Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama Zakona o porezu na dohodak

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Vuka d.d. za vodno gospodarstvo i graditeljstvo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Poštovani, naš komentar se tiče oporezivosti/neoporezivosti novčanih naknada. Radi olakšavanja materijalne egzistencije radnica/radnika predlažemo izmjenu zakona kojom bi se za naknade za vrijeme bolovanja zbog komplikacija u trudnoći, roditeljskog dopusta i potporama za djecu radnika promijenio porezni okvir. Za vrijeme trudnoće radnica ima pravo na bolovanje zbog komplikacija u trudnoći za koje vrijeme prima 100% svoje plaće, no ne više od 4.257,28 kn [3.326,00(proračunska osnovica) + 931,28(28%)]. Poslije rođenja djeteta radnica ima pravo na rodiljni dopust za vrijeme kojeg prima 100% neto svoje plaće. Nakon toga za vrijeme roditeljskog dopusta trenutno zakonodavstvo određuje da radnica/radnik ima pravo na naknadu plaće u iznosu od maksimalno 225,5% proračunske osnovice (što iznosi 7.500,13 kn). Poslodavci koji bi htjeli (npr. u svojim kolektivnim ugovorima) ugovoriti da se radnicama za vrijeme bolovanje zbog komplikacija u trudnoći i za vrijeme roditeljskog dopusta isplaćuje naknada u iznosu razlike između prethodno navedenih iznosa i 100% plaće radnice, moraju to obračunavati kao plaću, tj. plaćati zakonske doprinose na navedene iznose. Pored toga, naknade (potpore) radnicima za djecu koje bi poslodavac isplaćivao na mjesečnoj razini se također oporezuju kao dodatak plaći. Takvim načinom oporezivanja se kažnjava poslodavce koji bi htjeli svojim radnicama/radnicima omogućiti isti nivo materijalne egzistencije koji su imali dok su normalno radili (prije trudnoće, tj. rođenja djeteta), kao i poslodavci koji bi htjeli svojim radnicama/radnicima isplaćivati dodatne mjesečne potpore za djecu. Ovakom izmjenom zakonskog uređenja prethodno navedena davanja (razlika između davanja države/HZZO-a i 100% plaće radnice/radnika i potpore za djecu radnika) bi postala neoporeziva, te smatramo da bi to uvelike pomoglo da i drugi poslodavci naprave slične izmjene u svojim internim aktima (kolektivni ugovori, sporazumi sa radničkim vijećem, ugovorima o radu, pravilnicima o radu) što bi sigurno pomoglo „demografskoj obnovi" RH o kojoj se u posljednje vrijeme puno priča. Nadamo se da ćete razmotriti i usvojiti navedeni prijedlog. Nije prihvaćen Napominjemo da je pri isplati naknade plaće radnicima, bez obzira na njihov status, koja proizlazi iz radnih prava (ugovora o radu, pravilnika o radu, kolektivnog ugovora ili posebnog propisa) poslodavac dužan obračunati sva javna davanja. Izdvajanje od oporezivanja naknada fizičkih osoba koje su na bolovanju zbog trudnoće ili koriste pravo na rodiljni i roditeljski dopust, a ne i u slučaju drugih životnih okolnosti, nije prihvatljivo.
2 VITOMIR BEGOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Porezi i doprinosi su povezana materija, i zato ovom prilikom , vrlo kratko i sažeto i o problemu doprinosa za zdravstvo , koji treba staviti pod lupu i promijeniti. Brojni argumenti potvrđuju da je ulaganje u zaštitu na radu investicija a ne trošak, i zato su logične nužne promjene, poboljšanja i unapređenja uvjeta rada u radnim sredinama, podižući sigurnost na radu na višu razinu od zakonom i drugim aktima propisanog minimuma. Ulaganje u primjerene radne uvjete i dobru zaštitu na radu nije trošak , već najbolja investicija, a učinkovito upravljanje zaštitom na radu nacionalni je interes.Spoznaja da radnici provode pola ili više vremena od ukupnog vremena provedenog u budnom stanju radeći , svatko se treba zapitati što je potrebno učiniti da se poboljšaju uvjeti na mjestima rada. Analiza na razini EU ukazuje da na 1 uloženi Euro u zaštitu na radu, povrat iznosi 2 Eura. Zato je nužno odgovorne čimbenike i najširu javnost osvješćivati da ulaganje u zaštitu na radu nije trošak, već dugoročno isplativa investicija. Krajnje je zabrinjavajuće da se pored visokog broja poginulih radnika, u Hrvatskoj posljednjih nekoliko godina bilježi više desetaka umrlih radnika na radnom mjestu! U posljednje četiri godine, uz ukupno 68.040 prijavljenih ozljeda na radu registrirano je i 218 smrtnih slučajeva u radnim prostorima, od čega 118 zbog nesreća a čak njih 90 zbog bolesti radnika. Nisu zanemarive i negativne posljedice u vidu troškova. U prosjeku svaki zaposleni u RH odsutan je s rada tijekom godine čak 12 dana. Prema podacima svakog dana spriječeno je za rad zbog bolovanja više od 56.000 radnika, od čega njih više od 2.300 zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Izgubljenih radnih dana tijekom godine je više od 18.000.000 , od čega se na priznate ozljede na radu i profesionalne bolesti odnosi više od 736.000 izgubljenih radnih dana.Za naknade u vrijeme bolovanja godišnje se isplati više od 174.000.000 kn, a za mjere specifične zdravstvene zaštite dodatnih više od 92.000.000 kn , ili ukupno više od 266.000.000 kn.Ukoliko tome pridodamo i indirektne troškove poslovnih subjekata, onda je očito da područje sigurnosti i zaštite zdravlja na radu ima izuzetnu važnost za gospodarstvo. Vođenje smislene i odgovorne javne politike u ovom području podrazumijeva analizu stanja i problema te prijedloge njihova rješavanja kroz strategije ,programe i propise uz osiguranje potrebnih uvjeta i institucija za njihovu učinkovitu provedbu. U drugim zemljama uvedene su sheme kojima se tvrtke i organizacije financijski nagrađuje za promicanje visokih standarda zaštite na radu, primjenu norme ISO 45001 i 45003 , a to obuhvaća niže premije osiguranja, porezne olakšice i potpore, kako bi se ulagalo u tehnologiju, poboljšanje i unapređenje uvjeta rada,, čime se doprinosi smanjenju ozljeda, profesionalnih i drugih bolesti povezanih s radom. Zato, Hrvatska treba slijediti i primijeniti tu dobru praksu. U praksi drugih zemalja obveze poslodavaca iz osiguranja za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti ovise o razini sigurnosti i zdravlja na radu. Ekonomski troškovi povezani s bolestima i nesrećama na radu zajedno čine oko 3,3% BDP-a ili 476 milijardi eura u EU godišnje. U Hrvatskoj su isto tako troškovi zdravstvenog zbrinjavanja, bolovanja i manje produktivnosti također značajni. U 2018. godini u okviru tkzv. "porezne reforme" učinjene su i izmjene Zakona o doprinosima , kojima je namjenski doprinos od 0,5 za zaštitu zdravlja na radu ukinut ,a ustvari je povećan ukupni doprinos za zdravstveno osiguranje, umjesto uvođenja modela praćenja uplata i rashoda za svakog poslovnog subjekta i primjene bonusa za one poslodavce koji više ulažu u prevenciju, smanjuju izdatke za posljedice ozljeda na radu i bolesti povezanih s radom. Razlog je i ovoga put bilo krpanje rupa u zdravstvenom sustavu, umjesto njegove radikalne i smislene reforme. Podaci HZZO pokazuju u kojim sektorima i tvrtkama iz godine u godinu raste broj i stopa ozljeda i financijske posljedice ,kao i one subjekte u kojima su te tendencije suprotne. Ali svi plaćaju isti doprinos, što nije korektno. Zato se očekuje da novi ministar financija i ovo pitanje aktualizira i krene u promjene primjenom modela bonus/malus vezano za namjenski doprinos za zaštitu zdravlja na radu. Nije prihvaćen Sustav zaštite na radu u Republici Hrvatskoj te obveze poslodavca, prava i obveze radnika i povjerenika radnika za zaštitu na radu uređuje Zakon o zaštiti na radu dok se obveza plaćanja doprinosa za financiranje obveznih osiguranja uređuje Zakonom o doprinosima te nije predmet Zakona o porezu na dohodak. Međutim, ističemo kako je u cilju očuvanja i brige za zdravlje radnika kroz važeće porezne propise omogućeno sljedeće: • omogućena je neoporeziva isplata za plaćanje dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja do 2.500,00 kn godišnje • trošak laboratorijskog ispitivanja uzročnika zarazne bolesti odnosno epidemije zaraznih bolesti što ih poslodavac omogućuje radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke ne smatra se primitkom po osnovi nesamostalnog rada • ukoliko poslodavac nabavlja svojim zaposlenicima radnu odjeću koju zaposlenici koriste pri obavljanju svojih radnih zadataka, ista mora biti obilježena oznakom ili nazivom poslodavca, kako bi trošak nabave te radne odjeće bio i porezno priznat i s tog osnova ne utvrđuje se plaća u naravi za zaposlenike • poslodavac može svim svojim radnicima omogućiti sistematski pregled (neoporezivo) • trošak cijepljenja radnika protiv gripe ili COVID-a-19 ne smatra se plaćom radnika.
3 VITOMIR BEGOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Poreznu politiku i zakone potrebno je mijenjati, ali na pravičan i socijalno prihvatljiv način. Zanimljiv je i poučan članak objavljen u Telegramu ,16.8.2022. "Hrvatska porezima tjera stručnjake u inozemstvo, a potiče Zimmer frei. Nije ni čudo da smo siromašni" .U nastavku uvodni skraćeni citat najvažnijeg dijela: „Hrvatska porezima tjera stručnjake u inozemstvo, a potiče Zimmer frei. Nije ni čudo da smo siromašni. Ako se bavite 'pravom' djelatnošću, može se dogoditi da vam je porezno opterećenje oko 1 posto !!! Dok hrvatski porezni sustav vrlo strogo kažnjava rad, paralelno postoje i sasvim legalne porezne oaze, poput paušalnog iznajmljivanja soba i apartmana turistima. Iako je takva politika u prošlosti vjerojatno imala smisla, jer su mnogi tijekom 90-ih ostali bez posla, pa im je iznajmljivanje bilo možda i jedini način preživljavanja, danas, kada je turizam vrlo razvijen a i situacija na tržištu rada je drugačija, efekti takve porezne politike vrlo su upitni“. Prema tome, može se zaključiti da je nužno odmah i radikalno promijeniti zakone i poreznu politiku i pravično oporezivati navedeni vid stjecanja prihoda. Isto se odnosi i na porez na nekretnine. Navedeni gotovo zanemarivi porezi utječu na enorman rast cijene nekretnina, pri čemu opet „stradaju“ najslabiji i najsiromašniji. Pored toga, devastiraju se prekomjernom izgradnjom mnoga lijepa mjesta, nestaje zelenilo, zagađuje se okoliš, zanemaruje utjecaj na klimu, komunalna infrastruktura "puca" jer ne može izdržati prekomjernu i nekontroliranu izgradnju, itd. Sadašnja aktualna situacija više je nego očito traži akciju i odgovornost u povlačenju pravih poteza, koji istina je već dobrano kasne ! Vrijeme je i da se nacionalno Gospodarsko-socijalno vijeće pozabavi žurno ovom temom, budući je ista sukladno Zakonu o radu i u njegovom djelokrugu. Primljeno na znanje Važećim odredbama Zakona o porezu na dohodak propisano je da visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu, ne može biti manja od 150,00 kuna niti veća od 1.500,00 kuna. Odluku o visini paušalnog poreza za djelatnosti iznajmljivanja i smještaja u turizmu donosi Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, a koja se primjenjuje na porezne obveznike koji djelatnosti iznajmljivanja i smještaja u turizmu obavljaju na području te jedinice lokalne samouprave. Također, napominje se kako se pripadnost poreza s osnove iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu određuje prema mjestu gdje se nekretnina odnosno smještajna jedinica koja se iznajmljuje nalaze. Dakle, jedinice lokalne samouprave imaju mogućnost svojom odlukom povećati visinu paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu do propisanog maksimalnog iznosa od 1.500,00 kuna.
4 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK U kontekstu situacije u kojoj svjedočimo rastućoj inflaciji, energetskoj krizi i prijetećoj recesiji, koristimo prigodu skrenuti pozornost na podatke Državnog zavoda za statistiku objavljene u priopćenju od 17. kolovoza 2022. godine (https://podaci.dzs.hr/2022/hr/29192), prema kojima su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u srpnju 2022. u odnosu na lipanj 2022. u prosjeku više za 0,4%, u odnosu na srpanj 2021., tj. na godišnjoj razini, u prosjeku su više za 12,3%, dok su u godišnjem prosjeku više za 7,1%. Pritom je na godišnjoj razini najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku ostvaren u skupinama Prijevoz, za 19,2%; Hrana i bezalkoholna pića, za 18,3%; Restorani i hoteli, za 16,8%; Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva, za 14,1%; Rekreacija i kultura, za 10,0%; Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, za 9,7%; Razna dobra i usluge, za 7,0% te Odjeća i obuća, za 5,5%. Pored navedenog, očekuje se daljnje poskupljenje energenata koje će građani osjetiti kroz povećanje režijskih troškova, ali i cijena roba i usluga, te je izvjestan daljnji negativan utjecaj na pristup i ostvarivanje njihovih socijalnih, ekonomskih i kulturnih prava. S tim u svezi, prema provedenom javnom savjetovanju o Obrascu prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, koje je zatvoreno 12. kolovoza 2022. godine (https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=21576) te Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona, koji je Vlada RH usvojila na 142. sjednici od 24. kolovoza 2022. (https://vlada.gov.hr/sjednice/142-sjednica-vlade-republike-hrvatske-35947/35947), predviđa se porezno rasterećenje i ublažavanje rasta cijena s kojim su građani i gospodarstvo suočeni, na način da se PDV-om po stopi od 5% oporezuju isporuke grijanja iz toplinskih stanica uključujući naknade vezane uz tu isporuku te isporuke ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke obavljene u razdoblju od stupanja na snagu tih izmjena i dopune Zakona do 31. ožujka 2023. godine. Smanjenje stope PDV-a na isporuku energenata u skladu je s preporukom koju je naša institucija već iznosila prilikom ranijih zakonodavnih intervencija u području porezne politike, (https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=8326), ukazujući na njezin potencijal u suzbijanju energetskog siromaštva. Na tom tragu, a imajući u vidu da najavljene mjere u vidu sniženja stope PDV-a te povećanja iznosa do kojeg se neka osoba može smatrati uzdržavanim članom u kontekstu poreza na dohodak, iako dobrodošle, moguće neće biti dostatne za osjetnu pomoć građanima u ostvarivanju primjerenog životnog standarda, potičemo Vas na razmatranje dodatnih mogućnosti da se u okviru porezne politike utječe na poboljšanje položaja građana u svladavanju navedenih izazova i ostvarivanju njihovih zajamčenih prava. Naime, kao stranka Međunarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima Republika Hrvatska je u obvezi do krajnjih mogućnosti svojih raspoloživih izvora poduzimati mjere za postizanje punog ostvarenja njime priznatih prava, uz korištenje svih odgovarajućih sredstava, a osobito donošenjem zakonskih mjera, pa tako i onih koje se odnose na poreznu politiku. Jedno od prava priznatih Paktom je i pravo svakoga na životni standard koji odgovara njemu i njegovoj obitelji, uključujući odgovarajuću prehranu, odjeću i stanovanje, kao i pravo na neprekidno poboljšanje životnih uvjeta. Prema Ustavu Republike Hrvatske, RH je definirana kao socijalna država, a svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji dostojan život. S tim Ustavnim okvirima na umu, a imajući u vidu općeniti porast cijena i ugrozu životnog standarda građana, predlažemo da, prije upućivanja ovog Nacrta prijedloga zakona u daljnju zakonodavnu proceduru, razmotrite uvođenje odnosno provedete stručne procjene učinka dodatnih mogućnosti za veće porezno rasterećenje u području poreza na dohodak, primjerice povećanjem osnovnog osobnog odbitka koji sada iznosi 4.000,00 kuna, radi smanjenja negativnog utjecaja rasta životnih troškova te s ciljem poboljšanja, odnosno očuvanja životnog standarda građana. Nije prihvaćen Od 1.1. 2017. osnovni osobni odbitak povećan je s 2.600 kuna na 3.800 kuna te su povećani osobni odbitci za djecu i druge uzdržavane članove, a od 1.1.2020. osnovni osobni odbitak je ponovno povećan s 3.800 kuna na 4.000 kuna. Prema danas važećoj visini osobnog odbitka gotovo 70% svih zaposlenih i umirovljenika nije obuhvaćeno oporezivanjem. Daljnje povećanje osnovnog osobnog odbitka dovodi u pitanje načelo razmjernosti - porez trebaju plaćati svi, a plaća ga oko 1/3 svih obveznika poreza na dohodak.
5 Tomislav Pavošević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Ne znam je li možda do pogreške došlo prilikom donošenja Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, ali nije dobro što se kod konverzije kune u euro ne poštuje princip takozvanih okruglih brojeva. Nema nikakvog razloga da se načelo okruglih brojeva, koje se u potpunosti poštivalo u izvornom dokumentu, ne primijeni i kod odredbi koje se sada mijenjaju. Okrugli broj je onaj broj koji se može napisati kao umnožak jednoznamenkastog ili dvoznamenkastog broja i potencije s bazom „10“ kojoj je eksponent pozitivan cijeli broj. Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj dopušta da vrijednosti u eurima za „potrošača/ poreznog obveznika“ smiju biti i povoljniji pa, kako bi se dobili okrugli brojevi koji ne bi bili na njegovu štetu, predlažem sljedeće: Članak 1.: : U Zakonu o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20 i 138/20) u članku 9. stavku 1. točki 18. riječi: „do visine 500,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „do visine 100,00 eura“, a riječi: „do 6.000,00 kuna“, zamjenjuju se riječima: „do 1.200,00 eura“. Članak 2.: U članku 11. stavku 12. riječi: „ne prelaze 5.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „ne prelaze 700,00 eura“, a riječi: „do 200,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „do 30,00 eura“. Članak 4. U članku 14. stavku 1. riječi: „iznosi 2.500,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „iznosi 350,00 eura“. U stavku 3. riječi: „u visini 4.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „u visini 560,00 eura“. Stavak 4. mijenja se i glasi: „(4) Rezident može uvećati osnovni osobni odbitak iz stavka 2. ovoga članka u visini: Napomena: Iznose u tablici („mjesečni iznosi“) potrebno je popuniti primjenom koeficijenta na iznos od 350,00 eura iz stavka 1. Članak 6. U članku 19. riječi: „do visine 360.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „do visine 48.000,00 eura“ , a riječi: „od 360.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 48.000,00 eura“. Članak 7. U članku 24. stavku 3. riječi: „do visine 30.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „do visine 4.000,00 eura“, a riječi: „iznad 30.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „iznad 4.000,00 eura“. Članak 8. U članku 29. stavku 3. riječi: „od 80.500,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 11.000,00 eura“. Članak 9. U članku 32. stavku 12. riječi: „do 160,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „do 25,00 eura“. Članak 10. U članku 35. stavku 2. riječi: „od 3.500,00 kuna“ zamjenjuje se riječima „od 500,00 eura“. Članak 11. U članku 57. stavku 3. riječi: „od 150,00 kuna niti veće od 1.500,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 15,00 eura niti veće od 150,00 eura“. Napomena: Ili se zamjenjuju riječima: „od 20,00 eura niti veće od 200,00 eura“. Članak 13. U članku 81. stavku 2. riječi: „do 100,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „do 15,00 eura“. Članak 14. U članku 91. stavku 1. riječi: „od 10.000,00 do 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 1.300,00 do 6.500,00 eura“. U stavku 2. riječi: „od 5.000,00 do 30.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 650,00 do 3.500,00 eura“. U stavku 3. riječi: „od 2.000,00 do 20.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 250,00 do 2.500,00 eura“. U stavku 4. riječi: „od 2.000,00 do 10.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 250,00 do 1.300,00 eura“. U stavku 5. riječi: „od 5.000,00 do 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 650,00 do 6.500,00 eura“. Članak 15. U članku 92. stavku 1. riječi: „od 5.000,00 do 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 650,00 do 6.500,00 eura“. U stavku 2. riječi: „od 2.000,00 do 20.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 250,00 do 2.500,00 eura“. Obrazloženje: Možda je problem nastao u tumačenju odredbi Članka 7. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj pa se „poreznog obveznika“ moralo tražiti u pojmu „potrošač“, umjesto da se izrijekom dopustilo da se u propisima kao što su zakoni kod konverzije kune u euro iznosi u eurima mogu zaokružiti na najbliži „okrugli broj“. Uostalom, Zakon je ionako u nadležnosti Ministarstva kao državnog tijela koje samostalno utvrđuje tekst zakona i predlaže njihovu izmjenu pa se kod konverzije kune u euro može predložiti svaki iznos istog reda veličine. Dakle, preporuka bi svakako bila da se okrugli brojevi za kune zamijene okruglim brojevima za euro. Nije prihvaćen U skladu s načelom neutralnosti, novčani iznosi preračunavaju se uz primjenu fiksnog tečaja konverzije te sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje propisanima člankom 14. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN 57/22, 88/22-Ispravak; dalje: Zakon o uvođenju eura), te ako je primjenjivo i člankom 15. tog Zakona, dok se pravilo vezano za zaokruživanje na nižu deseticu iz članka 69. stavka 3. istog Zakona primjenjuje samo i isključivo na izradu prekršajnih i kaznenih odredbi u zakonima, podzakonskim aktima i općim aktima. Slijedom navedenog, predloženi novčani iznosi tj. zaokruživanje na cijeli broj na više nije u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje propisanima Zakonom o uvođenju eura.
6 Podravka NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK • Uvođenje neoporezive nadoknade troškova rada od kuće po danu do određenog iznosa Smatramo da isplate nadoknade troškova za rad od kuće suštinski ne predstavlja zaradu radnika već nadoknadu troška učinjenog u poslovne svrhe. Tijekom rada u uredu predmetni troškovi predstavljaju troškove režija. U slučaju rada od kuće dolazi do istih troškova samo što ih u ovom slučaju pružatelju usluga podmiruje radnik. Ukoliko bi se prijedlog prihvatio poslodavac bi radniku nadoknadio taj trošak bez obračuna javnih davanja, odnosno, porezni status režijskih troškova bio bi isti bez obzira gdje trošak nastao. U trenutnoj situaciji slučaju nominalno isti troškovi imaju različit porezni tretman, u ovisnosti gdje su nastali. Vrlo je vjerojatno da će poslodavci biti dužni, temeljem drugih propisa isplaćivati predmetne nadoknade i njihova potencijalna oporezivost učinila bi rad od kuće skupljim u odnosu na rad iz ureda, a što je posebno značajno uzmemo li u obzir da se odluka za rad od kuće u velikom broju slučajeva temelji na okolnostima pandemije COVID-19. Dio država u okruženju imaju propisane maksimalne neoporezive iznose naknada za pokriće troškova rada od kuće, primjerice Slovenija do 5% prosječne mjesečne plaće. S druge strane, zamijenila bi se isplata neoporezive naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim javnim prijevozom s naknadom troška rada od kuće. • Smanjenje stope poreza na dohodak s 20% na 12% Zemlje u okruženju imaju znatno niže prve stope poreza na dohodak, što čini radnu snagu u RH nekonkurentnom. Primjerice: Bugarska, Bosna i Hercegovina, Srbija i Rumunjska imaju stopu poreza na dohodak od 10%. Smanjenjem prve stope poreza na dohodak država direktno utječe na povećanje plaća radnicima, obzirom da je većina plaća u RH ugovorena u bruto iznosu. • Povećanje neoporezivog osobnog odbitka s 4.000,00 na 4.800,00 kuna Povećanjem neoporezivog osobnog odbitka država direktno utječe na povećanje plaća radnicima, obzirom da je većina plaća u RH ugovorena u bruto iznosu. • Drugačije regulirati ako porezni obveznik/roditelj ima dvoje uzdržavane djece i 'prvo dijete' ostvari godišnji primitak iznad 24.000,00 kn. Prema propisima u primjeni u tom slučaju roditelj ne može više koristiti osobni odbitak/olakšicu za 'prvo dijete' (faktor 0,07 odnosno osobni odbitak 1.750,00 kuna), a 'drugo dijete' (faktor 1,00 odnosno osobni odbitak 2.500,00 kuna) postaje 'prvo dijete' te roditelj/porezni obveznik dvostruko gubi – i osobno odbitak 1.750,00 i razliku do 2.500,00 kuna. Predlažemo da se propiše da u navedenom slučaju 'drugo dijete' ne postaje uzdržavano 'prvo dijete' nego da ostaje 'drugo dijete' s faktorom 1,00 odnosno osobnim odbitkom 2.500,00 kuna. Nije prihvaćen • Neoporezivi primici radnika uređeni su Pravilnikom o porezu na dohodak, a ne Zakonom o porezu na dohodak. Također, napominjemo kako je u tijeku postupak donošenja izmjena i dopuna Zakona o radu kojim bi se trebali urediti kriteriji za utvrđivanje rada na izdvojenom mjestu rada te pravo na naknadu troška u slučaju rada od kuće. Stoga će se, mogućnost propisivanja neoporezive naknade troškova za rad od kuće razmotriti po usvajanju izmjena i dopuna Zakona o radu. • Od 1.1.2017. smanjene su stope poreza na dohodak s 25% na 24% i s 40% na 36%. Od 1.1.2021. smanjene su stope poreza na dohodak s 12% na 10%, 24% na 20% te 36% na 30%. Međutim, iako se kod godišnjeg dohotka u zakonskim odredbama „čitaju“ dvije porezne stope (20% i 30%), primjenjujući zakonske odredbe o umanjenju porezne obvezu u primjeni imamo zapravo više poreznih stopa (0%, 10%, 15%, 20% i 30%) - stopu od 0% plaćaju mladi do 25 - te godine života obzirom da im se porezna obveza po osnovi ostvarene plaće utvrđena primjenom stope od 20% umanjuje za 100% - stopu od 10% plaćaju mladi od 26- te do 30-te godine života po osnovi ostvarene plaće obzirom da im se porezna obveza po osnovi ostvarene plaće utvrđena primjenom stope od 20% umanjuje za 50% - stopu od 10% i 15% plaćaju umirovljenici i porezni obveznici na potpomognutim područjima obzirom da im se porezna obveza po osnovi ostvarenog dohotka od nesamostalnog rada umanjuje za 50% - stopu od 20% plaćaju svi ostali porezni obveznici kojima visina godišnje porezne osnovice ne prelazi 360.000,00 kn, - stopu od 30% plaćaju svi ostali porezni obveznici kojima visina godišnje porezne osnovice prelazi 360.000,00 kn S obzirom na fiskalni učinak na proračun jedinica lokalne samouprave tj. smanjenje prihoda s osnove poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak prijedlog nije prihvatljiv. • Od 1.1. 2017. osnovni osobni odbitak povećan je s 2.600 kuna na 3.800 kuna te su povećani osobni odbitci za djecu i druge uzdržavane članove, a od 1.1.2020. osnovni osobni odbitak je ponovno povećan s 3.800 kuna na 4.000 kuna. Prema danas važećoj visini osobnog odbitka gotovo 70% svih zaposlenih i umirovljenika nije obuhvaćeno oporezivanjem. Daljnje povećanje osnovnog osobnog odbitka dovodi u pitanje načelo razmjernosti - porez trebaju plaćati svi, a plaća ga oko 1/3 svih obveznika poreza na dohodak. • Predloženom izmjenom drugačijeg reguliranja statusa uzdržavane djece u slučaju da „prvo dijete“ ostvari godišnje primitke iznad Zakonom propisanog iznosa do kojeg se neka osoba može smatrati uzdržavanim članom značilo bi djelomično uvažavanje status uzdržavanog djeteta unatoč činjenici da je ostvario primitke više od propisanog limita, a sve s ciljem povećanja osobnog odbitka za sljedeće dijete. Navedeno bi narušilo praćenje statusa uzdržavanih članova u jasno uređenom sustavu.
7 Janja Linardić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Smatram da bi iznosi izraženi u eurima trebali biti okrugli bojevi (broj koji se može napisati kao umnožak jednoznamenkastog ili dvoznamenkastog broja i potencije s bazom „10“ kojoj je eksponent pozitivan cijeli broj) te da bi visine određenih minimalnih iznosa trebalo povećanjem prilagoditi poskupljenju života. Također smatram da su potrebne dorade vezane uz pravo na bolovanje zbog komplikacija u trudnoći, te porodiljnom dopustu u kojem se prima 100% svoje plaće ali ne više od određenog iznosa. Ovdje je potrebno ujednačiti iznose jer se radi o istoj osobi, na istom radnom mjestu i u veoma kratkom vremenskom razdoblju. Nije prihvaćen U skladu s načelom neutralnosti, novčani iznosi preračunavaju se uz primjenu fiksnog tečaja konverzije te sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje propisanima člankom 14. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN 57/22, 88/22-Ispravak; dalje: Zakon o uvođenju eura), te ako je primjenjivo i člankom 15. tog Zakona, dok se pravilo vezano za zaokruživanje na nižu deseticu iz članka 69. stavka 3. istog Zakona primjenjuje samo i isključivo na izradu prekršajnih i kaznenih odredbi u zakonima, podzakonskim aktima i općim aktima. Stoga predloženi način preračunavanja i zaokruživanja nije u skladu sa Zakonom o uvođenju eura. Zakonom o porezu na dohodak uređuje se porezni tretman naknade za bolovanje zbog komplikacija u trudnoći te rodiljnih i roditeljskih potpora. Iznos naknade za bolovanje zbog komplikacija u trudnoći uređen je Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, dok su iznosi rodiljnih i roditeljskih potpora uređeni Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama. Slijedom navedenog, prijedlog nije predmet Zakona o porezu na dohodak.
8 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 17. Zbog velikog povećanja cijena i troškova života, u članku 5. tražimo propisivanje iznosa od 30.000,00 kn. Iznos u kunama potrebno je primijeniti na 2022. godinu, dok od 1. siječnja 2023. treba propisati primjenu ekvivalentnog iznosa u eurima. Nije prihvaćen Sukladno zadanim limitima financijskog okvira postojeći godišnji iznos primitaka koji neka osoba može ostvariti da bi se mogla smatrati uzdržavanim članom od 15.000,00 kuna predlaže se povećati na 24.000,00 kuna. Navedeni iznos izračunat je kao šesterostruki iznos osnovnog osobnog odbitka od 4.000,00 kuna. Ističemo kako se kontinuirano analizira porezni sustav te će se daljnje promjene u poreznim propisima prihvaćati sukladno fiskalnim mogućnostima.
9 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 15. Članak 69. st. 3. Zakona o uvođenju eura propisao je zaokruživanje na nižu deseticu kako bi iznosi u zakonskim propisima bili jednostavniji, lakše pamtljiviji i primjenjiviji, te smatramo da na ovaj način treba provesti sva zaokruživanja u samom Zakonu o porezu na dohodak radi praktičnosti, u korist građana, kako prema odredbama Zakona o uvođenju eura (čl. 7. st. 2.) ne bi bili u nepovoljnijem položaju. Predlažemo propisati niže kazne za fizičke osobe - obrtnike. Nije prihvaćen Zaokruživanje na nižu deseticu propisano člankom 69. stavkom 3. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, br. 57/22, 88/22-Ispravak; dalje: Zakon o uvođenju eura) odnosi se isključivo na izradu prekršajnih i kaznenih odredbi u zakonima, podzakonskim aktima i općim aktima. Svi drugi novčani iznosi, u skladu s načelom neutralnosti, preračunavaju se uz primjenu fiksnog tečaja konverzije te sukladno pravilima preračunavanja i zaokruživanja utvrđenima člankom 14. i, ako je primjenjivo, člankom 15. Zakona o uvođenju eura te se ne mogu preračunavati i zaokruživati na nižu deseticu. Vezano za prijedlog propisivanja nižih kazni za fizičke osobe – obrtnike napominjemo kako je nužno da su kazne odvračajuće kako bi se osiguralo poštivanje prava i obveza poreznih obveznika. Također, ističemo kako su prekršajne odredbe propisane Zakonom o porezu na dohodak, ujednačene s prekršajnim odredbama ostalih poreznih propisa (Općim poreznim zakonom, Zakonom o porezu na dobit, Zakonom o porezu na dodanu vrijednost).
10 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 14. Članak 69. st. 3. Zakona o uvođenju eura propisao je zaokruživanje na nižu deseticu kako bi iznosi u zakonskim propisima bili jednostavniji, lakše pamtljiviji i primjenjiviji, te smatramo da na ovaj način treba provesti sva zaokruživanja u samom Zakonu o porezu na dohodak radi praktičnosti, u korist građana, kako prema odredbama Zakona o uvođenju eura (čl. 7. st. 2.) ne bi bili u nepovoljnijem položaju. Nije prihvaćen Zaokruživanje na nižu deseticu propisano člankom 69. stavkom 3. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, br. 57/22, 88/22-Ispravak; dalje: Zakon o uvođenju eura) odnosi se isključivo na izradu prekršajnih i kaznenih odredbi u zakonima, podzakonskim aktima i općim aktima. Svi drugi novčani iznosi, u skladu s načelom neutralnosti, preračunavaju se uz primjenu fiksnog tečaja konverzije te sukladno pravilima preračunavanja i zaokruživanja utvrđenima člankom 14. i, ako je primjenjivo, člankom 15. Zakona o uvođenju eura te se ne mogu preračunavati i zaokruživati na nižu deseticu.
11 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 10. Umjesto iznosa "464,53 eura" predlažemo propisati "500,00 eura". Obrazloženje: Slijedom velikog povećanja cijena i troškova poslovanja, predlažemo propisati u članku 35. stavku 2. Zakona iznos od 500,00 eura. Takav prijedlog u skladu je sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute, iz kojega je razvidno da postoji prostor za regulacijom u korist obrtnika i drugih obveznika poreza na dohodak. Radi praktičnosti provedbe i primjene u gospodarstvu, iznose je potrebno zaokružiti. Nije prihvaćen Novčani iznosi izraženi u eurima preračunati su uz primjenu fiksnog tečaja konverzije te sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje propisanima Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN, br. 57/22, 88/22-Ispravak; dalje: Zakon o uvođenju eura). Predloženi novčani iznos (zaokruživanje na cijeli broj na više) nije u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje propisanima Zakonom o uvođenju eura.
12 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 9. Umjesto iznosa "21.24 eura" predlažemo propisati "25,00 eura". Budući da se najveći dio izmjena u Nacrtu Zakona odnosi na potrebu usklađivanja sa odredbama Zakona o uvođenju eura kao službene valute, te budući da je odredbama istog Zakona (čl. 7. st. 2.) jasno razvidno da zbog uvođenja eura potrošači (građani i u pojedinim odredbama Zakona radnici) nikako ne smiju doći u nepovoljniji položaj nego što bi bili da euro nije uveden, smatramo da postoji prostor u kojem je moguće ugraditi navedene promjene. Radi praktičnosti provedbe i primjene u gospodarstvu, iznose je potrebno zaokružiti. Nije prihvaćen Novčani iznosi izraženi u eurima preračunati su uz primjenu fiksnog tečaja konverzije te sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje propisanima Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN, br. 57/22, 88/22-Ispravak; dalje: Zakon o uvođenju eura). Predloženi novčani iznos (zaokruživanje na cijeli broj na više) nije u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje propisanima Zakonom o uvođenju eura.
13 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 7. Umjesto iznosa "3.981,69 euro" predlažemo propisati "4.000,00 euro". Budući da se najveći dio izmjena u Nacrtu Zakona odnosi na potrebu usklađivanja sa odredbama Zakona o uvođenju eura kao službene valute, te budući da je odredbama istog Zakona (čl. 7. st. 2.) jasno razvidno da zbog uvođenja eura potrošači (građani i u pojedinim odredbama Zakona radnici) nikako ne smiju doći u nepovoljniji položaj nego što bi bili da euro nije uveden, smatramo da postoji prostor u kojem je moguće ugraditi navedene promjene. Radi praktičnosti provedbe i primjene u gospodarstvu, iznose je potrebno zaokružiti. Nije prihvaćen Novčani iznosi izraženi u eurima preračunati su uz primjenu fiksnog tečaja konverzije te sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje propisanima Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN, br. 57/22, 88/22-Ispravak; dalje: Zakon o uvođenju eura). Predloženi novčani iznos (zaokruživanje na cijeli broj na više) nije u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje propisanima Zakonom o uvođenju eura.
14 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 6. Umjesto iznosa "47.780,28 euro" predlažemo propisati "48.000,00 euro". Budući da se najveći dio izmjena u Nacrtu Zakona odnosi na potrebu usklađivanja sa odredbama Zakona o uvođenju eura kao službene valute, te budući da je odredbama istog Zakona (čl. 7. st. 2.) jasno razvidno da zbog uvođenja eura potrošači (građani i u pojedinim odredbama Zakona radnici) nikako ne smiju doći u nepovoljniji položaj nego što bi bili da euro nije uveden, smatramo da postoji prostor u kojem je moguće ugraditi navedene promjene. Radi praktičnosti provedbe i primjene u gospodarstvu, iznose je potrebno zaokružiti. Nije prihvaćen Novčani iznosi izraženi u eurima preračunati su uz primjenu fiksnog tečaja konverzije te sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje propisanima Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN, br. 57/22, 88/22-Ispravak; dalje: Zakon o uvođenju eura). Predloženi novčani iznos (zaokruživanje na cijeli broj na više) nije u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje propisanima Zakonom o uvođenju eura.
15 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 5. Predlažemo da članak 17. stavak 1. Zakona o porezu na dohodak glasi: "U smislu ovoga Zakona, uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom (dalje u tekstu: uzdržavani članovi) smatraju se fizičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu ovoga Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos od 30.000,00 kuna na godišnjoj razini." Obrazloženje: Predloženim izmjenama ne postiže se najavljeno povećanje iznosa za uzdržavanog člana obitelji na 24.000,00 kn, koje ionako smatramo nedovoljim. Zbog velikog povećanja cijena i troškova života tražimo propisivanje iznosa od 30.000,00 kn. Iznos u kunama potrebno je primijeniti na 2022. godinu, dok od 1. siječnja 2023. treba propisati primjenu ekvivalentnog iznosa u eurima (uskladiti članak 17. Nacrta Zakona). Nije prihvaćen Sukladno zadanim limitima financijskog okvira postojeći godišnji iznos primitaka koji neka osoba može ostvariti da bi se mogla smatrati uzdržavanim članom od 15.000,00 kuna predlaže se povećati na 24.000,00 kuna. Navedeni iznos izračunat je kao šesterostruki iznos osnovnog osobnog odbitka od 4.000,00 kuna. Ističemo kako se kontinuirano prate sve promjene i analizira porezni sustav te će se daljnje promjene u poreznim propisima prihvaćati sukladno fiskalnim mogućnostima.
16 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 4. U stavku 1. ovoga članka riječi "iznosi 2.500,00 kuna" zamjenjuju se riječima: "iznosi 350,00 eura". Sukladno navedenom predlažemo uskladiti novčane iznose u tablici iz stavka 3. ovog članka. Obrazloženje: Budući da se najveći dio izmjena u Nacrtu Zakona odnosi na potrebu usklađivanja sa odredbama Zakona o uvođenju eura kao službene valute, te budući da je odredbama istog Zakona (čl. 7. st. 2.) jasno razvidno da zbog uvođenja eura potrošači (građani i u pojedinim odredbama Zakona radnici) nikako ne smiju doći u nepovoljniji položaj nego što bi bili da euro nije uveden, smatramo da postoji prostor u kojem je moguće ugraditi predložene promjene. Radi praktičnosti provedbe i primjene u gospodarstvu, novčane iznose potrebno je zaokružiti. Nije prihvaćen Novčani iznosi izraženi u eurima preračunati su uz primjenu fiksnog tečaja konverzije te sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje propisanima Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN, br. 57/22, 88/22-Ispravak; dalje: Zakon o uvođenju eura). Predloženi novčani iznos (zaokruživanje na cijeli broj na više) nije u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje propisanima Zakonom o uvođenju eura.
17 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 1. Budući da se najveći dio izmjena u Nacrtu Zakona odnosi na potrebu usklađivanja sa odredbama Zakona o uvođenju eura kao službene valute, te budući da je odredbama istog Zakona (čl. 7. st. 2.) jasno razvidno da zbog uvođenja eura potrošači (građani i u pojedinim odredbama Zakona radnici) nikako ne smiju doći u nepovoljniji položaj nego što bi bili da euro nije uveden, smatramo da postoji prostor u kojem je moguće ugraditi promjenu gdje se riječi „do visine 500,00 kuna“ zamjenjuju riječima „do visine 70,00 eura“ a riječi „do 6.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „do 840,00 eura“. Radi praktičnosti provedbe i primjene u gospodarstvu potrebno je isto zaokružiti. Nije prihvaćen Novčani iznosi izraženi u eurima preračunati su uz primjenu fiksnog tečaja konverzije te sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje propisanima Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN, br. 57/22, 88/22-Ispravak; dalje: Zakon o uvođenju eura). Predloženi novčani iznos (zaokruživanje na cijeli broj na više) nije u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje propisanima Zakonom o uvođenju eura.
18 HOK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Hrvatska obrtnička komora u niz navrata predlagala je izmjene zakonskih i podzakonskih propisa kojima su regulirane obveze obračuna i plaćanja poreza. U vrijeme produbljenja gospodarske krize, kao posljedice višestrukih poremećaja na svjetskom tržištu, ukazujemo na pojačanu potrebu traženih izmjena. Smatramo stoga da je nužno potrebno, u dijelu gdje navodite kao bitnu izmjenu i dopunu Zakona za umanjenje obveze poreza na dohodak za mlade do 25 odnosno do 30 godina upozoriti da još uvijek niste prihvatili naš zahtjev da izmjenama budu obuhvaćeni i mladi obrtnici. Posebno u dijelu gdje ponovno navodite da je Programom Vlade bila obuhvaćena cjelovita porezna reforma koja obuhvaća sve segmente poreznog sustava, a posebno je usmjerena na porezno rasterećenje građana i poduzetnika. Nadalje, tražili smo da se poveća iznos do kojeg se neka osoba može smatrati uzdržavanim članom na iznos 30.000,00 kn godišnje, te molimo da se upravo radi trenutnih velikih povećanja cijena i troškova života isto prihvati, posebice jer velik broj studenata nije angažiran samo u sezonskim poslovima već kroz cijelu godinu studiranja. Nije prihvaćen Pri propisivanju porezne olakšice prvenstveni cilj bio je porezno rasteretiti rad, odnosno mjera je usmjerena isključivo na mlade do 30. godine života koji ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada kako bi se zaustavio odljev mladih osoba i visokoobrazovanog mladog kadra iz zemlje. Fizičke osobe koje obavljaju samostalne djelatnosti obrta i utvrđuju s te osnove dohodak njihov se način utvrđivanja dohotka razlikuje od načina utvrđivanja dohotka od nesamostalnog rada. Prema Zakonu o porezu na dohodak fizičke osobe ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada kao naknadu za obavljeni rad i za posloprimca ne postoje nikakvi poslovni rizici, a niti mogućnost ostvarivanja gubitka. Poduzetničku djelatnost poduzetnik najčešće obavlja s drugim fizičkim osobama kao zaposlenicima. Ostvareni dohodak je rezultat ne samo rada poduzetnika već i uloženog kapitala. Zakonom o porezu na dohodak propisana je mogućnost da poduzetnici koji utvrđuju dobit i plaćaju porez na dobit kao porezno priznati rashod iskazuju i poduzetničku plaću kroz koju mogu koristiti oslobođenje odnosno olakšicu od plaćanja poreza na dohodak. Nadalje, vodeći računa o limitima financijskog okvira te načelu razmjernosti predlaže se postojeći godišnji iznos do kojeg se neka osoba može smatrati uzdržavanim članom od 15.000,00 kuna povećati na 24.000,00 kuna. Navedeni iznos prati povećanje minimalne satnice studenata, a izračunat je kao šesterostruki iznos propisanog osnovnog osobnog odbitka. Također, važno je istaknuti kako će se predloženom izmjenom omogućiti bolji standard ne samo studentima već svim fizičkim osobama - uzdržavanim članovima i njihovim uzdržavateljima uslijed povećanja raspoloživog dohotka obzirom da se povećanje iznosa do kojeg se neka osoba može smatrati uzdržavanim članom ne odnosi samo na studente već i na ostale fizičke osobe.
19 Fani Ptiček PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 7. 30.000,00/7,53450=3.981,68425 Molila bih Vas obrazloženje kako ste došli do ovog zaokruživanja? Nije prihvaćen Jedno od najvažnijih načela Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN, br. 57/22, 88/22-Ispravak) je načelo zaštite potrošača prema kojem uslijed preračunavanja potrošač ne smije biti u financijski nepovoljnijem položaju nego što bi bio da euro nije uveden, a trebaju ga primjenjivati kako poslovni subjekti tako i tijela javne vlasti. Stoga se pri preračunavanju iznosa koji su u Zakonu o porezu na dohodak propisani u mjesečnim i godišnjim iznosima, kako se ne bi porezne obveznike dovelo u nepovoljniji položaj, propisani mjesečni iznos, na temelju kojeg se izvodi godišnji iznos, zaokružuje se na veću decimalu tj. prvu veću jedinicu.
20 DOMINIK TOMISLAV VLADIĆ II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, a) Ocjena stanja Umjesto samo promjena valute, promijenite porezne stope tako da umjesto 24% i 36% imamo 0% do 10.000 kn bruto, 10% do iznosa od 16.000 kn bruto i iznad toga 36%. Umjesto da sve plaće jednako oporezujete, uvedite kriterije za razlikovanje menađerskih plaća i plaća radnika. Menađerske plaće ograničite na maksimalno trostruki iznos prosječne netko plaće u poduzeću o kojemu se radi a u slučajevima kada poduzeće ne posluje uredno treba onemogućiti takvim plaćama da budu veće od prosječnih plaća u poduzeću. Sada imamo situacije gdje radnici ne dobivaju mjesecima ništa ili su na minimalcu, a navodni timovi koji spašavaju poduzeće ili ga vode imaju i preko 50.000 kn mjesečne plaće i razne dodatke po ugovorima. Stope za menađerske plaće trebaju biti znatno veće od stopa za plaće radnika. Isto tako uvedite kriterije deficitarnih zanimanja kao što je IT, medicina ili druge prepoznate struke pa tamo ukinite najnižu poreznu stopu a kriterij za veću neka bude 20.000 kn bruto. U javnim i državnim poduzećima ili tamo gdje je država suvlasnik onemogućite menađerske ugovore koji štite pljačkaše i omogućuju da se milijunska šteta prebaci na račune građana a oni koji uzrokuju štetu slobodno šeću u druga poduzeća i rade isto. Menađerska funkcija ne treba biti pravo i treba trajno onemogućiti svakome tko je uzrokovao štetu da ikada više bude na takvim pozicijama. Nije prihvaćen Napominje se kako su od 1.1.2017. smanjene stope poreza na dohodak s 25% na 24% i s 40% na 36%. Od 1.1.2021. smanjene su stope poreza na dohodak s 12% na 10%, 24% na 20% te 36% na 30%. Međutim, iako se kod godišnjeg dohotka u zakonskim odredbama „čitaju“ dvije porezne stope (20% i 30%), primjenjujući zakonske odredbe o umanjenju porezne obvezu u primjeni imamo zapravo više poreznih stopa (0%, 10%, 15%, 20% i 30%) - stopu od 0% plaćaju mladi do 25 - te godine života obzirom da im se porezna obveza po osnovi ostvarene plaće utvrđena primjenom stope od 20% umanjuje za 100% - stopu od 10% plaćaju mladi od 26- te do 30-te godine života po osnovi ostvarene plaće obzirom da im se porezna obveza po osnovi ostvarene plaće utvrđena primjenom stope od 20% umanjuje za 50% - stopu od 10% i 15% plaćaju umirovljenici i porezni obveznici na potpomognutim područjima obzirom da im se porezna obveza po osnovi ostvarenog dohotka od nesamostalnog rada umanjuje za 50% - stopu od 20% plaćaju svi ostali porezni obveznici kojima visina godišnje porezne osnovice ne prelazi 360.000,00 kn, - stopu od 30% plaćaju svi ostali porezni obveznici kojima visina godišnje porezne osnovice prelazi 360.000,00 kn
21 Auto SL 91 d.o.o. Pula PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 4. U članku 14. stavku 1. riječi: „iznosi 331,81 euro“ zamjenjuje se riječima: „iznosi 375,00 eura“. U stavku 3. riječi: „u visini 530,89 eura“ zamjenjuju se riječima: „u visini 600,00 eura“. „(4) Rezident može uvećati osnovni osobni odbitak iz stavka 2. ovoga članka u visini: ( 0,7 / 262,50) (1 / 375,00) ... i tako dalje... U nastavku kod obrazloženja članka 4. unesen je komentar i prijedlog izmjena iznosa i koeficijenata: Nakon donošenja ovog pravilnika Izmjene i dopune za potrebe usklađenja mogle bi izgledati ovako: (prijedlog) Uz članak 4. "Predlaže se zamjena iznosa od 331,81 euro iznosom od 375,00 eura." "Predlaže se zamjena iznosa od 530,89 eura iznosom od 600,00 eura." Sljedeće izmjene i dopune usklađenja mogle bi primjerice izgledati ovako u slučaju kada nema promjene koeficijenta iako bi kod r.b 12. Invalidnost poreznog obveznika, uzdržavanog člana koeficijent sa 0,4 uskladiti na 0,7 možda i na 1,0 odnosno izjednačiti ga sa Uzdržavanim članom i prvim djetetom sa, a kod r.b. 13 koeficijent sa prema logici 1,5 uskladiti na 1,7 čime se potiče rad i zapošljavanje OSI i OSTO, ali i poslodavci na stimulativno iskazivanje viših bruto plaća čime se povećavaju agregatne uplate i potiče potrošnja, a politikom poreza na dohodak potiče se i natalitet ne samo domicilnog stanovništva već i migracija radno aktivne niže ili više obrazovanih radnika, te konkurentnost poduzetništva i uopće gospodarstva: "Predlaže se zamjena iznosa iskazanih u eurima i centima u koloni 5 koji su izračunani kao umnožak iznosa propisanog koeficijenta i osnovice osobnog odbitka od 375,00 eura kako slijedi: R.br. Osnova za uvećanje osnovnog osobnog odbitka Koeficijent Mjesečni iznos (u eurima i centima) 1. Uzdržavani članovi uže obitelji 0,7 262,50 2. Prvo uzdržavano dijete 0,7 262,50 3. Drugo uzdržavano dijete 1,0 375,00 ...............i tako redom 12. Invalidnost poreznog obveznika sa 0,4 na 0,7 0,7 262,50 13. Invalidnost (I*) utvrđena ..... sa 1,5 na 1,7 1,7 637,50" Nije prihvaćen Novčani iznosi izraženi u eurima preračunati su uz primjenu fiksnog tečaja konverzije te sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje propisanima Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN, br. 57/22, 88/22-Ispravak; dalje: Zakon o uvođenju eura). Predloženi novčani iznos (zaokruživanje na cijeli broj na više) nije u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje propisanima Zakonom o uvođenju eura. Napominjemo kako je od 1.1. 2017. osnovni osobni odbitak povećan s 2.600 kuna na 3.800 kuna te su povećani osobni odbitci za djecu i druge uzdržavane članove, a od 1.1.2020. osnovni osobni odbitak je ponovno povećan s 3.800 kuna na 4.000 kuna. Prema danas važećoj visini osobnog odbitka gotovo 70% svih zaposlenih i umirovljenika nije obuhvaćeno oporezivanjem. Daljnje povećanje osnovnog osobnog odbitka dovodi u pitanje načelo razmjernosti - porez trebaju plaćati svi, a plaća ga oko 1/3 svih obveznika poreza na dohodak.
22 Auto SL 91 d.o.o. Pula OBRAZLOŽENJE, Uz članak 4. Nakon donošenja ovog pravilnika Izmjene i dopune za potrebe usklađenja mogle bi izgledati ovako: (prijedlog) Uz članak 4. "Predlaže se zamjena iznosa od 331,81 euro iznosom od 375,00 eura." "Predlaže se zamjena iznosa od 530,89 eura iznosom od 600,00 eura." Sljedeće izmjene i dopune usklađenja mogle bi primjerice izgledati ovako u slučaju kada nema promjene koeficijenta iako bi kod r.b 12. Invalidnost poreznog obveznika, uzdržavanog člana koeficijent sa 0,4 uskladiti na 0,7 možda i na 1,0 odnosno izjednačiti ga sa Uzdržavanim članom i prvim djetetom sa, a kod r.b. 13 koeficijent sa prema logici 1,5 uskladiti na 1,7 čime se potiče rad i zapošljavanje OSI i OSTO, ali i poslodavci na stimulativno iskazivanje viših bruto plaća čime se povećavaju agregatne uplate i potiče potrošnja, a politikom poreza na dohodak potiče se i natalitet ne samo domicilnog stanovništva već i migracija radno aktivne niže ili više obrazovanih radnika, te konkurentnost poduzetništva i uopće gospodarstva: "Predlaže se zamjena iznosa iskazanih u eurima i centima u koloni 5 koji su izračunani kao umnožak iznosa propisanog koeficijenta i osnovice osobnog odbitka od 375,00 eura kako slijedi: R.br. Osnova za uvećanje osnovnog osobnog odbitka Koeficijent Mjesečni iznos (u eurima i centima) 1. Uzdržavani članovi uže obitelji 0,7 262,50 2. Prvo uzdržavano dijete 0,7 262,50 3. Drugo uzdržavano dijete 1,0 375,00 ...............i tako redom 12. Invalidnost poreznog obveznika sa 0,4 na 0,7 0,7 262,50 13. Invalidnost (I*) utvrđena ..... sa 1,5 na 1,7 1,7 637,50" Nije prihvaćen Novčani iznosi izraženi u eurima preračunati su uz primjenu fiksnog tečaja konverzije te sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje propisanima Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN, br. 57/22, 88/22-Ispravak; dalje: Zakon o uvođenju eura). Predloženi novčani iznos (zaokruživanje na cijeli broj na više) nije u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje propisanima Zakonom o uvođenju eura. Nadalje, napominjemo kako je od 1.1. 2017. osnovni osobni odbitak povećan s 2.600 kuna na 3.800 kuna te su povećani osobni odbitci za djecu i druge uzdržavane članove, a od 1.1.2020. osnovni osobni odbitak je ponovno povećan s 3.800 kuna na 4.000 kuna. Prema danas važećoj visini osobnog odbitka gotovo 70% svih zaposlenih i umirovljenika nije obuhvaćeno oporezivanjem. Daljnje povećanje osnovnog osobnog odbitka dovodi u pitanje načelo razmjernosti - porez trebaju plaćati svi, a plaća ga oko 1/3 svih obveznika poreza na dohodak.
23 Auto SL 91 d.o.o. Pula PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 2. Sljedeće izmjene i dopune usklađenja : U članku 11. stavku 12. riječi: „ne prelaze 663,61 euro “ zamjenjuju se riječima: „ne prelaze 700,00 euro“, a riječi: „do 26,54 eura“ zamjenjuju se riječima: „do 30,00eura“. Nije prihvaćen Novčani iznosi izraženi u eurima preračunati su uz primjenu fiksnog tečaja konverzije te sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje propisanima Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN, br. 57/22, 88/22-Ispravak; dalje: Zakon o uvođenju eura). Predloženi novčani iznos (zaokruživanje na cijeli broj na više) nije u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje propisanima Zakonom o uvođenju eura.
24 Auto SL 91 d.o.o. Pula PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 1. Primjer usklađenja sljedećih izmjena i dopuna, nakon usklađenja postojećih vrijednosti sa € „do visine 66,37 eura“ zamjenjuju se riječima: „do visine 75,00 eura“, a riječi: „do 796,44 eura“, zamjenjuju se riječima: „do 900,00 eura“. (napomena index usklađenja od 113 u odnosu na utvrđene vrijednosti unatrag 3 godine što je u ovim uvjetima izuzetno skromno a pomaže rastu standarda) Nije prihvaćen Novčani iznosi izraženi u eurima preračunati su uz primjenu fiksnog tečaja konverzije te sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje propisanima Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN, br. 57/22, 88/22-Ispravak; dalje: Zakon o uvođenju eura). Predloženi novčani iznos (zaokruživanje na cijeli broj na više) nije u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje propisanima Zakonom o uvođenju eura.
25 Auto SL 91 d.o.o. Pula NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Očekivano, povećanje odnosno rekao bih opće korisno usklađivanje limita za uzdržavane članove posebno učenike i studente je odlična priča mada je trebalo i ranije reagirati prije sezone, a nakon dovršetka savjetovanja i usklađenja sa € vrijednostima treba se odmaknuti od kunskih vrijednosti osnovica te prije 2023. iskoristiti priliku i uskladiti ostale osnovice što će predstavljati pozitivan trend nastavka poreznih reformi. U tom smislu prema pojedinim točkama izmjena i dopunama pravilnika iako nije u ovom trenutku predmet suštinske izmjene i dopune slobodni smo predložiti nekakav prijedlog izmjena koji bi mogao biti u primjeni za 2023. uvažavajući činjenicu kako će Vlada RH u posljednjem kvartalu uskladiti vrijednosti minimalne neto / bruto plaće za redovne sate rada, odnosno kao će konačno jasno donijeti odluku o minimalnoj neto / bruto satnici rada, kao što je to utvrđeno u slučaju minimalne studentske/učeničke satnice rada. Primljeno na znanje Ističemo kako se kontinuirano prate sve promjene i analizira porezni sustav te će se predloženo razmotriti pri sljedećim izmjenama poreznih propisa sukladno fiskalnim mogućnostima.
26 ANTONIO ŠĆUKANEC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Pozdrav, ja bih se ovdje osvrnuo na OSOBE S INVALIDITETOM I INVALIDE RADA ! Radi se o diskriminaciji svjesnom zanemarivanju takvih radnika jer ispada da Invalidi rada imaju veća prava nego li ZAPOSLENE osobe s invaliditetom. A tvrtke su sufinancirane od DRŽAVE po raznim područjima... npr, sufinancira se plaća, nabava stolova, stolica, kompjutera i ostale uredske opreme i ostalih stvari materijalnih i nematerijalnih! - Treba nas uključiti u radne skupine poslodavaca kod pregovora o kolektivnim ugovorima i u tripartitivnim tjelima! -Posebna skupina su i HRVATSKI VOJNI RATNI INVALIDI I ZAPOSLENE OSOBE S INVALIDITETOM koje mogu i žele raditi. Primjerice (SRČANE) OSOBE S INVALIDITETOM mogu raditi mnoge UREDSKE POSLOVE pa i u MUP-u i ostalim Ministarstvima. No MI TAKVE OSOBE koji smo operirali srce ne možemo biti niti: Vojnik,Policajac,Vatrogasac,Vozač teretnih vozila,Vozač Autrobusa,Vozač tramvaja u Zetu znači ništa što se smatra PROFESIONALNIM POSLOM ,a shvatite tako su nam srušeni snovi u ranom djetinjstvu! Po materijalnim stvarima i po pravima pa vas molim da u ovom zakonu BALANSIRATE PRAVA kako u KOLEKTIVNIM UGOVORIMA JAVNIH TVRTKI I LOKALNOJ I PODRUČNOJ SAMOUPRAVI . Prijedlog: Osobama s invaliditetom kod zapošljavanja bi trebale dobiti dvojni status! To je da im se da status i INVALIDA RADA što je nekada prije i bilo, ali uz posebnu definiciju da se ne bih dogodilo da Zavod za vještačenje odredi da ta osoba nije sposobna za rad , a u stvarnosti je ! - Beneficirani radni staž za vrijeme trajanja zaposlenja jer je pitanje tko će od nas doživjeti MIROVINU zbog skraćenog životnog vijeka, pa timme i radnog! - U metodologiju kod vještaćenja uvesti da je SRCE GLAVNI ORGAN za preživljavanje u ovom ludom svijetu! Jer mnoge navedene osobe ne mogu raditi razne poslove, mogu samo određene i definirane primjerice u RAZNIM UREDIMA I SL. ! Mislim da treba POD HITNO RIJEŠAVATI OVAKVE INDIVIDUALNE PRIČE ! Primjer: Ja sam osoba s invaliditetom općeg stanja 80% invalidnosti i imam trajno oštećenje srca jer se logično izvodila ZAHTJEVNA I KOMPLICIRANA OPERACIJA SRCA .10.08.1994. godine sam operirao srce u SAD-u u Memphisu gdje me je operirao doktror William Novick koji je kasnije dolazio u RH operirati i druge malene pacijente. Bilo je RATNO STANJE ! Moj otac Mladen Šćukanec bio je u ratu preko 1800 dana u kojima je prošao od Pričuvnog sastava MUP-a na Zagrebačkom Velesajmu . Nadam se da će ovaj tekst do razumnih ljudi doći i da će samim time biti USVOJEN! Na kraju ispričavam se što naglašavam neke bitne stvari u tekstu iznad. S poštovanjem, Nije prihvaćen Zakonom o porezu na dohodak, između ostalog, uređen je porezni tretman primitaka po osnovi nesamostalnog rada (plaća i mirovina) te socijalnih naknada. Osobe koje ostvaruju mirovinu i plaću imaju mogućnost uvećanja osnovnog osobnog odbitka po osnovi invalidnosti i to: 1.000,00 kuna mjesečno odnosno 3.750,00 kuna mjesečno ukoliko osoba ima utvrđenu invalidnost po jednoj osnovi 100% ili na temelju posebnih propisa ostvaruje pravo na doplatak za pomoć i njegu odnosno pravo na osobnu invalidninu. Utvrđivanje statusa osobe s invaliditetom i invalida rada te njihovih prava uređeno je posebnim propisima te nije predmet Zakona o porezu na dohodak.
27 ANTONIO ŠĆUKANEC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Pozdrav, ja bih se ovdje osvrnuo na OSOBE S INVALIDITETOM I INVALIDE RADA ! Radi se o diskriminaciji svjesnom zanemarivanju takvih radnika jer ispada da Invalidi rada imaju veća prava nego li ZAPOSLENE osobe s invaliditetom. A tvrtke su sufinancirane od DRŽAVE po raznim područjima... npr, sufinancira se plaća, nabava stolova, stolica, kompjutera i ostale uredske opreme i ostalih stvari materijalnih i nematerijalnih! - Treba nas uključiti u radne skupine poslodavaca kod pregovora o kolektivnim ugovorima i u tripartitivnim tjelima! -Posebna skupina su i HRVATSKI VOJNI RATNI INVALIDI I ZAPOSLENE OSOBE S INVALIDITETOM koje mogu i žele raditi. Primjerice (SRČANE) OSOBE S INVALIDITETOM mogu raditi mnoge UREDSKE POSLOVE pa i u MUP-u i ostalim Ministarstvima. No MI TAKVE OSOBE koji smo operirali srce ne možemo biti niti: Vojnik,Policajac,Vatrogasac,Vozač teretnih vozila,Vozač Autrobusa,Vozač tramvaja u Zetu znači ništa što se smatra PROFESIONALNIM POSLOM ,a shvatite tako su nam srušeni snovi u ranom djetinjstvu! Po materijalnim stvarima i po pravima pa vas molim da u ovom zakonu BALANSIRATE PRAVA kako u KOLEKTIVNIM UGOVORIMA JAVNIH TVRTKI I LOKALNOJ I PODRUČNOJ SAMOUPRAVI . Prijedlog: Osobama s invaliditetom kod zapošljavanja bi trebale dobiti dvojni status! To je da im se da status i INVALIDA RADA što je nekada prije i bilo, ali uz posebnu definiciju da se ne bih dogodilo da Zavod za vještačenje odredi da ta osoba nije sposobna za rad , a u stvarnosti je ! - Beneficirani radni staž za vrijeme trajanja zaposlenja jer je pitanje tko će od nas doživjeti MIROVINU zbog skraćenog životnog vijeka, pa timme i radnog! - U metodologiju kod vještaćenja uvesti da je SRCE GLAVNI ORGAN za preživljavanje u ovom ludom svijetu! Jer mnoge navedene osobe ne mogu raditi razne poslove, mogu samo određene i definirane primjerice u RAZNIM UREDIMA I SL. ! Mislim da treba POD HITNO RIJEŠAVATI OVAKVE INDIVIDUALNE PRIČE ! Primjer: Ja sam osoba s invaliditetom općeg stanja 80% invalidnosti i imam trajno oštećenje srca jer se logično izvodila ZAHTJEVNA I KOMPLICIRANA OPERACIJA SRCA .10.08.1994. godine sam operirao srce u SAD-u u Memphisu gdje me je operirao doktror William Novick koji je kasnije dolazio u RH operirati i druge malene pacijente. Bilo je RATNO STANJE ! Moj otac Mladen Šćukanec bio je u ratu preko 1800 dana u kojima je prošao od Pričuvnog sastava MUP-a na Zagrebačkom Velesajmu . Nadam se da će ovaj tekst do razumnih ljudi doći i da će samim time biti USVOJEN! Na kraju ispričavam se što naglašavam neke bitne stvari u tekstu iznad. S poštovanjem, Nije prihvaćen Zakonom o porezu na dohodak, između ostalog, uređen je porezni tretman primitaka po osnovi nesamostalnog rada (plaća i mirovina) te socijalnih naknada. Osobe koje ostvaruju mirovinu i plaću imaju mogućnost uvećanja osnovnog osobnog odbitka po osnovi invalidnosti i to: 1.000,00 kuna mjesečno odnosno 3.750,00 kuna mjesečno ukoliko osoba ima utvrđenu invalidnost po jednoj osnovi 100% ili na temelju posebnih propisa ostvaruje pravo na doplatak za pomoć i njegu odnosno pravo na osobnu invalidninu. Utvrđivanje statusa osobe s invaliditetom i invalida rada te njihovih prava uređeno je posebnim propisima te nije predmet Zakona o porezu na dohodak.
28 ANTONIO ŠĆUKANEC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Pozdrav, ja bih se ovdje osvrnuo na OSOBE S INVALIDITETOM I INVALIDE RADA ! Radi se o diskriminaciji svjesnom zanemarivanju takvih radnika jer ispada da Invalidi rada imaju veća prava nego li ZAPOSLENE osobe s invaliditetom. A tvrtke su sufinancirane od DRŽAVE po raznim područjima... npr, sufinancira se plaća, nabava stolova, stolica, kompjutera i ostale uredske opreme i ostalih stvari materijalnih i nematerijalnih! - Treba nas uključiti u radne skupine poslodavaca kod pregovora o kolektivnim ugovorima i u tripartitivnim tjelima! -Posebna skupina su i HRVATSKI VOJNI RATNI INVALIDI I ZAPOSLENE OSOBE S INVALIDITETOM koje mogu i žele raditi. Primjerice (SRČANE) OSOBE S INVALIDITETOM mogu raditi mnoge UREDSKE POSLOVE pa i u MUP-u i ostalim Ministarstvima. No MI TAKVE OSOBE koji smo operirali srce ne možemo biti niti: Vojnik,Policajac,Vatrogasac,Vozač teretnih vozila,Vozač Autrobusa,Vozač tramvaja u Zetu znači ništa što se smatra PROFESIONALNIM POSLOM ,a shvatite tako su nam srušeni snovi u ranom djetinjstvu! Po materijalnim stvarima i po pravima pa vas molim da u ovom zakonu BALANSIRATE PRAVA kako u KOLEKTIVNIM UGOVORIMA JAVNIH TVRTKI I LOKALNOJ I PODRUČNOJ SAMOUPRAVI . Prijedlog: Osobama s invaliditetom kod zapošljavanja bi trebale dobiti dvojni status! To je da im se da status i INVALIDA RADA što je nekada prije i bilo, ali uz posebnu definiciju da se ne bih dogodilo da Zavod za vještačenje odredi da ta osoba nije sposobna za rad , a u stvarnosti je ! - Beneficirani radni staž za vrijeme trajanja zaposlenja jer je pitanje tko će od nas doživjeti MIROVINU zbog skraćenog životnog vijeka, pa timme i radnog! - U metodologiju kod vještaćenja uvesti da je SRCE GLAVNI ORGAN za preživljavanje u ovom ludom svijetu! Jer mnoge navedene osobe ne mogu raditi razne poslove, mogu samo određene i definirane primjerice u RAZNIM UREDIMA I SL. ! Mislim da treba POD HITNO RIJEŠAVATI OVAKVE INDIVIDUALNE PRIČE ! Primjer: Ja sam osoba s invaliditetom općeg stanja 80% invalidnosti i imam trajno oštećenje srca jer se logično izvodila ZAHTJEVNA I KOMPLICIRANA OPERACIJA SRCA .10.08.1994. godine sam operirao srce u SAD-u u Memphisu gdje me je operirao doktror William Novick koji je kasnije dolazio u RH operirati i druge malene pacijente. Bilo je RATNO STANJE ! Moj otac Mladen Šćukanec bio je u ratu preko 1800 dana u kojima je prošao od Pričuvnog sastava MUP-a na Zagrebačkom Velesajmu . Nadam se da će ovaj tekst do razumnih ljudi doći i da će samim time biti USVOJEN! Na kraju ispričavam se što naglašavam neke bitne stvari u tekstu iznad. S poštovanjem, Nije prihvaćen Zakonom o porezu na dohodak, između ostalog, uređen je porezni tretman primitaka po osnovi nesamostalnog rada (plaća i mirovina) te socijalnih naknada. Osobe koje ostvaruju mirovinu i plaću imaju mogućnost uvećanja osnovnog osobnog odbitka po osnovi invalidnosti i to: 1.000,00 kuna mjesečno odnosno 3.750,00 kuna mjesečno ukoliko osoba ima utvrđenu invalidnost po jednoj osnovi 100% ili na temelju posebnih propisa ostvaruje pravo na doplatak za pomoć i njegu odnosno pravo na osobnu invalidninu. Utvrđivanje statusa osobe s invaliditetom i invalida rada te njihovih prava uređeno je posebnim propisima te nije predmet Zakona o porezu na dohodak.
29 Antonio Prtenjača PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 1. Poštovana/i, iako to nije predviđeno ovim Nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o porezu na dohodak, koristim priliku da predložim da se oporezivanja (drugog dohotka) oslobode: - svote oslobođenja od plaćanja školarine za školovanje na studijima na temeljem internih akata obrazovnih ustanova kojima je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Unaprijed zahvaljujem na razmatranju. S poštovanjem, Antonio Prtenjača Primljeno na znanje Ističemo kako se kontinuirano prate sve promjene i analizira porezni sustav te će se predloženo razmotriti pri sljedećim izmjenama poreznih propisa sukladno fiskalnim mogućnostima.
30 ANA IVANOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Poštovani, Prema izvješću DZSa (izvor:https://podaci.dzs.hr/hr/podaci/cijene/) inflacija u glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj razini, ostvaren je u skupinama Prijevoz, za 20,3%, Hrana i bezalkoholna pića, za 16,9%, Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, za 9,6%, što čini 57,52% ukupne potrošnje. I jedina izmijena koju Vlada predlaže jest povećanje limita zbog kojeg se neka osoba može smatrati uzdržavanim članom. Da li je zbilja ovo moguće? Predlažem povećanje iznosa osnovnog osobnog odbitka sa 4.000 na 5.000kn, zatim osobnog odbitka sa 2.500kn na 3.000kn, povećanje neoporezivih primitka iz članka 7.Pravilnika barem 30% od sadašnjeg iznosa. Recimo za primjer 2kn/km, zar je moguće da nam to još uvijek stoji u Pravilniku o porezu na dohodak, kada taj iznos već odavno nema veze sa stvarnošću. 3.000kn za prigodne nagrade što su Uskršnjica, Regres i Božićnica.. Trebalo bi biti 3.000kn po svakom događaju, a ne ukupno. Da sumiram, ne mogu vjerovati da je jedina izmjena, osim pretvaranja u euriće, povećanje limita zbog kojeg se neka osoba može smatrati uzdržavanim članom. Da li se planira još kakva izmjena Zakona na jesen ili je ovo zaista sve za ovu godinu i ovu jesen koja je zaista nepredvidiva, kažete Vi. S poštovanjem, Ana Nije prihvaćen Od 1.1. 2017. osnovni osobni odbitak povećan je s 2.600 kuna na 3.800 kuna te su povećani osobni odbitci za djecu i druge uzdržavane članove, a od 1.1.2020. osnovni osobni odbitak je ponovno povećan s 3.800 kuna na 4.000 kuna. Prema danas važećoj visini osobnog odbitka gotovo 70% svih zaposlenih i umirovljenika nije obuhvaćeno oporezivanjem. Daljnje povećanje osnovnog osobnog odbitka dovodi u pitanje načelo razmjernosti - porez trebaju plaćati svi, a plaća ga oko 1/3 svih obveznika poreza na dohodak. Prijedlog povećanja neoporezivih primitaka nije predmet izmjena Zakona o porezu na dohodak. Međutim, ističemo kako je daljnje porezno rasterećenje poreznih obveznika povećanjem iznosa neoporezivih primitaka propisano Pravilnikom o izmjenama i dopuni Pravilnika o porezu na dohodak (NN, broj 112/22) kao dio mjera Vlade RH iz Jesenskog paketa mjera za zaštitu od porasta cijena kako slijedi: • prigodne nagrade s 3.000,00 kn na 5.000,00 kn godišnje • novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika s 5.000,00 kn na 7.500,00 kn godišnje • dar djetetu do 15. godina starosti s 600,00 kn na 1.000,00 kn godišnje • dar u naravi s 600,00 kn na 1.000,00 kn godišnje • novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika s 5.000,00 kn na 6.000,00 kn godišnje • naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe s 2,00 kn/km na 3,00 kn/km • otpremnine prilikom odlaska u mirovinu s 8.000,00 kn na 10.000,00 kn.