuna naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, budući da je ista sada obračunavana na način da se sucu prvoga stupnja za jedan dan odsutnosti zbog bolovanja oduzima cca 500,00 kuna neto što poziciju suca dodatno otežava. Sutkinje Marija Dukić (Općinski sud u Zadru) i Katarina Zdunić (Trgovački sud u Zadru) Nije prihvaćen Povećanje iznosa plaća sudaca te povećanje opsega materijalnih prava sudaca nije predmet ovih zakonskih izmjena. Primjedbe i prijedlozi primaju se na znanje te će se naknadno razmotriti.
10 Jasna Ančić Barić OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA U potpunosti se pridružujemo svim navodima i argumentaciji kolega sudaca iz prethodnog komentara/osvrta (pod toč. 2.1., ali i pod toč. 3.1. i 3.2.). Također još jednom naglašavamo da je doista nužno poboljšati materijalni položaj sudaca (i to iz razloga i na način kako je predloženo - izmjenom osnovice za obračun plaće/izjednačavanjem s osnovicom za obračun plaće državnih službenika uz zadržavanje koeficijenata). Prvostupanjski suci trenutno ne samo da imaju nižu plaću od pojedinih sudskih savjetnika na višim sudovima, nego nemaju niti druga materijalna prava koja su zajamčena državnim službenicima, pa čak niti pravo na naknadu troška putovanja dolaska i odlaska s posla u istom mjestu stanovanja, a koji trošak svakodnevno nastaje. Tu su još i druga materijalna prava koja su zajamčena državnim službenicima (regres, božićnica i dr) koja suci nemaju. Sve navedeno dovelo je do nezadovoljavajućeg materijalnog položaja sudaca i pokušaja da se nastala situacija izmijeni. Nadamo se da će se prilikom postupka izmjene Zakona razmotriti i uvažiti sva iznesena argumentacija. Suci Općinskog suda u Zadru Jasna Ančić Barić, Vladimir Rončević Nije prihvaćen Povećanje iznosa plaća sudaca te povećanje opsega materijalnih prava sudaca nije predmet ovih zakonskih izmjena. Primjedbe i prijedlozi primaju se na znanje te će se naknadno razmotriti.
11 Ivana Manestar OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, 3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA Pored ujednačavanja sustava plaća u cijelom javnom sektoru, predmetnim izmjenama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika potrebno je postići i poboljšanje materijalnog položaja sudaca, jer je odgovarajući materijalni položaj sudaca jamac kvalitete obnašanja sudačke dužnosti i neovisnosti sudbene vlasti. To će se postići tako što će se, za početak, osnovica za obračun plaće pravosudnih dužnosnika izjednačiti s osnovicom za obračun plaće državnih službenika i namještenika uz zadržavanje postojećih koeficijenata dodijeljenih pojedinim sudačkim položajima (u suprotnom, kada bi se usporedno s povećanjem osnovice na razinu osnovice državnih službenika, smanjili koeficijenti, tada bi već opisana anomalija bila još izraženija, jer će uz primjenu iste osnovice pojedinim državnim službenicima zaposlenim na sudu biti dani veći koeficijenti složenosti poslova, nego li samim sucima kao nositeljima sudbene vlasti). Osim toga, predmetnim izmjenama zakona potrebno je predvidjeti povećanje koeficijenta dodijeljenog prvostupanjskim sucima s porastom staža kako bi se nakon određenog razdoblja plaće prvostupanjskih sudaca po iznosima približile plaćama drugostupanjskih sudaca ili izjednačile s istima, kao što je to predviđeno u zakonodavstvima određenih značajnih država članica Europske unije, s obzirom da se na taj način honorira savjestan rad, stjecanje profesionalnog iskustva i znanja te se motiviraju u postizanju izvrsnosti prvostupanjski suci, čiji je rad temelj pravosudnog sustava, a koji zbog ograničenog broja sudačkih mjesta na sudovima viših stupnjeva neće nikada biti imenovani za suce tih sudova. Konačno, predmetnim izmjenama zakona potrebno je sucima osigurati u većoj mjeri jednaka materijalna prava kao i državnim službenicima, prije svega pravo naknade svakodnevnih putnih troškova uslijed dolaska na posao bez obzira prebivaju li u ili izvan mjesta suda, naknade na plaću za znanstveno i stručno obrazovanje te stečene akademske nazive sveučilišnog specijalista prava, magistra ili doktora pravnih znanosti, ali i ostala materijalna prava. Sa sadržajem predmetnog komentara, osim autorice koja obnaša dužnost sutkinje Trgovačkog suda u Zagrebu, suglasne su sljedeće sutkinje i suci Trgovačkog suda u Zagrebu, Upravnog suda u Zagrebu i Općinskog građanskog suda u Zagrebu: Nino Radić (predsjednik Trgovačkog suda u Zagrebu), Tina Šimović, Sandra Rotar, Goran Iskra, Nikolina Dorić Hadžisejdić, Ana Nagy, Tina Jakupak, Iva Karin Šipek, Maja Praljak, Maja Hilje, Maja Jurovicki, Gordan Zubak, Jasna Golubić, Maja Šebalj Širić, Leon Širić, Aleksandra Gumzej, Nelli Stipaničev, Ljiljana Tomić, Hrvoje Lukšić, Romina Markovinović, Dina Jellin, Ivana Koštarić Fegeš, Maja Josipović, Maja Valušnig, Željka Zrilić Ježek, Janja Topol i Tomislav Krušlin. Nije prihvaćen Povećanje iznosa plaća sudaca te povećanje opsega materijalnih prava sudaca nije predmet ovih zakonskih izmjena. Primjedbe i prijedlozi primaju se na znanje te će se naknadno razmotriti.
12 Ivana Manestar OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA Pored problema nepostojanja jedinstvenog uređenja sustava plaća u javnom sektoru, s obzirom da se plaće pravosudnih dužnosnika određuju sukladno Zakonu o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, što znači množenjem u tom zakonu propisane bruto osnovice s odgovarajućim koeficijentima, dok se plaće državnih dužnosnika određuju sukladno Zakonu o obvezama i pravima državnih dužnosnika, dakle, množenjem bruto osnovice koju određuje Vlada Republike Hrvatske svojim odlukama s u navedenom zakonu propisanim koeficijentima, a plaće državnih službenika i namještenika množenjem bruto osnovice određene odgovarajućim kolektivnim ugovorom s koeficijentima propisanim Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti u državnoj službi (uz napomenu da su navedene tri osnovice za obračun plaća različite visine), postoji i problem materijalnog statusa većine sudaca u Republici Hrvatskoj, koji ne odgovara njihovom ustavnom položaju nositelja sudbene vlasti, a time niti složenosti poslova koje obavljaju i odgovornosti koju snose za obavljanje navedene dužnosti. Naime, osnovica za obračun plaće pravosudnih dužnosnika danas iznosi 4.710,595 kn bruto, što je manje od osnovice koja se je primjenjivala u 2009. i koja je iznosila 4.873,83 kune bruto, a kako se velikom broju sudaca (u svakom slučaju svim sucima specijaliziranih sudova) od tada nije promijenio niti koeficijent, to znači da je im je u 2022. plaća niža, nego što je bila u 2009., iako su se troškovi života od tada višestruko povećali, dok je u tom razdoblju od 2009. do 2021., primjerice, prema javno objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama porasla za oko 34%, a osnovica za obračun plaće državnih službenika i namještenika je samo u razdoblju od 2017. (5.211,02 kn bruto) do danas (6.286,29 kn bruto) narasla za 20,63%. Već sama razlika u osnovicama za obračun plaća pravosudnih dužnosnika i državnih službenika dovela je do toga da pojedini službenici zaposleni u sudovima imaju veću plaću od sudaca u sudovima prvog stupnja. Naime, ravnatelji sudske uprave kao državni službenici čijim radnim mjestima je u sudovima nižih stupnjeva dodijeljen koeficijent složenosti 3,007, a u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske koeficijent 3,395, kao i viši sudski savjetnici – specijalisti kao državni službenici kojima je u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske dodijeljen koeficijent 3,500, dok im je na višim specijaliziranim sudovima dodijeljen koeficijent 2,666, imaju veću plaću od svih sudaca u sudovima prvog stupnja, kako onima opće, tako i onima posebne nadležnosti, s obzirom da je prvostupanjskim sucima dodijeljen koeficijent 3,54. Takvim obračunom plaća nastala je anomalija, budući da je pojedinim državnim službenicima zaposlenim u sudovima dana veća plaća, nego li samim sucima, što je nelogično i ne odgovara stvarnom stanju radne opterećenosti, budući da najveći profesionalni teret i odgovornost na sudovima snose suci, a ne službenici kao njihovo pomoćno osoblje. Osim toga, suci nemaju brojna materijalna prava koja su državnim službenicima osigurana, između ostalog, kolektivnim ugovorom, počevši od osnovnog prava naknade svakodnevnih putnih troškova uslijed dolaska na posao bez obzira prebivaju li u ili izvan mjesta suda, naknade na plaću za znanstveno i stručno obrazovanje te stečene akademske nazive sveučilišnog specijalista prava, magistra ili doktora pravnih znanosti, ali i ostalih materijalnih prava (božićnica, regresa povodom godišnjih odmora, prigodnih blagdanskih darova za djecu i sl.). Nezadovoljavajući materijalni položaj sudaca, u konačnici, potiče negativnu selekciju sudaca koja nije ni u čijem interesu. Stoga je, pored ujednačavanja sustava plaća u cijelom javnom sektoru, predmetnim izmjenama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika potrebno postići i poboljšanje materijalnog položaja sudaca, jer je odgovarajući materijalni položaj sudaca jamac kvalitete obnašanja sudačke dužnosti i neovisnosti sudbene vlasti. To će se postići tako što će se, za početak, osnovica za obračun plaće pravosudnih dužnosnika izjednačiti s osnovicom za obračun plaće državnih službenika i namještenika uz zadržavanje postojećih koeficijenata dodijeljenih pojedinim sudačkim položajima (u suprotnom, kada bi se usporedno s povećanjem osnovice na razinu osnovice državnih službenika, smanjili koeficijenti, tada bi već opisana anomalija bila još izraženija, jer će uz primjenu iste osnovice pojedinim državnim službenicima zaposlenim na sudu biti dani veći koeficijenti složenosti poslova, nego li samim sucima kao nositeljima sudbene vlasti). Osim toga, predmetnim izmjenama zakona potrebno je predvidjeti povećanje koeficijenta dodijeljenog prvostupanjskim sucima s porastom staža kako bi se nakon određenog razdoblja plaće prvostupanjskih sudaca po iznosima približile plaćama drugostupanjskih sudaca ili izjednačile s istima, kao što je to predviđeno u zakonodavstvima određenih značajnih država članica Europske unije, s obzirom da se na taj način honorira savjestan rad, stjecanje profesionalnog iskustva i znanja te se motiviraju u postizanju izvrsnosti prvostupanjski suci, čiji je rad temelj pravosudnog sustava, a koji zbog ograničenog broja sudačkih mjesta na sudovima viših stupnjeva neće nikada biti imenovani za suce tih sudova. Konačno, predmetnim izmjenama zakona potrebno je sucima osigurati u većoj mjeri jednaka materijalna prava kao i državnim službenicima, prije svega pravo naknade svakodnevnih putnih troškova uslijed dolaska na posao bez obzira prebivaju li u ili izvan mjesta suda, naknade na plaću za znanstveno i stručno obrazovanje te stečene akademske nazive sveučilišnog specijalista prava, magistra ili doktora pravnih znanosti, ali i ostala materijalna prava. Sa sadržajem predmetnog komentara, osim autorice koja obnaša dužnost sutkinje Trgovačkog suda u Zagrebu, suglasne su sljedeće sutkinje i suci Trgovačkog suda u Zagrebu, Upravnog suda u Zagrebu i Općinskog građanskog suda u Zagrebu: Nino Radić (predsjednik Trgovačkog suda u Zagrebu), Tina Šimović, Sandra Rotar, Goran Iskra, Nikolina Dorić Hadžisejdić, Ana Nagy, Tina Jakupak, Iva Karin Šipek, Maja Praljak, Maja Hilje, Maja Jurovicki, Gordan Zubak, Jasna Golubić, Maja Šebalj Širić, Leon Širić, Aleksandra Gumzej, Nelli Stipaničev, Ljiljana Tomić, Hrvoje Lukšić, Romina Markovinović, Dina Jellin, Ivana Koštarić Fegeš, Maja Josipović, Maja Valušnig, Željka Zrilić Ježek, Janja Topol i Tomislav Krušlin. Nije prihvaćen Povećanje iznosa plaća sudaca te povećanje opsega materijalnih prava sudaca nije predmet ovih zakonskih izmjena. Primjedbe i prijedlozi primaju se na znanje te će se naknadno razmotriti.
13 IVAN ČULIĆ OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA Pridružujemo se navodima i argumentaciji Udruge hrvatskih sudaca te kolegice Ivane Manestar (u ime poimenično navedenih sudaca Trgovačkog suda u Zagrebu, Upravnog suda u Zagrebu i Općinskog građanskog suda u Zagrebu), kao i komentarima ostalih kolega. Dodatno skrećemo pozornost da se u razdoblju od 2000. do 2003. plaća sudaca sukladno tada važećim odredbama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, utvrđivala prema prosječnoj mjesečnoj isplaćenoj plaći zaposlenih u RH u prethodnoj godini, koju utvrđuje Državni zavod za statistiku i objavljuje u „Narodnim novinama“. Tako je npr. osnovica za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika u 2002. bila osnovica iz prosinca 2001., odnosno 3.541 kunu neto/5.061 kuna bruto. Koeficijenti za izračun plaće su bili različiti, ali konkretno su suci trgovačkog suda imali koeficijent 3,0 što znači da je neto plaća prije 20 godina nominalno bila jednaka sadašnjoj plaći prvostupanjskog suca trgovačkog suda. Kada bi se isti kriterij obračuna plaće uzeo danas (prema podacima Državnog zavoda za statistiku prosječna mjesečna isplaćena plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za 2021. iznosila je 7.129 kuna neto/9.599 kuna bruto) plaća prvostupanjskog suca trgovačkog suda iznosila bi 28.797 kuna bruto, što je preko 18.500,00 kuna neto (i to bez uvećanja za godine staža). Realnost je nažalost takva da je plaća skoro dvostruko niža te prema važećim odredbama ista iznosi 16.675,50 kuna bruto (oko 11.000,00 kuna neto). Također se ističe da je prema podacima DZS-a prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2022. iznosila 7.690 kuna. Dakle, u zadnjih 20 godina prosječna plaća porasla je više nego dvostruko, dok su plaće sudaca jednake ili čak i niže nego prije 20 godina, a notorno je koliko su porasli životni troškovi. Suci Trgovačkog suda u Splitu: Franka Buzov (predsjednica), Velimir Vuković, Jozo Ćaleta, Vinka Mitrović, Nevenka Marunica, Marija Balić Jurišić, Ivana Madunić, Katarina Mikulić, Ana Golub Gruić, Paško Bačić, Ana Misir Šarić, Zrinka Ćosić, Rajana Buljan i Ivan Čulić Nije prihvaćen Povećanje iznosa plaća sudaca te povećanje opsega materijalnih prava sudaca nije predmet ovih zakonskih izmjena. Primjedbe i prijedlozi primaju se na znanje te će se naknadno razmotriti.