Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu Prijedloga zakona o izmjenama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, s Konačnim prijedlogom zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 OPĆINA ŽMINJ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O OBVEZAMA I PRAVIMA DRŽAVNIH DUŽNOSNIKA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 1. Prijedlog je dopuna članak 1. te se jasno definira jesu li načelnici, gradonačelnici te župani također obuhvaćeni pošto su isti temeljem Zakona o JLP(R)S dužnosnici te da se istima definiraju maksimalni koeficijenti temeljem broja stanovnika iako je adekvatnije prema izvornom proračunu koji je izvršen u prethodnog godini. Nije prihvaćen Pitanja koja se odnose na plaće lokalnih dužnosnika uređuju se posebnim zakonom, a ne Zakonom o obvezama i pravima državnih dužnosnika.
2 Marival PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O OBVEZAMA I PRAVIMA DRŽAVNIH DUŽNOSNIKA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA , II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI I za državne dužnosnike i za državne službenike i namještenike, osnovica za izračun mora biti ista. Ono što ste davno obećali kako će se izraditi nova sistematizacija i odrediti koeficijenti ( kako bi se kroz koeficijente ispravila nepravda da su jedni potplaćeni, a jedni preplaćeni ) - niste odradili. Hoćete li prilikom nekog novog štrajka opet obećati korekciju koeficijenata. Koeficijenti su problem, kojega vi postajete svjesni tek u trenutku kad neki mjeritelji potrošačkih košarica odluče malo štrajkati. Stoga , čekam Savjetovanje o koeficijentima poslova I, II, III i žnj vrste.... Nije prihvaćen Pitanja koja se odnose na radna mjesta državnih službenika i namještenika i na koeficijente za izračun njihovih plaća nisu predmet ovoga Zakona.
3 Marival PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O OBVEZAMA I PRAVIMA DRŽAVNIH DUŽNOSNIKA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Nije li tragično da vam se zakon još zove O obvezama i pravima......iako ste obveze ( brisani članci od 2-10 ) davno brisali. Ili promijenite naziv Zakona ili uvedite i OBVEZE, makar i simbolično. Nije prihvaćen Predmet uređenja ovoga Zakona nije naziv zakona.
4 Koprivničko-križevačka županija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O OBVEZAMA I PRAVIMA DRŽAVNIH DUŽNOSNIKA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 4. Iz perspektive lokalne i područne (regionalne) samouprave nedostaje članak kojim se određuje rok predstavničkom tijelu da na prijedlog izvršnog tijela donese opći akt kojim se urediti plaće i druga prava lokalnih i područnih (regionalnih) dužnosnika. Nije prihvaćen Pitanja koja se odnose na plaće lokalnih dužnosnika uređuju se posebnim zakonom, a ne Zakonom o obvezama i pravima državnih dužnosnika.
5 Koprivničko-križevačka županija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O OBVEZAMA I PRAVIMA DRŽAVNIH DUŽNOSNIKA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 3. Odluku iz podstavka 2. ovog članka može samo staviti izvan snage Vlada RH koja ju je i donijela. Nije prihvaćen Člankom 12. stavkom 2. sada na snazi Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika propisano je da osnovicu za plaće dužnosnika, osim za predsjednika, zamjenika predsjednika i suce Ustavnog suda Republike Hrvatske određuje Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom. Člankom 2. Prijedloga zakona kojim se mijenja članak Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika predlaže se među ostalim propisati da se plaće dužnosnika izračunavaju množenjem osnovice za izračun plaće s koeficijentom utvrđenih za određene dužnosnike te da je osnovica za izračun plaće dužnosnika jednaka osnovici za izračun plaće državnih službenika i namještenika. Stoga ovom izmjenom Zakona prestaje ovlast Vlade da uređuje odlukom osnovicu za plaće državnih dužnosnika, već se zakonskom odredbom propisuje da je osnovica za izračun plaće dužnosnika jednaka osnovici za izračun plaće državnih službenika i namještenika. Ukazuje se kako je člankom 21. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor propisano da se završnim odredbama uređuje među ostalim i stavljanje izvan snage podzakonskih propisa ako je to potrebno te da je u navedenom slučaju radi osobite važnosti za pravnu sigurnost nužno točno navesti propis, odnosno oznaku pojedinih odredba koji se stavljaju izvan snage, uz precizno navođenje broja službenog glasila u kojem su objavljeni.
6 Koprivničko-križevačka županija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O OBVEZAMA I PRAVIMA DRŽAVNIH DUŽNOSNIKA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 2. U članku 2. treba dodati posebnu točku s kojom bi se propisalo što ulazi u radni staž dužnosnika ili uputilo na zakonski ili podzakonski propis s kojem se to uređuje. Naime koliko je nama poznato ne postoji zakon s kojim se propisuje što se smatra radnim stažem, a Zakon o mirovinskom osiguranju, uređuje mirovinski staž koji se može znatno razlikovati od radnog staža. Na primjer, ako poslodavac radniku nije uredno plaćao doprinose, razdoblje za koje doprinosi nisu plaćeni radniku ne ulazi u mirovinski staž; ako si je nezaposlena osoba ili osoba kojoj prava iz radnog odnosa miruju (zbog neplaćeno dopusta ili drugog razloga) sama plaćala doprinose za vrijeme nezaposlenosti ili mirovanja radnog odnosa to vrijeme joj ulazi u mirovinski staž iako nije radila; razdoblje rada u nepunom radnom vremenu se za mirovinski radni staž preračunava u puno radno vrijeme pa netko tko je radio kod poslodavca neprekidno dvije godine na pola radnog vremena će imati jednu godinu mirovinskog staža dok se po nekim tumačenjima i propisima takvom radniku kao radni staž za ostvarivanje prava iz radnog odnosa uzima da je radio dvije godine u punom radnom vremenu (npr. člankom 62. stavkom 5. Zakona o radu je propisano: „Ako je za stjecanje prava iz radnog odnosa važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se radom u punom radnom vremenu.“). Za napomenuti je da su pojedini kolektivni ugovori uređivali što se smatra radnim stažem za uvećanje plaće za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža no oni se ne mogu primjenjivati na državne dužnosnike i zato bi to pitanje trebalo urediti zakonom (tako se prema članku 35. stavku 3. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike te članku 49. stavku 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, oba objavljena u „Narodnim novinama“ broj 56/22., propisuje: „Pod radnim stažem u smislu prava na uvećanje plaće iz stavka 2. ovoga članka smatra se radni staž ostvaren temeljem rada za koji su plaćeni doprinosi i koji se prema propisima mirovinskoga osiguranja računa u staž osiguranja.“). Nije prihvaćen Izmjene Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika odnose se samo na pitanja utvrđivanja statusa državnih dužnosnika te na pitanja koja se odnose na izračun plaće državnih dužnosnika, odnosno na osnovicu i koeficijent za izračun plaće.
7 Koprivničko-križevačka županija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O OBVEZAMA I PRAVIMA DRŽAVNIH DUŽNOSNIKA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 2. U članku 2. je nejasno zašto u novom članku 12. stavku 3. Zakona, točke imaju podtočke jer dužnosnici koji su u pojedinoj točki razvrstani u podtočke imaju ne samo različite koeficijente, već dolaze i iz različitih tijela (izvršnog, zakonodavnog, upravnog i dr.), stoga bi bilo bolje svakog pojedinog dužnosnika razvrstati u posebnu točku, bez korištenja podtočki. Ako je to zbog određenog rasporeda u samom COP sustavu, stava smo da zbog toga ne bi trebalo narušavati nomotehnička pravila, već ih se jednoobrazno pridržavati. Nije prihvaćen Prijedlog zakona slijedi strukturu članka 1. Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika koji je sada na snazi.
8 Koprivničko-križevačka županija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O OBVEZAMA I PRAVIMA DRŽAVNIH DUŽNOSNIKA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 1. U članku 1. na kraju podstavaka 1. do 35. treba brisati zareze, a sukladno članku 42. stavku 2. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, broj 74/15.), s kojim je propisano: „Pri podjeli članka ili stavka na podstavke, točke ili podtočke na kraju teksta u podstavku, točki ili podtočki ne stavlja se zarez ili točka sa zarezom.“. Prihvaćen Prihvaća se.
9 Koprivničko-križevačka županija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O OBVEZAMA I PRAVIMA DRŽAVNIH DUŽNOSNIKA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 1. Prijedlog radi zaštite načela pravne sigurnosti i preglednosti - u članku 1. se neujednačeno normira, pa su tako u prijedlogu izmijenjenog članka 1. stavka 2. podstavcima 8., 20. i 21. Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, navedeni samo dužnosnici (predstojnik Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske; tajnik Hrvatskoga sabora; glavni tajnik Vlade Republike Hrvatske) dok se njihovi zamjenici navode u podstavcima 22., 23. i 24., a u ostatku teksta se i dužnosnik i njegov zamjenik ili zamjenici nalaze u istom podstavku, odnosno u podstavcima 5., 14., 15., 16., 17., 18. i 31. Sukladno navedenom predlažemo da podstavci 8., 20. i 21. glase: „8. predstojnik Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske i njegov zamjenik“, „20. tajnik Hrvatskoga sabora i njegov zamjenik“ i „21. glavni tajnik Vlade Republike Hrvatske i njegov zamjenik“ te da se brišu sadašnji podstavci 22., 23. i 24. Nije prihvaćen Prijedlog zakona slijedi strukturu članka 1. Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika koji je sada na snazi.
10 Koprivničko-križevačka županija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O OBVEZAMA I PRAVIMA DRŽAVNIH DUŽNOSNIKA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 1. U članku 1. bi radi lakšeg snalaženja u tekstu i radi lakšeg kasnijeg pozivanja na odredbu koja se odnosi na pojedinog dužnosnika bilo bolje umjesto podstavaka staviti numerirane točke 1. do 36. Nije prihvaćen Prijedlog zakona slijedi strukturu članka 1. Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika koji je sada na snazi.
11 Koprivničko-križevačka županija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O OBVEZAMA I PRAVIMA DRŽAVNIH DUŽNOSNIKA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Ovo će ovo biti 34 (trideset četvrta) izmjena ovog Zakona, stoga bi zbog razloga preglednosti i pravne sigurnosti trebalo pristupiti izradi novog Zakona, a ne još jednoj izmjeni. Nije prihvaćen Izmjene Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika odnose se samo na pitanja utvrđivanja statusa državnih dužnosnika te na pitanja koja se odnose na izračun plaće državnih dužnosnika, odnosno na osnovicu i koeficijent za izračun plaće, a ne i na ostala pitanja koja se uređuju Zakonom o obvezama i pravima državnih dužnosnika.
12 DALIBOR ŠEMPER PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O OBVEZAMA I PRAVIMA DRŽAVNIH DUŽNOSNIKA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 1. S obzirom da se mijenja Zakon, prilika je razmotriti radi daljnje depolitizacije i profesionalizacije sustava državne uprave, da se neke sadašnje dužnosti promijene u službeničke. Tako bi svaki zamjenik dužnosnika mogao biti rukovodeći državni službenik kojeg imenuje Vlada čiji mandat ne bi zavisio od mandata Vlade, a koji bio bio biran na javnom natječaju na temelju stručnih kriterija i svog stručnog radnog iskustva. Takvu praksu već imamo jer su npr. zamjenici državnih tajnika središnjih državnih ureda državni službenici, pa zamjenik glasnogovornika Vlade je državni službenik i td., a nekad je i zamjenik glavnog tajnika Vlade bio državni službenik pa bi tako i svi zamjenici predstojnika ureda mogli biti državni službenici. Time bi se također stvorile pretpostavke za otklanjanje jedne opasne presumpcije koja se u sustavu državne uprave raširila posljednjih godina da se samim činom imenovanja na neku dužnost stječu i kompetencije za njeno obnašanje, a dužnosnici bi, ako bi se postupak natječaja kvalitetno i transparentno provodio, pri imenovanju na dužnost zatjecali zaposlenu stručnu profesionalnu osobu koja bi poznavala rad samog tijela i sustava državne uprave. Nije prihvaćen Ovim Prijedlogom zakona na odgovarajući način uređuju se pitanja koja se odnose na utvrđivanje statusa državnih dužnosnika.
13 DALIBOR ŠEMPER PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O OBVEZAMA I PRAVIMA DRŽAVNIH DUŽNOSNIKA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 2. Pretpostavljam da je ideja da se usporedba koeficijenata državnih dužnosnika i državnih službenika radi u nekoj kasnijoj fazi, ali sad postaje egzaktno vidljivo, ono što je i dosad bilo poznato o razlici u plaćama, da su koeficijenti državnih dužnosnika koji se sada predlažu manji od koeficijenata rukovodećih državnih službenika propisanih člankom 151.a Zakona o državnim službenicima. Kod usklađivanja koeficijenata će stoga trebati ili povećati koeficijente državnih dužnosnika, što je medijski nepopularno i za to uvijek nedostaje političke hrabrosti, ili smanjivati koeficijente državnim službenicima, što bi se moglo učiniti politički lakšom odlukom, a koja će dovesti do nezadovoljstva u sustavu državne uprave i ponovnog mogućeg odlijeva kvalitetnijih kadrova. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.