Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama s Obrascem Iskaza o procjeni učinaka propisa

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 ŽELJKO SMOLČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA 1.20. Naziv zakona bi trebao biti ZAKON O POMORSKOM DOBRU, LEGALIZACIJI BESPRAVNE GRADNJE NA POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Budući da se ovim ZPDML bavi i legalizacijom bespravne gradnje na pomorskom dobru (nasipi i objekti) smatram da je potrebno promijeniti naziv zakona u ZAKON O POMORSKOM DOBRU, LEGALIZACIJI BESPRAVNE GRADNJE NA POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA. Nije prihvaćen Ne prihvaća se predloženi naziv zakona.
2 ŽELJKO SMOLČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA 1.19. Način pisanja ZPDML Ovaj ZPDML u dosta članaka je pisan na način da se u nekom članku stavku 1. najprije nešto ZABRANI, a nakon toga se u stavku 2. napiše veliki broj izuzetaka koji gotovo poništavaju zabranu iz 1. stavka. Prema tome, ZPDML mogli ste napisati puno jednostavnije bez da zamagljujete oči javnosti. Primljeno na znanje U izradi Nacrta prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, ovo Ministarstvo primjenjivalo je Jedinstvena metodološka - nomotehnička pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor.
3 ŽELJKO SMOLČIĆ PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 219. 1.18. Legalizacija bespravne gradnje (članak 219. stavak 2., stavak 3 i stavak 4.) Smatram da je potrebno brisanje stavaka 2., 3. i 4. članka 219. zato jer ti članci omogućavaju da se bespravno izgrađeni nasipi (članak 219. stavak 2. i stavak 4.) i bespravno izgrađeni objekti (članak 219. stavak 3. i stavak 4) neće uklanjati, već će se omogućiti jedinicama lokalne samouprave da izmjenama prostornih planova legaliziraju bespravnu gradnju. Nevjerojatno je do kada će RH tolerirati bespravnu gradnju na način da legalizira bespravne graditelje, bitno je naglasiti da su na pomorskom dobru u principu bespravni graditelji bile jedinice lokalne samouprave. Nije prihvaćen Ovo je vremenski ograničeno pravo jedinice loklne samouprave da zadrži u prostoru postojeći nasip ukoliko za to postoji potreba. Ističemo kakav je takav nasip u cijelosti je pomorsko dobro, a kroz prostorni plan će se katastarski evidentirati i staviti u funkciju.
4 ŽELJKO SMOLČIĆ GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA 1.17. Zakoniti nasipa (članak 13. stavak 1.) Prema članku 13. stavak 1. definiran je „zakoniti“ nasip (nasip koji će se legalizirati): „Nasip vidljiv na DOF-u 5/2011 ili do tog dana evidentiran na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, smatra se prirastom kopnenog dijela pomorskog dobra iz članka 5. ovog Zakona.“ Prema članku 14. stavak 1. definiran je „nezakoniti“ nasip (nasip koji se neće legalizirati): „Nezakonit nasip je nasip koji nije vidljiv na DOF-u 5/2011 ili do tog dana nije evidentiran na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, a sagrađen je bez pravne osnove propisane ovim Zakonom i protivno propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju.“ Ovakva formulacija je nejasna jer ne znamo što s nasipom vidljivim na DOF-u 5/2011 ili do tog dana evidentiran na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, u slučaju da je takav nasipa protivan prostornim planovima. Zbog toga smatram da članak 13. stavak 1. treba glasiti: „Nasip vidljiv na DOF-u 5/2011 ili do tog dana evidentiran na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, smatra se prirastom kopnenog dijela pomorskog dobra iz članka 5. ovog Zakona, a sagrađen je na temelju pravne osnove propisane ovim Zakonom i propisa koji uređuju prostorno uređenje i gradnju.“ Djelomično prihvaćen Prijedlog odredbe raspravit će se dodatno s tijelom državne uprave nadležnim za gradnju.
5 ŽELJKO SMOLČIĆ Načelo zadovoljavanja javnog interesa, Članak 86. 1.16. Koncesija uređene plaže u turističkoj zoni neizgrađenog naselja (članak 86. stavak 3.) Člankom 86. stavak 3., navodite: „Koncesija uređene plaže u turističkoj zoni unutar izgrađenog naselja mora se davati na način da najviše 50% kopnenog i 30% morskog dijela plaže koncesionar može koristiti za obavljanje gospodarske djelatnosti za koje mu je koncesija dana, a ostali dio plaže mora ostati dostupan svima za korištenje sukladno namjeni.“ Smatram da je nepotrebno zakonski forsirati pojam „morska plaža hotela, kampa i turističkog naselja“ ili „uređene plaže u turističkoj zoni unutar izgrađenog naselja“, što je očito posljedica pogodovanja turističkom lobiju, zbog toga je potrebno izbaciti taj pojam iz nacrta prijedloga ZPDML. Ako i ostane takva formulacija, predviđeni postoci, dijela plaže koje koncesionar može koristiti za obavljanje gospodarske djelatnosti, najviše 50% kopnenog i 30% morskog dijela plaže, su preveliki i potrebno je drastično smanjiti postotke. Prihvaćen Izmijenit će se naziv plaže. Zakon ne dopušta ograđivanje plaže. Cijela plaža je dostupna svima, a postoci govore o obuhvatu plaže na kojem koncesionar može obavljati gospodarske djelatnosti temeljem koncesije.
6 ŽELJKO SMOLČIĆ Načelo zadovoljavanja javnog interesa, Članak 86. 1.15. Koncesija uređene plaže u turističkoj zoni neizgrađenog naselja (članak 86. stavak 2.) Člankom 86. stavak 2., navodite: „Koncesija uređene plaže u turističkoj zoni neizgrađenog naselja mora se davati na način da najviše 70% kopnenog i 50% morskog dijela plaže koncesionar može koristiti za obavljanje gospodarske djelatnosti za koje mu je koncesija dana, a ostali dio plaže mora ostati dostupan svima za korištenje sukladno namjeni.“ Nepotrebno je zakonski forsirati pojam „morska plaža hotela, kampa i turističkog naselja“ ili „uređene plaže u turističkoj zoni neizgrađenog naselja“, što je očito posljedica pogodovanja turističkom lobiju, zbog toga je potrebno izbaciti taj pojam iz nacrta prijedloga ZPDML. Ako i ostane takva formulacija, predviđeni postoci, dijela plaže koje koncesionar može koristiti za obavljanje gospodarske djelatnosti, najviše 70% kopnenog i 50% morskog dijela plaže, su preveliki i potrebno je drastično smanjiti postotke. Prihvaćen Izmijenit će se naziv plaže. Zakon ne dopušta ograđivanje plaže. Cijela plaža je dostupna svima, a postoci govore o obuhvatu plaže na kojem koncesionar može obavljati gospodarske djelatnosti temeljem koncesije.
7 ŽELJKO SMOLČIĆ Načelo zadovoljavanja javnog interesa, Članak 86. 1.14. Županija (davatelj koncesije) ne smije odlučivati o stupnju ograničenja opće upotrebe (članak 86. stavak 1.) Člankom 86. stavak 1., navodite: „Davatelj koncesije dužan je u svim postupcima davanja koncesije za gospodarsko korištenje morske plaže, prilikom odlučivanja o stupnju ograničenja opće upotrebe, osigurati i štititi javni interes korištenja plaže.“ Budući da je županija u principu davatelj koncesija smatram da županije ne bi trebale odlučivati o stupnju ograničenja opće upotrebe, već bi to trebalo raditi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave. Ponavljam da bi se samo za „morske plaža za posebne namjene“ (npr. nudističke plaže) mogla ograničavati opća upotreba pomorskog dobra (ograđivanje pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra). Nije prihvaćen Ne, koncesije za objekte od županijskog i lokalnog značaja daje jedinica područne (regionalne) samouprave.
8 ŽELJKO SMOLČIĆ Uređena morska plaža, Članak 82. 1.13. Definirati plaže kod kojih se može ograničavati opća upotreba pomorskog dobra (ograđivanje pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra) Ako prihvatite da bi uređene morske plaže trebale biti (izbaciti pojam „morska plaža hotela, kampa i turističkog naselja“) (članak 82. stavak 1.): - javna morska plaža; - morska plaža za posebne namjene, potrebno je jasno definirati da je „javna morska plaža“ u općoj upotrebi i ne može se ograničavati niti isključivati opća upotreba pomorskog dobra, dok se kod „morske plaža za posebne namjene“ (npr. nudističke plaže) može ograničavati opća upotreba pomorskog dobra (ograđivanje pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra). Prihvaćen Zakon ne dopušta ograđivanje plaža. Izmijenit će se naziv plaže
9 ŽELJKO SMOLČIĆ Uređena morska plaža, Članak 82. 1.12. Izbaciti pojam „morska plaža hotela, kampa i turističkog naselja“ (članak 82. stavak 1.) (članak 84.) Člankom 82. stavak 1. nacrta prijedloga ZPDML obzirom na funkciju i model upravljanja uređene morske plaže su: - javna morska plaža; - morska plaža hotela, kampa i turističkog naselja - morska plaža za posebne namjene. Smatram da je nepotrebno zakonski forsirati pojam „morska plaža hotela, kampa i turističkog naselja“, što je očito posljedica pogodovanja turističkom lobiju, zbog toga je potrebno izbaciti taj pojam iz nacrta prijedloga ZPDML. Zbog toga, potrebno je korigirati članak 82. stavak 1. na način da se izbaci pojam „morska plaža hotela, kampa i turističkog naselja“, a potrebno je brisanje članka 84. nacrta prijedloga ZPDML. Dakle, uređene morske plaže bi trebale biti: - javna morska plaža; - morska plaža za posebne namjene. Potrebno je točno definirati što su to „morska plaža za posebne namjene“ (članak 85.) ili precizirati pravilnikom, pretpostavljam da se je tu mislilo na npr. nudističke plaže. Prihvaćen Izmijenit će se naziv plaže
10 ŽELJKO SMOLČIĆ UVODNE ODREDBE, Članak 2. 1.11. Opća upotreba pomorskog dobra i njeno ograničenje Točkom 22. članka 2. nacrta prijedloga ZPDML definirano je: „ograničavanje opće upotrebe pomorskog dobra jest ograđivanje ili drugo otežavanje pristupa dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra;“ Takovom definicijom na velika se vrata uvodi ograničavanje opće upotrebe pomorskog dobra kao zakonska definicija, što u prijevodu znači ograđivanje plaže sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra. Važeći ZPDML nije predviđao ograđivanje pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra već je mogućnost ograđivanja i naplate ulaza na plažu predviđena Uredbom o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru. Dakle, nacrt prijedloga ZPDML ograđivanje ili drugo otežavanje pristupa dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra sada diže s Uredbom o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru na razinu ZPDML. Problem ograđivanja pomorskog dobro štetan je naročito kod plaža koje bi trebalo ostati u općoj upotrebi pomorskog dobra, dok bi ograničavanje opće upotrebe (ograđivanje ili drugo otežavanje pristupa dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra) trebalo biti izuzetak, npr nudističke plaže. Nije prihvaćen Mogućnost ograđivanja dijela pomorskog dobra mora se omogućiti zbog sigurnosnih razloga i zaštite života i zdravlja ljudi, kao što je to, primjerice, zabrana pristupa naftnim postrojenjima, platformama i terminalim s ukapljenim prorodnim plinom i sl., što sve predstavlja dio pomorskog dobra, jednako kao i plaža ili šetnica.
11 ŽELJKO SMOLČIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA 1.10. Problem nadzora korištenog materijala za dohranu i nasipavanje plaža (DIRH) U Hrvatskoj ne postoji regulativa koja propisuje vrstu materijala za dohranu i nasipavanje plaža. Svjedoci smo učestalih pojava da se za dohranu i nasipavanje plaža koristi materijal koji u svom sastavu ima velike količine zemlje ali i građevnog otpada. Ključnu ulogu ima DIRH koji u principu ne reagira na prijave takvih slučajeva, i u principu ne želi primijeni tumačenje MZOP koji propisuje da se ni dohrana ni nasipavanje plaža ne mogu izvoditi materijalom koji u svom sastavu ima zemlju. Kod dohrane plaže u Crikvenici mineralnom sirovinom koja sadrži zemlju DIRH je zabranio dohranu plaže u Crikvenici zemljom. U toj odluci DIRH se poziva na postupanje u skladu s tumačenjem MZOP-a. Kod dohrane plaže u Bakarcu mineralnom sirovinom koja sadrži zemlju DIRH nije vidio nikakav problem pri dohrani zemljom. Dakle, dva identična slučaja i različito postupanje DIRH. Kod nasipavanja plaže Osejava u Makarskoj korištena je zemlja i kamenje od iskopa, odnosno neopasnim mineralnim građevnim otpadom, DIRH je zabranio takvo nasipavanje. DIRH u rješenju navodi da je Grad Makarska nasipavajući morsku obalu zemljom i kamenjem od iskopa, a ne kamenim materijalom, kako je određeno Elaboratom zaštite okoliša, postupio protivno odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom. Pri nasipavanju plaže Grabrova u Jadranovu materijalom koji u svom sastavu ima zemlju DIRH ne vidi nikakav problem već samo konstatira da izvođač ima sve potrebne papire. Osim toga, na plaži se je radilo i nasipavanju građevnim otpadom (zemlja, beton, armatura,..), da pojednostavim izvođač ima jedne papire a ugrađuje građevni otpad. Također, na plaži je zatrpano stanište zaštićen vrste periske, ali DIRH ni tu ne vidi nikakav problem. Kod nasipavanja plaže na Rabu DIRH ne vidi problem kod nasipavanja plaže zemljom, te konstatiraju da su provjeravali porijeklo materijala kojim se izvode građevinski radovi tj. da li se radi o mineralnoj sirovini ili o materijalu koji kao takav poliježe obvezi postupanja sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom. Neprincipijelnost DIRH pri dohrani i nasipavanju najbolje je usporediti u gore opisanim slučajevima dohrane plaže u Crikvenici i nasipavanja plaže Grabrova u Jadranovu. Radi se o materijalu s velikom količinom zemlje i mulja, koji je Grad Crikvenica neovlašteno prisvojio od RH, a nakon toga je korišten za dohranu plaže u Crikvenici i nasipavanje plaže Grabrova u Jadranovu. Iako se radi o istome neovlašteno prisvojenom materijalu, DIRH je zabranio dohranu plaže u Crikvenici materijalom s velikom količinom zemljom, dok kod nasipavanja plaže Grabrova u Jadranovu tim istim materijalom s velikom količinom zemlje ne vidi nikakav problem. Isti materijal dva različita postupanja. Na osnovu ovog jednostavnog primjera jasno je koliko je paradoksalno ponašanje DIRH. Logično bi bilo da za dohranu i nasipavanje plaža vrijede ista pravila, odnosno da se ni dohrana ni nasipavanje plaža ne mogu raditi materijalom koji u svom sastavu ima zemlju. Vrlo zanimljiva činjenica je da je materijal za nasipavanje plaže Grabrova u Jadranovu i plaže na Rabu dobivena kao donacija od RH. Također, RH je sufinancirala izgradnju plaže Grabrova u Jadranovu. Primljeno na znanje Upravo iz navedenih problema u praksi, ovim Nacrtom prijedloga Zakona je određena količina i vrsta materijala koji se smije koristiti (to jest, definira kojim se materijalom ne smije koristiti za dohranu), a prije dohranjivanja mora se izraditi plan dohrane.
12 ŽELJKO SMOLČIĆ Uređena morska plaža, Članak 81. 1.9. Zabrana vađenja pijeska za dohranu plaže iz plažnog bazena Poznato je da zbog erozivnog djelovanja valova dolazi do povlačenja plažnog materijala u more same plaže (plažni bazen). Prema tome, bilo bi logično da se taj povučeni plažni materijal, s kopnenog u morski dio plaže, koristi ponovno za dohranu plaže, ali praksa je pokazala da takva mogućnost dovodi do prekomjernog vađenja pijeska iz morskog dijela plaže. Poznat je slučaj vađenja pijeska iz plićaka plaže Crni mol (Črni mul) u Crikvenici koji se je dogodio na proljeće 2016. godine. Pijesak iz plićaka se je vadio na način da bager uđe u more i vadi pijesak iz plićaka na kopneni dio plaže. Taj pijesak se kasnije koristi za dohranjivanje plaže. Te godine je nastala rupa u plićaku plaže Crni mol (Črni mul) od oko 200 cm. Dakle, u morskom dijelu plaže, koja je bila poznata po plitkom moru, nastala je rupa od 200 cm. Zbog ovakvih zloupotreba prekomjernog vađenja pijeska iz plićaka plaža smatram da bi trebalo zabraniti vađenje pijeska iz plićaka plaža u svrhu dohrane plaže, osim toga za vađenje pijeska potrebno je imati koncesiju za vađenje pijeska. Primljeno na znanje Komentar ne sadrži konkretnu primjedbu, stoga nije moguće dati odgovor.
13 ŽELJKO SMOLČIĆ Uređena morska plaža, Članak 81. 1.8. Definicija dohrane plaže (članak 81. stavak 5.) U članku 81. stavak 5. navodite: „Dohranjivanje plaže je dopremanje i razastiranje kamenog materijala i morskog biljnog materijala (lažine), pijeska ili šljunka na površinu žala, bez prisustva veće količine praha i/ili gline, sa svrhom nadomještanja količine materijala koja je trajno izgubljena uslijed prirodnih procesa, a izvodi se sukladno važećem Planu iz članka 43. stavka 4. koji mora sadržavati plan dohrane.“. Smatram da je potrebno u definiciji dohrane plaže dodati riječ „tehničko održavanje“. Također, smatram da bi dio rečenice „bez prisustva veće količine praha i/ili gline“ trebao biti preciznije definiran, jer nedovoljno dobrom definicijom omogućavamo korištenje kamenog materijal s velikom količinom zemlje. Smatram da bi se materijal koji se smije koristiti za dohranu i nasipavanje plaža trebao definirati Pravilnikom a ne ZPDML. Nije prihvaćen Definicija dohrane plaža izrađena je u suradnji sa stručnjacima iz područja uređenja plaža, a koji su bili članovi radne skupne. Također, bilo bi potrebo definirati i što se smatra tehničkim održavanjem. Ova definica je dana kako se u praksi plaže ne bi nasipavale pod krinkom dohrane.
14 ŽELJKO SMOLČIĆ Morske plaže, Članak 79. 1.7. Definicija dohrane plaže (članak 79. stavak 3.) U članku 79. stavak 3. navodite: „Osoba koja upravlja plažom može dohranjivati plažu na način da se ne mijenja prosječna godišnja pozicija obalne crte niti izgled plaže i njene karakteristike.“ Gornja formulacija je nespretna za osobu koja upravlja plažom, odnosno dohranjuje plažu. Obalna crta plaža mijenja se tijekom godine, dakle promjenjiva je u vremenu, prema tome ne možemo govoriti o nekoj fiksnoj obalnoj crti, ipak mišljenja sam da je bolje koristiti „fiksnu“ obalnu crtu (npr. katastar nekretnina). Mišljenja sam da bi pojam obalne crte bilo bolje vezati za katastar nekretnina, odnosno uz crtu srednjih viših visokih voda. U članku 2. Zakona o prostornom uređenju dano je značenje pojma obalna crta: ”Obalna crta je crta koja razdvaja kopno od mora određena propisima koji uređuju državnu izmjeru i katastar nekretnina”. Člankom 25. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina definiraju se granice katastarskih čestica: ”Unutar granica građevinskog područja i na građevinskom zemljištu izvan granica toga područja granice katastarske čestice mogu biti i granice građevne čestice, a na morskoj obali i granica koju čini crta srednjih viših visokih voda odnosno utvrđena granica pomorskog dobra.”. Prema tome, pojam obalne crte odnosio bi se na definiciju iz katastra nekretnina, odnosno obalna crta je crta srednjih viših visokih voda. Djelomično prihvaćen Definicija dohrane plaža izrađena je u suradnji sa stručnjacima iz područja uređenja plaža, a koji su bili članovi radne skupne. Obalna crta nije pojam koji koristi ovaj NPZ budući da je pomorsko dobro cjelovito sa svojim morskim i kopnenim dijelom.
15 ŽELJKO SMOLČIĆ Uređena morska plaža, Članak 81. 1.6. Dohrana plaža je „tehničko održavanje“ plaža Poznato je da se u HR često zloupotrebljava pojam dohrana plaža i pod krinkom dohrane plaže provodi se nasipavanje plaža, zato jer je procedura dohrane plaže bitno jednostavnija i brža od procedure nasipavanja plaže, zbog toga je potrebno preciznije definirati pojam dohrana plaža. Smatram da se u definiciji pojma dohrana plaža treba dodati pojam „tehničko održavanje“, jer dohrana plaža je „tehničko održavanje“, ne može se raditi nasipavanje plaže pod izgovorom dohrane plaže, jer je dohrana plaža „tehničko održavanje“. Prema tome, ne može se stvarati nova plažna površina (nasipavanje plaže) pod krinkom dohrane plaža, jer da bi se plaža dohranjivala potrebno je prije toga napraviti nasipavanje plaže, pa tek nakon toga, druge godine moguće je raditi dohranu plaža, jer je dohrana plaža „tehničko održavanje“. Ne postoji niti jedna stvar kod koje je „tehničko održavanje“ stvaranje nečeg novog, osim RH u kojoj se manipulira pojmovima dohrana i nasipavanje plaža. Nije prihvaćen Definicija dohrane plaža izrađena je u suradnji sa stručnjacima iz područja uređenja plaža, a koji su bili članovi radne skupne.
16 ŽELJKO SMOLČIĆ UVODNE ODREDBE, Članak 2. 1.5. Pojam dohrana plaža uvrstiti u članak 2. ZPDML Smatram da bi definiranje pojma dohrana plaža trebalo uvrstiti u članak 2. ZPDML jer su člankom 2. ZPDML definirani pojmovi koji se koriste u ZPDML, među kojima je pojam nasipavanje mora. Prema nacrtu prijedloga ZPDML pojam dohrana plaže definiran je člancima 79. i 81 Djelomično prihvaćen Razmotrit će se zaprimljena primjedba.
17 ŽELJKO SMOLČIĆ GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA 1.4. Definirati pojam neonečišćeni geološki materijal U članku 12., stavku 7. navodite: „Za nasipavanje mora iz stavaka 4. i 5. ovog članka mora se koristiti neonečišćeni geološki materijal prikladan za svrhu nasipavanja.“ Trebalo bi preciznije definirati što je to „neonečišćeni geološki materijal“ koji možemo koristiti za nasipavanje plaža. Ako se pod pojmom „neonečišćeni geološki materijal“ misli na kameni materijal bez sadržaja zemlje (čestice manje od 0.063 mm), onda je to trebalo preciznije napisati. Smatram da bi se materijal koji se smije koristiti za dohranu i nasipavanje plaža trebao definirati Pravilnikom a ne ZPDML. Djelomično prihvaćen Podzakonskim aktom će se pobliže odrediti kojim materijalom se mora nasipavati.
18 ŽELJKO SMOLČIĆ GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA 1.3. Brisanje stavka 5. članka 12. ZPDML U članku 12., stavku 5. navodite: „Iznimno od stavka 3. ovog članka, nasipavanje je dozvoljeno u okviru redovnog upravljanja pomorskim dobrom, ukoliko je u skladu s važećim planom upravljanja pomorskim dobrom za tekuću godinu, prostornim planovima i propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju, te u okviru izvanrednog upravljanja pomorskim dobrom.“ Potrebno je brisanje stavka 5. članaka 12. ZPDML zato jer nasipavanje plaža ne bi smjelo biti dozvoljeno u okviru redovnog upravljanja pomorskim dobrom, ukoliko je u skladu s važećim planom upravljanja pomorskim dobrom za tekuću godinu, zato jer je u okviru redovnog upravljanja pomorskim dobrom moguće raditi samo dohranu plaža a ne nasipavanje plaža. Smisao redovnog upravljanja pomorskim dobrom treba biti samo sanacija plaža nakon erozivnog djelovanja valova, dakle moguće je raditi samo dohranu plaža koja je u biti „tehničko održavanje“, bez obzira bilo to redovno ili izvanredno upravljanja pomorskim dobrom. Nije prihvaćen Člankom 12. stavkom 5. je nedvojbeno navedeno da je nasipavanje dozvoljeno u okviru redovnog upravljanja pomorskim dobrom, ukoliko je u skladu s važećim planom upravljanja pomorskim dobrom za tekuću godinu, prostornim planovima i propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju, te u okviru izvanrednog upravljanja pomorskim dobrom. Što znači da je JLS već u fazi donošenja prostornog plana i Plana upravljanja pomorskim dobrom donijela odluku da želi nasipavanje određenog područja; obveze ishođenja posebnih uvjetima po propisima koji uređuju gradnju i dalje vrijede, ovaj Zakon ih samo nadopunjuje.
19 ŽELJKO SMOLČIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA 1.2. ZPDML ne definira količine materijala za nasipavanje plaža U poglavlju OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, c) Posljedice koje će proizaći donošenjem Zakona, navodite: „Zaključno, Zakon uređuje pitanje nasipavanja plaža i to kako u dijelu materijala kojim se plaže smiju nasipavati tako i u dijelu količine materijala koja se smije koristiti.“. Rečenica nije točna jer u ZPDML niste napisali količine materijala koja se smije koristiti za nasipavanje plaža, već ste napisali, u članku 81. stavak 6., da nije dozvoljeno godišnje dohranjivanje plaže s većom količinom od 0,35 metara kubnih po metru dužnom obale plaže. Dakle, ima smisla definirati količine materijala za dohranu plaža, ali nema smisla definirati količine materijala za nasipavanja plaža. Primljeno na znanje Nasipavanje je razmjerno veći zahvat - u odnosu na dohranu - za koji je potrebno ishoditi dozvole sukladno propisima koji uređuju gradnju, prostorno uređenje i državnu imovinu. Sama količina ovisi o projektnoj dokumentaciji, to jest, o konkretnom slučaju, konfiguraciji tla, eko sustavu i određivat će se od slučaja do slučaja
20 ŽELJKO SMOLČIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA 1.1. Pravilnik za materijal pri dohrani i nasipavanju plaža U poglavlju OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, c) Posljedice koje će proizaći donošenjem Zakona, navodite: „U cilju zaštite biljnog i životinjskog svijeta u moru, odnosno zaštite prirode i okoliša Zakonom se uređuje pravna osnova za nasipavanje, kao i materijal kojim se more smije nasipavati.“ Mišljenja sam da bi se materijal koji se smije koristiti za dohranu i nasipavanje plaža trebao definirati Pravilnikom a ne ZPDML, određene smjernice već su izrađene u sklopu projekta Beachex. Pravilnikom bi se definirali minimalni kriteriji koje mora zadovoljiti materijal koji se može koristiti za dohranu i nasipavanje plaža, u svakom slučaju radilo bi se o kamenom materijalu bez sadržaja zemlje (čestice manje od 0.063 mm). Dodatne (strože) kriterije vezano za korišteni materijal za nasipavanje plaža može se definirati nakon provedenog postupka za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš koji provodi Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Djelomično prihvaćen Pravilnikom će se definirati minimalni kriteriji materijala za nasipavanje koji se može koristiti. Kako je navedeno, tamo će biti propisani minimalni kriteriji, međutim, dodatni i dopunski kriteriji odredit će se za konkretni slučaj, uzimajući u obzir vrstu i sastav morskog dna i osobine samog područja na kojem će se radovi izvoditi.
21 ŽELJKO MATIĆ Načelo zadovoljavanja javnog interesa, Članak 86. Članak 86. stavak 2. - treba smanjiti postotke površina koje su "prisvojene" koncesijom Stavak treba glasiti: (2) Koncesija uređene plaže u turističkoj zoni neizgrađenog naselja mora se davati na način da najviše 30% kopnenog i 20% morskog dijela plaže koncesionar može koristiti za obavljanje gospodarske djelatnosti za koje mu je koncesija dana, a ostali dio plaže mora ostati dostupan svima za korištenje sukladno namjeni. Članak 86. stavak 3. - treba smanjiti postotke površina koje su "prisvojene" koncesijom, naročito jer se radi o zonama unutar naselja koje trebaju biti zaštićene od bilo kakvih "privatizacija" Stavak treba glasiti: (3) Koncesija uređene plaže u turističkoj zoni unutar izgrađenog naselja mora se davati na način da najviše 10% kopnenog i 20% morskog dijela plaže koncesionar može koristiti za obavljanje gospodarske djelatnosti za koje mu je koncesija dana, a ostali dio plaže mora ostati dostupan svima za korištenje sukladno namjeni. Objašnjenje: Plaže imaju velike površine i već 10% je ogromna površina kojom se mogu zadovoljiti sve gospodarske potrebe. Svaki veći postotak ima svrhu ograničavanja pristupa i korištenja većeg dijela plaže ostalim osobama. Koncesiona može usred mjesta staviti jednu ležaljku na 50 m2 dok će u drugom dijelu plaže ljudi gaziti jedni po drugima. To se ne smije dopustiti, naročito ne na plaži unutar izgrađenog naselja. Prihvaćen Zakon ne dopušta ograđivanje plaže. Cijela plaža je dostupna svima, a postoci govore o obuhvatu plaže na kojem koncesionar može obavljati gospodarske djelatnosti temeljem koncesije.
22 ŽELJKO MATIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, O B R A Z L O Ž E NJ E Pogreška, tj, kontradikcija u člancima kojima se željelo riješiti mnoštvo problema nastalih pri dodjeli koncesijskih odobrenja. Očigledno je u čl. 74., st.2 pogrešno navedeno IZVRŠNO TIJELO jer po svoj priči trebalo bi biti PREDSTAVNIČKO TIJELO Pod b) Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom navedeno je: "- ukidaju se koncesijska odobrenja, a uvode dozvole, koje daje PREDSTAVNIČKO TIJELO jedinice lokalne samouprave na temelju javnog natječaja na rok od četiri godine;" Članak 74. (1)Na temelju plana upravljanja pomorskim dobrom iz članka 43. stavka 3. ovog Zakona IZVRŠNO TIJELO jedinice lokalne samouprave dužno je do 1. veljače tekuće godine objaviti javni natječaj za dodjelu dozvola u službenom glasilu, na oglasnoj ploči, na službenoj internetskoj stranici jedinice lokalne samouprave i najmanje u jednim dnevnim novinama. (2)Na temelju zaprimljenih ponuda na javnom natječaju, rješenje o davanju dozvole najpovoljnijem ponuditelju donosi IZVRŠNO TIJELO jedinice lokalne samouprave. (3)Rješenje o davanju dozvole je upravni akt na temelju kojeg gospodarski subjekt stječe pravo na obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, a kojom se ne ograničava opća upotreba. (4)Dozvole se daju na rok od 4 godine. U obrazloženju piše: "Članci 74. i 75. – Dozvole na pomorskom dobru ... Dozvole daje PREDSTAVNIČKO TIJELO jedinice lokalne samouprave, na temelju provedenog javnog natječaja na rok do 4 godina. Naime, ovo Ministarstvo zaprimalo je veliki broj žalbi na rješenja vijeća za davanje koncesijskih odobrenja i pritužbi u kojima su se iznosile sumnje u pristranost vijeća i pogodovanje. Iz istoga razloga Zakon propisuje obvezan javni natječaj kako bi se osigurala nepristranost ali i veći prihodi od dozvola. ..." Prihvaćen Odredba članka 74. će se revidirati
23 ŽELJKO MATIĆ GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Pogreška, tj, kontradikcija u člancima kojima se željelo riješiti mnoštvo problema nastalih pri dodjeli koncesijskih odobrenja. Očigledno je u čl. 74., st.2 pogrešno navedeno IZVRŠNO TIJELO jer po svoj priči trebalo bi biti PREDSTAVNIČKO TIJELO Pod b) Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom navedeno je: "- ukidaju se koncesijska odobrenja, a uvode dozvole, koje daje PREDSTAVNIČKO TIJELO jedinice lokalne samouprave na temelju javnog natječaja na rok od četiri godine;" Članak 74. (1)Na temelju plana upravljanja pomorskim dobrom iz članka 43. stavka 3. ovog Zakona IZVRŠNO TIJELO jedinice lokalne samouprave dužno je do 1. veljače tekuće godine objaviti javni natječaj za dodjelu dozvola u službenom glasilu, na oglasnoj ploči, na službenoj internetskoj stranici jedinice lokalne samouprave i najmanje u jednim dnevnim novinama. (2)Na temelju zaprimljenih ponuda na javnom natječaju, rješenje o davanju dozvole najpovoljnijem ponuditelju donosi IZVRŠNO TIJELO jedinice lokalne samouprave. (3)Rješenje o davanju dozvole je upravni akt na temelju kojeg gospodarski subjekt stječe pravo na obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, a kojom se ne ograničava opća upotreba. (4)Dozvole se daju na rok od 4 godine. U obrazloženju piše: "Članci 74. i 75. – Dozvole na pomorskom dobru ... Dozvole daje PREDSTAVNIČKO TIJELO jedinice lokalne samouprave, na temelju provedenog javnog natječaja na rok do 4 godina. Naime, ovo Ministarstvo zaprimalo je veliki broj žalbi na rješenja vijeća za davanje koncesijskih odobrenja i pritužbi u kojima su se iznosile sumnje u pristranost vijeća i pogodovanje. Iz istoga razloga Zakon propisuje obvezan javni natječaj kako bi se osigurala nepristranost ali i veći prihodi od dozvola. ..." Prihvaćen Izmijenit će se odredba.
24 ŽELJKO MATIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Pogreška, tj, kontradikcija u člancima kojima se željelo riješiti mnoštvo problema nastalih pri dodjeli koncesijskih odobrenja. Očigledno je u čl. 74., st.2 pogrešno navedeno IZVRŠNO TIJELO jer po svoj priči trebalo bi biti PREDSTAVNIČKO TIJELO Pod b) Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom navedeno je: "- ukidaju se koncesijska odobrenja, a uvode dozvole, koje daje PREDSTAVNIČKO TIJELO jedinice lokalne samouprave na temelju javnog natječaja na rok od četiri godine;" Članak 74. (1)Na temelju plana upravljanja pomorskim dobrom iz članka 43. stavka 3. ovog Zakona IZVRŠNO TIJELO jedinice lokalne samouprave dužno je do 1. veljače tekuće godine objaviti javni natječaj za dodjelu dozvola u službenom glasilu, na oglasnoj ploči, na službenoj internetskoj stranici jedinice lokalne samouprave i najmanje u jednim dnevnim novinama. (2)Na temelju zaprimljenih ponuda na javnom natječaju, rješenje o davanju dozvole najpovoljnijem ponuditelju donosi IZVRŠNO TIJELO jedinice lokalne samouprave. (3)Rješenje o davanju dozvole je upravni akt na temelju kojeg gospodarski subjekt stječe pravo na obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, a kojom se ne ograničava opća upotreba. (4)Dozvole se daju na rok od 4 godine. U obrazloženju piše: "Članci 74. i 75. – Dozvole na pomorskom dobru ... Dozvole daje PREDSTAVNIČKO TIJELO jedinice lokalne samouprave, na temelju provedenog javnog natječaja na rok do 4 godina. Naime, ovo Ministarstvo zaprimalo je veliki broj žalbi na rješenja vijeća za davanje koncesijskih odobrenja i pritužbi u kojima su se iznosile sumnje u pristranost vijeća i pogodovanje. Iz istoga razloga Zakon propisuje obvezan javni natječaj kako bi se osigurala nepristranost ali i veći prihodi od dozvola. ..." Prihvaćen Prihvaća se prijedlog te je članak 74. uređen tako da sada glasi: "temeljem odluke predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, rješenje o davanju dozvole najpovoljnijem ponuditelju donosi izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave".
25 ŽELJANA MARIČIĆ GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Potrebno je izmijeniti članak 37. st. 2 na način da Strateški plan upravljanja i gospodarenja pomorskim dobrom i morskim lukama ne donosi Vlada RH već Sabor RH. Vlada nije nadležna donositi strateške dokumente po prirodi i logici stvari koja proizlazi iz ustavne odredbe prema kojoj narod kao suveren ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika. Izbrani predstavnici naroda sjede u Saboru - a ne u Vladi. Djelomično prihvaćen Odredba je promijenjena.
26 ŽELJANA MARIČIĆ POMORSKO DOBRO, GLAVA V. Članak 48. stavak 5. - umjesto "Vlade" navesti "Sabor" (ne može izvršno tijelo imati tako široku ovlast od 50 godina) Nije prihvaćen Pomorskim dobrom upravlja Republika Hrvatska, a Vlada RH najviiši je nositelj izvršne vlasti.
27 ŽELJANA MARIČIĆ DIO TREĆI, UPOTREBA I GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 66. do 73. brisati. Ne može biti založno pravo na općem dobru, pomorsko dobro je izvan pravnog prometa i na njemu se ne može steći pravo vlasništva niti druga stvarna prava. Nije prihvaćen Založno pravo zasniva se na pravu na koncesiju, ne na pomorskom dobru.
28 ŽELJANA MARIČIĆ UPOTREBA I GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA, GLAVA II. Članak 62. - potkoncesija brisati. Koncesiju treba dobiti samo onaj koji ima i mogućnosti držati se ugovora, davanjem trećem licu u potkoncesiju, takav koncesionar ostvaruje prihod koji bi trebao ići javnom tijelu. Ovaj članak daje mogućnost zloporabi prava. Nije prihvaćen Potkoncesija se daje za djelatnost koja ne predstavlja glavnu djelatnost za koju se koncesija daje. Nema nikakve veze s neispunjavanjem obveza od strane koncesionara.
29 ŽELJANA MARIČIĆ GLAVA IV., KATASTARSKA EVIDENCIJA I UPIS POMORSKOG DOBRA U ZEMLJIŠNOJ KNJIZI Članak 33. Dodati stavak kojim se određuje vremenski rok u kojem Ministarstvo treba dati suglasnost. Nije prihvaćen Rok nije propisan zbog složenosti postupka pregledavanja geodetskih elaborata.
30 ŽELJANA MARIČIĆ GLAVA IV., KATASTARSKA EVIDENCIJA I UPIS POMORSKOG DOBRA U ZEMLJIŠNOJ KNJIZI Čl. 33. mijenja se na slijedeći način: Suglasnosti na geodetske elaborate čija provedba je posredno ili neposredno vezana za pomorsko dobro, za nekretnine koje su u službenim evidencijama katastra i zemljišnih knjiga upisane kao pomorsko dobro te za sve nekretnine koje predstavljaju pomorsko dobro prema članku 5. ovog Zakona, a još nisu kao takve upisane kao pomorsko dobro, DODAJE SE: "a koje su od državnog i županijskog značaja" daje Ministarstvo. Nije prihvaćen Sve suglasnosti na elaborate, bez obzira na njihov značaj, daje Ministarstvo
31 ŽELJANA MARIČIĆ GLAVA IV., KATASTARSKA EVIDENCIJA I UPIS POMORSKOG DOBRA U ZEMLJIŠNOJ KNJIZI Predlaže se u članku 42. dodati alineju – imenuje Povjerenstvo za granice pomorskog dobra Nije prihvaćen U postupku javnog savjetovanja izmijenjene su odredbe o Povjerenstvu za granice pomorskog dobra, stoga primjedba nije primijenjiva.
32 ŽELJANA MARIČIĆ GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Članak 45. Barcelonska konvencija obvezuje na isključivanje svih zaštićenih područja prirode sa ciljem smanjenja antropogenog utjecaja na ta područja te sa ciljem zaštite bioraznolikosti iz mogućnosti izdavanja koncesija. Primljeno na znanje Barcelonska konvencija vrijedi, ovaj NPZ samo nadopunjuje važeće propise - međunarodne ugovore i konvencije, zakone na snazi.
33 ŽELJANA MARIČIĆ GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM ČLANAK 43. (11) U slučaju iz članka 7. stavka 4. ovog Zakona Plan upravljanja pomorskim dobrom donosi Upravno vijeće javne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem uz prethodnu suglasnost Ministarstva DODATI i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kojoj administrativno pripada. Ne smiju se ovakve odluke donositi bez suglasnosti lokalne zajednice, odnosno JLS. Djelomično prihvaćen odredba iz članka 7. stavka 4. je izmijenjena.
34 ŽELJANA MARIČIĆ GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM 'Koncesije za gospodarsko korištenje'' - je potrebno definirati u pojmovniku i uskladiti sa Zakonom o koncesijama u kojem su specificirane vrste koncesija. Za pomorsko dobro treba obavezno razlikovati 1. GOSPODARSKO KORIŠTENJE- tj. djelatnost na pomorskom dobru, 2. GRAĐENJE. Zbog bitnih razlika u pojmovima takve koncesije nije moguće obuhvatiti u jednom koncesijskom ugovoru niti u jednom natječaju, a u dosadašnjoj praksi je upravo zbog ovog dolazilo do velikih devastacija i zloupotreba. Djelomično prihvaćen Cilj je, između ostalog, i usklađenje ovog Zakona s krovnim Zakonom o koncesijama koji predviđa koncesiju za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra.
35 ŽELJANA MARIČIĆ GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Članak 17. (1)Gradnja i drugi zahvati u prostoru na pomorskom dobru nisu dozvoljeni. (2)Iznimno od stavka 1. ovog članka na pomorskom dobru dopuštena je gradnja na temelju akta koji predstavlja valjanu pravnu osnovu određenu odredbama ovog Zakona i propisa koji su na temelju njega doneseni, ako je tim aktom dano takvo ovlaštenje te u skladu s propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja. (3)Dokazom o pravu na građenje na pomorskom dobru smatraju se ugovor o koncesiji, ugovor o posebnoj upotrebi, poziv na odgovarajuću odredbu ovog Zakona koja daje pravo određenom tijelu ili pravnoj osobi na upravljanje tim dijelom pomorskog dobra, odnosno na izvođenje radova ako pravo obuhvaća gradnju na pomorskom dobru. Što je ugovor o koncesiji? Građevinska dozvola na pomorskom dobru? Otkad su ugovor o koncesiji i građevinska dozvola istoznačnice? Prihvaćen Prokomentirat će se izričaj odredbe sukladno zaprimljenom komentaru s nadležnim tijelom državne uprave.
36 ŽELJANA MARIČIĆ GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 11. (1)Na dijelu pomorskog dobra opća upotreba pomorskog dobra se može ograničiti, ili iznimno isključiti na određeno vrijeme na temelju koncesije, posebne upotrebe pomorskog dobra, davanjem prava na privremeno korištenje pomorskog dobra te davanjem luke otvorene za javni promet na upravljanje lučkoj upravi, sukladno prostornim planovima. (2)Stupanj ograničenja, odnosno isključenje pomorskog dobra iz opće upotrebe te svrha koja se time ostvaruje, utvrđuje se obaviješću o namjeri davanja koncesije, odlukom o davanju koncesije i odlukom o davanju posebne upotrebe. Ovdje je potrebno nadopuniti kako koncesije za plaže ne smiju ograničavati, a kamoli isključiti pomorsko dobro iz opće upotrebe, bez ikakve iznimke. Nije prihvaćen odredbe koje se tiču osobito morskih plaža obrađene su u člancima 79. do 86. NPZ-a.
37 ŽELJANA MARIČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Članak 9. (3)Posebna upotreba pomorskog dobra je vremenski ograničeno pravo upotrebe pomorskog dobra u svrhu obavljanja djelatnosti koja se ne obavlja radi stjecanja dobiti, sa ili bez prava korištenja postojećih građevina i drugih objekata na pomorskom dobru te sa ili bez prava gradnje novih građevina i drugih objekata na pomorskom dobru. (4)Gospodarsko korištenje pomorskog dobra je vremenski ograničeno pravo korištenja pomorskog dobra sa ili bez prava korištenja postojećih građevina i drugih objekata na pomorskom dobru te sa ili bez prava gradnje novih građevina i drugih objekata na pomorskom dobru. O kakvom se pravu gradnje novih građevina i drugih objekata na pomorskom dobru radi, ako je pomorsko dobro ustavna kategorija izuzeta iz vlasništva? Kod morskih luka se radi o gradnji infrastrukturnih objekata, no ovdje nije izričito navedeno da se radi o tom pomorskom dobru. Djelomično prihvaćen Kod gradnje građevina namijenjenih za posebnu upotrebu pomorskog dobra radi se o gradnji objekata obrambene, vojne, kulturne, sportske i drugih namjena, za potrebe tijela državne uprave, a kod gospodarskog korištenja pomorskog dobra, to jest, koncesije, radi se o gradnji objekta čija je izgradnja planirana obaviješću o namjeru davanja koncesije, odlukom i ugovorom o koncesiji (luka posebne namjene, drugi objekt koji služi obavljanju djelatnosti za koju se daje koncesija na pomorskom dobru).
38 ŽELJANA MARIČIĆ GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 7, stavak (4) Iznimno od stavka 3. ovog članka Vlada Republike Hrvatske može odlukom povjeriti poslove upravljanja pomorskim dobrom u općoj upotrebi javnoj ustanovi koja upravlja zaštićenim područjem, koje obuhvaća pomorsko dobro. Vladi RH ne treba davati nikakve ovlasti u smislu upravljanja pomorskim dobrom, pa bilo to i "iznimno", jer je pomorsko dobro ustavna vrednota i o njemu treba skrbiti Sabor, kao najviše predstavničko tijelo koje donosi Ustav. Nije prihvaćen ne prihvaća se prijedlog, Vlada Republike Hrvatske sukladno Ustavu RH ima ovlasti koje predviđa ovaj NPZ-a.
39 ŽELJANA MARIČIĆ GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 7. stavak 2. - umjesto riječi "Vlada" navesti "Sabor" (pomorsko dobro je ustavna vrednota, koju štiti najviše predstavničko tijelo koje i odnosi Ustav). Nije prihvaćen ne prihvaća se prijedlog, Vlada Republike Hrvatske sukladno Ustavu RH ima ovlasti koje predviđa ovaj NPZ-a.
40 ŽELJANA MARIČIĆ POMORSKO DOBRO, GLAVA I. Tražim omogućavanje komentiranja svakog članka Prijedloga Zakona posebno i produljenje krajnjeg roka e-savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM s mogućnošću komentiranja svakog članka Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
41 ZVONKO ŠKRAPIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Nedajmo da se naše more privatizira, jer je to naše najveće blago. Zajedničko k tome. Nije ga nitko rodio ni napravio ni izmislio. Tu je bilo, tu je, tu će i ostati. I nema boljeg odmora nakon 11 mjeseci robovanja za državu i gazdu, nego otići na more. A sad bi da nam i to naplate. Nemere! Ako nam to uzmu, ostat ćemo u konačnici i bez zraka. Primljeno na znanje Nije moguće komentirati primjedbu budući da ista nije dana na neku odredbu Zakona. Pomorsko dobro ovim je Zakonom uređeno kao opće dobro.
42 Zvonko Jelacic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Prijedlog zakona ide na korist novo nastalim koncesionarima umjesto lokalnom stanovnistvu i sportasima koji su tu luku u vecini slucajeva i sagradili. Znaci li to da cemo od sada imati parkiralista brodova (ako ih si tko bude mogao priustiti od domicilalnog stanovništva), a ne sportske klubove, udruge ( jedriličarske, ribičke, ronilačke i razne druge), te mjesta okupljanja i razmjene iskustava madih i starijih sto im more zivot znaci. Djelomično prihvaćen Zakon predviđa luke posebne namjene - sportske luke, ali i sportske dijelove luka otvorenih za javni promet kako bi se osigurao razvoj spotra.
43 ZORAN SAMBOL UVODNE ODREDBE, Članak 2. 22. ograničavanje opće upotrebe pomorskog dobra jest ograđivanje ili drugo otežavanje pristupa dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra; Brisati u potpunosti... ne smije se ograničiti opća uporaba pomorskog dobra, niti ograđivanjem niti otežavanjem pristupa bilo kojem dijelu pomorskog dobra. Ne smije biti nikakve naplate korištenja pomorskog dobra. Nije prihvaćen Mogućnost ograđivanja dijela pomorskog dobra mora se omogućiti zbog sigurnosnih razloga i zaštite života i zdravlja ljudi, kao što je to, primjerice, zabrana pristupa naftnim postrojenjima, platformama i terminalim s ukapljenim prorodnim plinom i sl., što sve predstavlja dio pomorskog dobra, jednako kao i plaža ili šetnica.
44 ZORAN SAMBOL GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 11. (1)Na dijelu pomorskog dobra opća upotreba pomorskog dobra se može ograničiti, ili iznimno isključiti na određeno vrijeme na temelju koncesije, posebne upotrebe pomorskog dobra, davanjem prava na privremeno korištenje pomorskog dobra te davanjem luke otvorene za javni promet na upravljanje lučkoj upravi, sukladno prostornim planovima. Brisati... na pomorskom dobru ne može se ni u kojem trenutku ni na koji način ni ograničiti ni isključiti pravo uporabe. Pomorsko dobro je pomorsko dobro i služi svima. Nije prihvaćen Mogućnost ograđivanja dijela pomorskog dobra mora se omogućiti zbog sigurnosnih razloga i zaštite života i zdravlja ljudi, kao što je to, primjerice, zabrana pristupa naftnim postrojenjima, platformama i terminalima s ukapljenim prirodnim plinom i sl., što sve predstavlja dio pomorskog dobra, jednako kao i plaža ili šetnica.
45 ZORAN SAMBOL GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA "Članak 17. (3)Dokazom o pravu na građenje na pomorskom dobru smatraju se ugovor o koncesiji, ugovor o posebnoj upotrebi, poziv na odgovarajuću odredbu ovog Zakona koja daje pravo određenom tijelu ili pravnoj osobi na upravljanje tim dijelom pomorskog dobra, odnosno na izvođenje radova ako pravo obuhvaća gradnju na pomorskom dobru." U potpunosti izbrisati, nitko nema pravo na građenje jer na pomorskom dobru ne postoji mogućnost građenja... Prođe li ovaj stavak, kao i prethodni otvarate "Pandorinu kutiju" potpune devastacija obale; lokalni birokrat će dati nekom koncesiju (netransparentno), on će steći pravo na građenje i za 5 godina obala će postati toliko devastirana/ružna da će umjesto 25% prihoda od turizma u proračunu RH taj iznos biti 5%. Nitko ne želi provesti svoj godišnji odmor u betonskim bunkerima. Nije prihvaćen Upravo ovim NPZ se omogućuje transparentnost u postupanju, zaštita pomorskog dobra, učinkovito i cjelovito upravljanje pomorskim dobrom, zaštita javnog interesa i gospodarska valorizacija pomorskog dobra.
46 ZORAN SAMBOL GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA "Članak 17. (2)Iznimno od stavka 1. ovog članka na pomorskom dobru dopuštena je gradnja na temelju akta koji predstavlja valjanu pravnu osnovu određenu odredbama ovog Zakona i propisa koji su na temelju njega doneseni, ako je tim aktom dano takvo ovlaštenje te u skladu s propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja." Izbrisati ovaj stavak. Nema gradnje na pomorskom dobru. Nema. Nije prihvaćen Mogućnost gradnje mora biti omogućena, uz ispunjenje svih ostalih ovim i drugim propisima predviđenih uvjeta, zbog sigurnosnih razloga, zaštite života i zdravlja ljudi.
47 ZORAN SAMBOL GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA "Članak 65 (1) 2.plažu i/ili privezište koje po svom položaju čini funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu s jednom ugostiteljskom i smještajnom jedinicom u građevinskom području ugostiteljsko turističke namjene izvan naselja;" Je li plaža i/ili privezište? Što će se dogoditi ako se radi o dva ugostiteljska objekta i tri smještajne jedinice, hoće li se onda moći ishoditi koncesija? Izbrisati ovaj stavak. Nije prihvaćen NPZ omogućuje davanje koncesije na zahtjev vodeći računa da se time ne narušava tržišno natjecanje, a kao uvjet za dobivanje koncesije bez provođenja javnog prikupljanja ponuda propisuje da naknada za koncesiju ne može biti niža od dvostruke naknade postignute na natječaju za takav, odnosno sličan predmet koncesije u godini koja prethodi godini podnošenja zahtjeva. Navedeno je u skladu sa krovnim Zakonom o koncesijama koji omogućuje davanje koncesije na zahtjev u slučajevima kada postojeća i/ili planirana gospodarska aktivnost gospodarskog subjekta na određenoj lokaciji čini s predmetom koncesije za koju se zahtjev podnosi neodvojivu tehnološku ili funkcionalnu cjelinu.
48 ZORAN SAMBOL Uređena morska plaža, Članak 82. Postoji samo "morska plaža", ne postoje morske plaže motela, benzinske pumpe, istraživačkog centra... Uređena morska plaža je javna plaža i plaža posebne namjene. Izbrisati stavak dva, točke (1), Članka 82. Prihvaćen Izmijenit će se naziv plaže
49 ZORAN SAMBOL Uređena morska plaža, Članak 81. Nedorečenost: "(2)Na uređenoj morskoj plaži gospodarske djelatnosti obavljaju se, u pravilu, na osnovi koncesije.". Kakve koncesije? Tko daje koncesiju? Tko piše kriterije za davanje koncesija i tko bira one koji po tim kriterijima ocjenjuju potencijalnog koncesionara? Djelomično prihvaćen Odredbe o koncesijama sadržane se u dijelu trećem glavi drugoj NPZ-a.
50 ZORAN SAMBOL Načelo zadovoljavanja javnog interesa, Članak 86. Tko jamči dostupnost uređenog dijela plaže dostpunog svima koji ga žele koristiti? Hoćete li "gospodo" Vi koji dignete ruku za ovakav zakon biti spremni u 14:00, 11. kolovoza osigurati meni i mojoj obitelji po pozivu dolazak i "dostupnost" plaže? Ili ćemo pak voditi geometre svaki put kada budemo odlazili na morsku plažu? Ili možda bi rađe ove postotke pretvorili u vrijeme, recimo 70% vremena... Uozbiljite se. Ne spominjite postotke već jasno napišite kako koncesionar mora osigurati dostupnost svima u 100% prostora i 100% vremena uređene plaže kako u turistočkoj zoni i neizgrađenog tako i izgrađenog naselja. Ako je koncesionar ozbiljan onda će napraviti financijski plan kako bi ostvario dobit i s mogućnosti da mu se lokalno stanovništvo (i građani RH iz unutrašnjosti) kupa na uređenoj plaži. Ako koncesionar nije takav, ne treba ni dolaziti, radit će štetu svima. Prihvaćen Zakon ne dopušta ograđivanje plaže. Cijela plaža je dostupna svima, a postoci govore o obuhvatu plaže na kojem koncesionar može obavljati gospodarske djelatnosti temeljem koncesije.
51 ZORAN SAMBOL NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA U potpunosti nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama nije sročen na način kako bi se zaštitila obala, a još manje prava lokalnog stanovništva. Ovim se izravno pogoduje komercijalizaciji pomorskog dobra što će ako se Zakon usvoji izravno utjecati na prava i živote kako lokalnog tako i sveukupnog hrvatskog življa. Komercijalizacija pomorskog dobra stvorit će velike socijalne, gospodarske, prometne, infrastrukturne i svakovrsne probleme pri čemu će se građani pitati tko ih je "izdao" sa šačicu "Judinih škuda". Zakon treba u potpunosti preraditi, a mišljenja sam kako bi o njemu valjalo napraviti osim ovoga savjetovanja i referendum. Nije prihvaćen Mogućnost provedebe referenduma uređena je Zakonom o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave.
52 ZELJKO ILIC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Još od vremena antike kada su naši narodi naselili ove prostore, pristup obali je neotuđivo pravo svakog našeg čovjeka. Današnji Ustav nam dozvoljava slobodan pristup svim dijelovima obale (osim vojnim i policijskim lukama i brodogradilištima). Svako onemogućavanje pristupa je protuustavno, tako je i prijedlog ovog zakona protuustavan!!! Nije ni malo u interesu hrvatskih građana, kao ni u interesu naših inozemnih gostiju, da se najljepši dijelovi obale ograđuje u rezorte i sadržaje za povlaštene korisnike. Naši turisti upravo nam dolaze u goste kako bi uživali u slobodi kakvu mi imamo, i to je jedinstveno i neprocjenjivo u Europskoj uniji. Današnja politika nema ni ustavno ni moralno pravo da izmjeni nešto što je tisućama godina bilo naslijeđe budućih generacija. U svoje ime i ime svoje obitelji kažem da sam protiv dugoročnih turističkih koncesija na obali, protiv ograđivanja obale, zabrane slobodnog pristupa, protiv nasipavanja i gradnje na prirodnoj obali. Želim da i moja djeca mogu svoju djecu voditi na ista mjesta na obali na kupanje, ronjenje i pecanje, kao što sam ja vodio njih, i kao što su moji roditelji vodili mene. Prihvaćen NPZ ne dopušta ograđivanje plaža.
53 ZELENA AKCIJA GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Morske plaže hotela, kampova i turističkih naselja su de facto privatne plaže i odlučno se protivimo takvom nasrtaju na pomorsko dobro. Očita je namjera zakonodavca da "monetizira" korištenje pomorskog dobra, kroz te odredbe, ali i namjeru koja je prisutna u logici cijelog zakonskog teksta, što je u suprotnosti s prirodom pomorskog dobra kao općeg dobra, s tradicijom korištenja pomorskog dobra te sa društvenim konsenzusom koji se protivi isključenju pomorskog dobra iz opće upotrebe (u mjeri u kojoj se ona omogućava ovim nacrtom). Primljeno na znanje Morska plaža je pomorsko dobro po samom Zakonu, stoga je i ona pomorsko dobro - opće dobro izvan pravnog sustava.
54 ZELENA AKCIJA GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Problematično je uvođenje novog pojma “održivo gospodarsko korištenje pomorskog dobra”. Održivo korištenje u kontekstu pomorskog dobra znači što manje ograničenje i/ili što manje isključenje od opće upotrebe. Pomorsko dobro ne troši se korištenjem u općem režimu već isključenjem od općeg korištenja (suprotno od drugih dobara koja se nastoji održivo koristiti). Primljeno na znanje Održivo korištenje uzima u obzir djelovanje na okoliš.
55 ZELENA AKCIJA GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Za redovno upravljanje pomorskim dobrom, u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, propisana je nadežnost komunalnih redara. Problem je što ne postoji ekvivalent komunalnog redarstva kod jedinica područne samouprave*, a županijama je povjereno izvanredno upravljanje pomorskim dobrom koje uključuje i nadzor nad koncesijama, osnovnim načinom gospodarskog korištenja pomorskog dobra. Drugim rječima, koncesije kao osnovni način gospodarskog korištenja pomorskog dobra bez adekvatnog su nadzora jer su komunalni redari izabrani kao instrument nadzora provedbe politike upravljanja pomorskim dobrom, a oni ne postoje na razini županija koje imaju bitnu ulogu u sustavu kontrole. *Komunalni redar prima se u službu u upravnim odjelima jedinica lokalne samouprave kako je propisano Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi Djelomično prihvaćen Svaka jedinica regionalne (poodručne) samouprave ima upravni odjel koji se bavi pitanjima koja su uređena ovim NPZ-om. Nad pomorskim dobrom u općoj upotrebi nadzor obavlja jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi. Komunalni redar ovlašten je postupati na "javnim površinama" a pomorsko dobro se zbog svoje prirode i činjenice da je izvan vlasničkog sustava smatra i javnom površinom; ovim NPZ-om je samo izričito dana nadležnost za postupanjem koja se do sada mogla isčitati tumačenjem većeg broja propisa, a smatramo kako će u konačnici doprinjeti boljoj zaštiti pomorskog dobra.
56 ZELENA AKCIJA GLAVA I., Instituti raspolaganja pomorskim dobrom Članak 65. st. 1. t. 2, odnosno koncesije na zahtjev za plažu i/ili privezište i/ili nautičko sidrište koje po svom položaju čini funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu sa samo jednim ugostiteljskim i smještajnim objektom i nalazi se u turističkoj zoni izvan naselja, pogoduje stvaranju širih područja uz obalu koji su isključeni iz opće upotrebe (tzv. resorti). Radi se o de facto enklavama na pomorskom dobru, a koje se prostiru u obalni pojas do širine samo resorta. Uobičajeno radi se o velikim područjima (nekoliko hektara, čak nekoliko stotina hektara) koji posljedično mogu isključiti opće korištenje i za veliki dio morske obale. Prihvaćen Zakon ne dopušta ograđivanje plaža. Cijela plaža je dostupna svima neovisno o tome tko njome upravlja.
57 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije Postojeće koncesije na pomorskom dobru i postupci u tijeku, Članak 225. Primjedbe i prijedlozi na Članak 225 Dodati da objekt i korištenje mora biti usklađeno s prostornim planom zbog odredbi Zakona o prostornom uređenju. Primljeno na znanje Vodit će se računa da se kroz 5 godina trajanja koncesije ovaj novi pojavni oblik uplanira
58 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 218. Primjedbe i prijedlozi na Članak 218 Trebao bi postojati akt kojim se ozakonjuje građevine. U lukama su između ostalog i zgrade, te se one sukladno Zakonu o prostornom uređenju odnosno Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ne mogu legalizirati. Djelomično prihvaćen Pretpostavka za uređenje statusa takvih građevina jest da iste prostorni plan definira, a legalizacija istih kao dijela pomorskog dobra se tada može provesti kroz lokacijsku dozvolu.
59 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije GLAVA V., LUKA POSEBNE NAMJENE Primjedbe i prijedlozi na Članak 155 Koncesija bi se smjela dati samo za legalan objekt koji je usklađen s prostornim planom. Primljeno na znanje Pitanje legalnosti plutajućih objekata uređeno je Pomorskim zakonikom
60 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije GLAVA V., LUKA POSEBNE NAMJENE Primjedbe i prijedlozi na Članak 154, stavak 1 Terminologija mora biti nedvosmislena, brod se servisira u brodogradilištu, u servisnom se privezištu smije isključivo dizati i spuštati plovila, kao što je navedeno u prvom dijelu odredbe. Potrebno je ograničiti veličinu i plovila koja se na ovaj način mogu dizati i spuštati u more. Limitiranje površine 1000m i dužine 50 m može u nekim slučajevima zbog morfologije terena biti ograničavajuće. Nije prihvaćen Nejasno je koja bi to veličina plovila trebala biti.
61 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije GLAVA V., LUKA POSEBNE NAMJENE Primjedbe i prijedlozi na Članak 153, stavak 1 Zakon o prostornom je 2017 usklađen s Direktivom 2014/89/EU Europskog parlamenta o uspostavi okvira za planiranje morskog područja te sukladno članku 48 Zakona o prostornom uređenju, (1) U prostoru ograničenja ne mogu se planirati građevine namijenjene za: 6. privezište i luke nautičkog turizma te nasipavanje obale i/ili mora izvan građevinskog područja. Treba navesti da mora biti usklađen s prostornim planom. Djelomično prihvaćen Sve koncesije se daju u skladu s prostornim planom.
62 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije GLAVA V., LUKA POSEBNE NAMJENE Primjedbe i prijedlozi na Članak 147 Luka nautičkog turizma je luka namijenjena za prihvat, smještaj i servis plovila, te je opremljena za pružanje usluga korisnicima i plovilima, a u poslovnom, građevinskom i funkcionalnom pogledu čini jedinstvenu cjelinu. Dali to znači da ne mogu postojati 2 bazena jedne LNT? Što je s postojećim lukama koje su tako planirane? Primljeno na znanje Sukladno članku 2. NPZ-a lučko područje morske luke obuhvaća jedan ili više morskih i kopnenih prostora (lučki bazen), koje se koristi za obavljanje lučkih djelatnosti, a kojim upravlja lučka uprava, odnosno koncesionar ili tijelo državne uprave
63 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije GLAVA IV., LUKE ŽUPANIJSKOG I LOKALNOG ZNAČAJA Primjedbe i prijedlozi na Članak 139, stavak 2 Kako je izračunat broj priveznih mjesta i zbog čega je taj broj 3? Primljeno na znanje Budući da se servisni dio luke gospodarski koristi temeljem koncesije koju daje lučka uprava, ovo ograničenje služi kako bi na servisnom dijelu luke stajali isključivo brodovi koji koriste usluge servisa.
64 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije GLAVA IV., LUKE ŽUPANIJSKOG I LOKALNOG ZNAČAJA Primjedbe i prijedlozi na Članak 133, stavak 3 Namjena u luci se utvrđuje u skladu i prema uvjetima prostornog plana. Luka je građevina kao i svaka druga građevina. Sve luke nemaju potrebu za svim namjenama/dijelovima luka. Djelomično prihvaćen Prostorni plan određuje gdje se planira luka otovrena za javni promet, ne i namjenu svakog dijela luke kako je uređena ovim NPZ-om. Pri određivanju namjene pojedinog djela luke županijskog i lokalnog značaja osigurava se prvenstveno operativni dio luke, prikladan za potrebe linijskog obalnog pomorskog prometa, a potom komunalni i ribarski dio luke čime se zadovoljava javna funkcija luke, dok namjena ostalog područje luke određuje se sukladno mogućnostima i potrebama gravitirajućih plovila.Ukoliko u pojedinoj luci nema potrebe za pojedinu namjenu ista se neće odrediti.
65 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije GLAVA II., LUKE OTVORENE ZA JAVNI PROMET Primjedbe i prijedlozi na Članak 92, stavak 5 (5)Lučko područje luke otvorene za javni promet od županijskog i lokalnog značaja utvrđuje se na način da obuhvati sva područja, koja se u stvarnosti koriste kao lučka područja, a izvan su lučkog sustava. Što to u naravi znači? Primljeno na znanje Ova odredba znači da je lučka uprava dužna u lučki sustav obuhvatiti sva podučja koja se u naravi koriste za vez brodica.
66 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije GLAVA I., RAZVRSTAJ MORSKIH LUKA Primjedbe i prijedlozi na Članak 90 Veličina luke od 5 ha ne može biti jedini kriterij za razvrstaj luke posebne namjene. Kakav je odnos prema broju vezova, tehnološkim procesima brodograđevne luke itd.. Vojna luka je uvijek luka državnog značaja bez obzira na površinu lučkog područja. Primljeno na znanje Dodatno će se razmotriti.
67 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije Načelo zadovoljavanja javnog interesa, Članak 86. Primjedbe i prijedlozi na Članak 86 Nije jasan pojam „turistička zona neizgrađenog naselja i turistička zona unutar izgrađenog naselja“. Potrebno je doraditi odredbu i uskladiti s prostorno planskom terminologijom. Turistička zona neizgrađenog naselja ne postoji u planiranju. Može se navesti: u zoni ugostiteljsko turističke namjene. (Ona može biti izdvojena iz naselja ili unutar naselja, ako se planira UPU-om u naselju.) Nije jasno zašto se koristi terminologija izgrađeno i neizgrađeno. Primjer: zona u prostornom planu koji je usvojen prije 10 godina je označena kao neizgrađena ali se u međuvremenu izgradila (izgradio se hotel). Prostorni se plan nije izmijenio u međuvremenu. Kako će se definirati postotak u tom slučaju (?) - prema prostornom planu koji je podloga za izdavanje koncesija ili prema stvarnom izvedenom - legalnom stanju? Nije prihvaćen Izričaj usklađen s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
68 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije Uređena morska plaža, Članak 82. Primjedbe i prijedlozi na Članak 82, stavak 1 Prostorni planovi do sada nisu definirali vrste plaža. Temeljem kojeg dokumenta će se definirati vrsta plaže kada je riječ o plaži za posebne namjene? Posebna namjena je u prostorno planskoj terminologiji vojna namjena. Prijedlog je koristiti riječ specifične ili sl. kako se ne bi kosila s prostorno planskom dokumentacijom. Djelomično prihvaćen NPZ uvodi razlikovanje između prirodnih i uređenih plaža kako uredio način upravljanja istima. Definicije su isključivo u smislu ovog NPZ-a
69 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije Uređena morska plaža, Članak 81. Primjedbe i prijedlozi na Članak 81, stavak 1 Naselje je statističko naselje, potrebno je izmijeniti odredbu na način da se veže za građevinsko područje ili brisati dio gdje se nalazi. (1)Uređena morska plaža jest morska plaža koja je pristupačna svima pod jednakim uvjetima, uključivo i osobama smanjene pokretljivosti, većim dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja te infrastrukturno i sadržajno uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane. Djelomično prihvaćen Razmotrit će se dodatno u suradnji s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
70 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Primjedbe i prijedlozi na Članak 65, stavak 1 Podstavak 2. Nije jasna definicija privezišta – različito definirano u člancima ovog Zakona. Podstavak 8. . Gdje su definirane koje su to sportske luke u sustavu vrhunskog sporta. Tko može ocijeniti opravdanost takvog zahtjeva ako ne postoji službena kategorizacija? Podstavak 8 je potrebno brisati! Namjena prostora koja se označava za „vrhunski sport“ ne postoji u propisima i nije ju moguće odrediti. Nije moguće, a i nepotrebno je uvrštavati te kategorije koje su nastale spontanim i naslijeđenim funkcijama, a koje su danas van propisane regulative. Prihvaćen NPZ prostorno ograničuje dio pomorskog koja se može dati u koncesiju kao privezište. Dodatkno će se razmotriti u suradnji s Ministarstvom turizma i sporta.
71 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Primjedbe i prijedlozi na Članak 46 Prijedlog je nadopuniti članak definicijom integralnog upravljanja pomorskim dobrom kao dijela integralnog upravljanja obalnim područjem, a temeljem obveza koje proizlaze iz članka 4. Zakona o potvrđivanju Protokola o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja. Nije prihvaćen Protokol vrijedi i obvezuje sve, stoga nije potrebno navoditi sve Zakone i međunarodne ugovore potpisnica kojih je Republika Hrvatska.
72 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Primjedbe i prijedlozi na Članak 52 Podstavak 5. Nije jasno, kakve veze imaju „postavljanje i upotreba solara“ na građevinama sa koncesijom? Postavljanje solarnih panela na građevinama se definira prostornim planom i uvjetima za građenje. Solarne elektrane su druga namjena- energetska. Podstavak 6. Sukladno Zakonu o prostornom uređenju nije dopušteno postavljati vjetroelektrane u ZOP-u. Pojas ZOP-a u moru iznosi 300 m od obalne linije. Članak 52 je potrebno uskladiti s člankom 48 Zakona o prostornom uređenju, u kojem se definiraju zahvati u prostoru ograničenja. Potrebno je preformulirati članak jer se koncesija daje za gospodarsko korištenje, tako se primjerice ne daje koncesija za morsku solanu nego za eksploataciju morske soli. Također u vidu usklađenja sa Zakonom o prostornom uređenju dodati - eksploataciju peloida za balneološke svrhe, - istraživanje mineralne i geotermalne vode - eksploataciju pijeska morskog dna u svrhu uređenja plaža u građevinskom području Prihvaćen Koncesija za eksploatacciju morske soli, eksploataciju peloida za balneološke svrhe, - istraživanje mineralne i geotermalne vode i eksploataciju pijeska morskog dna u svrhu uređenja plaža u građevinskom području nadležnosti je Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
73 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Primjedbe i prijedlozi na Članak 43 U cilju ostvarenja cilja integralnog upravljanja pomorskim dobrom, bilo bi potrebno: 1. Dodati obavezu izdavanja prethodnog mišljenja nadležnog tijela iz područja zaštite okoliša i prirode, u cilju sprečavanja negativnih utjecaja planova upravljanja pomorskog dobra na okoliš kada daju okvir za zahvate koji podliježu procjeni utjecaja zahvata na okoliš. 2. Pribaviti prethodno mišljenje nadležnog tijela o usklađenosti plana upravljanja pomorskim dobrom s prostornim planovima koji su izrađeni u području obuhvata plana kako bi se osiguralo integralno upravljanje morskim i obalnim područjem odnosno pomorskim dobrom. Nije prihvaćen Za svaki zahvat na pomorskom dobru potrbno je ishoditi dozvole sukladno propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju, a u postupku ishođenja lokacijske dozvole daju se i posebni uvjeti, između ostaloga i s naslova zaštite okoliša. Po potrebi radi se procjena utjecaja na okoliš, a sve prije izdavanja lokacijske dozvole.
74 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije GLAVA III., ODREĐIVANJE GRANICE POMORSKOG DOBRA Primjedbe i prijedlozi na Članak 19, stavak 4 Nejasna je odredba. Potrebno je pojasniti. Prostornim planom se određuje luka sa svim svojim sastavnicama, odnosno građevna čestica luke. Cijeli kompleks građevne čestice luke je dio pomorskog dobra. Nije prihvaćen Granica pomorskog dobra utvrđuje se prema njegovoj zakonskoj definiciji, prema stanju u naravi i katastarskim i zemljišnoknjižnim podacima, a granica luke se utvrđuje prema obuhvatu iz prostornog plana. Pitanje granice pomorskog dobra je deklaratorne naravi, a granice luke su konstitutivne naravi. Moguće je da je obuhvat luke planiranog opsega većeg od prethodno utvrđenog pomorskog dobra po samom zakonu i na taj širi dio potrebno je primijeniti odredbe zakona o izvlaštenju.
75 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Primjedbe i prijedlozi na Članak 18, stavak 2 U stavku 2 je navedeno (2)Na dijelu pomorskog dobra danog u koncesiju, za vrijeme trajanja koncesije, nije dozvoljeno prostornim planovima promijeniti ili ograničiti namjenu područja bez prethodne suglasnosti davatelja koncesije. Odredba nije usklađena sa Zakonom o prostornom uređenju, konkretno s procedurom donošenja prostornih planova. Davatelj koncesije je predstavničko tijelo županije (županijska skupština) ili Vlada RH, te bi oni na prijedlog kojeg tijela trebali izdavati prethodnu suglasnost? Navedeno će stvoriti veliki problem u donošenju prostornih planova te će dodatno produžiti proceduru izrade planova koja je sama po sebi složena. Na prethodnu suglasnost bi, temeljem predložene odredbe, išli vi svi županijski prostorni planovi, prostorni uređenja općina ili gradova, svi urbanistički planovi uređenja ako se mijenja namjena, obuhvat namjene ili uvjeti u planu, za svaku plažu, privezište, brodogradilište.... Iako je jasna intencija, stvoriti će probleme u provedbi. Potrebno je iznaći drugi model ili brisati odredbu. U procesu izrade prostornih planova koncesionar sudjeluje kao i ostali subjekti sa svojim prijedlozima. Koncesija se ne mijenja sve do njenog isticanja, bez obzira na planske odredbe. Problem može nastati ako se tokom koncesije vrši gradnja ili rekonstrukcija građevine. O tome treba voditi računa pri izradi prostornog plana. Moguća je situacija da nositelj izrade plana (županija ili općina/grad) želi namjerno izvršiti prenamjenu područja pod koncesijom u cilju njegovog racionalnog korištenja koje je od javnog interesa, navedeno je pravo nositelja izrade. Nije prihvaćen Sve koncesije na pomorskom dobru daju se u skladu s prostornim planovima. Ako se za vrijeme trajanja koncesijskog ugovora izmjeni namjena prostora, koncesionaru je otežano ishođenje bilo kakvih dozvola iz područja prostornog uređenja i samim time provođenja zahvata rekonstrukcije zbog nepredviđenih okolnosti (rušenja gatova zbog nevremena, potresa i sl.). Stoga je namjera ovog NPZ da se davatelji koncesije na pomorskom dobru aktivno uključe u postupak donošenja planova radi osiguranja kontinuiteta djelatnosti za vrijeme trajanja koncesijskog ugovora. Suglasnost davatelja koncesije se daje samo kada se prostornim planom mijenja namjena prostora danog u koncesiju. Ukoliko se ne mijenja namjena prostora, neće biti potrebno ishoditi suglasnost, samim tim nema dodatne procedure.
76 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Primjedbe i prijedlozi na Članak 17 Stavak 1 brisati! Isto kao stavak 3 članka 12. Nema smisla braniti gradnju apriori dekretom na nekom području, naročito ne na područjima gdje su postojeće i planirane građevine. Stavak 2. Potrebno je doraditi odredbu da bude nedvojbeno jasno da se graditi na mora sukladno Zakonu o prostornom uređenju i Zakonu o gradnji. Nije prihvaćen Ovim člankom propisana je zabrana gradnje na pomorskom dobru bez ishođenja pravne osnove za gradnju te je nedvojbeno navedeno da se graditi može u skladu s propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja.
77 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Primjedbe i prijedlozi na Članak 13-15 Ovime se legalizira sve što je vidljivo na DOF-u bez službenog akta i bez kriterija. Vidljivost nasipa na DOF-u ili u katastru nikako ne može biti jedini uvjet za legalizaciju nasipa. Legalizacija nasipa i drugih građevina na pomorskom dobru kojim se trajno izmijenio izgled morske obale trebalo bi se evidentirati službenim aktom. Legalizirati se ne bi smjeli nasipi koji nisu usklađeni sa Zakonom o prostornom uređenju. Naime 2017. je isti usklađen s Direktivom 2014/89/EU Europskog parlamenta o uspostavi okvira za planiranje morskog područja. Sukladno članku 48 Zakona o prostornom uređenju, (1) U prostoru ograničenja ne mogu se planirati građevine namijenjene za: 6. privezište i luke nautičkog turizma te nasipavanje obale i/ili mora izvan građevinskog područja - slijedom navedenog ne bi se smjelo dozvoliti legalizaciju nasipa izvan građevinskog područja. Navedeno bi bio samo jedan od dodatnih kriterija za legalizaciju. U stavku 2 članak 13 je potrebno pojasniti da li se misli da dio kopna koji se nalazi iza nasipa ima prostornim planom definiranu namjenu ili se koristi na navedeni način (privezište, sunčalište..). Jer trenutno korištenje može biti protivno namjeni definiranoj u planu. U stavku 3 članak 13 je potrebno dodati … dio nasipa koji po svojem izgledu, prirodi, namjeni i načinu korištenja predstavljaju pomorsko dobro. Djelomično prihvaćen Članak 13-15 dodatno će se razmotriti u suradnji s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
78 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Primjedbe i prijedlozi na Članak 12, stavak 5 Mora biti nedvosmisleno jasno da se ne dopušta nasipavanje samo temeljem plana upravljanja već da je obavezno ispunjen uvjet usklađenosti s prostornim planovima i propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju. Redovno upravljanje pomorskim dobrom mora biti usklađeno sa Zakonom o prostornom uređenju i Zakonom o gradnji. Nije prihvaćen Člankom 12. stavkom 5. je nedvojbeno navedeno da je nasipavanje dozvoljeno u okviru redovnog upravljanja pomorskim dobrom, ukoliko je u skladu s važećim planom upravljanja pomorskim dobrom za tekuću godinu, prostornim planovima i propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju, te u okviru izvanrednog upravljanja pomorskim dobrom.
79 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Primjedbe i prijedlozi na Članak 12, stavak 3: STAVAK 3: (3)Nasipavanje mora ljudskom radnjom nije dopušteno. je potrebno brisati! To je neprihvatljiva odredba koja će implicirati niz izuzetaka, koji će je u konačnici anulirati. Umjesto toga može se propisati: Nasipavanje mora ljudskom radnjom smatra se građenjem. Nasipavanje mora je dozvoljeno sukladno prostorno planskoj dokumentaciji. Nije prihvaćen Ovim NPZ dozvoljava se nasipavanje u okviru redovnog upravljanja pomorskim dobrom, ukoliko je u skladu s važećim planom upravljanja pomorskim dobrom za tekuću godinu, prostornim planovima i propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju, te u okviru izvanrednog upravljanja. Važeći Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama nije dovoljno detaljno uredio pitanje nasipavanja mora, što se u praksi pokazalo kao veliki problem. Naime, nasipavanje mora, poduzimalo se kroz dugi niz godina iz različitih razloga, sa ili bez dozvola. Kako bi se riješilo ovo pitanje NPZ daje jasne kriterije i jasne smjernice u kojim slučajevima je moguće nasipavanje.
80 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Primjedbe i prijedlozi na Članak 8, stavak 6 Zašto je evidentiranje u bazi zemljišnoknjižnih podataka dovoljan preduvjet za izdavanje koncesije? Na sve se građevine mora primjenjivati Zakon o prostornom uređenju i Zakon o gradnji. Koncesionirati se ne bi smjele nelegalne građevine. Nije prihvaćen Zato što je to poseban uvjet propisan ovim NPZ-om; navedena odredba nigdje ne navodi da je to jedini preduvjet niti da se primjenom ove odredbe derogiraju odredbe drugih propisa.
81 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Primjedbe i prijedlozi na Članak 6 STAVAK 1 Kako bi se ostvarilo načelo iz stavka ((1)Upravljanje pomorskim dobrom mora biti cjelovito i provoditi se na integralan način te zajedno s planiranjem prostora mora imati za cilj održivi razvoj očuvanje pomorskog dobra za buduće naraštaje.) potrebno je uključiti prostorno planiranje u proces izrade strategije i planova upravljanja koji su definirani ovim Zakonom. STAVAK 4 Potrebno je drugačije odrediti definiciju integralnog upravljanja pomorskim dobrom - Ova je definicija preuzeta iz Zakona o zaštiti okoliša članak 4, točka 13, koja se odnosi na upravljanje obalnim područjem. Pomorsko dobro je uži pojam pa je ova definicija neprikladna. Djelomično prihvaćen Prostorno planiranje nije u nadležnosti ovog Ministarstva niti je predmet ovog Zakona. Navedena primjedba raspravit će se s nadležnim tijelom državne uprave.
82 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Primjedbe i prijedlozi na Članak 5 Prijedlog je dodati stavak 5 iza stavka 4: (5) Granicu pomorskog dobra određuje se u skladu s prostornim planom, odnosno u skladu s aktom za provedbu prostornog plana i posebnim propisima. Navedeno bi bila temeljna odredba kojom se uređuje tretman pomorskog dobra. Nije prihvaćen Prostorni planovi predstavljaju buduću i promijenjivu namjenu, a pomorsko dobro se određuje na temelju njegove zakonske definicije i primjenom ostalih zakonom predviđenih kriterija.
83 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije UVODNE ODREDBE, Članak 2. Primjedbe i prijedlozi na Članak 2 Podstavak 21. Pojam je potrebno uskladiti sa Zakonom o prostornom uređenju, Zakonom o gradnji i Zakonom o nekretninama. Trebalo bi koristiti drugi pojam umjesto „čestica“, čestica može biti katastarska čestica koja je trenutno određena u katastru ili građevna čestica koja se može formirati od nekoliko katastarskih čestica ili može biti dio jedne katastarske čestice. Sukladno Zakonu o nekretninama, nekretnine su zemljišta i građevine. Podstavak 30 i 31. Potrebno je uskladiti pojmove sa propisima turizma i prostornog uređenja. Nije jasna definicija privezišta i nije usklađeno s Člancima 153. do 156. gdje se definira privezište, servisno privezište, privremeno pontonsko privezište. Podstavak 30. Prijedlog je da se dopuni pojam privezišta na način da se definira: - Privezište mora biti planirano prostornim planom (privezište je građevina - gatovi, molovi i rive su samo tehnički elementi građevine). - S aspekta prostornog planiranja privezište je nužno vezano uz neku namjenu na moru i/ili kopnu - odnosno privezište uvijek mora biti u funkciji neke namjene. Nije prihvaćen Definicija nekretnine kao čestice zemljišta usklađena je s definicijom iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. U članku 52. stavku 1. navodi se da se koncesija na pomorskom dobru daje se za namjene planirane prostornim planom, pa tako i za privezište, navedeno u točki 3.
84 Vodovod d.o.o. Makarska GLAVA I., Instituti raspolaganja pomorskim dobrom Komentar čl. 48. i 49. Infrastruktura koja služi za potrebe usluga javne vodoopskrbe i javne odvodnje (vodovodna i kanalizacijska) je infrastruktura u svrhu javne djelatnosti u kojoj cilj nije stjecanje dobiti te se kao takva ne može smatrati gospodarskom djelatnošću i stavljati u istu kategoriju primjerice sa elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom koja nedvojbeno može služiti u svrhu stjecanja dobiti i obavljanju gospodarske djelatnosti. Stoga smatramo da je potrebno jasno razdvojiti infrastrukturu koja služi ili može služiti gospodarskoj djelatnosti i stjecanju dobiti od one infrastrukture koja to nije već služi obavljanju javnih usluga, te već u Zakonu propisati da se za javnu infrastrukturu kojoj cilj stjecanje dobiti naknada za posebnu uporabu pomorskog dobra ne plaća ili se plaća u simboličnom iznosu. Tako primjerice cijena vodnih usluga određuje se u skladu sa Zakonom o vodnim uslugama i Uredbom o najnižoj osnovnoj cijeni vodnih usluga i vrsti troškova koje cijena vodnih usluga pokriva. Pri određivanju cijene vodnih usluga Javni isporučitelji vodnih usluga moraju poštivati načela: povrata troškova od vodnih usluga kako je uređeno zakonom kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva u granicama ekonomske učinkovitosti te načelima pravičnosti, zaštite od monopola i socijalne priuštivosti cijene vode. Nadzor nad radom Javnih isporučitelja vodnih usluge vrši Vijeće za vodne usluge kao neovisno i nadzorno državno tijelo te je u postupcima iz svoga djelokruga Vijeće za vodne usluge ovlašteno narediti donositeljima akata koji su predmet nadzora da usklade akte sa zakonom i temeljem njega donesenim provedbenim propisima, pa tako primjerice donijeti odluku o obustavi od primjene nezakonite odluke o cijeni vodnih usluga, donijeti privremenu odluku o cijeni vodne usluge, na zahtjev javnog isporučitelja vodnih usluga ili po službenoj dužnosti. Dakle iz prethodnog je razvidno da je određivanje cijene vodnih usluga strogo normirano na način da cilj nije stjecanje dobit već samo zadovoljiti zakonom propisana načela, za razliku formiranja cijene kod obavljanja gospodarske djelatnosti. Stoga predlažemo jasno razdvojiti infrastrukturu koja služi za potrebe usluga javne vodoopskrbe i javne odvodnje ili drugu sličnu javnu infrastrukturu temeljem koje nije moguće stjecati dobiti od one infrastrukture gdje je to moguće. Primljeno na znanje Naknada za posebnu upotrebu pomorskog dobra ovisi o opsegu ograničenja opće upotrebe pomorskog dobra i značaju objekta, odnosno djelatnosti za koju se daje pravo posebne upotrebe, a utvrđuje se prema metrima četvornim dodijeljenog pomorskog dobra (kopneni i morski dio). Način određivanja visine naknade za posebnu upotrebu pomorskog dobra propisat će ministar pravilnikom pri čemu će se voditi računa o svim posebnostima javnih infrastruktura.
85 VLADIMIRA MASCARELL NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA ''Vlada'' - 32x ''funkcionalna cjelina'' - 18x ''raspolaganja'' pomorskim dobrom - 5x ''založno'' pravo, vjerovnik - 6x Komentar na Prijedlog zakona: Brisati sve članke koje koriste gore navedene riječi. jer nisu prikladni za definiranje upravljanja ni korištenja pomorskog tj. općeg dobra. koncesija na pomorskom dobru nije i ne smije biti zloupotrebljena kao način dugogodišnjeg ''iznajmljivanja'' površine općeg dobra jer time prestaje status ''opće''. Dakle, koncesije na pomorskom dobru mogu se dati za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru ili gradnju, no NE SMIJE se zloupotrebljavati koncesioniranje kao način davanja općeg dobra u dugogodišnji najam jer je to privatizacija. Htjela sam napisati skrivena, no nije čak ni skrivena, očigledna je. Zakon o koncesijam jest krovni zakon, no njime se svakako ne može rušiti sustav općeg i javnog dobra u RH, čak ni i Ustav nije prikladan za nepoštivanje putem izmjena zakona o pomorskom. Zakon o pomorskom dobru je Lex specialis, nije badava tako nazvan. Njime se dodatno regulira ono što je u Lex-generalis-u tj. Zakonu o koncesijama, ali ne poništava već uvažava specifičnost pomorskog dobra, vrijednog dijela Republike Hrvatske - općeg dobra. Nije prihvaćen Upravo detaljnim reguliranjem postupka davanja koncesije onemogućava se zloupotreba. Brisanje članaka koji sadrže određene riječi ne ostvaruje se svrha zaštite pomorskog dobra.
86 VLADIMIRA MASCARELL Postojeće koncesije na pomorskom dobru i postupci u tijeku, Članak 225. Članak 225. - BRISANJE CIJELOG ČLANKA JER PIŠE IZRAZ ''FUNKCIONALNA CJELINA'' objašnjenje: izmišljanje novih pojmova, korištenje fora iz Alana Forda ili skečeva ministarstva turizma u raznim strateškim i razvojnim dokumentima, kao ni korištenje klasifikacije iz američke turističke agende kao što je FUNKCIONALNA CJELINA SA POMORSKIM DOBROM nije i ne može biti osnova za mijenjaje Ustava RH i Zakona o vlasništvu ili Zakona o regionalnoj i lokalnoj samoupravi. Opće dobro postoji u RH upravo zato da se ne bi moglo pripajati privatnom vlasništvu, dakle ni biti funkcionalna cjelina s njim! Nije prihvaćen Ovom odredbom se ne daje pomorsko dobro u privatno vlasništvo, već regulira način stavljanja u funkciju dijelova pomorskog dobra.
87 VLADIMIRA MASCARELL GLAVA I., Instituti raspolaganja pomorskim dobrom Članak 48-stavak(1)-stavka 3_Besmisleno je pisati o posebnoj upotrebi pomorskog dobra za NERAZVRSTANE CESTE koje nisu i ne mogu biti pomorsko dobro-opće dobro kad već jesu nerazvrstane ceste-javno dobro u općoj upotrebi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave. Izvlašćenje JLSova od imovine da bi se upisalo pomorsko dobro, a koji je slijedeći korak? proglašenje da nerazvrstana cesta nije u službi mora, pa upis RH? zakon o pomorskom dobru nije i ne može biti alat za razvlašćenje jedinica lokalne samouprave, stavljanje imovine JLSa u Državnu imovinu i rasprodaja iste podobnima! Djelomično prihvaćen Dodatno će se razmotriti primjedba za nerazvrstane ceste u suradnji sa Upravom za ceste Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
88 VLADIMIRA MASCARELL GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Strateški plan upravljanja i gospodarenja pomorskim dobrom i morskim lukama - Zakon nije nigdje definirao strateške studije od kojih se sastoji, niti tko je nadležan za njihovu izradu, dakle nije decidirano određen sadržaj strateškog plana. Stihijski nabrojeno u stavci (3), Članka 37. ne može se smatrati definiranjem sadržaja strateškog plana, a posebno zatošto nigdje nije navedeno osnovno, zaštita pomorskog dobra u okolišnom smislu što bi svakako trebao biti prioritetni zadatak strateškog plana, a ne gospodarsko korištenje bez granica. Isto vrijedi i za stavku (4) Djelomično prihvaćen Nacionalni planu upravljanja i gospodarenja pomorskim dobrom i morskim lukama donijet će se uz puno poštivanja propisa o strateškom planiranju.
89 VLADIMIRA MASCARELL GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Č 42 - stavak 15 - Vlada nema ovlasti za davanje koncesija niti posebnu upotrebu pomorkog dobra - općeg dobra, već je za to ovlašteno predstavničko tijelo na razini države, dakle SABOR RH. jednako kao što je regulirano na nižim razinama, za županijsku -Skupština Županije, za Grad ili Općinu - Gradsko ili Općinsko vijeće. Nije prihvaćen Sukladno Ustavu Republike Hrvatske, Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj, koje odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, donosi državni proračun, odlučuje o ratu i miru, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske, odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske, raspisuje referendum, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom,– nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom, daje amnestiju za kaznena djela, obavlja druge poslove utvrđene Ustavom. Iz istoga slijedi kako Hrvatski sabor ne može donositi odluke o koncesiji.
90 VLADIMIRA MASCARELL GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Č 42-stavak 6: Vlada RH - nije ovlaštena za donošenje strateških planova upravljanja već je za to ovlašteno isključivo predstavničko tijelo, SABOR RH. Djelomično prihvaćen Vlada RH donijet će Nacionalni planu upravljanja i gospodarenja pomorskim dobrom i morskim lukama uz puno poštivanja propisa o strateškom planiranju.
91 VLADIMIRA MASCARELL NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Ovaj prijedlog ZPDLM je neusklađen s Zakonom o koncesijama i to u vrlo bitnoj stvari, ne razlikuje vrste koncesija, čak ih i ne definira već pod gospodarsko korištenje trpa sve i svašta, a suprotno podjeli koja je propisana Zakonom o koncesijama. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, za koji zakonopisci pričaju kako nastaje zbog usklađenja sa Zakonom o koncesijama je u suprotnosti sa svojim uzrokom nastajanja. Zakon treba baciti u prvi koš za otpad, digitalni i realni. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća, a u sklopu zakonodavne procedure, Nacrt prijedloga Zakona usklađuje se s propisima iz nadležnosti ostalih tijela državne uprave, pa tako i Ministarstvom financija u čijoj je nadležnosti opći propis kojim se uređuju koncesije.
92 VLADIMIRA MASCARELL NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Brisati Č18 - u ČLANKU 18 - DODJELJUJE SE STVARNO PRAVO - PRAVO GRAĐENJA, makar na općem dobru takvo pravo nije moguće van instituta koncesioniranja. Što ovaj prijedlog zakona stavlja u kategoriju NE-USTAVnih i neusklađenih s vezanim zakonima, prvenstveno Zakonom o koncesijama. DOZVOLA pravnoj ili privatnoj osobi za gospodarsko korištenje nije i ne može biti akt kojim se dodjeljuje pravo građenja na pomorskom dobru, niti se građenje može smatrati gospodarskim korištenjem. Nije prihvaćen pravo građenja poseban je stvarnopravni institut te se nikako ne smije zamijeniti s pravom na gradnju građevina.
93 VLADIMIRA MASCARELL UVODNE ODREDBE, Članak 2. GOSPODARSKO KORIŠTENJE za koje se sklapa koncesijski ugovor - potrebno je dodati točnu definiciju u Članak 2. Nije prihvaćen Koncesija je definirana kao pravo gospodarskog korištenja, a obujam prava gospodarskog korištenja razlikuje se za svaku pojedinu koncesiju ovisno o sadržaju obavijesti o namjeri davanja koncesije.
94 VLADIMIRA MASCARELL GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Članak 37. stavak 1 - povezan je s Č 6-stavkom (1)Upravljanje pomorskim dobrom mora biti cjelovito i provoditi se na integralan način te zajedno s planiranjem prostora mora imati za cilj održivi razvoj očuvanje pomorskog dobra za buduće naraštaje. A onda je sve poništeno jer JLS ne upravlja svojim teritorijem ako je izdana koncesija, već je isključivo pravo dano županiji ili koncesionaru u lošijoj varijanti. To vrijedi i za nadzor. Komunalnim redarima zabranjeno je nadziranje koncesioniranog područja unutar vlastite općine ili grada! Nije prihvaćen Sukladno Zakonu o koncesijama davatelj koncesije dužan je nadzorati koncesionara.
95 VLADIMIRA MASCARELL PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA nigdje nije određeno pravilo za određivanje lučkog područja već je to ostavljeno na volju i želju lučke uprave, bez suglasnosti jedinica lokalne samouprave. već danas u praksi postoji mnogo lučkih područja koja zahvaćaju dijelove koji im ne trebaju i ne služe za obavljanje lučke djelatnosti već ih ŽLU iznajmljuju komercijalno. Odredbom u kojem bez ikakvih suglasnosti lučka uprava samostalno određuje svoje granice krši se zakon o regionalnoj i lokalnoj samoupravi, te utječe na prostorni plan mimo zakona Nije prihvaćen Lučka uprava ne određuje samostalno granice lučkog područja kojim upravlja.
96 VLADIMIRA MASCARELL GLAVA IV., LUKE ŽUPANIJSKOG I LOKALNOG ZNAČAJA Koliko rješenja je izvršno za nasipavanja prije 2011? Koliko od izdanih rješenja za uklanjanje od strane hidrografskih inspektora je provedeno, a koliko ih je otišlo u zastaru na drugom stupnju unutar minsitarstva? (3)Nasip iz stavka 1. ovog članka uklonit će se na temelju izvršnog rješenja kojim se nalaže uklanjanje nasipa iz mora, na teret osobe koja je izvršila nasipavanje, a ako se ta osoba ne može utvrditi, tada solidarno o trošku jedinice lokalne i jedinice područne (regionalne) samouprave na čijem području se nasip nalazi, u okviru redovnog upravljanja pomorskim dobrom. Primljeno na znanje Komentar ne sadrži konkretnu primjedbu.
97 VLADIMIRA MASCARELL GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 4. - ako su građevine povezane s pomorskim dobrom trajna pripadnost pomorskog dobra kako to da u članku daleko od ovog postoji posve različita mogućnost, odvajanje objekta od čestice na kojoj se nalazi? po kojem zakonu je omogućeno odvajanje čestica od zemljišta i dodjeljivanje stvarnih prava na pomorskom dobru? Primljeno na znanje Niti u jednom članku nije predviđena mogućnost odvajanja objekta od čestice, predviđa se uklanjanje objekata, također, ne daju se stvarna prava na pomorskom dobru.
98 VLADIMIRA MASCARELL POMORSKO DOBRO, GLAVA I. Da li se u sidrištima luka sidre brodovi ili samo čekaju, bez sidrenja? Ako je brod ispred luke, na udaljenosti 500 do 1000 metara usidren jeli to sidrište ili čekaona? Gdje je definirana maksimalna udaljenost i veličina morskog akvatorija koji se može smatrati sidrištem luke otvorene za javni promet? 32. sidrište luke otvorene za javni promet je dio morskog akvatorija koji je označen na pomorskim kartama i služi u svrhu čekanja plovila radi obavljanja ukrcaja/iskrcaja u luci i čini dio lučkog područja; Primljeno na znanje Sidrište luke otvorene za javni promet bit će i označeno kao takvo.
99 VLADIMIRA MASCARELL NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Izmjene i dopune Zakona o prostornom uređenju vezane su na ovaj prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, primjedbe kroz radnu skupinu za izradu ovog zakona, a odnose se na neusklađenost sa zakonom o prostornom, kao i na manjkavost zbog neimplementiranja Direktive o prostornom planiranju mora u ovaj Zakon u uskoj su vezi, te oba e-savjetovanja moraju trajati 30 dana i to s mogućnošču komentiranja SVAKOG ČLANKA! kao i imati ISKAZ O PROCJENI UČINKA PROPISA Prihvaćen U sklopu zakonodavne procedure, Nacrt prijedloga Zakona usklađuje se s propisima iz nadležnosti drugih tijela državne uprave. Savjetovanje traje 30 dana, a omogućeno je komentiranje svakog članka. Također, objavljen je iskaz o procjeni učinaka propisa.
100 VLADIMIRA MASCARELL PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 219. 2 GODINE - za uklanjanje??? pa u 1 dan se šteta od nasipavanja rapidno povećava, a zakon propisuje 2 godine za uklanjanje? UKLANJANJE NELEGALNOG NASIPA ILI GRAĐENJA MORA BITI PREKO ''TREĆE OSOBE koju ODMAH, u roku od 1 dana mora angažirati inspektorat, a trošak uklanjanja treba ići na devastora tj. nelegalnog graditelja. ROK za izvršenje uklanjanja također mora biti odmah , odnosno tvrka tj ''treća osoba'' angažirana za sanaciju štete, uklanjanje nasipa ili rišenje mora početi s radom na uklanjaju najviše u roku od 48 sati od dana izdavanja inspekcijskog rješenja o uklanjanju. Inspekcijsko rješenje mora biti izvršno! Nije prihvaćen Rok određen Zakonom mora biti realan, naime ne radi se o samo jednom nasipu na obali.
101 VLADIMIRA MASCARELL Morske plaže, Članak 79. Članak 79 - (3) - osoba koja upravlja tj. DOHRANJUJE plažu - po do sada poznatom plaže najbolje žive kad su gladne, bez dohrane, bez suplemenata. ''gladne plaže'' imaju i najrazvijeniji, najbogatiji bio i životinjski svijet. Za plaže koje nisu žive, niti ima žive biosfere karakteristično je da su ''dohranjene''. Stoga bi trebalo dohranu plaža brisati iz zakona jer se dohranom plaže u praksi izgladnjuju, pa tako ne samo da plaže nisu žive, kao što nikad žive nisu ni bile, nego nestaje bio i životinjski svijet na dohranjenom području što dovodi do apsurdne situacije da umjetnom dohranom nestaje bilo kakvog života. Primljeno na znanje Komentar ne sadrži konkretnu primjedbu, stoga nije moguće dati odgovor
102 VLADIMIRA MASCARELL Morske plaže, Članak 79. ''OSOBA'' - tko je ta osoba? neki čovjek iz sela, JLS, županija, RH ili sama Vlada glavom i bradom.. pravna osoba, privatna osoba, javno poduzeće, institucija.. pa čak i ako je koncesionar onda je koncesionar ili pravna osoba, a ne ''osoba'', ako prethodno ne definirate u pojmovniku pojam ''osoba''. napominjem da je ranije u zakonu definirano kako JLS ili županije nisu ljudi. Primljeno na znanje Komentar ne sadrži konkretnu primjedbu, stoga nije moguće dati odgovor
103 VLADIMIRA MASCARELL GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Članak 12. (3)Nasipavanje mora ljudskom radnjom nije dopušteno. - a čijom radnjom bi trebalo biti dozvoljeno kad ljudskom nije? ''radnjom redovnog upravljanja'' iz stavka (5) koje provode marsovci ili JLS, Županije i država koji nemaju veze s ljudima i ljudskim radnjama? makar ima takvog ne-ljudskog upravljanja u praksi čini mi se neprikladno proglašavati zakonom radnje regionalne i lokalne uprave ne-ljudskima. Djelomično prihvaćen Primjedba je primljena na znanje te će se razmotriti izmjena izričaja u NPZ-a.
104 VLADIMIRA MASCARELL UVODNE ODREDBE, Članak 2. Članak 2 - 11. Lučka podgradnja - vrlo interesantno je smatrati cestovnu i želježničku prometnicu u lučkom području ''lučkom podgradnjom'', ali bi bilo još interesantnije kad bi zakonopisac objasnio da li lučke kapetanije spadaju u podgradnju i da li su to ''objekti'' koji spadaju u ''objekte za sigurnost plovidbe'' ili ne? Ako ne u koje objekte takvi objekti spadaju? Nadgradnju, podgradnju, mezogradnju ili ? Nije prihvaćen Definicija je usklađena s definicijom iz propisa koji uređuje izgradnju infrastrukturnih građevina. Budući da su zgrade kapetanije podignute iznad površine zemlje, smatraju se, kao i sve ostale građevine podignute na području luke otvorene za javni promet, nadgradnjom. Nismo upoznati s pojmom mezogradnje.
105 VLADIMIRA MASCARELL UVODNE ODREDBE, Članak 2. Članak 2. (7) - izdvojeni lučki objekti - definicija nije usklađena ni sa zdravom pameću i logikom, ali ni s definicijama koje se koriste u Pravilniku o kriterijima za određivanje namjene pojedinog dijela luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja, način plaćanja veza, uvjete korištenja, te određivanja maksimalne visine. I od čega su ti ''objekti'' ''izdvojeni''? ovako kako je napisano ispada da je operativni dio obale izdvojen od same luke ili na što je zakonopisac mislio? Prihvaćen Ti objekti su izdvojeni od ostalog područja luke, to jest, od kopnenog i morskog dijela luke, te se nalaze na izdvojenom mjestu, a pod upravom su lučke uprave i predstavljaju dio luke. Zaključci koje iznosite ne slijede iz navedenog u NPZ-a.
106 VLADIMIRA MASCARELL UVODNE ODREDBE, Članak 2. Članak 2 - 3. dozvola : definiranje bivšeg naziva koncesijskog odobrenja, u ovom zakonu dozvole kao ''akta s naglaskom ograničenog vremenskog korištenja prava na obavljanje djelatnosti'' nije dobro definiran pojam ni u praksi upotrebljiv jer je i koncesija vremenski ograničena dozvola za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, dakle gdje je razlika? i što predstavlja pojam ''akt''? ugovor za obavljanje djelatnosti ili što? Nije prihvaćen Pojam akt ima se shvatiti u uobičajenom značenju te riječi, to jest, ako upravni akt, kako je i navedeno u definiciji. Razlika je što se djelatnost na temelju dozvole obavlja u kraćem trajanju nego koncesija i u tome što se za obavljanje te djelatnosti ne koriste građevine za postavljanje kojih je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, već samo građevine poput tipskih montažnih objekata ili drugih tipova jednostavnih građevina za koje nije potrebno ishoditi navedenu dozvolu.
107 VLADIMIRA MASCARELL UVODNE ODREDBE, Članak 2. Članak 2. (8) definicija pojma koncesija na pomorskom dobru - definirana isključivo kao ugovorno pravo gospodarskog korištenja ne uključuje građenje već predstavlja isključivo mogućnost ugovaranja prava na obavljanje djelatnosti, dakle nepotpuna je i stoga se u kasnijem tekstu zakona ovako definiran pojam ne može koristiti i za građenje na pomorskom dobru. Definiciju je potrebno izmijeniti: Koncesija je ugovorno pravo na građenje ili obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru Nije prihvaćen Koncesija je pravo koje se sjteče ugovorom, a sadržaj prava može i ne mora uključivati građenje, uz obavljanje gospodarske djelatnosti za koju je koncesija dana.
108 VLADIMIRA MASCARELL NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA ZAHTJEV: 1. HITAN ISPRAVAK zbog usklađivanja objavljenog Prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama na e-savjetovanju od 17. Studenog 2022. s Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata i Zakonom o pravu na pristup informacijama 2. Produljenje trajanja e-savjetovanja, tj. pomicanje krajnjeg roka savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM, s mogućnošću komentiranja svakog članka Prijedlog ZPDLM, objavljen na e-savjetovanju, nema mogućnost komentiranja većine članaka Zakona već se komentirati mogu samo poglavlja. Nužan je hitan ispravak jer ovakvo e-savjetovanje ne ostavlja građanima mogućnost jednostavnog i smislenog komentiranja upravo onih dijelova Zakona za koje smatraju da bi ih trebalo izmijeniti. U suprotnom, povratna informacija o učincima provedenog savjetovanja neće biti jasna, niti će je biti moguće pratiti, jer se komentari neće nalaziti uz tekst na koji se odnose. Čak ni sudionici e-savjetovanja neće moći lako pronaći svoj komentar ni vezani odgovor nadležnoga tijela. Osobito nedostupni bit će im ostali komentari i odgovori na temu za koju su zainteresirani. E-savjetovanje bez mogućnosti jednostavnog komentiranja, bez preglednih komentara uz tekst na koji se odnose, kao i bez odgovora, sigurno nije dvosmjerna komunikacija građana i tijela državne uprave. Ovako postavljenim e-savjetovanjem ne može se komunicirati dvosmjerno budući da je povratna informacija gotovo nedostupna. Zbog svega navedenog tražimo ispravak objave na e-savjetovanju, pomicanje krajnjeg roka savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM s mogućnošću komentiranja svakog članka. Vladimira Mascarell Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
109 VLADIMIRA MASCARELL NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Kad bi se mogli komentirati članci ovog prijedloga zakona možda bi ih mnogi komentirali, ali se to očigledno ne može u ovoj javnoj raspravi. Komentari su mogući samo na poglavlja tj. naslove i podnaslove poglavlja i glava. ZAŠTO? Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
110 VIŠNJA KUKOČ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA U dijelu pod naslovom Ocjena stanja, gdje bi trebale biti navedene manjkavosti postojećeg Zakona o pomorskom dobru ( dalje u tekstu Zakon) , navedeni su slučajevi gdje se važeći Zakon ne provodi kako je zakonodavac propisao iako nije navedeno da problem leži u samom Zakonu. Na primjer : ilegalno nasipanje obale i njegovo proglašavanje pomorskim dobrom, a važeći Zakon to predviđa samo u slučajevima kada se nasuta površina koristi u svrhu iskorištavanja mora (navedeni primjeri autobusnog kolodvora nikako ne spada u opisanu kategoriju), izdavanje koncesijskih odobrenja na rok od 1 godine umjesto mogućih 5 i posljedični izostanak ulaganja i dr. Riječ je o slučajevima neprovođenja važećeg Zakona zbog ovom prilikom nenavedenih i/ili neistraženih razloga (nestručnosti provoditelja, izostanka participacijskog procesa među odgovornim tijelima, nefunkcioniranje pravosudnog sistema i/ili drugo). Nadalje, u zadnjoj rečenici dijela Ocjeni stanja definira se sljedeće: „Pomorsko dobro kao iznimno vrijedan resurs zaslužuje i obvezuje nas da ga donošenjem ovog Zakona s jedne strane očuvamo za budućnost, a da ga s druge strane sustavnim mjerama i sa strateškim pristupom gospodarski koristimo.“. Slijedom navedenog Zakon o koncesijama i gospodarsko iskorištavanje ne može biti glavni razlog donošenja novog zakona već to mora biti njegovo očuvanje temeljeno na Strategiji prostornog razvoja RH koja je usvojena 2017. godine, a ona definira Održivi razvoj i korištenje obalnog područja kao jedan od prioriteta i strateških usmjerenja RH. Pod navedenim prioritetom nedostatak koordinacije na upravljačkoj i stručnoj razini kao i nedostatak kapaciteta navode se kao osnovni problemi, a ne loš i neprovediv Zakon. Kada govorimo o pomorskom dobru prioriteti su održivost i dostupnost, odnosno mogućnost korištenja pomorskog dobra kao općeg dobra. Neprihvatljivo je neselektivno ozakonjenje nasipanja obale koje se vezuje isključivo za datum i početak aerofotogrametrijskog snimanja, a ne za ekološke, krajobrazne, prostorne i sigurnosne utjecaje koje nasuta obala podrazumijeva. Navedeno je neusklađeno sa Zakonom o prostornom uređenju (čl.48 koji zabranjuje nasipanje obale i/ili mora izvan građ. područja u prostoru ograničenja). Kao jedna od posljedica donošenja novog zakona navodi se sljedeće: „U odnosnu na privremena pontonska privezišta, željelo se osigurati da ugostiteljski objekti koji su dobili minimalne tehničke uvjete i zakonito posluju, pristup kojima nije moguć izuzev morskim putem, a prostorni plan nije predvidio nikakvu gradnju, mogu zakonito obavljati svoju djelatnost.“ Zakonom o pomorskom dobru nije moguće derogirati prostorne planove koji imaju pravnu prirodu pozakonskog propisa, a što je definirano čl. 58. Zakona o prostornom uređenju. Članak 18. kaže da na dijelu pomorskog dobra danog u koncesiju, za vrijeme trajanja koncesije, nije dozvoljeno prostornim planovima promijeniti ili ograničiti namjenu područja bez prethodne suglasnosti davatelja koncesije. Zadatak prostornih planova je planiranje prostora, a ne evidentiranje postojećeg stanja. Također vlasništvo, a u ovom slučaju koncesija, ne smije biti od utjecaja na donošenje odluka. Stoga je pogrešno onemogućiti, odnosno ograničiti planiranje postojećom koncesijom već se eventualna izmjena primjenjuje prilikom izdavanja sljedeće koncesije, a izmjena izdane koncesije prije isteka roka može biti uvjetovana suglasnošću (u suprotnosti s čl. 124. ZPU). Točka 5. istog Zakon regulirana je prostornim planovima koji propisuju uvjete zahvata u prostoru koji se ne smatraju građenjem odnosno Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima. Djelomično prihvaćen Da, revidirat će se ne normativni dio NPZ-a Zakon uređuje postojeće stanje. Postavlja se pitanje da li bi uklanjanje svih nasipa učinilo veću štetu za eko sustav i život lokalnog stanovništva.. Ne, radi se o lako uklonjivim plutajućim sustavima za privez a koji ne predstavljaju gradnju sukladno propisima koji uređuju prostorno uređenju i gradnju. Ne, potrebno je da isti prostorni uvjeti vrijede na tom području za cijelo vrijeme trajanja koncesije. Zamjena dotrajalih gatova novim ne bi bila moguća ukoliko bi se promijenila namjena područja.
111 VIKTOR BREŠAN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Kompletan nacrt prijedloga zakona nije pisan sa namjerom da se zaštiti obala, niti da se zaštite prava lokalnog stanovništva. Nauštrb toga, fokus je na komercijalizaciji pomorskog dobra. Djelomično prihvaćen Pored instituta gospodarskog korištenja pomorskog dobra, NPZ uređuje upravljanje, održavanje i zaštitu pomorskog dobra.
112 VIKTOR BREŠAN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Koncesionarima dozvoliti da korite najviše 30% kopnenog i 30% morskog dijela plaže za gospodarske djelatnosti. Ostali dio plaže da je i dalje dostupan svima za korištenje. (Članak 86.) Djelomično prihvaćen Cijela plaža je dostupna svima, a postoci govore o obuhvatu obavljanja gospodarskih djelatnosti temeljem koncesije.
113 VIKTOR BREŠAN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Zakonom izričito zabraniti ograničavanje opće upotrebe, tj. ograđivanje i drugo otežavanje pristupa plažama, kao i naplaćivanje pristupa istima, bez obzira na dodijeljene koncesije. (Članak 11.) Prihvaćen Da, nema ograđivanja plaža
114 VIDRA - Veterani i društvena akcija MORSKE LUKE, GLAVA V. U članku 155. zakonodavac je potpuno zaboravio kao uvjet ugostiteljskom objektu staviti da je izdana uporabna dozvola ili drugi upravni akt koji vrijedi kao uporabna dozvola. Dakle, članak 155. je potrebno dopuniti tako da bude usklađen s procedurama iz područja gradnje - osim ako zakonodavac ne planira ukinuti uporabne dozvole. Djelomično prihvaćen NPZ uređuje samo pomorsko dobro, no kao uvjet jest propisano da se radi o objektima koji su razvrstani po posebnom propisu, odnosno koji imaju minimalne tehničke uvjete.
115 VIDRA - Veterani i društvena akcija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA U članku 45. propisano je kako, primjerice, od naknade za koncesije i posebnu upotrebu izvan luka i za luke posebne namjene se uplaćuje: -30% u korist državnog proračuna; -40% u korist proračuna jedinice područne (regionalne) samouprave; -30% u korist proračuna jedinice lokalne samouprave. U ranijem članku su nabrojana sredstva za upravljanje pomorskim dobrom pa su to, između ostaloga, sredstva od naknada za koncesije, ali ne piše iz kojeg od ovih postotaka. Upravlja li se pomorskim dobrom trošeći državni, županijski ili lokalni novac? Na ovo pitanje ne postoji odgovor u prijedlogu Zakona. Dakle, prijeko je potrebno definirati koji je to novac koji se izravno ulaže u pomorsko dobro. Ukoliko nije onaj koji se slijeva u državnu blagajnu, onda bi svakako trebalo propisati gdje ide novac iz državne blagajne. Djelomično prihvaćen NPZ propisuje da su prihodi ostvareni na pomorskom dobru namjenski prihodi koji se moraju uložiti u uređenje i održavanja pomorskog dobra.
116 VIDRA - Veterani i društvena akcija GLAVA V., LUKA POSEBNE NAMJENE U članku 155., Privremeno pontonsko privezište, stoji da je "koncesionar je dužan prihvatiti komunalni otpad s plovila". Odredbu treba dopuniti s kvalitetom toga otpada. Primjerice: "Koncesionar je dužan prihvatiti i razdvojeni i nerazdvojeni otpad. Nerazdvojeni otpad je dužan razdvojiti po onim vrstama kako ih zbrinjava pripadajuće komunalno poduzeće." Naime, sam pojam otpad ne znači ništa. Mora postojati jasna obveza razvrstavanja otpada prije konačnog zbrinjavanja, a ne da se koncesionaru ostavi lepršava mogućnost da "đuture" istovari smeće u kontejner pa se onda ionako prepoterećeno komunalno poduzeće dodatno opterećuje s daljnjim aktivnostima koje su prijeko potrebne da se smanji količina otpada koji završi u kazeti, tj. na odlagalištu. Djelomično prihvaćen Ovaj NPZ ne uređuje razdvajanje otpada, no posebni propis koji isto uređuje primjenjuje se i na privezištima.
117 VIDRA - Veterani i društvena akcija GLAVA V., LUKA POSEBNE NAMJENE U članku 146. definirana je ribarska luka. Moguće da postoje isključivo ribarske luke u pojedinim gradovima. Međutim, postoje i moraju postojati i dijelovi luka koje služe ribarskim brodovima pa bi članak trebalo dopuniti. Naime, ribarske luke u dalmatinskim mjestima u pravilu nisu izdvojene lokacije s monokulturom već su dio porata i dio naselja. U njima oduvijek postoji i mogućnost prodaje ribe. Ovakve tradicijske i životne okolnosti Zakon mora jasno i nedvosmisleno uvažiti te osigurati da tradicionalan način života priobalnog stanovništva bude očuvan. Dakle, moralo bi stajati da se daje dozvola za vez u svakom portu u kojem je tradicionalno da se vezuju i ribarski brodovi, a na istom mjestu se može izravno prodavati (friška!) riba. Uostalom, kao što je naglašeno kod sportske luke da se može raditi o dijelu luke, jednako tako bi trebalo stajati i za ribarske luke. S ovim u vezi je i koncesija na zahtjev za ribarsku luku "koja po svom položaju čini funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu sa samo jednim postrojenjem". Trebalo bi stajati da svaki dio luke ili porta može biti ribarski ako postoji potreba naselja za tim i ako je to tradicionalno, a daje se mogućnost veza. Djelomično prihvaćen Pored luke posebne namjene - ribarske luke NPZ uređuje i ribarski dio luke otvorene za javni promet.
118 VIDRA - Veterani i društvena akcija GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 3. stoji "osim kad je ovim Zakonom drugačije propisano". OSIM i AKO su u ovom slučaju sinonimi koji ostavljaju veliki prostor za koruptivne radnje, političke interese i pravno beznađe. Osim NEUSTAVANOSTI samog prijedloga evidentna činjenica da je u samo ovih zadnjih šest godina smijenjeno čak 17 ministara zbog korupcije, a četiri su člana hrvatske Vlade optužena za koruptivna djela. Davati OPĆE DOBRO koruptivnoj Vladi i ruke samo jedne osobe, u ovom slučaju predsjednika Vlade, ima nažalost vrlo jasnu tendenciju i pokazuje što zakonodavac uistinu želi s ovim postići. Primljeno na znanje "Osim" i "ako" ne predstavljaju sinonime za koruptivne radnje.
119 VIDRA - Veterani i društvena akcija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Procedura nije u skladu s KODEKSOM jer nema dvosmjerne komunikacije i rubrika u kojima se mogu davati primjedbe samo na određeni članak (ne na poglavlje), a što bitno utjeće na preglednost i regularnost samog e-Savjetovanja. Ovako nedorađen, neusuglašen, u brojnim člancima proturječan i na kraju neustavan prijedlog zakona nikada nije smio izaći u službenu proceduru. Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
120 VIDRA - Veterani i društvena akcija PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA Posljedice koje će proisteći, donošenje nezakonitog, neuslađenog, neusuglašenog, a nadasve neustavnog"zakona" i to u nezakonotoj proceduri biti će katastrofalne. Od zla na gore takvo donošenje, odnosno predlaganje nezakonitih zakona u nezakonitoj proceduri ide u paketu koji obuhvaća Zakon o pomorskom dobru, Zakon o prostornom o uređenju, Zakon o legalizaciji i Zakon o graditeljstvu. Opće dobro (lat. res communes omnium) je dobro koje pripada SVIM ljudima, dijelovi prirode koji po svojim svojstvima NE MOGU biti u vlasti ni jedne fizičke ili pravne osobe pojedinačno, nego su na uporabi SVIH (npr. atmosferski zrak, voda u rijekama, jezerima i morima te morska obala). Opće dobro NE MOŽE biti objektom prava vlasništva ni drugih stvarnih prava. U hrvatskom pravnom poretku, o općem dobru vodi brigu, njima upravlja i za to odgovara država, Republika Hrvatska, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno 🤞 I to je zaspravo ono što vi ovim prijedlogom upravo radite i očito želite napraviti. Nadležnost nad PD po člaku 7. i 74. želite prebaciti na usku interesno-kriminalnu (stranačko partijsku) skupinu na čelu s predsjednoikom Vlade i lex šerifima. Nije prihvaćen Navodimo kako je i u Nacrtu prijedloga Zakona pomorsko dobro opće dobra, izvan pravnog prometa.
121 VICKO OZRETIĆ GLAVA IV., LUKE ŽUPANIJSKOG I LOKALNOG ZNAČAJA Članak 132. 6.sportskim udrugama za gospodarsko korištenje sportskog dijela luke za plovila koja su u vlasništvu sportskih udruga i članova sportske udruge.Plovila moraju biti hrvatske državne pripadnosti i za osobne potrebe Članak 133. (2) U sportskim lukama koje su izgubile status luke posebne namjene -SPORTSKA LUKA, ostvaruje se pravo prvenstva u određivanju sportskog dijela luke Članak 138. (2) Ukoliko udruga koja se bavi sportovima na ili u moru ima aktivne natjecatelje u najmanje tri uzrasne kategorije ,nadležna lučka uprava dužna je dio ostvarenog prihoda namjenski koristiti za razvoj sporta. (3) Sportska udruga može uz naknadu obavljati dio poslova koji se odnosi na sportski dio luke u ime i za račun lučke uprave. Tako ostvareni prihod u cijelosti je dužna namjenski koristiti za razvoj sporta. OBRAZLOŽENJE: U prijedlogu zakona izostalo je financiranje sportskih klubova u lukama koje se prenamjenjuju istekom koncesije.Konkretno , jedrenje nije samoodrživ sport i ne može se financirati iz članarina posebno oni koji imaju aktivne sportaše , škole jedrenja i trenere. Do sada su klubovi koji uspješno rade bili naslonjeni na dio prihoda od vezarina matičnih pomorskih društava.Istekom koncesija i pranamjenom u luke otvorene za javni promet klubovi su osim zgrada ,hangara ,dizalica ....ostali i bez obaveznog financiranja reguliranog kroz obavezu budućeg koncesionara. Time su jedriličarski klubovi osuđeni na gašenje . Ovakvim zakonom se otvara mogućnost za trajno brisanje i oslobađanje luka od sporta. Nadam se da će zakonodavac uočiti ovaj problem ,te pokazati stvarnu brigu za razvoj sporta i svega onog dobrog što nam sport donosi . S poštovanjem Ozretić Vicko Nije prihvaćen Lučka uprava odredđuje namjenu pojedinog dijela luke kojom upravlja na način da prvenstveno osigurava operativni dio luke, prikladan za potrebe linijskog obalnog pomorskog prometa, a potom komunalni i ribarski dio luke čime se zadovoljava javna funkcija luke, dok se amjena ostalog područje luke određuje se sukladno mogućnostima i potrebama gravitirajućih plovila. Ovaj NPZ ne uređuje pitanje financiranja sportskih klubova.
122 VICKO OZRETIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Članak 132. 6.sportskim udrugama za gospodarsko korištenje sportskog dijela luke za plovila koja su u vlasništvu sportskih udruga i članova sportske udruge.Plovila moraju biti hrvatske državne pripadnosti i za osobne potrebe Članak 133. (2) U sportskim lukama koje su izgubile status luke posebne namjene -SPORTSKA LUKA, ostvaruje se pravo prvenstva u određivanju sportskog dijela luke Članak 138. (2) Ukoliko udruga koja se bavi sportovima na ili u moru ima aktivne natjecatelje u najmanje tri uzrasne kategorije ,nadležna lučka uprava dužna je dio ostvarenog prihoda namjenski koristiti za razvoj sporta. (3) Sportska udruga može uz naknadu obavljati dio poslova koji se odnosi na sportski dio luke u ime i za račun lučke uprave. Tako ostvareni prihod u cijelosti je dužna namjenski koristiti za razvoj sporta. OBRAZLOŽENJE: U prijedlogu zakona izostalo je financiranje sportskih klubova u lukama koje se prenamjenjuju istekom koncesije.Konkretno , jedrenje nije samoodrživ sport i ne može se financirati iz članarina posebno oni koji imaju aktivne sportaše , škole jedrenja i trenere. Do sada su klubovi koji uspješno rade bili naslonjeni na dio prihoda od vezarina matičnih pomorskih društava.Istekom koncesija i pranamjenom u luke otvorene za javni promet klubovi su osim zgrada ,hangara ,dizalica ....ostali i bez obaveznog financiranja reguliranog kroz obavezu budućeg koncesionara. Time su jedriličarski klubovi osuđeni na gašenje . Ovakvim zakonom se otvara mogućnost za trajno brisanje i oslobađanje luka od sporta. Nadam se da će zakonodavac uočiti ovaj problem ,te pokazati stvarnu brigu za razvoj sporta i svega onog dobrog što nam sport donosi . S poštovanjem Ozretić Vicko Nije prihvaćen Nije niti predmet niti svrha ovoga Zakona poticanje sportske aktivnosti na pomorskom dobru; sustav sporta predmet je posebnog propisa kojim se uređuju sportska djelatnost i s njome povezane aktivnosti. Sportska luka je luka posebne namjene, koja namjena je određena dokumentima prostornog uređenja. Lučka uprava ovlaštena je i dužna upravljati područjem koje joj je dano na upravljanje, vodeći računa o strateškom razvoju i konkurentnosti luke, o trajnom i nesmetanom obavljanju lučkog prometa, tehničko - tehnološkog jedinstva i sigurnosti lučkog područja za plovidbu i održavanje reda u luci.
123 vesna rozic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Tražim omogućavanje komentiranja svakog članka Prijedloga Zakona posebno i produljenje krajnjeg roka e-savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM s mogućnošću komentiranja svakog članka Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
124 VEDRANA IVANDA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Komentari na nacrt prijedloga: Članak 2. Predlaže se izmijeniti članak 2. točku 20. na način da isti glasi: nasipavanje mora je ljudska radnja kojom se proširuje kopno u more. Predlaže se izbacivanje mogućnosti ograđivanja i naplate. Naime, uvođenjem mogućnosti ograđivanja pomorskog dobra sa ili bez naplate – omogućit će da se na temelju ugovora o koncesiji u pojedinim slučajevima ogradi pomorsko dobro i da se naplaćuje ulaz. Članak 3. Stavak (4) Svatko ima pravo, pod jednakim uvjetima, služiti se pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni, osim kad je ovim Zakonom drugačije propisano. Komentar: naslućuje se da nemaju svi jednaka prava služiti se pomorskim dobrom Članak 6. Stavci 5. 7. i 8. su deklaratorne naravi jer Zakon ne pruža mjere kojima bi se smanjio pritisak na more, obalu i morski ekosustav uslijed prekomjernog nasipavanja i gradnje na pomorskom dobru. Ovo proizlazi iz odredbi zakona koje daju jako širok okvir za iznimke od nedozvoljenosti nasipavanja te iznimke za mogućnost gradnje na pomorskom dobru. Članak 9. Predlaže se izmijeniti stavak 4. na način da isti glasi: Gospodarsko korištenje pomorskog dobra je vremenski ograničeno pravo korištenja pomorskog dobra sa ili bez prava korištenja postojećih građevina i drugih objekata na pomorskom dobru. Pozdravljamo unošenje odredbe sadržane u članku 8. stavku 6. čijim propisivanjem zakonodavac pokazuje jasnu namjeru sređivanja zemljišnoknjižnog stanja pomorskog dobra koje već dugi niz godina predstavlja prepreku boljem upravljanju i zaštiti pomorskog dobra. Čl.10. Predlažemo da se onemogući gradnja, nasipavanje, ograničenje i/ili isključenje dijela pomorskog dobra od opće upotrebe za pravne osnove koje se tiču gospodarskog korištenja pomorskog dobra. Čl.11 Predlaže se iz članka 11. izbaciti riječ isključiti u stavcima 1. i 2. Komentar: Ovim se člankom definira pravo na ograničavanje ili IZNIMNO isključivanje opće upotrebe pomorskog dobra. Isključivanje je na određeno vrijeme, dakle do 50 godina ili preko toga. Svrha isključivanja navodi se u namjeri davanja koncesije i odlukom o davanju koncesije., ali nije definirano koji su to iznimni slučajevi kad je isključivanje opće upotrebe primjereno. Čl.11. Stavak 2 Predlažemo da se izričito navede da se na temelju gospodarske koncesije ne može ograničiti ili isključiti pomorsko dobro iz opće upotrebe te da se izričito ne smije ograđivati ili naplaćivati pristup pomorskom dobru na temelju gospodarske koncesije. Ukoliko ovaj članak povežemo s čl.2 (22) možemo zaključiti da se na temelju koncesije može ograničiti odnosno isključiti pomorsko dobro iz opće upotrebe ( što uključuje i ograđivanje i naplatu). Članak 12. Udruge za zaštitu okoliša u posljednjih 3 godine primjećuju porast prijava građana koje se odnose na nasipavanje mora i obale. Takve ljudske radnje imaju raspon od projekata uređenja lokalnih šetnjica do osiguravanja mjesta za ručnike. Materijal kojim se navedeno izvodi je nerijetko takvog sastava da ga nije moguće pronaći u širem krugu okoliša u kojem se vrši intervencija te skoro sigurno možemo tvrditi da se prirodnim procesima nikad ne bi „našao“ na takvom području. Ono što je posebno problematično je nasipavanje građevinskim otpadom te ignoriranje ishođenja ikakvih dozvola, kamoli provođenja okolišnih postupaka za isto. Nasipavanje nesporno uzrokuje nepovratnu štetu morskom okolišu, navedeno su potvrdila znanstvena istraživanja. U okviru projekta Sačuvajmo Ekosustave Jadranskog mora Aktivnim Sudjelovanjem – SEAS upustili smo se u istraživanje utjecaja nasipavanja obale i dohranjivanja plaža na morske pridnene zajednice pod palicom stručnjakinje dr. sc. Silvije Kipson. Pregledni rad dr. sc. Kipson pruža nam prozor u podmorje i navodi primjere kako korištenje neadekvatnog materijala za nasipavanje plaže dovodi do različitih promjena biogeokemije okoliša koji time prestaje biti pogodno stanište za dotadašnje organizme. Predloženi tekst zakona koji bi trebao jasno i glasno zauzeti stav protiv uništavanja pomorskog dobra ne osigurava zaštitu, štoviše na više mjesta otvara prostor da se pod izlikom „redovnog upravljanja“ područja dozvoli nasipavanje i to od strane upravo onih javnopravnih tijela koja bi isto trebala spriječiti. Ovako predložen tekst zakona, koji u iznimkama od pravila praktički obuhvaća sve moguće radnje kojima se izbjegava zakonom utvrđena zabrana, sam zakon čini kontradiktornim navedenim razlozima donošenja i procijenjenim učinkom propisa. Posebno je problematična odredba iz stavka 5. ovoga članka koja dopušta svim jedinicama lokalne samouprave da ozakone sva nasipavanja koje se predvide planom upravljanja bez ograničenja količine, odnosno površine nasipanih dijelova i bez procjene kumulativnog učinka takvih nasipavanja na okoliš. S ovim u skladu predlažu se sljedeće izmjene članka 12.: Članak 12., stavak 5. izmijeniti na način: (5) Iznimno od stavka 3. ovog članka, nasipavanje je dozvoljeno u okviru redovnog upravljanja pomorskim dobrom, ukoliko je ocijenjeno prijeko potrebnim i ako je u skladu s važećim planom upravljanja pomorskim dobrom za tekuću godinu, prostornim planovima i propisima koji uređuju prostorno uređenje, zaštitu prirode i okoliša i gradnju, te u okviru izvanrednog upravljanja pomorskim dobrom. Iza stavka 5., potrebno je dodati sljedeće stavke: (6) Odluci o nasipavanju iz stavka 4. i 5. moguće je pristupiti tek kada su se razmotrili svi drugi oblici uređenja pomorskog dobra koji ne uključuju mijenjanje prirodnih značajki obale. (7) Nasipavanje iz stavka 4. i 5. mora biti učinjeno na mjestima i na način da ne zahtijeva kontinuirane dohrane. Stavak 6., izmijeniti na način: (8) Prije početka nasipavanja iz stavaka 4. i 5. ovog članka mora se izraditi projektna dokumentacija nasipavanja od strane ovlaštene osobe, a koja dokumentacija će uključivati alternativne opcije nasipavanju i razloge nepristupanja istima te koja će biti usklađena s prostornim planovima i propisima koji uređuju zaštitu prirode i okoliša, a kojom će se odrediti obuhvat zahvata, način nasipavanja kao i vrsta materijala korištenog za nasipavanje te uvjeti održavanja nasipa. Stavak 7. izmijeniti na način: (9) Za nasipavanje mora iz stavaka 4. i 5. ovog članka mora se koristiti neonečišćeni geološki materijal koji je sličan ili istovjetan prirodno najzastupljenijem materijalu s nasipane lokacije te koji ne sadrži primjese praha i gline. Članak 17. U stavku 2 predlažemo da se izričito navede da se na temelju koncesije za gospodarsko korištenje ne smije graditi na pomorskom dobru. Članak 18. stavak 5. S obzirom da postoji mogućnost da i jednostavniji građevinski radovi za koje nije potrebno ishoditi dozvole sukladno propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju prouzrokuju štetu u okolišu te su kao takvi prepoznati i u aktima kojima se uređuju pitanja procjene utjecaja zahvata na okoliš predlaže se da se stavak 5. ovog članka izmijeni i glasi: (5) Za građenje jednostavnih i drugih građevina i radove na pomorskom dobru, za koje nije potrebno ishoditi dozvole sukladno propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja, investitor je dužan prije započinjanja radova izraditi projektnu dokumentaciju te provesti odgovarajuće postupke sukladno propisima kojima se uređuje zaštita okoliša.” Stavak 6 Komentar: dodjeljuje se stvarno pravo - pravo građenja na temelju dozvole (nekadašnjeg koncesijskog odobrenja), makar na općem dobru takvo pravo nije moguće van instituta koncesioniranja? Predlaže se u članku 42. dodati alineju – imenuje Povjerenstvo za granice pomorskog dobra Članak 43. Komentar:Treba dodati da u planu treba navesti ime ovlaštenika, datuma početka i roka dozvola i koncesija, te iznos naknada. Članak 45. Komentar: Ovim prijedlogom Zakona se favoriziraju koncesije na uređenim plažama jer država ima veće financijske koristi od koncesija, dok naknade za dozvole idu isključivo JLS I JLRS. Neke su plaže uređene javnim novcem i njihovo se održavanje plaćalo do sada naknadama za koncesijska odobrenja za puno malih djelatnosti. Smatramo da na uređenim plažama izgrađenim javnim novcem ne bi trebalo davati koncesiju jednom poduzetniku. Članak 55 (4) Smatramo da svaka koncesija koja traje duže od 50 godina je zapravo vlasništvo. Kakva se to investicija ne može amortizirati u 50 godina? Rok na koji se daje koncesija utvrđuje se Studijom opravdanosti davanja koncesije, posebno vodeći računa da rok na koji se koncesija daje ne ograničava tržišno natjecanje. Takva odredba nije u skladu s Direktivom 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji, jedno od bitnih obilježja koncesije jest njezina vremenska ograničenost. Države članice svojim implementacijskim mjerama moraju predvidjeti da se koncesija uvijek dodjeljuje na određeno vrijeme, koje već u dokumentaciji za nadmetanje mora biti istaknuto ili u njoj treba biti jasno naznačeno da je trajanje koncesije predmet pregovora u postupku dodjele koncesije. Napokon, Direktivom 2014/23/EU nije regulirana mogućnost produljenja koncesije. Njome se striktno propisuje da je produljiti trajanje koncesije dopušteno samo ako je u dokumentaciji za nadmetanje izričito utvrđena takva mogućnost izmjene ugovora o koncesiji. Stoga je Nacrt novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama potrebno uskladiti sa spomenutim europskim propisom. Članak 59. Predlaže se izmijeniti članak 59. stavak 1. na način da isti glasi: Davatelj koncesije dužan je, ukoliko koncesija na pomorskom dobru uključuje provedbu zahvata u prostoru, sukladno propisima koji uređuju prostorno uređenje i zaštitu okoliša, do dana slanja obavijesti o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru ishoditi potrebna rješenja sukladno propisima kojima se uređuje zaštita okoliša i lokacijsku dozvolu. Članak 65. Predlaže se brisanje članka 65. u cijelosti, a podredno brisanje samo iznimno problematičnih stavaka 2. i 3. U stavku 2. leži opasnost da pomorsko dobro i njegova mogućnost prioritetnog koncesioniranja (kroz konstrukciju prostorno funkcionalnih cjelina) služi podizanju vrijednosti, bilo postojećih turističko-apartmanskih i ugostiteljskih objekata, bilo još nekonzumiranih turističkih zona u izdvojenim građevinskim područjima kojima bi to dalo dodatnu tržišnu vrijednost, a mešetarima zemljištem uz obalu priliku za dodatnu brzu zaradu. Smatramo da se na ovaj način pogoduje hotelskom lobiju te da se potiče privatizacija uređenih plaža. Svaki hotel i kamp iskoristit će ovu mogućnost i zatražiti će koncesiju na zahtjev i dokazat će gospodarsku povezanost. Također čl.81, čl.82 i čl.84. i čl.86 se dodatno omogućuje da se takva plaža privatizira te da se isključi javnost, pa čak i da se ograđuje i naplaćuje ulaz jer se koncesionar može pozvati na čl.2 (22). Članak 74. Predlaže se brisati članak 74. stavak 5. budući isti predviđa neopravdano dug rok za izdavanje dozvola za obavljanje privremenih ili prigodnih djelatnosti u kojem su moguće promjene koje bi dovele u pitanje samu svrhu izdavanja dozvola. . U praksi bi to značilo da se privremena djelatnost može ponavljati od istih ili različitih subjekta i dovesti do toga da se ulaz na taj dio pomorskog dobra cijelo ljeto naplaćuje i da građani budu isključeni iz korištenja ovog dijela pomorskog dobra. Članak 79. Predlaže se u članku 79. stavcima 2. i 3. dodati riječ „tijelo“ pored riječi osoba, budući je osoba preuzak pojam i ne odnosi se na sve moguće situacije koje predviđa zakon. Predlaže se brisanje stavka 3. članka 79. budući je dohrana nešto što bi se trebalo dozvoliti samo iznimno zbog posljedica koje prouzrokuje na biljni i životinjski svijet u moru uslijed odnošenja materijala dohrane djelovanjem vjetrova u more. Na ovakav način propisano, predstavlja pravilo, a ne iznimku. Podredno se predlaže dodati riječ „iznimno“ prije riječi može dohranjivati. Članak 80. Predlaže se brisanje riječi „u pravilu“ u stavku 2. članka 80. Predlaže se u članku 81. stavku 4. dodati riječ „tijelo“ pored riječi osoba, budući je osoba preuzak pojam i ne odnosi se na sve moguće situacije koje predviđa zakon, primjerice na JLS. Članak 81. Predlaže se izmijeniti stavak 5. članka 81. na način da isti glasi: (5) Dohranjivanje plaže je dopremanje i razastiranje kamenog materijala i morskog biljnog materijala (lažine), pijeska ili šljunka na površinu žala, bez prisustva veće količine praha i/ili gline, sa svrhom nadomještanja količine materijala koja je trajno izgubljena uslijed prirodnih procesa, a izvodi se u iznimnim situacijama ukoliko je ocijenjeno prijeko potrebnim i u skladu s važećim Planom iz članka 43. stavka 4. koji mora sadržavati plan dohrane. Čl.81 (2) Komentar:. Nema razloga i opravdanja da se na uređenim plažama preferiraju isključivo koncesije ispred dozvola/odobrenja. Ukoliko ovaj članak povežemo sa člancima 82.84. i 86. otvaraju se mogućnosti da se uređena plaža privatizira te da se ograniči javno korištenje plaža za razliku od dozvola koje nemaju mogućnost isključivanja. Čl.81 (3) Ovaj članak upućuje dokazuje iskrivljeno poimanje plaže i njezine funkcije. Dakle prema autoru, pravilo je da plaža bude u koncesiji, a samo ako to nije, onda se ima uključiti jedinica lokalne samouprave za njezino održavanje. Plažu može i mora održavati jedinica lokalne samouprave jer to ne spada u njezine skupe i zahtjevne aktivnosti, a koncesija na plažu je nepotrebna. Članak 82. Predlaže se brisati alineju 2 stavka 1. članka 82. budući morska plaža ne može biti okarakterizirana kao plaža hotela, kampa i turističkog naselja. Plaže nisu tu zbog hotela, kampova i turističkih naselja, niti je njihova funkcija istima služiti. S tim u vezi predlaže se brisanje članka 84. Članak 83. Predlaže se brisati dio stavka 1. članka 83. na način da isti glasi: (1)Javna morska plaža je samostalna, uređena morska plaža, infrastrukturno opremljena, a služi svim građanima. Plaže nisu tu zbog hotela, kampova i turističkih naselja, niti je njihova funkcija istima služiti. Članak 84. Komentar: Tražimo brisanje ovog članka. Brisanje pojma morske plaže hotela, kampa i turističkog naselja. Ovaj članak u kombinaciji sa čl. 82. i čl. i čl.65(2) koji omogućuje koncesije na zahtjev vodi ka privatizaciji pomorskog dobra! Članak 86. Predlaže se brisati stavke 2. i 3. članka 86. Tražimo da se nedvosmisleno zabrani isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra. Ukoliko povežemo čl.86(2) I čl.2 (22) gdje se definira pojam ograničavanje opće upotrebe pomorskog dobra je ograđivanje ili drugo otežavanje pristupa dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra. Možemo zaključiti da će se plaže koje idu u koncesiju moći ograđivati ili će se otežavati pristup dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra! Članak 112. U vezi s člankom 112. stavkom 2. točkom 7. predlaže se razmatranje sadržaja Pravilnika o ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku koji je nedavno bio na javnom savjetovanju, a koji predviđa postojanje obrtnika koji upravlja lučkim uređajem za prihvat otpada u svrhu prikupljanja odvojeno sakupljenog otpadnog ribolovnog alata koji sadržava plastiku, prijevoz i obradu ovoga otpada. Članak 122. U vezi s člankom 122. stavkom 2. točkom 6. predlaže se razmatranje sadržaja Pravilnika o ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku koji je nedavno bio na javnom savjetovanju, a koji predviđa postojanje obrtnika koji upravlja lučkim uređajem za prihvat otpada u svrhu prikupljanja odvojeno sakupljenog otpadnog ribolovnog alata koji sadržava plastiku, prijevoz i obradu ovoga otpada. Članak 172. Predlaže se u članku 172. stavku 2. definirati minimalni broj lučkih redara koje su dužne imati državne i županijske lučke uprave kao što je to napravljeno za komunalne redare u stavki 1. Članak 173/174 Predlaže se dodavanje naslova: Upravne mjere inspekcijskog nadzora pomorskog dobra, prije naslova članka 174. „Zabrana korištenja pomorskog dobra“ budući nije posve jasno na što se sljedeći članci odnose. Predlaže se izbjegavati paralelizam nadležnosti u propisivanju budući će isti u praksi neminovno ponovno dovesti do sukoba nadležnosti koji može biti pozitivan ili negativan. Iako su sada propisane ovlasti komunalnih i lučkih redara koje su nedostajale u starom zakonskom tekstu, i dalje su neke ovlasti zajedničke inspektorima pomorskog dobra, komunalnim i lučkim redarima. Također, potrebno je unijeti u zakonski tekst potrebu koordiniranog nadzora i suradnje inspektora pomorskog dobra i komunalnih redara s inspektorima zaštite okoliša kad se radi o zahvatima na pomorskom dobru koji propisuju nadležnost za nadzor inspektora zaštite okoliša i prirode sukladno propisima iz zaštite okoliša i prirode te Zakona o državnom inspektoratu. Članak 167. Predlaže se brisanje alineje 4. u stavku 1. članka 167. budući je tekst iste već sadržan u alineji 3. i 5. Predlaže se propisivanje prekršajnih odredbi u slučaju ne postupanja po stavku 1. članka 170. budući osiguravanje prihoda od obavljanja djelatnosti komunalnih redara nije dovoljna motivacija JLS za podnošenje zahtjeva Ministarstvu. Iskustvo prijava na Zeleni telefon Udruge Sunce pokazalo nam je da su, nažalost, često subjekti protupravnih devastacija na pomorskom dobru bili upravo lokalne vlasti ili investitori u dogovoru s lokalnim vlastima. Stoga je potrebno unijeti prekršajne odredbe kako bi se osiguralo podnošenje ovih zahtjeva od strane izvršnih tijela JLS i osigurati kontinuirani nadzor nad radom komunalnih redara u obavljanju poslova propisanih ovim Zakonom. Pozdravljamo propisivanje potrebe za stručnim osposobljavanjem komunalnih i lučkih redara u obavljanju poslova koji su im povjereni ovim Zakonom budući isto zagovaramo već godinama. Članak 172. Predlaže se u članku 172. stavku 2. definirati minimalni broj lučkih redara koje su dužne imati državne i županijske lučke uprave kao što je to napravljeno za komunalne redare u stavki 1. Članak 190. Predlaže se brisati alineju 1. u stavku 1. članka 190. budući nije jasno na što se ista točno odnosi te je ista takva alineja propisana u članku 198. što dovodi do paralelizma nadležnosti i zbunjenosti samom nadležnošću ovako kako je propisana. Članak 195. Napominje se da je stavak 2. članka 195. u suprotnosti s člankom 198. stavkom 1. Članak 198. Predlaže se brisanje alineja 4. i 5. u stavku 1. članka 198. budući su iste već sadržane u stavku 2. istog članka te ovakav način propisivanja slijedi način propisivanja nadležnosti komunalnih redara u članku 190. Članak 218. Stavak 1 Komentar: Radi se o bespravno izgrađenim objektima na pomorskom dobru koje bi trebalo imati posebnu zaštitu, a koji se legaliziraju ako su izgrađeni prije 2011. Smatramo da je pomorsko dobro opće dobro i da bi se svi bespravno sagrađeni objekti trebali ukloniti. Članak 219. Iznimka navedena u stavku 2. ovog članka kontradiktorna je cilju i svrsi donošenja ovog zakona kao i odredbama zakona sadržanima u člancima 12., 13., 14. i 15. prijedloga Zakona. Navedeno bi značilo da se svako nelegalno nasipavanje može naknadno ozakoniti uvrštenjem u prostorne planove što mijenja cijeli koncept zaštite pomorskog dobra od nasipavanja koje je deklarirano kao zabranjena ljudska radnja. Odredbom ovog članka ostavlja se mogućnost derogirati jedinu konkretnu odredbu usmjerenu uređenju upravljanja pomorskim dobrom i sankcioniranja loših praksi na pomorskom dobru i to još u širokom vremenskom periodu od dvije godine od stupanja na snagu ovog zakona. Predlažemo brisanje stavka 2. ovog članka jer je kontradiktoran ostalim odredbama i nezakonit te za posljedicu može imati pravnu nesigurnost. Članak 223(3) Komentar: Mogu , a ne moraju? S obzirom da se podzakonski akti donose kasnije, ne znamo u ovom trenutku da li će nove cijene biti povoljnije ili ne. Netko može 20 ili 50 godina zadržati povoljniju cijenu? Predlažemo da se mogu preimenuje u moraju. Djelomično prihvaćen 1. Nasipavanje je ljudska ili prirodna radnja, stoga nije prihvaćen prijedlog. 2. Pomorsko dobro opće je dobro koje se koristi sukladno namjeni, pomorsko dobro nije samo plaža već i kontejnerski terminal, brodogradilište, industrijska luka, uzgajalište i ostalo, stoga se ne može omogućiti slobodan i neometan pristup svakom dijelu pomorskog dobra; zbog toga je dio Zakona koji regulira plaže kao jednu od pojavnosti pomorskog dobra posebno određuje obvezu utvrđenja javnog interesa. 3. Ovim Zakonom regulira se nasipavanje te se propisuje prekršajna odgovornost upravo kako bi se kaznili izvođači nezakonitih radnji nasipavanja na pomorskom dobru. 4. Kod gospodarskog korištenja određenog dijela pomorskog dobra uzet će se u obzir položaj, prostorno-planska dokumentacija i obilježja prostora na kojem se gospodarsko korištenje planira. 5. Stupanj i način određivanja ograničenja ili isključenja u konkretnom slučaju određuje se sukladno obavijesti o namjeri davanja koncesije, a razlozi mogu biti, primjerice, kod brodogradilišta ili kontejnerskih terminala itd., sigurnosne prirode. 6. prijedlogom Zakona određuje se vrsta i količina materijala prikladnog za dohranu ili nasipavanje upravo zbog zaštite pomorskog dobra. 7. Ovaj Zakon ne derogira opće odredbe propisa koji uređuju zaštitu okoliša i prirode. 8. Ovim Zakonom ne dodjeljuju se stvarna prava, pravo podignuti građevinu na pomorskom dobru nije „pravo građenja“, posebni institut stvarnog prava s elementima obveznog prava, a uređen je u propisu koji uređuje vlasništvo i druga stvarna prava. 9. Plan upravljanja opći je akt jedinice lokalne samouprave te predstavlja pravnu osnovu za ishođenje dozvola iz područja graditeljstva, sukladno općem propisu o gradnji. 10. Ovaj Zakon ne favorizira koncesije, već daje alate za optimalno upravljanje pomorskim dobrom. 11. Koncesija, čak i dugotrajna, je vremenski ograničena. Predmetne odredbe nisu neusklađene s odredbama Direktive 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji. 12. Svi propisi koji uređuju zaštitu okoliša i prirode su primjenjivi i na dijelu pomorskog dobra na kojem će se provesti zahtjev, kao i propisi koji obvezuju na ishođenje dozvola iz područja gradnje i prostornog uređenja. 13. JLS koje imaju izravno pravo uređivanja prostora svoje nadležnosti u Planu upravljanja pomorskim dobrom uređuju način korištenja pomorskog dobra, kao i postojanje funkcionalne cjeline. 14. u članku 74. stavku 5. Zakona predviđa se samo najdulji rok, jedinica lokalne samouprave može izdavati dozvole i na kraći rok. 15. U članku 79. stavcima 2. i 3. navodi se osoba, u smislu pravne i fizičke osobe, što predstavlja najširi krug pravnih subjekata, uključujući i „tijela“. 16. Članak 79. stavak 3. određuje da je dohranjivanje samo alat za očuvanje izvorne obalne crte. 17. 17. U članku 80. Zakon predviđa okvire, dok primjena zakonskih mogućnosti za djelatnosti na pomorskom dobru – plažama uređuje jedinica kroz Plan upravljanja, uzimajući u obzir teren, tlo te strateški razvoj području. 18. Članak 81. stavak (5) ograničava mogućnosti, a zbog neodređenosti pojma „prijeko potrebno“, svaki pojedini slučaj utvrđivat će se u postupku ishođenja lokacijske dozvole, to jest, u postupku utvrđenja posebnih uvjeta za izvođenje zahvata. 19. Ovim Zakonom neće se omogućiti privatizacija plaža. 20. Članak 81. (3) obvezuje na održavanje plaže, ako jedinica lokalne samouprave donese odluku da ne koncesionira plažu, ona će njome upravljati kako je i određeno ovim Zakonom i Planom upravljanja. 21. Prihvaćeno, izričaj je promijenjen sukladno komentaru. 22. Koncesija za gospodarsko korištenje pomorskog dobra nije privatizacija, na koncesioniranim plažama neće se onemogućiti pristup istima, a samo obavljanje djelatnosti za koju je koncesija dana obavljat će se na ograničenom dijelu (70% to jest 50% površine, uz obvezu održavanja cjelokupne plaže – 100%). 23. Budući da nije samo plaža pomorsko dobro, nužno je omogućiti ograničenje ili isključenje dijela pomorskog dobra od opće upotrebe iz sigurnosnih, zdravstvenih i drugih razloga. 24. U vezi s člankom 112. stavkom 2. točkom 7. navodimo kako sadržaj Pravilnika o ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku nije predmet ovog zakona, a svaki propis na snazi u Republici Hrvatskoj i dalje obvezuje svakoga. 25. U članku 172. stavak 2. navodi se da je potrebno osigurati barem jednog lučkog redara. 26. Članak 173/174 navode da je riječ o upravnoj mjeri inspekcijskog nadzora. 27. Opredjeljenje za pojačani nadzor nad pomorskim dobrom je povećanje broja ovlaštenih osoba za postupanje. 28. Nadležnost inspektora zaštite okoliša ne derogira se odredbama ovoga Zakona, na područjima koji su u nadležnosti obiju inspekcija, postupci će se provoditi koordinirano. 29. Djelomično prihvaćeno, usklađeno s općim propisom. 30. Propisivanje prekršajne odgovornosti za tijela jedinice lokalne i regionalne samouprave utvrdit će se s Ministarstvom pravosuđa i uprave. 31. Prihvaća se primjedba te će se uskladiti odredbe iz članka 195. stavka 2. i 198. stavka 1. Zakona. 32. Nema legalizacije građevina na pomorskom dobru, a nužno je usklađenje stvarnog stanja sa zemljišno-knjižnim i katastarskim evidencijama, vezano na članka 218. i 219. 33. Vezano na prava koncesionara iz članka 223. Zakona, koncesionar ima stečena prava, zajamčena ugovorom i Odlukom o koncesiji sve do isteka roka na koji je ugovor sklopljen ili do prestanka koncesije na drugi Zakonom predviđen način, stoga ima i mogućnost biranja sklapanja dodatka ugovoru o koncesiji ili na izvršenje ugovora o koncesiji pod uvjetima pod kojima je sklopljen.
125 UDRUŽENJE OBRTNIKA PULA GLAVA V., LUKA POSEBNE NAMJENE Predlažemo da se u članku 148. doda novi stavak 2 koji bi glasio: (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, sportska luka može dio vezova, a najviše 10% dati na korištenje vlasnicima ribarskih plovila, koja su u trenutku izdavanja koncesija zatečena na tom području te se svojom veličinom i funkcionalnošću uklapaju u kapacitet luke. Obrazloženje: Većina domicilnih ribara koje karakteriziraju manja plovila, za privez povijesno koristi mjesne lučice. Jedan dio tih istih lučica dobio je sportsku namjenu, čime je trenutno onemogućeno ribarima daljnje korištenje veza. Na žalost imamo sportskih luka koje u svojoj blizini nemaju komunalne ili ribarske vezove pa je očito da se ribari nemaju kamo izmjestiti. Smatramo da je pomorsko dobro u većini slučajeva javno dobro te bi trebalo biti u funkciji i na korist lokalnog stanovništva. Ribarska tradicija zaslužuje dozu poštovanja i strateški je važna djelatnost u cijelom primorskom dijelu Hrvatske, stoga Vas molimo da se učini ova iznimka i dozvoli domicilnim ribarima da mogu nastaviti koristiti vezove koji su se igrom slučaja zatekli u sportskim lukama. Nije prihvaćen Plovilima gospodarskog sektora ribarstva osiurana je mogućnost korištenja ribarskog dijela luke otvorene za javni promet i luke posebne namjene - ribarske luke.
126 Udruga Zelena Istra Postojeće koncesije na pomorskom dobru i postupci u tijeku, Članak 223. Članak 223(3) Komentar: Mogu , a ne moraju? S obzirom da se podzakonski akti donose kasnije, ne znamo u ovom trenutku da li će nove cijene biti povoljnije ili ne. Netko može 20 ili 50 godina zadržati povoljniju cijenu? Predlažemo da se mogu preimenuje u moraju. Nije prihvaćen Ne želi se prejudicirati potreba izmjene svih ugovora o koncesiji.
127 Udruga Zelena Istra PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 219. Članak 219. Iznimka navedena u stavku 2. ovog članka kontradiktorna je cilju i svrsi donošenja ovog zakona kao i odredbama zakona sadržanima u člancima 12., 13., 14. i 15. prijedloga Zakona. Navedeno bi značilo da se svako nelegalno nasipavanje može naknadno ozakoniti uvrštenjem u prostorne planove što mijenja cijeli koncept zaštite pomorskog dobra od nasipavanja koje je deklarirano kao zabranjena ljudska radnja. Odredbom ovog članka ostavlja se mogućnost derogirati jedinu konkretnu odredbu usmjerenu uređenju upravljanja pomorskim dobrom i sankcioniranja loših praksi na pomorskom dobru i to još u širokom vremenskom periodu od dvije godine od stupanja na snagu ovog zakona. Predlažemo brisanje stavka 2. ovog članka jer je kontradiktoran ostalim odredbama i nezakonit te za posljedicu može imati pravnu nesigurnost. Nije prihvaćen Ovo je vremenski ograničeno pravo jedinice loklne samouprave da zadrži u prostoru postojeći nasip ukoliko za to postoji potreba. Ističemo kakav je takav nasip u cijelosti je pomorsko dobro, a kroz prostorni plan će se katastarski evidentirati i staviti u funkciju.
128 Udruga Zelena Istra PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 218. Članak 218. Stavak 1 Komentar: Radi se o bespravno izgrađenim objektima na pomorskom dobru koje bi trebalo imati posebnu zaštitu, a  koji se legaliziraju ako su izgrađeni prije 2011. Smatramo da je pomorsko dobro opće dobro i da bi se svi bespravno sagrađeni objekti trebali ukloniti. Nije prihvaćen Postavlja se pitanje da li bi se uklanjanjem mulova, gatova i istežališta, koja postoje u prostoru dugi niz godina učinila dodatne šteta eko sustvu. Na ovaj način takvi objekti ne gube status pomorskog dobra, ali se kroz prostorni plan mogu staviti u funkciju i redovno održavati.
129 Udruga Zelena Istra GLAVA III., INSPEKCIJSKI NADZOR Članak 167. Predlaže se brisanje alineje 4. u stavku 1. članka 167. budući je tekst iste već sadržan u alineji 3. i 5. Predlaže se propisivanje prekršajnih odredbi u slučaju ne postupanja po stavku 1. članka 170. budući osiguravanje prihoda od obavljanja djelatnosti komunalnih redara nije dovoljna motivacija JLS za podnošenje zahtjeva Ministarstvu. Iskustvo prijava na Zeleni telefon Udruge Sunce pokazalo nam je da su, nažalost, često subjekti protupravnih devastacija na pomorskom dobru bili upravo lokalne vlasti ili investitori u dogovoru s lokalnim vlastima. Stoga je potrebno unijeti prekršajne odredbe kako bi se osiguralo podnošenje ovih zahtjeva od strane izvršnih tijela JLS i osigurati kontinuirani nadzor nad radom komunalnih redara u obavljanju poslova propisanih ovim Zakonom. Pozdravljamo propisivanje potrebe za stručnim osposobljavanjem komunalnih i lučkih redara u obavljanju poslova koji su im povjereni ovim Zakonom budući isto zagovaramo već godinama. Djelomično prihvaćen U tekstu NPZ-a će se uputiti na opći zakon koji uređuje prekršaje Propisana je kazna za izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave, (članak 207. stavak 1.)
130 Udruga Zelena Istra GLAVA III., INSPEKCIJSKI NADZOR Članak 173/174 Predlaže se dodavanje naslova: Upravne mjere inspekcijskog nadzora pomorskog dobra, prije naslova članka 174. „Zabrana korištenja pomorskog dobra“ budući nije posve jasno na što se sljedeći članci odnose.   Predlaže se izbjegavati paralelizam nadležnosti u propisivanju budući će isti u praksi neminovno ponovno dovesti do sukoba nadležnosti koji može biti pozitivan ili negativan. Iako su sada propisane ovlasti komunalnih i lučkih redara koje su nedostajale u starom zakonskom tekstu, i dalje su neke ovlasti zajedničke inspektorima pomorskog dobra, komunalnim i lučkim redarima. Također, potrebno je unijeti u zakonski tekst potrebu koordiniranog nadzora i suradnje inspektora pomorskog dobra i komunalnih redara s inspektorima zaštite okoliša kad se radi o zahvatima na pomorskom dobru koji propisuju nadležnost za nadzor inspektora zaštite okoliša i prirode sukladno propisima iz zaštite okoliša i prirode te Zakona o državnom inspektoratu. Djelomično prihvaćen Razmotrit će se izmjena naslova nad člancima. Nema zapreke za koordinirani nadzor više nadležnih tijela stoga nema potrebe isto dodatno zakonom propisivati.
131 Udruga Zelena Istra GLAVA III., INSPEKCIJSKI NADZOR Članak 172. Predlaže se u članku 172. stavku 2. definirati minimalni broj lučkih redara koje su dužne imati državne i županijske lučke uprave kao što je to napravljeno za komunalne redare u stavki 1. Prihvaćen Izmijenit će se odredba na način da mora biti najmanje jedan lučki redar.
132 Udruga Zelena Istra GLAVA III., INSPEKCIJSKI NADZOR Članak 167. Predlaže se brisanje alineje 4. u stavku 1. članka 167. budući je tekst iste već sadržan u alineji 3. i 5. Predlaže se propisivanje prekršajnih odredbi u slučaju ne postupanja po stavku 1. članka 170. budući osiguravanje prihoda od obavljanja djelatnosti komunalnih redara nije dovoljna motivacija JLS za podnošenje zahtjeva Ministarstvu. Iskustvo prijava na Zeleni telefon Udruge Sunce pokazalo nam je da su, nažalost, često subjekti protupravnih devastacija na pomorskom dobru bili upravo lokalne vlasti ili investitori u dogovoru s lokalnim vlastima. Stoga je potrebno unijeti prekršajne odredbe kako bi se osiguralo podnošenje ovih zahtjeva od strane izvršnih tijela JLS i osigurati kontinuirani nadzor nad radom komunalnih redara u obavljanju poslova propisanih ovim Zakonom. Pozdravljamo propisivanje potrebe za stručnim osposobljavanjem komunalnih i lučkih redara u obavljanju poslova koji su im povjereni ovim Zakonom budući isto zagovaramo već godinama. Djelomično prihvaćen U tekstu NPZ-a će se uputiti na opći zakon koji uređuje prekršaje. Propisana je kazna za izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave, (članak 207. stavak 1.)
133 Udruga Zelena Istra Načelo zadovoljavanja javnog interesa, Članak 86. Članak 86. Predlaže se brisati stavke 2. i 3. članka 86. Tražimo da se nedvosmisleno zabrani isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra. Ukoliko povežemo čl.86(2) I čl.2 (22) gdje se definira pojam ograničavanje opće upotrebe pomorskog dobra je ograđivanje ili drugo otežavanje pristupa dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra. Možemo zaključiti da će se plaže koje idu u koncesiju moći ograđivati ili će se otežavati pristup dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra! Prihvaćen Zakon ne dopušta ograđivanje plaže. Cijela plaža je dostupna svima, a postoci govore o obuhvatu plaže na kojem koncesionar može obavljati gospodarske djelatnosti temeljem koncesije.
134 Udruga Zelena Istra Uređena morska plaža, Članak 81. Članak 81. Predlaže se izmijeniti stavak 5. članka 81. na način da isti glasi: (5) Dohranjivanje plaže je dopremanje i razastiranje kamenog materijala i morskog biljnog materijala (lažine), pijeska ili šljunka na površinu žala, bez prisustva veće količine praha i/ili gline, sa svrhom nadomještanja količine materijala koja je trajno izgubljena uslijed prirodnih procesa, a izvodi se u iznimnim situacijama ukoliko je ocijenjeno prijeko potrebnim i u skladu s važećim Planom iz članka 43. stavka 4. koji mora sadržavati plan dohrane. Čl.81 (2) Komentar:. Nema razloga i opravdanja da se na uređenim plažama preferiraju isključivo koncesije ispred dozvola/odobrenja. Ukoliko ovaj članak povežemo sa člancima 82.84. i 86. otvaraju se mogućnosti da se uređena plaža privatizira te da se ograniči javno korištenje plaža za razliku od dozvola koje nemaju mogućnost isključivanja. Čl.81 (3) Ovaj članak upućuje dokazuje iskrivljeno poimanje plaže i njezine funkcije. Dakle prema autoru, pravilo je da plaža bude u koncesiji, a samo ako to nije, onda se ima uključiti jedinica lokalne samouprave za njezino održavanje. Plažu može i mora održavati jedinica lokalne samouprave jer to ne spada u njezine skupe i zahtjevne aktivnosti, a koncesija na plažu je nepotrebna. Djelomično prihvaćen NPZ ne smije biti nedorečen, stoga bi trebalo propisati koje su to iznimne situacije. Koncesija je osnovni institut temeljem kojega se gospodarski koristi pomorsko dobro. Koncesija pruža veća ulaganja u održavanje i unaprijeđenije pomorskog dobra, dok ovlaštenik dozvole nema nikakva prava niti obveze održavati i unaprjeđivati pomorsko dobro, već samo pravo obavljati djelatnost. Također, prihodi od koncesije su veći, a sredstva ostvarena su namjenska sredstva te se moraju uložiti u daljnje unaprijeđenije pomorskog dobra. Izmijenit će se naziv plaže
135 Udruga Zelena Istra GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 79. Predlaže se u članku 79. stavcima 2. i 3. dodati riječ „tijelo“ pored riječi osoba, budući je osoba preuzak pojam i ne odnosi se na sve moguće situacije koje predviđa zakon. Predlaže se brisanje stavka 3. članka 79. budući je dohrana nešto što bi se trebalo dozvoliti samo iznimno zbog posljedica koje prouzrokuje na biljni i životinjski svijet u moru uslijed odnošenja materijala dohrane djelovanjem vjetrova u more. Na ovakav način propisano, predstavlja pravilo, a ne iznimku. Podredno se predlaže dodati riječ „iznimno“ prije riječi može dohranjivati. Prihvaćen Definirat će se jedinica lokalne samouprave odnosno koncesionar, kao osoba koja upravlja plažom. NPZ ne smije biti nedorečen, stoga bi trebalo propisati koje su to iznimne situacije. NPZ samo definira što je dohrana, a kako bi se dohrana jasno razlučila od nasipavanja.
136 Udruga Zelena Istra GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 74. Predlaže se brisati članak 74. stavak 5. budući isti predviđa neopravdano dug rok za izdavanje dozvola za obavljanje privremenih ili prigodnih djelatnosti u kojem su moguće promjene koje bi dovele u pitanje samu svrhu izdavanja dozvola. . U praksi bi to značilo da se privremena djelatnost može ponavljati od istih ili različitih subjekta i dovesti do toga da se ulaz na taj dio pomorskog dobra cijelo ljeto naplaćuje i da građani budu isključeni iz korištenja ovog dijela pomorskog dobra. Nije prihvaćen Ova iznimka odnosi se na organizaciju koncerata na pomorskom dobru koji značajno doprinose promociji hrvatske obale u svijetu, ali omogućava i lokalnom stanovništvu da uživa u koncertima svjetski poznatih umjetnika čiji nastup lokalna samouprava ne bi mogla financirati.
137 Udruga Zelena Istra GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 55 (4) Smatramo da svaka koncesija koja traje duže od 50 godina je zapravo vlasništvo. Kakva se to investicija ne može amortizirati u 50 godina? Rok na koji se daje koncesija utvrđuje se Studijom opravdanosti davanja koncesije, posebno vodeći računa da rok na koji se koncesija daje ne ograničava tržišno natjecanje. Takva odredba nije u skladu s Direktivom 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji, jedno od bitnih obilježja koncesije jest njezina vremenska ograničenost. Države članice svojim implementacijskim mjerama moraju predvidjeti da se koncesija uvijek dodjeljuje na određeno vrijeme, koje već u dokumentaciji za nadmetanje mora biti istaknuto ili u njoj treba biti jasno naznačeno da je trajanje koncesije predmet pregovora u postupku dodjele koncesije. Napokon, Direktivom 2014/23/EU nije regulirana mogućnost produljenja koncesije. Njome se striktno propisuje da je produljiti trajanje koncesije dopušteno samo ako je u dokumentaciji za nadmetanje izričito utvrđena takva mogućnost izmjene ugovora o koncesiji. Stoga je Nacrt novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama potrebno uskladiti sa spomenutim europskim propisom. Primljeno na znanje Zakon samo otvara mogućnost, s time da je za raspis takvog natječaja potrebna suglasnost Hrvatskog sabora.
138 Udruga Zelena Istra GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Članak 18. stavak 5. S obzirom da postoji mogućnost da i jednostavniji građevinski radovi za koje nije potrebno ishoditi dozvole sukladno propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju prouzrokuju štetu u okolišu te su kao takvi prepoznati i u aktima kojima se uređuju pitanja procjene utjecaja zahvata na okoliš predlaže se da se stavak 5. ovog članka izmijeni i glasi: (5) Za građenje jednostavnih i drugih građevina i radove na pomorskom dobru, za koje nije potrebno ishoditi dozvole sukladno propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja, investitor je dužan prije započinjanja radova izraditi projektnu dokumentaciju te provesti odgovarajuće postupke sukladno propisima kojima se uređuje zaštita okoliša.” Stavak 6 Komentar: dodjeljuje se stvarno pravo - pravo građenja na temelju dozvole (nekadašnjeg koncesijskog odobrenja), makar na općem dobru takvo pravo nije moguće van instituta koncesioniranja? Djelomično prihvaćen Raspravit će se predložena izmjena s nadležnim tijelom državne uprave. Izričaj će se izmijeniti tako da glasi "pravo na građenje".
139 Udruga Zelena Istra GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Članak 17. U stavku 2 predlažemo da se izričito navede da se na temelju koncesije za gospodarsko korištenje ne smije graditi na pomorskom dobru. Nije prihvaćen primjedba se ne prihvaća, građenje u okviru koncesije za gospodarsko korištenje pomorskog dobra mora biti omogućeno zbog same gospodarske djelatnosti za koju se daje, kao što je izgradnja lučkih objekata poput lukobrana, navoza i ostalog.
140 Udruga Zelena Istra GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Članak 12. Udruge za zaštitu okoliša u posljednjih 3 godine primjećuju porast prijava građana koje se odnose na nasipavanje mora i obale. Takve ljudske radnje imaju raspon od projekata uređenja lokalnih šetnjica do osiguravanja mjesta za ručnike. Materijal kojim se navedeno izvodi je nerijetko takvog sastava da ga nije moguće pronaći u širem krugu okoliša u kojem se vrši intervencija te skoro sigurno možemo tvrditi da se prirodnim procesima nikad ne bi „našao“ na takvom području. Ono što je posebno problematično je nasipavanje građevinskim otpadom te ignoriranje ishođenja ikakvih dozvola, kamoli provođenja okolišnih postupaka za isto. Nasipavanje nesporno uzrokuje nepovratnu štetu morskom okolišu, navedeno su potvrdila znanstvena istraživanja. U okviru projekta Sačuvajmo Ekosustave Jadranskog mora Aktivnim Sudjelovanjem – SEAS upustili smo se u istraživanje utjecaja nasipavanja obale i dohranjivanja plaža na morske pridnene zajednice pod palicom stručnjakinje dr. sc. Silvije Kipson. Pregledni rad dr. sc. Kipson pruža nam prozor u podmorje i navodi primjere kako korištenje neadekvatnog materijala za nasipavanje plaže dovodi do različitih promjena biogeokemije okoliša koji time prestaje biti pogodno stanište za dotadašnje organizme. Predloženi tekst zakona koji bi trebao jasno i glasno zauzeti stav protiv uništavanja pomorskog dobra ne osigurava zaštitu, štoviše na više mjesta otvara prostor da se pod izlikom „redovnog upravljanja“ područja dozvoli nasipavanje i to od strane upravo onih javnopravnih tijela koja bi isto trebala spriječiti. Ovako predložen tekst zakona, koji u iznimkama od pravila praktički obuhvaća sve moguće radnje kojima se izbjegava zakonom utvrđena zabrana, sam zakon čini kontradiktornim navedenim razlozima donošenja i procijenjenim učinkom propisa. Posebno je problematična odredba iz stavka 5. ovoga članka koja dopušta svim jedinicama lokalne samouprave da ozakone sva nasipavanja koje se predvide planom upravljanja bez ograničenja količine, odnosno površine nasipanih dijelova i bez procjene kumulativnog učinka takvih nasipavanja na okoliš. S ovim u skladu predlažu se sljedeće izmjene članka 12.: Članak 12., stavak 5. izmijeniti na način: (5) Iznimno od stavka 3. ovog članka, nasipavanje je dozvoljeno u okviru redovnog upravljanja pomorskim dobrom, ukoliko je ocijenjeno prijeko potrebnim i ako je u skladu s važećim planom upravljanja pomorskim dobrom za tekuću godinu, prostornim planovima i propisima koji uređuju prostorno uređenje, zaštitu prirode i okoliša i gradnju, te u okviru izvanrednog upravljanja pomorskim dobrom. Iza stavka 5., potrebno je dodati sljedeće stavke: (6) Odluci o nasipavanju iz stavka 4. i 5. moguće je pristupiti tek kada su se razmotrili svi drugi oblici uređenja pomorskog dobra koji ne uključuju mijenjanje prirodnih značajki obale. (7) Nasipavanje iz stavka 4. i 5. mora biti učinjeno na mjestima i na način da ne zahtijeva kontinuirane dohrane. Stavak 6., izmijeniti na način: (8) Prije početka nasipavanja iz stavaka 4. i 5. ovog članka mora se izraditi projektna dokumentacija nasipavanja od strane ovlaštene osobe, a koja dokumentacija će uključivati alternativne opcije nasipavanju i razloge nepristupanja istima te koja će biti usklađena s prostornim planovima i propisima koji uređuju zaštitu prirode i okoliša, a kojom će se odrediti obuhvat zahvata, način nasipavanja kao i vrsta materijala korištenog za nasipavanje te uvjeti održavanja nasipa. Stavak 7. izmijeniti na način: (9) Za nasipavanje mora iz stavaka 4. i 5. ovog članka mora se koristiti neonečišćeni geološki materijal koji je sličan ili istovjetan prirodno najzastupljenijem materijalu s nasipane lokacije te koji ne sadrži primjese praha i gline. Djelomično prihvaćen Predmetne primjedbe i prijedlozi raspravit će se dodatno s nadležnim državnim tijelom.
141 Udruga Zelena Istra UVODNE ODREDBE, Članak 2. Čl.2. (22) Predlaže se izbacivanje mogućnosti ograđivanja i naplate pomorskog dobra. Nije prihvaćen Mogućnost ograđivanja dijela pomorskog dobra mora se omogućiti zbog sigurnosnih razloga i zaštite života i zdravlja ljudi, kao što je to, primjerice, zabrana pristupa naftnim postrojenjima, platformama i terminalima s ukapljenim prirodnim plinom i sl., što sve predstavlja dio pomorskog dobra, jednako kao i plaža ili šetnica.
142 Udruga Zelena Istra UVODNE ODREDBE, Članak 2. Predlaže se izmijeniti članak 2. točku 20. na način da isti glasi: nasipavanje mora je ljudska radnja kojom se proširuje kopno u more. Nije prihvaćen Nasipavanje može biti prirodna ili ljudska radnja.
143 Udruga Zelena Istra Morska plaža hotela, kampa i turističkog naselja, Članak 84. Članak 84. Komentar: Predlažemo brisanje ovog članka. Brisanje pojma morske plaže hotela, kampa i turističkog naselja. Ovaj članak u kombinaciji sa čl. 82. i čl. i čl.65(2) koji omogućuje koncesije na zahtjev vodi ka privatizaciji pomorskog dobra! Prihvaćen Izmijenit će se naziv plaže
144 Udruga Zelena Istra Javna morska plaža, Članak 83. Članak 83. Predlaže se brisati dio stavka 1. članka 83. na način da isti glasi: (1)Javna morska plaža je samostalna, uređena morska plaža, infrastrukturno opremljena, a služi svim građanima. Plaže nisu tu zbog hotela, kampova i turističkih naselja, niti je njihova funkcija istima služiti. Djelomično prihvaćen Zakon ne dopušta ograđivanje plaža. Cijela plaža je dostupna svima te služi svima.
145 Udruga Zelena Istra Uređena morska plaža, Članak 82. Članak 82. Predlaže se brisati alineju 2 stavka 1. članka 82. budući morska plaža ne može biti okarakterizirana kao plaža hotela, kampa i turističkog naselja. Plaže nisu tu zbog hotela, kampova i turističkih naselja, niti je njihova funkcija istima služiti. S tim u vezi predlaže se brisanje članka 84. Prihvaćen Izmijenit će se naziv plaže
146 Udruga Zelena Istra Uređena morska plaža, Članak 81. Članak 81. Predlaže se izmijeniti stavak 5. članka 81. na način da isti glasi: (5) Dohranjivanje plaže je dopremanje i razastiranje kamenog materijala i morskog biljnog materijala (lažine), pijeska ili šljunka na površinu žala, bez prisustva veće količine praha i/ili gline, sa svrhom nadomještanja količine materijala koja je trajno izgubljena uslijed prirodnih procesa, a izvodi se u iznimnim situacijama ukoliko je ocijenjeno prijeko potrebnim i u skladu s važećim Planom iz članka 43. stavka 4. koji mora sadržavati plan dohrane. Čl.81 (2) Komentar:. Nema razloga i opravdanja da se na uređenim plažama preferiraju isključivo koncesije ispred dozvola/odobrenja. Ukoliko ovaj članak povežemo sa člancima 82.84. i 86. otvaraju se mogućnosti da se uređena plaža privatizira te da se ograniči javno korištenje plaža za razliku od dozvola koje nemaju mogućnost isključivanja. Čl.81 (3) Ovaj članak upućuje dokazuje iskrivljeno poimanje plaže i njezine funkcije. Dakle prema autoru, pravilo je da plaža bude u koncesiji, a samo ako to nije, onda se ima uključiti jedinica lokalne samouprave za njezino održavanje. Plažu može i mora održavati jedinica lokalne samouprave jer to ne spada u njezine skupe i zahtjevne aktivnosti, a koncesija na plažu je nepotrebna. Djelomično prihvaćen NPZ ne smije biti nedorečen, stoga bi trebalo propisati koje su to iznimne situacije. Koncesija je osnovni institut temeljem kojega se gospodarski koristi pomorsko dobro. Koncesija pruža veća ulaganja u održavanje i unaprijeđenije pomorskog dobra, dok ovlaštenik dozvole nema nikakva prava niti obveze održavati i unaprjeđivati pomorsko dobro, već samo pravo obavljati djelatnost. Također, prihodi od koncesije su veći, a sredstva ostvarena su namjenska sredstva te se moraju uložiti u daljnje unaprijeđenije pomorskog dobra. Izmijenit će se naziv plaže
147 Udruga Zelena Istra Načelo zadovoljavanja javnog interesa, Članak 86. Članak 86. Predlaže se brisati stavke 2. i 3. članka 86. Tražimo da se nedvosmisleno zabrani isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra. Ukoliko povežemo čl.86(2) I čl.2 (22) gdje se definira pojam ograničavanje opće upotrebe pomorskog dobra je ograđivanje ili drugo otežavanje pristupa dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra. Možemo zaključiti da će se plaže koje idu u koncesiju moći ograđivati ili će se otežavati pristup dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra! Prihvaćen Zakon ne dopušta ograđivanje plaže. Cijela plaža je dostupna svima, a postoci govore o obuhvatu plaže na kojem koncesionar može obavljati gospodarske djelatnosti temeljem koncesije.
148 Udruga Zelena Istra Morske plaže, Članak 79. Članak 79. Predlaže se u članku 79. stavcima 2. i 3. dodati riječ „tijelo“ pored riječi osoba, budući je osoba preuzak pojam i ne odnosi se na sve moguće situacije koje predviđa zakon. Predlaže se brisanje stavka 3. članka 79. budući je dohrana nešto što bi se trebalo dozvoliti samo iznimno zbog posljedica koje prouzrokuje na biljni i životinjski svijet u moru uslijed odnošenja materijala dohrane djelovanjem vjetrova u more. Na ovakav način propisano, predstavlja pravilo, a ne iznimku. Podredno se predlaže dodati riječ „iznimno“ prije riječi može dohranjivati. Članak 80. Predlaže se brisanje riječi „u pravilu“ u stavku 2. članka 80.   Predlaže se u članku 81. stavku 4. dodati riječ „tijelo“ pored riječi osoba, budući je osoba preuzak pojam i ne odnosi se na sve moguće situacije koje predviđa zakon, primjerice na JLS. Članak 81. Predlaže se izmijeniti stavak 5. članka 81. na način da isti glasi: (5) Dohranjivanje plaže je dopremanje i razastiranje kamenog materijala i morskog biljnog materijala (lažine), pijeska ili šljunka na površinu žala, bez prisustva veće količine praha i/ili gline, sa svrhom nadomještanja količine materijala koja je trajno izgubljena uslijed prirodnih procesa, a izvodi se u iznimnim situacijama ukoliko je ocijenjeno prijeko potrebnim i u skladu s važećim Planom iz članka 43. stavka 4. koji mora sadržavati plan dohrane. Čl.81 (2) Komentar:. Nema razloga i opravdanja da se na uređenim plažama preferiraju isključivo koncesije ispred dozvola/odobrenja. Ukoliko ovaj članak povežemo sa člancima 82.84. i 86. otvaraju se mogućnosti da se uređena plaža privatizira te da se ograniči javno korištenje plaža za razliku od dozvola koje nemaju mogućnost isključivanja. Čl.81 (3) Ovaj članak upućuje dokazuje iskrivljeno poimanje plaže i njezine funkcije. Dakle prema autoru, pravilo je da plaža bude u koncesiji, a samo ako to nije, onda se ima uključiti jedinica lokalne samouprave za njezino održavanje. Plažu može i mora održavati jedinica lokalne samouprave jer to ne spada u njezine skupe i zahtjevne aktivnosti, a koncesija na plažu je nepotrebna. Članak 82. Predlaže se brisati alineju 2 stavka 1. članka 82. budući morska plaža ne može biti okarakterizirana kao plaža hotela, kampa i turističkog naselja. Plaže nisu tu zbog hotela, kampova i turističkih naselja, niti je njihova funkcija istima služiti. S tim u vezi predlaže se brisanje članka 84. Članak 83. Predlaže se brisati dio stavka 1. članka 83. na način da isti glasi: (1)Javna morska plaža je samostalna, uređena morska plaža, infrastrukturno opremljena, a služi svim građanima. Plaže nisu tu zbog hotela, kampova i turističkih naselja, niti je njihova funkcija istima služiti. Članak 84. Komentar: Tražimo brisanje ovog članka. Brisanje pojma morske plaže hotela, kampa i turističkog naselja. Ovaj članak u kombinaciji sa čl. 82. i čl. i čl.65(2) koji omogućuje koncesije na zahtjev vodi ka privatizaciji pomorskog dobra!  Članak 86. Predlaže se brisati stavke 2. i 3. članka 86. Tražimo da se nedvosmisleno zabrani isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra. Ukoliko povežemo čl.86(2) I čl.2 (22) gdje se definira pojam ograničavanje opće upotrebe pomorskog dobra je ograđivanje ili drugo otežavanje pristupa dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra. Možemo zaključiti da će se plaže koje idu u koncesiju moći ograđivati ili će se otežavati pristup dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra! Djelomično prihvaćen Članak 79. Da definirat će se Jedinica lokalne samouprave ili koncesionar, kao osoba koja upravlja plažom. Članak 79. stavak 3. NPZ ne smije biti nedorečen, stoga bi trebalo propisati koje su to iznimne situacije. NPZ samo definira što je dohrana, a kako bi se dohrana jasno razlučila od nasipavanja. Članak 80. Koncesija je osnovni institut temeljem kojega se gospodarski koristi pomorsko dobro. Koncesija pruža veća ulaganja u održavanje i unaprijeđenije pomorskog dobra, dok ovlaštenik dozvole nema nikakva prava niti obveze održavati i unaprjeđivati pomorsko dobro, već samo pravo obavljati djelatnost. Također, prihodi od koncesije su veći, a sredstva ostvarena su namjenska sredstva te se moraju uložiti u daljnje unaprijeđenije pomorskog dobra Članak 81. NPZ ne smije biti nedorečen, stoga bi trebalo propisati koje su to iznimne situacije. Članak 81 stavak 2. i 3. Koncesija je osnovni institut temeljem kojega se gospodarski koristi pomorsko dobro. Koncesija pruža veća ulaganja u održavanje i unaprijeđenije pomorskog dobra, dok ovlaštenik dozvole nema nikakva prava niti obveze održavati i unaprjeđivati pomorsko dobro, već samo pravo obavljati djelatnost. Također, prihodi od koncesije su veći, a sredstva ostvarena su namjenska sredstva te se moraju uložiti u daljnje unaprijeđenije pomorskog dobra. Članak 82. Izmijenit će se naziv plaže Članak 83. Nesporno je da plaža koristi i ugostiteljsko - turističkim objektima, svima pod istim uvjetima Članak 84. Izmijenit će se naziv plaže Članak 86. Zakon ne dopušta ograđivanje plaža. Cijela plaža je dostupna svima, a postoci govore o obuhvatu plaže na kojem koncesionar može obavljati gospodarske djelatnosti temeljem koncesije.
149 Udruga Zelena Istra GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 65. Predlaže se brisanje članka 65. u cijelosti, a podredno brisanje samo iznimno problematičnih stavaka 2. i 3. U stavku 2. leži opasnost da pomorsko dobro i njegova mogućnost prioritetnog koncesioniranja (kroz konstrukciju prostorno funkcionalnih cjelina) služi podizanju vrijednosti, bilo postojećih turističko-apartmanskih i ugostiteljskih objekata, bilo još nekonzumiranih turističkih zona u izdvojenim građevinskim područjima kojima bi to dalo dodatnu tržišnu vrijednost, a mešetarima zemljištem uz obalu priliku za dodatnu brzu zaradu. Smatramo da se na ovaj način pogoduje hotelskom lobiju te da se potiče privatizacija uređenih plaža. Svaki hotel i kamp iskoristit će ovu mogućnost i zatražiti će koncesiju na zahtjev i dokazat će gospodarsku povezanost. Također čl.81, čl.82 i čl.84. i čl.86 se dodatno omogućuje da se takva plaža privatizira te da se isključi javnost, pa čak i da se ograđuje i naplaćuje ulaz jer se koncesionar može pozvati na čl.2 (22). Članak 74. Predlaže se brisati članak 74. stavak 5. budući isti predviđa neopravdano dug rok za izdavanje dozvola za obavljanje privremenih ili prigodnih djelatnosti u kojem su moguće promjene koje bi dovele u pitanje samu svrhu izdavanja dozvola. . U praksi bi to značilo da se privremena djelatnost može ponavljati od istih ili različitih subjekta i dovesti do toga da se ulaz na taj dio pomorskog dobra cijelo ljeto naplaćuje i da građani budu isključeni iz korištenja ovog dijela pomorskog dobra. Članak 79. Predlaže se u članku 79. stavcima 2. i 3. dodati riječ „tijelo“ pored riječi osoba, budući je osoba preuzak pojam i ne odnosi se na sve moguće situacije koje predviđa zakon. Predlaže se brisanje stavka 3. članka 79. budući je dohrana nešto što bi se trebalo dozvoliti samo iznimno zbog posljedica koje prouzrokuje na biljni i životinjski svijet u moru uslijed odnošenja materijala dohrane djelovanjem vjetrova u more. Na ovakav način propisano, predstavlja pravilo, a ne iznimku. Podredno se predlaže dodati riječ „iznimno“ prije riječi može dohranjivati. Članak 80. Predlaže se brisanje riječi „u pravilu“ u stavku 2. članka 80.   Predlaže se u članku 81. stavku 4. dodati riječ „tijelo“ pored riječi osoba, budući je osoba preuzak pojam i ne odnosi se na sve moguće situacije koje predviđa zakon, primjerice na JLS. Članak 81. Predlaže se izmijeniti stavak 5. članka 81. na način da isti glasi: (5) Dohranjivanje plaže je dopremanje i razastiranje kamenog materijala i morskog biljnog materijala (lažine), pijeska ili šljunka na površinu žala, bez prisustva veće količine praha i/ili gline, sa svrhom nadomještanja količine materijala koja je trajno izgubljena uslijed prirodnih procesa, a izvodi se u iznimnim situacijama ukoliko je ocijenjeno prijeko potrebnim i u skladu s važećim Planom iz članka 43. stavka 4. koji mora sadržavati plan dohrane. Čl.81 (2) Komentar:. Nema razloga i opravdanja da se na uređenim plažama preferiraju isključivo koncesije ispred dozvola/odobrenja. Ukoliko ovaj članak povežemo sa člancima 82.84. i 86. otvaraju se mogućnosti da se uređena plaža privatizira te da se ograniči javno korištenje plaža za razliku od dozvola koje nemaju mogućnost isključivanja. Čl.81 (3) Ovaj članak upućuje dokazuje iskrivljeno poimanje plaže i njezine funkcije. Dakle prema autoru, pravilo je da plaža bude u koncesiji, a samo ako to nije, onda se ima uključiti jedinica lokalne samouprave za njezino održavanje. Plažu može i mora održavati jedinica lokalne samouprave jer to ne spada u njezine skupe i zahtjevne aktivnosti, a koncesija na plažu je nepotrebna. Članak 82. Predlaže se brisati alineju 2 stavka 1. članka 82. budući morska plaža ne može biti okarakterizirana kao plaža hotela, kampa i turističkog naselja. Plaže nisu tu zbog hotela, kampova i turističkih naselja, niti je njihova funkcija istima služiti. S tim u vezi predlaže se brisanje članka 84. Članak 83. Predlaže se brisati dio stavka 1. članka 83. na način da isti glasi: (1)Javna morska plaža je samostalna, uređena morska plaža, infrastrukturno opremljena, a služi svim građanima. Plaže nisu tu zbog hotela, kampova i turističkih naselja, niti je njihova funkcija istima služiti. Članak 84. Komentar: Tražimo brisanje ovog članka. Brisanje pojma morske plaže hotela, kampa i turističkog naselja. Ovaj članak u kombinaciji sa čl. 82. i čl. i čl.65(2) koji omogućuje koncesije na zahtjev vodi ka privatizaciji pomorskog dobra!  Članak 86. Predlaže se brisati stavke 2. i 3. članka 86. Tražimo da se nedvosmisleno zabrani isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra. Ukoliko povežemo čl.86(2) I čl.2 (22) gdje se definira pojam ograničavanje opće upotrebe pomorskog dobra je ograđivanje ili drugo otežavanje pristupa dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra. Možemo zaključiti da će se plaže koje idu u koncesiju moći ograđivati ili će se otežavati pristup dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra! Djelomično prihvaćen NPZ omogućuje davanje koncesije na zahtjev vodeći računa da se time ne narušava tržišno natjecanje, a kao uvjet za dobivanje koncesije bez provođenja javnog prikupljanja ponuda propisuje da naknada za koncesiju ne može biti niža od dvostruke naknade postignute na natječaju za takav, odnosno sličan predmet koncesije u godini koja prethodi godini podnošenja zahtjeva. Navedeno je u skladu sa krovnim Zakonom o koncesijama koji omogućuje davanje koncesije na zahtjev u slučajevima kada postojeća i/ili planirana gospodarska aktivnost gospodarskog subjekta na određenoj lokaciji čini s predmetom koncesije za koju se zahtjev podnosi neodvojivu tehnološku ili funkcionalnu cjelinu. Ova iznimka odnosi se na organizaciju koncerata na pomorskom dobru koji značajno doprinose promociji hrvatske obale u svijetu, ali omogućava i lokalnom stanovništvu da uživa u koncertima svjetski poznatih umjetnika čiji nastup lokalna samouprava ne bi mogla financirati. Definirat će se jedinica lokalne samouprave odnosno koncesionar, kao osoba koja upravlja plažom Samo se definira dohrana, ne obveza dohranjivanja, a kako bi se jasno razlučila dohrana od nasipavanja. Koncesija je osnovni institut temeljem kojega se gospodarski koristi pomorsko dobro. Koncesija pruža veća ulaganja u održavanje i unaprijeđenije pomorskog dobra, dok ovlaštenik dozvole nema nikakva prava niti obveze održavati i unaprjeđivati pomorsko dobro, već samo pravo obavljati djelatnost. Također, prihodi od koncesije su veći, a sredstva ostvarena su namjenska sredstva te se moraju uložiti u daljnje unaprijeđenije pomorskog dobra. NPZ ne smije biti nedorečen, stoga bi trebalo propisati koje su to iznimne situacije Izmijenit će se naziv plaže Zakon ne dopušta ograđivanje plaža. Cijela plaža je dostupna svima, a postoci govore o obuhvatu plaže na kojem koncesionar može obavljati gospodarske djelatnosti temeljem koncesije
150 Udruga Zelena Istra GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Predlaže se u članku 42. dodati alineju – imenuje Povjerenstvo za granice pomorskog dobra Članak 43. Komentar:Treba dodati da u planu treba navesti ime ovlaštenika, datuma početka i roka dozvola i koncesija, te iznos naknada. Članak 45. Komentar: Ovim prijedlogom Zakona se favoriziraju koncesije na uređenim plažama jer država ima veće financijske koristi od koncesija, dok naknade za dozvole idu isključivo JLS I JLRS. Neke su plaže uređene javnim novcem i njihovo se održavanje plaćalo do sada naknadama za koncesijska odobrenja za puno malih djelatnosti. Smatramo da na uređenim plažama izgrađenim javnim novcem ne bi trebalo davati koncesiju jednom poduzetniku. Članak 55 (4) Smatramo da svaka koncesija koja traje duže od 50 godina je zapravo vlasništvo. Kakva se to investicija ne može amortizirati u 50 godina? Rok na koji se daje koncesija utvrđuje se Studijom opravdanosti davanja koncesije, posebno vodeći računa da rok na koji se koncesija daje ne ograničava tržišno natjecanje. Takva odredba nije u skladu s Direktivom 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji, jedno od bitnih obilježja koncesije jest njezina vremenska ograničenost. Države članice svojim implementacijskim mjerama moraju predvidjeti da se koncesija uvijek dodjeljuje na određeno vrijeme, koje već u dokumentaciji za nadmetanje mora biti istaknuto ili u njoj treba biti jasno naznačeno da je trajanje koncesije predmet pregovora u postupku dodjele koncesije. Napokon, Direktivom 2014/23/EU nije regulirana mogućnost produljenja koncesije. Njome se striktno propisuje da je produljiti trajanje koncesije dopušteno samo ako je u dokumentaciji za nadmetanje izričito utvrđena takva mogućnost izmjene ugovora o koncesiji. Stoga je Nacrt novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama potrebno uskladiti sa spomenutim europskim propisom. Članak 59. Predlaže se izmijeniti članak 59. stavak 1. na način da isti glasi: Davatelj koncesije dužan je, ukoliko koncesija na pomorskom dobru uključuje provedbu zahvata u prostoru, sukladno propisima koji uređuju prostorno uređenje i zaštitu okoliša, do dana slanja obavijesti o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru ishoditi potrebna rješenja sukladno propisima kojima se uređuje zaštita okoliša i lokacijsku dozvolu. Djelomično prihvaćen 1. Granice će utvrđivati Ministarstvo, ne Povjerenstvo sukladno uputi Ministasrtva pravosuđa i uprave. 2. Vlada Republike Hrvatske Uredbom propisuje vrste djelatnosti, visinu minimalne naknade za dodjelu dozvola na pomorskom dobru. Nije moguće u Planu navesti ime ovlaštenika, datuma početka i roka dozvola i koncesija, te iznos naknada budući da se dozvole daju temeljem plana. 3. Koncesija je osnovni institut temeljem kojega se gospodarski koristi pomorsko dobro. Koncesija pruža veća ulaganja u održavanje i unaprijeđenije pomorskog dobra, dok ovlaštenik dozvole nema nikakva prava niti obveze održavati i unaprjeđivati pomorsko dobro, već samo pravo obavljati djelatnost. Također, prihodi od koncesije su veći, a sredstva ostvarena su namjenska sredstva te se moraju uložiti u daljnje unaprijeđenije pomorskog dobra. 4. NPZ samo propisuje mogućnost i to uz suglasnost Hrvatskog sabora. 5. U postupku ishođenja lokacijske dozvole daju se i posebni uvjeti, između ostaloga i s naslova zaštite okoliša. Po potrebi radi se procjena utjecaja na okoliš, a sve prije izdavanja lokacijske dozvole
151 Udruga Zelena Istra POMORSKO DOBRO, GLAVA II. Članak 12. Udruge za zaštitu okoliša u posljednjih 3 godine primjećuju porast prijava građana koje se odnose na nasipavanje mora i obale. Takve ljudske radnje imaju raspon od projekata uređenja lokalnih šetnjica do osiguravanja mjesta za ručnike. Materijal kojim se navedeno izvodi je nerijetko takvog sastava da ga nije moguće pronaći u širem krugu okoliša u kojem se vrši intervencija te skoro sigurno možemo tvrditi da se prirodnim procesima nikad ne bi „našao“ na takvom području. Ono što je posebno problematično je nasipavanje građevinskim otpadom te ignoriranje ishođenja ikakvih dozvola, kamoli provođenja okolišnih postupaka za isto. Nasipavanje nesporno uzrokuje nepovratnu štetu morskom okolišu, navedeno su potvrdila znanstvena istraživanja. U okviru projekta Sačuvajmo Ekosustave Jadranskog mora Aktivnim Sudjelovanjem – SEAS upustili smo se u istraživanje utjecaja nasipavanja obale i dohranjivanja plaža na morske pridnene zajednice pod palicom stručnjakinje dr. sc. Silvije Kipson. Pregledni rad dr. sc. Kipson pruža nam prozor u podmorje i navodi primjere kako korištenje neadekvatnog materijala za nasipavanje plaže dovodi do različitih promjena biogeokemije okoliša koji time prestaje biti pogodno stanište za dotadašnje organizme. Predloženi tekst zakona koji bi trebao jasno i glasno zauzeti stav protiv uništavanja pomorskog dobra ne osigurava zaštitu, štoviše na više mjesta otvara prostor da se pod izlikom „redovnog upravljanja“ područja dozvoli nasipavanje i to od strane upravo onih javnopravnih tijela koja bi isto trebala spriječiti. Ovako predložen tekst zakona, koji u iznimkama od pravila praktički obuhvaća sve moguće radnje kojima se izbjegava zakonom utvrđena zabrana, sam zakon čini kontradiktornim navedenim razlozima donošenja i procijenjenim učinkom propisa. Posebno je problematična odredba iz stavka 5. ovoga članka koja dopušta svim jedinicama lokalne samouprave da ozakone sva nasipavanja koje se predvide planom upravljanja bez ograničenja količine, odnosno površine nasipanih dijelova i bez procjene kumulativnog učinka takvih nasipavanja na okoliš. S ovim u skladu predlažu se sljedeće izmjene članka 12.: Članak 12., stavak 5. izmijeniti na način: (5) Iznimno od stavka 3. ovog članka, nasipavanje je dozvoljeno u okviru redovnog upravljanja pomorskim dobrom, ukoliko je ocijenjeno prijeko potrebnim i ako je u skladu s važećim planom upravljanja pomorskim dobrom za tekuću godinu, prostornim planovima i propisima koji uređuju prostorno uređenje, zaštitu prirode i okoliša i gradnju, te u okviru izvanrednog upravljanja pomorskim dobrom. Iza stavka 5., potrebno je dodati sljedeće stavke: (6) Odluci o nasipavanju iz stavka 4. i 5. moguće je pristupiti tek kada su se razmotrili svi drugi oblici uređenja pomorskog dobra koji ne uključuju mijenjanje prirodnih značajki obale. (7) Nasipavanje iz stavka 4. i 5. mora biti učinjeno na mjestima i na način da ne zahtijeva kontinuirane dohrane. Stavak 6., izmijeniti na način: (8) Prije početka nasipavanja iz stavaka 4. i 5. ovog članka mora se izraditi projektna dokumentacija nasipavanja od strane ovlaštene osobe, a koja dokumentacija će uključivati alternativne opcije nasipavanju i razloge nepristupanja istima te koja će biti usklađena s prostornim planovima i propisima koji uređuju zaštitu prirode i okoliša, a kojom će se odrediti obuhvat zahvata, način nasipavanja kao i vrsta materijala korištenog za nasipavanje te uvjeti održavanja nasipa. Stavak 7. izmijeniti na način: (9) Za nasipavanje mora iz stavaka 4. i 5. ovog članka mora se koristiti neonečišćeni geološki materijal koji je sličan ili istovjetan prirodno najzastupljenijem materijalu s nasipane lokacije te koji ne sadrži primjese praha i gline. Članak 18. stavak 5. S obzirom da postoji mogućnost da i jednostavniji građevinski radovi za koje nije potrebno ishoditi dozvole sukladno propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju prouzrokuju štetu u okolišu te su kao takvi prepoznati i u aktima kojima se uređuju pitanja procjene utjecaja zahvata na okoliš predlaže se da se stavak 5. ovog članka izmijeni i glasi: (5) Za građenje jednostavnih i drugih građevina i radove na pomorskom dobru, za koje nije potrebno ishoditi dozvole sukladno propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja, investitor je dužan prije započinjanja radova izraditi projektnu dokumentaciju te provesti odgovarajuće postupke sukladno propisima kojima se uređuje zaštita okoliša.” Stavak 6 Komentar: dodjeljuje se stvarno pravo - pravo građenja na temelju dozvole (nekadašnjeg koncesijskog odobrenja), makar na općem dobru takvo pravo nije moguće van instituta koncesioniranja? Nije prihvaćen Ovim NPZ dozvoljava se nasipavanje u okviru redovnog upravljanja pomorskim dobrom, ukoliko je u skladu s važećim planom upravljanja pomorskim dobrom za tekuću godinu, prostornim planovima i propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju. Važeći Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama nije dovoljno detaljno uredio pitanje nasipavanja mora, što se u praksi pokazalo kao veliki problem. Naime, nasipavanje mora, poduzimalo se kroz dugi niz godina iz različitih razloga, sa ili bez dozvola. Kako bi se riješilo ovo pitanje NPZ daje jasne kriterije i jasne smjernice u kojim slučajevima je moguće nasipavanje.
152 Udruga Zelena Istra GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Čl.11 Predlaže se iz članka 11. izbaciti riječ isključiti u stavcima 1. i 2. Komentar: Ovim se člankom definira pravo na ograničavanje ili IZNIMNO isključivanje opće upotrebe pomorskog dobra. Isključivanje je na određeno vrijeme, dakle do 50 godina ili preko toga. Svrha isključivanja navodi se u namjeri davanja koncesije i odlukom o davanju koncesije., ali nije definirano koji su to iznimni slučajevi kad je isključivanje opće upotrebe primjereno. Čl.11. Stavak 2 Predlažemo da se izričito navede da se na temelju gospodarske koncesije ne može ograničiti ili isključiti pomorsko dobro iz opće upotrebe te da se izričito ne smije ograđivati ili naplaćivati pristup pomorskom dobru na temelju gospodarske koncesije. Ukoliko ovaj članak povežemo s čl.2 (22) možemo zaključiti da se na temelju koncesije može ograničiti odnosno isključiti pomorsko dobro iz opće upotrebe ( što uključuje i ograđivanje i naplatu). Prihvaćen Mogućnost ograđivanja dijela pomorskog dobra mora se omogućiti zbog sigurnosnih razloga i zaštite života i zdravlja ljudi, kao što je to, primjerice, zabrana pristupa naftnim postrojenjima, platformama i terminalima s ukapljenim prirodnim plinom (a koje djelatnosti se na pomorskom dobru obavljaju na temelju koncesije) i sl., što sve predstavlja dio pomorskog dobra, jednako kao i plaža ili šetnica.
153 Udruga Zelena Istra GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 2. Predlaže se izmijeniti članak 2. točku 20. na način da isti glasi: nasipavanje mora je ljudska radnja kojom se proširuje kopno u more. Predlaže se izbacivanje mogućnosti ograđivanja i naplate. Naime, uvođenjem mogućnosti ograđivanja pomorskog dobra sa ili bez naplate – omogućit će da se na temelju ugovora o koncesiji u pojedinim slučajevima ogradi pomorsko dobro i da se naplaćuje ulaz. Članak 3. Stavak (4) Svatko ima pravo, pod jednakim uvjetima, služiti se pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni, osim kad je ovim Zakonom drugačije  propisano. Komentar: naslućuje se da nemaju svi jednaka prava služiti se pomorskim dobrom Članak 6. Stavci 5. 7. i 8. su deklaratorne naravi jer Zakon ne pruža mjere kojima bi se smanjio pritisak na more, obalu i morski ekosustav uslijed prekomjernog nasipavanja i gradnje na pomorskom dobru. Ovo proizlazi iz odredbi zakona koje daju jako širok okvir za iznimke od nedozvoljenosti nasipavanja te iznimke za mogućnost gradnje na pomorskom dobru. Članak 9. Predlaže se izmijeniti stavak 4. na način da isti glasi: Gospodarsko korištenje pomorskog dobra je vremenski ograničeno pravo korištenja pomorskog dobra sa ili bez prava korištenja postojećih građevina i drugih objekata na pomorskom dobru. Pozdravljamo unošenje odredbe sadržane u članku 8. stavku 6. čijim propisivanjem zakonodavac pokazuje jasnu namjeru sređivanja zemljišnoknjižnog stanja pomorskog dobra koje već dugi niz godina predstavlja prepreku boljem upravljanju i zaštiti pomorskog dobra. Čl.10. Predlažemo da se onemogući gradnja, nasipavanje, ograničenje i/ili isključenje dijela pomorskog dobra od opće upotrebe za pravne osnove koje se tiču gospodarskog korištenja pomorskog dobra. Djelomično prihvaćen Mogućnost ograđivanja dijela pomorskog dobra mora se omogućiti zbog sigurnosnih razloga i zaštite života i zdravlja ljudi, kao što je to, primjerice, zabrana pristupa naftnim postrojenjima, platformama i terminalima s ukapljenim prirodnim plinom (a koje djelatnosti su gospodarske, a na pomorskom dobru se obavljaju na temelju koncesije) i sl., što sve predstavlja dio pomorskog dobra, jednako kao i plaža ili šetnica. Drago nam je da su prepoznate namjere usklađenja stvarnog stanja na terenu sa stanjem u zemljišnoknjižnim evidencijama. Načela (što proizlazi i iz naziva članka 6.) uvijek su deklaratorne naravi i služe za sagledavanje u primjeni i tumačenju svih ostalih normi.
154 Udruga Zelena Istra UVODNE ODREDBE, Članak 1. Članak 2. Predlaže se izmijeniti članak 2. točku 20. na način da isti glasi: nasipavanje mora je ljudska radnja kojom se proširuje kopno u more. Predlaže se izbacivanje mogućnosti ograđivanja i naplate. Naime, uvođenjem mogućnosti ograđivanja pomorskog dobra sa ili bez naplate – omogućit će da se na temelju ugovora o koncesiji u pojedinim slučajevima ogradi pomorsko dobro i da se naplaćuje ulaz. Članak 3. Stavak (4) Svatko ima pravo, pod jednakim uvjetima, služiti se pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni, osim kad je ovim Zakonom drugačije  propisano. Komentar: naslućuje se da nemaju svi jednaka prava služiti se pomorskim dobrom Nije prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog jer do nasipavanja može doći prirodnom radnjom. Mogućnost ograđivanja mora biti predviđena kao opća odredba; zbog sigurnosnih razloga, zaštite života i zdravlja ljudi neki dijelovi pomorskog dobra moraju i dalje biti ograđeni, kao što su naftni terminali, brodogradilišta i slično. Iznimke su kasnije u tekstu Zakona precizno određene.
155 Udruga Zelena Istra NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Tražimo omogućavanje komentiranja svakog članka Prijedloga Zakona posebno i produljenje krajnjeg roka e-savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM s mogućnošću komentiranja svakog članka. Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
156 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce GLAVA V., LUKA POSEBNE NAMJENE Članak 151. Predlaže se novo uređenje članka na način: (1)Nautičko sidrište je dio morskog akvatorija opremljeno napravama za sidrenje, a gospodarski se koristi putem koncesije. (2)Obuhvat nautičkog sidrišta određuje se odlukom o koncesiji vodeći računa o nesmetanoj plovidbi i nesmetanom pristupu obali, a može imati jedan interventni vez na obali. (3)Obuhvat nautičkog sidrišta mora biti vidno i javno označen plutačama crvene boje najmanjeg promjera 30 cm, a sidreni sustav mora posjedovati ateste, sukladno posebnim propisima. (4) Na područjima ekološke mreže na kojima se nalaze ciljna morska staništa obvezna je primjena sidrenih sustava koji nemaju negativan utjecaj na ova staništa, sukladno EU Direktivi o staništima. (4)Koncesionar nautičkog sidrišta odgovara za sigurnost i red na sidrištu, dužan je prihvatiti komunalni otpad s plovila, a može pružati i ostale usluge nautičarima sukladno ugovoru o koncesiji i ovom Zakonu. (5) Slobodno sidrenje na području nautičkog sidrišta nije dozvoljno. Nije prihvaćen Pitanje nesmetane plovidbe uređuje se Pomorskim zakonikom. Pitanje atestiranja sidrenog sustava nije predmet ovog NPZ-a Ekološka mreža nije predmet ovog NPZ, no o istoj sve vodi računa prilikom ishođenja lokacijske dotovle.
157 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce GLAVA V., LUKA POSEBNE NAMJENE Članak 150. Predlaže se dodavanje stavka (3) Na prirodnim sidrištima na kojima se nalaze ciljna staništa ekološke mreže sidrenje se može dodatno regulirati ili zabraniti, a u svrhu njihova očuvanja sukladno EU Direktivi o staništima. Nije prihvaćen Prirodna sidrišta se ne mogu nalaziti u zaštićenim područjima.
158 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Postojeće granice pomorskog dobra, Članak 222. Članak 222. U stavku 2. navedenog članka potrebno je utvrditi rok pokretanja postupka uknjižbe obzirom na datum stupanja na snagu ovog zakona, kao i krajnji rok usklađenja stvarnog stanja sa stanjem u zemljišnim knjigama. Djelomično prihvaćen Razmotrit će se propisivanje roka.
159 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 219. Članak 219. Iznimka navedena u stavku 2. ovog članka kontradiktorna je cilju i svrsi donošenja ovog zakona kao i odredbama zakona sadržanima u člancima 12., 13., 14. i 15. prijedloga Zakona. Navedeno bi značilo da se svako nelegalno nasipavanje može naknadno ozakoniti uvrštenjem u prostorne planove što mijenja cijeli koncept zaštite pomorskog dobra od nasipavanja koje je deklarirano kao zabranjena ljudska radnja. Odredbom ovog članka ostavlja se mogućnost derogirati jedinu konkretnu odredbu usmjerenu uređenju upravljanja pomorskim dobrom i sankcioniranja loših praksi na pomorskom dobru i to još u širokom vremenskom periodu od dvije godine od stupanja na snagu ovog zakona. Predlažemo brisanje stavka 2. ovog članka jer je kontradiktoran ostalim odredbama i nezakonit te za posljedicu može imati pravnu nesigurnost. Nije prihvaćen Ovo je vremenski ograničeno pravo jedinice loklne samouprave da zadrži u prostoru postojeći nasip ukoliko za to postoji potreba. Ističemo kakav je takav nasip u cijelosti je pomorsko dobro, a kroz prostorni plan će se katastarski evidentirati i staviti u funkciju.
160 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce GLAVA III., INSPEKCIJSKI NADZOR Članak 198. Predlaže se brisanje alineja 4. i 5. u stavku 1. članka 198. budući su iste već sadržane u stavku 2. istog članka te ovakav način propisivanja slijedi način propisivanja nadležnosti komunalnih redara u članku 190. Nije prihvaćen Zbog jasnoće i boljeg postupanja smatramo da je nije oportuno mijenjati.
161 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce GLAVA III., INSPEKCIJSKI NADZOR Članak 195. Napominje se da je stavak 2. članka 195. u suprotnosti s člankom 198. stavkom 1. Primljeno na znanje Nejasan komentar
162 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce GLAVA III., INSPEKCIJSKI NADZOR Članak 190. Predlaže se brisati alineju 1. u stavku 1. članka 190. budući nije jasno na što se ista točno odnosi te je ista takva alineja propisana u članku 198. što dovodi do paralelizma nadležnosti i zbunjenosti samom nadležnošću ovako kako je propisana. Nije prihvaćen Ne, članak 190. odnosi se na komunalne, a 198. na lučke redare. Napominjemo da su luke otvoene za javni promet pomorsko dobro.
163 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce GLAVA III., INSPEKCIJSKI NADZOR Članak 172. Predlaže se u članku 172. stavku 2. definirati minimalni broj lučkih redara koje su dužne imati državne i županijske lučke uprave kao što je to napravljeno za komunalne redare u stavki 1. Prihvaćen Propisat će se najmanji broj lučkih redara
164 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce GLAVA III., INSPEKCIJSKI NADZOR Članak 167. Predlaže se brisanje alineje 4. u stavku 1. članka 167. budući je tekst iste već sadržan u alineji 3. i 5. Nije prihvaćen Smatrmo da je ovako propisano jasnije.
165 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce GLAVA III., INSPEKCIJSKI NADZOR Predlaže se propisivanje prekršajnih odredbi u slučaju ne postupanja po stavku 1. članka 170. budući osiguravanje prihoda od obavljanja djelatnosti komunalnih redara nije dovoljna motivacija JLS za podnošenje zahtjeva Ministarstvu. Iskustvo prijava na Zeleni telefon Udruge Sunce pokazalo nam je da su, nažalost, često subjekti protupravnih devastacija na pomorskom dobru bili upravo lokalne vlasti ili investitori u dogovoru s lokalnim vlastima. Stoga je potrebno unijeti prekršajne odredbe kako bi se osiguralo podnošenje ovih zahtjeva od strane izvršnih tijela JLS i osigurati kontinuirani nadzor nad radom komunalnih redara u obavljanju poslova propisanih ovim Zakonom. Pozdravljamo propisivanje potrebe za stručnim osposobljavanjem komunalnih i lučkih redara u obavljanju poslova koji su im povjereni ovim Zakonom budući isto zagovaramo već godinama. Prihvaćen Propisana je kazna za izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave, (članak 207. stavak 1.)
166 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce GLAVA III., INSPEKCIJSKI NADZOR Predlaže se izbjegavati paralelizam nadležnosti u propisivanju budući će isti u praksi neminovno ponovno dovesti do sukoba nadležnosti koji može biti pozitivan ili negativan. Iako su sada propisane ovlasti komunalnih i lučkih redara koje su nedostajale u starom zakonskom tekstu, i dalje su neke ovlasti zajedničke inspektorima pomorskog dobra, komunalnim i lučkim redarima. Također, potrebno je unijeti u zakonski tekst potrebu koordiniranog nadzora i suradnje inspektora pomorskog dobra i komunalnih redara s inspektorima zaštite okoliša kad se radi o zahvatima na pomorskom dobru koji propisuju nadležnost za nadzor inspektora zaštite okoliša i prirode sukladno propisima iz zaštite okoliša i prirode te Zakona o državnom inspektoratu. Djelomično prihvaćen Nema zapreke za koordinirani nadzor više nadležnih tijela stoga nema potrebe isto dodatno zakonom propisivati.
167 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce GLAVA III., INSPEKCIJSKI NADZOR Članak 173/174 Predlaže se dodavanje naslova: Upravne mjere inspekcijskog nadzora pomorskog dobra, prije naslova članka 174. „Zabrana korištenja pomorskog dobra“ budući nije posve jasno na što se sljedeći članci odnose. Djelomično prihvaćen Razmotrit će se izmjena naslova nad člancima.
168 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce GLAVA III., INSPEKCIJSKI NADZOR Članak 172. Predlaže se u članku 172. stavku 2. definirati minimalni broj lučkih redara koje su dužne imati državne i županijske lučke uprave kao što je to napravljeno za komunalne redare u stavki 1. Prihvaćen Članak 172. propisat će se najmanji broj lučkih redara
169 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce GLAVA III., INSPEKCIJSKI NADZOR Članak 166. GENERALNI KOMENTAR Potrebno je jačanje kapaciteta osoba i tijela nadležnih za nadzor nad pomorskim dobrom glede broja djelatnika, njihove opremljenosti, educiranosti te međusobne umreženosti. Preklapanje nadležnosti zahtijevati će suradnju i zajedničke akcije na terenu. Posebno ističemo potrebu boljeg kapacitiranja komunalnih redara u vidu broja službenika po pojedinoj lokalnoj samoupravi te stručnog usavršavanja obzirom na proširenje opsega posla koja se planiraju ovim zakonom, a u svijetlu svih ostalih pritisaka kojima su ove službe bile izložene promjenama drugih akata. Zbog iznimno razvedene obale i velikog broja nautičara potrebno je promišljati o uvođenju novih tehnologija za nadzor, kao i njihove prihvatljivosti u sudskim postupcima. Djelomično prihvaćen Ovim NPZ - om se upravo želi postići jačanje kapaciteta osoba i tijela koje štite pomorsko dobro.
170 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce GLAVA V., LUKA POSEBNE NAMJENE Članak 150. Posidonia oceanica (morska cvjetnica posidonija) strogo je zaštićena vrsta. Sukladno čl. 153. Zakona o zaštiti prirode zabranjeno je namjerno hvatanje, ubijanje i uznemiravanje strogo zaštićenih vrsta, kao i namjerno uništavanje i uklanjanje njihovih gnijezda, legla i područja razmnožavanja. Također je zabranjeno namjerno branje, rezanje, sječa, iskopavanje, sakupljanje ili uništavanje jedinki strogo zaštićenih biljaka, gljiva, lišajeva i algi iz prirode u njihovu prirodnom području rasprostranjenosti. Zakonom o zaštiti prirode također je zabranjeno sidrenje izvan mjesta koja su za to određena prostornim planom ili drugim aktom državnog tijela nadležnog za plovidbu. Međutim u praksi se ove odredbe ne provode zbog težine dokazivanja povreda zakona, ograničenih nadležnosti čuvara prirode posebice na području ekološke mreže, ograničenih kapaciteta nadležnih tijela za nadzor kao i manjka svijesti o nužnosti učinkovite provedbe i ovog dijela hrvatskog zakonodavsta. Također, u praksi je česta situacija da su upravo mjesta koja su određena kao službena sidrišta također i mjesta na kojima se nalaze livade posidonije. Izgradnja novih vezova dovodi do daljnjeg devastiranja prirodnih obala, a slobodno sidrenje do uništavanja morskih staništa. Djelomično prihvaćen Prirodno sidrušte ne može biti u zaštičenim dijelovima prirode.
171 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce GLAVA IV., LUKE ŽUPANIJSKOG I LOKALNOG ZNAČAJA Članak 122. U vezi s člankom 122. stavkom 2. točkom 6. predlaže se razmatranje sadržaja Pravilnika o ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku koji je nedavno bio na javnom savjetovanju, a koji predviđa postojanje obrtnika koji upravlja lučkim uređajem za prihvat otpada u svrhu prikupljanja odvojeno sakupljenog otpadnog ribolovnog alata koji sadržava plastiku, prijevoz i obradu ovoga otpada. Nije prihvaćen U lukama se mora osigurati mogućnost predaje otpada, dok gospodarenje otpadom uređuje drugi propis.
172 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce GLAVA III., LUKE OTVORENE ZA JAVNI PROMET OD OSOBITOG (MEĐUNARODNOG) GOSPODARSKOG INTERESA ZA REPUBLIKU HRVATSKU Članak 112. U vezi s člankom 112. stavkom 2. točkom 7. predlaže se razmatranje sadržaja Pravilnika o ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku koji je nedavno bio na javnom savjetovanju, a koji predviđa postojanje obrtnika koji upravlja lučkim uređajem za prihvat otpada u svrhu prikupljanja odvojeno sakupljenog otpadnog ribolovnog alata koji sadržava plastiku, prijevoz i obradu ovoga otpada. Primljeno na znanje Uređeno posebnim propisom koji uređuje gospodarenje otpadom.
173 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Načelo zadovoljavanja javnog interesa, Članak 86. Članak 86. Predlaže se brisati stavke 2. i 3. članka 86., a podredno smanjiti postotke u korist opće upotrebe. Prihvaćen Zakon ne dopušta ograđivanje plaže. Cijela plaža je dostupna svima, a postoci govore o obuhvatu plaže na kojem koncesionar može obavljati gospodarske djelatnosti temeljem koncesije.
174 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Javna morska plaža, Članak 83. Članak 83. Predlaže se brisati dio stavka 1. članka 83. na način da isti glasi: (1)Javna morska plaža je samostalna, uređena morska plaža, infrastrukturno opremljena, a služi svim građanima. Plaže nisu tu zbog hotela, kampova i turističkih naselja, niti je njihova funkcija istima služiti. Djelomično prihvaćen Zakon ne dopušta ograđivanje plaža. Cijela plaža je dostupna svima te služi svima.
175 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Uređena morska plaža, Članak 82. Članak 82. Predlaže se brisati alineju 2 stavka 1. članka 82. budući morska plaža ne može biti okarakterizirana kao plaža hotela, kampa i turističkog naselja. Plaže nisu tu zbog hotela, kampova i turističkih naselja, niti je njihova funkcija istima služiti. S tim u vezi predlaže se brisanje članka 84. Prihvaćen Izmijenit će se naziv plaže
176 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Uređena morska plaža, Članak 81. Članak 81. Predlaže se izmijeniti stavak 5. članka 81. na način da isti glasi: (5) Dohranjivanje plaže je dopremanje i razastiranje kamenog materijala i morskog biljnog materijala (lažine), pijeska ili šljunka na površinu žala, bez prisustva veće količine praha i/ili gline, sa svrhom nadomještanja količine materijala koja je trajno izgubljena uslijed prirodnih procesa, a izvodi se u iznimnim situacijama ukoliko je ocijenjeno prijeko potrebnim i u skladu s važećim Planom iz članka 43. stavka 4. koji mora sadržavati plan dohrane. Također napominjemo kako je potrebno pod-zakonskim aktima definirati točne parametre i uvjete dohrane plaža. Iz odredbi stavka 5. ovog članka nije jasno što su „veće količine praha i/ili gline“. Prihvaćen NPZ ne smije biti nedorečen, stoga bi trebalo propisati tko ocjenjuje da je prijeko potrebno dohranjivanje, prema kojim kriterijima i koje bi to izvanredne situacije bile.
177 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Prirodna morska plaža, Članak 80. Članak 80. Predlaže se brisanje riječi „u pravilu“ u stavku 2. članka 80. Predlaže se u članku 81. stavku 4. dodati riječ „tijelo“ pored riječi osoba, budući je osoba preuzak pojam i ne odnosi se na sve moguće situacije koje predviđa zakon, primjerice na JLS. Djelomično prihvaćen Koncesija je osnovni institut temeljem kojega se gospodarski koristi pomorsko dobro. Koncesija pruža veća ulaganja u održavanje i unaprijeđenije pomorskog dobra, dok ovlaštenik dozvole nema nikakva prava niti obveze održavati i unaprjeđivati pomorsko dobro, već samo pravo obavljati djelatnost. Također, prihodi od koncesije su veći, a sredstva ostvarena su namjenska sredstva te se moraju uložiti u daljnje unaprijeđenije pomorskog dobra. Dodatno će se definirat tko je osoba koja upravlja plažom.
178 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Morske plaže, Članak 79. Članak 79. Predlaže se u članku 79. stavcima 2. i 3. dodati riječ „tijelo“ pored riječi osoba, budući je osoba preuzak pojam i ne odnosi se na sve moguće situacije koje predviđa zakon. Predlaže se brisanje stavka 3. članka 79. budući je dohrana nešto što bi se trebalo dozvoliti samo iznimno zbog posljedica koje prouzrokuje na biljni i životinjski svijet u moru uslijed odnošenja materijala dohrane djelovanjem vjetrova u more. Na ovakav način propisano, predstavlja pravilo, a ne iznimku. Podredno se predlaže dodati riječ „iznimno“ prije riječi može dohranjivati. Djelomično prihvaćen Definirat će se jedinica lokalne samouprave odnosno koncesionar, kao osoba koja upravlja plažom. NPZ ne smije biti nedorečen, stoga bi trebalo propisati koje su to iznimne situacije. NPZ samo definira što je dohrana, a kako bi se dohrana jasno razlučila od nasipavanja.
179 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 74. Predlaže se brisati članak 74. stavak 5. budući isti predviđa neopravdano dug rok za izdavanje dozvola za obavljanje privremenih ili prigodnih djelatnosti u kojem su moguće promjene koje bi dovele u pitanje samu svrhu izdavanja dozvola. Nije prihvaćen Ova iznimka odnosi se na organizaciju koncerata na pomorskom dobru koji značajno doprinose promociji hrvatske obale u svijetu, ali omogućava i lokalnom stanovništvu da uživa u koncertima svjetski poznatih umjetnika čiji nastup lokalna samouprava ne bi mogla financirati.
180 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 65. Predlaže se brisanje članka 65. u cijelosti, a podredno brisanje samo iznimno problematičnih stavaka 2. i 3. U stavku 2. leži opasnost da pomorsko dobro i njegova mogućnost prioritetnog koncesioniranja (kroz konstrukciju prostorno funkcionalnih cjelina) služi podizanju vrijednosti, bilo postojećih turističko-apartmanskih i ugostiteljskih objekata, bilo još nekonzumiranih turističkih zona u izdvojenim građevinskim područjima kojima bi to dalo dodatnu tržišnu vrijednost, a mešetarima zemljištem uz obalu priliku za dodatnu brzu zaradu. Nije prihvaćen NPZ omogućuje davanje koncesije na zahtjev vodeći računa da se time ne narušava tržišno natjecanje, a kao uvjet za dobivanje koncesije bez provođenja javnog prikupljanja ponuda propisuje da naknada za koncesiju ne može biti niža od dvostruke naknade postignute na natječaju za takav, odnosno sličan predmet koncesije u godini koja prethodi godini podnošenja zahtjeva. Navedeno je u skladu sa krovnim Zakonom o koncesijama koji omogućuje davanje koncesije na zahtjev u slučajevima kada postojeća i/ili planirana gospodarska aktivnost gospodarskog subjekta na određenoj lokaciji čini s predmetom koncesije za koju se zahtjev podnosi neodvojivu tehnološku ili funkcionalnu cjelinu.
181 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 59. Predlaže se izmijeniti članak 59. stavak 1. na način da isti glasi: Davatelj koncesije dužan je, ukoliko koncesija na pomorskom dobru uključuje provedbu zahvata u prostoru, sukladno propisima koji uređuju prostorno uređenje i zaštitu okoliša, do dana slanja obavijesti o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru ishoditi potrebna rješenja sukladno propisima kojima se uređuje zaštita okoliša i lokacijsku dozvolu. Djelomično prihvaćen U postupku ishođenja lokacijske dozvole daju se i posebni uvjeti, između ostaloga i s naslova zaštite okoliša. Po potrebi radi se procjena utjecaja na okoliš, a sve prije izdavanja lokacijske dozvole.
182 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Članak 45. U postupcima izdavanja koncesija na pomorskom dobru za zaštićena područja i područja ekološke mreže nužno je osigurati integriranje i provedbu mjera zaštite prirode te formalno uključivanje javnih ustanova nadležnih za upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže u ove postupke. Nije prihvaćen NPZ pomorsko dobro sagledava cjelovito neovisno o stupnju zaštite pojeding dijela istog.
183 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Predlaže se u članku 42. dodati alineju – imenuje Povjerenstvo za granice pomorskog dobra Djelomično prihvaćen Granice će utvrđivati Ministarstvo, ne Povjerenstvo sukladno uputi Ministasrtva pravosuđa i uprave.
184 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Članak 18. stavak 5. S obzirom da postoji mogućnost da i jednostavniji građevinski radovi za koje nije potrebno ishoditi dozvole sukladno propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju prouzrokuju štetu u okolišu te su kao takvi prepoznati i u aktima kojima se uređuju pitanja procjene utjecaja zahvata na okoliš predlaže se da se stavak 5. ovog članka izmijeni i glasi: (5) Za građenje jednostavnih i drugih građevina i radove na pomorskom dobru, za koje nije potrebno ishoditi dozvole sukladno propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja, investitor je dužan prije započinjanja radova izraditi projektnu dokumentaciju te provesti odgovarajuće postupke sukladno propisima kojima se uređuje zaštita okoliša.” Djelomično prihvaćen primjedba i prijedlog će se dodatno raspraviti s nadležnim tijelom državne uprave.
185 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Članak 12. Udruge za zaštitu okoliša u posljednjih 3 godine primjećuju porast prijava građana koje se odnose na nasipavanje mora i obale. Takve ljudske radnje imaju raspon od projekata uređenja lokalnih šetnjica do osiguravanja mjesta za ručnike. Materijal kojim se navedeno izvodi je nerijetko takvog sastava da ga nije moguće pronaći u širem krugu okoliša u kojem se vrši intervencija te skoro sigurno možemo tvrditi da se prirodnim procesima nikad ne bi „našao“ na takvom području. Ono što je posebno problematično je nasipavanje građevinskim otpadom te ignoriranje ishođenja ikakvih dozvola, kamoli provođenja okolišnih postupaka za isto. Nasipavanje nesporno uzrokuje nepovratnu štetu morskom okolišu, navedeno su potvrdila znanstvena istraživanja. U okviru projekta Sačuvajmo Ekosustave Jadranskog mora Aktivnim Sudjelovanjem – SEAS upustili smo se u istraživanje utjecaja nasipavanja obale i dohranjivanja plaža na morske pridnene zajednice pod palicom stručnjakinje dr. sc. Silvije Kipson. Pregledni rad dr. sc. Kipson pruža nam prozor u podmorje i navodi primjere kako korištenje neadekvatnog materijala za nasipavanje plaže dovodi do različitih promjena biogeokemije okoliša koji time prestaje biti pogodno stanište za dotadašnje organizme. Predloženi tekst zakona koji bi trebao jasno i glasno zauzeti stav protiv uništavanja pomorskog dobra ne osigurava zaštitu, štoviše na više mjesta otvara prostor da se pod izlikom „redovnog upravljanja“ područja dozvoli nasipavanje i to od strane upravo onih javnopravnih tijela koja bi isto trebala spriječiti. Ovako predložen tekst zakona, koji u iznimkama od pravila praktički obuhvaća sve moguće radnje kojima se izbjegava zakonom utvrđena zabrana, sam zakon čini kontradiktornim navedenim razlozima donošenja i procijenjenim učinkom propisa. Posebno je problematična odredba iz stavka 5. ovoga članka koja dopušta svim jedinicama lokalne samouprave da ozakone sva nasipavanja koje se predvide planom upravljanja bez ograničenja količine, odnosno površine nasipanih dijelova i bez procjene kumulativnog učinka takvih nasipavanja na okoliš. S ovim u skladu predlažu se sljedeće izmjene članka 12.: Članak 12., stavak 5. izmijeniti na način: (5) Iznimno od stavka 3. ovog članka, nasipavanje je dozvoljeno u okviru redovnog upravljanja pomorskim dobrom, ukoliko je ocijenjeno prijeko potrebnim i ako je u skladu s važećim planom upravljanja pomorskim dobrom za tekuću godinu, prostornim planovima i propisima koji uređuju prostorno uređenje, zaštitu prirode i okoliša i gradnju, te u okviru izvanrednog upravljanja pomorskim dobrom. Iza stavka 5., potrebno je dodati sljedeće stavke: (6) Odluci o nasipavanju iz stavka 4. i 5. moguće je pristupiti tek kada su se razmotrili svi drugi oblici uređenja pomorskog dobra koji ne uključuju mijenjanje prirodnih značajki obale. (7) Nasipavanje iz stavka 4. i 5. mora biti učinjeno na mjestima i na način da ne zahtijeva kontinuirane dohrane. Stavak 6., izmijeniti na način: (8) Prije početka nasipavanja iz stavaka 4. i 5. ovog članka mora se izraditi projektna dokumentacija nasipavanja od strane ovlaštene osobe, a koja dokumentacija će uključivati alternativne opcije nasipavanju i razloge nepristupanja istima te koja će biti usklađena s prostornim planovima i propisima koji uređuju zaštitu prirode i okoliša, a kojom će se odrediti obuhvat zahvata, način nasipavanja kao i vrsta materijala korištenog za nasipavanje te uvjeti održavanja nasipa. Stavak 7. izmijeniti na način: (9) Za nasipavanje mora iz stavaka 4. i 5. ovog članka mora se koristiti neonečišćeni geološki materijal koji je sličan ili istovjetan prirodno najzastupljenijem materijalu s nasipane lokacije te koji ne sadrži primjese praha i gline. Nije prihvaćen S nadležnim tijelom državne uprave raspravit će se mogućnost unošenja navedenih stavaka u podzakonski akt.
186 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 9. Predlaže se izmijeniti stavak 4. na način da isti glasi: Gospodarsko korištenje pomorskog dobra je vremenski ograničeno pravo korištenja pomorskog dobra sa ili bez prava korištenja postojećih građevina i drugih objekata na pomorskom dobru. Pozdravljamo unošenje odredbe sadržane u članku 8. stavku 6. čijim propisivanjem zakonodavac pokazuje jasnu namjeru sređivanja zemljišnoknjižnog stanja pomorskog dobra koje već dugi niz godina predstavlja prepreku boljem upravljanju i zaštiti pomorskog dobra. Predlaže se iz članka 11. izbaciti riječ isključiti u stavcima 1. i 2. Djelomično prihvaćen Ovakvom izrekom jasno se odjeljuje pravo korištenja već izgrađenih građevina (koje pravo, dakle, ne uključuje pravo na gradnju, već samo gospodarsko korištenje) od prava izgradnje novih objekata (a koje pravo uključuje i gradnju). Riječ isključenje mora ostati u navedenim stavcima članka 11. budući da je pomorsko dobro u osnovnim odredbama određeno generalno, ne samo plaža, već i drugi dijelovi koji se isključuju iz opće upotrebe zbog sigurnosnih razloga, kao primjerice brodogradilišta, kontejnerski terminali i slično.
187 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 6. Stavci 5. 7. i 8. su deklaratorne naravi jer Zakon ne pruža mjere kojima bi se smanjio pritisak na more, obalu i morski ekosustav uslijed prekomjernog nasipavanja i gradnje na pomorskom dobru. Ovo proizlazi iz odredbi zakona koje daju jako širok okvir za iznimke od nedozvoljenosti nasipavanja te iznimke za mogućnost gradnje na pomorskom dobru. Nije prihvaćen Članak 6. navodi načela, ona su postavljena vrlo generalno i široko, međutim, vrlo su važna jer služe za tumačenje svih ostalih, konkretnijih odredaba Zakona u svijetlu zaštite ekosustava i održivog razvoja.
188 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 3. Potrebno dodati riječ „dobro“ iza prve riječi Pomorsko. Prihvaćen prihvaćamo prijedlog.
189 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce UVODNE ODREDBE, Članak 2. Predlaže se izmijeniti članak 2. točku 20. na način da isti glasi: nasipavanje mora je ljudska radnja kojom se proširuje kopno u more. Nije prihvaćen Nasipavanje može biti prirodna ili ljudska radnja.
190 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Tražimo omogućavanje komentiranja svakog članka Prijedloga Zakona posebno i produljenje krajnjeg roka e-savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM s mogućnošću komentiranja svakog članka. Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
191 Udruga za održivi razvoj - UZOR OSEJAVA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Prijedlog ZPDML suprotan je javnom interesu građana Hrvatske kao i interesu većine turista koji borave u privatnom smještaju, a čine većinu turista u RH. Naše plaže bitno se razlikuju od primjerice onih u Italiji, jer nemaju dovoljno površine da se zadovolje interesi hotelijera i njihovih gostiju zajedno s interesima ostalih korisnika, koji su u Republici Hrvatskoj u značajno većem broju. Valorizacija pomorskog dobra mora ići u smjeru očuvanja morskog ekosustava i interesa ljudi, nikako u smjeru zaštite interesa hotelijera. Žalosti nas što se ne ide prema unaprjeđenju postojećeg Zakona, već se ovim Prijedlogom upravo suprotno, ograničava pravo pristupa pomorskom dobru široj javnosti. S obzirom da je pomorsko dobro predmet od ključnog interesa za hrvatsku javnost, od kojeg ovisi održivost turističkog modela za kojeg znamo da je glavni izvor prihoda u državi, smatramo da je ovaj Prijedlog nužno povući. Sukladno tome potrebno je ozbiljnije i stručnije pristupit promišljanju budućnosti našeg zajedničkog pomorskog dobra, uključiti širu stručnu i zainteresiranu javnost, ne bi li u konačnici došli do prijedloga koji je dugoročno održiv, a bio bi od šire društvene koristi. Primljeno na znanje KOmentar ne sadrži konkretnu primjedbu.
192 Udruga pomorskih agenata Hrvatske GLAVA III., LUKE OTVORENE ZA JAVNI PROMET OD OSOBITOG (MEĐUNARODNOG) GOSPODARSKOG INTERESA ZA REPUBLIKU HRVATSKU U ime Udruge pomorskih agenata Hrvatske podnosimo primjedbu na Nacrt Prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (NP ZPLMD) na način da tražimo obrazloženi odgovor i razloge zašto je zakonodavac iz novog Prijedloga nepošteno i pod nejasnim okolnostima izbacio odredbu koja uređuje Savjet za luke. Osnivanje i djelovanje Savjeta za luke predviđeno je člankom 59. ZPDML, a uvršteno je u zakonske odredbe od samog početka, odnosno od prvog donošenja Zakona 2003. godine, te ne vidimo niti jedan valjani razlog zašto i dalje ne bi nastavio postojati, naprotiv na prvi pogleda se vide opasne posljedice koje ukidanje istoga donosi. Naime, ukidanje Savjeta za luke reflektira se direktno na čl. 51. važećeg ZPDML odnosno sada čl. 98. NP ZPDML, odnosno na činjenicu da se iz Upravnog vijeća Lučke uprave „izbacuje“ predstavnik svih ovlaštenika koncesija koji obavljaju djelatnosti na lučkom području, a kojeg imenuje Savjet za luke. Takvo „izbacivanje“ zaista bode oči obzirom da je općepoznata činjenica da je jedan od bitnijih poticaja za izradu novog zakonskog teksta neusklađenost važećeg Zakona sa Zakonom o koncesijama, koji je krovni Zakon koji uređuje koncesije, dok je koncesija glavni pravni institut za gospodarsko korištenje pomorskog dobra, a sve u svjetlu neoborive činjenice da je jedna trećina teritorija Republike Hrvatske u statusu pomorskog dobra te kao takvo čini iznimno vrijedan resurs. Dakle iz svega je više nego jasna važnost predstavnika svih ovlaštenika koncesija radi očuvanja transparentnosti u donošenju odluka, a što bi svakako trebao biti jedan od glavnih ciljeva radi postizanja pravne sigurnosti, odnosno osnovni i glavni cilj zakonodavca. Uzimajući u obzir naprijed navedene razloge i opravdanu bojazan od novog uređenja ZPLMD, ovim putem tražimo od zakonodavca da se Savjet za luke zadrži u zakonskom tekstu, odnosno ponovno uvrsti u zakonske odredbe i to kao samostalno tijelo, neovisno o Lučkim upravama te da se zakonskim odredbama predvide ovlasti, obaveze i prava Savjeta za luke. Djelomično prihvaćen Zakon predviđa osnivanje Savjeta za pomorsko dobro i morske luke kao međuresorno stručno savjetodavno tijelo za integralno upravljanje pomorskim dobrom.
193 Udruga Pomalo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Zahtjevamo: Omogućavanje komentiranja svakog članka Prijedloga Zakona posebno i produljenje krajnjeg roka e-savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM s mogućnošću komentiranja svakog članka. Da se u prijedlogu zakona izričito navede da se na temelju koncesije za gospodarsko korištenje ne smije graditi i devastirati prirodni okoliš na pomorskom dobru, koje je javno (opće) dobro. Da se u prijedlog zakona definira prema freedom to roam načelu kojim se propisuje da svaki građanin (osoba ili korisnik) ima pravo neograničenog pristupa pomorskom dobru i prolaza pomorskim dobrom koje je javno dobro, uz uvjet da građanin pri tome ne nanosi štetu prirodnom okolišu. Da se u prijedlog zakona uvrsti da komunalni redar i koncesionar javnog dobra nema prava zabranjivati pristup i naplaćivati građanima korištenje pomorskog dobra koje je javno dobro, uz uvjet da građanin pri tome ne nanosi šteti prirodnom okolišu. Da se u prijedlog zakona uvrsti da komunalni redar i koncesionar javnog dobra nema prava zabranjivati udrugama civilnog društva korištenje pomorskog dobra koje je javno dobro, uz uvjet da se aktivnostima udruge civilnog društva ne nanosi šteta prirodnom okolišu. Da se u prijedlog zakona uvrsti da svaki građanin na pomorskom dobru ima neograničenu mogućnost donošenja i konzumacije vlastite hrane i pića, uključujući alkoholna pića. Da se u prijedlog zakona uvrsti da svaki građanin na pomorsko dobro ima pravo donijeti i koristiti opremu za sport i rekreaciju, opremu za zaštitu od sunca i opremu za reprodukciju glazbe i muzičkih instrumenata, uz uvjet da građanin pri tome ne nanosi šteti prirodnom okolišu. Da se u prijedlog zakona uvrsti da svaki građanin ima neograničenu mogućnost korištenja izvora pitke vode na pomorskom dobru, ukoliko takva na pomorskom dobru postoje, uz uvjet da građanin pri tome ne nanosi šteti prirodnom okolišu i održivosti korištenja izvora. Da se u prijedlog zakona uvrsti da komunalni redar i koncesionar pomorskog dobra nema pravo zabraniti građaninu mogućnost postavljanja ručnika, pokrivala za sunce, suncobrana ili ležaljki na udaljenosti od 500 metara od granica pomorskog dobra, uz uvjet da građanin pri tome ne nanosi šteti prirodnom okolišu. Da pomorska dobra pod koncesijom moraju uključivati funkcionalne toalete i da se građanima izričito nesmije zabranjivati pristup ili naplaćivati korištenje toaleta na pomorskom dobru. Da pomorska dobra pod koncesijom moraju uključivati funkcionalnu opremu za prikupljanje otpada. Da se u prijedlog zakona uvrsti zabrana izdavanja koncesija na rok dulji od 2 godine, te da područja pomorskog dobra budu izričito isključena iz turističkih zona prostornih i urbanističkih planova. Da odluku o dodjeljivanju svih oblika koncesije na pomorskom dobru prema jasnim ekonomskim, okolišnim i društvenim kriterijima donosi isključivo jedinica lokalne samouprave u sklopu koje se pomorsko dobro nalazi. Da se u prijedlog zakona uvrsti izričita obveza koncesionara o godišnjem izvještavanju ekonomskih, okolišnih i društvenih učinaka korištenja pomorskog dobra pod koncesijom Jedinici lokalne samouprave. Udruga Pomalo, Komiža Djelomično prihvaćen Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22). Pored ovog Zakona na pomorskom dobru primjenjuju se i ostali propisi RH pa tako i propisi koji uređuju prostorno uređenje, gradnju, zaštitu okoliša i prirode i dr. Svatko ima pravo, pod jednakim uvjetima, služiti se pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni, osim kad je ovim Zakonom drugačije propisano. Pored navedenoga svatko se na pomorskom dobru dužan pridržavati svih propisa RH.
194 Udruga obiteljskog smješaja Istre NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Članak 84. razrađuje plaže hotela, kampova i turističkih naselja kao posebnu kategoriju i spominje “dobru povezanost” plaže u funkcionalnu gospodarsku cjelinu. Postojanje plaže uz hotel, kamp ili turističko naselje je vjerojatno i razlog postojanja takvih objekata, ali nije opravdano plažu kao prirodni kapital klasificirati prema objektu koji je tu zbog te plaže nastao. Niti jedan davatelj koncesije nije kapacitiran utvrditi “funkcionalnu gospodarsku cjelinu” (stavak 2) koja uključuje plažu, a koja je javno dobro. Pomorsko dobro je opće dobro i utoliko se na njemu ne smiju ostvarivati prava koja su razne izvedenice vlasništva. Ni država nije vlasnik pomorskog dobra već samo skrbnik koji ga je dužan čuvati i brinuti se o njemu. Pomorskim dobrom ima se pravo služiti svatko pod jednakim uvjetima i bez ikakvih ograničenja. Prihvaćen Izmjenjen naziv sukladno primjedbi.
195 Udruga Naše Vale NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Udruga - NAŠE VALE- Mimice, Medići prigovara na odredbe članka 86. Prijedloga Zakona i to na postotke kopnenog i morskog dijela plaža na koje se može dodijeliti koncesija. Predlažemo izmjenu u čl. 86. stavak 2. i to sa 70% kopnenog dijla plaže na 40%, izmjenu čl. 86. stavak 3. sa 50% kopnenog dijala plaže na 20%. Isto tako tako i predlažemo smanjenje morskog dijela. Djelomično prihvaćen Koncesionar je dužan, uređivati, održavati i plaćati naknadu za koncesiju za 100% plaže dane u koncesiju, ali je ograničen u postotku koji može gospodarski koristiti.
196 Udruga Naše Vale GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Udruga privatnih iznajmljivača- NAŠE VALE- Mimice, Medići smatra da bi u novom Zakonu trebalo smanjiti postotak površine plaža u naseljenom području koje je moguće davati u gospodarsko korištenje-koncesiju i to na 20%. Naime, 50% ( koliko predviđa Nacrt Zakona..) je neprihvatljivo jer u tom slučaju postoji mogućnost da samo pola mjesne plaže ostane na korištenje mještanima, gostima u privatnom smještaju ( dakle večina gostiju-turista..)i ostalim korisnicima plaža. Nije prihvaćen U slučaju da predstavničko tijelo JLS-a odluči da želi određenu plažu na svom području dati u koncesiju, može je koncesionirati na način da koncesionar održava 100% površine plaže, a gospodarsku djelatnost obavlja na najviše 50% plaže. Napominjemo kako su navedeni minimumi, to znači da JLS u Planu upravljanja mora donijeti odluku da se određena plaža koncesionira, i potom davatelj (JR(P)S) u konkretnom slučaju odlučuje o tome koliki će postotak dati koncesionaru za obavljanje gospodarske djelatnosti.
197 Udruga Glas poduzetnika Uređena morska plaža, Članak 81. Članak 81; stavak 2 Koncesija na uređenim morskim plažama za djelatnost mora biti iznimka a ne pravilo jer se djelatnost na plažama može obavljati i preko dozvola s čime se ne isključuje opća upotreba plaža, za razliku od koncesija koje isključuju opću upotrebu plaža. Općenito treba dati prednost dozvolama nad koncesijama radi očuvanja lokalnog stanovništa u priobalju i na otocima. U slučaju koncesija sve male obrtnike i poduzetnike, stavljamo u nepovoljan položaj u odnosu na velike kompanije koje su u mogućnosti konkurirati na natječajima za koncesije. Nije prihvaćen Koncesija je osnovni institut temeljem kojega se gospodarski koristi pomorsko dobro. Koncesija pruža veća ulaganja u održavanje i unaprijeđenije pomorskog dobra, dok ovlaštenik dozvole nema nikakva prava niti obveze održavati i unaprjeđivati pomorsko dobro, već samo pravo obavljati djelatnost. Također, prihodi od koncesije su veći, a sredstva ostvarena su namjenska sredstva te se moraju uložiti u daljnje unaprijeđenije pomorskog dobra.
198 Udruga Glas poduzetnika GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 75; stavak 8; Razumljivo je da nije moguće Zakonom urediti svaki detalj ali ovaj stavak je ključan za dobivanje dozvole na natječaju. Svjesni smo da je visina minimalnih naknada trenutno malena u odnosu na sve što se dogodilo u periodu od zadnje izmjene naknada za korištenje pomorskog dobra za pojedine djelatnosti. Ipak smo stava da se ovdje radi uglavnom o malim obrtnicima i malim obujmovima posla koji uvelike ovise o vremenu i broju turista (korona, inflacija, rat) da treba ostati umjeren prilikom definiranja minimalnih naknada a poglavito s obzirom na dužinu trajanja same sezone koja se uvelike razlikuje od mjesta do mjesta. Smatramo da je prilikom definiranja kriterija za dodjelu dozvola na pomorskom dobru pri odabiru najpovoljnijeg ponuditelja gdje je sam pojam potrebno dodatno objasniti u samom Zakonu, potrebno osim same financijske ponude za pojedinu mikrolokaciju za ukupno najpovolniju ponudu potrebno uvesti i dodatne kriterije koji bi se bodovali kao što su: urednost korištenja pomorskog dobra u prijašnjim godinama, dugogodišnje korištenje pomorskog dobra a samim time i ulaganje kroz sve prijašnje godine u lokaciju i dizanja kvalitete ponude i sadržaja samog mjesta (uzeti u obzir npr. ostvarenja noćenja i prihode kad se ušlo na lokaciju i današnje brojke, pri tome mislimo da treba honorirati sve one koji su zajedno s JLS stvarali i gradili lokaciju na način poboljšanja ponude i doveli pojedine lokacije do svjetskog glasa), nekažnjavanje, poštivanje i izvršenje svih obveza iz koncesijkih odbrenja prema JLS, ne postojanje duga prema svim razinama države, onemogućiti prijavljivanje ''fantomskih firmi'' na natječaj. Honorirati obrte i mikropoduzetnike, uzeti u obzir broj zaposlenih u prijašnjim sezonama i broj studenata. Dodatno bodovati ako je sjedište firme ili obrta u mjestu izdavanja dozvole, odnosno u mjestu koje čini s mjestom izdavanja dozvole logičnu cjelinu (npr. sjedište u susjednom gradu a dozvola u susjednoj općini), dodatno bodovati prebivalište vlasnika obrta / firme odnosno ako je prebivalište vlasnika obrta/firme u JLS gdje se izdaje dozvola. Nije prihvaćen Prijedlog je u suprotnosti s načelima tržišnog natjecanja.
199 Udruga Glas poduzetnika GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 74; stavak 4; Pod obrazloženjima u članku 74. i članku 75. stoji ''Novina u Zakonu je instutut dozvola, koji zamjenjuje dosadašnja koncesijska odobrenja. Ako uistinu dozvole zamjenjuju koncesijska odobrenja onda je neophodno davati dozvole na 5 godina kao što je bila mogućnost kod koncesijkih odobrenja a sad bi postala obveza kod dozvola. I sa strane ekonomske opravdanosti investicije rok od 5 godina je prihvatljiv. Prihvaćen Dozvole će se davati na pet godina
200 Udruga Glas poduzetnika GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 8; stavak 6 potrebno je definirati što će se događati s plažama u periodu nakon stupanja na snagu ovoga Zakona a koje nemaju definirane granice pomorskog dobra jer su granice preduvjet za davanje koncesija, posebne upotrebe i dozvole na pomorskom dobru. Nemogućnost obavljanja bilo kakve djelatnosti na većini područja. U slučaju da ovaj stavak ne izmjenite po slobodnoj procjeni 80% koncesijskih odobrenja ukidamo duž obale što će izazvatio opći kolaps i posljedice po opstanak i ostanak lokalnog stanovništa će biti nesagledive. Potrebno je predvidjet i prijelazni rok od minimalno 3 godine kako bi se uredila granice pomorskog dobra i nastavilo izdavanje koncesijkih odobrenja / dozvola. Djelomično prihvaćen NPZ-a je izmijenjen na način da će se djelatnost dozvola moći obavljati i na pomorskom dobru neovisno o provedbi upisa u zemljišnoj knjizi, i kod infrastrukturnih zahvata. Preduvjet uknjižbe pomorskog dobra prije koncesioniranja vrijedi i po trenutno važećem propisu, stoga nije potrebno vrijeme za prilagodbu.
201 Udruga Glas poduzetnika GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE 3. dozvola je akt kojim se ovlašteniku daje vremenski ograničeno pravo na obavljanje gospodarske djelatnosti na pomorskom dobru, kojom se ne ograničava niti isključuje opća upotreba pomorskog dobra, sa ili bez prava korištenja jednostavnih i drugi građevina na pomorskom dobru, sukladno propisima koji uređuju jednostavne građevine; Prihvaćen Dozvole mijenjaju institut koncesijskih odobrenja.
202 Udruga Glas poduzetnika UVODNE ODREDBE, Članak 2. Članak 2; stavak 3; navodi da je moguće davanje dozvola za one djelatnosti za čije poslovanje nije potreban objekt ili jednostavna građevina Pod obrazloženjima u članku 74. i članku 75. stoji ''Novina u Zakonu je instutut dozvola, koji zamjenjuje dosadašnja koncesijska odobrenja. Ako uistinu dozvole zamjenjuju koncesijska odobrenja onda je neophodno dopustiti obavljanje i onih djelatnosti za koje je potrebna nekakva građevina ili jednostavna građevina. Vjerujem da je zakonodavac napravio lapsus u vezi građevina vezanih za djelatnost na dozvolu. U članku 18; stavak 5 i 6 navodi se da je dozvoljeno građenje i građenje jednostavnij i drugih građevina za što je potrebno ishoditi projektnu dokumentaciju odnosno za jednostavne građevine rješenje o tipskom projektu te dalje kaže da se dokazom prava na gradnju i izvođenje radova iz stavka 5. ovog članka smatra se plan upravljanja pomorskim dobrom i DOZVOLA iz članka 74. ovog Zakona koja uključuje pravo građenja i izvođenja radova iz stavka 5. Ukoliko se ne uskladi članak 2 s člankom 18 onda će se ovlaštenici dozvole dovesti u nepovoljniji položaj od primatelja koncesije. Prihvaćen Izmijenjena je definicija sukladno zaprimljenom komentaru.
203 Udruga Glas poduzetnika NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Primjedba. Tražimo da: 1. po hitnom postupku povučete e-savjetovanje u ovakvoj (nestandardnoj) formi 2. pomaknete rok s datumom ispravka, nadamo se u ovom slučaju samo proceduralne greške e-Savjetovanje u ovakvoj formi držimo nepravilnim i netransparentnim. Osim što nam niste omogućili komentiranje i praćenje komentara na svaki pojedini članak (ne poglavlje) dodatno ste sve učinili nepreglednim, a isto tako i povratne odgovore od strane resornog ministarstva učinili otežanim i nedostupnim. Dapače, držimo da ste kršenjem KODEKSA dvosmjerne komunikacije (svjesno ili ne) znatno promijenili svrhu i bit samog postupka. Ako ne ispravite grešku i korigirate cijeli postupak i to u što skorijem vremenu ovo i ovakvo netransparentno e-savjetovanje u svakom slučaju nećemo držati prihvatljivim, dobronamjernim ni regularnim. Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
204 Udruga Biom GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM U članku 39. ili negdje drugdje je potrebno omogućiti regulaciju aktivnosti na pomorskom dobru u zaštićenim područjima temeljem Zakona o zaštiti prirode. Naime, kako isto nije omogućeno postojećim zakonom (pa ni ovim prijedlogom novog zakona), time se u praksi izravno onemogućava zaštita vrsta i staništa (npr. regulacija plovidbe kada se time izravno štite strogo zaštićene vrste i staništa, onemogućavanje pristajanja broda uz obalu kada se na obali nalaze zaštićene stope dinosaura i dr.). Praksa naime pokazuje da sektor pomorstva ne prepoznaje potrebe zaštite prirode niti ih uvažava, bez obzira što se u načelima navodi integralno upravljanje, osiguravanje očuvanja prirode i primjena ekosustavnog pristupa pri planiranju prostora i upravljanju. Prihvaćen Pitanje plovidbe uređuje se Pomorskim zakonikom
205 Udruga Biom NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Nejasno je iz kog je razloga onemogućeno komentiranje pojedinih članaka nego se isti moraju komentirati skupno. Na ovaj način se aktivno otežava sudjelovanje javnosti u donošenju ovog propisa. Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
206 Udruga Biom PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA U ocjeni stanja se ne navodi neusklađenost ovog zakona sa Zakonom o zaštiti prirode, dok se navodi neusklađenost s nekim drugim zakonima. Npr. ovaj zakon onemogućava regulaciju kretanja plovila na pomorskom dobru iako ono izravno ugrožava strogo zaštićene vrste (poput npr. bjeloglavih supova koji zbog toga padaju u more i utapaju se). Zakon također onemogućava regulaciju aktivnosti na pomorskom dobru u zaštićenim područjima temeljem Zakona o zaštiti prirode, čime se izravno onemogućava primjena tog zakonodavstva jer se time izravno onemogućava zaštita vrsta i staništa. Primljeno na znanje Reguliranje kretanja plovila, to jest, plovnih puteva nije predmet ovoga Zakona niti ne uređuje to područje. Donošenje ovog Zakona ne derogira ostale propise na snazi u Republici Hrvatskoj, već ih nadopunjuje. Odredbe Zakona o zaštiti prirode i dalje su na snazi.
207 Udruga Biom GLAVA I., Instituti raspolaganja pomorskim dobrom Članak 48. - potrebno je regulirati posebnu upotrebu pomorskog dobra (ili neki drugi instrument) koji će omogućiti za javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode mogu unutar obuhvata područja kojim upravljaju regulirati aktivnosti koje štete očuvanju vrsta i staništa. Praksa pokazuje da sektor pomorstva već desetljećima ne omogućava regulaciju plovidbe u zaštićenim područjima čak i kad ta plovidba izravno ugrožava strogo zaštićene vrste (poput bjeloglavog supa na Kvarneskim otocima, ali i druge). Djelomično prihvaćen NPZ pomorsko dobro sagledava cjelovito neovisno o stupnju zaštite pojedinog njegovog dijela. Posebna upotreba može se dati javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode
208 Udruga Biom GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Članak 46. - poslovi zaštite okoliša i prirode su odvojeni (imaju i odvojeno zakonodavstvo), stoga je važno razdvojiti da su u savjetu predstavnici i ministarstva nadležnog za poslove zaštite okoliša i ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode. Nije prihvaćen Nesporno je da će nadležno Ministarstvo imenovati dovoljno stručnu osobu, koja će biti upozata s poslovima zaštite okoliša i poslovima zaštite prirode.
209 Udruga Biom GLAVA III., INSPEKCIJSKI NADZOR U člancima 180.-186. je potrebno propisati potrebni minimalni broj inspektora pomorskog dobra a kako bi se osigurala učinkovita provedba inspekcijskog nadzora pomorskog dobra. Nije prihvaćen Broj inspektora pomorskog dobra isti ovisi o unutarnjem ustrojstvu tijela državne uprave te se ne može uređivati ovim NPZ-om.
210 Udruga Biom GLAVA III., INSPEKCIJSKI NADZOR U članku 172. potrebno je navesti minimalni broj lučkih redara ovlaštenih za obavljanje poslova inspekcijskog nadzora pomorskog dobra, kao što se navodi da JLS moraju imati minimalno jednog komunalnog redara ovlaštenog za obavljanje određenih poslova inspekcijskog nadzora pomorskog dobra. Prihvaćen Članak 172. propisat će se najmanji broj lučkih redara
211 Udruga Biom GLAVA VI., RED U LUCI U članku 157. stavak 1 je potrebno uz zaštitu okoliša dodati i zaštitu prirode jer je zakonodavstvo odvojeno. A postoje luke koje se nalaze u zaštićenim područjima te time podliježu i odredbama Zakona o zaštiti prirode. Nije prihvaćen Na pomorskom dobru primjenjuju se svi zakoni i podzakonski propisi Republike Hrvatske.
212 Udruga Biom GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Članak 39. propisuje zabranjene radnje a prekršajne odredbe za to ne postoje. To je jedno od rijetkih mjesta gdje se navodi kako je zabranjeno devastirati ekosustave stoga smatramo neophodnim da se dodaju i prekršajne odredbe. U suprotnom je zakonodavac propisuje zabranjene radnje pro forme i nema intenciju da doista štiti ekosustave. Djelomično prihvaćen Razmotrit će se dopuna prekršajnih odredbi
213 Udruga "Eko -Zadar" GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA "Članak 17. (3)Dokazom o pravu na građenje na pomorskom dobru smatraju se ugovor o koncesiji, ugovor o posebnoj upotrebi, poziv na odgovarajuću odredbu ovog Zakona koja daje pravo određenom tijelu ili pravnoj osobi na upravljanje tim dijelom pomorskog dobra, odnosno na izvođenje radova ako pravo obuhvaća gradnju na pomorskom dobru." U potpunosti brisati! Ovime će se omogućiti kompletna devastacija obale koja je i ovako u groznom stanju. Plaže su javno dobro i dio prirode! Nikakvo izvođenje radova, ograđivanje i gradnja ne bi trebali biti dozvoljeni na pomorskom dobru! Dokad će se RH podređivati turizmu i zasnivati ekonomiju isključivo na jednoj gospodarskoj grani? Komercijalizacija pomorskog dobra nije korak prema održivosti! Nije prihvaćen Navedeni prijedlog nije prihvaćen. Naime, postoji više pojavnosti pomorskog dobra od samih plaža, stoga mogućnost gradnje mora biti omogućena, uz ispunjenje svih ostalih ovim i drugim propisima predviđenih uvjeta.
214 Udruga "Eko -Zadar" Načelo zadovoljavanja javnog interesa, Članak 86. Predlažemo brisanje stavki 2. i 3. članka 86. Tražimo da se zabrani isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra. Nije prihvaćen Cijela plaža je dostupna svima, a postoci govore o obuhvatu plaže na kojem koncesionar može obavljati gospodarske djelatnosti temeljem koncesije.
215 Udruga "Eko -Zadar" Morska plaža za posebne namjene , Članak 85. nedefinirano, nejasno i otvoreno za malverzacije i pogodovanje investitorima i koncesionarima. + Primljeno na znanje plaže posebne namjene namijenjene su posebnim grupama korisnika te se mogu dati u koncesiju ili u posebnu upotrebu, ovisno o tome da li se djelatnosti na plaži obavljaju s ciljem stjecanja dobiti ili ne. Posebna upotreba plaže posebne namjene može se dati ustanovi javnog zdravstva za namjenu rehabilitacije osoba s invaliditetom, primjerice slijepih i slabovidnih osoba, paraplegičara i kvadrilpegičara. No ukoliko se radi o trgovačkom društvu koje rehabilitaciju obavlja s ciljem stjecanja dobiti isto može isključivo ishoditi koncesiju.
216 Udruga "Eko -Zadar" Prirodna morska plaža, Članak 80. stavak 3: brisati. nije jasna namjera da se prirodne plaže ne smiju dohranjivati, a uređene smiju! Nije prihvaćen Prirodna morska plaža jest plaža koja se nalazi unutar ili izvan naselja, infrastrukturno neopremljena, potpuno očuvanih prirodnih obilježja
217 Udruga "Eko -Zadar" Morske plaže, Članak 79. Tko je osoba koja upravlja plažom? Koncesionar? Tko su "svi" kojima plaže moraju biti dostupne? Djelomično prihvaćen Definirat će se jedinica lokalne samouprave i/ili koncesionar, kao osoba koja upravlja plažom. Pojam "svi": izvor: Jezikoslovac.com Definicija i značenje riječi svi, kao i primjeri u rečenici: DEFINICIJA svȉ zam. b>G svȋh/svìjū, D/L/I svȋm/svìma, A svȅ/svȋh (za živo) razg. [vidim ih svih DEFINICIJA 1. ukupnost viđenih ili imenovanih osoba, predmeta ili pojmova; bez iznimke, (svi) zajedno, bez izostavljanja, tako da se nijedan ne izostavi; ne samo neki, ne (samo) pojedini, ne (samo) pokoji, ne (tek) neki, ne samo jedan ili pojedinci [svi do jednoga pojačano u zn. svi (bez iznimke, do posljednjega) 2. (u kontekstima genitiv vezuje nominativ i genitiv iste riječi) najjači, najviše izražen u svojoj vrsti, bez premca [ (vlast je) strast sviju strasti strast nad strastima, strast bez premca, kojoj nema ravne
218 Tonći Nazlić Morska plaža hotela, kampa i turističkog naselja, Članak 84. Članak 84. Potpuno brisanje Prihvaćen Izmijenit će se naziv plaže
219 Tonći Nazlić Uređena morska plaža, Članak 82. Članak 82. (1) S obzirom na funkciju i model upravljanja uređene morske plaže su: -javna morska plaža; -morska plaža za posebne namjene. (2) Ministar pravilnikom uređuje minimalne uvjete koje morske plaže moraju zadovoljavati te prava i obveze osobe koja upravlja plažom. Prihvaćen Izmijenit će se naziv plaže. . Razmotrit će se dodatno u suradnji s Ministarstvom turizma i sporta
220 Tonći Nazlić Uređena morska plaža, Članak 81. Članak 81. Uređena morska plaža jest morska plaža koja se nalazi unutar ili izvan naselja i koja je pristupačna svima pod jednakim uvjetima, uključivo i osobama smanjene pokretljivosti, djelomično uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja te infrastrukturno i sadržajno uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem. Primljeno na znanje Komentar ne sadrži konkretnu primjedbu, stoga nije moguće dati odgovor.
221 Tonći Nazlić Načelo zadovoljavanja javnog interesa, Članak 86. Članak 86. (1) Davatelj koncesije dužan je u svim postupcima davanja koncesije za gospodarsko korištenje morske plaže, prilikom odlučivanja o stupnju ograničenja opće upotrebe, osigurati i štititi javni interes korištenja plaže. (2) Koncesija uređene plaže u turističkoj zoni unutar izgrađenog naselja i unutar neizgrađenog naselja moraju se davati na način da najviše 50% kopnenog i 30% morskog dijela plaže jednake kvalitete koncesionar može koristiti za obavljanje gospodarske djelatnosti za koje mu je koncesija dana, a ostali dio plaže mora ostati dostupan svima za korištenje sukladno namjeni. Prihvaćen Zakon ne dopušta ograđivanje plaže. Cijela plaža je dostupna svima, a postoci govore o obuhvatu plaže na kojem koncesionar može obavljati gospodarske djelatnosti temeljem koncesije.
222 Tonći Nazlić Načelo zadovoljavanja javnog interesa, Članak 86. Davanje koncesija po kojima se na uređenim plažama u turističkoj zoni neizgrađenog naselja maksimalno 70% kopnenog i 50% morskog dijela plaže može koristiti za obavljanje gospodarske djelatnosti je poticanje daljnje betonizacije hrvatske obale i poziv na uništavanje prirode i okoliša kroz prepune plaže u svrhu maksimiranja profita velikih investitora na uštrb prirode, okoliša i kvalitete hrvatske turističke ponude. Osim toga nužno je zakonski osigurati, da dio plaže za obavljanje gospodarske djelatnosti i dio plaže za građane budu iste kvalitete. Pod svaku cijenu se mora izbjeći mogućnost stvaranje segregacije na plažama po platežnoj moći građana. Zato koncesije uređenih plaža u turističkoj zoni unutar izgrađenog naselja i unutar neizgrađenog naselja moraju se davati na način da najviše 50% kopnenog i 30% morskog dijela plaže jednake kvalitete koncesionar može koristiti za obavljanje gospodarske djelatnosti za koje mu je koncesija dana, a ostali dio plaže mora ostati dostupan svima na korištenje. Prihvaćen Zakon ne dopušta ograđivanje plaže. Cijela plaža je dostupna svima, a postoci govore o obuhvatu plaže na kojem koncesionar može obavljati gospodarske djelatnosti temeljem koncesije.
223 Tonći Nazlić Morska plaža hotela, kampa i turističkog naselja, Članak 84. Uvođenje pojmova morska plaža hotela, kampa i turističkog naselja je potpuno nepotrebna i očiti uvod u privatizaciju plaža. Ne želim da se građani na hrvatskim plažama tretiraju kao gosti na plaži hotela, kampa i turističkog naselja. Dok bi se gosti hotela, kampa i turističkog naselja tretirali kao domaćini. Zato predlažem potpuno brisanje pojmova morska plaža hotela, morska plaža kampa i morska plaža turističkog naselja. Osim toga hoteli su privatno vlasništvo. A plaže su opće dobro. Pa se stoga ni ne mogu povezivati u jednu funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu. Očito se ovdje radi o potpuno nepotrebnom ograničavanju dijelova obale u svrhu pripreme terena za lakšu privatizaciju za par godina u nekoj novoj i naravno „nužnoj“ izmjeni zakona o pomorskom dobru. Prihvaćen Izmijenit će se naziv plaže
224 Tonći Nazlić Javna morska plaža, Članak 83. Članak 83. (1) Javna morska plaža je samostalna, uređena morska plaža, infrastrukturno opremljena, a služi svim građanima. (2) Davatelj koncesije ne može isključiti opću upotrebu plaže iz stavka 1. ovog članka. Prihvaćen Zakon ne dopušta ograđivanje plaža. Cijela plaža je dostupna svima te služi svima.
225 Tonći Nazlić Javna morska plaža, Članak 83. Mišljenja sam da javne morske plaže trebaju prvenstveno da služe građanima. I to svim građanima. Po ovom nacrtu javne morske plaže treba da služe većem broju građana a ne svim građanima. Jasno mi je, da je turizam važna gospodarska grana u Hrvatskoj. Ali ipak sam mišljenja, da javne morske plaže moraju da funkcioniraju održivo i skladu sa zaštitom okoliša. Zato se protivimo ovakvom zakonskom definiranju funkcije javnih plaža, po kojem javne plaže trebaju da služe većem broju ugostiteljsko - turističkih objekata. To je otvoren poziv na pojačano uništavanje javnih morskih plaža kroz pojačanu betonizaciju i komercijalizaciju. Djelomično prihvaćen Zakon ne dopušta ograđivanje plaža. Cijela plaža je dostupna svima te služi svima. Gradnja na plažama dozovljena je isključivo u okviru redovanog upravljanja pomorskim dobrom ili koncesije uz ishođenje dozvola sukladno propisima koji uređuju prostono uređenje i gradnju.
226 Tonći Nazlić Uređena morska plaža, Članak 82. Uvođenje pojmova morska plaža hotela, kampa i turističkog naselja je potpuno nepotrebno i očiti uvod u privatizaciju plaža. Ne želim da se građani na hrvatskim plažama tretiraju kao gosti na plaži hotela, kampa i turističkog naselja. Dok bi se gosti hotela, kampa i turističkog naselja tretirali kao domaćini. Zato predlažem potpuno brisanje pojmova morska plaža hotela, morska plaža kampa i morska plaža turističkog naselja. Prihvaćen Izmijenit će se naziv plaže
227 Tonći Nazlić Uređena morska plaža, Članak 81. Zašto uređena morska plaža mora da bude: većim dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja? Znači da bi jedna plaža slovila kao uređena morska plaža, mora najmanje 50% prirode te plaže da se izmjeni. To bi kod ogromnog broja hrvatskih plaža dovelo da potpuno nepotrebnog uništavanja prirode i do zakonskog poticanja daljnje betonizacije hrvatske obale. Osim toga po ovom nacrtu nigdje se ne spominju i ne definiraju plaže manjim dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja. Tako da je očito, da je ovaj nacrt nelogičan i da treba da se mijenja. Osim toga nije jasno zašto svaka uređena morska plaža kao kopneni prostor neposredno povezan s morem, mora da bude označena i zaštićena s morske strane. Po ovom prijedlogu zakona je osoba koja upravlja plažom ionako dužna na uređenoj morskoj plaži na vidljivim mjestima istaknuti informativnu ploču s podacima o kakvoći mora za kupanje, morskom i kopnenom dijelu plaže. Zašto onda da se povlače crte po plažama i prirodi? Potpuno bespotrebno. A zašto svaka uređena morska plaža mora i s morske strane da bude i zaštićena? Morske plaže treba da budu s morske strane zaštićene samo u slučaju većih brodskih aktivnosti i opasnosti za kupače. A to najbolje znaju jedinice lokalne samouprave i one treba da o tome odlučuju za svaku pojedinu plažu. Očito se ovdje radi o potpuno nepotrebnom seciranju odnosno ograničavanju obale i mora u svrhu pripreme terena za lakšu privatizaciju za par godina u nekoj novoj i naravno „nužnoj“ izmjeni zakona o pomorskom dobru. Zato iz navedenih razloga predlažemo sljedeću podjelu plaža: Prirodna morska plaža jest plaža koja se nalazi unutar ili izvan naselja, infrastrukturno neopremljena, potpuno očuvanih prirodnih obilježja čiji kopneni dio obuhvaća prostor prirodnog materijala (kamena, pijeska, šljunka, njihove kombinacije i sl.). i Uređena morska plaža jest morska plaža koja se nalazi unutar ili izvan naselja i koja je pristupačna svima pod jednakim uvjetima, uključivo i osobama smanjene pokretljivosti, djelomično uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja te infrastrukturno i sadržajno uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem. Nije prihvaćen NPZ uvodi razlikovanje između prirodnih i uređenih plaža kako uredio način upravljaanja istima. Definicije su isključivo u smislu ovog NPZ-a
228 Tonći Nazlić Morske plaže, Članak 79. Tko bi po ovom prijedlogu bio osoba koja upravlja plažom? Koncesionar? Plaže su javno dobro i za njihovo upravljanje su zadužene jedinice lokalne samouprave. Osim toga potpuno je neprihvatljiva ova nova uloga koncesionara. Po ovom nacrtu koncesionar je praktički vlasnik plaže na određeno vrijeme. To je očito priprema terena za privatizaciju plaža. Mišljenja sam, da koncesija treba da bude pravo obavljanja gospodarske djelatnosti na plaži. A ne nekakva vrsta vlasništva nad plažom. Djelomično prihvaćen Na pomorskom dobru ne može se steći pravo vlasništva niti druga stvarna prava.
229 Tonći Nazlić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Komentiranje svakog članka ovog prijedloga zakona posebno nije moguće. Zato tražim uvođenje mogućnosti komentiranja svakog članka ovog prijedloga zakona i novu objavu prijedloga ovog zakona na e-savjetovanje s mogućnošću komentiranja svakog članka na novih 30 dana. Osim toga e-savjetovanje mora da bude moguće i bez OIB-a odnosno unošenja županije, kako bi i strani državljani mogu da sudjeluju. Naime ovaj zakon je važan i za strane državljane. Te stoga i oni treba da imaju pravo na sudjelovanje na e-savjetovanju i to na engleskom jeziku. Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
230 Tomislav Kučera NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Smatram da prijedlog zakona nije dobar, te da bi omogućio daljnju devastaciju obale Zabranio bi široj populaciji pristup plažama, što je po Ustavu svima omogućeno Nije prihvaćen NPZ predviđa bolji nadzor nad nad pomorskim dobrom, te osigurava pristup plažama svima.
231 Tea Kurtić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Tražim omogućavanje komentiranja svakog članka Prijedloga Zakona posebno i produljenje krajnjeg roka e-savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM s mogućnošću komentiranja svakog članka. Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
232 Tanja Jadrešić Načelo zadovoljavanja javnog interesa, Članak 86. Gospodarsko korištenje morske plaže hotela, kampa i turističkog naselja kako je definirano u prijedlogu izuzima javno korištenje na 70% kopnenog dijela u neizgrađenom naselju ili 50% u izgrađenom naselju (koje su nedefinirana kategorija) i k tome ne definira kako bi se fizički odredilo ostalih 30%tj. 50% za javnu uporabu. Na taj način se omogućava manipulacija javnim prostorom pomorskog dobra i može ga se u potpunosti isključiti iz javne uporabe, osim, npr. u nekoj proizvoljnoj liniji koju bi odredio koncesionar, a koja ne odgovara javnoj uporabi plaže. Prihvaćen Zakon ne dopušta ograđivanje plaže. Cijela plaža je dostupna svima, a postoci govore o obuhvatu plaže na kojem koncesionar može obavljati gospodarske djelatnosti temeljem koncesije.
233 ŠRD LUBEN RIJEKA GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Odredba članka 65 .točka 8 . zakonskog Prijedloga predstavlja izravnu diskriminaciju u sustavu sporta u postupku ishođenja koncesije na zahtjev za sportsku luku , luku koja je u pravnom režimu pomorskog dobra kao općeg dobra. Diskriminiraju se članovi - sportaši , koji djeluju u sportskoj luci kojom upravlja neprofitna Udruga u odnosu na vrhunske sportaše. Sportska luka u sustavu vrhunskog sporta kao pravni pojam ne postoji , niti ne postoji u razvrstaju luka kao luka posebne namjene. Postoji samo sportska luka. Upravo zato tražimo da se izmijeni čl. 65.točka 8. koji treba glasiti ; “ SPORTSKA LUKA “. Djelomično prihvaćen Razmotrit će se dodatno u suradnji s Ministarstvom turizma i sporta
234 Šibensko-kninska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Članak 21. stavak 2. i stavak 3. prijedloga Zakona - smatramo da će ovakvo rješenje izazvati probleme u praksi u smislu otežavanja postupka utvrđivanja granica pomorskog dobra obzirom da su pojedine katastarske općine iznimno velike, te bi jedna sporna točka onemogućila rješavanje cijelog obuhvata granice. Nastavno na navedeno, predlažemo da se granice utvrđuju u onim obuhvatima u kojima ih procjene jedinice regionalne samouprave bez prethodne suglasnosti Ministarstva. Članak 21. stavak 8. prijedloga Zakona - predlažemo produljenje roka na 60 dana, budući da se u praksi pokazalo da je rok od 30 dana prekratak, a sve iz razloga što ovisimo u kojem roku će nam ovlašteni inženjeri geodetske struke isporučiti tražene usluge. Ovo posebno treba uzeti u obzir ako se prijedlozi granica pomorskog dobra, u skladu sa člankom 21. stavak 2. prijedlog Zakona, budu izrađivali za obalno područje cijele katastarske općine. Prihvaćen Ovim prijedlogom potiče se sustavno utvrđenje granica pomorskog dobra na određenom području, a upravo zbog specifičnih spornih točaka, omogućuje se, iznimno, i podnošenje izdvojenog prijedloga.
235 Šibensko-kninska županija GLAVA II., UPRAVNI NADZOR Članak 203. prijedloga Zakona - smatramo da je bolje rješenje propisano člankom 7. stavak 1. Uredbe o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru ("Narodne novine", broj: 23/2004, 101/2004, 39/2006, 63/2008, 125/2010, 102/2011, 83/2012, 10/2017), odnosno da nadzor nad izvršenjem obveza i dalje provodi povjerenstvo kao neovisno tijelo, a ne davatelji. Nije prihvaćen Uređeno člankom 82. Zakona o koncesijama
236 Šibensko-kninska županija GLAVA IV., LUKE ŽUPANIJSKOG I LOKALNOG ZNAČAJA Članak 132. stavak 7. - smatramo da bi bilo bolje rješenje da o istima rješava nadležno Ministarstvo radi ujednačenog postupanja. Nije prihvaćen Smatramo kako će kroz rješavanje u upravnim postupcima, jedinice područne (regionalne) samouprave bolje nadzirati rad lučke uprave čiji su osnivač.
237 Šibensko-kninska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Članak 74. stavak 6. - smatramo da bi bilo bolje rješenje da o istima rješava nadležno Ministarstvo radi ujednačenog postupanja. Nije prihvaćen Navedeno rješenje u skladu je s odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, člankom 76. stavkom 3.
238 Šibensko-kninska županija GLAVA II., UPRAVNI NADZOR Članak 163. prijedloga Zakona nije u skladu s člankom 29. stavak 3. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj: 66/19) kojim je propisano da tijela državne uprave u granicama svog djelokruga nadziru obavljanje povjerenih poslova državne uprave od strane upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima. Dakle, državna tijela odnosno ministarstva nadziru obavljanje povjerenih poslova državne uprave i to od strane upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Slijedom navedenog, potrebno je izmijeniti članak 163. prijedloga Zakona na način da se isti uskladi sa člankom 29. stavak 3. Zakona o sustavu državne uprave. Primljeno na znanje Dodatno će se razmotriti u suradnji s Ministarstvom pravosuđa i uprave.
239 Svjetlana Jelavić Dean NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Iz prijedloga zakona treba izbaciti svako isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra. Unatoč deklarativnim izjavama predlagača jasno je da se ovim prijedlogom zakona izlazi u susret partikularnim(podobnim investitorima i kapitalu) interesima, omogućava nasipanje, gradnja i isključivanje javnosti iz velikog dijela obale. Većina članaka, raznim izuzecima i"posebnim namjenama" otvara mogućnost manipuliranju pri izdavanjima dozvola, tim više što se ni za velike zahvate ne traže stručne ocjene i studije. Prijedlog treba povući! Nije prihvaćen Isključivanje opće upotrebe pomorskog dobra je iznimka koja se primjenjuje u situacijama u kojma je to nužno prvenstveno radi sigurnosti. Primjerice ne može se omogućiti pristup svima brodogradilištu ili kontejnerskom terminalu. U odnosu na pitanje dozvola za gradnju iste su uređene posebnim propisima koji se primjenjuju i na pomorskom dobru.
240 Sveučilište u Dubrovniku NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA U članku 96. stavku 1. nacrta prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, koji utvrđuje poslove Lučke uprave, predlaže se dodati novi podstavak 8. koji glasi: "8. osigurava upravljanje i nadzor balastnim vodama i talozima sukladno propisu kojim se uređuju balastne vode" Dosadašnji podstavak 8. stavka 1. postaje podstavak 9. U članku 112. koji uređuje osnovne lučke djelatnosti, u stavku 2. predlaže se dodati novi podstavak 8. koji glasi: "8. prihvat balastnih voda s brodova koji su obvezni imati sustav za obradu balastnih voda sukladno posebnim propisima". Dosadašanji podstavci 8. i 9. stavka 2. postaju podstavci 9. i 10. Primljeno na znanje Navodimo kako je postupanje s balastnim vodama regulirano odredbama Pomorskog zakonika.
241 Suzana Piacun NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Novim prijedlogom Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, koji je trenutno na e-savjetovanju, vladajući će samo produbiti navedenu pravnu nesigurnost. Cilj zakona koji bi trebao biti prevladavajući je - zaštita pomorskog dobra kao općeg dobra izvan pravnog prometa, općeg dobra koje nije sposobno biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava, koje po svojim osobinama ne može biti u vlasti niti jedne osobe, nego na uporabi svih. Prijedlog zakona, koji je na e-savjetovanju, protivan je cilju i svrsi samog pomorskog dobra, pravnoj logici i neustavan. Činjenica je da su formiranje radne skupine za izradu pojedinog zakona i e-savjetovanja samo ispunjavanje forme što dokazuje i to što se Inicijativa Javno je dobro ogradila od istoga, a sudjelovala je u Radnoj skupini, čime se potvrđuje da svaki prijedlog koji je došao od strane struke vladajući minoriziraju i u konačnici odbacuju jer njihov cilj nije zaštita pomorskog dobra, nego zaštita pojedinačnih interesnih skupina. U prijedlog zakona "uveli" su se pojmovi nespojivi s pravnom prirodom pomorskog dobra: -uvode se stvarna prava na pomorskom dobru -pogoduje se velikim igračima iz hotelskih kuća, na način da se plaža proglašava funkcionalnom cjelinom s hotelima, bez ikakvih kriterija i sa širokom diskrecijskom ocjenom onih koji odlučuju (što naravno pogoduje korupciji), -stavljaju se u nepovoljniji položaj svi drugi mali poduzetnici koji su obavljali djelatnost na pomorskom dobru, - kamuflažom se uvode "nejavne" plaže, - prijedlog zakona ne sadrži jasno propisane kriterije kojim se samo treba ograničiti opću uporabu pomorskog dobra. Tko ovo proglasi važećim, za mene je veleizdajnik javnog dobra, a struka bi se što prije trebala ograditi od prijedloga ovakvog zakona. Primljeno na znanje Prijedlogom zakona se ne uvode stvarna prava na pomorskom dobru, ne pogoduje se velikim igračima, ne stavljaju se u nepovoljniji položaj mali poduzetnici te sadrži uvjete pod kojima se može ograničiti opća upotreba pomorskog dobra.
242 Stela Pletenac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Tražimo omogućavanje komentiranja svakog članka Prijedloga Zakona posebno i produljenje krajnjeg roka e-savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM s mogućnošću komentiranja svakog članka. Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
243 Srđan Cicarelli NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA PRIGOVOR I PRIJEDLOG : Koncesije na Zahtjev Članak 65. Stavak (5) Visina naknade za koncesiju iz stavka 1. ovog članka utvrđuje se studijom opravdanosti davanja koncesije, a ne može biti niža od dvostruke naknade postignute na natječaju za takav, odnosno sličan predmet koncesije u godini podnošenja zahtjeva : iza zadnje riječi dodaje se : osim za sportsku luku u sustavu vrhunskog sporta“. Dodaje se stavak (5.1.) : Koncesijska naknada za sportsku luku u sustavu vrhunskog sporta ne može biti niža od polovine naknade postignute na natječaju za takav, odnosno sličan predmet koncesije u godini podnošenja zahtjeva OBRAZLOŽENJE : Sportska luka u sustavu vrhunskog sporta, bi trebala biti prepoznata od Ministarstva pomorstva i mora kao i Ministarstva Turizma i Sporta kao društveno korisna aktivnost koju podupiru volonteri i entuzijasti i omogućuju razvoj jedrena i odgajanje pomorskih vještina , sportaša i onih koji su iznjedrili već 3 medalje na Olimpijadama u zadnjih 6 godina. Dosadašnje poticanje razvoja jedriličarskog sporta u ranijim programima Hrvatskih Vlada je rezultiralo upravo osvajanjem prve medalje u jedrenju 2016 godine. Takvih sportskih luka u kojima su koncesionari jedriličarski klubovi, i koje financijski podupire Hrvatski Olimpijski Odbor (HOO) ima u Hrvatskoj najviše po našoj procjeni 5-6. Očekivali smo prijedlog da njima kao bonus bude koncesija prepolovljena a ne udvostručena iz naprijed navedenog razloga . S obzorom da su sredstva koje osiguravaju na godišnjoj razini preko HOO ograničena i ne pokrivaju potrebe pripreme sportaša u ovom skupom sportu, to članovi klubova koji imaju koncesiju na sportskim lukama kroz organizaciju regata osiguravaju financiranje vrhunskog sporta. Predlažemo da preporuku ili mišljenje prije donošenja Zakona trebalo tražiti od HOO i Hrvatskog jedriličarskog saveza HJS Djelomično prihvaćen Izmijenit će se odredba o dvostukom iznosu naknade na način da ne uključuje sportske luke
244 Srđ je Grad Morske plaže, Članak 79. ● Odredbe o plažama su sročene na način koji predstavlja potpuni odmak od ustavne definicije javnog odnosno pomorskog dobra koji mora biti dostupan svima. ● Termine „Morske plaže „"Morska plaža hotela", "morska plaža kampa" i "morska plaža turističkog naselja" nužno je izbrisati. Svaka plaža predstavlja opće dobro i na plažama ne smije postojati podjela posebno ne vlasničkopravnaom terminologijom koja predstavlja potpunu suprotnost ustavne definicije javnog odnosno pomorskog dobra koji mora biti dostupno svima. ● Članak 79. stavak 3. treba brisati s obzirom da je dohrana nešto što bi se trebalo dozvoliti samo iznimno zbog posljedica koje prouzrokuje na biljni i životinjski svijet u moru uslijed odnošenja materijala dohrane djelovanjem vjetrova u more. Na ovakav način propisano, predstavlja pravilo, a ne iznimku. ● Članak 80. Područja pomorskog dobra s obilježjima nedirnute prirode (prirodne plaže) valja isključiti iz turističkih zona i izuzeti iz neselektivnih oblika koncesioniranja te preuzeti nad njima javnu odgovornost u cilju zaštite njihova izvornog karaktera. Na pomorskom dobru s atributima nedirnute prirode ne smiju se dopustiti graditeljski zahvati u prostoru u svrhu obavljanja gospodarskih djelatnosti. Na takvim područjima institut koncesije valja zamijeniti nadzorom odgovornih javnih službi. Također treba jasno definirati dohranu i nedvojbeno zabraniti dohranu prirodnih plaža. ● Članak 81.Predlaže se izmijeniti stavak 5. članka 81. na način da isti glasi: (5) Dohranjivanje plaže je dopremanje i razastiranje kamenog materijala i morskog biljnog materijala (lažine), pijeska šljunka na površinu žala, bez prisustva veće količine praha i/ili gline, sa svrhom nadomještanja količine materijala koja je trajno izgubljena uslijed prirodnih procesa, a izvodi se u iznimnim situacijama ukoliko je ocijenjeno prijeko potrebnim i u skladu s važećim Planom iz članka 43. stavka 4. koji mora sadržavati plan dohrane. ● Članak 81. 2 navodi „Na uređenoj morskoj plaži gospodarske djelatnosti obavljaju se, u pravilu, na osnovi koncesije.“ Koncesija mora biti iznimka a godpodarske djelatnosti moraju se obavljati u pravilu na osnovi dozvole. ● Članak 82.; Kako smo već istaknuli tražimo da se briše alineju 2 stavka 1. članka 82. s obzirom da morska plaža ne može biti okaraterizirana kao „nečija“ odnosno plaža hotela, kampa i turističkog naselja. S tim u vezi predlaže se brisanje članka 84. ● Članak 83. kaže da javna morska plaža “služi većem broju ugostiteljsko-turistički objekata i građana”. Temeljem Predlaže se brisati dio stavka 1. članka 83. na način da isti glasi: (1)Javna morska plaža je samostalna, uređena morska plaža, infrastrukturno opremljena, a služi svim građanima. ● Članak 84. – smatramo da je potrebno brisanje članka 84. u cjelosti. Termine „Morske plaže „"Morska plaža hotela", "morska plaža kampa" i "morska plaža turističkog naselja" nužno je izbrisati. Svaka plaža predstavlja opće dobro i na plažama ne smije postojati podjela posebno ne vlasničkopravnaom terminologijom koja predstavlja potpunu suprotnost ustavne definicije javnog odnosno pomorskog dobra koji mora biti dostupno svima. Nadalje, ovaj članak koji davatelju koncesije daje mogučnost da utvrdi gospodarsku i funkcionalnu cjelinu turističkih sadržaja s pomorskim dobrom put je ka privatizaciji plaža. ● Članak 85. - plaža za posebne namjene, treba brisati. Ovaj članak koji je nejasan i nediefiniran otvara mogučnosti malverzacije i zlouporabe uz to što se na temelju koncesije i omogućava isključenje opće upotrebe i javnosti. ● Članak 86. - Predlaže se brisati stavke 2. i 3. članka 86. Tražimo da se nedvosmisleno zabrani isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra. Djelomično prihvaćen Izmijenit će se naziv plaže. Članak 79. stavak 3. člankom je definiran način dohrane, a ne obveza Članak 80. Turističke zone planiraju se prostornim planovima a isti nisu predmet ovog NPZ-a. Članak 81. detaljnije se definira materijal dohrane ne obveza. Svi zahvati na pomorskom dobru moraju se temeljiti na planu upravljanja. Članak 81 Koncesija je osnovni institut temeljem kojega se gospodarski koristi pomorsko dobro. Koncesija pruža veća ulaganja u održavanje i unaprijeđenije pomorskog dobra, dok ovlaštenik dozvole nema nikakva prava niti obveze održavati i unaprjeđivati pomorsko dobro, već samo pravo obavljati djelatnost. Također, prihodi od koncesije su veći, a sredstva ostvarena su namjenska sredstva te se moraju uložiti u daljnje unaprijeđenije pomorskog dobra. Članak 82 izmijenit će se naziv plaže Članak 83. Nesporno je da plaža koristi i ugostiteljsko - turističkim objektima, svima pod istim uvjetima. Članak 84. izmijenit će se naziv plaže . Članak 85. Plaže posebne namjene namijenjene su posebnim grupama korisnika te se mogu dati u koncesiju ili u posebnu upotrebu, ovisno o tome da li se djelatnosti na plaži obavljaju s ciljem stjecanja dobiti ili ne. Posebna upotreba plaže posebne namjene može se dati ustanovi javnog zdravstva za namjenu rehabilitacije osoba s invaliditetom, primjerice slijepih i slabovidnih osoba, paraplegičara i kvadrilpegičara. No ukoliko se radi o trgovačkom društvu koje rehabilitaciju obavlja s ciljem stjecanja dobiti isto može isključivo ishoditi koncesiju. Članak 86. Zakon ne dopušta ograđivanje plaža. Cijela plaža je dostupna svima, a postoci govore o obuhvatu plaže na kojem koncesionar može obavljati gospodarske djelatnosti temeljem koncesije.
245 Srđ je Grad GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 59. 1. predlažem izmjenu tako da članak glasi: „Davatelj koncesije dužan je, ukoliko koncesija na pomorskom dobru uključuje provedbu zahvata u prostoru, sukladno propisima koji uređuju prostorno uređenje i ZAŠTITU OKOLIŠA, do dana slanja obavijesti o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru ishoditi lokacijsku dozvolu.“ Djelomično prihvaćen U postupku ishođenja lokacijske dozvole daju se i posebni uvjeti, između ostaloga i s naslova zaštite okoliša. Po potrebi radi se procjena utjecaja na okoliš, a sve prije izdavanja lokacijske dozvole
246 Srđ je Grad UVODNE ODREDBE, Članak 2. ● Članak 2. točka 3. kaže: Dozvola je akt kojim se ovlašteniku daje vremenski ograničeno pravo na obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, kojom se ne ograničava niti isključuje opća upotreba pomorskog dobra, a za obavljanje nije potrebna nikakva građevina ili jednostavna građevina, sukladno propisima koji uređuju jednostavne građevine i posebnim propisima koji uređuju zaštitu prirode; Ovim se isključuje mogućnost temeljem dozvole postavljanje montažnog objekta do 12m2 (npr. Kiosk za prodaju sladoleda, spremište za kajake itd) već upućuje na nužnost izdavanje koncesije sukladno propisima koji uređuju jednostavne građevine. Prijedlog novog teksta: "3. dozvola je akt kojim se ovlašteniku daje vremenski ograničeno pravo na obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, kojom se ne ograničava niti isključuje opća upotreba pomorskog dobra." Brisati "a za obavljanje nije potrebna nikakva građevina ili jednostavna građevina, sukladno propisima koji uređuju jednostavne građevine i posebnim propisima koji uređuju zaštitu prirode" Prihvaćen Razmotrit će se i ispraviti odgovarajuće tekst Nacrta prijedoga Zakona.
247 Srđ je Grad GLAVA III., INSPEKCIJSKI NADZOR ● U članku 172. potrebno je navesti minimalni broj lučkih redara ovlaštenih za obavljanje poslova inspekcijskog nadzora pomorskog dobra, kao što se navodi da JLS moraju imati minimalno jednog komunalnog redara ovlaštenog za obavljanje određenih poslova inspekcijskog nadzora pomorskog dobra. Treba naglasiti da je nužna potreba osiguranja dovoljnog broja komunalnih redara po pojedinoj lokalnoj samoupravi kao i omogučiti stručno usavršavanje obzirom na proširenje opsega posla koja se planiraju ovim zakonom. ● U člancima 180.-186. je potrebno propisati potrebni minimalni broj inspektora pomorskog dobra a kako bi se osigurala učinkovita provedba inspekcijskog nadzora pomorskog dobra. Djelomično prihvaćen Izmijenit će se odredba na način da mora biti najmanje jedan lučki redar. U odnosu na broj inspektora pomorskog dobra isti ovosi o unutarnjem ustrojstvu tijela državne uprave te se ne može uređivati ovim NPZ-om.
248 Srđ je Grad GLAVA V., LUKA POSEBNE NAMJENE ● Članak 150. U članku 150. dodaje se stavak 3. koji glasi: ˝Nije dopušteno sidrenje kojim se su ugrožavaju zaštićene vrste i staništa.˝ Mišljenja smo da je potrebno ograničiti sidrenje na području na kojem se nalaze staništa zaštićenih vrsta, te se na takav način same zaštićene vrste ugrožavaju, posebno uzimajući u obzir staništa strogo zaštićene vrste sukladno Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine 80/13, 73/16). Djelomično prihvaćen Prirodno morsko sidrište ne može biti u zaštićenom području.
249 Srđ je Grad GLAVA IV., LUKE ŽUPANIJSKOG I LOKALNOG ZNAČAJA ● Članak 135. Smatramo da je nužno razmotriti određena prava domaćeg stanovništva, kao što je pravo na prednost pri dodjeli komunalnog veza koje je predviđeno važećim Pravilnikom o kriterijima za određivanje namjene pojedinog dijela luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja, načinu plaćanja veza, uvjetima korištenja, te određivanju maksimalne visine naknade i raspodjele prihoda. Europska je komisija, u odnosu na Direktivu 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu, prihvatila stav po kojem pravo na prednost pri dodjeli komunalnog veza domaćem stanovništvu nije protivno propisima Unije. Stoga ovaj stav valja ugraditi u Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Slične povlastice Zakonom treba utvrditi u svim onim situacijama u kojima one nesumnjivo služe gospodarskoj, demografskoj i kulturnoj održivosti lokalnih zajednica. Također smatramo da u stavku 2. treba definirati koliki dio komunalne luke se dijeli na dio luke za stalni vez brodova i brodica registriranih za gospodarstvo, i to isključivo u korist na dio namijenjen za stalni vez brodova i brodica registriranih za osobne potrebe. Stoga predlažemo novi tekst koji glasi: "Komunalni dio luke dijeli se na dio namijenjen za stalni vez brodova i brodica registriranih za osobne potrebe i deseti dio luke za stalni vez brodova i brodica registriranih za gospodarstvo" Primljeno na znanje Članak 135. stavak 5. NPZ-a propisuje da prednost za dobivanje jednog veza imaju vlasnici plovnih objekata, koji imaju prebivalište, odnosno sjedište na području jedinice lokalne samouprave u kojoj se luka nalazi. Nejasno je što bi značilo "deseti dio luke".
250 Srđ je Grad Morske plaže, Članak 79. ● Članak 82.; Kako smo već istaknuli tražimo da se briše alineju 2 stavka 1. članka 82. s obzirom da morska plaža ne može biti okaraterizirana kao „nečija“ odnosno plaža hotela, kampa i turističkog naselja. S tim u vezi predlaže se brisanje članka 84. ● Članak 83. kaže da javna morska plaža “služi većem broju ugostiteljsko-turistički objekata i građana”. Temeljem Predlaže se brisati dio stavka 1. članka 83. na način da isti glasi: (1)Javna morska plaža je samostalna, uređena morska plaža, infrastrukturno opremljena, a služi svim građanima. ● Članak 84. – smatramo da je potrebno brisanje članka 84. u cjelosti. Termine „Morske plaže „"Morska plaža hotela", "morska plaža kampa" i "morska plaža turističkog naselja" nužno je izbrisati. Svaka plaža predstavlja opće dobro i na plažama ne smije postojati podjela posebno ne vlasničkopravnaom terminologijom koja predstavlja potpunu suprotnost ustavne definicije javnog odnosno pomorskog dobra koji mora biti dostupno svima. Nadalje, ovaj članak koji davatelju koncesije daje mogučnost da utvrdi gospodarsku i funkcionalnu cjelinu turističkih sadržaja s pomorskim dobrom put je ka privatizaciji plaža. ● Članak 85. - plaža za posebne namjene, treba brisati. Ovaj članak koji je nejasan i nediefiniran otvara mogučnosti malverzacije i zlouporabe uz to što se na temelju koncesije i omogućava isključenje opće upotrebe i javnosti. ● Članak 86. - Predlaže se brisati stavke 2. i 3. članka 86. Tražimo da se nedvosmisleno zabrani isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra. Djelomično prihvaćen Članak 82. izmijenit će se naziv plaže Članak 83. Nesporno je da plaža koristi i ugostiteljsko - turističkim objektima, svima pod istim uvjetima Članak 84. izmijenit će se naziv plaže Članak 85. Plaže posebne namjene namijenjene su posebnim grupama korisnika te se mogu dati u koncesiju ili u posebnu upotrebu, ovisno o tome da li se djelatnosti na plaži obavljaju s ciljem stjecanja dobiti ili ne. Posebna upotreba plaže posebne namjene može se dati ustanovi javnog zdravstva za namjenu rehabilitacije osoba s invaliditetom, primjerice slijepih i slabovidnih osoba, paraplegičara i kvadrilpegičara. No ukoliko se radi o trgovačkom društvu koje rehabilitaciju obavlja s ciljem stjecanja dobiti isto može isključivo ishoditi koncesiju. Članak 86. Zakon ne dopušta ograđivanje plaža. Cijela plaža je dostupna svima, a postoci govore o obuhvatu plaže na kojem koncesionar može obavljati gospodarske djelatnosti temeljem koncesije.
251 Srđ je Grad Morske plaže, Članak 79. ● Članak 81. 2 navodi „Na uređenoj morskoj plaži gospodarske djelatnosti obavljaju se, u pravilu, na osnovi koncesije.“ Koncesija mora biti iznimka a godpodarske djelatnosti moraju se obavljati u pravilu na osnovi dozvole. Nije prihvaćen Koncesija je osnovni institut temeljem kojega se gospodarski koristi pomorsko dobro. Koncesija pruža veća ulaganja u održavanje i unaprijeđenije pomorskog dobra, dok ovlaštenik dozvole nema nikakva prava niti obveze održavati i unaprjeđivati pomorsko dobro, već samo pravo obavljati djelatnost. Također, prihodi od koncesije su veći, a sredstva ostvarena su namjenska sredstva te se moraju uložiti u daljnje unaprijeđenije pomorskog dobra.
252 Srđ je Grad Morske plaže, Članak 79. ● Članak 81.Predlaže se izmijeniti stavak 5. članka 81. na način da isti glasi: (5) Dohranjivanje plaže je dopremanje i razastiranje kamenog materijala i morskog biljnog materijala (lažine), pijeska šljunka na površinu žala, bez prisustva veće količine praha i/ili gline, sa svrhom nadomještanja količine materijala koja je trajno izgubljena uslijed prirodnih procesa, a izvodi se u iznimnim situacijama ukoliko je ocijenjeno prijeko potrebnim i u skladu s važećim Planom iz članka 43. stavka 4. koji mora sadržavati plan dohrane. Nije prihvaćen NPZ ne smije biti nedorečen, stoga bi trebalo propisati koje su to iznimne situacije.
253 Srđ je Grad Morske plaže, Članak 79. ● Članak 80. Područja pomorskog dobra s obilježjima nedirnute prirode (prirodne plaže) valja isključiti iz turističkih zona i izuzeti iz neselektivnih oblika koncesioniranja te preuzeti nad njima javnu odgovornost u cilju zaštite njihova izvornog karaktera. Na pomorskom dobru s atributima nedirnute prirode ne smiju se dopustiti graditeljski zahvati u prostoru u svrhu obavljanja gospodarskih djelatnosti. Na takvim područjima institut koncesije valja zamijeniti nadzorom odgovornih javnih službi. Također treba jasno definirati dohranu i nedvojbeno zabraniti dohranu prirodnih plaža. Djelomično prihvaćen Turističke zone planiraju se prostornim planovima a isti nisu predmet ovog NPZ-a. Dohrana prirodnih plaža je nedvojbeno zabranjena.
254 Srđ je Grad Morske plaže, Članak 79. ● Članak 79. stavak 3. treba brisati s obzirom da je dohrana nešto što bi se trebalo dozvoliti samo iznimno zbog posljedica koje prouzrokuje na biljni i životinjski svijet u moru uslijed odnošenja materijala dohrane djelovanjem vjetrova u more. Na ovakav način propisano, predstavlja pravilo, a ne iznimku. Prihvaćen Člankom je definiran način dohrane, ne obveza, a sve kako bi se jasno zazlučila dohrana od nasipavanja.
255 Srđ je Grad Morske plaže, Članak 79. ● Odredbe o plažama su sročene na način koji predstavlja potpuni odmak od ustavne definicije javnog odnosno pomorskog dobra koji mora biti dostupan svima. ● Termine „Morske plaže „"Morska plaža hotela", "morska plaža kampa" i "morska plaža turističkog naselja" nužno je izbrisati. Svaka plaža predstavlja opće dobro i na plažama ne smije postojati podjela posebno ne vlasničkopravnaom terminologijom koja predstavlja potpunu suprotnost ustavne definicije javnog odnosno pomorskog dobra koji mora biti dostupno svima. Djelomično prihvaćen Izmijenit će se naziv plaže
256 Srđ je Grad GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA ● Članak 74. 5 koji glasi: Iznimno, dozvola se može dati na zahtjev na rok do 20 dana za obavljanje privremene ili prigodne djelatnosti (kulturne, komercijalne, sportske priredbe, snimanje komercijalnog programa i sl.) uz mogućnost ograničenja opće upotrebe u smislu ograđivanja i naplate ulaska, izrazito je otvoren zlouporebama. U praksi bi to značilo da se privremena djelatnost može ponavljati od istih ili različitih subjekta i dovesti do toga da se ulaz na taj dio pomorskog dobra cijelo ljeto naplaćuje i da građani budu isključeni iz korištenja ovog dijela pomorskog dobra. Predlaže se brisati članak 74. stavak 5. zbog neopravdano dugog roka za izdavanje dozvola za obavljanje privremenih ili prigodnih djelatnosti te da se za kulturne, komercijalne, sportske priredbe, snimanje komercijalnog programa i sl također uredi kroz režim dozvola. Nije prihvaćen Ova iznimka odnosi se na organizaciju koncerata na pomorskom dobru koji značajno doprinose promociji hrvatske obale u svijetu, ali omogućava i lokalnom stanovništvu da uživa u koncertima svjetski poznatih umjetnika čiji nastup lokalna samouprava ne bi mogla financirati
257 Srđ je Grad GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA ● Članak 65. U stavku 2. leži opasnost da pomorsko dobro i njegova mogućnost prioritetnog koncesioniranja (kroz konstrukciju prostorno funkcionalnih cjelina) služi podizanju vrijednosti, bilo postojećih turističko-apartmanskih i ugostiteljskih objekata, bilo još nekonzumiranih turističkih zona u izdvojenim građevinskim područjima kojima bi to dalo dodatnu tržišnu vrijednost, a mešetarima zemljištem uz obalu priliku za dodatnu brzu zaradu. Nije prihvaćen NPZ omogućuje davanje koncesije na zahtjev vodeći računa da se time ne narušava tržišno natjecanje, a kao uvjet za dobivanje koncesije bez provođenja javnog prikupljanja ponuda propisuje da naknada za koncesiju ne može biti niža od dvostruke naknade postignute na natječaju za takav, odnosno sličan predmet koncesije u godini koja prethodi godini podnošenja zahtjeva. Navedeno je u skladu sa krovnim Zakonom o koncesijama koji omogućuje davanje koncesije na zahtjev u slučajevima kada postojeća i/ili planirana gospodarska aktivnost gospodarskog subjekta na određenoj lokaciji čini s predmetom koncesije za koju se zahtjev podnosi neodvojivu tehnološku ili funkcionalnu cjelinu.
258 Srđ je Grad GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA ● Članak 62. - potkoncesija brisati. Koncesija je pravo koje se stječe od javnog tijela, koncesionaru ne može biti ostavljeno da odlučuje o trečoj osobi. Ako koncesionar ne može obavljati ili smatra da bi obavljanje takvih djelatnosti na koncesioniranom području bilo učinkovitije davanjem prava na gradnju i obavljanje istih od strane treće osobe znači da uvjeti koncesije nisu ispunjeni. Ovaj članak isključivo je podložan zlouporabi. Nije prihvaćen Potkoncesija se daje uz prethodnu suglasnost davatelja koncesije, a potkoncesionar mora ispunjavati sve uvijete kao i koncesionar. Radi se primjerice o izgradnji benzinske postaje u luci nautičkog turizma. Institut uređen i Zakonom o koncesijama.
259 Srđ je Grad GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA ● Članak 59. 1. predlažemo izmjenu tako da članak glasi: „Davatelj koncesije dužan je, ukoliko koncesija na pomorskom dobru uključuje provedbu zahvata u prostoru, sukladno propisima koji uređuju prostorno uređenje i ZAŠTITU OKOLIŠA, do dana slanja obavijesti o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru ishoditi lokacijsku dozvolu.“ Djelomično prihvaćen U postupku ishođenja lokacijske dozvole daju se i posebni uvjeti, između ostaloga i s naslova zaštite okoliša. Po potrebi radi se procjena utjecaja na okoliš, a sve prije izdavanja lokacijske dozvole
260 Srđ je Grad GLAVA I., Instituti raspolaganja pomorskim dobrom ● U članku 48. stavak 1. predviđena kategorija tzv. posebna gradnja otvara prostor zlouporebama stoga je potrebno izbaciti odnosno detaljnije urediti i obrazložiti. Nije prihvaćen Člankom 48. detaljno je navedeno što se sve smatra posebnom upotrebom pomorskog dobra i na koji način se ostvaruje pravo na posebnu upotrebu pomorskog dobra. Osnovna značajka posebne upotrebe pomorskog dobra, koja može uključivati i gradnju građevina na pomorskom dobru, jest da se daje za obavljanje djelatnosti koje se ne obavljaju radi stjecanja dobiti, nego za društveno korisne djelatnosti ili javne djelatnosti, te za gradnju infrastrukture.
261 Srđ je Grad GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM ● Članak 43 ; U svrhu upravljanja pomorskim dobrom, nužno je dodati obavezu izdavanja prethodnog mišljenja nadležnog tijela iz područja zaštite okoliša i prirode, a kako bi se spriječili negativni utjecaji planova upravljanja pomorskog dobra na okoliš kao i obavezu prethodnog mišljenja nadležnog tijela o usklađenosti plana upravljanja pomorskim dobrom s prostornim planovima za područje obuhvata. ● Na pomorskom dobru nužno je zabraniti zahvate u prostoru na temelju dozvola ili odobrenja koja se izdaju na osnovi planova upravljanja pomorskim dobrom a bez odgovarajuće razine prostornoplanskih dokumenata i projekata te zakonski utvrđenih postupaka s posebnim naglaskom na one iz područja zaštite okoliša i prirode Djelomično prihvaćen Usklađenost planova JLS-a će provjeravati jedinica regionalne samouprave, a sam postupak će se detaljnije razraditi podzakonskim propisom. Dozvola se izdaje za obavljanje djelatnosti bez gradnje ili za obavljanje djelatnosti, uz postavljanje montažnog objekta. Međutim, raspravit će se potreba provedbe dodatnih procedura iz nadležnosti tijela za zaštitu okoliiša i održivi razvoj.
262 Srđ je Grad GLAVA IV., KATASTARSKA EVIDENCIJA I UPIS POMORSKOG DOBRA U ZEMLJIŠNOJ KNJIZI ● Članak 33. Dodati stavak kojim se određuje vremenski rok u kojem Ministarstvo treba dati suglasnost. Nije prihvaćen Rok nije propisan zbog složenosti postupka pregledavanja geodetskih elaborata.
263 Srđ je Grad GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE ● Članak 11. kaže da se na dijelu pomorskog dobra opća upotreba pomorskog dobra može ograničiti, ili iznimno isključiti na određeno vrijeme na temelju koncesije, posebne upotrebe pomorskog dobra, davanjem prava na privremeno korištenje pomorskog dobra te davanjem luke otvorene za javni promet na upravljanje lučkoj upravi, sukladno prostornim planovima. Stoga koncesije za plaže ne smiju isključiti pomorsko dobro iz opće upotrebe niti ograničiti, bez ikakve iznimke. Dakle, plaže moraju biti jasno izuzete iz koncesijskog sustava. Djelomično prihvaćen Jedinica lokalne samouprave uvijek ima pravo isključiti sve plaže na svom području iz sustava koncesioniranja putem Plana upravljanja pomorskim dobrom koji donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.
264 Srđ je Grad UVODNE ODREDBE, Članak 2. ● Članak 2. točka 20. Predlaže se izmijeniti članak 2. točku 20. na način da isti glasi: nasipavanje mora je ljudska radnja kojom se proširuje kopno u more. ● Članak 2. točka 22.; Predlaže se izbacivanje mogućnosti ograđivanja ili drugog otežavanja pristupa dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra. Smatramo da se ovim zakonom NE SMIJE isključiti javni pristup prostoru u svim tipovima koncesija na pomorskom dobru. Nije prihvaćen Nasipavanje mora može biti prirodna ili ljudska radnja. Mogućnost ograđivanja dijela pomorskog dobra mora se omogućiti zbog sigurnosnih razloga i zaštite života i zdravlja ljudi, kao što je to, primjerice, zabrana pristupa naftnim postrojenjima, platformama i terminalim s ukapljenim prorodnim plinom i sl., što sve predstavlja dio pomorskog dobra, jednako kao i plaža ili šetnica.
265 Srđ je Grad UVODNE ODREDBE, Članak 2. Prijedlog novog teksta: "3. dozvola je akt kojim se ovlašteniku daje vremenski ograničeno pravo na obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, kojom se ne ograničava niti isključuje opća upotreba pomorskog dobra." Brisati "a za obavljanje nije potrebna nikakva građevina ili jednostavna građevina, sukladno propisima koji uređuju jednostavne građevine i posebnim propisima koji uređuju zaštitu prirode" Prihvaćen Razmotrit će se i ispraviti odgovarajuće tekst Nacrta prijedoga Zakona.
266 Srđ je Grad UVODNE ODREDBE, Članak 2. ● Članak 2. točka 3. kaže: Dozvola je akt kojim se ovlašteniku daje vremenski ograničeno pravo na obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, kojom se ne ograničava niti isključuje opća upotreba pomorskog dobra, a za obavljanje nije potrebna nikakva građevina ili jednostavna građevina, sukladno propisima koji uređuju jednostavne građevine i posebnim propisima koji uređuju zaštitu prirode; Ovim se isključuje mogućnost temeljem dozvole postavljanje montažnog objekta do 12m2 (npr. Kiosk za prodaju sladoleda, spremište za kajake itd) već upućuje na nužnost izdavanje koncesije sukladno propisima koji uređuju jednostavne građevine. Prihvaćen Razmotrit će se i ispraviti odgovarajuće tekst Nacrta prijedoga Zakona.
267 Srđ je Grad PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA ● U ocjeni stanja se ne navodi neusklađenost ovog zakona sa Zakonom o zaštiti prirode, dok se navodi neusklađenost s nekim drugim zakonima. Npr. ovaj zakon onemogućava regulaciju kretanja plovila na pomorskom dobru iako ono izravno ugrožava strogo zaštićene. Zakon također onemogućava regulaciju aktivnosti na pomorskom dobru u zaštićenim područjima temeljem Zakona o zaštiti prirode, čime se izravno onemogućava primjena tog zakonodavstva jer se time izravno onemogućava zaštita vrsta i staništa. ● Za donošenje ovog Zakona bilo je nužno donošenje Morskog prostornog plana Republike Hrvatske. Rok za donošenje ovog Plana, što je obveza svake obalne europske države sukladno Direktivi o morskom prostornom planiranju iz 2014. godine, bio je ožujak 2021. godine. Morski prostorni plan je dokument kojim se usaglašava korištenje obalnog i morskog prostora na održiv način, a istome kao strateškom dokumentu prethodi izrada strateške studije utjecaja na okoliš, te javna rasprava o istoj. ● Ocjena stanja se ne temelji ni na kakvoj ozbiljnoj analizi stanja koja bi pokazala stvarne probleme koji se događaju na pomorskom dobru i morskim lukama i u skladu s time ponudila rješenja. ● Bez ikakve ozbiljne analize u ocjeni stanja se navodi da se kroz praksu pokazalo da je sustav upravljanja i korištenja luka od županijskog i lokalnog značaja potrebno mijenjati, a sve kako bi se povećala učinkovitost i ulaganja u infrastrukturu, kroz veće prihode lučke uprave, koja tim lukama upravljaju. ● Ne postoje jasna pravila za određivanje lučkog područja već je to ostavljeno na volji lučkih uprava, bez suglasnosti jedinica lokalne samouprave, što je već danas evidentirano kao problem. veliki dio lučkih područja zahvaćaju dijelove prostora koji se ne koriste za potrebe luka i lučke dijelatnosti već ih koriste komercijalno, obavljaju gospodarsku djelatnost protivno odredbama važećeg Zakona, ali i protivno Ustavu RH, isklučivo na štetu JLS-a i lokalnog stanovništva. ● Već danas u praksi postoji mnogo lučkih područja koja zahvaćaju dijelove koji im ne trebaju i ne služe za obavljanje lučke djelatnosti već ih ŽLU iznajmljuju komercijalno. Odredbom u kojem bez ikakvih suglasnosti lučka uprava samostalno određuje svoje granice krši se zakon o regionalnoj i lokalnoj samoupravi, te utječe na prostorni plan mimo zakona ● Smatramo da ZPDML nije u skladu s Ustavom i Direktivom 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji. Čl. 6. važećeg ZPDML propisuje da "opća upotreba pomorskog dobra podrazumijeva da se svatko ima pravo služiti pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni.". Nacrt prijedloga novog ZPDML u čl. 3.(4), pak, dodaje odredbu da "svatko ima pravo, pod jednakim uvjetima, služiti se pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni, OSIM KAD JE OVIM ZAKONOM DRUGAČIJE PROPISANO". Očit je utjecaj pojedinih interesnih skupina na oblikovanje zakona, kao i intencija dugoročne privatizacije pomorskog dobra. Naime, sukladno Direktivi 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji, jedno od bitnih obilježja koncesije jest njezina vremenska ograničenost. Trajanje koncesije trebalo bi biti ograničeno kako bi se izbjeglo sprječavanje pristupa tržištu i ograničavanje tržišnog natjecanja. Koncesije izuzetno dugog trajanja rezultirati će zatvaranjem pristupa tržištu, čime se ugrožava slobodno kretanje usluga u Uniji i primjena načela slobode poslovnog nastana (trajnog pružanja usluga). Stoga države članice svojim implementacijskim mjerama moraju predvidjeti da se koncesija uvijek dodjeljuje na određeno vrijeme, koje već u dokumentaciji za nadmetanje mora biti istaknuto ili u njoj treba biti jasno naznačeno da je trajanje koncesije predmet pregovora u postupku dodjele koncesije. Nije prihvaćen Odredbe NPZ-a ne derogiraju druge propise na snazi u Republici Hrvatskoj, već samo propisuju osobitosti u postupanju na pomorskom dobru. Donošenje Morskog prostornog plana nije u nadležnosti ovog Ministarstva, niti je njegovo donošenje bilo preduvjet za donošenje ovog Zakona. Planiranje namjene prostora na razini jedinica lokalne samouprave nije predmet ovog Zakona. Koncesija na pomorskom dobru vremenski je ograničeno pravo, kako je i predviđeno Direktivom 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji.
268 Srđ je Grad NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Opće primjedbe: ● Smatramo da je Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama definicijama nejasan, pravno nedorađen ali i kontradiktoran. Na samam početku pojam pomorskog dobra određen je suprotno meritumu općeg dobra. ● Ova javna rasprava o Zakonu koji je od iznimne važnosti za građane i lokalne zajednice na obali i otocima nametnuta je netransparentno, bez prethodne participacije šire javnosti i organizacija civilnog društva. Indikativno je da je istovremeno u brzoj proceduri provedena javna rasprava o prijedlogu Zakona o prostornom uređenju a da o tome šira javnost praktično uopće nije bila pravilno obaviještena što je ogroman udar na one sredine koje već ispaštaju povećan pritisak na prostor kao što su obalne JLS odnosno zajednice. ● Prijedlog novog ZPDML omogućava iskorištavanje obale u turističke svrhe u daleko značajnijj mjeri od načina na koji je korištenje pomorskog dobra omogućeno do sada (npr. obavezne koncesije za gospodarsko korištenje uređenih plaža s mogućnošću gradnje, dohranjivanja i nasipavanja itd.) ● Prijedlog ovog Zakona u najvažnijem dijelu reguliranja ogromnih gospodarskih pritisaka na prostor pomorskog dobra nikako nije u skladu sa DIREKTIVOM 2014/89/EU Europskog parlamenta i vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja. ● Također nije omogućeno komentiranje pojedinih članaka ZPDML, kao što je to slučaj s ostalim zakonima na savjetovanju. ● Radi svih navedenih razloga zahtijevam ponavljanje savjetovanja te uključivanje šire zajednice kroz organizaciju javnih tribina te sudjelovanje svih zainteresiranih dionicka iz gospodarskog, nevladinog sektora, i građana kako bi se informirali i izjasnili o posljedicama ovog prijedloga Zakona. Primljeno na znanje Omogućeno je komentiranje svakog članka Zakona. Zakon o prostornom uređenju, kao niti materija prostornog planiranja, nije u nadležnosti ovog Ministarstva. Nije dana konkretna primjedba na Nacrt prijedloga Zakona.
269 SPORTSKO RIBOLOVNO DRUŠTVO "PRELUK" MATULJI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA DRUŠTVENE DJELATNOSTI NA POMORSKOM DOBRU – IDENTITET JADRANSKE HRVATSKE Nisam siguran da je negdje ovaj dio obrađen pa ću ga dodati - a od VITALNOG JE ZNAČAJA NA JADRANSKU OBALU I ZA NAŠE DRUŠTVO KAKVO POZNAJEMO. U zadnjih 70 godina domicilno stanovništvo se samoorganiziralo i najčešće amaterski, kroz klubove i Sportska ribolovna društva djelovalo uz more i na moru. Volonterskim radom uređivala se obala i vezovi, ribarilo se, odgajani su naraštaji uz more i na moru. A prvenstveno zato jer je i more i obala bilo besplatno i dostupno svima. Uvijek. Svaki dan. Zato i jesu generacije naših ljudi odgajane tako da to more poštuju i da ga štite i zato ga smatraju svojim i neotuđivim. Nije bilo važno jeste li bili bogati ili siromašni, mogli ste otići na more i znati da Vas nitko neće tjerati jer nitko nije imao više prava na neku plažu ili mul. Zato Hrvatska danas i jest prvenstveno prepoznata kao prekrasna morska, Jadranska zemlja. Koncesije ili bilo koji drugi oblik davanja prava na morsku obalu i more trebaju biti u funkciji razvoja i investicija -kafići, marine, hoteli, hotelske plaže .. sve je to ok ( uz obaveznu opasku da se ne ograničava nigdje pristup obali ili plažama ),ali ako zakonom ne omogućimo i jednu širu, društvenu kategoriju razvoja obale- to društvo koje je generacijama odrastalo na obali i na plažama prestati će postojati, a samim time će i Hrvatsko društvo izgubiti svoj „obalni“ mentalitet i djeca će kada odlaze na kupanje početi govoriti - ne možemo na plažu, tamo se plaća, tamo se ne smije …. TO MORAMO IZBJEĆI POD SVAKU CIJENU . Obala je naša, zakon pišu oni koji se u ovom času izabrani od nas i bit ovog zakona mora biti očuvanje društva i njegovog identiteta kroz more i uz more. Ukoliko samo gospodarska djelatnost bude osnova korištenja obalnog pojasa kroz 10 g. imati ćemo na plažama i uvalama kafić do kafića, hotel do hotela i njihove goste na obali. Tko će biti vlasnici tih kafića i hotela –vjerojatno investitori, fondovi, ulagači … , a naš će čovjek gledati na svoju obalu sa strane te tu i tamo sjesti u prvi red kada se oslobodi stolica u kafiću i popiti kavu ( ako si je bude mogao priuštiti ). A naša djeca koja neće imati novaca da plate korištenje obale otuđiti će se od mora i tražiti nešto drugo što će im biti dostupno i besplatno da provedu svoje vrijeme – vjerojatno zrak. Na taj način se gubi identitet naroda, mentalitet mora. To nemojte dopustiti. ZAKONOM JE POTREBNO PREDVIDJETI DA KONCESIJE ILI BILO KOJA PRAVA KOJA SE KRATKOROČNO ILI DUGOROČNO DAJU NA POMORSKOM DOBRU NA BILO KOJOJ RAZINI BUDU PRILAGOĐENA I ZA UDRUGE GRAĐANA/SPORTSKA RIBOLOVNA DRUŠTVA KOJA NEĆE ZA CILJ IMATI SAMO OSTVARIVANJE PROFITA/NAJVIŠU IZLICITIRANU CIJENU PO M2 VEĆ ĆE TAKVA KONCESIJA BITI PRILAGOĐENA UDRUGAMA I U OBZIR UZETI VREDNOVANJE DRUŠTVENOG RADA, RAD SA DJECOM, ŠKOLU RIBOLOVA, RAZVOJ ZAJEDNICE, MINULI RAD, ISKUSTVO, BROJ ČLANOVA, BROJ VOLONTERA, POSTIGUTI RAD I USPJEHE – ZAKLJUČNO - DRUŠTVENU DJELATNOST. Samo na taj način moguće je dugoročno zadržati identitet Hrvatske na moru. Hrvatske koja će svojim građanima omogućiti uživanje pomorskog dobra bez obzira na to jesu li bogati ili siromašni. Samo tako možemo osigurati da će i za 10 g. djeca odlaziti na more bez da moraju imati 15 € sa sobom da im netko dopusti da sjednu do mora, samo tako će znati da mogu i dalje kupati se gdje žele te će i dalje moći vjerojatno pohađati besplatnu školu ribolova i odlaziti na natjecanja jer će postojati Sportska ribolovna društva koja će biti svojevrsne oaze društvenog djelovanja među kafićima i hotelima. Na primjeru Sportskog ribolovnog društva Preluk Matulji - roditelji naših roditelja organizirali su se 1970 tih godina i amaterski djelovali te uredili dotad neuređeni dio obale te je kroz 15 tak godina tu nastala uređena obala. Nije uređivao obalni pojas niti grad niti općina već ljudi kroz volonterski rad. Uložen je trud dvije generacije domicilnog stanovništva. Do 1983 djelovanje je bilo organizirano kao sportska sekcija Preluk pri SRD Jadran Opatija, a od 1983 SRD Preluk djeluje samostalno. Tijekom godine organiziramo besplatnu školu ribolova za svu zainteresiranu djecu, imamo trenera koji radi sa njima, odlaze na natjecanja, druže se .. organiziramo akciju čišćenja obale, uređujemo dotrajale dijelove, organiziramo prigodna natjecanja za juniore i seniore sa obale i sa brodice na kojima se redovno okuplja do stotinjak ljudi, mahom domicilnog stanovništva. Za djelovanje društva tijekom godine potrebno je uložiti barem 4000 volonterski radnih sati godišnje. U našem klubu stasale su generacije ribolovaca natjecatelja i onih koji samo vole more. I tako od 1983 g. ( i prije, ali je udruga formalizirana samostalno tada). Udruga je legalna, registrirana te redovno djeluje sukladno svim zakonskim odredbama koje definiraju rad udruga u RH. I nas nema u ovom zakonu jer kao udruga građana (SRD Preluk kao i ostali SRDi jest udruga građana) ne obavljamo gospodarsku djelatnost i nismo podobni da se javimo na bilo koji oblik zakonski predviđene koncesije. Jedino ako otvorimo doo ili obrt, postanemo kafić ili rent a boat i javimo se na ev. koncesiju te stanemo u red za koncesiju ili pokušamo konkurirati bilo kojem vlasniku kafića. Onda nam ne trebaju ni djeca niti volonteri niti škola ribolova niti društvo. Zar je to intencija ? Da nas preskoči bilo koji vlasnik kafića ili apartmana ili investitor ? Sumirati ću naš prijedlog/zahtjev temeljem na gore iznesenim argumentima : ZAKONOM JE POTREBNO PREDVIDJETI DA KONCESIJE ILI BILO KOJA PRAVA KOJA SE KRATKOROČNO ILI DUGOROČNO DAJU NA POMORSKOM DOBRU NA BILO KOJOJ RAZINI BUDU PRILAGOĐENA I ZA UDRUGE GRAĐANA/SPORTSKA RIBOLOVNA DRUŠTVA KOJA NEĆE ZA CILJ IMATI SAMO OSTVARIVANJE PROFITA/NAJVIŠU IZLICITIRANU CIJENU PO M2 VEĆ ĆE TAKVA KONCESIJA BITI PRILAGOĐENA UDRUGAMA I U OBZIR UZETI VREDNOVANJE DRUŠTVENOG RADA, RAD SA DJECOM, ŠKOLU RIBOLOVA, RAZVOJ ZAJEDNICE, MINULI RAD, ISKUSTVO, BROJ ČLANOVA, BROJ VOLONTERA, POSTIGUTI RAD I USPJEHE – ZAKLJUČNO - DRUŠTVENU DJELATNOST. Nikola Osojnak, predsjednik SRD PRELUK , 17/12/2022 SPORSKO RIBOLOVNO DRUŠTVO PRELUK „MATULJI „ M. TITA 11, MATULJI , OIB: 60534445984 SRDPRELUK@GMAIL.COM Djelomično prihvaćen NPZ predviđa institut posebne upotrebe za obavljanje djelatnosti koja se ne obavlja s ciljem sjecanja dobiti.
270 SPORTSKI RIBOLOVNI KLUB "VIKTOR LENAC" GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Odredba članka 65. točka 8. zakonskog Prijedloga predstavlja izravnu diskriminaciju u sustavu sporta u postupku ishođenja koncesije na zahtjev za sportsku luku, luku koja je u pravnom režimu pomorskog dobra kao općeg dobra. Diskriminiraju se članovi - sportaši, koji djeluju u sportskoj luci kojom upravlja neprofitna Udruga u odnosu na vrhunske sportaše. Sportska luka u sustavu vrhunskog sporta kao pravni pojam ne postoji, niti ne postoji u razvrstaju luka kao luka posebne namjene. Postoji samo sportska luka. Upravo zato tražimo da se izmijeni čl. 65. točka 8. koji treba glasiti: “SPORTSKU LUKU“. Nije prihvaćen Nejasno je zahtjev koje pravne osobe u sustavu sporta bi se prihvatilo ukoliko bi dvije ili više podnijele zahtjev.
271 Slobodan Jovanovic MORSKE LUKE, GLAVA V. Prijedlog za dopunom članka 155. Predmetnu odredbu (ako se istom, kako se navodi, željelo osigurati da ugostiteljski objekti koji su dobili minimalne tehničke uvjete i zakonito posluju, pristup kojima nije moguć izuzev morskim putem, a prostorni plan nije predvidio nikakvu gradnju, mogu zakonito obavljati svoju djelatnost) potrebno je ograničiti na do sada zakonito izgrađene objekte, kako se istom ne bi poticala nezakonita izgradnja, izvan građevinskog područja unutar zaštićenih područja. Nije prihvaćen NPZ uređuje pomorsko dobro te ne može uređivati pitanje gradnje izvan istoga.
272 Slobodan Jovanovic MORSKE LUKE, GLAVA V. Prijedlog za dopunom članka 153. Odredbu o privezištima nužno je prostorno ograničiti (ne samo da se spriječi nelojalna konkurencija lukama nautičkog turizma, odnosno brodogradilištima, kako je navedeno u posljedicama koje će proizaći donošenjem Zakona), već da bi se spriječilo uništavanje zaštićenog obalnog područja mora, nacionalnih parkova, parkova prirode i područja od posebne zaštite prema europskim i nacionalnim propisima na način da se navedena područja izrijekom isključe kao područja na kojima se mogu izgraditi privezišta, odnosno da se utvrdi kako se privezišta mogu izgraditi samo unutar građevinskog područja, gdje jedino mogu imati razumnu svrhu. Djelomično prihvaćen Koncesije se daju temeljem prostornih planova, koji poznaju pojam privezišta.
273 silvana giachin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Smatram da bi u Zakonu trebalo nedvosmisleno zabraniti isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra, ne želimo imati privatne hotelske i ugostiteljske plaže, ne želimo da se radi turističkih sadržaja omogućava nasipavanje, gradnja i isključivanje javnosti iz korištenja niti jednog dijela plaže! Prihvaćen Da, nema ograđivanja plaža
274 Sani Šitić GLAVA IV., LUKE ŽUPANIJSKOG I LOKALNOG ZNAČAJA U članku 133. nedostaje stavak (5) koji obvezuje ministra na donošenje pravilnika o načinu i uvjetima korištenja dijelova luka u roku od godine dana od dana stupanja ovoga Zakona na snagu. Članak 230. točka 14. ovog prijedloga Zakona: 14.Pravilnik o kriterijima za određivanje načina korištenja dijelova luke županijskog i lokalnog značaja i uvjetima za njihovo korištenje (članak 133. stavak 5. ovog Zakona.) Pozivate se na stavak u zakonu koji ne postoji! Također, izražavam zabrinutost glede sadržaja i uvjeta tog pravilnika, te potencijalnog pogodovanju gospodarskim djelatnostima nauštrb osobnih potrebna stanovništva. Prihvaćen NPZ dovoljno detaljno uređuje pitanje dijelova lučkog područja luke otovrene za javni promet, stoga nema potrebe za Pravilnikom.
275 Sani Šitić GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 65. Stavka 5 “ visina naknade za koncesiju za sportsku luku u sustavu vrhunskog sporta ne može biti niža od dvostruke naknade postignute na natječaju za takav, odnosno sličan predmet koncesije.” Sportske luke trebale bi predstavljati gospodarenja pomorskim dobrom koji u široj zajednici promiče društvene aktivnosti kroz sport i rekreaciju. Sportske luke ne smiju stjecati dobit i sve svoje prihode moraju uložiti u razvoj sporta i lučke infrastrukture i suprastrukture. One ne mogu opstati na tržišni principima gdje koncesiju dobiva onaj tko ponudi više, te se baš zbog te činjenice njima omogućava koncesija na zahtjev. Koncesije na zahtjev za sportsku luku ne daje se kako bi se od nje zaradilo. Poticanjem sporta, jedrenja, ribolova i drugih društvenih aktivnosti stvara se dobrobit šire zajednice. Zakonu o sportu, člankom prvim definira sport kao djelatnost od posebnog interesa za RH. Sportske luke bi zbog svoje namjene trebale biti „pozitivno diskriminirane“ u odnosu na ostale luke. Naprosto je nelogično da komercijalne luke koje mogu stjecati dobit imaju manju naknadu nego sportske luke s dosadašnjom pozitivnom praksom. Pomorsko dobro se ne smije promatrati isključivo s ekonomskog aspekta i povećanja prihoda, jer je to na štetu domaćeg stanovništva i dugoročno je neodrživo. Prihvaćen Izmijenit će se odredba o dvostrukoj naknadi za sportske luke u sustavu vrhunskog sporta
276 Sani Šitić GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA ČLANAK 65 Koncesije na zahtjev. Stavak (1) 8. sportska luka u sustavu vrhunskog sporta. Nije dana jasna definicija sportske luke u sustavu vrhunskog sporta. Primljeno na znanje razmotrit će se dodatno u suradnji s Ministarstvom turizma i sporta
277 Sani Šitić Postojeće koncesije na pomorskom dobru i postupci u tijeku, Članak 230. Članak 230. Ministar će donijeti u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona: 14.Pravilnik o kriterijima za određivanje načina korištenja dijelova luke županijskog i lokalnog značaja i uvjetima za njihovo korištenje (članak 133. stavak 5. ovog Zakona.) U ovom prijedlogu Zakona ne postoji stavak 5. članak 133. koji obvezuje donošenje pravilnika na kojeg se pozivate u članku 230. !? Također, izražavam zabrinutost glede sadržaja i uvjeta tog pravilnika, te potencijalnog pogodovanju gospodarskim djelatnostima nauštrb domicilnog stanovništva. Prihvaćen Odredba će se brisati budući da je NPZ probematiku detaljno uredio.
278 Sani Šitić Uređena morska plaža, Članak 82. Članak 82. Nejasno definiranje morskih plaza i morskih plaza posebne namjene. Primljeno na znanje Plaže posebne namjene namijenjene su posebnim grupama korisnika te se mogu dati u koncesiju ili u posebnu upotrebu, ovisno o tome da li se djelatnosti na plaži obavljaju s ciljem stjecanja dobiti ili ne. Posebna upotreba plaže posebne namjene može se dati ustanovi javnog zdravstva za namjenu rehabilitacije osoba s invaliditetom, primjerice slijepih i slabovidnih osoba, paraplegičara i kvadrilpegičara. No ukoliko se radi o trgovačkom društvu koje rehabilitaciju obavlja s ciljem stjecanja dobiti isto može isključivo ishoditi koncesiju.
279 Sani Šitić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Onemogućavanje komentiranja i praćenja komentara na svaki pojedini članak dovodi do nepreglednost i netransparentnosti javne rasprave te samog e - savjetovanja. Potrebno je omogućavanje standardne forme savjetovanja i produljenje istog. Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
280 RUDOLFA ŠIROLA KLIŠKIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Koncesije na Zahtjev Članak 65. Stavak (5) Visina naknade za koncesiju iz stavka 1. ovog članka utvrđuje se studijom opravdanosti davanja koncesije, a ne može biti niža od dvostruke naknade postignute na natječaju za takav, odnosno sličan predmet koncesije u godini podnošenja zahtjeva : iza zadnje riječi dodaje se : osim za sportsku luku u sustavu vrhunskog sporta“. Dodaje se stavak (5.1.) : Koncesijska naknada za sportsku luku u sustavu vrhunskog sporta ne može biti niža od polovine naknade postignute na natječaju za takav, odnosno sličan predmet koncesije u godini podnošenja zahtjeva OBRAZLOŽENJE : Sportska luka u sustavu vrhunskog sporta, bi trebala biti prepoznata od Ministarstva pomorstva i mora kao i Ministarstva Turizma i Sporta kao društveno korisna aktivnost koju podupiru volonteri i entuzijasti i omogućuju razvoj jedrena i odgajanje pomorskih vještina , sportaša i onih koji su iznjedrili već 3 medalje na Olimpijadama u zadnjih 6 godina. Dosadašnje poticanje razvoja jedriličarskog sporta u ranijim programima Hrvatskih Vlada je rezultiralo upravo osvajanjem prve medalje u jedrenju 2016 godine. Takvih sportskih luka u kojima su koncesionari jedriličarski klubovi, i koje financijski podupire Hrvatski Olimpijski Odbor (HOO) ima u Hrvatskoj najviše po našoj procjeni 5-6. Očekivali smo prijedlog da njima kao bonus bude koncesija prepolovljena a ne udvostručena iz naprijed navedenog razloga . S obzorom da su sredstva koje osiguravaju na godišnjoj razini preko HOO ograničena i ne pokrivaju potrebe pripreme sportaša u ovom skupom sportu, to članovi klubova koji imaju koncesiju na sportskim lukama kroz organizaciju regata osiguravaju financiranje vrhunskog sporta. Predlažemo da preporuku ili mišljenje prije donošenja Zakona trebalo tražiti od HOO i Hrvatskog jedriličarskog saveza HJS Nije prihvaćen Poticanje sporta kao društveno korisne aktivnosti nisu predmet ovog, već nekog drugog posebnog propisa iz nadležnosti Ministarstva turizma i sporta. Vlada Republike Hrvatske i dalje zadržava mogućnost, putem nadležnog Ministarstva, poticanja sportske aktivnosti. Ovim Zakonom se ne predviđaju nikakva ograničenja za navedeno.
281 ROKO BOŽIKOV NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Načelo zadovoljavanja javnog interesa Članak 86. KOMENTAR: Treba propisati da je davatelj koncesije dužan objavljivati natječaj za davanje koncesije i na mrežnim stranicama općine na čijem se području dodjeljuje koncesija, a ne samo na mrežnim stranicama županija ili mrežnoj stranici Ministarstva. Isto tako da se i rezultati natječaja moraju objavljivati na mrežnim stranicama općina na čijem se području daje koncesija. Nije prihvaćen Zakon o koncesijama propisuje obvezu objave svih obavijesti o namjeri davanja koncesije o odluka o davanju koncesije u Elektoničkom oglasniku jave nabave Republike Hrvatske čime se zadovoljava načelo zadovoljavanja javni interesa.
282 ROKO BOŽIKOV NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Jedinstvena nacionalna baza podataka pomorskog dobra Republike Hrvatske Članak 77. (1)Ministarstvo je dužno ustrojiti i voditi Jedinstvenu nacionalnu bazu podataka pomorskog dobra Republike Hrvatske. (2)U Jedinstvenu nacionalnu ...... KOMENTAR. Jedinstvenu nacionalnu baza podataka pomorskog dobra Republike Hrvatske Ministarstvo pomorstva treba objavljivati na mrežnim stranicama Ministarstva MMPI kao javnu bazu podataka u koju svatko ima pravo uvida bez korisničkog imena i lozinke, jer ako je pomorsko dobro javno dobro onda i baza podataka o pomorskom dobru mora biti dostupna javnosti. Prihvaćen Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture već razvija aplikaciju, koja će biti javna u trenutku kada se svi podatci kojima raspolaže Ministarstvo, jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave unesu sve relevantne podatke.
283 ROKO BOŽIKOV NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Osim što se Zakonom treba obvezati svaku županiju na izradu standardiziranog GIS-a pomorskog dobra ( neke županije su već izradile GIS pomorskog dobra) koji bi bio dostupan javnosti treba podatke o granicama pomorskog dobra i podatke o koncesijama uključiti u Informacijski sustav prostornog uređenja (ISPU) kao vanjski sloj unutar Nacionalne infrastrukture prostornih podataka (na temelju čl. 32. st. 5. Zakona o prostornom uređenju, NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19). Djelomično prihvaćen Ministarstvo mora, prometa i infrasturkture razvija aplikaciju, Jedinstvenu nacionalnu bazu podataka pomorskog dobra Republike Hrvatske, u koju će se unositi svi podatci o pomorskom dobru, a koja će biti javna kada svi dionici unesu podatke kojima raspolažu..
284 ROKO BOŽIKOV NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Zadovoljenje javnog interesa Članak 28. Tijelo iz članka 20. stavka 2. ovog Zakona dužno je po izvršnosti rješenja iz članka 26. i članka 27. ovog Zakona isto objaviti na službenim mrežnim stranicama Ministarstva. KOMENTAR: Nakon što rješenje postane pravomoćno i izvršno: Zbog poštivanja Zakona o općem upravnom postupku tijelo iz članka 20. stavka 2. ovog Zakona dužno je pravomoćno i izvršno rješenje (dakle, sa oznakom KLASE, UR.BROJ-a i datuma i pečatom pravomoćnosti i izvršnosti, sa QR KODOM) o granici pomorskog dobra dostaviti svim strankama u postupku, zajedničkom predstavniku ili jedinici lokalne samouprave na čijem se području utvrđuje granica pomorskog dobra preporučenom poštom, e-mailom, javnom objavom na internetskoj stranici ministarstva i javnom objavom na internetskoj stranici jedinice lokalne samouprave tj. na najpogodniji način. Djelomično prihvaćen Razmotrit će se mogućost objave prijedloga rješenja na mrežnim stranicama jedinice područne (regionalne) samouprave.
285 ROKO BOŽIKOV NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Zadovoljenje javnog interesa Članak 28. Tijelo iz članka 20. stavka 2. ovog Zakona dužno je po izvršnosti rješenja iz članka 26. i članka 27. ovog Zakona isto objaviti na službenim mrežnim stranicama Ministarstva. KOMENTAR: Prije nego što rješenje postane pravomoćno i izvršno. Zbog poštivanja Zakona o općem upravnom postupku tijelo iz članka 20. stavka 2. ovog Zakona dužno je nepravomoćno rješenje (dakle, bez oznake KLASE, UR.BROJ-a i datuma, a sa QR KODOM) o granici pomorskog dobra dostaviti svim strankama u postupku, zajedničkom predstavniku ili jedinici lokalne samouprave na čijem se području utvrđuje granica pomorskog dobra preporučenom poštom, e-mailom, javnom objavom na internetskoj stranici ministarstva i javnom objavom na internetskoj stranici jedinice lokalne samouprave, tj. na najpogodniji način. Djelomično prihvaćen Razmotrit će se mogućost objave prijedloga rješenja na mrežnim stranicama jedinice područne (regionalne) samouprave.
286 ROKO BOŽIKOV NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Članak 25.st.6.: (6)Ukoliko se izmijene dokumenti prostornog uređenja na način da luka više nije planirana, onaj dio dosadašnjeg lučkog područja, koji ne predstavlja pomorsko dobro iz članka 5. ovog Zakona, upisat će se kao vlasništvo Republike Hrvatske. KOMENTAR: Treba dodati na kraju: " , s time da bivši vlasnici kojima je nekretnina oduzeta u postupku uspostave ili proširenja lučkog područja imaju pravo pokrenuti postupke za povrat nekretnina koje su oduzete na takav način." Nije prihvaćen Svakom pripada pravo pokrenuti pred nadležnim tijelom postupak za utvrđenje i isplatu naknade za izvlaštenje, ako može dokazati valjani način stjecanja vlasništva.
287 ROKO BOŽIKOV NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Na kraju stavka 1. čl.21. (1)Prijedlog granice pomorskog dobra i granice lučkog područja luke posebne namjene izrađuje se po službenoj dužnosti, a iznimno na inicijativu treće osobe. KOMENTAR: Treba dodati iza riječi osobe: ", uključujući vlasnike nekretnina koje graniče sa pomorskim dobrom." To se možda podrazumijeva, ali je bolje da je izričito napisano u zakonu. Prihvaćen Ovaj Zakon ne umanjuje prava koja imaju knjižni vlasnici i posjednici susjednih nekretnina; svaka prava ili fizička osoba može imati svojstvo treće osobe iz citiranog članka.
288 ROKO BOŽIKOV NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Članak 20.st.8. (8)Iznimno od stavka 7. ovog članka, ako se prijedlog granice pomorskog dobra, odnosno lučkog područja izrađuje na inicijativu treće osobe, ista je stranka u postupku. KOMENTAR: Neprihvatljivo je da nacrt Zakona određuje da je stranka u postupku treća osoba, ako se prijedlog granice pomorskog dobra izrađuje na njezinu inicijativu, a uopće ne spominje upisane vlasnike nekretnina čije se granice rješenjem mijenjaju. Nije prihvaćen Podnositelj inicijative je stranka budući da je on obvezan izraditi geodetski elaborat za provedbu granice.
289 ROKO BOŽIKOV NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Članak 20.st.2. (2)Povjerenstvo za granice pomorskog dobra Ministarstva ima predsjednika i dva člana. KOMENTAR: Povjerenstvo Ministarstva, osim predsjednika i dva člana treba imati više zaposlenih službenika, nego do sada, za pregledavanje prijedloga koji dostavljaju županijska povjerenstva, kako bi se ubrzalo donošenje rješenja. Prihvaćen Prihvaća se prijedlog te će se na predloženi način izmijeniti odgovarajuća odredba Zakona.
290 ROKO BOŽIKOV NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Članak 20.(1) Granicu pomorskog dobra i granicu lučkog područja luka posebne namjene u upravnom postupku rješenjem određuje i mijenja Povjerenstvo za granice pomorskog dobra Ministarstva na prijedlog Županijskog povjerenstva za granice pomorskog dobra. Članak 30.(1) Nekretnine koje su pomorsko dobro evidentiraju se po propisima koji uređuju državnu izmjeru i katastar nekretnina. KOMENTAR: Promjene u katastru na temelju geodetskog elaborata u kojem se definira granica pomorskog dobra se provode na temelju rješenja koje katastar donosi u UPRAVNOM POSTUPKU. Stranka u upravnom postupku određivanja granice pomorskog dobra je i vlasnik nekretnine koji je u zemljišnim knjigama i katastru upisan kao vlasnik i posjednik susjedne nekretnine na kojoj se pokreće postupak utvrđivanja granice pomorskog dobra. Provođenje upravnog postupka u katastru je zadnjih nekoliko godina upitno s obzirom na urednu dostavu Rješenja. Poznato je da je upis posjednika u katastru obnovljen nakon revizije katastra od 1952. do 1954. god.. Od tada taj upis nije sistematski ažuriran. Na temelju toga upisa su posjednici plaćali tzv. porez na katastarski prihod sve do 1990.godine. Međutim podaci o posjedniku se najčešće svode samo na ime i prezime posjednika, a nema upisane niti adrese niti OIB-a. Pošto ti podaci datiraju od katastarske revizije koja je bila prije 70 godina upisane osobe su očevi ili djedovi osoba koje su sada naslijedile te posjede. Državna geodetska uprava je vrlo dobro upoznata s time da su podaci i adrese nepotpuni, a to područni uredi za katastar koriste u svrhu izbjegavanja slanja rješenja. Naime, u pozivima za stranke i u dostavnim listama za dostavu rješenja se prepisuju nepotpuni podaci iz posjedovnih listova. Zatim se ispod tih nepotpunih podataka upisuje oznaka “ poziv nije poslan - adresa nepotpuna” ili “ rješenje nije poslano - adresa nepotpuna”. Uz takvu opasku Državna geodetska uprava smatra da je izvršena uredna dostava rješenja. U slučajevima kad postoji uredna adresa posjednika, ali je posjednik umro iz pošte se vraća povratnica sa oznakom da je primatelj pošte umro i tada isto Državna geodetska uprava smatra da je izvršena uredna dostava rješenja. Pošto stanje upisa, adresa i OIB-a i svih drugih podataka u katastarskim i sudskim evidencijama nije ažurno bilo bi potrebno da se dosadašnji način dostave dopuni javnom objavom u skladu sa člankom 95. Zakona o općem upravnom postupku. Dostava javnom objavom Članak 95. (1) Dostava javnom objavom obavlja se kad je to propisano ili su drugi oblici dostave nemogući ili neprikladni. (2) Dostava javnom objavom obavlja se stavljanjem pismena na oglasnu ploču javnopravnog tijela, objavom pismena u dnevnim novinama, na internetskoj stranici javnopravnog tijela ili na drugi prikladan način. (3) Dostava se smatra obavljenom istekom osmoga dana od dana javne objave. Javna dostava je nužna tamo gdje je u elaborat uključeno više (mnogo) katastarskih čestica, gdje je u pitanju veća površina, kad je na predmetnim i susjednim katastarskim česticama upisan veliki broj nositelja prava, kad se utvrdi da su u geodetski elaborat za evidenciju pomorskog dobra uključene čestice na koje su upisani nositelji prava pretežito osobe bez upisanih urednih adresa. Dakle, tamo gdje postoje uredni podaci šalje se pošta kao i do sada, a pored toga se vrši javna objava zbog onih stranaka čiji su podaci nepotpuni. Nepotpunost i netočnost zemljišnoknjižnih i katastarskih podataka, a pogotovu podataka o adresama upisanih osoba je opće poznata činjenica. U današnje vrijeme najprikladniji način dostave javnom objavom bi bio dostava objavom na internetskoj stranici javnopravnog tijela-katastra koje izdaje rješenje i dostava objavom rješenja na internetskoj stranici jedinice lokalne samouprave-općine ili grada na čijem se području nalazi nekretnina čiji se podaci mijenjaju u katastru i zemljišnoj knjizi, a na osnovu pravomoćnih rješenja. Postupci utvrđivanja granice pomorskog dobra u pravilu obuhvaćaju veći broj nekretnina, a samim time se povećava broj osoba koje su zainteresirane jer se mijenjaju podaci o nekretninama na koje su upisani. I inače je u slučajevima kad ima puno stranaka u postupku najprikladniji način dostave dostava javnom objavom. Na taj način bi bila izvršena uredna dostava tj. to bi bilo u skladu sa Zakonom o općem upravnom postupku koji se mora primjeniti u donošenju rješenja o utvrđivanju granice pomorskog dobra. Još jednom, stranka u upravnom postupku određivanja granice pomorskog dobra je i vlasnik nekretnine koji je u zemljišnim knjigama i katastru upisan kao vlasnik i posjednik susjedne nekretnine na kojoj se pokreće postupak utvrđivanja granice pomorskog dobra. Djelomično prihvaćen NPZ propisuje da se sva Rješenja kojima se određuje granica pomorskog dobra objavljuju se na službenim internetskim stranicama Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
291 ROKO BOŽIKOV NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Članak 20.st.1. kaže da (1) Granicu pomorskog dobra i granicu lučkog područja luka posebne namjene u upravnom postupku rješenjem određuje i mijenja Povjerenstvo za granice pomorskog dobra Ministarstva na prijedlog Županijskog povjerenstva za granice pomorskog dobra. Članak 20.st.7. kaže da su (7) Stranke u postupku određivanja granice pomorskog dobra, odnosno lučkog područja Županijsko povjerenstvo za granice i nadležno državno odvjetništvo. Međutim, pošto se u postupku utvrđivanja pomorskog dobra radi o postupku koji može utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje knjižnog prava vlasnika susjednih nekretnina potrebno je dodati stavak (10) kojim bi se odredilo da je stranka u postupku i vlasnik nekretnine koji je u zemljišnim knjigama i katastru upisan kao vlasnik i posjednik susjedne nekretnine na kojoj se pokreće postupak utvrđivanja granice pomorskog dobra. Nije prihvaćen Rješenje o određivanju granice pomorskog dobra akt je deklaratorne prirode, a crta razgraničenja odvaja pomorsko dobro kao opće dobro, Ustavom zaštićeno, od nekretnina koje su u vlasničkom sustavu. Tek po provedbi rješenja u zemljišnoknjižnim evidendicama mijenjaju se knjižna prava, a u tim postupcima nositeljima knjižnih prava bit će priznato svojstvo stranke.
292 ROKO BOŽIKOV NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA U ovom prijedlogu Zakona nema niti jedne jedine riječi o obvezi izrade Geoinformacijskog sustava ( GIS-a) pomorskog dobra. Ima već nekoliko godina da su Primorsko-goranska županija, Šibensko-kninska županija i Splitsko-dalmatinska županija izradile svaka svoj GIS pomorskog dobra. GIS pomorskog dobra Primorsko-goranske županije https://pgz.atlas14.com/ (KONCESEA) i GIS pomorskog dobra Splitsko-dalmatinske županije https://adria-gis.com/pupd/ su javno dostupni bez korisničkog imena i lozinke, dok GIS pomorskog dobra Šibensko-kninske županije https://skz.atlas14.com/ (KONCESEA) nema slobodan pristup već se je potrebno ulogirati. Potrebno je Zakonom propisati obvezu izrade GIS-a pomorskog dobra za svaku županiju i da se u svaki GIS omogući slobodan pristup javnosti bez korisničkog imena i lozinke. Također da se izrada GIS-a standardizira i to po uzoru na GIS pomorskog dobra Splitsko-dalmatinske županije https://adria-gis.com/pupd/ . Jasno je da se stvari u praksi brzo događaju i da nisu predviđene u sadašnjem Zakonu, a upravo zbog toga se i radi novi Zakon, ali osim što treba regulirati postojeću praksu, novi Zakon bi trebao biti izrađen za budućih barem 20 godina, a ne da zaostaje za sadašnjošću. https://hrcak.srce.hr/file/60886 https://www.pgz.hr/ustroj/upravna-tijela/upravni-odjel-za-pomorsko-dobro-promet-i-veze/pomorsko-dobro-i-koncesije/geoinformacijski-sustav-pomorskog-dobra-primorsko-goranske-zupanije-gis-baza-pomorskog-dobra/ https://pgz.atlas14.com/ IZRADIO: Geodetski zavod Rijeka d.o.o. https://www.pomorskodobro.dalmacija.hr/ https://adria-gis.com/pupd/ IZRADILA: Geoinformatika d.o.o. Split IZRADILA: Geographica d.o.o. Split https://www.dalmacija.hr/novosti/clanak/zupan-predstavio-objedinjeni-geoinformacijski-sustav-za-evidenciju-pomorskog-dobra-gis https://mail.rep.hr/vijesti/tvrtke-i-trzista/sd-zupanija-objedinila-gis-za-evidenciju-pomorskog-dobra/7857/ https://www.nipp.hr/UserDocsImages/vijesti/Dani%20IPP-a%202019/WEB%20GIS%20RJESENJE%20POMORSKOG%20DOBRA%20I%20KONCESIJA_v2_AK_OCR.pdf?vel=1876573 IZRADILA: IGEA d.o.o. Varaždin Djelomično prihvaćen Materija o kojoj govorite nije predmet ovog propisa. Primjedba se ne odnosi na neki od članaka Zakona.
293 ROKO BOŽIKOV NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Posebno pozdravljam odredbu u čl.32.st.2. prijedloga novog Zakona po kojoj se Nova katastarska izmjera ne može provesti dok granica pomorskog dobra nije određena sukladno odredbama ovog Zakona. Naime, na portalima o pomorskom dobru su se pojavili stavovi o tome da se do sada započete Nove katastarske izmjere mogu provesti i dovršiti bez izvršnog rješenja povjerenstva Ministarstva MMPI o utvrđenoj granici pomorskog dobra. Kad bi se to u ranije započetim postupcima Nove katastarske izmjere dopustilo to bi značilo bi se nove granice pomorskog dobra mogle direktno ucrtavati u novi katastarski plan samo na temelju prijedloga Županijskih povjerenstava. Ucrtavanje granica pomorskog dobra i/ili njihovo mijenjanje u važećim katastarskim planovima ili u novim katastarskim planovima koji se izrađuju u sklopu nove katastarske izmjere bez izvršnog rješenja Ministarstva MMPI nije u skladu ni sa sadašnjim Zakonom o pomorskom dobru. Koliko i na kakve sve načine su neki dosadašnji prijedlozi Županijskih povjerenstava bili manjkavi i nezakoniti najbolje zna tročlano povjerenstvo Ministarstva MMPI. Prema tome zalažem se da se i ranije započete Nove katastarske izmjere ne mogu provesti i dovršiti dok granica pomorskog dobra nije utvrđena rješenjem Ministarstva, a što je u skladu i sa postojećim zakonom nn 158/03. Nije prihvaćen Zakon ne može imati retroaktvinu primjenu.
294 ROKO BOŽIKOV GLAVA IV., KATASTARSKA EVIDENCIJA I UPIS POMORSKOG DOBRA U ZEMLJIŠNOJ KNJIZI Posebno pozdravljam odredbu u čl.32.st.2. prijedloga novog zakona po kojoj se Nova katastarska izmjera ne može provesti dok granica pomorskog dobra nije određena sukladno odredbama ovog Zakona. Naime, na portalima o pomorskom dobru su se pojavili stavovi o tome da se do sada započete Nove katastarske izmjere mogu provesti i dovršiti bez izvršnog rješenja povjerenstva Ministarstva MMPI o utvrđenoj granici pomorskog dobra. Kad bi se to u ranije započetim postupcima Nove katastarske izmjere dopustilo to bi značilo da bi se granice pomorskog dobra mogle direktno ucrtavati u novi katastarski samo na temelju prijedloga Županijskih povjerenstava. Koliko i na kakve sve načine su neki dosadašnji prijedlozi Županijskih povjerenstava bili manjkavi i nezakoniti najbolje zna tročlano povjerenstvo Ministarstva MMPI. Prema tome zalažem se da se i ranije započete Nove katastarske izmjere ne mogu provesti i dovršiti dok granica pomorskog dobra nije utvrđena rješenjem Ministarstva, a što je u skladu i sa postojećim zakonom nn 158/03. Primljeno na znanje Ovim NPZ se nastoji jasnije i preciznije definirati niz otvorenih pitanja koja su se pojavila u primjeni dosadašnjeg Zakona, a koji su imali i još imaju utjecaja na definiranje pomorskog dobra i njegovih granica i provedbu utvrđenog pomorskog dobra kao takvog u bazi zemljišnoknjižnih podataka.
295 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger MORSKE  PLAŽE, Morske plaže Članak 85. preformulirati Šta su potrebe posebnih grupa i koje su posebne grupe? Da li je posebna grupa oni koji glasno slušaju na morskoj plaži elektronsku glazbu ili grupa slabopokretnih osoba iz inozemstva ili grupa swingera ili grupa prijatelja nekog obalnog župana ? "Posebne grupe korisnika" nužno je točno definirati, radi izbjegavanja zloupotrebe spomenutog termina. Djelomično prihvaćen Plaže posebne namjene namijenjene su posebnim grupama korisnika te se mogu dati u koncesiju ili u posebnu upotrebu, ovisno o tome da li se djelatnosti na plaži obavljaju s ciljem stjecanja dobiti ili ne. Posebna upotreba plaže posebne namjene može se dati ustanovi javnog zdravstva za namjenu rehabilitacije osoba s invaliditetom, primjerice slijepih i slabovidnih osoba, paraplegičara i kvadrilpegičara. No ukoliko se radi o trgovačkom društvu koje rehabilitaciju obavlja s ciljem stjecanja dobiti isto može isključivo ishoditi koncesiju.
296 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 74. stavak 5. - brisati Briše se odredba o dozvoli za obavljanje privremene ili prigodne djelatnosti uz mogućnost ograđivanja i naplate ulaska. Nije prihvaćen Ova iznimka odnosi se na organizaciju koncerata na pomorskom dobru koji značajno doprinose promociji hrvatske obale u svijetu, ali omogućava i lokalnom stanovništvu da uživa u koncertima svjetski poznatih umjetnika čiji nastup lokalna samouprava ne bi mogla financirati.
297 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA Obrazac iskaza o procjeni učinaka - ispraviti To je napisano tako loše, da je ukazivanje na sve nedostatke besmisleno. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje, međutim, nisu dani prijedlozi izmjena.
298 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger DIO TREĆI, UPOTREBA I GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Dio Treći Upotreba i gospodarsko korištenje pomorskog dobra - članak 47 i dalje dodati novu glavu pod naslovom Studija opravdanosti davanja koncesije i Sadržaj studije opravdanosti davanja koncesije (kao usklađivanje s Zakonom o koncesijama). Koncesija je uvijek iznimka od pravila, pa kod davanja koncesije posebno posebno treba u obzir javni interes, utjecaj na okoliš, zaštita prirode i kulturnih dobara, financijski učinci koncesije na državni proračun Republike Hrvatske, odnosno proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te usklađenost s gospodarskim razvojnim planovima, prostornim planovima i planovima davanja koncesija. Studija opravdanosti davanja koncesije sastoji se osobito od operativnog sažetka, općeg dijela, tehničke, financijske, ekonomske i pravne analize, a po potrebi elaborata zaštite okoliša sukladno posebnom propisu odnosno ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu gdje je to primjenjivo, kulturna dobra i zdravlje te pripadajućih priloga, zaključaka i preporuka. Nije prihvaćen Studija opravdanosti davanja koncesije i Sadržaj studije opravdanosti davanja koncesije detaljno su propisani Zakonom o koncesijama s kojim se ovaj NPZ usklađuje
299 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger UVODNE ODREDBE, Članak 1. Iza članka 1. novi članak 2. mora glasiti: (oživotvorenje pravne stečevine EU) Ovim Zakonom u hrvatski pravni sustav se prenose: - Direktiva 2014/89/EU od 29. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje, (ali to RH nema!) - Direktiva 2014/23 EU od 29, veljače 2014, o dodjeli ugovora o koncesijama (potpuno neusklađeno!) - ,,, ........ Nije prihvaćen Ovim Zakonom ne prenosi se direktiva o uspostavi okvira za prostorno planiranje. Direktiva 2014/23 EU od 29. veljače 2014. o dodjeli ugovora o koncesijama u hrvatsko zakonodavstvo unesena je donošenjem Zakona o koncesijama ("Narodne novine" broj 69/17, 107/20).
300 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger POMORSKO DOBRO, GLAVA II. Članak 17. stavak 2. do 7. brisati. U stavku 1., koji treba ostati, ispravno se navodi načelo da gradnja i drugi zahvati u prostoru na pomorskom dobru nisu dpzvoljeni. U stavku 2. do 7. navode se iznimke od temeljnog načala koje su takvog obuhvata da poništavaju princip da gradnja i drugi zahvati na pomorsklom dobru nisu dozvoljeni. Nije prihvaćen Pravo na poduzimanje građevinskih radova mora se omogućiti; nije moguće obavljati gospodarsku djelatnost, primjerice, industrijske luke bez izgradnje zgrada, navoza, lukobrana i sličnog. Nije bila namjera onemogućiti gradnju već jasno propisati tko u kojim slučajevima ima pravni interes na ishođenje akata za gradnju na pomorskom dobru.
301 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger POMORSKO DOBRO, GLAVA II. Članak 12. stavak 4. do 7. brisati. U stavku 3., koji treba ostati, ispravno se navodi načelo da naspivanje ljudskom radnjom nije dopušteno. U stavku 4. do 7. navode se iznimke od temeljnog načala koje su takvog obuhvata da poništavaju princip da nasipavanje nije dopušteno. Nije prihvaćen Pravo na poduzimanje građevinskih radova mora se omogućiti; nije moguće obavljati gospodarsku djelatnost, primjerice, industrijske luke bez izgradnje zgrada, navoza, lukobrana i sličnog. Nije bila namjera onemogućiti gradnju već jasno propisati tko u kojim slučajevima ima pravni interes na ishođenje akata za gradnju na pomorskom dobru.
302 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Čl.anak 37. - preformulirati Strateški plan upravljanja i gospodarenja morskim lukama kojima se dugoročno određuju nacionalni interesi razvoja i upravljanja mora donijeti Sabor, a a ne Vlada, te mora prethoditi donošenju Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Nije prihvaćen Vlada RH donijet će Nacionalni planu upravljanja i gospodarenja pomorskim dobrom i morskim lukama uz puno poštivanja propisa o strateškom planiranju. Donošenje Plana prije zakona nije moguće jer ne postoji zakonsko utemeljenje za donošenje istoga.
303 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger GLAVA IV., LUKE ŽUPANIJSKOG I LOKALNOG ZNAČAJA Članak 137. stavak 1 - preformilirati Izričaj "Ribarski dio luke (Ribarska luka)" dovodi konfuzije s ribarskom luka kao lukom posebne namijene. Prihvaćen Doradit će se izričaj.
304 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger GLAVA IV., LUKE ŽUPANIJSKOG I LOKALNOG ZNAČAJA Članak 135 stavak 2. Novi tekst. "Komunalni dio luke dijeli se na dio namijenjen za stalni vez brodova i brodica registriranih za osobne potrebe i deseti dio luke za stalni vez brodova i brodica registriranih za gospodarstvo" Obrazloženje: Komunalni vezovi su po svojoj definiciji namijenjeni za manje plovne objekte za osobne potrebe lokalnog stanovništva, a ne za u pravilu veće plovne objekte gospodarstva. Primljeno na znanje Nejasno je što bi značilo "deseti dio luke".
305 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger GLAVA III., LUKE OTVORENE ZA JAVNI PROMET OD OSOBITOG (MEĐUNARODNOG) GOSPODARSKOG INTERESA ZA REPUBLIKU HRVATSKU Članak 126. stavak 6. - preforumulirati Ravnatelj mora imati jednog pomoćnika s ovlastima zamjenika. Barem uposlenicima ministarstava biti trebalo biti jasno što je bio zamjenik, a što pomoćnik ministra i da to nije isti termin Primljeno na znanje Komentar ne sadrži konkretnu primjedbu pa nije moguće dati odgovor.
306 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger GLAVA III., LUKE OTVORENE ZA JAVNI PROMET OD OSOBITOG (MEĐUNARODNOG) GOSPODARSKOG INTERESA ZA REPUBLIKU HRVATSKU Članak 100. stavak 6. - preforumulirati Ravnatelj mora imati jednog pomoćnika s ovlastima zamjenika. Barem uposlenicima ministarstava biti trebalo biti jasno što je bio zamjenik, a što pomoćnik ministra i da to nije isti termin. Primljeno na znanje Komentar ne sadrži konkretnu primjedbu pa nije moguće dati odgovor.
307 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger GLAVA I., RAZVRSTAJ MORSKIH LUKA Članak 88. stavak 1 točka 1 i nadalje - terminologija Predlažem "luka od državnog značaja" umjesto "od osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku". Sadašnji termin nepromijenjen i u ovom tekstu je predugačak i koristi zagradu. Osim toga je nelogičan, jer i luka od županjiskog značaja može imati granični prijelaz i imati veliki gospodarski interes. Nije prihvaćen Radi se terminologiji koja se koristi već dugi niz godina.
308 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger DIO ČETVRTI, MORSKE  PLAŽE Članak 79. - 86- - Morske plaže - brisati - apsurdna terminologija "Morska plaža hotela", "morska plaža kampa" i "morska plaža turističkog naselja" su vlasničkopravni termini. Može postojati čileanski vlasnik hotela, češki vlasnik kampa ili ruski vlasnik turističkog naselja, jer hotel, kamp ili turističko naselje jesu u vlasničkopravnom režimu, ali to nije plaža uz hotel, kamp ili naselje. Djelomično prihvaćen Stav je Ministarstva mora, prometa i infrastrukture da NPZ mora urediti ovaj važan segment pomorskog dobra. Izmijenit će se naziv plaže.
309 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger DIO ČETVRTI, MORSKE  PLAŽE Članak 79. - 86- - Morske plaže - brisati Riječ je o nesuvisloj podjeli plaža, koja se malo može dohranjivati (članak 79. stavak 3.), a malo ne može (članak 80. stavak 3.) Plaža je sastavni dio područja jedinica lokalne samouprave uz more, pa je tim apsurdniji tekst u članku 81. stavak 3. da ako uređena plaža nije dana u koncesiju, istu je dužna održavati jedinica lokalne samouprave. Pri tome autori tako nakaradnog izričaja zaboravljaju da je koncesija uvijek iznimka, a ne pravilo. Neprihvatljiva je konstatacija iz članka 83. stavka. da javna plaža "služi većem broju ugostiteljsko-turističkih objekata i građana. Podjećam da su u povijesti plaže postojale duže od trajanja neke države koja je imala obalu, a pogotovo duže od nekog trgovačkog društva ili pojedinca koje prodaje jelo, piće ili ležaljku. I ljudi su se na plaži uvijek kupali. Nije prihvaćen Stav je Ministarstva mora, prometa i infrastrukture da NPZ mora urediti ovaj važan segment pomorskog dobra.
310 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger UPOTREBA I GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA, GLAVA II. Članak 74. - u bitnom preformulirati Ne može se na način naveden tim člankom omogućiti pravo građenja i izvođenja radova, posebno po poveznicama s člankom 18. Nije prihvaćen Primjedba nije prihvaćena, sadržaj prava koji se stječe dozvolom naveden je već u planu upravljanja, i u samoj dozvoli, a najšire pravo koje uopće može sadržavati je pravo postavljanja jednostavne građevine, sukladno posebnom propisu o jednostavnim građevinama i drugim objektima za koje nije potrebno ishođenje dozvole za gradnju.
311 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger UPOTREBA I GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA, GLAVA II. Članak 66. do 73. brisati. Ne može biti založno pravo na općem dobru. Kada nekome treba zalog? Kada nije sposoban sam nešto investirati, pa traži tuđe pare, a takav koncesionar nam ne treba. Naime, založno pravo je ograničeno stvarno pravo na određenoj stvari (zalogu) kojom ovlašćuje svog nositelja (založnog vjerovnika) da određenu tražbinu, ne bude li mu o dospjeću ispunjena, namiri iz vrijednosti te stvari, ma čija ona bila, a njezin svagdašnji vlasnik (založni dužnik) dužan je to trpjeti (članak 297. stavak 1.Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima). Podjećam na članak 4. isto teksta zakona po kojem je pomorsko dobro izvan pravnog prometa i na njemu se ne može steći pravo vlasništva niti druga stvarna prava. Nije prihvaćen zalog na koncesiji nije zalog na općem dobru nego zalog na pravu obavljanja gospodarske djelatnosti.
312 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger UPOTREBA I GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA, GLAVA II. Članak 62. - potkoncesija brisati. Koncesija je uvijek pravo nekoga koji to pravo inače nebi imao da nije dobio koncesiju. Očito je da ne udovljava uvjetima za biti koncesionar, ako traži potkoncesiju,u naravi naplaćujući trečoj osobi svoju privilegiju koju je dobio od javnog tijela. Ovaj članak je otvoreno lovište za zlorabu prava. Nije prihvaćen uvjete kojima mora udovoljiti koncesionar, mora udovoljiti i potkoncesionar.
313 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 55. stavak 3. - umjesto "Vlada" navesti "Sabor" (ne može izvršno tijelo imati tako široku ovlast od 50 godina) Nije prihvaćen Sukladno Ustavu Republike Hrvatske, Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj, koje odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, donosi državni proračun, odlučuje o ratu i miru, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske, odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske, raspisuje referendum, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom,– nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom, daje amnestiju za kaznena djela, obavlja druge poslove utvrđene Ustavom. Iz istoga slijedi kako Hrvatski sabor ne može donositi odluke o koncesiji.
314 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 54. stavak 3 - preformulirati Osnovni postulat kod pomorskog dobra je zaštita pomorskog dobra. Dakle, predstavnik tijela koji štiti pomorskog dobro mora biti stalan, a ne promjenjivi član stručnog povjerenstva. On je svakako značajniji od predstavnika graditeljstva Primljeno na znanje Nejasno je koje je to tijelo koje štiti pomorsko dobro.
315 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 50. stavak 5. - izmijeniti Ne može koncesionar općeg dobra imati pravo na tužbu za smetanje posjeda, prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, kao posjednik kojeg drugi uznemirava ili mu ga oduzima i na taj način štiti svoj posjed putem, suda. U konkretnom slučaju je tu ključan davatelj koncesije, a ne koncesionar. Djelomično prihvaćen Takvo pravo ima i davatelj koncesije.
316 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger GLAVA I., Instituti raspolaganja pomorskim dobrom Članak 48. stavak 5. - umjesto "Vlade" navesti "Sabor" (ne može izvršno tijelo imati tako široku ovlast od 50 godina) Nije prihvaćen Vlada Republike Hrvatske daje koncesije na rok do 50 godine. Koncesije za duže razdoblje od 50 godine daje Vlada Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Hrvatskog sabora.
317 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Članak 34. točka 3. - dodati "U teretovnicu se ne upisuje založno pravo ili surogat založnog prava na općem dobru" (zaštita općeg dobra i javnog interesa). Prihvaćen Ne može se steći založno pravo na pomorskom dobru
318 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger GLAVA III., ODREĐIVANJE GRANICE POMORSKOG DOBRA Članak 22. stavak 3.točka 1. - umjesto riječi "klif" navesti "obalna stramica" ili "litica" (nepotrebno korištenje tuđice) Prihvaćen Primjedba je prihvaćena i izričaj će se uskladiti
319 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger GLAVA III., ODREĐIVANJE GRANICE POMORSKOG DOBRA Određivanje granica pomorskog dobra (čl.19. - čl.29). Nomotehnički ispraviti redosljed članaka u glavi III. (primjera radi, prvo idu smjernice za određivanje granica, a onda prijedlog). Primljeno na znanje Dodatno će se razmotriti primjedba s nadležnim tijelima.
320 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 20. stavak 2 i 4. - nejasno je zašto značajnije povjerenstvo Ministarstva ima manji broj članova od manje važnog županijskog povjerenstva. Prihvaćen Izričaj je izmijenjen, primjedba je prihvaćena.
321 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 17., 18. i 74. - potrebno je u bitnom preformulirati i uskladiti s propisma o prostornom planiranu. U ponuđenom i neustavnom izričaju teksta navedenih članaka dozvola (sada koncesijsko odobrenje) postaje pravo gradnje i izvođenja radova na općem dobru. Nadam se da nije stvar zle namjere, nego samo pravno neznanje, članak 17. stavak. 8 po kojem se dozvola prava na gradnju i izvođenja radova smatra plan upravljanja pomorskim dobrom. Nije prihvaćen Tumačenje ne proizlazi iz teksta; Planom upravljanja JLS uređuje i unaprijeđuje pomorsko dobro u općoj upotrebi, bilo da je riječ o izgradnji šetnica, tuševa na javnim plažama, dohrana plaže - u ishođenju dozvole za gradnju takvih zahvata koji se predviđaju u Planu upravljanja, dokaz pravnog interesa jedinici lokalne samouprave predstavlja upravo Plan.
322 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 7. stavak 2. - umjesto riječi "Vlada" navesti "Sabor" (pomorsko dobro je ustavna vrednota, a RH zastupa Državno odvjetništvo). Članak 7. stavak 4. - umjesto riječi "Vlada" navesti "Sabor" (pomorsko dobro je ustavna vrednota, koje štiti najviše predstavničko tijelo koje i odnosi Ustav). Nije prihvaćen Sukladno Ustavu RH, Vlada Republike Hrvatske najviše je tijelo izvršne vlasti.
323 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 6. - potpuno konfuzan način ubacivanja morskog prostornog planiranja i integralnog upravljanja obalnim područjem. U oba slučaja je riječ o aktima koji moraju prethoditi ovom zakonu. U tom loše sročenom članku zaboravljen je i postupak procjene utjecaja na okoliš i društveni aspekt tog postupka. Primljeno na znanje Prostorno planiranje nije predmet ovog Zakona, postupci propisani na temelju drugih važećih propisa u RH vrijede i na pomorskom dobru, kako iz područja gradnje, tako i iz područja zaštite okoliša i prirode.
324 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 4. stavak. 1 - iza riječi "po bilo kojoj osnovi"dodati "niti može biti predmet zaloga" (ne može postoji pravo zaloga na općem dobru) Nije prihvaćen Založno pravo na koncesiji nije zalog na općem dobru već na pravu obavljanja gospodarske djelatnosti za koju je koncesija dana.
325 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger UVODNE ODREDBE, Članak 1. Članak 3. stavak 1. - brisati kao nesuvisli. Opća primjedba: Pojam pomorskog dobra u nacrtu prijedloga zakona određen suprotno imenanetnom karakteru općeg dobra iz Ustava Republike Hrvatske. Pojedinačna primjedba: Članak 3. stavak 3. (sada 2.) - umjesto "Republika Hrvatska" navesti "Sabor Republike Hrvatske" Nije prihvaćen Ne prihvaćaju se navedene primjedbe; pomorsko dobro u NPZ-u je određeno kao opće dobro, upravo u članku 3. stavak 1. kojeg predlažete brisati. Republika Hrvatska je nositelj vlasti na pomorskom dobru, a obavlja je i putem jedinica regionalne i lokalne samouprave, ne samo na državnoj razini.
326 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger UVODNE ODREDBE, Članak 1. Članak 2. točka 8. - na kraju rečenice dodati riječi "sukladno prostornim planovima" (kao u važećem zakonu) Članak 2. točka 22. - brisati (ne smije se ograđivati opće dobro, jer to nije privatno vlasništvo) Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćamo primjedbu, ali to je određeno u članku 11. stavku 1. ovog Zakona, a u članku 2. stavku 1. točki 8. Zakona određuje tko je koncesionar, to jest, koji je krug osoba, fizičkih i pravnih koje se imaj smatrati koncesionarom, a određuje se sukladno odredbama iz krovnog propisa, Zakona o koncesijama. Drugu primjedbu ne prihvaćamo jer pomorsko dobro nije samo plaža nego i dijelovi pomorskog dobra koji u naravi predstavljaju industrijske, prometno logističke prostore i postrojenja.
327 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA U odnosu na ovo savjetovanje javnosti (znanstvenoj, stručnoj i zainteresiranoj) nije omogućeno komentiranje po člancima zakona ovog očito nedovršenog uratka, protivno odredbama o javnom savjetovanju. Također, rok za objavu izvješća od samo 5 dana je neozbiljan. Stoga predlažem uredno objavljivanje na e-savjetovanje i produžetak roka s urednim tekstom Obveza mogućnosti komentiranja po člancima ujedno bi olakšalo očitovanje Ministarstva. Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
328 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Nacrt zakona nije usklađen s propisima iz prostornog planiranja, Zakonom o koncesijama (NN 69/17, 107/20) i Zakon o javnoj nabavi (120/16, 114/22) i neusglašen je s stavovima drugim ministarstava. Primljeno na znanje U okviru zakonodavne procedure, Nacrt prijedloga zakona objavljuje se na javnom savjetovanju, a šalje se i tijelima državne uprave i drugim nadležnim tijelima upravo u svrhu usuglašavanja s propisima iz njihove nadležnosti.
329 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama ne može se donijeti bez prethodno donesenog prostornog planiranja morskog područja, a to je obveza RH po Direktivi 2014/89/EU od 29. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje, po kojoj se prostorni planovi morskog podrućja moraju donijeti što prije moguće, a najkasnijem 31. ožujka 2021. Nije prihvaćen Predmet ovog Zakona je pojam i pravni status pomorskog dobra, zaštita pomorskog dobra, određivanje njegovih granica, evidencija i upis pomorskog dobra u katastru i zemljišnoj knjizi, imovinskopravna pitanja, upravljanje, upotreba pomorskog dobra, koncesije za gospodarsko korištenje pomorskog dobra, morske plaže, sidrišta i privezišta, pojam i razvrstaj morskih luka, lučko područje, lučke djelatnosti, luke otvorene za javni promet i osnivanje lučkih uprava, luke posebne namjene te nadzor nad provedbom njegovih odredaba, a ne prostorno planranje mora.
330 Pokret otoka Načelo zadovoljavanja javnog interesa, Članak 86. Stavak 1 brisati - prilikom odlučivanja o stupnju ograničenja opće upotrebe Stavak 2 - smanjiti na 50%. Dodati novu rečenicu - Koncesionar ne smije ograditi dio plaže koju koristi za obavljanje gospodarske djelatnosti. Stavak 3 - Dodati novu rečenicu - Koncesionar ne smije ograditi dio plaže koju koristi za obavljanje gospodarske djelatnosti. Prihvaćen Zakon ne dopušta ograđivanje plaže. Cijela plaža je dostupna svima, a postoci govore o obuhvatu plaže na kojem koncesionar može obavljati gospodarske djelatnosti temeljem koncesije.
331 Petra Marčinko GLAVA III., INSPEKCIJSKI NADZOR ● U članku 172. potrebno je navesti minimalni broj lučkih redara ovlaštenih za obavljanje poslova inspekcijskog nadzora pomorskog dobra, kao što se navodi da JLS moraju imati minimalno jednog komunalnog redara ovlaštenog za obavljanje određenih poslova inspekcijskog nadzora pomorskog dobra. Treba naglasiti da je nužna potreba osiguranja dovoljnog broja komunalnih redara po pojedinoj lokalnoj samoupravi kao i omogučiti stručno usavršavanje obzirom na proširenje opsega posla koja se planiraju ovim zakonom. ● U člancima 180.-186. je potrebno propisati potrebni minimalni broj inspektora pomorskog dobra a kako bi se osigurala učinkovita provedba inspekcijskog nadzora pomorskog dobra. Djelomično prihvaćen Izmijenit će se odredba na način da mora biti najmanje jedan lučki redar. U odnosu na broj inspektora pomorskog dobra isti ovosi o unutarnjem ustrojstvu tijela državne uprave te se ne može uređivati ovim NPZ-om-
332 Petra Marčinko GLAVA V., LUKA POSEBNE NAMJENE Članak 150. U članku 150. dodaje se stavak 3. koji glasi: ˝Nije dopušteno sidrenje kojim se su ugrožavaju zaštićene vrste i staništa.˝ Mišljenja smo da je potrebno ograničiti sidrenje na području na kojem se nalaze staništa zaštićenih vrsta, te se na takav način same zaštićene vrste ugrožavaju, posebno uzimajući u obzir staništa strogo zaštićene vrste sukladno Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine 80/13, 73/16). Djelomično prihvaćen Prirodno morsko sidrište ne može biti u zaštićenom području.
333 Petra Marčinko GLAVA IV., LUKE ŽUPANIJSKOG I LOKALNOG ZNAČAJA Članak 135. smatram da je nužno razmotriti određena prava domaćeg stanovništva, kao što je pravo na prednost pri dodjeli komunalnog veza koje je predviđeno važećim Pravilnikom o kriterijima za određivanje namjene pojedinog dijela luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja, načinu plaćanja veza, uvjetima korištenja, te određivanju maksimalne visine naknade i raspodjele prihoda. Europska je komisija, u odnosu na Direktivu 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu, prihvatila stav po kojem pravo na prednost pri dodjeli komunalnog veza domaćem stanovništvu nije protivno propisima Unije. Stoga ovaj stav valja ugraditi u Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Slične povlastice Zakonom treba utvrditi u svim onim situacijama u kojima one nesumnjivo služe gospodarskoj, demografskoj i kulturnoj održivosti lokalnih zajednica. Također smatram da u stavku 2. treba definirati koliki dio komunalne luke se dijeli na dio luke za stalni vez brodova i brodica registriranih za gospodarstvo, i to isključivo u korist na dio namijenjen za stalni vez brodova i brodica registriranih za osobne potrebe. Stoga predlažemo novi tekst koji glasi: "Komunalni dio luke dijeli se na dio namijenjen za stalni vez brodova i brodica registriranih za osobne potrebe i deseti dio luke za stalni vez brodova i brodica registriranih za gospodarstvo" Primljeno na znanje Članak 135. stavak 5. NPZ-a propisuje da prednost za dobivanje jednog veza imaju vlasnici plovnih objekata, koji imaju prebivalište, odnosno sjedište na području jedinice lokalne samouprave u kojoj se luka nalazi. Nejasno je što bi značilo "deseti dio luke".
334 Petra Marčinko Morske plaže, Članak 79. ● Odredbe o plažama su sročene na način koji predstavlja potpuni odmak od ustavne definicije javnog odnosno pomorskog dobra koji mora biti dostupan svima. ● Termine „Morske plaže „"Morska plaža hotela", "morska plaža kampa" i "morska plaža turističkog naselja" nužno je izbrisati. Svaka plaža predstavlja opće dobro i na plažama ne smije postojati podjela posebno ne vlasničkopravnaom terminologijom koja predstavlja potpunu suprotnost ustavne definicije javnog odnosno pomorskog dobra koji mora biti dostupno svima. ● Članak 79. stavak 3. treba brisati s obzirom da je dohrana nešto što bi se trebalo dozvoliti samo iznimno zbog posljedica koje prouzrokuje na biljni i životinjski svijet u moru uslijed odnošenja materijala dohrane djelovanjem vjetrova u more. Na ovakav način propisano, predstavlja pravilo, a ne iznimku. ● Članak 80. Područja pomorskog dobra s obilježjima nedirnute prirode (prirodne plaže) valja isključiti iz turističkih zona i izuzeti iz neselektivnih oblika koncesioniranja te preuzeti nad njima javnu odgovornost u cilju zaštite njihova izvornog karaktera. Na pomorskom dobru s atributima nedirnute prirode ne smiju se dopustiti graditeljski zahvati u prostoru u svrhu obavljanja gospodarskih djelatnosti. Na takvim područjima institut koncesije valja zamijeniti nadzorom odgovornih javnih službi. Također treba jasno definirati dohranu i nedvojbeno zabraniti dohranu prirodnih plaža. ● Članak 81.Predlaže se izmijeniti stavak 5. članka 81. na način da isti glasi: (5) Dohranjivanje plaže je dopremanje i razastiranje kamenog materijala i morskog biljnog materijala (lažine), pijeska šljunka na površinu žala, bez prisustva veće količine praha i/ili gline, sa svrhom nadomještanja količine materijala koja je trajno izgubljena uslijed prirodnih procesa, a izvodi se u iznimnim situacijama ukoliko je ocijenjeno prijeko potrebnim i u skladu s važećim Planom iz članka 43. stavka 4. koji mora sadržavati plan dohrane. ● Članak 81. 2 navodi „Na uređenoj morskoj plaži gospodarske djelatnosti obavljaju se, u pravilu, na osnovi koncesije.“ Koncesija mora biti iznimka a godpodarske djelatnosti moraju se obavljati u pravilu na osnovi dozvole. ● Članak 82.; tražim da se briše alineju 2 stavka 1. članka 82. s obzirom da morska plaža ne može biti okaraterizirana kao „nečija“ odnosno plaža hotela, kampa i turističkog naselja. S tim u vezi predlaže se brisanje članka 84. ● Članak 83. kaže da javna morska plaža “služi većem broju ugostiteljsko-turistički objekata i građana”. Temeljem Predlaže se brisati dio stavka 1. članka 83. na način da isti glasi: (1)Javna morska plaža je samostalna, uređena morska plaža, infrastrukturno opremljena, a služi svim građanima. ● Članak 84. – smatram da je potrebno brisanje članka 84. u cjelosti. Termine „Morske plaže „"Morska plaža hotela", "morska plaža kampa" i "morska plaža turističkog naselja" nužno je izbrisati. Svaka plaža predstavlja opće dobro i na plažama ne smije postojati podjela posebno ne vlasničkopravnaom terminologijom koja predstavlja potpunu suprotnost ustavne definicije javnog odnosno pomorskog dobra koji mora biti dostupno svima. Nadalje, ovaj članak koji davatelju koncesije daje mogučnost da utvrdi gospodarsku i funkcionalnu cjelinu turističkih sadržaja s pomorskim dobrom put je ka privatizaciji plaža. ● Članak 85. - plaža za posebne namjene, treba brisati. Ovaj članak koji je nejasan i nediefiniran otvara mogućnosti malverzacije i zlouporabe uz to što se na temelju koncesije i omogućava isključenje opće upotrebe i javnosti. ● Članak 86. - Predlaže se brisati stavke 2. i 3. članka 86. tražim da se nedvosmisleno zabrani isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra. Djelomično prihvaćen Izmijenit će se naziv plaže. Članak 79. stavak 3. člankom je definiran način dohrane, a ne obveza Članak 80. Turističke zone planiraju se prostornim planovima a isti nisu predmet ovog NPZ-a Članak 81. detaljnije se definira materijal dohrane ne obveza. Svi zahvati na pomorskom dobru moraju se temeljiti na planu upravljanja. Članak 81 Koncesija je osnovni institut temeljem kojega se gospodarski koristi pomorsko dobro. Koncesija pruža veća ulaganja u održavanje i unaprijeđenije pomorskog dobra, dok ovlaštenik dozvole nema nikakva prava niti obveze održavati i unaprjeđivati pomorsko dobro, već samo pravo obavljati djelatnost. Također, prihodi od koncesije su veći, a sredstva ostvarena su namjenska sredstva te se moraju uložiti u daljnje unaprijeđenije pomorskog dobra. Članak 82 izmijenit će se naziv plaže Članak 83. Nesporno je da plaža koristi i ugostiteljsko - turističkim objektima, svima pod istim uvjetima. Članak 84. izmijenit će se naziv plaže . Članak 85. Plaže posebne namjene namijenjene su posebnim grupama korisnika te se mogu dati u koncesiju ili u posebnu upotrebu, ovisno o tome da li se djelatnosti na plaži obavljaju s ciljem stjecanja dobiti ili ne. Posebna upotreba plaže posebne namjene može se dati ustanovi javnog zdravstva za namjenu rehabilitacije osoba s invaliditetom, primjerice slijepih i slabovidnih osoba, paraplegičara i kvadrilpegičara. No ukoliko se radi o trgovačkom društvu koje rehabilitaciju obavlja s ciljem stjecanja dobiti isto može isključivo ishoditi koncesiju. Članak 86. Zakon ne dopušta ograđivanje plaža. Cijela plaža je dostupna svima, a postoci govore o obuhvatu plaže na kojem koncesionar može obavljati gospodarske djelatnosti temeljem koncesije.
335 Petra Marčinko GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA ● Članak 62. - potkoncesija brisati. Koncesija je pravo koje se stječe od javnog tijela, koncesionaru ne može biti ostavljeno da odlučuje o trečoj osobi. Ako koncesionar ne može obavljati ili smatra da bi obavljanje takvih djelatnosti na koncesioniranom području bilo učinkovitije davanjem prava na gradnju i obavljanje istih od strane treće osobe znači da uvjeti koncesije nisu ispunjeni. Ovaj članak isključivo je podložan zlouporabi. ● Članak 65. U stavku 2. leži opasnost da pomorsko dobro i njegova mogućnost prioritetnog koncesioniranja (kroz konstrukciju prostorno funkcionalnih cjelina) služi podizanju vrijednosti, bilo postojećih turističko-apartmanskih i ugostiteljskih objekata, bilo još nekonzumiranih turističkih zona u izdvojenim građevinskim područjima kojima bi to dalo dodatnu tržišnu vrijednost, a mešetarima zemljištem uz obalu priliku za dodatnu brzu zaradu. ● Članak 74. 5 koji glasi: Iznimno, dozvola se može dati na zahtjev na rok do 20 dana za obavljanje privremene ili prigodne djelatnosti (kulturne, komercijalne, sportske priredbe, snimanje komercijalnog programa i sl.) uz mogućnost ograničenja opće upotrebe u smislu ograđivanja i naplate ulaska, izrazito je otvoren zlouporebama. U praksi bi to značilo da se privremena djelatnost može ponavljati od istih ili različitih subjekta i dovesti do toga da se ulaz na taj dio pomorskog dobra cijelo ljeto naplaćuje i da građani budu isključeni iz korištenja ovog dijela pomorskog dobra. Predlaže se brisati članak 74. stavak 5. zbog neopravdano dugog roka za izdavanje dozvola za obavljanje privremenih ili prigodnih djelatnosti te da se za kulturne, komercijalne, sportske priredbe, snimanje komercijalnog programa i sl također uredi kroz režim dozvola. Prihvaćen Članak 62. Potkoncesija se daje uz prethodnu suglasnost davatelja koncesije, a potkoncesionar mora ispunjavati sve uvijete kao i koncesionar. Radi se primjerice o izgradnji benzinske postaje u luci nautičkog turizma. članak 65. stavak 2. NPZ omogućuje davanje koncesije na zahtjev vodeći računa da se time ne narušava tržišno natjecanje, a kao uvjet za dobivanje koncesije bez provođenja javnog prikupljanja ponuda propisuje da naknada za koncesiju ne može biti niža od dvostruke naknade postignute na natječaju za takav, odnosno sličan predmet koncesije u godini koja prethodi godini podnošenja zahtjeva. Navedeno je u skladu sa krovnim Zakonom o koncesijama koji omogućuje davanje koncesije na zahtjev u slučajevima kada postojeća i/ili planirana gospodarska aktivnost gospodarskog subjekta na određenoj lokaciji čini s predmetom koncesije za koju se zahtjev podnosi neodvojivu tehnološku ili funkcionalnu cjelinu članak 74. Ova iznimka odnosi se na organizaciju koncerata na pomorskom dobru koji značajno doprinose promociji hrvatske obale u svijetu, ali omogućava i lokalnom stanovništvu da uživa u koncertima svjetski poznatih umjetnika čiji nastup lokalna samouprava ne bi mogla financirati.
336 Petra Marčinko DIO TREĆI, UPOTREBA I GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA ● U članku 48. stavak 1. predviđena kategorija tzv. posebna gradnja otvara prostor zlouporebama stoga je potrebno izbaciti odnosno detaljnije urediti i obrazložiti. Nije prihvaćen Člankom 48. detaljno je navedeno što se sve smatra posebnom upotrebom pomorskog dobra i na koji način se ostvaruje pravo na posebnu upotrebu pomorskog dobra. Osnovna značajka posebne upotrebe pomorskog dobra, koja može uključivati i gradnju građevina na pomorskom dobru, jest da se daje za obavljanje djelatnosti koje se ne obavljaju radi stjecanja dobiti, nego za društveno korisne djelatnosti ili javne djelatnosti, te za gradnju infrastrukture.
337 Petra Marčinko GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM ● Članak 43 ; U svrhu upravljanja pomorskim dobrom, nužno je dodati obavezu izdavanja prethodnog mišljenja nadležnog tijela iz područja zaštite okoliša i prirode, a kako bi se spriječili negativni utjecaji planova upravljanja pomorskog dobra na okoliš kao i obavezu prethodnog mišljenja nadležnog tijela o usklađenosti plana upravljanja pomorskim dobrom s prostornim planovima za područje obuhvata. ● Na pomorskom dobru nužno je zabraniti zahvate u prostoru na temelju dozvola ili odobrenja koja se izdaju na osnovi planova upravljanja pomorskim dobrom a bez odgovarajuće razine prostornoplanskih dokumenata i projekata te zakonski utvrđenih postupaka s posebnim naglaskom na one iz područja zaštite okoliša i prirode Djelomično prihvaćen Usklađenost planova JLS-a će provjeravati jedinica regionalne samouprave, a sam postupak će se detaljnije razraditi podzakonskim propisom. Dozvola se izdaje za obavljanje djelatnosti bez gradnje ili za obavljanje djelatnosti, uz postavljanje montažnog objekta. Međutim, raspravit će se potreba provedbe dodatnih procedura iz nadležnosti tijela za zaštitu okoliiša i održivi razvoj.
338 Petra Marčinko GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE ● Članak 11. kaže da se na dijelu pomorskog dobra opća upotreba pomorskog dobra može ograničiti, ili iznimno isključiti na određeno vrijeme na temelju koncesije, posebne upotrebe pomorskog dobra, davanjem prava na privremeno korištenje pomorskog dobra te davanjem luke otvorene za javni promet na upravljanje lučkoj upravi, sukladno prostornim planovima. Stoga koncesije za plaže ne smiju isključiti pomorsko dobro iz opće upotrebe niti ograničiti, bez ikakve iznimke. Dakle, plaže moraju biti jasno izuzete iz koncesijskog sustava. Djelomično prihvaćen Jedinica lokalne samouprave uvijek ima pravo isključiti sve plaže na svom području iz sustava koncesioniranja putem Plana upravljanja pomorskim dobrom koji donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.
339 Petra Marčinko UVODNE ODREDBE, Članak 1. ● Članak 2. točka 3. kaže: Dozvola je akt kojim se ovlašteniku daje vremenski ograničeno pravo na obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, kojom se ne ograničava niti isključuje opća upotreba pomorskog dobra, a za obavljanje nije potrebna nikakva građevina ili jednostavna građevina, sukladno propisima koji uređuju jednostavne građevine i posebnim propisima koji uređuju zaštitu prirode; Ovim se isključuje mogućnost temeljem dozvole postavljanje montažnog objekta do 12m2 (npr. Kiosk za prodaju sladoleda, spremište za kajake itd) već upućuje na nužnost izdavanje koncesije sukladno propisima koji uređuju jednostavne građevine. Prijedlog novog teksta: "3. dozvola je akt kojim se ovlašteniku daje vremenski ograničeno pravo na obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, kojom se ne ograničava niti isključuje opća upotreba pomorskog dobra." Brisati "a za obavljanje nije potrebna nikakva građevina ili jednostavna građevina, sukladno propisima koji uređuju jednostavne građevine i posebnim propisima koji uređuju zaštitu prirode" ● Članak 2. točka 20. Predlaže se izmijeniti članak 2. točku 20. na način da isti glasi: nasipavanje mora je ljudska radnja kojom se proširuje kopno u more. ● Članak 2. točka 22.; Predlaže se izbacivanje mogućnosti ograđivanja ili drugog otežavanja pristupa dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra. Smatram da se ovim zakonom NE SMIJE isključiti javni pristup prostoru u svim tipovima koncesija na pomorskom dobru. Nije prihvaćen Navedeni prijedlozi nisu prihvaćeni. Naime, postoji više pojavnosti pomorskog dobra od samih plaža, stoga mogućnost ograđivanja mora biti omogućena, uz ispunjenje svih ostalih ovim i drugim propisima predviđenih uvjeta.
340 Petra Marčinko PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA ● U ocjeni stanja se ne navodi neusklađenost ovog zakona sa Zakonom o zaštiti prirode, dok se navodi neusklađenost s nekim drugim zakonima. Npr. ovaj zakon onemogućava regulaciju kretanja plovila na pomorskom dobru iako ono izravno ugrožava strogo zaštićene. Zakon također onemogućava regulaciju aktivnosti na pomorskom dobru u zaštićenim područjima temeljem Zakona o zaštiti prirode, čime se izravno onemogućava primjena tog zakonodavstva jer se time izravno onemogućava zaštita vrsta i staništa. ● Za donošenje ovog Zakona bilo je nužno donošenje Morskog prostornog plana Republike Hrvatske. Rok za donošenje ovog Plana, što je obveza svake obalne europske države sukladno Direktivi o morskom prostornom planiranju iz 2014. godine, bio je ožujak 2021. godine. Morski prostorni plan je dokument kojim se usaglašava korištenje obalnog i morskog prostora na održiv način, a istome kao strateškom dokumentu prethodi izrada strateške studije utjecaja na okoliš, te javna rasprava o istoj. ● Ocjena stanja se ne temelji ni na kakvoj ozbiljnoj analizi stanja koja bi pokazala stvarne probleme koji se događaju na pomorskom dobru i morskim lukama i u skladu s time ponudila rješenja. ● Bez ikakve ozbiljne analize u ocjeni stanja se navodi da se kroz praksu pokazalo da je sustav upravljanja i korištenja luka od županijskog i lokalnog značaja potrebno mijenjati, a sve kako bi se povećala učinkovitost i ulaganja u infrastrukturu, kroz veće prihode lučke uprave, koja tim lukama upravljaju. ● Ne postoje jasna pravila za određivanje lučkog područja već je to ostavljeno na volji lučkih uprava, bez suglasnosti jedinica lokalne samouprave, što je već danas evidentirano kao problem. veliki dio lučkih područja zahvaćaju dijelove prostora koji se ne koriste za potrebe luka i lučke dijelatnosti već ih koriste komercijalno, obavljaju gospodarsku djelatnost protivno odredbama važećeg Zakona, ali i protivno Ustavu RH, isklučivo na štetu JLS-a i lokalnog stanovništva. ● Već danas u praksi postoji mnogo lučkih područja koja zahvaćaju dijelove koji im ne trebaju i ne služe za obavljanje lučke djelatnosti već ih ŽLU iznajmljuju komercijalno. Odredbom u kojem bez ikakvih suglasnosti lučka uprava samostalno određuje svoje granice krši se zakon o regionalnoj i lokalnoj samoupravi, te utječe na prostorni plan mimo zakona ● Smatram da ZPDML nije u skladu s Ustavom i Direktivom 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji. Čl. 6. važećeg ZPDML propisuje da "opća upotreba pomorskog dobra podrazumijeva da se svatko ima pravo služiti pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni.". Nacrt prijedloga novog ZPDML u čl. 3.(4), pak, dodaje odredbu da "svatko ima pravo, pod jednakim uvjetima, služiti se pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni, OSIM KAD JE OVIM ZAKONOM DRUGAČIJE PROPISANO". Očit je utjecaj pojedinih interesnih skupina na oblikovanje zakona, kao i intencija dugoročne privatizacije pomorskog dobra. Naime, sukladno Direktivi 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji, jedno od bitnih obilježja koncesije jest njezina vremenska ograničenost. Trajanje koncesije trebalo bi biti ograničeno kako bi se izbjeglo sprječavanje pristupa tržištu i ograničavanje tržišnog natjecanja. Koncesije izuzetno dugog trajanja rezultirati će zatvaranjem pristupa tržištu, čime se ugrožava slobodno kretanje usluga u Uniji i primjena načela slobode poslovnog nastana (trajnog pružanja usluga). Stoga države članice svojim implementacijskim mjerama moraju predvidjeti da se koncesija uvijek dodjeljuje na određeno vrijeme, koje već u dokumentaciji za nadmetanje mora biti istaknuto ili u njoj treba biti jasno naznačeno da je trajanje koncesije predmet pregovora u postupku dodjele koncesije. Nije prihvaćen Odredbe NPZ-a ne derogiraju druge propise na snazi u Republici Hrvatskoj, već samo propisuju osobitosti u postupanju na pomorskom dobru. Donošenje Morskog prostornog plana nije u nadležnosti ovog Ministarstva, niti je njegovo donošenje bilo preduvjet za donošenje ovog Zakona. Planiranje namjene prostora na razini jedinica lokalne samouprave nije predmet ovog Zakona. Koncesija na pomorskom dobru vremenski je ograničeno pravo, kako je i predviđeno Direktivom 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji.
341 Petra Marčinko NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA ● Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama definicijama je nejasan, pravno nedorađen ali i kontradiktoran. Na samam početku pojam pomorskog dobra određen je suprotno meritumu općeg dobra. ● Ova javna rasprava o Zakonu koji je od iznimne važnosti za građane i lokalne zajednice na obali i otocima nametnuta je netransparentno, bez prethodne participacije šire javnosti i organizacija civilnog društva. Indikativno je da je istovremeno u brzoj proceduri provedena javna rasprava o prijedlogu Zakona o prostornom uređenju a da o tome šira javnost praktično uopće nije bila pravilno obaviještena što je ogroman udar na one sredine koje već ispaštaju povećan pritisak na prostor kao što su obalne JLS odnosno zajednice. ● Prijedlog novog ZPDML omogućava iskorištavanje obale u turističke svrhe u daleko značajnijj mjeri od načina na koji je korištenje pomorskog dobra omogućeno do sada (npr. obavezne koncesije za gospodarsko korištenje uređenih plaža s mogućnošću gradnje, dohranjivanja i nasipavanja itd.) ● Prijedlog ovog Zakona u najvažnijem dijelu reguliranja ogromnih gospodarskih pritisaka na prostor pomorskog dobra nikako nije u skladu sa DIREKTIVOM 2014/89/EU Europskog parlamenta i vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja. ● Također nije omogućeno komentiranje pojedinih članaka ZPDML, kao što je to slučaj s ostalim zakonima na savjetovanju. ● Radi svih navedenih razloga zahtijevam ponavljanje savjetovanja te uključivanje šire zajednice kroz organizaciju javnih tribina te sudjelovanje svih zainteresiranih dionicka iz gospodarskog, nevladinog sektora, i građana kako bi se informirali i izjasnili o posljedicama ovog prijedloga Zakona. Nije prihvaćen - komentar je nejasana - u izradi NPZ a sudjeloveni su stručnjaci iz područja pomorskog prava, tijela državne uprave, udruga građana Javno je dobro, predstavnici jedinca lokalne samouprave, predstavnici jedinica područne (regionalne) saouprave i drugi zainteresirani dionici. - NPZ propisuje samo mogućnosti, a svaki natječaj za dodjelu koncesije određuje koja će prava biti dana, a što ovisi o dokumentima prostornoga uređenja. - NPZ ne uređeđuje prostorno uređenje, no prospisi koji uređuju prostorno uređenje primjenjuju se i na pomorsko dobro. - Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22). - Savjetovanje o NPZ u trajalo je 30 dana i svi zainteresirani dionici mogli su sudjelovati u istom.
342 Petar Kelvišer NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Prijedlog ZPDML suprotan je javnom interesu građana Hrvatske kao i interesu većine turista koji borave u privatnom smještaju, a čine većinu turista u RH. Naše plaže bitno se razlikuju od primjerice onih u Italiji jer nemaju dovoljno površine da se zadovolje interesi hotelijera i njihovih gostiju zajedno s interesima ostalih korisnika, koji su u Republici Hrvatskoj u puno većem broju. Valorizacija pomorskog dobra mora ići u smjeru očuvanja morskog ekosustava i interesa ljudi, nikako u smjeru zaštite interesa hotelijera. Žalosti me što se ne ide prema unaprjeđenju postojećeg Zakona, već se ovim Prijedlogom upravo suprotno, ograničava pravo pristupa pomorskom dobru široj javnosti. S obzirom da je pomorsko dobro predmet od ključnog interesa za hrvatsku javnost, od kojeg ovisi održivost turističkog modela za kojeg znamo da je glavni izvor prihoda u državi, smatram da je ovaj Prijedlog nužno povući. Sukladno tome potrebno je ozbiljnije i stručnije pristupit promišljanju budućnosti našeg zajedničkog pomorskog dobra, uključiti širu stručnu i zainteresiranu javnost, ne bi li u konačnici došli do prijedloga koji je dugoročno održiv, a bio bi od šire društvene koristi. Primljeno na znanje Komentar ne sadrži konkretnu primjedbu.
343 PAVAO TOMIĆ GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Čl. 13. st. 4. Izmijeniti na način da glasi: "Dio nasipa iz stavka 3. ovog članka. koji se u postupku određivanja granice pomorskog dobra ne utvrdi pomorskim dobrom, upisuje se kao vlasništvo Jedinice lokalne samouprave na čijem području se nalazi." Naime, upis vlasništva RH na te nasipe nije opravdano. To zemljište ukoliko ne predstavlja pomorsko dobro, nakon što to se to potvrdi granicom pomorskog dobra, treba postati vlasništvo grada/općine jer oni su to koji će ga staviti u funkciju u skladu s potrebama svojih mještana, a sve u cilju općeg korištenja. Nije prihvaćen Pomorskim dobrom upravlja RH, a može to činiti i putem jedinica lokalne i jedinica regionalne samouprave.
344 OTOČNI SABOR -udruga za razvitak hrvatskih otoka GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Navedeni prijedlog Zakona nije nikako dobar i u skladu samog čl:3 za očuvanje pomorskog dobra kako stoji u prijedlogu Zakona: „Pomorsko dobro je opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu”. Mišljenja smo da upravljanje pomorskim dobrom u ime Republike Hrvatske ne bi trebala vršiti Vlada Republike Hrvatske, već Državno odvjetništvo Republike Hrvatske. Vlada RH je političko tijelo, dok je DORH stalna institucija u Republici Hrvatskoj. Djelomično prihvaćen Republiku Hrvatsku u svim postupcima po Zakonu o državnom odvjetništvu zastupa nadležno državno odvjetništvo.
345 OTOČNI SABOR -udruga za razvitak hrvatskih otoka GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 66 se mora izmijeniti i to tako da koncesionar mora svojom imovinom odgovarati, a ne koncesijskim ugovorom kod financijskih institucija. Pravna ili fizička osoba koja dobije koncesijski ugovor nad pomorskim dobrom ne može istim odgovarati prema financijskim institucijama za dobivanje financijske pomoći, već mora odgovarati svojom imovinom. Primljeno na znanje Odredba se odnosi na zalog na pravu na koncesiju,
346 OTOČNI SABOR -udruga za razvitak hrvatskih otoka NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Tražimo poštivanje Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata. Prijedlog ZPDLM, objavljen na e-savjetovanju, nema mogućnost komentiranja većine članaka Zakona već se komentirati mogu samo poglavlja. Nužan je hitan ispravak jer ovakvo e-savjetovanje ne ostavlja građanima mogućnost jednostavnog i smislenog komentiranja upravo onih dijelova Zakona za koje smatraju da bi ih trebalo izmijeniti. tražimo ispravak objave na e-savjetovanju, pomicanje krajnjeg roka savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM s mogućnošću komentiranja svakog članka. HITAN ISPRAVAK zbog usklađivanja objavljenog Prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama na e-savjetovanju od 17. Studenog 2022. s Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata i Zakonom o pravu na pristup informacijama. Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
347 OPĆINA SALI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Komunalni redari sami ne mogu biti brana nasrtajima različitih interesa na pomorsko dobro u Hrvatskoj. Sam institut komunalnog redara, onako kako je predviđen Zakonom o komunalnom gospodarstvu, ne odgovara ciljevima koje ovaj nacrt prijedloga ZPDML stavlja pred njih. Edukacija komunalnih redara je minimalni preduvjet, a dobro bi bilo razmisliti i o uvođenju "komunalnih inspektora", ali sredstva i nastojanja treba usmjeriti u KOORDINACIJU jer, ponavljam, sami komunalni redari ne mogu obraniti pomorsko dobro. Potrebna je suradnja s Lučkom kapetanijom, županijama, Državnim inspektoratom, Lučkom upravom, Carinom, Pomorskom policijom i Državnim odvjetništvom. Treba suzbiti situacije u kojima dolazi do višestrukog odricanja nadležnosti dok ilegalna gradnja na pomorskom dobru napreduje i čeka iduću legalizaciju. S tim u vezi, nemoguće je ovaj Nacrt prijedloga ZPDML promatrati odvojeno od negativnih posljedica koje je Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama imao na sustav prostornog uređenja u Republici Hrvatskoj. Pomorsko dobro u Hrvatskoj predstavlja ekonomski resurs koji ilegalnim graditeljima donosi ekonomski točno izraženu zaradu. Svaka legalizacija ilegalne gradnje na pomorskom dobru je direktna dobit za ilegalnog graditelja na pomorskom dobru. Zašto ponavljati greške Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama i trajno narušiti osjetljivi obalni ekosustav i otočki pejzaž? Također, u svjetlu nedavno predloženog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju, nameće se pitanje jesu li "smještajne jedinice" koje bi pripalo pravo na koncesioniranje i zatvaranje pripadajuće plaže, upravo iste one "zgrade za palijativnu skrb" koje bi se po predloženom ZPU mogle izgraditi bilogdje u prostoru, bez obaziranja na prostornoplansku dokumentaciju. Kao jedinicu lokalne samouprave koja već dugo trpi posljedice postavljanja uzgajališta ribe u zaštićenom obalnom pojasu mora (ZOP) ovakav Nacrt prijedloga ZPDML nas ozbiljno zabrinjava. Vladimir Radulić, dipl.iur. pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Sali Djelomično prihvaćen Nacrt prijedloga zakona predviđa edukaciju komunalnih redara, kao i koordinaciju svih državnih tijela u cilju zaštite pomorskog dobra. U odnosu na pitanje predloženih izmjena ZPU isti nije u nadležnosti ovog Ministarstva.
348 Općina Raša NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Općina Raša 1. Članak 14. stavak 3. koji glasi: „Nasip iz stavka 1. ovog članka uklonit će se na temelju izvršnog rješenja kojim se nalaže uklanjanje nasipa iz mora, na teret osobe koja je izvršila nasipavanje, a ako se ta osoba ne može utvrditi, tada solidarno o trošku jedinice lokalne i jedinice područne (regionalne) samouprave na čijem području se nasip nalazi, u okviru redovnog upravljanja pomorskim dobrom.“ Primjedba Smatramo da u troškovima treba razmjerno sudjelovati i nadležno ministarstvo, uzimajući u obzir činjenicu da je do nereda na pomorskom dobru došlo i zbog nedjelovanja državnih službi, koje su po sadašnjem zakonodavstvu bile isključivo nadležne za pomorsko dobro. Ukoliko se žele troškovi ostaviti na županiji, gradovima i općinama, potrebno je propisati da se to odnosi isključivo na nasipavanja koja su nastala nakon stupanja na snagu ovog zakona. 2. Članak 18. stavak 5. koji glasi: „Za građenje jednostavnih i drugih građevina i radove na pomorskom dobru, za koje nije potrebno ishoditi dozvole sukladno propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja, investitor je dužan prije započinjanja radova izraditi projektnu dokumentaciju.“ Primjedba Dokumentacija mora biti izrađena sukladno propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja. U suprotnom će svi investitori koristiti ovu zakonsku odredbu za poduzimanje svih zahvata te će na zakoniti način izbjegavati ishodovanje posebnih uvjeta. Smatramo da je zbog cjelokupnog stanja u prostoru potrebno da u svakom pogledu projektna dokumentacija bude u sustavu e-konferencija, te da se po potrebi izdaju posebni uvjeti i osigura određena vrsta nadzora prije poduzimanja zahvata u prostoru. 3. U članku 21. potrebno je propisati rok u kojemu Povjerenstvo za granice Ministarstva mora, prometa i infrastrukture mora riješiti granice pomorskog dobra. To se odnosi na već postojeće predmete i nove. Naime, dok postoje neriješeni predmeti granica pomorskog dobra još iz 2013. godine postavlja se pitanje koja je svrha ovih postupaka. Pravilo je da se predmeti rješavaju redom zaprimanja, te odredba čl. 21.st.8. nije u skladu sa načelima Zakona o općem upravnom postupku. 4. Članak 45. stavak 2. glasi : Naknada za dozvole na pomorskom dobru se uplaćuje: -70 posto u korist proračuna jedinice lokalne samouprave; -30 posto u korist proračuna jedinice područne (regionalne) samouprave. Primjedba Naknada za dozvole trebaju biti 100% u korist proračuna jedinica lokalne samouprave. JLS-ovi su dužni redovito održavati pomorsko dobro u općoj upotrebi, te provoditi kontrolu, što smatramo ključnim u procesu održavanja pomorskog dobra i smatramo da bi cjelokupna naknada bila opravdana. 5. Članak 46. Savjet za pomorsko dobro Primjedba Smatramo da treba uključiti predstavnika Hrvatske zajednice općina RH. 6. Članak 48. stavak 6. glasi (6)Odluku o posebnoj upotrebi i/ili gradnji na pomorskom dobru za objekte od područnog i lokalnog značaja na svom području donosi predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave, u trajanju do 20 godina. Primjedba Ne postoji opravdani razlozi da se smanjuju stečena prava lokalne samouprave, jer se radi o djelatnostima od posebnog interesa za lokalnu samoupravu (iz područja kulture, socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, znanosti, sporta, javnog zdravstva). 7. Članak 74. koji glasi „Na temelju plana upravljanja pomorskim dobrom iz članka 43. stavka 3. ovog Zakona izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je do 1. veljače tekuće godine objaviti javni natječaj za dodjelu dozvola u službenom glasilu, na oglasnoj ploči, na službenoj internetskoj stranici jedinice lokalne samouprave i najmanje u jednim dnevnim novinama. Na temelju zaprimljenih ponuda na javnom natječaju, rješenje o davanju dozvole najpovoljnijem ponuditelju donosi izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave. Rješenje o davanju dozvole je upravni akt na temelju kojeg gospodarski subjekt stječe pravo na obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, a kojom se ne ograničava opća upotreba. Protiv rješenja o davanju i ukidanju dozvole može se izjaviti žalba upravnom odjelu.„ Primjedba Predlažemo da natječaj provodi nadležno tijelo u JLS-u, te da rješenja donosi pročelnik nadležnog upravnog tijela u JLS-u. Radi postizanja jedinstvenosti rješavanja postupaka i pravne sigurnosti o žalbama treba rješavati Ministarstvo. 8. Članak 163. koji glasi „Upravni nadzor nad poslovima upravljanja pomorskim dobrom (poslovi državne uprave), koji su ovim Zakonom dodijeljeni na obavljanje jedinicama lokalne samouprave, obavljaju upravni odjeli u jedinicama područne (regionalne) samouprave nadležni za poslove pomorstva i Ministarstvo. Upravni nadzor nad poslovima upravljanja pomorskim dobrom (poslovi državne uprave), koji su ovim Zakonom dodijeljeni na obavljanje jedinicama područne (regionalne) samouprave i lučkim upravama, obavlja Ministarstvo. Upravni nadzor nad poslovima inspekcijskog nadzora (poslovi državne uprave), koji su ovim Zakonom dodijeljeni na obavljanje jedinicama lokalne samouprave i lučkim upravama, obavlja Ministarstvo. U provedbi upravnog nadzora tijela iz stavka 1. ovog članka nadziru provedbu ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona, zakonitost rada i postupanja te zakonitost općih akata tijela jedinica lokalne samouprave. U provedbi upravnog nadzora iz stavka 2. i 3. ovog članka, Ministarstvo nadzire provedbu ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona, zakonitost rada i postupanja te zakonitost općih akata tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i lučkih uprava.“ , nije usklađen sa Zakonom o sustavu državne uprave i to sa - čl.3. koji propisuje da su Poslovi državne uprave su provedba državne politike, neposredna provedba zakona, inspekcijski nadzor, upravni nadzor te drugi upravni i stručni poslovi; - čl. 29. koji propisuje: (1) Upravni nadzor provodi se po službenoj dužnosti sukladno zakonu kojim se uređuje odgovarajuće upravno područje. (2) Pri ocjeni potrebe za provedbom upravnog nadzora nadležna tijela mogu uzeti u obzir predstavke, pritužbe i druge podneske koji upućuju na nezakonitost ili nepravilnost u obavljanju poslova državne uprave. (3) Tijela državne uprave u granicama svog djelokruga nadziru obavljanje povjerenih poslova državne uprave od strane upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima. (4) Tijelo državne uprave koje provodi upravni nadzor može nadziranim upravnim tijelima ili pravnim osobama iz stavka 3. ovoga članka davati opće i pojedinačne upute. (5) Upute iz stavka 4. ovoga članka daju se u pisanom obliku, a posebnim zakonom može se propisati i obveza njihove prethodne objave u »Narodnim novinama«, ako je to nužno za preuzimanje ili osiguravanje provedbe pravno obvezujućih akata Europske unije u području regulacije i nadzora zakonom određenih tržišta javnih usluga. (6) Uputama iz stavka 4. ovoga članka ne može se određivati način rješavanja pojedinačne upravne stvari niti uređivati pitanja iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima. - čl.33.st1. koji propisuje: (1) Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnim osobama s javnim ovlastima posebnim zakonom mogu se povjeriti poslovi neposredne provedbe zakona u prvom stupnju i drugi upravni i stručni poslovi. Primjedba Navedeni je članak u koliziji i sa cijelom glavom X. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, a ističemo čl. 77. b. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi kojim je propisano da Nadzor zakonitosti pojedinačnih neupravnih akata koje u samoupravnom djelokrugu donose predstavnička i izvršna tijela općina, gradova i županija obavljaju nadležna središnja tijela državne uprave, svako u svojem djelokrugu, sukladno posebnom zakonu. U koliziji je i sa čl. 79. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi kojim je propisano da Nadzor zakonitosti općih akata koje u samoupravnom djelokrugu donose predstavnička tijela općina, gradova i županija obavljaju nadležna tijela državne svako u svojem djelokrugu, sukladno posebnom zakonu. Iz navedenog je jasno da upravni nadzor provodi isključivo Ministarstvo, te da se te ovlasti ne mogu delegirati na nižu razinu. Slijedom navedenog je i članak 164. u koliziji i sa Zakonom o sustavu državne uprave i sa Zakonom o lokalnoj i područnoj(regionalnoj) samoupravi, a pogotovo sa čl. 78 a. 9. Članak 188. stavak 2 glasi (2)Ministarstvo može komunalnom redaru narediti provedbu inspekcijskog nadzora iz njegove nadležnosti te odrediti rok u kojem je komunalni redar to dužan učiniti i povratno izvijestiti Ministarstvo o rezultatima provedenog nadzora te poduzetim inspekcijskim mjerama. Primjedba Ovu odredbu treba promijeniti jer otvara mogućnost da Ministarstvo sve poslove iz ovlasti Inspektora pomorskog dobra prebaci na komunalne redare, te smatramo da Ministarstvo treba osigurati dovoljan broj Inspektora pomorskog dobra za provedbu inspekcijskog nadzora. Smatramo, također, da Inspektori pomorskog dobra trebaju biti podrška u znanju i postupanju komunalnih redara, posebice kod manjih JLS-ova. 10. Članak 217. koji glasi (1)Ako se iz pomorskog dobra izuzima građevina izgrađena na nasipu i/ili kopnenom dijelu pomorskog dobra, koja nije u funkcionalnoj vezi s korištenjem mora, a ostaje u prostoru, iz pomorskog dobra izuzima se i zemljište ispod te zgrade i zemljište nužno za redovitu upotrebu zgrade, a koje se određuje po pravilima o utvrđivanju nužnog prolaza. (2)Osobe koje mogu dokazati valjanu pravnu osnovu korištenja građevine, nakon što je određena granica pomorskog dobra i zgrada, zemljište ispod te zgrade i zemljište nužno za redovitu upotrebu zgrade upisano kao vlasništvo Republike Hrvatske, dužne su urediti pravne odnose s središnjim tijelom državne uprave nadležnim za raspolaganje i upravljanje državnom imovinom sukladno posebnim propisima“ Primjedba Potrebno je izbrisati iz Zakona, jer će se na ovaj način ozakoniti bespravna gradnja te će se još uz to dati i mogućnost otkupa takvih građevina od strane nepoštenih graditelja. Na ovaj se način još nagrađuju osobe koje su nepošteno gradile, te im se poklanja pomorsko dobro i građevina na njemu. Djelomično prihvaćen Ovo Ministarstvo će poticati razvoj i unaprjeđenje te zaštitu pomorskog dobra financiranjem projekata na pomorskom dobru u općoj upotrebi, a koji projekt može biti i uklanjanje nelegalnog nasipavanja mora i uklanjanja nelegalno podignutih građevina na pomorskom dobru. 2. Svi propisi iz područja graditeljstva, prostornoga uređenja i državne imovine na snazi su, a odredbe ovog Zakona nadopunjuju opće propise; zbog važnosti pomorskog dobra kao općeg dobra zahtijeva se izrada projektne dokumentacije za zahvate na pomorskom dobru čak i kada ona nije zahtijevana po općim propisima iz područja graditeljstva, prostornoga uređenja i državne imovine. 3. Granica pomorskog dobra je određena u većini naseljenih dijelova obale, odnosno na mjestima gdje je došlo do izmjene obalne crte. Tako je određeno 25% ukupne duljine obalne crte granice pomorskog dobra, a Zakon predviđa ubrzanje postupka na način da obvezuje predlagatelja da utvrdi granicu pomorskog dobra za cijelu katastarsku općinu. 4. S obzirom da se radi o općem dobru, i prava i odgovornosti na pomorskom dobru ravnopravno dijele jedinice lokalne i regionalne samouprave. 5. Prihvaća se. 6. Nije predmet ovog Zakona reguliranje samoupravnih prava lokalne samouprave, već uređenje pitanja pomorskog dobra i morskih luka. Institut stečenih prava ne primjenjuje se na javnopravna tijela, već na subjektivna prava pravnih i fizičkih osoba. 7. Navedeni prijedlog ne prihvaća se, a predloženo rješenje usklađeno je s propisima iz područja ustroja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. 8. Skrećemo pažnju na činjenicu da se citiranim propisom omogućava drukčije uređenje predloženih rješenja posebnim Zakonom. Također, u svrhu uklapanja u postojeći sustav podjele nadležnosti, prijedlog Zakona uskladit će se s komentarima tijela središnje državne uprave nadležnog za navedena pitanja. 9. U svrhu osposobljavanja ovlaštenih službenika jedinice lokalne samouprave, ovo Ministarstvo provodit će edukaciju i osposobljavanje za postupanje na pomorskom dobru. 10. Skrećemo pažnju da se radi o građevinama i objektima koji imaju valjan temelj za gradnju te građevine, koji je bio na snazi u vrijeme gradnje navedene građevine. Graditelji nezakonito podignutih građevina na pomorskom dobru neće po toj osnovi steći nikakva prava.
349 noel mirković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Tražim omogućavanje komentiranja svakog članka Prijedloga Zakona posebno i produljenje krajnjeg roka e-savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM s mogućnošću komentiranja svakog članka. Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
350 Nina Brnić GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 55 (4) Smatramo da svaka koncesija koja traje duže od 50 godina je zapravo vlasništvo. Kakva se to investicija ne može amortizirati u 50 godina? Rok na koji se daje koncesija utvrđuje se Studijom opravdanosti davanja koncesije, posebno vodeći računa da rok na koji se koncesija daje ne ograničava tržišno natjecanje. Takva odredba nije u skladu s Direktivom 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji, jedno od bitnih obilježja koncesije jest njezina vremenska ograničenost. Države članice svojim implementacijskim mjerama moraju predvidjeti da se koncesija uvijek dodjeljuje na određeno vrijeme, koje već u dokumentaciji za nadmetanje mora biti istaknuto ili u njoj treba biti jasno naznačeno da je trajanje koncesije predmet pregovora u postupku dodjele koncesije. Napokon, Direktivom 2014/23/EU nije regulirana mogućnost produljenja koncesije. Njome se striktno propisuje da je produljiti trajanje koncesije dopušteno samo ako je u dokumentaciji za nadmetanje izričito utvrđena takva mogućnost izmjene ugovora o koncesiji. Stoga je Nacrt novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama potrebno uskladiti sa spomenutim europskim pr Nije prihvaćen Zakon samo otvara mogućnost, s time da je za raspis takvog natječaja potrebna suglasnost Hrvatskog sabora.
351 Nina Brnić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Smatramo da bi u Zakonu trebalo nedvosmisleno zabraniti isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra, ne želimo imati privatne hotelske i ugostiteljske plaže, ne želimo da se radi turističkih sadržaja omogućava nasipavanje, gradnja i isključivanje javnosti iz korištenja niti jednog dijela plaže! Novi Zakon omogućit će da se uređene plaže daju u koncesiju na zahtjev koncesionara, ako plaža čini funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu s jednom ugostiteljskom i smještajnom jedinicom u građevinskom području ugostiteljsko turističke namjene izvan naselja. K tome, koncesionar će moći na 70 posto plaže isključiti javnost. Novim prijedlogom Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama nasipavanje i dohrana napokon se zakonski reguliraju. Ipak, nedovoljno. Odredbe su sklone različitom tumačenju, a nasipavanje koje je zakonom nedopušteno, ipak se dozvoljava u mnogim različitim oblicima i bez dovoljno precizne regulacije i nadzora. Tražimo da se izričito zabrani nasipavanje materijalom s primjesama zemlje, da Zakon da prednost projektiranju plaža koje ne zahtijevaju kontinuirane dohrane,da se nasipavanje tretira kao iznimno dopuštena radnja kada je nužno potrebno! Djelomično prihvaćen - NPZ jasno propisuje da isključenje javnosti iz korištenja plaža nije dozvoljeno. - NPZ ne isključuje javnost 70 posto plaže već ograničuje koncesionara da ne smoje više od tog postotka plaže gospodarski koristiti. - definicija dohrane uređena je u suradnji sa stručnjacima iz područja prostornoga uređenja i graditeljstva koji su bili članovi rade skupine - NPZ propisuje da je nasipavanje dozovljeno isključivo neonečišćenim materijalom.
352 NIKŠA ŠUTALO GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE U članku 3. stavku 4. poslije riječi "namjeni" staviti točku, a zarez i riječi "osim kad je ovim Zakonom drugačije propisano" i točku brisati. U članku 9. stavku 1. poslije riječi biti dodati riječ samo, poslije riječi opća staviti točku, a riječi "i posebma te gospodarsko korištenje" brisati. Stavke 3. i 4. brisati. Članak 10. brisati. Članak 11. brisati. Članak 12. brisati. Članak 13. brisati. Članak 14. brisati. Članak 15. brisati. Članak 17. stavci 2., 3., 4., 5. i 7. brisati, a stavak 6. postaje stavak 2. Članak 18. stavci 2., 3., 4., 5. i 6. brisati. Nije prihvaćen Budući da nisu predložene odredbe koje bi nadomjestile odredbe za koje je zatraženo brisanje, nismo u mogućnosti prihvatiti primjedbe.
353 NIKŠA ŠUTALO UVODNE ODREDBE, Članak 2. Brisati točku 6. stavka prvog. Točke 7 do 35 postaju točke 6 do 34. Nije prihvaćen Nije prihvaćeno, smatramo da je potrebno definirati izdvojene lučke objekte.
354 Nikolina Lovrenčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Tražim novo sastavljanje prijedloga zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, jer je ovdje puno članaka sporno te djeluje protiv malih korisnika koncesijskih odobrenja. Prihvaćen Upravo u cilju postizanja što šireg konsenzusa u izradi ovog Zakona, omogućeno je javno savjetovanje, s mogućnošću davanja konkretnih prijedloga odredbi. Komentar ne sadrži konkretni prijedlog izmjene Nacrta prijedloga Zakona.
355 Nikola Repajić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Svi ljudi koje poznajem, a i ja sam, ne slažem oko novog nacrta prijedloga zakona jer smatram da ograničava prava i slobode običnih ljudi a kojim je to zagarantirano Ustavom RH. Sve plaže moraju biti slobodne i slobodnog pristupa kao što je to bilo generacijama. Izričito se protiv takvome stavu. Našu obalu, more i podmorje je potrebno zaštititi na sve moguće načine a ne doprinijeti njezinom uništenju. Djelomično prihvaćen Plaže su jedna od pojavnosti pomorskog dobra koja do sada uopće nije bila posebno regulirana u hrvatskom zakonodavstvu. Za razliku od trenutno predviđene načelne mogućnosti sudjelovanja jedinice lokalne samouprave u kreiranju politike, ona je sada stavljena u aktivniji položaj, pa i u kontekstu plaža i upravljanja istima. Nadalje, jedinice lokalne samouprave obvezat će se putem Plana upravljanja pomorskim dobrom da ga štite i unaprjeđuju te njime upravljaju na transparentan način. Navedeno znači da će sama jedinica lokalne samouprave moći, putem godišnjeg plana upravljanja pomorskim dobrom, razvrstati plaže na svom području, ovisno o svojoj razvojnoj politici, a u sam postupak donošenja plana upravljanja pomorskim dobrom uključit će se zainteresirana javnost putem javnog savjetovanja koje prethodi njegovom donošenju. Uz to, kao dodatan mehanizam zaštite, u novom prijedlogu Zakona zabranjeno je isključenje opće upotrebe javnih morskih plaža, odnosno, plaža koje su uređene, infrastrukturno opremljene, a služe većem broju ugostiteljskih objekata i građana.
356 Nikola Bašić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI Znanstveno vijeće za turizam i prostor PREPORUKE s okruglog stola održanog 21. studenoga 2022. u dvorani Knjižnice HAZU, Strossmayerov trg 14, u Zagrebu na temu TURISTIČKIH KONCESIJA NA POMORSKOM DOBRU Polazeći od spoznaje da pomorsko dobro kao opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku ima njezinu osobitu zaštitu; Zalažući se za čuvanje krajobrazne jedinstvenosti i bioraznolikosti pomorskog dobra pod osobitom zaštitom Republike Hrvatske za sljedeće generacije; Razumijevajući supstantivni značaj ustavne odredbe po kojoj „o očuvanju prirodnog i kulturnog bogatstva i korištenju njima Hrvatski sabor ili narod neposredno, samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom odlučuju“ (čl. 2. i 52. Ustava Republike Hrvatske, NN 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01;41/01, 55/01, 76/10, 85/10 05/14); Vodeći računa o važnosti turizma za ukupni društveni i gospodarski razvoj Republike Hrvatske; Znajući da je, u turizmu, „pomorsko dobro“ ključni nacionalni resurs koji se, kao faktor proizvodnje, u turističkoj ekonomiji nalazi u središtu konkurentske snage hrvatskih turističkih destinacija; Prepoznajući ulogu koncesija i ostalih pravnih izvedenica tog instituta u upravljanju pomorskim dobrom i osiguranju kvalitete turističkog proizvoda u uvjetima otvorene tržišne ekonomije, koja podrazumijeva osiguranje konkurentske prednosti turističkih mjesta kao preduvjeta za ostvarenje dugoročnog rasta tržišnog udjela te efikasno i održivo korištenje resursa; Uključujući se na cjelovit način u javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama; Znanstveno vijeće za turizam i prostor HAZU daje doprinos javnom savjetovanju te u tom cilju dostavlja: znanstvenoj i stručnoj javnosti, predstavničkoj i izvršnoj vlasti u Republici Hrvatskoj i medijima Preporuke Znanstvenog vijeća za turizam i prostor HAZU Društvena odgovornost koncedenata, koji su uvijek tijela javne uprave, nalaže ukidanje izdavanja koncesija na rok dulji od 50 godina jer takve koncesije ugrožavaju razvojne interese i nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske. Trajanje koncesija iz područja turizma ne treba biti dulje od 40 godina jer takve koncesije nisu gospodarski opravdane te ugrožavaju turističku konkurentnost i društveni razvoj jedinica lokalne samouprave. Naime, sukladno Direktivi 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji, jedno od bitnih obilježja koncesije jest njezina vremenska ograničenost. Trajanje koncesije trebalo bi biti ograničeno kako bi se izbjeglo sprječavanje pristupa tržištu i ograničavanje tržišnog natjecanja. Koncesije izuzetno dugog trajanja vjerojatno će rezultirati zatvaranjem pristupa tržištu, čime se ugrožava slobodno kretanje usluga u Uniji i primjena načela slobode poslovnog nastana. Stoga države članice svojim implementacijskim mjerama moraju predvidjeti da se koncesija uvijek dodjeljuje na određeno vrijeme, koje već u dokumentaciji za nadmetanje mora biti istaknuto ili u njoj treba biti jasno naznačeno da je trajanje koncesije predmet pregovora u postupku dodjele koncesije. Napokon, Direktivom 2014/23/EU nije regulirana mogućnost produljenja koncesije. Njome se striktno propisuje da je produljiti trajanje koncesije dopušteno samo ako je u dokumentaciji za nadmetanje izričito utvrđena takva mogućnost izmjene ugovora o koncesiji. Stoga je Nacrt novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama potrebno uskladiti sa spomenutim europskim propisom. Prilikom budućeg pravnog uređenja koncesioniranja na pomorskom dobru treba voditi računa o funkciji koju pomorsko dobro ima kao opće dobro. U tom kontekstu nužno je razmotriti i određena prava domaćeg stanovništva, kao što je pravo na prednost pri dodjeli komunalnog veza koje je predviđeno važećim Pravilnikom o kriterijima za određivanje namjene pojedinog dijela luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja, načinu plaćanja veza, uvjetima korištenja, te određivanju maksimalne visine naknade i raspodjele prihoda. Europska je komisija, u odnosu na Direktivu 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu, prihvatila stav po kojem pravo na prednost pri dodjeli komunalnog veza domaćem stanovništvu nije protivno propisima Unije. Stoga ovaj stav valja ugraditi u Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Slične povlastice Zakonom treba utvrditi u svim onim situacijama u kojima one nesumnjivo služe gospodarskoj, demografskoj i kulturnoj održivosti lokalnih zajednica. Područja pomorskog dobra s obilježjima nedirnute prirode valja isključiti iz turističkih zona i izuzeti iz neselektivnih oblika koncesioniranja te preuzeti nad njima javnu odgovornost u cilju zaštite njihova izvornog karaktera. Na pomorskom dobru s atributima nedirnute prirode ne smiju se dopustiti graditeljski zahvati u prostoru u svrhu obavljanja gospodarskih djelatnosti. Na takvim područjima institut koncesije valja zamijeniti nadzorom odgovornih javnih službi. Zabraniti isključenje javnog pristupa i fizičke propusnosti prostora u svim tipovima koncesija na pomorskom dobru. Na pomorskom dobru zabraniti zahvate u prostoru na temelju dozvola ili odobrenja koja se izdaju na osnovi planova upravljanja pomorskim dobrom a bez odgovarajuće razine prostornoplanskih dokumenata i projekata te zakonski utvrđenih postupaka. Definirati i ujednačiti koncesijske uvjete u prostorima gdje je odnos između javnog pomorskog dobra i privatnog zaobalja prostornim planovima objedinjen u jednu sadržajnu i funkcionalnu zonu. Uspostaviti, u relevantnim zakonskim okvirima, taksativni sustav turističkih koncesija na pomorskom dobru ili uz pomorsko dobro kako bi se osigurao javni „monitoring“ sveukupnih učinaka koncesijske politike na održivost prostorne i turističke politike u Republici Hrvatskoj. Izravno povezati sustav prostornog uređenja s dodjeljivanjem koncesija u području turizma na način da se one kartografski moraju prikazati u Informacijskom sustavu prostornog uređenja (ISPU) kao vanjski sloj unutar Nacionalne infrastrukture prostornih podataka (na temelju čl. 32. st. 5. Zakona o prostornom uređenju, NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19). Omogućiti da svi relevantni ex ante i ex post podaci o očekivanjima i učincima dodijeljenih koncesija budu javno dostupni svim zainteresiranim korisnicima te da nemaju povjerljivo značenje. Povezati sustav metapodataka iz Informacijskog sustava prostornog uređenja s javno dostupnim podacima iz Registra Ministarstva financija s Ministarstvom turizma te Ministarstvom mora, prometa i veza. Obvezati Ministarstvo graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Republike Hrvatske da u situacijama turističke konverzije objekata i zona u državnom vlasništvu u proces odlučivanja o novim turističkim projektima uključi nadležne urbanističke službe svih jedinica lokalne samouprave na koje razvoj takvih zona ima funkcionalni prostorni utjecaj. Propisati, na nacionalnoj razini, sadržaj i ujednačiti metodologiju izrade ex ante studija podobnosti za izdavanje turističkih koncesija na pomorskom dobru i ex post izvješća o kontroli ekonomskih, okolišnih i društvenih učinaka korištenja pomorskog dobra pod koncesijama, koji se moraju upućivati relevantnim državnim tijelima, odnosno jedinicama lokalne samouprave. Ustanoviti metodološki i sadržajno ujednačen i javno dostupan nacionalni administrativni sustav praćenja planiranja i učinaka turističkih koncesija na pomorskom dobru duljih od 5 godina na temelju vlasničkog ili lokacijskog načela, u svim hrvatskim turističkim mjestima. Uspostaviti racionalni nacionalni standard za definiranje duljina izdanih koncesija na temelju relevantnog izračuna duljine povrata na ulaganja prije pokretanja turističkih razvojnih projekata i prije izrade zakonom predviđene prostornoplanske dokumentacije nužne za ulaganja u projekte na pomorskom dobru i uz pomorsko dobro. Zaključak Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama ključni je zakon koji prostorni i turistički razvitak Republike Hrvatske mora odlučno usmjeriti prema dugoročnoj okolišnoj, gospodarskoj i socijalnoj održivosti. On može znatno pridonijeti unaprjeđenju zaštite i razvoja pomorskog dobra kao najvrjednijeg nacionalnog resursa, ali može prouzročiti i njegovu nepovratnu devastaciju. On može znatno pridonijeti razvoju hrvatskog turizma u kvaliteti, ali može izazvati njegov još prekomjerniji i neodrživiji rast. On može znatno pridonijeti opstojnosti, kontinuitetu i identitetu hrvatske maritimne kulture kao prepoznatljivog mediteranskog mikrokozmosa, ali može tu osobitu kulturu dovesti do izobličenja i konačnog nestanka. Stoga s velikom zabrinutošću primjećujemo da je Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama u mnogim definicijama teorijski i strukturalno nekoherentan te pravno nedorađen, a u nekom dijelovima i sam sebi suprotstavljen, te da je već u glavi I. članku 3. Nacrta prijedloga Zakona koji je ušao u javnu raspravu pojam pomorskog dobra određen suprotno imanentnom karakteru općeg dobra. Zato javno apeliramo da se taj Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama vrati na ponovno savjetovanje tek nakon što se uskladi s Ustavom Republike Hrvatske, europskom Direktivom o dodjeli ugovora o koncesijama iz 2014. godine i drugim komplementarnim zakonskim aktima, a osobito s Uredbom o zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (ZOP), NN 128/2004-2291. Tada će se poboljšani Prijedlog Zakona zasigurno i svojim sadržajem približiti dobrohotnim prijedlozima iz ovih Preporuka te polazišnim vrijednostima i težnjama, iskazanim u preambuli. Akademik Nikola Bašić, predsjednik Znanstvenog vijeća za turizam i prostor HAZU Djelomično prihvaćen Trajanje koncesije uvijek je ograničeno, a rok se određuje sukladno Studiji opravdanosti davanja koncesije u kojoj se analiziraju potrebna ulaganja i razumno vrijeme povrata. I koncesija od 50, kao i koncesija od 60 ili čak više godina, vremenski je određena koncesija. Sukladno pravu Europske Unije, ne smije se davati posebna prednost građanima Republike Hrvatske u odnosu na građane Europske Unije, a isto načelo sadržano je i u odredbama citirane Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu. Propisi kojima se uređuje zaštita okoliša i prirode na snazi su i na području pomorskog dobra, a isto vrijedi i za propise iz djelokruga turizma, koncesija i politike koncesija, kao i propise o digitalizaciji i javnoj dostupnosti kartografskih podataka.
357 Nikica Gotovac GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 75; stavak 8; Razumljivo je da nije moguće Zakonom urediti svaki detalj ali ovaj stavak je ključan za dobivanje dozvole na natječaju. Svjesni smo da je visina minimalnih naknada trenutno malena u odnosu na sve što se dogodilo u periodu od zadnje izmjene naknada za korištenje pomorskog dobra za pojedine djelatnosti. Ipak smo stava da se ovdje radi uglavnom o malim obrtnicima i malim obujmovima posla koji uvelike ovise o vremenu i broju turista (korona, inflacija, rat) da treba ostati umjeren prilikom definiranja minimalnih naknada a poglavito s obzirom na dužinu trajanja same sezone koja se uvelike razlikuje od mjesta do mjesta. Smatramo da je prilikom definiranja kriterija za dodjelu dozvola na pomorskom dobru pri odabiru najpovoljnijeg ponuditelja gdje je sam pojam potrebno dodatno objasniti u samom Zakonu, potrebno osim same financijske ponude za pojedinu mikrolokaciju za ukupno najpovolniju ponudu potrebno uvesti i dodatne kriterije koji bi se bodovali kao što su: urednost korištenja pomorskog dobra u prijašnjim godinama, dugogodišnje korištenje pomorskog dobra a samim time i ulaganje kroz sve prijašnje godine u lokaciju i dizanja kvalitete ponude i sadržaja samog mjesta (uzeti u obzir npr. ostvarenja noćenja i prihode kad se ušlo na lokaciju i današnje brojke, pri tome mislimo da treba honorirati sve one koji su zajedno s JLS stvarali i gradili lokaciju na način poboljšanja ponude i doveli pojedine lokacije do svjetskog glasa), nekažnjavanje, poštivanje i izvršenje svih obveza iz koncesijkih odbrenja prema JLS, ne postojanje duga prema svim razinama države, onemogućiti prijavljivanje ''fantomskih firmi'' na natječaj. Honorirati obrte i mikropoduzetnike, uzeti u obzir broj zaposlenih u prijašnjim sezonama i broj studenata. Dodatno bodovati ako je sjedište firme ili obrta u mjestu izdavanja dozvole, odnosno u mjestu koje čini s mjestom izdavanja dozvole logičnu cjelinu (npr. sjedište u susjednom gradu a dozvola u susjednoj općini), dodatno bodovati prebivalište vlasnika obrta / firme odnosno ako je prebivalište vlasnika obrta/firme u JLS gdje se izdaje dozvola. Nije prihvaćen Predložene odredbe u suprotnosti su s načelima tržišnog natjecanja
358 Nikica Gotovac GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 74; stavak 4; Pod obrazloženjima u članku 74. i članku 75. stoji ''Novina u Zakonu je instutut dozvola, koji zamjenjuje dosadašnja koncesijska odobrenja. Ako uistinu dozvole zamjenjuju koncesijska odobrenja onda je neophodno davati dozvole na 5 godina kao što je bila mogućnost kod koncesijkih odobrenja a sad bi postala obveza kod dozvola. I sa strane ekonomske opravdanosti investicije rok od 5 godina je prihvatljiv. Prihvaćen Dozvole će se davati na pet godina.
359 Nikica Gotovac GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Članak 18. stavak 5. Za građenje jednostavnih i drugih građevina i radove na pomorskom dobru, za koje nije potrebno ishoditi dozvole sukladno propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja, investitor je dužan prije započinjanja radova izraditi projektnu dokumentaciju. I stavak 6. Dokazom prava na gradnju i izvođenje radova iz stavka 5. ovog članka smatra se plan upravljanja pomorskim dobrom i dozvola iz članka 74. ovog Zakona koja uključuje pravo  građenja i izvođenje radova iz stavka 5. ovog članka. Iz ova dva stavka je razvidno da pravo građenja i građenje jednostavnih i drugih građevina se dozvoljava i za djelatnosti koje se obavljajuju iz objekta što je u suprotnosti s člankom 2 koji je potrebno izmijeniti na način da se članak 2 uskladi s člankom 18; stavak 6. Nije prihvaćen Kod izdavanja dozvola, omogućuje se se postavljanje tipskog objekta ili druge jednostavne građevine, o čemu predstavničko tijelo JLS-a odlučuje pri izradi Plana upravljanja pomorskim dobrom.
360 Nikica Gotovac GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 8; stavak 6 potrebno je definirati što će se događati s plažama u periodu nakon stupanja na snagu ovoga Zakona a koje nemaju definirane granice pomorskog dobra jer su granice preduvjet za davanje koncesija, posebne upotrebe i dozvole na pomorskom dobru. Nemogućnost obavljanja bilo kakve djelatnosti na većini područja. U slučaju da ovaj stavak ne izmjenite po slobodnoj procjeni 80% koncesijskih odobrenja ukidamo duž obale što će izazvatio opći kolaps i posljedice po opstanak i ostanak lokalnog stanovništa će biti nesagledive. Potrebno je predvidjet i prijelazni rok od minimalno 3 godine kako bi se uredila granice pomorskog dobra i nastavilo izdavanje koncesijkih odobrenja / dozvola. Djelomično prihvaćen plaže za koje JLS odluči da ih želi koncesionirati morat će se prvo upisati kao PD u zemljišnu knjigu, a tekst je izmijenjen tako da upis PD nije preduvjet za izdavanje dozvola za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru. Provedba upisa pomorskog dobra u zemljišnoj knjizi je i u ovom trenutku pretpostavka za koncesioniranje stoga se neće davati rok za prilagodbu, budući da nema izmjene.
361 Nikica Gotovac UVODNE ODREDBE, Članak 2. 3. dozvola je akt kojim se ovlašteniku daje vremenski ograničeno pravo na obavljanje gospodarske djelatnosti na pomorskom dobru, kojom se ne ograničava niti isključuje opća upotreba pomorskog dobra, sa ili bez prava korištenja jednostavnih i drugi građevina na pomorskom dobru, sukladno propisima koji uređuju jednostavne građevine; Prihvaćen Izmijenjena je definicija sukladno zaprimljenom komentaru.
362 Nikica Gotovac UVODNE ODREDBE, Članak 2. Članak 2; stavak 3; navodi da je moguće davanje dozvola za one djelatnosti za čije poslovanje nije potreban objekt ili jednostavna građevina Pod obrazloženjima u članku 74. i članku 75. stoji ''Novina u Zakonu je instutut dozvola, koji zamjenjuje dosadašnja koncesijska odobrenja. Ako uistinu dozvole zamjenjuju koncesijska odobrenja onda je neophodno dopustiti obavljanje i onih djelatnosti za koje je potrebna nekakva građevina ili jednostavna građevina. Vjerujem da je zakonodavac napravio lapsus u vezi građevina vezanih za djelatnost na dozvolu. U članku 18; stavak 5 i 6 navodi se da je dozvoljeno građenje i građenje jednostavnij i drugih građevina za što je potrebno ishoditi projektnu dokumentaciju odnosno za jednostavne građevine rješenje o tipskom projektu te dalje kaže da se dokazom prava na gradnju i izvođenje radova iz stavka 5. ovog članka smatra se plan upravljanja pomorskim dobrom i DOZVOLA iz članka 74. ovog Zakona koja uključuje pravo građenja i izvođenja radova iz stavka 5. Ukoliko se ne uskladi članak 2 s člankom 18 onda će se ovlaštenici dozvole dovesti u nepovoljniji položaj od primatelja koncesije. Prihvaćen Izmijenjena je definicija sukladno zaprimljenom komentaru.
363 Nikica Gotovac Uređena morska plaža, Članak 81. Na uređenoj morskoj plaži gospodarske djelatnosti obavljaju se, u pravilu, na osnovi dozvole. Nije prihvaćen Koncesija je osnovni institut temeljem kojega se gospodarski koristi pomorsko dobro. Koncesija pruža veća ulaganja u održavanje i unaprijeđenije pomorskog dobra, dok ovlaštenik dozvole nema nikakva prava niti obveze održavati i unaprjeđivati pomorsko dobro, već samo pravo obavljati djelatnost. Također, prihodi od koncesije su veći, a sredstva ostvarena su namjenska sredstva te se moraju uložiti u daljnje unaprijeđenije pomorskog dobra.
364 Nikica Gotovac Uređena morska plaža, Članak 81. Koncesija na uređenim morskim plažama za djelatnost mora biti iznimka a ne pravilo jer se djelatnost na plažama može obavljati i preko dozvola s čime se ne isključuje opća upotreba plaža, za razliku od koncesija koje isključuju opću upotrebu plaža. Općenito treba dati prednost dozvolama nad koncesijama radi očuvanja lokalnog stanovništa u priobalju i na otocima. U slučaju konsecija sve male obrtnike i poduzetnike, stavljamo u nepovoljan položaj u odnosu na velike kompanije koje su u mogućnosti konkurirati na natječajima za koncesije. Nije prihvaćen Koncesija je osnovni institut temeljem kojega se gospodarski koristi pomorsko dobro. Koncesija pruža veća ulaganja u održavanje i unaprijeđenije pomorskog dobra, dok ovlaštenik dozvole nema nikakva prava niti obveze održavati i unaprjeđivati pomorsko dobro, već samo pravo obavljati djelatnost. Također, prihodi od koncesije su veći, a sredstva ostvarena su namjenska sredstva te se moraju uložiti u daljnje unaprijeđenije pomorskog dobra.
365 Nikica Gotovac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Tražim omogućavanje komentiranja svakog članka Prijedloga Zakona posebno i produljenje krajnjeg roka e-savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM s mogućnošću komentiranja svakog članka Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
366 Neva Slani UVODNE ODREDBE, Članak 2. Čl. 2. 17. definicija morske luke neprihvatljivo široka, dopušta bilo kakvu gospodarsku aktivnost Čl. 2. 20. nasipavanje mora jest isključivo ljudska aktivnost, ne može biti prirodna. Nije prihvaćen Gospodarska aktivnost u lukama nije zabranjena, luke se dijele na luke otvorene za javni promet i na luke posebne namjene, stoga ovako široka definicija objedinjava karakteristike zajedničke svim lukama. Do nasipavanja može doći i bez ljudske aktivnosti.
367 Nataša Rudan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA U potpunosti obrisati čl. 11. (1) jer se NE SMIJE OGRANIČITI ili iznimno ISKLJUČITI opća upotreba pomorskog dobra na određeno vrijeme. Prijedlog zakona nije usklađen s propisima iz prostornog planiranja, Zakonom o koncesijama (NN 69/17, 107/20) i Zakon o javnoj nabavi (120/16, 114/22) i neusuglašen je s stavovima drugim ministarstava. Ovaj prijedlog zakona je u potpunom skladu i s predloženom Strategijom razvoja održivog turizma koja se ne bavi održivošću, već ekonomski, ekološki i društveno neodrživom gradnjom novih hotela u obalnom pojasu. Primljeno na znanje Nacrt prijedloga Zakona u okviru zakonodavne procedure usklađivat će se s propisima iz nadležnosti drugih nadležnih tijela državne uporave, a kako bi se izbjegle neusklađenosti.
368 Nataša Medančić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Tražimo omogućavanje komentiranja svakog članka Prijedloga Zakona posebno i produljenje krajnjeg roka e-savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM s mogućnošću komentiranja svakog članka. Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
369 Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Kao dio znanstvene skupine koja se već dulji niz godina u okviru projekta BALMAS i ProtectAs istražuje problematiku balastnih voda, koristimo priliku istaknuti da je problematika balastnih voda prijeteća pojava za prirodne resurse, turizam i gospodarstvo Republike Hrvatske. U literaturi je već opisan niz primjera negativnog utjecaja neautohtonih vrsta, kao primjerice smanjenje fonda plave ribe Crnog mora zbog rebraša dospjelog balastnom vodom. Na posljednjem sastanku projekta ProtectAS koji se nedavno održao u Rijeci, jedan od bitnih zaključaka ekspertne skupine je važnost uključenja termina „balastne vode“ u Nacrt ZPDML. Predlažemo da to bude na način da se stavi u članak 96., stavak 1 sljedeća formulacija: 1. Lučka uprava obavlja sljedeće poslove: 1. 2. . . "9. osigurava upravljanje i nadzor balastnim vodama i talozima sukladno propisu kojim se uređuju balastne vode" Naravno, dopuštamo i moguće neku alternativnu formulaciju. Ono što je bitno je da se u ovako važnom zakonu uključi termin „balastne vode“, čime se na neki način obvezuje provoditelje zakona da obrate dužnu pažnju na tu problematiku. Nadamo se da ćete naći shodnim usvajanje ovog prijedloga radne grupe projekta ProtectAS. S poštovanjem, Darija Vukić Lušić, Arijana Cenov i Marin Glad, Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije Nije prihvaćen Navedeno pitanje nije predmet ovog Zakona, isto je regulirano odredbama Pomorskog zakonika.
370 Mirsad Mulalić Morske plaže, Članak 79. Čl.81 (3) Ovaj članak upućuje dokazuje iskrivljeno poimanje plaže i njezine funkcije. Dakle prema autoru, pravilo je da plaža bude u koncesiji, a samo ako to nije, onda se ima uključiti jedinica lokalne samouprave za njezino održavanje. Plažu može i mora održavati jedinica lokalne samouprave jer to ne spada u njezine skupe i zahtjevne aktivnosti, a koncesija na plažu je nepotrebna. Članak 82. Predlaže se brisati alineju 2 stavka 1. članka 82. budući morska plaža ne može biti okarakterizirana kao plaža hotela, kampa i turističkog naselja. Plaže nisu tu zbog hotela, kampova i turističkih naselja, niti je njihova funkcija istima služiti. S tim u vezi predlaže se brisanje članka 84. Članak 83. Predlaže se brisati dio stavka 1. članka 83. na način da isti glasi: (1)Javna morska plaža je samostalna, uređena morska plaža, infrastrukturno opremljena, a služi svim građanima. Plaže nisu tu zbog hotela, kampova i turističkih naselja, niti je njihova funkcija istima služiti. Članak 84. Komentar: Tražimo brisanje ovog članka. Brisanje pojma morske plaže hotela, kampa i turističkog naselja. Ovaj članak u kombinaciji sa čl. 82. i čl. i čl.65(2) koji omogućuje koncesije na zahtjev vodi ka privatizaciji pomorskog dobra! Članak 86. Predlaže se brisati stavke 2. i 3. članka 86. Tražimo da se nedvosmisleno zabrani isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra. Ukoliko povežemo čl.86(2) I čl.2 (22) gdje se definira pojam ograničavanje opće upotrebe pomorskog dobra je ograđivanje ili drugo otežavanje pristupa dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra. Možemo zaključiti da će se plaže koje idu u koncesiju moći ograđivati ili će se otežavati pristup dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra! Djelomično prihvaćen Čl.81 (3) Koncesija je osnovni institut temeljem kojega se gospodarski koristi pomorsko dobro. Koncesija pruža veća ulaganja u održavanje i unaprijeđenije pomorskog dobra, dok ovlaštenik dozvole nema nikakva prava niti obveze održavati i unaprjeđivati pomorsko dobro, već samo pravo obavljati djelatnost. Također, prihodi od koncesije su veći, a sredstva ostvarena su namjenska sredstva te se moraju uložiti u daljnje unaprijeđenije pomorskog dobra. Članak 82. Izmijenit će se naziv plaže Članak 83. Nesporno je da plaža koristi i ugostiteljsko - turističkim objektima, svima pod istim uvjetima Članak 84. Izmijenit će se naziv plaže Članak 86. Zakon ne dopušta ograđivanje plaža. Cijela plaža je dostupna svima, a postoci govore o obuhvatu plaže na kojem koncesionar može obavljati gospodarske djelatnosti temeljem koncesije.
371 Mirko Ukas NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Prijedlog zakona koji korisnicima koncesije na utvrđuje jasnu obvezu financiranja sporta i klubova koji su odlukom države potpali pod njihovo koncesijsko odobrenje dovodi do gašenja istih. Hvaliti se kako smo pomorska zemlja. a dijeci i mladima ne omogučiti bavljene sportovima na vodi je licemjere. Ovakav zakon otvara vrata potpunoj komercijalizaciji naših luka i obale te javno dobro ostavlja na "dobru volju" sadašnjih i budućih upravitelja. Primljeno na znanje Samo koncesija za gospodarsko korištenje luke posebne namjene - sportske luke je određena obavljanjem navedenih djelatnosti; nije predmet ovog Zakona poticanje sportova, a luke otvorene za javni promet, kao i do sada, osiguravaju svima pravo pristupa pod istim uvjetima svima, a upravljači njime ostaju javne ustanove - lučke uprave.
372 MIRJANA GUDIĆ GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Čl.74. stavak 1. 2.i 6. Stavak1. Na temelju Plana upravljanja izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je do 01.02.tekuće godine objaviti u službenom glasilu prikupljanje zahtjeve za dodjelu dozvole za rad. Čl. 2.Na temelju prikupljenih zahtjeva prednost imaju vlasnici poslovnih prostora ispred kojih se nalazi pomorsko dobro na kojem će se obavljati gospodarska djelatnost. Osobe koje predaju zahtjev ne smiju imati dugovanja s osnove korištenja pomorskog dobra. Cijenu m2 prostora za obavljanje gospodarske djelatnosti utvrđuje jedinica lokalne samouprave. Stavak 6. žalba na izdavanje ili ukidanje dozvole za rad predaje se Ministarstvu mora. Nije prihvaćen Predložena odredba u suprotnosti je s načelima tržišnog natjcanja.
373 Mira Zenčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA ne slažem se oko novog nacrta prijedloga zakona jer smatram da ograničava prava i slobode običnih ljudi a kojim je to zagarantirano Ustavom RH. Sve plaže moraju biti slobodne i slobodnog pristupa kao što je to bilo generacijama. Sa velikom ekspanzijom kapitalizma i građevinske mafije posebno na obali dolazi do opasnosti gubljenja identiteta i tradicije što sigurno ne želim da naše generacije ostavljaju djeci. izričito se protiv takvome stavu. Našu obalu,more i podmorje je potrebno zaštititi na sve moguće načine a ne doprinjeti njezinom uništenju. Nije prihvaćen Ovim se Zakonom, između ostalog, uređuju pojam i pravni status pomorskog dobra i njegova zaštita. Cilj je onemogućenje uništenja obale, mora i podmorja.
374 MILVANA ARKO-PIJEVAC GLAVA IV., LUKE ŽUPANIJSKOG I LOKALNOG ZNAČAJA Čl 132. Potrebna su ograničenja. Na ovaj način luke otvorene za javni promet koje su prvenstveno namjenjene komunalnim vezovima postaju nelojalna konkurencija lukama posebne namjene – marinama. Luke otvorene za javni promet u javnom su interesu Primljeno na znanje Nejasan komentar. Komunalni vez je namijenjen za brodice, ne za jahte.
375 MILVANA ARKO-PIJEVAC GLAVA IV., LUKE ŽUPANIJSKOG I LOKALNOG ZNAČAJA ČL 123. Potrebno je definirati nautički dio luke jer se u praksi kroz koncesijske ugovore u lukama otvorenim za javni promet daje mogućnost gradnje za usklužne djelatnosti čime luke otvorene za javni promet postaju nelojalna konkurencija lukama posebne namjene – marinama. Primljeno na znanje Definirano člankom 136. NPZ-a
376 MILVANA ARKO-PIJEVAC GLAVA IV., LUKE ŽUPANIJSKOG I LOKALNOG ZNAČAJA ČL 122 st 3. Potrebno je definirati nautički dio luke jer se u praksi kroz koncesijske ugovore u lukama otvorenim za javni promet daje mogućnost gradnje za usklužne djelatnosti čime luke otvorene za javni promet postaju nelojalna konkurencija lukama posebne namjene – marinama. Primljeno na znanje Nautički dio luke definiran je člankom 136. NPZ-a.
377 MILVANA ARKO-PIJEVAC GLAVA IV., LUKE ŽUPANIJSKOG I LOKALNOG ZNAČAJA Čl.122. Luke otvorene za javni promet namijenejne su prvenstveno komunalnim vezovima koje je predviđeno važećim Pravilnikom o kriterijima za određivanje namjene pojedinog dijela luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja, načinu plaćanja veza, uvjetima korištenja, te određivanju maksimalne visine naknade i raspodjele prihoda. Europska je komisija, u odnosu na Direktivu 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu, prihvatila stav po kojem pravo na prednost pri dodjeli komunalnog veza domaćem stanovništvu nije protivno propisima Unije. Stoga ovaj stav valja ugraditi u Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Slične povlastice Zakonom treba utvrditi u svim onim situacijama u kojima one nesumnjivo služe gospodarskoj, demografskoj i kulturnoj održivosti lokalnih zajednica. st.9. Potrebno je definirati nautički dio luke jer se u praksi kroz koncesijske ugovore u lukama otvorenim za javni promet daje mogućnost gradnje za usklužne djelatnosti čime luke otvorene za javni promet postaju nelojalna konkurencija lukama posebne namjene – marinama. Primljeno na znanje Nautički dio luke definiran je člankom 136. NPZ-a.
378 MILVANA ARKO-PIJEVAC GLAVA III., LUKE OTVORENE ZA JAVNI PROMET OD OSOBITOG (MEĐUNARODNOG) GOSPODARSKOG INTERESA ZA REPUBLIKU HRVATSKU Dopuna Čl.113. st.2. Koncesija za obavljanje osnovnih lučkih djelatnosti iz članka 112. stavka 2. ovog Zakona koja obuhvaća pravo isključivog korištenja izgrađene lučke podgradnje i nadgradnje i/ili pravo na gradnju nove lučke podgradnje i nadgradnje stječe se na temelju provedenog postupka dodjele koncesije na pomorskom dobru, sukladno članku 50. stavku 3. ovog Zakona, sukladno prostornim planovima I javnom interesu. Prihvaćen Poštivanje javnog interesa jedno je od načela upravljanja pomorskim dobrom, stoga se primjenjuje na sve postupke davanja koncesija.
379 MILVANA ARKO-PIJEVAC GLAVA III., LUKE OTVORENE ZA JAVNI PROMET OD OSOBITOG (MEĐUNARODNOG) GOSPODARSKOG INTERESA ZA REPUBLIKU HRVATSKU Dopuna Čl.112. st.5. )Lučka uprava je dužna utvrditi tehničke standarde obavljanja pojedinih osnovnih pomoćnih i ostalih gospodarskih djelatnosti, uvijek vodeći računa o javnom interesu. Prihvaćen Poštivanje javnog interesa jedno je od načela upravljanja pomorskim dobrom, stoga se primjenjuje na sve postupke propisane ovim NPZ-om
380 MILVANA ARKO-PIJEVAC GLAVA II., LUKE OTVORENE ZA JAVNI PROMET Čl. 92. st.3. Lučka uprava dužna je predložiti osnivaču izmjenu obuhvata lučkog područja kada to zahtijevaju razvojni, gospodarski, administrativni, prostorno – planski ili drugi razlozi, a sukladno javnom interesu Prihvaćen Poštivanje javnog interesa jedno je od načela upravljanja pomorskim dobrom, stoga se primjenjuje na sve postupke propisane ovim NPZ-om
381 MILVANA ARKO-PIJEVAC Morska plaža hotela, kampa i turističkog naselja, Članak 84. Dopuna Čl.84.st.2. Davatelj koncesije na temelju dokumenata prostornog uređenja utvrđuje funkcionalnu gospodarsku cjelinu iz stavka 1. ovog članka ovisno o kapacitetu, kategoriji i vrsti objekata s kojima plaža čini funkcionalnu cjelinu I provodi postupak sa zainteresiranom javnošću I osigurava opću upotrebu plaže Djelomično prihvaćen Funkcionalnu cjelinu utvrđuje davatelj koncesije, ali utemeljenje za takvo utvrđenje jest u Planu upravljanja pomorskim dobrom jedinice lokalne samouprave, o kojem se obvezno provodi javno savjetovanje.
382 MILVANA ARKO-PIJEVAC Uređena morska plaža, Članak 81. Čl 81. st.5.Morski biljni material spade u naplavine. Predlaže se izbaciti. Lažina predstavlja zaštitu od erozije I ne smije se uklanjati niti razastirati po plaži. Koncesionar treba poduzeti mjere spriječavanja odnosa materijala st.6. Prijedlog dopune: Nije dozvoljeno godišnje dohranjivanje plaže s većom količinom od 0,35 metara kubnih po metru dužnom obale plaže niti korištenje onečišćenog materijala Djelomično prihvaćen Dodatno će se razmotriti u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja.
383 MILVANA ARKO-PIJEVAC Morske plaže, Članak 79. Prijedlog izmjene Čl79: Morske plaže dijele se na prirodne uređene I izgrađene plaže Obrazloženje: Mnoge prirodne plaže danas imaju infrastrukturu koja ih svrstava u uređene plaže st.3. Prirodne plaže se iznimno dohranjuju izvornom vrstom materijala, propisan granulacije ne mijenjajući obalnu crtu Djelomično prihvaćen Ukoliko prirodna plaža ima izgrađenu infrastrukturu, ne može se smatrati prirodnom.
384 MILVANA ARKO-PIJEVAC GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Prijedlog Čl 54. st.2.: Izbaciti promijenjive članove Prijedlog izmjene: Ćlanovi Stručnog povjerenstva iz stavka 1. ovog članka su stručnjaci iz područja pomorstva, graditeljstva, gospodarstva i financija, područja turizma, poljoprivrede, zaštite okoliša i prirode I kulture. Obrazloženej: jedino se multidisciplinarnim pristupom može očuvati resurs pomorskog dobra koji je pod osobitom zaštitom RH Nije prihvaćen Promjenjivi članovi se pozivaju u ovisnosti o predmetu koncesije. Nejasno je kako bi stručnjak iz područja kulture pridonio prilikom pregleda ponuda za uzgajalište riba.
385 MILVANA ARKO-PIJEVAC GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Prijedlog Čl 52: Potrebno je uskladiti razine organizacije jer privezište I sidrište imaju I luke otvorene za javni promet. A prijedlogom zakona dozvoljava se I gradnja kroz koncesijske ugovore te luke otvorene za javni promet postaju nelojalna konkurencija lukama posebne namjene (marine) što nije dozvoljeno EU legislativom. Primljeno na znanje Komentar je nejasan i nije moguće dati jednoznačan odgovor.
386 MILVANA ARKO-PIJEVAC GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Dopuna Čl.43 st 7. Planovi iz stavaka 1. i 3. ovog članka moraju biti usuglašeni sa Strateškim planom upravljanja i gospodarenja pomorskim dobrom i morskim lukama nakon njegovog donošenja te strateškim planovima procejene od rizika I prilagodbi klimatskim promjenama Djelomično prihvaćen Nacionalni planu upravljanja i gospodarenja pomorskim dobrom i morskim lukama, s kojim svi planovi upravljanja moraju biti usklađeni, donijet će se uz puno poštivanja propisa o strateškom planiranju te će stoga biti usklađen sa svum sektorskim planovim i propisima.
387 MILVANA ARKO-PIJEVAC GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Dopuna ČL 43 st.5. Lučka kapetanija I Javna ustanova za zaštitu prirode ili druga ustanova čijia je djelatnost zaštite prirode I okoliša daje predhodnu suglasnost na Plan iz stvaka 3. Nije prihvaćen NPZ pomorsko dobro sagledava cjelovito neovisno o stupnju zaštite pojeding dijela istog.
388 MILVANA ARKO-PIJEVAC GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Prijedlog dopune Čl41. st.3. Jedinice područne (regionalne) samouprave na svom području trebaju provesti procjene prilagodbi I rizika klimatskim promjenama i osigurati adekvatnu širinu prostora na kopnu kao zaštitnu zonu Nije prihvaćen Jedinice regionalne samouprave imaju obveze sukladno propisima koji uređuju prilagodbu rizicima zbog klimatskih promjena, ovaj Zakon ne utječe na tu obvezu.
389 MILVANA ARKO-PIJEVAC GLAVA III., ODREĐIVANJE GRANICE POMORSKOG DOBRA Prijedlog dopune Čl. 24 st.2. : Određena granica pomorskog dobra treba uvažiti I procjenu prilagodbi klimatskim promjenama te sukladno procjeni rizika odrediti dodatnu zaštitnu širinu pojasa pomorskog dobra Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća jer se pomorsko dobro definira sukladno njegovoj zakonskoj definiciji, prema stanju u naravi i katastarskim i zemljišnoknjižnim podacima, te u slučaju klimatskih promjena moguće je pokrenuti novi postupak utvrđivanja granice pomorskog dobra.
390 MILVANA ARKO-PIJEVAC GLAVA III., ODREĐIVANJE GRANICE POMORSKOG DOBRA Čl20.st 1.U postupak treba uključiti i komunikaciju sa zainteresiranom javnošću- Primljeno na znanje U tijeku je izrada Jedinstvene nacionalne baze podataka pomorskog dobra koja je planirana kao javno dostupna svima na web stanicama Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
391 MILVANA ARKO-PIJEVAC GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Prijedlog dopune Čl18, st5: Za građenje jednostavnih i drugih građevina i radove na pomorskom dobru, za koje nije potrebno ishoditi dozvole sukladno propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja, investitor je dužan prije započinjanja radova izraditi projektnu dokumentaciju I provesti postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću Obrazloženje: Pomorsko dobro opće je dobro I uvijek treba poštivati javni interes Nije prihvaćen Ova odredba će se dopuniti na način da se potrebna dokumentacija treba dostaviti na znanje nadležnoj lučkoj kapetaniji, pri tome se ne misli na nikakvu dodatnu dokumentaciju već onu koju je investitor dužan izraditi sukladno propisu za građenje jednostavnih i drugih građevina i radova, npr. glavni projekt, tipski projekt i sl.
392 MILVANA ARKO-PIJEVAC GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Prijedlog dopune Čl18, st3: Za zahvate lokalnog i županijskog značaja na pomorskom dobru, za koje se izdaju dozvole prema propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju, teritorijalno nadležna lučka kapetanija i upravni odjel te javna ustanova za zaštitu prirode utvrđuju posebne uvjete, odnosno sudjeluju u postupku na način utvrđen posebnim propisima Obrazloženje: Pomorsko dobro od interesa je za RH, neprocjenjivi resurs čije očuvanje okoliša I prirode direktno utječe na očuvanje bioraznolikosti I zddravlja ljudi Nije prihvaćen Teritorijalno nadležna lučka kapetanija i upravni odjel utvrđuje posebne uvjete za zahvate lokalnog i županijskog značaja na pomorskom dobru, odnosno sudjeluju u postupku na način utvrđen posebnim propisima. Javna ustanova za zaštitu prirode može dati svoje posebne uvjete u okviru svog posebnog propisa.
393 MILVANA ARKO-PIJEVAC GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Prijedlog izmjene Čl 17.st2: Iznimno je dopuštenja gradnja na pomorskom dobru …..te u skladu s propisima kojima se uređuje prostorno planiranje I zaštita morskog okoliša Djelomično prihvaćen Raspravit će se navedeni prijedlog s nadležnim tijelom državne uprave. Napominjemo kako sve obveze u postupku ishođenja dozvola za radove obvezuju investitora i kada je riječ o zahvatima na pomorskom dobru.
394 MILVANA ARKO-PIJEVAC GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Čl.12.st7.Potrebna je definicija onečišćujuće tvari ili materijala Prijedlog u Čl.2. Nije prihvaćen Pojam će se definirati podzakonskim aktom u kojem će se detaljnije raspisati postupak, vrsta materijala i slično.
395 MILVANA ARKO-PIJEVAC GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Prijedlog dopune Čl12.st2: Iznimno je nasipavanje dozvoljeno neonečišćenim materijalom ako nije ustanovljena šteta po bioraznolikost I krajobraznu raznolikost Nije prihvaćen Iznimka je definirana stavkom 4 i .5. ovog članka, a stavkom 5. je propisana potrebna dokumentacija za nasipavanje koja mora biti u skladu s propisima koji uređuju zaštitu prirode i okoliša.
396 MILVANA ARKO-PIJEVAC GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Prijedlog izmjene: Pravna i fizička osoba koja je, na temelju akta koji predstavlja valjanu pravnu osnovu određenu ovim Zakonom, stekla pravo posebne upotrebe i/ili gospodarskog korištenja pomorskog dobra samo iznimno ako su u javnom interesu može vršiti gradnje i/ili obavljanja drugih radova i zahvata u prostoru pomorskog dobra, nasipavanja mora te ako predstavljaju opasnost za javno korištenje ograničiti ili isključiti dio pomorskog dobra od opće upotrebe Nije prihvaćen Prijedlog nismo u mogućnosti prihvatiti jer nije naznačeno koji se članak želi izmijeniti.
397 MILVANA ARKO-PIJEVAC GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Primjedba: Stavkom 4 Članka 9 upravo se pobija pomorsko dobro kao opće dobro. Prijedlog izmjene stavka 4 Članka 9: Gospodarsko korištenje pomorskog dobra vremenski je ograničeno parvo korištenja pomorskog dobra sa ili bez korištenja postojećih građevina. Gradnja novih građevina I drugih objekata na pomorskom iznimno se može odobriti u cilju javnog korištenja Obrazloženje: Predloženom formulacijiom Nacrta zakona upravo se pobija značenje pomorskog dobra kao općeg dobra Nije prihvaćen Nije prihvaćena navedena izmjena, gradnja objekata u javnom interesu, to jest, objekata koji ostaju u općoj upotrebi ne predstavlja gospodarsko korištenje.
398 MILVANA ARKO-PIJEVAC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Čl.8. st.3.Potrebno je utvrditi da li je ovaj članak u koliziji sa Zakonom o pravu vlasništva. Nije prihvaćen Morska obala je ustavna kategorija.
399 MILVANA ARKO-PIJEVAC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Čl 7.st 4.Prijedlog izbaciti iznimno Novi prijedlog: RH ovim Zakonom poslove upravljanja pomorskim dobrom koji se nalaza u prirodno zaštićenim zonama I Ekološkoj mreži RH povjerava ustanovama nadležnim za upravljanje zaštićenim područjima Obrazloženje: Uskladiti sa Zakonom o zaštiti prirode gdje je definirana nadležnost upravljanja kategoriziranih zaštićenih područja I područja u Ekološkoj. Te ustanove apriori upravljaju, a ne iznimno Nije prihvaćen Pomorsko dobro je jedinstveno bez obzira na stupanj zaštite sukladno posebnim propisima.
400 MILVANA ARKO-PIJEVAC GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Čl.6. st.7. podstavak 1 1.vrednovanju biološkog bogatstva, prirodne dinamike i funkcioniranja područja od zone prskanja valova do procjene mogućih utjecaja u stalno uronjenoj zoni kao i međuzavisnost prirode morskog i kopnenog dijela koje čine cjelinu na određenom području pomorskog dobra; Obrazloženje: Predloženom formulacijom može se krivo protumačiti da je vrednovanje biološkog bogatsva dovoljno samo u području zone plime I oseke. Vrednovanje biološkog bogatstva potrebno je u svim zonama utjecaja odnosno od zone prskanja valova do uronjnih zone gdje se očekuje utjecaj. Npr. Ovisno o nagibu terena kod nasipavanja negativni utjecaj na biološko bogatsvo doseže i do 20 m, a kod postavljanja platformi na otvorenom dijelu mora do samog morskog dna Djelomično prihvaćen Primjedba će se razmotriti u suradnji s nadležnim tijelom državne uprave.
401 MILVANA ARKO-PIJEVAC GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE čL.5.st. 1. Potrebna korektura teksta! st.2. Prijedlog dopune: Pomorsko dobro je i širina kopna koja ima svrhu prilagodbe klimatskim promjenama te j minimalna ukupna širina može biti od 8-10 m ovisno o nagibu terena Nije prihvaćen Prvu primjedbu ne možemo uvažiti jer nije predloženo kako bi stava 1. članka 5. trebao glasiti. U smislu ovog NPZ-a pomorsko dobro nije širina kopna koja ima svrhu prilagodbe klimatskim promjenama.
402 MILVANA ARKO-PIJEVAC GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Prijedlog Čl.4.st.1.: potrebna je bolja formulacija npr. Jedino može biti Obrazloženje: Koncesije, dozvole I ostali načini korištenja pomorskog dobra u gospodarske svrhe po svojoj su naravi ugovoriizmeđu davatelja koncesije I koncesionara Nije prihvaćen Dozvola i posebna upotreba nisu gosppodarsko korištenje, a s imateljem dozvole ne sklapa se ugovor, stoga primjedbu nije moguće usvojiti.
403 MILVANA ARKO-PIJEVAC GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE ČL 4. st.1. Prijedlog: potrebna je bolja formulacija npr. Jedino može biti Obrazloženje: Koncesije, dozvole i ostali načini korištenja pomorskog dobra u gospodarske svrhe po svojoj su naravi ugovoriizmeđu davatelja koncesije I koncesionara Nije prihvaćen Ne može se tako formulirati jer sve navedeno nije gospodarsko korištenje pomorskog dobra.
404 MILVANA ARKO-PIJEVAC UVODNE ODREDBE, Članak 2. U cilju zaštite pomorskog dobra I nasipavanja definiranim Čl.12. st 7. potrebno je definirati pojam onečišćujuće tvari 1 Prijedlog dopuna: Onečišćujuća tvar ili material je skupina tvari ili materijala koje zbog svojstava , količine, granulacije I unošenja u okoliš ili pojedine sastavnice okoliša mogu štetno utjecati na zdravlje ljudi, biljni I životinjski svijet, odnosno boraznolikost I krajobraznu raznolikost. 2.Prijedlog dopune osnovom razlikovanja pojmova nasipavanje i dohrana Čl.79.st.3. I Članak 80. St.3 Dohranjivanje je način sanacije plaže kojim se ne mjenja prirodna podloga i prosječna godišnja pozicija obalne crte, izgled plaže I njene karakteristike. Dohrana je moguća prirodnim neočišćenim materijalom. Djelomično prihvaćen Kod nasipavanja definira se materijal kao neonečišćeni; pojam onečišćavanja predmet je Pomorskog zakonika. Pojmovi su na taj način diferencirani i u objavljenom tekstu, ali razmotrit će se unošenje predložene definicije u Nacrt prijedloga Zakona.
405 MILVANA ARKO-PIJEVAC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Pomorsko dobro kao opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku I ima njezinu osobitu zaštitu. Prijedlogom Zakona nije se ostvario primarni cilj pomorskog dobra kao izuzetno vrijednog resursa. Gospodarskim upravljanjem pomorskim dobrom putem koncesija otvorene su mogućnosti ugroze pomorskog dobra zbog nedovoljno definiranih uvjeta nasipavanja i gradnje kroz ugovore bez sudjelovanja zainteresirane javnosti. Najveći problem predloženog zakona je kontardiktornost kod ograničavanja korištenja pomorskog dobra. U cilj. Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukamapotrebno je vratiti na ponovno savjetovanje s usklađivanjem Ustava RH, europskom Direktivom o dodjeli ugovora o koncesijama i drugim komplementarnim zakonskim aktima, a osobito s Uredbom o zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (ZOP), NN 128/2004-2291. Nije prihvaćen Na pomorskom dobru primjenjuju se svi zakoni i podzakonski propisi RH, pa tako i propisi koji uređuju prostorno uređenje, gradnju, zaštitu prirode i okoliša.
406 Milovan Frlan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Športska udruga "LUČICA STARA VODA" Kostrena je suglasna sa zaključkom usvojenim na neformalnoj koordinaciji malih luka Kvarnerskog zaljeva kako je usvojen: Odredba članka 65. točka 8. zakonskog prijedloga predstavlja izravnu diskriminaciju u sustavu sporta u postupku ishođenja koncesije na zahtjev za sportsku luku, luku koja je u pravnom režimu pomorskog dobra kao općeg dobra. Diskriminiraju se članovi-sportaši koji djeluju u sportskoj luci kojom upravlja neprofitna Udruga u odnosu na vrhunske sportaše. Sportska luka u sustavu vrhunskog sporta kao pravni pojam ne postoji, niti postoji u razvrstaju luka kao luka posebne namjene. Postoji samo sportska luka. Upravo zato tražimo da se izmijeni čl. 65. točka 8. koji treba glasiti "SPORTSKA LUKA". Nije prihvaćen Diskriminacija predstavlja nejednako postupanje prema osobi utemeljeno na nekoj njezinoj posebnoj karakteristici ili na više njih. Razlike između sportaša amatera i profesionalca, kao i sportaša u sustavu vrhunskog sporta definiraju se u propisu kojim se uređuje sportska djelatnost, a ne u ovom Zakonu.
407 Milovan Frlan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Poštovani, na neformalnoj koordinaciji malih luka Kvarnerskog zaljeva imamo slijedeću primjedbu: Odredba članka 65. točka 8. zakonskog prijedloga predstavlja izravnu diskriminaciju u sustavu sporta u postupku ishođenja koncesije na zahtjev za sportsku luku, luku koja je u pravnom režimu pomorskog dobra kao općeg dobra. Diskriminiraju se članovi-sportaši koji djeluju u sportskoj luci kojom upravlja neprofitna Udruga u odnosu na vrhunske sportaše. Sportska luka u sustavu vrhunskog sporta kao pravni pojam ne postoji, niti postoji u razvrstaju luka kao luka posebne namjene. Postoji samo sportska luka. Upravo zato tražimo da se izmijeni čl. 65. točka 8. koji treba glasiti "SPORTSKA LUKA". Prihvaćen Diskriminacija predstavlja nejednako postupanje prema osobi utemeljeno na nekoj njezinoj posebnoj karakteristici ili na više njih. Razlike između sportaša amatera i profesionalca, kao i sportaša u sustavu vrhunskog sporta definiraju se u propisu kojim se uređuje sportska djelatnost, a ne u ovom Zakonu.
408 MATEO PAULIŠIĆ Morske plaže, Članak 79. Stavak (4) članka 79. mora biti nadopunjen tako da eksplicitno isključuje ograničavanje dostupnosti plaže putem kategorije ograničavanja opće upotrebe pomorskog dobra. Primljeno na znanje Zakon ne dopušta ograđivanje plaža.
409 Mateo Malbasic UVODNE ODREDBE, Članak 2. 22. ograničavanje opće upotrebe pomorskog dobra jest ograđivanje ili drugo otežavanje pristupa dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra; Brisati u potpunosti... ne smije se ograničiti opća uporaba pomorskog dobra, niti ograđivanjem niti otežavanjem pristupa bilo kojem dijelu pomorskog dobra. Ne smije biti nikakve naplate korištenja pomorskog dobra. Nije prihvaćen Opća upotreba smije se ograničiti pod Zakonom propisanim uvjetima. Naime, pomorsko dobro nisu samo šetnica i plaža, već i dijelovi pomorskog dobra koji bi bez ograničenja javnog pristupa doveli do povrede sigurnosti i zdravlja ljudi.
410 Mateo Malbasic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Tražim novo sastavljanje prijedloga zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, jer je ovdje puno članaka sporno te djeluje protiv malih korisnika koncesijskih odobrenja. Primljeno na znanje Upravo u cilju postizanja šireg konsenzusa u izradi ovog Zakona, omogućeno je savjetovanje s javnošću, s mogućnošću davanja konkretnih prijedloga odredbi.
411 MATEA DORČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Ovim putem u ime Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko – dalmatinske županije iskazujem primjedbe i prijedloge na Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji je na savjetovanju do 17. prosinca 2022.godine. U člancima 166.- 174. regulirano je kako komunalni redari mogu obavljati određene poslove inspekcijskog nadzora. Predlažemo doradu u dijelu: -u članku 172. navedeno je kako su jedinice lokalne samouprave (dalje u tekstu: JLS) dužne u svom upravnom odjelu ili u zajedničkom komunalnom redarstvu ustrojenom s drugom jedinicom lokalne samouprave imati najmanje jednog komunalnog redara ovlaštenog za obavljanje određenih poslova inspekcijskog nadzora pomorskog dobra. Ovaj članak predlažemo revidirati na način da omogući udruživanje i u više od dvije jedinice lokalne samouprave, a koje čine prirodnu, povijesnu ili drugu cjelinu (primjer Makarska rivijera, otoci). Uzevši u primjer otok Brač koji ima 8 JLS, došli bi do prirodnog udruživanja JLS koje su bolje obučene u jednu cjelinu, dok bi JLS koje i ovako imaju problem sa kadrom ostale van sustava te ušle u dodatnu problematiku. Omogućilo bi se da, u ovom slučaju naveden primjer za čitav otok, imamo nadležno određen broj redara koji bi vršili nadzor pomorskog dobra. Predlažemo prije donošenja odluke kojom se ovo omogućuje obavezu donošenja akta – ugovora od strane svih JLS uključenih u projekt gdje bi se reguliralo financiranje, način, mjesto rada i slično, a uz to i reguliranje broja redara ovisno o veličini područja i/ili broju stanovnika koji pokrivaju. Olakšalo bi se postupanje komunalnim redarima koji ne bi usko vezani bili za svoje područje obitavanja, odnosno isključili bi u jednoj mjeri subjektivni element gdje komunalni redar iz svoje zajednice mora postupati prema susjedu, poznaniku i slično. Naravno, udruživanje bi bilo opcionalno i na temelju želja JLS te bi se ovlaštenja davala na rokove iz članka 170. Zakona. -u članku 173. navodi se kako, ukoliko JLS nema u svom upravnom odjelu ili u zajedničkom komunalno redarstvu ustrojenom s drugom JLS komunalnog redara ovlaštenog za obavljanje određenih poslova inspekcijskog nadzora pomorskog dobra, ista ne može obavljati poslove redovnog upravljanja pomorskim dobrom te se u tom slučaju temeljem rješenja Ministarstva dodjeljuje obavljanje poslova redovnog upravljanja pomorskim dobrom jedinici područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: Županija) na čijem se području JLS nalazi. Ovdje predlažemo dodatno obraditi navedenu situaciju u dijelu koji govori o tome da će službenici Županije biti nadležni za obavljanje poslova komunalnog redara. Naime, stav SDŽ je kako određeni broj službenika Županije treba u svakom slučaju imati mogućnost provođenja inspekcijskog nadzora. Ponekad i same JLS devastiraju pomorsko dobro te je potrebno imati inspekcijsku službu koja može brzo reagirati i zaustaviti devastaciju prije nastanka štete većih razmjera. Kako je već navedeno u prethodnom pasusu, u većini slučajeva JLS nemaju kapacitete za rad na terenu zbog malog broja kadra kojim raspolažu. Neke JLS u čitavoj strukturi imaju svega par zaposlenih, nemaju sredstva niti znanje potrebno za provođenje svih propisa. Ovim izmjenama dalo bi se prijelazno razdoblje kojim bi se olakšalo provođenje propisa. Obzirom na navedeno, a ukoliko već zakonskim propisima nije moguće dati inspekcijske ovlasti i Županijama, predlažemo dodati članak koji omogućuje Županijama (isto možda i limitirati na velike Županije, one koje imaju više od 250.000 stanovnika) da iznimno, uz prethodno donesenu suglasnost predstavničkog tijela, a kojemu Župan predlaže prijedlog tog akta, zatraži od Ministarstva da se poimenice navedene službenike Županije ustupe Ministarstvu na privremeni rad, gdje bi poslove inspekcijskog nadzora provodili temeljem naloga Župana iz prostorija Županije te korištenjem sredstava Županije, a uz obvezno pisano izvješće Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture u roku od 15 dana od dana postupanja. Prije ustupanja bilo bi potrebno regulirati prava i obveze službenika, rok ustupanja i slično, pravo rada službenika na ostalim poslovima iz nadležnosti Županije kad ne obavlja poslove inspekcijskog nadzora i slično. Kako službenici Županije temeljem pozitivnih propisa nemaju inspekcijske ovlasti, ovakvim ustupanjem bi se omogućilo istima rad na inspekcijskim poslovima u sustavu Ministarstva. Naravno, strogo bi se zabranilo rad istog službenika na inspekcijskim i upravni poslovima u istim predmetima, odnosno isti službenik ne bi mogao obavljati upravni nadzor. Uz navedene obveze komunalnih redara, smatramo kako bi bilo korisno dodatno regulirati rad sportskih udruga u dijelu luka županijskog ili lokalnog značaja, na način: Smatramo kako bi bilo dobro u članku 132. stavku 1. dodati točku 6. kojom bi se reguliralo davanje koncesije od strane Lučke uprave sportskim udrugama za korištenje sportskog dijela luke, a gdje bi se u konačnici provodili ostali propisi iz ovog Zakona. U članku 138. smatramo kako bi bilo potrebno dodatno regulirati odnose koji nastaju u luci županijskog ili lokalnog značaja. Bilo bi korisno stavkom 2. regulirati obvezu LU da se dio sredstava koristi za razvoj sporta ako udruga koja se bavi sportovima na moru i ima aktivne natjecatelje u tri uzrasne kategorije, kao i regulirati mogućnost upravljanja tim dijelom područja u ime nadležne LU, s obvezom korištenja uprihođenih sredstava u sport. Na području SDŽ imamo primjer nekoliko luka gdje sportske udruge djeluju godinama, a u isto vrijeme nisu ispunjeni zakonski uvjeti za pokretanjem postupka javnog prikupljanja ponuda za koncesiju, bilo iz razloga neusklađene prostorno planske dokumentacije, bilo iz problema sa utvrđivanjem granica pomorskog dobra, upisom u zemljišne knjige, formiranjem čestica u katastru ili slično. Iz navedenog razloga dio tih luka prelazi pod upravljanje nadležne Lučke uprave gdje sportske udruge ostaju aktivne na spomenutom području. Smatramo kako bi takav odnos trebalo regulirati i omogućiti iznimno rad i prihode takvim sportskim udrugama, naravno uz jednaku obvezu da ista ima natjecatelje u tri uzrasne kategorije te namjensko korištenje sredstava. Predlažemo drugačije reguliranje koncesije na zahtjev iz članka 65. kod koncesija za sportsku luku u sustavu vrhunskog sporta, na način da stavak 5. istog glasi (gdje su predložene izmjene označene): „(5)Visina naknade za koncesiju iz stavka 1. ovog članka utvrđuje se studijom opravdanosti davanja koncesije, a ne može biti niža od dvostruke naknade postignute na natječaju za takav, odnosno sličan predmet koncesije u godini podnošenja zahtjeva, osim kod koncesije na zahtjev za sportsku luku u sustavu vrhunskog sporta, gdje ista iznosi trostruki iznos koji je minimalno propisana Pravilnikom koju će donijeti Vlada Republike Hrvatske“ U stavku 1. navedenog članka definira se tko sve može tražiti koncesiju na zahtjev. Od 9 točaka jedina koja nije u čitavoj mjeri gospodarske namjene jest ova točka 9. koja definira sportske luke u sustavu vrhunskog sporta. Ići na gospodarski iznos koncesije u ovom slučaju znači umanjivanje sredstava kojima koncesionar raspolaže, a koje je dužan uložiti u sport, a iznos trostruke naknade je ipak dovoljno velik da ostavi i mogućnost ocjene svakog od korisnika žele li ići na redovnu proceduru ili na zahtjev. Isto može biti regulirano Pravilnikom, Uredbom ili sličnim aktom. U člancima 74. i 75., a isto nije jasno precizirano i u ostatku teksta, nije navedeno je li utvrđivanje granice, evidencija i upis pomorskog dobra u katastru i zemljišnoj knjizi nužan preduvjet za davanje dozvole. Predlažemo omogućiti davanje dozvola i na područjima pomorskog dobra gdje nisu ispunjeni svi uvjeti, odnosno da ostane kao i do sada, jer smo svjesni kako je spomenuti postupak dugotrajan i kako velik dio granica pomorskog dobra nije utvrđen niti proveden. Uz predložen inspekcijski i upravni nadzor brzo i efikasno se može zaustaviti korištenje dozvola na način suprotan Zakonu. Isto tako, u definiranju pojmova navedeno je: 3. dozvola je akt kojim se ovlašteniku daje vremenski ograničeno pravo na obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, kojom se ne ograničava niti isključuje opća upotreba pomorskog dobra, a za obavljanje nije potrebna nikakva građevina ili jednostavna građevina, sukladno propisima koji uređuju jednostavne građevine i posebnim propisima koji uređuju zaštitu prirode; Nejasno je definirano je li se dozvola može ili ne može dati za jednostavnu građevinu. Logičkim tumačenjem bi se trebalo dodati: „ili je potrebna jednostavna građevina.“ Matea Dorčić, pročelnica Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko - dalmatinske županije Djelomično prihvaćen Članak 172. Ne, potrebno je osigurati dovoljan broj ovlaštenih djelatnika, a u cilju osiguravanja boljeg nadzora. Primjerice ukoliko bi se osam jedinica lokalne samouprave udružilo, moglo bi doći do slučaja da samo jedna ovlaštena osoba obavlja nadzor nad cijelim otokom. Članak 173. Dodatno će se razmotriti u suradnji s Ministarstvom pravosuđa i uprave. Članak 132. Ne, lučka uprava dužna je osigurati svim sportskim udrugama obavljanje sportskih djelatnosti u sportskom dijelu luke. Članak 65. Ne, odlučeno da naknada neće biti dvostruka. Članak 74. i 75. Da Članak 2. točka 3. Da
412 MATE LOVRIĆ GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Predlažem izmijeniti čl. 61. nacrta zakona na dva načina. Prvo, na način da se u zakon doda da koncesionar može zatražiti od davatelja koncesije izmjenu ugovora o koncesiji bez pokretanja novog postupka davanja koncesije i u slučaju da se proširuje područje koncesije radi novih ulaganja i izgradnje novih sadržaja koji s postojećim objektima i sadržajima čine funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu, u skladu s dokumentima prostornog uređenja. Drugo, sadašnji nacrt zakona u suprotnosti je s ustavnim pravom zaštite prava stečenih ulaganjem kapitala. Ako su ulaganja izvršena, koncesionar bi prema sadašnjem nacrtu zakona imao pravo samo na naknadu koja odgovara dijelu investicije koji se ne može amortizirati u preostalom roku koncesije. Prije svega, u pravilu, računovodstveni standardi zahtijevaju amortizaciju svih ulaganja u vrijeme koncesije, što znači da sa strogo računovodstvenog stajališta, nakon isteka koncesije po definiciji ne bi trebala postojati nikakva neamortizirana vrijednost. Osim toga, riječ je o nejasnom standardu koji bi mogao na štetan i nepovoljan način biti tumačen u odnosu na investitora, odnosno sadašnjeg koncesionara. To znači da bi investitori izgubili svoja prava stečena ulaganjem kapitala i ne bi imali pravo na primjerenu i pravičnu naknadu za gubitak takvih prava. U tom bi kontekstu pitanje pravične naknade trebalo regulirati tako da investitor/prethodni koncesionar ima pravo na poštenu tržišnu vrijednost poduzeća koja postoji na dan isteka roka koncesije. Naime, nije samo materijalna imovina dio ulaganja – tu je nematerijalna imovina kao što je znanje (know-how), ulaganje u zaposlenike, reputacija, odnosi s klijentima i svi drugi čimbenici koji određuju vrijednost poduzeća, a trebali bi se odraziti i u naknadi za te stavke. Takav prijedlog imao bi gospodarsku korist za turistički sektor i državni proračun. Sadašnji nacrt, ako bi stupio na snagu, mogao bi biti štetan za ulaganja na koncesijskom području jer se njime destimuliraju ulaganja kako se bliži datum isteka roka koncesije. Odnosno, rješenja predviđana u zakonu potiču koncesionare da čekaju i ne ulažu jer neće moći vratiti vrijednost svojih ulaganja u preostalom trajanju koncesije. Također, predmetni model bi bio negativan i za korisnike koji ne bi uživali u boljim sadržajima, a posljedično bilo bi negativno za turistički sektor, kao i za državni proračun. Na primjer, razumno je pretpostaviti da bi varijabilni iznos koncesijske naknade bio niži nego u slučaju da su ulaganja izvršena. U državnom je interesu osigurati da je koncesionar maksimalno motiviran stalno ulagati i poboljšavati imovinu i odnosne usluge, kao što mu je povjereno davanjem koncesije, sve do zadnjeg dana koncesije. Iz perspektive razumnog investitora, niti jedna veća investicija (bilo u razvoj bilo u održavanje jednake kvalitete proizvoda) neće biti učinjena u posljednjih deset godina koje prethode isteku roka koncesije. Investicije u koncesijsko područje ne znače samo investicije u dugotrajnu imovinu, vrijednost se generira pravilnim upravljanjem poslovanja koje se obavlja na koncesijskom području. Dodana vrijednost za državni proračun i turizam općenito veća je i izraženija u slučaju dobro vođenog poslovanja koncesionara, koje može donijeti veće prihode državi u preostalom roku koncesije. Također, što je bolje vođeno poslovanje koncesionara, time se povećavaju izgledi za bolje rezultate na natječaju za novu koncesiju. Takve okolnosti nisu adekvatno reflektirane u nacrtu zakona. Pošteno tržišno vrednovanje poduzeća koncesionara bi trebalo predstavljati odgovarajuću naknadu za postojećeg koncesionara u slučaju prestanka koncesije, što bi poticalo ulaganja čak i ako se bliži datum završetka koncesijskog roka i na taj način bi se osigurao pozitivan i stabilan razvoj turizma, a posebice nautičkog turizma. Nije prihvaćen Koncesija je vremenski ograničeno pravo gospodarskog korištenja pomorskog dobra koje se stječe temeljem ugovora o koncesiji. Prilikom davanja ponude na natječaj za dodjelu koncesije poduzetnik je znao, odnosno pažnjom dobrog gospodarstvenika morao znati na koji rok stječe pravo gospodarskog korištenja pomorskog dobra ukoliko njegova ponuda bude odabrana. Također, najkasnije 12 mjeseci prije isteka roka koncesije koncesionar je ovlašten podnijeti zahtjev davatelju koncesije za procjenom izvršene neamortizirane građevinske vrijednosti objekata, gradnju kojih je davatelj koncesije dopustio, a nije bila predviđena studijom gospodarske opravdanosti koncesionara.
413 Martina Korić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Što se tiče izmjene zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, nikakvo ograničavanje pristupa moru ni naplaćivanje ne dolazi u obzir ni u kakvom postotku niti na bilo koje vrijeme. Obalni pojas uz more i more su vlasništvo svih Hrvata i u najmanju ruku se mora održati referendum za tako važnu izmjenu zakona. Ovo je direktan napad na prava svih nas i pod hitno se takav pokušaj izmjene zakona mora poništiti i ispočetka napisati u skladu s Ustavom i stvarnim javnim mišljenjem. Pomorsko dobro mora ostati u javnom vlasništvu. Nikakva privatizacija javnog dobra, i apsolutno zaustaviti destrukciju pomorskog dobra koje traje već tri desetljeća! Nije prihvaćen Pomorsko dobro opće je dobra izvan vlasničkog sustava. Odredbe o referendumu propisane su u Zakonu o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave.
414 Marko Grbac Knapić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA ‼️Smatram da bi u Zakonu trebalo nedvosmisleno zabraniti isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra, ne želimo imati privatne hotelske i ugostiteljske plaže, ne želimo da se radi turističkih sadržaja omogućava nasipavanje, gradnja i isključivanje javnosti iz korištenja niti jednog dijela plaže! ‼️ Novi Zakon omogućit će da se uređene plaže daju u koncesiju na zahtjev koncesionara, ako plaža čini funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu s jednom ugostiteljskom i smještajnom jedinicom u građevinskom području ugostiteljsko turističke namjene izvan naselja. K tome, koncesionar će moći na 70 posto plaže isključiti javnost. ‼️ ‼️ Novim prijedlogom Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama nasipavanje i dohrana napokon se zakonski reguliraju. Ipak, nedovoljno. Odredbe su sklone različitom tumačenju, a nasipavanje koje je zakonom nedopušteno, ipak se dozvoljava u mnogim različitim oblicima i bez dovoljno precizne regulacije i nadzora. ‼️ Tražimo da se izričito zabrani nasipavanje materijalom s primjesama zemlje, da Zakon da prednost projektiranju plaža koje ne zahtijevaju kontinuirane dohrane,da se nasipavanje tretira kao iznimno dopuštena radnja kada je nužno potrebno! Djelomično prihvaćen Zakon ne dozvoljava ograđivanje plaža. Koncesionar ne može isključiti pristup javnosti plaži. Postotak se odnosi na dio plaže dane u koncesiju koju smije gospodarski koristiti. Nasipavanje je dozvoljeno isključivo neonečišćenim geološkim materijalom.
415 MARKO GILJAČA GLAVA III., INSPEKCIJSKI NADZOR • U članku 172. potrebno je navesti minimalni broj lučkih redara ovlaštenih za obavljanje poslova inspekcijskog nadzora pomorskog dobra, kao što se navodi da JLS moraju imati minimalno jednog komunalnog redara ovlaštenog za obavljanje određenih poslova inspekcijskog nadzora pomorskog dobra. Treba naglasiti da je nužna potreba osiguranja dovoljnog broja komunalnih redara po pojedinoj lokalnoj samoupravi kao i omogučiti stručno usavršavanje obzirom na proširenje opsega posla koja se planiraju ovim zakonom. • U člancima 180.-186. je potrebno propisati potrebni minimalni broj inspektora pomorskog dobra a kako bi se osigurala učinkovita provedba inspekcijskog nadzora pomorskog dobra. Djelomično prihvaćen Izmijenit će se odredba na način da mora biti najmanje jedan lučki redar. U odnosu na broj inspektora pomorskog dobra isti ovosi o unutarnjem ustrojstvu tijela državne uprave te se ne može uređivati ovim NPZ-om.
416 MARKO GILJAČA GLAVA V., LUKA POSEBNE NAMJENE • Članak 150. U članku 150. dodaje se stavak 3. koji glasi: ˝Nije dopušteno sidrenje kojim se su ugrožavaju zaštićene vrste i staništa.˝ Mišljenja smo da je potrebno ograničiti sidrenje na području na kojem se nalaze staništa zaštićenih vrsta, te se na takav način same zaštićene vrste ugrožavaju, posebno uzimajući u obzir staništa strogo zaštićene vrste sukladno Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine 80/13, 73/16). Djelomično prihvaćen Prirodno morsko sidrište ne može biti u zaštićenom području.
417 MARKO GILJAČA GLAVA IV., LUKE ŽUPANIJSKOG I LOKALNOG ZNAČAJA • Članak 135. Smatramo da je nužno razmotriti određena prava domaćeg stanovništva, kao što je pravo na prednost pri dodjeli komunalnog veza koje je predviđeno važećim Pravilnikom o kriterijima za određivanje namjene pojedinog dijela luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja, načinu plaćanja veza, uvjetima korištenja, te određivanju maksimalne visine naknade i raspodjele prihoda. Europska je komisija, u odnosu na Direktivu 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu, prihvatila stav po kojem pravo na prednost pri dodjeli komunalnog veza domaćem stanovništvu nije protivno propisima Unije. Stoga ovaj stav valja ugraditi u Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Slične povlastice Zakonom treba utvrditi u svim onim situacijama u kojima one nesumnjivo služe gospodarskoj, demografskoj i kulturnoj održivosti lokalnih zajednica. Također smatramo da u stavku 2. treba definirati koliki dio komunalne luke se dijeli na dio luke za stalni vez brodova i brodica registriranih za gospodarstvo, i to isključivo u korist na dio namijenjen za stalni vez brodova i brodica registriranih za osobne potrebe. Stoga predlažemo novi tekst koji glasi: "Komunalni dio luke dijeli se na dio namijenjen za stalni vez brodova i brodica registriranih za osobne potrebe i deseti dio luke za stalni vez brodova i brodica registriranih za gospodarstvo" Primljeno na znanje Članak 135. stavak 5. NPZ-a propisuje da prednost za dobivanje jednog veza imaju vlasnici plovnih objekata, koji imaju prebivalište, odnosno sjedište na području jedinice lokalne samouprave u kojoj se luka nalazi. Nejasno je što bi značilo "deseti dio luke".
418 MARKO GILJAČA DIO ČETVRTI, MORSKE  PLAŽE • Odredbe o plažama su sročene na način koji predstavlja potpuni odmak od ustavne definicije javnog odnosno pomorskog dobra koji mora biti dostupan svima. • Termine „Morske plaže „"Morska plaža hotela", "morska plaža kampa" i "morska plaža turističkog naselja" nužno je izbrisati. Svaka plaža predstavlja opće dobro i na plažama ne smije postojati podjela posebno ne vlasničkopravnaom terminologijom koja predstavlja potpunu suprotnost ustavne definicije javnog odnosno pomorskog dobra koji mora biti dostupno svima. • Članak 79. stavak 3. treba brisati s obzirom da je dohrana nešto što bi se trebalo dozvoliti samo iznimno zbog posljedica koje prouzrokuje na biljni i životinjski svijet u moru uslijed odnošenja materijala dohrane djelovanjem vjetrova u more. Na ovakav način propisano, predstavlja pravilo, a ne iznimku. • Članak 80. Područja pomorskog dobra s obilježjima nedirnute prirode (prirodne plaže) valja isključiti iz turističkih zona i izuzeti iz neselektivnih oblika koncesioniranja te preuzeti nad njima javnu odgovornost u cilju zaštite njihova izvornog karaktera. Na pomorskom dobru s atributima nedirnute prirode ne smiju se dopustiti graditeljski zahvati u prostoru u svrhu obavljanja gospodarskih djelatnosti. Na takvim područjima institut koncesije valja zamijeniti nadzorom odgovornih javnih službi. Također treba jasno definirati dohranu i nedvojbeno zabraniti dohranu prirodnih plaža. • Članak 81.Predlaže se izmijeniti stavak 5. članka 81. na način da isti glasi: (5) Dohranjivanje plaže je dopremanje i razastiranje kamenog materijala i morskog biljnog materijala (lažine), pijeska šljunka na površinu žala, bez prisustva veće količine praha i/ili gline, sa svrhom nadomještanja količine materijala koja je trajno izgubljena uslijed prirodnih procesa, a izvodi se u iznimnim situacijama ukoliko je ocijenjeno prijeko potrebnim i u skladu s važećim Planom iz članka 43. stavka 4. koji mora sadržavati plan dohrane. • Članak 81. 2 bavodi „Na uređenoj morskoj plaži gospodarske djelatnosti obavljaju se, u pravilu, na osnovi koncesije.“ Koncesija mora biti iznimka a godpodarske djelatnosti moraju se obavljati u pravilu na osnovi dozvole. • Članak 82.; Kako smo već istaknuli tražimo da se briše alineju 2 stavka 1. članka 82. s obzirom da morska plaža ne može biti okaraterizirana kao „nečija“ odnosno plaža hotela, kampa i turističkog naselja. S tim u vezi predlaže se brisanje članka 84. • Članak 83. kaže da javna morska plaža “služi većem broju ugostiteljsko-turistički objekata i građana”. Temeljem Predlaže se brisati dio stavka 1. članka 83. na način da isti glasi: (1)Javna morska plaža je samostalna, uređena morska plaža, infrastrukturno opremljena, a služi svim građanima. • Članak 84. – smatramo da je potrebno brisanje članka 84. u cjelosti. Termine „Morske plaže „"Morska plaža hotela", "morska plaža kampa" i "morska plaža turističkog naselja" nužno je izbrisati. Svaka plaža predstavlja opće dobro i na plažama ne smije postojati podjela posebno ne vlasničkopravnaom terminologijom koja predstavlja potpunu suprotnost ustavne definicije javnog odnosno pomorskog dobra koji mora biti dostupno svima. Nadalje, ovaj članak koji davatelju koncesije daje mogučnost da utvrdi gospodarsku i funkcionalnu cjelinu turističkih sadržaja s pomorskim dobrom put je ka privatizaciji plaža. • Članak 85. - plaža za posebne namjene, treba brisati. Ovaj članak koji je nejasan i nediefiniran otvara mogučnosti malverzacije i zlouporabe uz to što se na temelju koncesije i omogućava isključenje opće upotrebe i javnosti. • Članak 86. - Predlaže se brisati stavke 2. i 3. članka 86. Tražimo da se nedvosmisleno zabrani isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra. Djelomično prihvaćen Članak 79. stavak 3. i članak 81. Člankom je definiran način dohrane, a ne obveza. Članak 80. Turističke zone planiraju se prostornim planovima a isti nisu predmet ovog NPZ-a Članak 81. stavak 2. koncesija omogućava veća ulaganja u pomorsko dobro. Članak 83. Nesporno je da plaža koristi i ugostiteljsko - turističkim objektima, svima pod istim uvjetima. Članak 84. Funkcionalnu cjelinu utvrđuje davatelj koncesije, ali utemeljenje za takvo utvrđenje jest u Planu upravljanja pomorskim dobrom jedinice lokalne samouprave, o kojem se obvezno provodi javno savjetovanje. Članak 85. Zakon ne dopušta ograđivanje plaža. Plaže posebne namjene namijenjene su posebnim grupama korisnika te se mogu dati u koncesiju ili u posebnu upotrebu, ovisno o tome da li se djelatnosti na plaži obavljaju s ciljem stjecanja dobiti ili ne. Posebna upotreba plaže posebne namjene može se dati ustanovi javnog zdravstva za namjenu rehabilitacije osoba s invaliditetom, primjerice slijepih i slabovidnih osoba, paraplegičara i kvadrilpegičara. No ukoliko se radi o trgovačkom društvu koje rehabilitaciju obavlja s ciljem stjecanja dobiti isto može isključivo ishoditi koncesiju. Članak 86. Cijela plaža je dostupna svima, a postoci govore o obuhvatu plaže na kojem koncesionar može obavljati gospodarske djelatnosti temeljem koncesije.
419 MARKO GILJAČA GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA • Članak 59. 1. predlažemo izmjenu tako da članak glasi: „Davatelj koncesije dužan je, ukoliko koncesija na pomorskom dobru uključuje provedbu zahvata u prostoru, sukladno propisima koji uređuju prostorno uređenje i ZAŠTITU OKOLIŠA, do dana slanja obavijesti o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru ishoditi lokacijsku dozvolu.“ • Članak 62. - potkoncesija brisati. Koncesija je pravo koje se stječe od javnog tijela, koncesionaru ne može biti ostavljeno da odlučuje o trečoj osobi. Ako koncesionar ne može obavljati ili smatra da bi obavljanje takvih djelatnosti na koncesioniranom području bilo učinkovitije davanjem prava na gradnju i obavljanje istih od strane treće osobe znači da uvjeti koncesije nisu ispunjeni. Ovaj članak isključivo je podložan zlouporabi. • Članak 65. U stavku 2. leži opasnost da pomorsko dobro i njegova mogućnost prioritetnog koncesioniranja (kroz konstrukciju prostorno funkcionalnih cjelina) služi podizanju vrijednosti, bilo postojećih turističko-apartmanskih i ugostiteljskih objekata, bilo još nekonzumiranih turističkih zona u izdvojenim građevinskim područjima kojima bi to dalo dodatnu tržišnu vrijednost, a mešetarima zemljištem uz obalu priliku za dodatnu brzu zaradu. • Članak 74. 5 koji glasi: Iznimno, dozvola se može dati na zahtjev na rok do 20 dana za obavljanje privremene ili prigodne djelatnosti (kulturne, komercijalne, sportske priredbe, snimanje komercijalnog programa i sl.) uz mogućnost ograničenja opće upotrebe u smislu ograđivanja i naplate ulaska, izrazito je otvoren zlouporebama. U praksi bi to značilo da se privremena djelatnost može ponavljati od istih ili različitih subjekta i dovesti do toga da se ulaz na taj dio pomorskog dobra cijelo ljeto naplaćuje i da građani budu isključeni iz korištenja ovog dijela pomorskog dobra. Predlaže se brisati članak 74. stavak 5. zbog neopravdano dugog roka za izdavanje dozvola za obavljanje privremenih ili prigodnih djelatnosti te da se za kulturne, komercijalne, sportske priredbe, snimanje komercijalnog programa i sl također uredi kroz režim dozvola. Nije prihvaćen U postupku ishođenja lokacijske dozvole daju se i posebni uvjeti, između ostaloga i s naslova zaštite okoliša. Po potrebi radi se procjena utjecaja na okoliš, a sve prije izdavanja lokacijske dozvole. NPZ omogućuje davanje koncesije na zahtjev vodeći računa da se time ne narušava tržišno natjecanje, a kao uvjet za dobivanje koncesije bez provođenja javnog prikupljanja ponuda propisuje da naknada za koncesiju ne može biti niža od dvostruke naknade postignute na natječaju za takav, odnosno sličan predmet koncesije u godini koja prethodi godini podnošenja zahtjeva. Navedeno je u skladu sa krovnim Zakonom o koncesijama koji omogućuje davanje koncesije na zahtjev u slučajevima kada postojeća i/ili planirana gospodarska aktivnost gospodarskog subjekta na određenoj lokaciji čini s predmetom koncesije za koju se zahtjev podnosi neodvojivu tehnološku ili funkcionalnu cjelinu Potkoncesija se daje uz prethodnu suglasnost davatelja koncesije, a potkoncesionar mora ispunjavati sve uvijete kao i koncesionar. Radi se primjerice o izgradnji benzinske postaje u luci nautičkog turizma. Ova iznimka odnosi se na organizaciju koncerata na pomorskom dobru koji značajno doprinose promociji hrvatske obale u svijetu, ali omogućava i lokalnom stanovništvu da uživa u koncertima svjetski poznatih umjetnika čiji nastup lokalna samouprava ne bi mogla financirati.
420 MARKO GILJAČA DIO TREĆI, UPOTREBA I GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA • U članku 48. stavak 1. predviđena kategorija tzv. posebna gradnja otvara prostor zlouporebama stoga je potrebno izbaciti odnosno detaljnije urediti i obrazložiti. Nije prihvaćen Člankom 48. detaljno je navedeno što se sve smatra posebnom upotrebom pomorskog dobra i na koji način se ostvaruje pravo na posebnu upotrebu pomorskog dobra. Osnovna značajka posebne upotrebe pomorskog dobra, koja može uključivati i gradnju građevina na pomorskom dobru, jest da se daje za obavljanje djelatnosti koje se ne obavljaju radi stjecanja dobiti, nego za društveno korisne djelatnosti ili javne djelatnosti, te za gradnju infrastrukture.
421 MARKO GILJAČA GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM • Članak 43 ; U svrhu upravljanja pomorskim dobrom, nužno je dodati obavezu izdavanja prethodnog mišljenja nadležnog tijela iz područja zaštite okoliša i prirode, a kako bi se spriječili negativni utjecaji planova upravljanja pomorskog dobra na okoliš kao i obavezu prethodnog mišljenja nadležnog tijela o usklađenosti plana upravljanja pomorskim dobrom s prostornim planovima za područje obuhvata. • Na pomorskom dobru nužno je zabraniti zahvate u prostoru na temelju dozvola ili odobrenja koja se izdaju na osnovi planova upravljanja pomorskim dobrom a bez odgovarajuće razine prostornoplanskih dokumenata i projekata te zakonski utvrđenih postupaka s posebnim naglaskom na one iz područja zaštite okoliša i prirode Prihvaćen U planu upravljanja će biti navedena djelatnost i sredstvo za obavljanje, a tek po zaprimanju i ocjeni ponuda te izboru najboljeg ponuditelja će se ti podaci moći znati. Naknada i rok će biti poznati i u trenutku objave plana.
422 MARKO GILJAČA GLAVA IV., KATASTARSKA EVIDENCIJA I UPIS POMORSKOG DOBRA U ZEMLJIŠNOJ KNJIZI • Članak 33. Dodati stavak kojim se određuje vremenski rok u kojem Ministarstvo treba dati suglasnost. Nije prihvaćen Rok nije propisan zbog složenosti postupka pregledavanja geodetskih elaborata.
423 MARKO GILJAČA GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE • Članak 11. kaže da se na dijelu pomorskog dobra opća upotreba pomorskog dobra može ograničiti, ili iznimno isključiti na određeno vrijeme na temelju koncesije, posebne upotrebe pomorskog dobra, davanjem prava na privremeno korištenje pomorskog dobra te davanjem luke otvorene za javni promet na upravljanje lučkoj upravi, sukladno prostornim planovima. Stoga koncesije za plaže ne smiju isključiti pomorsko dobro iz opće upotrebe niti ograničiti, bez ikakve iznimke. Dakle, plaže moraju biti jasno izuzete iz koncesijskog sustava. Prihvaćen Jedinica lokalne samouprave uvijek ima pravo isključiti sve plaže na svom području iz sustava koncesioniranja putem Plana upravljanja pomorskim dobrom koji donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.
424 MARKO GILJAČA UVODNE ODREDBE, Članak 2. • Članak 2. točka 3. kaže: Dozvola je akt kojim se ovlašteniku daje vremenski ograničeno pravo na obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, kojom se ne ograničava niti isključuje opća upotreba pomorskog dobra, a za obavljanje nije potrebna nikakva građevina ili jednostavna građevina, sukladno propisima koji uređuju jednostavne građevine i posebnim propisima koji uređuju zaštitu prirode; Ovim se isključuje mogućnost temeljem dozvole postavljanje montažnog objekta do 12m2 (npr. Kiosk za prodaju sladoleda, spremište za kajake itd) već upućuje na nužnost izdavanje koncesije sukladno propisima koji uređuju jednostavne građevine. Prijedlog novog teksta: "3. dozvola je akt kojim se ovlašteniku daje vremenski ograničeno pravo na obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, kojom se ne ograničava niti isključuje opća upotreba pomorskog dobra." Brisati "a za obavljanje nije potrebna nikakva građevina ili jednostavna građevina, sukladno propisima koji uređuju jednostavne građevine i posebnim propisima koji uređuju zaštitu prirode" • Članak 2. točka 20. Predlaže se izmijeniti članak 2. točku 20. na način da isti glasi: nasipavanje mora je ljudska radnja kojom se proširuje kopno u more. • Članak 2. točka 22.; Predlaže se izbacivanje mogućnosti ograđivanja ili drugog otežavanja pristupa dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra. Smatramo da se ovim zakonom NE SMIJE isključiti javni pristup prostoru u svim tipovima koncesija na pomorskom dobru. Djelomično prihvaćen Razmotrit će se i ispraviti odgovarajuće tekst Nacrta prijedoga Zakona u definiranju dozvola. Nasipavanje može biti prirodna ili ljudska radnja. Mogućnost ograđivanja dijela pomorskog dobra mora se omogućiti zbog sigurnosnih razloga i zaštite života i zdravlja ljudi, kao što je to, primjerice, zabrana pristupa naftnim postrojenjima, platformama i terminalim s ukapljenim prorodnim plinom i sl., što sve predstavlja dio pomorskog dobra, jednako kao i plaža ili šetnica.
425 MARKO GILJAČA PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA • U ocjeni stanja se ne navodi neusklađenost ovog zakona sa Zakonom o zaštiti prirode, dok se navodi neusklađenost s nekim drugim zakonima. Npr. ovaj zakon onemogućava regulaciju kretanja plovila na pomorskom dobru iako ono izravno ugrožava strogo zaštićene. Zakon također onemogućava regulaciju aktivnosti na pomorskom dobru u zaštićenim područjima temeljem Zakona o zaštiti prirode, čime se izravno onemogućava primjena tog zakonodavstva jer se time izravno onemogućava zaštita vrsta i staništa. • Za donošenje ovog Zakona bilo je nužno donošenje Morskog prostornog plana Republike Hrvatske. Rok za donošenje ovog Plana, što je obveza svake obalne europske države sukladno Direktivi o morskom prostornom planiranju iz 2014. godine, bio je ožujak 2021. godine. Morski prostorni plan je dokument kojim se usaglašava korištenje obalnog i morskog prostora na održiv način, a istome kao strateškom dokumentu prethodi izrada strateške studije utjecaja na okoliš, te javna rasprava o istoj. • Ocjena stanja se ne temelji ni na kakvoj ozbiljnoj analizi stanja koja bi pokazala stvarne probleme koji se događaju na pomorskom dobru i morskim lukama i u skladu s time ponudila rješenja. • Bez ikakve ozbiljne analize u ocjeni stanja se navodi da se kroz praksu pokazalo da je sustav upravljanja i korištenja luka od županijskog i lokalnog značaja potrebno mijenjati, a sve kako bi se povećala učinkovitost i ulaganja u infrastrukturu, kroz veće prihode lučke uprave, koja tim lukama upravljaju. • Ne postoje jasna pravila za određivanje lučkog područja već je to ostavljeno na volji lučkih uprava, bez suglasnosti jedinica lokalne samouprave, što je već danas evidentirano kao problem. veliki dio lučkih područja zahvaćaju dijelove prostora koji se ne koriste za potrebe luka i lučke dijelatnosti već ih koriste komercijalno, obavljaju gospodarsku djelatnost protivno odredbama važećeg Zakona, ali i protivno Ustavu RH, isklučivo na štetu JLS-a i lokalnog stanovništva. • Već danas u praksi postoji mnogo lučkih područja koja zahvaćaju dijelove koji im ne trebaju i ne služe za obavljanje lučke djelatnosti već ih ŽLU iznajmljuju komercijalno. Odredbom u kojem bez ikakvih suglasnosti lučka uprava samostalno određuje svoje granice krši se zakon o regionalnoj i lokalnoj samoupravi, te utječe na prostorni plan mimo zakona • Smatram da ZPDML nije u skladu s Ustavom i Direktivom 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji. Čl. 6. važećeg ZPDML propisuje da "opća upotreba pomorskog dobra podrazumijeva da se svatko ima pravo služiti pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni.". Nacrt prijedloga novog ZPDML u čl. 3.(4), pak, dodaje odredbu da "svatko ima pravo, pod jednakim uvjetima, služiti se pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni, OSIM KAD JE OVIM ZAKONOM DRUGAČIJE PROPISANO". Očit je utjecaj pojedinih interesnih skupina na oblikovanje zakona, kao i intencija dugoročne privatizacije pomorskog dobra. Naime, sukladno Direktivi 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji, jedno od bitnih obilježja koncesije jest njezina vremenska ograničenost. Trajanje koncesije trebalo bi biti ograničeno kako bi se izbjeglo sprječavanje pristupa tržištu i ograničavanje tržišnog natjecanja. Koncesije izuzetno dugog trajanja rezultirati će zatvaranjem pristupa tržištu, čime se ugrožava slobodno kretanje usluga u Uniji i primjena načela slobode poslovnog nastana (trajnog pružanja usluga). Stoga države članice svojim implementacijskim mjerama moraju predvidjeti da se koncesija uvijek dodjeljuje na određeno vrijeme, koje već u dokumentaciji za nadmetanje mora biti istaknuto ili u njoj treba biti jasno naznačeno da je trajanje koncesije predmet pregovora u postupku dodjele koncesije. Nije prihvaćen Odredbe NPZ-a ne derogiraju druge propise na snazi u Republici Hrvatskoj, već samo propisuju osobitosti u postupanju na pomorskom dobru. Donošenje Morskog prostornog plana nije u nadležnosti ovog Ministarstva, niti je njegovo donošenje bilo preduvjet za donošenje ovog Zakona. Planiranje namjene prostora na razini jedinica lokalne samouprave nije predmet ovog Zakona. Koncesija na pomorskom dobru vremenski je ograničeno pravo, kako je i predviđeno Direktivom 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji.
426 MARKO GILJAČA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Opće primjedbe • Smatram da je Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama definicijama nejasan, pravno nedorađen ali i kontradiktoran. Na samam početku pojam pomorskog dobra određen je suprotno meritumu općeg dobra. • Ova javna rasprava o Zakonu koji je od iznimne važnosti za građane i lokalne zajednice na obali i otocima nametnuta je netransparentno, bez prethodne participacije šire javnosti i organizacija civilnog društva. Indikativno je da je istovremeno u brzoj proceduri provedena javna rasprava o prijedlogu Zakona o prostornom uređenju a da o tome šira javnost praktično uopće nije bila pravilno obaviještena što je ogroman udar na one sredine koje već ispaštaju povećan pritisak na prostor kao što su obalne JLS odnosno zajednice. • Prijedlog novog ZPDML omogućava iskorištavanje obale u turističke svrhe u daleko značajnijj mjeri od načina na koji je korištenje pomorskog dobra omogućeno do sada (npr. obavezne koncesije za gospodarsko korištenje uređenih plaža s mogućnošću gradnje, dohranjivanja i nasipavanja itd.) • Prijedlog ovog Zakona u najvažnijem dijelu reguliranja ogromnih gospodarskih pritisaka na prostor pomorskog dobra nikako nije u skladu sa DIREKTIVOM 2014/89/EU Europskog parlamenta i vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja. • Također nije omogućeno komentiranje pojedinih članaka ZPDML, kao što je to slučaj s ostalim zakonima na savjetovanju. • Radi svih navedenih razloga zahtijevam ponavljanje savjetovanja te uključivanje šire zajednice kroz organizaciju javnih tribina te sudjelovanje svih zainteresiranih dionicka iz gospodarskog, nevladinog sektora, i građana kako bi se informirali i izjasnili o posljedicama ovog prijedloga Zakona. Primljeno na znanje Omogućeno je komentiranje svakog članka Zakona. Zakon o prostornom uređenju, kao niti materija prostornog planiranja, nije u nadležnosti ovog Ministarstva. Nije dana konkretna primjedba na Nacrt prijedloga Zakona.
427 MARJANA BOTIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Spatram protivnim tisućljetnoj tradiciji i stoga lošim uvrštavanje st.3. članka 3. "nositelj vlasti na pomorskom dobru je Republika Hrvatska" budući je pomorsko dobro slobodno kako je navedeno u slijedećem članku i takvo treba ostati. Predlažem brisanje tog opasnog stavka kojim se narušavaju svi dosad postignuti standardi slobode i odgovornosti na pomorskom dobru, a uvodi do sad u Zakonima koji su regulirali pomorsko dobro pojam "vlasti" što je samo korak do - vlasništva. Budući da znamo kako je trenutno na vlasti za zločinačko udruživanje osuđena organizacija smatram ovo ogromnom opasnošću za prirodu pomorskog dobra kao općeg dobra kojeg svi mogu koristiti sukladno njegovoj namjeni i slobodno! Kako trenutna "vlast" u RH odnosno Vlada RH misli upravljati pomorskim dobrom vidljivo je iz javne rasprave iz koje su ISKLJUČENI svi naši građani koji nemaju pristup računalu i internet, a takvih je ogramna većina na otocima recimo! Ovaj nacrt je stoga isključiv prema građanstvu RH i predlažem ga vratiti na stvarnu javnu raspravu i e savjetovanje gdje bi predlagatelj osigurao bar jednu javnau raspravu u centrima svih županija, a u morski bar još jednu na otocima i jednu u drugom gradu po veličini te županije. Nastavno na moj prethodni komentar u pogledu sadržajnog određivanja nacrta prijedloga zašto se donosi ovaj zakon, smatram da u čl.1 st.2 nije čak ni kod donošenja uspostavljeno načelo integralnog sustava upravljanja pomorskim dobrom budući se ogromna većina koncesijskih dozvola spušta na nižu razinu jedinica lokalne samouoprave a na području pomorskog dobra koje na području RH nije čak ni evidentirano budući većina granica pomorskog dobra nije donesena. Time se ne postiže integriranost i ujednačavanje zaštite nego se suprotno dozvoljavaju različiti standardi i prakse po različitim JLSima i regionalnim samoupravama. U pogledu koncesija strašna je prijevara uvoditi mogućnost koncesija na pomorskom dobru ako čine jedninstvenu cjelinu sa smještajnim kapacitetima - to je podloga za ogromne mogućnosti isključivanja građana od normalnog korištenja pomorskog dobra kojeg svaki apartmandžija sa zgradom na pomorskom dobru kako i dalje mislite Zakonom o prostornom uređenju još više dozvoljavati gradnju na samoj obali, uglavnom svako sa apartmanima moći će prema ovom nacrtu zatražiti koncesiju?! To je zloupotreba instituta koncesije budući bi ona za to isključivanje morala donositi lokalnoj zajednici veće koristi, a ovdjesamo privatnicima omogućavate privatne plaže što je pljuska svim našim precima. (Može vas biti sram!). Predlažem potpuno isključiti smještajne jedinice i puno strože definirati bilo kakve druge moguće koncesije na plažama ili velikim ulaganjima koja se dijelom odnose i na dobrobit zajednice. Nije prihvaćen Ustav RH hrvatske propisuje da su more i morska obala od interesa za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu, stoga upravo najviše izvršno tijelo RH upravlja ovim najznačajnijim resursom. Sustav donošenja propisa u RH uredio je Hrvatski sabor Zakonom. Zakonom se postavlja hijerarhijski model prava i obveza različitih dionika u upravljanju pomorskim dobrom, njegovoj zaštiti i očuvanju prirodnih karakteristika. Koncesija na zahtjev je iznimka, naknada je značajno više, čime se ostvaruju veći prihodi koji se namjenski moraju ulagati u pomorsko dobro.
428 MARJANA BOTIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Indikativno je nametanje praktično od šire javnosti skrivenih, ubrzanih i netransparentnih javnih rasprava o ovako za građane i lokalne zajednice na obali i otocima važnom zakonu, a bez široke i uključive prethodne akcije informiranja, posebno u onim sredinama koje već ispaštaju povećan pritisak na prostor primjerice obalne JLS odnosno zajednice i to paralelno sa zakonima koji također izravno ili neizravno reguliraju načine korištenja vrijednih područja RH, u ovom dijelu komentara posebno ću se osvrnuti na prijedlog Zakona o prostornom uređenju, a koje je također paralelno u javnoj raspravi (netom završenoj, a da o tome šira javnost praktično uopće nije bila pravilno obaviještena), u nacrtu prijedloga zakona koji izaziva oštra protivljenja udruga i pojedinaca zbog svoje netransparentnosti i bitnih propusta u samoj proceduri javnog e savjetovanja koja je zbog greške predlagača manjkava i čak u određene dane bila potpuno onemogućena! Stoga ću u svom ovom dijelu komentara, budući nije omogućeno komentiranje članaka nacrta prijedloga Zakona zasebno što je nonsens, komentirati manjkavosti ovakve procedure, ali i protuustavnost i protuzakonitost cijelog prijedloga nacrta Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Prijedlog ovog Zakona u javnoj raspravi u najvažnijem dijelu reguliranja ogromnih gospodarskih pritisaka na prostor pomorskog dobra nikako nije u skladu sa DIREKTIVOM 2014/89/EU Europskog parlamenta i vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja i stoga tražim hitno i potrebno informiranje osobito u obalnim i otočnim sredinama JLS, te organizaciju prijeko potrebnih javnih tribina na kojima bi se razni dionici iz gospodarskog, nevladinog sektora, ali i „obični“ građani, otočani, stanovnici drugih krajeva Hrvatske a koji vole i poštuju more i obalu, mogli informirati i izjasniti o posljedicama ovog prijedloga Zakona na već bitno narušen i ugrožen obalni eko sustav posebno ogromnim pritiscima za gradnju i gospodarsko iskorištavanje mora, a bez poštivanja Ustavnom garantirane posebne skrbi o obali, otocima i moru. Gdje su naime Ustavom i ovom Direktivom osigurani uvjeti POSEBNE brige? U vremenu javne rasprave u predbožićno vrijeme i u medijskoj pomami isključivo za svjetskim nogometnim prvenstvom kad se sve drugo u medijima stavlja u drugi plan? Ne pratim javnu televiziju ali uvjerena sam kako se protivno i njenoj svrsi za koju je plaćena iz pretplate građana i dužna informirati o za građane izuzetno važnih predmetima u tijeku, što pomorsko dobro svakako je, do sad uopće novi prijedlozi ovog zakona nisu pojavili u ozbiljnom i sustavnom informiranju građana; što hitno također tražim ispraviti ili me demantirajte poveznicama na dnevnike HTV a i bar jednu posebnu emisiju u kojima su se ljudi mogli informirati o savjetovanju sa javnošću o izmjenama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama? Ovaj prijedlog izmjena suprotno IIP i Planu Plavi rast također predstavlja izuzetno opasne intencije vlasti RH da se povinuje ogromnim zahtjevima privatnih, većinom stranih ili domaćih „predstavnicima“ (paravana) stranih investitora, za omogućavanje po vlastitom zahtjevu izdanim lokacijskim dozvolama predviđenih recimo netom završenog, praktično istodobnog, neadekvatnog savjetovanja o Prijedlogu Zakona o prostornom uređenju koji prijedlogom članka 41. unosi zakonom još neviđeno korištenje pomorskog dobra po vlastitim zahtjevima i preferensama vlastitih gospodarskih koristi, a bez mehanizama zaštite pomorskog dobra kao općeg dobra svima jednako dostupnog u skladu korištenja na načine koji su do nedavno uredno funkcionirali i omogućili i gospodarski razvoj i još kakvo takvo očuvanje prostora pomorskog dobra i obala otoka, što kombinacijom ovih dvaju zakona i nažalost lošom praksom kojoj svjedočimo posljednjih godina nije više slučaj. Ovakvi zakonodavni pritisci unijeli bi, naprotiv dodatne tektonske nepravilnosti u (ne)osiguravanju pravne sigurnosti korištenja pomorskog dobra za razne dionike koji na obalnom i morskom dijelu. Podsjećam kako Ustavom Republike Hrvatske, ali i sukladno tisućljetnom pravnom poretku korištenje pomorskog dobra, ali i otoka općenito, pod posebnom pravnom zaštitom kao opće dobro, a gospodarsko korištenje treba biti tako da ne ometa druge vrste korištenja, osim na malim, strogo reguliranim, izdvojenim dijelovima zbog posebnih svrha; vojne, sigurnosne, brodograđevne i sl. Turističko korištenje koje bi ometalo druge dionike u slobodnom korištenju pri tome je izuzetno neprihvatljivo ne samo po tradiciji ovdašnjeg stanovništva, te po pozitivnom propisima, naposljetku Ustavu Republike Hrvatske, već se pokazalo kontraproduktivnim na drugim prostorima EU zbog čega su spomenute EU Direktive i strategija Plavi rast izričito naglasile potrebu zadržavanja dobrog stanja okoliša i neizostavno uključivanje SVIH dionika, posebno šire javnosti u planiranju korištenja ovih prostora što se ovakvim nedostatnim savjetovanjem ne omogućava, pa je ovakva provedba savjetovanja sa javnošću u direktnoj suprotnosti sa intencijom nacionalnih i EU pozitivnih propisa zbog kojih je propisana. Budući će ovaj prijedlog Zakona stavljen na javno savjetovanje, bez stvarnog omogućavanja javne rasprave, a koja je i po mojem osobnom iskustvu zbog kojeg sam reagirala prema zakonodavcu bilo čak potpuno onemogućeno u određenom vremenu e-savjetovanja , što je vrlo štetna već možemo primijetiti praksa ove Vlade RH (budući se jednako odvilo i kod prijedloga izmjena Zakona o prostornom uređenju netom zatvorenog, skrivanog, SKRAĆENOG savjetovanja sa javnošću) smatram kako je ovo nametanje vrlo štetnih praksi i prijedloga zakonskih odredbi koje bi u budućnosti nanijele nesagledive posljedice na prostoru obalnog, morskog i podmorskog dijela Republike Hrvatske , osobito u pogledu recimo utjecaja na osjetljive obalne i otočne sredine ukoliko bi se dozvolilo ovakvo nametanje vrlo opasnih mogućnosti dobivanja dozvola za gospodarsko korištenje po vlastitom zahtjevu primjerice u člancima 40. i 41. prijedloga spomenutog paralelnog Zakona o prostornom uređenju koje je u koliziji sa ovim što (prividno) komunicira ova Vlada RH u upitnim pokušaju javne rasprave održanom nedavno u Splitu, gdje nas se pokušava uvjeriti kako ovaj prijedlog Zakona nije pritisak na privatizaciju pomorskog dobra – što nažalost u kombinacijama sa drugim „kukavičjim jajima“ , odnosno također podmetnim zakonima po upitnim procedurama donošenja, kao što je Zakon o prostornom uređenju ili već nametnutog Zakona o koncesijama potpuno neprimjerenima dugogodišnjoj prethodnoj praksi koncesija na pomorskom dobru, razvidno je da je ovaj nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama u svojoj osnovi temelj mogućnosti privatizacije na pomorskom dobru. Što bi kao posljednjoj vrijednosti koja je ostala nakon privatizacije gospodarstva i poljoprivrednih površina u državnom vlasništvu, te izvora voda recimo putem svi već vide protuustavnih radnji kod poduzeća Agrokor dovelo do potpunog lišavanja građana Hrvatske njihovog Ustavom zagarantiranom i tisućljetnom tradicijom stečenih prava na obali, otocima, moru kao slobodnog općeg dobra, svima na zajedničku upotrebu i korištenje sukladno načelu neometanje i posebne skrbi. Bilo kakvo nametanje gospodarskog korištenja prostora, posebno otočnih i onih pomorskog dobra bez konsenzusa, također je protivno je Direktivama EU na koje se ovaj prijedlog poziva što već u startu prijedlog čini kontradiktornim, te unosi nove načine dezavuiranja dugogodišnje pozitivne pravne prakse da su se građenje i građevine na pomorskom dobru u pravilu smatrale nelegalnima i u tom smislu prijedlog nacrta predstavlja unošenje nereda i nepoštivanje načela uključivosti u uobičajenom korištenju obale i pomorskog dobra. Pod uobičajeno ne smatram ono što se događa posljednjih godina kad svi svjedočimo suludoj praksi preizgrađivanja, betonizacije, legalizacija nasipanja u more i inih suludih praksi uništavanja pomorskog dobra. Pomorsko se dobro ne desetljećima, pa ni stoljećima već tisućljećima poštivalo i čuvalo na ovim prostorima kao zajedničko dobro, na kojem se nisu mogle odvijati privatne aktivnosti koje bi drugima umanjivale jednako pravo korištenja tog prostora osim u doista izdvojenim i strogo reguliranim slučajevima, što kod ovog skrpanog, dopunjenog i nesređenog prijedloga zakona nije slučaj već upravo suprotno: dodatni nered, nesigurnost i degradacija materije koju bi (napokon) trebalo urediti. Prestanite u praksi vlasti sami sebi konfrontirati propise i nanositi štete materiji koju redovito, tako i ovom prijedlogom zakona prenormirate i degradirate. More, obala, podmorje ne zaslužuju ovakav izdajnički odnos vlasti jer predstavljaju posljednje što ovaj narod još stvarno posjeduje i na čime možemo temeljiti život budućih generacija hrvatskog naroda ako ga se izdajnički ne privatizira i ne uništi, a što bi se ponavljam ovakvim kumulativnim primjenama odredbi ovog i spomenutih Zakona o koncesiji i Zakona o prostornom uređenju neminovno dogodila tragedija u pogledu njegovog očuvanja za buduće generacije koje bi izvlastili i ostavili nepovratno devastiran prostor kao što se može vidjeti na obali recimo Španjolske i Francuske što bi bio zločin ponoviti u Hrvatskoj. Iz ovih razloga kao i zbog nepostojanja zbog namjernog zataškavanja i neorganiziranja javnih rasprava uživo među građanstvom, odnosno nepostojanja uključivosti svih zainteresiranih dionika, zbog kontroverzi u radu radne skupine za njegovo donošenje koja se od nacrta distancirala, sa danima kad pristup e savjetovanju pojedinim građanima nije bio uopće omogućen, kad nije omogućeno komentiranje nacrta prijedloga Zakona posebno po člancima (što je jedna od osnovnih intencija e-savjetovanja bez kojih potpuno gubi svoj smisao) tražim odbacivanje ovakvog prijedloga nacrta Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, kao protuzakonit i krenimo napokon u uređivanje pitanja pomorskog dobra kao jednog od najvrjednijih prostora RH, na transparentan, uključiv način sukladno svim pozitivnim propisima koji vrijede u Hrvatskoj i EU. Stoga tražim odbacivanje ovog prijedloga Zakona i upućivanja na prethodno provođenje informiranih širokih javnih rasprava, panela i savjetovanja na kojima bi se postigao konsenzus svih dionika prostora, sa posebnom dodatnom pažnjom poštivanja Ustavom zagarantirane zaštite i potrebe očuvanja otočnih prostora i pomorskog dobra kao općeg i svima dostupnog pod jednakim uvjetima kako je intencija svih strategija i direktiva EU za ovakve prostore. Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22). - Savjetovanje o NPZ u trajalo je 30 dana i svi zainteresirani dionici mogli su sudjelovati u istom.
429 Marjan Sikora Morska plaža hotela, kampa i turističkog naselja, Članak 84. Ovu kategoriju plaža treba ukolniti, jer je kontradiktorna. Hotel, kamp i turističko naselje su objekti u privatnom vlasništvu, dok je plaža javni objekt. Na ovaj način se stvara zabuna i kod ljudi se budi strah od početka privatizacije plaža. Prihvaćen Izmijenit će se naziv plaže
430 Mario Škrapić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Ovakav zakon apsolutno ne dolazi u obzir bez ikakvog javnog referenduma. Ovo je jasno namijenjeno uzimanju više novaca od turizma, ide na štetu nama Hrvatima a bez da imamo nekakve koristi od toga. Nije prihvaćen Predmetni Zakon donosi se u redovitoj zakonodavnoj proceduri, kako je i određeno u Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2022. godinu.
431 Marina Štembergar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Apsolutno nedopustivo, javno dobro mora ostati JAVNO DOBRO i kao takvo se zaštiti Ustavom. Primljeno na znanje Komentae ne sadrži konkretnu primjedbu, Zakon uređuje pomorsko dobro koje je opće dobro, a ne javno dobro.
432 Marijan Ciprijan GLAVA III., ODREĐIVANJE GRANICE POMORSKOG DOBRA Članak 23. stavak 5. Izuzeti dio nekretnine bi trebalo prvo vratiti vlasniku (ako postoji i posebno ako se radi o jedinici lokalne samouprave) koji je bio upisan prije utvrđivanja granice pomorskog dobra. U slučaju da nije moguće utvrditi tko je bio vlasnik prije utvrđivanja granice pomorskog dobra građevina bi trebala postati vlasništvo RH. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer pomorsko dobro ne može biti u vlasništvu niti su eventualni upisi vlasništva na pomorskom dobru valjani upisi da bi upisani "vlasnik" uopće imao ikakva prava, stoga eventualnom izmjenom granice pomorskog dobra izuzeti dio pomorskog dobra može biti isključivo predmetom vlasništva Republike Hrvatske.
433 MARIJA LUGARIĆ GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA u čl. 54 je potrebno predvidjeti situaciju u kojoj predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ne imenuje Stručno povjerenstvo za koncesije. Takvih je primjera bilo ljeti kada se zbog sukoba u predstavnickom tijelu nisu imenovala (tadasnja) vijeca za koncesijska odobrenja, ali su ljudi uredno obavljali gospodasrku djelatnos na pomorskom dobru bez ikakve dovole,a propis to nije predvidio pa nije bilo n osnove za kaznjavanje tj. poduzimanje mjera. Primljeno na znanje Problematika se ne uređuje ovim NPZ-om, već Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi
434 MARIANA BUCAT GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE U članku 7 stoji kako Republika Hrvatska može poduzimati sve radnje radi zaštite pomorskog dobra protiv osoba koje su koristile pomorsko dobro bez pravne osnove ili ga uzurpirale, devastirale i sl. te svojim radnjama prouzročile štetu. To bi bilo divno kad bi Republika to bila u stanju. Ja joj želim da dođe u takvo stanje. To je za ubuduće. Međutim, postoje kilometri obale koja je već devastirana! Radi toga bi najprije trebalo da se u pojmovnik stavi definiciju devastirane obale, opis šta devastirana obala jest, opis načina kako da se obala vrati u funkcionalno stanje, utvrdi način kako da se stavi zabilježba na takvu nekretninu, sve kako bi se onemogućilo davanje u koncesiju devastirane obale dok se devastirano stanje ne poboljša. Zabilježba o devastaciji bi učinkovito osigurala da se nađe krivac za devastaciju. Naime, onaj kojem koncesija treba, on bi tako morao prvo dovesti obalu u primjereno stanje pa tek onda podnositi zahtjev za koncesiju. Bilo bi uputno razmisliti o registru devastiranih nekretnina koje su vlasništvo Pomorskog Dobra. Djelomično prihvaćen Republika Hrvatska navedena je kao aktivno i pasivno legitimirana osoba, ovlaštena pokretati i voditi postupke pred svim upravnim i sudskim tijelima, zastupana po nadležnom državnom odvjetništvu. NPZ-om se propisuje da nitko ne može steći nikakva prava, uključujući i pravo koncesije, na pomorskom dobru koji je nezakonito koristio i upotrebljavao.
435 MARIANA BUCAT Morske plaže, Članak 79. Skaredna logika zakonodavca da je obala tu radi turizma, pretpostavljam "elitnoga" pa je cijeli prijedlog Zakona u takvom odurnom tonu slikovita je i u slijedećem primjeru. Zahtjev za ishođenjem koncesije može se podnijeti za plažu koja po svom položaju čini funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu s birtijom ili hotelom, bilo da je u naselju, bilo da je izvan naselja. Skraćeno rečeno. Iz ovoga proizlazi da je birtija ili hotel taj koji određuje obalu. Naravno, nije plaža u položaju nego je hotel u položaju - da se prilagodi plaži, da ostavi dovoljno mjesta prolaz interventnim vozilima, dovoljno širine za šetnju građana, da se osigura dostatna širina za sunčanje, da se osigura hladovina i slično. Ovo su uvjeti koji bi se morali preispitivati kod zahtjeva za ishođenje koncesije na plažu. Kad ne bi bilo mudrije SASVIM UKINUTI koncesije na plažu, onda bi slijedeće bila zdravorazumska logika: Zahtjev za ishođenjem koncesije može podnijeti hotel ili birtija ako taj hotel ili birtija po svome položaju ima ispravan odnos s prirodnom, uređenom ili devastiranom plažom, a taj odnos se utvrđuje u upravnom postupku, recimo, ishođenja lokacijske dozvole. Primljeno na znanje Komentar ne sadrži konkretnu primjedbu, stoga nije moguće dati odgovor
436 MARIANA BUCAT GLAVA III., ODREĐIVANJE GRANICE POMORSKOG DOBRA Lijepo je reguliran prihvat otpada s plovnih objekata i predaja otpada osobi koja obavlja djelatnost gospodarenja otpadom, sukladno propisu kojim se uređuje gospodarenje otpadom. Jedino je zakonodavac potpuno zaboravio ili uopće ne zna da postoje škovace koji plutaju po moru, a čiji je autor nepoznat. Tzv. morski otpad. Valjalo bi se barem potruditi pronaći kakvu pravnu osobu koja bi se povremeno pobrinula i za taj otpad. Ili će se tu zakonodavac oslanjati na volonterske akcije mještana, udruga i građanskih inicijativa?! Primljeno na znanje Redovno upravljanje pomorskim dobrom za koje je nadležna jedinica lokalne samouprave osobito uključuje redovno održavanje pomorskog dobra.
437 MARIANA BUCAT PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA Uvodna objašnjenja su senzacionalna. Na primjer: "Uvodi se pravo i dužnost sudjelovanja ministarstva nadležnog za poslove pomorstva u postupku izrade i donošenja svih dokumenata i akata prostornoga uređenja koji obuhvaćaju područje pomorskog dobra." Znači, vi niste primijetili da je i do sada bila praksa da se već u ODLUCI o izradi plana utvrdi potreba da Ministarstvo pomorstva sudjeluje kao javnopravno tijelo?! To što vi zove pravo i dužnost, to je uvedeno već odavno. Helou, ne trebate radi toga mijenjati zakon. Primljeno na znanje Bilo je potrebno izrijekom odrediti sudjelovanje ovog Ministarstva u izradi akata prostornoga uređenja, upravo zbog toga što Ministarstvo nije bilo uključeno u pojedinim slučajevima.
438 MARIANA BUCAT GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA U nabrajanju aktivnosti za koje se može dati koncesija je vjetroelektrana. Članak 52. Pa dobro, jeste li vi normalni? Prva vjetroelektrana na u Splitsko - dalmatinskoj županiji je izazvala požar par dana nakon što je smontirana. Vjerojatno više ni ne proizvodi struju jer je besmislena na svakom mogućem ovdašnjem vjetru. Normalan zakonodavac bi napravio popis za šta se sve ne smije izdati koncesija pa bi onda na tom popisu obavezno trebale biti vjetroelektrane. Isto je i s punjenjem bazena morskom vodom. Za Gospu blaženu, šta će bazeni s morskom vodom kad je ispred svakoga more s morskom vodom - more kojem ne treba održavanje, kojem ne treba struja, treba ga samo pustit na miru?! Nije prihvaćen Žao nam je zbog neugodnog iskustva s vjetroelektranom, no veća zastupljenost alternativnih izvora energije jedan je od ciljeva RH i cijele EU. Postoje razlozi medicinske, terapijske i druge naravi zbog čega za morskom vodom postoji gospodarski interes.
439 MARIANA BUCAT GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA U dijelu sastavnice i pojavnosti pomorskog dobra (članci 12-18) prva tema je nasip, druga svetionici, treća građenje, četvrta prostorno uređenje i gradnja. Ovo je struktura koju bi moja pokojna baba ovako bila napisala. Šta joj prvo padne na pamet pa to izvali. Potpuno je izostavljena sastavnica priroda. Prirodna obala koja ima funkciju da u njoj postoji stanište životinja i biljaka. Nije prihvaćen Prirodna obala dio je pomorskog dobra i koristi se sukladno prirodi i namjeni.
440 MARIANA BUCAT GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA U nabrajanju aktivnosti za koje se može dati koncesija je vjetroelektrana. Članak 52. Pa dobro, jeste li vi normalni? Prva vjetroelektrana na u Splitsko - dalmatinskoj županiji je izazvala požar par dana nakon što je smontirana. Vjerojatno više ni ne proizvodi struju jer je besmislena na svakom mogućem ovdašnjem vjetru. Normalan zakonodavac bi napravio popis za šta se sve ne smije izdati koncesija pa bi onda na tom popisu obavezno trebale biti vjetroelektrane. Isto je i s punjenjem bazena morskom vodom. Za Gospu blaženu, šta će bazeni s morskom vodom kad je ispred svakoga more s morskom vodom - more kojem ne treba održavanje, kojem ne treba struja, treba ga samo pustit na miru?! Primljeno na znanje Komentar ne sadrži konkretnu primjedbu, stoga nije moguće dati odgovor.
441 Mara Kolić Pustić GLAVA III., INSPEKCIJSKI NADZOR Stvarnost u mom gradu je da su komunalni redari nemoćni suprotstaviti se komunalnom neredu. Smatram da je pogrešno službu koja se jedva nosi s komunalnim problemima opteretiti nadzorom nad pomorskim dobrom gdje se pojavljuju puno ozbiljniji i moćniji igrači. Smatram potrebnim ojačati državni inspektorat i predvidjeti dovoljan broj inspektora koji će štititi pomorsko dobro. Nažalost u Dubrovniku ne postoji građevinski inspektor, trebalo bi ih bar pet da se počnu rješavati nagomilani problemi, a predlagatelj zakona kao ozbiljan prijedlog donosi da pomorsko dobro čuva i nadzire komunalni redar. Zaštita općeg dobra koja je ustavna kategorija postaje time komunalni problem. Primljeno na znanje Ovim Zakonom ne uređuje se Državni inspektorat.
442 Mara Kolić Pustić Načelo zadovoljavanja javnog interesa, Članak 86. Članak 86. služi podizanju vrijednosti i investicijske privlačnosti još neizgrađenih turističkih zona kroz mogućnost prioritetnog zaposjedanja obale. Ovakvim zakonskim prijedlozima pogoduje se mešetarima zemljištem dok interesi države društva i lokalne zajednice ostaju po strani. Za zemlju koja je već sada ovisna o monokuturi turizma, koja proždire krajolik i prirodne resurse, potrebno je preispitati opravdanost izgradnje i aktiviranja novih turističkih zona i apartmanskih resorta prije nego li se na ovakav način zakonski omogući još veći stupanj/postotak koncesioniranja obale. Mišljenja sam da pomorsko dobro koje je u naravi nedirnuta obala ne smije biti predmet koncesija i funkcionalnih cjelina mešetarskih resorta. Prihvaćen Zakon ne dopušta ograđivanje plaže. Cijela plaža je dostupna svima, a postoci govore o obuhvatu plaže na kojem koncesionar može obavljati gospodarske djelatnosti temeljem koncesije.
443 Mara Kolić Pustić Javna morska plaža, Članak 83. Ponavljam ovdje izvrstan komentar KEKS-a na Članak 83: Služi li plaža ugostiteljskoj djelatnosti ili je pak ugostiteljska djelatnost u funkciji plaže i ljudi? Je li svrha ovog zakona očuvanje i zaštita općeg dobra ili njegova još brža komercijalizacija? Primljeno na znanje Zakon ne dopušta ograđivanje plaža. Cijela plaža je dostupna svima te služi svima.
444 Mara Kolić Pustić Uređena morska plaža, Članak 81. U članku 82. se donosi neprihvatljiva podjela morskih plaža. Svaka plaža mora biti definirana kao javna plaža jer je to da je javna obilježje svake plaže. Nije moguće da nešto što je opće dobro se nominalno u zakonu nazivati: plaže hotela, kampa i turističkog naselja. Ovime se nešto što je pomorsko dobro koje pripada svima terminološki izvlašćuje u svrhu prioritetnog korištenjima turističkim tvrtkama? Prihvaćen Izmijenit će se naziv plaže
445 Mara Kolić Pustić MORSKE  PLAŽE, Morske plaže Predlažem brisanje rečenice iz članka 83. da javna plaža "služi većem broju ugostiteljsko-turističkih objekata i građana". Plaže su postojale duže od trajanja nekih država, a kamoli trgovačkih društava. Plaže su dio eko-sustava, društva i kulture življenja na obali, i one nisu tu da bi služile interesu ugostiteljsko-turističkih objekata. Ovakve rečenice ukazuju da predlagatelj zakona vidi pomorsko dobro kao tržišnu robu, a ne kao opće dobro. Nije prihvaćen Nesporno je da plaža koristi i ugostiteljsko - turističkim objektima, svima pod istim uvjetima.
446 Mara Kolić Pustić GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 65. je izrazito problematičan i neodrživ. Nije moguće dovesti pomorsko dobro u funkcionalnu i prostornu cjelinu s turističko - ugostiteljskim objektom koji se pored njega nalazi , kako to pokušava predlagatelj zakona, jer se time vlasnicima ugostiteljsko-turističkih objekata pokušava osigurati nekakav prioritet u korištenju pomorskog dobra ili podrazumijevanje nekakvih posebnih prava koje vlasnik tih čestica ili objekata ima. U ovom članku leži opasnost da pomorsko dobro i njegova mogućnost prioritetnog koncesioniranja (kroz konstrukciju forme prostorno funkcionalnih cjelina) služi mešetarskom podizanju vrijednosti bilo postojećih turističko-apartmanskih objekata, bilo još neizgrađenih turističkih zona u izdvojenim građevinskim područjima. Njima bi se tim manevrom dalo dodatnu tržišnu vrijednost, a mešetarima zemljištem uz obalu priliku za dodatnu brzu zaradu. Posljedice ovakve formule " funkcionalnih i prostornih cjelina" mogu biti devastirajuće za Jadran, ali i za stanovništvo koje na obali živi jer si postaju odvojeni, izvlašteni, izgurani izvan funkcionalnih cjelina budućih apartmanskih resorta. Nije prihvaćen NPZ omogućuje davanje koncesije na zahtjev vodeći računa da se time ne narušava tržišno natjecanje, a kao uvjet za dobivanje koncesije bez provođenja javnog prikupljanja ponuda propisuje da naknada za koncesiju ne može biti niža od dvostruke naknade postignute na natječaju za takav, odnosno sličan predmet koncesije u godini koja prethodi godini podnošenja zahtjeva. Navedeno je u skladu sa krovnim Zakonom o koncesijama koji omogućuje davanje koncesije na zahtjev u slučajevima kada postojeća i/ili planirana gospodarska aktivnost gospodarskog subjekta na određenoj lokaciji čini s predmetom koncesije za koju se zahtjev podnosi neodvojivu tehnološku ili funkcionalnu cjelinu
447 Mara Kolić Pustić GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Odredbama članka 62. stavka 1. i 5. kojima se predviđa mogućnost davanja prava građenja trećim osobama ugovorom o koncesiji, gubi se smisao davanja same koncesije i otvara mogućnost zlouporabe pomorskog dobra. Ovime pomorsko dobro postaje predmetom trgovine, a to nije u skladu s Ustavom RH. Nije prihvaćen Potkoncesija se daje uz prethodnu suglasnost davatelja koncesije, a potkoncesionar mora ispunjavati sve uvijete kao i koncesionar. Radi se primjerice o izgradnji benzinske postaje u luci nautičkog turizma. Institut uređen i Zakonom o koncesijama.
448 Mara Kolić Pustić UPOTREBA I GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA, GLAVA II. Smatram da je potrebno brisati čitav Članak 62. - potkoncesija. Davanje općeg dobra u koncesiju bi trebao biti rijetki presedan i iznimka. Ukoliko koncesionar ne zadovoljava sve uvjete za biti koncesionar, te ako zbog toga traži još nekog za potkoncesiju, on u naravi naplaćuje, preprodaje nekoj trećoj, a možda i četvrtoj osobi svoju privilegiju koju je dobio od javnog tijela. On doslovno time trguje pravima koja se tiču pomorskog dobra. Ovaj članak je otvoreno lovište za zlorabu prava. Nije prihvaćen Potkoncesija nema veze s neizvršavanjem obveza koncesionara, ako koncesionar ne ispunjava obveze oduzet će mu se koncesija, a tim automatizmom prestaje i potkoncesija na pomorskom dobru.
449 Mara Kolić Pustić GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Prirodna obala ne smije biti predmet koncesija i novih zahvata na pomorskom dobru. Dosada smo već konzumirali više obale u jednoj generaciji nego sve generacije prije nas. Pogrešnim pristupom smatram dijelove zakona gdje se nedirnute dijelove obale planira upogoniti kao nekakve funkcionalne cjeline neizgrađenih turističkih resorta i kompleksa, Ovim zakonom to treba zabraniti, a ne omogućiti. Već sada je RH poput nekih karipskih država na 17% prihoda proračuna koji dolaze od turizma. Otisak turizma na okoliš treba smanjivati, a ne zakonski omogućavati i predviđati nove načine za turistifikaciju novih dijelova obale. Primljeno na znanje Nije cilj ovog NPZ-a da "turistificira" nove dijelove obale, već da uspostavi sustav zaštite, kontrole i nadzora nad pomorskim dobrom.
450 Mara Kolić Pustić UVODNE ODREDBE, Članak 1. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama ne smije se donijeti bez prethodno donesenog Plana prostornog planiranja morskog područja, a to je obveza RH po Direktivi 2014/89/EU od 29. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje, po kojoj se prostorni planovi morskog područja moraju donijeti što prije moguće, a najkasnijem 31. ožujka 2021. Omogućavanje još bržeg i lakšeg konzumiranja koncesija i različitih betonskih zahvata na obali koja je nedirnuta, bez procjene na koje sve to načine ugrožava održivost upravljanja pomorskim dobrom, ne smije se zvati ni integralnim ni trasnparentnim, a ni kvalitetnim. Ovime postajemo još ovisniji o prekomjernom turizmu, tu svoju ovisnost planiramo platiti javnim dobrom i nedirnutom obalom. Zato je ovaj Zakon suprotan cilju uspostavljanja integralnog kvalitetnog i transparentnog sustava zaštite upravljanja i korištenja pomorskog dobra. Pomorskom dobru se pristupa kao resursu kojeg se planira konzumirati bez procjene koje to štete može izazvati. Primljeno na znanje Donošenje Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama nije vezano na donošenje Prostnornog planiranja mora. Izrada i donošenje navedenog Plana nije u nadležnosti ovog Ministarstva.
451 Majda Rubić Postojeće granice pomorskog dobra, Članak 220. Pohvalno je da se pristupilo uređenju ovog pitanja po uočenom nadzoru nadležnih inspekcija kao posljedica jačanja gospodarske aktivnosti na obali, ali pojačana je i privatizacija malih otoka. Ako su koncesije glavni pravni institut za gospodarsko korištenje pomorskog dobra, u tome je zakonski prvokup glavni institut zaštite malih otoka od daljnje privatizacije (potrebno je usklađivanje sa Zakonom o otocima). Uređivanjem prvokupa dodatno bi se uredilo da se kocesijski sustav prilagodi specifičnostima gospodarskog korištenja pomorskog dobra koje čini more i otoci kao područje od osobitog nacionalnog značaja. Utvrđivanjem granice pom.dobra čitav otočić ili njegov dio (u privatnom vlasništvu) postaje opće dobro i sljedno, extra commertium. Zahtjevi za prodaju nekretnina nisu u postupku prvokupa jer nisu utvrđene granice pomorskog dobra. Ako posebni zakon nije drugačije uredio podredno se može primijeniti opća pravila o kupoprodaji s pravom prvokupa iz ZOO-a. Napominje se, istekom moratorija za strance za stjecanje nekretnina po SSP-u (s 1.7. 2023.), Europska komisija upozorava države članice o brojnim špekulacijama kao i o štetnim koncentracijama posjednika, te o primjeni novih uvjeta o slobodnom tržištu EU-a. Stoga, naglašava da imaju nadležnosti i dikreciju u reguliranju svojih tržišta nekretnina nacionalnim zakonima. (Komunikacija Komisije 2017/C 350/5) Primljeno na znanje Komentar ne sadrži konkretnu primjedbu.
452 Maja Koroman Morske plaže, Članak 79. Članak 83. Predlaže se brisati dio stavka 1. članka 83. na način da isti glasi: (1)Javna morska plaža je samostalna, uređena morska plaža, infrastrukturno opremljena, a služi svim građanima. Plaže nisu tu zbog hotela, kampova i turističkih naselja, niti je njihova funkcija istima služiti. Članak 84. Komentar: Tražimo brisanje ovog članka. Brisanje pojma morske plaže hotela, kampa i turističkog naselja. Ovaj članak u kombinaciji sa čl. 82. i čl. i čl.65(2) koji omogućuje koncesije na zahtjev vodi ka privatizaciji pomorskog dobra! Članak 86. Predlaže se brisati stavke 2. i 3. članka 86. Tražimo da se nedvosmisleno zabrani isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra. Prihvaćen Članak 83. Nesporno je da plaža koristi i ugostiteljsko - turističkim objektima, svima pod istim uvjetima. Članak 84. Izmijenit će se naziv plaže. Članak 86. Zakon ne dopušta ograđivanje plaža. Cijela plaža je dostupna svima, a postoci govore o obuhvatu plaže na kojem koncesionar može obavljati gospodarske djelatnosti temeljem koncesije.
453 Maja Koroman Morska plaža hotela, kampa i turističkog naselja, Članak 84. Članak 84. Komentar: Predlažem brisanje ovog članka. Brisanje pojma morske plaže hotela, kampa i turističkog naselja. Prihvaćen Izmijenit će se naziv plaže
454 Maja Koroman Načelo zadovoljavanja javnog interesa, Članak 86. Članak 86. Predlaže se brisati stavke 2. i 3. članka 86. Tražimo da se nedvosmisleno zabrani isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra. Prihvaćen Zakon ne dopušta ograđivanje plaže. Cijela plaža je dostupna svima, a postoci govore o obuhvatu plaže na kojem koncesionar može obavljati gospodarske djelatnosti temeljem koncesije.
455 Maja Koroman Javna morska plaža, Članak 83. Članak 83. Predlaže se brisati dio stavka 1. članka 83. na način da isti glasi: (1)Javna morska plaža je samostalna, uređena morska plaža, infrastrukturno opremljena, a služi svim građanima. Plaže nisu tu zbog hotela, kampova i turističkih naselja, niti je njihova funkcija istima služiti. Djelomično prihvaćen Izmijenit će se naziv plaže
456 Maja Koroman GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 86. Predlaže se brisati stavke 2. i 3. članka 86. Tražimo da se nedvosmisleno zabrani isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra. Djelomično prihvaćen Zakon ne dopušta ograđivanje plaža. Cijela plaža je dostupna svima, a postoci govore o obuhvatu plaže na kojem koncesionar može obavljati gospodarske djelatnosti temeljem koncesije
457 Maja Koroman GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Predlaže se u članku 42. dodati alineju – imenuje Povjerenstvo za granice pomorskog dobra Članak 43. Komentar:Treba dodati da u planu treba navesti ime ovlaštenika, datuma početka i roka dozvola i koncesija, te iznos naknada. Članak 45. Komentar: Ovim prijedlogom Zakona se favoriziraju koncesije na uređenim plažama jer država ima veće financijske koristi od koncesija, dok naknade za dozvole idu isključivo JLS I JLRS. Neke su plaže uređene javnim novcem i njihovo se održavanje plaćalo do sada naknadama za koncesijska odobrenja za puno malih djelatnosti. Smatramo da na uređenim plažama izgrađenim javnim novcem ne bi trebalo davati koncesiju jednom poduzetniku. Članak 55 (4) Smatramo da svaka koncesija koja traje duže od 50 godina je zapravo vlasništvo. Kakva se to investicija ne može amortizirati u 50 godina? Rok na koji se daje koncesija utvrđuje se Studijom opravdanosti davanja koncesije, posebno vodeći računa da rok na koji se koncesija daje ne ograničava tržišno natjecanje. Takva odredba nije u skladu s Direktivom 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji, jedno od bitnih obilježja koncesije jest njezina vremenska ograničenost. Države članice svojim implementacijskim mjerama moraju predvidjeti da se koncesija uvijek dodjeljuje na određeno vrijeme, koje već u dokumentaciji za nadmetanje mora biti istaknuto ili u njoj treba biti jasno naznačeno da je trajanje koncesije predmet pregovora u postupku dodjele koncesije. Napokon, Direktivom 2014/23/EU nije regulirana mogućnost produljenja koncesije. Njome se striktno propisuje da je produljiti trajanje koncesije dopušteno samo ako je u dokumentaciji za nadmetanje izričito utvrđena takva mogućnost izmjene ugovora o koncesiji. Stoga je Nacrt novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama potrebno uskladiti sa spomenutim europskim propisom. Članak 59. Predlaže se izmijeniti članak 59. stavak 1. na način da isti glasi: Davatelj koncesije dužan je, ukoliko koncesija na pomorskom dobru uključuje provedbu zahvata u prostoru, sukladno propisima koji uređuju prostorno uređenje i zaštitu okoliša, do dana slanja obavijesti o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru ishoditi potrebna rješenja sukladno propisima kojima se uređuje zaštita okoliša i lokacijsku dozvolu. Nije prihvaćen U postupku javnog savjetovanja izmijenjene su odredbe o Povjerenstvu za granice pomorskog dobra, stoga primjedba nije primijenjiva. U planu upravljanja će biti navedena djelatnost i sredstvo za obavljanje, a tek po zaprimanju i ocjeni ponuda te izbotru najboljeg ponuditelja će se ti podaci moći znati. Naknada i rok će biti poznati i u trenutku objave plana. Svaka JLS, tj njegovo predstavničko tijelo, u postupku izrade Plana imat će priliku opredjeliti se u vezi upravljanja plažama. Vlasništvo je vremenski neograničeno, a vremenski neograničeno pravo i pravo dano na dugi određen rok nikako nisu isto. Direktiva poznaje izmjene ugovora o koncesiji, a izmjene regulira i Zakon o koncesijama. Ne prihvaća se odredba iz članka 59. jer je preduvjet izdavanja lokacijske dozvole zadovoljenje svih posebnih uvjeta, pa tako i uvjeta iz područja zaštite prirode i okoliša.
458 Maja Koroman UVODNE ODREDBE, Članak 2. Predlaže se izmijeniti članak 2. točku 20. na način da isti glasi: nasipavanje mora je ljudska radnja kojom se proširuje kopno u more. Nije prihvaćen Nasipavanje može biti prirodna ili ljudska radnja.
459 Maja Đerek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA čl. 14. dakle, sve ono što nije nezakonit nasip je prirast pomorskog dobra, što u praksi znači da će prirast pomorskog dobra biti i nešto što je možda nasuto 1800. godine. Ali, prijedlog ovoga zakona ne govori ništa o vremenskom ograničenju za nasipavanje da bi to bio prirast, kao ni dokazima kojima će se utvrditi "zakonito" nasipavanje. Primljeno na znanje Ovaj Zakon je odredio da se nasip vidljiv na DOF-u 5/2011 ili koji je do dana 21. lipnja 2011. godine evidentiran na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi smatra prirastom pomorskog dobra i u cijelosti je pomorsko dobro ako je namijenjen općoj upotrebi i služi za namjene u vezi s korištenjem mora.
460 Maja Đerek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Čl. 13. st.4. Iz kojeg razloga bi preostali dio bio upisan na Republiku Hrvatsku. Što ako je fizička, pravna osoba ili vrlo vjerojatno jls, u dobroj namjeri i s povjerenjem u zemljišne knjige ulagala u navedeni dio ? Koji je stvarni interes da se Republika Hrvatska upiše na navedene dijelove nekretnina, pogotovo ako se na istima nalaze infrastrukturni ili drugi projekti jls? Hoće li onda Republika Hrvatska održavati takve nekretnine kao i sve druge svoje nekretnine koje neodržava? Jesu li predviđena sredstva u proračunu za takve izdatke jer vlasništvo obvezuje? Je li itko razmišljao o troškovima ili će Republika Hrvatska prodavati takve nekretnine? Zbog ovog članka postoji opasnost od ponovne nacionalizacije pojedinih nekretnina, a svakako je dugogodišnji cilj da se broj takvih nekretnine smanjuje, a ne povećava. Uz to, nisu čvrsto određeni ni kriteriji za takvo postupanje pa će svakako doći do različite prakse i mogućnosti široke diskrecijske ocjene. Prihvaćen Republika Hrvatska, kao vlasnik nekretnina izvršavat će svoje pravo vlasništva na navedenim nekretninama u skladu s pravima i obvezama koji reguliraju to upravno područje.
461 Maja Đerek GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA čl. 13. st. 3. Nespretno i loše sročeno. Treba brisati jer se nasipavanje regulira u narednim stavcima pa je nasipavanje ipak dopušteno u nekim slučajevima, iznimno. Djelomično prihvaćen Razmotrit će se prijedlog izmjene izričaja.
462 Maja Đerek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Tražim omogućavanje komentiranja svakog članka Prijedloga Zakona posebno i produljenje krajnjeg roka e-savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM s mogućnošću komentiranja svakog članka. Prihvaćen Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
463 MAJA DUPLANČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA U čl.65 st.5 Visina naknade za koncesiju iz st 1. koja se utvrđuje studijom opravdanosti, te je nejasno određena, jer je određen minimum ali ne i maximum naknade, što je jako bitan podatak jer izravno utjeće na financijsku stabilnost subjekta koji je podnio zahtjev za koncesiju na zahtjev Prihvaćen Studija opravdanosti davanja koncesije dokument je detaljno propisan u Zakonu o koncesijama. Minimum koncesijske naknade primijenjuje se samo zbog toga što u navedenim slučajevima koncesije na zahtjev, gospodarski subjekt neće biti izabran temeljem javnog prikupljanja ponuda, već samo podnošenjem zahtjeva, uz dokazivanje ispunjavanja propisanih uvjeta.
464 LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ Morska plaža za posebne namjene , Članak 85. U članku 85., stavku 2. predlažem dodati tekst "ili ugovora o posebnoj upotrebi." Obrazloženje - na primjeru plaže za primjenu postupaka talasoterapije i helioterapije vidimo da se radi također o zahtjevima i potrebama posebnih grupa korisnika, u ovom slučaju osoba sa posebnim zdravstvenim potrebama (a ne samo kulturološkim kako je to kod nudista) pa molim da se to i kroz ovaj članak akceptira. Djelomično prihvaćen Plaže posebne namjene namijenjene su posebnim grupama korisnika te se mogu dati u koncesiju ili u posebnu upotrebu, ovisno o tome da li se djelatnosti na plaži obavljaju s ciljem stjecanja dobiti ili ne. Posebna upotreba plaže posebne namjene može se dati ustanovi javnog zdravstva za namjenu rehabilitacije osoba s invaliditetom, primjerice slijepih i slabovidnih osoba, paraplegičara i kvadrilpegičara. No ukoliko se radi o trgovačkom društvu koje rehabilitaciju obavlja s ciljem stjecanja dobiti isto može isključivo ishoditi koncesiju.
465 LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ GLAVA I., Instituti raspolaganja pomorskim dobrom Predlažemo da se u stavku (1) točki 1 izbaci riječ "javno" i da ostane samo zdravstvo iz razloga da u provedbi ne bi došlo do poistovjećivanja ove djelatnosti sa djelatnostima zavoda za javno zdravstvo. Naime, Lječilište Veli Lošinj kao pravna slijednica Dječje bolnice sa odjelom za odrasle ima interes kroz institut "posebne uporabe pomorskog dobra" organizirati preventivne i rehabilitacijske postupke primjenom talasoterapije i helioterapije na uređenoj plaži Kaciol u Velom Lošinju koju i danas kolokvijalno zovu "bolnička plaža". U slučaju da ostane sintagma "javno zdravstvo" stavlja nas se u situaciju pravne neizvjesnosti jer ćemo ovisiti o tumačenju službenika koji dobije naš predmet u rad što je javno zdravstvo - djelatnost koju obavljaju zavodi za javno zdravstvo ili zdravstvene usluge koje pružaju javne ustanove? Djelomično prihvaćen Pojam javnog zdravstva razmotrit će se dodatno u suradnji s Ministarstvom zdravstva Republike Hrvatske.
466 Luka Vukić Načelo zadovoljavanja javnog interesa, Članak 86. Distinkcija između pojmova "neizgrađeno naselje" i "izgrađeno naselje" je zaista nejasna i nepotrebna, te postavlja se pitanje njene namjene. Naposljetku, javno tijelo propisuje uvjete kategorizacije naselja, a samim time omogućava se potencijalna manipulacija u trenutku donošenja odluka (katastar, Ministarstvo graditeljstva). Prijedlog je navedeni kriterij eliminirati, jer se tako ukida mogućnost manipulacije, odnosno prava treba izjednačiti na 50:50. Bez obzira na gore navedeno, preostaje dilema kako temeljem predloženih udjela razgraničiti predloženi udio u morskom dijelu plaže Primljeno na znanje Komentar je nejasna i nije moguće dati odgovor.
467 Lucija Sekula NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Takva izmjena zakona o pomorskom dobru je nedopustiva i protuustavna. U jednoj demokratskoj zemlji, a što bi Hrvatska trebala biti, za takvo se važno pitanje mora pitati javnost kroz glasanje ZA ili PROTIV putem referenduma, a ne prepuštati manjini na vlasti kojima zasigurno pogoduje takav novi zakon. Samo pitajte i vidjet ćete da se većina zgraža na takav pokušaj izmjene zakona i nitko ga ne želi takvog te ga je potrebno ponovno napisati da nedvojbeno nema nikakvog isključivanja javnosti s pomorskog dobra niti nasipavanje, odnosno uništavanje prirodne obale koja ne pogoduje turistima za kupanje. Primljeno na znanje Predmetni Zakon donosi se u redovitoj zakonodavnoj proceduri, kako je i određeno u Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2022. godinu. Provedba referenduma propisana je Zakonom o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave
468 Lucija Puljak GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Svi koji odlučuju (kao članovi povjerenstava) o pomorskom dobru (ili bilo kojem prirodnom resursu) imaju osobitu odgovornost. Ta odgovornost mora biti označena u Zakonu. Koje će posljedice imati članovi povjerenstava zbog čijih se odluka dogodi devastacije na pomorskom dobru? Prihvaćen Utvrđenje odgovornosti članova povjerenstva za povrede počinjene u obavljanju službene dužnosti nisu predmet ovog Zakona
469 Lucija Puljak PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA U ocjeni stanja nigdje ne navodite problem ponašanja koncesionara na pomorskom dobru. Već su se i do sada smatrali vlasnicima, gradili, dograđivali, ograđivali, zagađivali... Kad se o tome obavijesti davatelj koncesije, on nije nadležan. kad se prijavi inspekcijskim službama, posljedice se ne znaju i ne vide. Zakoni su puni rupa i propuha i ako dopuštaju ovo što se događa, treba ih mijenjati! Ali, vi koji ste predlagatelji novog Zakona morate pokazati da se svjesni navedenih problema i da želite da se svaka nepopravljiva pogleška (devastacija) na pomorskom dobru kažnjava hitnim oduzimanjem koncesije i označavanjem dotičnog koncesinara nepodobnim za bilo kakvo upravljanje općim i javnim dobrom. Djelomično prihvaćen Upravo zbog navedenih problema, predviđeno su proširen je broj prekršaja u odnosu na sada važeći Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, tako da su sada i koncesionari odgovorni za kršenje odredaba Nacrta prijedloga Zakona, a izričito se propisuje i odgovornost davatelja da nadzire rad koncesionara i izvršenje ugovora o koncesiji.
470 Lucija Puljak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Zakon koji želite donijeti od krucijalne je važnosti za održivi razvoj Hrvatske. Ako je turizam najpropulzivnija ekonomska grana, a glavni turistički resurs je prirodna ljepota htvatske obale, ključni vam je motiv trebao biti: kako očuvati tu ljepotu i koristiti je na održivi način. A iz Zakona strši namjera što brže i što usmjerenije zarade, bez i najmanje razmišljanja o posljedicama. Prihvaćen Predmetnim Zakonom određuju se pojam i pravni status pomorskog dobra, zaštita pomorskog dobra, određivanje njegovih granica, evidencija i upis pomorskog dobra u katastru i zemljišnoj knjizi, imovinskopravna pitanja, upravljanje, upotreba pomorskog dobra, koncesije za gospodarsko korištenje pomorskog dobra, morske plaže, sidrišta i privezišta, pojam i razvrstaj morskih luka, lučko područje, lučke djelatnosti, luke otvorene za javni promet i osnivanje lučkih uprava, luke posebne namjene te nadzor nad provedbom ovog Zakona. Reguliranje turističke djelatnosti nije predmet ovog Zakona.
471 Lovre Zekan GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Prema predloženom članku 65. stavku (5) visina naknade za koncesiju za sportsku luku u sustavu vrhunskog sporta ne može biti niža od dvostruke naknade postignute na natječaju za takav, odnosno sličan predmet koncesije. Ovakav prijedlog nije logičan jer prema predloženom Zakonu se koncesije za sportske luke dodjeljuju prvenstveno za razvoj sporta, odnosno rekreaciju i razonodu domicilnog stanovništva. Osim toga, sportske luke ne ostvaruju dobit već sve prihode ulažu u razvoj sporta i unaprjeđenje lučke infrastrukture i suprastrukture. Dakle, koncesije za sportske luke se dodjeljuju za bavljenje sportom i rekreacijom, a ne za ostvarivanje dobiti kao što to može biti slučaj kod drugih vrsta koncesija, pa bi sukladno tome trebalo odrediti i odgovarajuću koncesijsku naknadu. Osim toga, sportske luke odnosno sportski jedriličarski klubovi su iznjedrili brojne vrhunske sportaše i olimpijce te tako doprinijeli međunarodnom ugledu Republike Hrvatske te promociji hrvatskog sporta, turizma i gospodarstva. Jedan od ciljeva sportskih luka djelujući kroz sportske klubove je odgajati i stvarati nove generacije sportaša. To treba odgovarajuće vrednovati. Zaključno, od sportskih luka se ne bi smjela tražiti dvostruko veća naknada za koncesiju, već nasuprot ona bi trebala biti i značajno manja u odnosu na koncesije koje se dodjeljuju za ostvarivanje dobiti. S poštovanjem, Lovre Zekan Prihvaćen Izmjenit će se odredba o dvostrukoj visini naknade.
472 Lokalna akcijska grupa u ribarstvu Istarska batana GLAVA V., LUKA POSEBNE NAMJENE PRIJEDLOG ZA DOPUNOM ČLANKA 148. Ovim putem tražimo dopunu čl. 148. prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama na način da se omogući privez gospodarskih plovila, točnije plovilima gospodarskog sektora ribarstva, u sportskim lučicama, u cilju stvaranja uvjeta nesmetanog funkcioniranja svih dionika sportskih lučica. OBRAZLOŽENJE: Povijest nastanka manjih mjesnih lučica započinje s ribarima koji imaju gotovo svakodnevan kontakt s morem te radi potrebe za sigurnim vezom biraju prirodno zaklonjene uvale što bliže mjestu stanovanja (naseljenim mjestima). S vremenom, povećava se i broj brodica za sport i razonodu te se zajedno s ribarskim plovilima vezuju u istim zaklonjenim uvalama. Donošenjem Uredbe o razvrstavanju luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene onemogućen je privez gospodarskih plovila sektora ribarstva u sportskim lučicama. Spomenuta Uredba dovela je dio domicilnih profesionalnih ribara u nezavidan položaj, ugrozivši im sigurnost i egzistenciju. Naime, karakteristika hrvatskog ribarstva je veliki broj domicilnih, lokalnih ribara s malim plovilima (cca ispod 10 do 12 metara) koji ribolov obavljaju lokalno, u blizini matične lučice te je cijelo poslovanje lokalnog tipa (mala plovila, manji motori, prodaja ribe u mjestu priveza itd.). U cilju poticanja opstanka i konkurentnosti malog priobalnog ribolova kao modela održivog ribarstva, važno je poduprijeti poslovanje malih lokalnih ribara kroz omogućavanje osnovnih uvjeta za rad i sigurnost s obzirom da je takav način poslovanja važan za poticanje koncepta 0 km (proizvod ribarstva od mora do stola), stvaranje kratkih lanaca opskrbe što posljedično dovodi do pristupačnije cijene za kupce, uz doprinos zaštiti okoliša. Uslijed navedenog tražimo da se u prijedlogu članka 148. Zakona o lukama uvede iznimka kojom će profesionalni domicilni ribari, uz određene uvjete, moći koristiti vezove u sportskim lučicama koje su izdvojene zasebne cjeline. Nije prihvaćen Plovilima gospodarskog sektora ribarstva osiurana je mogućnost korištenja ribarskog dijela luke otvorene za javni promet i luke posebne namjene - ribarske luke.
473 LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 74. stavak 5. brisati. Dozvola za obavljanje privremene ili progodne djelatnosti (koja se može i obnavljati) ne smije ograničavati opću upotrebu u smislu ogađivanja i naplate ulaska. Nije prihvaćen Ova iznimka odnosi se na organizaciju koncerata na pomorskom dobru koji značajno doprinose promociji hrvatske obale u svijetu, ali omogućava i lokalnom stanovništvu da uživa u koncertima svjetski poznatih umjetnika čiji nastup lokalna samouprava ne bi mogla financirati.
474 LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Učinjen je krupan propust jer u razlozima donošenja zakona nije navedeno da se ovaj akt donosi pod pritiskom lobiranja ispodprosječno moćne interesne skupine mešetara nekretninama - zemljištem na obali. Doista je žalosno da državno tijelo predlaže ovaj neustavan zakon upravo pod pritiskom mešetara-preprodavača koji bi nekretninama koje posjeduju htjeli bitno uvećati cijenu i prodati ih, sve na štetu kvalitete i standarda života građana. Prijedlog zakona je tako nažalost u potpunom skladu i s predloženom Strategijom razvoja održivog turizma koja se ne bavi održivošću, već ekonomski, ekološki i društveno neodrživom gradnjom novih hotela u obalnom pojasu. Politika iskazana objema aktima vodi ka slabljenju ključne gospodarske grane u ovoj državi, a to je turizam koji se u Hrvatskoj temelji upravo na slobodnom pristupu obali i plažama i bogatstvu obalnih ekosustava. Primljeno na znanje Ovaj Zakon donosi se zbog omogućavanja bolje zaštite i upravljanja pomorskim dobrom, kao dio reforme pomorskog sustava Republike Hrvatske, a ne zbog navedenih razloga.
475 LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Postavlja se pitanje da li je uopće učinjena procjena učinka ovakvog zakona, da li su dobivena mišljenja drugih ministarstava i da li se uopće poštovao acquis prilikom ishitrenog pisanja ovog nesuvislog zakonskog prijedloga. U kreiranju politika i regulative jedne zemlje ne mogu biti presudni u suštini sitni financijski prihodi od koncesija jer će nastati štete po stanovništvo i prirodu koje će biti višestruko veće, posebno u razdoblju u kojem će dominirati klimatske promjene i njihov utjecaj na more, te opasnosti od pandemija. Prihvaćen U donošenju ovog Zakona, kao i kod donošenja ostalih zakona, provedena je procedura sukladno odredbama iz Zakona o procjeni učinaka propisa kao i ostalih mjerodavnih propisa, a u okviru zakonodavne procedure, tekst Nacrta prijedloga Zakona dostavlja se na mišljenja radi usklade s propisima iz nadležnosti ostalih tijela državne uprave.
476 LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, DIO ČETVRTI Odredbe o plažama su sročene na način koji predstavlja potpuni odmak od ustavne definicije javnog odnosno pomorskog dobra koji mora biti dostupan svima. Evidentan je retrogradni pristup sirove komodifikacije javnog dobra, nedostatak razumijevanja uloge plaže kao prirodnog kapitala, nedostatno poznavanje uloge plaža, blagodati morske vode i rekreaciji na plaži u zaštiti javnog zdravlja ljudi i time smanjenih troškova zdravstva. Ono što je posebno problematično je nedostatno poznavanje specifičnosti plaža krških bala hrvatskog Jadrana. Naši žalovi i plaže su daleko manjih dimenzija nego je to slučaj kod oceanskih plaža ili čak plaža na suprotnoj obali Jadrana, tako da u Hrvatskoj nije moguće primijeniti rješenja uvezena iz zemalja koje imaju bitno drugačije geomorfološke karakteristike i koja su se pokazala kao iznimno loši primjeri. Prihvaćen Zakon ne dopušta ograđivanje plaže. Cijela plaža je dostupna svima.
477 LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER Postojeće koncesije na pomorskom dobru i postupci u tijeku, Članak 230. Člana 230. predviđa da će ministar donijeti Pravilnik o uvjetima korištenja i zaštite te minimalnim uvjetima koje moraju zadovoljavati prirodnih i uređenih morskih plaža. Ova formulacija, osim što je posve nerazumljiva, je neustavna odredba koju treba brisati. Primljeno na znanje U tekstu NPZ a ojačat će se odredbe vezane za Plan upravljanja pomorsko dobrom u dijelu koji se odnosi na plaže.
478 LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER Načelo zadovoljavanja javnog interesa, Članak 86. U članku 86. stavak 1 spominje “ograničenje opće uporabe” i “javni interes”, krajnje je kontradiktoran i ne može se kriti pod naslovom “Načelo zadovoljavanja javnog interesa”. Posebno je nadalje problematično 1. pribjegavati kvantificiranju udjela nepotrebnog koncesioniranja prostora plaža, 2. razlikovati “plaže u turističkoj zoni izvan naselja” i “plaže u turističkoj zoni unutar naselja” i to još potkrepljivati diferenciranjem maksimalnih udjela za obavljanje gospodarskih aktivnosti. Prihvaćen Zakon ne dopušta ograđivanje plaže. Cijela plaža je dostupna svima, a postoci govore o obuhvatu plaže na kojem koncesionar može obavljati gospodarske djelatnosti temeljem koncesije.
479 LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER Morska plaža za posebne namjene , Članak 85. Posebno je enigmatičan, nesuvisao i nepismeno sročen članak 85. koji se bavi tzv. “morskim plažama posebne namjene”. Nije jasno koje su to posebne grupe korisnika, odnosno ostale specifčne potrebe (stavak 1). Nadalje navodi da se plaže za posebnu namjenu gospodarski koriste na temelju koncesije. Dakle, bez koncesije se ne mogu niti koristiti? Autor teksta mora objasniti što se zapravo krije iza ovakvih neobičnih formulacija i da li je javnost isključena iz pristupa ovakvim prostorima, u kojem slučaju je odredba neustavna. Ukoliko je predlagač u stavku 1. mislio na plaže u blizini lječilišta i sl., onda na terenu već sada vlada nedosljednost. Naime, Dječja bolnica Kontrida u Rijeci koja je tijekom cijele povijesti tog lokaliteta bila u funkciji lječilišta, ima u svom krugu prirodnu plažu. Zbog namjeravane prodaje te vrijedne obalne parcele na kojoj se nalazi državne bolnica, izgrađen je javnim sredstvima zamjenski objekt koji je udaljen od obale, a koji djeci pacijentima neće omogućavati slobodan pristup plaži kojega su do sada imala. Tim više se postavlja pitanje za koju kategoriju će biti namijenjene morske plaže posebne namjene, ako to nisu mali pacijenti. Djelomično prihvaćen plaže posebne namjene namijenjene su posebnim grupama korisnika te se mogu dati u koncesiju ili u posebnu upotrebu, ovisno o tome da li se djelatnosti na plaži obavljaju s ciljem stjecanja dobiti ili ne. Posebna upotreba plaže posebne namjene može se dati ustanovi javnog zdravstva za namjenu rehabilitacije osoba s invaliditetom, primjerice slijepih i slabovidnih osoba, paraplegičara i kvadrilpegičara. No ukoliko se radi o trgovačkom društvu koje rehabilitaciju obavlja s ciljem stjecanja dobiti isto može isključivo ishoditi koncesiju.
480 LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER Morska plaža hotela, kampa i turističkog naselja, Članak 84. Članak 84. razrađuje plaže hotela, kampova i turističkih naselja kao posebnu kategoriju i spominje “dobru povezanost” plaže u funkcionalnu gospodarsku cjelinu. Postojanje plaže uz hotel, kamp ili turističko naselje je vjerojatno i razlog postojanja takvih objekata, ali nije opravdano plažu kao prirodni kapital klasificirati prema objektu koji je tu zbog te plaže nastao. Niti jedan davatelj koncesije nije kapacitiran utvrditi “funkcionalnu gospodarsku cjelinu” (stavak 2) koja uključuje plažu, a koja je javno dobro. Djelomično prihvaćen Funkcionalnu cjelinu utvrđuje davatelj koncesije, ali utemeljenje za takvo utvrđenje jest u Planu upravljanja pomorskim dobrom jedinice lokalne samouprave, o kojem se obvezno provodi javno savjetovanje
481 LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER DIO ČETVRTI, MORSKE  PLAŽE Brisati podnaslove Uređena morska plaža, Javna morska plaža, Morska plaža hotela, kampa i turističkog naselja i Morska plaža za posebne namjene i ukinuti svaku podjelu plaža predviđenu ovim zakonskim prijedlogom. Svaka plaža predstavlja opće dobro i na plažama ne smije postojati aparthejd. Nije prihvaćen Stav je Ministarstva mora, prometa i infrastrukture da NPZ mora urediti ovaj važan segment pomorskog dobra.
482 LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER Javna morska plaža, Članak 83. Članak 83. iskazuje vrhunac nerazumijevanja koncepta plaže jer kaže da javna morska plaža “služi većem broju ugostiteljsko-turistički objekata i građana”. Temeljem čega je funkcija plaže da na svojoj, kod nas u pravilu maloj površini i vrlo osjetljivom ekotonu (granica dvaju ekosustava, morskog i kopnenog), prima ugostiteljsko-turističke objekte. Korištenu formulaciju treba izbaciti iz teksta. Primljeno na znanje Zakon ne dopušta ograđivanje plaža. Cijela plaža je dostupna svima te služi svima.
483 LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER Uređena morska plaža, Članak 82. U članku 82. se javlja potpuno nejasna klasifikacija morskih plaža u kojoj javna plaža postaje samo jedna od kategorija, a ostale dvije su plaže hotela, kampa i turističkog naselja, te vrlo nejasno definirana morska plaža za posebne namjene. Djelomično prihvaćen Plaže posebne namjene namijenjene su posebnim grupama korisnika te se mogu dati u koncesiju ili u posebnu upotrebu, ovisno o tome da li se djelatnosti na plaži obavljaju s ciljem stjecanja dobiti ili ne. Posebna upotreba plaže posebne namjene može se dati ustanovi javnog zdravstva za namjenu rehabilitacije osoba s invaliditetom, primjerice slijepih i slabovidnih osoba, paraplegičara i kvadrilpegičara. No ukoliko se radi o trgovačkom društvu koje rehabilitaciju obavlja s ciljem stjecanja dobiti isto može isključivo ishoditi koncesiju.
484 LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER Uređena morska plaža, Članak 81. U članku 81. kaže da se na uređenoj morskoj plaži gospodarske djelatnosti obavljaju u pravilu na osnovi koncesije. Koncesija mora biti iznimka, a ne pravilo, pa formulacija nije logična. U slučaju "uređene plaže" dostatna je dozvola, kao i na prirodnoj plaži. Članak 81. upućuje na iskrivljeno poimanje plaže i njene funkcije. Prema predlagatelju, pravilo je da plaža bude u koncesiji, a samo ako to nije, onda se ima uključiti jedinica lokalne samouprave za njezino održavanje. PLAŽU MOŽE I MORA ODRŽAVATI JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE JER TO NE SPADA U NJEZINE SKUPE I ZAHTJEVNE AKTIVNOSTI, A KONCESIJA NE PLAŽU JE NEPOTREBNA. Što se htjelo reći pojmom "Plan dohrane plaže" iz članka 81. stavka 5. i što bi on trebao sadržavati? Nije prihvaćen Koncesija je osnovni institut temeljem kojega se gospodarski koristi pomorsko dobro. Koncesija pruža veća ulaganja u održavanje i unaprijeđenije pomorskog dobra, dok ovlaštenik dozvole nema nikakva prava niti obveze održavati i unaprjeđivati pomorsko dobro, već samo pravo obavljati djelatnost. Također, prihodi od koncesije su veći, a sredstva ostvarena su namjenska sredstva te se moraju uložiti u daljnje unaprijeđenije pomorskog dobra.
485 LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 11. kaže da se na dijelu pomorskog dobra opća upotreba pomorskog dobra može ograničiti, ili iznimno isključiti na određeno vrijeme na temelju koncesije, posebne upotrebe pomorskog dobra, davanjem prava na privremeno korištenje pomorskog dobra te davanjem luke otvorene za javni promet na upravljanje lučkoj upravi, sukladno prostornim planovima. Plaže stoga moraju biti eksplicitno izuzete iz koncesijskog sustava. Prihvaćen Članak 11. je u općem dijelu, što znači da vrijedi za sve pojavnosti pomorskog dobra; dio o morskim plažama nalazi se u člancima 79. do 86.
486 LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER Morske plaže, Članak 79. Članak 79. stavak 1. kaže da se morske plaže dijele na prirodne i uređene. Nije jasno koja je svrha te administrativne podjele. Stavak 1. treba glasiti da morske plaže "mogu biti prirodne i uređene" ili ga treba brisati. Članak 79. stavak 3. kaže da osoba koja upravlja plažom može dohranjivati plažu i spominje prosječnu godišnju poziciju obalne crte. Dohranjivanje plaže je sporno i takvom potencijalnom zahvatu mora prethoditi pomna procjena utjecaja na okoliš. Ne može zakonski tekst omogućavati upravitelju plaže da dohranjuje kako hoće, čime hoće i gdje hoće. Osim toga ograničenja dohranjivanja plaža se ne trebaju ticati pitanja pozicije obalne crte, izgleda i karakteristika, već stanja ekosustava na kopnenom i morskom dijelu plaže, oodnosno štete koju dohranjivanje plaže čini za obalu i ekosustave. Stavak 3. brisati. Tim više što u članku 80. piše da je plaže zabranjeno dohranjivati. Djelomično prihvaćen članak 79. stavak 1. Uvodi se podjele plaža u smislu ovog NPZ-a stavak 3. Definira se što je dohrana kako bi se jasno razlučila dohrana od nasipavanja
487 LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 65. kaže da se zahtjev za ishođenjem koncesije može se podnijeti između ostalog za plažu i/ili privezište koje po svom položaju čini funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu s jednom ugostiteljskom i smještajnom jedinicom u građevinskom području ugostiteljsko turističke namjene izvan naselja, te za plažu koja po svom položaju čini funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu sa samo jednom ustanovom iz područja javnog zdravstva. Kao prvo, NIJE JASNO ZAŠTO UOPĆE TREBA DAVATI KONCESIJE NA PLAŽE, kao što se ne daju niti koncesije na gradske parkove. Nadalje, plaža ne može činiti funkcionalnu cjelinu s ugostiteljskim objektom, smještajnom jedinicom ili zdravstvenom ustanovom. Plaža i obala su nastale puno prije bircuza, hotela i ustanova uz more. Nije jasno zašto na takvoj paži treba koncesija. Korisnici ugostiteljskog ili smještajnog objekta mogu plažu koristiti na isti način kao i ostala javnost. Stoga točku 2. i 3. stavka 1. članka 65. brisati. Nije prihvaćen NPZ omogućuje davanje koncesije na zahtjev vodeći računa da se time ne narušava tržišno natjecanje, a kao uvjet za dobivanje koncesije bez provođenja javnog prikupljanja ponuda propisuje da naknada za koncesiju ne može biti niža od dvostruke naknade postignute na natječaju za takav, odnosno sličan predmet koncesije u godini koja prethodi godini podnošenja zahtjeva. Navedeno je u skladu sa krovnim Zakonom o koncesijama koji omogućuje davanje koncesije na zahtjev u slučajevima kada postojeća i/ili planirana gospodarska aktivnost gospodarskog subjekta na određenoj lokaciji čini s predmetom koncesije za koju se zahtjev podnosi neodvojivu tehnološku ili funkcionalnu cjelinu.
488 LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA U članku 52. stavku 1. kaže da se koncesija na pomorskom dobru daje i za morsku plažu. Stavak 2. istog članka kaže da se ta koncesija može dati za već izgrađene i/ili postavljene građevine, a može uključivati gradnju i gospodarsko korištenje građevina na pomorskom dobru. Da li predlagatelj morsku plažu poistovjećuje sa izgrađenom građevinom i da li se na svakoj morskom plaži može nešto graditi? Ili uskladiti ili brisati točku 8. stavka 1. koji se odnosi na morsku plažu. Predlagatelj bi se morao podsjetiti što znači koncesija. Koncesija može biti samo iznimka, a ne pravilo. Nije prihvaćen Na plaži se mogu graditi građevine planirane prostornim planom uz ishođenje koncesije i dozvola sukladno propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju.
489 LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM U članku 43. stavku 10. stoji da Plan upravljanja pomorskim dobrom mora definirati vrste morskih plaža, funkciju i model upravljanja uređenim morskim plažama. Što uopće znači "vrsta morske plaže", "funkcija morske plaže" i tko može biti pozvan definirati "model upravljanja uređenim morskim plažama" jer što uopće znači pojam "uređene morske plaže"? To pitam kao osoba koja živi uz plažu. Cijeli staak 10. brisati. Nije prihvaćen Plan upravljanja pomorskim dobrom jedinice lokalne samouprave mora razvrstati plaže sukladno odredbama ovog NPZ-a, kako bi davatelji koncesije prilikom raspisivanja natječaja za dodjelu koncesije za plažu mogli u cijelosti poštivati volju lokalnog stanovništva. Napominjemo kako je za Plan upravljanja pomorskim dobrom obavezno javno savjetovanje.
490 LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM U članku 37. stoji da se upravljanje pomorskim dobrom temelji na STRATEŠKOM PLANU UPRAVLJANJA I GOSPODARENJA POMORSKIM DOBROM I MORSKIM LUKAMA, koji donosi Vlada Republike Hrvatske, a s kojim svi planovi upravljanja pomorskim dobrom moraju biti usklađeni. Gdje je taj plan? Naime, ovaj prijedlog zakona se u velikoj mjeri bavi upravo upravljanjem pomorskim dobrom i nemušto definira nacionalne interese, a da spominjani plan upavljanja ne postoji, niti postoji morski prostorni plan. Također u članku 37. stavku 3. se plaže i šetnice PROMAŠENO definiraju kao TURISTIČKA INFRASTRUKTURA. Plaže su prirodna tvorevina, šetnice su izgrađena, ali svakako nisu primarno turistički. Takve nespretne formulacije treba brisati. Djelomično prihvaćen Nacionalnom planu upravljanja i gospodarenja pomorskim dobrom i morskim lukama VRH će tek donijeti i to temeljem ovog Zakona. Članak 37. stavak 3. razmotirit će se izmjena naziva.
491 LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA Ne postoji temeljni preduvjet za donošenje ovog zakona, a to je važeći Morski prostorni plan Republike Hrvatske. Donošenje morskog prostornog plana predstavlja obvezu svake europske obalne države sukladno Direktivi o morskom prostornom planiranju iz 2014. godine. Hrvatska takav plan još nije donijela unutar roka, a to je bio ožujak 2021. godine. Morski prostorni plan je dokument kojim se usaglašava korištenje obalnog i morskog prostora na održiv način, a istome kao strateškom dokumentu prethodi izrada strateške studije utjecaja na okoliš, te javna rasprava o istoj. U ovom konkretnom slučaju izrađen je substandardni nacrt tekst zakona koji neuredno nabacuje pojedinačne interese bez prethodnog usaglašavanja sa najznačajnijim korisnicima pomorskog dobra, a to su između ostalih nositelji prava korištenja općeg dobra, obalno stanovništvo, ribari, lokalna samouprava, mali lokalni poduzetnici koji pružaju usluge na obalnom području, domaći operator marina i mnogi drugi. Činjenica je naime da je predlagač potpuno zaboravio da postoje i sada propisi iz prostornog planiranja (kopnenog), a posebno mu je nepoznat pojam morskog prostornog planiranja, kao da ne postoje obveze Republike Hrvatske u provođenju pravne stečevine. Stoga se ovaj zakon koji je i inače formuliran na razini lošeg seminarskog rada, bez prethodnog usaglašavanja s drugim ministarstvima i nesukladan je s brojnim važećim propisima, može promišljati, raspravljati i donijeti tek nakon donošenja nacionalnog Morskog prostornog plana. Primljeno na znanje Morski prostorni plan Republike Hrvatske nije temeljni preduvjet za donošenje ovog Zakona, a donošenje navedenog Plana nije u nadležnosti ovog Ministarstva. Također, u okviru zakonodavne procedure Zakon je poslan na usuglašavanje i drugim nadležnim tijelima državne uprave.
492 Ličko-senjska županija GLAVA IV., LUKE ŽUPANIJSKOG I LOKALNOG ZNAČAJA Članak 121. definira da se u JPRS radi upravljanja i korištenja luka otvorenih za javni promet koje su od županijskog i lokalnog značaja osniva županijska lučka uprava - preformulirati na način da je iz teksta članka 121. vidljiva mogućnost osnivanja više županijskih lučkih uprava u jednoj županiji (zadržavanje postojećeg stanja). Članak 124. definira da se jedan član Upravnog vijeća Lučke uprave imenuje na prijedlog Ministarstva. Uz navedeni tekst smatramo da je potrebno dodati da predstavnik Ministarstva ne smije biti Lučki kapetan odnosno inspektor pomorskog dobra nadležne lučke kapetanije zbog sukoba interesa Članak 126. stavak 2 definira da se za ravnatelja može imenovati osoba koja ispunjava uvjete propisane statutom lučke uprave, a ima najmanje visoku stručnu spremu i 5 godina radnog iskustva. Nije precizirano da li se radi o radnom iskustvu u struci ili bilo kakvom radnom iskustvu. Predlažemo preformulirati na obvezno posjedovanje 3 godine radnog iskustva u struci, jer je u malim sredinama teško pronaći osobu sa visokom stručnom spremom sa 5 godina radnog iskustva u struci. Djelomično prihvaćen U prelaznim i završnim odredbama jasno je propisano da sve lučke uprave koje su osnovane po važećem Zakonu nastavljaju s radom. Primjedba vezana za predstavnika ministarstva će se dodatno razmotriti. Uvjeti za ravnatelja propisivat će se statutom lučke uprave.
493 Lada Štefek PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA Ajde više nemojte ić na ruku bogatunima, more je za dobro svih nas ako ga uspijemo sačuvat. I vašoj dici će tribat... Molin da lipo produžite esavjetovanje i da ga malo reklamirate pa da se pravi znalci lipo mogu uključit. A ne ovako... Na mala vrata pa ako prođe prođe... Nije prihvaćen Javno savjetovanje u trajanju od 30 dana određeno je sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.
494 Krizni Eko Kaštelanski Stožer (KEKS) GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE U Članak 4. (1) - iza riječi "po bilo kojoj osnovi"treba nadodati "niti može biti predmet zaloga" jer založno pravo na općem dobrune postoji. U kompletnom poglavlju evidentan je izostanak okolišnog prava, kao baznog temelja u donošenju prijedloga ZPDML. Članak 7. kao i cijeli prijedlog zakona je u osnovi neusklađen i neustavan, odnosno suprotan je imanentnom karakteru pomorskog dobra i Ustavom Republike Hrvatske. Prihvaćen Pravo zaloga na koncesiji nije zalog na općem dobru nego zalog na pravu na obavljanje gospodarske djelatnosti na pomorskom dobru.
495 Krizni Eko Kaštelanski Stožer (KEKS) GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 65. treba obvezno brisati jer plaža NE MOŽE činiti funkcionalnu cjelinu s ugostiteljskim objektom, smještajnom jedinicom ili zdravstvenom ustanovom i što je zapravo u fokusu zakonodavca. Plaža u položaju prema ugostiteljskoj jedinici ili obratno? Od zla gore zakonodavac predviđa samo koncesioniranu površina (70%) u postocima ali ne i položaju u odnosu na prostor. I što je to uopće smještajna jedinica, gdje se to točno i precizno u zakonu definira i navodi? Zašto nema odredbe da svaki koncesionar MORA u svojoj služnosti mora poštivati okvire općeg dobra,a prema tome OSIGURATI i javni pristup obali. Djelomično prihvaćen Zakon ne dopušta ograđivanje plaža. Cijela plaža je dostupna svima, neovisno o tome tko njome upravlja.
496 Krizni Eko Kaštelanski Stožer (KEKS) GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA U članku 12. i članku 17. stoji konstatacija "Nije dopušteno ALI je dozvoljeno". Pa je li zakonodavac normalan? Čemu i u čijem su interesu ove zakonodavne rupe i kontradiktorna tumačenja ako ne s ciljem zaobilaženja Zakona i pogodovanja interesnim skupinama. I ne samo da ste kontradiktorni u jednom članku nego i samim u poglavljima. Nije prihvaćen Navedenim člancima propisane su iznimke za predviđane zabrane.
497 Krizni Eko Kaštelanski Stožer (KEKS) GLAVA III., ODREĐIVANJE GRANICE POMORSKOG DOBRA Članak 24. Postupak izvlaštenja predviđen samo za nekretnine na koje se pomorsko dobro proširuje, dok su one koje su pomorsko dobro po samom zakonu izuzete iz navedenog postupanja. Dakle, nužno je predvidjeti činjenicu da je naknada za izvlaštenje plaćanja kao uvjet za izvršnost rješenja. Nije prihvaćen Rješenje kojim se određuje granica pomorskog dobra je deklaratoran akt, kojim se samo konstatira da neki dio kopna po svom položaju jest ili nije pomorsko dobro, a sve iz razloga što pomorsko dobro jest po samom Zakonu.
498 Krizni Eko Kaštelanski Stožer (KEKS) GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Određivanje pomorskog dobra temeljem samog zakona, kojim je potrebno provesti odgovarajuće postupke, nije moguće. Pojedine prostore na ovakav, nedovoljno određeni, način jednostavno se ne može proglasiti pomorskim dobrom, a da istovremeno nije u prijedlogu i način razrješavanja postojećih imovinsko pravnih odnosa na istim prostorima. Stečena se prava ne mogu negirati bez adekvatnog i precizno definiranog postupka. Primljeno na znanje U ovom NPZ-a predložena su rješenja imovinsko-pravnih pitanja. Također navodimo da utvrđenje granice pomorskog dobra ne mijenja knjižna prava.
499 Krizni Eko Kaštelanski Stožer (KEKS) GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Članak 18. se veže na nezakonit i neustavan članak 74. nameče se logično pitanje ali i zaključak da koncesijsko odobrenje za djelatnost na pomorskom dobru prijedlogom novog zakona pod naziva DOZVOLA ovim sada postaje PRAVO GRADNJE I IZVOĐENJA RADOVA? Također se negira se pravo vlasništva i ulaganja u građevine koje se nalaze na pomorskom dobru, ne uzevši u obzir propise koji su bili na snazi u vrijeme građenja/ulaganja; potrebno predvidjeti pravo na naknadu prema propisima o izvlaštenju; stavak 5. omogućava proizvoljno tumačenje. Prihvaćen institut koncesijskog odobrenja postao je institut dozvola. Dozvole nisu pravo gradnje, ali ovisno o sadržaju Plana upravljanja, dozvola može uključivati pravo podizanja jednostavne građevine, to jest, tipskog objekta.
500 Krizni Eko Kaštelanski Stožer (KEKS) GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak74. donosi hrpu bezakonja i neustavnih uredbi po točkama 1., 2., 3.Dozvole za ležaljke, kokice, kikiriki tj. pravo građenja dodjeljuje IZVRŠNO tijelo tj. načelnik ili gradonačelnik OSOBNO. Po zakonu to pravo može polagati isključivo PREDSTAVNIČKO i zakonodavno tjelo, odnosno gradsko i županijsko vijeće te Hrvatski sabor. Kako na pomorskom dobru odluke može donositi predstavničko tijelo???? Dakle, MPORA se brisati Vladu kao donositelja odluke i umjesto nje postaviti Sabor, isto kao što to u županijama radi Skupština, a u gradovima Gradsko Vijeće. U istom članku 74. točka (5.) stoji kontradiktorna (suprotna s nekim tvrdnjama da ograničavanja PD nema), nezakonita i neustavna odluka o ograničavanju OPĆEG DOBRA. Bez obzira na razlog i izvor ZAHTJEVA, radilo se o 20 dana, dvije godine ili trajno, činjenica da vi NE MOŽETE ni vremenski ni ni bilo kako drukčije zbog obavljanja "privremene ili prigodne djelatnosti" ograničiti pristup i korištenje pomorskog dobra kao OPĆEG dobra. Djelomično prihvaćen Izmjenit će se odredba. Sukladno Ustavu Republike Hrvatske, Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj, koje odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, donosi državni proračun, odlučuje o ratu i miru, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske, odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske, raspisuje referendum, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom,– nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom, daje amnestiju za kaznena djela, obavlja druge poslove utvrđene Ustavom. Iz istoga slijedi kako Hrvatski sabor ne može donositi odluke o koncesiji. Ova iznimka odnosi se na organizaciju koncerata na pomorskom dobru koji značajno doprinose promociji hrvatske obale u svijetu, ali omogućava i lokalnom stanovništvu da uživa u koncertima svjetski poznatih umjetnika čiji nastup lokalna samouprava ne bi mogla financirati.
501 Krizni Eko Kaštelanski Stožer (KEKS) Načelo zadovoljavanja javnog interesa, Članak 86. Članak 86. (1) Stupanj ograničenja OPĆE upotrebe? Čemu i o kakvom se određivanju stupnja ograničenja radi ako zakonodavac tvrdi da su plaže dostupne svima bez isključivanja opće upotrebe. (2) Javne plaže se preimenovanjem odnosn klasifikacijom u hotelske plaže, kamp plaže ili turistička naselja proglašavaju ostalim, odnosno NE javnim plažama podobnim za privatizaciju. Prihvaćen Zakon ne dopušta ograđivanje plaže. Cijela plaža je dostupna svima, a postoci govore o obuhvatu plaže na kojem koncesionar može obavljati gospodarske djelatnosti temeljem koncesije.
502 Krizni Eko Kaštelanski Stožer (KEKS) Morska plaža hotela, kampa i turističkog naselja, Članak 84. Članak 84. (1) otvara se mogućnost privatizacije PD kao općeg dobra na način de se pridruži privatnom zemljištvu u vlastništvu hotela, kampa ili turističkog naselja proglašenjem jedinstvene funkcionalne cjeline, što je nezakonito, odnosno suprotno definiciji OPČEG dobra kao ustavno pravne kategorije. (2) Županijama se daje veliki prostor za protupravnu manipulaciju i očito ciljano nezakonito postupanje. Izmjena "dokumenta prostornog uređenja" je nezakonit čin i pojam koji nije zakonski usklađen, odnosno povezan s niti jednom zakonskom regulativom o uređenju ili građenju. U svrhu nezakonitog postupanja u članku 84. dokumentom PU smatrat će se PP što znači da se isti neće više donositi po Zakonu o prostornom planiranju veće po potrebi. Pitanje kakvoj i čijoj jer očito se radi o potrebama investitora i interesnih skupina, podržanih od Ministarstva pomorstva i Vlade RH, dok će izvršitelj biti davatelj koncesije, odnosno županija. Nezakonito, protupravno i nadasve jako dobra koruptivna podloga. Djelomično prihvaćen Izmijenit će se naziv plaže. Funkcionalnu cjelinu utvrđuje davatelj koncesije, ali utemeljenje za takvo utvrđenje jest u Planu upravljanja pomorskim dobrom jedinice lokalne samouprave, o kojem se obvezno provodi javno savjetovanje
503 Krizni Eko Kaštelanski Stožer (KEKS) Javna morska plaža, Članak 83. Članak 83.Služi li plaža ugostiteljskoj djelatnosti ili je pak ugostiteljska djelatnost u funkciji plaže i ljudi. Primljeno na znanje Zakon ne dopušta ograđivanje plaža. Cijela plaža je dostupna svima te služi svima.
504 Krizni Eko Kaštelanski Stožer (KEKS) Uređena morska plaža, Članak 82. Članak 82. Podjela na morske plaže na javne i NE-javne. Je li to za bogate i za siromašne, a uvjete će, kako stoji u članku, donositi ministar. Po nekom diskrecijskom pravu, internom normativu ili kako i što je sa OPĆIM dobrom? Djelomično prihvaćen Zakon ne dopušta ograđivanje plaža. Cijela plaža je dostupna svima,
505 Krizni Eko Kaštelanski Stožer (KEKS) Morske plaže, Članak 79. "Osoba koja upravlja plažom"? Nije precizirano koja osoba i na osnovi kojih kriterija? Prihvaćen Da definirat će se jedinica lokalne samouprave i/ili koncesionar, kao osoba koja upravlja plažom
506 Krizni Eko Kaštelanski Stožer (KEKS) GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Ako u članku 12. (3) stoji da nasipavanje mora "ljudskom radnjom nije dopušteno" znači li to na nečijom ili nekakvom drugom radnjom jest? Prihvaćen izričaj će se ispraviti tako da bude jasniji.
507 Krizni Eko Kaštelanski Stožer (KEKS) GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE U članku 11. (1) Opća upotreba PD može se ograničiti ili isključiti na ODREĐENO vrijeme? Koliko je to vrijeme, tko ga određuje, na osnovu kakvih kriterija i kako se to OPĆE dobro, kao ustavno pravna kategorija, na osnovu čije odluke ili može ograničavati. (3) Postoji li neka komisija koja će utvrđivati stupanj ugroze za zdravlje? Prihvaćen Odogovori na sva Vaša pitanja predmet su ovog NPZ-a - vrijeme trajanja koncesije se određuje sukladno studiji opravdanosti davanja koncesije, kriteriji su predviđeni u ovom Zakonu, a razradit će se i podzakonskim propisom, a u konkretnim slučajevima u dozvoljenim okvirima odredit će ih davatelj koncesije. Procjena ugroze za zdravlje nije predmet ovog Zakona niti je u nadležnosti ovog Ministarstva.
508 Krizni Eko Kaštelanski Stožer (KEKS) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Primjedba. Tražimo da: 1. po hitnom postupku povučete e-savjetovanje u ovakvoj (nestandardnoj) formi 2. pomaknete rok s datumom ispravka, nadamo se u ovom sliučaju samo proceduralne greške e-Savjetovanje u ovakvoj formi držimo nepravilnim i netransparentnim. Osim što nam niste omogućili komentiranje i pračenje komentara na svaki pojedini članak (ne poglavlje) dodatno ste sve učinili nepreglednim, a isto tako i povratne odgovore od strane resornog ministarstva učinili otežanim i nedostupnim. Dapače, držimo da ste kršenjem KODEKSA dvosmjerne komunikacije (svjesno ili ne) znatno promjenili svrhu i bit samog postupka. Ako ne ispravite grešku i korigirate cijeli postupak i to u što skorijem vremenu ovo i ovakvo netransparentno e-savjetovanje u svakom slučaju nećemo držati prihvatljivim, dobronamjernim ni regularnim. U prilog tome svjedočenje kolegice mr.sc.iur. Marjane Botić koja se nije mogla prijaviti na e-Savjetovanje putem NIAS sustava, isto kao ni njen suprug kao pojedinac putem OIB-a. Zato prenosim i njen zaključak kako sustav e-savjetovanja na dan 25. studenog ne funkcionira, jer nakon što je zvala Središnji državni ured i broj sa službene stranice, dobili su informaciju kako je zadužena djelatnica na godišnjem odmoru, a na dobiven broj nadređene 01/6382075 nitko se ne javlja. Dužni ste i dotičnoj dati odgovor (putem naila) te navesti razloge zbog kojih se nisu mogli prijavljivati putem svog AAI računa (NIAS-a). Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
509 Krizni Eko Kaštelanski Stožer (KEKS) GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE U članku 11. stavak (1) navodi se kako "Na dijelu pomorskog dobra opća upotreba pomorskog dobra se može ograničiti",a u stavku (2) navodite kontradikciju, odnosno stupanj ograničenja. Dakle, može ili ne može bez onog "ili". Primljeno na znanje Ograničenje postoji ili ne postoji; ako postoji, može se stupnjevati.
510 Krizni Eko Kaštelanski Stožer (KEKS) GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Osim što se radi o potpuno protujavnom, protuopćem, nezakonitom (neusklađen sa zakonom RH) i nestručnom (neusuglašen s resornim ministarstvom) prijedlogu, punom manipulativnih, kontradiktornih, nedorečenih i precizno nedefiniranih formulacija, koje su u koliziji sa pravilima struke, kao i svim pozitivnim propisima, koji reguliraju planiranje, građenje, zaštitu okoliša i uporabu općeg dobra kao kao pomorskog dobra, isti je također u temelju neustavan. Naime, u Članku 7. stoji da “u ime RH poslove brige i upravljanja pomorskim dobrom izvršava Vlada RH”. Opće dobro je kategorija zaštićena Ustavom RH, tako da je potpuno jasno kako s Pomorskim dobrom ne može, niti ima pravo upravljati izvršna vlast, odnosno hrvatska Vlada. Pogotovo ne koruptivna. Ako netko odlučuje, onda to može biti isključivo predstavničko (zakonodavno) tijelo, odnosno Hrvatski sabor. Nije prihvaćen Vlada Republike Hrvatske najviše je tijelo izvršne vlasti u RH. Pomorskim dobrom upravlja RH na svim razinama vlasti.
511 Klub za Športski Ribolov na moru 3.Maj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Poštovani.Odredba članka 65 .točka 8 . zakonskog Prijedloga predstavlja izravnu diskriminaciju u sustavu sporta u postupku ishođenja koncesije na zahtjev za sportsku luku , luku koja je u pravnom režimu pomorskog dobra kao općeg dobra. Diskriminiraju se članovi - sportaši(Sportski ribolovci, ronioci ili jedriličari) , koji djeluju u sportskoj luci kojom upravlja neprofitna Udruga u odnosu na vrhunske sportaše. Sportska luka u sustavu vrhunskog sporta kao pravni pojam ne postoji , niti ne postoji u razvrstaju luka kao luka posebne namjene. Postoji samo sportska luka. Upravo zato tražimo da se izmijeni čl. 65.točka 8. koji treba glasiti ; “ Sportska Luka “. Prihvaćen Poticanje izvrsnosti ne predstavlja diskriminaciju, ali zbog jasnoće izričaja, usvojena je primjedba.
512 KLUB ŠPORTSKOG RIBOLOVA NA MORU "PUČ" - POMER Postojeće koncesije na pomorskom dobru i postupci u tijeku, Članak 223. Članak 223. stavak (6) Rok od tri mjeseca potrebno produžiti na rok od 24 mjeseca. Obrazloženje: Koncesionari u sportskim lučicama uložili su veliki dio svog slobodnog vremena i truda kako bi se uredile, izgradile, održavale i unapređivale sportske lučice. Svojim volontiranjem i zalaganjem ostvareni su zavidni rezultati u izgradnji infrastrukture i paralelno se poticalo razvoj sporta na razne načine. Na žalost taj razvoj sporta nije uvijek uključivao natjecatelje u najmanje tri uzrasne kategorije. Kod izdavanja višegodišnjih koncesija, koncesionar je morao zadovoljiti sve uvjete koji su tada bili propisani. Novim prijedlogom bitno se mijenjaju uvjeti iz već potpisanih ugovora o koncesijama iz čega se da iščitati kako se namjerno propisuje stroži kriterij s ciljem da se oduzme većina koncesija. Za očekivati je da bi izdane koncesije trebale vrijediti po istim pravilima do samog isteka roka koncesije. Ukoliko takav zaključak nije prihvatljiv, onda svakako postojećim koncesionarima treba omogućiti razuman rok za prilagodbu na nove uvjete. Tim više što se radi o brojčano manjim klubovima iz malih sredina kojima nije jednostavno prikupiti iz članstva veći broj natjecatelja u najmanje tri uzrasne kategorije. Nije prihvaćen Ocjenjuje se da je tri mjeseca dovoljno dog rok za dokazati da se koncesionar bavi sportovima na ili u moru i ima aktivne natjecatelje u najmanje tri uzrasne kategorije.
513 KLUB ŠPORTSKOG RIBOLOVA NA MORU "PUČ" - POMER GLAVA V., LUKA POSEBNE NAMJENE Članak 148 st 2 iza riječi „kategorije“ dodati riječi „ ili jednom godišnje organiziraju klupska/općinska/županijska natjecanja - sukladno propozicijama Hrvatskog saveza za sportski ribolov na moru.“ Obrazloženje: Organizacijski dio ima veliku ulogu u promociji sporta. Predloženi uvjet za aktivne natjecatelje u najmanje tri uzrasne kategorije je izuzetno teško ostvariti. Dio postojećih koncesionara je uz izgradnju, unapređenje i održavanje lučke suprastrukture i infrastrukture dao veliki doprinos sportu kroz organizaciju sportskih natjecanja, stoga smatramo da bi za postojeće koncesionare koji posluju uredno trebalo barem malo pojednostaviti kriterije. Nije prihvaćen Ocjenjuje se da se se udruge kojima je dana koncesija za luku posebne namjene - sportsku luku bave sportovima na ili u moru.
514 Klara Visnjic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Tražimo omogućavanje komentiranja svakog članka ovog Zakona posebno Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
515 Katerina Dohnalova NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Smatram da bi u Zakonu trebalo nedvosmisleno zabraniti isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra, ne želimo imati privatne hotelske i ugostiteljske plaže, ne želimo da se radi turističkih sadržaja omogućava nasipavanje, gradnja i isključivanje javnosti iz korištenja niti jednog dijela plaže! Novi Zakon omogućit će da se uređene plaže daju u koncesiju na zahtjev koncesionara, ako plaža čini funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu s jednom ugostiteljskom i smještajnom jedinicom u građevinskom području ugostiteljsko turističke namjene izvan naselja. K tome, koncesionar će moći na 70 posto plaže isključiti javnost. Novim prijedlogom Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama nasipavanje i dohrana napokon se zakonski reguliraju. Ipak, nedovoljno. Odredbe su sklone različitom tumačenju, a nasipavanje koje je zakonom nedopušteno, ipak se dozvoljava u mnogim različitim oblicima i bez dovoljno precizne regulacije i nadzora. Tražimo da se izričito zabrani nasipavanje materijalom s primjesama zemlje, da Zakon da prednost projektiranju plaža koje ne zahtijevaju kontinuirane dohrane,da se nasipavanje tretira kao iznimno dopuštena radnja kada je nužno potrebno! Djelomično prihvaćen Zakon ne dozvoljava ograđivanje plaža. Cijela plaža mora biti dostupna svima, a ograničeni dio iste koncesionar smije gospodarski koristiti. Da, nasipavanje je dozvoljeno isključivo neonečišćenim geološkim materijalom, a koji se utvrđuje lokacijskom dozvolom.
516 KATARINA MARČIĆ Morska plaža hotela, kampa i turističkog naselja, Članak 84. Članak 84. brisati u cjelosti. Treba osigurati javnost i dostupnost svih plaža. Prihvaćen Izmijenit će se naziv plaže. Zakon ne dopušta ograđivanje plaža. Cijela plaža je dostupna svima.
517 KATARINA MARČIĆ Morska plaža za posebne namjene , Članak 85. Članak 85. brisati, a posebno stavak (2) koji definira da se takva plaža gospodarski koristi na temelju koncesije. U pravilu se sve plaže gospodarski trebaju koristiti na osnovu dozvola koje ne isključuju opću upotrebu. Nije prihvaćen Koncesija je osnovni institut temeljem kojega se gospodarski koristi pomorsko dobro. Koncesija pruža veća ulaganja u održavanje i unaprijeđenije pomorskog dobra, dok ovlaštenik dozvole nema nikakva prava niti obveze održavati i unaprjeđivati pomorsko dobro, već samo pravo obavljati djelatnost. Također, prihodi od koncesije su veći, a sredstva ostvarena su namjenska sredstva te se moraju uložiti u daljnje unaprijeđenije pomorskog dobra.
518 KATARINA MARČIĆ Uređena morska plaža, Članak 82. Članak 82. Brisati Sve plaže moraju biti javne stoga je nepotrebno posebno naglašavati, a pojmove poput morska plaža hotela, kampa i turističkog naselja treba brisati. Ministar pravilnikom može klasificirati plaže i definirati minimalne uvjete za plaže posebne namjene koje mogu biti primjerice sportske plaže sa više sportskih sadržaja, obiteljske plaže sa sadržajima prilagođenim djeci, nudističke plaže i sl. Djelomično prihvaćen Izmijenit će se naziv plaže. Razmotrit će se dodatno u suradnji s Ministarstvom turizma i sporta
519 KATARINA MARČIĆ Uređena morska plaža, Članak 81. Članak 81. st(2) (2)Na uređenoj morskoj plaži gospodarske djelatnosti obavljaju se, u pravilu, na osnovi koncesije. Treba izmijeniti na način da piše "u pravilu, na osnovi dozvole". Koncesija u svakom slučaju treba biti iznimka, a ne pravilo. Dozvole ne isključuje opću upotrebu i u svakom slučaju su prihvatljiviji oblik za lokalno stanovništvo, posjetitelje i opću javnost. Nije prihvaćen Koncesija je osnovni institut temeljem kojega se gospodarski koristi pomorsko dobro. Koncesija pruža veća ulaganja u održavanje i unaprijeđenije pomorskog dobra, dok ovlaštenik dozvole nema nikakva prava niti obveze održavati i unaprjeđivati pomorsko dobro, već samo pravo obavljati djelatnost. Također, prihodi od koncesije su veći, a sredstva ostvarena su namjenska sredstva te se moraju uložiti u daljnje unaprijeđenije pomorskog dobra.
520 KATARINA MARČIĆ Prirodna morska plaža, Članak 80. Članak 80. (2)Na prirodnoj morskoj plaži gospodarske djelatnosti obavljaju se, u pravilu, na osnovi dozvola. Stavak (2) treba brisati - naime djelatnosti bi se u pravilu trebale obavljati na osnovi dozvola i nije jasna namjera zakonodavca da se prirodnim plažama u pravilu upravlja na osnovi dozvola, a uređenim na osnovi koncesija. Koncesije bi trebale biti u oba slučaja iznimka. Stavak (3) brisati - nije jasna namjera zakonodavca da se prirodne plaže ne smiju dohranjivati, a uređene smiju. Nije prihvaćen Koncesija je osnovni institut temeljem kojega se gospodarski koristi pomorsko dobro. Koncesija pruža veća ulaganja u održavanje i unaprijeđenije pomorskog dobra, dok ovlaštenik dozvole nema nikakva prava niti obveze održavati i unaprjeđivati pomorsko dobro, već samo pravo obavljati djelatnost. Također, prihodi od koncesije su veći, a sredstva ostvarena su namjenska sredstva te se moraju uložiti u daljnje unaprijeđenije pomorskog dobra. Prirodna morska plaža jest plaža koja je infrastrukturno neopremljena i potpuno očuvanih prirodnih obilježja
521 KATARINA MARČIĆ GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 75. (8)Ministar pravilnikom propisuje vrste djelatnosti, visinu minimalne naknade i kriterije za dodjelu dozvola na pomorskom dobru. Iako će navedeni pravilnik biti predmet javnog savjetovanja mislim da je nužno uz kriterij najpovoljnije ponude dodatno bodovati pravne i fizičke osobe sa sjedištem na području na kojem se izdaje dozvola. Na taj način potiče se poduzetništvo otočana i ostalih primorskih sredina, što posljedično ima pozitivne i demografske učinke i jedan je od principa kružnog gospodarstva koji potiče lokalnu solidarnost. Nije prihvaćen Prijedlog je u suprotnosti s načelima tržišnog natjecanja.
522 KATARINA MARČIĆ GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 74. (4)Dozvole se daju na rok od 5 godina. U trenutno važećem Zakonu koncesijska odobrenja se mogu dati od 1 do 5 godina. Smatram da je 5 godina optimalno za povrat investicije i potiče poduzetnike na ulaganja u poslovanje, stoga se predlaže umjesto 4 staviti rok na 5 godina. Prihvaćen Dozvole će se davati na pet godina.
523 KATARINA MARČIĆ GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 55. st. (5)Predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave daje koncesiju iz članka 50. ovog Zakona za predmete koncesije iz članka 52. ovog Zakona, koji su od interesa i značaja za jedinicu područne (regionalne) samouprave i koncesije u ostalim zaštićenim dijelovima prirode na rok do 20 godina DODATI: uz prethodnu suglasnost JLS. Potrebno je uključiti JLS u odluku o raspisivanju natječaja za koncesije na pomorskom dobu i u ostalim zaštićenim djelovima prirode na način da prije samog donošenja odluke o raspisivanju natječaja Županija zatraži suglasnost predstavničkog tijela JLS ukoliko se radi o koncesiji na području koje administrativno pripada toj jedinici lokalne samouprave. Nije prihvaćen Koncesije se daju temeljem prostornih planova. Donošenjem prostornog plana jedinca loklane samouprave izrazila je svoju volju o načinu uređenja prostora.
524 KATARINA MARČIĆ GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Članak 45. IZMIJENITI: (2)Naknada za dozvole na pomorskom dobru se uplaćuje: 100 posto u korist proračuna jedinice lokalne samouprave; u važećem Zakonu naknada za koncesijska odobrenja se uplaćuju 100% u proračun jedinica lokalne samouprave i nije jasno koja je namjera zakonodavca da 30% prihoda od koncesijskih odobrenja/dozvola odlazi u koristi Županija. Ovim prijedlogom Zakona dodatno se marginaliziraju i osiromašuju sve "morske" općine i gradovi. Smanjuju se prihodi i ovlasti na pomorskom dobru, a povećavaju obveze. Nije prihvaćen S obzirom na obvezu jedinica područne (regionalne) samouprave da obavlja poslove izvanrednom upravljanja pomorskim dobrom, ocjenjujemo podjelu pravičnom.
525 KATARINA MARČIĆ GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM ČLANAK 43. (11)U slučaju iz članka 7. stavka 4. ovog Zakona Plan upravljanja pomorskim dobrom donosi Upravno vijeće javne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem uz prethodnu suglasnost Ministarstva DODATI i jedinice lokalne i područne(regionalne) samouprave kojoj administrativno pripada. JLP(R)S se moraju uključiti kad je riječ o donošenju odluka za područje koje im administrativno pripada. Nije prihvaćen Javna ustanova koja upravlja zaštićenim područjem nema ovlast upravljanja pomorskim dobrom na svom području.
526 KATARINA MARČIĆ GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 7. (4)Iznimno od stavka 3. ovog članka Vlada Republike Hrvatske može odlukom povjeriti poslove upravljanja pomorskim dobrom u općoj upotrebi javnoj ustanovi koja upravlja zaštićenim područjem, koje obuhvaća pomorsko dobro DODATI: uz prethodnu suglasnost jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Jedinice lokalne i područne(regionalne) samouprave je potrebno uključiti u donošenje odluka o nadležnosti nad područjem koje administrativno njima pripadaju. Djelomično prihvaćen Članak 4. stavak 7. izmijenjen je; JLS odlučuje o pomorskom dobru na svom području putem Plana upravljanja pomorskim dobrom.
527 KATARINA MARČIĆ UVODNE ODREDBE, Članak 2. Prijedlog novog teksta: "3. dozvola je akt kojim se ovlašteniku daje vremenski ograničeno pravo na obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, kojom se ne ograničava niti isključuje opća upotreba pomorskog dobra." Brisati "a za obavljanje nije potrebna nikakva građevina ili jednostavna građevina, sukladno propisima koji uređuju jednostavne građevine i posebnim propisima koji uređuju zaštitu prirode" Ukoliko "dozvola" zamjenjuje "koncesijska odobrenja" ovo nije potrebno. Za gotovo sve djelatnosti koje se obavljaju sa dozvolom/koncesijskim odobrenjem potrebna je minimalno jednostavna građevina, montažni objekt/koisk do 12m2 kako je to definirano sada u Zakonu. Prihvaćen Razmotrit će se i ispraviti odgovarajuće tekst Nacrta prijedoga Zakona u definiranju dozvola.
528 JU Natura Histrica NADZOR NAD PROVEDBOM ZAKONA, GLAVA III. Članak 166. Ovaj članak predviđa da čuvari prirode mogu raditi nadzor nad pomorskim dobrom samo u slučaju iz čl. 7, st. 4., pri čemu imaju praktički iste ovlasti kao i komunalni redari. Ubaciti novi članak 5, koji glasi: (5) Čuvari prirode mogu na pomorskom dobru, i kad je u sustavu koncesija ili dozvola, vršiti redoviti nadzor iz svog djelokruga, odnosno nadzirati utjecaj djelatnosti koje se na pomorskom dobru provode na strogo zaštićene vrste i staništa Smatramo da bi se uvođenjem ove odredbe osigurala dodatna zaštita pomorskog dobra, te ujedno omogućilo nadzor javnoj ustanovi koja upravlja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže, ali i skrbi o strogo zaštićenim vrstama i staništima izvan njih. Nije prihvaćen Pomorsko dobro je jedinstveno bez obzira na stupanj zaštite sukladno posebnim propisima.
529 JU Natura Histrica MORSKE LUKE, GLAVA V. Članak 150. Nadopuniti stavak 1: (1) Prirodno morsko sidrište je dio morskog akvatorija potpuno očuvanih prirodnih karakteristika, izvan zaštićenih područja i područja ekološke mreže u kojima su ciljevi očuvanja zaštita livada posidonije, a služi za sigurno sidrenje i označeno je na nautičkim kartama i službenim pomorskim publikacijama Dodati stavke 2 i 3: (2) Nije dopušteno sidrenje kojim se su ugrožavaju strogo zaštićene vrste i staništa. (3) Lokacije strogo zaštićenih i osjetljivih vrsta i staništa unose se i ažuriraju na nautičkim kartama i službenim pomorskim publikacijama, temeljem provedenih kartiranja staništa. Mišljenja smo da je potrebno ograničiti sidrenje na području na kojem se nalaze staništa strogo zaštićenih vrsta, te se na takav način same zaštićene vrste ugrožavaju, posebno uzimajući u obzir staništa strogo zaštićene vrste sukladno Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine 80/13, 73/16). Sadašnji stavak 2 postaje stavak 4. Članak 151. Ubaciti novi stavak 3: (3) Nautičko sidrište ne može se postaviti na području na kojem se nalaze staništa strogo zaštićenih vrsta, sukladno Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama. Prenumerirati postojeće stavke. Djelomično prihvaćen Prirodno sidrište ne može biti u zaštićenim dijelovima prirode. Za postavljanje nautičkog sidrišta potrebno ishoditi lokacijsku dozvolu, a za koju se neće moći dobiti posebni uvijeti s naslova zaštite prirode i okoliša ukoliko se planiraju na lokcijama gdje su staništa strogo zaštićenih vrsta
530 JU Natura Histrica DIO ČETVRTI, MORSKE  PLAŽE Članak 82. Brisati u potpunosti ovakvu podjelu morskih plaža – čim je kategorija „javna morska plaža“ izdvojena zasebno, za naslutiti je da se na ostalim plažama može isključiti javnost, a to se provlači i kasnije kroz tekst. Neprihvatljivo je imati plaže hotela, kampa ili turističkog naselja. Članak 83. Mislimo da već i sam navod kako plaža služi većem broju ugostiteljskih objekata nije u duhu sa smislom pomorskog dobra kao općeg dobra. Brisati. Članak 85. Potrebno je detaljno definirati o kojim bi se posebnim namjenama radilo, bilo ovdje, bilo u pravilniku koji se spominje u čl. 82., st. 2. Ovako široko postavljeno, posebna namjena i posebne grupe korisnika mogu se odnositi na bilo što. Djelomično prihvaćen članak 82. Izmijenit će se naziv plaže. Članak 83. Nesporno je da plaža koristi i ugostiteljsko - turističkim objektima, svima pod istim uvjetima Članak 85. plaže posebne namjene namijenjene su posebnim grupama korisnika te se mogu dati u koncesiju ili u posebnu upotrebu, ovisno o tome da li se djelatnosti na plaži obavljaju s ciljem stjecanja dobiti ili ne. Posebna upotreba plaže posebne namjene može se dati ustanovi javnog zdravstva za namjenu rehabilitacije osoba s invaliditetom, primjerice slijepih i slabovidnih osoba, paraplegičara i kvadrilpegičara. No ukoliko se radi o trgovačkom društvu koje rehabilitaciju obavlja s ciljem stjecanja dobiti isto može isključivo ishoditi koncesiju.
531 JU Natura Histrica DIO ČETVRTI, MORSKE  PLAŽE Članak 80. Izmijeniti stavak 3: (3) Zabranjeno je nasipavati i dohranjivati prirodne plaže. Dodati stavak 4: (4) Zabranjeno je uklanjanje naplavina organskog materijala (lažina) s prirodnih plaža. Članak 80., stavak 2. Izmijeniti stavak: (2) Na prirodnoj morskoj plaži gospodarske djelatnosti obavljaju se na temelju dozvola. Članak 81., stavak 2. Izmijeniti stavak: (2) Na uređenoj morskoj plaži gospodarske djelatnosti obavljaju se na temelju dozvola. Članak 81., stavak 5. Brisati: ˝i morskog biljnog materijala (lažine)˝ Smatramo da se lažinom, odnosno posidonijom ne smije dohranjivati plaža s obzirom na to da se radi o vrsti koja je zaštićena kao strogo zaštićena vrsta sukladno Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine 80/13, 73/16). Ne može se za sve tipove plaža propisati jednaki materijal za dohranjivanje. Treba navesti da način (materijal) za dohranjivanje ovisi o prirodnim karakteristikama plaže – trebalo bi propisati da se dohranjivanje može vršiti isključivo materijalom od kojeg je plaža originalno napravljena, te da je JLS za svaku pojedinu plažu koju dohranjuje dužna napraviti projekt koji će ishoditi sva dopuštenja sukladno posebnom zakonu iz nadležnosti sektora zaštite prirode. Također, uz svako dohranjivanje plaže, treba propisati i obvezu upravljača da provodi monitoring pridnenih biocenoza na tim plažama i po potrebi ostalih okolišnih parametara. Naposlijetku, smatramo da bi bilo najbolje problematiku dohranjivanja plaža riješiti zasebnim pravilnikom koji će detaljno definirati tipologiju pojedinih plaža s obzirom na njihovu morfologiju, kriterije za dohranjivanje, vrste i veličine materijala prikladne za pojedini tip plaža i način praćenja utjecaja dohrane na morske biocenoze, ali i dinamiku dna općenito. U tom slučaju treba brisati stavke 5. i 6., a u stavku 4 predvidjeti donošenje takvog pravilnika. Djelomično prihvaćen Podrazumijeva se da ako je zabranjena dohrana prirodne da je zabranjeno nasipavanje. Također, isto proizlazi iz same definicije prirodne plaže. Zabrana uklanjanja naplavina organskog materijala u praksi bi se mogla pokazati problematičnom, budući da organski materijal može biti i životinjskog porijekla. Propisi vezani za zaštitu prirode i okoliša primjenjuju se i na pomorskom dobru, stoga nije potrebno ovim NPZ-om propisivati zabrane koje već postoje temeljem važećeg propisa. Definicija dohrane plaža izrađena je u suradnji sa stručnjacima iz područja uređenja plaža, a koji su bili članovi radne skupne. Pravilnik ne bi mogao obuhvatiti sve pojavnosti naših plaža te posljedično uzrokovati velike probleme u provedbi.
532 JU Natura Histrica DIO ČETVRTI, MORSKE  PLAŽE Članci 79. – 81. – Prirodne i uređene morske plaže Ovi članci su kontradiktorni i ostavljaju mogućnost različitih tumačenja. - Čl. 79., st. 3 – daje mogućnost dohranjivanja plaže – nije definirano koje plaže - Čl. 80., st. 3 – zabranjuje dohranjivanje prirodne plaže - Čl. 81. – govori o dohranjivanju i definira količine na godišnjoj razini, za uređene plaže To nas dovodi do činjenice da nije dovoljno jasno definirano što je uređena plaža, a što prirodna plaža. Mnoge plaže koje su po svojoj morfologiji i dinamici prirodne imaju u neposrednoj blizini, na kopnu, već dovedenu određenu infrastrukturu, no to ih ne bi smjelo svrstavati u kategoriju uređenih plaža, te na njima ne bi smjelo biti dopušteno dohranjivanje. Smatramo da bi trebalo obvezati JLS da napravi javno dostupnu bazu prirodnih i uređenih plaža na svom području, kako bi se izbjegle krive interpretacije i trpanje dohranjivanja plaža kamo treba i kamo ne treba. Također, u ovim člancima postoji nelogičnost – ako JLS uglavnom izdaju dozvole (čl. 74.), a druga tijela koncesije na plažama, što bi značilo da JLS ne upravlja uređenim plažama u sustavu koncesija(?) – budući da JLS u svoj plan upravljanja trebaju staviti dohranjivanje (čl. 43., st. 8), a po čl. 80. dohranjivanje prirodnih plaža je zabranjeno, za pretpostaviti je da se onda to dohranjivanje isključivo na uređene plaže koje su izvan sustava koncesija? Tko i kako vrši dohranjivanje uređenih plaža koje su pod koncesijama? Općenito, treba maknuti plaže iz sustava koncesija i ostaviti ih samo u dozvolama. Nije prihvaćen Koncesija je osnovni institut temeljem kojega se gospodarski koristi pomorsko dobro. Koncesija pruža veća ulaganja u održavanje i unaprijeđenije pomorskog dobra, dok ovlaštenik dozvole nema nikakva prava niti obveze održavati i unaprjeđivati pomorsko dobro, već samo pravo obavljati djelatnost. Također, prihodi od koncesije su veći, a sredstva ostvarena su namjenska sredstva te se moraju uložiti u daljnje unaprijeđenije pomorskog dobra.
533 JU Natura Histrica GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 77., stavak 1. Odrediti rok za ustrojavanje baze podataka. Nije prihvaćen Aplikacija je u razvoju te za sada ne podržava sve potrebne funkcionalnosti.
534 JU Natura Histrica GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 63., stavak 4. Nakon riječi „Republici Hrvatskoj“ dodati riječi: „… jedinici regionalne ili lokalne samouprave“ Nije prihvaćen Republika Hrvatska ima 21 jedinicu područne (regionalne) samouprave i 555 jedinica lokalne samouprave stoga bi isto predstavljalo pretjerano administrativno opterećenje.
535 JU Natura Histrica GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 58., stavak 1., točka 2. Izmijeniti: 2. da su do dana podnošenja ponude, odnosno zahtjeva podmirene sve obveze iz ranijih koncesija, te da ovlaštena osoba u pravnoj osobi koja podnosi zahtjev, kao ni pravne osobe koje je prije zastupala ovlaštena osoba nema dugovanja prema JLS, JRS ili RH. Nije prihvaćen Republika Hrvatska ima 21 jedinicu područne (regionalne) samouprave i 555 jedinica lokalne samouprave stoga bi isto predstavljalo pretjerano administrativno opterećenje.
536 JU Natura Histrica GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 54., stavak 9. Brisati cijeli stavak – prema čl. 55, st. 1 davatelji koncesija su ili Vlada Republike Hrvatske ili predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave. Članak 55., stavak 7. Nakon stavka 7. treba dodati novi stavak kojim će se definirati mehanizam kojim će se realizirati zabrana davanja koncesije na osobito vrijednim i osjetljivim područjima. Intencija je da se Vladi da ovlast da zabrani davanje koncesija na pomorskom dobru na osobito vrijednim i osjetljivim dijelovima, radi njihove zaštite – ovdje se izrijekom spominju ekosustavi (to je u ovom prijedlogu zakona više iznimka nego pravilo), što pozdravljamo. Slična je ovlast propisana i čl. 179, st. 6. Zakona o zaštiti prirode. Prijedlog mehanizma zabrane davanja koncesije kao i kriterije za definiranje osobito vrijednih i osjetljivih dijelova treba dodatno razraditi, pri čemu se svakako treba voditi računa o uključivanju javnih ustanova koje upravljaju zaštićenim područjima. Članak 55., stavak 8. Potrebno je uskladiti odredbe ovoga stavka sa Zakonom o zaštiti prirode. Članak 55., stavak 8 navodi da ministarstvo nadležno za poslove zaštite prirode daje „posebne uvjete“ u postupku donošenja obavijesti o namjeri davanja koncesije (pretpostavlja se za sve kategorije ZP, jer se ni jedna ne izdvaja) – to nije usklađeno sa Zakonom o zaštiti prirode, koji u čl. 179., st. 4 navodi da ministarstvo (zaštite prirode) daje „mišljenje“ u tom postupku, ali samo za određene kategorije; također, nije posve usklađeno ni sa stavcima 3. i 4. članka 179. Zakona o zaštiti prirode koji izdvajaju nacionalne parkove i parkove prirode iz obveze pribavljanja mišljenja, jer ih proglašava Vlada. Djelomično prihvaćen 54. stavak 9. NPZ propisuje da predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave na prijedlog izvršnog tijela jedinice (područne) regionalne samouprave, a na zahtjev jedinice lokalne samouprave može ovlaštenje za davanje pojedine ili svih koncesija na području te jedinice lokalne samouprave povjeriti jedinici lokalne samouprave do kraja tekućeg mandatnog razdoblja Članak 55., stavak 7. Primjenjuje se Zakon o VRH Članak 55., stavak 8. razmotrit će se u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja
537 JU Natura Histrica GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 54., stavak 3 i 4. Stavak 3 izmijeniti: (3) Članovi Stručnog povjerenstva iz stavka 1. ovog članka su stručnjaci iz područja pomorstva, graditeljstva, gospodarstva, financija, turizma, poljoprivrede, zaštite prirode, zaštite okoliša i kulture. Stavak 4 brisati. S obzirom na važnost multidisciplinarnog pristupa u upravljanju pomorskim dobrom, bitno je da se povjerenstvo sastoji od stručnjaka različitih profila koji zajednički raspravljaju i odlučuju o dodjeli koncesija sagledavajući sve aspekte mogućih utjecaja aktivnosti koje proizlaze iz koncesije. Nije prihvaćen Promjenjivi članovi se pozivaju u ovisnosti o predmetu koncesije. Nejasno je kako bi stručnjak iz područja kulture pridonio prilikom pregleda ponuda za uzgajalište riba.
538 JU Natura Histrica GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 52., stavak 1., alineja 8. Ovu odredbu o davanju koncesije na morsku plažu treba brisati. Plaže mogu biti samo u sustavu dozvola. U suprotnom, uzevši u obzir rokove na koje se koncesija izdaje, plaže se u praksi pretvaraju u privatno vlasništvo. S tim u vezi osobito je problematičan članak 50., st. 5., prema kojem je „Koncesionar ovlašten poduzimati radnje radi zaštite pomorskog dobra koje mu je dano u koncesiju, kao i podnositi tužbe radi naknade štete, radi činidbe i dr. protiv osoba koje su ometaju nesmetani posjed pomorskog dobra koje je predmet koncesije.“ Članak 53., stavak 2., prema članku 55., stavku 6. Članak 53., st. 2. govori da „Pripremne i prethodne radnje za davanje koncesija pokreće nadležno tijelo iz članka 55. stavka 6. ovog Zakona“, a u čl. 55., st. 6. se navodi da „Na temelju zaprimljene inicijative iz stavka 2. ovog članka nadležno tijelo iz članka 55. stavka 6. nije dužno pokrenuti pripremne radnje za davanja koncesije“. Ispraviti - pretpostavljamo da se radi o grešci i da je u st. 6 trebalo navesti stavak 3, a ne stavak 2. Djelomično prihvaćen Koncesija je osnovni institut temeljem kojega se gospodarski koristi pomorsko dobro. Koncesija pruža veća ulaganja u održavanje i unaprijeđenije pomorskog dobra, dok ovlaštenik dozvole nema nikakva prava niti obveze održavati i unaprjeđivati pomorsko dobro, već samo pravo obavljati djelatnost. Također, prihodi od koncesije su veći, a sredstva ostvarena su namjenska sredstva te se moraju uložiti u daljnje unaprijeđenije pomorskog dobra. Provjerit će se točnost pozivanja
539 JU Natura Histrica GLAVA I., Instituti raspolaganja pomorskim dobrom Iza članka 50. dodaje se novi članak koji glasi: ˝Ako se pomorsko dobro nalazi unutar granica zaštićenih dijelova prirode ili područja ekološke mreže, Javne ustanove koje njima upravljaju nisu dužne ishoditi koncesiju na pomorskom dobru za obavljanje djelatnosti radi kojih su osnovane.˝ Sukladno članku 179. stavak 5. Zakona o zaštiti prirode kojim je određeno da javna ustanova ne mora imati koncesiju za korištenje prirodnih dobara na zaštićenom području kojim upravlja, stava smo da je i u Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, kao posebnom propisu, potrebno jasno definirati da javne ustanove koje upravljaju zaštićenim dijelovima prirode i područjima ekološke mrežeza obavljanje svoje djelatnosti nisu dužne ishoditi koncesiju ukoliko se pomorsko dobro nalazi unutar granica područja kojim te javne ustanove upravljaju. Smatramo da bi se uvođenjem navedene odredbe postiglo usklađivanje navedena dva propisa, kao i pojednostavnila primjena postojeće odredbe Zakona o zaštiti prirode u praksi. Usto, upravljanje zaštićenim područjem ne može se smatrati gospodarskim korištenjem općeg ili drugog dobra u smislu članka 50. stavka 1. ovoga zakona. Nije prihvaćen NPZ pomorsko dobro sagledava cjelovito neovisno o stupnju zaštite pojedinog njegovog dijela
540 JU Natura Histrica GLAVA I., Instituti raspolaganja pomorskim dobrom Članak 48. Nakon sadašnjeg stavka 7. dodati stavak kojim se propisuje da, ako se dio pomorskog dobra u posebnoj upotrebi nalazi u zaštićenom području ili području ekološke mreže NATURA 2000, prije donošenja Odluke o posebnoj upotrebi, tijela iz stavaka 5, 6 i 7 moraju ishoditi mišljenje ministarstva nadležnog za zaštitu prirode. Alternativno – propisati da se u ugovor ili sl. moraju ubaciti jamstva za očuvanje prirode, sukladno mišljenju ministarstva nadležnog za zaštitu prirode. Nije prihvaćen Zaštita prirode i okoliša uređena je drugim propisom.
541 JU Natura Histrica GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Članak 46., stavak 2. Treba razdvojiti okoliš i prirodu, da bude jasno da se radi o 2 predstavnika; isto kako je razdvojeno gospodarstvo, iako je trenutno sve (gospodarstvo, okoliš, priroda), u istom ministarstvu. Sukladno tome treba adekvatno nomotehnički urediti tekst ovoga stavka. Nije prihvaćen Primjedba nije usvojena jer su područja blisko povezana.
542 JU Natura Histrica GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Članak 45. U članku 45. dodaju se novi stavci 3. i 4.: (3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako se pomorsko dobro na kojem se daje koncesija nalazi unutar zaštićenog područja ili područja ekološke mreže NATURA 2000, 20 posto naknade uplaćuje se u korist proračuna javne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem odnosno područjem ekološke mreže NATURA 2000. Sukladno tome, treba adekvatno smanjiti i postotke za proračune države, regionalne i lokalne samouprave. (4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako se pomorsko dobro na kojem se daje koncesija nalazi unutar zaštićenog područja ili područja ekološke mreže NATURA 2000, 20 posto naknade uplaćuje se u korist proračuna javne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem odnosno područjem ekološke mreže NATURA 2000. Sukladno tome, treba adekvatno smanjiti i postotke za proračune države, regionalne i lokalne samouprave. Stavci od 3. do 7. se prenumeriraju i postaju stavci od 5. do 9. Naime, važeći Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13, 15/18, 14/19, 127/19), u članku 204. stavku 2. predviđa osiguravanje sredstava za financiranje zaštite prirode, između ostalog, i kroz sustav koncesija sukladno posebnim propisima, koji svakako obuhvaćaju Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama. Stoga, sukladno navedenom, predlažemo izmjenu članka 45. dodavanjem novih stavka tako da se dio naknade za koncesije, odnosno 20 posto naknade uplaćuje u korist proračuna javne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem odnosno područjem ekološke mreže NATURA 2000, ako se pomorsko dobro na kojem se daje koncesija nalazi unutar zaštićenog područja odnosno područja ekološke mreže NATURA 2000. Mišljenja smo da bi se na takav način postiglo usklađivanje navedenih odredbi sadržanim u dva propisa, odnosno u Zakonu o zaštiti prirode i Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama te omogućilo i jasnije definiralo primjenu navedene odredbe u praksi. Nije prihvaćen NPZ pomorsko dobro sagledava cjelovito neovisno o stupnju zaštite pojeding dijela istog.
543 JU Natura Histrica GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Članak 43., stavak 5. Dodati rok u kojem lučka kapetanija mora dati prethodnu suglasnost JLS-u. Članak 43., stavak 13. Govori da se planovi upravljanja na razini jedinica regionalne i lokalne samouprave donose za razdoblje od 4 godine – znači li to da se ukidaju se godišnji planovi? Djelomično prihvaćen Da, ukidaju se godišnji planovi. Razmotrit će se propisivanje roka.
544 JU Natura Histrica GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Članak 38., stavak 2. Predlažemo dodati: - osiguravanje održivog korištenja prirodnih dobara bez bitnog oštećivanja dijelova prirode i uz što manje narušavanja ravnoteže njezinih sastavnica Ovo je povezano s člankom 4. Zakona o zaštiti prirode. Članak 38., stavak 3. Predlažemo dodati: - sprječavanje ili ublažavanje štetnih zahvata ljudi i poremećaje u prirodi kao posljedice tehnološkog razvoja i obavljanja djelatnosti Ovo je povezano s člankom 4. Zakona o zaštiti prirode. Djelomično prihvaćen Upravno zato VRH donosi Nacionalni planu upravljanja i gospodarenja pomorskim dobrom i morskim lukama
545 JU Natura Histrica GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Članak 37. Dodati stavak u kome se navodi da se u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže pomorskim dobrom upravlja i na temelju donesenih planova upravljanja zaštićenim područjem odnosno područjem ekološke mreže. Nije prihvaćen NPZ pomorsko dobro sagledava cjelovito neovisno o stupnju zaštite pojeding dijela istog.
546 JU Natura Histrica GLAVA IV., KATASTARSKA EVIDENCIJA I UPIS POMORSKOG DOBRA U ZEMLJIŠNOJ KNJIZI Članak 33. Dodati jedan stavak kojim se određuje vremenski rok u kojem Ministarstvo treba dati suglasnost. Nije prihvaćen Rok nije propisan zbog složenosti postupka pregledavanja geodetskih elaborata.
547 JU Natura Histrica GLAVA III., ODREĐIVANJE GRANICE POMORSKOG DOBRA Članak 20. Potrebno je u povjerenstva uvrstiti predstavnike sektora zaštite okoliša i predstavnike sektora zaštite prirode - na državnoj razini (stavak 2-3), predstavnik iz sektora zaštite prirode treba biti predstavnik Ministarstva nadležnog za zaštitu prirode (Uprava za zaštitu prirode, Zavod za zaštitu okoliša i prirode), a na županijskoj razini (stavci 4-5) predstavnik Javne ustanove nadležne za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom, ili Upravnog odjela zaduženog za pitanja zaštite prirode. Adekvatno tome treba povećati za dva člana i broj članova povjerenstva. Članak 21. U ovaj članak treba dodati vremenske rokove u kojima su upravitelji pomorskim dobrom dužni utvrditi granice pomorskog dobra i poslati ih na upisivanje posebnih pravnih režima u katastar. Članak 22., stavak 3. Ispred riječi „klif“ dodati riječ „strmac“ – iako mogu izgledati slično razlika je u postanku; u RH su većinom strmci. Članak 29. Dodati još jedan stavak kojim se predviđa da u slučaju iz članka 21., stavka 8, troškove snosi Republika Hrvatska. Djelomično prihvaćen Primjedba na članak 20. nije prihvaćena jer prema stavu Ministarstva uprave treba ukinuti Povjerenstvo Ministarstva, a Ministarstvo će putem ovlaštenih djelatnika rješavati u upravnom postupku. Primjedba na članak 21. se ne prihvaća jer se radi iznimno složenim postupcima za koje je vrlo teško propisati adekvatne rokove kojih se nadležna tijela trebaju pridržavati. Iznimno je u stavku 8. propisan rok da se postupci utvrđivanja granica pomorskog dobra pokrenutih temeljem zahtjeva tijela državne uprave uzmu u prioritetno rješavanje u roku od 30 dana. U odnosu na članak 22. stavak 3. primjedba se prihvaća. U odnosu na članak 29. primjedba nije prihvaćena jer podnositelj zahtjeva iz članka 21. stavka 8. snosi trošak izrade granice.
548 JU Natura Histrica POMORSKO DOBRO, GLAVA II. Članak 17., stavak 3. Pravo građenja može se steći samo na temelju propisa kojima se regulira građenje, a nikako na temelju ugovora o koncesiji, dozvola i slično. Članak 17., stavak 6. Potrebno je dodati vremenski rok u kojem lučka kapetanija mora napraviti pregled i sastaviti zapisnik. Članak 18. Nakon stavka 5. ubaciti novi stavak 6.: (6) Za sve zahvate na pomorskom dobru koji se nalaze unutar zaštićenog područja, potrebno je ishoditi i dopuštenja sukladno posebnom zakonu kojim se regulira zaštita prirode. Pravo građenja može se steći samo na temelju propisa kojima se regulira građenje, a nikako na temelju ugovora o koncesiji, dozvola i slično. Prihvaćen Članak 17. stavak 3. propisuje što se smatra pravnim interesom na ishođenje dokumenata gradnje na pomorskom dobru. Izričaj će se izmijeniti sukladno primjedbi po provedenim konzultacijama s nadležnim tijelom državne uprave.
549 JU Natura Histrica POMORSKO DOBRO, GLAVA II. Članak 15., stavak 1. Potrebno je preformulirati članak, kako bi se izbjegla legalizacija kroz prostorne planove svih nasipa nastalih u razdoblju od svibnja 2011 do donošenja ovog Zakona. Prijedlog izmjene: (1) Nasip koji nije vidljiv na DOF-u 5/2011 niti je do tog dana evidentiran na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, a u skladu je s prostornim planom i propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju, koji su bili važeći u trenutku gradnje nasipa, smatra se u cijelosti pomorskim dobrom. Nije prihvaćen Legalizacija kroz prostorne planove neće biti omogućena.
550 JU Natura Histrica POMORSKO DOBRO, GLAVA II. Članak 12. Stavci 4. i 5. praktički poništavaju članak 3. Članak 14., stavak 3. Potrebno je propisati i rok u kojem se nelegalni nasip mora ukloniti. Nije prihvaćen Ovim NPZ dozvoljava se nasipavanje u okviru redovnog upravljanja pomorskim dobrom, ukoliko je u skladu s važećim planom upravljanja pomorskim dobrom za tekuću godinu, prostornim planovima i propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju. Važeći Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama nije dovoljno detaljno uredio pitanje nasipavanja mora, što se u praksi pokazalo kao veliki problem. Naime, nasipavanje mora, poduzimalo se kroz dugi niz godina iz različitih razloga, sa ili bez dozvola. Kako bi se riješilo ovo pitanje NPZ daje jasne kriterije i jasne smjernice u kojim slučajevima je moguće nasipavanje. U izvršnom rješenju naveden je rok za uklanjanje.
551 JU Natura Histrica GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 6., stavak 7. Točka 1: Izraz „biološkog bogatstva“ zamijeniti izrazom “prirodnog bogatstva“. Na taj način uključuju se i geološke i krajobrazne vrijednosti. Članak 7., stavak 3 Iza riječi „lokalne samouprave“ dodati riječi „javnim ustanovama osnovanima za upravljanje nacionalnim parkovima“. Adekvatne izmjene učiniti i u: - čl. 43 - dodati stavak kojim se definira da Upravno vijeće Javnih ustanova za upravljanje nacionalnim parkovima donose plan upravljanja pomorskim dobrom - čl. 45 – dodati stavak kojim se definira koliko sredstava ide JU NP-a, a koliko u ostale dijelove Članak 7., stavak 4 i 5 Prijedlog izmjene: (4) Iznimno od stavka 3. ovog članka Vlada Republike Hrvatske može odlukom povjeriti poslove upravljanja pomorskim dobrom u općoj upotrebi, osim javnoj ustanovi koja upravlja nacionalnim parkom, i drugoj javnoj ustanovi koja upravlja zaštićenim područjem i područjem ekološke mreže, koje obuhvaća pomorsko dobro. Ubaciti novi stavak 5: (5) Vlada donosi odluku iz stavka 4. ovoga članka na temelju zahtjeva javne ustanove, uz prethodno ishođeno mišljenje ministarstva nadležnog za zaštitu prirode. Prenumerirati preostale stavke. Članak 11., stavak 3 Izmijeniti članak: (1) Na dijelu pomorskog dobra opća upotreba pomorskog dobra se može samo iznimno ograničiti ili isključiti na određeno vrijeme na temelju koncesije. Djelomično prihvaćen Konzultirat će se s nadležnim ministarstvom definiranje pojma iz članka 6. stavka 7. točke 1. Ostale primjedbe ne mogu se usvojiti budući da se pomorsko dobro sagledava u cijelosti, neovisno o stupnju zaštite s naslova očuvanja prirode i okoliša.
552 JU Natura Histrica GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 6., stavak 7. Iako ovaj stavak jasno definira načela koja se odnose na očuvanje ekosustava i prirodne dinamike u području plime i oseke, u kasnijim se odredbama to načelo ne poštuje previše – previše je dano mogućnosti gradnje i previše je iznimaka od generalno proklamiranog načela očuvanja pomorskog dobra i njegove javne dostupnosti. Primljeno na znanje Navedena načela navedena su upravo zato da se i ostale norme NPZ-a tumače i primijenjuju imajući ih na umu.
553 JU Natura Histrica UVODNE ODREDBE, Članak 2. Članak 2. - Točka 20. - brisati riječi “prirodna i”; “nasipavanje” ne može biti prirodna radnja. Akumulacija, sedimentacija i slično su prirodni procesi, ali ne nasipavanje. Kod ovog primjera se pokazuje nužnost da se uključe sve sastavnice prirode (prema Zakonu o zaštiti prirode), a ne samo bioraznolikost. Sve naše prirodne plaže (od rastresitog materijala), a nemamo ih malo, samo su manje površine i vezane uz nekadašnje veće paleotokove, a rezultat su geoloških/geomorfoloških procesa. Nasipavanje plaža/obale ne mijenja samo stanišne uvjete nego i geološku podlogu - ljudski gledano, to je nepovratno izgubljeno. - Nakon točke 33. potrebno je ubaciti definiciju pojma „upravljanje pomorskim dobrom“. Nije prihvaćen Nasipavanje može biti ljudska ili prirodna radnja. Pojam upravljanja pomorskim dobrom detaljno je razrađen u Glavi 5. Dijela 2. ovog Nacrta prijedloga Zakona, koja i nosi ime "Upravljanje pomorskim dobrom".
554 JU Natura Histrica PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA U ocjeni stanja treba napomenuti i neusklađenost ovog zakona sa Zakonom o zaštiti prirode, kako se navodi za neke druge zakone. Javne ustanove sukladno Zakonu o zaštiti prirode koji je njihov Lex specialis upravljaju zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže, te strogo zaštićenim vrstama pri čemu pomorsko dobro nije izuzeto od tog upravljanja. Primljeno na znanje Navedeni propisi vrijede i na području određenom ovim Zakonom kao pomorsko dobro.
555 JU Natura Histrica NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Mišljenja smo da je kroz cijeli Zakon potrebno staviti naglasak na načelo zaštite prirode i na vrednovanje biološkog bogatstva, uzimajući u obzir činjenicu da raspolaganjem pomorskim dobrom ujedno raspolažemo i iznimno vrijednim prirodnim dobrima. Ujedno, sukladno Strategiji EU za bioraznolikost do 2030., kao članica Europske unije imamo obvezu čuvanja svih staništa i vrsta, kao i obvezu poboljšanja stanja staništa, koja se između ostaloga nalaze i na pomorskom dobru. Kako bi se osiguralo u ovom zakonu proklamirano načelo iz članka 6., stavka 7., točke 1., da se upravljanje pomorskim dobrom posebno mora temeljiti na vrednovanju biološkog bogatstva, prirodne dinamike i funkcioniranja područja pod plimom i osekom, kao i međuzavisnost prirode morskog i kopnenog dijela koje čine cjelinu na određenom području pomorskog dobra, javne ustanove koje prirodnim vrijednostima upravljaju trebaju biti aktivno uključene u sve segmente upravljanja pomorskim dobrom, što u ovom prijedlogu zakona nije slučaj. Djelomično prihvaćen Na pomorskom dobru primjenjuju se svi propisi RH, pa tako i propisi koji uređuju zaštitu okoliša i prirode.
556 JOSIP MARASOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Poštovanje, Ovakav zakon digao je jako mnogo kritike i ogromno nezadovoljstvo jer radi diskriminaciju brojnih članova sportskih društava, kako amatera, djece i mladih, tako i profesionalaca te osvajača brojnih svjetskih i europskih odličja, tj. sportaša poput jedriličara, sportskih ribolovaca, ronioca... Posebice je potrebno obratiti pažnju na: Članak 132. 6.sportskim udrugama za gospodarsko korištenje sportskog dijela luke za plovila koja su u vlasništvu sportskih udruga i članova sportske udruge.Plovila moraju biti hrvatske državne pripadnosti i za osobne potrebe Članak 133. (2) U sportskim lukama koje su izgubile status luke posebne namjene -SPORTSKA LUKA, ostvaruje se pravo prvenstva u određivanju sportskog dijela luke Članak 138. (2) Ukoliko udruga koja se bavi sportovima na ili u moru ima aktivne natjecatelje u najmanje tri uzrasne kategorije ,nadležna lučka uprava dužna je dio ostvarenog prihoda namjenski koristiti za razvoj sporta. (3) Sportska udruga može uz naknadu obavljati dio poslova koji se odnosi na sportski dio luke u ime i za račun lučke uprave. Tako ostvareni prihod u cijelosti je dužna namjenski koristiti za razvoj sporta. OBRAZLOŽENJE: U nacrtu prijedloga ovog zakona NIJE NAVEDENA FINANCIJSKA POTPORA SPORTSKIM KLUBOVIMA u svim onim lukama koje idu u prenamjenu istekom same koncesije! Primjerice, s ovako loše definiranim i nepotpunim zakonom došlo bi do gašenja čak i onih (jedriličarskih) klubova koji su do sada dali olimpijska odličja te drže aktualne osvajače brojnih Svjetskih i Europskih zlatnih odličja, a posebice brojnih klubova koji se tek otvaraju te treniraju aktivno djecu i mlade dok se uzdižu kroz svoje početke u jedrenju. Do sada su klubovi koji uspješno rade i ostvaruju hvalevrijedne rezultate imali osiguran dio prihoda od vezarina vlastitih pomorskih društava te bi se time pokrivali najosnovniji troškovi funkcioniranja. No, nakon isteka koncesija i pranamjenom u luke otvorene za javni promet sportski su klubovi ostali i bez obaveznog financiranja reguliranog kroz obavezu budućeg koncesionara, a dodatno su izgubili i vlastitu imovinu (zgrade, dizalice, hangare i sl.)! Time su brojni jedriličarski klubovi jednostavno osuđeni na gašenje što je izavalo veoma burnu reakciju cijene zajednice diljem Hrvatske. Ovaj nacrt zakona omogućit će trajno brisanje klubova, uništavanje tradicije jedrenja na Jadranu i uklanjanje sporta iz luka (za čiji probitak i dobit pitamo se svi, jer ovako napisan sigurno nije za dobrobit djece i mladih primjerice koji se aktivno bave jedriličarskim sportom, a nije ni za vrhunske profesionalce koji osvajaju svjetska odličja u međunarodno priznatim klasama?). Vjerujem kako će zakonodavac primjetiti i jako ozbiljno shvatiti navedenu problematiku te reagirati s adekvatnim izmjenama zakona vezanim i uz luke koje idu u prenamjenu istekom koncesije pokazujući time pružanje dobrobiti sportovima vezanim uz sve naše luke koje su mjesto podizanja duha, zdravlja, sporta i brojnih drugih vrijednosti koje Hrvatska njeguje. Ovim putem traži se odgovoran rad od zakonodavca te zakone koji imaju u vidu pružanje dobrobiti široj zajednici, a ne samo određenim pojedincima. LP Nije prihvaćen Članak 132. Ne, u lukama otvorenim za javni promet, ako za to postoji potreba bit će sportski dio luke koji će biti dostupan svim sportskim udrugama. Članak 133. Lučka uprava određuje namjenu na način da prvenstveno osigura operativni dio luke, prikladan za potrebe linijskog obalnog pomorskog prometa, a potom komunalni i ribarski dio luke čime se zadovoljava javna funkcija luke, dok se namjena ostalog područje luke određuje se sukladno mogućnostima i potrebama gravitirajućih plovila. Članak 138. Ne, lučka uprava je osnovna radi upravljanja lukom otvorenom za javni promet, a ne za razvoj sporta.
557 JOSIP MARASOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA Poštovanje, Ovakav zakon digao je jako mnogo kritike i ogromno nezadovoljstvo jer radi diskriminaciju brojnih članova sportskih društava, kako amatera, djece i mladih, tako i profesionalaca te osvajača brojnih svjetskih i europskih odličja, tj. sportaša poput jedriličara, sportskih ribolovaca, ronioca... Posebice je potrebno obratiti pažnju na: Članak 132. 6.sportskim udrugama za gospodarsko korištenje sportskog dijela luke za plovila koja su u vlasništvu sportskih udruga i članova sportske udruge.Plovila moraju biti hrvatske državne pripadnosti i za osobne potrebe Članak 133. (2) U sportskim lukama koje su izgubile status luke posebne namjene -SPORTSKA LUKA, ostvaruje se pravo prvenstva u određivanju sportskog dijela luke Članak 138. (2) Ukoliko udruga koja se bavi sportovima na ili u moru ima aktivne natjecatelje u najmanje tri uzrasne kategorije ,nadležna lučka uprava dužna je dio ostvarenog prihoda namjenski koristiti za razvoj sporta. (3) Sportska udruga može uz naknadu obavljati dio poslova koji se odnosi na sportski dio luke u ime i za račun lučke uprave. Tako ostvareni prihod u cijelosti je dužna namjenski koristiti za razvoj sporta. OBRAZLOŽENJE: U nacrtu prijedloga ovog zakona NIJE NAVEDENA FINANCIJSKA POTPORA SPORTSKIM KLUBOVIMA u svim onim lukama koje idu u prenamjenu istekom same koncesije! Primjerice, s ovako loše definiranim i nepotpunim zakonom došlo bi do gašenja čak i onih (jedriličarskih) klubova koji su do sada dali olimpijska odličja te drže aktualne osvajače brojnih Svjetskih i Europskih zlatnih odličja, a posebice brojnih klubova koji se tek otvaraju te treniraju aktivno djecu i mlade dok se uzdižu kroz svoje početke u jedrenju. Do sada su klubovi koji uspješno rade i ostvaruju hvalevrijedne rezultate imali osiguran dio prihoda od vezarina vlastitih pomorskih društava te bi se time pokrivali najosnovniji troškovi funkcioniranja. No, nakon isteka koncesija i pranamjenom u luke otvorene za javni promet sportski su klubovi ostali i bez obaveznog financiranja reguliranog kroz obavezu budućeg koncesionara, a dodatno su izgubili i vlastitu imovinu (zgrade, dizalice, hangare i sl.)! Time su brojni jedriličarski klubovi jednostavno osuđeni na gašenje što je izavalo veoma burnu reakciju cijene zajednice diljem Hrvatske. Ovaj nacrt zakona omogućit će trajno brisanje klubova, uništavanje tradicije jedrenja na Jadranu i uklanjanje sporta iz luka (za čiji probitak i dobit pitamo se svi, jer ovako napisan sigurno nije za dobrobit djece i mladih primjerice koji se aktivno bave jedriličarskim sportom, a nije ni za vrhunske profesionalce koji osvajaju svjetska odličja u međunarodno priznatim klasama?). Vjerujem kako će zakonodavac primjetiti i jako ozbiljno shvatiti navedenu problematiku te reagirati s adekvatnim izmjenama zakona vezanim i uz luke koje idu u prenamjenu istekom koncesije pokazujući time pružanje dobrobiti sportovima vezanim uz sve naše luke koje su mjesto podizanja duha, zdravlja, sporta i brojnih drugih vrijednosti koje Hrvatska njeguje. Ovim putem traži se odgovoran rad od zakonodavca te zakone koji imaju u vidu pružanje dobrobiti široj zajednici, a ne samo određenim pojedincima. LP Nije prihvaćen Financijska potpora sportskim klubovima nije predmet ovoga Zakona. Navedena rješenja iz Nacrta prijedloga Zakona ne diskriminiraju članove sportskih društava, međutim, predložene izmjene bi diskriminirale sve osim sportskih društava, stoge iste ne možemo prihvatiti.
558 Jiri Dohnal NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Smatram da bi u Zakonu trebalo nedvosmisleno zabraniti isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra, ne želimo imati privatne hotelske i ugostiteljske plaže, ne želimo da se radi turističkih sadržaja omogućava nasipavanje, gradnja i isključivanje javnosti iz korištenja niti jednog dijela plaže! Novi Zakon omogućit će da se uređene plaže daju u koncesiju na zahtjev koncesionara, ako plaža čini funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu s jednom ugostiteljskom i smještajnom jedinicom u građevinskom području ugostiteljsko turističke namjene izvan naselja. K tome, koncesionar će moći na 70 posto plaže isključiti javnost. Novim prijedlogom Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama nasipavanje i dohrana napokon se zakonski reguliraju. Ipak, nedovoljno. Odredbe su sklone različitom tumačenju, a nasipavanje koje je zakonom nedopušteno, ipak se dozvoljava u mnogim različitim oblicima i bez dovoljno precizne regulacije i nadzora. Tražimo da se izričito zabrani nasipavanje materijalom s primjesama zemlje, da Zakon da prednost projektiranju plaža koje ne zahtijevaju kontinuirane dohrane,da se nasipavanje tretira kao iznimno dopuštena radnja kada je nužno potrebno! Djelomično prihvaćen Zakon ne dozvoljava ograđivanje plaža. Cijela plaža mora biti dostupna svima, a ograničeni dio iste koncesionar smije gospodarski koristiti. Da, nasipavanje je dozvoljeno isključivo neonečišćenim geološkim materijalom, a koji se utvrđuje lokacijskom dozvolom.
559 Jelena Borota NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA U dijelu pod naslovom Ocjena stanja, gdje bi trebale biti navedene manjkavosti postojećeg Zakona o pomorskom dobru ( dalje u tekstu Zakon) , navedeni su slučajevi gdje se važeći Zakon ne provodi kako je zakonodavac propisao iako nije navedeno da problem leži u samom Zakonu. Na primjer : ilegalno nasipanje obale i njegovo proglašavanje pomorskim dobrom, a važeći Zakon to predviđa samo u slučajevima kada se nasuta površina koristi u svrhu iskorištavanja mora (navedeni primjeri autobusnog kolodvora nikako ne spada u opisanu kategoriju), izdavanje koncesijskih odobrenja na rok od 1 godine umjesto mogućih 5 i posljedični izostanak ulaganja i dr. Riječ je o slučajevima neprovođenja važećeg Zakona zbog ovom prilikom nenavedenih i/ili neistraženih razloga (nestručnosti provoditelja, izostanka participacijskog procesa među odgovornim tijelima, nefunkcioniranje pravosudnog sistema i/ili drugo). Nadalje, u zadnjoj rečenici dijela Ocjeni stanja definira se sljedeće: „Pomorsko dobro kao iznimno vrijedan resurs zaslužuje i obvezuje nas da ga donošenjem ovog Zakona s jedne strane očuvamo za budućnost, a da ga s druge strane sustavnim mjerama i sa strateškim pristupom gospodarski koristimo.“. Slijedom navedenog Zakon o koncesijama i gospodarsko iskorištavanje ne može biti glavni razlog donošenja novog zakona već to mora biti njegovo očuvanje temeljeno na Strategiji prostornog razvoja RH koja je usvojena 2017. godine, a ona definira Održivi razvoj i korištenje obalnog područja kao jedan od prioriteta i strateških usmjerenja RH. Pod navedenim prioritetom nedostatak koordinacije na upravljačkoj i stručnoj razini kao i nedostatak kapaciteta navode se kao osnovni problemi, a ne loš i neprovediv Zakon. Kada govorimo o pomorskom dobru prioriteti su održivost i dostupnost, odnosno mogućnost korištenja pomorskog dobra kao općeg dobra. Neprihvatljivo je neselektivno ozakonjenje nasipanja obale koje se vezuje isključivo za datum i početak aerofotogrametrijskog snimanja, a ne za ekološke, krajobrazne, prostorne i sigurnosne utjecaje koje nasuta obala podrazumijeva. Navedeno je neusklađeno sa Zakonom o prostornom uređenju (čl.48 koji zabranjuje nasipanje obale i/ili mora izvan građ. područja u prostoru ograničenja). Kao jedna od posljedica donošenja novog zakona navodi se sljedeće: „U odnosnu na privremena pontonska privezišta, željelo se osigurati da ugostiteljski objekti koji su dobili minimalne tehničke uvjete i zakonito posluju, pristup kojima nije moguć izuzev morskim putem, a prostorni plan nije predvidio nikakvu gradnju, mogu zakonito obavljati svoju djelatnost.“ Zakonom o pomorskom dobru nije moguće derogirati prostorne planove koji imaju pravnu prirodu pozakonskog propisa, a što je definirano čl. 58. Zakona o prostornom uređenju. Članak 18. kaže da na dijelu pomorskog dobra danog u koncesiju, za vrijeme trajanja koncesije, nije dozvoljeno prostornim planovima promijeniti ili ograničiti namjenu područja bez prethodne suglasnosti davatelja koncesije. Zadatak prostornih planova je planiranje prostora, a ne evidentiranje postojećeg stanja. Također vlasništvo, a u ovom slučaju koncesija, ne smije biti od utjecaja na donošenje odluka. Stoga je pogrešno onemogućiti, odnosno ograničiti planiranje postojećom koncesijom već se eventualna izmjena primjenjuje prilikom izdavanja sljedeće koncesije, a izmjena izdane koncesije prije isteka roka može biti uvjetovana suglasnošću (u suprotnosti s čl. 124. ZPU). Točka 5. istog Zakon regulirana je prostornim planovima koji propisuju uvjete zahvata u prostoru koji se ne smatraju građenjem odnosno Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima. Djelomično prihvaćen Da, revidirat će se ne normativni dio NPZ-a Zakon uređuje postojeće stanje. Postavlja se pitanje da li bi uklanjanje svih nasipa učinilo veću štetu za eko sustav i život lokalnog stanovništva.. Ne, radi se o lako uklonjivim plutajućim sustavima za privez a koji ne predstavljaju gradnju sukladno propisima koji uređuju prostorno uređenju i gradnju. Ne, potrebno je da isti prostorni uvjeti vrijede na tom području za cijelo vrijeme trajanja koncesije. Zamjena dotrajalih gatova novim ne bi bila moguća ukoliko bi se promijenila namjena područja.
560 Jedriličarski klub Zenta Split GLAVA IV., LUKE ŽUPANIJSKOG I LOKALNOG ZNAČAJA Sportovi poput jedrenja su nedjeljivi od pomorskog dobra i moraju imati poseban status u ovom zakonu. Hrvatska kao pomorska zemlja sa stoljetnom pomorskom tradicijom mora omogućiti pristup i zaštitu pomorskog dobra kroz obrazovanje i usvajanje pomorskih vještina, posebno kroz sportske klubove s educiranim kadrovima i neprocjenjivim pomorskim iskustvom i vještinama. Usvajanje ovakvog prijedloga zakona bez reguliranja statusa i obaveza upravitelja ili koncesionara prema sportskim klubovima koji djeluju u okviru tih luka zapravo je fingiranje brige o sportu i predstavlja način oslobađanja prostora koji je, očito, prevrijedan za sport i djecu. Jedrenje nije i nikada neće biti masovni sport, zbog same prirode sporta sa nizom ograničavajućih faktora, nije samoodrživ i ne može se financirati iz članarina. Cijena opreme i održavanje hladnog pogona je tolika, da je bez oslanjanja na prihod iz luka, budućnost hrvatskog jedrenja osuđena na privatne projekte i brisanje jedriličarske baze koju predstavljaju djeca od 7 do 14 godina. Uspješni jedriličarski klubovi su, mahom, oni koji su infrastrukturu nasljedili ili izgradili u prošlim vremenima i koji upravljaju lukama. Prenamjenom luka ti klubovi ostaju bez imovine vezane za pomorsko dobro, bez prihoda i osuđeni su na gašenje. Iluzija da jedrenje može opstati bez prihoda iz luka ukazuje na nepoznavanje problema a u nekim slučajevima i na lošu namjeru. Intervencijom u zakon i predloženim izmjenama omogućava se samo dijelom reguliranje postojećeg stanja a možda i jedrenje u manjim sredinama na našim otocima. Prijedlog izmjena zakona je boldiran. Članak 132. (1) Lučka uprava iznimno daje koncesiju na lučkom području na rok do 20 godina u postupku propisanom ovim Zakonom za: 1. prihvat i predaju svih vrsta otpada s pomorskih objekata; 2. opskrbu plovnih objekata gorivom; 3. za izgradnju i gospodarsko korištenje nove infrastrukture; 4. za servisne djelatnosti za plovne objekte; 5. pomoćne lučke djelatnosti iz članka 112. stavka 3. točke 2., koje zahtijevaju gradnju i/ili korištenje novih objekata lučke podgradnje i nadgradnje. 6. sportskim udrugama za gospodarsko korištenje sportskog dijela luke za plovila koja su u vlasništvu sportskih udruga i članova sportske udruge. Plovila moraju biti hrvatske državne pripadnosti i upisane za osobne potrebe. (2) Lučka uprava će brodarima koji obavljaju linijski obalni putnički pomorski promet na zahtjev dodijeliti koncesiju za postavljanje i/ili gospodarsko korištenje objekata za prodaju karata, u postupku propisanom člankom 65. ovog Zakona (3) Odlukom o koncesiji lučka uprava dužna je propisati najviše iznose lučkih tarifa koju je koncesionar ovlašten naplaćivati za usluge pružene na koncesioniranom lučkom području te predvidjeti način i rokove izmjene tarifa lučkih naknada (4) Odobrenje za obavljanje pomoćnih lučkih djelatnosti i privremeno gospodarsko korištenje dijela luke otvorene za javni promet daje odlukom Upravno vijeće na zahtjev. (5) Odobrenje se daje na rok do 10 godina (6) Na temelju odluke iz stavka 4. ovog članka zaključuje se ugovor o odobrenju kojim se detaljno uređuju uvjeti obavljanja djelatnosti, visina i način plaćanja naknade za odobrenje, jamstva za dobro izvršenje ugovora o odobrenju, te druga prava i obveze lučke uprave i ovlaštenika odobrenja. (7) Protiv ove odluke o odobrenju može se izjaviti žalba upravnom odjelu. Članak 133. (1) Lučko područje luke županijskog i lokalnog značaja obuhvaća područje koje se dijeli na operativni dio luke, komunalni dio luke, ribarski dio luke (Ribarska luka), nautički dio luke, sidrište luke, sportski dio luke, dio luke za opskrbu gorivom i servisni dio. (2) Pri određivanju namjene pojedinog dijela luke županijskog i lokalnog značaja osigurava se prvenstveno operativni dio luke, prikladan za potrebe linijskog obalnog pomorskog prometa, a potom komunalni, sportski i ribarski dio luke čime se zadovoljava javna funkcija luke. U sportskim lukama koje su izgubile status luke posebne namjene (sportska luka), ostvaruje se pravo prvenstva u određivanju sportskog dijela luke. (3) Namjena ostalog područja luke određuje se sukladno mogućnostima i potrebama gravitirajućih plovila. (4) Grafički prikaz s namjenom pojedinog dijela luke mora biti javno objavljen i dostupan korisnicima luke. Članak 138. (1) Sportski dio luke je dio luke namijenjen za vez, dizanje i spuštanje brodica, te ostalih plovila za sportska natjecanja, a koja su u vlasništvu sportskih udruga i članova sportske udruge, te korištenje suprastrukture za pohranjivanje tih plovila i opreme za sport. (2) Ukoliko udruga koja se bavi sportovima na ili u moru ima aktivne natjecatelje u najmanje tri uzrasne kategorije, nadležna lučka uprava dužna je dio ostvarenog prihoda namjenski koristiti za razvoj sporta. (3) Sportska udruga može uz naknadu obavljatio dio poslova koji se odnose na sportski dio luke u ime i za račun nadležne lučke uprave. Tako ostvareni prihod u cijelosti je dužna namjenski koristiti za razvoj sporta. Nije prihvaćen Sportski dio luke otvorene za javni promet ne može se dati u koncesiju budući da isti zadovoljava javni interes da sva sportska društva mogu koristiti sportski dio luke pod istim uvjetima.
561 Jedriličarski klub Zenta Split PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA Sportovi poput jedrenja su nedjeljivi od pomorskog dobra i moraju imati poseban status u ovom zakonu. Hrvatska kao pomorska zemlja sa stoljetnom pomorskom tradicijom mora omogućiti pristup i zaštitu pomorskog dobra kroz obrazovanje i usvajanje pomorskih vještina, posebno kroz sportske klubove s educiranim kadrovima i neprocjenjivim pomorskim iskustvom i vještinama. Usvajanje ovakvog prijedloga zakona bez reguliranja statusa i obaveza upravitelja ili koncesionara prema sportskim klubovima koji djeluju u okviru tih luka zapravo je fingiranje brige o sportu i predstavlja način oslobađanja prostora koji je, očito, prevrijedan za sport i djecu. Jedrenje nije i nikada neće biti masovni sport, zbog same prirode sporta sa nizom ograničavajućih faktora, nije samoodrživ i ne može se financirati iz članarina. Cijena opreme i održavanje hladnog pogona je tolika, da je bez oslanjanja na prihod iz luka, budućnost hrvatskog jedrenja osuđena na privatne projekte i brisanje jedriličarske baze koju predstavljaju djeca od 7 do 14 godina. Uspješni jedriličarski klubovi su, mahom, oni koji su infrastrukturu nasljedili ili izgradili u prošlim vremenima i koji upravljaju lukama. Prenamjenom luka ti klubovi ostaju bez imovine vezane za pomorsko dobro, bez prihoda i osuđeni su na gašenje. Iluzija da jedrenje može opstati bez prihoda iz luka ukazuje na nepoznavanje problema a u nekim slučajevima i na lošu namjeru. Intervencijom u zakon i predloženim izmjenama omogućava se samo dijelom reguliranje postojećeg stanja a možda i jedrenje u manjim sredinama na našim otocima. Prijedlog izmjena zakona je boldiran. Članak 132. (1) Lučka uprava iznimno daje koncesiju na lučkom području na rok do 20 godina u postupku propisanom ovim Zakonom za: 1. prihvat i predaju svih vrsta otpada s pomorskih objekata; 2. opskrbu plovnih objekata gorivom; 3. za izgradnju i gospodarsko korištenje nove infrastrukture; 4. za servisne djelatnosti za plovne objekte; 5. pomoćne lučke djelatnosti iz članka 112. stavka 3. točke 2., koje zahtijevaju gradnju i/ili korištenje novih objekata lučke podgradnje i nadgradnje. 6. sportskim udrugama za gospodarsko korištenje sportskog dijela luke za plovila koja su u vlasništvu sportskih udruga i članova sportske udruge. Plovila moraju biti hrvatske državne pripadnosti i upisane za osobne potrebe. (2) Lučka uprava će brodarima koji obavljaju linijski obalni putnički pomorski promet na zahtjev dodijeliti koncesiju za postavljanje i/ili gospodarsko korištenje objekata za prodaju karata, u postupku propisanom člankom 65. ovog Zakona (3) Odlukom o koncesiji lučka uprava dužna je propisati najviše iznose lučkih tarifa koju je koncesionar ovlašten naplaćivati za usluge pružene na koncesioniranom lučkom području te predvidjeti način i rokove izmjene tarifa lučkih naknada (4) Odobrenje za obavljanje pomoćnih lučkih djelatnosti i privremeno gospodarsko korištenje dijela luke otvorene za javni promet daje odlukom Upravno vijeće na zahtjev. (5) Odobrenje se daje na rok do 10 godina (6) Na temelju odluke iz stavka 4. ovog članka zaključuje se ugovor o odobrenju kojim se detaljno uređuju uvjeti obavljanja djelatnosti, visina i način plaćanja naknade za odobrenje, jamstva za dobro izvršenje ugovora o odobrenju, te druga prava i obveze lučke uprave i ovlaštenika odobrenja. (7) Protiv ove odluke o odobrenju može se izjaviti žalba upravnom odjelu. Članak 133. (1) Lučko područje luke županijskog i lokalnog značaja obuhvaća područje koje se dijeli na operativni dio luke, komunalni dio luke, ribarski dio luke (Ribarska luka), nautički dio luke, sidrište luke, sportski dio luke, dio luke za opskrbu gorivom i servisni dio. (2) Pri određivanju namjene pojedinog dijela luke županijskog i lokalnog značaja osigurava se prvenstveno operativni dio luke, prikladan za potrebe linijskog obalnog pomorskog prometa, a potom komunalni, sportski i ribarski dio luke čime se zadovoljava javna funkcija luke. U sportskim lukama koje su izgubile status luke posebne namjene (sportska luka), ostvaruje se pravo prvenstva u određivanju sportskog dijela luke. (3) Namjena ostalog područja luke određuje se sukladno mogućnostima i potrebama gravitirajućih plovila. (4) Grafički prikaz s namjenom pojedinog dijela luke mora biti javno objavljen i dostupan korisnicima luke. Članak 138. (1) Sportski dio luke je dio luke namijenjen za vez, dizanje i spuštanje brodica, te ostalih plovila za sportska natjecanja, a koja su u vlasništvu sportskih udruga i članova sportske udruge, te korištenje suprastrukture za pohranjivanje tih plovila i opreme za sport. (2) Ukoliko udruga koja se bavi sportovima na ili u moru ima aktivne natjecatelje u najmanje tri uzrasne kategorije, nadležna lučka uprava dužna je dio ostvarenog prihoda namjenski koristiti za razvoj sporta. (3) Sportska udruga može uz naknadu obavljatio dio poslova koji se odnose na sportski dio luke u ime i za račun nadležne lučke uprave. Tako ostvareni prihod u cijelosti je dužna namjenski koristiti za razvoj sporta. Nije prihvaćen Poticanje jedrenja nije svrha niti predmet ovog Zakona. Koncesija na pomorskom dobru daje se sukladno dokumentima prostornog uređenja. U lukama posebne namjene - sportskim lukama ne ograničava se način stjecanja prihoda koncesionara, već namjenska potrošnja uprihođenih sredstava.
562 Jedriličarski klub Labud Split NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA JAVNO SAVJETOVANJE O NACRTU „ ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA“ PRIMJEDBA I PRIJEDLOG : Koncesije na Zahtjev Članak 65. Stavak (5) Visina naknade za koncesiju iz stavka 1. ovog članka utvrđuje se studijom opravdanosti davanja koncesije, a ne može biti niža od dvostruke naknade postignute na natječaju za takav, odnosno sličan predmet koncesije u godini podnošenja zahtjeva : iza zadnje riječi dodaje se : osim za sportsku luku u sustavu vrhunskog sporta“. Dodaje se stavak (5.1.) : Koncesijska naknada za sportsku luku u sustavu vrhunskog sporta ne može biti niža od polovine naknade postignute na natječaju za takav, odnosno sličan predmet koncesije u godini podnošenja zahtjeva OBRAZLOŽENJE : Sportska luka u sustavu vrhunskog sporta, bi trebala biti prepoznata od Ministarstva pomorstva i mora kao i Ministarstva Turizma i Sporta kao društveno korisna aktivnost koju podupiru volonteri i entuzijasti i omogućuju razvoj jedrenja i odgajanje pomorskih vještina , sportaša i onih koji su iznjedrili već 3 medalje na Olimpijadama u zadnjih 6 godina. Dosadašnje poticanje razvoja jedriličarskog sporta u ranijim programima Hrvatskih Vlada je rezultiralo upravo osvajanjem prve medalje u jedrenju 2016 godine. Takvih sportskih luka u kojima su koncesionari jedriličarski klubovi, i koje financijski podupire Hrvatski Olimpijski Odbor (HOO) ima u Hrvatskoj najviše po našoj procjeni 5-6. Očekivali smo prijedlog da njima kao bonus bude koncesija prepolovljena a ne udvostručena iz naprijed navedenog razloga . S obzorom da su sredstva koje osiguravaju na godišnjoj razini preko HOO ograničena i ne pokrivaju potrebe pripreme sportaša u ovom skupom sportu, to članovi klubova koji imaju koncesiju na sportskim lukama kroz organizaciju regata osiguravaju financiranje vrhunskog sporta. Predlažemo da preporuku ili mišljenje prije donošenja Zakona trebalo tražiti od HOO i Hrvatskog jedriličarskog saveza HJS Djelomično prihvaćen Predmetni članak izmijenjen je te se koncesija na zahtjev za koncesiju u sportskoj luci neće naplaćivati tako da naknada ne može biti niža od dvostruke naknade postignute na natječaju za takav, odnosno sličan predmet koncesije u godini podnošenja zahtjeva. Međutim, nije dodan stavak 5. u kojem se određuje minimalna visina koncesijske naknade za sportske luke.
563 JAVNO JE DOBRO UVODNE ODREDBE, Članak 2. MORSKA LUKA koja se definira kao prostor za oplemenjivanje i doradu robe te obavljanju ostalih gospodarskih djelatnosti koje su s tim djelatnostima u međusobnoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj vezi? Kako nekom ovo može pasti na pamet? osim ako se opet ne radi o ''skrivenoj'' odredbi iz koje će uslijediti privatizacija i pridruživanje čitave luke nekom privatnom kapitalu koji u blizini ima pogon za napr. ''iskorištavanje mineralnih sirovina'' koje su dotegljene u teretnu luku. Primljeno na znanje Nije dana konkretna primjedba, navodimo da je pomorsko dobro opće dobro, a luke mogu biti luke otvorene za javni promet ili luke posebne namjene.
564 JAVNO JE DOBRO UVODNE ODREDBE, Članak 2. ''izdvojeni lučki objekti'' - što je to? zar je akvatorij ''objekt''? iz koje vezane stručne literature je proizašla definicija akvatorija luke kao ''objekta''? Primljeno na znanje izdvojeni lučki objekti definirani su u članku 2. Nacrta prijedloga Zakona. Iskazujemo žaljenje što nije dostavljen prijedlog bolje definicije koje bismo mogli razmotriti.
565 JAVNO JE DOBRO UVODNE ODREDBE, Članak 2. ''lučka podgradnja'' - ''lučka nadgradnja'' , koja je razlika? nestručno definirani povezani pojmovi koji vode nesmiljenom kaosu u kasnijoj regulaciji i nadležnostima na pomorskom dobru u lučkom području. Primljeno na znanje Podgradnja je zahvat ispod površine zemlje, a nadgradnja je zahvat na površini ili iznad nje.
566 JAVNO JE DOBRO UVODNE ODREDBE, Članak 2. ''Infrastrukturne građevine'' - na više načina definiran pojam u pojmovniku Članka 2. što je nedopustivo. Zakon o pomorskom dobru ne može i ne smije RE-definirati postojeće poznate stručne pojmove, a posebno ne isti pojam na nekoliko načina u pojmovniku, pa tako i kasnije u Člancima zakona upotrebljavati ''po potrebi''. Da li je operativna obala infrastrukturna građevina? napr. Nije prihvaćen Pojmovi u članku 2. NPZ-a definirani su u smislu tog Zakona.
567 JAVNO JE DOBRO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA ''DOHRANA PLAŽE'' pojam koji treba brisati jer ne postoji dohrana ničeg što nije živo, a ako se radi o nasipavanju obalnog dijela koje se definira kao dio izvan utjecaja mora, onda prvo objasniti gdje je prethodni materijal nestao i kako to da je ''nestao'' kad je izvan mora? Ne vidimo mogućnost nestajanja plažnog materijala zrakom, ali ako zakonopisac ima znanstveno utemeljeno objašnjenje neka ga izloži javnosti da i mi to konačno spoznamo. U suprotnom termin treba brisati, tj. dohranu kao pojam koji ima zadaću sakriti stvarnu radnju tj. nasipavanje u potpunosti zabraniti, a nasipavanje regulirati po svim pravilima građevinske struke, zakonu o građenju i zakonu o zaštiti okoliša, prirode itd. Nije prihvaćen Termin usuglašen sa stručanjacima iz područja prostornoga uređenja i gradnje koji su bili članovi radne skupine. Nestajanje plažnog materijala moguće je djelovanjem morskih struja, vjetrova, iznenadnih poplava s kopna ili mora i dr.
568 JAVNO JE DOBRO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA ''Koncesije za gospodarsko korištenje'' - potrebno definirati u pojmovniku i uskladiti s Zakonom o koncesijama u kojem su specificirane vrste koncesija. Za pomorsko dobro treba obavezno razlikovati 1. GOSPODARSKO KORIŠTENJE- tj. djelatnost na pomorskom dobru, 2. GRAĐENJE. Zbog bitnih razlika u pojmovima takve koncesije nije moguće obuhvatiti u jednom koncesijskom ugovoru niti u jednom natječaju, a u dosadašnjoj praksi je upravo zbog ovog dolazilo do velikih devastacija i zloupotreba. Nije prihvaćen NPZ je usklađen sa Zakonom o koncesijama. Obaviješću o namjeri davanja koncesije i ugovorom o koncesije jasno se propisuju prava i obveze koncesionara. Napominjemo kako u slučaju da je ugovorom o koncesiji dano pravo gradnje, isto je moguće isključivo uz ishođenje dozvola sukladno propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju, no bez ugovora o koncesiji dozvolu za gradnju nije moguće ishoditi.
569 JAVNO JE DOBRO Postojeće koncesije na pomorskom dobru i postupci u tijeku, Članak 223. Brisati RASPOLAGANJE! Članak 47. Institut RASPOLAGANJA je pojam suprotan brigi i očuvanju pomorskog dobra, a posebno Zakonu o Koncesijama i Ustavu. S POMORSKIM DOBROM tj OPĆIM DOBROM NITKO NE RASPOLAŽE, što je očigledno potrebno zakonopiscu ponavljati iz članka u članak. S ovako naopako postavljenim sustavom vrijednosti i pojmova predlažem ovaj zakon baciti u prvi koš za smeće, proučiti pojmove i definicije, potom Ustav i Zakone, a tek onda krenuti u novo pisanje zakona o pomorskom dobru. Primljeno na znanje Komentar je nejasan te nije moguće dati odgovor na isti.
570 JAVNO JE DOBRO GLAVA I., Instituti raspolaganja pomorskim dobrom Regulacija posebne upotrebe i gradnje ne može se regulirati u poglavlju posebne upotrebe jer je gradnja gradnja, a upotreba nešto sasvim drugo. preporučam zakonopiscu pročitati zakon o koncesijama sve do kraja, dobro proučiti Priloge i sukladno tome napisati zakon o vrstama koncesija na pomorskom dobru. Nije prihvaćen Posebna upotreba pomorskog dobra i gradnja na temelju posebne upotrebe detaljno je i jasno propisana ovim NPZ, a pravilnikom će se propisati način određivanja visine naknade za posebnu upotrebu pomorskog dobra, sadržaj zahtjeva i potrebna dokumentacija.
571 JAVNO JE DOBRO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA PRIJEDLOG: Brisanje založnog prava iz prijedloga ZPDLM u bilo kojem obliku zbog nemogućnosti (nezakonitosti, neustavnosti) ostvarivanja stvarnih prava na pomorskom dobru. Pomorsko dobro kao opće dobro je stvar ''res communes omnium'' koja pripada svim ljudima te u tom smislu pomorsko dobro je: - neotuđivo - ne može biti objekt stjecanja prava vlasništva ni drugih stvarnih prava - ne može biti u prometu Založno pravo je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svog nositelja da određenu tražbinu, ne bude li po dospijeću namirena, namiri iz vrijednosti te stvari. Ne može se založno pravo odvojiti od zaloga kojeg opterećuje, a što znači da stjecatelj neke stvari tu stvar stječe zajedno sa založnim pravom, kada ono postoji na stvari. Objašnjenje: Prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 81/15, 94/17), založno pravo je ograničeno stvarno pravo na određenoj stvari, a koja se naziva zalog, koje ovlašćuje svog nositelja, odnosno založnog vjerovnika da, određenu tražbinu, ne bude li mu po dospijeću namirena, namiri iz vrijednosti te stvari, čija god ona bila, a njezin vlasnik to mora trpjeti. Založno pravo se može zasnovati na pokretnini i nekretnini. Pritom nekretnina mora biti sposobna za unovčenje. Opteretiti se može čak i idealni dio pokretnine ili nekretnine. Nadalje, založnim pravom se može opteretiti i određeno imovinsko pravo, ako je prikladno da vjerovnik iz njega namiri svoju tražbinu. Založno pravo se može zasnovati i na plodovima stvari nastalim na temelju posredovanja nekoga pravnoga odnosa. Važno je istaknuti kako založni dužnik ne mora nužno biti i osobni dužnik, što znači da se založni vjerovnik neće uvijek namirivati iz stvari u vlasništvu založnog dužnika, već ta stvar može biti i u vlasništvu treće osobe, koja će tada biti u ulozi založnog dužnika. Tko bi to trebao biti vlasnik, a posebno ''čega'' vlasnik? Iz objašnjenja ministarstva dalo bi se zaključiti kako je intencija opteretiti ''koncesijski ugovor'' založnim pravom, no po samoj prirodi stvari nije moguće. Koncesijski ugovor na pomorskom dobru nije ni pokretnina, ni nekretnina, ni određeno imovinsko pravo koje bi se moglo založiti. Ne može se založno pravo odvojiti od zaloga kojeg opterećuje, a što znači da stjecatelj neke stvari tu stvar stječe zajedno sa založnim pravom, kada ono postoji na stvari. Ako ''založno pravo'' ostane kao mogućnost u novom ZPDLM-u, on će biti neustavan i neusklađen s ostalim zakonima! Nije prihvaćen Koncesija je pravo koje se stječe ugovorom o koncesiji, a zalog na koncesiji predstavlja zalog na pravu. Sukladno navedenom, nije riječ o zalogu na nekretnini jer objekt ugovora o koncesiji nije nekretnina, nego pravo na obavljanje određene gospodarske djelatnosti na određenom području, to jest, dijelu pomorskog dobra.
572 JAVNO JE DOBRO POMORSKO DOBRO, GLAVA III. MIŠLJENJE o poglavljima i djelovima prijedloga Zakona koji se odnose na gradnju, prostorno uređenje („dokumente prostornog uređenja“ koji nisu pravni pojam), o pojmu „sanacije“, rekonstrukcije i nadzora nad gradnjom PRIJEDLOZI i OBJAŠNJENJA: Sukladno Zakonu o gradnji (NN 125/19) gradnja podrazumijeva projektiranje i građenje građevina te stručni nadzor nad građenjem; građenje podrazumijeva izvedbu građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina; građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem. Stoga za sve intervencije na pomorskom dobru, zbog posebne osjetljivosti obalnog pojasa u ekološkom smislu, u smislu morskih vizura koje utječu na ukupnu ambijentalnu vrijednost našeg obalnog pojasa u naseljima izvan njih, smatramo da je: - potrebno za svaki zahvat na pomorskom dobru provesti postupak izdavanja lokacijske dozvole sukladno Zakono u prostornom uređenju, što bi obavezno uključivalo i Studiju utjecaja na okoliš. - potrebno za svako građenje na pomorskom dobru provesti upravni postupak izdavanja građevinske dozvole sa svim potrebnim stručnim dijelovima (mapama) projekta sukladno Zakonu o gradnji. Nije prihvaćen Svi propisi koji su na snazi vezano na obveze u postupku ishođenja dozvola vrijede i na pomorskom dobru, ovaj Zakon ih samo nadopunjuje.
573 JAVNO JE DOBRO GLAVA IV., LUKE ŽUPANIJSKOG I LOKALNOG ZNAČAJA Funkcionalnom gospodarskom cjelinom (plaže hotela) ne mogu se proglašavati potpuno različito definirane cjeline, a koje su ujedno i različitog ''vlasništva'' Nije moguće spajati opće dobro, na kojem nema vlasništva, sa privatnim tj. hotelom ili kampom. ovakva ideja vodi spajanju javnih cesta sa privatnim vlasnikom, tj privatizaciji cesta. jednako tako i pomorskog dobra, plaža ili luka. opće dobro je izvan vlasničkog režima, pa je ovakva definicija jedinstvene cjeline protuustavna Primljeno na znanje Komentar ne sadrži konkretnu primjedbu.
574 JAVNO JE DOBRO PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA Niti jedan davatelj koncesije nije kapacitiran utvrditi “funkcionalnu gospodarsku cjelinu” (stavak 2) koja uključuje plažu, a koja je pomorsko dobro Djelomično prihvaćen Već Planom upravljanja pomorskim dobrom predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave utvrđuje vrste morskih plaža, funkciju i model upravljanja uređenim morskim plažama.
575 JAVNO JE DOBRO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Članak 84. dalje razrađuje plaže hotela, kampova i turističkih naselja kao posebnu kategoriju i spominje “dobru povezanost” plaže u funkcionalnu gospodarsku cjelinu. Postojanje plaže uz hotel, kamp ili turističko naselje je vjerojatno i razlog postojanja takvih objekata, ali nije opravdano plažu kao prirodni kapital klasificirati prema objektu koje tu zbog te plaže nastao. Prihvaćen Prihvaćamo komentar, izričaj u zakonu će biti promijenjen.
576 JAVNO JE DOBRO PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA Članak 83. Iskazuje vrhunac nerazumijevanja koncepta plaže jer kaže da morska plaža “služi većem broju ugostiteljsko-turistički objekata i građana”. Temeljem čega je funkcija plaže da na svojoj, kod nas u pravilu maloj površini i vrlo osjetljivom ekotonu (granica dvaju ekosustava, morskog i kopnenog), prima ugostiteljsko-turističke objekte. Korištenu formulaciju treba izbaciti iz teksta. Nije prihvaćen U standardnom hrvatskom jeziku, riječ "plaža" označava prostor uz more, rijeku ili jezero, uređen za kupanje. U istom značenju riječ se upotrebljava i u Nacrtu prijedloga Zakona.
577 JAVNO JE DOBRO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA U članku 82. se javlja potpuno nejasna klasifikacija morskih plaža u kojoj javna plaža postaje samo jedna od kategorija, a ostale dvije su plaže ugostiteljskih i turističkih objekata, te vrlo nejasno definirana morska plaća posebne namjene. Od kud ova klasifikacija plaža, kad je već prije napravljena podjela na prirodne i uređene? Pririzirano treba biti pomorsko dobro, a ne ugostiteljsko-turistički objekti. Nije prihvaćen Postoje više parametara po kojima se plaže mogu razvrstati, kao i više razina klasifikacije. Nakon razvrstavanja plaža na prirodne i uređene, uređene se dalje dijele na plaže ispred kampova, hotela i turističkih naselja, plaža posebne namjene i javnih plaža.
578 JAVNO JE DOBRO PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 217. Č 218. Ako je zgrada na pomorskom dobru onda je na temelju jedinstva vlasništva ona pomorsko dobro, ili čestica nije pomorsko dobro. Zakoni moraju biti međusobno usklađeni, a ne kontradiktorni! Nije prihvaćen Ovim člankom uređuje se situacija kada granica pomorskog dobra još nije utvrđena.
579 JAVNO JE DOBRO GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 81. upućuje nai dokazuje iskrivljenopoimanje plaže i njezine funkcije. Dakle prema autoru, pravilo je da plaža bude u koncesiji, a samo ako to nije, onda se ima uključiti jedinica lokalne samouprave za njezino održavanje. Plažu može i mora održavati jedinica lokalne samouprave jer to ne spada u njezine skupe i zahtjevne aktivnosti, a koncesija na plažu je nepotrebna. Prihvaćen Jedinica lokalne samouprave uvijek ima pravo isključiti sve plaže na svom području iz sustava koncesioniranja putem Plana upravljanja pomorskim dobrom koji donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.
580 JAVNO JE DOBRO GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Č 81 : kaže se da se na prirodnoj morskom plaži gospodarske aktivnosti obavljaju u pravilu na osnovi dozvola. Nije stoga jasno zašto se na uređenoj morskoj plaži koji regulira članak 81. gospodarske djelatnosti u pravilu obavljaju na osnovi koncesije. Dostatna je dozvola. Nije prihvaćen Koncesija je osnovni institut temeljem kojega se gospodarski koristi pomorsko dobro. Koncesija pruža veća ulaganja u održavanje i unaprijeđenije pomorskog dobra, dok ovlaštenik dozvole nema nikakva prava niti obveze održavati i unaprjeđivati pomorsko dobro, već samo pravo obavljati djelatnost. Također, prihodi od koncesije su veći, a sredstva ostvarena su namjenska sredstva te se moraju uložiti u daljnje unaprijeđenije pomorskog dobra.
581 JAVNO JE DOBRO GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Č 79. 4. Što je pisac teksta zakona htio reći stavkom 5 u kojem stoji “Plan dohrane plaže”? Prihvaćen Pisac teksta NPZ-a je omaškom naveo “Plan dohrane plaže”, ispravit će se izričaj.
582 JAVNO JE DOBRO PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA Č 79: ''Dohranjivanje plaža'' nije podrobno definiran pojam već se u stavku (4) omogućava korištenjem tog pojma za nasipavanje i gradnju. Što je ''dohranjivanje''? - treba prvo točno definirati Djelomično prihvaćen Pojam "dohranjivanja" definiran je u Nacrtu prijedloga Zakona.
583 JAVNO JE DOBRO MORSKE  PLAŽE, Javna morska plaža Članak 79. 2. Ograničenja glede ''dohranjivanja'' plaža se ne trebaju ticati pitanja pozicije obalne crte, izgleda i karakteristika, već stanja ekosustava na kopnenom i morskom dijelu plaže, odnosno štete koju dohranjivanje plaže čini za obalu i ekosustave. Primljeno na znanje Zaštitu eko sustava uređuje poseban propis koji se primjenjuje na pomorskom dobru kao i na ostalom teritoriju RH.
584 JAVNO JE DOBRO Morske plaže, Članak 79. Umjesto “Morske plaže dijele se na prirodne i uređene”, ispravna formulacija treba biti “Morske plaže mogu biti prirodne i uređene”. Nije prihvaćen Uvodi se podjele plaža u smislu ovog NPZ-a
585 JAVNO JE DOBRO GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Članak 65. Kaže da se zahtjev za ishođenjem koncesije može podnijeti između ostalog za plažu koja po svom položaju čini funkcionalnu infrastrukturnu i prostornu cjelinu sa samo jednim ugostiteljskim i smještajnim objektom i nalazi se u turističkoj zoni izvan naselja. Nije jasno zašto na takvoj plaži treba koncesija. Korisnici ugostiteljskog ili smještajnog objekta mogu plažu koristiti na isti način kao i ostala javnost. Djelomično prihvaćen Zakon ne dopušta ograđivanje plaža. Cijela plaža je dostupna svima, neovisno o tome tko plažom upravlja.
586 JAVNO JE DOBRO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Članak 67. Ako je založno pravo Zakonom o vlasništvu određeno kao pravo koje se upisuje u Zemljišne knjige, a nigdje propisano da se upisuje u neke upisnike i evidencije koje primarno nisu vezane na vlasništvo, da li bi se upisivanje založnog prava u Upisnik koncesija moglo smatrati ''PARA-EVIDENCIJOM'' tj. izmišljenom, nezakonitom evidencijom paralelnom onoj koja je važećim zakonima propisana? Prihvaćen Založno pravo na pravu, kao što je, primjerice pravo koncesije, nikada se ne upisuje u zemljišnu knjigu. Zalog na pravu teret je prava, a hipotekarni zalog teret je zemljišta u čijem se zemljišno-knjižnom ulošku (list C) stoga isti teret i upisuje.
587 JAVNO JE DOBRO DIO TREĆI, UPOTREBA I GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 52. kaže da se koncesija na pomorskom dobru daje između ostalog i za morsku plažu. Koncesija je uvijek iznimka, a ne pravilo. Nije prihvaćen Koncesija je osnovni institut temeljem kojega se gospodarski koristi pomorsko dobro. Koncesija pruža veća ulaganja u održavanje i unaprijeđenije pomorskog dobra, dok ovlaštenik dozvole nema nikakva prava niti obveze održavati i unaprjeđivati pomorsko dobro, već samo pravo obavljati djelatnost. Također, prihodi od koncesije su veći, a sredstva ostvarena su namjenska sredstva te se moraju uložiti u daljnje unaprijeđenije pomorskog dobra
588 JAVNO JE DOBRO GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Članak 43. koji se bavi planom upravljanja pomorskim dobrom sadrži brojne nelogičnosti. 1. Temeljem čega je moguće i nužnoutvrđivati četverogodišnji plan davanja koncesija na plaže ukoliko je koncesioniranje plaža nepotrebna kategorija. 2. Kako se može izraditi plan dohranjivanja obzirom na činjenicu da je dohranjivanje štetno za ekosustave, da je potrebno prethodno procijeniti njegov utjecaj na okoliš i da je prihranjivanje u funkciji uvjeta koje je sve teže predviđati. 3. Nije jasno značenje pojma “vrste morskih plaža” i “funkcija i model upravljanja plažama” koje plan treba definirati. 4. Isključenje morske plaže iz opće uporabe je oksimoron. Kako se pomorsko dobro koje je javno dobro može isključiti iz opće uporabe? Ova kategorija je neustavna. Djelomično prihvaćen 1. Koncesija je osnovni institut temeljem kojega se gospodarski koristi pomorsko dobro. Koncesija pruža veća ulaganja u održavanje i unaprijeđenije pomorskog dobra, dok ovlaštenik dozvole nema nikakva prava niti obveze održavati i unaprjeđivati pomorsko dobro, već samo pravo obavljati djelatnost. Također, prihodi od koncesije su veći, a sredstva ostvarena su namjenska sredstva te se moraju uložiti u daljnje unaprijeđenije pomorskog dobra. 2. Plan se, između ostaloga, radi kako bi se ocijenio utjecaj na eko sustav. 3. Plan upravljanja pomorskim dobrom jedinice lokalne samouprave mora razvrstati plaže sukladno odredbama ovog NPZ-a, kako bi davatelji koncesije prilikom raspisivanja natječaja za dodjelu koncesije za plažu mogli u cijelosti poštivati volju lokalnog stanovništva. Napominjemo kako je za Plan upravljanja pomorskim dobrom obavezno javno savjetovanje. 4. Zakon ne dopušta ograđivanje plaža. Cijela plaža je dostupna svima, neovisno o tome tko plažom upravlja.
589 JAVNO JE DOBRO DIO ČETVRTI, MORSKE  PLAŽE MIŠLJENJE: MORSKE PLAŽE s posebnim naglaskom na dio 4. – Morske plaže Sveukupno gledajući, odredbe o plažama su sročene na način koji predstavlja potpuni odmak od ustavne definicije javnog odnosno pomorskog dobra koji mora biti dostupan svima. Evidentan je retrogradni pristup sirove komodifikacije javnog dobra, nedostatak razumijevanja uloge plaže kao prirodnog kapitala, nedostatno poznavanje uloge plaža, blagodati morske vode i rekreaciji na plaži u zaštiti javnog zdravlja ljudi itime smanjenih troškova zdravstva. Ono što je posebno problematično je nedostatno poznavanje specifičnosti plaža krških obala hrvatskog Jadrana. Naši žalovi i plaže su daleko manjih dimenzija nego je to slučaj kod oceanskih plaža ili čak plaža na suprotnoj obali Jadrana, tako da u Hrvatskoj nije moguće primijeniti rješenja uvezena iz zemalja koje imaju bitno drugačije geomorfološke karakteristike i koja su se pokazala kao iznimno loši primjeri. Postavlja se pitanje da li je uopće učinjena procjena učinka ovakvog zakona, da li su dobivena mišljenja drugih ministarstava i da li se uopće poštovao acquis prilikom pisanja ovog zakonskog prijedloga. U kreiranju politika i regulative jedne zemlje ne mogu biti presudni u suštini sitni financijski prihodi od koncesija jer će nastati štete po stanovništvo i prirodu koje će biti višestruko veće, posebno u razdoblju u kojem će dominirati klimatske promjene i njihov utjecaj na more, te opasnosti od pandemija. Primljeno na znanje Komentar ne sadrži konkretnu primjedbu, stoga nije moguće dati odgovor.
590 JAVNO JE DOBRO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA MIŠLJENJE na omogućavanje ZALOŽNOG PRAVA (stvarnog prava) preko koncesijskih ugovora na pomorskom (općem) dobru PRIJEDLOG: Brisanje založnog prava iz prijedloga ZPDLM u bilo kojem obliku zbog nemogućnosti (nezakonitosti, neustavnosti) ostvarivanja stvarnih prava na pomorskom dobru. Pomorsko dobro kao opće dobro je stvar ''res communes omnium'' koja pripada svim ljudima te u tom smislu pomorsko dobro je: - neotuđivo - ne može biti objekt stjecanja prava vlasništva ni drugih stvarnih prava - ne može biti u prometu Založno pravo je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svog nositelja da određenu tražbinu, ne bude li po dospijeću namirena, namiri iz vrijednosti te stvari. Ne može se založno pravo odvojiti od zaloga kojeg opterećuje, a što znači da stjecatelj neke stvari tu stvar stječe zajedno sa založnim pravom, kada ono postoji na stvari. Objašnjenje: Prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 81/15, 94/17), založno pravo je ograničeno stvarno pravo na određenoj stvari, a koja se naziva zalog, koje ovlašćuje svog nositelja, odnosno založnog vjerovnika da, određenu tražbinu, ne bude li mu po dospijeću namirena, namiri iz vrijednosti te stvari, čija god ona bila, a njezin vlasnik to mora trpjeti. Založno pravo se može zasnovati na pokretnini i nekretnini. Pritom nekretnina mora biti sposobna za unovčenje. Opteretiti se može čak i idealni dio pokretnine ili nekretnine. Nadalje, založnim pravom se može opteretiti i određeno imovinsko pravo, ako je prikladno da vjerovnik iz njega namiri svoju tražbinu. Založno pravo se može zasnovati i na plodovima stvari nastalim na temelju posredovanja nekoga pravnoga odnosa. Važno je istaknuti kako založni dužnik ne mora nužno biti i osobni dužnik, što znači da se založni vjerovnik neće uvijek namirivati iz stvari u vlasništvu založnog dužnika, već ta stvar može biti i u vlasništvu treće osobe, koja će tada biti u ulozi založnog dužnika. Tko bi to trebao biti vlasnik, a posebno ''čega'' vlasnik? Iz objašnjenja ministarstva dalo bi se zaključiti kako je intencija opteretiti ''koncesijski ugovor'' založnim pravom, no po samoj prirodi stvari nije moguće. Koncesijski ugovor na pomorskom dobru nije ni pokretnina, ni nekretnina, ni određeno imovinsko pravo koje bi se moglo založiti. Ne može se založno pravo odvojiti od zaloga kojeg opterećuje, a što znači da stjecatelj neke stvari tu stvar stječe zajedno sa založnim pravom, kada ono postoji na stvari. Ako ''založno pravo'' ostane kao mogućnost u novom ZPDLM-u, on će biti neustavan i neusklađen s ostalim zakonima! Prihvaćen Založno pravo na nekretnini, tzv. hipoteka, je stvarno pravo, za razliku od založnog prava na pravu koncesije. S obzirom na izneseno, sve daljnje primjedbe su bespredmetne.
591 JAVNO JE DOBRO DIO ŠESTI, NADZOR NAD PROVEDBOM ZAKONA MIŠLJENJE NA poglavlje: Upravljanje pomorskim dobrom Članak 7. Stavak 2. – treba brisati, kao i sve vezane odredbe u drugim člancima u kojima se Vlada postavlja posredno ili neposredno kao skrbnik i upravitelj jer se radi o pomorskom dobru Nije potrebno naglašavati da DORH zastupa RH jer je to određeno po Zakonu o državnom odvjetništvu. Bilo bi dobro napisati da je RH stranka u svim postupcima vezanim za pomorsko dobro na sudu, ali najvažnije bi bilo unjeti kao odredbu kako su jedinice područne (regionalne) samouprave i JLS kojima je derogirano pravo upravljanja zainteresirane stranke, odnosno sudionici u svim postupcima na sudu jer se to samo po sebi ne podrazumijeva. Sva prava, obveze i odgovornost (kako skrb, tako i upravljanje) na općem dobru – pomorskom dobru ima Republika Hrvatska, odnosno njeno predstavničko tijelo, Sabor RH, odnosno kod derogiranih prava upravljanja na regionalnu i lokalnu samoupravu njihova predstavnička tijela. Dočim za javna dobra u javnoj upotrebi, znači u vlasništvu RH ili regionalne ili lokalne samouprave, a koje su namjenjene neposrednom izvršenju prava i dužnosti, a koja se rabe u skladu s tim namjenama o raspolaganju, upravljanju i korištenju odlučuje Vlada RH, odnosno poglavarstvo za regionalnu ili lokalnu upravu. Objašnjenje: Vrlo često se događa da i pravni praktičari pogrešno upotrebljavaju termin opće dobro u odnosu na javno dobro. Također se ne radi razlika između javnih i općih dobara te javnih dobara u općoj uporabi u odnosu na javna dobra u javnoj uporabi. ZV određuje u članku 35. postupanje Republike Hrvatske i drugih osoba javnog prava u odnosu na stvari u vlasništvu tih pravnih osoba, ali određuje i javna dobra u općoj uporabi te javna dobra u javnoj uporabi. Opća dobra su stvari izvan prometa, članku 3. stavak 3. ZV određeno je da o općim dobrima vodi brigu, njima upravlja i za to odgovara Republika Hrvatska. Sva prava na pomorskom dobru temelje se na pravima i obvezama koje na pomorskom dobru ima RH. Kod skrbi o općim dobrima treba imati u vidu odredbu članka 35. stavak 7. ZV gdje je određeno da onaj tko skrbi o općim dobrima treba postupati kao dobar domaćin te odgovara za svoje postupanje. Dakle, navedena odredba odnosi se na dužnost Republike Hrvatske ili drugog javnopravnog subjekta određenog zakonom da upravlja i odlučuje o općim dobrima. Osnovna karakteristika općih dobara je da se radi o stvarima koje nisu sposobne biti objektom nečijih stvarnih prava, a prije svega prava vlasništva. Za razliku od općih dobara, karakteristika javnih dobara je da mogu biti u vlasti određenih pravnih osoba pa tako i objektom prava vlasništva ili drugih stvarnih prava. Javna dobra, stoga, sačinjavaju imovinu takvih pravnih subjekata. Javna dobra su one stvari koje su u vlasništvu prije svega Republike Hrvatske, a zatim drugih osoba javnog prava. Pod osobama javnog prava misli se na jedinice lokalne i područne samouprave te na razne ustanove, bez obzira da li je osnivač ustanove država ili jedinica lokalne ili područne samouprave. ZV određuje u članku 35. pa u osnovnoj odredbi izjednačuje Republiku Hrvatsku i druge osobe javnog prava s drugim fizičkim i pravnim osobama u ovlaštenjima u pravnim odnosima kao nositelja prava vlasništva, osim ako zakonom nije što drugo određeno. Nadalje je određeno da o raspolaganju, upravljanju i korištenju stvarima u vlasništvu Republike Hrvatske odlučuje Vlada Republike Hrvatske ili od nje ovlašteno tijelo, a u odnosu na jedinice lokalne i područne samouprave njihovo poglavarstvo, ako zakonom nije drugačije određeno. U članku 35. stavak 5. ZV određeno je da su javna dobra u javnoj uporabi stvari u vlasništvu Republike Hrvatske koje su namijenjene neposrednom izvršenju prava i dužnosti Republike Hrvatske, njezinih tijela i ustanova te se rabe u skladu s tim namjenama. Radi se primjerice o ministarstvima, sudovima i drugim državnim tijelima čije nekretnine i stvari služe za izvršavanje prava i dužnosti Republike Hrvatske. Glede javnih dobara u javnoj uporabi isto se odnosi na jedinice lokalne i područne samouprave te ustanove, što proizlazi iz odredbe članka 35. stavak 8. ZV. Primljeno na znanje Primjedba je primljena na znanje, no ne sadrži prijedlog drukčijeg normativnog rješenja.
592 JAVNO JE DOBRO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA MIŠLJENJE NA poglavlje: Upravljanje pomorskim dobrom - Članak 7. Stavak 2. – treba brisati, kao i sve vezane odredbe u drugim člancima u kojima se Vlada postavlja posredno ili neposredno kao skrbnik i upravitelj jer se radi o pomorskom dobru! Sva prava, obveze i odgovornost (kako skrb, tako i upravljanje) na općem dobru – pomorskom dobru ima Republika Hrvatska, odnosno njeno predstavničko tijelo, Sabor RH, odnosno kod derogiranih prava upravljanja na regionalnu i lokalnu samoupravu njihova predstavnička tijela. Nije prihvaćen Vlada Republike Hrvatske obavlja izvršnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom. U obavljanju izvršne vlasti Vlada određuje, usmjerava i usklađuje provedbu politika i programa te u tu svrhu predlaže i donosi strategije, daje smjernice, donosi akte te poduzima druge mjere potrebne za uređenje odnosa iz područja svoje nadležnosti.
593 JAVNO JE DOBRO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Tražimo omogućavanje komentiranja SVAKOG članka Prijedloga Zakona posebno i produljenje krajnjeg roka e-savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM s mogućnošću komentiranja svakog članka Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
594 Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije GLAVA V., LUKA POSEBNE NAMJENE U članku 150. dodaje se stavak 3. koji glasi: ˝Nije dopušteno sidrenje u staništima strogo zaštićenih vrsta - posidonije te na način kojim se su ugražavaju zaštićene vrste i staništa.˝ Potrebno je ograničiti sidrenje na području na kojem se nalaze staništa zaštićenih vrsta, te se na takav način same zaštićene vrste ugrožavaju, posebno uzimajući u obzir staništa strogo zaštićene vrste sukladno Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine 80/13 i 73/16) npr. staništa strogo zaštićene vrste posidonije unutar kojih slobodnim sidrenjem dolazi do jaružanja morskog dna i trajnog uništavanja staništa posidonije i pripadajuće bioraznolikosti. Djelomično prihvaćen Prirodno morsko sidrište ne može biti u zaštićenom području.
595 Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije DIO TREĆI, UPOTREBA I GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA U članku 54. stavak 3. iza riječi ˝zaštite okoliša i kulture˝ potrebno dodat riječ ˝ prirode˝. U stavku 4. članka 54. iza prve rečenice dodati sljdeće ˝ U slučaju davanja koncesije u zaštićenom području i/ili području ekološke mreže Natura 2000 jedan član Stručnog povjerenstva obvezno mora biti iz područja zaštite prirode odnosno iz javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjem i/ili područjem ekološke mreže Natura 2000 koja upravlja zaštićenim područjem i/ili područjem ekološke mreže unutar kojeg se izdaje koncesija.˝ Smatramo bitnim istaknuti i pojam prirode, obzirom da su u svom značenju okoliš i pirorda različiti pojmovi koji samim time obuhvaćaju i različita djelovanja sukladno zakonodavno okviru kojim se uređuje pitanje zaštite okoliša i zaštite prirode u RH (Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o zaštiti prirode). Nadalje, ukoliko se dodjeljuje koncesija na zaštićenom području bitno je da jedan član Stručnog povjerenstva bude iz područja zaštite prirode, kao bi se osigurala potrebna stručna znanja kod procjene eventualnog utjecaja koncesije na zaštitu prirode i osiguranja uvjeta zaštite prirode. Ujedno je potrebno navedeno uskladiti i sa navodom u članku 46. stavak 2. alineja 4. samog Nacrta prijedloga Zakona. Djelomično prihvaćen U stručno povjerenstvo koje osniva VRH mogu se imenovati isključivo predstavnici tijela državne uprave, a isto tijelo državne uprave nadležno je za zaštitu okoliša i prirode.
596 Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Iza članka 45. unijeti novi članak koji glasi: ˝Ukoliko se pomorsko dobro nalazi unutar granica zaštićenih područja i/ili područja ekološke mreže Natura 2000, javne ustanove koje upravljaju tim zaštićenim područjima i/ili područjima ekološke mreže Natura 2000 nisu dužne ishoditi koncesiju na pomorskom dobru za obavljanje djelatnosti radi kojih su osnovane.˝ Sukladno članku 179. stavak 5. Zakona o zaštiti prirode kojim člankom je određeno da javna ustanova ne mora imati koncesiju za korištenje prirodnih dobara na zaštićenom području kojim upravlja, mišljenja smo da je i u Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, kao posebnom propisu, potrebno jasno definirati da javne ustanove koje upravljaju zaštićenim dijelovima prirode za obavljanje svoje djelatnosti nisu dužne ishoditi koncesiju ukoliko se pomorsko dobro nalazi unutar granica područja kojim te javne ustanove upravljaju. Smatramo da bi se uvođenjem navedene odredbe postiglo usklađivanje navedena dva propisa, kao i pojednostavnila primjena postojeće odredbe Zakona o zaštiti prirode u praksi. Nije prihvaćen Budući da je koncesija pravo gospodarskog korištenja, a javne ustanove iz područja zaštite prirode nisu osnovane za tu svrhu, ne smatramo da bi takva odredba bila primijenjiva, stoga ne prihvaćamo prijedlog.
597 Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Ulaskom RH u Europsku uniju javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim područjima na lokalnoj (regionalnoj) razani kroz Zakon o zaštiti prirode i Uredbom o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje ekološkom mrežom spuštene su između ostalog i obaveze očuvanja i zaštite morskih zaštićenih područja, staništa i vrsta, ali ne i kontinuirana financijska sredstva za ispunjavanje obaveza koje RH ima prema direktivama Europske unije. Budući je more jedno od najznačajnijih prirodnih dobara RH značajno za gospodarstvo, područje velike raznolikosti zaštićenih obalnih i morskih staništa i vrsta, kojima upravljaju javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i područjima ekološke mreže Natura 2000 potrebno je osigurati kontinuirana financijska sredstva za provođenje mjera zaštite prirode u cilju očuvanja i zaštite istih. sukladno obavezama RH kao članice EU. - U članku 45. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: ˝Iznimno od stavka 1. i stavka 2. ovog članka, ukoliko se pomorsko dobro na kojem se daje koncesija i/ili dozvola na pomorskom dobru i/ili dozvola za posebnu upotrebu izvan luka i za luke posebne namjene unutar zaštićenog područja i/ili područja ekološke mreže Natura 2000, 10 posto od naknade uplaćuje se u korist proračuna javne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem i/ili područjem ekološke mreže Natura 2000 i to na sljedeći način: (1)Naknada za koncesije i za posebnu upotrebu izvan luka i za luke posebne namjene unutar zaštićenih područja i/ili područja ekološke mreže Natura 2000 se uplaćuje: -25 posto u korist državnog proračuna; -40 posto u korist proračuna jedinice područne (regionalne) samouprave; -25 posto u korist proračuna jedinice lokalne samouprave; - 10 posto u korist proračuna javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjem i/ili područjem ekološke mreže Natura 2000. (2)Naknada za dozvole na pomorskom dobru unutar zaštićenih područja i/ili područja ekološke mreže Natura 2000 se uplaćuje: -60 posto u korist proračuna jedinice lokalne samouprave; -30 posto u korist proračuna jedinice područne (regionalne) samouprave; - 10 posto u korist proračuna javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjem i/ili područjem ekološke mreže Natura 2000. Naime, važeći Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) u članku 204. stavku 2. predviđa osiguravanje sredstava za financiranje zaštite prirode, između ostalog, i kroz sustav koncesija sukladno posebnim propisima, koji posebni propisi svakako obuhvaćaju Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama. Nije prihvaćen Nije predmet ovog propisa financiranje javnih ustanova iz područja zaštite prirode.
598 Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije Uređena morska plaža, Članak 81. Iz članka 81. stavak 5 potrebno je ukloniti "razastiranje i dopremanje morskog biljnog materijala (lažine)"...Lažina je posidonija - strogo zaštićena morska cvijetnica u RH zaštićena sukladno Zakonu o zaštiti prirode te na europskoj razini zaštićena sukladno Direktivi o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (Council Directive 92/43/EEC). Strogo je zabranjeno istu uništavati na bilo koji način. Nije prihvaćen Lažina nije nužno posidonija, koja je zaštićena sukladno posebnim propisima koji se primjenjuju i na pomorskom dobru.
599 Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA Ulaskom Republike Hrvastke u Europsku uniju na području RH uz zaštićena područja koja smo do tada imali, proglašena je europska ekološka mreža Natura 2000, koja uključuje i zaštićena područja, zaštićena staništa i vrste u morskim ekosustavima (u moru), te tako i sektor zaštite prirode ima nadležnost nad pomorskim dobrom. Sukladno EU Stategiji o bioraznolikosti do 2030. godine, jedan od glavnih ciljeva Eurospke unije jest zaštita 30 % mora i stroga zaštita barem 1/3 morskih staništa, a koji mora ispuniti i Republika Hrvatska kao država članica. Budući da je iznimno velika površina mora u RH trenutno zaštićena, te je zaštićen velik broj morskih staništa i bioraznolikosti, dok se do 2030. godine sukladno ciljevim EU mora zaštiti najmanje 30 % mora, smatramo da u izradu i donošenje Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama kroz Povjerenstva za izradu Zakona se mora uključuti sektor zaštite prirode, uključivanjem predstavnika javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima koje upravljaju morskim zaštićenim područjima i/ili morskim područjima ekološke mreže Natura 2000, a sve kako bi se kroz predmetni zakon unijele odredbe iz područja zaštite prirode u cilju zaštite i očuvanja morskih zaštićenih područja i područja ekološke mreže Natura 2000 sukladno Zakonu o zaštiti prirode i direktivama EU kojima se uređuje pitanje zaštite prirode. Primljeno na znanje Odredbe iz područja zaštite prirode, odredbe kojima je svrha zaštita bioraznolikosti i odredbe koje propisuju održivi razvoj i dalje su na snazi; odredbe ovog Zakona nadopunjuju navedene propise propisujući posebnosti u upravljanju pomorskim dobrom kao općim dobrom. Svatko je dužan pridržavati se svih propisa na snazi u Republici Hrvatskoj, stoga navedeni propisi obvezuju sve, kako na području dijela pomorskog dobra, tako i izvan njega.
600 Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Tražimo omogućavanje komentiranja svakog članka Prijedloga Zakona posebno i produljenje krajnjeg roka e-savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM s mogućnošću komentiranja svakog članka. Nije prihvaćen Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
601 Javna ustanova Priroda Šibensko-kninske županije NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA KOMENTARI Mišljenja smo da je kroz cijeli Zakon potrebno staviti naglasak na načelo zaštite prirode i na vrednovanje biološkog bogatstva, uzimajući u obzir činjenicu da raspolaganjem pomorskim dobrom ujedno raspolažemo i prirodnim dobrima. Ujedno, sukladno Strategiji EU za bioraznolikost do 2030., mi kao članica Europske unije imamo obvezu čuvanja svih staništa i vrsta, kao i obvezu poboljšanja stanja staništa, koja se između ostaloga nalaze i na pomorskom dobru. Nadalje, u članku 6. Nacrta prijedloga Zakona je propisano da se upravljanje pomorskim dobrom, između ostalog, mora temeljiti na načelu vrednovanja biološkog bogatstva, te stoga smatramo da je potrebno dodatno implementirati navedeno načelo kroz ostale odredbe samog Zakona Članak 7. - u stavak 3. iza riječi „lokalne samouprave“ dodati riječi „javnim ustanovama osnovanim za upravljanje nacionalnim parkovima (u daljnjem tekstu: javne ustanove nacionalnih parkova) - U stavak 4. iza riječi „općoj upotrebi“ dodati riječi „,osim javnoj ustanovi nacionalnog parka, i drugoj“ Obzirom da je za navedena područja, odnosno područja nacionalnih parkova, kao lex specialis donesen poseban Zakon kojim su jasno određene granice nacionalnog parka, smatramo da je potrebno nacionalnim parkovima omogućiti samostalno upravljanje i područjem koje obuhvaća i pomorsko dobro a koje pomorsko dobro je unutar Zakonom određenih granica samog nacionalnog parka. Članak 45. - U članku 45. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: ˝Iznimno od stavka 1. i stavka 2. ovog Članka, ukoliko se pomorsko dobro na kojem se daje koncesija nalazi unutar zaštićenog područja ili područja ekološke mreže NATURA2000, 20 posto naknade uplaćuje se u korist proračuna javne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem odnosno područjem ekološke mreže NATURA2000.˝ - Stavci od 3. do 7. se prenumeriraju i postaju stavci od 4. do 8.. Naime, važeći Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) u članku 204. stavku 2. predviđa osiguravanje sredstava za financiranje zaštite prirode, između ostalog, i kroz sustav koncesija sukladno posebnim propisima, koji posebni propisi svakako obuhvaćaju Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama. Stoga, sukladno navedenom, predlažemo izmjenu članka 45. dodavanjem novog stavka 3. na način da se dio naknade za koncesije, odnosno 20 posto naknade uplaćuje u korist proračuna javne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem odnosno područjem ekološke mreže NATURA2000, ukoliko se pomorsko dobro na kojem se daje koncesija nalazi unutar zaštićenog područja odnosno područja ekološke mreže NATURA2000. MIšljenja smo da bi se na takav način postiglo usklađivanje navedenih odredbi sadržanim u dva propisa, odnosno u Zakonu o zaštiti prirode i Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama te omogućilo i jasnije definiralo primjenu navedene odredbe u praksi. Iza članka 45. dodaje se novi članak koji glasi: ˝Ukoliko se pomorsko dobro nalazi unutar granica zaštićenih dijelova prirode, Javne ustanove koje upravljaju tim zaštićenim dijelovima prirode nisu dužne ishoditi koncesiju na pomorskom dobru za obavljanje djelatnosti radi kojih su osnovane.˝ Sukladno članku 179. stavak 5. Zakona o zaštiti prirode kojim člankom je određeno da javna ustanova ne mora imati koncesiju za korištenje prirodnih dobara na zaštićenom području kojim upravlja, mišljenja smo da je i u Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, kao posebnom propisu, potrebno jasno definirati da javne ustanove koje upravljaju zaštićenim dijelovima prirode za obavljanje svoje djelatnosti nisu dužne ishoditi koncesiju ukoliko se pomorsko dobro nalazi unutar granica područja kojim te javne ustanove upravljaju. Smatramo da bi se uvođenjem navedene odredbe postiglo usklađivanje navedena dva propisa, kao i pojednostavnila primjena postojeće odredbe Zakona o zaštiti prirode u praksi. Članak 54. U članku 54. stavak 3. iza riječi ˝zaštite okoliša i kulture˝ dodaju se riječi ˝ i prirode˝. U stavku 4. Iza prve rečenice dodaje se i druga koja glasi ˝ U slučaju davanja koncesije na zaštićenom području jedan član Stručnog povjerenstva obvezno mora biti iz područja zaštite prirode.˝ Smatramo bitnim istaknuti i pojam prirode, obzirom da su u svom značenju okoliš i pirorda različiti pojmovi koji samim time obuhvaćaju i različita djelovanja. Nadalje, ukoliko se dodjeljuje koncesija na zaštićenom području bitno je da jedan član Stručnog povjerenstva bude iz područja zaštite prirode, kao bi se osigurala potrebna stručna znanja kod procjene eventualnog utjecaja koncesije na zaštitu prirode. Ujedno je potrebno navedeno uskladiti i sa navodom u članku 46. stavak 2. alineja 4. samog Nacrta prijedloga Zakona. Članak 81. Briše se: ˝i morskog biiljnog materijala (lažine)˝ Smatramo da se lažinom, odnosno posidonijom ne smije dohranjivati plaža obzirom da se radi o vrsti koja je zaštićena kao strogo zaštićena vrsta sukladno Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine 80/13, 73/16). Članak 150. U članku 150. dodaje se stavak 3. koji glasi: ˝Nije dopušteno sidrenje kojim se su ugražavaju zaštićene vrste i staništa.˝ MIšljenja smo da je potrebno ograničiti sidrenje na području na kojem se nalaze staništa zaštićenih vrsta, te se na takav način same zaštićene vrste ugrožavaju, posebno uzimajući u obzir staništa strogo zaštićene vrste sukladno Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine 80/13, 73/16). Članak 166. U članku 166. mijenja se stavak 4. i glasi: ˝Ukoliko se pomorsko dobro nalazi unutar granica zaštićenog područja, poslove nadzora, uz ostala nadležna tijela obavlja i služba čuvara prirode javne ustanove koja upravlja tim zaštićenim područjem sukladno ovlastima danim Zakonom o zaštiti prirode.˝ Smatramo da bi se uvođenjem ove odredbe osigurala dodatna zaštita pomorskog dobra, te ujedno omogućilo javnoj ustanovi koja upravlja zaštićenim područjem unutar granica kojeg područja se pomorsko dobro nalazi, obavljanje nadzora nad poštivanjem svih propisa relevantnih za zaštitu istog. Ujedno smo mišljenja da bi se ovaj način postigla dodatna usklađenost sa Zakonom o zaštiti prirode. Nije prihvaćen Zaštita prirode uređena je drugim propisom, koji se primjenjuje na pomorskom dobru. Članak 7. Ne, zakon cjelovito promatra pomorsko dobro, neovisno o stupnjevima zaštite sukladno posebnom propisu. Članak 45. Ne, zakon cjelovito promatra pomorsko dobro, neovisno o stupnjevima zaštite sukladno posebnom propisu. Iza članka 45. Ne, zakon cjelovito promatra pomorsko dobro, neovisno o stupnjevima zaštite sukladno posebnom propisu. Članak 54. uređeno stavkom 3. Članak 81. Nejasan komentar, zasigurno se neće koristiti zaštićena vrsta. Članak 150. Nejasan komentar, prirodno morsko sidrište može biti samo izvan zaštićenih područja Članak 166. Ne, zakon cjelovito promatra pomorsko dobro, neovisno o stupnjevima zaštite sukladno posebnom propisu.
602 Javna ustanova Park prirode Lastovsko otočje GLAVA I., OPĆE ODREDBE Članak 166. U članku 166. mijenja se stavak 4. i glasi: ˝Ako se pomorsko dobro nalazi unutar granica zaštićenog područja, poslove inspekcijskog nadzora, uz ostala nadležna tijela obavlja i služba čuvara prirode javne ustanove koja upravlja tim zaštićenim područjem.˝ Smatramo da bi se uvođenjem ove odredbe osigurala dodatna zaštita pomorskog dobra, te ujedno omogućilo javnoj ustanovi koja upravlja zaštićenim područjem unutar granica kojeg područja se pomorsko dobro nalazi, obavljanje nadzora nad poštivanjem svih propisa relevantnih za zaštitu istog. Nije prihvaćen Pomorsko dobro je jedinstveno bez obzira na stupanj zaštite sukladno posebnim propisima.
603 Javna ustanova Park prirode Lastovsko otočje MORSKE LUKE, GLAVA V. Članak 150. U članku 150. dodaje se stavak 3. koji glasi: ˝Nije dopušteno sidrenje kojim se su ugrožavaju zaštićene vrste i staništa.˝ Mišljenja smo da je potrebno ograničiti sidrenje na području na kojem se nalaze staništa zaštićenih vrsta, te se na takav način same zaštićene vrste ugrožavaju, posebno uzimajući u obzir staništa strogo zaštićene vrste sukladno Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine 80/13, 73/16). Djelomično prihvaćen Prirodno sidrište ne može biti u zaštićenim dijelovima prirode. Za postavljanje nautičkog sidrišta potrebno ishoditi lokacijsku dozvolu, a za koju se neće moći dobiti posebni uvijeti s naslova zaštite prirode i okoliša ukoliko se planiraju na lokcijama gdje su staništa strogo zaštićenih vrsta
604 Javna ustanova Park prirode Lastovsko otočje GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Članak 46. U stavku 2. navedenog članka predlažemo razdvojiti okoliš i prirodu, da bude jasno da se radi o 2 predstavnika; isto kako je razdvojeno gospodarstvo, iako je trenutno sve u istom ministarstvu. Prihvaćen Nesporno je da će nadležno Ministarstvo imenovati dovoljno stručnu osobu, koja će biti upoznata s poslovima zaštite okoliša i poslovima zaštite prirode.
605 Javna ustanova Park prirode Lastovsko otočje GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Iza članka 45. dodaje se novi članak koji glasi: ˝Ako se pomorsko dobro nalazi unutar granica zaštićenih dijelova prirode, Javne ustanove koje upravljaju tim zaštićenim dijelovima prirode nisu dužne ishoditi koncesiju na pomorskom dobru za obavljanje djelatnosti radi kojih su osnovane.˝ Sukladno članku 179. stavak 5. Zakona o zaštiti prirode kojim člankom je određeno da javna ustanova ne mora imati koncesiju za korištenje prirodnih dobara na zaštićenom području kojim upravlja, mišljenja smo da je i u Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, kao posebnom propisu, potrebno jasno definirati da javne ustanove koje upravljaju zaštićenim dijelovima prirode za obavljanje svoje djelatnosti nisu dužne ishoditi koncesiju ukoliko se pomorsko dobro nalazi unutar granica područja kojim te javne ustanove upravljaju. Smatramo da bi se uvođenjem navedene odredbe postiglo usklađivanje navedena dva propisa, kao i pojednostavnila primjena postojeće odredbe Zakona o zaštiti prirode u praksi. Nije prihvaćen NPZ pomorsko dobro sagledava cjelovito neovisno o stupnju zaštite pojeding dijela istog.
606 Javna ustanova Park prirode Lastovsko otočje GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Članak 45. - U članku 45. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: ˝Iznimno od stavka 1. i stavka 2. ovog Članka, ako se pomorsko dobro na kojem se daje koncesija nalazi unutar zaštićenog područja ili područja ekološke mreže NATURA2000, 20 posto naknade uplaćuje se u korist proračuna javne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem odnosno područjem ekološke mreže NATURA2000.˝ - Stavci od 3. do 7. se prenumeriraju i postaju stavci od 4. do 8. Naime, važeći Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) u članku 204. stavku 2. predviđa osiguravanje sredstava za financiranje zaštite prirode, između ostalog, i kroz sustav koncesija sukladno posebnim propisima, koji posebni propisi svakako obuhvaćaju Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama. Stoga, sukladno navedenom, predlažemo izmjenu članka 45. dodavanjem novog stavka 3. tako da se dio naknade za koncesije, odnosno 20 posto naknade uplaćuje u korist proračuna javne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem odnosno područjem ekološke mreže NATURA2000, ako se pomorsko dobro na kojem se daje koncesija nalazi unutar zaštićenog područja odnosno područja ekološke mreže NATURA2000. Mišljenja smo da bi se na takav način postiglo usklađivanje navedenih odredbi sadržanim u dva propisa, odnosno u Zakonu o zaštiti prirode i Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama te omogućilo i jasnije definiralo primjenu navedene odredbe u praksi. Nije prihvaćen NPZ pomorsko dobro sagledava cjelovito neovisno o stupnju zaštite pojeding dijela istog.
607 Javna ustanova "Nacionalni park Brijuni" GLAVA I., Instituti raspolaganja pomorskim dobrom U članku 74. potrebno je odrediti postupak vezan za provedbu javnog natječaja od strane javnih ustanova za dodjelu dozvola za obavljanje djelatnosti na području nacionalnog parka, odnosno definirati da (1)Na temelju plana upravljanja pomorskim dobrom iz članka 43. stavka 3. i 5. ovog Zakona izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave, odnosno upravno vijeće javne ustanove koja upravlja nacionalnim parkom dužno je do 1. veljače tekuće godine objaviti javni natječaj za dodjelu dozvola u službenom glasilu, na oglasnoj ploči, na službenoj internetskoj stranici jedinice lokalne samouprave, odnosno stranici javne ustanove i najmanje u jednim dnevnim novinama. (2)Na temelju zaprimljenih ponuda na javnom natječaju, rješenje o davanju dozvole najpovoljnijem ponuditelju donosi izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave, odnosno upravno vijeće javne ustanove koja upravlja nacionalnim parkom. Nije prihvaćen NPZ pomorsko dobro sagledava cjelovito neovisno o stupnju zaštite pojedinog njegovog dijela
608 Javna ustanova "Nacionalni park Brijuni" GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Kako bi se definirala prava i obveze javnih ustanova koje upravljanju nacionalnim parkom kod upravljanja pomorskim dobrom iza članka 41. trebalo bi dodati novi članak koji bi glasio: Prava i obveze javne ustanove koja upravlja nacionalnim parkom (1)Javne ustanove koje upravljaju nacionalnim parkom redovno održavaju pomorsko dobro unutar područja nacionalnog parka sukladno Planu upravljanja pomorskim dobrom unutar nacionalnog parka te provode gradnju infrastrukture i jednostavnih građevina i radova na pomorskom dobru unutar područja nacionalnog parka. (2)Na pomorskom dobru iz stavka 1. ovog članka mogu se izvoditi radovi i graditi isključivo građevine koje trajno služe općoj upotrebi (potporni i zaštitni zidovi, šetnice, odmorišta i sl.) izvan koncesioniranog i lučkog područja. (3)U cilju zaštite prava na upotrebu pomorskog unutar područja nacionalnog parka dobra čuvari prirode nacionalnog parka dužni su postupati sukladno ovom Zakonu i posebnim propisima. (5)Sredstva od naplate novčanih kazni prema odredbama ovog Zakona prihod su javnih ustanova koje upravljaju nacionalnim parkom i namjenski se koriste za redovno održavanje i zaštitu pomorskog dobra unutar područja nacionalnog parka U članku 42.budući da bi javne ustanove u okviru svojih ovlasti trebale donositi rješenja o davanju dozvola za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru potrebno je dodati podsavak da Ministarstvo rješava po žalbi izjavljenoj na rješenja javnih ustanova o najpovoljnijem ponuditelju. U članku 43. - odredbama o planu upravljanja pomorskim dobrom treba urediti proceduru donošenja plana upravljanja pomorskim dobrom u zaštićenom području, te dodati stavke nove stavke 5. i 6. (5) Plan upravljanja pomorskim dobrom unutar nacionalnog parka donosi upravno vijeće javne ustanove nacionalnog parka na prijedlog ravnatelja javne ustanove, uz prethodnu suglasnost Ministarstva. (6) Javna ustanova nacionalnog parka dužna je dostaviti Ministarstvu prijedlog Plana upravljanja pomorskim dobrom koji objedinjuje sve planove jedinica lokalne samouprave i nacionalog parka na njenom području na prethodnu suglasnost, najkasnije do 1. studenoga tekuće godine za naredno razdoblje. Nadalje je potrebno intervenirati u članak 44. i 45. odnosno da se sredstava od naknada za koncesije, posebnu upotrebu pomorskog dobra, dozvole ili iz sredstava državnog proračuna uplaćuju u korist javne ustanove nacionalnog parka ili javne ustanove koja upravlja drugim zaštićenim područjem u slučajevima iz članka 7. stavaka 3. i 4. ovoga zakona za redovno upravljanje pomorskim dobrom na njenom području. Isto tako da se kod raspodjele tih sredstava odredi postotak koji bi se uplaćivao javnoj ustanovi, u postotku kao i za jedinice lokalne samouprave. U istom članku potrebno je naznačiti da se javne ustanove nacionalnih parkova oslobođene plaćanja naknade za koncesiju na pomorskom dobru danu za obavljanje djelatnosti u nacionalnom park za koje su osnovane. Nije prihvaćen Javna ustavnova na području nadležnosti obavlja djelatnosti za koje je osnovana, međutim, pomorsko dobro promatra se kao cjelina. Također, izbrisan je stavak kojim se daje mogućnost prenošenja nadležnosti javnim ustanovama, stoga predložene članke nije potrebno dodati u NPZ.
609 Javna ustanova "Nacionalni park Brijuni" GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Javne ustanove temeljem Zakona o zaštiti prirode upravljaju zaštićenim područjem, pa i pomorskim dobrom unutar zaštićenog područja. Nacionalni park "Brijuni" čine 14 otoka i otočića s okolnim morem i podmorjem u površini od 33,85 m2, odnosno 80% zaštićenog područja je pomorsko dobro. Zbog preklapanja nadležnosti upravljanja pomorskim dobrom unutar zaštićenih područja- "morskih" nacionalnih parkova temeljem Zakona po pomorskom dobru i morskim lukama i Zakona o zaštiti prirode javne ustanove nacionalnih parkova nisu u mogućnosti u potpunosti upravljati zaštićenim područjem niti ga efikasno nadzirati. Iz tog razlog za te nacionalne parkove smatramo da ovim zakonom trebalo omogućiti nadležnost javne ustanove u obavljanju pojedinih poslova upravljanja pomorskim dobrom unutar granica nacionalnog parka. Iz tog razloga smatramo da članak 7. stavak 3. treba glasiti: (3)Republika Hrvatska ovim Zakonom dio poslova upravljanja pomorskim dobrom te razmjerno s tim brigu o zaštiti i odgovornost, povjerava jedinicama područne (regionalne) i lokalne samouprave te lučkim upravama i javnim osnovanim za upravljanje nacionalnim parkom, koje u njeno ime obavljaju pojedine poslove upravljanja pomorskim dobrom propisane ovim Zakonom. Nije prihvaćen Pomorsko dobro sagledava se u cjelini, stoga će o njemu na zaštićenim područjima voditi brigu JU u pogledu svojih nadležnosti, a u suradnji s nadležnim jedinicama lokalne i regionalne samouprave.
610 Jasmina Hil Palin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Smatram da treba nedvosmisleno u Zakonu zabraniti isključivanje javnosti iz odlučivanja o pomorskom dobru. Ne želim da se zbog privatnih investitora nasipavanju plaže, da se podilazi turistima i zaradi. Ljudi u moje mjesto dolaze radi škrapa i divljine. Nije prihvaćen Pomorsko dobro kao opće dobro ne predstavljaju samo plaže, već i industrijske i teretne luke, brodogradilišta, uzgajališta i ostali dijelovi pomorskog dobra koji po svojoj prirodni nisu namijenjeni korištenju i upotrebi od strane opće javnosti, to jest, od strane neovlaštenih osoba. Odredbe o plažama, kao jednoj od pojavnosti pomorskog dobra, posebno su raspisane u petoj glavi, četvrtom dijlu, člancima 79. do 86. Nacrta prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.
611 JANA GRGASOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA Kako se ovim prijedlogom zakona misli provesti ta "modernizacija pristupa upravljanju pomorskim dobrom i morskim lukama"? Definirajte modernizaciju. Bilo kakve promjene u rukovođenju tako važnim dijelom nacionalnog prostora kao što je pomorsko dobro trebaju biti temeljene primarno na vrednovanju i zaštiti biomorfoloških cjelina, očuvanju prirodno-geografskih područja iznimnih vrijednosti za Državu=sve građane RH, (što je čitava morska obala) radi čega u prvom redu ona i je javno dobro zaštićeno od utjecaja pojedinaca. Postojanje Zaštićenog obalnog područja mora (ZOP) gubi smisao ako iznimke od pravila čiji motiv je eksploatacija obalnog područja (putem davanja koncesija) pobijaju samo pravilo o zaštiti. U posljedicama koje će proizaći donošenjem zakona spominje se gospodarski razvitak RH. Koliko država mora biti gospodarski nerazvijena i nazadna da predlaže opciju privatizacije putem davanja dugogodišnjih koncesija i neminovnu posljedičnu devastaciju vlastitog javnog pomorskog dobra, zaštićenog obalnog pojasa, od državne važnosti, kako bi putem koncesija povećavala svoj gospodarski rast? Na koji način to predstavlja korak unaprijed? U suvremeno doba napretkom se smatra djelovanje u smjeru održivosti, očuvanja bioraznolikosti, zaštite postojećih i obnove zapuštenih i devastiranih prirodnih bogatstava. Potpuna zabrana nasipavanja plaža i stvaranja umjetnih bi bio npr.jedan korak naprijed. Drugi bi bio zabrana izdavanja koncesija za privatno korištenje javnog dobra bez obzira na rok, koncesija kao pojam ne bi smio biti primjenjiv na javno dobro. "...22. srpnja 2017. godine stupio je na snagu novi Zakon o koncesijama (Narodne novine, broj: 69/2017, 107/20), kojim su unesene brojne novine vezane za postupak davanja koncesija,.." Zakon o koncesijama koji se tiče pomorskog dobra treba se prilagođavati i podrediti upravo Zakonu o pomorskom dobru, a ne obratno. Prema kojoj hijerarhiji se ovaj nacrt donosi zato da bi se uskladio sa donesenim Zakonom o koncesijama? A postoji i Vladina Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora. Na koji način prijedlog ovog zakona provodi i usklađuje Uredbom definirane sljedeće ciljeve: "U ZOP-u će se planiranje i uređenje prostora temeljiti na osnovnim planskim smjernicama: – očuvati prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika, – osigurati primjenu mjera zaštite okoliša na kopnu i u moru, te osobito resursa pitke vode, – planirati cjelovito uređenje i zaštitu na osnovi kriterija oču­vanja prirodnih vrijednosti i cjelovitosti pojedinih morfo­loških cjelina, – sanirati vrijedna i ugrožena područja prirodne, kulturne i povijesne baštine, – osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu te javni interes u korištenju, osobitog pomorskog dobra, – očuvati nenaseljene otoke i otočiće s prirodnim i kultiviranim krajolikom prvenstveno u funkciji poljoprivrednih djelatnosti, rekreacijskog korištenja, organiziranog posjećivanja i istra­ži­va­nja, bez planiranja građevinskih područja, – očuvati prirodne plaže i šume, te poticati prirodnu obnovu šuma i drugu autohtonu vegetaciju, – ne planirati nova građevinska područja naselja niti njihovo međusobno povezivanje, – ograničiti gradnju u neizgrađenom dijelu postojećih građe­vin­skih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja (iz­van naselja) uz morsku obalu i ušća vodotoka osim za funkcije neposredno povezane uz more, morsku obalu i vodotoke, – ograničiti gradnju proizvodnih i energetskih građevina radi zaštite i očuvanja prostornih vrijednosti, – uvjetovati razvitak prometne i komunalne infrastrukture zaštitom i očuvanjem vrijednosti krajolika, – planirati građevine stambene, poslovne i druge namjene tako da namjenom, položajem, veličinom i oblikovanjem poštuju zatečene prostorne vrijednosti i obilježja, – sanirati postojeća napuštena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i industrijska područja prvenstveno pejsažnom rekultivacijom ili planiranjem ugostiteljsko-turističke i sportsko-re­kre­a­cij­ske namjene." Nije prihvaćen Izradit će se jedinstvena nacionalna baza podataka pomorskog dobra Republike Hrvatske, a lučki sustav uskladit će svoje poslovanje i emisiju ugljičnog dioksida s važećim smjernicama Europske unije. Ovaj propis mora se uskladiti sa svim važećim propisima u RH. Uredba Vlade RH po pravnoj snazi je ispod Zakona.
612 Jadranka Tomičić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA 1. Tražim produljenje roka e-savjetovanja za 30 dana s mogućnošću komentiranja svakog članka posebno što bi omogućilo preglednost i pojednostavilo davanje prijedloga. Rok je prekratak a pada u predblagdansko vrijeme i u vrijeme svjetskog nogometnog prvenstva što ometa proces javnog savjetovanja. 2. Bogatstvo obalnih ekosustava - obalu, more i podmorje - potrebno je Zakonima zaštititi i spriječiti uništenje građevinskom i turističkom ekspanzijom u budućnosti. Potrebno je Zakonom predvidjeti obaveznu studiju opravdanosti, definirati standard duljine koncesije-dozvole te standard odobravanja i obnavljanja koncesije uzimajući u obzir javni interes, utjecaje na okoliš, zaštitu prirode i kulturnih dobara, financijske aspekte te usklađenost sa razvojnim planovima. Koncesije ni dozvole ne davati na duži rok od 15 godina uz obaveznu reviziju prije produljenja. Ne smije se dozvoliti prelazak dugih koncesija u vlasništvo. Osigurati službu i mehanizme za nadzor i reguliranje usklađenosti sa Zakonom te sustav praćenja posljedica-učinaka koncesija-dozvola. 3. Brisati čl. 18 – u kojem se dodjeljuje pravo bilo kakvog građenja, bez iznimke, na pomorskom dobru. 4. Omogućiti slobodan pristup pomorskom dobru bez obzira na koncesije ili dozvole - obale i plaže trebaju biti u potpunosti dostupne građanima! - Novi Zakon treba biti u korist svih građana Hrvatske u budućnosti a ne samo u korist koncesionara. - Novi Zakon ne smije dozvoliti da dođe do situacije zabrane kupanja u moru lokalnom stanovništvu! Smatram da je ograđivanje obale i ograničava pristupa moru kršenje prava i sloboda kretanja ljudi koje je svima zagarantirano Ustavom RH jer su obala i more javno dobro! 5. Područja pomorskog dobra s obilježjima nedirnute-zaštićene prirode potrebno je: - potpuno isključiti iz turističkih zona i izuzeti iz koncesioniranja te preuzeti nad njima javnu odgovornost u cilju zaštite njihova izvornog karaktera. - na njima se ne smiju dopustiti graditeljski zahvati u prostoru u svrhu obavljanja gospodarskih djelatnosti. - institut koncesije valja zamijeniti nadzorom odgovornih javnih službi. 6. Novim zakonom potrebno je nasipavanje i dohranu obale i mora potpuno zabraniti te osigurati nadzor i efektne mjere za nepoštivanje sa ciljem spriječavanja i uništavaja biljnog i životinjskog svijeta na obali i u moru. - Zakonom obavezati projektiranje plaža koje ne zahtijevaju nasipavanja i dohranu! Nije prihvaćen 1. Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22). Rok savjetovanja u skladu je s propisom koji uređuje savjetovanje. 2. Da, Zakon predviđa obaveznu studiju opravdanosti, davanja koncesije kojom se utvrđuje rok davanja koncesije. Nadzor uređen Zakonom o koncesijama. 3. Koncesije se daju sukladno dokumentima prostornoga uređenja. 4. Zakon ne dopušta ograđivanje plaža, no pojedini dijelovi moraju biti ograđeni prvenstveno iz sigurnosnih razloga, primjerice brodogradilišta, kontejnerski terminali, granični prijelazi i sl. 5. Područja pomorskog dobra s obilježjima nedirnute-zaštićene prirode uređena su posebnim propisom koji uređuje zaštitu prirode i okoliša 6. Nasipavanje je moguće isključivo uz ishođenje dozvola sukladno propisima koji uređuju prostorno uređenje koristeći neonečišćeni geološki materijal prikladan za svrhu nasipavanja
613 IVO JURIŠIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Cijeli ovaj prijedlog miriši na poptuni pokušaj privatizacije hrvatskih obala. Štoviše, u ovom nacrtu čak nema ni određenih ograničenja niti navedenih dužnosti koje bi morale obavljati tijela koja bi se našla u vlasništvu te obale (u obliku zaštite morskog ekosustava određeni broj kilometara). Tražim ili potpuno odbacivanje ovog nacrta ili odgodu uz promociju da se više građana stigne obrazovati o ovome i da stignu dati svoje mišljenje. Nije prihvaćen Zakon se donosi u redovnoj zakonodavnoj proceduri kako je planirano Planom zakonodavnih aktivnosti za 2022. godinu.
614 Ivica Vitaljić (Movi se Komiža) GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 65. stavak 1. točku 2. treba izbrisati jer je u kontradikciji sa samim Zakonom. Također, u Ocjeni stanja i Posljedicama koje će proizaći donošenjem Zakona navodite da Zakon omogućuje davanje koncesije na zahtjev vodeći računa da se time ne narušava tržišno natjecanje te uvažavajući funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu povezanost dijela pomorskog dobra s objektima izvan pomorskog dobra. Upravo suprotne bi bile posljedice donošenja gore navedene točke. Nije prihvaćen NPZ omogućuje davanje koncesije na zahtjev vodeći računa da se time ne narušava tržišno natjecanje, a kao uvjet za dobivanje koncesije bez provođenja javnog prikupljanja ponuda propisuje da naknada za koncesiju ne može biti niža od dvostruke naknade postignute na natječaju za takav, odnosno sličan predmet koncesije u godini koja prethodi godini podnošenja zahtjeva. Navedeno je u skladu sa krovnim Zakonom o koncesijama koji omogućuje davanje koncesije na zahtjev u slučajevima kada postojeća i/ili planirana gospodarska aktivnost gospodarskog subjekta na određenoj lokaciji čini s predmetom koncesije za koju se zahtjev podnosi neodvojivu tehnološku ili funkcionalnu cjelinu
615 Ivica Vitaljić (Movi se Komiža) DIO ČETVRTI, MORSKE  PLAŽE Kako i piše u članku 79. plaže moraju biti dostupne svima pod istim uvjetima i moramo osigurati zadovoljenje javnog interesa za korištenje plaža. U članku 6. navodi se da upravljanje pomorskim dobrom (stavak 1.) mora imati za cilj održivi razvoj i očuvanje pomorskog dobra za buduće naraštaje, (stavak 2.) da se temelji na načelima javnosti i odgovornosti te zaštite javnog interesa, (stavak 5.) mora osigurati održivi razvoj, očuvanje okoliša, prirode, kulturne baštine te poštivati javni interes i (stavak 8.) da je potrebno prvenstveno osigurati slobodan pristup javnosti moru i obali. U Ocjeni stanja također navodite zadovoljavanje javnog interesa na način da se stupanj ograničenja opće upotrebe svede na minimum, kako bi plaže kao pomorsko dobro i opće dobro zaista bile dostupne svima pod jednakim uvjetima. Neki članci u ovom poglavlju su u potpunoj suprotnosti intencijama Zakona koje navodite. Jedan od njih je i članak 84. kojeg je nužno brisati. Osim što je u suprotnosti sa samom biti Zakona plaže ne bi smjele po namjeni biti definirane kao turističke zone. Posljedično u članku 82. alineju 2 stavak 1. treba brisati. Nužno je brisati i stavak 2. i 3. u članku 86. jer je ograničavanje opće upotrebe u ovim slučajevima neprihvatljivo. Članak 83. treba izmijeniti jer plaže moraj služiti građanima, a ne objektima pa predlažem da 83. članak 1. stavak glasi: Javna morska plaža je samostalna, uređena morska plaža, infrastrukturno opremljena, a služi svim građanima. U članku 82. stavak 2. predlažem dodati pojam uređene ispred pojma plaže pa stavak 2. glasi: Ministar pravilnikom uređuje minimalne uvjete koje uređene morske plaže moraju zadovoljavati te prava i obveze osobe koja upravlja plažom. Članak 85. je izrazito nejasan i kontradiktoran ostatku Zakona. U članku 2. stavku 28. navodite da je posebna upotreba pomorskog dobra vremenski ograničeno pravo koje se stječe ugovorom o posebnoj upotrebi pomorskog dobra, na temelju kojeg se dio pomorskog dobra djelomično ili potpuno isključuje iz opće upotrebe i daje na posebnu upotrebu za obavljanje djelatnosti koje se ne obavljaju radi stjecanja dobiti. U članku 9. dijelite upotreba pomorskog dobra na opću i posebnu i gospodarsku. Zatim definirate u 3. stavku posebna upotreba pomorskog dobra kao vremenski ograničeno pravo upotrebe pomorskog dobra u svrhu obavljanja djelatnosti koja se ne obavlja radi stjecanja dobiti, sa ili bez prava korištenja postojećih građevina i drugih objekata na pomorskom dobru te sa ili bez prava gradnje novih građevina i drugih objekata na pomorskom dobru. U 4. stavku gospodarsko korištenje pomorskog dobra definirate kao vremenski ograničeno pravo korištenja pomorskog dobra sa ili bez prava korištenja postojećih građevina i drugih objekata na pomorskom dobru te sa ili bez prava gradnje novih građevina i drugih objekata na pomorskom dobru. Iz gore navedenog je jasno da pojam gospodarski morate izbrisati u 2. stavku pa 2.stavak glasi: Morska plaža za posebnu namjenu se koristi na temelju koncesije. Naravno, prvi stavak treba preciznije i jasnije definirati. Djelomično prihvaćen članak 82 i 84. Izmijenit će se naziv plaže. stavak 2. i 3. u članku 86. Zakon ne dopušta ograđivanje plaža. Cijela plaža je dostupna svima, a postoci govore o obuhvatu plaže na kojem koncesionar može obavljati gospodarske djelatnosti temeljem koncesije. Članak 83. Nesporno je da plaža koristi i ugostiteljsko - turističkim objektima, svima pod istim uvjetima. U članku 82. stavak 2. razmotrit će se dodatno u suradnji s Ministarstvom turizma i sporta Članak 85. plaže posebne namjene namijenjene su posebnim grupama korisnika te se mogu dati u koncesiju ili u posebnu upotrebu, ovisno o tome da li se djelatnosti na plaži obavljaju s ciljem stjecanja dobiti ili ne. Posebna upotreba plaže posebne namjene može se dati ustanovi javnog zdravstva za namjenu rehabilitacije osoba s invaliditetom, primjerice slijepih i slabovidnih osoba, paraplegičara i kvadrilpegičara. No ukoliko se radi o trgovačkom društvu koje rehabilitaciju obavlja s ciljem stjecanja dobiti isto može isključivo ishoditi koncesiju.
616 Ivica Pancirov NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA DEFINIRANJE PROBLEMA U prijedlogu novog ZPDML nije otklonjena diskriminacija korisnika sportskih vezova u lukama posebne namjene-sportskoj luci, jer nisu ravnopravni sa korisnicima komunalnih vezova, suprotno Ustavu RH. Navodim primjere: - Temeljem Zakona, članovi sportskog društva-budući korisnici veza, u novoj sportskoj luci financiraju 100% izgradnju veza, jer nitko ne sufinancira izgradnju sportske luke, dok korisnici komunalnog veza ne sudjeluju u financiranju izgradnje veza (dokaz je to što nema novo izgrađenih sportskih luka, a komunalnih ima). - Pristojbe za vez u sportskim lukama su znatno veće od pristojbe za komunalni vez, jer se prihodi od sportskih vezova koriste za financiranje sportske djelatnosti koncesionara (ne i sporta u cijelosti, što je također upitno). (Dokaz je usporedba pristojbi za vez-vezarine u postojećim sportskim lukama sa pristojbom za vez-vezarina u komunalnoj luci/komunalnog veza.) - Privezišta nisu definirana (brisano iz teksta u toku e-savjetovanja). - Divlji vezovi po mnogobrojnim uvalama van naselja ili u vikend naseljima nisu definirana. PRIJEDLOG Korisnici vezova u sportskoj i komunalnoj luci ravnopravnost će postići ako izgradnju sportskih luka financira nadležna Lučka uprava, isto kao i izgradnju komunalne luke. Također, pristojbe za vez trebaju biti jednake u komunalnim i sportskim lukama. OBRAZLOŽENJE Prema prijedlogu novog ZPDML članak (152.),148. sportskom lukom upravlja i održava sportsko društvo (kao i po postojećem Zakonu čl. 81). Tko je nadležan i kome se daje koncesija za izgradnju nove sportske luke? Iz prijedloga novog ZPDML proizlazi da je izgradnja luke posebne namjene-sportske luke definirana ugovorom o koncesiji, ali člankom (152.)148. nije definirano kome se dodjeljuje koncesija za izgradnju sportske luke. U prijedlogu novog ZPDML lučko područje luke otvorene za javni promet obuhvaća i sportski dio luke čl. (139.),133. a za izgradnju i održavanje ove sportske luke u sklopu lučkog područja je nadležna Lučka uprava (kao i za komunalne vezove). Pristojba za vez Lučkim tarifama određuju se iznosi lučkih pristojbi i najviši iznosi lučkih naknada temeljem Zakona, ali ne i za sportske luke. ZAKLJUČAK Sistem komunalnih luka je dobar i prihvatljiv kroz instituciju Lučke uprave koja je zapravo koordinator u suradnji s jedinicama lokalne samouprave i Ministarstva, pa predlažem da sportske luke budu unutar luka otvorenih za javni promet, odnosno pod Lučkom upravom, a upravlja sportsko društvo. Napomena: Tokom e-savjetovanja mijenjao se tekst pa su se mijenjali i brojevi članka Npr.čl.(152.)148 – stari i novi broj. Nije prihvaćen - Komunalni vez je vez u luci otvorenoj za javni promet kojom upravlja u ustanova, dok su sportske luke luke posebne anamjene kojima upravlja koncesionar. - Tijekom e - savjetovanja objavljeni tekst nije mjenjan. NPZ i dalje uređuje privezišta.
617 Ivana-Nataša Turković PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 219. Članak 219. Iznimka navedena u stavku 2. ovog članka kontradiktorna je cilju i svrsi donošenja ovog zakona kao i odredbama zakona sadržanima u člancima 12., 13., 14. i 15. prijedloga Zakona. Navedeno bi značilo da se svako nelegalno nasipavanje može naknadno ozakoniti uvrštenjem u prostorne planove što mijenja cijeli koncept zaštite pomorskog dobra od nasipavanja koje je deklarirano kao zabranjena ljudska radnja. Odredbom ovog članka ostavlja se mogućnost derogirati jedinu konkretnu odredbu usmjerenu uređenju upravljanja pomorskim dobrom i sankcioniranja loših praksi na pomorskom dobru i to još u širokom vremenskom periodu od dvije godine od stupanja na snagu ovog zakona. Predlažemo brisanje stavka 2. ovog članka jer je kontradiktoran ostalim odredbama i nezakonit te za posljedicu može imati pravnu nesigurnost. Nije prihvaćen Ovo je vremenski ograničeno pravo jedinice loklne samouprave da zadrži u prostoru postojeći nasip ukoliko za to postoji potreba. Ističemo kakav je takav nasip u cijelosti je pomorsko dobro, a kroz prostorni plan će se katastarski evidentirati i staviti u funkciju.
618 Ivana-Nataša Turković PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 218. Članak 218. Stavak 1 Komentar: Radi se o bespravno izgrađenim objektima na pomorskom dobru koje bi trebalo imati posebnu zaštitu, a koji se legaliziraju ako su izgrađeni prije 2011. Smatramo da je pomorsko dobro opće dobro i da bi se svi bespravno sagrađeni objekti trebali ukloniti. Nije prihvaćen Postavlja se pitanje da li bi se uklanjanjem mulova, gatova i istežališta, koja postoje u prostoru dugi niz godina učinila dodatne šteta eko sustvu. Na ovaj način takvi objekti ne gube status pomorskog dobra, ali se kroz prostorni plan mogu staviti u funkciju i redovno održavati.
619 Ivana-Nataša Turković GLAVA III., INSPEKCIJSKI NADZOR Članak 167. Predlaže se brisanje alineje 4. u stavku 1. članka 167. budući je tekst iste već sadržan u alineji 3. i 5. Predlaže se propisivanje prekršajnih odredbi u slučaju ne postupanja po stavku 1. članka 170. budući osiguravanje prihoda od obavljanja djelatnosti komunalnih redara nije dovoljna motivacija JLS za podnošenje zahtjeva Ministarstvu. Iskustvo prijava na Zeleni telefon Udruge Sunce pokazalo nam je da su, nažalost, često subjekti protupravnih devastacija na pomorskom dobru bili upravo lokalne vlasti ili investitori u dogovoru s lokalnim vlastima. Stoga je potrebno unijeti prekršajne odredbe kako bi se osiguralo podnošenje ovih zahtjeva od strane izvršnih tijela JLS i osigurati kontinuirani nadzor nad radom komunalnih redara u obavljanju poslova propisanih ovim Zakonom. Pozdravljamo propisivanje potrebe za stručnim osposobljavanjem komunalnih i lučkih redara u obavljanju poslova koji su im povjereni ovim Zakonom budući isto zagovaramo već godinama. Udruga Zelena Istra 16.12.2022 09:562 0 Članak 173/174 Predlaže se dodavanje naslova: Upravne mjere inspekcijskog nadzora pomorskog dobra, prije naslova članka 174. „Zabrana korištenja pomorskog dobra“ budući nije posve jasno na što se sljedeći članci odnose. Predlaže se izbjegavati paralelizam nadležnosti u propisivanju budući će isti u praksi neminovno ponovno dovesti do sukoba nadležnosti koji može biti pozitivan ili negativan. Iako su sada propisane ovlasti komunalnih i lučkih redara koje su nedostajale u starom zakonskom tekstu, i dalje su neke ovlasti zajedničke inspektorima pomorskog dobra, komunalnim i lučkim redarima. Također, potrebno je unijeti u zakonski tekst potrebu koordiniranog nadzora i suradnje inspektora pomorskog dobra i komunalnih redara s inspektorima zaštite okoliša kad se radi o zahvatima na pomorskom dobru koji propisuju nadležnost za nadzor inspektora zaštite okoliša i prirode sukladno propisima iz zaštite okoliša i prirode te Zakona o državnom inspektoratu. Udruga Zelena Istra 16.12.2022 09:552 0 Članak 172. Predlaže se u članku 172. stavku 2. definirati minimalni broj lučkih redara koje su dužne imati državne i županijske lučke uprave kao što je to napravljeno za komunalne redare u stavki 1. Udruga Zelena Istra 16.12.2022 09:532 0 Članak 167. Predlaže se brisanje alineje 4. u stavku 1. članka 167. budući je tekst iste već sadržan u alineji 3. i 5. Predlaže se propisivanje prekršajnih odredbi u slučaju ne postupanja po stavku 1. članka 170. budući osiguravanje prihoda od obavljanja djelatnosti komunalnih redara nije dovoljna motivacija JLS za podnošenje zahtjeva Ministarstvu. Iskustvo prijava na Zeleni telefon Udruge Sunce pokazalo nam je da su, nažalost, često subjekti protupravnih devastacija na pomorskom dobru bili upravo lokalne vlasti ili investitori u dogovoru s lokalnim vlastima. Stoga je potrebno unijeti prekršajne odredbe kako bi se osiguralo podnošenje ovih zahtjeva od strane izvršnih tijela JLS i osigurati kontinuirani nadzor nad radom komunalnih redara u obavljanju poslova propisanih ovim Zakonom. Pozdravljamo propisivanje potrebe za stručnim osposobljavanjem komunalnih i lučkih redara u obavljanju poslova koji su im povjereni ovim Zakonom budući isto zagovaramo već godinama. Djelomično prihvaćen U tekstu NPZ-a će se uputiti na opći zakon koji uređuje prekršaje Propisana je kazna za izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave, (članak 207. stavak 1.) Razmotrit će se izmjena naslova nad člancima. Nema zapreke za koordinirani nadzor više nadležnih tijela stoga nema potrebe isto dodatno zakonom propisivati. Članak 172. propisat će se najmanji broj lučkih redara
620 Ivana-Nataša Turković MORSKE LUKE, GLAVA V. Članak 150. Nadopuniti stavak 1: (1) Prirodno morsko sidrište je dio morskog akvatorija potpuno očuvanih prirodnih karakteristika, izvan zaštićenih područja i područja ekološke mreže u kojima su ciljevi očuvanja zaštita livada posidonije, a služi za sigurno sidrenje i označeno je na nautičkim kartama i službenim pomorskim publikacijama Dodati stavke 2 i 3: (2) Nije dopušteno sidrenje kojim se su ugrožavaju strogo zaštićene vrste i staništa. (3) Lokacije strogo zaštićenih i osjetljivih vrsta i staništa unose se i ažuriraju na nautičkim kartama i službenim pomorskim publikacijama, temeljem provedenih kartiranja staništa. Mišljenja smo da je potrebno ograničiti sidrenje na području na kojem se nalaze staništa strogo zaštićenih vrsta, te se na takav način same zaštićene vrste ugrožavaju, posebno uzimajući u obzir staništa strogo zaštićene vrste sukladno Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine 80/13, 73/16). Sadašnji stavak 2 postaje stavak 4. Članak 151. Ubaciti novi stavak 3: (3) Nautičko sidrište ne može se postaviti na području na kojem se nalaze staništa strogo zaštićenih vrsta, sukladno Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama. Prenumerirati postojeće stavke. Djelomično prihvaćen Prirodno sidrište ne može biti u zaštićenim dijelovima prirode. Za postavljanje nautičkog sidrišta potrebno ishoditi lokacijsku dozvolu, a za koju se neće moći dobiti posebni uvijeti s naslova zaštite prirode i okoliša ukoliko se planiraju na lokcijama gdje su staništa strogo zaštićenih vrsta
621 Ivana-Nataša Turković Načelo zadovoljavanja javnog interesa, Članak 86. Članak 86. Predlaže se brisati stavke 2. i 3. članka 86. Tražimo da se nedvosmisleno zabrani isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra. Ukoliko povežemo čl.86(2) I čl.2 (22) gdje se definira pojam ograničavanje opće upotrebe pomorskog dobra je ograđivanje ili drugo otežavanje pristupa dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra. Možemo zaključiti da će se plaže koje idu u koncesiju moći ograđivati ili će se otežavati pristup dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra! Nije prihvaćen Cijela plaža je dostupna svima, a postoci govore o obuhvatu plaže na kojem koncesionar može obavljati gospodarske djelatnosti temeljem koncesije.
622 Ivana-Nataša Turković Morska plaža za posebne namjene , Članak 85. Brisati članak. Nije prihvaćen Plaže posebne namjene namijenjene su posebnim grupama korisnika te se mogu dati u koncesiju ili u posebnu upotrebu, ovisno o tome da li se djelatnosti na plaži obavljaju s ciljem stjecanja dobiti ili ne. Posebna upotreba plaže posebne namjene može se dati ustanovi javnog zdravstva za namjenu rehabilitacije osoba s invaliditetom, primjerice slijepih i slabovidnih osoba, paraplegičara i kvadrilpegičara. No ukoliko se radi o trgovačkom društvu koje rehabilitaciju obavlja s ciljem stjecanja dobiti isto može isključivo ishoditi koncesiju.
623 Ivana-Nataša Turković Morska plaža hotela, kampa i turističkog naselja, Članak 84. Čl.84. - Brisati. Plaže, pomorsko dobro, su opće dobro. Ovom klasifikacijom daju se bespravno u vlasništvo hotelu, kampu, turističkom naselju. Na temelju proizvoljne odluke da predstavljaju funkcionalnu......i prostornu cjelinu!!! Isključuje se i ograničava javna upotreba. Plaže su tu oduvijek, a ovi subjekti/objekti od jučer i tu su zbog koristi od plaže, a ne plaža zbog njih. Svaki čovjek koji stupi na plažu je u funkcionalno prostornoj cjelini s plažom. Kako plaža ne može biti ni Matina ni Antina, tako ne može biti ni hotelska, ni plaža autokampa, niti plaža turističkog naselja. Svi imaju jednako pravo. Stoga sve odredbe koje isključuju javnost iz korištenja plaže temeljem iskonstruiranog termina funkcionalno-infrastruktorno-prostorne cjeline trebaju se brisat. Prihvaćen Izmijenit će se naziv plaže
624 Ivana-Nataša Turković Javna morska plaža, Članak 83. Članak 83. Predlaže se brisati dio stavka 1. članka 83. na način da isti glasi: (1)Javna morska plaža je samostalna, uređena morska plaža, infrastrukturno opremljena, a služi svim građanima. Plaže nisu tu zbog hotela, kampova i turističkih naselja, niti je njihova funkcija istima služiti. Koncesionar ne može zabraniti pristup plažama. Prihvaćen Zakon ne dopušta ograđivanje plaža. Cijela plaža je dostupna svima.
625 Ivana-Nataša Turković Uređena morska plaža, Članak 81. Članak 81. Predlaže se izmijeniti stavak 5. članka 81. na način da isti glasi: (5) Dohranjivanje plaže je dopremanje i razastiranje kamenog materijala i morskog biljnog materijala (lažine), pijeska ili šljunka na površinu žala, bez prisustva veće količine praha i/ili gline, sa svrhom nadomještanja količine materijala koja je trajno izgubljena uslijed prirodnih procesa, a izvodi se u iznimnim situacijama ukoliko je ocijenjeno prijeko potrebnim i u skladu s važećim Planom iz članka 43. stavka 4. koji mora sadržavati plan dohrane. Čl.81 (2) Komentar:. Nema razloga i opravdanja da se na uređenim plažama preferiraju isključivo koncesije ispred dozvola/odobrenja. Ukoliko ovaj članak povežemo sa člancima 82.84. i 86. otvaraju se mogućnosti da se uređena plaža privatizira te da se ograniči javno korištenje plaža za razliku od dozvola koje nemaju mogućnost isključivanja. Čl.81 (3) Ovaj članak upućuje dokazuje iskrivljeno poimanje plaže i njezine funkcije. Dakle prema autoru, pravilo je da plaža bude u koncesiji, a samo ako to nije, onda se ima uključiti jedinica lokalne samouprave za njezino održavanje. Plažu može i mora održavati jedinica lokalne samouprave jer to ne spada u njezine skupe i zahtjevne aktivnosti, a koncesija na plažu je nepotrebna. Nije prihvaćen Članak 81. NPZ ne smije biti nedorečen, stoga bi trebalo propisati koje su to iznimne situacije. Čl.81 (2) Koncesija je osnovni institut temeljem kojega se gospodarski koristi pomorsko dobro. Koncesija pruža veća ulaganja u održavanje i unaprijeđenije pomorskog dobra, dok ovlaštenik dozvole nema nikakva prava niti obveze održavati i unaprjeđivati pomorsko dobro, već samo pravo obavljati djelatnost. Također, prihodi od koncesije su veći, a sredstva ostvarena su namjenska sredstva te se moraju uložiti u daljnje unaprijeđenije pomorskog dobra. Čl.81 (3) Izmijenit će se naziv plaže
626 Ivana-Nataša Turković Morske plaže, Članak 79. Članak 79. Predlaže se u članku 79. stavcima 2. i 3. dodati riječ „tijelo“ pored riječi osoba, budući je osoba preuzak pojam i ne odnosi se na sve moguće situacije koje predviđa zakon. Predlaže se brisanje stavka 3. članka 79. budući je dohrana nešto što bi se trebalo dozvoliti samo iznimno zbog posljedica koje prouzrokuje na biljni i životinjski svijet u moru uslijed odnošenja materijala dohrane djelovanjem vjetrova u more. Na ovakav način propisano, predstavlja pravilo, a ne iznimku. Podredno se predlaže dodati riječ „iznimno“ prije riječi može dohranjivati. Članak 80. Predlaže se brisanje riječi „u pravilu“ u stavku 2. članka 80. Predlaže se u članku 81. stavku 4. dodati riječ „tijelo“ pored riječi osoba, budući je osoba preuzak pojam i ne odnosi se na sve moguće situacije koje predviđa zakon, primjerice na JLS. Članak 81. Predlaže se izmijeniti stavak 5. članka 81. na način da isti glasi: (5) Dohranjivanje plaže je dopremanje i razastiranje kamenog materijala i morskog biljnog materijala (lažine), pijeska ili šljunka na površinu žala, bez prisustva veće količine praha i/ili gline, sa svrhom nadomještanja količine materijala koja je trajno izgubljena uslijed prirodnih procesa, a izvodi se u iznimnim situacijama ukoliko je ocijenjeno prijeko potrebnim i u skladu s važećim Planom iz članka 43. stavka 4. koji mora sadržavati plan dohrane. Čl.81 (2) Komentar:. Nema razloga i opravdanja da se na uređenim plažama preferiraju isključivo koncesije ispred dozvola/odobrenja. Ukoliko ovaj članak povežemo sa člancima 82.84. i 86. otvaraju se mogućnosti da se uređena plaža privatizira te da se ograniči javno korištenje plaža za razliku od dozvola koje nemaju mogućnost isključivanja. Čl.81 (3) Ovaj članak upućuje dokazuje iskrivljeno poimanje plaže i njezine funkcije. Dakle prema autoru, pravilo je da plaža bude u koncesiji, a samo ako to nije, onda se ima uključiti jedinica lokalne samouprave za njezino održavanje. Plažu može i mora održavati jedinica lokalne samouprave jer to ne spada u njezine skupe i zahtjevne aktivnosti, a koncesija na plažu je nepotrebna. Članak 82. Predlaže se brisati alineju 2 stavka 1. članka 82. budući morska plaža ne može biti okarakterizirana kao plaža hotela, kampa i turističkog naselja. Plaže nisu tu zbog hotela, kampova i turističkih naselja, niti je njihova funkcija istima služiti. S tim u vezi predlaže se brisanje članka 84. Članak 83. Predlaže se brisati dio stavka 1. članka 83. na način da isti glasi: (1)Javna morska plaža je samostalna, uređena morska plaža, infrastrukturno opremljena, a služi svim građanima. Plaže nisu tu zbog hotela, kampova i turističkih naselja, niti je njihova funkcija istima služiti. Članak 84. Komentar: Tražimo brisanje ovog članka. Brisanje pojma morske plaže hotela, kampa i turističkog naselja. Ovaj članak u kombinaciji sa čl. 82. i čl. i čl.65(2) koji omogućuje koncesije na zahtjev vodi ka privatizaciji pomorskog dobra! Članak 86. Predlaže se brisati stavke 2. i 3. članka 86. Tražimo da se nedvosmisleno zabrani isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra. Ukoliko povežemo čl.86(2) I čl.2 (22) gdje se definira pojam ograničavanje opće upotrebe pomorskog dobra je ograđivanje ili drugo otežavanje pristupa dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra. Možemo zaključiti da će se plaže koje idu u koncesiju moći ograđivati ili će se otežavati pristup dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra! Djelomično prihvaćen Članak 79. Da definirat će se jedinica lokalne samouprave i/ili koncesionar, kao osoba koja upravlja plažom. Stavka 3. članka 79. samo se definira dohrana, ne obveza dohranjivanja, a kako bi se jasno razlučila dohrana od nasipavanja. Članak 80. Koncesija je osnovni institut temeljem kojega se gospodarski koristi pomorsko dobro. Koncesija pruža veća ulaganja u održavanje i unaprijeđenije pomorskog dobra, dok ovlaštenik dozvole nema nikakva prava niti obveze održavati i unaprjeđivati pomorsko dobro, već samo pravo obavljati djelatnost. Također, prihodi od koncesije su veći, a sredstva ostvarena su namjenska sredstva te se moraju uložiti u daljnje unaprijeđenije pomorskog dobra. Članak 81. NPZ ne smije biti nedorečen, stoga bi trebalo propisati koje su to iznimne situacije Članak 82. i 84. Izmijenit će se naziv plaže Članak 86. Zakon ne dopušta ograđivanje plaža. Cijela plaža je dostupna svima, a postoci govore o obuhvatu plaže na kojem koncesionar može obavljati gospodarske djelatnosti temeljem koncesije.
627 Ivana-Nataša Turković DIO ČETVRTI, MORSKE  PLAŽE • Odredbe o plažama su sročene na način koji predstavlja potpuni odmak od ustavne definicije javnog odnosno pomorskog dobra koji mora biti dostupan svima. • Termine „Morske plaže „"Morska plaža hotela", "morska plaža kampa" i "morska plaža turističkog naselja" nužno je izbrisati. Svaka plaža predstavlja opće dobro i na plažama ne smije postojati podjela posebno ne vlasničkopravnaom terminologijom koja predstavlja potpunu suprotnost ustavne definicije javnog odnosno pomorskog dobra koji mora biti dostupno svima. • Članak 79. stavak 3. treba brisati s obzirom da je dohrana nešto što bi se trebalo dozvoliti samo iznimno zbog posljedica koje prouzrokuje na biljni i životinjski svijet u moru uslijed odnošenja materijala dohrane djelovanjem vjetrova u more. Na ovakav način propisano, predstavlja pravilo, a ne iznimku. • Članak 80. Područja pomorskog dobra s obilježjima nedirnute prirode (prirodne plaže) valja isključiti iz turističkih zona i izuzeti iz neselektivnih oblika koncesioniranja te preuzeti nad njima javnu odgovornost u cilju zaštite njihova izvornog karaktera. Na pomorskom dobru s atributima nedirnute prirode ne smiju se dopustiti graditeljski zahvati u prostoru u svrhu obavljanja gospodarskih djelatnosti. Na takvim područjima institut koncesije valja zamijeniti nadzorom odgovornih javnih službi. Također treba jasno definirati dohranu i nedvojbeno zabraniti dohranu prirodnih plaža. • Članak 81.Predlaže se izmijeniti stavak 5. članka 81. na način da isti glasi: (5) Dohranjivanje plaže je dopremanje i razastiranje kamenog materijala i morskog biljnog materijala (lažine), pijeska šljunka na površinu žala, bez prisustva veće količine praha i/ili gline, sa svrhom nadomještanja količine materijala koja je trajno izgubljena uslijed prirodnih procesa, a izvodi se u iznimnim situacijama ukoliko je ocijenjeno prijeko potrebnim i u skladu s važećim Planom iz članka 43. stavka 4. koji mora sadržavati plan dohrane. • Članak 81. 2 bavodi „Na uređenoj morskoj plaži gospodarske djelatnosti obavljaju se, u pravilu, na osnovi koncesije.“ Koncesija mora biti iznimka a godpodarske djelatnosti moraju se obavljati u pravilu na osnovi dozvole. • Članak 82.; Kako smo već istaknuli tražimo da se briše alineju 2 stavka 1. članka 82. s obzirom da morska plaža ne može biti okaraterizirana kao „nečija“ odnosno plaža hotela, kampa i turističkog naselja. S tim u vezi predlaže se brisanje članka 84. • Članak 83. kaže da javna morska plaža “služi većem broju ugostiteljsko-turistički objekata i građana”. Temeljem Predlaže se brisati dio stavka 1. članka 83. na način da isti glasi: (1)Javna morska plaža je samostalna, uređena morska plaža, infrastrukturno opremljena, a služi svim građanima. • Članak 84. – smatramo da je potrebno brisanje članka 84. u cjelosti. Termine „Morske plaže „"Morska plaža hotela", "morska plaža kampa" i "morska plaža turističkog naselja" nužno je izbrisati. Svaka plaža predstavlja opće dobro i na plažama ne smije postojati podjela posebno ne vlasničkopravnaom terminologijom koja predstavlja potpunu suprotnost ustavne definicije javnog odnosno pomorskog dobra koji mora biti dostupno svima. Nadalje, ovaj članak koji davatelju koncesije daje mogučnost da utvrdi gospodarsku i funkcionalnu cjelinu turističkih sadržaja s pomorskim dobrom put je ka privatizaciji plaža. • Članak 85. - plaža za posebne namjene, treba brisati. Ovaj članak koji je nejasan i nediefiniran otvara mogučnosti malverzacije i zlouporabe uz to što se na temelju koncesije i omogućava isključenje opće upotrebe i javnosti. • Članak 86. - Predlaže se brisati stavke 2. i 3. članka 86. Tražimo da se nedvosmisleno zabrani isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra. Djelomično prihvaćen Članak 79. stavak 3. i članak 81. Člankom je definiran način dohrane, a ne obveza. Članak 80. Turističke zone planiraju se prostornim planovima a isti nisu predmet ovog NPZ-a Članak 81. stavak 2. koncesija omogućava veća ulaganja u pomorsko dobro. Članak 83. Nesporno je da plaža koristi i ugostiteljsko - turističkim objektima, svima pod istim uvjetima. Članak 84. Funkcionalnu cjelinu utvrđuje davatelj koncesije, ali utemeljenje za takvo utvrđenje jest u Planu upravljanja pomorskim dobrom jedinice lokalne samouprave, o kojem se obvezno provodi javno savjetovanje. Članak 85. Zakon ne dopušta ograđivanje plaža. Plaže posebne namjene namijenjene su posebnim grupama korisnika te se mogu dati u koncesiju ili u posebnu upotrebu, ovisno o tome da li se djelatnosti na plaži obavljaju s ciljem stjecanja dobiti ili ne. Posebna upotreba plaže posebne namjene može se dati ustanovi javnog zdravstva za namjenu rehabilitacije osoba s invaliditetom, primjerice slijepih i slabovidnih osoba, paraplegičara i kvadrilpegičara. No ukoliko se radi o trgovačkom društvu koje rehabilitaciju obavlja s ciljem stjecanja dobiti isto može isključivo ishoditi koncesiju. Članak 86. Cijela plaža je dostupna svima, a postoci govore o obuhvatu plaže na kojem koncesionar može obavljati gospodarske djelatnosti temeljem koncesije.
628 Ivana-Nataša Turković GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 79. Predlaže se u članku 79. stavcima 2. i 3. dodati riječ „tijelo“ pored riječi osoba, budući je osoba preuzak pojam i ne odnosi se na sve moguće situacije koje predviđa zakon. Predlaže se brisanje stavka 3. članka 79. budući je dohrana nešto što bi se trebalo dozvoliti samo iznimno zbog posljedica koje prouzrokuje na biljni i životinjski svijet u moru uslijed odnošenja materijala dohrane djelovanjem vjetrova u more. Na ovakav način propisano, predstavlja pravilo, a ne iznimku. Podredno se predlaže dodati riječ „iznimno“ prije riječi može dohranjivati. Članak 74. Predlaže se brisati članak 74. stavak 5. budući isti predviđa neopravdano dug rok za izdavanje dozvola za obavljanje privremenih ili prigodnih djelatnosti u kojem su moguće promjene koje bi dovele u pitanje samu svrhu izdavanja dozvola. . U praksi bi to značilo da se privremena djelatnost može ponavljati od istih ili različitih subjekta i dovesti do toga da se ulaz na taj dio pomorskog dobra cijelo ljeto naplaćuje i da građani budu isključeni iz korištenja ovog dijela pomorskog dobra. Članak 55 (4) Smatramo da svaka koncesija koja traje duže od 50 godina je zapravo vlasništvo. Kakva se to investicija ne može amortizirati u 50 godina? Rok na koji se daje koncesija utvrđuje se Studijom opravdanosti davanja koncesije, posebno vodeći računa da rok na koji se koncesija daje ne ograničava tržišno natjecanje. Takva odredba nije u skladu s Direktivom 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji, jedno od bitnih obilježja koncesije jest njezina vremenska ograničenost. Države članice svojim implementacijskim mjerama moraju predvidjeti da se koncesija uvijek dodjeljuje na određeno vrijeme, koje već u dokumentaciji za nadmetanje mora biti istaknuto ili u njoj treba biti jasno naznačeno da je trajanje koncesije predmet pregovora u postupku dodjele koncesije. Napokon, Direktivom 2014/23/EU nije regulirana mogućnost produljenja koncesije. Njome se striktno propisuje da je produljiti trajanje koncesije dopušteno samo ako je u dokumentaciji za nadmetanje izričito utvrđena takva mogućnost izmjene ugovora o koncesiji. Stoga je Nacrt novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama potrebno uskladiti sa spomenutim europskim propisom. Djelomično prihvaćen Definirat će se Jedinica lokalne samouprave i/ili koncesionar, kao osoba koja upravlja plažom. NPZ samo definira dohranu, ne obveza dohranjivanja, a kako bi se jasno razlučila dohrana od nasipavanja. Ova iznimka odnosi se na organizaciju koncerata na pomorskom dobru koji značajno doprinose promociji hrvatske obale u svijetu, ali omogućava i lokalnom stanovništvu da uživa u koncertima svjetski poznatih umjetnika čiji nastup lokalna samouprava ne bi mogla financirati. Zakon samo otvara mogućnost, s time da je za raspis takvog natječaja potrebna suglasnost Hrvatskog sabora.
629 Ivana-Nataša Turković UPOTREBA I GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA, GLAVA II. Članak 74. - u bitnom preformulirati Ne može se na način naveden tim člankom omogućiti pravo građenja i izvođenja radova, posebno po poveznicama s člankom 18. Članak 66. do 73. brisati. Ne može biti založno pravo na općem dobru. Kada nekome treba zalog? Kada nije sposoban sam nešto investirati, pa traži tuđe pare, a takav koncesionar nam ne treba. Naime, založno pravo je ograničeno stvarno pravo na određenoj stvari (zalogu) kojom ovlašćuje svog nositelja (založnog vjerovnika) da određenu tražbinu, ne bude li mu o dospjeću ispunjena, namiri iz vrijednosti te stvari, ma čija ona bila, a njezin svagdašnji vlasnik (založni dužnik) dužan je to trpjeti (članak 297. stavak 1.Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima). Podjećam na članak 4. isto teksta zakona po kojem je pomorsko dobro izvan pravnog prometa i na njemu se ne može steći pravo vlasništva niti druga stvarna prava. Prof.dr.sc. Axel Luttenberger 05.12.2022 12:342 0 Članak 62. - potkoncesija brisati. Koncesija je uvijek pravo nekoga koji to pravo inače nebi imao da nije dobio koncesiju. Očito je da ne udovljava uvjetima za biti koncesionar, ako traži potkoncesiju,u naravi naplaćujući trečoj osobi svoju privilegiju koju je dobio od javnog tijela. Ovaj članak je otvoreno lovište za zlorabu prava. Prihvaćen Imatelj dozvole može za obavljanje djelatnosti koristiti jednostavne građevine, ako je to predviđeno u Planu i u izdanoj dozvoli. Zalog na koncesiji nije zalog na općem dobru nego zalog na pravu obavljanja gospodarske djelatnosti na pomorskom dobru.
630 Ivana-Nataša Turković GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Predlaže se u članku 42. dodati alineju – imenuje Povjerenstvo za granice pomorskog dobra Članak 43. Komentar:Treba dodati da u planu treba navesti ime ovlaštenika, datuma početka i roka dozvola i koncesija, te iznos naknada. Članak 45. Komentar: Ovim prijedlogom Zakona se favoriziraju koncesije na uređenim plažama jer država ima veće financijske koristi od koncesija, dok naknade za dozvole idu isključivo JLS I JLRS. Neke su plaže uređene javnim novcem i njihovo se održavanje plaćalo do sada naknadama za koncesijska odobrenja za puno malih djelatnosti. Smatramo da na uređenim plažama izgrađenim javnim novcem ne bi trebalo davati koncesiju jednom poduzetniku. Članak 55 (4) Smatramo da svaka koncesija koja traje duže od 50 godina je zapravo vlasništvo. Kakva se to investicija ne može amortizirati u 50 godina? Rok na koji se daje koncesija utvrđuje se Studijom opravdanosti davanja koncesije, posebno vodeći računa da rok na koji se koncesija daje ne ograničava tržišno natjecanje. Takva odredba nije u skladu s Direktivom 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji, jedno od bitnih obilježja koncesije jest njezina vremenska ograničenost. Države članice svojim implementacijskim mjerama moraju predvidjeti da se koncesija uvijek dodjeljuje na određeno vrijeme, koje već u dokumentaciji za nadmetanje mora biti istaknuto ili u njoj treba biti jasno naznačeno da je trajanje koncesije predmet pregovora u postupku dodjele koncesije. Napokon, Direktivom 2014/23/EU nije regulirana mogućnost produljenja koncesije. Njome se striktno propisuje da je produljiti trajanje koncesije dopušteno samo ako je u dokumentaciji za nadmetanje izričito utvrđena takva mogućnost izmjene ugovora o koncesiji. Stoga je Nacrt novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama potrebno uskladiti sa spomenutim europskim propisom. Članak 59. Predlaže se izmijeniti članak 59. stavak 1. na način da isti glasi: Davatelj koncesije dužan je, ukoliko koncesija na pomorskom dobru uključuje provedbu zahvata u prostoru, sukladno propisima koji uređuju prostorno uređenje i zaštitu okoliša, do dana slanja obavijesti o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru ishoditi potrebna rješenja sukladno propisima kojima se uređuje zaštita okoliša i lokacijsku dozvolu. Nije prihvaćen U postupku javnog savjetovanja izmijenjene su odredbe o Povjerenstvu za granice pomorskog dobra, stoga primjedba nije primijenjiva. U planu upravljanja će biti navedena djelatnost i sredstvo za obavljanje, a tek po zaprimanju i ocjeni ponuda te izbotru najboljeg ponuditelja će se ti podaci moći znati. Naknada i rok će biti poznati i u trenutku objave plana. Svaka JLS, tj njegovo predstavničko tijelo, u postupku izrade Plana imat će priliku opredjeliti se u vezi upravljanja plažama. Vlasništvo je vremenski neograničeno, a vremenski neograničeno pravo i pravo dano na dugi određen rok nikako nisu isto. Direktiva poznaje izmjene ugovora o koncesiji, a izmjene regulira i Zakon o koncesijama. Ne prihvaća se odredba iz članka 59. jer je preduvjet izdavanja lokacijske dozvole zadovoljenje svih posebnih uvjeta, pa tako i uvjeta iz područja zaštite prirode i okoliša.
631 Ivana-Nataša Turković GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Članak 45. Iz mogućnosti izdavanja koncesija potrebno je isključiti sva zaštićena područja prirode s ciljem smanjenja antropogenog utjecaja na ta područja te s ciljem zaštite bioraznolikosti na što obvezuje Barcelonska konvencija. Djelomično prihvaćen Barcelonska konvencija obvezuje, raspravit će se predložena izmjena s ministarstvom nadležnim za poslove zaštite prirode i okoliša.
632 Ivana-Nataša Turković GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Članak 12. Zahtijevam brisanje stavka 5. članka 12. Prijedloga kojim se dohrana zamjenjuje s nasipavanjem što je u suprotnosti s važećim planom upravljanja pomorskim dobrom. U smislu redovnog upravljanja pomorskim dobrom moguće je izvoditi samo radove tehničkog održavanja/dohrane, nikako nasipavanja. Nije prihvaćen Ovim NPZ dozvoljava se nasipavanje u okviru redovnog upravljanja pomorskim dobrom, ukoliko je u skladu s važećim planom upravljanja pomorskim dobrom za tekuću godinu, prostornim planovima i propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju. Važeći Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama nije dovoljno detaljno uredio pitanje nasipavanja mora, što se u praksi pokazalo kao veliki problem. Naime, nasipavanje mora, poduzimalo se kroz dugi niz godina iz različitih razloga, sa ili bez dozvola. Kako bi se riješilo ovo pitanje NPZ daje jasne kriterije i jasne smjernice u kojim slučajevima je moguće nasipavanje.
633 Ivana-Nataša Turković GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA "Članak 17. (2)Iznimno od stavka 1. ovog članka na pomorskom dobru dopuštena je gradnja na temelju akta koji predstavlja valjanu pravnu osnovu određenu odredbama ovog Zakona i propisa koji su na temelju njega doneseni, ako je tim aktom dano takvo ovlaštenje te u skladu s propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja." Izbrisati ovaj stavak. Nema gradnje na pomorskom dobru. Nema. Nije prihvaćen Gradnja i drugi zahvati u prostoru na pomorskom dobru nisu dozvoljeni. Iznimno od stavka 1. ovog članka na pomorskom dobru dopuštena je gradnja na temelju akta koji predstavlja valjanu pravnu osnovu određenu odredbama ovog Zakona i propisa koji su na temelju njega doneseni, ako je tim aktom dano takvo ovlaštenje te u skladu s propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja. Mogućnost gradnje mora biti omogućena, uz ispunjenje svih ostalih ovim i drugim propisima predviđenih uvjeta, zbog sigurnosnih razloga, zaštite života i zdravlja ljudi.
634 Ivana-Nataša Turković GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA "Članak 17. (3)Dokazom o pravu na građenje na pomorskom dobru smatraju se ugovor o koncesiji, ugovor o posebnoj upotrebi, poziv na odgovarajuću odredbu ovog Zakona koja daje pravo određenom tijelu ili pravnoj osobi na upravljanje tim dijelom pomorskog dobra, odnosno na izvođenje radova ako pravo obuhvaća gradnju na pomorskom dobru." Izbrisati članak jer na pomorskom dobru ne smije biti prava građenja izuzev za potrebe lokalne zajednice.. Nije prihvaćen Mogućnost gradnje mora biti omogućena, uz ispunjenje svih ostalih ovim i drugim propisima predviđenih uvjeta, zbog sigurnosnih razloga, zaštite života i zdravlja ljudi.
635 Ivana-Nataša Turković GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 11. (1)Na dijelu pomorskog dobra opća upotreba pomorskog dobra se može ograničiti, ili iznimno isključiti na određeno vrijeme na temelju koncesije, posebne upotrebe pomorskog dobra, davanjem prava na privremeno korištenje pomorskog dobra te davanjem luke otvorene za javni promet na upravljanje lučkoj upravi, sukladno prostornim planovima. Brisati... na pomorskom dobru ne može se ni u kojem trenutku ni na koji način ni ograničiti ni isključiti pravo uporabe. Pomorsko dobro je pomorsko dobro i služi svima. Nije prihvaćen Opća upotreba smije se ograničiti pod Zakonom propisanim uvjetima. Naime, pomorsko dobro nisu samo šetnica i plaža, već i dijelovi pomorskog dobra koji bi bez ograničenja javnog pristupa doveli do povrede sigurnosti i zdravlja ljudi.
636 Ivana Repking Uređena morska plaža, Članak 81. Na uređenoj morskoj plaži gospodarske djelatnosti obavljaju se, u pravilu, na osnovi dozvole. Nije prihvaćen Koncesija je osnovni institut temeljem kojega se gospodarski koristi pomorsko dobro. Koncesija pruža veća ulaganja u održavanje i unaprijeđenije pomorskog dobra, dok ovlaštenik dozvole nema nikakva prava niti obveze održavati i unaprjeđivati pomorsko dobro, već samo pravo obavljati djelatnost. Također, prihodi od koncesije su veći, a sredstva ostvarena su namjenska sredstva te se moraju uložiti u daljnje unaprijeđenije pomorskog dobra.
637 Ivana Repking Uređena morska plaža, Članak 81. Koncesija na uređenim morskim plažama za djelatnost mora biti iznimka a ne pravilo jer se djelatnost na plažama može obavljati i preko dozvola s čime se ne isključuje opća upotreba plaža, za razliku od koncesija koje isključuju opću upotrebu plaža. Općenito treba dati prednost dozvolama nad koncesijama radi očuvanja lokalnog stanovništa u priobalju i na otocima. U slučaju konsecija sve male obrtnike i poduzetnike, stavljamo u nepovoljan položaj u odnosu na velike kompanije koje su u mogućnosti konkurirati na natječajima za koncesije. Nije prihvaćen Koncesija je osnovni institut temeljem kojega se gospodarski koristi pomorsko dobro. Koncesija pruža veća ulaganja u održavanje i unaprijeđenije pomorskog dobra, dok ovlaštenik dozvole nema nikakva prava niti obveze održavati i unaprjeđivati pomorsko dobro, već samo pravo obavljati djelatnost. Također, prihodi od koncesije su veći, a sredstva ostvarena su namjenska sredstva te se moraju uložiti u daljnje unaprijeđenije pomorskog dobra.
638 Ivana Repking GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 74; stavak 4; Pod obrazloženjima u članku 74. i članku 75. stoji ''Novina u Zakonu je instutut dozvola, koji zamjenjuje dosadašnja koncesijska odobrenja. Ako uistinu dozvole zamjenjuju koncesijska odobrenja onda je neophodno davati dozvole na 5 godina kao što je bila mogućnost kod koncesijkih odobrenja a sad bi postala obveza kod dozvola. I sa strane ekonomske opravdanosti investicije rok od 5 godina je prihvatljiv. Prihvaćen Dozvole će se davati na pet godina
639 Ivana Repking GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 75; stavak 8; Razumljivo je da nije moguće Zakonom urediti svaki detalj ali ovaj stavak je ključan za dobivanje dozvole na natječaju. Svjesni smo da je visina minimalnih naknada trenutno malena u odnosu na sve što se dogodilo u periodu od zadnje izmjene naknada za korištenje pomorskog dobra za pojedine djelatnosti. Ipak smo stava da se ovdje radi uglavnom o malim obrtnicima i malim obujmovima posla koji uvelike ovise o vremenu i broju turista (korona, inflacija, rat) da treba ostati umjeren prilikom definiranja minimalnih naknada a poglavito s obzirom na dužinu trajanja same sezone koja se uvelike razlikuje od mjesta do mjesta. Smatramo da je prilikom definiranja kriterija za dodjelu dozvola na pomorskom dobru pri odabiru najpovoljnijeg ponuditelja gdje je sam pojam potrebno dodatno objasniti u samom Zakonu, potrebno osim same financijske ponude za pojedinu mikrolokaciju za ukupno najpovolniju ponudu potrebno uvesti i dodatne kriterije koji bi se bodovali kao što su: urednost korištenja pomorskog dobra u prijašnjim godinama, dugogodišnje korištenje pomorskog dobra a samim time i ulaganje kroz sve prijašnje godine u lokaciju i dizanja kvalitete ponude i sadržaja samog mjesta (uzeti u obzir npr. ostvarenja noćenja i prihode kad se ušlo na lokaciju i današnje brojke, pri tome mislimo da treba honorirati sve one koji su zajedno s JLS stvarali i gradili lokaciju na način poboljšanja ponude i doveli pojedine lokacije do svjetskog glasa), nekažnjavanje, poštivanje i izvršenje svih obveza iz koncesijkih odbrenja prema JLS, ne postojanje duga prema svim razinama države, onemogućiti prijavljivanje ''fantomskih firmi'' na natječaj. Honorirati obrte i mikropoduzetnike, uzeti u obzir broj zaposlenih u prijašnjim sezonama i broj studenata. Dodatno bodovati ako je sjedište firme ili obrta u mjestu izdavanja dozvole, odnosno u mjestu koje čini s mjestom izdavanja dozvole logičnu cjelinu (npr. sjedište u susjednom gradu a dozvola u susjednoj općini), dodatno bodovati prebivalište vlasnika obrta / firme odnosno ako je prebivalište vlasnika obrta/firme u JLS gdje se izdaje dozvola. Nije prihvaćen Predložene odredbe u suprotnosti su s načelima tržišnog natjecanja
640 Ivana Repking GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Članak 18. stavak 5. Za građenje jednostavnih i drugih građevina i radove na pomorskom dobru, za koje nije potrebno ishoditi dozvole sukladno propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja, investitor je dužan prije započinjanja radova izraditi projektnu dokumentaciju. I stavak 6. Dokazom prava na gradnju i izvođenje radova iz stavka 5. ovog članka smatra se plan upravljanja pomorskim dobrom i dozvola iz članka 74. ovog Zakona koja uključuje pravo građenja i izvođenje radova iz stavka 5. ovog članka. Iz ova dva stavka je razvidno da pravo građenja i građenje jednostavnih i drugih građevina se dozvoljava i za djelatnosti koje se obavljajuju iz objekta što je u suprotnosti s člankom 2 koji je potrebno izmijeniti na način da se članak 2 uskladi s člankom 18; stavak 6. Nije prihvaćen Kod izdavanja dozvola, omogućuje se se postavljanje tipskog objekta ili druge jednostavne građevine, o čemu predstavničko tijelo JLS-a odlučuje pri izradi Plana upravljanja pomorskim dobrom.
641 Ivana Repking GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 8; stavak 6 potrebno je definirati što će se događati s plažama u periodu nakon stupanja na snagu ovoga Zakona a koje nemaju definirane granice pomorskog dobra jer su granice preduvjet za davanje koncesija, posebne upotrebe i dozvole na pomorskom dobru. Nemogućnost obavljanja bilo kakve djelatnosti na većini područja. U slučaju da ovaj stavak ne izmjenite po slobodnoj procjeni 80% koncesijskih odobrenja ukidamo duž obale što će izazvatio opći kolaps i posljedice po opstanak i ostanak lokalnog stanovništa će biti nesagledive. Potrebno je predvidjet i prijelazni rok od minimalno 3 godine kako bi se uredila granice pomorskog dobra i nastavilo izdavanje koncesijkih odobrenja / dozvola. Djelomično prihvaćen plaže za koje JLS odluči da ih želi koncesionirati morat će se prvo upisati kao PD u zemljišnu knjigu, a tekst je izmijenjen tako da upis PD nije preduvjet za izdavanje dozvola za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru.
642 Ivana Repking UVODNE ODREDBE, Članak 2. Članak 2; stavak 3; navodi da je moguće davanje dozvola za one djelatnosti za čije poslovanje nije potreban objekt ili jednostavna građevina Pod obrazloženjima u članku 74. i članku 75. stoji ''Novina u Zakonu je instutut dozvola, koji zamjenjuje dosadašnja koncesijska odobrenja. Ako uistinu dozvole zamjenjuju koncesijska odobrenja onda je neophodno dopustiti obavljanje i onih djelatnosti za koje je potrebna nekakva građevina ili jednostavna građevina. Vjerujem da je zakonodavac napravio lapsus u vezi građevina vezanih za djelatnost na dozvolu. U članku 18; stavak 5 i 6 navodi se da je dozvoljeno građenje i građenje jednostavnij i drugih građevina za što je potrebno ishoditi projektnu dokumentaciju odnosno za jednostavne građevine rješenje o tipskom projektu te dalje kaže da se dokazom prava na gradnju i izvođenje radova iz stavka 5. ovog članka smatra se plan upravljanja pomorskim dobrom i DOZVOLA iz članka 74. ovog Zakona koja uključuje pravo građenja i izvođenja radova iz stavka 5. Ukoliko se ne uskladi članak 2 s člankom 18 onda će se ovlaštenici dozvole dovesti u nepovoljniji položaj od primatelja koncesije. Prihvaćen Izmijenjena je definicija sukladno zaprimljenom komentaru.
643 Ivana Repking UVODNE ODREDBE, Članak 2. 3. dozvola je akt kojim se ovlašteniku daje vremenski ograničeno pravo na obavljanje gospodarske djelatnosti na pomorskom dobru, kojom se ne ograničava niti isključuje opća upotreba pomorskog dobra, sa ili bez prava korištenja jednostavnih i drugi građevina na pomorskom dobru, sukladno propisima koji uređuju jednostavne građevine; Prihvaćen Izmijenjena je definicija sukladno zaprimljenom komentaru.
644 Ivana Repking NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Tražim omogućavanje komentiranja svakog članka Prijedloga Zakona posebno i produljenje krajnjeg roka e-savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM s mogućnošću komentiranja svakog članka Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
645 Ivana Miočević Franić GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Članak 12. Zahtijevam brisanje stavka 5. članka 12. Prijedloga kojim se dohrana zamjenjuje s nasipavanjem što je u suprotnosti s važećim planom upravljanja pomorskim dobrom. U smislu redovnog upravljanja pomorskim dobrom moguće je izvoditi samo radove tehničkog održavanja/dohrane, nikako nasipavanja. Djelomično prihvaćen Razmotrit će se predložena izjena sa strukom i nadležnim tijelom državne uprave.
646 Ivana Miočević Franić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Članak 2. Nadopuna Definiranje pojma DOHRANA PLAŽE potrebno je uvrstiti u članak 2. Prijedloga 'Pojedini izrazi u smislu ovog Zakona'. Upravo je dohrana plaža bila predmetom brojnih manipulacija od strane JLS i pojedinaca/koncesionara te se pod krinkom dohrane bitno utjecalo na nelegalno povećanje površine plaža, da ne spominjem korišteni materijal koji je na brojnim područjima bitno oštetio ekosistem mora. Prema prijedlogu pojam dohrana definiran je člancima 79. i 81. te smatram da je nužno dohranu uvrsti u pojmovnik iz 2. članka. Djelomično prihvaćen Dohrana plaže definira se u materijalnim odredbama Zakona, u dijelu četvrtom u kojem se obrađuje materija morskih plaža.
647 Ivana Miočević Franić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Poštovani, zahtijevam omogućavanje komentiranja svakog pojedinog članka Prijedloga Zakona. Načinom na koji je Prijedlog kroz e-savjetovanje strukturiran nemoguće je koncizno pisati primjedbe i prijedloge te pratiti ostale komentare, a sve u cilju unaprjeđenja Prijedloga. Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
648 IVANA MARKOVIĆ Uređena morska plaža, Članak 82. U samom uvodu prijedloga Zakona u članku 3. piše da je pomorsko dobro opće dobro te je daljnja podjela na javne plaže i morske plaže hotela, kampa i turističkog naselja u potpunosti neprihvatljiva te tražim brisanje ovakve podjele. Dalje, u članku 84. st.1 otvara se mogućnost privatizacije pomorskog dobra kao općeg dobra na način de se povezuje u tzv. jedinstvenu funkcionalnu cjelinu privatnom zemljištu u vlasništvu hotela, kampa ili turističkog naselja. Istih situacija već imamo u praksi gdje vlasnici tzv. turističkih naselja, stavljaju prepreke na ulazu na plaže i svojataju pomorsko dobro kao svoje nudeći gostima jedinstvu cjelinu. Ovo se sve već dešava u svakodnevnom životu i daljnja podjela plaža na ove kategorije i mogućnost povezivanja u funkcionalnu cjelinu stupanjem Zakona na snagu legalizirati će sve do sada nelegalne radnje tzv. investitora kojima je jedini cilj uzurpacija pomorskog dobra. Tražimo brisanje članka 3. i podijele plaža na funkciju i model upravljanja kao i povezivanje istih u funkcionalnu cjelinu (čl. 84) . Djelomično prihvaćen NPZ uvodi razlikovanje između prirodnih i uređenih plaža kako uredio način upravljanja istima. Zakon ne dopušta ograđivanje plaža. Cijela plaža je dostupna svima.
649 IVANA MARČETA FRLAN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA U članku 173. propisana je alternativa za slučaj kada jedinica lokalne samouprave (JLS) nema kadar za obavljanje određenih poslova inspekcijskog nadzora. Kada JLS ima malobrojno stanovništvo, a uz to je otok, onda je članak 173. neprovediv. Uzmimo primjer Općine Lastovo; otočje ima vrlo razvedenu obalu i samo jednog komunalnog redara koji vodi računa o naseljima. Prva sljedeća JLS je na dva sata udaljenosti. Dakle, čak i da se ovi poslovi dodijele nekom drugom, taj će ih teško moći obaviti jer nema fizičke mogućnosti. Potrebno je osmisliti alternativni sustav komunalnog redarstva i inspekcijskog nadzora koji se može oslanjati primjerice na Javnu ustanovu park prirode ili nešto slično. Nije prihvaćen NPZ na jedinice lokalne samouprave prenosi pravo upravljanja pomorskim dobrom, a posljedično i obveze.
650 IVANA MARČETA FRLAN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA U članku 178. dana je upravna mjera inspekcijskog nadzora - povrat u prvotno stanje. Međutim, nigdje nije navedeno kako se definira to prvotno stanje: fotografijom komunalnog ili lučkog redara, nekim ortofotogrametrijskim snimkom, povijesnom snimkom... Dakle, potrebno je u članku 178. ili na drugom primjerenom mjestu propisati što se smatra i na koji način se dokazuje prvotno stanje nekretnine. Nije prihvaćen Kroz izvršenje rješenja provest će se dokazni postupak po potrebi uz sudjelovanje sudskog vještaka.
651 Ivana Jelavić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA MIŠLJENJE na omogućavanje ZALOŽNOG PRAVA (stvarnog prava) preko koncesijskih ugovora na pomorskom (općem) dobru PRIJEDLOG: Brisanje založnog prava iz prijedloga ZPDLM u bilo kojem obliku zbog nemogućnosti (nezakonitosti, neustavnosti) ostvarivanja stvarnih prava na pomorskom dobru. Pomorsko dobro kao opće dobro je stvar ''res communes omnium'' koja pripada svim ljudima te u tom smislu pomorsko dobro je: - neotuđivo - ne može biti objekt stjecanja prava vlasništva ni drugih stvarnih prava - ne može biti u prometu Založno pravo je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svog nositelja da određenu tražbinu, ne bude li po dospijeću namirena, namiri iz vrijednosti te stvari. Ne može se založno pravo odvojiti od zaloga kojeg opterećuje, a što znači da stjecatelj neke stvari tu stvar stječe zajedno sa založnim pravom, kada ono postoji na stvari. Objašnjenje: Prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 81/15, 94/17), založno pravo je ograničeno stvarno pravo na određenoj stvari, a koja se naziva zalog, koje ovlašćuje svog nositelja, odnosno založnog vjerovnika da, određenu tražbinu, ne bude li mu po dospijeću namirena, namiri iz vrijednosti te stvari, čija god ona bila, a njezin vlasnik to mora trpjeti. Založno pravo se može zasnovati na pokretnini i nekretnini. Pritom nekretnina mora biti sposobna za unovčenje. Opteretiti se može čak i idealni dio pokretnine ili nekretnine. Nadalje, založnim pravom se može opteretiti i određeno imovinsko pravo, ako je prikladno da vjerovnik iz njega namiri svoju tražbinu. Založno pravo se može zasnovati i na plodovima stvari nastalim na temelju posredovanja nekoga pravnoga odnosa. Važno je istaknuti kako založni dužnik ne mora nužno biti i osobni dužnik, što znači da se založni vjerovnik neće uvijek namirivati iz stvari u vlasništvu založnog dužnika, već ta stvar može biti i u vlasništvu treće osobe, koja će tada biti u ulozi založnog dužnika. Tko bi to trebao biti vlasnik, a posebno ''čega'' vlasnik? Iz objašnjenja ministarstva dalo bi se zaključiti kako je intencija opteretiti ''koncesijski ugovor'' založnim pravom, no po samoj prirodi stvari nije moguće. Koncesijski ugovor na pomorskom dobru nije ni pokretnina, ni nekretnina, ni određeno imovinsko pravo koje bi se moglo založiti. Ne može se založno pravo odvojiti od zaloga kojeg opterećuje, a što znači da stjecatelj neke stvari tu stvar stječe zajedno sa založnim pravom, kada ono postoji na stvari. Ako ''založno pravo'' ostane kao mogućnost u novom ZPDLM-u, on će biti neustavan i neusklađen s ostalim zakonima! Djelomično prihvaćen Založno pravo može se zasnovati na pravu, a u konkretnom slučju radi se o zalogu na pravu na koncesiju.
652 Ivana Jelavić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Tražim omogućavanje komentiranja svakog članka Prijedloga Zakona posebno i produljenje krajnjeg roka e-savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM s mogućnošću komentiranja svakog članka. Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
653 Ivan Sekovski PAP/RAC PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA Komentar Centra za regionalne aktivnosti UNEP MAP PAP/RAC: „Posedonija“ (jedan od najvažnijih čimbenika podmorskog dijela obale) spominje se u tekstu prijedloga jedanput – ne koristeći važeći standard hrvatskog jezika (Nikolić, T., Flora Croatica – Vaskularna flora Republike Hrvatske, Zagreb 2020.), prema kojemu rod Posidonia zovemo „porost“. Prihvaćen Izmijenit će se sukladno komentaru.
654 Ivan Sekovski PAP/RAC Uređena morska plaža, Članak 82. Komentar Centra za regionalne aktivnosti UNEP MAP PAP/RAC: Članak 82. U skladu s predloženim čl.6, a posebno stavkom 8, kao i Zakonom o potvrđivanju Protokola o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja (NN 8/2012), sve morske plaže trebaju biti javne morske plaže, u službi javnosti gdje davatelj koncesije ne može isključiti opću upotrebu plaže. Trenutnim prijedlogom Zakona, onemogućavanje isključenja opće upotrebe plaže predviđeno je samo za javne morske plaže, dok se za morske plaže hotela, kampa i turističkog naselja te morske plaže za posebne namjene takva nemogućnost ne predviđa. Time se direktno krši Protokol o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja (NN 8/2012) koji svojim člankom 8.3.d propisuje obvezu zemljama članicama da omoguće slobodu pristupa moru javnosti duž cijele morske obale. S obzirom na navedeno potrebno je izmijeniti postojeći članak 82. da glasi: (1)S obzirom na funkciju uređene morske plaže su javne morske plaže, u službi javnosti. (2)Ministar pravilnikom uređuje minimalne uvjete koje morske plaže moraju zadovoljavati te prava i obveze osobe koja upravlja plažom. (3)Davatelj koncesije ne može isključiti opću upotrebu plaže iz stavka 1. ovog članka. Članke 83., 84. i 85. potrebno je brisati! Ovakvom izmjenom, ne isključuje se mogućnosti izdavanja koncesije hotelima, kampovima, turističkim naseljima i drugim gospodarskim subjektima, na način propisan člankom 86., ali se onemogućuje isključenje plaže, ili dijela plaže, iz opće upotrebe. Djelomično prihvaćen NPZ ne dopušta ograđivanje plaža. Cijela plaža je dostupna svima neovisno o tome tko istom upravlja.
655 Ivan Sekovski PAP/RAC Uređena morska plaža, Članak 81. Komentar Centra za regionalne aktivnosti UNEP MAP PAP/RAC: Članak 81 stavak 5 „Dohranjivanje plaže je dopremanje i razastiranje kamenog materijala i morskog biljnog materijala (lažine), pijeska ili šljunka na površinu žala, bez prisustva veće količine praha i/ili gline, ….“ Na izlaganju rezultata Beachex projekta, financiranog od Hrvatske zaklade za znanost, u Zagrebu 6. listopada 2022., pojašnjeno je da udio praha i gline ne bi trebao biti veći od 5%, dok ovdje stoji „bez prisustva veće količine“. Izraz „bez prisustva veće količine“ trebalo bi zamijeniti sa „ne veći od 5%“ Nije prihvaćen Definicija dohrane plaža izrađena je u suradnji sa stručnjacima iz područja uređenja plaža, a koji su bili članovi radne skupne.
656 Ivan Sekovski PAP/RAC Morske plaže, Članak 79. Komentar Centra za regionalne aktivnosti UNEP MAP PAP/RAC: Članak 79 stavak 3: „Osoba koja upravlja plažom može dohranjivati plažu na način da se ne mijenja prosječna godišnja pozicija obalne crte niti izgled plaže i njene karakteristike.“ Kopneni dio pomorskog dobra određuje se kao pojas širok najmanje 6 metara mjeren od „crte srednjih viših visokih voda“ (Članak 5 stavak (2), Članak 21 stavak (7) te članak 22 stavak (19)), koju određuje Hrvatski hidrografski institut (Članak 5 stavak (6)). Pojam „obalna crta“ nije pravno definiran s obzirom na obuhvat pomorskog dobra stoga je potrebno pojam „obalna crta“ iz članka 79 stavak 3 zamijeniti s odgovarajućim pojmom „crta srednjih viših visokih voda“. Nije prihvaćen Obalna crta nije izraz koji poznaje ovaj NPZ, budući da kopneni i morski dio pomorskog dobra promatra cjelovito.
657 Ivan Sekovski PAP/RAC GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Komentar Centra za regionalne aktivnosti UNEP MAP PAP/RAC: Članak 39. stavak 2. „Redovno čišćenje“ Potrebno je definirati čišćenje. Članak 42. Obaveza Ministarstva: “-koordinaciju između državne, regionalne i lokalne vlasti kako bi se izbjegli sektorski pristupi i osigurali cjeloviti strateški interesi Republike Hrvatske na pomorskom dobru” Ova je obaveza trenutačno 13. na listi prava i obaveza. Potrebno je uvažiti da je ovo jedan od najvažnijih, ali i najzahtjevnijih zadataka, te bi stoga trebao biti na vrhu ljestvice obaveza i prava Ministarstva. U tom smislu posebno je važno osigurati koordinaciju pri izvanrednim događajima. Kako će plavljenja obale biti sve učestalija, potrebno se pripremiti za bolje usklađen odgovor svih razina vlasti – počevši od lokalne (koja po prijedlogu Zakona uopće u ovakve situacije nije uključena), preko regionalne do Ministarstva. Koordinacijom je potrebno uključiti sustav upravljanja katastrofama, odnosno civilnu zaštitu i ostale nositelje, kao i nositelje odgovornosti za upravljanje oborinskim vodama, uključujući i one koji bi oborinsku vodu mogli, odnosno trebali koristiti. Članak 45. stavak 5. „Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su prihode iz stavaka 1. i 2. ovog članka namjenski koristiti za upravljanje pomorskim dobrom i financiranje, odnosno sufinanciranje, projekata na pomorskom dobru i aktivnosti koje imaju za cilj unapređenje pomorskog dobra.“ Da bi ovaj zakon doprinio očuvanju mora i priobalja u ovaj je stavak članka 45. potrebno jasno uključiti zaštitu i očuvanje prirode – te bi tekst trebao glasiti: Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su prihode iz stavaka 1. i 2. ovog članka namjenski koristiti za upravljanje pomorskim dobrom i financiranje, odnosno sufinanciranje, projekata na pomorskom dobru i aktivnosti koje imaju za cilj očuvanje i zaštitu prirode, te unapređenje pomorskog dobra. Članak 46. Stavak 1 Da bi se u ovaj zakon uključilo zaštitu i očuvanje mora i priobalja potrebno je u Savjet uključiti i institucije koje se bave očuvanjem i zaštitom resursa poput Instituta za oceanografiju, Instituta za more i priobalje, Centar za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković.. Isto tako, radi očekivanih plavljenja obale potrebno je u savjet uključiti predstavnike sustava upravljanja rizicima od katastrofa, te nositelje upravljanja oborinskim vodama. Djelomično prihvaćen Članak 39. stavak 2. razmotrit će se Članak 42. razmotrit će se. Članak 45. stavak 5. projekti na pomorskom dobru i aktivnosti koje imaju za cilj očuvanje i zaštitu prirode svakako su prioritetni za financiranje. Članak 46. Stavak 1. razmotrit će se
658 Ivan Sekovski PAP/RAC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA Komentar Centra za regionalne aktivnosti UNEP MAP PAP/RAC: U „Analizi utvrđenih izravnih učinaka“ stoji pregled, prema kojem je zaštita okoliša ponovno na posljednjem mjestu: 3.1. Analiza gospodarskih učinaka 3.2. Analiza učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja 3.3. Analiza socijalnih učinaka 3.4. Analiza učinaka na rad i tržište rada 3.5.! Analiza učinaka na zaštitu okoliša Primljeno na znanje Iskaz se iskazuje u tablici - obrascu s unaprijed raspisanim nazivima rubrika.
659 Ivan Sekovski PAP/RAC PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, O B R A Z L O Ž E NJ E Komentar Centra za regionalne aktivnosti UNEP MAP PAP/RAC: U „Obrazloženju“ nalazimo sljedeći navod: „Članak 6. – Načela upravljanja, planiranja i zaštite pomorskog dobra Propisuje se obveza osobama koje na temelju ovlasti dane na temelju ovog zakona ili drugog propisa upravljaju pomorskim dobrom da to čine kao dobar gospodarstvenik, to jest, domaćin.“ – Čini se da bi karakter članka dobio znatno važnije značenje koristeći „kao dobar baštinik“. Nije prihvaćen Sukladno Hrvatskom jezičnom portalu značenja riječi baštinik jesu nasljednik, onaj koji od starine nešto posjeduje; domorodac, starosjedilac, a kako je pomorsko dobro stvar izvan pravnog prometa ovakav izričaj ne bi bilo u skladu s definicijom pomorskog dobra
660 Ivan Sekovski PAP/RAC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Opći komentari Centra za regionalne aktivnosti UNEP MAP PAP/RAC: Tekst zakona nije u potpunom skladu s početnom ocjenom stanja – u kojoj se navodi da će ovaj prijedlog zakona uvesti „poštivanje najviših standarda zaštite okoliša“ , te sa završnom procjenom učinaka propisa – u kojoj napominje da će „donošenje ovog imati pozitivni učinak na zaštitu okoliša, budući da će se detaljno propisati obveze jedinice lokalne samouprave“. Već početni, 1. članak prijedloga zakona u svom opisu komponenti pomorskog dobra ne navodi – osim prirodnih plaža – nikakve prirodne sastavnice obale, već samo ljudske kreacije poput luka, sidrišta, imovinskopravnih pitanja itd. Razjašnjenja izraza u smislu ovog prijedloga zakona (članak 2.) nastavljaju sličnu strukturu, pa se od prirodnih ili okolišnih pojmova ovdje mogu pronaći samo dva od ukupno 35 pojmova: morska plaža i nasip. Prvih pet članaka ovog prijedloga izrazito je orijentirano na ljudske strukture, a sa središnjim objašnjenjem pomorskog dobra kao: „ponajprije dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi, odnosno određen takvim, kao i sve što je s tim dijelom kopna trajno spojeno na površini ili ispod nje i čine ga nekretnine koje su po izgledu, namjeni, položaju i načinu upotrebe… „ – gotovo na način kao da je obalna linija nastala poslije pojave čovjeka na ovim prostorima. U tekstu zakona okoliš se izrijekom sveukupno spominje u 5 od ukupno 234 članka, uz izvjesne dvoumice o sadržaju ili detaljnosti ili uglavnom na zadnjem mjestu u članku ili unutar zagrade. U članku 6. se navodi: „osigurati da briga za okoliš bude uključena u pravila upravljanja i korištenja pomorskog dobra“. Upravljanje bi se trebalo izravno graditi na brizi za okoliš, ne da u upravljanje ta briga bude samo „uključena“. Nadalje, u članku 12. (6) „…. dokumentacija će biti usklađena s prostornim planovima i propisima koji uređuju zaštitu prirode i okoliša, …“ ne navodi se konkretno koji se propisi tiču pomorskog dobra. Bioraznolikost (jedan od najvažnijih parametara zdravlja našeg okoliša) spominje se u tekstu prijedloga jedanput i to samo u kontekstu teme nasipavanja plaža. Članak 6. (7) navodi „Upravljanje pomorskim dobrom posebno se mora temeljiti na sljedećim načelima: 1.vrednovanju biološkog bogatstva…“ bez jasne slike tko će provoditi navedeno vrednovanje izvan zona zaštite? Ekosustav se u tekstu prijedloga navodi u ukupno 2 članka, oba puta unutar zagrada. Primljeno na znanje Komentar ne sadrži konkretnu primjedbu.
661 Ivan Sekovski PAP/RAC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA Komentar Centra za regionalne aktivnosti UNEP MAP PAP/RAC: U „Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa“, pod 2. pasusom „Analiza ishoda nacrta prijedloga zakona“ nalazimo „bolja zaštita morskog okoliša i bioraznolikosti“ na zadnjem mjestu prvog odjeljka, dok se u idućem odjeljku navodi sljedeće: „Pokazatelji uspješnosti novog Zakona biti će brža provedba upisa pomorskog dobra u zemljišnim knjigama, veća površina pomorskog dobra obuhvaćena rješenjima o utvrđenju granice pomorskog dobra, povećanje primitaka proračuna na ime koncesijske naknade, povećanje primitaka proračuna na ime izdanih dozvola za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru bez ograničavanja opće upotrebe, povećanje vrijednosti infrastrukturnih ulaganja u lukama otvorenim za javni promet i povećanje primitaka državnog proračuna na ime naplate kazni počiniteljima prekršaja na pomorskom dobru.“ Zašto među pokazateljima uspješnosti novog Zakona nema niti riječi o prirodi ili okolišu? Nije prihvaćen U suradnji s nadležnim tijelom koje prati stanje zaštite okoliša i bioraznolikosti raspravit će se moguće uvrštavanja pokazatelja iz njihove nadležnosti.
662 Ivan Duspara Načelo zadovoljavanja javnog interesa, Članak 86. U Članku 86, stavku (1), navodi se kako je davatelj koncesije dužan štititi javni interes korištenja plaže prilikom odlučivanja o ograničenju (ali ne i isključenju - a ta su dva pojma različito definirana na vrhu prijedloga o zakonu!!) opće upotrebe. U svrhu što jednoznačnijeg ispunjenja "štičenja javnog interesa korištenja plaže" predlažem izričito zabraniti ograničenje i isključivanje opće upotrebe na temelju koncesije Predlažem da Primljeno na znanje Neodstaje prijedlog. Nemoguće dati odgovor.
663 Ivan Duspara GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 11. Predlažem da se ukloni mogućnost ograničavanja i isključivanja opće upotrebe pomorskog dobra na navedenim temeljima, pošto isti temelji nisu nužno u javnom interesu već mogu biti i isključivo u interesu pojedinaca. Primjećujem, u Članku 83. stavku (2), navodi se kako davatelj koncesije ne može isključiti opću upotrebu javne morske plaže. (Dok koncesionar, prema Članku 11. može) U Članku 86, stavku (1), navodi se kako je davatelj koncesije dužan štititi javni interes korištenja plaže prilikom odlučivanja o ograničenju (ali ne i isključenju!!) opće upotrebe Kombinacijom ovih stavaka, dolazi se do uvida da nad javnim morskim plažama davatelj koncesije ima djelomično manje ovlasti naprema koncesionaru koji barata s mogućnostima isključenja opće upotrebe javne plaže Zašto bi bilo u interesu davatelja koncesije (Vlada Republike Hrvatske, jedinica područne ili lokalne samouprave...) da ima manju vlast nad javnim dobrom? Zašto bi koncesionar ima veću vlast? Nije prihvaćen Nije svaka koncesija koncesija za obavljanje gospodarskih djelatnosti na plaži, koncesija se daje za solane, brodogradilišta, plutajuće naftne terminale i slično.
664 IVA RUKAVINA DIO ČETVRTI, MORSKE  PLAŽE Obala može biti pomičnu podlogu (mulj, pijesak, valutice) i nepomični podlogu (stijene). Pod definicijom plaža sugerira se u članku 80. da samo pomični tip obale spada u plaže, iako se često i stijene uz same plaže koriste u rekreativno- sportske aktivnosti građana i turista kao što su kupanje, sunčanje ili ribolov. U članku 81. nije definirano koji se tip obale smatra plažom. No, prisutni su mnogi primjeri gdje se uredila stjenovita obalu uz plaže na način da se mehanizacijom razbijaju i izravnavaju stijene, potom se izgrađuju terase koje se nasipavaju šljunkom te se na taj način proširio i dobio dodatni prostor za ležaljke. Navedeno predstavlja uništavanje i degradaciju obalnog staništa koja negativno djeluje na životne zajednice zone prskanja mora i zone plime i oseke pošto one ovise o tipu podloge. Uz to tip obale ovisi o hidrološkim uvjetima, tako da ako se nepomična podloga zamijeni pomičnom to će zahtijevati česta dosipavanja sedimenta odnesenog valovima, što nije isplativo, a uz to uzrokovat će i promjene u pridnenim životnim zajednicama zbog zatrpavanja donesenim sedimentom. Osim neosporno negativni utjecaj na morske životne zajednice, isti se može odraziti i na gospodarske djelatnosti koje ovise o morskim organizmima, dovesti do lakšeg širenja invazivnih vrsta te smanjiti rezistenciji obalnog područja na klimatske promjene što su sve područja kojim bi se RH trebala brinuti uz širenje turizma. Uz to slogan Hrvatske kao zemlje netaknute prirode već je ozbiljno u zoni lažnog reklamiranja. Zbog navedenog trebao bi se dopuniti članak 81. da nije dopušteno širiti prostor plaža nauštrb stjenovitih obala uz same plaže, odnosno da se prilikom uređivanja plaža ne smije mijenjati tip obale, a da se dohranjivanje plaža treba obavljati istovjetnim sedimentom koji je prisutan na plaži. Primljeno na znanje Bilo kakvi radovi na pomorskom dobru, pa tako i širenje plaže mogu se izvoditi isključivo sukladno prostornim planovima (naravno uz ishođenje pravne osnove sukladno ovom NPZ-u), no ovim NPZ-om ne mogu se derogirati prostoni planovi.
665 Istarska županija - Regione Istriana GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Vezano za članak 45. st. 6. pravilnikom je potrebno propisati da provedbu naknade za brodice i jahte (izdavanje uplatnica, naplatu, i ostale poslove) rade županije, te da je Ministarstvo dužno predati cjelokupnu dokumentaciju županijama radi izvršenja tih poslova. Smatramo da je potrebno već sada reagirati na način provedbe ove odredbe, s obzirom da su županije uskraćene za veliki iznos godišnjih prihoda. Smatramo da s obzirom da su prihodi županijski, da županija ima pravo i obvezu provoditi sve radnje radi učinkovite naplate. Ukoliko ostale županije nisu sa time suglasne, predlažemo da se propiše mogućnost prijenosa ovlasti na županiju koja je kapacitirana za provedbu. Djelomično prihvaćen Razmotrit će se mogućnost
666 Istarska županija - Regione Istriana Postojeće koncesije na pomorskom dobru i postupci u tijeku, Članak 223. Članak 223. st. 6. smatramo da za koncesije za sportske luke koju su dane po uvjetima prethodnih zakona treba ostaviti da proteknu sa postojećim uvjetima, a ne određivati nove i nepotrebne odredbe. Vjerojatno je da udruge – koncesionari neće ispunjavati nove uvjete, pa će biti potrebno ukinuti neke odluke. nije jasno tko će odgovarati za štetu kad dođe do raskida ugovora. Nije prihvaćen Ocjenjuje se da se se udruge kojima je dana koncesija za luku posebne namjene - sportsku luku bave sportovima na ili u moru i da imaju aktivne natjecatelje u najmanje tri uzrasne kategorije.
667 Istarska županija - Regione Istriana PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 217. Čl. 217. je potrebno u cijelosti izbrisati iz Zakona. Ovom se odredbom uvodi legalizacija na pomorskom dobru. Na ovaj će se način ozakoniti bespravna gradnja te će se još uz to dati i mogućnost kupnje takvih građevina od strane nepoštenih graditelja. Na ovaj se način još nagrađuju osobe koje su nepošteno gradile, te im se poklanja pomorsko dobro i građevina na njemu. Smatramo da građevine izgrađene na nasipu treba ostaviti u pomorskom dobru, te ukoliko imaju javnu namjenu da njima upravlja jls odnosno da se omogući upravljanje od strane koncesionara. Valjana pravna osnova korištenja građevine može biti za jls plan upravljanja pomorskim dobrom, a za ostale ugovor o koncesiji. Ukoliko je građevina izgrađena temeljem ugovora o koncesiji, ista mora ostati sastavni dio pomorskog dobra nakon prestanka ugovora. Svaka suprotna odredba dovodi do pogodovanja pojedincima. Nije prihvaćen Pojedini nasipi postoje u prostoru dugi niz godina te na istima postoje sadržaji koji nisu u neposrednoj vezi s morem (primjerice autobusni kolodvor), a nisu katastarski evidentirani. Na ovaj način granicom pomorskog dobra obuhvatit će se onaj dio kopna koji po svojoj prirodi predstavlja pomorsko dobro, dok će se preostali dio zemljišta upisati kao vlasnišvo Republike Hrvatske. Na ovaj način će se urediti postojeće stanje a bespravni graditelj i/ili korisnici neće imati koristi od svojeg postupanja.
668 Istarska županija - Regione Istriana GLAVA II., UPRAVNI NADZOR Članak 163. stavak 1. Smatramo da upravni nadzor mora ostati na Ministarstvu jer je Zakonom o sustavu državne uprave kao sustavnom zakonu propisano da su poslovi državne uprave između ostalog i upravni nadzor, da tijela državne uprave u granicama svog djelokruga nadziru obavljanje povjerenih poslova državne uprave od strane upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima. Istim zakon propisano je i koji se poslovi mogu povjeriti. Sukladno svemu navedenom, a s obzirom da se radi o koliziji sa odredbama sustavnog zakona i o pomorskom dobru koje je dobro od interesa za RH, upravni nadzor ne smiju obavljati županije. Posljedica predložene zakonske odredbe biti će neujednačena provedba zakona i postupanje na pomorskom dobru u svih 7 obalnih županija. Predložena odredba je u koliziji i sa cijelom glavom X. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, jer nadzor zakonitosti pojedinačnih neupravnih akata koje u samoupravnom djelokrugu donose predstavnička i izvršna tijela općina, gradova i županija obavljaju nadležna središnja tijela državne uprave, svako u svojem djelokrugu, sukladno posebnom zakonu.Iz navedenog je jasno da upravni nadzor provodi isključivo Ministarstvo, te da se te ovlasti ne mogu delegirati na nižu razinu. Slijedom navedenog je i članak 164. u koliziji i sa Zakonom o sustavu državne uprave i sa Zakonom o lokalnoj i područnoj(regionalnoj) samoupravi, a pogotovo sa čl. 78 a. Primljeno na znanje Dodatno će se razmotriti u suradnji s Ministarstvom pravosuđa i uprave.
669 Istarska županija - Regione Istriana GLAVA IV., LUKE ŽUPANIJSKOG I LOKALNOG ZNAČAJA Za članak 132. st. 7. koji glasi: „Protiv odluke o odobrenju može se izjaviti žalba upravnom odjelu“, predlaže se novi tekst: "Protiv odluke o odobrenju može se izjaviti žalba Ministarstvu". Na ovaj način se ne poštuje načelo transparentnosti. Ne može županija odlučivati o upravnim aktima ustanova čiji je osnivač. Nije prihvaćen Odlredba je u skladu s člankom 76. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi
670 Istarska županija - Regione Istriana GLAVA IV., LUKE ŽUPANIJSKOG I LOKALNOG ZNAČAJA Članak 126. st. 6. smatramo da određivanje obveznog zapošljavanja pomoćnika s ovlastima ravnatelja nije mjesto u zakonu, već se to pitanje treba ostaviti lučkim upravama da reguliraju svojom sistematizacijom radnih mjesta. Djelomično prihvaćen Dodatno će se razmotriti ova odredba u suradnji s Ministarstvom pravosuđa i uprave.
671 Istarska županija - Regione Istriana MORSKE LUKE, GLAVA IV. Iz odredbe čl. 121. st.1. koja glasi „U jedinici područne (regionalne) samouprave radi upravljanja i korištenja luka otvorenih za javni promet koje su od županijskog i lokalnog značaja osniva se županijska lučka uprava“ proizlazi da se osniva 1 lučka uprava. Činjenica je da postoji potreba za većim brojem lučkih uprava u županijama, da je takav ustroj uspostavljen 90- ih godina, te da je lokalno stanovništvo izvrsno prihvatilo takav način ustroja, te nije potrebno smanjivati njihov broj. Stoga je potrebno izmijeniti tekst odredbe i izričito napisati da se osnivaju županijske lučke uprave. Djelomično prihvaćen U prelaznim i završnim odredbama jasno je propisano da sve lučke uprave koje su osnovane po važećem Zakonu nastavljaju s radom.
672 Istarska županija - Regione Istriana UPOTREBA I GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA, GLAVA II. Za članak 74. predlažemo da se isti uskladi sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Smatramo da je ispravno da natječaj provodi nadležno tijelo u jls-u, te da rješenja donosi pročelnik nadležnog upravnog tijela u jls-u, a kako bi navedena odredba bila u skladu sa čl. 76.st.1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi kojim je propisano da „Upravna tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave u izvršavanju općih akata predstavničkog tijela donose pojedinačne akte kojima rješavaju o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba (upravne stvari).“ U konkretnom slučaju radi se o Planu upravljanja kao općem aktu, te o dozvolama kao pojedinačnim aktima. Radi postizanja jedinstvenosti rješavanja postupaka i pravne sigurnosti o žalbama treba rješavati Ministarstvo s obzirom da se radi o pomorskom dobru kao dobru od interesa za RH. U suprotnom će doći do različitog načina rješavanja predmeta po svih sedam obalnih županija. Ukoliko je intencija da izvršno tijelo donosi rješenje, protiv tog rješenja može se pokrenuti upravni spor sukladno čl. 77. a. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Djelomično prihvaćen Razmotrit će se zaprimljena primjedba s tijelom nadležnim za poslove uprave i pravosuđa.
673 Istarska županija - Regione Istriana GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Predlažemo da se u čl. 58. st. 2. umjesto točke stavi zarez i dodaje tekst: „ukoliko nije platio cjelokupnu naknadu sukladno članku 89. Zakona o koncesijama odnosno ukoliko nije naknadio uzrokovanu štetu“. Smatramo da je odredba postojećeg zakona bila u redu i da nema potrebe uvoditi promjene. Prihvaćen Dopunit će se pozivom na odredbe Zakon o koncesijama.
674 Istarska županija - Regione Istriana UPOTREBA I GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA, GLAVA II. Vezano za odredbe nacrta prijedloga zakona koje se odnose na postupak koncesija smatramo da treba koristiti ujednačene termine sa Zakonom o koncesijama. Primjerice u prijedlogu zakona navodi se termin „javno prikupljanja ponuda“, dok je Zakonom o koncesijama propisan termin „obavijest o namjeri davanja koncesije“. Postoji kolizija pripremnih i prethodnih radnji iz prijedloga ZPDML sa pripremnim radnjama propisanim Glavom II. Zakona o koncesijama. Pripremne radnje iz ZPDML trebale bi biti identične pripremnim radnjama iz Zakona o koncesijama. Stručno povjerenstvo za koncesije na pomorskom dobru treba imati iste zadatke kao i stručno povjerenstvo za koncesije prema Zakonu o koncesijama a sve kako je propisano u čl.16. ZPDML miješa pripremne i prethodne radnje i miješa poslove koje radi nadležno tijelo sa poslovima koje radi povjerenstvo. Ukoliko se odredbe ZPDML ne usklade sa Zakonom o koncesijama i dalje će postojati pravna nesigurnost, nedorečenost i neujednačenost. Praksa je pokazala da kad se neka materija regulira sa više propisa dolazi do pravne nesigurnosti, nedorečenost i neujednačenost, te do različitih tumačenja propisa od različitih tijela. Mišljenja smo da je postupak koncesija dobro reguliran Zakonom o koncesijama, te da je dovoljno u ZPMDL samo uputiti na primjenu Zakona o koncesijama, bez dodatnog razrađivanja pojedinih odredbi. Na ovaj način uopće nije jasno tko bi rješavao o žalbi, da li MMPI, MFIN,DKOM?. Primljeno na znanje Odredbe ovog NPZ-a samo nadopunjuju odredbe Zakona o koncesijama.
675 Istarska županija - Regione Istriana POMORSKO DOBRO, GLAVA V. Vezano za članak 45. st. 6. pravilnikom je potrebno propisati da provedbu naknade za brodice i jahte (izdavanje uplatnica, naplatu, i ostale poslove) rade županije, te da je Ministarstvo dužno predati cjelokupnu dokumentaciju županijama radi izvršenja tih poslova. Smatramo da je potrebno već sada reagirati na način provedbe ove odredbe, s obzirom da su županije uskraćene za veliki iznos godišnjih prihoda. Smatramo da s obzirom da su prihodi županijski, da županija ima pravo i obvezu provoditi sve radnje radi učinkovite naplate. Ukoliko ostale županije nisu sa time suglasne, predlažemo da se propiše mogućnost prijenosa ovlasti na županiju koja je kapacitirana za provedbu. Prihvaćen Pravilnikom će se pobliže razraditi odredbe Zakona.
676 Istarska županija - Regione Istriana POMORSKO DOBRO, GLAVA III. U Glavi III predlažemo propisati rok u kojemu Povjerenstvo za granice Ministarstva mora, prometa i infrastrukture mora riješiti granice pomorskog dobra. To se odnosi na već postojeće predmete i nove. Naime, dok postoje neriješeni predmeti granica pomorskog dobra još iz 2013. godine postavlja se pitanje koja je svrha ovih postupaka. Pravilo je da se predmeti rješavaju redom zaprimanja, te odredba čl. 21.st.8. nije u skladu sa načelima Zakona o općem upravnom postupku. Nije prihvaćen Nomotehnički je neispravno u materijalnom dijelu propisa propisivati prijelazne i završne odredba. Zakonom o općem upravnom postupku omogućeno je drukčije uređenje od onog predviđenim posebnim propisom.
677 Istarska županija - Regione Istriana POMORSKO DOBRO, GLAVA II. 3. Članak 18. st. 5. potrebno je nadopuniti na način da dokumentacija mora biti izrađena sukladno propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja. U suprotnom će svi investitori koristiti ovu zakonsku odredbu za poduzimanje svih zahvata te će na zakoniti način izbjegavati ishodovanje posebnih uvjeta. Smatramo da je zbog cjelokupnog stanja u prostoru potrebno da u svakom pogledu projektna dokumentacija bude u sustavu e konferencija, te da se po potrebi izdaju posebni uvjeti i osigura određena vrsta nadzora prije poduzimanja zahvata u prostoru. Djelomično prihvaćen Dokumentacija mora biti izrađena sukladno propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja, ovaj NPZ-a samo nadopunjuje odredbe iz područja prostornog uređenja i gradnje, koje su i dalje na snazi i obvezuju sve.
678 Istarska županija - Regione Istriana GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Na članak 14. stavak 3. dajemo primjedbu jer smatramo da u troškovima treba razmjerno sudjelovati i nadležno ministarstvo, uzimajući u obzir činjenicu da je do nereda na pomorskom dobru došlo i zbog nedjelovanja državnih službi, koje su po sadašnjem zakonodavstvu bile isključivo nadležne za pomorsko dobro. Ukoliko se žele troškovi ostaviti na županiji, gradovima i općinama, potrebno je propisati da se to odnosi isključivo na nasipavanja koja su nastala nakon stupanja na snagu ovog zakona. Nije prihvaćen Jedinice lokalne i regionalne samouprave imaju namjenska sredstva koja moraju odvojiti upravo za svrhu zaštite i unaprijeđenja pomorskog dobra. Ministarstvo sudjeluje u troškovima sufinancirajući i financirajući projekte na pomorskom dobru, a napominjemo da je od 2003. godine u hrvatskom zakonodavstvu obveza jedinica lokalne i regionalne samouprave da održavaju pomorsko dobro koje se nalazi na području njihove nadležnosti.
679 Istarska županija - Regione Istriana UVODNE ODREDBE, Članak 2. U članku 2. točka 32. predlažemo dopunu definicije sidrišta luke otvorene za javni promet na način da umjesto predložene definicije nova definicija glasi: sidrište luke otvorene za javni promet je dio morskog akvatorija koji je označen na pomorskim kartama i služi u svrhu čekanja plovila radi obavljanja ukrcaja/iskrcaja u luci i čini dio lučkog područja ili je namijenjena za sigurno sidrenje i opremljeno je napravama za vez ili bez naprava. Djelomično prihvaćen Razmotrit će se dopuna definicije sidrišta luke otvorene za javni promet.
680 Ira Aqua NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Članak 18. stavak 5. Za građenje jednostavnih i drugih građevina i radove na pomorskom dobru, za koje nije potrebno ishoditi dozvole sukladno propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja, investitor je dužan prije započinjanja radova izraditi projektnu dokumentaciju. I stavak 6. Dokazom prava na gradnju i izvođenje radova iz stavka 5. ovog članka smatra se plan upravljanja pomorskim dobrom i dozvola iz članka 74. ovog Zakona koja uključuje pravo  građenja i izvođenje radova iz stavka 5. ovog članka. Iz ova dva stavka je razvidno da pravo građenja i građenje jednostavnih i drugih građevina se dozvoljava i za djelatnosti koje se obavljajuju iz objekta što je u suprotnosti s člankom 2 koji je potrebno izmijeniti na način da se članak 2 uskladi s člankom 18; stavak 6 Članak 81; stavak 2 Koncesija na uređenim morskim plažama za djelatnost mora biti iznimka a ne pravilo jer se djelatnost na plažama može obavljati i preko dozvola s čime se ne isključuje opća upotreba plaža, za razliku od koncesija koje isključuju opću upotrebu plaža. Općenito treba dati prednost dozvolama nad koncesijama radi očuvanja lokalnog stanovništa u priobalju i na otocima. U slučaju koncesija sve male obrtnike i poduzetnike, stavljamo u nepovoljan položaj u odnosu na velike kompanije koje su u mogućnosti konkurirati na natječajima za koncesije. Djelomično prihvaćen Članak 18. stavak 5. ovog Zakona uređuje gradnju na pomorskom dobru, bilo da je riječ o izgradnji šetnice ili infrastrukture koju na pomorskom dobru u općoj upotrebi poduzima jedinica lokalne samouprave, ili da je riječ o gradnji luke ili drugogobjekta koncesionaru ili nositelju posebne upotrebe te ukoliko je riječ o radovima koje smije poduzeti nositelj dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, sukladno ovlaštenju koje je sadržano u dozvoli. U odnosu na primjedbu vezano na članak 81. stavak 2. navodimo da takva plaža, s obzirom na svoj položaj i broj korisnika kojima služi mora imati upravljača koji će voditi računa o infrastrukturnoj opremljenosti iste, mogućnosti pristupa svim osobama pod jednakim uvjetima te o očuvanju plaže od onečišćenja; u svakom slučaju, postupak javnog prikupljanja ponuda je transparentan i ne stavlja niti jednog sudionika u povoljniji položaj.
681 Ira Aqua NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Članak 2; stavak 3; navodi da je moguće davanje dozvola za one djelatnosti za čije poslovanje nije potreban objekt ili jednostavna građevina Pod obrazloženjima u članku 74. i članku 75. stoji ''Novina u Zakonu je instutut dozvola, koji zamjenjuje dosadašnja koncesijska odobrenja. Ako uistinu dozvole zamjenjuju koncesijska odobrenja onda je neophodno dopustiti obavljanje i onih djelatnosti za koje je potrebna nekakva građevina ili jednostavna građevina. Vjerujem da je zakonodavac napravio lapsus u vezi građevina vezanih za djelatnost na dozvolu. U članku 18; stavak 5 i 6 navodi se da je dozvoljeno građenje i građenje jednostavnij i drugih građevina za što je potrebno ishoditi projektnu dokumentaciju odnosno za jednostavne građevine rješenje o tipskom projektu te dalje kaže da se dokazom prava na gradnju i izvođenje radova iz stavka 5. ovog članka smatra se plan upravljanja pomorskim dobrom i DOZVOLA iz članka 74. ovog Zakona koja uključuje pravo građenja i izvođenja radova iz stavka 5. Ukoliko se ne uskladi članak 2 s člankom 18 onda će se ovlaštenici dozvole dovesti u nepovoljniji položaj od primatelja koncesije. 3. dozvola je akt kojim se ovlašteniku daje vremenski ograničeno pravo na obavljanje gospodarske djelatnosti na pomorskom dobru, kojom se ne ograničava niti isključuje opća upotreba pomorskog dobra, sa ili bez prava korištenja jednostavnih i drugi građevina na pomorskom dobru, sukladno propisima koji uređuju jednostavne građevine; Prihvaćen Kao i kod dosadašnjih koncesijskih odobrenja, za obavljanje djelatnosti na temelju dozvole iz članka 74. nacrta prijedloga Zakona, nije potrebna nikakva građevina ili jednostavna građevina, sukladno propisima koji uređuju jednostavne građevine i posebnim propisima koji uređuju zaštitu prirode. U članku 18. nabrojane su sve osnove iz ovog propisa, postojanje kojih dokazuje pravni interes u postupku ishođenja akata iz područja gradnje, bilo da se radi o koncesionaru, jedinici lokalne samouprave, nositelju posebne upotrebe ili imatelju dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru iz članka 74.
682 Ingrid Družeta NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Molim produženje krajnjeg roka e-savjetovanja na 30 dana. Zakon o pomorskom dobru trebao bi ići u smjeru očuvanja morskog ekosustava i interesa Hrvatskih građana. Trebalo bi nedvosmisleno zabraniti isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra. Nasipavanje plaža treba nedvosmisleno zabraniti. Nije prihvaćen Rok za javno savjetovanje ovog NPZ-a u skladu je s posebnim propisom koji uređuje javno savjetovanje, Nije moguće zabraniti isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra a prvenstveno zbog sigurnosti, primjerice brodogradilišta, kontejnerski terminali i sl. Nasipavanje plaža je uređeno dokumentima prostornoga uređenja uz potrebu ishođenja lokacijskih dozvola.
683 Ina Saponjic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA DIO PETI, GLAVA I RAZVRSTAJ MORSKIH LUKA Korištenje izmišljenih riječi nikako nije dobro za prijedlog zakona. "Razvrstaj" ne postoji kao imenica, samo kao glagol u drugom licu jednine imperativa. Bilo bi lijepo kad bi predlagač, prije puštanja dokumenta u javnu raspravu, isti dao na pregled lektoru. Djelomično prihvaćen NPZ će se svakako dati na pregled lektoru prije upućivanja u daljnju proceduru.
684 Ina Saponjic GLAVA III., INSPEKCIJSKI NADZOR Ako je raniji podnaslov bio "Poslovi iz nadležnosti komunalnog redara", onda bi podnaslov članka 195. morao biti "Poslovi iz nadležnosti lučkog redara", a ne samo lučki redar. Naime, i lučki redar će valjda imati neke poslove, odnosno neke nadležnosti. Barem tako piše. Osim ovog članka, cijeli dokument je stilski neujednačen. Djelomično prihvaćen Razmotrit će se izmjena naslova nad člancima.
685 Igra Šain Kovačević (Podrži Korčulu) GLAVA III., INSPEKCIJSKI NADZOR U člancima 180.-186. je potrebno propisati potrebni minimalni broj inspektora pomorskog dobra a kako bi se osigurala učinkovita provedba inspekcijskog nadzora pomorskog dobra. Nije prihvaćen Broj inspektora pomorskog dobra isti ovosi o unutarnjem ustrojstvu tijela državne uprave te se ne može uređivati ovim NPZ-om-
686 Igra Šain Kovačević (Podrži Korčulu) GLAVA III., INSPEKCIJSKI NADZOR U članku 172. potrebno je navesti minimalni broj lučkih redara ovlaštenih za obavljanje poslova inspekcijskog nadzora pomorskog dobra, kao što se navodi da JLS moraju imati minimalno jednog komunalnog redara ovlaštenog za obavljanje određenih poslova inspekcijskog nadzora pomorskog dobra. Treba naglasiti da je nužna potreba osiguranja dovoljnog broja komunalnih redara po pojedinoj lokalnoj samoupravi kao i omogučiti stručno usavršavanje obzirom na proširenje opsega posla koja se planiraju ovim zakonom. Prihvaćen Izmijenit će se odredba na način da mora biti najmanje jedan lučki redar. Zakon predviđa provedbu stručnog osposobljavanja.
687 Igra Šain Kovačević (Podrži Korčulu) GLAVA V., LUKA POSEBNE NAMJENE Članak 150. U članku 150. dodaje se stavak 3. koji glasi: ˝Nije dopušteno sidrenje kojim se su ugrožavaju zaštićene vrste i staništa.˝ Mišljenja smo da je potrebno ograničiti sidrenje na području na kojem se nalaze staništa zaštićenih vrsta, te se na takav način same zaštićene vrste ugrožavaju, posebno uzimajući u obzir staništa strogo zaštićene vrste sukladno Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine 80/13, 73/16). Djelomično prihvaćen Prirodno morsko sidrište ne može biti u zaštićenom području.
688 Igra Šain Kovačević (Podrži Korčulu) GLAVA IV., LUKE ŽUPANIJSKOG I LOKALNOG ZNAČAJA Članak 135. Smatramo da je nužno razmotriti određena prava domaćeg stanovništva, kao što je pravo na prednost pri dodjeli komunalnog veza koje je predviđeno važećim Pravilnikom o kriterijima za određivanje namjene pojedinog dijela luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja, načinu plaćanja veza, uvjetima korištenja, te određivanju maksimalne visine naknade i raspodjele prihoda. Europska je komisija, u odnosu na Direktivu 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu, prihvatila stav po kojem pravo na prednost pri dodjeli komunalnog veza domaćem stanovništvu nije protivno propisima Unije. Stoga ovaj stav valja ugraditi u Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Slične povlastice Zakonom treba utvrditi u svim onim situacijama u kojima one nesumnjivo služe gospodarskoj, demografskoj i kulturnoj održivosti lokalnih zajednica. Također smatramo da u stavku 2. treba definirati koliki dio komunalne luke se dijeli na dio luke za stalni vez brodova i brodica registriranih za gospodarstvo, i to isključivo u korist na dio namijenjen za stalni vez brodova i brodica registriranih za osobne potrebe. Stoga predlažemo novi tekst koji glasi: "Komunalni dio luke dijeli se na dio namijenjen za stalni vez brodova i brodica registriranih za osobne potrebe i deseti dio luke za stalni vez brodova i brodica registriranih za gospodarstvo" Primljeno na znanje Članak 135. stavak 5. NPZ-a propisuje da prednost za dobivanje jednog veza imaju vlasnici plovnih objekata, koji imaju prebivalište, odnosno sjedište na području jedinice lokalne samouprave u kojoj se luka nalazi. Nejasno je što bi značilo "deseti dio luke".
689 Igra Šain Kovačević (Podrži Korčulu) DIO ČETVRTI, MORSKE  PLAŽE Članak 86. - Predlaže se brisati stavke 2. i 3. članka 86. Tražimo da se nedvosmisleno zabrani isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra. Prihvaćen Zakon ne dopušta ograđivanje plaže. Cijela plaža je dostupna svima, a postoci govore o obuhvatu plaže na kojem koncesionar može obavljati gospodarske djelatnosti temeljem koncesije.
690 Igra Šain Kovačević (Podrži Korčulu) DIO ČETVRTI, MORSKE  PLAŽE Članak 85. - plaža za posebne namjene, treba brisati. Ovaj članak koji je nejasan i nediefiniran otvara mogučnosti malverzacije i zlouporabe uz to što se na temelju koncesije i omogućava isključenje opće upotrebe i javnosti. Djelomično prihvaćen Nije dozvoljeno isključiti plažu iz opće upotrebe
691 Igra Šain Kovačević (Podrži Korčulu) DIO ČETVRTI, MORSKE  PLAŽE Članak 84. – smatramo da je potrebno brisanje članka 84. u cjelosti. Termine „Morske plaže „"Morska plaža hotela", "morska plaža kampa" i "morska plaža turističkog naselja" nužno je izbrisati. Svaka plaža predstavlja opće dobro i na plažama ne smije postojati podjela posebno ne vlasničkopravnaom terminologijom koja predstavlja potpunu suprotnost ustavne definicije javnog odnosno pomorskog dobra koji mora biti dostupno svima. Nadalje, ovaj članak koji davatelju koncesije daje mogučnost da utvrdi gospodarsku i funkcionalnu cjelinu turističkih sadržaja s pomorskim dobrom put je ka privatizaciji plaža. Prihvaćen Izmijenit će se naziv plaže.
692 Igra Šain Kovačević (Podrži Korčulu) DIO ČETVRTI, MORSKE  PLAŽE Članak 83. kaže da javna morska plaža “služi većem broju ugostiteljsko-turistički objekata i građana”. Temeljem Predlaže se brisati dio stavka 1. članka 83. na način da isti glasi: (1)Javna morska plaža je samostalna, uređena morska plaža, infrastrukturno opremljena, a služi svim građanima. Nije prihvaćen Nesporno je da plaža koristi i ugostiteljsko - turističkim objektima, svima pod istim uvjetima.
693 Igra Šain Kovačević (Podrži Korčulu) DIO ČETVRTI, MORSKE  PLAŽE Članak 82.; Kako smo već istaknuli tražimo da se briše alineju 2 stavka 1. članka 82. s obzirom da morska plaža ne može biti okaraterizirana kao „nečija“ odnosno plaža hotela, kampa i turističkog naselja. S tim u vezi predlaže se brisanje članka 84. Prihvaćen Izmijenit će se naziv plaže.
694 Igra Šain Kovačević (Podrži Korčulu) DIO ČETVRTI, MORSKE  PLAŽE Članak 81. 2 navodi „Na uređenoj morskoj plaži gospodarske djelatnosti obavljaju se, u pravilu, na osnovi koncesije.“ Koncesija mora biti iznimka a godpodarske djelatnosti moraju se obavljati u pravilu na osnovi dozvole. Nije prihvaćen Koncesija omogućava veća ulaganja u pomorsko dobro.
695 Igra Šain Kovačević (Podrži Korčulu) DIO ČETVRTI, MORSKE  PLAŽE Članak 81.Predlaže se izmijeniti stavak 5. članka 81. na način da isti glasi: (5) Dohranjivanje plaže je dopremanje i razastiranje kamenog materijala i morskog biljnog materijala (lažine), pijeska šljunka na površinu žala, bez prisustva veće količine praha i/ili gline, sa svrhom nadomještanja količine materijala koja je trajno izgubljena uslijed prirodnih procesa, a izvodi se u iznimnim situacijama ukoliko je ocijenjeno prijeko potrebnim i u skladu s važećim Planom iz članka 43. stavka 4. koji mora sadržavati plan dohrane. Djelomično prihvaćen Svi zahvati na pomorskom dobru koje jedinica lokalne samouprave poduzima moraju biti planirani Planom upravljanja pomorskim dobrom.
696 Igra Šain Kovačević (Podrži Korčulu) DIO ČETVRTI, MORSKE  PLAŽE Članak 80. Područja pomorskog dobra s obilježjima nedirnute prirode (prirodne plaže) valja isključiti iz turističkih zona i izuzeti iz neselektivnih oblika koncesioniranja te preuzeti nad njima javnu odgovornost u cilju zaštite njihova izvornog karaktera. Na pomorskom dobru s atributima nedirnute prirode ne smiju se dopustiti graditeljski zahvati u prostoru u svrhu obavljanja gospodarskih djelatnosti. Na takvim područjima institut koncesije valja zamijeniti nadzorom odgovornih javnih službi. Također treba jasno definirati dohranu i nedvojbeno zabraniti dohranu prirodnih plaža. Nije prihvaćen Gradnja općenito, pa tako i gradnja na pomorskom dobru ovisi o važećim prostornim planovima, koji nisu predmet ovog Zakona.
697 Igra Šain Kovačević (Podrži Korčulu) DIO ČETVRTI, MORSKE  PLAŽE Članak 79. stavak 3. treba brisati s obzirom da je dohrana nešto što bi se trebalo dozvoliti samo iznimno zbog posljedica koje prouzrokuje na biljni i životinjski svijet u moru uslijed odnošenja materijala dohrane djelovanjem vjetrova u more. Na ovakav način propisano, predstavlja pravilo, a ne iznimku. Djelomično prihvaćen Člankom je definiran način dohrane, a ne obveza.
698 Igra Šain Kovačević (Podrži Korčulu) DIO ČETVRTI, MORSKE  PLAŽE Odredbe o plažama su predstavljaju potpuni odmak od ustavne definicije javnog odnosno pomorskog dobra koji mora biti dostupan svima. Termine „Morske plaže „"Morska plaža hotela", "morska plaža kampa" i "morska plaža turističkog naselja" nužno je izbrisati. Svaka plaža predstavlja opće dobro i na plažama ne smije postojati podjela posebno ne vlasničkopravnaom terminologijom koja predstavlja potpunu suprotnost ustavne definicije javnog odnosno pomorskog dobra koji mora biti dostupno svima. Prihvaćen Izmijenit će se naziv plaže.
699 Igra Šain Kovačević (Podrži Korčulu) GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 74. 5 koji glasi: Iznimno, dozvola se može dati na zahtjev na rok do 20 dana za obavljanje privremene ili prigodne djelatnosti (kulturne, komercijalne, sportske priredbe, snimanje komercijalnog programa i sl.) uz mogućnost ograničenja opće upotrebe u smislu ograđivanja i naplate ulaska, izrazito je otvoren zlouporebama. U praksi bi to značilo da se privremena djelatnost može ponavljati od istih ili različitih subjekta i dovesti do toga da se ulaz na taj dio pomorskog dobra cijelo ljeto naplaćuje i da građani budu isključeni iz korištenja ovog dijela pomorskog dobra. Predlaže se brisati članak 74. stavak 5. zbog neopravdano dugog roka za izdavanje dozvola za obavljanje privremenih ili prigodnih djelatnosti te da se za kulturne, komercijalne, sportske priredbe, snimanje komercijalnog programa i sl također uredi kroz režim dozvola. Nije prihvaćen Ova iznimka odnosi se na organizaciju koncerata na pomorskom dobru koji značajno doprinose promociji hrvatske obale u svijetu, ali omogućava i lokalnom stanovništvu da uživa u koncertima svjetski poznatih umjetnika čiji nastup lokalna samouprava ne bi mogla financirati.
700 Igra Šain Kovačević (Podrži Korčulu) GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 65. U stavku 2. leži opasnost da pomorsko dobro i njegova mogućnost prioritetnog koncesioniranja (kroz konstrukciju prostorno funkcionalnih cjelina) služi podizanju vrijednosti, bilo postojećih turističko-apartmanskih i ugostiteljskih objekata, bilo još nekonzumiranih turističkih zona u izdvojenim građevinskim područjima kojima bi to dalo dodatnu tržišnu vrijednost, a mešetarima zemljištem uz obalu priliku za dodatnu brzu zaradu. Nije prihvaćen NPZ omogućuje davanje koncesije na zahtjev vodeći računa da se time ne narušava tržišno natjecanje, a kao uvjet za dobivanje koncesije bez provođenja javnog prikupljanja ponuda propisuje da naknada za koncesiju ne može biti niža od dvostruke naknade postignute na natječaju za takav, odnosno sličan predmet koncesije u godini koja prethodi godini podnošenja zahtjeva. Navedeno je u skladu sa krovnim Zakonom o koncesijama koji omogućuje davanje koncesije na zahtjev u slučajevima kada postojeća i/ili planirana gospodarska aktivnost gospodarskog subjekta na određenoj lokaciji čini s predmetom koncesije za koju se zahtjev podnosi neodvojivu tehnološku ili funkcionalnu cjelinu
701 Igra Šain Kovačević (Podrži Korčulu) GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 62. - potkoncesija brisati. Koncesija je pravo koje se stječe od javnog tijela, koncesionaru ne može biti ostavljeno da odlučuje o trečoj osobi. Ako koncesionar ne može obavljati ili smatra da bi obavljanje takvih djelatnosti na koncesioniranom području bilo učinkovitije davanjem prava na gradnju i obavljanje istih od strane treće osobe znači da uvjeti koncesije nisu ispunjeni. Ovaj članak isključivo je podložan zlouporabi. Nije prihvaćen Potkoncesija se daje uz prethodnu suglasnost davatelja koncesije, a potkoncesionar mora ispunjavati sve uvijete kao i koncesionar. Radi se primjerice o izgradnji benzinske postaje u luci nautičkog turizma.
702 Igra Šain Kovačević (Podrži Korčulu) GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 59. 1. predlažemo izmjenu tako da članak glasi: „Davatelj koncesije dužan je, ukoliko koncesija na pomorskom dobru uključuje provedbu zahvata u prostoru, sukladno propisima koji uređuju prostorno uređenje i ZAŠTITU OKOLIŠA, do dana slanja obavijesti o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru ishoditi lokacijsku dozvolu.“ Djelomično prihvaćen U postupku ishođenja lokacijske dozvole daju se i posebni uvjeti, između ostaloga i s naslova zaštite okoliša. Po potrebi radi se procjena utjecaja na okoliš, a sve prije izdavanja lokacijske dozvole
703 Igra Šain Kovačević (Podrži Korčulu) DIO TREĆI, UPOTREBA I GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA U članku 48. stavak 1. predviđena kategorija tzv. posebna gradnja otvara prostor zlouporebama stoga je potrebno izbaciti odnosno detaljnije urediti i obrazložiti. Nije prihvaćen Člankom 48. detaljno je navedeno što se sve smatra posebnom upotrebom pomorskog dobra i na koji način se ostvaruje pravo na posebnu upotrebu pomorskog dobra. Osnovna značajka posebne upotrebe pomorskog dobra, koja može uključivati i gradnju građevina na pomorskom dobru, jest da se daje za obavljanje djelatnosti koje se ne obavljaju radi stjecanja dobiti, nego za društveno korisne djelatnosti ili javne djelatnosti, te za gradnju infrastrukture.
704 Igra Šain Kovačević (Podrži Korčulu) GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Na pomorskom dobru nužno je zabraniti zahvate u prostoru na temelju dozvola ili odobrenja koja se izdaju na osnovi planova upravljanja pomorskim dobrom a bez odgovarajuće razine prostornoplanskih dokumenata i projekata te zakonski utvrđenih postupaka s posebnim naglaskom na one iz područja zaštite okoliša i prirode Djelomično prihvaćen Dozvola se izdaje za obavljanje djelatnosti bez gradnje ili za obavljanje djelatnosti, uz postavljanje montažnog objekta. Međutim, raspravit će se potreba provedbe dodatnih procedura iz nadležnosti tijela za zaštitu okoliiša i održivi razvoj.
705 Igra Šain Kovačević (Podrži Korčulu) GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Članak 43 ; U svrhu upravljanja pomorskim dobrom, nužno je dodati obavezu izdavanja prethodnog mišljenja nadležnog tijela iz područja zaštite okoliša i prirode, a kako bi se spriječili negativni utjecaji planova upravljanja pomorskog dobra na okoliš kao i obavezu prethodnog mišljenja nadležnog tijela o usklađenosti plana upravljanja pomorskim dobrom s prostornim planovima za područje obuhvata. Djelomično prihvaćen Usklađenost planova JLS-a će provjeravati jedinica regionalne samouprave, a sam postupak će se detaljnije razraditi podzakonskim propisom.
706 Igra Šain Kovačević (Podrži Korčulu) GLAVA IV., KATASTARSKA EVIDENCIJA I UPIS POMORSKOG DOBRA U ZEMLJIŠNOJ KNJIZI Članak 33. Dodati stavak kojim se određuje vremenski rok u kojem Ministarstvo treba dati suglasnost. Nije prihvaćen Rok nije propisan zbog složenosti postupka pregledavanja geodetskih elaborata.
707 Igra Šain Kovačević (Podrži Korčulu) GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 11. kaže da se na dijelu pomorskog dobra opća upotreba pomorskog dobra može ograničiti, ili iznimno isključiti na određeno vrijeme na temelju koncesije, posebne upotrebe pomorskog dobra, davanjem prava na privremeno korištenje pomorskog dobra te davanjem luke otvorene za javni promet na upravljanje lučkoj upravi, sukladno prostornim planovima. Stoga koncesije za plaže ne smiju isključiti pomorsko dobro iz opće upotrebe niti ograničiti, bez ikakve iznimke. Dakle, plaže moraju biti jasno izuzete iz koncesijskog sustava. Djelomično prihvaćen Jedinica lokalne samouprave uvijek ima pravo isključiti sve plaže na svom području iz sustava koncesioniranja putem Plana upravljanja pomorskim dobrom koji donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.
708 Igra Šain Kovačević (Podrži Korčulu) UVODNE ODREDBE, Članak 2. Članak 2. točka 22.; Predlaže se izbacivanje mogućnosti ograđivanja ili drugog otežavanja pristupa dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra. Smatramo da se ovim zakonom NE SMIJE isključiti javni pristup prostoru u svim tipovima koncesija na pomorskom dobru. Nije prihvaćen Opća upotreba smije se ograničiti pod Zakonom propisanim uvjetima. Naime, pomorsko dobro nisu samo šetnica i plaža, već i dijelovi pomorskog dobra koji bi bez ograničenja javnog pristupa doveli do povrede sigurnosti i zdravlja ljudi.
709 Igra Šain Kovačević (Podrži Korčulu) UVODNE ODREDBE, Članak 2. Članak 2. točka 20. Predlaže se izmijeniti članak 2. točku 20. na način da isti glasi: nasipavanje mora je ljudska radnja kojom se proširuje kopno u more. Nije prihvaćen Nasipavanje može biti prirodna ili ljudska radnja.
710 Igra Šain Kovačević (Podrži Korčulu) UVODNE ODREDBE, Članak 2. Članak 2. točka 3. kaže: Dozvola je akt kojim se ovlašteniku daje vremenski ograničeno pravo na obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, kojom se ne ograničava niti isključuje opća upotreba pomorskog dobra, a za obavljanje nije potrebna nikakva građevina ili jednostavna građevina, sukladno propisima koji uređuju jednostavne građevine i posebnim propisima koji uređuju zaštitu prirode; Ovim se isključuje mogućnost temeljem dozvole postavljanje montažnog objekta do 12m2 (npr. Kiosk za prodaju sladoleda, spremište za kajake itd) već upućuje na nužnost izdavanje koncesije sukladno propisima koji uređuju jednostavne građevine. Prijedlog novog teksta: "3. dozvola je akt kojim se ovlašteniku daje vremenski ograničeno pravo na obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, kojom se ne ograničava niti isključuje opća upotreba pomorskog dobra." Brisati "a za obavljanje nije potrebna nikakva građevina ili jednostavna građevina, sukladno propisima koji uređuju jednostavne građevine i posebnim propisima koji uređuju zaštitu prirode" Prihvaćen Razmotrit će se i ispraviti odgovarajuće tekst Nacrta prijedoga Zakona.
711 Igra Šain Kovačević (Podrži Korčulu) PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA U ocjeni stanja se ne navodi neusklađenost ovog zakona sa Zakonom o zaštiti prirode, dok se navodi neusklađenost s nekim drugim zakonima. Npr. ovaj zakon onemogućava regulaciju kretanja plovila na pomorskom dobru iako ono izravno ugrožava strogo zaštićene. Zakon također onemogućava regulaciju aktivnosti na pomorskom dobru u zaštićenim područjima temeljem Zakona o zaštiti prirode, čime se izravno onemogućava primjena tog zakonodavstva jer se time izravno onemogućava zaštita vrsta i staništa. Za donošenje ovog Zakona bilo je nužno donošenje Morskog prostornog plana Republike Hrvatske. Rok za donošenje ovog Plana, što je obveza svake obalne europske države sukladno Direktivi o morskom prostornom planiranju iz 2014. godine, bio je ožujak 2021. godine. Morski prostorni plan je dokument kojim se usaglašava korištenje obalnog i morskog prostora na održiv način, a istome kao strateškom dokumentu prethodi izrada strateške studije utjecaja na okoliš, te javna rasprava o istoj. Ocjena stanja se ne temelji ni na kakvoj ozbiljnoj analizi stanja koja bi pokazala stvarne probleme koji se događaju na pomorskom dobru i morskim lukama i u skladu s time ponudila rješenja. Bez ikakve ozbiljne analize u ocjeni stanja se navodi da se kroz praksu pokazalo da je sustav upravljanja i korištenja luka od županijskog i lokalnog značaja potrebno mijenjati, a sve kako bi se povećala učinkovitost i ulaganja u infrastrukturu, kroz veće prihode lučke uprave, koja tim lukama upravljaju. Ne postoje jasna pravila za određivanje lučkog područja već je to ostavljeno na volji lučkih uprava, bez suglasnosti jedinica lokalne samouprave, što je već danas evidentirano kao problem. veliki dio lučkih područja zahvaćaju dijelove prostora koji se ne koriste za potrebe luka i lučke dijelatnosti već ih koriste komercijalno, obavljaju gospodarsku djelatnost protivno odredbama važećeg Zakona, ali i protivno Ustavu RH, isklučivo na štetu JLS-a i lokalnog stanovništva. Već danas u praksi postoji mnogo lučkih područja koja zahvaćaju dijelove koji im ne trebaju i ne služe za obavljanje lučke djelatnosti već ih ŽLU iznajmljuju komercijalno. Odredbom u kojem bez ikakvih suglasnosti lučka uprava samostalno određuje svoje granice krši se zakon o regionalnoj i lokalnoj samoupravi, te utječe na prostorni plan mimo zakona Smatramo da ZPDML nije u skladu s Ustavom i Direktivom 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji. Čl. 6. važećeg ZPDML propisuje da "opća upotreba pomorskog dobra podrazumijeva da se svatko ima pravo služiti pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni.". Nacrt prijedloga novog ZPDML u čl. 3.(4), pak, dodaje odredbu da "svatko ima pravo, pod jednakim uvjetima, služiti se pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni, OSIM KAD JE OVIM ZAKONOM DRUGAČIJE PROPISANO". Očit je utjecaj pojedinih interesnih skupina na oblikovanje zakona, kao i intencija dugoročne privatizacije pomorskog dobra. Naime, sukladno Direktivi 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji, jedno od bitnih obilježja koncesije jest njezina vremenska ograničenost. Trajanje koncesije trebalo bi biti ograničeno kako bi se izbjeglo sprječavanje pristupa tržištu i ograničavanje tržišnog natjecanja. Koncesije izuzetno dugog trajanja rezultirati će zatvaranjem pristupa tržištu, čime se ugrožava slobodno kretanje usluga u Uniji i primjena načela slobode poslovnog nastana (trajnog pružanja usluga). Stoga države članice svojim implementacijskim mjerama moraju predvidjeti da se koncesija uvijek dodjeljuje na određeno vrijeme, koje već u dokumentaciji za nadmetanje mora biti istaknuto ili u njoj treba biti jasno naznačeno da je trajanje koncesije predmet pregovora u postupku dodjele koncesije. Nije prihvaćen Odredbe NPZ-a ne derogiraju druge propise na snazi u Republici Hrvatskoj, već samo propisuju osobitosti u postupanju na pomorskom dobru. Donošenje Morskog prostornog plana nije u nadležnosti ovog Ministarstva, niti je njegovo donošenje bilo preduvjet za donošenje ovog Zakona. Planiranje namjene prostora na razini jedinica lokalne samouprave nije predmet ovog Zakona. Koncesija na pomorskom dobru vremenski je ograničeno pravo, kako je i predviđeno Direktivom 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji.
712 Igra Šain Kovačević (Podrži Korčulu) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Smatramo da je Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama definicijama nejasan, pravno nedorađen ali i kontradiktoran. Na samam početku pojam pomorskog dobra određen je suprotno meritumu općeg dobra. Ova javna rasprava o Zakonu koji je od iznimne važnosti za građane i lokalne zajednice na obali i otocima nametnuta je netransparentno, bez prethodne participacije šire javnosti i organizacija civilnog društva. Indikativno je da je istovremeno u brzoj proceduri provedena javna rasprava o prijedlogu Zakona o prostornom uređenju a da o tome šira javnost praktično uopće nije bila pravilno obaviještena što je ogroman udar na one sredine koje već ispaštaju povećan pritisak na prostor kao što su obalne JLS odnosno zajednice. Prijedlog novog ZPDML omogućava iskorištavanje obale u turističke svrhe u daleko značajnijj mjeri od načina na koji je korištenje pomorskog dobra omogućeno do sada (npr. obavezne koncesije za gospodarsko korištenje uređenih plaža s mogućnošću gradnje, dohranjivanja i nasipavanja itd.) Prijedlog ovog Zakona u najvažnijem dijelu reguliranja ogromnih gospodarskih pritisaka na prostor pomorskog dobra nikako nije u skladu sa DIREKTIVOM 2014/89/EU Europskog parlamenta i vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja. Također nije omogućeno komentiranje pojedinih članaka ZPDML, kao što je to slučaj s ostalim zakonima na savjetovanju. Radi svih navedenih razloga zahtijevamo ponavljanje savjetovanja te uključivanje šire zajednice kroz organizaciju javnih tribina te sudjelovanje svih zainteresiranih dionicka iz gospodarskog, nevladinog sektora, i građana kako bi se informirali i izjasnili o posljedicama ovog prijedloga Zakona. Primljeno na znanje Omogućeno je komentiranje svakog članka Zakona. Zakon o prostornom uređenju, kao niti materija prostornog planiranja, nije u nadležnosti ovog Ministarstva. Nije dana konkretna primjedba na Nacrt prijedloga Zakona.
713 Igor Posarić UVODNE ODREDBE, Članak 2. U članku 2. potrebno je definirati i pojam dohranjivanje plaže kao jedan od osnovnih pojmova koji se koriste u svakodnevnoj praksi, može se koristiti tekst iz članka 81. na odgovarajući način. Djelomično prihvaćen Razmotrit će se prijedlog.
714 Igor Posarić GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Na isti način kako je u člancima 12. -16. definirana zakonitost nasipa putem DOF-a 5/2011, potrebno je propisati legalnost betonskih plaža i gatova na pomorskom dobru. Ovakav zahtjev utemeljen je na činjenici da osim izgrađenih nelegalnih nasipa postoje i nelegalne građevine izvedene betoniranjem morske obale. Takve građevine koriste sa kao privezišta i kao umjetne plaže. Kako betoniranje nije obuhvaćeno odredbama o nasipavnju u ovom prijedlogu zakona smatram da iste treba na ovaj način definirati kroz članke 17. i 18. tj. na odgovarajućem mjestu u zakonu. Nije prihvaćen građevine su pripadnost zemljišta na kojem su izgrađene. Postupanje s nasipima raspisano je samo u svrhu pomirenja stvarnog stanja na terenu i obalne crte s podacima iz službenih zemljišnoknjižnih evidencija. Ne smije se omogućiti da građevine podignute na pomorskom dobru bez pravne osnove budu smatrane zakonitima.
715 Igor Posarić GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA U članku 12. Stavak 7 navodi se: “Za nasipavanje mora iz stavaka 4. i 5. ovog članka mora se koristiti neonečišćeni geološki materijal prikladan za svrhu nasipavanja.” Ova odredba je tehnički neodređena iako najveći negativni učinak na morsko dno i morske organizme predstavlja upravo neodgovarajući materijal koji se koristi za nasipavanje. Prema opće-prihvaćenoj praksi za potrebu nasipavanja danas se koristi materijal s velikom sadržajem zemlje, kameni materijal pomiješan s građevinskim otpadom kao, materijal velike granulacije koji je neprimjeren za korištenje nasipa kao plaže. Dozvoljen materijal za nasipavanje mora biti propisan granulacijom i sastavom na način da se odredi materijal koji se smije koristi kao baza nasipa i materijal koji se smije koristiti kao završni sloj. Materijal sa udjelom zemlje mora biti strogo zabranjen. Nije prihvaćen Podzakonskim aktom detaljnije će se raspisati kakav mora biti materijal korišten za nasipavanje.
716 Igor Posarić GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Odredba članka 12. da je nasipavanje dozvoljeno ukoliko je u skladu s važećim planom upravljanja za tekuću godinu je kontradiktorno s definicijom nasipavanja prema članku 2. stavak 20. kojim se nasipavanje definira kao proširenje kopna u more. U naravi ovo bi značilo da se na osnovu plana upravljanja pomorskim dobrom za tekuću godinu može provesti proširenja kopna u more. Ovo može biti opasna praksa radi velikog rizika da se plan upravljanja pomorskim dobrom ne radi u skladu s prostornim planom, a što je lako moguć scenarij. Plan upravljanja pomorskim dobrom za tekuću godinu trebao bi definirati dohranjivanje kao aktivnost očuvanja postojeće obalne crte, tj. kao aktivnost održavanja pomorskog dobra, a nikako aktivnost nasipavanja. Osim kontradikcije s člankom 2., stavak 20. ovakva odredba je u suprotnosti i s člankom 40. koji eksplicitno navodi da „jedinice lokalne samouprave redovno održavaju pomorsko dobro u općoj upotrebi sukladno Planu upravljanja pomorskim dobrom“. Djelomično prihvaćen Raspravit će se dodatno prijedlog odredbe s nadležnim tijelom državne uprave kako bi se smanjio rizik zloupotrebe odredbe.
717 Igor Posarić UVODNE ODREDBE, Članak 2. Članak 2, stavak 22 : U definiciji ograničavanja opće uporabe pomorskog dobra navedeno je da postoji mogućnost ograđivanja ili otežavanje pristupa dijelu pomorskog dobra i to bez naplate. Ne vidim razlog zašto postoji mogućnost ograničavanja opće uporabe pomorskog dobra BEZ NAPLATE, pa makar to bila i vojna namjena. Korištenje pomorskog dobra u vojnu namjenu također mora biti kompenzirano plaćanjem naknade jer se time osigurava namjensko i gospodarski odgovorno korištenje pomorskog dobra, pa makar ta uporaba bila "posebna upotreba pomorskog dobra" kako je predviđeno ovim Zakonom. Prihvaćen Komentar je prihvaćen te je definicija izmijenjena.
718 Igor Posarić UVODNE ODREDBE, Članak 2. Članak 2, stavak 11 : u lučku podgradnju potrebno je navesti objekte i sustave za sidrenje. Djelomično prihvaćen Razmotrit će se navođenje sustava za sidrenje u lučku podgradnju.
719 Igor Posarić UVODNE ODREDBE, Članak 2. Prijedlog novog teksta za Članak 2. , stavak 20: Nasipavanje mora je svaka prirodna ili ljudska radnja kojom se proširuje kopno u more ili stvaraju nove kopnene površine - otoci, morem odvojeni od kopnenog dijela obale. Djelomično prihvaćen Prijedlog dopune definicije će se razmotriti.
720 Igor Posarić UVODNE ODREDBE, Članak 2. Članak 2. , stavak 20: Definiranje nasipavanje mora kao svaku prirodnu ili ljudsku radnju kojom se proširuje kopno u more ostavlja mogućnost da se provode aktivnosti povećanja kopnenog dijela na način da se takva aktivnost ne može tumačiti kao "nasipavanje mora". Naime, ako unosite materijal u more na način da želite formirati otok, strogo gledajući ne proširujete kopno u more. Ovako dvojako tumačenje može se izbjeći da se u članku 2. definira pojam "kopno" ili promijeniti definiciju "Nasipavanje mora" kako slijedi: Nasipavanje mora je svaka prirodna ili ljudska radnja kojom se proširuje kopno u more ili stvaraju nove kopnene površine - otoci, morem odvojeni od kopnenog dijela obale. Djelomično prihvaćen Razmotrit će se dopunjavanje definicije nasipavanja mora.
721 Igor Mataić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Zahtjev: Omogućavanje komentiranja svakog članka Prijedloga Zakona posebno i produljenje krajnjeg roka e-savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM s mogućnošću komentiranja svakog članka. Da se u prijedlogu zakona izričito navede da se na temelju koncesije za gospodarsko korištenje ne smije graditi i devastirati prirodni okoliš na pomorskom dobru, koje je javno (opće) dobro. Da se u prijedlog zakona definira prema freedom to roam načelu kojim se propisuje da svaki građanin (osoba ili korisnik) ima pravo neograničenog pristupa pomorskom dobru i prolaza pomorskim dobrom koje je javno dobro, uz uvjet da građanin pri tome ne nanosi štetu prirodnom okolišu. Da se u prijedlog zakona uvrsti da komunalni redar i koncesionar javnog dobra nema prava zabranjivati pristup i naplaćivati građanima korištenje pomorskog dobra koje je javno dobro, uz uvjet da građanin pri tome ne nanosi šteti prirodnom okolišu. Da se u prijedlog zakona uvrsti da komunalni redar i koncesionar javnog dobra nema prava zabranjivati udrugama civilnog društva korištenje pomorskog dobra koje je javno dobro, uz uvjet da se aktivnostima udruge civilnog društva ne nanosi šteta prirodnom okolišu. Da se u prijedlog zakona uvrsti da svaki građanin na pomorskom dobru ima neograničenu mogućnost donošenja i konzumacije vlastite hrane i pića, uključujući alkoholna pića. Da se u prijedlog zakona uvrsti da svaki građanin na pomorsko dobro ima pravo donijeti i koristiti opremu za sport i rekreaciju, opremu za zaštitu od sunca i opremu za reprodukciju glazbe i muzičkih instrumenata, uz uvjet da građanin pri tome ne nanosi šteti prirodnom okolišu. Da se u prijedlog zakona uvrsti da svaki građanin ima neograničenu mogućnost korištenja izvora pitke vode na pomorskom dobru, ukoliko takva na pomorskom dobru postoje, uz uvjet da građanin pri tome ne nanosi šteti prirodnom okolišu i održivosti korištenja izvora. Da se u prijedlog zakona da svaki građanin ima mogućnost postavljanja ručnika, pokrivala za sunce, suncobrana ili ležaljki na udaljenosti od 500 metara od granica pomorskog dobra, uz uvjet da građanin pri tome ne nanosi šteti prirodnom okolišu. Da pomorska dobra pod koncesijom moraju uključivati funkcionalne toalete i da se građanima izričito nesmije zabranjivati pristup ili naplaćivati korištenje toaleta na pomorskom dobru. Da pomorska dobra pod koncesijom moraju uključivati funkcionalnu opremu za prikupljanje otpada. Da se u prijedlog zakona uvrsti zabrana izdavanja koncesija na rok dulji od 2 godine, te da područja pomorskog dobra budu izričito isključena iz turističkih zona prostornih i urbanističkih planova. Da odluku o dodjeljivanju svih oblika koncesije na pomorskom dobru prema jasnim ekonomskim, okolišnim i društvenim kriterijima donosi isključivo jedinica lokalne samouprave u sklopu koje se pomorsko dobro nalazi. Da se u prijedlog zakona uvrsti izričita obveza koncesionara o godišnjem izvještavanju ekonomskih, okolišnih i društvenih učinaka korištenja pomorskog dobra pod koncesijom Jedinici lokalne samouprave. Igor Mataić, Doktor znanosti iz područja graditeljstva Djelomično prihvaćen Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22). Koncesionari su dužni pridržavati se svih propisa koji su na snazi u Republici Hrvatskoj. Svatko ima pravo, pod jednakim uvjetima, služiti se pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni, osim kad je ovim Zakonom drugačije propisano. Pored navedenoga svatko se na pomorskom dobru dužan pridržavati svih propisa RH.
722 Hrvatski Crveni križ Postojeće koncesije na pomorskom dobru i postupci u tijeku, Članak 230. Predlažemo da se u članku 230. stavku 1. točki 9. Nacrta prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama riječi „Pravilnik o uvjetima korištenja i zaštite te minimalnim uvjetima koje moraju zadovoljavati prirodnih i uređenih morskih plaža“ zamijene riječima „Pravilnik o minimalnim uvjetima koje uređene morske plaže moraju zadovoljavati te pravima i obvezama osobe koja upravlja uređenom morskom plažom“ Svrha predložene izmjene je usklađivanje s odredbom članka 82. stavak 2. koji uređuje minimalne uvjete za uređene morske plaže kao i prava i obveze osobe koja upravlja plažom. Dodatno, predloženi Pravilnik odnosi se isključivo na uređene morske plaže, a ne i na prirodne kako je predloženo u Nacrtu. Primljeno na znanje U tekstu NPZ a ojačat će se odredbe vezane za Plan upravljanja pomorsko dobrom u dijelu koji se odnosi na plaže.
723 Hrvatski Crveni križ PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 207. Predlažemo da se u članku 207. stavku 3. Nacrta prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama riječi „stavak 4.“ zamijene riječima „stavak 2.“ obzirom u članku 10. nema stavka 4. Prihvaćen Tekst NPZ-a uskladit će se s primjedbom
724 Hrvatski Crveni križ Uređena morska plaža, Članak 82. U članku 82. stavku 2. Nacrta prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama predlažemo da se doda riječ „uređene“, na način da članak 82. stavak 2. sada glasi: „Ministar pravilnikom uređuje minimalne uvjete koje uređene morske plaže moraju zadovoljavati te prava i obveze osobe koja upravlja plažom.“ Članak 82. stavak 1. odnosi se isključivo na uređene morske plaže i zato je potrebno uskladiti tekst ove odredbe. Djelomično prihvaćen Razmotrit će se dodatno u suradnji s Ministarstvom turizma i sporta
725 Hrvatski Crveni križ Uređena morska plaža, Članak 81. Predlažemo izmjene članka 81. stavka 4. Nacrta prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koje trebaju glasiti kako slijedi: "(4)Osoba koja upravlja plažom dužna je na morskoj plaži iz stavka 1. ovog članka provoditi sve standarde sigurnosti za korisnike plaže utvrđene od strane nadležnog tijela državne uprave ili pravnih osoba s javnim ovlastima te na vidljivim mjestima istaknuti informativnu ploču s podacima o kakvoći mora za kupanje, morskom i kopnenom dijelu plaže i informacijama o mogućim izvanrednim događajima na morskoj plaži, a u skladu s važećim provedbenim propisima tijela državne uprave nadležnog za zaštitu okoliša i prirode." Obrazloženje: Obzirom da člankom 81. stavkom 4. Nacrta prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama nije uređeno pitanje sigurnosti korisnika plaže, stoga Hrvatski Crveni križ predlaže da se u predmetni stavak doda tekst „provoditi sve standarde sigurnosti za korisnike plaže utvrđene od strane nadležnog tijela državne uprave ili pravnih osoba s javnim ovlastima te“. Hrvatski Crveni križ je pravna osoba s javnim ovlastima, čije javne ovlasti, djelatnosti i financiranje uređuju odredbe Zakona o Hrvatskom Crvenom križu („Narodne novine“, broj 71/10 i 136/20). Člankom 8. Zakona o Hrvatskom Crvenom križu, među ostalim, propisano je da Hrvatski Crveni križ, na temelju javnih ovlasti, vodi Službu spašavanja života na vodi i ekološke zaštite priobalja na temelju međunarodno prihvaćenih standarda, provodi tečajeve za osposobljavanje spasilaca, instruktora i voditelja spasilačkih postaja, vodi evidenciju o osposobljenosti spasilaca, instruktora i voditelja spasilačkih postaja te provodi obnovu znanja i praktičnih vještina spasilaca te donosi pravila i standarde za rad spasilačkih postaja i provodi procjenu rizika na kupalištima. Slijedom navedenoga, kao pravna osoba s javnom ovlasti koja se odnosi na standarde sigurnosti korisnika plaže, smatramo da je iz Nacrta prijedloga ispušteno pitanje sigurnosti korisnika plaže, stoga predlažemo izmjenu kako je navedeno, sukladno citiranoj zakonskoj odredbi. Djelomično prihvaćen Razmotrit će se
726 Hrvatska zajednica općina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA 1. Članak 14. stavak 3. koji glasi: „Nasip iz stavka 1. ovog članka uklonit će se na temelju izvršnog rješenja kojim se nalaže uklanjanje nasipa iz mora, na teret osobe koja je izvršila nasipavanje, a ako se ta osoba ne može utvrditi, tada solidarno o trošku jedinice lokalne i jedinice područne (regionalne) samouprave na čijem području se nasip nalazi, u okviru redovnog upravljanja pomorskim dobrom.“ Primjedba Smatramo da u troškovima treba razmjerno sudjelovati i nadležno ministarstvo, uzimajući u obzir činjenicu da je do nereda na pomorskom dobru došlo i zbog nedjelovanja državnih službi, koje su po sadašnjem zakonodavstvu bile isključivo nadležne za pomorsko dobro. Ukoliko se žele troškovi ostaviti na županiji, gradovima i općinama, potrebno je propisati da se to odnosi isključivo na nasipavanja koja su nastala nakon stupanja na snagu ovog zakona. 2. Članak 18. stavak 5. koji glasi: „Za građenje jednostavnih i drugih građevina i radove na pomorskom dobru, za koje nije potrebno ishoditi dozvole sukladno propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja, investitor je dužan prije započinjanja radova izraditi projektnu dokumentaciju.“ Primjedba Dokumentacija mora biti izrađena sukladno propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja. U suprotnom će svi investitori koristiti ovu zakonsku odredbu za poduzimanje svih zahvata te će na zakoniti način izbjegavati ishodovanje posebnih uvjeta. Smatramo da je zbog cjelokupnog stanja u prostoru potrebno da u svakom pogledu projektna dokumentacija bude u sustavu e-konferencija, te da se po potrebi izdaju posebni uvjeti i osigura određena vrsta nadzora prije poduzimanja zahvata u prostoru. 3. U članku 21. potrebno je propisati rok u kojemu Povjerenstvo za granice Ministarstva mora, prometa i infrastrukture mora riješiti granice pomorskog dobra. To se odnosi na već postojeće predmete i nove. Naime, dok postoje neriješeni predmeti granica pomorskog dobra još iz 2013. godine postavlja se pitanje koja je svrha ovih postupaka. Pravilo je da se predmeti rješavaju redom zaprimanja, te odredba čl. 21.st.8. nije u skladu sa načelima Zakona o općem upravnom postupku. 4. Članak 45. stavak 2. glasi : Naknada za dozvole na pomorskom dobru se uplaćuje: -70 posto u korist proračuna jedinice lokalne samouprave; -30 posto u korist proračuna jedinice područne (regionalne) samouprave. Primjedba Naknada za dozvole trebaju biti 100% u korist proračuna jedinica lokalne samouprave. JLS-ovi su dužni redovito održavati pomorsko dobro u općoj upotrebi, te provoditi kontrolu, što smatramo ključnim u procesu održavanja pomorskog dobra i smatramo da bi cjelokupna naknada bila opravdana. 5. Članak 46. Savjet za pomorsko dobro Primjedba Smatramo da treba uključiti predstavnika Hrvatske zajednice općina RH. 6. Članak 48. stavak 6. glasi (6)Odluku o posebnoj upotrebi i/ili gradnji na pomorskom dobru za objekte od područnog i lokalnog značaja na svom području donosi predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave, u trajanju do 20 godina. Primjedba Ne postoji opravdani razlozi da se smanjuju stečena prava lokalne samouprave, jer se radi o djelatnostima od posebnog interesa za lokalnu samoupravu (iz područja kulture, socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, znanosti, sporta, javnog zdravstva). 7. Članak 74. koji glasi „Na temelju plana upravljanja pomorskim dobrom iz članka 43. stavka 3. ovog Zakona izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je do 1. veljače tekuće godine objaviti javni natječaj za dodjelu dozvola u službenom glasilu, na oglasnoj ploči, na službenoj internetskoj stranici jedinice lokalne samouprave i najmanje u jednim dnevnim novinama. Na temelju zaprimljenih ponuda na javnom natječaju, rješenje o davanju dozvole najpovoljnijem ponuditelju donosi izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave. Rješenje o davanju dozvole je upravni akt na temelju kojeg gospodarski subjekt stječe pravo na obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, a kojom se ne ograničava opća upotreba. Protiv rješenja o davanju i ukidanju dozvole može se izjaviti žalba upravnom odjelu.„ Primjedba Predlažemo da natječaj provodi nadležno tijelo u JLS-u, te da rješenja donosi pročelnik nadležnog upravnog tijela u JLS-u. Radi postizanja jedinstvenosti rješavanja postupaka i pravne sigurnosti o žalbama treba rješavati Ministarstvo. 8. Članak 163. koji glasi „Upravni nadzor nad poslovima upravljanja pomorskim dobrom (poslovi državne uprave), koji su ovim Zakonom dodijeljeni na obavljanje jedinicama lokalne samouprave, obavljaju upravni odjeli u jedinicama područne (regionalne) samouprave nadležni za poslove pomorstva i Ministarstvo. Upravni nadzor nad poslovima upravljanja pomorskim dobrom (poslovi državne uprave), koji su ovim Zakonom dodijeljeni na obavljanje jedinicama područne (regionalne) samouprave i lučkim upravama, obavlja Ministarstvo. Upravni nadzor nad poslovima inspekcijskog nadzora (poslovi državne uprave), koji su ovim Zakonom dodijeljeni na obavljanje jedinicama lokalne samouprave i lučkim upravama, obavlja Ministarstvo. U provedbi upravnog nadzora tijela iz stavka 1. ovog članka nadziru provedbu ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona, zakonitost rada i postupanja te zakonitost općih akata tijela jedinica lokalne samouprave. U provedbi upravnog nadzora iz stavka 2. i 3. ovog članka, Ministarstvo nadzire provedbu ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona, zakonitost rada i postupanja te zakonitost općih akata tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i lučkih uprava.“ , nije usklađen sa Zakonom o sustavu državne uprave i to sa - čl.3. koji propisuje da su Poslovi državne uprave su provedba državne politike, neposredna provedba zakona, inspekcijski nadzor, upravni nadzor te drugi upravni i stručni poslovi; - čl. 29. koji propisuje: (1) Upravni nadzor provodi se po službenoj dužnosti sukladno zakonu kojim se uređuje odgovarajuće upravno područje. (2) Pri ocjeni potrebe za provedbom upravnog nadzora nadležna tijela mogu uzeti u obzir predstavke, pritužbe i druge podneske koji upućuju na nezakonitost ili nepravilnost u obavljanju poslova državne uprave. (3) Tijela državne uprave u granicama svog djelokruga nadziru obavljanje povjerenih poslova državne uprave od strane upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima. (4) Tijelo državne uprave koje provodi upravni nadzor može nadziranim upravnim tijelima ili pravnim osobama iz stavka 3. ovoga članka davati opće i pojedinačne upute. (5) Upute iz stavka 4. ovoga članka daju se u pisanom obliku, a posebnim zakonom može se propisati i obveza njihove prethodne objave u »Narodnim novinama«, ako je to nužno za preuzimanje ili osiguravanje provedbe pravno obvezujućih akata Europske unije u području regulacije i nadzora zakonom određenih tržišta javnih usluga. (6) Uputama iz stavka 4. ovoga članka ne može se određivati način rješavanja pojedinačne upravne stvari niti uređivati pitanja iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima. - čl.33.st1. koji propisuje: (1) Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnim osobama s javnim ovlastima posebnim zakonom mogu se povjeriti poslovi neposredne provedbe zakona u prvom stupnju i drugi upravni i stručni poslovi. Primjedba Navedeni je članak u koliziji i sa cijelom glavom X. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, a ističemo čl. 77. b. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi kojim je propisano da Nadzor zakonitosti pojedinačnih neupravnih akata koje u samoupravnom djelokrugu donose predstavnička i izvršna tijela općina, gradova i županija obavljaju nadležna središnja tijela državne uprave, svako u svojem djelokrugu, sukladno posebnom zakonu. U koliziji je i sa čl. 79. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi kojim je propisano da Nadzor zakonitosti općih akata koje u samoupravnom djelokrugu donose predstavnička tijela općina, gradova i županija obavljaju nadležna tijela državne svako u svojem djelokrugu, sukladno posebnom zakonu. Iz navedenog je jasno da upravni nadzor provodi isključivo Ministarstvo, te da se te ovlasti ne mogu delegirati na nižu razinu. Slijedom navedenog je i članak 164. u koliziji i sa Zakonom o sustavu državne uprave i sa Zakonom o lokalnoj i područnoj(regionalnoj) samoupravi, a pogotovo sa čl. 78 a. 9. Članak 188. stavak 2 glasi (2)Ministarstvo može komunalnom redaru narediti provedbu inspekcijskog nadzora iz njegove nadležnosti te odrediti rok u kojem je komunalni redar to dužan učiniti i povratno izvijestiti Ministarstvo o rezultatima provedenog nadzora te poduzetim inspekcijskim mjerama. Primjedba Ovu odredbu treba promijeniti jer otvara mogućnost da Ministarstvo sve poslove iz ovlasti Inspektora pomorskog dobra prebaci na komunalne redare, te smatramo da Ministarstvo treba osigurati dovoljan broj Inspektora pomorskog dobra za provedbu inspekcijskog nadzora. Smatramo, također, da Inspektori pomorskog dobra trebaju biti podrška u znanju i postupanju komunalnih redara, posebice kod manjih JLS-ova. 10. Članak 217. koji glasi (1)Ako se iz pomorskog dobra izuzima građevina izgrađena na nasipu i/ili kopnenom dijelu pomorskog dobra, koja nije u funkcionalnoj vezi s korištenjem mora, a ostaje u prostoru, iz pomorskog dobra izuzima se i zemljište ispod te zgrade i zemljište nužno za redovitu upotrebu zgrade, a koje se određuje po pravilima o utvrđivanju nužnog prolaza. (2)Osobe koje mogu dokazati valjanu pravnu osnovu korištenja građevine, nakon što je određena granica pomorskog dobra i zgrada, zemljište ispod te zgrade i zemljište nužno za redovitu upotrebu zgrade upisano kao vlasništvo Republike Hrvatske, dužne su urediti pravne odnose s središnjim tijelom državne uprave nadležnim za raspolaganje i upravljanje državnom imovinom sukladno posebnim propisima“ Primjedba Potrebno je izbrisati iz Zakona, jer će se na ovaj način ozakoniti bespravna gradnja te će se još uz to dati i mogućnost otkupa takvih građevina od strane nepoštenih graditelja. Na ovaj se način još nagrađuju osobe koje su nepošteno gradile, te im se poklanja pomorsko dobro i građevina na njemu. Djelomično prihvaćen 1. Ovo Ministarstvo će poticati razvoj i unaprjeđenje te zaštitu pomorskog dobra financiranjem projekata na pomorskom dobru u općoj upotrebi, a koji projekt može biti i uklanjanje nelegalnog nasipavanja mora i uklanjanja nelegalno podignutih građevina na pomorskom dobru. 2. Svi propisi iz područja graditeljstva, prostornoga uređenja i državne imovine na snazi su, a odredbe ovog Zakona nadopunjuju opće propise; zbog važnosti pomorskog dobra kao općeg dobra zahtijeva se izrada projektne dokumentacije za zahvate na pomorskom dobru čak i kada ona nije zahtijevana po općim propisima iz područja graditeljstva, prostornoga uređenja i državne imovine. 3. Granica pomorskog dobra je određena u većini naseljenih dijelova obale, odnosno na mjestima gdje je došlo do izmjene obalne crte. Tako je određeno 25% ukupne duljine obalne crte granice pomorskog dobra, a Zakon predviđa ubrzanje postupka na način da obvezuje predlagatelja da utvrdi granicu pomorskog dobra za cijelu katastarsku općinu. 4. S obzirom da se radi o općem dobru, i prava i odgovornosti na pomorskom dobru ravnopravno dijele jedinice lokalne i regionalne samouprave. 5. Prihvaća se. 6. Nije predmet ovog Zakona reguliranje samoupravnih prava lokalne samouprave, već uređenje pitanja pomorskog dobra i morskih luka. Institut stečenih prava ne primjenjuje se na javnopravna tijela, već na subjektivna prava pravnih i fizičkih osoba. 7. Navedeni prijedlog ne prihvaća se, a predloženo rješenje usklađeno je s propisima iz područja ustroja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. 8. Skrećemo pažnju na činjenicu da se citiranim propisom omogućava drukčije uređenje predloženih rješenja posebnim Zakonom. Također, u svrhu uklapanja u postojeći sustav podjele nadležnosti, prijedlog Zakona uskladit će se s komentarima tijela središnje državne uprave nadležnog za navedena pitanja. 9. U svrhu osposobljavanja ovlaštenih službenika jedinice lokalne samouprave, ovo Ministarstvo provodit će edukaciju i osposobljavanje za postupanje na pomorskom dobru. 10. Skrećemo pažnju da se radi o građevinama i objektima koji imaju valjan temelj za gradnju te građevine, koji je bio na snazi u vrijeme gradnje navedene građevine. Graditelji nezakonito podignutih građevina na pomorskom dobru neće po toj osnovi steći nikakva prava.
727 Hrvatska udruga turizma Postojeće koncesije na pomorskom dobru i postupci u tijeku, Članak 230. Čl. 230. st. 1. toč. 9. MIJENJA SE I GLASI: 9. Pravilnik o uvjetima korištenja, zaštite, održavanja, sigurnosti, kriterijima prihvatnih kapaciteta te minimalnim uvjetima za kategorizaciju koje moraju zadovoljavati prirodne i uređene morske plaže (članak 82. stavak 2. ovoga Zakona); Primljeno na znanje U tekstu NPZ a ojačat će se odredbe vezane za Plan upravljanja pomorsko dobrom u dijelu koji se odnosi na plaže.
728 Hrvatska udruga turizma Postojeće koncesije na pomorskom dobru i postupci u tijeku, Članak 223. U čl. 223. - U st. 1. iza teksta: "Postupci davanja koncesija" dodaje se tekst: "kao i postupci izmjena postojećih koncesija" ... koji su započeti ... TE ISTI SADA GLASI: (1) Postupci davanja koncesija kao i postupci izmjena postojećih koncesija koji su započeti prema odredbama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine, br. 158/2003, 100/2004, 141/2006, 38/2009, 123/2011, 56/2016 i 98/2019) završit će se prema odredbama ovoga Zakona. - U st. 3. iza teksta "...kojim će se koncesijska naknada" DODAJE SE TEKST: ", kao i vrijeme trajanja te novi uvjeti koncesije" ...utvrditi prema odredbama ovoga Zakona. TE ISTI SADA GLASI: (3) Ugovori o koncesiji koji su sklopljeni prije stupanja na snagu ovoga Zakona mogu se, na prijedlog davatelja koncesije ili koncesionara izmijeniti sklapanjem dodatka ugovora o koncesiji, kojim će se koncesijska naknada kao i vrijeme trajanja te novi uvjeti koncesije utvrditi prema odredbama ovoga Zakona. - U st. 5. iza teksta "...te utvrditi nove uvjete," DODAJE SE TEKST: "vrijeme trajanja koncesije, "...koncesijsku naknadu, ... TE ISTI SADA GLASI: (5) Koncesionari luka posebne namjene mogu zatražiti od davatelja koncesije promjenu obuhvata koncesije ili promjenu namjene koncesije ukoliko je takav zahvat odnosno namjena prostora planirana prostornim planovima, u kojem slučaju davatelj koncesije može odlučiti o izmijeni koncesije, te utvrditi nove uvjete, vrijeme trajanja koncesije, koncesijsku naknadu, opseg, namjenu i obuhvat korištenja pomorskog dobra, sukladno odredbama ovog Zakona. - iza st. 5. DODAJE SE st. 6. koji glasi: (6) Koncesionari luke posebne namjene koji su od dana sklapanja ugovora o koncesiji do stupanja na snagu ovog Zakona, izvršili znatna zakonita, opravdana i nužna investicijska ulaganja, odnosno izvršili radove i/ili ulaganja po nalogu davatelja koncesije ili javne vlasti, ili izvršili ulaganja uslijed više sile, ili radi zadovoljavanja sigurnosnih, funkcionalnih, ekoloških ili drugih standarda, ispunjavanja minimalnih tehničkih uvjeta radi obavljanja djelatnosti, prilagodbe novih tehnološkim uvjetima poslovanja ili održavanja konkurentnosti, imaju pravo na produljenje koncesije na rok do polovine ugovornog razdoblja važeće koncesije pod uvjetom da navedeni radovi i ulaganja nisu predstavljali obvezu iz ugovora o koncesiji. Koncesionar je u ostvarivanju ovog prava iz prethodnog stavka u obvezi dokazati investicijska ulaganja valjanim ispravama kao što su projektna, poslovna i knjigovodstveno-financijska dokumentacija, pravomoćne građevinske i uporabne dozvole, rješenja o kategorizaciji, izvodi iz poslovnih knjiga i sl. Pravo na podnošenje zahtjeva iz stavka 6. ovog članka može se ostvariti najkasnije u razdoblju od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Nije prihvaćen Ovakva odredba ograničavala bi tržišno natjecanje.
729 Hrvatska udruga turizma PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Postojeće granice pomorskog dobra Iza čl. 219. , a prije naslova "Postojeće granice pomorskog dobra" DODAJE SE NOVI NASLOV: Privremeno korištenje pomorskog dobra I NOVI ČLANAK TE STAVCI koji glase: Članak 220. (1) Fizičke osobe vlasnici obrta i pravne osobe koje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona koriste pomorsko dobro bez pravne osnove, a nisu ispunjeni zakonski uvjeti za davanje posebne upotrebe ili nadmetanje i dodjelu koncesije za gospodarsko korištenje pomorskog dobra, mogu u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnijeti zahtjev Ministarstvu za odlučivanje o donošenju odluke o privremenom gospodarskom korištenju ili posebnoj upotrebi. (2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka može se donijeti nakon što korisnik plati naknadu za gospodarsko korištenje ili posebnu upotrebu za razdoblje od posljednjih 5 godina, odnosno za kraće razdoblje, ako može dokazati kraće vrijeme zauzeća pomorskog dobra. (3) Podnositelj zahtjeva dužan je uz zahtjev dostaviti popis nekretnina i grafičku podlogu obuhvata korištenja pomorskog dobra s uklopljenim katastarskim stanjem izrađenu od strane ovlaštenog geodeta. (4) Odluka iz stavka 1. ovoga članka donosi se u trajanju do dvije godine. (5) Ako se u roku iz stavka 4. ovoga članka ne ispune zakonski uvjeti za davanje dozvola ili nadmetanje i dodjelu koncesije za gospodarsko korištenje, pomorsko dobro se stavlja u opću upotrebu. (6) Naknada za privremenu upotrebu i gospodarsko korištenje pomorskog dobra prihod je državnog proračuna. (7) Naknada za privremeno gospodarsko korištenje pomorskog dobra ne može biti niža od dvostrukog iznosa prosječne naknade ostvarene za sličnu namjenu putem nadmetanja za koncesiju u godini koja prethodi privremenom korištenju. (8) Naknada za privremenu posebnu upotrebu pomorskog dobra ne može biti niža od dvostrukog iznosa prosječne naknade za sličnu posebnu upotrebu određenu u godini koja prethodi privremenoj upotrebi. (9) U slučaju da osobe iz stavka 1. ovoga članka ne postupe u rokovima i na način iz stavka 1. ovoga članka, a radi se o izgrađenoj luci ili samostalnom infrastrukturnom objektu, ista će se dati na upravljanje i održavanje teritorijalno nadležnoj lučkoj upravi do ispunjenja zakonskih uvjeta za nadmetanje i dodjelu koncesije. (10) U slučaju da osobe iz stavka 1. ovoga članka ne postupe u rokovima i na način iz stavka 1. ovoga članka, a radi se o izgrađenom pomorskom dobru, isto će se dati na upravljanje i održavanje teritorijalno nadležnoj jedinici lokalne samouprave do ispunjenja zakonskih uvjeta za raspis nadmetanja i dodjelu koncesije. Nije prihvaćen Ovakvom odredbom osobe koje bez pravne osnove koriste pomorsko dobro dobile bi prava na pomorskom dobru koja se, sukladno NPZ u daju temeljem javnog natječaja, čime bi ova skupina osoba stavljena u povoljiji položaj na tržištu.
730 Hrvatska udruga turizma GLAVA V., LUKA POSEBNE NAMJENE Iza čl. 148. dodaje se novi naslov TURISTIČKA LUKA Te novi članak koji glasi: (1) Turistička luka je luka namijenjena za prihvat i smještaj plovila, te je opremljena za pružanje osnovnih usluga korisnicima i plovilima, a povezana je sa izgrađenim turističkim kapacitetima u funkcionalnu, infrastrukturnu i poslovnu cjelinu, kapaciteta do 200 vezova. (2) Koncesija za gospodarsko korištenje pomorskog dobra za turističku luku daje se na osnovu podnesenog zahtjeva sukladno ovom Zakonu . Nije prihvaćen Nejasna je razlika između turističke luke i luke nautičkog turizma. Također, prostorni planovi ne poznaju turističke luke.
731 Hrvatska udruga turizma GLAVA V., LUKA POSEBNE NAMJENE U čl. 142. iza točke 6.sportska luka, dodaje se nova točka 7: TURISTIČKA LUKA Nije prihvaćen Nejasna je razlika između turističke luke i luke nautičkog turizma. Također, prostorni planovi ne poznaju turističke luke.
732 Hrvatska udruga turizma Načelo zadovoljavanja javnog interesa, Članak 86. U čl. 86. st. 2. iza teksta: "...za koje mu je koncesija dana", DODAJE SE TEKST: "bez fizičkog razgraničenja" TAKO DA ISTI SADA GLASI: (2) Koncesija uređene plaže u turističkoj zoni neizgrađenog naselja mora se davati na način da najviše 70% kopnenog i 50% morskog dijela plaže koncesionar može koristiti za obavljanje gospodarske djelatnosti za koje mu je koncesija dana, bez fizičkog razgraničenja, a ostali dio plaže mora ostati dostupan svima za korištenje sukladno namjeni. U čl. 86. st. 3. iza teksta: "...za koje mu je koncesija dana", DODAJE SE TEKST: "bez fizičkog razgraničenja" TAKO DA ISTI SADA GLASI: (3) Koncesija uređene plaže u turističkoj zoni unutar izgrađenog naselja mora se davati na način da najviše 50% kopnenog i 30% morskog dijela plaže koncesionar može koristiti za obavljanje gospodarske djelatnosti za koje mu je koncesija dana, bez fizičkog razgraničenja, a ostali dio plaže mora ostati dostupan svima za korištenje sukladno namjeni. U čl. 86. dodaje se st. 4. koji glasi: (4) Pristup na morsku plažu nije dopušteno naplaćivati. Koncesionar je ovlašten vršiti naplatu pojedinačnih usluga na prostoru plaže (ležaljke, suncobrani i sl.). Prihvaćen Zakon ne dopušta ograđivanje plaže. Cijela plaža je dostupna svima, a postoci govore o obuhvatu plaže na kojem koncesionar može obavljati gospodarske djelatnosti temeljem koncesije.
733 Hrvatska udruga turizma Morska plaža hotela, kampa i turističkog naselja, Članak 84. U čl. 84. iza st. 1. dodaju se novi stavci 2. i 3. koji glase: (2) Morske plaže utvrđene u stavku 1. ovog članka mogu se gospodarski koristiti isključivo u turističke svrhe na osnovu koncesije na zahtjev sukladno ovom Zakonu. (3) Nakon podnošenja zahtjeva za koncesiju, davatelj koncesije utvrđuje funkcionalnu gospodarsku cjelinu iz stavka 1. ovoga članka vodeći prvenstveno računa o funkcionalnosti gospodarske cjeline, te o značaju i ulozi morske plaže za konkurentnost i cjelovitost turističke ponude podnositelja zahtjeva. Trenutni st. 2. postaje st. 4. u kojem se iza teksta: " Davatelj koncesije temeljem dokumenata prostornog uređenja utvrđuje funkcionalnu gospodarsku cjelinu iz stavka 1. ovoga članka ovisno o kapacitetu, kategoriji i vrsti objekata s kojima plaža čini funkcionalnu cjelinu." DODAJE TEKST: U slučaju dvojbe da li postoji funkcionalna gospodarska cjelina, odluku donosi davatelj koncesije uz prethodno mišljenje resornog Ministarstva turizma odnosno upravnog tijela za turizam regionalne samouprave, ovisno o tome na koje se vrijeme daje koncesija. TAKO DA ISTI SADA GLASI: (4) Davatelj koncesije temeljem dokumenata prostornog uređenja utvrđuje funkcionalnu gospodarsku cjelinu iz stavka 1. ovoga članka ovisno o kapacitetu, kategoriji i vrsti objekata s kojima plaža čini funkcionalnu cjelinu. U slučaju dvojbe da li postoji funkcionalna gospodarska cjelina, odluku donosi davatelj koncesije uz prethodno mišljenje resornog Ministarstva turizma odnosno upravnog tijela za turizam regionalne samouprave, ovisno o tome na koje se vrijeme daje koncesija. DODAJE SE NOVI ST. 5. KOJI GLASI: (5) Koncesionar morske plaže iz st.1. ovog članka, dužan je uz suglasnost davatelja koncesije, donijeti Plažni red, koji mora biti javno objavljen i istaknut na vidljivom mjestu. Djelomično prihvaćen Funkcionalnu cjelinu utvrđuje davatelj koncesije, ali utemeljenje za takvo utvrđenje jest u Planu upravljanja pomorskim dobrom jedinice lokalne samouprave, o kojem se obvezno provodi javno savjetovanje.
734 Hrvatska udruga turizma Uređena morska plaža, Članak 82. Čl. 82. st. 2 mijenja se na način da sada glasi: (2) Ministar će pravilnikom urediti uvjete korištenja, zaštite, održavanja, sigurnosti, kriterije prihvatnih kapaciteta, minimalne uvjete za kategorizaciju koje morske plaže moraju zadovoljavati te prava i obveze osobe koja upravlja plažom. Djelomično prihvaćen Razmotrit će se dodatno u suradnji s Ministarstvom turizma i sporta koje je nadležno za pitanje kategorizacije
735 Hrvatska udruga turizma MORSKE  PLAŽE, Uređena morska plaža Iza čl. 80. dodaje se novi naslov koji glasi: Izgrađena i uređena morska plaža Te novi članak koji glasi: (1) Izgrađena i uređena morska plaža odnosno plažni objekt jest plaža odnosno plažni objekt koji se nalazi unutar ili izvan naselja i u cijelosti je izgrađena, uređena i infrastrukturno opremljena na osnovu građevinske dozvole, sukladno važećoj prostorno planskoj dokumentaciji. Nije prihvaćen Nejasna je namjera, budući da su na svim uređenim plažama izvedeni određeni građevinski zahvati, a koji su dozvoljeni isključivo temeljem ishođenih dozvola sukladno propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju.
736 Hrvatska udruga turizma Morske plaže, Članak 79. Čl. 79. st. 1. mijenja se na način da sada glasi: (1) Morske plaže dijele se na prirodne, uređene te izgrađene i uređene plaže. Primljeno na znanje Nejasna je razlika između uređene i izgrađene i uređene.
737 Hrvatska udruga turizma GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA U čl. 75. st. 7. na kraju teksta dodaje se tekst: "dok ne plati naknadu štete u visini koncesijske naknade, utvrđene u skladu s važećim odredbama ovog zakona i podzakonskim propisima". TE ISTI SADA GLASI: (7) Dozvola se ne može dati ponuditelju koji je prethodno koristio pomorsko dobro protivno odredbama ovoga Zakona, dok ne plati naknadu štete u visini koncesijske naknade, utvrđene u skladu s važećim odredbama ovog zakona i podzakonskim propisima. Nije prihvaćen Dvojbena odredba jer je u praksi pokazano da je sporno u kojem trenutku se smatra da se šteta plaćena ili se treba platiti.
738 Hrvatska udruga turizma GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA U čl. 65. dosadašnji st. (5) mijenja se na način da sada glasi: Visina naknade za koncesiju iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se studijom opravdanosti davanja koncesije, a ne može biti niža od najniže naknade određene posebnim propisom. Nije prihvaćen Prijedlog je u suprotnosti s načelima tržišnog natjecanja.
739 Hrvatska udruga turizma GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA U čl. 65. iza stavka 3. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase: (4) Ukoliko su ispunjene pretpostavke za davanje koncesije na zahtjev, davatelj koncesije je dužan dodijeliti koncesiju podnositelju zahtjeva u roku ne dužem od 3 mjeseca od dana podnošenja zahtjeva. (5) Ukoliko zahtjev za koncesiju nije podnesen u roku od 3 mjeseca od stupanja na snagu ovog Zakona, davatelj koncesije može u roku od 3 mjeseca, donijeti obavijest o namjeri davanja koncesije za navedeno područje pomorskog dobra. Primljeno na znanje Komentar sadrži nejsanu primjedbu, stoga nije moguće dati odgovor.
740 Hrvatska udruga turizma GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA U čl. 65. st. 1. dodaju se točke 9 i 10 koje glase: 9. zahvaćanje mora (punjenje bazena morskom vodom, eksploatacija mora za medicinske proizvode, desalinizatori, uzgoj ribe i drugih morskih organizama i sl.) 10. korištenje snage mora za grijanje i/ili hlađenje, postavljanje i upotrebu solara na izgrađenim objektima, odnosno druga inovativna rješenja koja se odnose na energetsku učinkovitost. Djelomično prihvaćen Prihvaća se za: zahvaćanje mora za punjenje bazena morskom vodom desalinizator korištenje snage mora za grijanje i/ili hlađenje
741 Hrvatska udruga turizma GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Čl. 65. st. 1. toč. 2. mijenja se na način da sada glasi: 2. plažu i/ili privezište i/ili nautičko sidrište i/ili izgrađeni plažni ili bazenski objekt i/ili turističku luku koja po svom položaju čini funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu s jednim ugostiteljskim subjektom u građevinskom području ugostiteljsko turističke namjene unutar i/ili izvan naselja; Nije prihvaćen Turistička luka nije prepoznata u prostonim planovima. Plažni objekti i bezenski pripadnost su pomorskog dobra, dakle plaže na kojoj su izgrađeni.
742 Hrvatska udruga turizma GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Čl. 64. st. 1., 2. i 3. mijenjaju se na način da sada glase: (1) Najkasnije 12 mjeseci prije isteka roka koncesije koncesionar je ovlašten podnijeti zahtjev davatelju koncesije za donošenjem rješenja o naknadi odnosno za procjenom uporabne vrijednosti trajnih materijalnih ulaganja, za izmaklu očekivanu trogodišnju dobit iz redovnog poslovanja i za procjenu vrijednosti goodwill imovine iz članka 61.st.7. ovog Zakona, koju je davatelj koncesije dopustio. (2) Procjena iz prethodnog stavka obavlja se putem ovlaštenog sudskog vještaka. (3) Sukladno nalazu ovlaštenog sudskog vještaka odnosno rješenju o naknadi, davatelj koncesije će obvezati novog koncesionara, odnosno sam nadoknaditi utvrđeni iznos. Nije prihvaćen Koncesija je vremenski ograničeno pravo gospodarskog korištenja pomorskog dobra koje se stječe temeljem ugovora o koncesiji. Prilikom davanja ponude na natječaj za dodjelu koncesije poduzetnik je znao, odnosno pažnjom dobrog gospodarstvenika morao znati na koji rok stječe pravo gospodarskog korištenja pomorskog dobra ukoliko njegova ponuda bude odabrana.
743 Hrvatska udruga turizma GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Čl. 61. mijenja se na način da sada glasi: (1) Koncesionar može zatražiti od davatelja koncesije izmjenu ugovora o koncesiji bez pokretanja novog postupka davanja koncesije: 1. Ukoliko koncesionar radi izmjene dokumenata prostornog uređenja i/ili akta za provedbu dokumenata prostornog uređenja zatraži promjenu obuhvata koncesije; 2. Ukoliko se proširuje područje koncesije radi novih ulaganja i izgradnje novih sadržaja koji s postojećim objektima i sadržajima čine funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu, u skladu s dokumentima prostornog uređenja. 3. Ukoliko koncesionar za vrijeme trajanja ugovora o koncesiji izvrši ulaganja i podnese izvanredne troškove po nalogu javne vlasti i/ili davatelja koncesije, koji nisu bili predviđeni studijom gospodarske opravdanosti niti dokumentacijom za nadmetanje. 4. Za investicije koje nisu bile predviđene dokumentacijom za nadmetanje, a koje su nužne zbog događaja koji su posljedica više sile ili zbog prilagodbe novim tehnološkim uvjetima poslovanja; 5. Statusne promjene ili promjene na strani koncesionara koje su posljedica restrukturiranja u smislu propisa koji uređuju trgovačka društva. (2) Koncesionar mora podnijeti obrazloženi zahtjev za izmjenom ugovora o koncesiji iz stavka 1. ovog članka najkasnije do isteka 9/10 roka trajanja koncesije, kojem se prilaže studija gospodarske opravdanosti izmjene ugovora. (3) Davatelj koncesije će donijeti odluku kojom dopušta izmjenu ili odbija zahtjev. Odluka mora biti obrazložena. (4) Ako davatelj koncesije odbije izmjenu ugovora, ali dopusti investiciju iz stavka 1. ovoga članka, može na povrat dijela investicije koja se, sukladno studiji gospodarske opravdanosti, ne može amortizirati u preostalom ugovorenom roku trajanja koncesije, obvezati novog koncesionara odnosno može je sam nadoknaditi u skladu s odredbom st.7. ovog članka. (5) Rok na koji je koncesija dana može se produžiti iz razloga navedenih u stavku 1. ovoga članka samo jednom i to najviše do polovine ugovorenog razdoblja. (6) Ako je davatelj koncesije predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave, na odluku iz stavka 3. ovoga članka, prethodnu suglasnost daje Vlada Republike Hrvatske. (7) Koncesionar kojemu istječe koncesija ima pravo na naknadu za svu zatečenu uporabnu vrijednost trajnih materijalnih ulaganja, za izmaklu očekivanu trogodišnju dobit iz redovnog poslovanja i za procijenjenu vrijednost goodwill imovine po prestanku koncesije i to uz ispunjenje slijedećih uvjeta: 1. Koncesionar iz postojećeg ugovora o koncesiji ima pravo na najkasnije 12 mjeseci prije isteka ugovora o koncesiji podnijeti zahtjev za donošenje rješenja o naknadi za svu zatečenu uporabnu vrijednost trajnih materijalnih ulaganja, za izmaklu očekivanu trogodišnju dobit iz redovnog poslovanja te za procijenjenu vrijednost goodwill imovine koncesionara iz postojećeg ugovora. 2. Davatelj koncesije dužan je najkasnije 6 mjeseci prije isteka postojeće koncesije donijeti rješenje o utvrđivanu vrijednosti naknade koncesionara iz postojećeg ugovora. 3. Ugovor o koncesiji pomorskog dobra s novim koncesionarom, ne može se sklopiti prije isteka roka od 6 mjeseci od dana donošenja rješenja kojim se utvrđuje vrijednost naknade koncesionara iz postojećeg ugovora. 4. Na rješenje o utvrđenju vrijednosti naknade koncesionaru iz postojećeg ugovora o koncesiji, postojeći koncesionar ima pravo žalbe, koja ne odgađanja izvršenje rješenja. U slučaju drugačije odluke u upravnom postupku povodom žalbe ili eventualno kasnije u upravnom sporu, kojom bi bilo utvrđeno da koncesionar iz postojećeg ugovora ima pravo na veću naknadu od one utvrđene prvostupanjskim rješenjem iz toč.2. ovog stavka, davatelj koncesije je u obvezi koncesionaru iz postojećeg ugovora naknaditi tu razliku, dok će novi koncesionar biti dužan platiti naknadu koncesionaru iz postojećeg ugovora sukladno prvostupanjskom rješenju iz toč.2. ovog stavka, kao uvjet za stupanje na snagu novog ugovora o koncesiji. 5. Ako koncesionar iz postojećeg ugovora kao odabrani ponuditelj ostvari pravo na novom natječaju za sklapanje novog ugovora na daljnji rok koncesije, prava i obveze temeljem rješenja o naknadi se sjedinjuju i prestaju. 6. Ako koncesionar iz postojećeg ugovora o koncesiji, ne iskoristi svoje pravo na zahtjev za donošenje rješenja o naknadi u roku kako je to ovdje predviđeno, isto ne sprječava davatelja koncesije na sklapanje novog ugovora o koncesiji. 7. Ministar će donijeti Pravilnik o kriterijima za utvrđivanje vrijednosti naknade koncesionara iz postojećeg ugovora, u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. 8. Postupci dodjele koncesije koji se pokreću zbog isteka već postojećih koncesija mogu se pokrenuti nakon donošenja Pravilnika o kriterijima za utvrđenje vrijednosti naknade koncesionara iz postojećeg ugovora, a u slučaju isteka postojećeg ugovora o koncesiji, takvi ugovori se produljuju do donošenja Pravilnika i sklapanja novog ugovora o koncesiji. Nije prihvaćen Odredba bi bila u suprotnosti sa Zakonom o koncesijama.
744 Hrvatska udruga turizma GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Ispred čl. 61. mijenja se naslov tako da isti sada glasi: Izmjene ugovora o koncesiji i pravo na naknadu koncesionara kojemu istječe koncesija Nije prihvaćen Koncesija je vremenski ograničeno pravo gospodarskog korištenja pomorskog dobra koje se stječe temeljem ugovora o koncesiji. Prilikom davanja ponude na natječaj za dodjelu koncesije poduzetnik je znao, odnosno pažnjom dobrog gospodarstvenika morao znati na koji rok stječe pravo gospodarskog korištenja pomorskog dobra ukoliko njegova ponuda bude odabrana.
745 Hrvatska udruga turizma GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA U čl. 58. st. 2. iza postojećeg dodaje se tekst: "dok ne plati naknadu štete u visini koncesijske naknade, utvrđene u skladu s važećim odredbama Zakona o pomorskom dobru i morskim luka i podzakonskim propisima." TAKO DA ISTI GLASI: Iz postupka davanja koncesije isključuje se ponuda gospodarskog subjekta koji je koristio pomorsko dobro bez valjane pravne osnove i/ili uzrokovao štetu na pomorskom dobru, dok ne plati naknadu štete u visini koncesijske naknade, utvrđene u skladu s važećim odredbama Zakona o pomorskom dobru i morskim luka i podzakonskim propisima. Nije prihvaćen Dvojbena odredba jer je u praksi pokazano da je sporno u kojem trenutku se smatra da se šteta plaćena ili se treba platiti.
746 Hrvatska udruga turizma GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA U čl. 50. st. 4. na kraju teksta dodaje se: "i kad je ovim Zakonom propisano drugačije", te isti sada glasi: (4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka koncesija se može dati na zahtjev u slučajevima uređenim člankom 65. ovoga Zakona i kad je ovim Zakonom propisano drugačije. Nije prihvaćen Koncesija na zahtjev uređuje se isključivo člankom 65. ovog NPZ-a.
747 Hrvatska udruga turizma GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 56. st. 1. mijenja se i glasi: (1) Predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave na prijedlog izvršnog tijela jedinice (područne) regionalne samouprave, a na zahtjev jedinice lokalne samouprave koja je je veliki grad sukladno Zakonu koji uređuje područje lokalne i područne (regionalne) samouprave, može iz opravdanih razloga, ovlaštenje za davanje pojedine ili svih koncesija na području te jedinice lokalne samouprave povjeriti navedenoj jedinici lokalne samouprave do kraja tekućeg mandatnog razdoblja. Prihvaćen U suprotnosti s člankom 22. Zakona o lokalnoj i područnoj samouprave koji pravo obavljanja poslova iz nadležnosti jedinice područne (regionalne) samouprave omogućava prenijet na svaku jedinicu lokalne samouprave.
748 Hrvatska udruga turizma UPOTREBA I GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA, GLAVA II. U čl. 50. st. 4. iza postojećeg teksta: Iznimno od stavka 3. ovoga članka koncesija se može dati na zahtjev u slučajevima uređenim člankom 65. ovoga Zakona DODAJE SE: "i kad je ovim Zakonom propisano drugačije". Nije prihvaćen Navedeni izričaj nije prihvaćen zbog moguće pravne nesigurnosti.
749 Hrvatska udruga turizma GLAVA IV., KATASTARSKA EVIDENCIJA I UPIS POMORSKOG DOBRA U ZEMLJIŠNOJ KNJIZI Čl. 33. mijenja se na sljedeći način: Suglasnosti na geodetske elaborate čija provedba je posredno ili neposredno vezana za pomorsko dobro, za nekretnine koje su u službenim evidencijama katastra i zemljišnih knjiga upisane kao pomorsko dobro te za sve nekretnine koje predstavljaju pomorsko dobro prema članku 5. ovog Zakona, a još nisu kao takve upisane kao pomorsko dobro, DODAJE SE: "a koje su od državnog i županijskog značaja" daje Ministarstvo. U čl. 33. dodaje se st. 2. koji glasi: (2) Suglasnosti na geodetske elaborate čija provedba je posredno ili neposredno vezana za pomorsko dobro, za nekretnine koje su u službenim evidencijama katastra i zemljišnih knjiga upisane kao pomorsko dobro te za sve nekretnine koje predstavljaju pomorsko dobro prema članku 5. ovog Zakona, a još nisu kao takve upisane kao pomorsko dobro, a koje su od lokalnog značaja daje upravni odjel u županiji. Nije prihvaćen Sve suglasnosti na elaborate, bez obzira na njihov značaj, daje Ministarstvo.
750 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE Postojeće koncesije na pomorskom dobru i postupci u tijeku, Članak 230. Vezano uz točku 1., Komora smatra kako je potrebno propisati prijelazne odredbe kojima bi se propisalo da do stupanja na snagu novog Pravilnika iz članka 31. ovog nacrta u primjeni ostaje na snazi Pravilnik, ili određene odredbe Pravilnika, koji je donesen na temelju do sada važećeg Zakona. Prihvaćen NPZ će se dopuniti novim člankom koji će uređivati vrijeme primjene podzakonskih propisa donesenih temeljem važećeg Zakona
751 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE Postojeće granice pomorskog dobra, Članak 222. Vezano uz stavak 2, Komora smatra kako tijelo nadležno za katastar ne izrađuje prijavni list već da ga izrađuje ovlašteni inženjer geodezije i sastavni je dio geodetskog elaborata. Primljeno na znanje Nejasan komentar. Naime, ukoliko je već izrađen geodetski elaborat od strane ovlaštene osobe, isti bi treba sadržavati sve sastavne dijelove.
752 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 217. Komora smatra kako je potrebno pojasniti odnosno propisati u kojem postupku se građevina izuzima iz pomorskog dobra, budući da iz navedenog nije jasno na koje se postupke točno odnosi ovaj članak. Djelomično prihvaćen Za bilo kakvu izmjenu granice pomorskog dobra potrebno je u za to propisanom postupku donijeti rješenje.
753 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Vezano uz članak 59., Komora smatra kako je potrebno propisati da se, u slučaju kada za potrebe koncesije nije potrebno ishoditi lokacijsku dozvolu, položaj oblik i veličina prijedloga koncesijskog područja prikazuju na geodetskom snimku stvarnog stanja u položajnom i visinskom smislu kojeg izrađuju ovlašteni inženjeri geodezije prema posebnom zakonu, čiji je sastavni dio popis koordinata lomnih točaka koncesijskog područja u položajnom referentnom koordinatnom sustavu Republike Hrvatske. Vezano uz članak 76. stavak 3, Komora smatra kako pri donošenju ovog Pravilnika treba voditi računa da obvezni sastavni dijelovi Upisnika budu i dokumenti temeljem kojih se položaj, veličina i oblik svakog koncesijskog polja može evidentirati u Upisniku, te prikazati na grafičkom prikazu Upisnika. Djelomično prihvaćen Koncesija se daje sukladno lokalcijskoj dozvoli, čiji prilozi su propriani posebnim propisom. DA
754 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE GLAVA IV., KATASTARSKA EVIDENCIJA I UPIS POMORSKOG DOBRA U ZEMLJIŠNOJ KNJIZI Vezano uz članak 30. stavke 2. i 3., Komora smatra kako ovlašteni inženjeri geodezije izrađuju geodetski elaborat, te su prije pregleda i potvrđivanja od strane nadležnog katastarskog ureda dužni dobiti potvrdu takvog elaborata od nadležnog Ministarstva. Geodetski elaborat ovlašteni inženjeri geodezije zatim podnose na pregled i potvrđivanje u nadležni katastarski ured. Komora smatra i kako bi katastarski ured, nakon pregleda i potvrđivanja takvog elaborata, te njegove provedbe, po službenoj dužnosti trebao dostaviti takav elaborat nadležnom općinskom državnom odvjetništvu. Konačno, nadležno općinsko državno odvjetništvo, treba podnijeti zahtjev za upisom pomorskog dobra zemljišnoknjižnom odjelu nadležnog suda. Vezano uz stavak 4. Komora smatra kako je pogrešno navedeno kako na temelju Rješenja iz stavka 2 istog članka osoba može zatražiti pokretanje postupka određivanja naknade kao da je provedeno izvlaštenje, već osoba pokretanje navedenog postupka određivanja naknade može zatražiti temeljem Rješenja nadležnog ureda za katastar donesenog nakon provedbe geodetskog elaborata, a koje je doneseno u upravnom postupku. Naime, u pravilu stranke nisu upoznate s donošenjem takvog Rješenja budući da nisu niti stranke u postupku njegovog donošenja, te se sa postupcima evidentiranja pomorskog dobra, u pravilu, susreću upravo u trenutku kada im katastarski ured dostavi već spomenuto Rješenje. Vezano uz članak 32. stavak 1., Komora smatra kako je za potrebe dovršetka postupaka novih izmjera potrebno donijeti Rješenje od strane Povjerenstva iz članka 20. ovog Zakona. Također, Komora smatra kako bi trebalo propisati obavezu Općinskog državnog odvjetništva da temeljem Rješenja povjerenstva i upiše posebni pravni režim, čime bi se pomorsko dobro utvrdilo i evidentiralo u postupku nove izmjere. Vezano uz članak 32. stavak 2., Komora smatra kako se izričaj ovog stavka treba uskladiti sukladno izričajima u posebnim zakonima koji uređuju spomenuta područja. Katastarski operat stavlja se u službenu uporabu temeljem Odluke o stavljanju u službenu uporabu katastarskog operata sukladno zakonu kojim se uređuje državna izmjera i katastar nekretnina, dok se ta odluka da je zemljišna knjiga osnovana ili obnovljena naziva Odluka o otvaranju zemljišne knjige sukladno zakonu kojim se uređuju zemljišne knjige. Vezano uz članak 33. Komora smatra kako je potrebno razjasniti koje su nekretnine posredno ili neposredno vezane uz pomorsko dobro, kako bi bilo jasno na koje nekretnine se ova odredba odnosi. Nadalje, Komora smatra kako prema ovako propisanim odredbama, u slučaju da granica pomorskog dobra nije utvrđena, te nije niti izrađen Prijedlog za njegovo utvrđivanje Ministarstvo neće imati drugog načina, nego da za svaku takvu nekretninu za koju se zatraži suglasnost podnositelja zahtjeva uputi da se prethodno donese Rješenje kojim bi se točno evidentiralo Pomorsko dobro. Pri tome, potrebno je razmotriti učinke takvih propisanih odredbi, odnosno njihov utjecaj na gospodarsku aktivnost na takvim nekretninama, posebice imajući u vidu vremenske rokove u kojima su do sada utvrđivane granice pomorskog dobra. Vezano uz članak 35. Komora smatra kako je potrebno dodati i kako, obzirom da se Rješenje iz članka 20. ovog Zakona u katastarskom operatu i zemljišnim knjigama evidentira temeljem geodetskih elaborata izrađenih sukladno posebnim propisima, potrebno dodati odredbe po uzoru na druge slične zakone koji reguliraju posebne pravne režime (ceste, vode, komunalno gospodarstvo) te je potrebno propisati iznimke da se na provedbu geodetskih elaborata za evidentiranje pomorskog dobra ne odnose odredbe drugih zakona i propisa koje su u suprotnosti s ovim Zakonom. U suprotnome, mogući su slučajevi da evidencija neće biti provediva geodetskim elaboratima zbog određenih uvjeta propisanih drugim zakonima, primjerice Zakona o prostornom uređenju, Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, Zakona o poljoprivrednom zemlijštu, Zakona o zemljišnim knjigama i drugih sličnih zakona. Djelomično prihvaćen Članak 30. stavke 2. i 3. razmotrit će se u suradnji s Državnim odvjetništvom RH i Državnom geodetskom upravom. stavak 4. Rješenje o granici pomorskog dobra deklaratoran je akt donošenjem kojeg obuhvaćeni dio kopna postaje stvar izvan prometa, stoga već u tom trenutku pravo nastaje. Članak 32. stavak 1., Zakon ne može imati retroaktivno djelovanje, ali slažemo se s ovim prijedlogom. Razmotrit će se u suradnji s Državnim odvjetništvom RH Vezano uz članak 32. stavak 2., . razmotrit će se u suradnji s Ministarstvom pravosuđa i uprave i Državnom geodetskom upravom Članak 33. pomorsko dobro je opće dobro od interesa za RH i zaslužuje najveću zaštitu. Vezano uz članak 35. razmotrit će se.
755 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE GLAVA III., ODREĐIVANJE GRANICE POMORSKOG DOBRA Vezano uz članak 19. stavke 2 i 3 , Komora smatra kako bi ove pojmove trebalo drugačije Zakonom propisati. Također, Komora ističe kako je pojam crta korišten u ovim stavcima potpuno drugačijeg značenja od onog korištenog u članku 5. stavku 6. ovog nacrta prijedloga Zakona. Komora predlaže da se pojam granice pomorskog dobra i granice lučkog područja definira na način: Granica pomorskog dobra određena je koordinatama lomnih točaka Uredbe Vlade Republike Hrvatske o određivanju granice pomorskog dobra. Granica lučkog područja određena je koordinatama lomnih točaka Uredbe Vlade Republike Hrvatske o određivanju granice lučkog područja. Vezano uz članak 21. stavak 6., točku 2., Komora smatra kako bi se riječi: „u važećem državnom koordinatnom sustavu“ trebale zamijeniti riječima „položajnom referentnom koordinatnom sustavu Republike Hrvatske“. Vezano uz članak 21. stavak 7. točku 2., Komora smatra kako je potrebno podrobnije propisati o kakvom se geodetskom snimku područja radi. Također, Komora predlaže da se koristi već postojeći naziv podloga prema propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja, odnosno da se navede kako se radi o geodetskoj situaciji stvarnog stanja terena u položajnom i visinskom smislu. Također, Komora smatra kako je potrebno navesti da takve podloge u svojstvu odgovornih osoba izrađuju ovlašteni inženjeri geodezije prema posebnom zakonu kojim se uređuje obavljanje geodetske djelatnosti. Vezano uz članak 22. stavak 8, Komora smatra kako prema trenutno važećim propisima, kojima se uređuje državna izmjera i katastar nekretnina zgrade nije moguće evidentirati na više katastarskih čestica, a što bi za posljedicu moglo imati određene zgrade koje neće moći biti evidentirane geodetskim elaboratima. Vezano uz članak 23. stavak 5, primjedba je istovjetna primjedbi na članak 22. stavak 8. Vezano uz članak 26. stavak 1., alineju 1., Komora smatra kako je osim naziva katastarske općine za koju se provodi postupak potrebno navesti i matični broj katastarske općine. Vezano uz članak 26. stavak 1., alineju 4., Komora smatra kako je prikladniji izričaj: „popis koordinata karakterističnih lomnih točaka granice pomorskog dobra, odnosno lučkog područja“ Vezano uz članak 26. stavak 2, Komora smatra kako je izričaj „geodetski grafički prikaz s ucrtanom granicom pomorskog dobra“ potrebno uskladiti s izričajem iz članka 21. stavka 7. točkom 2. Također, Komora smatra kako je bitno naglasiti kako su navedene dvije crte, odnosno linije, udaljene šest metara u horizontalnom smislu. Djelomično prihvaćen U odnosu na članak 19. stavak 2. i . 3. ne prihvaćamo prijedlog jer se ovom definicijom razgraničuje pojas kopna koji je pomorsko dobro i ne može biti predmetom vlasništva, od ostalog dijela kopna koji nije pomorsko dobro i može biti predmetom vlasništva, a koordinate nisu sporne jer se njima označava položaj granice prema članku 26, stavku 1. alineja 4. U odnosu na članak 21. stavak 6., točku 2. primjedba je prihvaćena i izričaj će se uskladiti sa službenim nazivom. U odnosu na članak 21. stavka 7. točku 2. primjedba je prihvaćena i izričaj će se uskladiti. U odnosu na članak 22. stavak 8. i 23. stavak 5. razumijemo primjedbu, međutim i sadašnja situacija je da je zgrada položajno na dvije čestice, jedna koja je u vlasničkom režimu, a druga koja je pomorsko dobro. Izuzimanjem dijela zgrade iz čestice pomorskog dobra omogućit će se da se ista upiše kao vlasništvo Republike Hrvatske, a s mogućnošću otkupa iste po tržišnoj vrijednosti nekretnine u cilju formiranja jedinstvene čestice. U odnosu na članak 26. stavak 1., alineju 1. primjedba će se dodatno razmotriti. U odnosu na članak 26. stavak 2. primjedba se prihvaća i izričaj će se uskladiti sa člankom 21. stavkom 7. točkom 2.
756 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Vezano uz članak 5 stavak 6 Pravilnika, Komora ističe kako crtu srednjih viših visokih voda ne definira Hrvatski hidrografski institut (HHI). HHI definira visinu srednje više visoke vode u službenom visinskom referentnom sustavu Republike Hrvatske (HVRS71). Prilikom izrade geodetskih podloga koje služe za određivanje pomorskog dobra, u položajnom smislu liniju srednjih viših visokih voda određuju ovlašteni inženjeri geodezije. Prihvaćen Razmotrit ćemo i sukladno primjedbi izmijeniti tekst.
757 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE UVODNE ODREDBE, Članak 2. Komora smatra kako je u pojmovnik Zakona potrebno dodati pojmove: zgrada, građevina, zakonito izgrađena građevina i druge slične pojmove prema posebnim propisima kojima je uređeno područje prostornoga uređenja i gradnje, budući da se u ovome zakonu oni spominju a nije izričito navedeno niti propisano na što se odnose. Također, vezano uz točku 2. pojmovnika Komora ističe kako je navedenom točkom propisan DOF5/2011 digitalna ortofoto karta u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađena na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. godine, te da se u tom smislu nije potrebno propisivati i drugu digitalnu ortofoto kartu Državne geodetske uprave izrađenu na temelju aerofotogrametrijskog snimanja započetog 21. lipnja 2011. godine jer se radi o jednom proizvodu to jest jednoj ortofoto karti. Djelomično prihvaćen Pojmovi koji se navode u ovom Nacrtu prijedloga Zakona navedeni su i imaju se upotrebljavati u istom značenju koje imaju i u propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju, stoga ih nije bilo potrebno drukčije definirati u članku 2. Vezano na definiranje karte DOF5/2011, zahvaljujemo, razmotrit ćemo primjedbu i na odgovarajući način izmijeniti Nacrt prijedloga Zakona.
758 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Uvodno, Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije (dalje: Komora) smatra kako je Pomorsko dobro prostor od iznimno velikog značaja za Republiku Hrvatsku i sve njene građane, na kojem se odvija značajan broj ekonomskih aktivnosti. S time u vidu, Komora smatra kako je od velike važnosti takav prostor točno evidentirati u službenim registrima Republike Hrvatske kako bi se osigurala apsolutna pravna sigurnost svih pravnih i fizičkih osoba koje na njemu imaju interes obavljanja djelatnosti. Budući da u postupcima evidentiranja pomorskog dobra u službenim registrima, u raznim fazama sudjeluju ovlašteni inženjeri geodezije, Komora smatra kako je u proces donošenja ovakvih i sličnih zakona nužno uključiti i Komoru kao strukovnu organizaciju koja akumuliranim znanjem i stručnošću svojih članova može pridonijeti kvalitetnijem prijedlogu Zakona, te u konačnosti i boljoj provedbi zakonskih odredbi Zakona u praksi. Svoje primjedbe kao i prijedloge za poboljšanja na pojedine članke i stavke ovog nacrta Komora ističe u nastavku. Djelomično prihvaćen U izradi NPZ-a sudjelovalo je Ministarstvo prostornoga uređenja, gradnje i državne imovine.
759 Hrvatska komora arhitekata Postojeće koncesije na pomorskom dobru i postupci u tijeku, Članak 225. Članak 225 Za infrastrukturni objekt privezište vidljiv na DOF- u 5/2011, a koji se nalazi izvan naselja i čini funkcionalnu cjelinu s jednim ugostiteljskim objektom i nije povezan s drugim ugostiteljskim objektom, vlasnik, odnosno korisnik ugostiteljskog objekta može sukladno članku 65. ovog Zakona podnijeti nadležnom tijelu zahtjev za dodjelu koncesije za gospodarsko korištenje privezišta u trajanju do 5 godina. Dodati da objekt i korištenje mora biti usklađeno s prostornim planom zbog odredbi Zakona o prostornom uređenju. Primljeno na znanje Vodit će se računa da se kroz 5 godina trajanja koncesije ovaj novi pojavni oblik uplanira
760 Hrvatska komora arhitekata PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 218. Članak 218 (1)Građevine na pomorskom dobru, kao što su mulovi, gatovi, sunčališta, istezališta, lukobrani, rive, i sinonimi tih pojmova, kao i građevine u lukama i drugi samostalni infrastrukturni objekti, koje su vidljivi na DOF-u 5/2011, a izgrađene su bez valjane dokumentacije, ostaju u prostoru pomorskog dobra, ako su u skladu s prostornim planom uređenja jedinice lokalne samouprave. Trebao bi postojati akt kojim se ozakonjuje građevine. U lukama su između ostalog i zgrade, te se one sukladno Zakonu o prostornom uređenju odnosno Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ne mogu legalizirati. Djelomično prihvaćen Pretpostavka za uređenje statusa takvih građevina jest da iste prostorni plan definira, a legalizacija istih kao dijela pomorskog dobra se tada može provesti kroz lokacijsku dozvolu.
761 Hrvatska komora arhitekata GLAVA V., LUKA POSEBNE NAMJENE Članak 155 Koncesija bi se smjela dati samo za legalan objekt koji je usklađen s prostornim planom. Primljeno na znanje NPZ uređuje samo pomorsko dobro, no kao uvjet jest propisano da se radi o objektima koji su razvrstani po posebnom propisu, odnosno koji imaju minimalne tehničke uvjete.
762 Hrvatska komora arhitekata Uređena morska plaža, Članak 81. Članak 81, stavak 1 (1)Uređena morska plaža jest morska plaža koja se nalazi unutar ili izvan naselja i koja je pristupačna svima pod jednakim uvjetima, uključivo i osobama smanjene pokretljivosti, većim dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja te infrastrukturno i sadržajno uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane. Naselje je statističko naselje, potrebno je izmijeniti odredbu na način da se veže za građevinsko područje ili brisati dio gdje se nalazi. Djelomično prihvaćen Razmotrit će se dodatno u suradnji s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
763 Hrvatska komora arhitekata GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Članak 43 U cilju ostvarenja cilja integralnog upravljanja pomorskim dobrom, bilo bi potrebno: 1. Dodati obavezu izdavanja prethodnog mišljenja nadležnog tijela iz područja zaštite okoliša i prirode, u cilju sprečavanja negativnih utjecaja planova upravljanja pomorskog dobra na okoliš kada daju okvir za zahvate koji podliježu procjeni utjecaja zahvata na okoliš. 2. Pribaviti prethodno mišljenje nadležnog tijela o usklađenosti plana upravljanja pomorskim dobrom s prostornim planovima koji su izrađeni u području obuhvata plana kako bi se osiguralo integralno upravljanje morskim i obalnim područjem odnosno pomorskim dobrom. Djelomično prihvaćen U postupku ishođenja lokacijske dozvole daju se i posebni uvjeti, između ostaloga i s naslova zaštite okoliša. Po potrebi radi se procjena utjecaja na okoliš, a sve prije izdavanja lokacijske dozvole
764 Hrvatska komora arhitekata GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Članak 13-15 (1)Nasip vidljiv na DOF-u 5/2011 ili do tog dana evidentiran na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, smatra se prirastom kopnenog dijela pomorskog dobra iz članka 5. ovog Zakona. Odredbe koje se odnosne na vidljivosti na DOF /11 u cijelosti su suprotne zakonima koji uređuju područje prostornog uređenja i gradnj. Ovime se legalizira sve što je vidljivo na DOF-u bez službenog akta i bez kriterija. Vidljivost nasipa na DOF-u ili u katastru nikako ne može biti jedini uvjet za legalizaciju nasipa. Legalizacija nasipa i drugih građevina na pomorskom dobru kojim se trajno izmijenio izgled morske obale trebalo bi se evidentirati službenim aktom. Legalizirati se ne bi smjeli nasipi koji nisu usklađeni sa Zakonom o prostornom uređenju. Naime 2017. je isti usklađen s Direktivom 2014/89/EU Europskog parlamenta o uspostavi okvira za planiranje morskog područja. Sukladno članku 48 Zakona o prostornom uređenju, (1) U prostoru ograničenja ne mogu se planirati građevine namijenjene za: 6. privezište i luke nautičkog turizma te nasipavanje obale i/ili mora izvan građevinskog područja - slijedom navedenog ne bi se smjelo dozvoliti legalizaciju nasipa izvan građevinskog područja. Navedeno bi bio samo jedan od dodatnih kriterija za legalizaciju. Na pomorskom dobru se ne mogu realizirati zahvati u prostoru na temelju dozvola ili odobrenja koja se izdaju na osnovi planova upravljanja pomorskim dobrom a bez odgovarajuće razine prostornoplanskih dokumenata i projekata te zakonski utvrđenih postupaka. Članak 18, stavak 2 U stavku 2 je navedeno (2)Na dijelu pomorskog dobra danog u koncesiju, za vrijeme trajanja koncesije, nije dozvoljeno prostornim planovima promijeniti ili ograničiti namjenu područja bez prethodne suglasnosti davatelja koncesije. Bez suvislog obrazloženja ovim stavkom se predlaže obveza ishođenja suglasnosti davatelja koncesije za planirane izmjene ili ograničenja namjene područja danog u koncesiju. Odredba nije usklađena sa Zakonom o prostornom uređenju, konkretno s procedurom donošenja prostornih planova. Davatelj koncesije je predstavničko tijelo županije (županijska skupština) ili Vlada RH, te bi oni na prijedlog kojeg tijela trebali izdavati prethodnu suglasnost? Navedeno će stvoriti veliki problem u donošenju prostornih planova te će dodatno produžiti proceduru izrade planova koja je sama po sebi složena. Na prethodnu suglasnost bi, temeljem predložene odredbe, išli vi svi županijski prostorni planovi, prostorni uređenja općina ili gradova, svi urbanistički planovi uređenja ako se mijenja namjena, obuhvat namjene ili uvjeti u planu, za svaku plažu, privezište, brodogradilište.... Prostornim planovima se usmjeravaju dugoročne projekcije razvoja nekog područja te će navedeno stvoriti veliki problem u izradi i donošenju prostornih planova te će dodatno produžiti proceduru izrade planova koja je sama po sebi složena. Potrebno je iznaći drugi model ili brisati stavak. U procesu izrade PP koncesionar sudjeluje kao i ostali subjekti sa svojim prijedlozima. Koncesija se ne mijenja sve do njenog isticanja, bez obzira na planske odredbe. Problem može nastati ako se tokom koncesije vrši gradnja ili rekonstrukcija građevine. O tome treba voditi računa pri izradi prostornog plana. Moguća je situacija da nositelj izrade plana (županija ili općina/grad) želi namjerno izvršiti prenamjenu područja pod koncesijom u cilju njegovog racionalnog korištenja koje je od javnog interesa, navedeno je pravo nositelja izrade. Djelomično prihvaćen Članak 13-15 dodatno će se razmotriti u suradnji s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. U odnosu na članak 18. stavak 2. navodimo da se sve koncesije na pomorskom dobru daju u skladu s prostornim planovima. Ako se za vrijeme trajanja koncesijskog ugovorna izmjeni namjena prostora, koncesionaru je otežano ishođenje bilo kakvih dozvola iz područja prostornog uređenja i samim time provođenja zahvata rekonstrukcije zbog nepredviđenih okolnosti (rušenja gatova zbog nevremena, potresa i sl.). Stoga je namjera ovog NPZ da se davatelji koncesije na pomorskom dobru aktivno uključe u postupak donošenja planova radi osiguranja kontinuiteta djelatnosti za vrijeme trajanja koncesijskog ugovora. Suglasnost davatelja koncesije se daje samo kada se prostornim planom mijenja namjena prostora danog u koncesiju. Ukoliko se ne mijenja namjena prostora, neće biti potrebno ishoditi suglasnost, samim tim nema dodatne procedure.
765 Hrvatska komora arhitekata GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 5 Prijedlog je dodati stavak 5 iza stavka 4: (5) Granicu pomorskog dobra određuje se u skladu s prostornim planom, odnosno u skladu s aktom za provedbu prostornog plana i posebnim propisima. Navedeno bi bila temeljna odredba kojom se uređuje tretman pomorskog dobra. Članak 8, stavak 6 Zašto je evidentiranje u bazi zemljišnoknjižnih podataka dovoljan preduvjet za izdavanje koncesije? 6)Evidentiranje pomorskog dobra u bazi zemljišnoknjižnih podataka preduvjet je za davanje koncesije, posebne upotrebe i dozvole na pomorskom dobru, izuzev za namjene iz članka 48. stavka 1. alineje 3. ovog Zakona . Na sve se građevine mora primjenjivati Zakon o prostornom uređenju i Zakon o gradnji. Koncesionirati se ne bi smjele nelegalne građevine. Ovim Zakonom nije moguće propisati nešto što je u suprotnosti ili nije usklađeno sa Zakonom o prostornom uređenju, Zakonom o gradnji, Zakonom o elektroničkim komunikacijama ili prostornom planom (koji je ujedno i podzakonski akt). Djelomično prihvaćen Granica se utvrđuje sukladno zakonskoj definiciji pomorskog dobra, katastarskom položaju i stvarnom stanju u naravi, uzimajući u obzir i zemljišnoknjižno stanje predmetnih nekretnina, a ne prema budućoj namjeni prostora koja je promjenjiva. Evidentiranje je preduvjet za koncesioniranje sukladno odredbama ovog NPZ-a, ne derogiraju se odredbe iz Zakona o porsotrnog uređenja niti Zakona o gradnji.
766 Hrvatska komora arhitekata NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Opće primjedbe Hrvatska komora arhitekata je krovna strukovna organizacija iz područja arhitekture i urbanizma koja sudjeluje u postupku izrade propisa i davanja mišljenja na propise iz područja graditeljstva i prostornoga uređenja, zaštite okoliša i drugih pitanja od utjecaja na kvalitetu izgrađenog okoliša. Zakon o prostornom uređenju bi trebao predstavljati temeljni/krovni zakon kojim se treba osigurati zaštita i osiguravaju se uvjeti za korištenje (gospodarenje), zaštitu i upravljanje prostorom Hrvatske kao osobito vrijednim i ograničenim nacionalnim dobrom. Djelatnost koja usmjerava prostorni razmještaj ljudi, dobara i djelatnosti s ciljem optimalne uporabe prostora je upravo prostorno planiranje. Prostorno planiranje se i temelji na sveobuhvatnom sagledavanju korištenja i zaštite prostora u odnosu na planiranje pojedinih gospodarskih i upravnih područja koja se očituje u tome da se prostornim planovima planira provedba svih zahvata u prostoru bez obzira na njihovu lokaciju, namjenu ili vrstu, uz uzimanje u obzir interakcije kopna i morskog područja te osobitosti drugih prostora i poštivanje načela integralnog upravljanja obalnim područjem. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama jedan je od ključnih zakona koji mogu prostorni i turistički razvitak Republike Hrvatske usmjeriti prema dugoročnoj okolišnoj, društvenoj i gospodarskoj održivosti. Da bi se to ostvarilo upravljanje pomorskim dobrom mora biti cjelovito i provoditi se na integralan način te zajedno s planiranjem prostora mora imati za cilj održivi razvoj očuvanje pomorskog dobra za buduće naraštaje, kao što je i naglašeno u Nacrtu prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Upravo hijerarhija propisa kao i njihova harmonizacija predstavlja temelj pravnog poretka i civiliziranoga društvenog uređenja. Stoga, nakon izvršenog uvida u Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, smatramo neophodnim reagirati kako je vidljivo kako je isti u suprotnosti, između ostalog, i s ranije u tekstu navedenim Zakonom o prostornom uređenju, posebno u dijelu koji se odnosi na prostorno planiranje. Nacrt prijedloga Zakona donosi neka neprihvatljiva rješenja koja dovode u pitanje osnovna načela prostornog uređenja. Podržavamo i preporuke i zaključke Znanstvenog vijeća za turizam i prostor HAZU u kojima je opravdano izražena zabrinutost ovim Nacrtom prijedloga Zakona u kojima se osim pravne nedorađenosti upravo i ističe neusklađenost s čitavim nizom propisa, u konačnici, i sa samim Ustavom. Svjedoci smo kontinuiranom urušavanju sustava prostornog uređenja i sve većeg ograničavanja planiranja prostornog razvoja za što je odgovorno svojevrsno „zaobilaženje“ sustava kroz njegovo fragmentiranje unutar uskih sektorskih politika što dovodi u pitanje nadležnost i uzrokuje derogaciju zakona koji uređuje tu materiju. Prostorno uređenje i gradnja ne smiju biti regulirani ili derogirani ovim zakonom, već se iz Zakona o prostornom uređenju i Zakona o gradnji primjenjuju odredbe koje uređuju to područje i na prostoru pomorskog dobra i morskih luka, dok se Zakonom o pomorskom dobru i lukama ta materija detaljnije uređuje. Dodatno, i ovaj prijedlog Zakona potvrđuje nužnost veće razine međusektorske suradnje uključivanjem, između ostalog, i prostornih planera sudjelovanjem kroz radne skupine već u ranim fazama izrade zakona i podzakonskih akata, kako bi se izbjegle manjkavosti koje za posljedicu mogu imati i blokadu investicija, odnosno gospodarski zastoj u ovim iznimno zahtjevnim vremenima. Iz svih do sada pristiglih primjedbi vidljivo je da ovaj Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama nema širu stručnu potporu, stoga ga je potrebno nakon izvršenih usklađenja vratiti na ponovno savjetovanje. _Problematika neusklađenosti Nacrta prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama s zakonima kojima se uređuje sustav prostornog uređenja i gradnje kao i zakonima iz drugih resora Ovaj Zakon se naslanja na cijeli niz općih zakona kao što su: Zakon o prostornom uređenju, Zakon o gradnji, Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o sustavu državne uprave, Zakon o pružanju usluga u turizmu (…) te je harmonizacija s njima obvezna. Primljeno na znanje Zakonodavna procedura propisuje, u postupku donošenja svakog zakona usklađenje s važećim propisima - Ustavom, zakonima i podzakonskim aktima iz nadležnosti svih tijela državne uprave. Na temelju primjedaba nadležnih tijela državne uprave, tekst Nacrta prijedloga Zakona usklađuje se i mijenja kako bi se uklopio u pozitivni pravni sustav Republike Hrvatske.
767 HOK GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 65.- opći komentar Predlažemo da se koncesionarima koji imaju ishođene koncesije na niže turistički razvijenim područjima omogući traženje produženja koncesije na duži broj godina, sve u cilju omogućavanja amortizacije uloženih financijskih sredstava. Činjenica je kako je određeni dio koncesionara propao, odnosno ugasio svoje poslovanje, te kako je u posljednje vrijeme zbog neprofitabilnosti sve manji interes koncesionara za ishođenje koncesija. Nije prihvaćen Zakon propisuje mogućnost i uvjete izmjene Ugovora o koncesiji, kao i Zakon o koncesijama
768 HOK GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Čl. 60 st.4.- opći komentar Prilikom donošenja predmetne Uredbe, predlažemo rangiranje početnih iznosa za koncesiju, ovisno o turističkom razredu kojem pojedino mjesto pripada, pošto postoje znatne razlike između visoko razvijenih turističkih mjesta i npr. pučinskih otoka koji su slabo turistički razvijeni, te nemaju niti adekvatnu turističku infrastrukturu koja bi doprinijela razvoju istih. Prihvaćen Isto je intencija NPZ-a
769 HOK GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Čl. 60 st.3.- opći komentar Smatramo kako ovakva regulacija za koncesiju predstavlja nepoštenu trgovačku praksu sudjelovanja davatelja koncesionara u dobiti samo na temelju davanja koncesije, te je ujedno diskriminirajuća za male poduzetnike koji smanjenim prihodima neće moći konkurirati velikim gospodarstvenicima. Nije prihvaćen Ovakav način obračuna naknade za koncesiju u primjeni je dugi niz godina, a neovisno o tome koncesije su dane brojnim obrtima i mikro poduztnicima.
770 HOK GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 59. st. 1. Tražimo pojašnjenje podrazumijeva li ishođenje lokacijske dozvole za sve vrste zahvata, primjerice i za jednostavne građevine, te montažne objekte, sjenice i pergole. Obrazloženje: dosadašnja praksa bila je da su se radovi na pomorskom dobru izvodili sukladno Zakonu o jednostavnim građevinama. U slučaju gdje će se morati tražiti lokacijske dozvole za sve tipove objekata (jednostavni objekti, kontejneri, sjenice, pergole i sl.), stvorit će se dodatno opterećenje sustava, te dodatni birokratski namet za mikro i male poduzetnike. Primljeno na znanje Na pomorskom dobru primjenjuju se svi propisi RH, pa tako i propisi koji uređuju prostorno uređenje i gradnju.
771 HOK GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 74.- opći komentar Pozdravljamo uvođenje dozvole s rokom izdavanja na 4 godine koji će pripomoći amortizaciji ulaganja, te se ovim putem predlaže uvođenje prava prvenstva za dosadašnje nositelje koncesijskih odobrenja koji su iste imali dodijeljene na rok kraći od 4 godine prilikom javnog prikupljanja ponuda za izdavanje dozvola na istom dijelu pomorskog dobra ( u ovom ili drugom relevantnom pravnom aktu) Primljeno na znanje Dozvole će se davati na pet godina
772 HOK GLAVA V., LUKA POSEBNE NAMJENE Predlažemo da se u članku 148. doda novi stavak 2 koji bi glasio: Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, sportska luka može dio vezova, a najviše 10% dati na korištenje vlasnicima ribarskih plovila, koja su u trenutku izdavanja koncesija zatečena na tom području te se svojom veličinom i funkcionalnošću uklapaju u kapacitet luke. Obrazloženje: tražimo uvođenje iznimke kojom će nekolicina profesionalnih domicilnih ribara moći nastaviti koristiti vezove u sportskim lučicama koje su izdvojene zasebne cjeline. Kao jedno od mogućih rješenja predlažemo da se u sklopu tih sportskih lučica predvidi nekoliko komunalnih vezova koji bi zadovoljili potrebe ribara. Već dugi niz godina ribari ukazuju na problem koji je nastao naknadnim donošenjem Uredbe o razvrstavanju luka, a kojom je onemogućen privez gospodarskih plovila u sportskim lučicama. Uredba je dovela dio domicilnih profesionalnih ribara u nepogodan položaj, ugrozivši im sigurnost i egzistenciju. Budući da u novom prijedlogu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama nije uzeta u obzir ova specifičnost, ovim Vas putem molimo da se u postojeći prijedlog unese iznimka kojom će profesionalni domicilni ribari i dalje moći nastaviti koristiti vezove u sportskim lučicama koje su izdvojene zasebne cjeline. Treba napomenuti da se ovdje radi o domicilnim ribarima, u većini slučajeva su to plovila ispod 10 metara i po ničemu (osim po registarskom broju) se ne razlikuju od ostalih plovila. Ribolov obavljaju lokalno, tj. u blizini matične lučice te je i cijelo poslovanje lokalnog tipa (mala plovila, manji motori, prodaja ribe u mjestu priveza itd.). Nije prihvaćen Plovilima gospodarskog sektora ribarstva osiurana je mogućnost korištenja ribarskog dijela luke otvorene za javni promet i luke posebne namjene - ribarske luke.
773 HGK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Svi segmenti nautike danas su suočeni s gorućim problemom nedostatka stručnog kadra, a iskustva članica Grupacije čarter djelatnosti HGK pokazuju da djelatnici koji su jedrili u mlađoj dobi predstavljaju daleko najstručniji i najkvalitetniji kadar. Članice Grupacije smatraju kako bi klubovima trebalo maksimalno izaći u susret s izrazito povoljnim, simboličnim koncesijama. Prijedlog zakona da se favoriziraju klubovi koji imaju vrhunske rezultate u najmanje tri skupine članice Grupacije ne smatraju prihvatljivim rješenjem. Mišljenje je članica Grupacije kako je bitnija brojnost i masovna kvaliteta rada s djecom, a ne benefiti odabranim užim skupinama. Svi klubovi su u izrazito lošoj financijskoj situaciji, a uzimajući u obzir da su isti neprofitabilni i da svu materijalnu vrijednost ulažu u odgoj mladih, nipošto ih se ne smije tretirati kao komercijalne subjekte. Članice Grupacije slažu se da u njihovim lučicama treba zabraniti vezivanje komercijalnih plovila, ali nikako se od njih ne smije tražiti profit za proračun jer kadar, znanje i vrijednosti koje klubovi generiraju predstavljaju najveći doprinos. Nadalje iznosimo mišljenje članica Grupacije čarter djelatnosti HGK koje nije izravno vezano uz predmet ovog Nacrta. S obzirom da je drugim propisima predviđeno da čarter kompanije mogu poslovati isključivo u marinama, na relaciji čarter-marina, nužno se između njih stvara odnos ovisnosti bez previše pregovaračkog prostora za čarter kompanije (s obzirom na broj vezova i marina u Hrvatskoj, a u odnosu na broj privatnih i charter plovila). Stoga članice Grupacije predlažu da se propišu uvjeti koje koncesionar-marina smije propisati ugovorom čarterima i drugim zakupcima. Pri tome se prvenstveno misli na: - naplatu charter dodatka tj. cijena veza koje se razlikuju komercijalno od privatnog plovila, često i neovisno o tome što se zasebno naplaćuje struja i vez, a posebno uzevši u obzir činjenicu da se ti vezovi oslobađaju veći dio sezone i potom marina naplaćuje tranzite na istima, te - zabranu naplate naknade za kooperante čarter kompanija (događaju se situacije u kojima se tvrtkama za dostavu posteljine čarter tvrtki naplaćuje visoka naknada od strane koncesionara-marine „za obavljanje djelatnosti“, premda se radi o čistoj dostavi). Članice Grupacije ponovo napominju da je poslovanje čarter tvrtki propisano u marinama, stoga njihov odnos ne može biti isključivo tržišni jer čarter tvrtke nemaju alternative za poslovanje. Prihvaćen Da, izmijenit će se odredba o dvostukoj naknadi.
774 HGK GLAVA V., LUKA POSEBNE NAMJENE U odnosu na članak 155. Nacrta, članice Grupacije čarter djelatnosti HGK predlažu da se Zakonom regulira status bova na sljedeći način: • isključivo restoranima uz obalu dozvoli mogućnost postavljanja 10 do 15 bova bez mogućnosti naplate, isključivo za klijente restorana u razdoblju sezone od 1. travnja do 30. listopada (sedam mjeseci, umjesto propisanih šest, s obzirom na potrebu produženja sezone) • da se po uzoru na Španjolsku unificiraju tri različite boje bova za različitu veličinu plovila • da se propišu sigurnosni standardi sidrenja (veličina bloka/tipla, preporuka svrdla za dno (ovisno o vrsti tla), lanca, konopa, bove, distance…) • da se propiše obavezno prikupljanje komunalnog otpada od strane restorana • da se propiše obavezno osiguranje za štete otkinutog veza Poznavajući prirodu i specifičnosti restorana, posebno na otocima, Grupacija je mišljenja da procedura ishođenja koncesije/dozvole za restoranske bove treba biti krajnje pojednostavljena. Pretpostavka je da zbog opsežnog posla i procedura vezanih uz novi Zakon može doći do otežavanja mogućnosti da se izvrše kvalitetne pripreme do početka sezone 2023. Zbog nužnosti i važnosti tih vezova Grupacija predlaže da se regulira dužnost predbilježbe restorana koji iskazuju interes za postavljanje bova, u kojem smislu bi se privremeno regulirao i njihov status. Članice Grupacije ističu kako bi bilo vrlo pogubno da se uklone bove te da klijenti izgube faktor sigurnosti i komocije na koji su navikli. Ozbiljnom regulativom bi se značajno podigla vrijednost destinacije, smanjilo sidrenje plovila i prijenos taxifolije, podigli bi se prihodi nautike i restorana te zadovoljstvo i sigurnost klijenata. Nije prihvaćen Za postavljanje bova potrebno je ishoditi koncesiju za nautičko sidrište i lokacijsku dozvolu.
775 HGK Postojeće granice pomorskog dobra, Članak 220. Prema odredbi iz čl. 220. st. 1. Nacrta, granice pomorskog dobra koje su utvrđene ili određene do dana stupanja na snagu ovog Zakona aktom nadležnog tijela sukladno propisima u vrijeme njihova utvrđivanja, ostaju na snazi. Kod dinamičnih kategorija kao što je pomorsko dobro (što je, uostalom, prepoznato i čl. 24. st. 1. Nacrta), valjalo bi izbjegavati izričaje koji bi mogli stvoriti privid petrifikacije zatečenog stanja. Ovu odredbu članica Udruženja hotelijera HGK predlaže dopuniti tako što će se, u slučajevima iz čl. 24. st. 1. Nacrta (uključujući i situaciju u kojoj je granica pomorskog dobra pogrešno utvrđena) izričito predvidjeti mogućnost izmjena granica pomorskog dobra koje su utvrđene ili određene do dana stupanja na snagu ovog Zakona. Nije prihvaćen Odredba stakva 1. ovoga članka brist će se budući da akti kojima je određena ili utvrđena granica pomorskog dobra ostaju na snazi neovisno o ovakvoj zakonskoj odredbi.
776 HGK GLAVA IV., KATASTARSKA EVIDENCIJA I UPIS POMORSKOG DOBRA U ZEMLJIŠNOJ KNJIZI Odredbe iz čl. 34., čl. 35. i čl. 222. st. 2. Nacrta imaju za cilj pojednostaviti upis pomorskog dobra u zemljišne knjige uz istovremeni upis brisanja svih ranijih upisa i ovlaštenika na toj nekretnini. Čini se, međutim, da se ovdje neopravdano radi razlika ovisno o tome treba li se pomorsko dobro upisati na nekretninama na kojima su kao vlasnici bili upisani RH, jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave te pravne osobe u njihovom vlasništvu ili pak druge osobe (čl. 36. Nacrta). U potonjem slučaju upis se provodi ex lege. Tabularna isprava za ovaj upis zahtjeva se samo od spomenutih subjekata javnog prava. Razlozi za različit pristup reguliranju ove pravne stvari ovisno o subjektivitetu osobe upisane kao vlasnik, nisu izloženi niti, objektivno, postoje, pa članica Udruženja hotelijera isto predlaže ujednačiti. Prihvaćen Ovim odredbama stavlja se veća odgovornost na upravljače pomorskim dobrom.
777 HGK GLAVA III., ODREĐIVANJE GRANICE POMORSKOG DOBRA U nastavku iznosimo mišljenje članice Udruženja hotelijera HGK. Odredbom iz čl. 20. st. 1. Nacrta propisuje se da se granica pomorskog dobra određuje i mijenja u upravnom postupku. Prema odredbi iz čl. 4. st. 1. Zakona o općem upravnom postupku, stranka u upravnom postupku je fizička ili pravna osoba na zahtjev koje je pokrenut postupak, protiv koje se vodi postupak ili koja radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku. Nacrtom se, međutim, pravo sudjelovanja u postupku trećim osobama status stranke ne priznaje u svim slučajevima kada bi to bilo potrebno radi zaštite njihovih prava ili pravnih interesa. Naime, prema odredbi iz čl. 20. st. 7. i 8. Nacrta stranke u postupku određivanja granice pomorskog dobra su Županijskog povjerenstvo za granice i nadležno državno odvjetništvo, a iznimno i treća osoba ako se prijedlog granice pomorskog dobra izrađuje na njenu inicijativu. Ako se prijedlog granice pomorskog dobra ne izrađuje na njenu inicijativu, osoba upisana kao vlasnik pomorskog dobra za ovaj upravni postupak (koji se tiče njenih prava i interesa, samo primjerice, prava na naknadu iz čl. 8 st. 4. Nacrta) neće ni znati niti će u njemu sudjelovati. Status stranke u ovom upravnom postupka trebale bi imati (i) sve one osobe koje su u zemljišnim knjigama upisane kao nositelji stvarnih prava na nekretninama koje u cijelosti ili jednim svojim dijelom ulaze unutar obuhvata granica pomorskog dobra. U uređenim pravnim sustavima kakav je ovaj Republike Hrvatske nezamislivo je da se o pravima i obvezama pravnih subjekata odlučuje u postupcima u kojima njima nije omogućeno sudjelovanje. Prema odredbi iz čl. 21. Nacrta, prijedlog granice pomorskog dobra izrađuje se po službenoj dužnosti, a iznimno na inicijativu treće osobe. Nacrtom nije propisano koji bi to bili iznimni slučajevi u kojima bi se prijedlog granice pomorskog dobra izrađivao na inicijativu treće osobe. Članica Udruženja hotelijera HGK predlaže propisati kriterije pod kojima će zahtjev / inicijativa treće osobe za izradu prijedloga granice pomorskog dobra biti obvezujući (primjerice, ako u svom zahtjevu učini vjerojatnim da granica nekog pomorskog dobra nije određena, da ne obuhvaća cijelo pomorsko dobro ili obuhvaća nekretnine koje ne predstavljaju pomorsko dobro). Prema čl. 22. st. 2. Nacrta, Povjerenstvo je prilikom određivanja granice pomorskog dobra dužno voditi računa o prirodnim i umjetnim zakonitim preprekama u prostoru. Te prirodne i umjetne prepreke definirale bi se st. 3. i 4. istog članka. Prema odredbi iz st. 5. istog članka Nacrta, prepreke iz st. 2. istog članka ne smatraju se preprekama „u naravi“ ako se, između ostalog, nalaze na dijelu kopna iz članka 5. nacrta Prijedloga. Članica Udruženja hotelijera HGK smatra kako je nejasno koji je značaj i doseg odredbe iz st. 5. Odredbom iz čl. 22. st. 2. Nacrta ne bi bilo propisano da je Povjerenstvo prilikom određivanja granice pomorskog dobra dužno voditi računa „o preprekama u naravi“. Odredbu iz čl. 22. st. 4. toč. 4. Nacrta koja glasi „morski rub građevine i sastavni dijelova iste“ članica Udruženja hotelijera HGK predlaže dopuniti izrazom „uključujući zemljište nužno za redovnu uporabu te građevine“. Dok čl. 22. st. 2. Nacrta obvezuje Povjerenstvo da prilikom određivanja granice pomorskog dobra vodi računa o prirodnim i umjetnim zakonitim preprekama u prostoru, odredom iz st. 6. Povjerenstvu se tek ostavlja na dispoziciju da granicu odredi prema katastarskoj međi. Prema odredbi iz čl. 22. st. 8. Nacrta, za zakonite građevine koje su jednim dijelom ili u cijelosti izgrađene na pomorskom dobru, granica pomorskog dobra „može se odrediti sukladno ovom članku“, a izuzeti dio nekretnine postaje vlasništvo RH. U bitnome isto je predviđeno odredbom iz čl. 23. st. 5., čl. 24. st. 2. i čl. 27. Nacrta. Način, postupak i uvjeti izuzimanja nisu propisani. Valjalo bi propisati da se kod izuzimanja na odgovarajući način primjenjuje odredba iz čl. 217. Nacrta prema kojoj se zajedno sa zgradom iz pomorskog dobra izuzima i zemljište nužno za njenu redovnu uporabu. Prema izričaju ove odredbe odluka o izuzimanju bila bi, pretpostavljeno, konstitutivnog značaja, jer njime nekretnina „postaje vlasništvo RH“. Takva odluka može biti donesena samo u okviru odgovarajućeg (upravnog) postupka. Članica Udruženja hotelijera HGK predlaže, stoga, propisati da se odluka o izuzimanju donosi uz odgovarajuću primjenu odredbe iz čl. 20. Nacrta, a njemu kao stranka sudjeluje i osoba iz čl. 217. st. 2. Nacrta (osoba koja može dokazati valjanu pravnu osnovu korištenja građevine). Članica Udruženja hotelijera pretpostavlja da institut izuzimanja ima za svrhu deklarirati da se iz granica pomorskog dobra izdvaja nešto što po svojoj prirodi nije niti je ikada bilo pomorsko dobro (nekretnina, zgrada u funkciji mora). Nejasno je, stoga, zbog čega bi RH stjecala vlasništvo ove, izuzete nekretnine ili nekretnina iz čl. 24. st. 2. odnosno čl. 27. Nacrta. Ratio iza takvog rješenja postojao bi samo u onim slučajevima u kojima je RH prethodno isplatila naknadu osobi iz čl. 8. st. 5. Nacrta. Zakonom, stoga, članica Udruženja hotelijera predlaže propisati da vlasništvo nad (izuzetom) građevinom (i zemljištem nužnim za njenu redovnu uporabu) kao i na nekretninama iz čl. 24. st. 2. i čl. 27. Nacrta RH stječe, ako je osobi iz čl. 8. st. 5. Nacrta isplatila naknadu, a da se u suprotnom takva nekretnina vraća osobi iz čl. 8. st. 5. Nacrta, ako ona na to pristaje. Na odgovarajući način članica Udruženja hotelijera predlaže dopuniti odredbu čl. 217. st. 2. Nacrta, uzimajući, dakako u obzir da se njom prvenstveno nastoji urediti stanje zatečeno u trenutku stupanja novog zakona na snagu. U tom smislu predlaže se propisati da će izuzete postati vlasništvo RH, ako je RH do stupanja novog zakona na snagu isplatila naknadu osobi iz čl. 8. st. 5. Nacrta, a da je u protivnom osoba iz čl. 8. st. 5. Nacrta ovlaštena umjesto isplate naknade zahtijevati prijenos / vraćanje izuzete nekretnine u njeno vlasništvo. Prema čl. 24. st. 1. Nacrta, određena granica pomorskog dobra može se izmijeniti samo iznimno u slučaju izmjena nastalih prirodnim pojavama ili pojavama koje su rezultat ljudske radnje, to jest, činjenja, nečinjenja ili propuštanja. Rješenje o utvrđivanju granica pomorskog dobra deklaratorne je prirode. Članica Udruženja hotelijera smatra da se njega mora moći izmijeniti ako njime nije zahvaćeno cijelo pomorsko dobro odnosno ako su njime zahvaćene nekretnine koje to objektivno nisu. U odnosu na st. 2. istog članka članica Udruženja hotelijera moli vidjeti njezin komentar na članak 22. Nacrta. Prihvaćen Rješenje o određivanju granice pomorskog dobra je deklaratoran akt kojim se utvrđuje koji dio kopna jest pomorsko dobro koje jest po samom zakonu. Odredbe o određivanju granice na inicijativu treće osobe će se brisati. Člankom 5. propisano je što pomorsko dobro jest po samom zakonu, stoga bilo kakva prepreka na tom dijelu kopna pripadnost je pomorskog dobra po samom zakonu. Dopuna odredbe iz čl. 22. st. 4. toč. 4. NPZ-a dodatno će se razmotriti. Čl. 22. st. 2. smjernice su samo alat za ujednačeno postupanje Ministarstva. Članak 22. st. 8. NPZ – na pomorskom dobru ne može se steći vlasništvo od 1939. godine i svi eventualni upisi vlasništva iznimno su dvojbene zakonitosti. Članak 24. st. 1. NPZ-a upravo takve iznimke predviđa.
778 HGK GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članica Udruženja hotelijera HGK smatra da se odredbom iz čl. 4. st. 3. Nacrta isključuje se primjena načela zaštite povjerenja u zemljišne knjige za sva stjecanja nekretnina koje su po samom zakonu pomorsko dobro. Riječ je značajnom zadiranju u ovaj institut stvarnog prava. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima sklanjanje iza ovog načela uskraćuje samo stjecatelju koji u trenutku sklapanja pravnog posla odnosno u trenutku kada je zahtijevao upis svog prava, nije postupao u dobroj vjeri. Nedostatak dobre vjere ne može se, pak, prebaciti nikome samo iz razloga što nije istraživao izvanknjižno stanje. Nedostatak dobre vjere predloženom se odredbom čl. 4. st. 3. Nacrta implicitno predbacuje i onome tko nije istraživao izvanknjižno stanje. Naime, odredbom iz čl. 221. st. 2 Nacrta predviđen je rok od čak 4 godine u kojem su nadležni upravni organi jedinica područne (regionalne) samouprave dužni pokrenuti odgovarajuće postupke za evidentiranje pomorskih dobara u zemljišnim knjigama. Za pretpostaviti je da bi suspenzija primjene načela u potpunost i istinitost zemljišnih knjiga trajala najmanje jednako toliko. Osim što ovakvo rješenje otvara čitav niz doktriranih pitanja, sva je prilika da bi njegova implementacija mogla trajnije imobilizirati promet nekretnina u priobalnom području. Sve i kad bi za isključenje primjene načela povjerenja u zemljišne knjige ovim zakonom uopće bilo osnove, Nacrtom bi valjalo propisati i rok do kojeg bi tome bilo tako. Pritom bi isključenje (odgodu) primjene tog načela trebalo vezati za rok iz čl. 221. st. 2. Nacrta, a njega bitno skratiti. Dobar primjer u tom smislu predstavlja način na koji je primjena načela povjerenja u zemljišne knjige Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Zakonom o zemljišnim knjigama bila, za određene nekretnine[1], odgođena (u konačnici do 1. siječnja 2017.) uz istovremenu obvezu nositelja stvarnih prava da za vrijeme te odgode pokrenu odgovarajuće postupke u svrhu upisa svojih stvarnih prava. Odredbom iz čl. 8. st. 5. Nacrta pravo na naknadu priznaje se samo osobi upisanoj u zemljišne knjige kao vlasnik nekretnine, ako uz to može dokazati valjani pravni temelj stjecanja prava vlasništva te nekretnine. Ovime se pravo na naknadu propušta priznati svim osobama koje bi imale valjani pravni temelj stjecanja prava vlasništva takvih nekretnina. Moguće je, naime, da određena osoba ima valjani pravni temelj za stjecanje prava vlasništva na ovim nekretninama (kakav pravni posao, odluku suda ili su ispunjene pretpostavke koje zakon propisuje za stjecanje prava vlasništva ili kakvog drugog stvarnog prava), a koja iz bilo kojeg razloga nije ishodila upis svog prava vlasništva u zemljišnu knjigu. U svakom slučaju, odredbom valja precizirati da toj osobi pripada naknada koja bi inače u postupku izvlaštenja pripadala vlasniku nekretnine. Uz to, ovom odredbom pravo na naknadu propušta se priznati osobama koje imaju valjani pravni temelj za stjecanje drugih stvarnih prava (primjerice prava služnosti, prava građenja i dr.) na ovim nekretninama. Ovu odredbu Nacrta članica Udruženja hotelijera HGK predlaže izmijeniti i dopuniti na odgovarajući način. Isto vrijedi i za čl. 30. st. 4. Nacrta. Nije prihvaćen Načelo zaštite povjerenja u zemljišne knjige nije stvarno pravo, a ono što spominjete su knjižna prava na nekretninama koje su u naravi pomorsko dobro, to jest, upisana vlasnička i druga stvarna prava. Tko god je gradio na pomorskom dobru bez valjanog pravnog temelja za takvu gradnju, sukladno propisima koji su u vrijeme izgradnje vrijedili, ne može biti nagrađen isplatom naknade kao da je provedeno izvlaštenje, jer se na taj način izgradnjom uzurpiralo pomorsko dobro izvan vlasničkog sustava, koje je kao takvo bilo prepoznato u hrvatskoj pravnoj tradiciji još od 1935. godine.
779 HGK Postojeće koncesije na pomorskom dobru i postupci u tijeku, Članak 229. Predlažemo uskladiti rok za donošenje Uredbe o uvjetima i mjerilima za razvrstaj luka otvorenih za javni promet, a koji je naveden u stavku 1., toč.3. i stavku 2.toč.1. ovoga članka. Radi li se o roku od šest mjeseci ili od godine dana? Prihvaćen Rok za donošenje Uredbe bit će godinu dana.
780 HGK Postojeće koncesije na pomorskom dobru i postupci u tijeku, Članak 223. Članica Udruženja luka, brodara i pomorskih agencija HGK ističe kako odredba članka 223. stavka 4 predstavlja dodatni trošak za koncesionare, čija je koncesija ionako upisana u Upisnik koncesija. Nije prihvaćen Smatramo da ova odredba daje dodatnu sigurnost koncesionarima.
781 HGK GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA S obzirom na to da je koncesionar "posjednik", a davatelj koncesije "vlasnik", a sve s ciljem sprječavanja nastanka uzroka tužbe, članica Udruženja luka, brodara pomorskih agencija HGK predlaže u članku 50. Nacrta dodati novi stavak koji bi glasio: "Davatelj koncesije je dužan uvesti koncesionara u posjed pomorskog dobra koje je predmet koncesije, slobodno od stvari i osoba, te mu osigurati nesmetan posjed za vrijeme trajanje koncesije". Nastavno, u članku 52. stavku 1. članica predlaže, neovisno o tome ministar donosi Naredbu o razvrstaju luka otvorenih za javi promet, budući da se nigdje u tekstu ne spominju „prvenstveni“ koncesionari, odnosno teretne luke, dodati i slijedeću točku: - luke od osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku - teretne luke U članku 53. stavku 6. predlažemo ispraviti previd u navođenju broja stavka na način da bi isti glasio: "„Na temelju zaprimljene inicijative iz stavka 3. ovog članka…“ Članica također ističe kako se odredbama članka 62. stavka 1. i 5. kojima se predviđa mogućnost davanja prava građenja trećim osobama ugovorom o koncesiji, gubi smisao davanja same koncesije i otvara mogućnost zlouporabe pomorskog dobra. Nastavno, što se tiče članka 65. stavka 5, članica je mišljenja kako je predviđeni dvostruki iznos naknade previsok. Po pitanju osnivanja založnog prava na način kako je predviđeno člankom 69. stavkom 3. članica smatra kako se omogućavanjem zasnivanja većeg broja založnih prava na koncesiji dodatno zloupotrebljava i komplicira sam institut koncesije. Djelomično prihvaćen Na pomorskom dobru nema prava vlasništva, stoga davatelj koncesije nije vlasnik. NPZ poznaje samo luke otvorene za javni promet i luke posebne namjene. Nejasna je potreba definiranja posebne luke od osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku - teretne luke; isto bi imliciralo da ista ne može biti i putnička. 65. stavka 5. izmijenit će se odredba Potkoncesija je pravni odnos koji nastaje između koncesionara i treće osobe, uz prethodnu suglasnost davatelja koncesije. Institut je uređen i Zakonom o koncesijama. Koncesionar je slobodan raspolagati svojim pravom na koncesiju u smislu zasnivanja zaloga, ali isključivo radi pribavljanja financijskih sredstava u svrhu provedbe ugovora o koncesiji.
782 HGK GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM U odnosu na članak 37. stavak 3. Nacrta, a s obzirom na to da pomorsko dobro osim dijela kopna obuhvaća unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno, podzemlje i podmorje, članica Udruženja luka, brodara i pomorskih agencija HGK mišljenja je kako bi navedeni Strateški plan trebao uključivati i strategiju razvoja zaštite mora i podmorja. Iako je sam cilj upravljanja pomorskim dobrom osiguranje održivog razvoja, očuvanje okoliša, prirode i sl., članica smatra nužnim definirati strategiju razvoja zaštite mora i podmorja proporcionalno strategiji razvoja turističke infrastrukture na pomorskom dobru. Nije prihvaćen Zaštita mora i podmorja u smislu zaštite okoliša i prirode uređena je popisima i strateškim planovima iz nadležnosti zaštite okoliša i prirode.
783 HGK GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Članica Udruženja luka, brodara i pomorskih agencija HGK predlaže u članku 18. dopuniti stavak 2. na način da se nakon riječi "davatelja koncesije" dodaju riječi "odnosno koncesionara". Prijedlog izmjene odredbe Nacrta prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama se obrazlaže činjenicom da za bilo kakve „prostorne izmjene“ područja pod koncesijom, davatelji koncesije u praksi traže suglasnost koncesionara. Bez suglasnosti, odnosno odobrenja koncesionara, dovodi se dugogodišnje koncesionare teretnih luka u nepovoljan položaj odnosno u stanje neizvjesnosti zbog eventualnih izmjena prostornih planova. Nije prihvaćen Davatelj kao predstavnik javne vlasti na pomorskom dobru je ovlašten dati suglasnost.
784 HGK GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA U nastavku iznosimo primjedbe Grupacije marina HGK na članak 64. stavke 1., 2. i 3. ovoga Nacrta: tijekom izrade Nacrta prijedloga ZPDML-a, a prethodno objavi na e-savjetovanju, u tom Nacrtu je dulje vrijeme bio prijedlog sljedeće odredbe kojom se regulira obeštećenje postojećeg koncesionara u slučaju prestanka koncesije i davanja koncesije novom koncesionaru, a kada su se postojeći koncesionari nakon isteka roka koncesije javili i nisu uspjeli u novom natječaju produljiti koncesiju: „(7) Ako se postupak davanja koncesije pokreće zbog isteka roka koncesije za onaj predmet koncesije gdje je već na snazi ugovor o koncesiji, za sklapanje novog ugovora o koncesiji potrebno je ispuniti slijedeće uvjete: 1. Koncesionar iz postojećeg ugovora o koncesiji ima pravo najkasnije 12 mjeseci prije isteka roka ugovora o koncesiji podnijeti zahtjev za donošenje rješenja o naknadi za sva neamortizirana ulaganja, za očekivanu redovnu dobit u razdoblju od tri godine, te procijenjenu vrijednost „goodwill“ imovine koncesionara iz njegovog postojećeg ugovora . 2. Davatelj koncesije mora najkasnije 6 mjeseci prije isteka roka postojeće koncesije donijeti rješenje o utvrđenju vrijednosti naknade koncesionara iz postojećeg ugovora. 3. Ugovor o koncesiji pomorskog dobra ne može se sklopiti prije isteka roka od 6 mjeseci od dana rješenja o utvrđenju vrijednosti naknade koncesionara iz postojećeg ugovora. 4. Na rješenje o utvrđenju vrijednosti naknade koncesionara iz postojećeg ugovora, postojeći koncesionar ima pravo žalbe, s time da žalba ne odgađa izvršenje predmetne odluke. U slučaju drugačije odluke u upravnom postupku povodom žalbe ili eventualno kasnije u upravnom sporu, Davatelj koncesije je u obvezi naknade eventualne razlike drugačije utvrđene naknade prema koncesionaru iz postojećeg ugovora, dok koncesionar koji stječe pravo prema novom ugovoru u obvezi je naknade prema koncesionaru iz postojećeg ugovora temeljem prvostupanjskog rješenja iz točke 2. ovog stavka, kao uvjet za stupanje na snagu novog ugovora o koncesiji. 5. Ako koncesionar iz postojećeg ugovora kao odabrani ponuditelj ostvari pravo na novom natječaju za sklapanje novog ugovora na daljnji rok koncesije, prava i obveze temeljem rješenja o naknadi se sjedinjuju i prestaju. 6. Ako koncesionar iz postojećeg ugovora ne iskoristi svoje pravo na zahtjev za donošenje rješenja o naknadi u roku kako je ovdje predviđeno, isto ne sprječava Davatelja koncesije na sklapanje novog ugovora o koncesiji. 7. Ministar će donijeti Pravilnik o kriterijima za utvrđenje vrijednosti naknade koncesionara iz postojećeg ugovora u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu izmjena i dopuna ovog zakona. 8. Postupci davanja koncesija koji se pokreću zbog isteka roka već postojećih koncesija mogu se pokrenuti nakon donošenja Pravilnika o kriterijima za utvrđenje vrijednosti naknade koncesionara iz postojećeg ugovora, a u slučaju isteka roka za postojeće koncesije, takvi ugovori se produljuju do donošenja Pravilnika i sklapanja novog ugovora.“ Citirana odredba je prije objave Nacrta na e-savjetovanju napuštena i predložena je nova regulacija kako je navedeno u ovom čl. 64. i to stavcima 1. do 3. Međutim, ova regulacija kako je predloženo je nejasna i nedostatna, te će nužno uzrokovati sudske sporove. Konkretno, u odnosu na predloženi stavak 1. nejasno je zbog čega se u odredbu Zakona unosi ovaj pogrešan (knjigovodstveni) kriteriji „neamortizirana“. Naime, ukoliko je primjerice imovina koju novi koncesionar stječe u potpunosti amortizirana, znači li to da tada prethodni koncesionar nema pravo na naknadu za tu imovinu koja u tom trenu ima značajnu tržišnu vrijednost? Ako je tako, tada novi koncesionar stječe bez naknade imovinu prethodnog koncesionara. Imovina nije prestala postojati, niti je izgubila tržišnu vrijednost kad nastupi njena amortizacija. Ako odgovorna osoba otuđi amortiziranu imovinu bez naknade, tada čini štetu društvu i moguće kazneno djelo. U odnosu na predloženi stavak 2. istog članka nejasno je iz predložene regulacije tko točno angažira sudskog vještaka i u kojem trenutku? Također, nejasno je tko snosi troškove sudskog vještaka. Nejasno je što ako se postojeći koncesionar ili davatelj koncesije ili budući koncesionar ne slažu sa nalazom i mišljenjem vještaka o procjeni? Na primjer, prema ovoj odredbi postojeći koncesionar bi mogao angažirati i platiti sudskog vještaka koji će izračunati određeni iznos procjene. Nakon toga, novi koncesionar može angažirati drugog sudskog vještaka koji može dati procjenu značajno nižu i osporavati prvu procjenu. Naplaćuje li tada raniji koncesionar od novog koncesionara iznos po svojoj procjeni ili po procjeni od novog koncesionara? U predloženoj normi nije regulirano je li procijenjena vrijednost nužan dio novog natječaja kao obveza za novog koncesionara? Zaključno, u odnosu na predloženi stavak 3. također se ističe da je isti nejasan i da će dovesti do sporova u primjeni. Naime, na koji način i kada će davatelj koncesije obvezati novog koncesionara da naknadi prethodnom koncesionaru iznos koji je utvrdio vještak? Što ako novi koncesionar nije upoznat sa ovom naknadom u trenutku davanja ponude za koncesiju ili u trenutku potpisivanja ugovora o koncesiji? Što ako novi koncesionar ovo ne plati prethodnom koncesionaru, koga prethodni može potraživati povrat, novog koncesionara ili davatelja koncesije? Kada će davatelj koncesije naknaditi ovaj iznos prethodnom koncesionaru? Ovo su samo neka od brojnih pitanja koja će se u praksi pojaviti zbog ove nejasne regulacije i time uzrokovati sporove i prema novom koncesionaru i prema davatelju koncesije. Nije prihvaćen Koncesija je vremenski ograničeno pravo gospodarskog korištenja pomorskog dobra koje se stječe temeljem ugovora o koncesiji. Prilikom davanja ponude na natječaj za dodjelu koncesije poduzetnik je znao, odnosno pažnjom dobrog gospodarstvenika morao znati na koji rok stječe pravo gospodarskog korištenja pomorskog dobra ukoliko njegova ponuda bude odabrana. Prava po isteku koncesije vezana za procjenu izvršene neamortizirane građevinske vrijednosti objekata u skladu su sa sudskom praksom.
785 Helena Lozic Doklestic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Privatizacija, preizgrađenost i nasipavanje pomorskog dobra – sve to možemo očekivati usvoji li se prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji je trenutno na javnom savjetovanju! "Zahtjev za ishođenjem koncesije može se podnijeti za plažu koja po svom položaju čini funkcionalnu infrastrukturnu i prostornu cjelinu s jednom ugostiteljskom i smještajnom jedinicom u građevinskom području ugostiteljsko turističke namjene." Znači, nije vazna plaza, već ta jedna ugostiteljska jedinica zbog koje ce ostali građani i turisti kojima je do sad služila ta plaza istati bez nje. Pri tome se ne daju nikakvi uvjeti pod kojima se obala može dati u koncesiju. Maksimum površine koncesioniranog dijela za uređene plaže je 70%. Zašto ne 30%? Prihvaćen Da, izmijenit će se naziv plaže. Cijela plaža je dostupna svima, postotci se odnose na dio plaže koju koncesionar može gospodarski koristiti.
786 GRIFIN d.o.o. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Marija Miljanović, ovl. ing. građ. Čl. 7 Cijeli članak je formuliran potpuno pogrešno i vrlo je opasan za ozbiljan pristup donošenja odluka o radnjama koje se navodi mogućim u ovom prijedlogu Zakona o javnom dobru. St (1) Pomorskim dobrom upravlja, o njemu vodi brigu i za isto odgovara RH St (2) U ime RH poslove brige i upravljanja pomorskim dobrom izvršava Vlada RH St (3) . ... dio poslova upravljanja pomorskim dobrom te razmjerno s tim brigu o zaštiti i odgovornost, povjerava jedinicama područne i lokalne uprave...... (4) Iznimno od (3) Vlada RH može odlukom povjeriti poslove upravljanja pomorskim dobrom u javnoj ustanovi koja upravlja zaštićenim područjem koje obuhvaća pomorsko dobro (5) RH ? može poduzeti sve radnje radi zaštite pomorskog dobra, kao i podnositi tužbe radi utvrđivanja statusa pomorskog dobra, naknade štete ili stjecanja bez osnove itd itd Pošto je jasno da je Republika Hrvatska država koja je opisana teritorijalnim položajem, granicama, državnim uređenjem, broju stanovnika koji u njoj žive i sl., a ovim Nacrtom pijedloga Zakona se definira budućnost pomorskog javnog dobra, Vlada RH treba voditi brigu o pomorskom dobru skida sa sebe odgovornost za zloupotrebe pri korištenju javnog pomorskog dobra prijenosom odgovornosti na lokalne, područne zajednice i neke nedefinirane ustanove. To znači da je briga o javnom pomorskom dobru zapravo prepuštena slučajnim!!! Obvezno je da se u članak uvrsti: Republika Hrvatska ne može i ne smije biti kako se u st (5) samo tužitelj i sudac, pošto je utvrđivanje nepravilnosti dugotrajan proces, a potom i trajanje sudskih procesa, te se počinjene štete tako teško nadoknađuju Vlada RH treba biti jedina i glavna odgovorna po zapovjednoj odgovornosti za svaku neprimjerenu radnju na pomorskom dobru, a odgovornost za svaku počinjenu nedozvoljenu radnju snositi neopozivim ostavkama, odmah po prijavi i utvrđivanju neospornog kršenja bilo kojeg važećeg zakona koji definira bilo koji pojam vezan za prostor javnog pomorskog dobra. U brzopletom donošenju ovako opasnog zakona tražim da se prije izglasavanja u Saboru, omogući prethodna javna rasprava na kojoj će se dati prostor stručnoj javnosti i građanima (Komore inženjera, HGK i građana okupljenih oko javnih grupa osnovanih s ciljem samoorganiziranja, kao npr. Javno je dobro) da iznesu svoje primjedbe na ovaj Nacrt prijedloga Zakona Djelomično prihvaćen Na pomorskom dobru se, pored ovog Zakona, primjenjuju svi zakoni i podzakonski propisi RH.
787 GRANT BRLEK GLAVA III., INSPEKCIJSKI NADZOR U članku 166. potrebno je uvesti element kontrole provedbe nadzora, a od strane zainteresiranih dionika, poglavito udruga civilnog društva, a kako bi se kroz svjesnost postojanja kontrole potaknulo aktivno provođenje nadzora nad pomorskim dobrom. Primljeno na znanje Nejsno je na koji način bi se postigla kontrola provedbe nadzora od strane zainteresiranih dionika. Isti mogu prijaviti nezakonitosti koje promjete.
788 GRANT BRLEK Načelo zadovoljavanja javnog interesa, Članak 86. - U stavku 2. članka 86. kaže:"Koncesija uređene plaže u turističkoj zoni neizgrađenog naselja mora se davati na način da najviše 70% kopnenog i 50% morskog dijela plaže koncesionar može koristiti za obavljanje gospodarske djelatnosti za koje mu je koncesija dana, a ostali dio plaže mora ostati dostupan svima za korištenje sukladno namjeni." -Ovdje nije jasno na koji će se način 50%morskog dijela plaže odijeliti. Može se dogoditi da se tih 50 % odredi uzdužnom linijom uz plažu, onemogučavajući ulazak u more ili ga znatno otežati sa javnog dijela plaže. -Omjeri korištenja plaže su preveliki u korist koncesionara, a ne uzimaju u obzir smještajne kapacitete koncesionara. Omjere je potrebno umanjiti, te ih dovesti u vezu sa kapacitetima. (3)Koncesija uređene plaže u turističkoj zoni unutar izgrađenog naselja nesmije ograničavati opću upotrebu plaže. Prihvaćen Zakon ne dopušta ograđivanje plaže. Cijela plaža je dostupna svima, a postoci govore o obuhvatu plaže na kojem koncesionar može obavljati gospodarske djelatnosti temeljem koncesije.
789 GRANT BRLEK Morska plaža za posebne namjene , Članak 85. Davatelj koncesije mora osigurati da koncesionar osigura nesmetan pješačko/biciklistički dolazak do plaže, parkirališno mjesto za osobe s posebnim potrebama, te funkionalan pritup plaži i moru za osobe s posebnim potrebama. Prihvaćen Plaže moraju biti dostupne svima uključujući i osobama s invaliditetom.
790 GRANT BRLEK Morska plaža hotela, kampa i turističkog naselja, Članak 84. Davatelj koncesije mora osigurati da koncesionar osigura nesmetan pješačko/biciklistički dolazak do plaže, parkirališno mjesto za osobe s posebnim potrebama, te funkionalan pritup plaži i moru za osobe s posebnim potrebama. Prihvaćen Svakako je intensija ovog NPZ da plaže budu dostupne svima, pa tako i osobama s invaliditetom
791 GRANT BRLEK MORSKE  PLAŽE, Javna morska plaža Opća upotreba javne plaže u naseljima se nebi smjela ograničavati Prihvaćen Zakon ne dopušta ograđivanje plaža
792 GRANT BRLEK GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 5. "Pomorsko dobro po samom zakonu čine: -unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno, podzemlje i podmorje; -dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi, odnosno određen akvim," U retku:"-dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi, odnosno određen akvim,", nedostaje t na riječi takvim Prihvaćen prihvaća se primjedba.
793 GRANT BRLEK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA U ANALIZi ISHODA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA stoji: "Pokazatelji uspješnosti novog Zakona biti će brža provedba upisa pomorskog dobra u zemljišnim knjigama, veća površina pomorskog dobra obuhvaćena rješenjima o utvrđenju granice pomorskog dobra, povećanje primitaka proračuna na ime koncesijske naknade, povećanje primitaka proračuna na ime izdanih dozvola za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru bez ograničavanja opće upotrebe, povećanje vrijednosti infrastrukturnih ulaganja u lukama otvorenim za javni promet i povećanje primitaka državnog proračuna na ime naplate kazni počiniteljima prekršaja na pomorskom dobru." Planiranje "povećanja primitaka državnog proračuna na ime naplate kazni" ukazuje na nedostatnosti zakona kojem bi osnovna svrha bila dati jasan i provediv okvir poslovanja, a bez narušavanja instituta "opće upotrebe". Primljeno na znanje slažemo se s komentarom, međutim, na žalost, prekršitelja propisa uvijek ima, sada je stvoren sustav koji će takva ponašanja kažnjavati.
794 GORDANA PAIĆ KAREGA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Tražim omogućavanje komentiranja svakog članka Prijedloga Zakona posebno i produljenje krajnjeg roka e-savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM s mogućnošću komentiranja svakog članka Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
795 GORDAN KAČIĆ GLAVA IV., LUKE ŽUPANIJSKOG I LOKALNOG ZNAČAJA • U članku 133. stavak (2), nadopuniti predmetni stavak na način da se nakon navoda „….čime se zadovoljava javna funkcija luke“ doda: Pod pojmom linijskog obalnog pomorskog prometa podrazumijevaju se oni brodari koji to pravo ostvaruju temeljem Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu NN 19/2022. • U članku 135. predloženog zakona predlažem uvrstiti novi stavak: (4) Fizičke osobe i njihovi pravni sljednici koje su pravo korištenja veza stekle temeljem ulaganja u izgradnju lučke podgradnje, lučke nadgradnje te lučkog područja, ostvaruju pravo korištenja veza u komunalnom dijelu luke. Fizičke osobe i njihovi pravni sljednici pravo korištenja veza u komunalnom dijelu luke mogu koristiti samo za brodove i brodice čiji su vlasnici, a koje su registrirane za osobne potrebe. • U dijelu prekršajne odredbe, a u svezi prethodno iznesenog predlažem da se u članku 211.stavku (1), doda točka 5: 5. ako postupa suprotno odredbama članka 135. stavka 4. i to za svaki pojedinačni slučaj. Nije prihvaćen Članak 133. stava smo da je isto najsno napisano. Članak 135. Ne prihvaća se, budući da se na pomorskog dobru ne može steći pravo vlasništva niti druga stvarna prava.
796 GORDAN KAČIĆ GLAVA IV., LUKE ŽUPANIJSKOG I LOKALNOG ZNAČAJA U trenutku pisanja ovog komentara, predloženi tekst zakona, ima kvantitativno više komentara nego što teksta sadržava predložena zakonska novela. Ono što su autori ovoga prijedloga previdjeli ili možda namjerno izostavili činjenica je da su mnoge luke na Jadranu izgrađene samodoprinosom članova. Ti su članovi temeljem ulaganja i izgradnje luka stekli pravo korištenja veza („udružitelji“). Govorimo o vremenu 70tih i 80tih godina prošloga stoljeća kada je takav model bio društveno prihvatljiv i opravdan. Odricanjima i samoprijegorom udružitelja izgrađene su luke koje danas sačinjavaju neizostavan urbani, funkcionalni, a nadasve mediteranski element svake primorske sredine na Jadranu. Svojevrsnu „legalizaciju“, svojega prava korištenja veza „udružiteljima“ je priznala i Republika Hrvatska jer su nastavili koristiti vezove za svoje brodice i dapače, to pravo korištenja prenosili na svoje pravne sljednike. Koristim priliku napomenuti da je riječ o brodicama za osobne potrebe čiji vlasnici more koriste neškodljivo baveći se rekreativno sportom, jedrenjem, ribolovom i sl. I onda zaokret - država najednom ne produžuje koncesiju sportskim društvima (udrugama), koje su do tada bile nositelj toga prava, već u maratonskim prepiskama, dugotrajnom neizvjesnošću, iscrpljivanjem i zastrašivanjem, predaje takve luke na upravljanje Županijskim lučkim upravama. Spomenut ću konkretno slučaj Zente, iako bi se moglo elaborirati o lučici Spinut, lučici Porat u Podgori i nebrojenim drugim lukama koje su isključivo građene doprinosom članova. Riječ je ni manje ni više nego o EKSPROPRIJACIJI, NACIONALIZACIJI, ETATIZACIJI i svim drugim sličnim pojavama kojima smo na ovim prostorima svjedočili već i ranije kada su nebrojena prava, uključujući i pravo vlasništva, suspendirana odlukom države. Vrijeme kada se to događalo možemo smjestiti u poraće II Svjetskog rata, međutim, koje je plauzibilno obrazloženje da sada u zemlji vladavine prava država pribjegava ovakovoj praksi? Sluganstvo kapitalu i politički šverceraj!!! U nastavku dostavljam koncizan prijedlog. • U članku 133. stavak (2), nadopuniti predmetni stavak na način da se nakon navoda „….čime se zadovoljava javna funkcija luke“ doda: Pod pojmom linijskog obalnog pomorskog prometa podrazumijevaju se oni brodari koji to pravo ostvaruju temeljem Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu NN 19/2022. • U članku 135. predloženog zakona predlažem uvrstiti novi stavak: (4) Fizičke osobe i njihovi pravni sljednici koje su pravo korištenja veza stekle temeljem ulaganja u izgradnju lučke podgradnje, lučke nadgradnje te lučkog područja, ostvaruju pravo korištenja veza u komunalnom dijelu luke. Fizičke osobe i njihovi pravni sljednici pravo korištenja veza u komunalnom dijelu luke mogu koristiti samo za brodove i brodice čiji su vlasnici, a koje su registrirane za osobne potrebe. • U dijelu prekršajne odredbe, a u svezi prethodno iznesenog predlažem da se u članku 211.stavku (1), doda točka 5: 5. ako postupa suprotno odredbama članka 135. stavka 4. i to za svaki pojedinačni slučaj. U članku 230. stavcima 13. i 14. ističe se obveza Ministra da u roku od godine dana od stupanja na snagu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama donese Pravilnik o kriterijima za određivanje visine lučkih tarifa i najviših iznosa lučkih tarifa u lukama otvorenim za javni promet županijskog i lokalnog značaja te Pravilnik o kriterijima za određivanje načina korištenja dijelova luke županijskog i lokalnog značaja i uvjetima za njihovo korištenje. Obzirom da je riječ o podzakonskim aktima, ovim Vas putem molim da iste prije donošenja uputite u proceduru javnog savjetovanja zbog opravdane bojazni o značajnom poskupljenju tarifa i mogućnosti pogodovanja gospodarskom lobiju (na štetu korisnika komunalnog, ribarskog, sportskog dijela luke) koji na luke gledaju kao na „parking“ svojih glisera za transfere!!! Djelomično prihvaćen U članku 133. stavak (2) to je jasno iz teksta NPZ-a. U članku 135. predložena odredba u suprotnosti je definicijom pomorskog dobra kao općeg dobra na kojem se ne može steći pravo vlasništva niti druga stvarna prava. Svi podzakonskim akti prolaze proceduru javnog savjetovanja
797 Gorana Rosandić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Tražim omogućavanje komentiranja svakog članka Prijedloga Zakona posebno i produljenje krajnjeg roka e-savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM s mogućnošću komentiranja svakog članka Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
798 gorana jelic mrcelic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Tražim omogućavanje komentiranja svakog članka Prijedloga Zakona posebno i produljenje krajnjeg roka e-savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM s mogućnošću komentiranja svakog članka Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
799 Đuro Capor GLAVA III., INSPEKCIJSKI NADZOR Sva neučinkovitost inspekcijskih i nadzornih tijela ministarstva sada se prebacuje na leđa komunalnih redara, koji u našim primorskim mjestima nisu u stanju osigurati poštovanje dozvoljene jačine decibela ili neizlazak ugostitelja van zakupljenih javnih površina. Teško je zamisliti da komunalni redari mogu biti išta uspješniji u kontroli onog što se na pomorskom dobru događa. U ovom prijedlogu vidim kapitulaciju pravne države koja problem koji sama nije uspjela riješit prebacuje na JLS gdje se zakonom predviđa da će neki komunalni redar osujetiti uzurpacije pomorskog dobra od moćnih koncesionara-prijatelja stranke koja im je koncesiju osigurala. Primljeno na znanje Komentar ne sadrži konkretnu primjedbu.
800 Đuro Capor Načelo zadovoljavanja javnog interesa, Članak 86. Člankom 86. se pogoduje mešetarima zemljištem u neizgrađenim turističkim zonama, ne bi li im se podigla vrijednost kroz mogućnost zaposjedanja obale. Ovim člankom zakona se jasno pokušava proces aktiviranja neizgrađenih turističkih zona uzduž naše obale pokrenuti bez obzira na posljedice za društvo, prirodu i okoliš koju ovakva vrsta neodgovorne potrošnje obale, prirodnih i ljudskih resursa u svrhu monokulture turizma o kojoj smo već sad pretjerano ovisni. Rezultat bi lako mogla biti preizgrađena i upropaštena obala, te lokalne zajednice koje bi s posljedicama ovakvog upropaštavanja prirodnih resursa morale živjeti. Prihvaćen Zakon ne dopušta ograđivanje plaže. Cijela plaža je dostupna svima, a postoci govore o obuhvatu plaže na kojem koncesionar može obavljati gospodarske djelatnosti temeljem koncesije.
801 Đuro Capor Morska plaža hotela, kampa i turističkog naselja, Članak 84. Predlažem brisanje čitavog članka 84. Ne može davatelj koncesije utvrditi gospodarsku i funkcionalnu cjelinu turističkih sadržaja s nečim što je pomorsko dobro. Ovo je besmislica kojom se namjerava privilegirati vlasnike turističkih zona, objekata i kampova, a samim tim dovesti ih u privilegiran položaj prilikom natječaja za koncesiju. Bolesna je ideja da plaža van naseljenog mjesta tvori jedinstvenu funkcionalnu cjelinu s turističkim objektima, a ne sa okolišom, pririodom ili građanima RH. Prihvaćen Funkcionalnu cjelinu utvrđuje davatelj koncesije, ali utemeljenje za takvo utvrđenje jest u Planu upravljanja pomorskim dobrom jedinice lokalne samouprave, o kojem se obvezno provodi javno savjetovanje
802 Đuro Capor Uređena morska plaža, Članak 81. U članku 82. se javlja potpuno čudna klasifikacija morskih plaža u kojoj javna plaža postaje samo jedna od kategorija. Kako je moguće da nešto što je opće dobro se nominalno naziva: plaže hotela, kampa i turističkog naselja? Ovime se nešto što je pomorsko dobro koje pripada svima doslovno izvlašćuje u svrhu turističke djelatnosti. Zašto plaža iznad koje je sagrađen neki hotel prestaje biti javna plaža? Je li ovakav termin sugerira i režim korištenja gdje su ostali građani nepoželjni? Primljeno na znanje Komentar ne sadrži konkretnu primjedbu, stoga nije moguće dati odgovor.
803 Đuro Capor GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 65. jednostavno logički nije održiv, nije moguće dovesti pomorsko dobro prisutno tisućama godina u funckionalnu i prostornu cjelinu s turističko - ugostiteljskim objektom koji se pored njega nalazi te mu se time pokušava osigurati nekakav prioritet u korištenju pomorskog dobra. U ovom članku leži opasnost da pomorsko dobro i njegova mogućnost prioritetnog koncesioniranja (kroz konstrukciju prostorno funkcionalnih cjelina) služi podizanju vrijednosti bilo postojećih turističko-apartmanskih objekata bilo još nekonzumiranih turističkih zona u izdvojenim građevinskim podrzučjima kojima bi to dalo dodatnu tržišnu vrijednost, a mešetarima zemljištem uz obalu priliku za dodatnu brzu zaradu. Nije prihvaćen NPZ omogućuje davanje koncesije na zahtjev vodeći računa da se time ne narušava tržišno natjecanje, a kao uvjet za dobivanje koncesije bez provođenja javnog prikupljanja ponuda propisuje da naknada za koncesiju ne može biti niža od dvostruke naknade postignute na natječaju za takav, odnosno sličan predmet koncesije u godini koja prethodi godini podnošenja zahtjeva. Navedeno je u skladu sa krovnim Zakonom o koncesijama koji omogućuje davanje koncesije na zahtjev u slučajevima kada postojeća i/ili planirana gospodarska aktivnost gospodarskog subjekta na određenoj lokaciji čini s predmetom koncesije za koju se zahtjev podnosi neodvojivu tehnološku ili funkcionalnu cjelinu.
804 Đuro Capor GLAVA I., Instituti raspolaganja pomorskim dobrom U članku 48. stavak 1. se nepotrebno predviđa tzv. posebna gradnja koja uključuje široko shvaćeno područje kulture, socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja koja otvara prostor nizu zloupotreba. U Dubrovniku su čuveni primjeri građevina koji su dobili dozvole kao vrtići da bi u sljedećem koraku postali hosteli ili apartmanske jedinice. Ovime se nepotrebno otvaraju rupe u zakonu kroz koje se mogu podvesti različite manipulacije. Nije prihvaćen Pojam posebne upotrebe detaljno je i jasno propisan i time isključuje prostor za zloupotrebu.
805 Đuro Capor POMORSKO DOBRO, GLAVA II. Članak 18. stavak 2. potrebno je brisati jer je suprotan načelina prostornog planiranja i ovlastima koje JLS imaju i koje proizlaze iz Ustava. Jasno je da JLS ima pravo mijenjati prostorni plan kao i namjenu nekog koncesioniranog područja neovisno o trajanju koncesije koja time ne prestaje. Ovime se koncesionara stavlja u položaj koji nadilazi ustavna i zakonska prava JLS. Nije prihvaćen JLS ima pravo mijenjati plan i namjenu, ali moraju se zaštiti i stečena prava i legitimna očekivanja stranaka.
806 Đuro Capor GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Podsjećam na stavove i preporuge okruglog stola HAZU-a od 21.11.2022. u kojima se navodi: "Na pomorskom dobru zabraniti zahvate u prostoru na temelju dozvola ili odobrenja koja se izdaju na osnovi planova upravljanja pomorskim dobrom a bez odgovarajuće razine prostorno planskih dokumenata i projekata te zakonski utvrđenih postupaka."; te "Područja pomorskog dobra s obilježjima nedirnute prirode valja isključiti iz turističkih zona i izuzeti iz neselektivnih oblika koncesioniranja te preuzeti nad njima javnu odgovornost u cilju zaštite njihova izvornog karaktera. Na pomorskom dobru s atributima nedirnute prirode ne smiju se dopustiti graditeljski zahvati u prostoru u svrhu obavljanja gospodarskih djelatnosti. Na takvim područjima institut koncesije valja zamijeniti nadzorom odgovornih javnih službi." Neprihvatljivim se smatra graditeljski dijelove prirodne obale u svrhu njihovog gospodarskog korištenja u svrhu aktivacije turističkih zona, ili tvorenja nekakvih funkcionalnih cjelina kojima bi se podizala vrijednost turističkog zemljišta jer tobože nekakva obala s turističkom zonom tvor "funkcionalnu i prostornu cjelinu". Prirodnu obalu treba bez iznimke čuvati i štititi od devastacije koju koncesijski zahvati na njoj donose. Primljeno na znanje Posebno zaštićeni dijelovi prirode, neovisno o tome nalaze li se na pomorskom dobru ili ne, i dalje su zaštićeni propisima koji uređuju takva područja.
807 Đuro Capor GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Planiranje bilo kakvih intervencija na pomorskom dobru, odnosno procjena- jesu li i u kolikoj mjeri prihvatljive za okoliš? treba prethoditi procesu upravljanja pomorskim dobrom. Ukoliko se na takav način ne definira slijed logičnih radnji pristupit će se ovakvoj komercijalizaciji pomorskog dobra bez razmatranja šire slike tj. ukupnih posljedica po okoliš i društvo, ukoliko se budemo ovim zakonskim pristupom rukovodili potrebama daljnjeg rasta monokulture turizma na štetu prirodnog dobra i okoliša. Primljeno na znanje Propisi o zaštiti okoliša i prirode ne stavljaju se izvan snage donošenjem ovog Zakona, to jest, vrijede i dalje.
808 Đuro Capor GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Suprotno stavku 4. ovim prijedlogom zakona podmeće se pojam funkcionalnih cjelina (ugostiteljskog objekta ili smještajne jedinice s plažom tj. pomorskim dobrom). Ovakvo izdvajanje plaža u tzv.funkcionalne i prostorne cjeline je suprotno članku 3. stavku 4. ovog zakona jer nije sukladno prirodi i namjeni plaže koja je tu bar od 10.000 god,pr.Kr. tj.od posljednjeg otapanja leda na kraju pleistocena da tvori jednu funkcionalnu cjelinu s objektom sagrađenim pred 50 godina. Time se i privilegira ugostiteljski objekt ili smještajnu jedinicu koja gotovo da smišljanjem pojma funkcionalne cjeline postaje nositelj nekakvih posebnih prava na koncesioniranje pomorskog dobra što je suprotno stavku 4.ovog zakona. Nije prihvaćen Pojam funkcionalno - gospodarske cjeline već se koristi u Zakonu o koncesijama, a sada je omogućena usklada tih dvaju propisa.
809 Đuro Capor UVODNE ODREDBE, Članak 1. Pročitavši članke ovog prijedloga zakona ne stoji stavak 2. u članku 1. ovog zakona da je cilj ovog zakona uspostavljanje transparentnog sustava zaštite; upravo suprotno ovim prijedlogom zakona se ubrzavaju procesi devastacije obale što nipošto ne doprinosi ispunjenju cilja integralnog kvalitetnog i transparentnog sustava zaštite pomorskog dobra. Novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama ne smije se donijeti bez prethodno donesenog prostornog planiranja morskog područja, a to je obveza RH po Direktivi 2014/89/EU od 29. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje, po kojoj se prostorni planovi morskog područja moraju donijeti što prije moguće, a najkasnijem 31. ožujka 2021. Omogućavanje još bržeg konzumiranja koncesija i različitih zahvata na obali koja je nedirnuta, bez procjene na koje sve to načine ugrožava održivost upravljanja pomorskim dobrom, ne smije se zvati ni integralnim ni trasnparentnim a kamoli kvalitetnim, Primljeno na znanje Donošenje Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama nije vezano na donošenje Prostnornog planiranja mora. Izrada i donošenje navedenog Plana nije u nadležnosti ovog Ministarstva.
810 DUŠICA RADOJČIĆ UPOTREBA I GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA, GLAVA II. Lako je u nacrtu prijedloga ZPDML vidjeti utjecaj pojedinih interesnih skupina na oblikovanje zakona, kao što je jasna i intencija dugoročne privatizacije pomorskog dobra. Jer kako se drugačije može interpretirati mogućnost koncesioniranja obale na 50 i više godina nego kao svojevrsni oblik vlasništva. Čl. 55. (3) omogućeno je da Vlada RH daje koncesiju za gospodarsko korištenje pomorskog dobra od interesa i značaja za Republiku Hrvatsku i koncesije u zakonom zaštićenim dijelovima prirode proglašenim od strane Hrvatskoga sabora, na rok do 50 godina. Stavkom 4. istog članka omogućeno je i produljenje tog roka u slučaju "opravdanih gospodarskih interesa i koncesija koje obuhvaćaju i gradnju novih građevina uz ulaganja koja se ne mogu amortizirati u roku od 50 godina". Teško je ekonomski opravdati 50-godišnje i dulje koncesije koje ovaj zakon omogućava za izgradnju turističkih sadržaja. Takva se ulaganju u pravilu amortiziraju u kraćem roku pa je teško naći na turističku koncesiju u EU dulju od 40 godina. Tako duge koncesije predstavljaju i kršenje Direktive 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji , koja čl.18. navodi: "Za koncesije koje traju više od pet godina, najdulje trajanje koncesije neće prelaziti vrijeme u kojem se očekuje da bi koncesionar mogao nadoknaditi uložena sredstva za izvršenje radova ili pružanje usluga te ostvariti povrat uloženog kapitala uzimajući u obzir ulaganja potrebna za ostvarivanje posebnih ciljeva ugovora. Trajanje koncesije trebalo bi biti ograničeno kako bi se izbjeglo sprječavanje pristupa tržištu i ograničavanje tržišnog natjecanja. Osim toga, koncesije izuzetno dugog trajanja vjerojatno će rezultirati zatvaranjem pristupa tržištu čime se ugrožava slobodno kretanje usluga i sloboda poslovnog nastana. Međutim, takvo se trajanje može opravdati ako je neophodno da se koncesionaru omogući nadoknada ulaganja planiranih za izvršenje koncesije, kao i povrat uloženog kapitala. Sukladno tome, za koncesije koje traju dulje od pet godina trajanje bi trebalo ograničiti na razdoblje u kojem se očekuje da bi, u normalnim uvjetima rada, koncesionar mogao nadoknaditi ulaganja u izvođenje radova i usluga te ostvariti povrat uloženog kapitala." Nacrtom prijedloga ZPDML omogućene su i koncesije na zahtjev, bez javnog natječaja. Prema Direktivi 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji (čl. 51), "s obzirom na štetne učinke na tržišno natjecanje, dodjela koncesija bez prethodne objave obavijesti trebali bi se koristiti samo u vrlo iznimnim okolnostima. Te iznimke trebale bi biti ograničene na slučajeve u kojima je od početka jasno kako objava ne bi dalje potakla tržišno natjecanje zato što objektivno postoji samo jedan gospodarski subjekt koji može izvršiti koncesiju. Nemogućnost dodjele koncesije bilo kojem drugom gospodarskom subjektu ne bi trebao stvoriti sam javni naručitelj ili naručitelj s ciljem budućeg postupka dodjele." Ukoliko se prostornim planom utvrdi "funkcionalna cjelina" ugostiteljskih ili smještajnih objekata s plažom te se taakve "funkcionalne cjeline" potom uvrste u planove upravljanja, sasvim je izvjesno da će se za veliki dio priobalja onemogućiti tržišno natjecanje. U slučaju koncesija na zahtjev za uređene plaže hotela turističkih naselja i kampova, te za jednu ugostiteljsku i smještajnu jedinicu ili objekta za palijativnu skrb, u suprotnosti je s odredbama spomenute Direktive, koja zabranjuje dugotrajne koncesije koje utječu na ohraničavanje tržišnog natjecanja. U praksi već imamo pretjerano duge koncesije za banalne sadržaje , poput koncesije na 20 godina na 3 hektara mora i obale za ski-lift. Osim toga, s obzirom da koncesije na rok dulji od 20 godina nisu u nadležnosti regionalne odnosno lokalne samouprave, takvim se dugim koncesijima zapravo onemogućava pravo na samostalno odlučivanje o prostornom uređenju, koje po zakonu pripada lokalnoj samoupravi. Vlada si daje za pravo da dio obale oduzme lokalnoj zajednici na 50 i više godina bez mogućnosti lokalne zajednice da na takvu odluku utječe. Takvu namjeru Vlada zasigurno ima u slučaju pulskog polutotoka Muzil, zbog čega su građani godinama prosvjedovali. Primljeno na znanje Primjedba je primljena na znanje, međutim, nije dan konkretan prijedlog. Rok trajanja koncesije određuje se na temelju studije opravdanosti davanja koncesije, a koncesija na zahtjev za funkcionlano - ugostiteljsku cjelinu već je omogućena sukladno odredbama Zakona o koncesijama, ovime se samo posebni propis usklađuje s krovnim.
811 DUŠICA RADOJČIĆ GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Davanje dozvola (koncesijsih odobrenja) na rok od 4 godine. U obrazloženju se navodi da je Zakonom dozvoljeno koncesijska odobrenja davati na rok do pet godina, ali da su se ona u pravilu davala na rok od jedne godine, pa nositelji koncesijskih odobrenja nisu znatnije ulagali u sredstva kojima su obavljali djelatnost. Stoga se predlaže rok izdavanja odobrenja (po novom dozvola) na rok od 4 godine., uz argument da se samo putem dužeg roka trajanja prava na obavljanje djelatnosti osigurat će se veća ulaganja u sredstva, budući da je vrijeme u kojem gospodarstvenim može amortizirati ulaganja duže. Novi prijedlog za obavezni rok od 4 godine za odobrenja/dozvole ne ispunjava opisano svrhu/obrazloženje. U Puli je trenutno na snazi 100-tinjak koncesijskih odobrenja koja se u pravilu izdaju u maksimalnom roku od 5 godina, što je godinu dana duže za amortizaciju od novog prijedloga da rok bude 4 godine. Osim toga, prijedlogom novog ZPDML-a ovlaštenici koncesijkih odobrenja / dozvola potjerani su s uređenih plaža i svoju djelatnost mogu obavljati samo na prirodnim plažama. dakle, ne samo što se smanjue rok dozvola za godinu dana, pa time i rok za povrat uloženih sredstava, nego im se onemogćava rad na uređenim plažama. Mnoge će obitelji izgubiti izvor prihoda jer danas svoje gospodarske djelatnosti obavljaju na uređenim plažama (jer nisu u ogućnosti uzet u konceiju cijelu plažu). takvim se odredbama favoriziraju ekonomski moćni pojedinici ili tvrtke, koji, ako tako odluče, sve gospodarske aktvnosti na plažama mogu obavljati sami. Prihvaćen Izmjenit će se članak na način da se dozovloe daju na 5 godina.
812 DUŠICA RADOJČIĆ Načelo zadovoljavanja javnog interesa, Članak 86. Načelo javnog inter4esa može se zadovoljiti samo ako pomorsko dobro bude zaštićeno kao opće dobro bez mogućnosti isključivanja javnosti i njegove upotrebe. Ova je odredba cinična jer pod izgovcorm osiguravanja dijela koji mora ostati u javnoj upotrebi zapravo u praksi proizvodi građane drugog reda, koji će biti izmješteni na 30% ili 50% kopna pomorskog dobra pod koncesijom. Predviđam da ćse se ti postoci osiguravati na manje atraktivnim dijelovima koncesioniranog područja. Nedostaje još samo obaveza postavljanja natpisa "Za pse i građane". Prihvaćen Cijela plaža je dostupna svima, a postoci govore o obuhvatu plaže na kojem koncesionar može obavljati gospodarske djelatnosti temeljem koncesije.
813 DUŠICA RADOJČIĆ Morska plaža hotela, kampa i turističkog naselja, Članak 84. čl. 84 treba izbrisati. zaista je nevjerojatno da se pomorsko dobro , kao opće dobro, defibnra u odnosu na turističke sadržaje izvan pomorskog dobra i stavlja u njihovu funkciju. jasno je otkud potječe ovak prijedlog odredbe, radi se o velikim tvrtkama s hotelma, kampovima i turističkim naslejima koje žele ekskluizvbmo prvao korištenja pomorskog dobra. Korumpirana smo zemlja, a sloboda u interpretaciji "funkcionalne gospodarske cjeline" koja se ostvalja gradovima i općinama, budući da nije definirana, omogućit se zloupotrebe i iksljučivanje javnosti iz upotrebe općeg dobra. To je jasno i zbpg toga što u prethodnom članu 83. stoji da davatelj koncesije ne može isključiti opću upotebu na javnosj plaži. tTakva odredba ovdje ne postoji. To znači da se odredbom iz čl. 84 odlučilo dati ekskluzivno pravo zarade na velikoh dijelu obale. Extraprofit će te kompanije ostvarivati na račun "općeg dobra". Uz to, koncesije za takve plaže ne idu na javni natječaj već se daju na zahtjev. Prihvaćen Izmijenit će se naziv plaže
814 DUŠICA RADOJČIĆ Javna morska plaža, Članak 83. Neshvatljivo je da zakonodovac javne morske plaže stavlja u funkciju ugostiteljskih objekata. I to većeg broja. Ako je jedan kafić, onda plaža ne može dobiti status javne plaže? Ako je uređena plaža bez ugostiteljskiih objekata, također ne bi mogla steći status javne plaže? Kakvu infrastrukturnu opremljenost mora imati da bi stekla status javne plaže? Primljeno na znanje Komentar ne sadrži konkretnu primjedbu, stoga nije moguće dati odgovor.
815 DUŠICA RADOJČIĆ Uređena morska plaža, Članak 81. čl. 81. Uređene plaže mogu primjereno održavati i u njih investirati jedinice lokalne samouprave. Gospodarske aktivnosti moraju se moći obavljati putem koncesijskih odobrenja/dozvola. Od naknada za odobrenja/dozvole mogu se uređivati uređene plaže. Grad Pula je dijelom europskim, a dijelom iz vlastitih sredstva uredio u posljednjih nekoliko godina plažu Hidrobaza, koja je postala najbolje uređena plaža u gradu. Ako se usvoji ovaj prijedlog zakona, Grad će tu plažu izgrađenu javnim novcem morati dati u koncesiju ako želi zadržati gospodarske djelatnosti na njoj (jer se brojne gospodarske aktovnosti na toj plaži neće više moći obavljati putem koncesijskih odobrenja kao do sada). Mnoge obitelji koje žive od gospodarskih aktivnosti putem koncesijskih odobrenja izgubit će izvor zarade. Jer novi koncesionar plaže može sam obavljati sve gospodarske djelatnosti na njoj. Umjesto da se zarada omogući mnogim malim loklanim poduzetnicima, ovim se prijedlogom zakona, pod izlikom održavanja i uređivanja plaža, želi pogodovati ekonomski moćnim pojedincima ili tvrtkama, koji često nisu pripadnici lokalne zajednice. Nije prihvaćen Koncesija je osnovni institut temeljem kojega se gospodarski koristi pomorsko dobro. Koncesija pruža veća ulaganja u održavanje i unaprijeđenije pomorskog dobra, dok ovlaštenik dozvole nema nikakva prava niti obveze održavati i unaprjeđivati pomorsko dobro, već samo pravo obavljati djelatnost. Također, prihodi od koncesije su veći, a sredstva ostvarena su namjenska sredstva te se moraju uložiti u daljnje unaprijeđenije pomorskog dobra.
816 DUŠICA RADOJČIĆ Uređena morska plaža, Članak 81. čl. 81 (5) - "Dohranjivanje plaže je dopremanje i razastiranje kamenog materijala i morskog biljnog materijala (lažine), pijeska ili šljunka na površinu žala, bez prisustva veće količine praha i/ili gline, sa svrhom nadomještanja količine materijala koja je trajno izgubljena uslijed prirodnih procesa, a izvodi se sukladno važećem Planu iz članka 43. stavka 4. koji mora sadržavati plan dohrane. " Ograničenja u vezi s dohranjivanjem plaža se ne trebaju ticati pitanja pozicije obalne crte, izgleda i karakteristika, već stanja ekosustava na kopnenom i morskom dijelu plaže, odnosno štete koju dohranjivanje plaže čini za obalu i ekosustave. Isto tako Zakon ne regulira pitanje materijala kojim se plaže dohranjuju, odnosno nasipavaju, a isto je od velikog značaja za bioraznolikost Jadrana, očuvanje autohtonih vrsta. Kako se može izraditi Plan dohranjivanja/ kako se četvorogodišnjim Planom uprvaljanja pomorskim dobrom može unaprijed navesti koje će plaže "dohraniti" s obzirom da je potrebno prethodno procijeniti njegov utjecaj na okoliš i da je dohranjivanje u funkciji uvjeta koje je sve teže predviđati. Svjedočili smo brojnim nasipavanjima plaža koja su uzrokovala brojne negativne promjene na životinjski i biljni svijet pod morem, stoga uređenje ovog pitanja predstavlja obavezu ali dužnost Republike Hrvatske. Nije prihvaćen Zakon regulira pitanje materijala kojim se plaže dohranjuju, te sadrži odredbe o vrsti materijala kojim se smije nasipavati pomorsko dobro u cijelosti uključujući i plaže.
817 DUŠICA RADOJČIĆ GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Strateški bi plan upravljanja i gospodarenja pomorskim dobrom trebao donijeti Sabor, a ne Vlada. čl. 37.(3)Strateški plan osnovni je dokument kojim se, sukladno načelima iz stavka 1. ovog članka, dugoročno određuju nacionalni interesi i upravljanje pomorskim dobrom, definira se dugoročna strategija razvoja turističke infrastrukture na pomorskom dobru (plaže, šetnice, biciklističke staze i sl.), definiraju osnovni koncepti povećanja kapaciteta plaža u urbanim i nenaseljenim područjima, definiraju smjernice za izgradnju obalne pješačke i biciklističke prometne infrastrukture s ciljem disperzije turističkog pritiska, sve u cilju osiguravanja opće upotrebe pomorskog dobra, reda na pomorskom dobru, održivog gospodarskog korištenja, posebne upotrebe i zaštite pomorskog dobra". Ovim se člankom strateško upravljanje pomorskim dobrom svodi na njegovo korištenje u turističke svrhe, što je preuski cilj. Osim toga, doima se nevjerojatnim da je zakonodavac predožio da se strateškim planom upravljanja pomorskim dobrom na nacionalnoj razini planira dugoročni razvoj turističke infrastrure poput biciklističkih i pješačkih staza. Očita je neusklađenost s direktivom o prostornom planiranju mora. čl. 39 - Red na pomorskom dobru osobito uključuje: siguranje nesmetanog prolaska duž pomorskog dobra. kako se može osiguratu nesmetani prolaaz duž pomorskog dobra ako se dodijeli koncesija s ohraničenjem ili isključenjem pomorskog dobra iz opće upotrebe? čl. 39. (3) Zabranjene su radnje kojima se onečišćuje pomorsko dobro, a osobito odlaganje krutog i tekuće materijala, objekata i drugih predmeta na pomorskom dobru. A što je s ispuštanjem nepročišćenih otpadnih voda s pročistača u more (grube i fine rešetke, mastolovi i pjeskolovi nisu pročistači, u većinsi se jesta na obali ispuštaju u more nepročišćene otpadbne vode? 41. (2) "U okviru izvanrednog upravljanja pomorskim dobrom iz stavka 1. ovog članka jedinica područne (regionalne) samouprave je dužna osigurati provedbu intervencije kod iznenadnih onečišćenja mora u skladu s posebnim propisima te otklanjanje posljedica plavljenja obalnog područja kao posljedice podizanja razine mora i ekstremnih vremenskih uvjeta." Potrebno je uvesti obavezu da su JL(R)S dužne osigurati/skladištiti i opremu i sredstva za intervencije u slučajevima iznenadnog onečišćenja mora naftom (plutajuće brane, raspršivači, rukavice). Pokazalo se da je pitanje brzine intervencije ključno za sprječavanje širenja ili da nafta dospije do obale, a gradovi i općine ili nemaju ili imaju nedovoljne količine opreme i sredstva na svom teritoriju, što produljeve vrijeme intervencije. Djelomično prihvaćen Vlada RH donijet će Nacionalni planu upravljanja i gospodarenja pomorskim dobrom i morskim lukama uz puno poštivanja propisa o strateškom planiranju, a koji će biti usklađen sa svim sektorskim planovima i propisima. čl. 39 Zakon ne dopušta ograđivanje plaža. Cijela plaža je dostupna svima, neovisno o tome tko njome upravlja čl. 39. (3) uređeno propisima koji uređuju zaštitu okoliša i prirode. 41. (2) podrazumijeva se da jedinice područne (regionalne) samouprave raspolažu takvim sredstvima i opremom.
818 DUŠICA RADOJČIĆ DIO ČETVRTI, MORSKE  PLAŽE Možemo! Pula, primjedbe na članak 85., morske plaže posebne namjene: (1)Morska plaža za posebne namjene je uređena morska plaža, koja udovoljava zahtjevima i potrebama posebnih grupa korisnika i njihovim specifičnim potrebama. (2)Morska plaža za posebnu namjenu se gospodarski koristi na temelju koncesije." U ovom se članku naslućuje narudžba. Potpuno je nejasno kakvi su korisnici predlagatelju na pameti. Stoga je tu odredbu potrebno staviti u vezu s recentim izmjenama Zakona o prostornom uređenju – koji uvodi novi pojam "građevina za palijativnu skrb " (taj se pojam čak našao u opisu pojmova u uvodu Zakona) i dopušta da se takve građevine grade izvan građevinskog područja: 7. površine za gradnju građevina za pružanje palijativne skrbi su površine koje su prostornim planom bilo koje razine određene kao površine javne i društvene - zdravstvene namjene, kao i površine izvan građevinskog područja, osim osobito vrijednog poljoprivrednog zemljišta, uz uvjet opremljenosti površine osnovnom infrastrukturom". Drugim riečima, građevine za palijativnu skrb mogu se graditi bilo gdje , osim na vrednom poljoprivrednom zemljištu. Npr. na obali izvan građevinskog područja naselja, gdje onda treba dovesti cjelokupnu infrastrukturu. I potom zatržiti koncesiju na pripadajuću plažu. Prenosim jedan komentar sa nedavno okončanog savjetovanja o Zakonu o prostornom uređenju: „Nerazumno je, nepotrebno i štetno omogućavati gradnju građevina za pružanje palijativne skrbi izvan GP-a. Zbog čijeg se pojedinačnog interesa zakon mijenja na ovaj način? Ako se ovakva gradnja izvan građevinskog područja i dopusti onda to mora biti planirano isključivo prostornim planom te obvezno na zemljištu u vlasništvu JLS-a, JP(R)S-a ili RH, ta građevina mora biti isključivo javne namjene i bez mogućnosti promjene u privatno vlasništvo i bez mogućnosti prenamjene u bilo koju drugu namjenu dozvoljenu izvan građevinskog područja te bez mogućnosti gradnje pratećih sadržaja kao i pomoćnih sadržaja koji nisu primarno vezani isključivo uz palijativnu skrb.” Nije prihvaćen Plaže posebne namjene namijenjene su posebnim grupama korisnika te se mogu dati u koncesiju ili u posebnu upotrebu, ovisno o tome da li se djelatnosti na plaži obavljaju s ciljem stjecanja dobiti ili ne. Posebna upotreba plaže posebne namjene može se dati ustanovi javnog zdravstva za namjenu rehabilitacije osoba s invaliditetom, primjerice slijepih i slabovidnih osoba, paraplegičara i kvadrilpegičara. No ukoliko se radi o trgovačkom društvu koje rehabilitaciju obavlja s ciljem stjecanja dobiti isto može isključivo ishoditi koncesiju.
819 DUŠICA RADOJČIĆ GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Možemo! Pula, primjedba na članak 74.(5), dozvile na pomrskom dobru: "Iznimno, dozvola se može dati na zahtjev na rok do 20 dana za obavljanje privremene ili prigodne djelatnosti (kulturne, komercijalne, sportske priredbe, snimanje komercijalnog programa i sl.) uz mogućnost ograničenja opće upotrebe u smislu ograđivanja i naplate ulaska. " Nije predviđena zabrana više uzastopnih privremenih dozvola na pomorskom dobru, pa se može pretpostaviti da se takve dozvole mogu održavati i dozvole tražiti uzastopno, ograđujući plažu i naplačujući ulaznice. Za razliku od toga, u čl. 199. Narta kojim su regulirane djelatnosti na lučkom području uvedeo je ograničenje trajanja privremenih dozvoila: „Za održavanje kulturnih manifestacija, sajmova, ribarske večeri i sl. na dijelu lučkog područja lučka uprava može dati odobrenje na rok NE duži od jednog mjeseca u jednoj godini.” Nije prihvaćen Ova iznimka odnosi se na organizaciju koncerata na pomorskom dobru koji značajno doprinose promociji hrvatske obale u svijetu, ali omogućava i lokalnom stanovništvu da uživa u koncertima svjetski poznatih umjetnika čiji nastup lokalna samouprava ne bi mogla financirati.
820 DUŠICA RADOJČIĆ GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Možemo! Pula, primjedba na članak 11. (1): Tim se člankom definira pravo na ograničavanje ili IZNIMNO isključivanje opće upotrebe pomorskog dobra. Što čini iznimke, koje je opravdanje iznimki nigdje nije navedeno. Čl. 86. u suprotnosti su s tom odredbom jer je njime utvrđeno da (1) Davatelj koncesije dužan je u svim postupcima davanja koncesije za gospodarsko korištenje morske plaže, prilikom odlučivanja o stupnju ograničenja opće upotrebe, osigurati i štititi javni interes korištenja plaže. (2)Koncesija uređene plaže u turističkoj zoni neizgrađenog naselja mora se davati na način da najviše 70% kopnenog i 50% morskog dijela plaže koncesionar može koristiti za obavljanje gospodarske djelatnosti za koje mu je koncesija dana, a ostali dio plaže mora ostati dostupan svima za korištenje sukladno namjeni. (3) Koncesija uređene plaže u turističkoj zoni unutar izgrađenog naselja mora se davati na način da najviše 50% kopnenog i 30% morskog dijela plaže koncesionar može koristiti za obavljanje gospodarske djelatnosti za koje mu je koncesija dana, a ostali dio plaže mora ostati dostupan svima za korištenje sukladno namjeni. Člankom 86. zapravo se utvrđuje pravilo ograničavanja opće upotrebe pomorskog dobra, a nije isključeno da se taj članak može interpretirati kao mogućnost isključivanja opće upotrebe na utvrđenim postocima uređenih plaža na kojima se obavlja gospodarska djelatnost. Davanje mogućnosti ograničavanja ili isključivanja opće upotrebe pomorskog dobra je u nadležnosti lokalne samouprave koja donosi Plan upravljanja i izdaje koncesije do 20 godina, dok je na Vladi pravo da o tome odlučuje za koncesije dulje do 50 godina. Budući da se Zakon i donosi kako bi hoteli, kampovi i turistička naselja mogli do ekskluzivnog korištenja dijela obale (to se u praksi već događa i mimo zakona) , oni će u svojim zatjevima za koncesiju bez javnog natječaja tu mogućnost i iskoristiti, a postoji velika vjerojatnost da će JLS tim zahtjevima i udovoljavati. Nije prihvaćen Jedinica lokalne samouprave uvijek ima pravo isključiti sve plaže na svom području iz sustava koncesioniranja putem Plana upravljanja pomorskim dobrom koji donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.
821 DUŠICA RADOJČIĆ GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Možemo! Pula: primjedbe na članak 8. (5): "Ako je granicom pomorskog dobra obuhvaćen pojas kopna širi od šest metara računajući od crte srednjih viših visokih voda, osoba koja je u bazi zemljišnoknjižnih podataka upisana kao vlasnik nekretnine, a koja može dokazati valjani pravni temelj stjecanja prava vlasništva sukladno posebnom propisu, ima pravo na naknadu kao da je proveden postupak izvlaštenja, za onaj dio nekretnine koji se nalazi izvan pojasa od šest metara računajući od crte srednjih viših visokih voda. " Na predloženi se način eksulpiraju tijela koja su dopustila nezakoniti upis vlaništva na pomorskom dobru u postupku pretvorbe. Nezakonitu pretvorba je vršila sama država putem svog tijela – Hrvatskog fonda za privatizaciju jer u pretvorbi nisu smjele biti procijenjene nekretnine koje su opća ili javna dobra. Ovom se odredbom RH obavezuje isplaćivati naknade na temelju nevaljanih upisa vlasništva osobama, odnosno njihovim zakonskim nasljednicima. Prensoimo objavljeno mišljenje zamjenice Glavnog državnog odvjetnika RH, objavljeno na internetu: "Zatečeni upisi prava vlasništva na pomorskom dobru: Važno je upozoriti da ako postoji upis prava vlasništva na pomorskom dobru to ne znači da je takav upis valjan, niti da postoji obveza države i pravo formalno upisanog vlasnika na izvlaštenje odnosno isplatu naknade. Pri tom je nesporno da je upis valjan ako nekretnina nije bila pa je naknadno postala pomorsko dobro (klizanje zemljišta uz more, proširenje prema kopnu uslijed gradnje luke itd.). Do važećeg Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama nije bilo obveze upisa pomorskog dobra, nego se upis provodio kad je za to postojao interes i radi pravne sigurnosti. Ovo je razumljivo jer zakon definira što je pomorsko dobro, pa je odluka o utvrđivanju granice pomorskog dobra samo deklaratorne, a ne konstitutivne naravi - odluka utvrđuje koje nekretnine na određenom području su pomorsko dobro po samom zakonu. U praksi se kroz desetljeća pojavio ogroman broj nevaljanih upisa i to na nespornom pomorskom dobru (luke, plaže, morska obala). Nakon ukidanja režima društvenog vlasništva i pretvorbe, došlo je do masovne provedbe takvih upisa na nespornom pomorskom dobru, ne samo od strane trgovačkih društava nego i samih općina i gradova jer se pravo korištenja ili pravo na korištenje pretvaralo i upisivalo kao pravo vlasništva. Također, naročito unutar luka, osobito javnih (slično kao kod cesta) često nisu provedena rješenja o eksproprijaciji pa su zaostali upisi prava vlasništva (tako je bilo na nasipima i dr.). To se dogodilo uglavnom iz razloga jer ovaj status nije bio evidentiran u zemljišnoj knjizi, pa zemljišnoknjižni sudovi nisu znali da se stvarno radi o općem dobru." Primljeno na znanje Nitko ne može snositi posljedice nepravilnog rada tijela državne uprave.
822 DUŠICA RADOJČIĆ GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Možemo! Pula: primjedba na članak 6 (7): "6(7) "...primjene ekosustavnog pristupa pri planiranju prostora i upravljanju, uz održivi razvitak pomorskog dobra uz izbjegavanje nepotrebne koncentracije i nekontroliranog širenja gradnje na pomorskom dobru." Odredba je deklarativne naravi jer nema niti jedne mjere u cijleom tekstu Zakona kojom bi se ograničila ili pratila nepotrebna koncentracija i nekontrolirano širenje gradnje. Primljeno na znanje Kako i sam naziv članka 6. kaže, radi se o načelima planiranja, upravljanja i zaštite pomorskog dobra.
823 DUŠICA RADOJČIĆ GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Možemo! Pula: komentar na članak 7. kojim je propisano da pomorskim dobrom upravlja Vlada RH. Ustavom je propisano da „o očuvanju prirodnog i kulturnog bogatstva i korištenju njima odlučuje Hrvatski sabor ili narod neposredno, samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom“. Ustavom su more, morska obala i otoci proglšeni dobrima od posebnog interesa RH i nedvojbeno se radi o prirodnim bogatstvima. Dodjeljivanje koncesija na rok do 50 godina stvalja se u nadležnost Vlade, a prethodna suglasnost Sabora potrebna je samo za koncesije s rokom duljim od 50 godina. Držimo da je takva odredba neustavna. Primljeno na znanje Pomorskim dobrom upravlja i Vlada RH kao tijelo središnje izvršne vlasti, ali ponekad to u ime RH čine i jedinice lokalne i jedinice regionalne samouprave.
824 DUŠICA RADOJČIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA Možemo! Pula: U obrazloženju se navodi da je važećim Zakonom dozvoljeno koncesijska odobrenja davati na rok do pet godina, ali da su se ona u pravilu davala na rok od jedne godine pa nositelji koncesijskih odobrenja nisu znatnije ulagali u sredstva kojima su obavljali djelatnost. Stoga se predlaže rok izdavanja odobrenja (po novom dozvola) na rok od 4 godine., uz argument da se samo putem dužeg roka trajanja prava na obavljanje djelatnosti osigurat će se veća ulaganja u sredstva, budući da je vrijeme u kojem gospodarstvenim može amortizirati ulaganja duže. Novi prijedlog za obavezni rok od 4 godine za odobrenja/dozvole ne ispunjava opisano svrhu/obrazloženje. U Puli je trenutno na snazi 100-tinjak koncesijkih odobrenja koja se u pravilu izdaju u maksimalnom roku od 5 godina., što je godinu dana duže za amortizaciju od novog prijedloga da rok bude 4 godine. Osim toga, prijedlogom novog ZPDML-a ovlaštenici koncesijkih odobrenja / dozvola potjerani su s uređenih plaža i svoju djelatnost mogu obavljati samo na prirodnim plažama. Prihvaćen Prihvaćamo komentar, dozvole će se izdavati na rok od 5 godina.
825 DUŠICA RADOJČIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Možemo! Pula: Zbog brojnih primjedbi držimo da ZPDML nije moguće popraviti, već se moraju mijenjati neke njegove osnovne pretpostavke koje nisu u skladu s Ustavom (Hrvatski Sabor odlučuje o očuvanju prirodnih bogatstava) i Direktivom o dodjeli ugovora o koncesijama (neopravdanost koncesija od 50 i više godina). Prije svega, ovim se nacrtom prijedloga ZPDML poništava imanentno svojstvo pomorskog dobra općeg dobra, omogućavajući ne iznimke za ograničavanje i isključivanje pristupa javnosti nekim njegovim dijelovima, već se isključivaje i ograničavanje propisuje (70:30, 50:50% ograničenja na području koncesije) i uvodi kao pravilo. Tako čl. 6. važećeg ZPDML propisuje da "opća upotreba pomorskog dobra podrazumijeva da se svatko ima pravo služiti pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni.". Nacrt prijedloga novog ZPDML u čl. 3.(4), pak, dodaje odredbu da "svatko ima pravo, pod jednakim uvjetima, služiti se pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni, OSIM KAD JE OVIM ZAKONOM DRUGAČIJE PROPISANO". A popis iznimki je dugačak. Javni pristup pomorskom dobru potrebno je omogućiti u svim tipovima koncesija na pomorskom dobru. Lako je u nacrtu prijedloga ZPDML vidjeti utjecaj pojedinih interesnih skupina na oblikovanje zakona, kao što je jasna i intencija dugoročne privatizacije pomorskog dobra. Jer kako se drugačije može interpretirati mogućnost koncesioniranja obale na 50 i više godina nego kao svojevrsni oblik vlasništva. Čl. 55. (3) omogućeno je da Vlada RH daje koncesiju za gospodarsko korištenje pomorskog dobra od interesa i značaja za Republiku Hrvatsku i koncesije u zakonom zaštićenim dijelovima prirode proglašenim od strane Hrvatskoga sabora, na rok do 50 godina. Stavkom 4. istog članka omogućeno je i produljenje tog roka u slučaju "opravdanih gospodarskih interesa i koncesija koje obuhvaćaju i gradnju novih građevina uz ulaganja koja se ne mogu amortizirati u roku od 50 godina". Teško je ekonomski opravdati 50-godišnje i dulje koncesije koje ovaj zakon omogućava za izgradnju turističkih sadržaja. Takva se ulaganju u pravilu amortiziraju u kraćem roku pa je teško naći na turističku koncesiju u EU dulju od 40 godina. Tako duge koncesije predstavljaju i kršenje Direktive 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji , koja čl.18. navodi: "Za koncesije koje traju više od pet godina, najdulje trajanje koncesije neće prelaziti vrijeme u kojem se očekuje da bi koncesionar mogao nadoknaditi uložena sredstva za izvršenje radova ili pružanje usluga te ostvariti povrat uloženog kapitala uzimajući u obzir ulaganja potrebna za ostvarivanje posebnih ciljeva ugovora. Trajanje koncesije trebalo bi biti ograničeno kako bi se izbjeglo sprječavanje pristupa tržištu i ograničavanje tržišnog natjecanja. Osim toga, koncesije izuzetno dugog trajanja vjerojatno će rezultirati zatvaranjem pristupa tržištu čime se ugrožava slobodno kretanje usluga i sloboda poslovnog nastana. Međutim, takvo se trajanje može opravdati ako je neophodno da se koncesionaru omogući nadoknada ulaganja planiranih za izvršenje koncesije, kao i povrat uloženog kapitala. Sukladno tome, za koncesije koje traju dulje od pet godina trajanje bi trebalo ograničiti na razdoblje u kojem se očekuje da bi, u normalnim uvjetima rada, koncesionar mogao nadoknaditi ulaganja u izvođenje radova i usluga te ostvariti povrat uloženog kapitala." Nacrtom prijedloga ZPDML omogućene su i koncesije na zahtjev, bez javnog natječaja. Prema Direktivi 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji (čl. 51), "s obzirom na štetne učinke na tržišno natjecanje, dodjela koncesija bez prethodne objave obavijesti trebali bi se koristiti samo u vrlo iznimnim okolnostima. Te iznimke trebale bi biti ograničene na slučajeve u kojima je od početka jasno kako objava ne bi dalje potakla tržišno natjecanje zato što objektivno postoji samo jedan gospodarski subjekt koji može izvršiti koncesiju. Nemogućnost dodjele koncesije bilo kojem drugom gospodarskom subjektu ne bi trebao stvoriti sam javni naručitelj ili naručitelj s ciljem budućeg postupka dodjele." Ukoliko se prostornim planom utvrdi "funkcionalna cjelina" ugostiteljskih ili smještajnih objekata s plažom te se taakve "funkcionalne cjeline" potom uvrste u planove upravljanja, sasvim je izvjesno da će se za veliki dio priobalja onemogućiti tržišno natjecanje. U slučaju koncesija na zahtjev za uređene plaže hotela turističkih naselja i kampova, te za jednu ugostiteljsku i smještajnu jedinicu ili objekta za palijativnu skrb, u suprotnosti je s odredmana spomenute Direktive, koja zabranjuje dugotrajne koncesije koje utječu na ohraničavanje tržišnog natjecanja. U praksi već imamo pretjerano duge koncesije za banalne sadržaje , poput koncesije na 20 godina na 3 hektara mora i obale za ski-lift. Osim toga, s obzirom da koncesije na rok dulji od 20 godina nisu u nadležnosti regionalne odnosno lokalne samouprave, takvim se dugim koncesijima zapravo onemogućava pravo na samostalno odlučivanje o prostornom uređenju, koje po zakonu pripada lokalnoj samoupravi. Nije prihvaćen Pomorsko dobro opće je dobro, ali kao i do sada, zadržava se mogućnost ograničavanja ili čak isključenja opće upotrebe istoga. Naime, pomorsko dobro nije samo plaža, već i luke – otvorene za javni prometa ili posebne namjene, poput brodogradilišta, zatim uzgajalište i drugi dijelovi pomorskog dobra koji se gospodarski koriste, a sama priroda i svrha korištenja je takva da je nužno ograničiti njegovu opću upotrebu. U dijelu koji je posvećen morskim plažama – dio četvrti nalaze se odredbe koje se primjenjuju na plaže koja jednu od pojavnosti pomorskog dobra. Nema neusklađenosti odredaba ovog NPZ-a s odredbama Direktive o dodjeli ugovora o koncesiji.
826 DUŠICA RADOJČIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Možemo! Pula: Prva primjedba odnosi se na činjenicu da nije omogućeno komentiranje pojedinih članaka ZPDML, kao što je to slučaj s ostalim zakonima na savjetovanju, stoga zahtijevamo ponavljanje savjetovanja u kojem će ta opcija biti moguća. Hrvatska nije ispunila obavezu donošenja Direktive 2014/89/EU Eupskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja. Prema toj Direktivi prostorni planovi morskog područja morali su se donijeti najkasnije 31. ožujka 2021. Ti su prostorni planovi morali identificirati djelatnosti na moru i obali odnosno njihov najučinkovitiji budući razvoj. Države članice trebale bi Komisiji dostavljati kopije svojih prostornih planova morskog područja i sve ažurirane podatke kako bi joj omogućili praćenja provedbe ove Direktive. Prijedlog novog ZPDML omogućava iskorištavanje obale u turističke svrhe u daleko značajnijj mjeri od načina na koji je korištenje pomorskog dobra omogućeno sada (npr. obavezne koncesije za gospodarsko korištenje uređenih plaža s mogućnošću gradnje, dohranjivanja i nasipavanja). Prema članku 288. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, direktiva je obvezujuća u pogledu rezultata koji je potrebno postići. Budući da se u preambuli prijedloiga ZPDML uopće ne spominju obaveze koje proizlaze iz te Direktive, potrebno je najprije ocijeniti da li je ZPDML sukladan ciljevima Direktive o prostornom planiranju mora. Prihvaćen Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22). Navedena Direktiva nije u nadležnosti ovog Ministarstva.
827 Dubravka Zaninović Plavec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Sada bi nam još i plaže uzimali.. jao jao. U 97 godina ja ovakvo što nisam doživjela još. Primljeno na znanje Komentar ne sadrži konkretnu primjedbu.
828 DIVLJA LIGA VATERPOLO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA https://dulist.hr/igor-legaz-reagira-drskost-je-izradivaca-nacrta-zakona-kategorizirati-neke-plaze-kao-hotelske/801270/ Primljeno na znanje Članak je primljen na znanje.
829 DIVLJA LIGA VATERPOLO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Ovo je radna verzija amandmana: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE Sudionik savjetovanja: Udruga "Divlja liga vaterpolo" [OIB: 82634526850] Predmet savjetovanja: Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (nacrt prijedloga zakona) Izrađivač nacrta prijedloga zakona: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Načelne primjedbe: Primjedbe na pojedine odredbe: Članak 4. treba proširiti i razdijeliti u 2 stavka : (1) Ne postupa u dobroj vjeri i ne može se pozvati na zaštitu povjerenja u zemljišne knjige ili na katastarske podatke, onaj tko to čini u odnosu na nekretnine koje su po samom zakonu pomorsko dobro iz čl. 5. ovog Zakona. (2) Ne postupa u dobroj vjeri i ne može se pozvati na zaštitu povjerenja u zemljišne knjige ili na katastarske podatke, onaj tko to čini u odnosu na nekretnine koje su obuhvaćene odlukama iz st. 2. čl. 8. ili odlukama iz st. 3. čl. 8. ili evidencijskim podacima iz st. 4. čl. 8. ovog Zakona. U čl. 4. treba dodati st. (5), koji glasi: (5) Tko smatra da mu je posjed na morskoj plaži oduzet ili uznemiren, ovlašten je u roku od 30 dana od saznanja za događaj i za počinitelja (ali ne nakon proteka 12 mjeseci od događaja), pokrenuti isključivo upravni postupak, zahtijevajući pravnu zaštitu pred inspektoratom nadležnim za pomorsko dobro. Članak 8. treba poboljšati u 2. stavku: Odluka nadležnog suda ili tijela kojom se utvrđuje granica pomorskog dobra ili se identificiraju nekretnine koje jesu pomorsko dobro, ima deklaratorni karakter. U čl. 8. između st. 5. i st. 6. treba ubaciti 5.a stavak: Ako je neka građevina izgrađena nakon donošenja odluke iz st. 2. ili iz st. 3. ovog članka, osoba iz st. 5. ovog članka nema pravo na naknadu troškova gradnje. U stavku (1) članka 10. dodaje se 7. točka, koja glasi: 7. postavljanje nepomičnih ili pomičnih prepreka, koje sprečavaju, ometaju ili ograničuju pješačenje na obalnim stazama, putovima, skalama (stepenicama), prolazima ili drugim pristupima do mora. U članku 10. se dodaju stavci (3), (4) , (5) i (6) koji glase: (3) Udruga registrirana za zaštitu kolektivnih interesa građana u pravu na stalan, nesmetan i neograničen kopneni pristup morskoj obali i moru, aktivno je legitimirana podnijeti kolektivnu tužbu u parničnom postupku, protiv svakoga tko prekrši t. 5. ili t. 6. stavka (1) ovog članka. (4) Udruga iz st. (3) ovog članka, ovlaštena je pokrenuti ovršni postupak, na temelju ovršne isprave ishođene u parničnom postupku pokrenutom sukladno st. (3) ovog članka. (5) Udruga građana koja je registrirana za zaštitu kolektivnih interesa građana u pravu na sigurnost plivanja i kupanja u moru, kao i udruga građana iz st. (3) ovog članka, ima svojstvo stranke u upravnom postupku, koji je pokrenut protiv svakoga tko prekrši st. (1) ovog članka, uz uvjet da pismeno zatraži pravni položaj stranke. (6) Svakome je dopušteno ukloniti prepreku iz t. 7. st. (1) ovog članka, bez obzira od kojeg materijala je prepreka napravljena (metal, kamen, beton, drvo, plastika, staklo ili slično). Članak 62. se ima brisati. U stavku (1 ) članka 65. se imaju brisati t. 2. i t. 3. , a 4. točka ima ovako glasiti: 4. privremeno pontonsko privezište koje se nalazi u neposrednoj blizini određenog ugostiteljskog objekta na otoku, do kojeg opskrba nije moguća cestom, uz uvjet prethodne izgradnje javnog otočkog pristupnog puta (skala, staze) do tog ugostiteljskog objekta, ako je otok nastanjen. Brišu se članci: 66., 67., 68., 69., 70., 71., 72. i 73. Članak 74. st. (5), treba razdijeliti u dvije točke: (5) Iznimno, dozvola se može dodijeliti (dati) na zahtjev: 1. na rok do 7 dana za obavljanje privremene ili prigodne djelatnosti (kulturne, komercijalne, sportske priredbe, snimanje komercijalnog prigrama ili slično), 2. izvan kupališne sezone (nikako od 30. travnja do 1. studenog). Članak 74. stavak (6) treba ovako glasiti: Žalba izjavljena protiv odluke (rješenja) o davanju (dodjeli), poništenju ili ukidanju dozvole, suspenzivnog je karaktera, a o osnovanosti žalbe odlučuje predstavničko tijelo lokalne samouprave. U članak 79. se, kao stavak (5), prepisuje st. (2) iz članka 82. ovog Zakona. U članku 82. se brišu al. 2. st. (1) i st. (2). Briše se čl. 84. U čl. 86. se u st. (2) i u st. (3), brišu posljednjih 12 riječi, a iza riječi "dana" dolazi ".", umjesto ",". U čl. 86. se dodaju stavci (4) i (5) tako da glase: (4) Obalna područja iz st. (2) ili iz st. (3) ovog članka, ni na koji način se ne smiju ograditi (pregraditi), a svakome je dopušten stalan, nesmetan, neograničen i nenaplatan kopneni pristup pripadajućim nekretninama, uz korištenje sukladno namjeni. (5) Bezizniman uvjet za davanje koncesije za gospodarsko korištenje plažnih nekretnina je postojanje kopnenog javnog pristupnog puta (staze, skala). (6) Bezizniman uvjet za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na plažnoj nekretnini je postojanje kopnenog javnog pristupnog puta (staze, skala). (7) U slučaju da pristupni put iz st. (5) ili iz st. (6) djelomično prelazi preko nejavne nekretnine, uspostavit će se pravo služnosti pješačkog prolaza u korist jedinice lokalne samouprave. U članak 180. se između st. (2) i st. (3) dodaje st. 2.a , koji glasi: (2.a) Prilikom donošenja rješenja iz čl. 176. ili iz čl. 178. inspektor pomorskog dobra je vezan izvršnom (ovršnom) odlukom drugog inspektorata, nadležnog tijela ili suda. Nije prihvaćen Navedene primjedbe nije moguće usvojiti zbog njihove neuklopivosti u sustav trodiobe vlasti, neuklopivosti u pravni sustav (posebice sljedeće: zaštita posjeda osigurava se u izvanparničnom, a ne upravnom postupku, odredbe o suspenzivnom djelovanju žalbe nisu usklađene s odredbama kojima se uređuje upravni postupak te u predloženim odredbama postoji neusklađenost s odredbama kojima se uređuje provedba upravnog i inspekcijskog nadzora).
830 Dino Molnar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Što se tiče izmjene zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, nikakvo ograničavanje pristupa moru ni naplaćivanje ne dolazi u obzir ni u kakvom postotku niti na bilo koje vrijeme. Obalni pojas uz more i more su vlasništvo svih Hrvata i u najmanju ruku se mora održati referendum za tako važnu izmjenu zakona. Ovo je direktan napad na prava svih nas i pod hitno se takav pokušaj izmjene zakona mora poništiti i ispočetka napisati u skladu s Ustavom i stvarnim javnim mišljenjem. Pomorsko dobro mora ostati u javnom vlasništvu. Nikakva privatizacija javnog dobra, i apsolutno zaustaviti destrukciju pomorskog dobra koje traje već tri desetljeća! Prihvaćen Pomorsko dobro je opće dobro, izvan vlasničkog sustava. Odredbe koje reguliraju referendum uređene su u Zakonu o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave.
831 Dinka Pavelić Morska plaža hotela, kampa i turističkog naselja, Članak 84. BRISATI Članak 84. koji glasi: "(1)Morska plaža hotela, kampa i turističkog naselja je uređena morska plaža u turističkoj zoni, koja je s turističkim sadržajima izgrađenim izvan granice pomorskog dobra povezana u funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu. (2)Davatelj koncesije na temelju dokumenata prostornog uređenja utvrđuje funkcionalnu gospodarsku cjelinu iz stavka 1. ovog članka ovisno o kapacitetu, kategoriji i vrsti objekata s kojima plaža čini funkcionalnu cjelinu" NE POSTOJI PROSTORNO INFRASTRUKTURNA niti FUNKCIONALNA CJELINA TIRSISTIČKIH NASELJA il SADRŽAJA S PLAŽAMA OSOBITO NE TEMELJEM PROSTORNO PLANSKE DOKUMENTACIJE...zato i imamo POMORSKO DOBRO koje se izuzima iz T1, T2, i T3 namjena po svojoj biti kao OPĆE DOBRO U OPĆOJ UPOTREBI...Pomorsko dobro je presitno da bi se prikazivalo u mjerilima prostornih planova zasebno jer se podrazumjeva njegov pravni status kao OPĆEG DOBRA U OPĆOJ UPOTREBI . Ovaj pokušaj privatizacije i posvojenja pomorskog dobra i priključenja istoga turstičkim namjenama u zaleđu pomorskog dobra je besraman Primljeno na znanje Komentar ne sadrži konkretnu primjedbu, stoga nije moguće dati odgovor
832 Dinka Pavelić Javna morska plaža, Članak 83. Članak 83.stavak 1 BRISATI! "(1)Javna morska plaža je samostalna, uređena morska plaža, infrastrukturno opremljena, a služi većem broju ugostiteljsko - turističkih objekata i građana." obrazloženje: PLAŽA NE SLUŽU UGOSTITELJSKO TURISTIČKIM OBJEKTIMA NEGO LJUDIMA; GRAĐANIMA; GOSTIMA..eventualno ugostiteljsko turistički objekti mogu služiti GRAĐANIMA; LJUDIMA; GOSTIMA.... Nije prihvaćen Nesporno je da plaža koristi i ugostiteljsko - turističkim objektima, svima pod istim uvjetima
833 Dinka Pavelić Uređena morska plaža, Članak 82. Članak 82-sve PLAŽE SU JAVNE SUKLADNO OPĆOJ UPOTREBI OPĆEG DOBRA ..NE POSTOJE I NE MOGU POSTOJATI: morska plaža hotela, kampa i turističkog naselja; I ŠTO BI TO BILA -morska plaža za posebne namjene.??? VOJNA??? Prihvaćen Izmijenit će se naziv plaže
834 Dinka Pavelić UVODNE ODREDBE, Članak 2. u Članku 2, stavak 19 i 20 koji glase: 19. nasip je kopno nastalo nasipavanjem mora; 20. nasipavanje mora je svaka prirodna ili ljudska radnja kojom se proširuje kopno u more; ne odgovaraju istini jer NASIP JE NASTAO LJUDSKIM DJELOVANJEM pa je stoga nemoguće reći prirodni NASIP. molim prisati iz pojmovnika ili ga definiritati iskljuciovo kao proizvod ljudskog djelovanja. Utoliko regulacija istih potpada pod Zakon o gradnji i Zakon o prostornom uređenju Nije prihvaćen Nasip može biti i prirodna radnja; što ne znači da nasipavanje ne može biti i ljudska radnja.
835 Dinka Pavelić GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA u prijedlogu Zakona Članak 18 stavak 5 koji glasi: "Za građenje jednostavnih i drugih građevina i radove na pomorskom dobru, za koje nije potrebno ishoditi dozvole sukladno propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja, investitor je dužan prije započinjanja radova izraditi projektnu dokumentaciju." predlažem također brisati jer se podrazumjeva da se za čin građenja treba izraditi potrebnu dokumentaciju sukladno Zakonou o porstornom uređenju, Zakonu o gradnji ili Pravilniku o jednostavnim građevinama, koji je samo podpravilnik Zakona o gradnji. Nije moguće graditi van tog Zakona i Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama ne može biti izuzetak , osobito obzirom na zahtjevnost građenja na pomorskom dobru u smislu graditeljskih tehnika, sila koje more predstavlja te ekološke zahtjevnosti. Djelomično prihvaćen Ova odredba će se dopuniti na način da se potrebna dokumentacija treba dostaviti na znanje nadležnoj lučkoj kapetaniji, pri tome se ne misli na nikakvu dodatnu dokumentaciju već onu koju je investitor dužan izraditi sukladno propisu za građenje jednostavnih i drugih građevina i radova, npr. glavni projekt, tipski projekt i sl.
836 Dinka Pavelić GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA predlažem brisati stavak 2 u članku 18 prijedloga zakona : “Na dijelu pomorskog dobra danog u koncesiju nije dozvoljeno prostornim planovima promijeniti ili ograničiti namjena područja bez prethodne suglasnosti davatelja koncesije.” Obrazloženje: potpuno je ništavan, jer davatelj koncesije ne može uvjetovati prostorni plan i ne može biti ni iznad prostornog plana kao dugoročne projekcije budućeg razvoja nekog područja (države, županije, jedinice lokalne samouprave). Zadaća i smisao prostornog planiranja je da daje perspektive razvoja nekog područja u duljem razdoblju od roka trajanja nekog ugovornog/komericjalnog odnosa nad općim dobrom koje je po definiciji pomorsko dobro. Eufemizam je u ovom slučaju reći “davatelj koncesije”, jer davatelj koncesije je nekad županija, nekad JLS, ili bilo koje drugo javnopravno tijelo ili javna ustanova kojima je dana ovlast nad raspisivanjem natječaja za koncesiju. U svakom slučaju to je zakonski javnopravni ili javni sudionik u procesu izrade I donošenja plana, sukladno Zakonu o prostornom uređenju . Nije prihvaćen Sve koncesije na pomorskom dobru daju se u skladu s prostornim planovima. Ako se za vrijeme trajanja koncesijskog ugovorna izmjeni namjena prostora, koncesionaru je otežano ishođenje bilo kakvih dozvola iz područja prostornog uređenja i samim time provođenja zahvata rekonstrukcije zbog nepredviđenih okolnosti (rušenja gatova zbog nevremena, potresa i sl.). Stoga je namjera ovog NPZ da se davatelji koncesije na pomorskom dobru aktivno uključe u postupak donošenja planova radi osiguranja kontinuiteta djelatnosti za vrijeme trajanja koncesijskog ugovora. Suglasnost davatelja koncesije se daje samo kada se prostornim planom mijenja namjena prostora danog u koncesiju. Ukoliko se ne mijenja namjena prostora, neće biti potrebno ishoditi suglasnost, samim tim nema dodatne procedure.
837 Davor Slišković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA U uvodnom dijelu Nacrta Prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama navodi se slijedeće: „Kako bi se pomorsko dobro zaštitilo prvenstveno se trebaju odrediti granice pomorskog dobra i pomorsko dobro kao takvo upisati u bazu zemljišnonjižnih podataka. Pomorsko dobro postoji po samom Zakonu stoga je akt kojim se određuje pomorsko dobro deklaratornog karaktera. Donošenjem takvog akta, sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima pravo vlasništva prestaje po samom Zakonu, stoga izvlaštenje nekretnine koja je izvan prometa nije moguće, no vlasnicima tih nekretnina, koji mogu dokazati valjani pravni temelj stjecanja istoga pripada pravo na naknadu kao da je provedeno izvlaštenje.“ U prethodnoj verziji Nacrta Prijedloga ovoga zakona bio je predviđen članak 228. kojim se gornje načelno opredjeljenje operacionaliziralo na manje-više prihvatljiv način. Operacionalizacija gornje deklaracije ulijevala je određenu nadu svima kojima je privatna imovina silom zakona pretvorena u javno (pomorsko) dobro da će dobiti određeno obeštećenje za izgubljeno zemljište i objekte. Riječ je, naravno, o zemljištu koje nije bilo pomorsko dobro pa ni objekti izgrađeni na njemu sve do stupanja na snagu Pomorskog zaonika iz 1994. godine. Čak što više, nemali je broj slučajeva u kojima je takvo zemljište i objekti izgrađeni na njemu procijenjeno i uneseno u kapital u postupcima pretvorbe. U sadašnjem tekstu Nacrta Prijedloga Zakona, trud uložen u iščitavanje rezultirao je samo spoznajom da je prethodno uvršteni čl. 228 iščezao, a da drugih zakonskih odredbi kojima bi se regulirala prava i način obeštećenja bivših vlasnika zemljišta i objekata za provedeno „izvlaštenje“ naprosto nema. Naravno, pod obeštećenjem ne treba razumijevati isključivo isplate novčanih naknada, već isto tako odobravanje koncesije na određeni rok bez naplate koncesijske naknade ili uz njeno odgovarajuće umanjenje. Čini se da bi u smislu iznesenog aktualni Nacrt Prijedloga Zakona trebalo nadopuniti, pa makar i s izgubljenim člankom 228 iz prethodne verzije istoga. Primljeno na znanje Moguće je komentirati isključivo članke objavljene na ovom e - savjetovanju.
838 danijela lamot Načelo zadovoljavanja javnog interesa, Članak 86. Članak izmijeniti: " (1)Davatelj koncesije dužan je u svim postupcima davanja koncesije za gospodarsko korištenje morske plaže zabraniti ograničenja opće upotrebe, osigurati i štititi javni interes korištenja plaže. (2)Koncesija uređene plaže u turističkoj zoni neizgrađenog naselja mora se davati na način da najviše 30% kopnenog dijela plaže koncesionar može koristiti za obavljanje gospodarske djelatnosti za koje mu je koncesija dana. Kopneni i morski dio plaže mora ostati dostupan svima za korištenje sukladno namjeni. (3)Koncesija uređene plaže u turističkoj zoni unutar izgrađenog naselja mora se davati na način da najviše 25% kopnenog i dijela plaže koncesionar može koristiti za obavljanje gospodarske djelatnosti za koje mu je koncesija dana. Kopneni i morski dio plaže mora ostati dostupan svima za korištenje sukladno namjeni." Ograničenje opće uporabe mora biti IZNIMKA. Prihvaćen Zakon ne dopušta ograđivanje plaže. Cijela plaža je dostupna svima, a postoci govore o obuhvatu plaže na kojem koncesionar može obavljati gospodarske djelatnosti temeljem koncesije.
839 danijela lamot Uređena morska plaža, Članak 82. Članke 82-85 brisati! Pomorsko dobro je opće dobro te je daljnja podjela na javne plaže i morske plaže hotela, kampa i turističkog naselja u potpunosti neprihvatljiva te tražim brisanje ovakve podjele. Također je nedopustivo spajanje plaža s hotelima, kampovima, turističkim naseljima u "funkcionalnu cjelinu". Djelomično prihvaćen Izmijenit će se naziv plaže. NPZ uvodi razlikovanje između prirodnih i uređenih plaža kako uredio način upravljanja istima. Definicije su isključivo u smislu ovog NPZ-a
840 DAMIR VIŠIĆ GLAVA V., LUKA POSEBNE NAMJENE Vezano za Sportska luka, članak 148. Jednostavno je nevjerojatno kako je i ovdje privatni interes opet nadvladao nad javnim dobrom. S jedne strane imamo sport koji je prema Zakonu o sportu, članak 1. stavak (2), definiran kao “djelatnost od posebnog interesa za RH“, a s druge marine koje su, izuzevši ACI-a, sve u privatnom vlasništvu i sve više ih prelazi u vlasništvo stranaca ili poduzeća čiji su vlasnici stranci. Jedna od premisa kod donošenja ovog zakona bila je uvesti red i sačuvati sva dosadašnja pozitivna iskustva pa je prvotni prijedlog bio da se u sportskim lukama može obavljati i gospodarska djelatnost, ali pod uvjetom da je sva tako uprihodovana sredstva moraju utrošiti u sport i lučku infrastrukturu. Odličan primjer je JK Mornar iz Splita koji je do sada i prema svim pozitivnim zakonskim propisima već niz decenija, pa i znatno prije gradnje prvih marina , dio luke koristio za komercijalne nautičke vezove. Sva tako uprihodovana sredstva trošila su se isključivo i samo za razvoj sporta. Financiranje tim prihodima rezultitalo je velikim brojem medalja na europskim i svjetskim prvenstvima, pa i napokon prve olimpijskom medalje u jedrenju za RH. Ovi sportaši čestim penjanjem na brojna pobjednička postolja širom svijeta, podizanjem zastave RH i sviranjem „Lijepe naše“, svakako doprinose promociji RH i „djelatnosti od posebnog interesa za RH“. Raniji prijedlozi zakona išli su u tom smjeru i tražio se način kako to definirati, međutim, u međuvremenu su izbačeni. Točnije, ostavljena je mogućnost obavljanja gospodarske djelatnosti, ali ne i korištenja komercijalnih nautičkih vezova, a koji su ovakvim sportskim klubovima vrlo značajan izvor prihoda. Izuzevši interes marina, nije jasno u čemu je razlika najma komercijalnog nautičkog veza, plovilima registriranim za gospodarske djelatnosti, u odnosu na sve druge gospodarske djelatnosti. Premda je pri predstavljanju prijedloga ovog Zakona naglašeno kako on ne privilegira i ne podilazi niti jednoj interesnoj skupini, ovaj članak čini upravo to, na štetu sporta podilazi interesu marina. U više navrata je i naglašavano kako se Zakon donosi ne samo za danas, već i za našu djecu. Ovakvim prijedlogom upravo naša djeca prva snose posljedice i prve su žrtve ovakvog prijedloga. Sve troškove vrhunskih sportaša velikim dijelom podmiruje HOO, a manjim dijelom klubovi. Međutim, ovakvim prijedlogom zakona taj nedostatak velikog dijela sredstava odrazit će se na razvoju onih najmlađih, u koje treba ulagati i od kojih tek treba stvoriti vrhunske sportaše. Kome je to u interesu? Kakav je pogled Vlade prema odnosu sporta i turizma jasno govori činjenica da je te dvije djelatnosti objedinila u jedno ministarstvo, Ministarstvo sporta i turizma. Svima je jasno na koji način i koliko sport doprinosi turizmu, a ovakvim prijedlogom i kroz spomenuti primjer jasno je da će turizam oduzimati od sporta i to, ponavljam, upravo od onih najmlađih. Nikako mi ne može biti jasno da netko ovakav prijedlog želi podvaliti ministru, dakle i Vladi, a na kraju i svim saborskim zastupnicima, bez obzira iz koje su stranke, Zakon po kojem će se zakinuti netko tko svojim ostvarenim rezultatima doprinosi „djelatnosti od posebnog interesa za RH“, promovira državu i doprinosi podizanju zastave i sviranju himne RH u korist privatnog interesa, sve više stranog kojem su bliže neke druge zastave i neke druge himne. Slijedom svega navedenog, a kako bi se sačuvao stalan, siguran i značajan izvor prihoda sportu, predlažem da se vrati prvotni prijedlog ovog članka, a koji glasi: SPORTSKA LUKA (1) Sportska luka je luka namijenjena pristajanju, čuvanju i održavanju plovila te objekata i opreme za sport i rekreaciju. (2) Upravljanje sportskom lukom daje se pravnim osobama u sustavu sporta, neovisno o njihovom organizacijskom obliku, koji se bave sportovima na ili u moru i koji imaju aktivne natjecatelje u najmanje tri uzrasne kategorije. (3) Koncesionar ili ugovaratelj o posebnoj upotrebi pomorskog dobra za dio sportske luke može zatražiti odobrenje za obavljanje gospodarske djelatnosti. Dio sportske luke u kojem se obavlja gospodarska, komercijalna djelatnost dužan je označiti na geodetskoj podlozi izrađenoj u mjerilu 1:200. Na komercijalnom dijelu primjenjuju se sve odredbe ovog Zakona u kojima su takvi dijelovi luke uređeni u sustavu javnih luka. Koncesionar ili ugovaratelj o posebnoj upotrebi pomorskog dobra je dužan voditi odvojene poslovne knjige u odnosu na sportski dio luke od preostalog dijela luke. (4) Koncesionar ili ugovaratelj o posebnoj upotrebi pomorskog dobra koji je dobio odobrenje iz stavka (3) ovog članka dužan je sav ostvareni prihod namjenski koristiti za razvoj sporta i održavanje i unapređenje lučke infrastrukture. Primljeno na znanje Nejasno je iz komentara o kakvim se gospodarskim i komercijslnim djelatnostima radi, pa nije moguće dati odgovor.
841 Damir Dominović GLAVA IV., LUKE ŽUPANIJSKOG I LOKALNOG ZNAČAJA Članak 132. Stavak 1. dodati točku 6.- sportskim udrugama za gospodarsko korištenje sportskog dijela luke za plovila koja su u vlasništvu sportske udruge i članova sportske udruge. Plovila moraju biti hrvatske državne pripadnosti i upisana za osobne potrebe. Obrazloženje: Dodavanjem navedene točke bi se omogučilo financiranje i opstanak sportskih klubova koji djeluju unutar navedenih luka jer prenamjenom luke ostaju bez imovine i mogučnosti financiranja sportskih aktivnosti. Članak:133. Dopuniti stavak 2. tako da glasi: "Pri određivanju namjene pojedinog dijela luke županijskog i lokalnog značaja osigurava se prvenstveno operativni dio luke, prikladan za potrebe linijskog obalnog pomorskog prometa, a potom komunalni, SPORTSKI i ribarski dio luke čime se zadovoljava javna funkcija luke. U lukama kojesu izgubile status luke posebne namjene (sportska luka), ostvaruje se pravo prvenstva u određivanju sportskog dijela luke i nesmetano korištenje infrastrukture nužne za održavanje sportskih aktivnosti." Obrazloženje: Prenamjenom luke sportski klubovi ostaju bez imovine vezane uz pomorsko dobro a time i bez prihoda i osnovnog prostora za njihovo djelovanje. Izostavljanje sporta prilikom definiranja ostvarivanja javne funkcije luke, jasno je da zakonodavac ostavlja mogučnost brisanja sporta iz navedenih luka kao prevrijednog prostora da bi se njime koristili sportaši i to pretežno djeca. Članak 138. Dodati stavak 2. i 3. koji glase: 2. Ukoliko udruga kojase bavi sportovima na ili u moru ima aktivne natjecatelja, nadležna lučka uprava dužna je dio ostvarenog prihoda namjenski koristiti za razvoj sporta. 3. Sportska udruga, koja djeluje unutar luke otvorene za javni promet, može uz naknadu obavljati dio poslova koji se odnose na sportski dio luke u ime i za račun lučke uprave. Tako ostvareni prihod u cjelosti je dužna namjenski koristiti za razvoj sporta. Obrazloženje: Budući jedrenje nije samoodrživo ovakvom dopunom navedenog članka omogućava se prihod nužan za opstanak jedrenja u lukama otvorenim za javni promet. Nije prihvaćen Sportski dio luke otvorene za javni promet ne može se dati u koncesiju budući da isti zadovoljava javni interes da sva sportska društva mogu koristiti sportski dio luke pod istim uvjetima.
842 Damir Dominović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Sportovi poput jedrenja su nedjeljivi od pomorskog dobra i moraju imati poseban status u ovom zakonu. Hrvatska kao pomorska zemlja sa stoljetnom pomorskom tradicijom mora omogućiti pristup i zaštitu pomorskog dobra kroz obrazovanje i usvajanje pomorskih vještina, posebno kroz sportske klubove s educiranim kadrovima i neprocjenjivim pomorskim iskustvom i vještinama. Usvajanje ovakvog prijedloga zakona bez reguliranja statusa i obaveza upravitelja ili koncesionara prema sportskim klubovima koji djeluju u okviru tih luka zapravo je fingiranje brige o sportu i predstavlja način oslobađanja prostora koji je, očito, prevrijedan za sport i djecu. Jedrenje nije i nikada neće biti masovni sport, zbog same prirode sporta sa nizom ograničavajućih faktora, nije samoodrživ i ne može se financirati iz članarina. Cijena opreme i održavanje hladnog pogona je tolika, da je bez oslanjanja na prihod iz luka, budućnost hrvatskog jedrenja osuđena na privatne projekte i brisanje jedriličarske baze koju predstavljaju djeca od 7 do 14 godina. Uspješni jedriličarski klubovi su, mahom, oni koji su infrastrukturu nasljedili ili izgradili u prošlim vremenima i koji upravljaju lukama. Prenamjenom luka ti klubovi ostaju bez imovine vezane za pomorsko dobro, bez prihoda i osuđeni su na gašenje. Iluzija da jedrenje može opstati bez prihoda iz luka ukazuje na nepoznavanje problema a u nekim slučajevima i na lošu namjeru. Intervencijom u zakon i predloženim izmjenama omogućava se samo dijelom reguliranje postojećeg stanja a možda i jedrenje u manjim sredinama na našim otocima. Prijedlog izmjena zakona je boldiran. Članak 132. (1) Lučka uprava iznimno daje koncesiju na lučkom području na rok do 20 godina u postupku propisanom ovim Zakonom za: 1. prihvat i predaju svih vrsta otpada s pomorskih objekata; 2. opskrbu plovnih objekata gorivom; 3. za izgradnju i gospodarsko korištenje nove infrastrukture; 4. za servisne djelatnosti za plovne objekte; 5. pomoćne lučke djelatnosti iz članka 112. stavka 3. točke 2., koje zahtijevaju gradnju i/ili korištenje novih objekata lučke podgradnje i nadgradnje. 6. sportskim udrugama za gospodarsko korištenje sportskog dijela luke za plovila koja su u vlasništvu sportskih udruga i članova sportske udruge. Plovila moraju biti hrvatske državne pripadnosti i upisane za osobne potrebe. (2) Lučka uprava će brodarima koji obavljaju linijski obalni putnički pomorski promet na zahtjev dodijeliti koncesiju za postavljanje i/ili gospodarsko korištenje objekata za prodaju karata, u postupku propisanom člankom 65. ovog Zakona (3) Odlukom o koncesiji lučka uprava dužna je propisati najviše iznose lučkih tarifa koju je koncesionar ovlašten naplaćivati za usluge pružene na koncesioniranom lučkom području te predvidjeti način i rokove izmjene tarifa lučkih naknada (4) Odobrenje za obavljanje pomoćnih lučkih djelatnosti i privremeno gospodarsko korištenje dijela luke otvorene za javni promet daje odlukom Upravno vijeće na zahtjev. (5) Odobrenje se daje na rok do 10 godina (6) Na temelju odluke iz stavka 4. ovog članka zaključuje se ugovor o odobrenju kojim se detaljno uređuju uvjeti obavljanja djelatnosti, visina i način plaćanja naknade za odobrenje, jamstva za dobro izvršenje ugovora o odobrenju, te druga prava i obveze lučke uprave i ovlaštenika odobrenja. (7) Protiv ove odluke o odobrenju može se izjaviti žalba upravnom odjelu. Članak 133. (1) Lučko područje luke županijskog i lokalnog značaja obuhvaća područje koje se dijeli na operativni dio luke, komunalni dio luke, ribarski dio luke (Ribarska luka), nautički dio luke, sidrište luke, sportski dio luke, dio luke za opskrbu gorivom i servisni dio. (2) Pri određivanju namjene pojedinog dijela luke županijskog i lokalnog značaja osigurava se prvenstveno operativni dio luke, prikladan za potrebe linijskog obalnog pomorskog prometa, a potom komunalni, sportski i ribarski dio luke čime se zadovoljava javna funkcija luke. U sportskim lukama koje su izgubile status luke posebne namjene (sportska luka), ostvaruje se pravo prvenstva u određivanju sportskog dijela luke. (3) Namjena ostalog područja luke određuje se sukladno mogućnostima i potrebama gravitirajućih plovila. (4) Grafički prikaz s namjenom pojedinog dijela luke mora biti javno objavljen i dostupan korisnicima luke. Članak 138. (1) Sportski dio luke je dio luke namijenjen za vez, dizanje i spuštanje brodica, te ostalih plovila za sportska natjecanja, a koja su u vlasništvu sportskih udruga i članova sportske udruge, te korištenje suprastrukture za pohranjivanje tih plovila i opreme za sport. (2) Ukoliko udruga koja se bavi sportovima na ili u moru ima aktivne natjecatelje u najmanje tri uzrasne kategorije, nadležna lučka uprava dužna je dio ostvarenog prihoda namjenski koristiti za razvoj sporta. (3) Sportska udruga može uz naknadu obavljatio dio poslova koji se odnose na sportski dio luke u ime i za račun nadležne lučke uprave. Tako ostvareni prihod u cijelosti je dužna namjenski koristiti za razvoj sporta. Nije prihvaćen Poticanje sportskih djelatnosti nije predmet ovog propisa.
843 Dalka Zanki NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Tražimo omogućavanje komentiranja svakog članka Prijedloga Zakona posebno i produljenje krajnjeg roka e-savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM s mogućnošću komentiranja svakog članka. Nije prihvaćen Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
844 DALIBOR CAREVIĆ GLAVA III., LUKE OTVORENE ZA JAVNI PROMET OD OSOBITOG (MEĐUNARODNOG) GOSPODARSKOG INTERESA ZA REPUBLIKU HRVATSKU Kao dio znanstvene grupe koja se bavi problemima balastnih voda u okviru projekta ProtectAS, ovdje ističem problematiku balastnih voda kao vrlo ugrožavajućeg fenomena za ribarstvo i turizam u Hrvatskoj. Postoji primjer devastacije fonda plave ribe Crnog mora zbog negativnog utjecaja rebraša „uvezenog“ balastnom vodom. Zbog toga je vrlo važno uključiti termin „balastne vode“ u Nacrt ZPDML. Predlažem da to bude na način da se stavi u članak 96., stavak 1., sljedeća formulacija: (1) Lučka uprava obavlja sljedeće poslove: "9. osigurava upravljanje i nadzor balastnim vodama i talozima sukladno propisu kojim se uređuju balastne vode" Moguća je i neka druga formulacija, bitno je da se u ovako važnom zakonu pojavi termin „balastne vode“, čime se na neki način obvezuje provoditelje zakona da obrate pažnju na tu problematiku. U ovom slučaju lučku upravu. Upravljanje balastnim vodama se regulira u: 1. PRAVILNIKU O UPRAVLJANJU I NADZORU BALASTNIH VODA, gdje se spominje uloga lučke uprave i 2. ODLUCI O PROGLAŠENJU ZAKONA O POTVRĐIVANJU MEĐUNARODNE KONVENCIJE O NADZORU I UPRAVLJANJU BRODSKIM BALASTNIM VODAMA I TALOZIMA IZ 2004. GODINE Nije prihvaćen Pitanje balasnih voda uređuje se Pomorskim zakonikom.
845 Čedna Zrilić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Poštovani, Moja obitelj, već dva desetljeća, čeka izmjene postojećeg zakona sa nadom da se riješi pravni status stanovanja, življenja i rada u našoj obiteljskoj kući. Objekt je legalno izgrađen, skoro jedno stoljeće. Kako nam je do sada objašnjavano, novi zakon bi trebao ispraviti dosadašnje nelogićnosti postojećeg zakona . Naša obiteljska kuća je slijedom primjene sadašnjeg zakona, nedavno upisana u pomorsko dobro, unatoč činjenici da se radi o stambeno poslovnom objektu, legalno izgarđenom trudom i mukom moje obitelji 1932 godine. Kao i danas četiri generacije je radilo i živjelo u kući kroz vrijeme četiri različite države sa različitim zakonskim propisima. Prema mojem laićkom shvačanju, predloženi zakon kao i dosadašnji, ne prepoznaje, ne uvažava, činjenicu poštenog života moje obitelji odnosno predaka, prije dana donošenja zakona na snazi. Naša obiteljska kuća, legalno napravljena poštenim radom i mukom mojih predaka, stupanjem na snagu sadašnjeg zakona stavljena je na otvoreno tržište najma po principu tko ponudi veći iznos. Teško da moja obitelj može konkurirati krupnom globalnom kapitalu, koji iz dana u dan vrši pritisak na našu obalu. Prethodni prijedlozi izmjena sadašnjeg zakona su predlagali da se postojeće zgrade stambene ili stambeno poslovne namjene, legalno izgradjene do 15. veljače 1968. ne upisuju u pomorsko dobro odnosno da se izdvoje. Također, sadašnji zakon prepoznaje Koncesiju za posebnu upotrebu stanovanja, koju mi nismo uspjeli dobiti, uz objašnjenje razloga da odredba nije zaživjela u praksi? . Takvih ili sličnih odredbi, kojim bi se regulirao status stanovanja nema u ovom prijedlogu zakona. Danas 21. stoljeće se primjenom sadašnjeg zakona grade se apartmanski objekti za prodaju na postojećoj plaži cik uz more dok se istim zakonom naša obiteljska kuća legano izgrađena ,1932 god. stavlja u sustav pomorskog dobra. To nije logično, normalno, moralno i pravedno. Takve stvari se nisu događale za života naših predaka, koji su znali živjeti sa morem, od mora i za more. Ostavili su nam sačuvanu obalu kojoj se cijeli svijet divi. I danas postoje ljudi koji žive sa morem, jer su tako odgojeni, drže do tradicije svojih predaka. U moru vide više od kupanja, suncanja I gradnje apartmana prvi red do mora. Kažemo da su Temelji na kojima je nastala Hrvatska drzava: tradicija, kultura, identitet, naša vjera i u konačnici obitelj, kao nukleus hrvatskog društva. Molim predlagatelje ovog zakona da uvaži povijesne činjenice i ispravi ove nelogičnosti za budučnost naše dijece i očuvanja tradicije ove zemlje u kojoj se oduvijek živilo na moru, od mora i za more... S poštovanjem, Čedna Zrilić rođ. Filipi Djelomično prihvaćen Predmetnim Zakonom određuju se pojam i pravni status pomorskog dobra, zaštita pomorskog dobra, određivanje njegovih granica, evidencija i upis pomorskog dobra u katastru i zemljišnoj knjizi, imovinskopravna pitanja, upravljanje, upotreba pomorskog dobra, koncesije za gospodarsko korištenje pomorskog dobra, morske plaže, sidrišta i privezišta, pojam i razvrstaj morskih luka, lučko područje, lučke djelatnosti, luke otvorene za javni promet i osnivanje lučkih uprava, luke posebne namjene te nadzor nad provedbom ovog Zakona. Za rješavanje pojedinačnih pitanja upućujemo Vas da se obratite nadležnom sudbenom tijelu.
846 Čedna Zrilić GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Ako je na nekretnini koja je pomorsko dobro do dana stupanja na snagu ovog Zakona izgrađena zgrada stambene ili stambeno poslovne namjene do 15. veljače 1968. ili je od tog nadnevka pa do 21. lipnja 2011. takva zgrada zakonito izgrađena, vlasnik ili suvlasnici zgrade odnosno upravitelj zgrade određen od vlasnika posebnih dijelova zgrade dužni su u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona pokrenuti postupak pri Ministarstvu radi izdvajanja iz pomorskog dobra dijela zemljišta na kojem je zgrada izgrađena i koje je nužno za redovnu uporabu zgrade. Djelomično prihvaćen Razmotrit će se primjedba s predstavnicima nadležnog državnog tijela za poslove pravosuđa i uprave.
847 Bruno Škrapić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Što se tiče izmjene zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, nikakvo ograničavanje pristupa moru ni naplaćivanje ne dolazi u obzir ni u kakvom postotku niti na bilo koje vrijeme. Obalni pojas uz more i more su vlasništvo svih Hrvata i u najmanju ruku se mora održati referendum za tako važnu izmjenu zakona. Ovo je direktan napad na prava svih nas i pod hitno se takav pokušaj izmjene zakona mora poništiti i ispočetka napisati u skladu s Ustavom i stvarnim javnim mišljenjem. Veliki postotak ljudi u Hrvatskoj živi od turizma što znači da bi tokom godina s ovakvim nedefiniranim zakonom deseci tisuća ljudi mogli ostati bez kruha jer će gosti radije uzeti smještaj u novoizgrađenom hotelu uz more s privatnom plažom. Primljeno na znanje Predmetni Zakon donosi se u redovitoj zakonodavnoj proceduri, kako je i određeno u Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2022. godinu. Zakon o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave regulira materiju provedbe referenduma u Republici Hrvatskoj.
848 Brodsko ekološko društvo-BED NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Smatramo da bi u Zakonu trebalo nedvosmisleno zabraniti isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra, ne želimo imati privatne hotelske i ugostiteljske plaže, ne želimo da se radi turističkih sadržaja omogućava nasipavanje, gradnja i isključivanje javnosti iz korištenja niti jednog dijela plaže! Novi Zakon omogućit će da se uređene plaže daju u koncesiju na zahtjev koncesionara, ako plaža čini funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu s jednom ugostiteljskom i smještajnom jedinicom u građevinskom području ugostiteljsko turističke namjene izvan naselja. K tome, koncesionar će moći na 70 posto plaže isključiti javnost. Novim prijedlogom Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama nasipavanje i dohrana napokon se zakonski reguliraju. Ipak, nedovoljno. Odredbe su sklone različitom tumačenju, a nasipavanje koje je zakonom nedopušteno, ipak se dozvoljava u mnogim različitim oblicima i bez dovoljno precizne regulacije i nadzora. Tražimo da se izričito zabrani nasipavanje materijalom s primjesama zemlje, da Zakon da prednost projektiranju plaža koje ne zahtijevaju kontinuirane dohrane,da se nasipavanje tretira kao iznimno dopuštena radnja kada je nužno potrebno! Djelomično prihvaćen Zakon ne dozvoljava ograđivanje plaža. Cijela plaža mora biti dostupna svima, a ograničeni dio iste koncesionar smije gospodarski koristiti. Da, nasipavanje je dozvoljeno isključivo neonečišćenim geološkim materijalom, a koji se utvrđuje lokacijskom dozvolom.
849 branka urlić Načelo zadovoljavanja javnog interesa, Članak 86. Članak 86. - ograničenje opće upotrebe plaže u koncesiji St. 1 - Zadovoljavanje javnog interesa korištenja plaže će biti ostvareno tek onda ako NEMA ISKLJUČENJA opće upotrebe. Budući su koncesije za plaže iznimka, to su još pogubniji navedeni procenti i omjeri. St.2. - u "neizgrađenom" naselju, definicija koja ne odgovara najčešće stanju na teren, predviđa se isključenje opće upotrebe od 70% kopno i 50% morske površine. St.3. - u izgrađenom naselju predviđa se isključenje opće upotrebe od 50% kopno i 30% morske površine. Predlažem brisati procente i omjere ograničenja i isključenja, onemogućiti ograđivanje ili drugo otežavanje pristupa dijelu pomorskog dobra -plaže sa ili bez naplate . Prihvaćen Zakon ne dopušta ograđivanje plaže. Cijela plaža je dostupna svima, a postoci govore o obuhvatu plaže na kojem koncesionar može obavljati gospodarske djelatnosti temeljem koncesije.
850 branka urlić Morska plaža za posebne namjene , Članak 85. Članak 85. - plaža za posebne namjene, treba brisati. Odredba je nedefinirana i baš zbog toga pruža ogromne mogućnosti za manipulaciju i zloupotrebu. Pod nju se može utrpati svašta. Plus daje se na temelju koncesije i omogućava isključenje opće upotrebe i javnosti. Plaže za ELITU? Brisati. Nije prihvaćen plaže posebne namjene namijenjene su posebnim grupama korisnika te se mogu dati u koncesiju ili u posebnu upotrebu, ovisno o tome da li se djelatnosti na plaži obavljaju s ciljem stjecanja dobiti ili ne. Posebna upotreba plaže posebne namjene može se dati ustanovi javnog zdravstva za namjenu rehabilitacije osoba s invaliditetom, primjerice slijepih i slabovidnih osoba, paraplegičara i kvadrilpegičara. No ukoliko se radi o trgovačkom društvu koje rehabilitaciju obavlja s ciljem stjecanja dobiti isto može isključivo ishoditi koncesiju.
851 branka urlić Morska plaža hotela, kampa i turističkog naselja, Članak 84. Čl.84. - Brisati. Plaže, pomorsko dobro, su opće dobro. Ovom klasifikacijom daju se bespravno u vlasništvo hotelu, kampu, turističkom naselju. Na temelju proizvoljne odluke da predstavljaju funkcionalnu......i prostornu cjelinu!!! Isključuje se i ograničava javna upotreba. Plaže su tu oduvijek, a ovi subjekti/objekti od jučer i tu su zbog koristi od plaže, a ne plaža zbog njih. Svaki čovjek koji stupi na plažu je u funkcionalno prostornoj cjelini s plažom. Kako plaža ne može biti ni Matina ni Antina, tako ne može biti ni hotelska, ni plaža autokampa, niti plaža turističkog naselja. Svi imaju jednako pravo. Stoga sve odredbe koje isključuju javnost iz korištenja plaže temeljem iskonstruiranog termina funkcionalno-infrastruktorno-prostorne cjeline trebaju se brisat. Prihvaćen Izmijenit će se naziv plaže
852 branka urlić GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 65. st.1.toč.2 i 3. . - zahtjev za ishođenjem koncesije može se podnijeti između ostalog za plažu i/ili privezište koje po svom položaju čini funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu s jednom ugostiteljskom i smještajnom jedinicom u građevinskom području ugostiteljsko turističke namjene izvan naselja, te za plažu koja po svom položaju čini funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu sa samo jednom ustanovom iz područja javnog zdravstva. Plaža ne može činiti funkcionalnu cjelinu s ugostiteljskim objektom, smještajnom jedinicom ili zdravstvenom ustanovom. Plaža i obala su nastale puno prije ugostiteljsko smještajnih jedinica uz more. Nije jasno zašto na takvoj plaži treba koncesija. Korisnici ugostiteljskog ili smještajnog objekta mogu plažu koristiti na isti način kao i ostala javnost. Stoga točku 2. i 3. stavka 1. članka 65. BRISATI Nije prihvaćen NPZ omogućuje davanje koncesije na zahtjev vodeći računa da se time ne narušava tržišno natjecanje, a kao uvjet za dobivanje koncesije bez provođenja javnog prikupljanja ponuda propisuje da naknada za koncesiju ne može biti niža od dvostruke naknade postignute na natječaju za takav, odnosno sličan predmet koncesije u godini koja prethodi godini podnošenja zahtjeva. Navedeno je u skladu sa krovnim Zakonom o koncesijama koji omogućuje davanje koncesije na zahtjev u slučajevima kada postojeća i/ili planirana gospodarska aktivnost gospodarskog subjekta na određenoj lokaciji čini s predmetom koncesije za koju se zahtjev podnosi neodvojivu tehnološku ili funkcionalnu cjelinu
853 branka urlić GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 74. stavak 5. - brisati odredbu o dozvoli za obavljanje privremene ili prigodne djelatnosti uz mogućnost OGRAĐIVANJA I NAPLATE ulaska. Ne može se isključiti javnost od korištenja općeg dobra zbog interesa pojedinca, grupe, pravne osobe itd. Izdavanje privremenih dozvola od 20 dana, omogućeno ovakvom šturom odredbom Zakona, pruža mogućnost kontinuiranog prisvajanja pomorskog dobra, konkretno plaža, 20 dana x N, što se može produžiti na trajanje cijele kupališne sezone. Nije prihvaćen Ova iznimka odnosi se na organizaciju koncerata na pomorskom dobru koji značajno doprinose promociji hrvatske obale u svijetu, ali omogućava i lokalnom stanovništvu da uživa u koncertima svjetski poznatih umjetnika čiji nastup lokalna samouprava ne bi mogla financirati.
854 branka urlić GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 52. st.1.toč.8. - koncesija na morsku plažu Budući da nema opravdanog razloga da se davanje koncesije na morsku plažu uvede kao pravilo, to se može predvidjeti samo u IZNIMNIM slučajevima, te zbog toga treba ispuniti uvjet dokaza opravdanosti davanja koncesije na morsku plažu Studijom o opravdanosti davanja koncesije iz koje su vidljivi razlozi i učinci koncesije s obzirom na javni interes, utjecaj na okoliš, zaštita prirode i kulturnih dobara, financijski učinci koncesije na državni proračun Republike Hrvatske, odnosno proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te usklađenost s gospodarskim razvojnim planovima, prostornim planovima i planovima davanja koncesija. Nije prihvaćen Koncesija je osnovni institut temeljem kojega se gospodarski koristi pomorsko dobro. Koncesija pruža veća ulaganja u održavanje i unaprijeđenije pomorskog dobra, dok ovlaštenik dozvole nema nikakva prava niti obveze održavati i unaprjeđivati pomorsko dobro, već samo pravo obavljati djelatnost. Također, prihodi od koncesije su veći, a sredstva ostvarena su namjenska sredstva te se moraju uložiti u daljnje unaprijeđenije pomorskog dobra
855 branka urlić GLAVA I., Instituti raspolaganja pomorskim dobrom Članak 48. stavak 5. - umjesto "Vlade" navesti "Sabor" (ne može izvršno tijelo imati tako široku ovlast od 50 godina), premda bi ispravnije bilo da se o takvom raspolaganju odlučuje na Referendumu. Nije prihvaćen Ova iznimka odnosi se na organizaciju koncerata na pomorskom dobru koji značajno doprinose promociji hrvatske obale u svijetu, ali omogućava i lokalnom stanovništvu da uživa u koncertima svjetski poznatih umjetnika čiji nastup lokalna samouprava ne bi mogla financirati.
856 branka urlić GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Čl.11 Predlaže se iz članka 11. izbaciti riječ isključiti u stavcima 1. i 2. Komentar: Ovim se člankom definira pravo na ograničavanje ili IZNIMNO isključivanje opće upotrebe pomorskog dobra. Isključivanje je na određeno vrijeme, dakle do 50 godina ili preko toga. Svrha isključivanja navodi se u namjeri davanja koncesije i odlukom o davanju koncesije., ali nije definirano koji su to iznimni slučajevi kad je isključivanje opće upotrebe primjereno. Čl.11. Stavak 2 Predlažemo da se izričito navede da se na temelju gospodarske koncesije ne može ograničiti ili isključiti pomorsko dobro iz opće upotrebe te da se izričito ne smije ograđivati ili naplaćivati pristup pomorskom dobru na temelju gospodarske koncesije. Ukoliko ovaj članak povežemo s čl.2 (22) možemo zaključiti da se na temelju koncesije može ograničiti odnosno isključiti pomorsko dobro iz opće upotrebe ( što uključuje i ograđivanje i naplatu). Nije prihvaćen Opća upotreba smije se ograničiti pod Zakonom propisanim uvjetima. Naime, pomorsko dobro nisu samo šetnica i plaža, već i dijelovi pomorskog dobra koji bi bez ograničenja javnog pristupa doveli do povrede sigurnosti i zdravlja ljudi.
857 branka urlić UVODNE ODREDBE, Članak 2. Čl.2. (22)- Predlaže se izbacivanje mogućnosti ograđivanja ili drugog otežavanja pristupa dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra. Nije prihvaćen Mogućnost ograđivanja dijela pomorskog dobra mora se omogućiti zbog sigurnosnih razloga i zaštite života i zdravlja ljudi, kao što je to, primjerice, zabrana pristupa naftnim postrojenjima, platformama i terminalim s ukapljenim prorodnim plinom i sl., što sve predstavlja dio pomorskog dobra, jednako kao i plaža ili šetnica.
858 branka urlić PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA Ne postoji temeljni preduvjet za donošenje ovog zakona, a to je važeći Morski prostorni plan Republike Hrvatske. Donošenje morskog prostornog plana predstavlja obvezu svake europske obalne države sukladno Direktivi o morskom prostornom planiranju iz 2014. godine. Hrvatska takav plan još nije donijela unutar roka, a to je bio ožujak 2021. godine. Morski prostorni plan je dokument kojim se usaglašava korištenje obalnog i morskog prostora na održiv način, a istome kao strateškom dokumentu prethodi izrada strateške studije utjecaja na okoliš, te javna rasprava o istoj. Preskočeno je usaglašavanje sa najznačajnijim korisnicima pomorskog dobra, a to su između ostalih nositelji prava korištenja općeg dobra, obalno stanovništvo, ribari, lokalna samouprava, mali lokalni poduzetnici koji pružaju usluge na obalnom području, domaći operator marina i mnogi drugi, kao i prethodno usaglašavanje s drugim ministarstvima i usklađivanje s brojnim važećim propisima, Nije prihvaćen Važeći Morski prostorni plan Republike Hrvatske nije temeljni preduvjet za donošenje ovog Zakona, a donošenje navedenog plana nije u nadležnosti ovog Ministarstva. U postupku donošenja, tekst Nacrta prijedloga Zakona usuglašavao se s adresatima, kao i s drugim tijelima državne uprave.
859 branka urlić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Generalna primjedba: Prijedlog ZPDML suprotan je javnom interesu građana Hrvatske kao i interesu većine turista koji borave u privatnom smještaju, a čine VEĆINU turista u RH. Opće dobro je za opću upotrebu, a ne za feudalnu manjinu "ugostiteljsko smještajnih jedinica". Valorizacija pomorskog dobra mora ići u smjeru očuvanja morskog ekosustava i interesa ljudi, nikako u smjeru zaštite interesa "ugostiteljsko smještajnih jedinica". Ovim se Prijedlogom radi upravo suprotno, ograničava pravo pristupa pomorskom dobru široj javnosti. S obzirom da je pomorsko dobro predmet od ključnog interesa za hrvatsku javnost, od kojeg ovisi održivost turističkog modela za kojeg znamo da je glavni izvor prihoda u državi, smatramo da je ovaj Prijedlog nužno POVUĆI. Primljeno na znanje Komentar ne sadrži konkretnu primjedbu.
860 branka urlić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Tražim omogućavanje komentiranja svakog članka Prijedloga Zakona posebno i produljenje krajnjeg roka e-savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM s mogućnošću komentiranja svakog članka Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
861 Branimir Urlić PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Kod donošenja ovog važnog zakona koji će biti nadležan za veliki dio prostora RH, a koji je već desetljećima izložen svakovrsnoj uzurpaciji i devastaciji osim većeg broja primjedbi ostalih sudionika e-savjetovanja, a tiču se pogrešnih nomotehničkih pravila i proceduralnih nelogičnosti potrebno je bolje definirati: 1. U cilju zaštite biljnog i životinjskog svijeta u moru, odnosno zaštite prirode i okoliša trebalo bi bolje definirati pravnu osnova za nasipavanje, kao i materijal kojim se more smije nasipavati (ne smije sadržavati čestice gline i praha u većem postotku), kao i njegovu količinu zbog mogućih promjena obalne crte. 2. Točkom 22. članka 2. nacrta prijedloga Zakona definirano je: „ograničavanje opće upotrebe pomorskog dobra jest ograđivanje ili ….. “ te se na taj način uvodi mogućnost ograđivanja većih površina sad postojećih plaža (prirodnih ili umjetnih) koji su bili u javnoj upotrebi i/ili također i uređeni javnim novcem. Ograđivanje bi trebalo biti izuzetak posebno ako uzmemo u obzir da je zakonom dodatno uveden pojam „morska plaža hotela, kampa i turističkog naselja“ što znači da je intencija predlagatelja da navedeni turistički subjekti u što većem postotku ograde svoje plaže . 3. pozitivno je da se i komunalnom redarstvu daju inspekcijske ovlasti na pomorskom dobru, ali nam je i dalje upitna aktivnost kontrole gradnje i uzurpacije pomorskog dobra putem inspektora posebno ako uzmemo u obzir da je dosadašnja potkapacitiranost službe uvjetovala da su prolazili mjeseci dok bi se na terenu reagiralo na devastacije Prihvaćen 1. Zakon predviđa opća pravila, podazkonski akti će ta pravila detaljnije urediti, a u konkretnom postupku ishođenja dokumentacije i dozvola za nasipavanje, ovisno o konfiguraciji tla i podmorja, te biljnog i životinjskog sustava, propisivat će se posebni uvjeti za konkretne situacije. 2. pomorsko dobro jest opće dobro, ali to nisu samo plaže i šetnice. Pomorsko dobro su i plutajući terminali za ukapljeni prirodni plin i brodogradilišta i kontejnerski lučki terminali. Odredbe koje se odnose na morske plaže, obrađuju je u četvrtom dijelu, u člancima 79. do 86. 3. nadamo se da će NPZ postići svrhu prekršajnih odredaba - a to je specijalna i generalna prevencija počinjenja prekršaja na pomorskom dobru, ali i izmjena društvene svijesti o nužnosti održivog razvoja i zaštite pomorskog dobra, jednog od najvrednijih resursa Republike Hrvatske.
862 BOŽIDAR MEDIĆ Načelo zadovoljavanja javnog interesa, Članak 86. Članak 86. Zabraniti koncesionaru dijeljenje i ograđivanje plaže. Prihvaćen Zakon ne dopušta ograđivnaje plaža.
863 BORKO BUKOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Prijeko je potrebno u Zakonu razgraničiti prirodnu obalu od sve ostale obale, tj. onu obalu kojoj je jedina svrha očuvanje ekosustava, koja nema nikakve mogućnosti gospodarske eksploatacije. Prijeko je potrebno definirati sintagmu "Devastirana obala", odrediti mjere, smjernice i načine na koji se stanje devastirane obale može poboljšati (sanacija), a obvezu poboljšanja dati u odgovornost potencijalnom koncesionaru. Osim toga, bilo bi uputno stvoriti mogućnost da se u zemljišnu knjigu stavi zabilježba o tome da se radi o devastiranoj obali,a koja se može skinuti pošto se izda uporabna dozvola. Sanacija devastirane obale može biti: sadnja autohtonih vrsta, uklanjanje nezakonito izgrađenih ili nasutih dijelova, popravci hodnih ploha, propisno zbrinjavanje otpada nastalog prilikom sanacije kao i druge djelatnosti vezane za sanaciju. Nije prihvaćen Upis pomorskog dobra ubrzat će se donošenjem ovog Zakona; međutim, područja u kojima je nužno očuvanje ekosustava određuju se u postupku predviđenom propisom o zaštiti prirode - koji je na snazi i ako je riječ o dijelu pomorskog dobra.
864 BLAŽENKA CINDRIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Člankom 8. prijedloga Zakona predviđena je nacionalizacija legalne imovne na pomorskom dobru da bi ta ista imovina bila predmet koncesije koja se stavlja ispred vlasništva. Niti jednim člankom zakona nije omogućeno vlasnicima nacionalizirane imovine pravo prvenstva za dobivanje konceije na oduzetom vlasništvu. Gdje je pravna praksa ravnomjerne raspodjele štetnih događanja? Prihvaćen Niti jednom odredbom Zakona se ne predviđa nacionalizacija privatnog vlasništva, niti se pravo koncesije stavlja ispred prava vlasništva.
865 BLAŽENKA BAGARIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Članak 86. stavak 3 - koncesija za javne i gradske plaže treba biti max 20% kopnenog dijela plaže, a ne 50% kako se predlaže. Svaki veći postotak nije prihvatljiv jer dostupnost javnog dijela plaže nije moguće koristiti sukladno namjeni. Djelomično prihvaćen Cijela plaža mora biti dostupna svima. Postotak se odnosi na dio plaže koji se smije gospodarski koristiti.
866 Arsen Mujagić DIO ČETVRTI, MORSKE  PLAŽE Člankom 5. prijedloga Zakona je definirano pomorsko dobro. Unutar definicije se nalaze i morske plaže. Ipak prijedlog Zakona ima cijeli dio koji se posebno bavi plažama. Samo naivni se mogu pitati zašto. Posebno bavljenje Zakona morskim plažama ima za cilj omogućiti privatizaciju plaža na mala vrata. Zakonskim definiranjem posebnosti bilo kojeg pojavnog oblika pomorskog dobra (morske obala, morske plaža, sprudova, rtova, hridi, grebena, žala, luka, lukobrana, riva, molova, valobrana, nasipa, privezišta, gatova) jasno je da postoje i neke ambicije i planovi za taj dio pomorskog dobra koji se izdvaja kao posebnost. Jasno je da postoje planovi ili poseban interes autora prijedloga Zakona u odnosu na plaže. Odgovor na pitanje koji je to i čiji interes se nalazi u čl. 65. st. 1. t.2.. Jasno je da se posebnim definiranjem plaža kao funkcionalne cjeline i omogućavanjem koncesioniranja takvih plaža na zahtjev omogućava na mala vrata privatizacija plaža ispred hotela, restorana i sl. Tko ima takav interes? Vlasnici hotela, kampova, turističkih naselja, restorana ili objekata sagrađenih uz more su ti koji imaju interes za definiranjem posebnog statusa dijela pomorskog dobra – plaža kao funkcionalnih cjelina. Zbog njih i njihovog utjecaja se plaže posebno obrađuju u Zakonu. Pri tome predlagač Zakona zanemaruje ne samo pravnu već i logičku besmislicu o plažama i njihovoj funkcionalnoj povezanosti s hotelom, kampom, kakvim naseljem ili kakvom građevinom. Pravna besmislica je činjenica da je plaža pomorsko dobro, da se na njemu/njoj ne mogu stjecati prava vlasništva niti bilo kakva stvarna prava i da se njime ima pravo služiti svatko. Pomorsko dobro dakle ne može biti ništa osim općeg dobra i ne može trpjeti nikakva posebna svojstva. Pa tako ne može trpjeti ni svojstvo da bude dio nekakve izmišljene i neprirodne funkcionalne cjeline. Jadransko more je nastalo u neogenu, u geološkoj povijesti to je relativno nedavno ali se radi o milijunima godina. Obale Jaranskog mora su se formirale od njegovog nastanka do danas. Hoteli, kampovi i turistička naselja su se izgradila jučer ili unatrag tek nekoliko desetaka godina. Hoteli, kampovi i turistička naselja su se gradila pored plaže i upravo zbog blizine plaža. Dakle postojale su plaže, iz ljudske vremenske perspektive, oduvijek a hoteli su izgrađeni jučer. Kako je moguće onda proglasiti plaže koje postoje same za sebe tisuće, desetke tisuća godina funkcionalnom cjelinom nečeg što je izgrađeno jučer, a često i nezakonito? Definiranjem pomorskog dobra odnosno plaža kao dijela funkcionalne cjeline vrši se pravno i logičko nasilje nad pomorskim dobrom i zdravim razumom. Plaža predstavlja jednako funkcionalnu cjelinu s hotelom kao što predstavlja funkcionalnu cjelinu s kupačem koji se na njoj kupa i sunča. Pomorsko dobro kao dio ukupnog prostora koji nas okružuje i kao pravni pojam egzistira sam za sebe neovisno o hotelu, kampu ili drugim građevinama u blizini. Stoga definiranje plaže kao dijelom funkcionalne cjeline predstavlja pravno i logičko nasilje u funkciji otimanja pomorskog dobra i njegove privatizacije od strane krupnog kapitala. Primljeno na znanje Komentar ne sadrži konkretnu primjedbu, stoga nije moguće dati odgovor.
867 Arsen Mujagić GLAVA IV., LUKE ŽUPANIJSKOG I LOKALNOG ZNAČAJA Predloženi zakonski koncept nadležnosti i upravljanja župnijskim lučkim upravama je neustavan, u koliziji je s drugim zakonima, protivan je javnom interesu i predstavlja legalizaciju sadašnje nezakonite prakse koju tolerira Ministarstvo. Predloženi koncept predviđa da županijske lučke uprave same obavljaju lučke djelatnosti odnosno gospodarsku djelatnost a da njima upravlja posredno preko upravnog vijeća jedna osoba odnosno izvršno tijelo - župan. Lučke djelatnosti su u osnovi gospodarske djelatnosti. Prema Ustavu Republike Hrvatske, čl.49. st.1. i 2. se utvrđuje: „Poduzetnička i tržišna sloboda temelj su gospodarskog ustroja Republike Hrvatske. Država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu. Zabranjena je zlouporaba monopolskog položaja određenog zakonom.“ Ministarstvo ovim prijedlogom Zakona određuje da županijske lučke uprave, i to isključivo one, kao javnopravna tijela i kao neprofitne ustanove obavljaju gospodarsku djelatnost? Prema logici stvari u modernim demokratskim društvima sa slobodnim tržištem javna vlast i njena tijela bi trebala obavljati javnu djelatnost - a poduzetnici bi trebali obavljati gospodarske djelatnosti. Ovaj predloženi koncept je jednako neustavan i štetan kao što bi bio obrnut prijedlog da županijske lučke uprave budu privatna trgovačka društva koja će obavljati javnu djelatnost upravljanja lukama. Ministarstvo jednostavno ne razumije, ili se pravi da ne razumije, pojam ustanove kao namjenske neprofitne organizacije koje se u hrvatskom pravnom sustavu osnivaju u skladu s načelom kontinuiteta, nemerkantilnosti ( merkantilnost - koji se odnosi na trgovinu; trgovački, unosan) za obavljanje javnih i društvenih djelatnosti. Ne samo to, prijedlog Zakona predviđa i monopolistički položaj županijskih lučkih uprava koje jedino mogu obavljati gospodarsku djelatnost u lukama kojima same upravljaju. Iako Ustav garantira poduzetničku i tržišnu slobodu i zabranjuje monopol Ministarstvo se ovim prijedlogom upravo izruguje Ustavu pa iz županijskih lučkih uprava izbacuje tržište i privatno poduzetništvo te uvodi monopol. Na žalost to nije ni šala, ni greška, to je promišljena sistemska odredba kojom se legalizira dosadašnje nezakonito postupanje koje je toleriralo Ministarstvo. Iako se prema važećem Zakonu lučke djelatnosti mogu obavljati samo temeljem koncesija koje dodjeljuju županijske lučke uprave Ministarstvo tolerira i štiti nezakonitu praksu prema kojoj županijske lučke uprave ne dodjeljuju koncesije već same obavljaju lučke djelatnosti. Da Ministarstvo štiti takvu nezakonitu praksu dokazuje to što po službenoj dužnosti samo nije postupalo, a moralo je, kao i činjenica nije postupalo ni na brojna upozorenja i predstavke ali i na zahtjeve za provođenje upravnog nadzora zbog takvog nezakonitog poslovanja i nezakonitih prihoda koje ostvaruju lučke uprave. Tako sam osobno zahtijevao od Ministarstva da provede upravni nadzor na radom ŽLU Mali Lošinj upravo iz tih razloga. Ni nakon više od godine dana nema reakcije na zahtjev. Takva nezakonita praksa obavljanja gospodarske djelatnosti lučkih uprava prisutna je u svim lučkim upravama u Primorsko-goranskoj županiji. Vjerojatno je takva praksa prisutna i u ostalim županijama i to Ministarstvo zna i tolerira - a sada želi i legalizirati. Na žalost po Ministarstvo dok se ne promjene ustavne odredbe o slobodnom, tržišnom i antimopolnom poduzetništvu takav Zakon će biti neustavan i past će na Ustavnom sudu. Koliko je to pogrešna koncepcija i koliko je to društveno štetno, osim što je to neustavno i nezakonito, može se vidjeti na primjeru ŽLU Mali Lošinj. ŽLU Mali Lošinj suprotno odredbama važećeg Zakona umjesto da koncesionira lučku djelatnost priveza i odveza brodova i jahti u nautičkom djelu luke sama obavlja tu djelatnost. Kao neprofitna ustanova osnovana radi obavljanja javne djelatnost upravljanja lukama ŽLU Mali Lošinj obavlja gospodarsku djelatnost. Pri tome kao neprofitna ustanova nije obveznik fiskalizacije računa, ne obračunava niti plaća PDV i kao neprofitna ustanova ne plaća ni porez na dobit. Kako ne dodjeljuje koncesiju tako su državni, županijski i gradski proračun prikraćeni za prihode od koncesija. Pri tome treba imati na umu da se prihodi od nautičkih vezova naplaćuju u gotovini temeljem nefiskaliziranih računa ali i da u samoj lučkoj upravi nema funkcionalnog sustava unutarnje kontrole. Kako se radi o javnopravnom tijelu organiziranom kao neprofirna ustanova tako ju ne kontrolira ni Porezna uprava ni Državni inspektorat. Dakle ŽLU Mali Lošinj ostvaruje velike prihode u gotovini i pri tome ih nitko ne kontrolira. Idealna situacija za raditi što god se hoće. Pa se to u praksi tako i događa, radi se što se hoće. Ono što je dodatni problem je činjenica da se radi o izuzetno velikim iznosima. A da se radi što se hoće s velikim iznosima pokazuju podaci ŽLU Mali Lošinj o prihodima koje ostvaruje od nautičkih vezova. Tako je u 2018. g. ŽLU Mali Lošinj naplatila od nautičkih vezova 7.380.274 kuna, a rekordne (i nautičke rekordne) sezone 2019. g. je, gle čuda, naplatila tek 4.650.647 kuna. Dakle u rekordnoj nautičkoj sezoni ŽLU Mali Lošinj je prikazala da je naplatila 2.729.627 kuna manje od prethodne godine. Pri tome ŽLU Mali Lošinj na vezove nije obračunala PDV, nije platila porez na dobit, a proračuni države, županije i grada nisu ostvarili prihod od koncesije. Na taj način je samo u 2019. g. ŽLU Mali Lošinj proizvela društvu štetu od cca 3,4 milijuna kuna ne računajući onih nestalih 2,7 milijuna kuna. Sad takvu nezakonitu praksu i proizvodnju društvene štete Ministarstvo sada ovim prijedlogom želi legalizirati?! Dodatni problem koji je povezan s velikom količinom gotovine kojom se raspolaže bez ikakvog vanjskog nadzora i kontrole je pitanje tko upravlja s novcem odnosno tko uopće vodi lučke uprave. Opisana situacija u samo jednoj županijskoj lučkoj upravi (ŽLU Mali Lošinj) objašnjava motivaciju za promjenu koncepcije nadležnosti županijskih lučkih uprava ali i načina imenovanja upravnih vijeća. Izvršna tijela su osim jednog izuzetka stranačke pa lučke uprave postaju umjesto javnih ustanova stranačke podružnice, a upravna vijeća i stranačke ubožnice. Na takav način županijskim lučkim upravama u naravi upravljaju stranke a ne osnivači. Do sada je to bila nezakonita praksa, a sad će to biti legalno. Prema važećem Zakonu, čl.76. tri od pet članova imenuju osnivači. Osnivači su županijske skupštine. Jasno ja da prema važećem Zakonu skupština treba imenovati upravna vijeća. Ali praksa je drukčija. Župani biraju upravna vijeća i na takav način izvršna tijela, a ne osnivači, upravljaju županijskim lučkim upravama. I takvu nezakonitu praksu imenovanja upravnih vijeća od strane izvrših tijela Ministarstvo tolerira i štiti. A sad takvu praksu želi i legalizirati. Prema čl. 124. st.1. predloženog Zakona od pet članova upravnog vijeća četri imenuje izvršno tijelo odnosno župan. Odredba je u suprotnosti sa sada važećim Zakonom ali i čl.121. st.2. prijedloga koji utvrđuje da je osnivač županijskih lučkih uprava predstavničko tijelo. Predlagač Zakona dakle oduzima osnivaču jedno od osnivačkih prava odnosno pravo upravljanja vlastitom ustanovom. Na takav način se jednoj osobi (županu) daju ovlasti upravljanja županijskom lučkom upravom. Jasno je da će četri člana upravnog vijeća koje imenuje župan kao izvršno tijelo biti osobe od njegovog osobnog povjerenja ili će biti stranački kadrovi odnosno poslušnici. Umjesto da upravno vijeće održava pluralnost predstavničkog tijela odnosno skupštine ono predstavlja volju jedne osobe odnosno jedne stranke. Zbog takvog načina kadroviranja događa se negativna selekcija koja za posljedicu ima loše upravljanje koje u konačnici generira društvenu štetu i dovodi do propasti projekata kao što su Mrtvaška ili Ribarska luka Krk. Da su upravna vijeća imenovana zakonito odnosno od predstavničkih tijela i da ona odražavaju pluralne odnose unutar predstavničkog tijela tada bi se zasigurno preispitivalo djelovanje i postupanje u radu lučke uprave koje bi bile osjetljivije i spremnije na korekciju loših odluka. Da lučkim upravama ne upravlja jedna osoba odnosno jedna stranka, a što dovodi do negativne selekcije, tada se zasigurno ne bi dešavale afere tipa Mrtvaška ili optužbe da su županijske lučke uprave stranačke kasice prasice ili nove Fimi-medije. Sve ono loše i ono što je predstavljalo neustavnu i nezakonitu praksu u radu županijskih lučkih uprava odnosno obavljanje gospodarske djelatnosti i imenovanje upravnih vijeća od strane izvršnog tijela sada se ovim prijedlogom Zakona želi legalizirati. Molim da prije odgovora na ove primjedbe osobe koje piše odgovore pažljivo pročitaju Ustav RH ako već nisu svjesni društva u kome živimo. A živimo u demokratskom društvu slobodnog tržišta, a ne partijskoj državi s etatističkom privredom. Autori prijedloga bi trebali znati da smo taj sustav napustili prije tridesetak godina. Primljeno na znanje Komentar ne sadrži konkretnu primjedbu.
868 Arsen Mujagić GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Potrebno je izmijeniti članak 37. st. 2 na način da Straški plan upravljanja i gospodarenja pomorskim dobrom i morskim lukama ne donosi Vlada RH već Sabor RH. Vlada nije nadležna donositi strateške dokumente po prirodi i logici stvari koja proizlazi iz ustavne odredbe prema kojoj narod kao suveren ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika. Izbrani predstavnici naroda sjede u Saboru - a ne u Vladi. Jasno je da strategiju upravljanja i gospodarenja pomorskim dobrom i morskim lukama koje su od osobitog interesa za Republiku može donijeti samo predstavničko tijelo odnosno Sabor kao što donosi svaku drugu strategiju. Tako je Sabor, a ne Vlada, usvojio Nacionalni plan oporavka i otpornosti; Nacionalnu razvojnu strategiju Hrvatske do 2030.; Strategiju poljoprivrede do 2030.g. itd. Hrvatski Sabor a ne Vlada je donio npr. i Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama. Tako će, ako se ikad i kad izradi, Sabor a ne Vlada donijeti i državni plan prostornog razvoja koji će se mnogome baviti i pomorskim dobrom i morskim lukama. Jedini strateški plan, eto, Vlada će donijeti baš za pomorsko dobro!? Prilično je nejasno kako je ovaj prijedlog Zakona ali i ova i s tim povezane odredbe prošla međuvladinu koordinaciju. Pisci ovog prijedloga ili ne znaju ili ignoriraju odredbe Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske koji određuju nadležnost Sabora i predstavničkih tijela za donošenje strateških planova. Kako se radi o dugoročnom i strateškom planu jasno je da Straški plan upravljanja i gospodarenja pomorskim dobrom i morskim lukama mora donijeti Sabor a ne Vlada. Djelomično prihvaćen Vlada RH donijet će Nacionalni planu upravljanja i gospodarenja pomorskim dobrom i morskim lukama uz puno poštivanja propisa o strateškom planiranju.
869 Arsen Mujagić GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Pogrešna je odredba st.2. u čl.7. u kojem se pogrešno adresira nadležnost za izvršavanje brige Republike Hrvatske odnosno kojim se određuje da u ime Republike Hrvatske brigu i upravljanje izvršava Vlada RH. Stavak treba promijeniti jer ne postoji i ne treba postojati prostor ali niti bilo koja pravna pozicija u kojoj bi Vlada u ime Republike Hrvatske izvršavala poslove brige i upravljanja pomorskim dobrom. Pomorskim dobrom kao općim dobrom od interesa za Republiku Hrvatsku i koje ima njezinu osobitu zaštitu upotrebljava se i koristi pod uvjetima i na način propisan Zakonom. Zakonom predviđeni načini brige i upravljanja pomorskim dobrom Republika Hrvatska ostvaruje Strateškim planom upravljanja i gospodarenja pomorskim dobrom i morskim lukama te planovima upravljanja pomorskim dobrom jedinica regionalne i lokalne samouprave. Kako Ustav RH u temeljnim odredbama određuje narod kao suverena koji svoju vlast ostvaruje putem svojih, na izborima odabranih, predstavnika jasno je da predstavnička tijela predstavljaju Republiku Hrvatsku. Zbog toga, kao što je to ispravno predviđeno da predstavnička tijela JL(R)S donose planove upravljanja pomorskim dobrom, jedino ispravno je i da plan upravljanja pomorskim dobrom za cijelu državu donese Sabor RH. Kako sam Zakon određuje taj plan kao strateški dokument i prema logici stvari ali i prema Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem RH - strategije donosi Sabor. Tako i Strateški plan upravljanja pomorskim dobrom mora donijeti Sabor. Djelomično prihvaćen Izmijenjen je izričaj iz odredbe 37. stavak 2. U vezi s odredbom iz članka 7. stavka 2., sukladno Ustavu Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske predstavlja najviši stupanj izvršne vlasti.
870 Arsen Mujagić PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA Ocjena stanja je formalistička i temelji se na općim frazama o određenim nejasnoćama, potrebi da se veliki broj pitanja drukčije regulira, potrebi modernizacije pristupa upravljanja pomorskim dobrom i morskim lukama, nedovoljnim uređenim pitanjima i sl. Na žalost ocjena stanja se ne temelji ni na kakvoj ozbiljnoj analizi stanja koja bi pokazala stvarne probleme koji se događaju na pomorskom dobru i morskim lukama. Bez prethodno definiranih problema koji se događaju na pomorskom dobru i morskim lukama nude se nova rješenja. Iz ocjene stanja se ne vide mnogobrojni problemi i ne razlučuju se problemi koji su posljedica problema u važećem Zakonu od problema koji su posljedica kršenja važećeg Zakona. Ocjena stanja je formalistička i temeljena na netočnim činjenicama i manipulacijama. Tako se npr. navodi da važeći Zakon ne razlikuje dohranjivanje i nasipavanje plaža što navodno u praksi može dovesti do značajnog nasipavanja mora pod krinkom dohrane. Koliko je to manipulativna i pogrešna teza pokazuju činjenice da se more obilno već nasipava pod krinkom dohranjivanja. Ne radi se o tome da se zbog odredbi sadašnjeg Zakona teoretski može dogoditi značajno nasipavanje mora nego se to događa ali ne zbog nejasnih odredbi samog Zakona. Također je sasvim besmislena i pogrešna ocjena da sadašnji Zakon ne daje jasnu razliku između dohranjivanja i nasipavanja pa se zbog toga događa devastacija pomorskog dobra. Postojeći Zakon uopće ne definira pojmove dohranjivanja i nasipavanja mora pa ne stoji tvrdnja da sadašnji Zakon „ne daje jasnu razliku između dohranjivanja i nasipavanja plaža“. U sadašnjem Zakonu se tek spominje riječ nasipavanje u čl.4. u kontekstu definiranja morske obale koja uključuje i dio kopna nastao nasipavanjem u dijelu koji služi iskorištavanju mora. O dohranjivanju u Zakonu nema niti jedne riječi. Ali ovaj Zakon ni ne treba definirati posebno pojmove nadohrane i nasipavanja kao pravne pojmove koji se njime određuju. Nasipavanje i dohranjivanje su zahvati u prostoru koji se reguliraju drugim zakonima i podzakonskim aktima odnosno predmet su Zakona o prostornom uređenju, Zakona o gradnji i prostornih planova kao podzakonskih akata. Nasipavanje mora kao zahvat u prostoru je moguće provoditi samo temeljem odredbi Zakona o prostornom uređenju, Zakona o gradnji i samo u skladu s prostornim planovima a ne prema odredbama ovog Zakona. U ocjeni stanja se navodi da je važeći Zakon nedorečen po pitanju sidrišta i privezišta, koja kroz podzakonski propis definira luke nautičkog turizma iako ona to prema propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju nisu. Postojeći Zakon nije nedorečen po pitanju sidrišta i privezišta jer se Zakon njima uopće ne bavi osim u kontekstu dijelova luka. Pitanje da li se i treba ovaj Zakon posebno uopće baviti lukama i sidrištima, ali se svakako ne navode razlozi ili problemi koji zbog toga postoje u praksi, a niti je jasno koji problemi u praksi će se riješiti ako se definicije nalaze u Zakonu a ne podzakonskom aktu. Bez ikakve ozbiljne ustavno-pravne i ekonomske analize u ocjeni stanja se navodi da se kroz praksu pokazalo da je sustav upravljanja i korištenja luka od županijskog i lokalnog značaja potrebno mijenjati, a sve kako bi se povećala učinkovitost i ulaganja u infrastrukturu, kroz veće prihode lučke uprave, koja tim lukama upravljaju. Pri tome autori ocjene stanja skrivaju skandaloznu činjenicu da županijske lučke uprave krše Zakon te sami protivno odredbama važećeg Zakona, ali i protivno Ustavu RH, same obavljaju gospodarsku djelatnost. Odredbama važećeg Zakona obavljanje lučkih djelatnosti je moguće tek temeljem koncesije koju dodjeljuje lučka uprava. Suprotno važećem Zakonu praksa županijskih lučkih uprava je da same obavljaju lučke djelatnosti odnosno same obavljaju gospodarsku djelatnost koju im Zakon ne dozvoljava. Ustav RH jamči poduzetničku i tržišnu slobodu. Odredbom čl.49. Ustava se utvrđuje da su poduzetnička i tržišna sloboda temelj gospodarskog ustroja RH. Prema odredbama Zakona županijske lučke uprave su javnopravna tijela (osnovane su radi zadovoljavanja općih interesa i nemaju industrijski i trgovački karakter) dakle nisu gospodarski subjekti. Prijedlogom Zakona javnopravno tijelo postaje svoja suprotnost, postaje po svom sadržaju gospodarski subjekt – postaje poduzetnik. Takvim zakonskim određenjem je iz županijskih luka izbačeno tržište i slobodno poduzetništvo. Županijskim lučkim upravama je kao tijelima javne vlasti koje su organizirane kao neprofitne prave osobnosti dan monopolistički položaj obavljanja gospodarske djelatnosti. Na žalost ovako konstruirana odredba Zakona predstavlja legaliziranje sadašnje nelegalne prakse u kojoj županijske lučke uprave same obavljaju lučke djelatnosti za koje postoji gospodarski interes, a to po važećem Zakonu ne smiju odnosno ne mogu raditi. Umjesto da koncesioniraju lučke djelatnosti županijske lučke uprave same obavljaju lučke djelatnosti koje su po svojoj suštini komercijalne gospodarske djelatnosti. Pri tome kao neprofitne organizacije ne plaćaju porez na dobit, na svoje usluge ne obračunavaju i ne plaćaju PDV. Županijske lučke uprave kao javnopravna tijela i neprofitne organizacije ne kontrolira ni Državni inspektorat ni Porezna uprava. Ovakvim prijedlogom Zakona se želi ozakoniti takva nelegalna i neustavna dosadašnja praksa obavljanja gospodarske djelatnosti od strane županijskih lučkih uprava. Na žalost predlagatelja ovakve odredbe ona će i dalje biti protivna Ustavu RH i neće izdržati objektivan test ispitivanja njene ustavnosti. Ocjenom stanja se utvrđuje da je potrebno mijenjati sustav upravljanja i korištenja luka od županijskog i lokalnog značaja kako bi se povećala učinkovitost i ulaganja u infrastrukturu, kroz veće prihode lučke uprave, koja tim lukama upravlja. Pri tome se predlagač ne obazire na ustavna određenja o slobodnom poduzetništvu i zabrani monopola niti uopće obrazlaže zato bi javnopravna tijela kao neprofitne ustanove morala povećavati učinkovitost i prihode. Iako se županijske lučke uprave osnivaju kao neprofitne ustanove radi upravljanja, gradnje i korištenja luka njima se ovim Zakonom nameće obveza obavljanja gospodarske djelatnosti, povećanje učinkovitosti i povećanje prihoda. Sukladno površnoj i paušalnoj ocjeni stanja proizlaze su i pogrešno planirane posljedice učinka donošenjem Zakona. Donošenjem novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ne stvaraju se uvjeti za brži i uspješniji gospodarski razvitak Republike Hrvatske niti se njime stvaraju uvjeti za ulaganja na pomorskom dobru kojih do sada nije bilo. Zakon ne osigurava odgovarajuću sustavnu i preciznu pravnu regulativu koja bi unaprijedila kako zaštitu tako i ekonomsku valorizaciju pomorskog dobra. Zakon koji je protivan Ustavu RH, koji predstavlja legalizaciju nezakonite prakse u upravljanju pomorskim dobrom i koji ozakonjuje štetnu praksu u upravljanju županijskim lukama je korak nazad a ne korak naprijed. Zaključno prijedlog Zakona koji se ne temelji na ozbiljnoj analizi postojećeg stanja izuzetno vrijednog i zaštičenog područja, koji osnovna pitanja uređuje na neustavan način, koji legalizira nezakonitu praksu i koji uređuje pojmove koji su već uređeni drugim zakonima nije moderan već retrogradan i štetan Zakon koji treba povući iz procedure javnog savjetovanja. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru, ramotrit ćemo ih u doradi nenormativnog dijela Nacrta prijedloga Zakona. Također, izjave iz Uvodnih odredaba Nacrta prijedloga Zakona nisu paušalne, već se sastoje od opažanja koja je o primjeni sada važećeg Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.
871 Antonija Celan Načelo zadovoljavanja javnog interesa, Članak 86. Slažem se u potpunosti sa svim prethodnim komentarima. Primljeno na znanje Nejasno o kojim komnetarima se radi, pa nije moguće dati odgovor.
872 Antonija Celan Javna morska plaža, Članak 83. Predlažem brisanje "a služi većem broju ugostiteljsko - turističkih objekata"? Zanimljiv je navedeni redoslijed. Zar je moguće da je predloženo da plaža prvo služi objektima (i to većem broju!) pa onda građanima? Djelomično prihvaćen Zakon ne dopušta ograđivanje plaža. Cijela plaža je dostupna svima te služi svima.
873 Antonija Celan Uređena morska plaža, Članak 82. Neprihvatljivo mi je uvođenje termina "-morska plaža hotela, kampa i turističkog naselja;" kao i "-morska plaža za posebne namjene". Morska plaža smije biti samo javna morska plaža, bila ona prirodna ili uređena. Prihvaćen Izmijenit će se naziv plaže
874 ANTE FRANULOVIC DIO ČETVRTI, MORSKE  PLAŽE Najveci neprijatelj morske obale je nažalost lokalna samouprava, koja nekritički pogreške urbanog planiranja "ispravlja" na način da se prostor širi u more. Preizgrađenost obale rezultira potrebama za plažnim prostorom koji se onda nalazi u nasipavanju koje se provodi prema kriteriju "di su gosti", a ne prema kriteriju prirodne pogodnosti obale za izgradnju plaža nasipavanjem. Nasipavanje plaža je izuzetno štetno za morski okoliš i predstavlja zagađenje prve vrste. Nažalost zagađenje koje se radi nasipavanjem plaža tone (za razliku od zagađenja naftom), te nakon toga imamo pomor na dnu. Budući da takvo zagađenje nije vidljivo svima, nažlost to izgleda nikoga ne zanima uz nekoliko časnih izuzetaka. Naša obala je bogata kamentim područjima gdje se plaže (sunčališta i ulazi u more) prvenstveno trebaju graditi na kamenoj obali i trebaju biti uglavnom čvrste konstrukcije a ne nasipavane ( vidi Opatiju, Rovinj, Poreč, Rabac). Predlažem da se u zakon uvede ograničenje u odlučivanju lokalnoj samoupravi da se u prostorne planove unosi nasipavanje kao prvenstveni način povećanja plažnog prostora (vidi Crikvenica). Prvenstveni način povećanja plažnih prostora treba biti uredenje kamene obale koje imamo dosta i gdje se mogu urediti značajni kapaciteti. Takav način proširenja plažnih prostora eliminira i potrebu za stalnim dohranjivanjem plaža koje su nasipane u području gdje nema prirodne dohrane i gdje je značajan utjecaj valova i morskih struja. Prihvaćen Pravo lokalne samouprave na donošenje prostrnih planova propisano je Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
875 ANKA ZELALIJA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Komentari na prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama 1. Nasip, čl.12. st.7. Potrebno je konkretno odrediti što je to „neonečišćeni geološki materijal“ koji se koristi za nasipavanje plaža. 2. Uređena morska plaža, čl. 81. Potrebno detaljnije definirati dohranjivanje plaža da se prestane sa dohranjivanjem kako se kome prohtije što uzrokuje štetnost za ekosustav priobalnog i morskog područja ako se ne radi planski, iako bi bilo najbolje da ga nema. 3. Poslovi lučke uprave, čl.96. U Zakonu o gospodarenju otpadom je definirano kako se zbrinjavanje morskog otpada uređuje Zakonom o pomorskom dobru. U ovom prijedlogu Zakona je isti izostavljen. 4. Nalog za povrat pomorskog dobra u prvotno stanje, čl.178. Tko i na temelju čega se definira prvotno stanje? Nije prihvaćen 1. Isto ovisi o konkretnoj lokaciji i njenim geomorfološkim obilježjima 2. Detaljno je definirano. 3. Zakon o gospodarenju otpadom primjenjuje se na pomorskom dobru. 4. Kroz izvršenje rješenja provest će se dokazni postupak po potrebi uz sudjelovanje sudskog vještaka
876 Angelika Bosch NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Smatram da bi u Zakonu trebalo nedvosmisleno zabraniti isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra, ne želimo imati privatne hotelske i ugostiteljske plaže, ne želimo da se radi turističkih sadržaja omogućava nasipavanje, gradnja i isključivanje javnosti iz korištenja niti jednog dijela plaže! Novi Zakon omogućit će da se uređene plaže daju u koncesiju na zahtjev koncesionara, ako plaža čini funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu s jednom ugostiteljskom i smještajnom jedinicom u građevinskom području ugostiteljsko turističke namjene izvan naselja. K tome, koncesionar će moći na 70 posto plaže isključiti javnost. Novim prijedlogom Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama nasipavanje i dohrana napokon se zakonski reguliraju. Ipak, nedovoljno. Odredbe su sklone različitom tumačenju, a nasipavanje koje je zakonom nedopušteno, ipak se dozvoljava u mnogim različitim oblicima i bez dovoljno precizne regulacije i nadzora. Tražimo da se izričito zabrani nasipavanje materijalom s primjesama zemlje, da Zakon da prednost projektiranju plaža koje ne zahtijevaju kontinuirane dohrane,da se nasipavanje tretira kao iznimno dopuštena radnja kada je nužno potrebno! Djelomično prihvaćen Zakon ne dozvoljava ograđivanje plaža. Cijela plaža mora biti dostupna svima, a ograničeni dio iste koncesionar smije gospodarski koristiti. Da, nasipavanje je dozvoljeno isključivo neonečišćenim geološkim materijalom, a koji se utvrđuje lokacijskom dozvolom.
877 Andrej Mudronja GLAVA IV., LUKE ŽUPANIJSKOG I LOKALNOG ZNAČAJA Članak 135. omogućava podjelu komunalne lučice na gospodarski vez i vez za osobne potrebe iako bi svrha komunalne lučice trebala biti da osigura vez brodicama za osobne potrebe a ne za gospodarsku djelatnost u svrhu zarade, čime se dovodi u pitanje sama bit postojanja ŽLU. Nadalje nisu propisani uvjeti za podjelu luke te će o tom odlučivati sama Županijska lučka uprava bez utjecaja lokalne zajednice kao i do sada bez senzibiliteta za lokalne potrebe. Omogućiti će se pojedinim gospodarskim subjektima da po posebnim uvjetima ispod komercijalne cijene veza osiguraju vez u komunalno-gospodarskom dijelu i obavljaju djelatnost s smanjenim troškovima u usporedbi onih koji svoju djelatnost obavljaju u lukama posebne namjene. Ovakav pristup i mogućnosti koje se otvaraju člankom 135. će zasigurno povećati interes gospodarskih subjekata za vezom u komunalnim lučicama pa tako i pritisak na Županijske lučke uprave koje su i sad sklone zanemarivanju potreba "običnih građana". Primljeno na znanje KOmentar ne sadrži konkretnu primjedbu.
878 ANDREA PRAZNIK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Tražim omogućavanje komentiranja svakog članka Prijedloga Zakona posebno i produljenje krajnjeg roka e-savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM s mogućnošću komentiranja svakog članka. Naša obala predstavlja jedan od najvažnijih resursa stanovništva RH te bilo kakve zakonske promjene vezane uz istu trebaju nužno proći detaljno i sveobuhvatno savjetovanje. Ovakav prijedlog zakona je u mnogočemu nedopustiv i vodi ka otuđenju i uništenju našeg javnog dobra! Nije prihvaćen Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
879 Ana Paliska GLAVA V., LUKA POSEBNE NAMJENE Iz članka 142.-149. te 151.-156. potrebno je izuzeti zaštićena područja prirode. Nije prihvaćen Sve koncesije na pomorskom dobru daju se sukladno prostornim planovima.
880 Ana Paliska GLAVA II., LUKE OTVORENE ZA JAVNI PROMET Članak 92. stavak 3. Potrebno je propisati kako će opravdati ti razlozi i što je potrebno. Djelomično prihvaćen Svaki prijedlog prema osnivaču lučka uprava je dužna obrazložiti, stoga isto nije potrebno definirati ovim NPZ-om.
881 Ana Paliska GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 74. stavak 5. Ako se takva dozvola iznimno dodjeljuje, to treba biti ograničeno na maksimalno 7 dana godišnje kako ne bi došlo do zatvaranja plaža tijekom špica sezone. Potrebno je propisati da je o tome potrebno provesti javno savjetovanje, da o tome trebaju odlučivati gradska vijeća koja izdavanje takve dozvole smiju i odbiti te to mora biti navedeno u godišnjem Planu upravljanja pomorskim dobrom na nekom području. Nije prihvaćen Ova iznimka odnosi se na organizaciju koncerata na plažama koji značajno doprinose promociji hrvatske obale u svijetu, ali omogućava i lokalnom stanovništvu da uživa u koncertima svjetski poznatih umjetnika čiji nastup lokalna samouprava ne bi mogla financirati.
882 Ana Paliska GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM članak 46. stavak 2. kao stalni članovi Savjeta trebaju biti uključeni i znanstveni koji se bave domenom zaštite prirode, i to vezano za kopno i more. Potrebno je uključiti barem troje/trojicu takvih stalnih članova uz mogućnost dodatnog uključivanja stručnjaka što je navedeno u stavku 3. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća prijedlog, u rad Savjeta uključit će se kao stalni član predstavnik ministarstva zaštite okoliša i prirode.
883 Ana Paliska GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Čanak 45, stavak 5. - potrebno je obvezati i državu na namjensko korištenje sredstava - u svrhu zaštite pomorskog dobra i prirode. Nije prihvaćen Sredstva u korist državnog proračuna RH koriste se kako je određeno Zakonom o izvršavanju proračuna.
884 Ana Paliska GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Članak 45. stavak 3. Zaštićena područja prirode na obali trebaju biti izuzeta od koncesioniranja u komercijalne svrhe i u svrhe luka jer su pod dvostrukom zaštitom kao zaštićeno obalno područje i kao zaštićeno područje prirode kako bi se omogućila zaštita bioraznolikosti i kako bi se smanjio antropogeni utjecaj na strateški najugoženija područja. Djelomično prihvaćen Propisi koji štite obalno područje i koji štite posebno zaštićene dijelove prirode nisu stavljeni izvan snage ovim NPZ-om, on ih dopunjuje.
885 Ana Paliska GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 65. U stavku 2. leži opasnost da pomorsko dobro i njegova mogućnost prioritetnog koncesioniranja (kroz konstrukciju prostorno funkcionalnih cjelina) služi podizanju vrijednosti, bilo postojećih turističko-apartmanskih i ugostiteljskih objekata, bilo još nekonzumiranih turističkih zona u izdvojenim građevinskim područjima kojima bi to dalo dodatnu tržišnu vrijednost, a mešetarima zemljištem uz obalu priliku za dodatnu brzu zaradu. Nije prihvaćen NPZ omogućuje davanje koncesije na zahtjev vodeći računa da se time ne narušava tržišno natjecanje, a kao uvjet za dobivanje koncesije bez provođenja javnog prikupljanja ponuda propisuje da naknada za koncesiju ne može biti niža od dvostruke naknade postignute na natječaju za takav, odnosno sličan predmet koncesije u godini koja prethodi godini podnošenja zahtjeva. Navedeno je u skladu sa krovnim Zakonom o koncesijama koji omogućuje davanje koncesije na zahtjev u slučajevima kada postojeća i/ili planirana gospodarska aktivnost gospodarskog subjekta na određenoj lokaciji čini s predmetom koncesije za koju se zahtjev podnosi neodvojivu tehnološku ili funkcionalnu cjelinu
886 Ana Paliska GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 11. koncesije za plaže ne smiju isključiti pomorsko dobro iz opće upotrebe niti ga ograničiti, ne smiju ga ograditi ili naplatiti s obzirom na namjenu pomorskog dobra da služi općoj upotrebi i korištenju mora. Djelomično prihvaćen U članku 11. ne definira se upotreba i korištenje plaža, nego svih tipova i pojavnosti pomorskog dobra, a dio koji se odnosi na plaže, nalazi se u člancima 79. - 86.
887 Ana Paliska NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Prijedlog Zakona pisan je proturječno, nedorečeno i sa širokim rasponom interpretacija u području koje je trebalo najviše urediti. Cilj je trebao biti zaštita pomorskog dobra za buduće naraštaje, kako je to navedeno u nekim dijelovima Prijedloga. Međutim, to nije ostvareno jer se ne uređuju i jasno postavljaju uvjeti kojima su se gospodarstvenici dužni prilagoditi - u području zaštite prirode i osiguravanju javnog interesa, već upravo suprotno Prijedlog se prilagođava njihovim zahtjevima. To nisu načela održivog razvoja i njegovih aspekata koji se trebaju tumačiti u suodnosu i ne smije se davati prednost jednom načelu pred drugim. Ekonomski aspekti trebaju se dovoditi u suodnos barem s ekološkim, sociološkim i infrastrukturnim načelima održivog razvoja jer inače je riječ o ekonomiji koja se temelji samo na iskorištavanju resursa, a obala je jedan od najugroženijih i najvrednijih. Prijedlog se previše usredotočio na prilagođavanje i podilaženju interesnim skupinama, a zanemario je načela održivog razvoja i integralnog upravljanja obalom te javni interes. Ovakav Prijedlog omogućuje poticanje masovnog turizma i ekonomije koje se temelji samo na povećanju broja noćenja te daje gospodarstvenicima posebne ovlasti u upotrebi pomorskog dobra koje omogućuju ekskluzivno pravo na prostor pomorskog dobra, pravo na njegovo ograđivanje i naplatu, pravo gradnje pod nedorečenim uvjetima i premalo obvezivanja na zaštitu prirode. Prijedlog ne štiti zaštićena područja prirode uz obalu, potiče i njihovo davanje u koncesiju, a ne potiče na očuvanje njihove izvornosti s ciljem zaštite bioraznolikosti. Zanemaruju se načela održivog razvoja i upravo će takvo postupanje dovesti do ugrožavanja strateški važnog resursa RH. Takva ekonomija iskorištavanja obale neodrživa je ekonomija koja ne propituje ekonomsku štetu i ne štiti javni interes - npr. Zbog stvaranja velike štete koje će prouzročiti takvo bezuvjetno korištenje obale, bit će potrebna veća ulaganja u zaštitu prirode i infrastrukturu, a to će sve ići na teret lokalnog obalnog stanovništva. Gospodarstvo kakvim ga shvaća Prijedlog neodrživo je gospodarstvo koje ne propituje ni načelo održivog razvoja - stupanj iritacije lokalnog stanovništva koje će svako biti pojačano ograničenjima opće upotrebe plaža, kao i mogućnostima ograđivanja i naplate pomorskog dobra što će pridonijeti raslojavanju društva na općem dobru. Potiče se gospodarstvo iskorištavanja obale koja potiče i devastaciju jer moguća gradnja na pomorskom dobru nije precizno i jasno definirana, kao što se nije jasno zaštitilo prirodnu obalu od takvog gospodarstva, a ni dodatno zaštićena područja prirode. Prema Strategiji prostornog razvoja RH neizgrađeni prostor treba se čuvati od infrastrukturnog opremanja i gradnje kako ne bi došlo do potpune promjene izvorne obale, ali ovaj Prijedlog zagovara upravo suprotno pod krinkom disperzije turističkog pritiska dok je zapravo riječ o dodatnom devastiranju obale u kojem često privatni interesi ulaze i u javni i opći prostor naročito zbog rekreativnih potreba različitih turističkih zona koje su unutar njihovih urbanističkih planova često premale pa zato zagovaraju disperziju. Prijedlog Zakona podbacio je u uređivanju zakonodavnih uvjeta i ne zagovara javne interese građana RH što je posebice vidljivo u terminologiji koja se u Prijedlogu rabi u klasifikaciji plaža. Potiče koncesije što je uočljivo i u tome što nije određen maksimum mogućih koncesija i dozvola na nekom području i unutar pojedinačnih planova upravljanja. Prijedlog nije zaštitio javni interes jer omogućuje i ograničenja opće upotrebe općeg dobra, njegovo ograđivanje i naplatu. Nije precizirano da dostupnost pod jednakim uvjetima znači besplatnu dostupnost cjelini plaže bez mogućnosti ograđivanja ili bilo kakvog fizičkog razdvajanja. Nadležno ministarstvo već se poskliznulo na primjeru Costabelle u Rijeci. Umjesto da se novim Prijedlogom Zakona jasno i precizno definiraju uvjeti kako do sličnog privatiziranja ne bi došlo, da se istakne da ne postoji mogućnost ograđivanja i naplate plaža, Prijedlog dodatno omogućuje takvo što, a pritom to nepreciznim definiranjem omogućuje bilo kome sa smještajnom jedinicom pored mora. Prijedlog podilazi turistifikaciji obale, ne vodi računa o negativnostima takvog postupanja prema prostoru i građanima RH te pogrešno to tumači kao gospodarski razvitak RH. Svojom terminologijom klasifikacije plaža jasno jezično izriče komu pomorsko dobro pripada na temelju čega je uočljivo koja je bila glavna nit vodilja u pisanju ovoga Prijedloga. Posljedice takvog Prijedloga bile bi ogromne, raslojenost društva na općem dobru, ometanje pristupa moru, izgubljeni javni interes, devastirana, ograđena i razdijeljena obala te obalno stanovništvo sa sve većim osjećajem kolonizacije. Prijedlog nije zaštitio pomorsko dobro u općoj upotrebi i u očuvanju izvornosti prirodne obale za buduće naraštaje kao što nije zaštitio ni samo more i njegove ekosustave zbog lako omogućenog nasipavanja obale te gradnje na pomorskom dobru. Prijedlog je potrebno povući iz procedure i temeljito poraditi na zaštiti pomorskog dobra koje je od posebnog interesa za RH, za njezine sadašnje i buduće građane. Nije prihvaćen NPZ uređuje samo pravne temelje za upravljanje i gospodarsko korištenje pomorskog dobra. Na pomorsko dobro primjenjuju se svi propisi RH, stoga se propisi koji uređuju prostorno uređenje, gradnju te zaštitu okoliša i prirode primjenjuju na pomorsko dobro. Prostor se planira dokumentima prostornoga urđenja, a ovim NPZ je dodan još jedan korak u sagledavanju prostora kroz plan upravljanja pomorskim dobrom. Napominjemo kako se plan upravljanja donosi nakon javnog savjetovanja u kojem sudjeluju prvenstveno stanovnici te jedinice lokalne samouprave.
888 Ana Paliska GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Članak 37., stavak 3. - proturječan je odredbama članka 6. "ograničiti linearno širenje urbanističkog razvoja i stvaranje nove prometne infrastrukture duž obale. " Povećanje kapaciteta plaža i dodatna devastacija obale nije nacionalni interes nego interesnih skupina, to su načela masovnog turizma jer da je riječ o održivom pisalo bi se o ograničenjima na temelju prihvatnih kapaciteta i o potrebi očuvanja obale. Nije riječ o nikakvoj disperziji turističkog pritiska nego o proširivanju toga pritiska izvan turističkih zona i o devastaciji obale pretjeranim infrastrukturnim opremanjem. Stavak se svojom disperzijom, koja često zadire u javni prostor u korist interesnih skupina, protivi Strategiji prostornog razvoja RH koja kaže da se neizgrađeni prostor čuva od bilo kakve izgrađenosti i infrastrukturnog opremanja. Održivi razvoj i integralno upravljanje zagovaraju ravnotežu, očuvati prirodno, a ne disperziju za interesne skupine. Djelomično prihvaćen Razmotrit će se
889 Ana Paliska GLAVA III., ODREĐIVANJE GRANICE POMORSKOG DOBRA Načelo zadovoljenja javnog interesa treba omogućiti prije izvršnosti rješenja. Nije prihvaćen Ne prihvaća se iz razloga što se u postupku utvrđivanja granice pomorskog dobra isključivo obuhvaća onaj dio kopna koji čini pomorsko dobro prema njegovoj zakonskoj definiciji i isti je deklaratornog značaja.
890 Ana Paliska GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Podsjećam na stavove i preporuke okruglog stola HAZU-a od 21.11.2022. u kojima se navodi: "Na pomorskom dobru zabraniti zahvate u prostoru na temelju dozvola ili odobrenja koja se izdaju na osnovi planova upravljanja pomorskim dobrom a bez odgovarajuće razine prostorno planskih dokumenata i projekata te zakonski utvrđenih postupaka."; te "Područja pomorskog dobra s obilježjima nedirnute prirode valja isključiti iz turističkih zona i izuzeti iz neselektivnih oblika koncesioniranja te preuzeti nad njima javnu odgovornost u cilju zaštite njihova izvornog karaktera. Na pomorskom dobru s atributima nedirnute prirode ne smiju se dopustiti graditeljski zahvati u prostoru u svrhu obavljanja gospodarskih djelatnosti. Na takvim područjima institut koncesije valja zamijeniti nadzorom odgovornih javnih službi." Neprihvatljivim se smatra graditeljski dijelove prirodne obale u svrhu njihovog gospodarskog korištenja u svrhu aktivacije turističkih zona, ili tvorenja nekakvih funkcionalnih cjelina kojima bi se podizala vrijednost turističkog zemljišta jer tobože nekakva obala s turističkom zonom tvor "funkcionalnu i prostornu cjelinu". Prirodnu obalu treba bez iznimke čuvati i štititi od devastacije koju koncesijski zahvati na njoj donose. Primljeno na znanje Zahvati na zaštićenim dijelovima prirode vrijede i na pomorskom dobru, ovaj NPZ ne derogira nego nadopunjuje norme iz područja zaštite prirode i okoliša te održivog razvoja.
891 Ana Paliska GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA S ciljem dodatne zaštite javnog interesa potrebno je propisati maksimalne koncesije i dozvole na nekom području upravljanja. Ta gornja granica ne smije prelaziti 40 % , a dopustiti jedinicama lokalne samouprave da same prilagođavaju taj postotak do gornje granice. Udio računati na temelju površine plaža, s time da se u to ne uračunavaju stijene. Djelomično prihvaćen Dozovle se daju temeljem Plana upravljanja pomorskim dobrom za donošenje kojega je obvezno provođenje javnog savjetovnja.
892 Ana Paliska GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA članak 74. Propisati da se u sklopu dozvala zabranjuje gradnja i nasipavanje na uređenim plažama, a gradnja, nasipavanje i dohranjivanje na prirodnim plažama. Djelomično prihvaćen Temeljem dozvole moguće je samo obavljati djelatnost iz dozvole. Ovlaštenik dozovole nije ovlašten održavati pomorsko dobro, već je to dužna jedinica lokalne samouprave.
893 Ana Paliska MORSKE  PLAŽE, Načelo zadovoljavanja javnog interesa Kako naziv ovoga članka ne bi ostao groteska, potrebno je osigurati javni interes, onemogućiti isključenje opće upotrebe, izričito napisati da se zabranjuje ograđivanje i naplata plaža te da se plaža shvaća kao cjelina na kojoj nisu moguća fizička razgraničenja kao ni naplata. Izbrisati dio "ostali dio plaže mora ostati dostupan. I promijeniti u: Plaža kao cjelina mora ostati besplatno dostupna svima bez ograđivanja ili stvaranja bilo kakve druge prepreke, a zatim precizirati i smanjiti postotke u kojima se na pomorskom dobru smije obavljati gospodarska djelatnost u sklopu koncesije -u oba slučaja iz stavka 2. i 3. 30% u kopnenom i morskom dijelu. Precizirati da se u to uključuju i objekti ako postoje. Ako je riječ o izdavanju ležaljki, bilo bi poželjno propisati maksimalnu udaljenost ležaljki ili sličnog kako one ne bi zauzimale čitavu plažu. Prihvaćen Zakon ne dopušta ograđivanje plaže. Cijela plaža je dostupna svima.
894 Ana Paliska Načelo zadovoljavanja javnog interesa, Članak 86. Stavak 86., stavak 1. Povlačeći paralelu s definicijom ograničenja opće upotrebe koja omogućava ograđivanje i naplatu općeg dobra, vidljivo je da članak ne štiti javni interes i da podilazi interesnim skupinama. Potrebno je brisati ograničenje opće upotrebe i osigurati javni interes. Prihvaćen Zakon ne dopušta ograđivanje plaže. Cijela plaža je dostupna svima, a postoci govore o obuhvatu plaže na kojem koncesionar može obavljati gospodarske djelatnosti temeljem koncesije.
895 Ana Paliska GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Članak 45. Iz mogućnosti izdavanja koncesija potrebno je isključiti sva zaštićena područja prirode s ciljem smanjenja antropogenog utjecaja na ta područja te s ciljem zaštite bioraznolikosti na što obvezuje Barcelonska konvencija. Djelomično prihvaćen Prilikom davanja koncesija davatelj koncesije sagledava sve aspekte konkretne lokacije, uključujući i stupanj zaštite.
896 Ana Paliska Morska plaža za posebne namjene , Članak 85. članak 85. Preopćenita definicija koja omogućava bilo što, specifične potrebe mogu npr. biti da nema npr. djece na plaži, viđene već takve na jadranskoj obali. Nije riječ o nudističkim plažama, već o plažama na kojima uglavnom bogati ne žele slušati npr. viku djecu koja se vesele moru ili pak plaču. Potrebno je brisati članak. Djelomično prihvaćen plaže posebne namjene namijenjene su posebnim grupama korisnika te se mogu dati u koncesiju ili u posebnu upotrebu, ovisno o tome da li se djelatnosti na plaži obavljaju s ciljem stjecanja dobiti ili ne. Posebna upotreba plaže posebne namjene može se dati ustanovi javnog zdravstva za namjenu rehabilitacije osoba s invaliditetom, primjerice slijepih i slabovidnih osoba, paraplegičara i kvadrilpegičara. No ukoliko se radi o trgovačkom društvu koje rehabilitaciju obavlja s ciljem stjecanja dobiti isto može isključivo ishoditi koncesiju.
897 Ana Paliska Javna morska plaža, Članak 83. Članak 83., stavak 2. Zašto se u članku 83. spominje davatelj koncesije ako se pretpostavlja da te plaže nisu namijenjene koncesijama? Primljeno na znanje Koncesija je osnovni institut temeljem kojega se gospodarski koristi pomorsko dobro. Koncesija pruža veća ulaganja u održavanje i unaprijeđenije pomorskog dobra, dok ovlaštenik dozvole nema nikakva prava niti obveze održavati i unaprjeđivati pomorsko dobro, već samo pravo obavljati djelatnost. Također, prihodi od koncesije su veći, a sredstva ostvarena su namjenska sredstva te se moraju uložiti u daljnje unaprijeđenije pomorskog dobra.
898 Ana Paliska Morska plaža za posebne namjene , Članak 85. članak 84. S obzirom na to da su se predlagatelj u ocjeni stanja zadužili štiti javni interes, postavljam pitanje: Gdje je u članku 84. nestao stavak 3 koji se javlja u članku 83.: "Davatelj koncesije ne može isključiti opću upotrebu plaže iz stavka 1. ovog članka.?" Prihvaćen Zakon ne dopušta ograđivanje plaža. Cijela plaža je dostupna svima i služi svima.
899 Ana Paliska Morska plaža hotela, kampa i turističkog naselja, Članak 84. članak 84. S obzirom na to da su se predlagatelj u ocjeni stanja zadužili štiti javni interes, postavljam pitanje: Gdje je u članku 84. nestao stavak 3 koji se javlja u članku 83.: "Davatelj koncesije ne može isključiti opću upotrebu plaže iz stavka 1. ovog članka.?" Prihvaćen Zakon ne dopušta ograđivanje plaža. Cijela plaža je dostupna svima.
900 Ana Paliska Morska plaža hotela, kampa i turističkog naselja, Članak 84. članak 84., stavak 2. Davatelj koncesije nije ovlašten donositi odluke o funkcionalnim cjelinama u prostoru. Prostorne planove donose jedinice lokalne samouprave usklađujući se s planovima višega reda. Davatelj koncesije ne smije imati ovlasti dirigirati kako će jedinice lokalne samouprave prostorno postupati prema pomorskom dobru na svom području. Članak je potrebno brisati. Djelomično prihvaćen Funkcionalnu cjelinu utvrđuje davatelj koncesije, ali utemeljenje za takvo utvrđenje jest u Planu upravljanja pomorskim dobrom jedinice lokalne samouprave, o kojem se obvezno provodi javno savjetovanje.
901 Ana Paliska Morska plaža hotela, kampa i turističkog naselja, Članak 84. članak 84., stavak 1. Morska plaža hotela, kampa i turističkog naselja - vrlo opasna terminologija pripadnosti koja ne bi smjela biti vezivana za opće dobro. Genitiv koji u hrvatskom jeziku npr. izriče pripadanje, djelomičnost ili otkidanje jasno imenuje što je tu čije i čemu pripada. Plaža od koga ili čega? Plaža (od) hotela. Plaža dio koga ili čega? Plaža (dio) hotela. Ta se klasifikacija rabi u turističkom menadžmentu i sasvim je jasno odakle je došla, samo je poprilično nestvarno i tragično da Prijedlog, koji bi trebao štititi pomorsko dobro kao opće dobro, podilazi takvom tržišnom jeziku i omogućava stvaranje ekstraprofita privatnog kapitala na općem dobru koji se događa nauštrb javnog interesa i prirode. Što je bilo prije plaža ili hotel i sl. nije filozofsko pitanje i sasvim je jasno što je bilo prije i što je napravljeno zbog čega, hotel/kamp zbog plaže, a ne obratno. Ovakva klasifikacija uređenih plaža degradiranje je pojma općeg dobra. Kako opće dobro na kome se ne može steći pravo vlasništva niti druga stvarna prava može biti dio ili u funkciji privatnog vlasništva? Povlačeći parelu s time što je bilo prije, moglo bi se tako klasificirati i hotele prema funkciji i modelu: hoteli uređenih plaža i hoteli prirodnih plaža. Za ove hotele prirodnih plaža moglo bi se napisati i da su prava rijetkost. Što bi vlasnik hotela/kampa rekao na to da se privatno vlasništvo prema funkciji i modelu klasificira prema općem dobru jer ipak je ono postojalo prije i hoteli su u njegovoj funkciji jer tamo prespavaju neki korisnici pomorskog dobra i u njegovoj su prirodnoj funkcionalnoj cjelini koja je postojala i prije toga hotela. Moglo bi se tako i za to napisati da je to pomirenje javnog interesa i gospodarstva kao što je to učinjeno u ovom Prijedlogu vezano za klasifikaciju uređenih plaža. Suluda klasifikacija, kao i ova iznesena u Prijedlogu. Je li sada jasnije kakva se klasifikacija predlaže i što činite budućim generacijama zbog kojih ste dužni i odgovorni štititi pomorsko dobro kao opće dobro? Potrebno je brisati članak. Prihvaćen Izmijenit će se naziv plaže
902 Ana Paliska Javna morska plaža, Članak 83. Članak 83. potrebno je djelomični brisati jer se iz njega ponovno vidi da predlagatelji Prijedloga ne osiguravaju zaštitu pomorskog dobra i da ga shvaćaju kao nešto što služi izgradnji, a ne javnom interesu i svim građanima. Predlaže se brisati dio stavka 1. članka 83. na način da isti glasi: (1)Javna morska plaža je samostalna, uređena morska plaža, infrastrukturno opremljena, a služi svim građanima. Plaže nisu tu zbog objekata, hotela, kampova i turističkih naselja, niti je njihova funkcija istima služiti. Prihvaćen Izmijenit će se naziv plaže
903 Ana Paliska Uređena morska plaža, Članak 82. Članak 82. - Vrlo opasna terminologija pripadnosti koja ne bi smjela biti vezivana za opće dobro. Genitiv koji u hrvatskom jeziku npr. izriče pripadanje, djelomičnost ili otkidanje jasno imenuje što je tu čije i čemu pripada. Plaža od koga ili čega? Plaža (od) hotela. Plaža dio koga ili čega? Plaža (dio) hotela. Jezik pokazuje kakav će biti koncept stvarnosti, a to je gorka stvarnost za javni interes. Također, ako su jedne plaže javne u klasifikaciji, sve druge su onda nejavne. Iz ovoga se dodatno pokazuje da je integralno upravljanje obalnom, održivi razvoj i javni interes u Prijedlogu samo ukras u tekstu, zato što se podilazi turističkom menadžmentu i potiče se turistifikacija obale, a u obalnom stanovništvu produbljuje se osjećaj kolonizacije. Održivi razvoj preispituje negativne posljedice i stupanj iritacije lokalnog stanovništva od nekih negativnih posljedica (masovnog) turizma, a ovaj ih Prijedlog klasifikacijom plaža dodatno potiče rabeći terminologiju pripadnosti. Kako opće dobro na kome se ne može steći pravo vlasništva niti druga stvarna prava može biti dio ili u funkciji privatnog vlasništva? Ta se klasifikacija rabi u turističkom menadžmentu i sasvim je jasno odakle je došla, samo je poprilično nestvarno i tragično da Prijedlog, koji bi trebao štititi pomorsko dobro kao opće dobro, podilazi takvom tržišnom jeziku i omogućava stvaranje ekstraprofita privatnog kapitala na općem dobru koji se događa nauštrb javnog interesa i prirode. Prijedlog je propustio učiniti ono na što se obvezao u uvodnom dijelu, a to je zaštita pomorskog dobra za buduće generacije i zaštita javnog interesa. Ovakvom se klasifikacijom pomorsko dobro pretvara samo u robu. Prijedlog podilazi privatnom profitu, a ne štiti javne interese i pomorsko dobro kao opće dobro od interesa za RH. Zadatak Prijedloga je bio postaviti uvjete i time omogućiti održivo gospodarstvo i zaštitu prirode, a Prijedlog čini upravo suprotno, potiče gospodarstvo iskorištavanja, razdjeljivanja i raslojenost društva na općem dobru. Pomorsko dobro ne smije se ni u terminologiji shvaćati kao dio hotela, kao nešto što mu pripada ili je u njegovoj funkciji jer i sami autori Prijedloga u uvodnom dijelu (Članak 5.) kažu za pomorsko dobro da je: „po svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi te da „po svojoj prirodi ili namjeni služi neposrednom, odnosno uobičajenom korištenju i upotrebi mora.” Po svojoj prirodi i namjeni služi okrenutosti moru, a ne hotelu ili kampu. Gleda u ogledalo mora pred kojim bismo svi trebali biti jednaki i pred kojim nema jednakijih. Na temelju iznesenog, može se zaključiti da Prijedlog zastupa jednakije i zaboravlja svoju osnovnu svrhu - zaštita pomorskog dobra i javnog interesa za buduće generacije. Potrebno je brisati članak 82. zbog budućih generacija posebice. Klasifikaciju plažu odrediti kao: prirodne i uređene morske plaže. Prihvaćen Izmijenit će se naziv plaže
904 Ana Paliska Uređena morska plaža, Članak 81. Članak 81., stavak 5. Potrebno je dopuniti tekst da se dohranjivanjem ne smije mijenjati obalna crta plaže, njezin izgled i karakteristike. Prihvaćen Propisano člankom 79. stavkom 3. NPZ-a
905 Ana Paliska Uređena morska plaža, Članak 81. Članak 81., stavak 2. Koncesija bi trebala biti iznimka, a ne pravilo. Nije prihvaćen Koncesija je osnovni institut temeljem kojega se gospodarski koristi pomorsko dobro. Koncesija pruža veća ulaganja u održavanje i unaprijeđenije pomorskog dobra, dok ovlaštenik dozvole nema nikakva prava niti obveze održavati i unaprjeđivati pomorsko dobro, već samo pravo obavljati djelatnost. Također, prihodi od koncesije su veći, a sredstva ostvarena su namjenska sredstva te se moraju uložiti u daljnje unaprijeđenije pomorskog dobra.
906 Ana Paliska Uređena morska plaža, Članak 81. Članak 81., stavak 1. Izbaciti riječ "većim" jer ispada da Prijedlog propagira veću izmjenu prirodnih obilježja, a to je u suprotnosti s načelima održivog razvoja, naročito s njegovim ekološkim aspektom, a i u ta je prirodna obilježja zadirano ili nije, nema više ni manje, ili je ili nije. Prijedlog bi trebao poticati očuvanje prirodne obale što je propušteno napraviti, naročito za plaže pod koncesijama. Nije prihvaćen Članak 81. stavak 1. samo daje definiciju uređene plaže u smislu ovog NPZ-a.
907 Ana Paliska Morske plaže, Članak 79. Članak 79., stavak 4. Isti uvjeti i dostupnost moraju biti definirani. S obzirom na to da prijedlog dopušta ograničenja opće upotrebe, ograđivanja i naplatu, evidentno je zašto ti uvjeti nisu već izneseni. U ocjeni stanja Prijedlog navodi da je cilj zaštiti javni interes, ali to Prijedlog ne čini jer omogućuje prethodno navedeno pa prema tome ispada da “iste uvjete” tumači kao pravo na to da svi plate iste cijenu kako bi mogli preko ograde do općeg dobra. Dostupnost je potrebno definirati kao nemogućnost ograđivanja pomorskog dobra i kao mogućnost pristupanja plaži kao cjelini, a iste uvjete kao besplatne s obzirom na to da je riječ o općem dobru i o vrijednosti koja je darovana od same prirode. Svatko treba imati pravo na besplatan pristup moru i korištenju mora, što je uostalom i bit pomorskog dobra, i njegova upotreba treba biti opća kako i sam Prijedlog navodi u definiciji pomorskog dobra. Iznimno, rijetko, ograničavanja moguće propisati samo za pomorsko dobro za posebne namjene npr. obrana i sl., tj. ponovno u svrhu zadovoljavanja javnog i općeg interesa i da takve odluke može donositi samo Sabor RH dvotrećinskom većinom. U Prijedlogu Zakona (članak 6.) navodi se da je cilj očuvanje pomorskog dobra za buduće naraštaje i to onda Prijedlog treba i činiti kao svoju polazišnu i odredišnu točku prema načelima održivog razvoja, a ne razbacivati se time kao floskulom. Ovo je društvo ionako već previše raslojeno, interes budućih naraštaja nije to da se ta raslojenost propagira i na nečemu što s razlogom zovemo opće dobro. Jednaki pred morem, nema jednakijih, to je puno bliže istim uvjetima. Djelomično prihvaćen Zakon ne dopušta ograđivanje plaža.
908 Ana Paliska Prirodna morska plaža, Članak 80. U članku 80. potrebno je izričito propisati da je zabranjeno graditi na prirodnoj morskoj plaži i obali općenito, nasipavati je, infrastrukturno opremati jer je takvo propisivanje nužnost prema načelima održivog razvoja i prema Strategiji prostornog razvoja RH da se neizgrađeni obalni prostor čuva i štiti i infrastrukturno ne oprema. Nije prihvaćen Ovaj NPZ ne uređuje gradnju već isto uređuje Zakon o gradnji.
909 Ana Paliska Morske plaže, Članak 79. U člnaku 79., stavak 3 nedostaje riječ UREĐENOM jer je prirodne plaže zabranjeno dohranjivati. Djelomično prihvaćen Samo se definira što je dohrana kako bi se jasno razlučila dohrana od nasipavanja
910 Ana Paliska NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Tražim omogućavanje komentiranja svakog članka Prijedloga Zakona posebno i produljenje krajnjeg roka e-savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM s mogućnošću komentiranja svakog članka. Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
911 Ana Cicarelli NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA PRIJEDLOG : Koncesije na Zahtjev Članak 65. Stavak (5) Visina naknade za koncesiju iz stavka 1. ovog članka utvrđuje se studijom opravdanosti davanja koncesije, a ne može biti niža od dvostruke naknade postignute na natječaju za takav, odnosno sličan predmet koncesije u godini podnošenja zahtjeva : iza zadnje riječi dodaje se : osim za sportsku luku u sustavu vrhunskog sporta“. Dodaje se stavak (5.1.) : Koncesijska naknada za sportsku luku u sustavu vrhunskog sporta ne može biti niža od polovine naknade postignute na natječaju za takav, odnosno sličan predmet koncesije u godini podnošenja zahtjeva OBRAZLOŽENJE : Sportska luka u sustavu vrhunskog sporta, bi trebala biti prepoznata od Ministarstva pomorstva i mora kao i Ministarstva Turizma i Sporta kao društveno korisna aktivnost koju podupiru volonteri i entuzijasti i omogućuju razvoj jedrena i odgajanje pomorskih vještina , sportaša i onih koji su iznjedrili već 3 medalje na Olimpijadama u zadnjih 6 godina. Dosadašnje poticanje razvoja jedriličarskog sporta u ranijim programima Hrvatskih Vlada je rezultiralo upravo osvajanjem prve medalje u jedrenju 2016 godine. Takvih sportskih luka u kojima su koncesionari jedriličarski klubovi, i koje financijski podupire Hrvatski Olimpijski Odbor (HOO) ima u Hrvatskoj najviše po našoj procjeni 5-6. Očekivali smo prijedlog da njima kao bonus bude koncesija prepolovljena a ne udvostručena iz naprijed navedenog razloga . S obzorom da su sredstva koje osiguravaju na godišnjoj razini preko HOO ograničena i ne pokrivaju potrebe pripreme sportaša u ovom skupom sportu, to članovi klubova koji imaju koncesiju na sportskim lukama kroz organizaciju regata osiguravaju financiranje vrhunskog sporta. Predlažemo da preporuku ili mišljenje prije donošenja Zakona trebalo tražiti od HOO i Hrvatskog jedriličarskog saveza HJS Djelomično prihvaćen Naknada za koncesiju za korištenje sportske luke neće biti određena u dvostukom iznosu.
912 Aida Šehić UVODNE ODREDBE, Članak 2. Članak 2., stavak 22. Ograničavanje općeg dobra - ovako definirani članak diskriminira stanovništvo te onemogućava korištenje pomorskog dobra, dok se koncesionarima ili drugim upraviteljima dobra, pruža prilika da uvedu naplatu ulaza na pomorsko dobro. Tim činom kapitaliziraju se prirodni resursi za dobrobit, to jest zaradu pojedinca. Stoga prijedlog je da se ovaj članak u potpunosti izostaviti. Članak 11. (1) - Opća upotreba pomorskog dobra treba biti neograničeno dostupa stanovništvu te nikakva prava za isključivanjem pomorskog dobra iz javne upotrebe ne smije biti dopušteno nikome, pa ni koncesionarima. Predlažem da se ovaj članak u potpunosti izbaci iz prijedloga zakona. Članak 17., (3). - koje su to valjane pravne osnove i tko ih definira?! Tako ne definirane valjane pravne osnove daju prostora raznim malverzacijama i krivim shvaćanjem što je valjano, što nije. Predlažem da se taj dio izmijeni, to jest jasnije i strožije definira. Članak 82. - morske plaže ne smiju biti plaže hotela, kampa ili turističkog naselja. Prijedlog da se ovaj članak redefinira te da plaže mogu biti samo javne i plaže za posebne namjene. Djelomično prihvaćen Mogućnost ograđivanja dijela pomorskog dobra mora se omogućiti zbog sigurnosnih razloga i zaštite života i zdravlja ljudi, kao što je to, primjerice, zabrana pristupa naftnim postrojenjima, platformama i terminalima s ukapljenim prirodnim plinom i sl., što sve predstavlja dio pomorskog dobra, jednako kao i plaža ili šetnica. U članku 17. stavak 3. NPZ-a navodi se što se smatra valjanom osnovom za dokaz prava na građenje, to jest, izvođenje radova na pomorskom dobru. Izričaj iz članka 82. primoijenjen je na odgovarajući način.
913 Adriatic Croatia International Club, za djelatnost marina d. d. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Članak 61. stavak 1. točka 2. Predlaže se intervencija u tekst na način da umjesto „ili zbog prilagodbe tehnološkim uvjetima poslovanja“ bude navedeno „ili zbog prilagodbe tehnološkim i/ili tržnim uvjetima poslovanja“. Navedeno iz razloga što se koncesije dodjeljuju na dugogodišnje razdoblje. Za luke nautičkog turizma radi se o roku od 30 ili više godina. Prilikom izrade studije gospodarske opravdanosti sačinjene za potrebe dodjele koncesije (s obzirom na dužinu roka trajanja koncesije) poslovni subjekt nije u mogućnosti predvidjeti sve tehnološke i tržišne promjene u tom budućem razdoblju, a koje promjene mogu, kroz godine, znatno utjecati na potrebu investiranja. Članak 61. stavak 4. Pogrešan je pristup da se pitanje povrata investicije (odnosno dijela investicije) vezuje uz neamortiziranu vrijednost investicije na kraju ugovorenog roka koncesije. Amortizacija je knjigovodstvena kategorija koja nema izravan učinak na povrat investicije već se efekt amortizacije očituje u knjigovodstveno poreznom segmentu. Primjenom knjigovodstvenih standarda, koji su na snazi u Republici Hrvatskoj, ovlaštenik koncesije dužan je prilagoditi amortizacijske stope tako da investicija bude amortizirana u cijelosti u trenutku isteka ugovorenog roka koncesije. Ispravnom primjenom knjigovodstvenih standarda, u trenutku isteka roka trajanja koncesije, investicija će biti amortizirana. Vrijednost dijela investicije (dodatne investicije u odnosnu na početno predviđena ulaganja, za koje je ishođena suglasnost davatelja koncesije) koji nije odnosno neće moći biti vraćen u roku trajanja koncesije trebalo bi utvrditi po procjeni ovlaštenog sudskog vještaka. Članak 64. Upitna je korištena terminologija „neamortizirane građevinske vrijednosti objekata“. Iz teksta prijedloga zakona nije razvidno što se pod tim pojmom podrazumijevalo. Da li se misli na knjigovodstvenu neamortiziranu vrijednost građevinskog objekta ili se radi o građevinskoj vrijednosti objekata s aspekta građevinske struke, (procijenjenu primjenom Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina, odnosno Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina). Pogrešan je pristup da se pitanje povrata investicije (odnosno dijela investicije) vezuje uz neamortiziranu vrijednost investicije na kraju ugovorenog roka koncesije. Amortizacija je knjigovodstvena kategorija koja nema izravan učinak na povrat investicije već se efekt amortizacije očituje u knjigovodstveno poreznom segmentu. Primjenom knjigovodstvenih standarda, koji su na snazi u Republici Hrvatskoj, ovlaštenik koncesije dužan je prilagoditi amortizacijske stope tako da investicija bude amortizirana u cijelosti u trenutku isteka ugovorenog roka koncesije. Ispravnom primjenom knjigovodstvenih standarda, u trenutku isteka roka trajanja koncesije, investicija će biti amortizirana. Ukazuje se na članak 17. stavak 1. Zakona o koncesiji koji propisuje: „Davatelj koncesije određuje rok na koji se koncesija daje na način da taj rok ne ograničava tržišno natjecanje više nego što je to nužno kako bi se osigurala amortizacija stvarne vrijednosti ulaganja koncesionara i razuman povrat uloženog kapitala, istodobno uzimajući u obzir troškove i rizike koje koncesionar preuzima za vrijeme trajanja koncesije.“ Dakle, u roku na koji je koncesija određena potrebno je osigurati ne samo amortizaciju stvarne vrijednosti ulaganja već i razuman povrat uloženog kapitala. Navedeno ukazuje na potrebu da se putem sudskog vještaka procijeni vrijednost investicije koja nije odnosno neće biti vraćena u preostalom roku trajanja koncesije. Stoga, bi vrijednost dijela investicije koja nije odnosno neće biti vraćena u roku trajanja koncesije i ovdje trebala biti procijenjena po ovlaštenom sudskom vještaku. Nastavno, u slučaju iz članka 64. potrebno je ocijeniti i da, u slučaju prestanka koncesije uslijed isteka roka , dolazi do prijenosa poduzeća sa postojećeg koncesionara na novog koncesionara te bi zakon trebao osigurati naknadu goodwilla postojećem koncesionaru. Naime, primjenom postojećih međunarodnih (ili hrvatskih) računovodstvenih standarda kod prijenosa poduzeća na drugog subjekta u bilanci se evidentira goodwill. Računovodstvena praksa raspolaže s nekoliko metoda obračuna goodwilla. Članak 223. S ciljem izbjegavanja nedoumica i potrebe tumačenja propisa, a sve kako bi se osiguralo načelo pravne sigurnosti i legitimnih očekivanja koncesionara predlaže se da se u stavku 1 tekst „Postupci davanja koncesija“ zamijeni s tekstom „Postupci davanja koncesija i izmjene ugovora o koncesiji“. Nadalje predlaže se da se intervenira u navedeni članak na način da se predvidi primjena članka 61.st.4 i članka 64 ovog Zakona i na ugovore o koncesiji koji su na snazi u trenutku stupanja na snagu ovog Zakona. Navedeno iz razloga što se u suprotnom stvara pravna nesigurnost za postojeće koncesionare. Djelomično prihvaćen Članak 61. stavak 1. točka 2. ne prihvaća se odredba jer se njome želi potaknuti i omogućiti primjena inovativnih tehnoloških rješenja. Članak 61. stavak 4. Pitanje povrata investicije, to jest, procjene vrijednosti dijela investicije (dodatne investicije u odnosnu na početno predviđena ulaganja, za koje je ishođena suglasnost davatelja koncesije) koji nije odnosno neće moći biti vraćen u roku trajanja koncesije utvrđivat će se po procjeni ovlaštenog sudskog vještaka. Članak 64. terminologija „neamortizirane građevinske vrijednosti objekata“ označava da je riječ o građevinskoj vrijednosti objekata s aspekta građevinske struke, primjenom Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina, odnosno Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina). Ovaj Zakon ne određuje primjenu postojećih međunarodnih (ili hrvatskih) računovodstvenih standarda kod prijenosa poduzeća na drugog subjekta niti evidentiranje vrijednosti goodwilla. Djelomično se prihvaća komentar vezano na članak 223. Zakona.