Izvješće o provedenom savjetovanju - Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.-2027.

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 UDRUGA-HRVATSKE MALE MLJEKARE 7.3.1. IAKS – integrirani administrativni i kontrolni sustav, 7.3.1.1. Svi elementi IAKS-a iz [Horizontalne uredbe] uspostavljeni su i u upotrebi od 1. siječnja 2023. KOMENTAR NA OSTALE UVJETE PRIHVATLJIVOSTI - KRITERIJE ODABIRA U natječajima za provedbu podmjere 4.2. „Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda“, tipa operacije 4.2.1 „Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima“iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. - 2020. jedan od kriterija odabira bio je i kriterij - „Ulaganje doprinosi stvaranju novih radnih mjesta“ za koji se moglo ostvariti najmanje 3, a najviše 8 bodova ovisno o tome radi li se o očuvanju ili povećanju broja radnih mjesta. Članovi udruge se već duže vremena susreću s poteškoćama kada se radi o zapošljavanju novih radnika, iako su plaće, dodaci na plaću i uvjeti rada koje se nude radnicima iznad prosjeka u Republici Hrvatskoj. Nedostatak radne snage je prisutan u svim segmentima prerađivačke industrije i smatramo da bi Ministarstvo poljoprivrede prilikom izrade strateškog dokumenta za slijedeće programsko razdoblje svako trebalo uzeti u obzir situaciju na tržištu rada. Prerađivači mlijeka žele povećati svoju proizvodnju, ali za to moramo imati dva osnovna uvjeta, dovoljno proizvodnju mlijeka i dostupnu radnu snagu. Nažalost, u Republici Hrvatskoj bilježimo pad proizvodnje mlijeka i nedostatak radne snage u prerađivačkoj industriji. Stoga predlažemo da se u budućim natječajima ovaj kriterij odabira ne koristi, ili da se smanji broj bodova koji donosi povećanje broja radnih mjesta u odnosu na očuvanje radnih mjesta. Primljeno na znanje U poglavlju kriterija odabira promijenjen je izričaj na način da će kriteriji odabira biti izrađeni u skladu s člankom 79. Uredbe (EU) 2021/2115 i Prilogom I. Uredbe (EU) 2021/2289. Kriteriji odabira imaju za cilj osigurati jednako postupanje prema podnositeljima prijave, učinkovitije korištenje financijskih sredstava i usmjeravanje potpore u skladu sa svrhom intervencije. Natječajem mogu biti propisani dodatni kriteriji odabira ovisno o predmetu, sektoru i cilju pojedinog natječaja. Odbor za praćenje daje mišljenje o prijedlogu kriterija odabira u skladu s člankom 124. Uredbe (EU) 2021/2115 te su u Strateškom planu, kod svake pojedine intervencije (gdje je primjenjivo) navedena samo načela odabira koja se mogu koristiti prilikom odabira projekata iz pojedine intervencije.
2 UDRUGA-HRVATSKE MALE MLJEKARE 7.3.1. IAKS – integrirani administrativni i kontrolni sustav, 7.3.1.1. Svi elementi IAKS-a iz [Horizontalne uredbe] uspostavljeni su i u upotrebi od 1. siječnja 2023. KOMENTAR NA PRIHVATLJIVE TROŠKOVE - RABLJENA OPREMA Članovi Udruge hrvatske male mljekare prate trendove i nove tehnologije u proizvodnji i smatramo da je uvjet kojim se propisuje nabava nove opreme za proizvodnju izrazito nepovoljan i može negativno utjecati na naš sektor u narednom programskom razdoblju. Cijene nove opreme koja se koristi u preradi mlijeka bilježe stalni rast od 2020. godine. Sektor prerade mlijeka je pogođen rastom cijena svih inputa, značajno su rasli troškovi energenata, opreme, ambalaže, radne snage i u ovom trenutku se ne može očekivati da će cijene padati u narednom razdoblju. Oprema/strojevi koja se koristi u preradi mlijeka je izrađena od visokokvalitetnih materijala (nehrđajućeg čelika) i ne gubi na kvaliteti i karakteristikama protekom nekoliko godina, stoga predlažemo da se ovaj uvjet izmjeni i omogući nabava rabljene opreme u narednom programskom razdoblju. Posebno želimo naglasiti da postoji velika potreba i za rabljenim transportnim vozilima (cisternama za prikupljanje mlijeka od proizvođača i hladnjačama za prijevoz proizvoda do prodajnih mjesta i kupaca). Cijene novih vozila (kamioni i kombiji) su sada su više za 100 % u odnosu na 2020. godinu. Pogotovo treba uzeti u obzir da je nabava ovakvih vozila zadnji put bila prihvatljiva na natječaju za provedbu podmjere 4.2. „Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda“, tipa operacije 4.2.1 „Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. - 2020.koji je objavljen još 2017. godine, ali i tada se radilo isključivo o novim vozilima. Osim toga, predlažemo da se nabava rabljene opreme i rabljenih strojeva omogući i u okviru intervencije 73.10. - Potpora za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju za proizvođače mlijeka kako bi se osigurao nastavak proizvodnje i prerade mlijeka u Republici Hrvatskoj i zaustavio negativni trend u proizvodnji i preradi mlijeka. Prihvaćen Uzimajući u obzir obrazloženja iz vašeg komentara, dodan je tekst u poglavlje 5. intervencije 73.11. “Kupnja rabljenih strojeva, opreme i gospodarskih vozila je prihvatljiv trošak pod uvjetima navedenim u poglavlju 4.7.1. "Popis neprihvatljivih ulaganja i troškova za intervencije ruralnog razvoja".”
3 Udruga proizvođača i zastupnika sredstava za zaštitu bilja Republike Hrvatske - CROCPA 2.1.SO9.1. Sažetak SWOT analize, 2.1.SO9.1.2. Slabosti Mišljenja smo da pod "prijetnje" treba ukinuti navod: prisutnost rezidua u hrani. Tome u prilog idu objavljena Izvješća, kako za Hrvatsku tako i Europu o monitoringu ostataka pesticida koji iz godine u godinu potvrđuju visoki stupanj usklađenosti namirnica s MDK vrijednostima. Do prekoračenja tih vrijednosti dolazi ISKLJUČIVO onda kada se sredstvo primjenjuje suprotno uputama na etiketi proizvoda. S obzirom na to i činjenicu da su sredstva za zaštitu bilja (SZB) među najispitivanijim kemikalijama, mišljenja smo da je potrebno uložiti napore u edukaciju javnosti koja prečesto dojmove i mišljenje formira neargumentirano, bez znanstvene osnove. Pod prijetnjama predlažemo navesti "nezakonita primjena SZB i primjena krivotvorenih SZB." Mišljenja smo da je u tekstu ovog dokumenta važno uvesti edukaciju o svim opasnostima primjene nezakonitih i krivotvorenih sredstava koji su direktna prijetnja zdravlju ljudi, usjevima i okolišu. Takva sredstva nisu prošla rigorozan postupak registracije. Do problema u proizvodnji uključujući nedavna uginuća pčela je prema svim medijskim natpisima (podržavamo istragu!) došlo uslijed primjene sredstva u suprotnosti s dozvolom, uslijed primjene sredstva koje nije registrirano u RH ili uslijed primjene krivotvorine. Javnost bi to trebala znati. Ujedno, predlažemo da se izbriše rečenica ili nadopuni na sljedeći način: Pesticidi, osim što štite bilje od štetnih organizama, čime se osiguravaju optimalni prinosi, mogu negativno utjecati na okoliš (zrak, tlo i vodu) ako se primjenjuju u suprotnosti uputama na etiketi. Ostaci pesticida koji ostaju na hrani predstavljaju značajan rizik za ljudsko zdravlje. - ovo nije točno. Prema izvješću Min poljoprivrede u prošloj godini je kod samo 1 % uzoraka utvrđeno prekoračenje MDK i to poglavito kod hrane iz uvoza. S druge strane, na globalnoj razini je gotovo 15% SZB krivotvoreno, i to je ozbiljna prijetnja, a nigdje se u tekstu taj problem ne spominje (ukazujemo na hvalevrijednu Operaciju Silver Axe, Europol). Smatramo da je važno spomenuti osim potencijalnog rizika također i dobrobiti od SZB koja rješavaju ogroman problem mikotoksina, ali i problem invazivnih biljnih vrsta primjenom registriranih herbicida, na stranici 225. (ambrozija, mračnjak). Djelomično prihvaćen Unutar SWOT analize specifičnog cilja 9 izmijenjena je rečenica koja sada glasi: Pesticidi, osim što štite bilje od štetnih organizama, čime se osiguravaju optimalni prinosi, mogu negativno utjecati na okoliš (zrak, tlo i vodu) te na sigurnost i kvalitetu hrane, ako se ne koriste u skladu s uputama.
4 Udruga proizvođača i zastupnika sredstava za zaštitu bilja Republike Hrvatske - CROCPA 2.1. Procjene potreba i strategija intervencije, 2.1.SO5 Poticanje održivog razvoja i učinkovitog upravljanja prirodnim resursima kao što su voda, tlo i zrak, među ostalim smanjenjem ovisnosti o kemijskim sredstvima Podržavamo ulaganja u digitalne tehnologije i razvoj alternativnih metoda zaštite koji se spominju u tekstu i biopesticide. Mišljenja smo da bi općenito, bilo koja daljnja redukcija upotrebe kemijskih djelatnih tvari trebala biti napravljena promišljeno, na temelju stručnih procjena i studija procjene učinka, u komunikaciji s gospodarstvom, poljoprivrednim proizvođačima i relevantnim dionicima kako se ne bi dogodila ista situacija kao i s našim šećeranama, nažalost. Činjenica je da još uvijek za brojne štetne organizme nisu otkrivena alternativna rješenja za njihovo suzbijanje (najočitiji su primjer šećerna repa i uljana repica za čiju zaštitu danas nemamo na raspolaganju dovoljan broj učinkovitih insekticida, ali i drugi sektori trpe posljedice europskih odluka o ukidanju djelatnih tvari, a bez da su istodobno pronađena alternativna rješenja). Naš je stav da poljoprivredni proizvođači trebaju imati na raspolaganju rješenja u poljoprivrednoj proizvodnji, neovisno o tome radi li se o kemijskim ili drugim alternativnim metodama zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
5 Udruga Biom Prilozi, Prilog III. o savjetovanju s partnerima Smatramo važnim napomenuti i ovdje da je proces savjetovanja s partnerima proveden ispod minimalnih standarda. Informacije o savjetovanjima i pozivi su slani u zadnji čas (nekad i samo dan prije), materijali se uglavnom nisu slali unaprijed pa se nije moglo ni pripremiti (čime se gubi smisao konzultacija), a u ranijim ciklusima prezentacija su se najavljivale prilike za komentiranje (preko formulara) koje nikada nisu omogućene (čak ni nakon upita poslanih u Ministarstvo/Tajništvo). Uz navedeno, činjenica da se na Odboru za praćenje nije nikad kvalitetno prezentiran Strateški plan (a kamoli Strateška studija) pa nisu ni prikupljeni komentari članova Odbora, jasno daje do znanja da konzultacije nisu provedene u skladu s minimalnim standardima koji bi ukazivali da je izrađivaču doista stalo do savjetovanja s partnerima. Primljeno na znanje Komentari u vidu posebno obrasca na internetu su omogućeni u trećem krugu tematskih radionica. Za ostala događanja sudionici su svoje komentare i predstavke mogli uputiti putem pisarnice ili službenih e-mail adresa Ministarstva poljoprivrede. Odbor za praćenje PRR-a je informiran i uključen u proces od 2018. godine od 5. sjednice OzP do zadnje 10. sjednice (https://ruralnirazvoj.hr/program/zapisnici-2/) te su njihovi komentari sa sjednica dio svakog zapisnika.
6 Udruga Biom 8. Modernizacija AKIS i digitalizacija, 8.1. Poboljšana cjelokupna predviđena organizacijska struktura AKIS-a AKIS strateški pristup koji se tiče jačanja veza sa znanstvenim i ostalim relevantnim institucijama i izvorima znanja bi trebao jasnije prepoznati i organizacije civilnog društva. U dokumentu se navodi da analiza stanja AKIS-a ukazuje da su pojedinačni dionici surađuju pojedinačno i nekoordinirano na provođenju nacionalnih i međunarodnih projekata različitih oblika financiranja (H2020, LIFE, ERASMUS+) , ali da do sada nije bilo koordinirane suradnje. Organizacije civilnog društva su jedni od ključnih nositelja projekata iz Programa LIFE te smatramo da navedeno treba biti prepoznato u analizi stanja. Upravo organizacije civilnog društva, ali naravno i drugi dionici, mogu značajno doprinijeti učinkovitoj razmjeni i primjeni rezultata istraživanja, znanja, informacija i inovacija iz područja poljoprivrede. Zbog toga smatramo da ih treba pojedinačno prepoznati kao važne dionike u AKIS-u. Smatramo da je potrebno otvoriti korištenje sredstava za tehničku pomoć i edukaciju ne samo za javno financirana tijela nego i za organizacije civilnog društva (dalje OCD) (poljoprivredne, okolišne). Uz određene uvjete iskustvo koje OCD-ovi imaju u prijenosu znanja i vještina zasigurno može poboljšati mrežu prijenosa znanja. No tu upozoravamo da nije nužno koristiti certifikaciju kao mehanizam odabira nego je moguće dokazivati relevantnost i pomoću postojećih provedenih projektnih referenci (npr. projekti u kojima su se već educirali poljoprivrednici za klimatske i okolišne prakse) „privatne/polukomercijalne savjetodavne službe i ostale organizacije s potrebnim referencama i iskustvom u savjetodavnom radu“. U dijelu – Poticanje i jačanje inovacijskih partnerstava OCD-ovi se uopće ne spominju - Poticanje javno-privatnih inovacijskih partnerstva uključuje proizvođače, savjetnike, poljoprivredna poduzeća i znanstvene ustanove i njihov zajednički rad na inovativnim projektima. Pozdravljamo razvoj digitalnih tehnologija kao nužnost no smatramo da je našem prosječnom poljoprivredniku još uvijek veliki izazov služiti se njima. Tu naročito mislimo na one koji tradicionalno provode prakse koje su povoljne za klimu i okoliš. Postojeće edukacije koje se sastoje iz čitanja propisanih uvjeta i ne pružaju nikakvu praktičnu pomoć moraju se unaprijediti. Također je u edukacije potrebno uključiti i one iz sustava kontrole (APPRRR) koji mogu odgovoriti na konkretna pitanja poljoprivrednika. Postoji i bazen znanja u sustavu upravljanja zaštitom prirode koji je potpuno neiskorišten a sigurno bi uzajamno koristio. S obzirom na veliki postotak poljoprivrednog zemljišta koje se nalazi na području ekološke mreže, a i činjenicu da su za održavanje određenih vrsta staništa poljoprivredne prakse određenog tipa jako važne, potrebno je bolje povezati one koji su zaduženi za upravljanje zaštićenim područjima i ekološkom mrežom - javne ustanove za zaštitu prirode, upravu za zaštitu prirode, Zavod za zaštitu prirode s jedne strane – i organizacije proizvođača i nadležna tijela u sektoru poljoprivrede, te organizacije civilnog društva. Smatramo da su dosadašnji rezultati u području EIP-a poprilično poražavajući i da je potpuno izostao način na koji bi se moglo doći do rezultata tih istraživanja koji bi mogli pomoći u ispunjavanju klimatskih i okolišnih ciljeva. Stoga apeliramo da se iskustva iz prethodnog perioda iskoriste kako bi se smanjila administracija osnivanja i rada takvih grupa te nađe način za bolju diseminaciju rezultata. Na području zaštite okoliša i prirode također postoji određen broj organizacija čije iskustvo i znanje može pomoći u raznim temama koje su navedene (Klima, okoliš, bioraznolikost, energetska učinkovitost i OIE) ali sigurni smo da je stanje vrlo slično i na ostalim područjima (digitalna tehnologija, marketing) te zbog toga i zbog niske iskoristivosti dosadašnjih sredstava smatramo da je nužno otvoriti sustav pa makar za početak i pilot projektima. Primljeno na znanje Prihvatljivi korisnici u intervencijama 78.01. „Potpora prenošenju znanja“ i 78.02. „Potpora za pružanje savjetodavnih usluga“ su: Ministarstvo poljoprivrede, uprava(e) nadležna za savjetovanje, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, privatne savjetodavne službe, privatni savjetnici i nevladine organizacije. Provedba mjere 16 „Suradnja“ započela je s provedbom tek u 2018. godini. Iako je slična aktivnost prije korištenja sredstava iz Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020. već financirana nacionalnim sredstvima („Vijeće za istraživanja u poljoprivredi“), sudionici ViP-a morali su se prilagoditi drugačijim uvjetima provedbe. S obzirom na očekivani broj zaprimljenih prijava, ali ne i njihovo odobrenje i daljnju realizaciju (što i jest razlog slabijeg iskorištenja od planiranog), u Strateškom planu i dalje smo ambiciozni po pitanju planiranih projekata u okviru EIP-a. Stoga su neki uvjeti prihvatljivosti operativnih skupina u okviru EIP-a ublaženi, a planirane su dodatne aktivnosti u cilju promoviranja i informiranja korisnika o ovoj intervenciji. Vjerujemo da će i članovi Odbora za praćenje doprinijeti savjetima u cilju poboljšanja provedbe EIP intervencija.
7 Udruga Biom 7. Sustav za upravljanje i koordinaciju, 7.2 Opis strukture za praćenje i izvješćivanje Vezano za sastav članova Odbora za praćenje, u dokumentu se navodi da je broj članova nevladinih organizacija najmanje jednak broju članova iz tijela državne uprave. Međutim, Europska komisija govori o tome da je potrebno osigurati odgovarajuću zastupljenosti sektora civilnog društva. Većina udruga koje su u dokumentu u kojem se nalazi popis svih članova Odbora za praćenje nisu predstavnici sektora civilnog društva te stoga ne mogu ni u tom dokumentu biti navedeni pod “organizacije civilnog društva”. Podržavamo da u Odboru za praćenje sudjeluju i takve interesne udruge, no, kako smo naveli, one se nikako ne mogu navoditi pod grupacijom “organizacije civilnog društva”, odnosno ne mogu se pribrojiti broju članova organizacija civilnog društva kad se treba osigurati da njihov broj treba najmanje biti jednak broju članova iz tijela državne uprave. Svjesni smo da je Odbor za praćenje nedavno uputio poziv prema Zelenom forumu da se predlože dodatne organizacije civilnog društva koje bi mogle kvalitetno predstavljati civilni sektor, te je Zeleni forum i predložio organizacije, no predlažemo da se, uz Zeleni forum, može obratiti i zadrugama, udrugama OPG-ova i sl. Uz navedeno je potrebno osigurati i uravnoteženo sudjelovanje tijela koje predstavljaju žene, mlade i interese ljudi koje žive u nepovoljnim/rizičnim okolnostima. Za inspiraciju predlažemo da se kontaktira Agencija za mobilnost i programe EU koja je iznimno educirana po tom pitanju. Iz dokumenta također nije jasno kako će se osigurati neovisnost rada Odbora za praćenje od Upravljačkog tijela, jer isto do sada nije bilo osigurano. Prihvaćen Uviđamo važnost uključivanja civilnog sektora u procese pripreme i provedbe strateških dokumenata. Slažemo se da organizacije civilnog sektora, kao visoko motivirani članovi zajednice, bitno utječu na održivi razvoj ruralnih područja, a naročito u području zaštite okoliša. Slijedom istog napravljene su dodatne analize zastupljenosti pojedinih sektora u članstvu Odbora za praćenje te smo u završnom Nacrtu strateškog plana, u poglavlje 7.2 koje definira opis strukture za praćenje i izvješćivanje, u rad budućeg Odbora za praćenje provedbe Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike 2023.-2027. predvidjeli uključivanje tri dodatne udruge/organizacije za zaštitu okoliša, kao članove s pravom glasa.
8 Udruga Biom 5.3 Intervencije za ruralni razvoj, 74.01. - Potpora za sustave javnog navodnjavanja Potrebe za navodnjavanjem su najizraženije upravo u sušnim periodima kada se i sama priroda teško nosi s nestašicama vode - redukcije korištenja vode bit će sve češće i upitno je je ulagati sredstva isključivo u korištenje vodotoka za koje vidimo već sada da se tijekom ljeta jedva održavaju i postižu svoje minimume, posebno one u kršu. S obzirom da tijekom jeseni imamo veliku količinu oborina i priliku za prikupljanje oborinskih voda, potrebno je poticati upravo javnu i privatnu infrastrukturu za njihovo prikupljanje i čuvanje. Na području RH postoji veliki broj sustava za prikupljanje vode kojima je potrebna obnova (stare cisterne, akumulacije na bujičnjacima) te zarasle lokve i bunari u koje je potrebno ulaganje. Promišljanja o vodnim resursima i njihovom korištenju te predviđena sredstva je potrebno usmjeriti i prilagoditi klimatskim trendovima i najnovijim saznanjima koja nikako ne idu u prilog isključivo izgradnji sustava navodnjavanja za poljoprivredu kao mjere ublažavanja utjecaja klimatskih promjena već načinima i mogućnostima iskorištavanja oborinskih voda te prilagodbi poljoprivrednih praksi, otpornih poljoprivrednih kultura i dr. Stoga smatramo da bi se u potpore za sustave navodnjavanja trebalo uključiti i obnovu postojećih sustava za prikupljanje i čuvanje oborinskih voda kao dugoročno održivog a u kršu potencijalno i jedinog, sustava navodnjavanja. Tu prvenstveno mislimo na lokve, bunare, cisterne… Nije prihvaćen Intervencija 74.01 se odnosi na gradnju novog sustava javnog navodnjavanja u skladu s tehničkim rješenjima i građevinskom dozvolom (akumulacije, crpne stanice, cjevovodi, distribucijska mreža, nadzorno upravljački sustav, kanali, melioracijska odvodnja (uključujući i podzemnu drenažu), kao element funkcionalne cjeline projekta i slično, a koji dovodi do povećanja neto navodnjavanog područja. Prihvatljivima se smatraju i ulaganja u sustave navodnjavanja, koji svoje potrebe za vodom zadovoljavaju iz alternativnih izvora (npr. sakupljanjem oborinskih voda u različite vrste spremnika i mini akumulacija). Iako se bilježi trend manje količine oborina, osobito tijekom vegetacijskog razdoblja, raspoložive količine vode još uvijek su dovoljno izdašne, da se bez značajnih negativnih utjecaja na količinsko stanje vodna tijela mogu koristiti za potrebe navodnjavanja u poljoprivrednoj proizvodnji. Isto tako, većina sustava javnog navodnjavanja na području Jadranske Hrvatske čija idejna rješenja se razvijaju za naredno programsko razdoblje, bazirana je na principu akumuliranja vode, koja će se onda koristiti u vegetacijskom razdoblju. Korisnici u ovoj intervenciji su jedinice područne (regionalne samouprave), a tehničku potporu u pripremi i provedbi projekata javnog navodnjavanja provode Hrvatske vode sukladno članku Zakonu o vodama („Narodne novine“, br. 66/19 i 84/21), što uključuje i komisiono vođenje projekta sukladno ugovoru između korisnika i Hrvatskih voda. Rekonstrukcija postojećih sustava javnog navodnjavanja nije planirana unutar intervencije 74.01 s obzirom na ograničena sredstva za navedenu intervenciju i vrstu projekata koji su u pripremi od strane Hrvatskih voda. Ulaganja u rekonstrukciju lokvi, bunara i cisterni unutar intervencije 74.01 nisu planirana jer ne predstavljaju gradnju novog sustava javnog navodnjavanja. Ulaganja u lokve će biti moguće realizirati unutar intervencije 73.01. - Neproizvodna ulaganja u poljoprivredi za prirodu i okoliš. LAG-ovi će u programskom razdoblju 2023. - 2027. imati priliku provoditi LAG intervencije koje će biti različite od intervencija u SP ZPP i koje će LAG-ovi izraditi na temelju vlastitih potreba, prioriteta i ciljeva u skladu s specifičnim ciljevima ZPP.
9 Udruga Biom 5.3 Intervencije za ruralni razvoj, 73.05. - Rekonstrukcija (konverzija) degradiranih šuma Nužno je uzeti u obzir da se velike površine travnjaka (posebno na području krša) vode kao šumsko zemljište iako su se povijesno koristili kao pašnjaci i tako se vode u katastru. Svim tim površinama upravlja se temeljem Zakona o šumama koji ne prepoznaje kategoriju zaraslog travnjaka već ga vodi kao šibljak ili šikara. Tu je nužna obnova travnjaka (uklanjanje drvenaste vegetacije), a ne pošumljavanje. SPZPP ne smije poticati pošumljavanje gdje to ugrožava druge oblike bitnih staništa ili bioraznolikost područja (vrste vezane za travnjačka staništa koje su već i samom sukcesijom i neodržavanjem ugrožene), ali i lokalnu zajednicu koja ima potrebu i želju koristiti travnjake u svrhu pašarenja. Najprije je ključno osigurati da Zakon o šumama kojim se upravlja i travnjacima, prepoznaje i uvažava taj oblik staništa, napraviti distinkciju gdje su pošumljavanja poželjna (prošle smo godine imali priliku kroz Dinara back to LIFE projekt na primjeru Suhopolja na području Grada Vrlike vidjeti kako do sada korištene metodologije kartiranja i definiranja statusa po Pravilnicima Zakona o šumama ne uvažavaju druge tipove staništa i vezanu bioraznolikost tj. ključne vrste koji se pošumljavanjem ugrožavaju!). Kroz mjeru 8.5.1. bitno je dati naglasak na konverziju već postojećih nasada pionirskih vrsta u autohtone šume, a ne stvarati nove nasade na područjima koja su važna za očuvanje travnjačkih površina ili konverziju gdje je započeo prirodni proces razvoja šume. Velike površine RH se nalaze još uvijek pod nasadima alepskog bora kojim se pošumljavalo kao pionirskom vrstom no vrlo rijetko se pristupilo konverziji te se u svrhu zaštite od požara uklanja podrast i time sprečava razvoj autohtonih vrsta. Ti nasadi predstavljaju i veliku prijetnju s obzirom na sve češće požare. S obzirom na ciljeve SO5 gdje se daje naglasak na održivost te učinkovito upravljanje prirodnim resursima, potrebno je i ovu mjeru fokusirati na šume kojima je upravo to primarna funkcija (po Zakonu o šumama - zaštitne i zaštićene šume) a ne poticati razvoj gospodarskih šuma kojima je primarna funkcija proizvodnja drvnih i nedrvnih proizvoda. Bez distinkcije toga, ova intervencija (73.05) omogućuje stvaranje novih nasada gospodarskih šuma na područjima koja su već krenula razvijati prirodne (manje gospodarski zanimljive) šume ili zarasle travnjake te umjesto da doprinose održivosti i učinkovitom upravljanju prirodnim resursima, rade suprotno. Primljeno na znanje Svi radovi, a tako i radovi pošumljavanja se planiraju i izvršavaju uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za zaštitu prirode.
10 Udruga Biom 5.3 Intervencije za ruralni razvoj, 73.01. - Neproizvodna ulaganja u poljoprivredi za prirodu i okoliš Ulaganja u zaštitu stoke od velikih zvijeri u ovom trenutku nisu prilagođena stanju na terenu. Ona predviđaju samo autohtone pse, a naša iskustva, kroz suradnju i kontakte sa stočarima na području primorskog i gorskog dijela Hrvatske, ukazuju na to kako oni nisu najčešći odabir vlasnika stoke (Nacionalni park Sjeverni Velebit, planina Svilaja, Konavosko polje i dr.). Stoga smo mišljenja da bi kroz ovaj ili neki drugi vid ulaganja trebalo omogućiti nabavku i drugih, u borbi protiv velikih zvijeri učinkovitijih pasmina pasa, poput kangala koje često susrećemo na terenu. Podržavamo očuvanje autohtonih pasmina pasa, no u cilju da se vlasnicima stoke olakša suživot sa velikim zvijerima držimo kako bi im trebalo omogućiti i nabavku drugih pasmina, možda u kombinaciji s ovim autohtonim kako bi se doprinijelo njihovom očuvanju. Novi SPZPP ne uzima u obzir specifičnosti uzgoja stoke, prije svega ovaca, na sjevernojadranskim otocima (Krk, Rab i Cres) gdje je stoljećima zastupljen ekstenzivan način uzgoja ovaca. Zbog pojave divljih svinja na svim otocima te čagljeva na Rabu, Krku i Kornatu, ugrožen je opstanak ove djelatnosti na spomenutim otocima. Prestankom ispaše zarastaju travnjačke površine koje je potrebno očuvati kao ciljna staništa unutar ekološke mreže te time nestaje i povoljno stanište za brojne vrste koje o njima ovise, a koje su također ciljevi očuvanja ekološke mreže na ovom području. Postojeće operacije/intervencije prema podacima s terena s kojima raspolažemo ne doprinose očuvanju ovčarstva te je potrebno omogućiti ograđivanje prostora na kojima bi stoka bila zaštićena, naravno u skladu s potrebama bioraznolikosti. Također napominjemo da je da je smeđi medvjed strogo zaštićena vrsta, u dokumentu je navedeno da je zaštićena vrsta. Primljeno na znanje U ažuriranoj verziji Strateškog plana ispravljena je kategorizacija ugroženosti smeđeg medvjeda.
11 Udruga Biom 5.3 Intervencije za ruralni razvoj, 70.02. - Očuvanje bioraznolikosti i okoliša na trajnim travnjacima i oranicama U nacrtu SP ZPP-a, a vezano uz travnjake visoke prirodne vrijednosti, predložene su vrlo nespecifične intervencije provođenjem kojih nije moguće utvrditi koliko iste doprinose očuvanju odnosno poboljšanju stanja na TVPV u smislu biološke raznolikosti te očuvanja staništa. Smatramo da bi se u svrhu unapređenja stanja TVPV u SPZPP trebalo uvesti intervencije koje bi imale mjerljive rezultate (result based intervencije) čijom bi se provedbom moglo pratiti promjene u stanju TVPV odnosno poticati njihovo korištenje koje vodi ka poboljšanju njihovog stanja u smislu bioraznolikosti i očuvanju staništa. Udruga Biom tijekom procesa izrade predlagala je uvođenje intervencija koje bi doprinijele očuvanju TVPV a istodobno bi davale mjerljive rezultate te bi korisnici bili dodatno poticani ako bi se stanje na TVPV za koje primaju poticaje stanje s vremenom poboljšavalo što bi i trebao biti cilj ovih intervencija. Intervencije kako su sada zamišljene potiču korištenje TVPV ali kako je zabranjeno uklanjanje drvenaste vegetacije, osim invazivnih vrsta) zbog selektivne ispaše ti su TVPV dugoročno osuđeni na zarastanje, pogotovo na kršu gdje košnja nije potencijalni način održavanja. Intervencije koje smo predlagali temelje se na prisustvu poželjnih indikatorskih lako prepoznatljivih vrsta biljaka, obvezi uklanjanja nepoželjne drvenaste vegetacije s travnjaka te na uvođenju intervencije koja bi omogućavala silvopastoralni model korištenja zemljišta odnosno imanje raštrkanog drveća na travnjaku koje osigurava zasjenu te dodatni izvor hrane za životinje na ispaši a ujedno doprinose i dodatnom ponoru ugljika i sprječavanju erozije. U nacrtu SPZPP-a nisu planirane intervencije usmjerene na druge divlje vrste (uz kosca i četiri vrste leptira) koje su izborom staništa i ekologijom ovisne o poljoprivrednim površinama, a time i poljoprivrednoj proizvodnji. Ne postoji ni značajnije unaprjeđenje postojeće intervencije za pticu kosac (Crex crex) iako je završnim Izvješćem o procjeni utjecaja Pilot mjere za zaštitu ptice kosca (Crex crex) iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. na očuvanje vrste uz prijedlog poboljšanja provedbe za 2021. godinu za uslugu Procjena utjecaja Pilot mjere za zaštitu ptice kosca (Crex crex) iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. na očuvanje vrste uz prijedlog poboljšanja provedbe čiji je naručitelj Ministarstvo poljoprivrede RH, predložen čitav niz mogućih izmjena koje bi intervenciju potencijalno učinile povoljnijom, odnosno primjenjivom za različite oblike poljoprivrednih praksi. Izvješće je rezultat trogodišnjeg praćenja populacije ove vrste u Hrvatskoj te sagledavanja utjecaja predmetne operacije na stanje populacije kosca. U predmetnom je izvješću istaknuto i kako je kosac nomadska vrsta koja kroz godine može mijenjati lokalitete na kojima gnijezdi ovisno o kvaliteti staništa u određenoj sezoni. Sukladno tome je predlagano da se operacija u budućnosti počne primjenjivati i van područja ekološke mreže u kojima je kosac cilj očuvanja jer se očuvanje populacije ne može osigurati samo radom u područjima ekološke mreže. Međutim, nacrt SPZPP ukazuje da će se ista i dalje provoditi samo u područjima ekološke mreže. Sukladno podacima analiziranim u predmetnom izvješću, postojeća intervencija (operacija) provodila se na relativno maloj površini i analize nisu pokazale utjecaj na navedenu vrstu, pa stoga nije jasno kako se planira povećati broj korisnika i time utjecaj same intervencije u narednom razdoblju. Budući da je kosac samo jedna od tzv. kišobranskih vrsta - umbrella species čijim se očuvanjem osigurava povoljno stanište i za brojne druge vrste, a isto je prepoznato i u samom nacrtu SPZPP-a, bilo je za očekivati kako će isti rezultirati novim intervencijama koje su usmjerene na takve vrste. U brojnim drugim EU članicama konstantno se radi na razvoju novih aktivnosti na očuvanju pojedinih sastavnica bioraznolikosti kroz poljoprivredne prakse, a ujedno se osigurava i praćenje njihove učinkovitosti. Učinkovitost operacija na pojedine vrste najbolje se osigurava kroz tzv. result based measures, a kvaliteta provedbe od strane pojedinih poljoprivrednika ujedno osigurava i sukladno tome isplaćena sredstva. Eja livadarka (Circus pygargus) jedna je kišobranska vrsta za koju držimo kako bi kreiranje odgovarajuće result based measure bilo moguće. Vrsta je ujedno cilj očuvanja u brojnim područjima ekološke mreže kako u priobalju tako i u gorskom dijelu Hrvatske baš na područjima na kojima se odvija poljoprivredna proizvodnja (krška polja). U sklopu projekta Dinara back to LIFE već se nekoliko godina radi na praćenju stanja tri ptičje vrste koje su također ciljevi očuvanja u područjima ekološke mreže u priobalju i dijelom u gorskom dijelu Hrvatske. Riječ je o vrstama kratkoprsta ševa (Calandrella brachydactyla), ćukavica (Burhinus oedicnemus) i vrtna strnadica (Emberiza hortulana). Sve se one suočavaju s gubitkom staništa uslijed zarastanja krških travnjaka na točno određenim područjima/lokalitetima, pa bi očuvanju njihovih populacija sigurno pomogao upravo ovakav tip mjere. Naime, provedba intervencija usmjerenih na očuvanje travnjaka ne znači da će one nužno doprinijeti očuvanju baš određenih vrsta, budući da bi se trebale odvijati točno na lokalitetima na kojima ove vrste obitavaju. Takav princip s na određene vrste usmjerenim intervencijama bi se mogao primijeniti i na brojne druge slučajeve, odnosno vrste koje se žele očuvati prije svega u područjima ekološke mreže ili one koje su na području Hrvatske prisutne na samo malom broju lokaliteta. Primljeno na znanje Mogućnost uvođenja intervencija temeljenih na rezultatima je razmatrana tijekom izrade Strateškog plana. Međutim, u skladu sa zadanim financijskim okvirom i nedovoljno razvijenim kapacitetima krajnjih korisnika, trenutačno ne postoje mogućnosti njihovog uvođenja. U budućnosti ćemo ponovno razmotriti ovaj prijedlog.
12 Udruga Biom Voće i povrće, 47.1.c.01. - Trening i/ili razmjena najboljih praksi Razmjena znanja na temelju primjera dobre prakse predviđena je za sektor voća i povrća i pčelarstvo dok ostalo nije predviđeno. Razmjena znanja a posebno iskustva dobrih primjera iz drugih zemalja ključna je kako bi se sve korisnike iz svih sekotra što bolje motiviralo. Ovaj tip razmjene znanja nužan je za sve razine i za sve sektore te je ovim nacrtom jako slabo i nejasno implementiran. Nužno je omogućiti svim korisnicima aktivno sudjelovanje u mrežama te gostovanje korisnika ZPP-a ali i stručnjaka iz drugih zemalja kako bismo imali najveće moguće dobrobiti. Smatramo nužnim i da sve institucije koje sudjeluju u provedbi ZZP-a imaju snažnije poveznice prema institucijama drugih zemalja kako bismo jedni od drugih učili, ali i evaluirali rad što bi trebao biti i jedan od pokazatelja kvalitete provedbe ZZP-a. Primljeno na znanje Cilj intervencija 78.01. „Potpora prenošenju znanja“ i 78.02. „Potpora za pružanje savjetodavnih usluga“ je stručno osposobljavanje i prijenosa znanja o održivim praksama, agro-okolišnim pitanjima i inovacija koje su od vitalne važnosti za promicanje gospodarskog rasta i razvoja ruralnih područja u Hrvatskoj. Navedeno će doprinijeti povećanju korištenja novih metoda proizvodnje temeljenih na rezultatima inovativnih projekata EIP operativnih skupina najboljih i inovativnih praksi, konkurentnosti gospodarstava, udruživanja kao i boljem razumijevanju zaštite i očuvanja prirode i okoliša. Kroz intervencije će se također podupirati demonstracijske aktivnosti putem kojih će se u praksi pokazati primjena najnovijih tehnologija, održive i inovativne prakse u sektoru poljoprivrede, čime će se omogućiti razmjena znanja te dohvat znanja i vještina kroz terenske izlete, studijske grupe, interaktivne radionice itd. Programi prijenosa znanja i informacija omogućuju spajanje različitih znanja i područja te su u njihovoj provedbi uključeni različiti dionici AKIS-a što osigurava komplementarnost i integraciju specifičnog znanja i čini ga lakšim za identificiranje trenutnih potreba krajnjih korisnika za znanjem. Strateškim planom je propisano da će se aktivnosti Nacionalne mreže ZPP-a definirati u indikativnom višegodišnjem planu te godišnjim planovima, u suradnji s članovima Mreže, Upravljačkim odborom i Upravljačkim tijelom. Razmjena članova omogućena je čl 126. Uredbe (EU) 2021/2115. Članstvo u Mreži je dobrovoljno, a u aktivnostima Mreže mogu sudjelovati i drugi dionici koji nisu članovi Mreže. NMZPP će bit podrška diseminaciji informacija o SP ZPP te će djelovati kao facilitator uključivanja aktera u okviru intervencija namijenjenih provedbi Strateškog plana te će biti podrška suradnji i razmjeni znanja, iskustava i informacija u okviru AKIS-a.
13 Udruga Biom Voće i povrće, 47.1.b.01. - Savjetodavne usluge i tehnička pomoć Smatramo da je potrebno u sklopu 47.1.b.01. otvoriti korištenje sredstava za tehničku pomoć i edukaciju ne samo za javno financirana tijela nego i za organizacije civilnog društva (dalje OCD) (poljoprivredne, okolišne). Uz određene uvjete iskustvo koje OCD-ovi imaju u prijenosu znanja i vještina zasigurno može poboljšati mrežu prijenosa znanja. No tu upozoravamo da nije nužno koristiti certifikaciju kao mehanizam odabira nego je moguće dokazivati relevantnost i pomoću postojećih provedenih projektnih referenci (npr. projekti u kojima su se već educirali poljoprivrednici za klimatske i okolišne prakse) „privatne/polukomercijalne savjetodavne službe i ostale organizacije s potrebnim referencama i iskustvom u savjetodavnom radu“. U dijelu – Poticanje i jačanje inovacijskih partnerstava OCD-ovi se uopće ne spominju - Poticanje javno-privatnih inovacijskih partnerstva uključuje proizvođače, savjetnike, poljoprivredna poduzeća i znanstvene ustanove i njihov zajednički rad na inovativnim projektima. Pozdravljamo razvoj digitalnih tehnologija kao nužnost no smatramo da je našem prosječnom poljoprivredniku još uvijek veliki izazov služiti se njima. Tu naročito mislimo na one koji tradicionalno provode prakse koje su povoljne za klimu i okoliš. Postojeće edukacije koje se sastoje iz čitanja propisanih uvjeta i ne pružaju nikakvu praktičnu pomoć moraju se unaprijediti. Također je u edukacije potrebno uključiti i one iz sustava kontrole (APPRRR) koji mogu odgovoriti na konkretna pitanja poljoprivrednika. Postoji i bazen znanja u sustavu upravljanja zaštitom prirode koji je potpuno neiskorišten a sigurno bi uzajamno bio koristan. S obzirom na veliki postotak poljoprivrednog zemljišta koje se nalazi na području ekološke mreže, a i činjenicu da su za održavanje određenih vrsta i staništa poljoprivredne prakse određenog tipa jako važne, potrebno je bolje povezati one koji su zaduženi za upravljanje zaštićenim područjima i ekološkom mrežom - javne ustanove za zaštitu prirode, Upravu za zaštitu prirode, Zavod za zaštitu okoliša i prirode s jedne strane – i organizacije proizvođača i nadležna tijela u sektoru poljoprivrede, te organizacije civilnog društva. Smatramo da su dosadašnji rezultati u području EIP-a poprilično poražavajući i da je potpuno izostao način na koji bi se moglo doći do rezultata tih istraživanja koji bi mogli pomoći u ispunjavanju klimatskih i okolišnih ciljeva. Stoga apeliramo da se iskustva iz prethodnog perioda iskoriste kako bi se smanjila administracija osnivanja i rada takvih grupa te da se nađe način za bolju diseminaciju rezultata. Na području zaštite okoliša i prirode također postoji određen broj organizacija čije iskustvo i znanje može pomoći u raznim temama koje su navedene (Klima, okoliš, bioraznolikost, energetska učinkovitost i OIE) ali sigurni smo da je stanje vrlo slično i na ostalim područjima (digitalna tehnologija, marketing) te zbog toga i zbog niske iskoristivosti dosadašnjih sredstava smatramo da je nužno otvoriti sustav pa makar za početak i pilot projektima. Nije prihvaćen Članak 47. Uredbe (EU) 2021/2115 određuje vrste intervencije u sektoru voća i povrća. Korisnici svih intervencija iz članka 47. su priznate proizvođačke organizacije, udruženja priznatih proizvođačkih organizacija, priznate transnacionalne proizvođačke organizacije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, kao i priznata udruženja transnacionalnih proizvođačkih organizacija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, u sektoru voća i povrća, s odobrenim operativnim programom. Iz navedenog razloga u spomenutoj se intervenciji kao korisnici I ne mogu navoditi organizacije civilnog društva. Odobreni projekti EIP operativnih skupina su u fazi provedbe, a rezultati projekata se diseminiraju na način propisan uredbom i natječajem.
14 Udruga Biom 5.1. Intervencije izravnih plaćanja, 31.03. - Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina Smatramo da su mjere ali i sama analiza stanja raznolikosti obilježjima krajobraza neprimjerene situaciji u RH i da postoji veliki prostor za kvalitetniji pristup problematici. Raznolikost se u velikoj mjeri može očuvati ukoliko se nacionalnim institucijama koji upravljaju putevima, cestama, nasipima, kanalima, zaštićenim područjima i sl. omogući da sade grmlje, drvorede i obnavljaju lokve, suhozide a poticaj pojedinim poljoprivrednicima bude financijski isplativiji. Ne postoji razlog i da se ne slijedi primjer Irske koja je izuzetno uspješna u provedbi ovih mjera. U analizi stanja se navodi da poljoprivredne površine u Hrvatskoj tradicionalno imaju mozaični karakter. Navedeno prepoznajemo kao priliku da da Hrvatska bude predvodnik i primjer dobre prakse u EU, odnosno smatramo da bi Hrvatska trebala povećati ambiciju po pitanju očuvanja mozaičnosti poljoprivrednog krajobraza i krajobraznih obilježja. Time bi poljoprivredna politika značajno doprinijela i provedbi Strategije bioraznolikosti do 2030. te bi SP ZPP-a mogao konkretno pokazati da doprinosi očuvanju bioraznolikosti. Nije prihvaćen Provedba poljoprivredno-okolišnih intervencija, kao i do sada u PRR, moguća je samo na poljoprivrednim površinama.
15 Udruga Biom 2. Procjena potreba i intervencijska strategija, uključujući plan s ciljnim vrijednostima i pokazatelje konteksta, 2.1. Procjene potreba i strategija intervencije Smatramo neophodnim da strateški ciljevi SO4, SO5 i SO6 uključuju doprinos prema LIFE projektima u narednom periodu. Program LIFE može doprinijeti rješavanju brojnih izazova koji su prepoznati u analizi stanja, a doprinosom prema Program LIFE bi SP ZPP-a značajno doprinio ciljevima Europskog zelenog plana. Čak i u Hrvatskoj se provode projekti koji doprinose i bioraznolikosti i ciljevima ZPP-a pa nije jasno zbog čega Hrvatska nije postavila ambicioznije ciljeve. Ako ništa, upravljačko tijelo bi moglo sufinancirati LIFE projekte koji se tiču tema relevantnih poljoprivredi, kao što Hrvatske vode sufinanciraju LIFE projekte koji se tiču vodnog gospodarstva. U ambicioznijem scenariju bi SP ZPP-a pronašao brojne poveznice prema provedbi strateških dokumenata poput Od polja do stola i Strategije bioraznolikosti do 2030. godine te značajnije doprinio ublažavanju i prilagodbi klimatskim promjenama, održivom upravljanju prirodnim dobrima te zaustavljanju i preokretanju procesa gubitka bioraznolikosti, poboljšanju usluga ekosustava te očuvanju staništa i krajobraza. Djelomično prihvaćen U okviru poglavlja 4.5. Pregled koordinacije, razgraničenja i komplementarnosti između EPFRR-a i drugih fondova Unije aktivnih u ruralnim područjima navedeno je sljedeće: “Kako bi se ojačala poveznica zaštite okoliša i poljoprivrede, dviju važnih politika koje oblikuju ruralni prostor, a s ciljem poboljšanja provedbe SP ZPP na području zaštite okoliša i bioraznolikosti, predviđeno je zajedničko sudjelovanje oba nadležna ministarstva (Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i MP), a potencijalno i drugih dionika, u projektima prvenstveno LIFE 2021. – 2027. programa. Tehničkom pomoći SP ZPP-a osigurati će se sufinanciranje projekata s ciljem unaprjeđenja provedbe postojećih mjera/intervencija kao i identifikaciju odnosno razvoj novih.” Također, u okviru intervencije 73.01. - Neproizvodna ulaganja u poljoprivredi za prirodu i okoliš, koja doprinosi ostvarenju SO5 i SO6, jedan od kriterija odabira je uključenost poljoprivrednika u LIFE projekt.
16 Udruga Biom 2. Procjena potreba i intervencijska strategija, uključujući plan s ciljnim vrijednostima i pokazatelje konteksta, 2.1. Procjene potreba i strategija intervencije U SO1, SO2 i SO4 kao slabost se navodi mali udio proizvodnje energije iz biomase i bioplina a kao prilike se prepoznaje bioekonomija, uglavnom u segmentu proizvodnje biomase iz usjeva i u proizvodnji primarne drvne biomase i travnjaka. Spaljivanje drvne mase ili usjeva za dobivanje energije nije rješenje ni za energetsku krizu niti se može smatrati obnovljivim izvorom energije (https://news.climate.columbia.edu/2011/08/18/is-biomass-really-renewable/#:~:text=Biomass%20is%20considered%20a%20renewable,released%20back%20into%20the%20atmosphere). Spaljivanje biomase će povećati emisije i onečišćenje i naštetiti sigurnosti hrane. Korištenje biomase ili biogoriva se nikako ne može smatrati doprinosom ublažavanju klimatskih promjena te će utjecati na gubitak vrsta i staništa jer se time riskira da se područja namijenjena očuvanju bioraznolikosti počnu koristiti za uzgoj biogoriva te da se šume ugrožavaju zbog zahtjeva za većom proizvodnjom energije na način da se spaljuje drvna biomasa. Zapravo je potrebno prestati poticati biogoriva iz usjeva kako bi se smanjio pritisak na proizvodnju hrane. Usjevi se ne smiju koristiti za proizvodnju bioplina zbog doprinosa klimatskim promjenama, negativnog utjecaja na bioraznolikost i sigurnost hrane. Potrebno je osigurati da bioenergija ne postavlja nikakve zahtjeve za korištenjem zemljišta niti kompromitira ljudsko zdravlje i sekvestraciju ugljika putem šuma. Ukratko, EU, pa tako i Hrvatska treba prestati podržavati spaljivanje usjeva i šumske biomase, na što su upozorile i međunarodne organizacije (https://www.birdlife.org/wp-content/uploads/2022/05/RePowerEU-Sign-on-letter-bioenergy.pdf). Primljeno na znanje Drvna masa kako je i navedeno u Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu (NN br. 25/20) smatra se obnovljivim izvorom energije.
17 Udruga Biom 3.1. Pregled strukture za okoliš i klimu, 3.1.4. Objašnjenje kako će struktura za okoliš i klimu u strateškom planu u okviru ZPP-a pridonijeti već utvrđenim dugoročnim nacionalnim ciljnim vrijednostima koje su utvrđene u zakonodavnim instrumentima iz Priloga XI. ili proizlaze iz njih U dokumentu nije jasno kako će planirane intervencije podržati ciljeve koje je postavila EU Strategija bioraznolikosti do 2030., uključujući unapređenje stanja očuvanosti vrsta i staništa od važnosti za EU, ciljeve za restauraciju/obnovu prirode koji su vezane za poljoprivredu te preokretanje smanjenja brojnosti i raznolikosti divljih oprašivača. Poljoprivreda je najveći pokretač gubitka bioraznolikosti, a zapravo uvelike ovisi o prirodi (https://www.consilium.europa.eu/hr/policies/biodiversity/). Stoga je neophodno da se SP ZPP-a konkretnije i značajnije uključi u provedbu Direktive o staništima i Direktive o pticama. Navedeno je najlakše ostvariti preuzimanjem obaveza iz Prioritetnog akcijskog okvira (PAO-PAF) za mrežu Natura 2000 u Republici Hrvatskoj (https://mingor.gov.hr/UserDocsImages//UPRAVA%20ZA%20ZA%C5%A0TITU%20PRIRODE/NATURA%202000//Nacrt%20Prioritetnog%20akcijskog%20okvira%20(eng.PAF).pdf) koji vrlo jasno iznosi potrebe za financiranjem mjera potrebnih za uspostavu mreže Natura 2000. Mjere prije svega moraju biti namijenjene „održavanju ili povratu u povoljno stanje očuvanosti prirodnih staništa i vrsta od značaja za EU uzimajući u obzir gospodarske, socijalne i kulturne potrebe te regionalne i lokalne karakteristike” (Direktiva o staništima). PAO-PAF procjenjuje potrebe za period 2021. – 2027. u ukupnom iznosu od 1.3 milijardi eura (točnije 1 253 745 605 EUR). Prioritetni akcijski okvir (PAO-PAF) se u dokumentu SP ZPP-a spominje samo kod šumarstva i to u kontekstu kompenzacija zbog ograničenja zbog Nature 2000. Dokument ni na koji način se uzima u obzir potrebe financiranja navedene u PAO-PAF-u. EU je ozbiljno pristupila restauraciji / obnovi prirode (https://environment.ec.europa.eu/system/files/2022-06/Proposal%20for%20a%20Regulation%20on%20nature%20restoration.pdf), no navedeno nije prepoznato u SP ZPP-a. Potrebno je izdvojiti jasne doprinose poljoprivredne politike restauraciji prirode, jer ovaj SP ZPP-a vrijedi do 2027. Naime, države članice EU se moraju pobrinuti da do 2030. ne dođe do pogoršanja trendova ni stanja očuvanosti zaštićenih staništa i vrsta. Osim toga, države članice moraju se pobrinuti da najmanje 30 % vrsta i staništa koji trenutačno nisu u povoljnom stanju dođu u to stanje ili da se ono barem bitno poboljša. Stoga je bitno da poljoprivredna politika ima jasno postavljene ciljeve za restauraciju prirode na poljoprivrednim površinama. Dokument SP ZPP-a se na divlje oprašivače gotovo i ne referencira. Spominju se triput vezano uz poljske/cvjetne trake. U analizi stanja nije prepoznata ozbiljnost situacije s oprašivačima. Ne postoji ni referenca na Inicijativu EU-a za oprašivače. Naime, RH je dužna preokrenuti smanjenje oprašivača a to najbolje može djelovanjem na ključne pokretače njihovog smanjenja - koji su rezultat poljoprivrednih aktivnosti. EU Strategija bioraznolikosti do 2030. jasno navodi da se populacija oprašivača smanjuje alarmantnom brzinom i da se taj trend mora preokrenuti. U skladu sa strategijom „Od polja do stola” smatramo neophodnim da se mjere za zaštitu divljih oprašivača bolje integriraju u SP ZPP-a, odnosno da doprinos SP ZPP-a preokretanju trenda oprašivača bude uvelike značajniji od trenutnog. To uključuje i smanjenje upotrebe i rizika od kemijskih pesticida do 2030. smanje za 50%, kao i da se ukine upotreba opasnijih pesticida. Primljeno na znanje Mišljenja smo da je Tematska radna grupa „Klima, okoliš i priroda“, koju je Ministarstvo poljoprivrede osnovalo u okviru Nacionalne ruralne mreže, odličan kanal za komunikaciju prijedloga koji su se mogli u ranijoj fazi izrade Strateškog plana ugraditi u dokument te nam je žao da isto nije korišteno. Trenutni tekst Strateškog plana je naknadno dorađen, u poglavlju 2.3.3 objašnjena je poveznica EU Strategije bioraznolikosti 2030 te doprinos Strateškog plana ciljevima navedene strategije. Poveznica intervencija sa PAO-om je također dodana u tekst Strateškog plana. Kod eko shema 31.02. Ekstenzivno gospodarenje pašnjacima, 31.03. Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina i 31.07. Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti (TVPV) koje su usklađene s PAO-om, poveznica je navedena u okviru poglavlja 8. Dodatna pitanja/informacije o vrsti intervencija. Kod intervencija 70.02 Očuvanje bioraznolikosti na trajnim travnjacima i oranicama, 70.07 Očuvanje obilježja krajobraza i 70.08 Očuvanje ekstenzivnih voćnjaka i maslinika koje su istovjetne prioritetnim mjerama iz PAO-a (očuvanje kosca, leptira, suhozida, živica, ekstenzivnih voćnjaka i maslinika) poveznica sa PAO-om je navedena u poglavlju 5. Posebna struktura, zahtjevi i uvjeti prihvatljivosti intervencije. U sklopu intervencije 73.01 Neproizvodna ulaganja u poljoprivredi omogućeno je financiranje sadnje i obnove topola, te postavljanje kućica za gniježdenje imajući u vidu mjeru za očuvanje zlatovrane (Coracias garrulus) što je u suglasju s mjerom navedenom iz PAO-a, kako i ostala ulaganja koja su moguća u ovoj intervenciji. Niz je intervencija koje su povezane, izravno ili neizravno s očuvanjem oprašivača: 70.02 Očuvanje bioraznolikosti na trajnim travnjacima i oranicama, 70.04 Ekološki uzgoj, 70.07 Očuvanje obilježja krajobraza, 70.08 Očuvanje ekstenzivnih voćnjaka i maslinika, 31.07 Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti, 55.1.b.03 Racionalizacija selećeg pčelarstva, 55.1.d.01. Očuvanje ili povećanje postojećeg broja košnica, uključujući uzgoj pčela. Intervencije koje imaju propisane obveze upravljanja na travnjačkim površinama doprinose očuvanju prvenstveno divljih oprašivača, jednako kao i cvjetne poljske trake. U okviru intervencije Minimalni udio leguminoza od 20 % unutar poljoprivrednih površina, predviđena je potpora za korisnike koji u sustavu ekološke proizvodnje uzgajaju leguminoze kao izvore pčelinjih paša. Imajući u vidu zadani financijski okvir nije moguće ugraditi sve planirane mjere iz nacrta PAO, kako je već i raspravljeno s EK na temu uvođenja dodatnih mjera iz PAO.
18 TOMISLAV VIDAKOVIĆ 2.1. Procjene potreba i strategija intervencije, 2.1.SO7 Privlačenje i podupiranje mladih poljoprivrednika i drugih novih poljoprivrednika te olakšavanje održivog poslovnog razvoja u ruralnim područjima Poštovani, kod mjere 6.1.1 potpore mladim poljoprivrednicima u uvjetima prihvatljivosti navedeno je: "Mladi poljoprivrednik je po prvi put na poljoprivrednom gospodarstvu postavljen kao nositelj/odgovorna osoba poljoprivrednog gospodarstva, ali ne duže od 24 mjeseca prije podnošenja zahtjeva za potporu " može li se razmotriti odluka da korisnik nije prihvatljiv ako je nositelj duže od 24 mjeseca i da se taj rok produži da bi se mogli javiti i mladi poljoprivrednici koji nisu mogli skupiti dovoljan broj bodova u dosadašnjim natječajima. Lp Tomislav Primljeno na znanje Definicija mladog poljoprivrednika u Strateškom planu je: mladi poljoprivrednik je fizička osoba starija od 18 godina i mlađa od 40 godina (do navršene 41 godine) koja je po prvi put postavljena kao nositelj poljoprivrednog gospodarstva, ali ne duže od 5 godina u godini podnošenja zahtjeva za potporu.
19 Tomislav Brlošić 5.3 Intervencije za ruralni razvoj, 73.10. - Potpora za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju Poštovani! Kod ulaganja u primarnu poljo. proizvodnju predlažem maksimalni iznos potpore u iznosu od 150.000 € po gospodarstvu, obrt i pravni subjekti u programskom razdoblju. Do sada su iznosi bili iznimno veliki te su pojedina gospodarstva prolazila po nekoliko puta sa više milijunskim iznosima povrata. Smatram da bi cilj trebao biti da što više poljoprivrednih gospodarstava dobije mogućnost subvencije a to se može ostvariti samo na način kako sam predložio. Lijep pozdrav. Djelomično prihvaćen Slažemo se da je potrebno omogućiti što većem broju poljoprivrednih gospodarstava mogućnost sufinanciranja ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju. Čak štoviše, navedeno je potrebno i kod ulaganja u preradu tih proizvoda. Iz navedenog razloga uvedeno je ograničenje da isti (jedan) korisnik i njegova povezana i partnerska poduzeća mogu ostvariti najveći ukupni iznos potpore u sklopu ove intervencije u iznosu od 5.000.000,00 EUR-a. Navedeni iznos jest nešto već od onog koji predlažete, ali analize pokazuju da je hrvatska poljoprivreda još uvijek u procesu strukturne transformacije te da su za podizanje konkurentnosti potrebna velika ulaganja. Smatramo da će se i ovim ograničenjem ostvariti ciljevi intervencije i Strateškog plana.
20 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova   Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, kao neovisno tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije u području ravnopravnosti spolova, sukladno čl. 19. st. 1. Zakona o ravnopravnosti spolova (Narodne novine, br. 82/08, 69/17, dalje: Zakon), prati provođenje Zakona i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova (čl. 22. st. 1. Zakona). Položaju žena u ruralnim područjima Pravobraniteljica je u svom dosadašnjem radu pridavala značajniju pažnju imajući u vidu kako se radi o posebno osjetljivoj društvenoj skupini izloženoj riziku višestruke diskriminacije, a na što ukazuju i brojni međunarodni dokumenti. U tom kontekstu, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova prati donošenje Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.-2027. (Strateški plan). Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova uputila je dana 27. svibnja 2022. godine dopis (Ev. broj: PRS-06-01/22-01, Ur. broj: 30-22-01) Ministarstvu poljoprivrede, a nastavno na komentare Europske komisije na Prijedlog Strateškog plana (Observations on the proposal by the Republic of Croatia for a CAP Strategic Plan 2023-2027 - CCI: 2023HR06AFSP001, poveznica: https://ec.europa.eu/info/sites/default/files/food-farming-fisheries/key_policies/documents/observation-letter-croatia_en.pdf). U navedenom dopisu Pravobraniteljica se osvrnula na komentare Europske komisije te je navela prijedlog i preporuke s ciljem unaprjeđenja položaja žena u poljoprivredi, kao i ukupnog poboljšanja društvenog i ekonomskog položaja žena u ruralnim područjima. Ministarstvo poljoprivrede odgovorilo je na prijedlog i preporuke Pravobraniteljice, dopisom od 27. lipnja 2022. godine (KLASA: 023-08/22-01/1, URBROJ: 525-07/297-22-5), navevši u bitnome sljedeće: • Ravnopravnost spolova će biti uključena u SWOT analizu za specifični cilj 8. Navode da će specifični programi intervencije prijenosa znanja biti usmjereni na žene, kao i da će se LAG-ovi i Nacionalna mreža SP ZPP-a poticati da svoje aktivnosti usmjere na rad sa ženama u ruralnim područjima. Ministarstvo pak provodi program edukacije pod nazivom „Poduzetništvo žena u ruralnim područjima“. • Kako bi se unaprijedila ravnopravnost spolova i sudjelovanje žena u poljoprivredi i ruralnom razvoju, prilikom kreiranja kriterija odabira za projekte koji će se financirati u okviru Strateškog plana, vodit će se briga o unaprjeđenju ekonomskog i socijalnog položaja među ostalim i gospodarskih subjekata čiji su vlasnici ili njima upravljanju žene. • U sljedećem razdoblju planira se dodjela sredstava za projekte koji doprinose ciljevima Nacionalne ruralne mreže/ZPP mreže te će u okviru toga zainteresirani subjekti moći financirati istraživanja o položaju i potrebama žena u ruralnom području te o utjecaju žena na razvoj ruralnog područja. Dana 11. kolovoza 2022. godine objavljeno je javno savjetovanje (poveznica: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=21577) o Strateškom planu te je u isti izvršen uvid iz kojega je razvidno da je Ministarstvo poljoprivrede u Strateški plan uvrstilo elemente navedene u prethodno spomenutom dopisu. Tako se u dva strateška cilja (SO7 Privlačenje i podupiranje mladih poljoprivrednika i drugih novih poljoprivrednika te olakšavanje održivog poslovnog razvoja u ruralnim područjima i SO8 Promicanje zapošljavanja, rasta, rodne ravnopravnosti, uključujući sudjelovanje žena u poljoprivredi, socijalne uključenosti i lokalnog razvoja u ruralnim područjima, uključujući kružno biogospodarstvo i održivo šumarstvo) adresira pitanje rodne ravnopravnosti pri čemu SO8 i ima za cilj, između ostalog, promicanje rodne ravnopravnosti, uključujući sudjelovanje žena u poljoprivredi. Jednako tako određena pitanja uključena su u SWOT analizu (SO7, prednosti: povećanje zastupljenosti žena među mladim poljoprivrednicima i SO8, prednosti: uravnotežena zastupljenost spolova u radnoj snazi u poljoprivredi) te je navedeno da će za pojedine intervencije biti potrebno ili poželjno uvođenje “novih” kriterija odabira koji su vezani uz socijalnu uključenost i rodnu ravnopravnost, što u praksi znači dodatno bodovanje projekata u kojima su korisnici potpore i nositelji ulaganja žene ili mladi. Može se zaključiti da je na deklarativnoj razini pitanje rodne ravnopravnosti uključeno u pojedine aspekte Strateškog plana, no nije vidljiva konkretna predanost postizanju ravnopravnosti spolova u poljoprivrednom sektoru, te stoga Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova daje slijedeće prijedloge na Strateški plan: 1. Zastupljenost žena u poljoprivredi svrstava se pod utvrđene prednosti/snage u SWOT analizi, iako je iz samih podataka koje navodi Ministarstvo poljoprivrede jasno da ne postoji uravnotežena zastupljenost žena (koja se smatra postignutom kada je podzastupljenog spola najmanje 40%), a da je zastupljenost mladih žena među mladim poljoprivrednicima izrazito niska. Iako podaci ukazuju da Republika Hrvatska relativno dobro stoji u odnosu na druge članice Europske unije po pitanju sudjelovanja žena u poljoprivredi to ne umanjuje činjenicu da postoji značajna potreba za dodatnim poticanjem rodne ravnopravnosti u poljoprivrednom sektoru, te i sama Europska komisija potiče veći angažman RH po tom pitanju. Pravobraniteljica je višekratno ukazivala na podatke o zastupljenosti žena u poljoprivredi te je o njima izvijestila i Ministarstvo poljoprivrede. Navedeni podaci posebno ukazuju na nepovoljnu dobnu strukturu hrvatskih poljoprivrednika/ca. Promatrano prema dobi nositeljica obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (OPG) i samoopskrbnog obiteljskog gospodarstva (SOPG), a temeljem podataka Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju za 2021. godinu, gotovo polovica (48%) žena nositeljica starija je od 65 godina, dok ih je svega 9% mlađe od 39 godina, a za razliku od 15% muškaraca u dobnoj skupini do 39 godina među svim muškarcima. Kako raste životna dob tako se povećava udio žena nositeljica OPG-ova i SOPG-ova, a istovremeno kako raste dob tako se smanjuje razina obrazovanja tih nositeljica. Gledajući samo dobnu skupinu od 18 do 39 godina, koja obuhvaća mlade poljoprivrednike, uočavamo podzastupljenost žena kao nositeljica poljoprivrednih gospodarstava – žene čine 20% mladih nositelja OPG-ova i SOPG-ova pri čemu njih 26% ima visokoškolsko obrazovanje, nasuprot 12% muškaraca. Pravobraniteljica predlaže da se navedeni podaci uvrste u SWOT analizu SO7 i SO8 pod slabosti. 2. Iako se u okviru SO8 navodi promicanje rodne ravnopravnosti i sudjelovanja žena u poljoprivredi, iz pokazatelja se ne vidi u kojem je obimu planirano ostvarenje tih ciljeva. Prema dopisu Ministarstva poljoprivrede od 15. veljače 2022. godine (KLASA: 023-08/22-01/1, URBROJ: 525-08/0259-22-3), Ministarstvo kroz provedbu tečaja „Poduzetništvo žena na ruralnom području“ želi doprinijeti povećanju broja vlasnica poljoprivrednih gospodarstava, dok u Strateškom planu navodi da će LAG-ovi poticati poduzetništvo žena. Nastavno na navedeno, Pravobraniteljica predlaže da se pokazatelj povećanja broja vlasnica poljoprivrednih gospodarstava adekvatno uvrsti i u Strateški plan. Dodatno se predlaže da se unaprjeđenje sudjelovanja žena u poljoprivrednom sektoru adekvatno uključi u Stratešku izjavu. 3. Iako se u Strateškom planu navodi mogućnost kriterija odabira koji bi išli u smjeru dodjele većeg broja bodova ženama poljoprivrednicama, to nije vidljivo iz raspisanog dokumenta, odnosno nije jasno za koje mjere je takav kriterij odabira planiran. Pravobraniteljica predlaže da se kriterij odabira prema kojemu će dodatne bodove dobiti poljoprivrednice obavezno uvrsti kod odabira korisnika intervencije 75.01. Uspostava mladih poljoprivrednika, a za što postoji jasno opravdanje iz navedenih statističkih podataka u točci 1. 4. Iz navedenog dokumenta stječe se dojam da su za promicanje ravnopravnosti spolova gotovo isključivo nadležne lokalne akcijske grupe (LAG-ovi) kojima se propisuje i kvota od 35% (odnosno 30%) žena u upravljačkim tijelima, a što Pravobraniteljica smatra izuzetno važnom posebnom mjerom te pozdravlja. Dodatno se predviđa da će LAG-ovi biti ti koji će kreirati intervencije za žene poduzetnice, iako je iz teksta jasno da LAG-ovi imaju slobodu u kreiranju intervencija te stoga isto nije obavezno, a nije niti predviđeno na koji način će se isto monitorirati. U tom kontekstu Pravobraniteljica predlaže dodatnu edukaciju LAG-ova o ženskom poduzetništvu i ravnopravnosti spolova u ruralnom području. Istovremeno Pravobraniteljica ističe da iako je neosporno da su LAG-ovi važan dionik ruralnog razvoja, ukupna alokacija za LEADER iznosi 5,65% Strateškog plana te da se pitanje sudjelovanja žena u poljoprivrednom sektoru ne može isključivo prepustiti LAG-ovima već isto treba biti uključeno u sve aspekte provedbe Strateškog plana i primarna odgovornost Ministarstva poljoprivrede. Primljeno na znanje 1. Podaci o ženama nositeljicama PG-ova i zaposlenosti žena u sektoru poljoprivrede detaljno su opisani u proširenoj verziji SO2 (slabosti) i SO7 (snage) koje se nalaze u prilozima Strateškog plana. 2. Sadržaj pokazatelja koji se nalaze unutar SO-ova, pa tako i unutar SO8, su određeni od strane Europske komisije te sadržaj istih nije moguće mijenjati/dodavati. 3. Strateškim planom propisane su intervencije koje jamče jednak položaj žena u obavljanju poljoprivredne djelatnosti te korištenju intervencija s ciljem potpore razvoju poljoprivrede. Nadalje, proteklih godina bilježimo značajno povećanje udjela žena kao nositeljica poljoprivrednih gospodarstava. U razdoblju 2009.-2011., bilo je tek 13% žena nositeljica poljoprivrednog gospodarstva. U 2020. taj je udio povećan na oko 30%, tj. za oko 2 i pol puta u 10 godina. 4. U intervenciji 77.06. je između ostalog navedeno: U LRS će LAG definirati potrebe i intervencije na temelju posebnosti i obilježja područja koje obuhvaća. LAG-ovima će biti ostavljena širina u odabiru intervencija (čl. 73. – 77. Uredbe (EU) 2021/2115 te intervencije koje ne proizlaze izravno iz Uredbe (EU) 2021/2115, a doprinose nekom od posebnih ciljeva ZPP) unutar svojih LRS. Praćenje provedbe svih intervencija iz SP ZPP od strane Ministarstva poljoprivrede će biti na godišnjem nivou što uključuje i provedbu LAG intervencija odnosno LRS LAG-ova. Zaposlenici, volonteri i članovi LAG-ova u svojemu radu redovno provode educiranje u vezi svih aspekata provedbe LRS i LAG intervencija te će se isto nastaviti i novom programskom razdoblju. Svi prijedlozi na navedeno su dobrodošli.
21 OPG Peraić 5.3 Intervencije za ruralni razvoj, 77.01. - Potpora za sudjelovanje poljoprivrednika u sustavima kvalitete Kako je već prethodno komentirao korisnik Integer savjetovanja, koji je napisao gotovo isto što sam mislio komentirati, neću isto ponavljati već ću samo potvrditi njegov komentar, uz naglasak da ja trenutno nisam u sustavu eko proizvodnje, u koji sam imao namjeru ući, ali po ovim uvjetima bojim se da ću odustati od toga, a pretpostavljam da će tako biti i sa većinom onih koji već jesu ili misle biti u sustavu Prihvaćen Troškovi certificiranja za ekološke proizvođače financirat će se u sklopu intervencije 70.04. "Ekološki uzgoj".
22 Nikša Petković   Na žalost, većina donesenih i predviđenih mjera poljoprivredne politike u R.H. idu u pravcu bogaćenja bogatih i osiromašavanja siromašnih na način : 1. Nesređeni imovinsko pravni odnosi- na način da je privatno vlasništvo ( Ustavom zaštićeno pravo) proglašeno državnim poljoprivrednim zemljištem, problem je naročito izražen na području bivše Kraljevine Dalmacije, gdje se izvrgavaju činjenice da je u periodu od 1930.-1947. proveden postupak agrarne reforme temeljem "Zakona o likvidaciji agrarnih odnosa na području ranije pokrejine Dalmacije od 19 oktobra 1930 godine", kojim su utvrđeni stvarni vlasnici zemljišta. Međutim, veliki dio navedenih Agrarnih dosudnica nije proveden u zemljišne knjige, naročito oni postupci koji nisu bili završeni do II. Svjetskog rata, jer je novoosnovana država na ovim prostorima nakon završetka spomenutog rata imala revolucionarne ideje o usklađenju Katastra i Zemljišnika - koje su u bitnome govorile da je važeće stvarno utvrđeno stanje u Katastru temeljem Naredbe o uređenju katastra iz 1948., kojom su stvarni vlasnici zemljišta pretvoreni u "korisnike" "društvenog zemljišta!? Još veću nepravdu je počinila novoosnovana Republika Hrvatska kad je to imaginarno "društveno vlasništvo"( jer stvarni vlasnici su bili poznati i imali su sva prava privatnog vlasništva) pretvorila u "državno vlasništvo"- najčešće u obliku državnog poljoprivrednog i šumskog zemljišta. Ne samo da su stvarne vlasnike natjerali da "traže pravdu" u dugogodišnjim sudskim postupcima ( prosječno 10-tak godina), koji su zahtjevali troškove od cc 30.000,00 kn za 1 katastarsku česticu, već je stvorena sudska praksa, koja je zlouptrebavljajući komunističko "društveno vlasništvo" oduzimala zemljišta stvarnim vlasnicima - koji su to postali u pravomoćno završenim sudskim postupcima temeljem zakona iz 1930., pa su te prve sudske postupke doveli do apsurda da su negirali 60 godina stare pravomoćne sudske postupke i zemlju dosuđivali ili državi ili ranijim vlasnicima - crkvi, općini, veleposjednicima, koji su bili vlasnici prije završenih sudskih postupaka!? Sve je to bilo na tragu plana vraćanja u feudalno društveno doba sa 200 bogatih obitelji i ostatak - stoka sitnog zuba - kmetovi... Na području Općine Vela Luka i dan danas postoji cc 1000 katastarskih čestica koje su svrstane pod državno poljoprivredno i šumsko zemljište ili općinsko zemljište a stvarni vlasnici su stanovnici Vele Luke koji nemaju snage financijske, obiteljske ( dio je u iseljeništvu) da bi ponovno sudski dokazali da je njihova to zemlja već 100-200 godina u obradi njihovih obitelji... također, brojne su manipulacije sa vlasništvom i unutar 3-4. generacije jer država nikad nije utvrdila stvarno stanje vlasništva, mada je to i zakonoski obavezna da ima usklađen Zemljišnik i Katastar. Stoga smatram da je konačno došlo vrijeme , nakon dugih 30 godina manipulacija i krađa, da se prije svih mjera u poticanje poljoprivrede utvrdi stvarno vlasničko stanje na terenu i vrati privatno vlasništvo našim građanima, pa tek onda da se ide u sve ostalo da bi se pokušalo spasiti poljoprivredu i stanovništvo na ruralnim područjima. Znači -provesti postupak Nove katastarske izmjere i osnivanje stvarnih zemljišnih knjiga jer to i je i moralna i zakonska obaveza uređenih Država, pa i Republike Hrvatske. 2 POTPORA ZA ODRŽAVANJE SUHOZIDA-.drugi primjer stvaranja nejednakosti u društvu je i uveden sistem potpora pojoprivredi a u biti se sastoji u tome da se bogati potiči a siromasima se ne daje ni ono što bi ih trebalo pripadati. Kad je 2015. god. donesen zakon kojim je omogućeno poticanje dobrovoljnog višegodišnjeg održavanja suhozida, mnogi su se ponadali u Dalmaciji ( naročito na otocima, posebice na području Općine Vela Luka na otoku Korčuli,), da će, konačno , biti revaloriziran, višestoljetni trud - rad naših predaka , koji su svojim rukama stvorili poljoprivredno zemljište na mjestima gdje ga nikad nije bilo - niti bi postojao bez iznimnog truda naših težaka - koji su često za 1kg - zemlje iskopali i posložili u suhozide 1 t kamena!Međutim, i ponovno smo bili izigrani kao i kod oduzimanja naših višestoljetnih parcela, jer je podzakonskim aktima, potpuno obezvrijeđen naš stoljetni rad na način da se u poticanje priznaju samo rubni suhozidi - što je normalno za "stočarske" suhozide u sjevernoj Dalmaciji - kojim je jedina svrha bila da omeđe prostor za ispašu ovaca. Naši ( južno dalmatinski) suhozidi nastali su u postupku stvaranja plodne zemlje za uzgoj vinove loze ( kasnije, propašću loze- dijelom se pretvaraju u maslinike a dijelom se pretvaraju u uređeno šumsko zemljište). osnovna razlika u namjeni "stočarskih" i poljoprivrednih- rataskih suhozida je u nihovoj namjeni - STOČARSKI SUHOZIDI OGRANIČAVAJU KRETANJE STOKE NA PAŠNJAKE SUSJEDNIH VLASNIKA - i oni se potiču u cijelosti 100%, dok RATARSKI SUHOZIDI IMAJU NAMJENU OČUVANJA PLODNE ZEMLJE OD UTJECAJA EROZIJE I VODNIH BUJICA - oni se potiču otprilike u dužini od 10% ?! molio bi naše zakonodavce i planere buduće proizvodnje da razmisle - Da li je pošteno da se STOČARSKI SUHOZIDI POTIČU 100% a RATARSKI SUHOZIDI 10%? osim činjenice o nejednakosti STOČARSKIH I RATASKIH SUHOZIDA, razmislite malo i o vrlo bitnoj činjenici- STOČARSKI SUHOZIDI SU IMALI ZA POSLJEDICU UNIŠTAVANJE PLODNOG SLOJA ZEMLJE NA POVRŠINAMA NA KOJIMA SU USPOSTAVLJENI, JER JE ZA ISPAŠU KONSTATNO KORIŠTENA TEHNIKA OPOŽARIVANJA OMEĐENIH POVRŠINA - ŠTO JE DOVELO DO STANJA ZEMLJIŠTA - NA SJEVERNODALMATINSKI OTOCIMA - TLO JE UNIŠTENO EROZIJOM (" MJESEČEVA POVRŠINA" - GOLOG KAMENA- VALJDA SU VAM U OČIMA IZGLEDI KRIŽEVA I NJIHOVOG OKOLIŠA NA KORNATIMA GDJE SU , POTPUNO BEZ IKAKVOG RAZLOGA POGINULI NAŠI VATROGASCI... RATARSKI SUHOZIDI, NA JUŽNODALATINSKIM OTOCIMA, SAČUVALI SU PLODNO TLO - TAKO JE VEĆ STOLJEĆIMA , TE I NA DIJELU GDJE SE DO DANAS ODRŽAVA POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA I NA DIJELU GDJE SE NALAZE UREĐENE ŠUME, PLODNO TLO JE SIGURNO U SVOJIM KAMENIM KOLJEVKAMA I BITI ĆE I DALJE, JER DOK VJETER I KIŠA RAZNOSE PLODNI SLOJ ZEMLJE NA PODRUČJIMA BEZ SUHOZIDA ILI SA STOČARSKIM SUHOZIDIMA, ONO UNUTAR NAŠIH SUHOZIDA OSTAJE SIGURNO - PA ZAR NIJE ZAVRIJEDILO DA SE POTICAJIMA POMOGNE DA SE TAJ SPOMENIK LJUDSKOM RADU SAČUVA ZA BUDUĆE GENERACIJE - UMJESTO DA SE RAZNIM IZMJENAMA PRAVILNIKA I POLITIKOM PROVOĐENJA SUSTAVA POTICAJA SVE VIŠE NAŠIH LJUDI ODBIJA UOPĆE DA KORISTE I OVIH MIZERNIH 10% POTICAJA OD ONIH PREDVIĐENIH ZAKONOM I ITENCIJOM ZAKONA O OČUVANJU PLODNOG TLA I POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE, DA NE SPOMINJEM NAVODNU BRIGU O STANOVNIŠTVU NA OTOCIMA... Kao predsjednik Udruge privatnih šumoposjednika VELA LUKA - KORČULA podržavam sve prijedloge upućene u javnu raspravu od strane naše krovne organizacije i kao Upravitelj Braniteljske socijalno- radne , poljoprivredne zadruge VELA LUKA DALMACIJA, molim naše zakonodavce da pomognu u održavanju poljoprivredne proizvodnje i života na našim otocima jer turizam je nesiguran i nedostatan izvor prihoda za normalan život, Mjera realnog i poštenog poticanja održavanja suhozida u punoj dužini( ne samo vanjski suhozidi) zasigurno bi puno pomogla da se i mladi odluče ostati na otoku i baviti poljoprivredom , te bi uz ostale izvore prihoda mogli vidjeti budućnost i ostanak na otoku, inače se "bijela kuga" nezaustavljivo širi i nestajemo... a možda je to i cilj pa da možete prodati i otoke strancima... 3. FINANCIJSKA POMOĆ IZGRADNJI CISTERNI- VODOSPREMA U MASLINICIMA bez pomoći države proizvodnja maslina na otocima će uskoro potpuno nestati zbog klimatskih promjena i utjecaja višegodišnjih suša. Neophodni su konkretni oblici pomoći jer svi ovi dosadašnji ne daju nikakve rezultate. Primljeno na znanje 1. Primljeno na znanje 2. Primljeno na znanje 3. Izgradnja vodosprema prihvatljiv je trošak za sufinanciranje u okviru intervencije 73.10 Strateškog plana.
23 Natura plus j.d.o.o. 5.3 Intervencije za ruralni razvoj, 73.06. - Modernizacija šumarskih tehnologija u pridobivanju drva, šumskouzgojnim radovima i proizvodnji ŠRM-a (šumskog reprodukcijskog materijala) Zakonodavac bi trebao dodati da kod proizvodnje ŠRM korisnici trebaju biti upisani kao dobavljači ŠRM-a kod resornog Ministarstva.Nastavno na to ne bi trebali posjedovati licenciju HKŠIDT, ali bi obavezno trebali biti upisni u Upisnik dobavljača ŠRM-a Primljeno na znanje Proizvodnja, ali i korištenje ŠRM regulirano je Zakonom o šumskom reprodukcijskom materijalu (NN br. 75/09, 61/11, 56/13, 14/14, 32/19 i 98/19) gdje je jasno naznačene obveze proizvođača te uvjete koje ŠRM mora ispunjavati kako bi se smio koristiti u šumarstvu.
24 Natura plus j.d.o.o. 5.3 Intervencije za ruralni razvoj, 73.05. - Rekonstrukcija (konverzija) degradiranih šuma Vrijednost planiran za ovu intervenciju je uistinu mali. Ova mjera pokazla je u proteklom razdoblju velik napredak, te ako zakonodavac uistinu misli na šume kao dobro od vitalnog interesa za RH mora višestruko povećati iznos istih, a samim time što je povećana jedinična cijena. Na ovaj način se sredstva ustvari smanjju dok interes i dobrobit rastu. Primljeno na znanje U okviru financijskih mogućnosti Strateškog plana te uzimajući u obzir i sve druge identificirane potrebe definiran je raspoloživi iznos za ovu intervenciju.
25 LJUBICA ŠOLIĆ   Pregledom dostupne dokumentacije primijetila sam sl. : U strateškom planu stavljen je naglasak na razvoj komunalne i društvene infrastrukture na ruralnom području. Nisam primijetila uočenu potrebu za razvojem ostalih gospodarskih djelatnosti na nerazvijenim ruralnim područjima koja su ispod prosjeka indexa razvijenosti, a u cilju zadržavanja mladog, obrazovanog i radno sposobnog stanovništva na ruralnim područjima. Komunalna i društvena infrastruktura je svakako potrebna, stanovništvu tog podružja, ali ako stanovništvo migrira iz ekonomskih razloga, dugoročno gledano nije nam potrebna ni infrastruktura jer se postavlja pitanje, kome. Molim vas još jednom razmislite o navedenom Prihvaćen U skladu s definiranim potrebama i prioritetima, financijskim okvirima Strateškog plana, odredbama Uredbe (EU) 2021/2115 i demarkacijom s ostalim ESI fondovima, predložene su intervencije koje imaju za cilj doprinijeti održivom razvoju ruralnih područja. Jedna od predloženih intervencija je i "Potpora ulaganjima u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti" koja se financira putem financijskih instrumenata, s ciljem doprinosa unaprjeđenju gospodarske aktivnosti u ruralnim područjima, održavanju i stvaranju novih radnih mjesta te povećanju prihoda gospodarskih subjekata. Cilj je poticati diversifikaciju gospodarske aktivnosti koja će privući ljude da žive i rade u ruralnim područjima. U Strateški plan dodana je i istovjetna intervencija koja će se financirati bespovratnim sredstvima.
26 Ljubica Klobučić Grgas 5.3 Intervencije za ruralni razvoj, 73.10. - Potpora za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju Ministrice, slažem se sa Darkom Juzbašić . Uvijek jedni te isti .Ako je sad prilika nemojte nas male zaboravit! I mi mali koji nismo otišli a jedva živimo od te poljoprivrede nemamo priliku koristiti te potpore. Znate da nije lako a stalno nas zaobilazite i vidite da se borimo za tu svoju djecu . Dajte da i mi dođemo na red. Uvedite reda i ne dajte nikome više od milijun kuna potpore što je dosta , a tko treba više neka svojim sredstvima kupi. Djelomično prihvaćen Slažemo se da je potrebno omogućiti što većem broju poljoprivrednih gospodarstava mogućnost sufinanciranja ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju. Čak štoviše, navedeno je potrebno i kod ulaganja u preradu tih proizvoda. Iz navedenog razloga uvedeno je ograničenje da isti (jedan) korisnik i njegova povezana i partnerska poduzeća mogu ostvariti najveći ukupni iznos potpore u sklopu ove intervencije u iznosu od 5.000.000,00 EUR-a. Navedeni iznos jest nešto već od onog koji predlažete, ali analize pokazuju da je hrvatska poljoprivreda još uvijek u procesu strukturne transformacije te da su za podizanje konkurentnosti potrebna velika ulaganja. Smatramo da će se i ovim ograničenjem ostvariti ciljevi intervencije i Strateškog plana.
27 LOKALNA AKCIJSKA GRUPA "VINODOL" 5.3 Intervencije za ruralni razvoj, 77.06. - Potpora LEADER (CLLD) pristupu Pod oznakom intervencije 77.06. - Potpora LEADER (CLLD) pristupu, pod uvjetima prihvatljivosti LAG-a kod odabira LAG-ova propisano je da zaposlenici upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, predstavnici izvršnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i predstavnici mjesne samouprave u tijelima LAG-a mogu predstavljati isključivo tu jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ovom odredbom proširuje se krug osoba na koje se odnosi ograničenje, odnosno onemogućuje se da članovi udruge pripadnici gospodarskog ili civilnog sektora ujedno budu osobe zaposlene u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i predstavnici mjesne samouprave. Člankom 3. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi podmjere 19.2. (NN 53/18) navedeno ograničenje odnosilo se samo na predstavnike izvršnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u tijelima LAG-a (gradonačelnici, načelnici i njihove zamjene). Mišljenja smo da ograničenja propisana člankom 3. prethodno navedenog Pravilnika nije potrebno širiti. Djelomično prihvaćen U tijelima LAG-a je potrebno imati reprezentativne i relevantne predstavnike svake pojedine interesne skupine. Kako bi se isto moglo ispuniti potrebno je da predstavnici svakog člana odražavaju stvarno stanje u smislu pripadnosti pojedinoj interesnoj skupini. Predloženo je da pored predstavnika izvršnog tijela JLS i JP(R)S (gradonačelnik, načelnik, župan) i zaposlenici upravnih tijela JLS i JP(R)S (pročelnici, službenici i namještenici) kao predstavnici javne interesne skupine na lokalnom odnosno regionalnom nivou mogu predstavljati jedino javnu interesnu skupinu u tijelima LAG-a. Navedeno se u obliku preporuke primjenjivalo i u tekućem programskom razdoblju. Prihvaća se komentar u dijelu predstavnika mjesne samouprave (predstavnici mjesne samouprave će biti izuzeti iz ove odredbe s obzirom da isti u pravilu volonterski obavljaju navedene poslove).
28 LOKALNA AKCIJSKA GRUPA "VINODOL" 5.3 Intervencije za ruralni razvoj, 77.06. - Potpora LEADER (CLLD) pristupu Budući da je pod oznakom intervencije 77.06. - Potpora LEADER (CLLD) pristupu, pod uvjetima prihvatljivosti LAG-a kod odabira LAG-ova propisano da fizičke osobe u tijelima LAG-a moraju imati prebivalište dok pravne osobe moraju imati sjedište ili podružnicu unutar LAG-a čime se ograničava pristup u članstvo LAG-a prema prebivalištu odnosno sjedištu, mišljenja smo da bi navedenu odredbu trebalo prilagoditi tako da se navedeno ograničenje odnosi samo na upravljačku strukturu LAG-a (članove UO LAG-a) kako je i bilo propisano člankom 6. Pravilnika o provedbi podmjere 19.2. (NN 96/17). Prihvaćen Navedena obveza je jasnije definirana na način da se odnosi na tijela LAG-a koja imaju upravljačku funkciju. Definiranje obveza i članstvo će i dalje biti u nadležnosti LAG-a.
29 LAG BILOGORA-PAPUK 5.3 Intervencije za ruralni razvoj, 77.06. - Potpora LEADER (CLLD) pristupu Smatramo da je odredba da zaposlenici upravnih tijela JL(R)S kao i predstavnici mjesne samouprave moraju predstavljati samo tu JL(R)S u članstvu LAG-a nepovoljna iz više razloga.LAG je udruga i takva odredba kosi se sa Zakonom o udrugama u smislu da ograničavamo mogućnost pristupa udruzi a drugo ono što je nama na terenu dosta čest slučaj je slijedeće. Zaposlenici upravnih tijela u JLS( stručni suradnici,tajnice,knjigovođe,komunalni redari, itd..) a vrlo često i predstavnici MO su aktivni članovi zajednice i djeluju u raznim udrugama zajednice(KUD,sport).Ovom odredbom te iste osobe ne bi mogle biti niti predstavnici tih udruga niti fizičke osobe članovi LAG-a niti bi mogli biti birani u upravljačka tijela i povjerenstva LAG-a. Mislimo da se tu može maksimalno navoditi da predstavnici izvršnog tijela moraju predstavljati tu JL(R)S odnosno eventualno dodati predstavnici predstavničkog tijela te JL(R)S. Nije prihvaćen U tijelima LAG-a je potrebno imati reprezentativne i relevantne predstavnike svake pojedine interesne skupine. Kako bi se isto moglo ispuniti potrebno je da predstavnici svakog člana odražavaju stvarno stanje u smislu pripadnosti pojedinoj interesnoj skupini. Predloženo je da pored predstavnika izvršnog tijela JLS i JP(R)S (gradonačelnik, načelnik, župan) i zaposlenici upravnih tijela JLS i JP(R)S (pročelnici, službenici i namještenici) kao predstavnici javne interesne skupine na lokalnom odnosno regionalnom nivou mogu predstavljati jedino javnu interesnu skupinu u tijelima LAG-a koja imaju upravljačku funkciju. Navedeno se u obliku preporuke primjenjivalo i u tekućem programskom razdoblju. Prihvaća se komentar u dijelu predstavnika mjesne samouprave (predstavnici mjesne samouprave će biti izuzeti iz ove odredbe s obzirom da isti u pravilu volonterski obavljaju navedene poslove).
30 LAG BILOGORA-PAPUK 5.3 Intervencije za ruralni razvoj, 73.13. - Potpora javnoj infrastrukturi u ruralnim područjima Na nacionalnoj razini u intervenciji 73.13 potpora javnoj infrastrukturi navodi se izričito da projekt mora predstavljati jednu funkcionalnu cjelinu i provoditi se na jednoj određenoj lokaciji. Kroz rad na terenu uočili smo da postoji potreba da se isti tip ulaganja u infrastrukturu provede na više lokacija (recimo promjena načina grijanja u više društvenih domova ili izgradnja dječjih igrališta na više lokacija unutar iste JLS) S obzirom da je ovdje izričito navedeno , treba li dodati dopunu ..osim u LAG intervencijama kao i kod poglavlja 4.7.1 jer pretpostavljamo da će u LAG intervencijama biti moguće financirati projekt koji se provodi na više lokacija Primljeno na znanje U intervenciji 77.06. je između ostalog navedeno: U nacionalnim provedbenim aktima koji će regulirati provedbu LEADER-a u razdoblju 2023. – 2027., na temelju odredbi Uredbe (EU) 2021/2115 i Uredbe (EU) 2021/2116 te njihovih provedbenih i delegiranih akata, detaljnije će se definirati provedba LAG intervencija, ne ulazeći pritom u slobodu kreiranja i odabira intervencija u LRS LAG-ova. LAG će imati slobodu izrade LAG intervencija sa svim specifičnostima i posebnostima LAG područja te je i potrebno da LAG intervencije ne predstavljaju kopiju intervencija iz SP ZPP. U SP ZPP nije potrebno navoditi detalje uvjeta u provedbi LAG intervencija.
31 LAG BILOGORA-PAPUK 5.3 Intervencije za ruralni razvoj, 73.14.FI - FI_Razvoj poslovanja u ruralnim područjima Kod pojašnjenja potrebe P 17.str 141 govori se o značaju stvaranja novih radnih mjesta diverzifikacijom što je visoki prioritet i da će se time pridonijeti kroz potporu (intervencija 73.14 FI) kroz ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti a tu bi ulazio recimo agroturizam ili neke usluge na opg-u. U poglavlju 73.14.FI (str 686-688) se navodi da su prihvatljiva ulaganja rabljena polj.mehanizac,životinje itd.te obrtni kapital i ne spominju se uopće nepoljoprivredne djelatnosti (agroturizam i usluge na opg-u).Da li to znači da se kroz FI neće moći financirati pokretanje i razvoj turizma na opg-u. Jasno je vidljivo da na terenu postoji značajna potreba za investicijama u nepoljoprivredne djelatnosti na opg-u i LAG-ovi će kroz svoje intervencije morati uključiti intervenciju koja pokriva to područje i nadam se da će to biti prihvatljivo. Treba li ipak negdje u SP ZPP navesti da će LAG-ovi u okviru svojih mogućnosti/sredstava davati bespovratne potpore za diverzifikaciju odnosno razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti sukladno potrebama svoje lokalne zajednice. Primljeno na znanje U intervenciji 77.06. je između ostalog navedeno: „U LRS će LAG definirati potrebe i intervencije na temelju posebnosti i obilježja područja koje obuhvaća. LAG-ovima će biti ostavljena širina u odabiru intervencija (čl. 73. – 77. Uredbe (EU) 2021/2115 te intervencije koje ne proizlaze izravno iz Uredbe (EU) 2021/2115, a doprinose nekom od posebnih ciljeva ZPP) unutar svojih LRS. LAG-ovi će biti u mogućnosti izraditi intervencije putem kojih će se provoditi projekti/aktivnosti koje će biti usmjerene na ulaganja, prijenos znanja, proizvođačke organizacije, kratke lance vrijednosti, obnovljive izvore energije, poboljšanje usluga i infrastrukture, koje doprinose održivom razvoju i prilagodbi klimatskim promjenama, stvaranju radnih mjesta, provedbi koncepta “Pametnih sela”, socijalnoj uključenosti i druge. Intervencije u LRS će morati doprinositi nekom od posebnih ciljeva ZPP, a na koje posebne ciljeve će se fokusirati je na odluci LAG-a. Ograničenja za intervencije u LRS LAG-ova će biti u onome dijelu koje definira Uredba (EU) 2021/2115 za pojedinu intervenciju, a na koju se pojedina intervencija iz LRS planira vezati te određene okvire koji će biti zadani za sve intervencije unutar Uredbe (EU) 2021/2115 i Uredbe (EU) 2021/2116. U nacionalnim provedbenim aktima koji će regulirati provedbu LEADER-a u razdoblju 2023. – 2027., na temelju odredbi Uredbe (EU) 2021/2115 i Uredbe (EU) 2021/2116 te njihovih provedbenih i delegiranih akata, detaljnije će se definirati provedba LAG intervencija, ne ulazeći pritom u slobodu kreiranja i odabira intervencija u LRS LAG-ova. LAG-ovi će u svojim intervencijama imati mogućnost definiranja inovativnog karaktera svake od intervencija, a sukladno posebnostima i osobitostima svakog LAG područja. Dodatno, kroz LRS, LAG-ovi će imati mogućnost provoditi pokretanje (start-up) poslovanja za nepoljoprivredne djelatnosti u skladu s čl. 75. st. 2 podst. c) Uredbe (EU) 2021/2115. U svrhu izbjegavanja preklapanja, a kod pojedinih intervencija i s obzirom na koncept provedbe istih, LAG-ovi neće provoditi na način kako je navedeno u SP ZPP, intervencije 73.02, 73.05, 74.01, 76.01., 77.01., 75.01. i 77.05. Kod izrade LAG intervencija i kasnije kod provedbe LAG intervencija, LAG-ovi će trebati izbjegavati preslikavanje intervencija navedenih u Strateškom planu. Ciljevi LAG intervencija, kriteriji odabira, uvjeti prihvatljivosti projekta i korisnika i pokazatelji trebati će doprinositi specifičnostima LAG područja odnosno biti odraz potreba i posebitosti LAG područja (subregionalno, ujednačeno i koherentno područje) i time doprinositi dodanoj vrijednosti LEADER-a. Kroz FI nije planirana potpora za pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu. Potpora ulaganjima u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti putem financijskih instrumenata (FI) obuhvaća i mogućnost financiranja razvoja agroturizma i/ili pružanja usluga na OPG-u, kao i drugih oblika registriranih nepoljoprivrednih djelatnosti za potencijalne krajnje primatelje FI koji u trenutku prijave imaju pokrenutu adekvatnu nepoljoprivrednu djelatnost. Detaljni raspis elemenata provedbe FI nisu definirani na razini Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. - 2027., već će biti naknadno definirani na razini Sporazuma o financiranju koje će Ministarstvo poljoprivrede potpisati s odabranim Tijelima nadležnim za provedbu FI. Navedeni sporazum(i) predstavljaju osnovu temeljem koje će se dostupna alokacija staviti na raspolaganje potencijalnim krajnjim primateljima. U Strateški plan uvedene su dvije nove intervencije 75.02 “Diverzifikacija dohotka poljoprivrednih gospodarstava na nepoljoprivredne aktivnosti” i 73.14. “Razvoj poslovanja u ruralnim područjima” kroz koje će se financirati pokretanje odnosno razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu.
32 LAG BILOGORA-PAPUK 4.7. Zajednički elementi za vrste intervencija za ruralni razvoj, 4.7.1. Popis neprihvatljivih ulaganja Kod neprihvatljivih troškova navodi se troškovi održavanja/sanacije/adaptacije( osim u LAG intervencijama).....opisano na ovaj način podrazumijeva da će navedeni troškovi biti prihvatljivi za pojedine LAG intervencije odnosno LAG natječaje po LAG intervencijama. Da li se ovdje mislilo na ukupnu LEADER potporu 77.06. ( za lag-ove kao direktne korisnike i korisnike u LAG intervencijama).Do sada u okviru LEADER-a to nije bilo moguće za korisnike LAG mjera već samo za LAG kroz tekuće troškove.Možda točnije opisati jer isto je tada moguće primijeniti kroz LRS. Primljeno na znanje Navedenim izričajem je jasno navedeno da će navedeni troškovi biti prihvatljivi u LAG intervencijama za programsko razdoblje 2023. - 2027.
33 LAG BILOGORA-PAPUK 5.3 Intervencije za ruralni razvoj, 77.06. - Potpora LEADER (CLLD) pristupu Smatramo da postoje bolji kriteriji odabira u intervenciji 77.06. potpora LEADER(CLLD) pristupu čije podatke je lako dobiti u sustavu Agonet-a a koji ukazuju na potrebe pojedinog LAG područja.Dobar primjer procjene potreba potpora u gospodarstvu na pojedinom LAG području bio bi broj svih poljoprivrednih gospodarstava LAG područja(OPG+obrt+d.o.o....) i ukupna poljoprivredna površina pojedinog LAG područja. Za potrebe poboljšanja uvjeta i kvaliteta života na ruralnom području mogu se primijeniti kriteriji razvijenosti područja i broja stanovnika u odnosu na obuhvat LAG-a. Nije prihvaćen Ako se komentar odnosi na Načela kriterija odabira koja će se primjenjivati kod odabira LAG-ova (LRS-ova) za programsko razdoblje i dodjele sredstava LAG-ovima, očitovanje na navedeni komentar je u nastavku. LEADER pristup ne predstavlja potporu samo poljoprivrednicima na LAG području te je primjena kriterija koji bi bio temeljen na broju poljoprivrednika i poljoprivredne površine neprimjenjiv. Kriteriji u vezi razvijenosti područja i broja stanovnika su već navedeni u nacrtu intervencije.
34 LAG BILOGORA-PAPUK 5.3 Intervencije za ruralni razvoj, 77.06. - Potpora LEADER (CLLD) pristupu Kod načela kriterija odabira LAG-ova i prijedloga kriterija broja stanovnika LAG područja te prioriteta većeg broja stanovnika smatramo da nisu uzeti u obzir demografski trendovi koji pokazuju da velika ruralna područja imaju značajan gubitak stanovnika te da se broj stanovnika povećava jedino uz gradska središta čime LAG-ovi koji u svom obuhvatu nemaju veća gradska središta imaju značajan pad stanovnika u odnosu na prijašnje popise stanovnika i pri tom su još nerazvijena. Primljeno na znanje Kod izrade Načela kriterija odabira koja će se primjenjivati kod odabira LAG-ova (LRS-ova) za programsko razdoblje i dodjele sredstava LAG-ovima u vezi kriterija broja stanovnika LAG područja u obzir su uzeti najnoviji podaci s popisa stanovništva iz 2021. godine. Ruralna područja su zahvaćena većim gubitkom stanovništva u odnosu na urbana područja, ali je i činjenica da je velika većina gradova u sastavu nekog od LAG-ova odnosno da je prihvatljivo područje za uključenje u LAG gotovo cjelokupno područje Republike Hrvatske. Potencijal određenog područja za konzumiranjem sredstava u intervenciji 77.06. uvelike se temelji na broju stanovnika određenog područja te je navedeno uzeto u obzir kod izrade Načela kriterija.
35 LAG BILOGORA-PAPUK 5.3 Intervencije za ruralni razvoj, 77.06. - Potpora LEADER (CLLD) pristupu Kod načela kriterija odabira LAG-ova i prijedloga kriterija- kapacitet LAG-a za provedbu LRS, smatramo da u broj zaposlenika koji bi se eventualno u ovom kriteriju mogli brojiti pripadaju samo zaposlenici LAG-a koji se bave provedbom LRS i animacijom LAG područja odnosno provedbom EAFRD-a intervencije 77.06. s obzirom da je provedba LEADER-a financirana isključivo iz EAFRD fonda. Primljeno na znanje Tijekom izrade podzakonskog akta za provedbu intervencije 77.06, navedeni kriterij će se detaljnije razraditi te će se u razmatranje uzeti prijedlozi svih LAG-ova.
36 LAG BILOGORA-PAPUK 5.3 Intervencije za ruralni razvoj, 77.06. - Potpora LEADER (CLLD) pristupu Kod načela kriterija odabira LAG-ova prijedlog je kriterij kapacitet LAG-a za provedbu LRS.Smatramo da se ovaj kriterij ne može jednoznačno primijeniti na sve LAG-ove jer površinski manji LAG-ovi ili sa manjim brojem JLS-ova u obuhvatu ne moraju imati isti kapacitet odnosno broj zaposlenih kao oni LAG-ovi koji u svom obuhvatu imaju veliki broj JLS-ova tako da se ovaj kriterij treba razmotriti i dodatno opisati na način da se može procijeniti kapacitet u odnosu na obuhvat LAG-a.(npr.3zaposlenika u LAG-u sa obuhvatom 6 JLS ,koeficijent bi bio 0,5, dok 5 zaposlenika u LAG-u sa obuhvatom 15 JLS bi koeficijent bio 0,33)te stoga ne može apsolutni broj zaposlenika biti mjerilo efektivnosti rada. Primljeno na znanje Tijekom izrade podzakonskog akta za provedbu intervencije 77.06, navedeni kriterij će se detaljnije razraditi te će se u razmatranje uzeti prijedlozi svih LAG-ova.
37 LAG BILOGORA-PAPUK 5.3 Intervencije za ruralni razvoj, 77.06. - Potpora LEADER (CLLD) pristupu Navod "Od LAG-a će se zahtijevati zadovoljavajući broj djelatnika koji će provoditi LRS i animaciju LAG područja" trebalo bi nadopuniti sa.. u skladu sa veličinom LAG područja ... odnosno nadopuniti na način da se može razaznati da zadovoljavajući broj djelatnika ne može biti isti za sva LAG područja te ovisi o veličini LAG područja Primljeno na znanje Tijekom izrade podzakonskog akta za provedbu intervencije 77.06, navedeno će se detaljnije razraditi te će se u razmatranje uzeti prijedlozi svih LAG-ova. Svakako će se u vrednovanje kriterija kriterija kapaciteta LAG-a za provedbu LRS u obzir uzeti veličina LAG područja odnosno broj stanovnika LAG područja koje djelatnici LAG-a pokrivaju.
38 Integer savjetovanje j.d.o.o. 5.3 Intervencije za ruralni razvoj, 77.01. - Potpora za sudjelovanje poljoprivrednika u sustavima kvalitete Komentar iz usluge za aktivnog ekološkog poljoprivrednika: Ako sam dobro shvatio, certificiranje više neće biti u mjeri za ekološki uzgoj?! A šta to onda znači za nas poljoprivrednike? Da ćemo morati podnositi 2 zahtjeva? Ako će za certifikaciju biti natječaj pa kad ćemo mi dobiti novce?? Natječaji traju po nekoliko godina, pa kad ćemo dočekati certifikat, kako ćemo u međuvremenu raditi?? Pa kako vam je to uopće palo na pamet?? Ako ovo ostane ovako, ja ću morati odustati od ekološke proizvodnje, a sigurno i puno drugih ekoloških proizvođača... Ovo je jako važno nama ekološkim proizvođačima i molim vas da još jednom razmislite i vratite certificiranje u ekološki uzgoj, nikako dane bude odvojeno i još preko natječaja! Odustat će nas pola! Prihvaćen Troškovi certificiranja za ekološke proizvođače financirat će se u sklopu intervencije 70.04. "Ekološki uzgoj".
39 HRVOJKA SKOKOVIĆ HARAŠIĆ 5.3 Intervencije za ruralni razvoj, 73.14.FI - FI_Razvoj poslovanja u ruralnim područjima Poštovani, u tekstu ste kod FI izrijekom naveli sljedeće: "Potpora ulaganjima u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti doprinosi unaprjeđenju gospodarske aktivnosti u ruralnim područjima, održavanju i stvaranju novih radnih mjesta te povećanju prihoda gospodarskih subjekata. Cilj je poticati diversifikaciju gospodarske aktivnosti koja će privući ljude da žive i rade u ruralnim područjima. Financijski instrumenti će podržati ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu povezanu s tipom intervencije. Prihvatljiva je kupnja: rabljene poljoprivredne mehanizacije, strojeva, opreme i gospodarskih vozila, živih životinja, jednogodišnjeg bilja." Molimo pojašnjenje iz kojih će se izvora moći financirati kuće za odmor (agroturizam, seoski turizam i sl.) ako već neće biti darovnice kao što je do sada bio slučaj kroz mjeru 6.4.1., a bilo je govora da će ubuduće za predmetno biti na raspolaganju FI. Iz gore navedenog teksta predmetno ne možemo iščitati (da će biti prihvatljiv trošak tj. kupnja ili ulaganja u materijalu imovinu) stoga molimo pojašnjenje gdje se nalazi podatak u strat. dok. da se kroz FI mogu financirati kuće za odmor u ruralnim krajevima (u prihvatljivim područjima). Koliko smo čitali na stranicama Europske komisije, EK također podržava veća ulaganja u Ruralni razvoj kroz ulaganja u nepoljoprivredne djelatnosti uključujući ruralni turizam, stoga očekujemo refleksiju navedenoga i u strateškim dokumentima koji će regulirati primjenu EU sredstava na razini RH. Primljeno na znanje Potpora ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti putem financijskih instrumenata (FI) obuhvaća i mogućnost financiranja kuća za odmor i drugih oblika registriranih nepoljoprivrednih djelatnosti za potencijalne krajnje primatelje FI koji u trenutku prijave imaju pokrenutu adekvatnu nepoljoprivrednu djelatnost. Detaljni raspis elemenata provedbe FI nisu definirani na razini Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. - 2027., već će biti naknadno definirani na razini Sporazuma o financiranju koje će Ministarstvo poljoprivrede potpisati s odabranim Tijelima nadležnim za provedbu FI. Navedeni sporazum(i) predstavljaju osnovu temeljem koje će se dostupna alokacija staviti na raspolaganje potencijalnim krajnjim primateljima. Svi projekti kako bi bili prihvatljivi za potporu putem FI moraju prvenstveno dostaviti održiv poslovni plan. U Strateški plan uvedene su dvije nove intervencije 75.02 “Diverzifikacija dohotka poljoprivrednih gospodarstava na nepoljoprivredne aktivnosti” i 73.14. “Razvoj poslovanja u ruralnim područjima” kroz koje će se financirati pokretanje odnosno razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu.
40 HRVOJKA SKOKOVIĆ HARAŠIĆ 5.3 Intervencije za ruralni razvoj, 73.14.FI - FI_Razvoj poslovanja u ruralnim područjima Trenutni FI čiji se Program (npr za Male zajmove) može naći na stranicama HAMAG BICRO-a, odstupa od teksta Natječaja mjera (npr 6.4.1.). Moli se nadležno tijelo da kod slaganja budućih Programa FI-ja u obzir uzme dosadašnje tekstove Natječaja jer se time približavaju FI dosadašnjim korisnicima mjera PRR-a, a novi se zainteresirani korisnici mogu osloniti na neke etablirane procedure i iskustva drugih korisnika Mjera & FI-ja. Da pojasnimo - trenutni Program mali zajam za ruralni razvoj koji se odnosi na potencijalno korištenje (kao zamjenski izvor financiranja) vezano za Mjeru 6.4.1. umjesto koncentracije na dokazivanje uspješnosti u npr. diverzifikaciji na ruralni turizam (što se traži postojećom Mjerom 6.4.1.), postojeći FI naglasak stavlja na dokazivanje 20% prihoda iz poljoprivredne djelatnosti (pritom nije jasno misli li se na ukupne prihode, polugodišnje stanje ili slično, a sam takav uvjet nema smisla jer ograničava one gospodarske subjekte koji tek žele ući u segment poljoprivrede + uvjet od 20% u vremenima klimatskih promjena dodatna je barijera pristupu financiranju zbog neizvjesnosti ishoda uroda/ljetine). Stoga, ukoliko se financijskim instrumentima zamjenjuju neke dosadašnje Mjere PRR-a, molimo približite ih korisnicima kroz čim sličnije uvjete te molimo da se razmisli kod uvođenja novih uvjeta stvaraju li oni prepreku zainteresiranim prijaviteljima koji razmišljaju o ulasku u poljoprivrednu djelatnost (s obzirom na razne krize koje nas pogađaju, ovakva divezifikacija bi pomogla domaćoj otpornosti na krize hrane). Hvala unaprijed. Primljeno na znanje Financijski instrumenti (FI) Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. nisu predmet javnog savjetovanja Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. - 2027., no u kontekstu približavanja koncepta provedbe FI očitujemo se kako slijedi. Provedba FI nije istovjetna provedbi natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava. Razlika između ova dva modela dodjele potpore je prvenstveno u tome što se putem FI dodjeljuje povratni oblik financijske potpore (zajmovi, jamstva, krediti), dok se putem natječaja dodjeljuju bespovratna sredstva. Dodatno, iako mogu doprinositi istim ciljevima u okviru planirane provedbe neke od mjera i/ili intervencija, način provedbe nije istovjetan obzirom da niti pravna osnova ne adresira ova dva modela istovjetno. Tako su npr. u okviru provedbe FI prihvatljivi pojedine vrste troškova koje nisu prihvatljive za financiranje putem bespovratnih sredstava (primjerice obrtna sredstva, kupnja živih životinja, rabljene opreme i dr.). Nadalje, FI se uvode s ciljem rješavanja problema otežanog pristupa financiranju za potencijalne krajnje primatelje iz definiranih sektora proizvodnje. Uvjeti provedbe FI su, u načelu, fleksibilniji od onih koji su propisani natječajima za dodjelu bespovratnih sredstava. Naglasak pri odlučivanju o dodjeli potpore FI se bazira na održivom poslovnom planu za pojedini projekt, a koji se obavezno podnosi u okviru zahtjeva. U Strateški plan uvedene su dvije nove intervencije 75.02 “Diverzifikacija dohotka poljoprivrednih gospodarstava na nepoljoprivredne aktivnosti” i 73.14. “Razvoj poslovanja u ruralnim područjima” kroz koje će se financirati pokretanje odnosno razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu.
41 HRVOJKA SKOKOVIĆ HARAŠIĆ 5.3 Intervencije za ruralni razvoj, 73.12. - Potpora malim poljoprivrednicima Poštovani, shvaćamo temelj za smanjenje, ali s obzirom na promjenu okolnosti na tržištu, molimo vratiti maksimalni iznos darovnice na 50.000 eur (s obzirom na inflaciju i rast cijena na tržištu očekujemo da će i 50.000 eur biti rubno, u smislu poticanja razvoja malih poljoprivrednika) Primljeno na znanje U Programu ruralnog razvoja u tipu operacije 6.3.1 "Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava" potpora je bila u obliku paušalnog iznosa od 15.000 eura uz intenzitet potpore do 100 % vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova. U Strateškom planu intervencija 73.12. - "Potpora malim poljoprivrednicima" u skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 spada u investicijske mjere te je određena visina potpore od 5.000 EUR do 30.000 EUR. Intenzitet potpore je do 85 % vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova.
42 HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE  , 2. Procjena potreba i intervencijska strategija, uključujući plan s ciljnim vrijednostima i pokazatelje konteksta Trend značajnog rasta broja osiguranja i premije osiguranja u zadnjih 7 godina pokazuje koliko je mjera M17 prepoznata kod naših poljoprivrednika kao alat u borbi protiv sve većih šteta koje izazivaju vremenske nepogode. S druge strane, unatoč velikom rastu premije osiguranja i broja osiguranja još uvijek je jako veliki dio poljoprivredne proizvodnje neosiguran, a vremenske nepogode uzrokovane klimatskim promjenama su sve učestalije i ekstremnije. Utjecaj klimatskih promjena nije moguće izbjeći ali je moguće napraviti prilagodbe (fizičke i financijske) koje će povećati otpornost društva na štete koje klimatske promjene izazivaju. Osiguranje može biti jedan od ključnih alata u prilagodbama klimatskim promjenama. Osiguranje je važno jer omogućava brzi protok kapitala prema zajednici te na taj način smanjuje opterećenje plaćanja gubitaka od strane pojedinaca (privatnih i pravnih) i vlada (opterećenje proračuna). Zemlje koje imaju visoki udio osiguranja (poput primjera Sjeverne Amerike) brže se oporavljaju od katastrofa, a to sve više prepoznaju i države diljem svijeta i počinju shvaćati važnost prebacivanja dijela rizika na osiguranje. Novim prijedlogom budžeta za mjeru M17 za razdoblje od 2023. do 2027. godine, cca 15 mil eur godišnje, vidljivo je značajno smanjenje sredstava u odnosu na iznos sredstava koji je bio na raspolaganju u 2022 i prošloj godini, 150 mil kn ili cca 20 mil eur. Obzirom na uspješnost ove mjere, sve ekstremnije vremenske neprilike i još uvijek veliki broj ne osiguranih poljoprivrednika, bilo je za očekivati da će za slijedeće obračunsko razdoblje budžet biti puno veći od dosadašnjeg. Međutim, iznos budžeta se značajno smanjio iz nejasnih razloga i navedeno može imati značajne posljedice na smanjeni obuhvat osiguranih poljoprivrednika i time još veći pritisak na državni proračun u slučaju ostvarenja raznih vremenskih nepogoda koje su vrlo izvjesne. Obzirom na sve gore navedeno neophodno je za slijedeće programsko razdoblje značajno povećati iznos sredstava za mjeru M17 u odnosu na postojeći prijedlog i na postojeći budžet iz 2022 godine, jer planirana sredstva neće biti dostatna i mogu dovesti u pitanje smisao cijele mjere. Nije prihvaćen S obzirom na ograničenu alokaciju Strateškog plana predviđeno je sufinanciranje preventivnih aktivnosti u investicijskim intervencijama, što bi trebalo doprinijeti sigurnosti proizvodnje i dugoročnom smanjenju rizika u poljoprivrednoj proizvodnji.
43 Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika 5.3 Intervencije za ruralni razvoj, 70.07. - Očuvanje obilježja krajobraza Smatramo da je u ovoj intervenciji nepravedno izuzeta mogućnost da šumoposjednici koriste potpore za očuvanje suhozida. Navedene uloge suhozida potrebno je uvažiti i u ovoj intervenciji te navesti šumoposjednike kao korisnike u dijelu očuvanja suhozida. Osim navedenih, posebno su značajne uloge suhozida u šumskim područjima, gdje predstavljaju sastavni dio protupožarnih elemenata te se njihovim održavanjem i očuvanjem povećava dostupnost šumskih područja koja su u opasnosti od požara. Nije prihvaćen Unutar izravnih plaćanja šumoposjednici nisu prihvatljivi korisnici te ne mogu koristiti potporu za Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina, unutar koje su jedna od sastavnica suhozidi.
44 Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika 5.3 Intervencije za ruralni razvoj, 73.09. - Promocija šumskih proizvoda i usluga Vezano uz intervenciju 73.09 Promocija šumskih proizvoda i usluga smatramo, na temelju dosadašnjeg iskustva, da su intervencije s ukupnim planiranim iznosom od 1mil eura nepotrebne jer će njihova administrativna priprema, a i provedba oduzeti puno vremena i financijskih izdataka, a posebno što ovakva operacija u proteklom PRR nije bila zanimljiva korisnicima te su u konačnici ugovorena vrlo mala sredstva. Primljeno na znanje U okviru financijskih mogućnosti Strateškog plana te uzimajući u obzir i sve druge identificirane potrebe definiran je raspoloživi iznos za ovu intervenciju.
45 Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika 5.3 Intervencije za ruralni razvoj, 73.08. - Izgradnja šumske infrastrukture Vezano uz intervenciju 73.08 Izgradnja šumske infrastrukture smatramo da je planirani iznos sredstava uvelike nedostatan. Takva operacija je bila i u postojećem PRR te je kroz nju ugovoreno preko 35 Mil eura, a mnogi projekti su ostali ispod crte čime je učinjena direktna financijska šteta onim korisnicima koji su prijavili projekte tj. utrošili sredstva za izradu projektne dokumentacije. Ta je mjera od strateške važnosti posebno za područja u kojima je povećana opasnost od šumskih požara jer se njezinom provedbom direktno utječe na povećanje otvorenosti šumskih područja, a samim time i na dostupnost tih dijelova u protupožarnim aktivnostima. Primljeno na znanje U okviru financijskih mogućnosti Strateškog plana te uzimajući u obzir i sve druge identificirane potrebe definiran je raspoloživi iznos za ovu intervenciju.
46 Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika 5.3 Intervencije za ruralni razvoj, 73.05. - Rekonstrukcija (konverzija) degradiranih šuma Vezano uz intervenciju 73.05 Rekonstrukcija (konverzija) degradiranih šuma smatramo da je planirani iznos sredstava uvelike nedostatan. Takva operacija je bila i u postojećem PRR te je bilo dosta interesa za njezinu provedbu, usprkos velikih nedosljednosti od strane provedbenog tijela glede planiranja, najave, objave i obrade prijedloga projekata kao i nepotrebnih izmjena pravilnika prilikom novih natječaja. Ukupno je u proteklom PRR za ovaj TOP bilo ugovoreno preko 29 Mil eura pa smatramo da će uz povećani interes biti potrebno planirati i još veći iznos. Primljeno na znanje U okviru financijskih mogućnosti Strateškog plana te uzimajući u obzir i sve druge identificirane potrebe definiran je raspoloživi iznos za ovu intervenciju.
47 Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika 5.3 Intervencije za ruralni razvoj, 73.04. - Izgradnja i uređenje poučnih staza i prateće infrastrukture Vezano uz intervenciju 73.04 Izgradnja i uređenje poučnih staza i prateće infrastrukture smatramo, na temelju dosadašnjeg iskustva, da su intervencije s ukupnim planiranim iznosom od 1mil eura nepotrebne jer će njihova administrativna priprema, a i provedba oduzeti puno vremena i financijskih izdataka ionako administrativno podkapacitiranoj agenciji, a pogotovo uz činjenicu da je bilo puno interesa za tu mjeru te će korisnici također uložiti puno sredstava uz vrlo malu vjerojatnost dobivanja projekta. Primljeno na znanje Ova intervencija izuzetno je važna u pogledu povećanja dostupnosti rekreacijske, turističke i zdravstvene koristi šuma cjelokupnom stanovništvu. Svjedočimo povećanju trenda vraćanja prirodi urbanog stanovništava, a ovakvi projekti upravo to i omogućuju. Posljedično tome podiže se svijest stanovništva o potrebi očuvanja šuma i njihove važnosti za eko-sustav. Uzimajući u obzir financijske mogućnosti Strateškog plana te sve druge identificirane potrebe, ne postoji mogućnost povećanja alokacije za ovu intervenciju. Stoga se ne možemo složiti s Vašom tvrdnjom da su intervencije s ukupnim planiranim iznosom od 1 mil. eura nepotrebne. Intervencija 73.04 nastavak je iznimnog interesa korisnika iz provedbe Programa ruralnog razvoja 2014. - 2020.
48 Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika 5.3 Intervencije za ruralni razvoj, 72.01. - Potpore za ograničenje u gospodarenju šumama (NATURA 2000, NKS) Vezano uz intervenciju 72.01 - Potpore za ograničenja u Natura 2000 područjima za koju smatramo da je vrlo bitna u RH. To temeljimo na činjenici da su mjere očuvanja u zaštićenim područjima kroz zakonsku regulativu RH sastavni dio šumskogospodarskih planova te kao takve predstavljaju obvezu za vlasnika tj. postavljaju ograničenja u korištenju koja uzrokuju dodatne troškove i gubitak prihoda. Uslijed primjene tih mjera vlasnici šuma će u dijelu ostati bez mogućnosti da u svojim šumama pribave ogrjevno drvo što će uslijed trenutnih nepovoljnih situacija na energetskom tržištu imati značajan ekonomski utjecaj. To je prepoznato od strane Vlade RH koja se kroz donošenje PAO-a obvezala na isplatu naknade vlasnicima šuma, a samim time je i potvrdila da će primjena mjera zaštite i očuvanja prirode u RH imati značajan negativan utjecaj na sektor šumarstva. S tim u vezi je i primjedba EK koja navodi da je alokaciju potrebno uskladiti s PAO u kojem se planira preko 45 milijuna EUR-a godišnje, s obzirom da je trenutno planiran iznos od 8,8 milijuna EUR-a za cijelo razdoblje što predstavlja samo 4% sredstava predviđenih u PAO. Podloga za tu primjedbu nalazimo i u činjenici da su povjerenici EK Wojciechowski i Sinkevičius prilikom predstavljanja nove EU strategije za šumarstvo naglasili da će se naknade za ograničenja u gospodarenju šumama isplatiti kroz EFPRR. Ta naknada u stvarnosti predstavlja vrijednost drva koje se zbog mjera očuvanja bioraznolikosti treba ostaviti u šumama RH. Napominjemo da su takve mjere na poljoprivrednim površinama samo dobrovoljne. Također, u drugim DČ mjere zaštite i očuvanja prirode u šumarstvu imaju dobrovoljni karakter. Zato smatramo da provedba obveznih mjera zaštite i očuvanja prirode u šumarstvu RH mora biti ispred dobrovoljnih pa samim time i sredstva za njihovu provedbu moraju biti tako planirana. Primljeno na znanje U okviru financijskih mogućnosti Strateškog plana (SP) te uzimajući u obzir i sve druge identificirane potrebe, a prema kalkulaciji prosječne cijene naknade po hektaru u vrijednosti oko 200,00 eura (pogledati tablicu izračuna kompenzacijskih mjera u SP-u), definiran je ciljani broj hektara (8.824 ha godišnje).
49 Hrvatska poljoprivredna komora   Prema provedenom istraživanju, u razdoblju od 29. kolovoza do 07. rujna 2022. godine, na uzorku od 1175 članova Hrvatske poljoprivredne komore, rezultati su pokazali sljedeće: • Vrste investicija koju bi članovi voljeli imati u sljedećem razdoblju su ulaganja u mehanizaciju (74%), u obnovljive izvore energije (44%), u navodnjavanje (31%), izgradnju skladišta (28%), modernizaciju opreme unutar objekata (23%). • Većina ispitanika smatra da bi maksimalan iznos potpore po korisniku u okviru investicijskih mjera trebao bi biti od 100.000 eura do 300.000 eura. • Više od polovice ispitanika smatra kako bi maksimalan osnovni iznos potpore izravnih plaćanja po korisniku trebao biti 150.000 eura. • 39% ispitanika razmišlja o prijelazu na ekološku proizvodnju. • Većina ispitanika smatra kako je potrebno zadržati povijesna plaćanja stočarima koji posjeduju stoku. • Većina ispitanika smatra kako je potrebno zadržati potporu za male poljoprivrednike. • Eko-shemu planira koristiti 75% ispitanika, a oni koji planiraju koristiti istu najviše su zainteresirani za Eko-shemu - Uporaba stajskog gnoja na oraničnim površinama (27% ispitanika). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
50 Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije 5.3 Intervencije za ruralni razvoj, 73.06. - Modernizacija šumarskih tehnologija u pridobivanju drva, šumskouzgojnim radovima i proizvodnji ŠRM-a (šumskog reprodukcijskog materijala) Uz ispravno navođenje poveznice na Zakon o šumama, potrebna je korekcija u navođenju Uvjeta prihvatljivosti korisnika: "Prihvatljivi korisnici su šumoposjednici u skladu s člankom 14. Zakona o šumama (NN 68/18, 115/18, 98/19, 32/20 i 145/20) te obrti, mikro, mala i srednja poduzeća u skladu s člankom 50.st.1. Zakona o šumama (licencija za izvođenje šumarskih radova Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije). Šumoposjednici moraju biti upisani u Upisnik šumoposjednika pri Ministarstvu poljoprivrede, udruge šumoposjednika moraju biti registrirane sukladno nacionalnim propisima." Primljeno na znanje U dokumentu strateškog značenja nije potrebna detaljnija razrada određenih elemenata. Detaljniji uvjeti prihvatljivosti korisnika, projekta i troškova, kao i ostali uvjeti prihvatljivosti bit će propisani provedbenim aktima i natječajima.
51 Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije 5.3 Intervencije za ruralni razvoj, 72.01. - Potpore za ograničenje u gospodarenju šumama (NATURA 2000, NKS) U intervenciji 72.01. ističemo potrebu usklađenja s PAO-m vezano uz isplatu naknade vlasnicima šuma, u smislu provedbe mjera zaštite i očuvanja prirode u RH, kako bi se smanjio negativan utjecaj zbog ograničenja u gospodarenju u sektoru šumarstva. Izmjenom predviđene alokacije usvojila bi se primjedba EK o potrebi usklađenja s PAO-m (usvojen od strane Vlade RH) u kojem se planira preko 45 milijuna EUR-a godišnje, dok je u SP planiran iznos od 8,8 milijuna EUR-a za cijelo razdoblje. Primljeno na znanje U okviru financijskih mogućnosti Strateškog plana (SP) te uzimajući u obzir i sve druge identificirane potrebe, a prema kalkulaciji prosječne cijene naknade po hektaru u vrijednosti oko 200,00 eura (pogledati tablicu izračuna kompenzacijskih mjera u SP-u), definiran je ciljani broj hektara (8.824 ha godišnje).
52 Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije 5.3 Intervencije za ruralni razvoj, 70.05. - Potpora za očuvanje, održivo korištenje i razvoj genetskih izvora u poljoprivredi EU Strategija za šume ističe potrebu prilagodbe šuma klimatskim promjenama i obnovu šuma nakon šteta povezanih s klimom, za što će biti potrebne i značajne količine odgovarajućeg šumskog reprodukcijskog materijala. Potrebno je osigurati i održivo koristiti genetske resurse otpornije na klimatske promjene, povećati proizvodnju i dostupnost takvoga materijala te poticati istraživanje, inovacije, ispitivanje i odabir najkvalitetnijih i najotpornijih primjeraka vrsta – sjemenski objekti: sastojine, sjemenske plantaže i slično, uključujući održavanje, revitalizaciju i poboljšanje postojećih takvih objekata. To će otvoriti prilike za zapošljavanje povezano s prikupljanjem sjemena i uzgojem sadnica prilagođenih stanišnim uvjetima te doprinijeti ispunjenju ciljeva sadnje dodatnih 3 milijarde stabala u EU do 2030. Stoga u intervenciji 70.05 treba predvidjeti i potporu za genetske izvore u šumarstvu, modificirati naslov tako da glasi: "Potpora za..... u poljoprivredi i šumarstvu", pri čemu se treba referirati na Direktivu Vijeća EU o stavljanju šumskoga reprodukcijskoga materijala (ŠRM) na tržište te nacionalni Zakon o ŠRM-u. Pod "Kriteriji odabira…na temelju načela - dodati pod: 3) "za resurse u šumarstvu – sukladno nacionalnom zakonodavstvu za šumski reprodukcijski materijal". U definiranju prihvatljivih korisnika, uz javna tijela i pravne osobe koja se u skladu s nacionalnim zakonodavstvom bave očuvanjem biljnih i životinjskih genetskih izvora treba dodati: "osobe upisane u Upisnik dobavljača šumskoga reprodukcijskog materijala". Osim što je potreba očuvanja i osiguranja genetskih izvora prepoznata u EU Strategiji šumarstva do 2030, bez očuvanja sjemenskih izvora bit će otežana i provedba nekadašnje mjere 8.5.1 - Konverzija degradiranih šumskih sastojina. Nije prihvaćen U skladu s definiranim potrebama i prioritetima, financijskim okvirima Strateškog plana, odredbama Uredbe (EU) 2021/2115 predložene su intervencije koje imaju za cilj doprinjeti održivom razvoju ruralnih područja. U ovom trenutku nije identificirana potreba sredstvima Strateškog plana financirati predložene aktivnosti. U slučaju izmjene financijskog plana i dostupnosti dodatnih sredstava, navedeno je potrebno iznijeti na sjednicama Odbora za praćenje provedbe SP-a.
53 Hranimir Jurić 5.3 Intervencije za ruralni razvoj, 73.10. - Potpora za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju Poštovani, slažem se s prijedlogom Darka Juzbašića, ali ne treba ni 2 miliona eura, i to je previše. Najviše milion i moći ćemo svi doći na red. Ako uvedete i tu reda, ministrice, mi, mali ćemo biti jako zahvalni. Djelomično prihvaćen Slažemo se da je potrebno omogućiti što većem broju poljoprivrednih gospodarstava mogućnost sufinanciranja ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju. Čak štoviše, navedeno je potrebno i kod ulaganja u preradu tih proizvoda. Iz navedenog razloga uvedeno je ograničenje da isti (jedan) korisnik i njegova povezana i partnerska poduzeća mogu ostvariti najveći ukupni iznos potpore u sklopu ove intervencije u iznosu od 5.000.000,00 EUR-a. Navedeni iznos jest nešto već od onog koji predlažete, ali analize pokazuju da je hrvatska poljoprivreda još uvijek u procesu strukturne transformacije te da su za podizanje konkurentnosti potrebna velika ulaganja. Smatramo da će se i ovim ograničenjem ostvariti ciljevi intervencije i Strateškog plana.
54 HGK  , 6. Financijski plan Zajedničko stajalište Udruženja poljoprivrede i Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK Primjedbe tehničke prirode Potrebno je provjeriti točnost i podudaranje podataka u financijskim tablicama po intervencijama i u zbirnoj tablici iz poglavlja 6. – Financijski plan: - iznosi kod intervencije 73.02 Obnova poljoprivrednog potencijala - prikaz po godinama u programskom razdoblju 2023. – 2027. - suma alokacija u programskom razdoblju po intervencijama u ruralnom razvoju daje manji iznos za 50 milijuna eura u odnosu na ukupnu EAFRD alokaciju 2023. – 2027., što pretpostavljamo da se odnosi na alokaciju za mjeru tehničke pomoći Predlažemo za interne potrebe napraviti pregled po ukupnim alokacijama za pojedine mjere, uključujući i tehničku pomoć radi jasnoće i budućeg praćenje provedbe mjera. Primjedbe programske prirode S obzirom na nedostatne kapacitete Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (dugo vrijeme obrade zahtjeva), i dosadašnje rezultate i (ne)uspješnost provedbe mjera, predlaže se preispitati učinkovitost onih intervencija kod kojih je ukupna predviđena alokacija u programskom razdoblju mala, a pogotovo manja od milijun eura (primjerice „Izgradnja i uređenje poučnih staza i prateće infrastrukture“; „Promocija šumskih proizvoda i usluga“; „Potpora za aktivnosti informiranja i promoviranja koje provode skupine proizvođača na unutarnjem tržištu“). Predlaže se brisanje takvih intervencija i predviđena sredstva prebaciti u intervencije vezane uz investicije uz primarnu poljoprivrednu proizvodnju i preradu te korištenje obnovljivih izvora energije. Također se predlaže preispitati minimalne iznose potpora u smislu administrativnog opterećenja Agencije. Intervencijom 73.01 - Neproizvodna ulaganja u poljoprivredi za prirodu i okoliš i intervencijom 76.01 - Osiguranje poljoprivredne proizvodnje predviđen je minimalni iznos potpore od 400, odnosno 100 eura. Postavlja se pitanje opravdanosti dodjele niskih iznosa potpore u odnosu na angažiranje administrativnih kapaciteta, pogotovo kod investicijskih intervencija koje iziskuju složenu administrativnu obradu. Predlaže se podizanje minimalnog praga potpore, pogotovo kod „ne-iaks“ tipova intervencija. Potrebno je preispitati visinu alokacije za 70.04 „Ekološki uzgoj“ (IAKS mjera kao godišnje plaćanje po površini) od 13,1%. Strateški plan predviđa alokaciju od 183 milijuna eura za 5 godina, što rezultira s alokacijom od 36,8 milijuna eura godišnje. S druge strane, PRR definira alokaciju od 185 milijuna eura za 9 godina (7 redovnih i 2 prijelazne godine), što rezultira s alokacijom od 20,6 milijuna eura godišnje. Iz ovoga se može zaključiti kako je godišnja alokacija za intervenciju „Ekološki uzgoj“ povećana za 16,2 milijuna eura, što je primjerice više od ukupne programske alokacije (5 godina) za „Korištenje obnovljivih izvora energije“. Slijedom navedenog, predlaže se umanjiti alokaciju za 70.04 „Ekološki uzgoj“ za 70 milijuna eura (što bi ipak osiguralo povećanje alokacije u SP u odnosu na PRR za nešto više od 10% na godišnjoj razini) i razliku sredstava prebaciti u intervencije vezane uz investicije uz primarnu poljoprivrednu proizvodnju i preradu te korištenje obnovljivih izvora energije. Za razvoj hrvatske poljoprivrede i proizvodnje hrane ključna su ulaganja u modernizaciju, povećanje obujma i snižavanje troškova proizvodnje. Vidjeti mišljenje u točki 4. vezano uz financiranje ruralne infrastrukture. Nije prihvaćen Usklađenost podataka u financijskim tablicama iz poglavlja 5 i poglavlja 2 osigurana je izravnim generiranjem podatka u poglavlju 6.2 s obzirom na unos u poglavlju 5. Ukupne alokacije u zbirnoj tablici financija 6.1. su usklađene i provjerene sa pojedinačnim podacima na razini intervencije/jediničnog iznosa. Indikativna alokacija za Tehničku pomoć je 50 milijuna EUR-a. Ukupne alokacije na razini intervencija prikazane su poglavlju 6.2. Za interne potrebe napravljena je tablica sa ukupnim indikativnim alokacijama uključujući mjeru tehnička pomoć. Postavljanje niske razine minimalnih iznosa potpore u pojedinim intervencijama želi se omogućiti dodjela potpore i malim poljoprivrednicima koji imaju veliki značaj za ruralno područje iz perspektive ruralnog stanovništva, zaštite okoliša i očuvanja bioraznolikosti. Republika Hrvatska kroz predviđeno povećanje površina od 14% pod ekološkim uzgojem u odnosu na površinu ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta pridonosi ispunjenju cilja Europskog Zelenog plana o 25% poljoprivrednih površina pod ekološkom proizvodnjom. U svrhu dostizanja cilja nije moguće smanjiti financijska sredstva planirana za provedbu intervencije 70.04. U svrhu dostizanja i ostalih ciljeva Europskog Zelenog plana, kao i adresiranja potreba identificiranih na nacionalnom nivou, planirane su intervencije čiji ukupni iznos nije velik. Međutim, iznosi su definirani u okviru financijskih mogućnosti Strateškog plana te uzimajući u obzir i sve druge identificirane potrebe.
55 HGK 5.3 Intervencije za ruralni razvoj, 73.04. - Izgradnja i uređenje poučnih staza i prateće infrastrukture Zajedničko stajalište Udruženja poljoprivrede i Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK U mjerama - 73.04 - Izgradnja i uređenje poučnih staza i prateće infrastrukture - 73.05 - Rekonstrukcija (konverzija) degradiranih šuma - 73.06 - Modernizacija šumarskih tehnologija u pridobivanju drva, šumsko-uzgojnim radovima i proizvodnji ŠRM-a (šumskog reprodukcijskog materijala) - 73.07 - Modernizacija tehnologija u predindustrijskoj preradi drva - 73.08 - Izgradnja šumske infrastrukture - 73.09 - Promocija šumskih proizvoda i usluga predlaže se isključiti Hrvatske šume d.d. kao prihvatljivog korisnika s obzirom na njihovu zadaću i usluge koje moraju pružati te osiguranim prihodima u skladu sa zakonom. Predložene alokacije za intervencije u šumarstvu potrebno je značajno smanjiti, uzimajući u obzir predloženo isključenje Hrvatskih šuma (oko 50% sredstava potpore u 8.5.1. u PRR dodjeljuje se Hrvatskim šumama). Preostala sredstva potrebno je usmjeriti u intervencije vezane uz investicije uz primarnu poljoprivrednu proizvodnju i preradu, te korištenje obnovljivih izvora energije i sustave javnog navodnjavanja.. Intervenciju 73.04 - Izgradnja i uređenje poučnih staza i prateće infrastrukture predlaže se brisati i omogućiti financiranje ulaganja kroz LEADER. Primljeno na znanje Intervencija 73.05 kao i ostale intervencije vezane uz šumarski sektor iznimno su važne u okviru ispunjavanja obveza proizašlih iz Europskog zelenog plana. Tako navedena intervencija izravno doprinosi sljedećim posebnim ciljevima Strateškog plana: SO4 Doprinos ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama uključujući smanjenje emisija stakleničkih plinova i poboljšanje odliva ugljika kao i promicanje održive energije; SO5 Poticanje održivog razvoja i učinkovitog upravljanja prirodnim resursima kao što su voda, tlo i zrak, među ostalim smanjenjem ovisnosti o kemijskim sredstvima te SO6 Doprinos zaustavljanju procesa gubitka bioraznolikosti i pokretanju procesa oporavka bioraznolikosti, poboljšanje usluga ekosustava te očuvanje staništa i krajobraza. Hrvatske šume d.o.o. sukladno zakonu o šumama gospodare šumama i šumskim zemljištem u državnom vlasništvu. Od ukupne površine šuma i šumskog zemljišta s više od 73% površine gospodare Hrvatske šume d.o.o. U slučaju kada bi provedba intervencije isključivala gotovo 3/4 ciljanog područja njezin doprinos navedenim posebnim ciljevima SP bio bi zanemariv te intervencija ne bi ispunila svoju osnovnu funkciju. U provedbi intervencije će se kroz kriterije odabira dati prednost privatnim šumoposjednicima kako je to bilo i u prethodnom razdoblju gdje je i u komentaru potvrđeno da su privatni šumoposjednici, unatoč činjenici da gospodare s 3 puta manjom površinom primili istu količinu sredstava za Tip operacije 8.5.1. u PRR. Intervencija 73.04 nastavak je odličnog iskustva i iznimnog interesa korisnika iz prethodnog razdoblja PRR.
56 HGK 5.3 Intervencije za ruralni razvoj, 73.13. - Potpora javnoj infrastrukturi u ruralnim područjima Zajedničko stajalište Udruženja poljoprivrede i Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK Razumijevajući potrebu unapređenja javne infrastrukture u ruralnim područjima kao preduvjeta za naseljenost ruralnih područja, a s obzirom na ograničena sredstva EAFRD i činjenicu da bi sredstva EAFRD trebala prvenstveno biti korištena za unapređenje poljoprivrede i proizvodnje hrane s jedne strane i na dostupnost sredstava EFRD i ESF koji su prvenstveno namijenjeni regionalnom razvoju s druge strane, držimo kako je potrebno preispitati: - prihvatljivost predloženih ulaganja (posebice javna skloništa za napuštene i izgubljene životinje, centri za unaprjeđenje i razvoj poljoprivrede) - predloženu EAFRD alokaciju od 47,058 milijuna eura u programskom razdoblju - maksimalnu visinu potpore po projektu od 2 milijun eura (u važećem PRR je 1 milijun eura). Predlaže se da se kroz ovu mjeru sufinanciraju isključivo manja ulaganja u fizičku infrastrukturu povezanu s osnovnim potrebama ruralnih područja – nerazvrstane ceste, vodoopskrba, odvodnja i pročišćavanje voda. Sva ostala ulaganja u fizičku i socijalnu infrastrukturu trebala bi biti predmet sufinanciranja kroz LEADER mehanizam (infrastrukturni projekti manje vrijednosti) i druge EU fondove (infrastrukturni projekti veće vrijednosti). Predložena ušteđena sredstva potrebno je usmjeriti u intervencije vezane uz investicije uz primarnu poljoprivrednu proizvodnju i preradu, korištenje obnovljivih izvora energije i sustave javnog navodnjavanja. Primljeno na znanje Pored unaprjeđenja poljoprivredne proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda, za ublažavanje nepovoljnih demografskih kretanja na ruralnim područjima te osiguravanja povoljnijih uvjeta za društveni i održivi gospodarski razvoj ruralnih područja, potrebno je provoditi ulaganja i u javnu infrastrukturu. Tijekom procesa programiranja vodilo se računa o komplementarnosti, sinergiji i demarkaciji između EPFRR i ostalih ESI fondova. Na temelju analiza iskaza potencijalnih korisnika i provedbe iz tekućeg programskog razdoblja, predložena su vrsta ulaganja unutar ove intervencije. Navedena ulaganja ne predstavljaju velika infrastrukturna ulaganja s obzirom da je maksimalna visina potpore 2.000.000 eura, a maksimalna visina ukupnog projekat 2.500.000 eura. U okviru intervencije za LEADER, programirana je provedba manjih infrastrukturnih projekata i projekata koji nisu planirani kroz ovu intervenciju. O vrsti provedbe manjih infrastrukturnih projekata na području LAG-a, odlučuje svaki LAG tijekom izrade LRS za razdoblje 2023. - 2027.
57 HGK 5.3 Intervencije za ruralni razvoj, 73.11. - Potpora za ulaganja u preradu poljoprivrednih proizvoda Zajedničko stajalište Udruženja poljoprivrede i Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK 5. Posebna struktura, zahtjevi i uvjeti prihvatljivosti intervencije; Načela za utvrđivanje kriterija odabira, str. 660 „Kriteriji odabira za prihvatljive projekte bit će objavljeni zajedno s natječajem kako bi se ostvarili postavljeni ciljevi za ovu intervenciju, na temelju sljedećih načela: • veličina poduzeća (prednost mala i srednja poduzeća) • kompleksnost ulaganja (prednost ulaganjima koja obuhvaćaju izgradnju/rekonstrukciju objekta za preradu/marketing sa opremanjem) • sektor ulaganja (prioritet prerada mesa i mlijeka) • ulaganje doprinosi stvaranju novih radnih mjesta (prednost ulaganjima koja će stvoriti nova radna mjesta; velika poduzeća moraju stvoriti veći broj novih radnih mjesta) • duljina poslovanja korisnika • sustavi kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (prednost korisnicima koji prerađuju ekološke proizvode i proizvode s oznakama kvalitete) • indeks razvijenosti JLS-a (prednost ulaganjima koja se provode u JLS s nižim indeksom razvijenosti) • smanjenje emisije CO2 (prednost ulaganjima koja doprinose povećanju učinkovitosti u korištenju energije u poljoprivredi i preradi hrane).Osim navedenih, natječajem mogu biti propisani dodatni kriteriji odabira ovisno o predmetu, sektoru i cilju/ciljevima pojedinog natječaja.“ Načela za utvrđivanje kriterija preuzeta su iz važećih (recentnih) natječaja. HGK već duže vrijeme ukazuje na slabosti postojećih kriterija odabira koji onemogućavaju ravnopravno natjecanje potencijalnih korisnika potpore, često su diskriminirajuća i ne osiguravaju prolaz najkvalitetnijih projektnih prijedloga koji bi trebali rezultirati ostvarenjem zadanih ciljeva mjere/operacije. Imajući u vidu specifični cilj operacije 73.11 „SO2 Jačanje usmjerenosti na tržište i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava kratkoročno i dugoročno, uključujući veću usmjerenost na istraživanje, tehnologiju i digitalizaciju“ predlažu se nova načela za utvrđivanje kriterija odabira projekata kako slijedi: - ekonomski aspekt (primjerice: povećanje obujma proizvodnje i prihoda, povećanje dodane vrijednosti, povećanje interne stope povrata, zapošljavanje), - aspekt zelene i digitalne tranzicije (primjerice: upotreba digitalnih tehnologija, utjecaj na zaštitu okoliša, utjecaj na ublažavanje klimatskih promjena, energetska učinkovitost), - horizontalni aspekt - status korisnika (primjerice: duljina poslovanja korisnika, razvijenost područja gdje se odvija investicija, stručna sprema i radno iskustvo, veličina subjekta, status ekološkog proizvođača, status proizvođača u sustavima kvalitete, ostalo). 5. Posebna struktura, zahtjevi i uvjeti prihvatljivosti intervencije; Uvjeti prihvatljivosti korisnika, str. 661 „Prihvatljivi korisnici su: a)fizičke i pravne osobe registrirane za preradu poljoprivrednih proizvoda iz Priloga I. Ugovora o EU b)fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika pod uvjetom da najkasnije do kraja provedbe projekta budu registrirane za preradu poljoprivrednih proizvoda iz Priloga I. Ugovora o EU. Korisnici obveznici javne nabave nisu prihvatljivi korisnici u sklopu ove intervencije.“ Predlaže se promjena definicije prihvatljivih korisnika, i to: „Prihvatljivi korisnici su subjekti u poslovanju s hranom i hranom za životinje registrirani za preradu poljoprivrednih proizvoda iz Priloga I. Ugovora o EU, obveznici PDV-a (isključujući obveznike javne nabave), koji status dokazuju najkasnije do kraja provedbe projekta.“ Ovako bi se ostvarila snažnija demarkacija s mjerama za male proizvođače te sredstva usmjerila na tržišno usmjerene proizvođače. 7. Oblik i stopa/iznosi/metode izračuna potpore; Intenzitet potpore i dodatna objašnjenja, str. 662 „Intenzitet potpore iznosi do 50 % vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova, a može se uvećati: a) do 80% za ulaganja koja provode mladi poljoprivrednici b) do 85% za ulaganja koja provode mala poljoprivredna gospodarstva/poduzeća. Dodatno objašnjenje Od ukupne alokacije za ovu intervenciju, za velika poduzeća dostupno je najviše 50% raspoložive alokacije. Od ukupne alokacije za ovu intervenciju, za ekološke prerađivače osigurano je najviše 10% raspoložive alokacije.“ S obzirom na ograničena sredstva iz EAFRD, interes investitora koji je veći od raspoloživih sredstava te sprječavanje realizacije ulaganja za koja ne bi bilo interesa bez izdašne potpore (ulaganje radi potpore, a ne radi jačanja konkurentnosti i zaštite okoliša), predlaže se ograničiti intenzitet potpore na 50% prihvatljivih troškova u bilo kojoj kombinaciji. Kako se ionako radi o indikativnim iznosima, predlaže se brisati dodatno objašnjenje kojim se limitiraju sredstva na 50% za veće subjekte i kojim se ekološke proizvođače stavlja u poseban status u pogledu alokacije. Mikro, mali i srednji subjekti te ekološki proizvođači trebaju dobiti dodatne bodove u kriterijima odabira što je i predloženo. Također predlažemo ograničiti potporu za tvrtke s kraćim poslovanjem (novi subjekti) kako bi se spriječile malverzacije. Nije prihvaćen 1. Kriteriji odabira za ovu intervenciju su izrađeni u skladu s člankom 79. Uredbe (EU) 2021/2115 i Prilogom I. Uredbe (EU) 2021/2289. Kriteriji odabira imaju za cilj osigurati jednako postupanje prema podnositeljima prijave, učinkovitije korištenje financijskih sredstava i usmjeravanje potpore u skladu sa svrhom intervencije te doprinos strategiji digitalizacije. Natječajem mogu biti propisani dodatni kriteriji odabira ovisno o predmetu, sektoru i cilju pojedinog natječaja. U skladu s člankom 124. Uredbe 2021/2115 Odbor za praćenje daje mišljenje o prijedlogu kriterija odabira. 2. Smatramo da definicija prihvatljivih korisnika odgovara ciljevima intervencije: stvaranje dodane vrijednosti primarnim poljoprivrednim proizvodima, kako za primarne poljoprivredne proizvođače, tako i za one kojima je prerada poljoprivrednih proizvoda isključiva djelatnost. Ulaganja u izgradnju novih, kao i modernizaciju postojećih prerađivačkih kapaciteta te uvođenje inovativnih i digitalnih tehnologija doprinijeti će povećanju konkurentnosti hrvatskih proizvoda i rastu zapošljavanja u ruralnom području. 3. Ulaganja koja se mogu provesti i bez potpore ne bi niti smjela ostvariti potporu u sklopu investicijskih intervencija Strateškog plana. Ulaganja koja se ne bi mogla provesti bez potpore su upravo ona na koja se cilja, a što se može povezati i sa ciljevima intervencije. Iz navedenoga se ne možemo složiti s prijedlogom smanjenja intenziteta potpore. Navedeno se, eventualno, može razmotriti kod provedbe pojedinih natječaja i to za velike prerađivače, koji mogu ostvariti ulaganje i sa smanjenim intenzitetom potpore, a ograničenje od 50% sredstava za velike predstavlja instrument kojim će se postići da se mala i srednja poduzeća razviju i postanu konkurentnija na tržištu. 4. Posebno izdvojena sredstva za ekološke proizvođače u sinergiji su s nacionalnim ciljevima povećanja ekološke proizvodnje na 14%. Ograničenje potpore u određenom iznosu za tvrtke s kraćim poslovanjem (početnike) regulirat će se provedbenim aktima i natječajima.
58 HGK 5.3 Intervencije za ruralni razvoj, 73.10. - Potpora za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju Zajedničko stajalište Udruženja poljoprivrede i Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK 5. Posebna struktura, zahtjevi i uvjeti prihvatljivosti intervencije; Načela za utvrđivanje kriterija odabira, str. 648 „Kriteriji odabira za prihvatljive projekte bit će objavljeni zajedno s natječajem kako bi se ostvarili postavljeni ciljevi za ovu intervenciju, na temelju sljedećih načela: • veličina gospodarstva iskazana u SO /broj članova zadruge ili proizvođačke organizacije (prednost poljoprivrednim gospodarstvima ekonomske veličine od 15.000 do 100.000 EUR SO/zadrugama i proizvođačkim organizacijama s većim brojem članova) • kompleksnost ulaganja (prednost ulaganjima koja obuhvaćaju izgradnju/rekonstrukciju objekata/podizanje nasada sa opremanjem) • ulaganje doprinosi stvaranju novih radnih mjesta (prednost ulaganjima koja će stvoriti nova radna mjesta; poljoprivredna gospodarstva ekonomske veličine preko 250.000 EUR SO moraju stvoriti veći broj novih radnih mjesta) • duljina poslovanja korisnika (prednost korisnicima koji su dulje upisani u Upisnik poljoprivrednika za proizvodnju koja je predmet ulaganja • indeks razvijenosti JLS-a (prednost ulaganjima koja se provode u JLS s nižim indeksom razvijenosti) • stručna sprema i radno iskustvo korisnika (prednost korisnicima koji imaju viši stupanj izobrazbe u području poljoprivrede/prehrambene industrije/veterinarske medicine te dulje radno iskustvo u sektoru na koji se odnosi ulaganje) utjecaj ulaganja na okoliš (prednost ulaganjima koja doprinose boljem upravljanju vodama, tlom, sprečavanju erozije, smanjenju emisije stakleničkih plinova, povećanju učinkovitosti u korištenju energije).Osim navedenih, natječajem mogu biti propisani dodatni kriteriji odabira ovisno o predmetu, sektoru i cilju/ciljevima pojedinog natječaja.“ Načela za utvrđivanje kriterija preuzeta su iz važećih (recentnih) natječaja. HGK već duže vrijeme ukazuje na slabosti postojećih kriterija odabira koji onemogućavaju ravnopravno natjecanje potencijalnih korisnika potpore, često su diskriminirajuća i ne osiguravaju prolaz najkvalitetnijih projektnih prijedloga koji bi trebali rezultirati ostvarenjem zadanih ciljeva mjere/operacije/intervencije. Imajući u vidu specifične ciljeve operacije 73.10 - „SO2 Jačanje usmjerenosti na tržište i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava kratkoročno i dugoročno, uključujući veću usmjerenost na istraživanje, tehnologiju i digitalizaciju - SO4 Doprinos ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama, uključujući smanjenjem emisija stakleničkih plinova i poboljšanjem sekvestracije ugljika, te promicanje održive energije - SO5 Poticanje održivog razvoja i učinkovitog upravljanja prirodnim resursima kao što su voda, tlo i zrak, među ostalim smanjenjem ovisnosti o kemijskim sredstvima - SO7 Privlačenje i podupiranje mladih poljoprivrednika i novih poljoprivrednika te olakšavanje održivog poslovnog razvoja u ruralnim područjima“, predlažu se nova načela za utvrđivanje kriterija odabira projekata kako slijedi: - „ekonomski aspekt (primjerice: povećanje obujma proizvodnje i prihoda, povećanje dodane vrijednosti, povećanje interne stope povrata, zapošljavanje), - aspekt zelene i digitalne tranzicije (primjerice: upotreba digitalnih tehnologija, utjecaj na zaštitu okoliša, utjecaj na ublažavanje klimatskih promjena, energetska učinkovitost), - horizontalni aspekt - status korisnika (primjerice: duljina poslovanja korisnika, razvijenost područja gdje se odvija investicija, stručna sprema i radno iskustvo, veličina subjekta, status ekološkog proizvođača, status proizvođača u sustavima kvalitete, ostalo).“ 5. Posebna struktura, zahtjevi i uvjeti prihvatljivosti intervencije; Uvjeti prihvatljivosti korisnika, str. 649 „Prihvatljivi korisnici su fizičke i pravne osobe (isključujući obveznike javne nabave) upisane u Upisnik poljoprivrednika te proizvođačke organizacije. Fizičke i pravne osobe (osim zadruga i proizvođačkih organizacija) moraju dokazati ekonomsku veličinu od najmanje 10.000 eura ako ulažu u sektor voća, povrća i cvijeća, odnosno najmanje 15.000 eura za ulaganja u ostalim sektorima.“ Predlaže se promjena definicije prihvatljivih korisnika, i to: „Prihvatljivi korisnici su poljoprivrednici, obveznici PDV-a (isključujući obveznike javne nabave), ekonomske veličine od najmanje 15.000 eura upisani u Upisnik poljoprivrednika te proizvođačke organizacije“. Ovako bi se ostvarila snažnija demarkacija s mjerama za male proizvođače, sredstva usmjerila na tržišno usmjerene proizvođače te oslobodili administrativni kapaciteti Agencije u cilju brže obrade zahtjeva za potporu. 7. Oblik i stopa/iznosi/metode izračuna potpore; Intenzitet potpore i dodatna objašnjenja, str. 651 „Intenzitet potpore iznosi do 65 % vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova projekta, a može se uvećati do 80% za ulaganja: a) u pogledu dobrobiti životinja (članak 6. stavak 1. točki (i) Uredbe (EU) 2021/2115 b) koja provode mladi poljoprivrednici. Dodatno objašnjenje Od ukupne alokacije za ovu intervenciju, za poljoprivredna gospodarstva ekonomske veličine preko 250.000 eura SO dostupno je najviše 25% raspoložive alokacije. Od ukupne alokacije za ovu intervenciju, za ekološke proizvođače osigurano je najviše 10% raspoložive alokacije.“ S obzirom na ograničena sredstva iz EAFRD, interes investitora koji je veći od raspoloživih sredstava te sprječavanje realizacije ulaganja za koja ne bi bilo interesa bez izdašne potpore (umjetno stvaranje uvjeta za mlade poljoprivrednike; ulaganje radi ostvarenja potpore), predlaže se ograničiti intenzitet potpore na 50% prihvatljivih troškova u bilo kojoj kombinaciji. Kako se ionako radi o indikativnim iznosima, predlaže se brisati dodatno objašnjenje kojim se limitiraju sredstva na 25% za veća poljoprivredna gospodarstva, s obzirom da ne postoji opravdani razlog za ovakvo ograničenje (u važećem PRR ograničenje je 50%, što je puno bliže realnoj slici strukture proizvodnje, gdje 60 % vrijednosti prodaje ostvaruju veća poduzeća). Predlaže se brisati dodatno objašnjenje kojim se ekološke proizvođače stavlja u poseban status u pogledu alokacije. Mikro, mala i srednja poduzeća te ekološki proizvođači trebaju dobiti dodatne bodove u kriterijima odabira što je i predloženo. Također predlažemo ograničiti potporu za tvrtke s kraćim poslovanjem (nova poljoprivredna gospodarstva) kako bi se spriječile malverzacije. Djelomično prihvaćen 1. U poglavlju kriterija odabira promijenjen je izričaj na način da će kriteriji odabira biti izrađeni u skladu s člankom 79. Uredbe (EU) 2021/2115 i Prilogom I. Uredbe (EU) 2021/2289. Kriteriji odabira imaju za cilj osigurati jednako postupanje prema podnositeljima prijave, učinkovitije korištenje financijskih sredstava i usmjeravanje potpore u skladu sa svrhom intervencije. Odbor za praćenje daje mišljenje o prijedlogu kriterija odabira u skladu s člankom 124. Uredbe (EU) 2021/2115 te su u Strateškom planu, kod svake pojedine intervencije (gdje je primjenjivo) navedena samo načela odabira koja se mogu koristiti prilikom odabira projekata iz pojedine intervencije. 2. Veličina poljoprivrednih gospodarstava - SO je usklađena sa intervencijom 73.12 Potpora malim poljoprivrednicima. 3. Predloženi intenzitet potpore uz moguća uvećanja smatramo realnim i stimulativnim za ostanak mladih u ruralnim područjima. Ulaganja koja se mogu provesti i bez potpore ne bi niti smjela ostvariti potporu u sklopu investicijskih intervencija Strateškog plana te nemaju prioritet za sufinanciranje. Potpora u sklopu ove intervencije namijenjena je upravo za ulaganja koja se ne bi mogla provesti bez potpore, a što se može povezati i sa ciljevima intervencije. Iz navedenoga se ne možemo složiti s prijedlogom smanjenja intenziteta potpore. Prijedlog se, eventualno, može razmotriti kod provedbe pojedinih natječaja i to za velike proizvođače, koji mogu ostvariti ulaganje i sa smanjenim intenzitetom potpore, a ograničenje od 25% sredstava za velike proizvođače predstavlja instrument kojim će se postići da se mala i srednja gospodarstva razviju i postanu konkurentnija na tržištu. 4. Posebno izdvojena sredstva za ekološke proizvođače u sinergiji su s nacionalnim ciljevima povećanja ekološke proizvodnje na 14%. Ograničenje potpore u određenom iznosu za novo osnovana poljoprivredna gospodarstva regulirat će se provedbenim aktima i natječajima.
59 HGK 5.3 Intervencije za ruralni razvoj, 73.03. - Korištenje obnovljivih izvora energije Zajedničko stajalište Udruženja poljoprivrede i Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK 5. Posebna struktura, zahtjevi i uvjeti prihvatljivosti intervencije; Prihvatljivi korisnici, str. 604 „Prihvatljivi korisnici su: a) fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika, ekonomske veličine od 3.000 do 250.000 EUR SO b) fizičke i pravne osobe registrirane za preradu poljoprivrednih proizvoda iz Priloga I. Ugovoru u rangu mikro, malog ili srednjeg poduzeća u skladu s Uredbom o skupnom izuzeću u sektoru poljoprivrede (ABER).“ Imajući u vidu specifični cilj operacije 73.10 „SO4 Doprinos ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama, uključujući smanjenjem emisija stakleničkih plinova i poboljšanjem sekvestracije ugljika, te promicanje održive energije“ te krizu na svjetskom tržištu s energentima (nestašica, rast cijena) uzrokovanu agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu, a koja se manifestira u poskupljenju cijena hrane, predlaže se preispitati ograničenje prihvatljivosti korisnika na mikro, mala i srednja poduzeća, kako u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, tako i u preradi. U važećem Programu ruralnog razvoja (PRR) takvog ograničenja nije bilo. Predlažemo uključiti velike subjekte kao prihvatljive korisnike ako ne postoje zakonske prepreke. Napominjemo također kako mjere potpore za ulaganja u korištenje OIE iz drugih EU izvora financiranja ne uključuju poljoprivredu kao prihvatljivu djelatnost, što treba uzeti u obzir kod definiranja prihvatljivosti korisnika u Strateškom planu (SP). Slijedom navedenog, predlaže se promjena definicije prihvatljivih korisnika, i to: „Prihvatljivi korisnici su: - poljoprivrednici, obveznici PDV-a (isključujući obveznike javne nabave), ekonomske veličine od najmanje 15.000 eura upisani u Upisnik poljoprivrednika i - subjekti u poslovanju s hranom registrirani za preradu poljoprivrednih proizvoda iz Priloga I. Ugovora o EU, obveznici PDV-a (isključujući obveznike javne nabave).“ 5. Posebna struktura, zahtjevi i uvjeti prihvatljivosti intervencije; Kriteriji odabira, str. 603, 604 „Kriteriji odabira za prihvatljive projekte bit će objavljeni zajedno s natječajem kako bi se ostvarili postavljeni ciljevi za ovu intervenciju, na temelju sljedećih načela: • veličina gospodarstva/poduzeća (prednost poljoprivrednim gospodarstvima ekonomske veličine od 15.000 do 100.000 EUR SO/malim poduzećima) • duljina poslovanja korisnika (prednost korisnicima koji su dulje upisani u Upisnik poljoprivrednika/imaju registriran objekt za preradu u odgovarajuće registre) • vrsta obnovljivog izvora energije (prednost biomasa i nus-proizvodi preradbenog procesa) • udio OIE u ukupnoj potrošnji na kraju ulaganja (prednost veći udio OIE u ukupnoj potrošnji) • korisnik je mladi poljoprivrednik • indeks razvijenosti JLS-a (prednost ulaganjima koja se provode u JLS s nižim indeksom razvijenosti) Predlaže se preispitati predloženi kriterij odabira „vrsta obnovljivog izvora energije (prednost biomasa i nus-proizvodi preradbenog procesa)“. Nije argumentirano zašto bi korištenje biomase imalo prednost u odnosu na korištenje energije sunca ili geotermalne energije. Predlaže se brisanje kriterija. 7. Oblik i stopa/iznosi/metode izračuna potpore; Iznos potpore str. 605 „Opseg potpore na razini korisnika. Visina potpore je od 15.000 EUR do 300.000 EUR.“ Intenzitet potpore iznosi do 65 % vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova projekta, a može se uvećati do 80% za ulaganja koja provode mladi poljoprivrednici. S obzirom na važnost ulaganja u cilju energetske autonomnosti proizvođača hrana i osiguranja energije po prihvatljivim cijenama i na visinu samih troškova ulaganja, predlaže se preispitati maksimalni iznos potpore od 300.000 eura, s obzirom da je važećim PRR utvrđen 1 milijun eura kao maksimalni iznos potpore. Predlaže se zadržati maksimalni iznos potpore od 1 milijun eura. Djelomično prihvaćen Uvjeti prihvatljivosti korisnika, intenzitet potpore te najveći iznos potpore određeni su sukladno dostupnim sredstvima za intervenciju. Poljoprivredna gospodarstva iznad 250.000 EUR-a SO, kao i velika poduzeća registrirana za preradu poljoprivrednih proizvoda iz Priloga I. Ugovoru, kako i navodite, bila su prihvatljiv korisnik i imali su mogućnost investiranja u cilju povećanja energetske neovisnosti sredstvima Programa ruralnog razvoja. S obzirom na prevladavajuću veličinu manjih poljoprivrednih gospodarstava u RH, a koji su i ranjiviji na fluktuacije u cijenama inputa (uključujući i cijene energenata), a uzimajući u obzir financijske limite Strateškog plana, u ovom trenutku nije moguće niti povećati najveći iznos potpore kao niti uključiti u prihvatljive korisnike poljoprivredna gospodarstva veća od 250.000 EUR-a SO te velika poduzeća registrirana za preradu poljoprivrednih proizvoda iz Priloga I. Ugovoru. U slučaju promijenjenih okolnosti, pri izmjeni Strateškog plana navedeno će se uzeti u razmatranje. Prijedlog za preispitivanjem prednosti biomase i nus-proizvoda preradbenog procesa uzeta je u obzir te je kod investicijskih intervencija, kod kriterija odabira promijenjen izričaj na način da će kriteriji odabira biti izrađeni u skladu s člankom 79. Uredbe (EU) 2021/2115 i Prilogom I. Uredbe (EU) 2021/2289. Kriteriji odabira imaju za cilj osigurati jednako postupanje prema podnositeljima prijave, učinkovitije korištenje financijskih sredstava i usmjeravanje potpore u skladu sa svrhom intervencije. Odbor za praćenje daje mišljenje o prijedlogu kriterija odabira u skladu s člankom 124. Uredbe (EU) 2021/2115 te su u Strateškom planu, kod svake pojedine intervencije (gdje je primjenjivo) navedena samo načela odabira koja se mogu koristiti u intervenciji.
60 DARKO JUZBAŠIĆ 5.3 Intervencije za ruralni razvoj, 73.10. - Potpora za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju Poštovani, u dosadašnjem razdoblju svjedočimo praksi da pojedini poljoprivrednici na svakom natječaju prolaze, dobiju velike iznose potpore, pokupe sva dostupna sredstva i čitav niz drugih ostane u „crvenom“ na listi radi nedostatka sredstava. Nemojte me krivo shvatiti, nemam ja ništa protiv takvih, ali napravite nešto da se ubuduće to ne događa. Predlažem uvođenje najvećeg iznosa potpore po jednom korisniku tijekom cijelog programskog razdoblja od 2 milion EUR-a (koliko i je najveći iznos potpore po projektu ovdje). Pri tome treba voditi računa da to podrazumijeva sva njegova poduzeća jer znamo da ih imaju po nekoliko i u raznim oblicima. Ministrica je pametna i stalno govori da treba voditi računa o malima pa mislimo da i ovaj prijedlog ide u smjeru da i mi mali dođemo na red za potporu, a ne damo smo stalno ispod crte radi istih. Djelomično prihvaćen Slažemo se da je potrebno omogućiti što većem broju poljoprivrednih gospodarstava mogućnost sufinanciranja ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju. Čak štoviše, navedeno je potrebno i kod ulaganja u preradu tih proizvoda. Iz navedenog razloga uvedeno je ograničenje da isti (jedan) korisnik i njegova povezana i partnerska poduzeća mogu ostvariti najveći ukupni iznos potpore u sklopu ove intervencije u iznosu od 5.000.000,00 EUR-a. Navedeni iznos jest nešto već od onog koji predlažete, ali analize pokazuju da je hrvatska poljoprivreda još uvijek u procesu strukturne transformacije te da su za podizanje konkurentnosti potrebna velika ulaganja. Smatramo da će se i ovim ograničenjem ostvariti ciljevi intervencije i Strateškog plana.
61 Brodsko ekološko društvo-BED 2. Procjena potreba i intervencijska strategija, uključujući plan s ciljnim vrijednostima i pokazatelje konteksta, 2.1. Procjene potreba i strategija intervencije Nekoliko načelnih komentara na SP ZPP: Žalimo za propuštenom prilikom da se nigdje ne spominju mjere bazirane na rezultatu (result based measures) Dajemo komentar koji bi na neki način trebao spojiti dva cilja - 06 - Unaprijediti horizontalnu i vertikalnu povezanost proizvođača 07 - Poboljšati prakse koje doprinose prilagodbi i ublažavanju klimatskih promjena Izražavamo žaljenje što ni jednom riječju nije otvorena mogućnost za poticanje tzv kolektivnih korisnika ( Uredba (EU) br.1305/2013 u člancima 28. i 29. daje mogućnost potpore ne samo pojedinačnim korisnicima već i „skupinama poljoprivrednika ili skupinama poljoprivrednika i drugih upravitelja zemljištem“. ) Kolektivni pristup daje puno efikasnije rezultate od onoga koji se temelji na individualnim korisnicima, poglavito u slučaju poljoprivredno okolišnih mjera. Nizozemska npr je uvjetovala korištenje POP mjera udruživanjem u zadruge argumentacijom kako se rezultati ne mogu polučiti ako se ne rade na većoj površini. Nacrt SPP-a ispravno identificira zaostajanje RH za drugim zemljama EU-a u području zadrugarstva i zadružnog poduzetništva ali u samom SPP-u ne nalazimo aktivnosti koje bi to promijenile. Proizvođačke organizacije jedan su od oblika udruživanja, ali svakako jako ambiciozan za manja područja, a i za pojedine nisko produktivne prakse. Zajednički izlazak na tržište je pohvalan kao cilj, ali nigdje se ne sagledava pozicija da zajedničkim praksama na određenom području pozitivno djelujemo na području okoliša, prirode i prilagodbe klimatskim promjenama i polučujemo bolje rezultate (npr u borbi za očuvanje bioraznolikosti, u očuvanju oprašivača, sprječavanju erozije isl) . Kao začetnici jednog takvog sustava u kojem se prirodno vrijedno područje moglo očuvati jedino udruživanjem individualnih proizvođača možemo posvjedočiti trnovit put i prepreke na svakom koraku u sustavu koji je prilagođen samo individualnim korisnicima. Od toga da APPRR cijelo programsko razdoblje nije našlo načina da kroz sustav poveže grla udruženih stočara i zadruge koja se brine da njihova aktivnost bude u skladu sa zaštitom prirode, do poreznih pravila koja demotiviraju i udruživanje i zajedničko korištenje strojeva i imovine. Zato bih voljeli da vidimo da se bar negdje u planiranim mjerama spominju zadruge i zadružno poduzetništvo, razvoj postojećih, osnivanje novih, prilagodba sustava plaćanja i kontrole kolektivnom načinu, grupe poljoprivrednika itd. Jasno, SPP ne može ublažiti neprikladnu financijsku, zakonsku i regulatornu infrastrukturi namijenjenu uglavnom profitnim i privatnim poduzećima, te individualnim korisnicima ali može imati aktivnosti da se to ublaži. U sadržajno povezanoj mjeri - Potpora za osnivanje i rad operativnih skupina Europskog partnerstva za inovacije (EIP) za poljoprivrednu produktivnost i održivost također smo maestralno podbacili. Citat iz nacrta SPP-a „U RH nema ni privatnih savjetnika ni nevladinih organizacija koje imaju bolje znanje o lokalnim uvjetima i koji su u bližem kontaktu sa poljoprivrednicima, šumarima i prerađivačima od javnih savjetnika.“ Iskustva nas kao poljoprivrednika, a i svih poljoprivrednika s kojima radimo govore drugačije – velika većina službenika savjetodavne službe educirana je u starom sistemu i na području agro-okolišnih mjera imaju vrlo ograničeno znanje. Smatramo da i niska iskoristivost POP mjera u prošlom programskom razdoblju govori vrlo jasno kako to znanje o lokalnim uvjetima i bliski kontakt nije na kraju rezultirao željenim postignućima. Zato ponavljamo prijedlog da se sredstva predviđena za edukaciju ne ograniče samo na javna tijela i ustanove nego prošire i na privatne i neprofitne organizacije uz dokaz iskustva i referenci na tom polju. Kao organizaciji koja se prvenstveno bavi zaštitom prirode, ali na području u kojoj zaštita prirode ovisi i o održivoj poljoprivredi zasigurno bi trebali planu zamjeriti nedovoljnu klimatsku i okolišnu ambiciju. No, kao organizaciji koja više od 30 godina radi i na terenu a tek nešto manje i u zagovaračkim aktivnostima znamo da nije problem napraviti listu dobrih želja. No, provesti to na terenu je izazov. Sve što smo govorili svih ovih godina stoji i dalje – potrebna je veća i ranija suradnja sa državnim institucijama nadležnim za zaštitu prirode u programiranju, odbor za praćenje programa nema dovoljno predstavnika civilnog sektora jer konzultanti, prodavači i općenito poslovni sektor ne predstavlja građane na način na koji ih predstavlja civilni sektor i to ne možemo smatrati udrugama tj trećim sektorom. Smatramo da poslovni sektor, kao i JL/RS-ovi trebaju imati svoje predstavnike, ali ne u košuljama civilnog sektora. Da karikiramo, to je kao da u Odboru sjede predstavnici Udruge zaposlenika ministarstva poljoprivrede kao civilni sektor. U prošlom programskom periodu “Studija o područjima s prirodnih i ostalim specifičnim ograničenjima u poljoprivredi s kalkulacijama” na nivou LAU2 područja što u RH odgovara jedinici lokalne samouprave (JLS).“ Poplavna područja u nizinama koja služe kao pašnjaci su neprepoznata u slučaju izračuna minimalno 50% područja jedne JLS. U poljoprivredno visoko intenzivnim područjima takva poplavna (i često skoro pa neplodna) područja predstavljaju prave oaze bioraznolikosti a proizvođači, najčešće stočari koji su na njima i čije su parcele 100 % poplavne podnose neusporedivo teže uvjete u odnosu na ostale. U ovakvoj klasifikaciji se to ne priznaje jer poplavna tla ne prelaze 50 % teritorija njihovih JLS. Zato ostaju trostruko diskriminirani kao što su to bili i dosad – teškim uvjetima, nižim prinosima i nemogućnosti da budu prihvatljivi korisnici mnogih mjera RR. Prijedlog: Tražimo odgovorna tijela da nađu mogućnost određivanja poplavnog područja koje je poljoprivredno na nivou ARKOD parcela a ne samo one vezane za JLS koje u sebi imaju više od 50 % teritorije sa ograničenjima. Predlažemo preklapanje karata tj. da se minimalno javna vodna dobra tj inundacije koje se koriste i kao poljoprivredna zemljišta klasificiraju kao područja sa značajnim/prirodnim/specifičnim ograničenjima. Primljeno na znanje Članovi Odbora za praćenje provedbe Programa ruralnog razvoja imaju svoja prava i dužnosti, a kako je i propisano člankom 7. Poslovnika o radu odbora. Jedna od njih je i zadaća zalaganja za što učinkovitiju provedbu Programa. Stoga sada možemo izraziti žaljenje što ovaj prijedlog niste iznijeli tijekom provedbe Programa ili tijekom procesa konzultacija s Odborom o nacrtu Strateškog plana RH 2023.-2027. Vjerujemo da ćemo tijekom narednog razdoblja imati priliku detaljnije o navedenoj tematici raspraviti na sjednicama Odbora za praćenje, te u skladu sa zaključcima, po potrebi i izmijeniti Strateški plan tijekom njegove provedbe. Jedna od intervencija u sektoru voća i povrća (gdje su korisnici priznate proizvođačke organizacije u sektoru voća i povrća, s odobrenim operativnim programom) je i intervencija „Istraživanja, eksperimentalne i inovativne metode proizvodnje“, a koja se odnosi na ulaganja u svrhu razvoja održivih i za okoliš prihvatljivih metoda proizvodnje, kao i ulaganja povezanih s uvođenjem inovativnih praksi i proizvodnih tehnika sa ciljem poticanja i postizanja gospodarske konkurentnosti radi učinkovitijeg odgovora na tržišna kretanja. Sredstva predviđena za informiranje, edukacije i od privatnih i neprofitnih organizacija doprinijet će promociji i usvajanju znanja o prednosti suradnje i zajedničkog nastupa u okviru zadruga i proizvođačkih organizacija. Povezivanje otvara mogućnost, kako u pravcu povećanja konkurentnosti, tako i u području okoliša, prirode i prilagodbe klimatskim promjenama. I u prethodnom razdoblju udruživanje i zajednički rad se preferiralo i vrednovalo dodatnim bodovima kroz kriterije odabira u okviru mjera Programa ruralnog razvoja, a isto je i predviđeno u okviru intervencija Strateškog plana. Provedba mjere 16 „Suradnja“započela je s provedbom tek u 2018. godini. Iako je slična aktivnost prije korištenja sredstava iz Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020. već financirana nacionalnim sredstvima („Vijeće za istraživanja u poljoprivredi“), sudionici ViP-a morali su se prilagoditi drugačijim uvjetima provedbe. S obzirom na očekivani broj zaprimljenih prijava, ali ne i njihovo odobrenje i daljnju realizaciju (što i jest razlog slabijeg iskorištenja od planiranog), u Strateškom planu i dalje smo ambiciozni po pitanju planiranih projekata u okviru EIP-a. Stoga su neki uvjeti prihvatljivosti Operativnih skupina u okviru EIP-a ublaženi, a planirane su aktivnosti u cilju promoviranja i informiranja ove intervencije. Vjerujemo da će i članovi Odbora za praćenje doprinijeti savjetima u cilju poboljšanja provedbe EIP intervencija. Uviđamo važnost uključivanja civilnog sektora u procese pripreme i provedbe strateških dokumenata. Također, slažemo se da organizacije civilnog sektora, kao visoko motivirani članovi zajednice, bitno utječu na održivi razvoj ruralnih područja, a naročito u području zaštite okoliša. Slijedom istog napravljene su dodatne analize zastupljenosti pojedinih sektora u članstvu Odbora za praćenje te smo u završnom Nacrtu strateškog plana, u poglavlje 7.2 koje definira opis strukture za praćenje i izvješćivanje, u rad budućeg Odbora za praćenje provedbe Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike 2023.-2027. predvidjeli uključivanje tri dodatne udruge/organizacije za zaštitu okoliša, kao članove s pravom glasa. Prihvatljivi korisnici u intervencijama 78.01. „Potpora prenošenju znanja“ i 78.02. „Potpora za pružanje savjetodavnih usluga“ su: Ministarstvo poljoprivrede, uprava(e) nadležna za savjetovanje, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, privatne savjetodavne službe, privatni savjetnici i nevladine organizacije.
62 Brodsko ekološko društvo-BED 5.3 Intervencije za ruralni razvoj, 73.01. - Neproizvodna ulaganja u poljoprivredi za prirodu i okoliš Što se tiče dijela investicijskih mjera u području klime/okoliša/prirode koje zahtijevaju 10-godišnje ugovore u startu otpadaju na svim indundacijskim područjima nad kojima su od 2019. i Zakona o vodama za zakup nadležne Hrvatske vode. ( to su često područja ekološke mreže) Problem statusa zemljišta ostaje ogroman problem, naročito na područjima koje su pod upravljanjem Hrvatskih voda i Hrvatskih šuma i tu se moraju intenzivirati napori u komunikaciji tih tijela sa (nadležnim) Ministarstvom poljoprivrede kako bi kriteriji njihovih odredbi o zakupu zemljišta koja su de facto poljoprivredna, a statusno šumska ili javna vodna dobara a i područja ekološke mreže pratili ideje ovog programa. Primljeno na znanje Neproizvodna ulaganja u poljoprivredi su programirana zajednički sa stručnjacima iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Jednako tako, sve izmjene moraju biti usuglašene s istima.
63 Brodsko ekološko društvo-BED Prilozi, Prilog III. o savjetovanju s partnerima Tajništvo Odbora za praćenja PRR-a obavijestilo nas je mailom u petak 20.05.2022. da je počelo nešto što je nazvano novi „ciklus konzultacija s dionicima u vezi sa Strateškim planom Zajedničke Poljoprivredne Politike“ . Prva tema bila su Izravna plaćanja, a prezentacija se održala u ponedjeljak 23. svibnja 2022. s početkom u 12 sati. Dakle obavijest mailom, bez materijala, od petka do ponedjeljka. Za drugu temu – Zelena infrastruktura – smo obaviješteni u utorak 24.05. da će se održati u petak 27.05.2022. Nakon oba događaja, i nakon puno protestnih glasova ono malo ljudi što se pojavilo na prvom, proces se malo „popravlja“ i uz drugi poziv šalje se i poveznica na materijale. Proces informiranja o nacrtima pojedinih dijelova ZPP Strateškog plana odvijao se u iznimno nezgodnom periodu i za poljoprivrednike i za udruge (radovi u polju, rok za upis u ARKOD do 01.06.2022., polugodišnji izvještaji za udruge) Brodsko ekološko društvo-BED je izabrana predstavnica Zelenog foruma, mreže okolišnih udruga u Odboru za praćenje ali na taj način i u tim rokovima nije moglo komunicirati te informacije prema članicama, bez uvoda, materijala ili objašnjavanja tematike koja je u velikom dijelu tehnički zahtjevna. Tako da moramo opovrgnuti informaciju na web stranici da su, barem što se Zelenog foruma tiče na taj način obaviještene ono što se naziva „Mreže udruga za zaštitu okoliša RH“, u svakom slučaju ne prije 31.05.2022., tj prekasno za Zelenu infrastrukturu. Također smatramo da je propuštena prilika za kvalitetnijim konzultacijama činjenicom da je Odbor za praćenje PRR-a imao samo jednu sjednicu uživo u studenom 2021. godine, što je ujedno bila i zadnja sjednica Odbora do danas. Primljeno na znanje Konzultacije s dionicima su održane kroz više razina: kontinuirani sastanci/konzultacije s dionicima, kontinuirane on-line radionice, kontinuirana sektorska komunikacija, te 3 kruga terenskih konzultacija (Prilog III Strateškog plana). Svi materijali za navedene tematske radionice se nalaze na webu, kao i informacije o njihovom održavanju. Odbor za praćenje PRR-a je informiran i uključen u proces od 2018. godine od 5. sjednice OzP do zadnje 10. sjednice, (https://ruralnirazvoj.hr/program/zapisnici-2/) te su njihovi komentari sa sjednice dio svakog zapisnika.
64 ALEN RENDULIĆ 2.1. Procjene potreba i strategija intervencije, 2.1.SO7 Privlačenje i podupiranje mladih poljoprivrednika i drugih novih poljoprivrednika te olakšavanje održivog poslovnog razvoja u ruralnim područjima Uvjeti za ostvaraivanje bodova na Pozivima/Natječajima trebaju biti bazirani na budučnosti, znači pračenje po godina od dobivanja poticaja - narednih 5 ili 7 godina, a ne da se stalno sve bazira na prošlosti, npr. netko ostvari pravo na poticaje, na bazi prošlog stanja, ali npr. nakon 3 ili 5 godina, uopće nema ničega ili se smanjuje OPG/Proizvodnja. Primljeno na znanje Kriteriji odabira bit će izrađeni u skladu s člankom 79. Uredbe (EU) 2021/2115 i Prilogom I. Uredbe (EU) 2021/2289. Kriteriji odabira imaju za cilj osigurati jednako postupanje prema podnositeljima prijave, učinkovitije korištenje financijskih sredstava i usmjeravanje potpore u skladu sa svrhom intervencije. Odbor za praćenje daje mišljenje o prijedlogu kriterija odabira u skladu s člankom 124. Uredbe (EU) 2021/2115. Rangiranjem korisnika temeljem određenih obveza koje planira realizirati u budućnosti riskira se dodjela potpore i sama realizacija projekta ako korisnik ne ispuni uvjet na koji se obvezao u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu. Natječajem se propisuje razdoblje tijekom kojeg korisnik ne smije promijeniti uvjete temeljem kojih je ostvario potporu.
65 ALEN RENDULIĆ 2.1. Procjene potreba i strategija intervencije, 2.1.SO7 Privlačenje i podupiranje mladih poljoprivrednika i drugih novih poljoprivrednika te olakšavanje održivog poslovnog razvoja u ruralnim područjima Nažalost premalo, pa čak ni riječi o "NOVIM POLJOPRIVREDNICIMA". Da, svijet ostaje na mladima, ali netko sa npr. 45 godina života također može postati uspješan Poljoprivrednik i u tom smjeru je potrebno u razdoblju 2023. do 2027. uložiti i dati puno više značaja i samih poticaja. Isto tako ako je već netko završio fakultet npr. dipl.ing. elektrotehnike, i sa 45 godina želi napraviti promjenu u životu i baviti se poljoprivrednom, onda to treba i poticati. Omogučiti dodatnu edukaciju, i to tražiti kao uvjet/dodatne bodove kod Natječaja koji će biti raspisani. Nije prihvaćen U skladu s ciljevima Strategije poljoprivrede mladi poljoprivrednici su u fokusu budući je poljoprivredno-prehrambeni sektor obilježen različitim ograničenjima u pogledu radne snage, uključujući nisku razinu produktivnosti rada, iseljavanje mladih iz ruralnih područja i njihov odlazak u druge gospodarske djelatnosti te neusklađenost između postojećih i potrebnih vještina. Ruralna tržišta rada karakterizira manji broj visokokvalificiranih radnika u odnosu na srednje kvalificirane i nekvalificirane radnike. Integracija većeg broja mladih u poljoprivredno-prehrambene lance vrijednosti može povoljno utjecati na povećanje produktivnosti rada i razinu konkurentnosti jer su mladi spremniji na usvajanje znanja i primjenu tehnologija koje zahtijevaju kapitalno intenzivniji proizvodni sustavi. Važnu ulogu u tome imat će kontinuirana i sustavna stručna podrška poljoprivrednicima.