Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacionalnom planu zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije za razdoblje od 2022. do 2027.

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ured pučke pravobraniteljice PRIJEDLOG NACIONALNOG PLANA ZAŠTITE I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA I SUZBIJANJA DISKRIMINACIJE ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2027. GODINE , 8. Okvir za praćenje i vrednovanje Vezano uz opis stanja i predviđene ciljeve, smatramo kako je propušteno planiranje ciljeva pa posljedično i mjera/aktivnosti u području socijalne skrbi, u kojemu pučka pravobraniteljica godinama redovito identificira probleme. Osim toga, a vezano za socijalno uključivanje osoba pod međunarodnom zaštitom, napominjemo kako se Akcijski plan za integraciju osoba pod međunarodnom zaštitom nalazi u fazi nacrta od ljeta 2021. godine i još uvijek nije usvojen, a nisu poznati ni rokovi u kojem će se to dogoditi, te je trebalo, budući da je zadnji važeći strateški dokument usmjeren ka integraciji osoba sa odobrenom međunarodnom zaštitom, koje čine tek jedan dio osoba koje su uključene u migracije u Republici Hrvatskoj, prestao važiti 2019. godine, barem ovu skupinu, ako već ne i sve osobe koje migriraju u Republiku Hrvatsku, uključiti na adekvatan način u Nacionalni plan. Što se tiče praćenja i vrednovanja, Nacrtom Nacionalnoga plana predviđena je izrada polugodišnjeg i godišnjeg izvješća o napretku u provedbi i dostava istih Koordinacijskom tijelu za sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske uz objavu na internetu. No, s obzirom da je uspostavljen i djeluje Savjet za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske, predlažemo, a što je pučka pravobraniteljica iznijela kao prijedlog i na ranije navedenoj sjednici Savjeta za ljudska prava Vlade RH da se barem jednom godišnje i u sklopu toga tijela raspravi o napretku i izazovima u provedbi. Za kraj, u odnosu na Nacionalni plan i oba provedbena dokumenta predlažemo tekst lektorirati te ujednačiti upotrebu izraza koji se ponavljaju. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru i podsjećamo da je tijekom 2021. godine usvojeno nekoliko akata strateškog planiranja koji se tiču područja socijalnih politika i uključuju ciljeve koji se odnose na izazove u području socijalne skrbi. Također ističemo kako će se nastaviti rad na kratkoročnom aktu strateškog planiranja specifično za integraciju osoba pod međunarodnom zaštitom, te će planirani dokument sadržavati analizu stanja i mjere kroz koje će se adresirati potrebe ove društvene skupine. Savjet za ljudska prava, sukladno Odluci o osnivanju Savjeta za ljudska prava („Narodne novine“, broj 136/2021) kao međuresorno i savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske za pitanja ljudskih prava ima zadaću: - sudjelovati u kontinuiranom praćenju i analizi javnih politika koje se odnose i/ili utječu na razvoj ljudskih prava u Republici Hrvatskoj - pratiti provedbu Nacionalnog plana zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije Povrh navedenoga, ističemo kako će se tekst urediti prije nastavka procedure usvajanja.
2 Ured pučke pravobraniteljice 3. Razvojne potrebe i srednjoročni prioriteti u području zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije , 3.15. Civilno društvo u zaštiti i promicanju ljudskih prava Vezano uz Poglavlje 3.15. Civilno društvo u zaštiti i promicanju ljudskih prava, uz napomene izrečene ranije u ovome tekstu, primjećujemo i kako tekst Nacionalnoga plana navodi kako „će se provoditi mjere koje jačaju vidljivost OCD-a“, što nije dostatno. Ključno je i podizati svijest ne samo građanstva nego i javnopravnih tijela o važnosti postojanja i djelovanja OCD-a i njihovih doprinosa promicanju i zaštiti ljudskih prava, jednakosti, vladavine prava, a kako bi se s jedne strane utjecalo na uklanjanje prepreka s kojima se ovi akteri susreću u svome djelovanju, a s druge kako bi se to djelovanje prikladno olakšalo. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru, s obzirom da je u izradi nacrt Nacionalnog plana stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2023. do 2030., a kako bi se izbjeglo dupliciranje mjera i preklapajući sadržaj u dva komplementarna akta strateškog planiranja u Nacionalnom planu zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije za razdoblje od 2022. do 2027. zastupljene su aktivnosti vezane za jačanje vidljivosti OCD-a, dok će ostala područja od značaja za razvoj civilnog društva biti integrirana u planirani Nacionalni plan stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2023. do 2030.
3 Ured pučke pravobraniteljice 3. Razvojne potrebe i srednjoročni prioriteti u području zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije , 3.14. Uloga medija u promicanju i zaštiti ljudskih prava U vezi s Poglavljem 3.14. koje adresira izazove s kojima se susreće medijski sektor u Republici Hrvatskoj, napominjemo kako nedostaje osvrt na teškoće poput SLAPP tužbi te nedostatnoga financiranja neprofitnih i medija zajednice, a koje predstavljaju značajne prepreke za djelovanje medijskih radnica/ka. Prihvaćen Zahvaljujemo na ukazanom, te prihvaćamo prijedlog da se u tekst uključi osvrt na problematiku SLAPP tužbi, pri čemu ističemo kako navedena problematika neće biti razrađena kroz provedbene mjere budući da je Ministarstvo kulture i medija tijekom 2021. godine osnovalo Stručnu radnu skupinu radi oblikovanja politike suzbijanja SLAPP tužbi, nakon što je Europska komisija usvojila Akcijski plan za europsku demokraciju, kojemu je jedan od primarnih ciljeva potpora samostalnim i neovisnim medijima, između ostalog, putem suzbijanja strateških tužbi usmjerenih protiv javne participacije - SLAPP tužbi, koje su prepoznate kao problem u cijeloj Europskoj uniji.
4 Ured pučke pravobraniteljice 3. Razvojne potrebe i srednjoročni prioriteti u području zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije , 3.13. Politika zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije temeljena na dokazima Vezano uz Poglavlje 3.13. Politika zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije temeljena na dokazima, pozdravljamo Nacionalnim planom najavljene aktivnosti usmjerene na povećanje dostupnosti podataka o ostvarenju temeljnih i ljudskih prava na nacionalnoj razini i osiguravanje prikupljanja podataka o jednakosti raščlanjenih prema spolu, dobi, etnicitetu i drugim karakteristikama koje mogu ukazivati na nejednakosti u društvu, s obzirom na to da bi isto ujedno predstavljalo i provedbu preporuka iz godišnjih izvješća pučke pravobraniteljice koje se odnose na ovu temu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru i podršci za uključivanje ove teme u Nacionalni plan.
5 Ured pučke pravobraniteljice 3. Razvojne potrebe i srednjoročni prioriteti u području zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije , 3.12. Zdrav život i okoliš U odnosu na Poglavlje 3.12. Zdrav život i okoliš, rečenicu „Ured pučke pravobraniteljice 2021. objavio je posebno izvješće pod nazivom Pravo na zdrav život i klimatske promjene u Republici Hrvatskoj 2013. – 2020. u kojem se pokazuje povezanost ljudskih prava sa zaštitom okoliša i daje ocjena poštivanja prava na zdrav život te preporuke koje će se razmatrati prilikom oblikovanja provedbenih mjera u nadolazećem razdoblju“ predlažemo zamijeniti sljedećom: „Pučka pravobraniteljica je 2021. podnijela Hrvatskom saboru posebno izvješće pod nazivom Pravo na zdrav život i klimatske promjene u Republici Hrvatskoj 2013. – 2020. u kojem se pokazuje povezanost ljudskih prava sa zaštitom okoliša i daje ocjena poštivanja prava na zdrav život te preporuke koje će se razmatrati prilikom oblikovanja provedbenih mjera u nadolazećem razdoblju.„ Pri tome ukazujemo da je u listopadu 2021. godine Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih naroda priznalo pravo na zdrav, čist i održiv okoliš koje je potom kao univerzalno pravo priznala i Opća skupština UN-a u srpnju 2022. godine, i za čije je praćenje zadužen posebni izvjestitelj za okoliš i ljudska prava te podatak da je u listopadu 2021. godine Vijeće za ljudska prava UN-a uspostavilo i mandat posebnog izvjestitelja za promicanje i zaštitu ljudskih prava u kontekstu klimatskih promjena i da je u travnju 2022. godine imenovan je i prvi posebni izvjestitelj za promicanje i zaštitu ljudskih prava u kontekstu klimatskih promjena. Prihvaćen Zahvaljujemo i prihvaćamo prijedlog za izmjenu i dopunu teksta poglavlja 3.12.
6 Ured pučke pravobraniteljice 3. Razvojne potrebe i srednjoročni prioriteti u području zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije , 3.10. Zaštita prava osoba lišenih slobode U vezi s Poglavljem 3.10. Zaštita prava osoba lišenih slobode napominjemo kako se tekst u najvećem dijelu odnosi samo na zatvorski sustav, a ne i na ostale kategorije osoba lišenih slobode (primjerice, one koje se nalaze u zdravstvenom sustavu odnosno prisilno hospitalizirane osobe, koje se spominju samo sporadično). Stoga bi naziv poglavlja trebalo uskladiti sa sadržajem. Nadalje, kako poslove Nacionalnog preventivnog mehanizma obavlja pučki pravobranitelj (čl. 2. Zakona o Nacionalnom preventivnom mehanizmu za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja), a Ured pučkog pravobranitelja njegova je stručna služba, potrebno je s navedenim uskladiti tekst trećeg odlomka ovoga poglavlja. U šestom odlomku Poglavlja 3.10. navodi se da je stanje u pogledu smještajnih uvjeta u zatvorskom sustavu zadovoljavajuće. Međutim, podatci kojima raspolažemo ukazuju na suprotno. Primjerice, prema podatcima iz Izvješća Vlade Republike Hrvatske o stanju i radu kaznionica, zatvora, odgojnih zavoda i centara za 2021. godinu, na dan 31. 12. 2021. godine u zatvorskom sustavu boravilo je više osoba lišenih slobode nego što je kapaciteta, što je prvi puta unatrag zadnjih šest godina. Pri tome, ovi podatci odnose se na popunjenost ukupnih kapaciteta (zatvorenih, poluotvorenih i otvorenih), dok je napučenost zatvorenih uvjeta znatno viša, na što kontinuirano ukazujemo Hrvatskom saboru u godišnjim izvješćima pučke pravobraniteljice. Za ilustraciju, popunjenost zatvorenih uvjeta na dan 31. 12. 2021. godine u 12 zatvora, od ukupno 13, ne ubrajajući Zatvor u Sisku koji je teško oštećen u potresu, viša je od 100 posto, a najteža situacija je u Zatvoru u Zagrebu (150 posto), Zatvoru u Karlovcu (155 posto), te Zatvoru u Osijeku (168 posto). Dodatno, Europski sud za ljudska prava ove je godine u nekoliko presuda protiv Republike Hrvatske utvrdio povredu čl. 3. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u dijelu koji se odnosi na uvjete smještaja (primjerice, Hrnčić protiv Hrvatske; Hubert protiv Hrvatske; Katanović i Mihovilović protiv Hrvatske i dr.). Stoga je potrebno intenzivirati aktivnosti usmjerene na poboljšanje uvjeta smještaja osoba lišenih slobode u zatvorskome sustavu. Primljeno na znanje Zahvaljujem na dostavljenim komentarima. Ističemo kako je prema podacima Ministarstva pravosuđa i uprave aktualno stvarna dnevna popunjenost ukupnih smještajnih kapaciteta kaznionica i zatvora iznosi između 103 i 109%, što predstavlja blagu prenapučenost, na koju Ministarstvo pravosuđa odgovara kroz kontinuirano poduzimanje niza mjera i aktivnosti, kao što su povećanje kapaciteta pojedinih kaznenih tijela, adaptacija postojećih smještajnih kapaciteta te široku primjenu alternativnih sankcija i mjera u zajednici. Sukladno navedenom, ocjenjujemo aktualno stanje zadovoljavajućim, uz tendenciju i daljnjeg ulaganja u mjere i aktivnosti za otklanjanja problema prenapučenosti zatvora i poboljšanja zatvorskih uvjeta.
7 Ured pučke pravobraniteljice 3. Razvojne potrebe i srednjoročni prioriteti u području zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije , 3.7. Zaštite prava građana i suzbijanje diskriminacije u kriznim situacijama U odnosu na Poglavlje 3.7. Zaštita prava građana i suzbijanje diskriminacije u kriznim situacijama skrećemo pažnju kako je u 2022. godini pučka pravobraniteljica u suradnji s pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova, pravobraniteljicom za djecu i pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom objavila posebno Izvješće Utjecaj epidemije COVID-19 na ljudska prava i jednakost u kojem je iznijela opis stanja i problema s kojima su se građani/ke suočavali/e te dala niz preporuka, zajedno s posebnim pravobraniteljicama. Preporučujemo da se konzultira ovo izvješće kako bi se mjere i aktivnosti mogle planirati u skladu s potrebama te preporukama pravobraniteljskih institucija. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru. Navedeno poglavlje teksta će se ažurirati kako bi se uključile dodatne informacije o posebnom izvješću pučke pravobraniteljice pod nazivom „Utjecaj epidemije COVID-19 na ljudska prava i jednakost“.
8 Ured pučke pravobraniteljice 3. Razvojne potrebe i srednjoročni prioriteti u području zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije , 3.6. Jednakost u pristupu stanovanju U odnosu na Poglavlje 3.6. Jednakost u pristupu stanovanju, pozdravljamo uvrštavanje pitanja vezanih uz stanovanje u Nacionalni plan i prepoznavanja utjecaja potresa na ostvarivanje ovog prava. Pravo na adekvatno stanovanje podrazumijeva dom kao temelj stabilnosti i sigurnosti pojedinca/ke i obitelji, okosnicu društvenog i emocionalnog života, a sve češće i radno mjesto. Pozitivno je što se u Nacionalnom Planu prepoznaju različite skupine građana/ki i raznovrsni razlozi radi kojih one/i imaju problema u rješavanju stambenih pitanja. Naime, prema recentnim istraživanjima, priuštivost stanovanja još uvijek je temeljna prepreka podmirivanju stambenih potreba i ostvarivanju prava na stanovanje kao socijalnog prava u Hrvatskoj. Prema recentnim istraživanjima o stambenom statusu u prethodnom desetljeću, primjetna je nesigurnost stanovanja realiziranog tržišnim putem: zaduživanjem ili privatnim najmom. S jedne strane, pojavljuju se problemi prezaduženosti i poteškoće kućanstava s otplatom kredita te porast blokada računa, ovrha i deložacija, a s druge okolnost neuređenog tržišta privatnog najma. Stoga bi trebalo donijeti Stambenu strategiju s procjenom sadašnjih i projekcijom budućih stambenih potreba koja će adresirati specifičnosti različitih skupina a imajući u vidu demografska kretanja, mogućnosti neprofitne izgradnje stanova u javnom vlasništvu, subvencije, turistički najam i gospodarska kretanja i dr. Pri tome, prema Godišnjem planu normativnih aktivnosti za 2015. i 2016. g. bilo je planirano donošenje Zakona o stambenom zbrinjavanju kojim bi se na sveobuhvatan način reguliralo područje stambenog zbrinjavanja, odnosno koji bi se odnosio na cjelokupni teritorij Republike Hrvatske i kojim bi se reguliralo stambeno zbrinjavanje svih potrebitih, a ne samo ranjivih skupina, a za što je bio zadužen tadašnji Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje (sada Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje - dalje u tekstu: SDUOSZ). Od toga se, međutim, odustalo, jer je već iz Godišnjeg Plana normativnih aktivnosti za 2017. g. bilo vidljivo da se planira donošenje Zakona o stambenom zbrinjavanju koji se odnosi samo na potpomognuta područja i područja posebne državne skrbi i regulira stambeno zbrinjavanje samo nekih ranjivih skupina, kao i stambeno zbrinjavanje branitelja/ica te deficitarnih kadrova. Isti je Zakon i donesen tijekom 2017. g., no kako je već rečeno njime se ne rješava na sveobuhvatan način problematika stambenog zbrinjavanja. Stoga je pučka pravobraniteljica u Godišnjem izvješću za 2021. godinu uputila preporuku da se pripremi Stambena strategija i da se u njenu izradu uključi širok krug tijela koja se bave pitanjem stanovanja i prava pojedinih skupina, kao i drugih dionika. Nastavno na gore rečeno, nužno je i prepoznati potrebe stanovnika proizašlih iz izvanrednih okolnosti, poput potresa koji su pogodili RH tijekom 2020. godine. Katastrofalne posljedice dvaju razornih potresa koji su prije dvije godine, 28. i 29. prosinca 2020., pogodili područje Sisačko-moslavačke i dalje su itekako prisutne, a tri su trenutno ključna problema koje je moguće adresirati kroz Nacrt Nacionalnog plana i pripadajuće Akcijske planove: prvi je prespora obnova, vezana u velikoj mjeri uz zakonska rješenja i njihovu provedbu, odnosno zahtjevne i kompleksne procedure te dionike uključene u obnovu i njihove kapacitete, drugi je komuniciranje sa stradalnicima potresa, odnosno da im sve informacije nisu dostupne, i to na pravi način, te da niti nakon toliko vremena ljudi ne znaju što mogu očekivati, a treći je problem to da se hitni, krizni smještaj u kontejnere pretvorio u višegodišnji smještaj. Također, trebalo bi dodatno naglasiti važnost pristupu zdravstveno ispravnoj vodi za ljudsku potrošnju odnosno vodoopskrbi i odvodnji, te definiranju, prepoznavanju i praćenju energetskog siromaštva kao preduvjeta za donošenje dugoročnih mjera kojima bi se građanima/kama omogućio život u uvjetnim domovima. Konačno, u Poglavlju 3.6. navodi se i kako u kontekstu pristupa stanovanju ranjivu skupinu predstavljaju i ovršenici/ce te članovi njihovih kućanstava koji prisilnim iseljenjem mogu ostati bez jedinog odgovarajućeg i sigurnog utočišta za život, što može voditi u beskućništvo te u kriznoj situaciji biti posebno pogubno za zdravlje i život ovršenika/ca i članova kućanstva, što možemo pozdraviti. Međutim, ni u jednome od predloženih Akcijskih planova nisu predviđene aktivnosti usmjerene na zaštitu ove ranjive skupine. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima. Prije svega ističemo kako su u tijeku pripremne aktivnosti na području stanovanja za potrebe daljnjeg rada i razvoja stambene politike te je izrađena Analiza stanja stambenog fonda u Republici Hrvatskoj koja je dio aktivnosti na izradi krovnog dokumenta Stambene strategije, a nastavno na dokument Nacionalne razvojne strategije do 2030. u kojem je uvedena nadležnost Ministarstva da izradi strateški akt: „Strategija stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine“ kojom se uvode mjere za rješavanje stambenog pitanja građana RH, a jedna od predviđenih mjera je izgradnja stanova za dugoročni najam po pristupačnijim cijenama od tržišnih. U planu za 2023.-u godinu je izrada Analize sustava stanovanja članica EU, Analize sustava stanovanja i stambenog fonda u odnosu na popis stanovništva u RH, Izrada smjernica i potrebnog sadržaja Plana sustava i modela stanovanja te Izrada Plana sustava i modela stanovanja u RH. Također ističemo da je tema stambenog zbrinjavanja i energetskog siromaštva zastupljena u drugim kratkoročnim i srednjoročnim aktima strateškog planiranja (vidi: Program suzbijanja energetskog siromaštva koji uključuje korištenje obnovljivih izvora energije u stambenim zgradama na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi za razdoblje do 2025. godine, Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od. 2021. do 2027. godine), ali i Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. zbog čega izazovi spomenuti u komentaru nisu detaljnije adresiranu ovom aktu. Prilikom izrade budućih akcijskih planova za razdoblje od 2024. do 2025. razmotrit će se uključivanje dodatnih aktivnosti u sklopu mjere 3.6. koje bi trebale predstavljati nadogradnju ili biti komplementarne s mjerama u drugim kratkoročnim/srednjoročnim aktima koji se tiču problematike jednakosti u stanovanju.
9 Ured pučke pravobraniteljice 3. Razvojne potrebe i srednjoročni prioriteti u području zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije , 3.5. Unaprjeđenje zdravstvene zaštite za češće diskriminirane skupine U odnosu na Poglavlje 3.5. Unaprjeđenje zdravstvene zaštite za češće diskriminirane skupine ističemo kako je zasigurno potrebno unaprijediti zdravstvenu zaštitu i za češće diskriminirane skupine, međutim potrebno je unaprijediti zdravstvenu zaštitu za sve građane/ke, a paralelno uz to planirati i posebne mjere koje će adresirati isključivo prisutnost stereotipa i predrasuda, odnosno diskriminatornog postupanja zdravstvenih radnika/ca u odnosu na pacijente/ice. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. U razdoblju do kraja 2023. predviđena je provedba mjere 5.6. Prevencija nejednakosti u pristupu zdravstvenoj zaštiti s posebnim naglaskom na skupine koje štiti Zakon o suzbijanju diskriminacije (v. Akcijski plan suzbijanja diskriminacije za razdoblje od 2022. do 2023.), dok je u razdoblju od 2024. do 2027. predviđena izrada planova za jednakost za javnopravna tijela te edukacije u suradnji s javnopravnim tijelima (uključujući zdravstvene ustanove). Sve navedene aktivnosti pridonose prevenciji nejednakog postupanja u pristupu zdravstvenoj zaštiti. Napominjemo i kako je područje zdravstva jedna od komponenti Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a problematika dostupnosti zdravstvene zaštite zastupljena je i kroz Nacionalni plan razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027. stoga se izazovi u ovom području adresiraju kroz više akata koji se međusobno nadopunjuju.
10 Ured pučke pravobraniteljice 3. Razvojne potrebe i srednjoročni prioriteti u području zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije , 3.4. Jednakost prilika na tržištu rada i zaštita prava radnika U vezi s Poglavljem 3.4. Jednakost prilika na tržištu rada i zaštita prava radnika, u Nacrtu Nacionalnoga plana navodi samo da će se dizati razina svijesti poslodavaca o osjetljivim skupinama izloženim diskriminaciji, a u Akcijskom planu da će se educirati poslodavci i predstavnici/ce radnika, dok iznos sredstava koji je predviđen za mjeru ne ostavlja prostora za financiranje drugih prijedloga i aktivnosti. Također, ne uočavamo prepoznavanje platformskih radnica/ka kao jedne od skupina radnika/ca u nepovoljnijem položaju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na prijedlogu. U razdoblju do kraja 2023. provodit će se pripremne aktivnosti za provedbu projekta „Podrška jednakosti kroz snažniji sustav i planiranje“ kao što je naznačeno u mjeri 5.2. Akcijskog plana za suzbijanje diskriminacije za razdoblje od 2022. do 2023. Planirani projekt Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina uključivat će i aktivnosti usmjerene podizanju razine znanja i svijesti o diskriminaciji među poslodavcima, a također će se provoditi informativne kampanje za predstavnike radnika i radnike u privatnom sektoru o nediskriminaciji i zaštiti prava radnika. Spomenute aktivnosti bit će sastavni dio provedbenih planova Nacionalnog plana u razdoblju od 2024.-2027. Povrh toga, unaprjeđenje radnih uvjeta kod rada putem digitalnih radnih platformi sastavni je dio Nacionalnog plana za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za razdoblje od 2021. do 2027. i pratećeg akcijskog plana za razdoblje od 2021. do 2024. zbog čega, u skladu sa Smjernicama za izradu akata strateškog planiranja, ne može biti dio i ovog akta strateškog planiranja. Predviđene mjere osobito su usmjerene na zaštitu vezanu za način izvođenja rada dostavljača i vozača, osiguravanje naknade za korištenje sredstava rada te uspostavu preduvjeta za praćenje rada putem digitalnih platformi. Izmjenama i dopunama Zakona o radu uređuje se rad koji se obavlja putem digitalnih radnih platformi, a u skladu s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.-2026. Dopuna Zakona o radu u ovom dijelu stupit će na snagu 1. siječnja 2024. godine.
11 Ured pučke pravobraniteljice 3. Razvojne potrebe i srednjoročni prioriteti u području zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije , 3.3. Jednakost prilika u obrazovanju Nadalje, napominjemo kako u Poglavlju 3.3. nije spomenut problem velikog broja romske djece koja pohađaju čisto ili dominantno romske razrede, što onemogućava njihovu integraciju s neromskim vršnjacima/kinjama. Naime, prema podacima iz publikacije Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: obrazovanje i zapošljavanje (Dunja Potočnik, Darja Maslić Seršić i Nenad Karajić; ULJPPNM, 2020.), ukupno je 36,1% romskih učenika/ca u dobi od 7 do 14 godina u Hrvatskoj izloženo nekom stupnju etničke segregacije – 20,3% razrednih odjela koje pohađaju romski učenici/ce čine isključivo Romi, u dodatnih 12,8% razrednih odjela romski učenici/ce su u većini, a 3% razrednih odjela čine samo učenici/ce pripadnici/ce različitih nacionalnih manjina. U Međimurju čak 47% romskih učenika/ca pohađa isključivo romske razrede, dodatnih 19% pohađa mješovite razrede s većinom romskih učenika/ca, a tek 34% romskih učenika/ca pohađa mješovite razrede s većinom neromskih učenika/ca, što znači da je tek trećini romskih učenika/ca zaista pružena prilika za uključivo obrazovanje i integraciju s neromskim vršnjacima/kinjama. S tim u vezi, u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2021. godinu Ministarstvu znanosti i obrazovanja preporučeno je da izradi analizu problematike segregacije romskih učenika/ca i da temeljem nje izradi akcijski plan desegregacije romske djece u osnovnim školama. S obzirom na kompleksnost uzroka koji dovode do formiranja isključivo ili dominantno romskih razreda, među kojima se ističu segregirano stanovanje, postojeća mreža osnovnoškolskih ustanova, nedovoljni prostorni kapaciteti osnovnih škola, nedostatni kapaciteti vrtića, prijevoz djece, nedovoljno poznavanje hrvatskog jezika i podrška romskoj djeci unutar obitelji, upisivanje neromske djece u škole izvan njihovog upisnog područja (tzv. white flight) te nedostatan rad na poboljšanju odnosa između pripadnika većinskog naroda i pripadnika romske nacionalne manjine, u izradi analize i akcijskog plana, kao i njegovom provođenju, nužna je uska suradnja MZO-a s drugim tijelima državne uprave te jedinicama lokalne i područne samouprave. Predlažemo da se u Nacionalni plan zaštite i promicanje ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije za razdoblje od 2022. do 2027. godine uključi problem čistih ili dominantno romskih razreda, a u prateći Akcijski plan konkretne mjere kojima bi se smanjio broj romskih učenika/ca koji/e pohađaju ovakve razredne odjele. Primljeno na znanje Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina svjestan je problema te ga adresira kroz Nacionalni plan za uključivanje Roma (nadalje: NPUR) gdje je postavljen cilj da se do 2030. postotak romske djece u Međimurskoj županiji koja pohađaju razrede u kojima je većina ili su svi učenici Romi smanji na maksimalno 20%. U Akcijskom planu u području obrazovanja je uvedena aktivnost sufinanciranje namjenskog prijevoza od kuće do vrtića/škole za djecu i učenike pripadnike romske nacionalne manjine koja žive u izoliranim, segregiranim naseljima, međutim prema Izvješću o provedbi Akcijskog plana NPUR-a za 2021. Ministarstvo znanosti i obrazovanja je izvijestilo kako kroz 2021. nije zaprimilo zahtjeve za osiguravanjem prijevoza. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je prilikom izrade nacionalnog plana za uključivanje Roma naveo kako planira dva otvorena poziva financirana kroz Europski socijalni fond plus. Pilot projekt Centara u zajednici obuhvaća četiri lokaliteta u Međimurskoj županiji (čiji prostorni kapaciteti zadovoljavaju uvjete, a izgrađeni su u okviru Testiranja Jamstva za svako dijete u RH), a koji za cilj ima kontinuirani rad u zajednici sa stručnim timom i lokalnim stanovništvom što će u konačnici doprinijeti kvalitetnijoj integraciji pripadnika romske nacionalne manjine (veća uključenost djece u predškolski odgoj, smanjenje romskih razreda, veći broj upisanih u srednjoškolsko obrazovanje, veći broj romskih studenata, povećanje razine zdravstvene zaštite i prevencije ranih trudnoća i brakova, rad s mladima koji se ne obrazuju i ne rade, smanjenje stope siromaštva u naseljima, a u konačnici i prostorna desegregacija). Uz pilot projekt, Ured radi i na programiranju otvorenog poziva usmjerenog jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i organizacijama civilnog društva kojim će se financijski podržati: - aktivnosti koje naglašavaju integraciju i osnažuju socijalnu koheziju (poput provedbe kreativnih, sportskih i edukativnih aktivnosti (uključujući i aktivnosti jačanja osobnih vještina poput učenja stranih jezika, informatičke, financijske, građanske pismenosti i sl.), opremu, materijal i ljudske resurse potrebne za provedbu navedenih aktivnosti uz uvjet da se iste provedbe u integriranim odraslim i/ili dječjim skupinama u kojima od 45-50% čine pripadnici romske nacionalne manjine; aktivnosti poput zimskih i ljetnih integriranih kampova za djecu; - aktivnosti izrade lokalnih komunikacijskih strategija za promicanje pozitivnih ponašanja i adresiranje negativnih socijalnih normi i ponašanja - aktivnosti kojima se potiče pozitivan govor o Romima i dobri primjeri - aktivnosti kojima se promiču multikulturalne vrijednosti uključujući i kampanje za podizanje svijesti na regionalnoj i lokalnoj razini Povrh navedenih aktivnosti Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Ministarstvo znanosti i obrazovanja kroz Nacionalni plan za uključivanje Roma za razdoblje od 2021. do 2027. godine te kroz prijedlog Akcijskog plana za uključivanje Roma, za razdoblje 2023.-2025. predložilo je dodatne aktivnosti s ciljem smanjivanja broja razrednih odjela koje pohađaju samo učenici pripadnici romske nacionalne manjine. U prijedlogu Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje 2023.-2025., a imajući u vidu kompleksnost tematike, predviđena je mjera izrade analize te plana za smanjivanje udjela romske djece koja pohađaju osnovnoškolsko obrazovanje u skupinama u kojima je većina ili su sva djeca Romi. Navedena aktivnost uključuje redovite sastanke sa svim dionicima s ciljem definiranja i usuglašavanja polazišnih točaka, ciljeva te rješenja na svim razinama, od lokalne do nacionalne, uključujući predstavnike romske nacionalne manjine, s posebnim naglaskom na integraciju kao dvosmjerni proces koji obuhvaća aktivno sudjelovanje kako romske tako i većinske zajednice.
12 Ured pučke pravobraniteljice 3. Razvojne potrebe i srednjoročni prioriteti u području zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije , 3.2. Suzbijanje rasizma, ksenofobije i svih oblika nesnošljivosti U odnosu na Poglavlje 3.2. Suzbijanje rasizma, ksenofobije i svih oblika nesnošljivosti, ukazujemo da pored definicije govora mržnje u užem smislu u okviru Kaznenog zakona, postoji i definicija tog govora i u Općoj preporuci br. 15 Europske komisije protiv rasizma i nesnošljivosti (ECRI). Također je u 2022. godini u okvira Vijeća Europe donesena Preporuka CM/Rec(2022)16[1] Odbora ministara državama članicama o suzbijanju govora mržnje (Usvojio Odbor ministara 20. svibnja 2022 na 132. sjednici Odbora ministara) koja definira taj oblik govora kao „Za potrebe ove preporuke, pod govorom mržnje podrazumijevaju se sve vrste izražavanja koje potiču, promiču, šire ili opravdavaju nasilje, mržnju ili diskriminaciju prema osobi ili skupini osoba, ili ih ocrnjuju, zbog njihove stvarne ili pripisane osobne karakteristike ili statusa kao što su „rasa“, boja kože, jezik, vjera, nacionalnost, nacionalno ili etničko podrijetlo, dob, invaliditet, spol, rodni identitet i seksualna orijentacija.” Vezano uz Poglavlje 3.3. Jednakost prilika u obrazovanju, uz napomene iznesene ranije u tekstu, zamjećujemo i kako je u opisu stanja identificirana činjenica da na obrazovne ishode u Republici Hrvatskoj i dalje utječu socioekonomski faktori, što je važna smjernica za djelovanje, no istovremeno u akcijskim planovima uz ovaj strateški dokument ne zamjećujemo mjere koje bi ovu pojavu adresirale. Dodatno, napominjemo kako je potrebno mjerama suzbijanja diskriminacije obuhvatiti i područje obrazovanja. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na iznesenim prijedlozima. Prihvaća se prijedlog da se u predloženi Nacionalni plan uvrsti i definicija govora mržnje sukladno Općoj preporuci br. 15 Europske komisije protiv rasizma i nesnošljivosti. Uz prijedlog koji se odnosi na poglavlje 3.3. Jednakost u obrazovanju ističemo kako su aktivnosti koje se tiču područja obrazovanja zastupljene u Prijedlogu Akcijskog plana suzbijanja diskriminacije za razdoblje od 2022. do 2023. u okviru više provedbenih mjera, a riječ je o sljedećim aktivnostima: 1. Osposobljavanje i usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika usmjereno na ljudska prava, prevenciju diskriminacije i nasilja (Mjera 5.1.) 2. Provedba edukacija za učenike na temu prevencije nasilja motiviranog predrasudama ili mržnjom (Mjera 6.1) 3. Organiziranje učeničkih posjeta Spomen području Jasenovac te drugim mjestima stradavanja, u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja (Mjera 6.3.) Povrh toga, bitno je istaknuti kako su za razdoblja do kraja 2023. planirane pripremne aktivnosti za provedbu projekta „Podrška jednakosti kroz snažniji sustav i planiranje“ (vidi: mjera 5.2.), dok će se u razdoblju od 2025. do 2027. u okviru planiranog projekta provoditi trening trenera (učitelja i profesora) za obrazovanje za ljudska prava i nediskriminaciju po školama, na razini županije. Treninzima će prethoditi analiza potreba i izrada sadržaja za treninge. Spomenute projektne aktivnosti bit će sastavni dio akcijskih planova za razdoblje od 2024. do 2027.
13 Ured pučke pravobraniteljice PRIJEDLOG NACIONALNOG PLANA ZAŠTITE I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA I SUZBIJANJA DISKRIMINACIJE ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2027. GODINE S obzirom na činjenicu da strateški dokument iz područja zaštite i promicanja ljudskih prava nedostaje od 2016. godine, što je imalo negativan utjecaj na samo strateško područje ali i pojedina tematska područja i ciljne skupine, pozdravljamo izradu i donošenje postojećeg dokumenta, što je bila i naša višegodišnja preporuka. Na samom početku, željeli bismo istaknuti kako je proces izrade i donošenja dokumenta bio dug i zahtjevan. Nadalje, važnime smatramo napomenuti i činjenicu da su područja promicanja i zaštite ljudskih prava s jedne te suzbijanja diskriminacije s druge strane u prethodnim razdobljima na nacionalnoj razini pokrivala dva zasebna strateška dokumenta. U prilog takvom rješenju govori i trenutna praksa Europske unije, koja je dapače usvojila odvojene strateške dokumente u odnosu na pojedine ranjive skupine (pa su tako doneseni zasebni strateški dokumenti u područjima suzbijanja rasizma, uključivanja Roma, integracije migranata/kinja, prava djece, žena, LGBTIQ+ osoba i osoba s invaliditetom). Nadalje, prilikom donošenja ovog dokumenta primjećujemo da je na žalost propuštena prilika provedbe evaluacije dva prethodna dokumenta i učenja koje je evaluacija mogla donjeti. Također, Nacionalni plan definira kao vremenski okvir svog trajanja 2022. do 2027. godinu. Kako je nacrt dokumenta u E-savjetovanju do samog kraja 2022. te j enemoguće njegovo usvajanje u 2022. odnosno, kako se njegovo usvajanje, u skladu s raspravom održanom na Savjetu za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske, predviđa u prvom kvartalu 2023., nužno je kao rok početka primjene dokumenta staviti 2023. godinu. Kao pozitivno ističemo da su prilikom ocjene o najugroženijim skupinama i područjima u kojima se kršenja prava i diskriminacija najčešće događaju uzeti u obzir podaci pravobraniteljskih institucija, uključujući i posebno izvješće pučke pravobraniteljice o pravu na zdrav život i klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj (2013.-2020.) te istraživanje naše institucije na temu mladih i govora mržnje na internetu, a podaci iz naših izvješća uzeti su obzir i prilikom ocjene stanja i potreba. Nadalje, kao razvojne potrebe i prioriteti prepoznaju se zdrav život i okoliš, važnost prikupljanja segregiranih podataka o jednakosti, osiguranje vladavine prava i jednakoga pristupa pravosuđu. Prepoznaje se i važnost suradnje s međunarodnim mehanizmima za zaštitu ljudskih prava te osvještavanja opće i stručne javnosti o njihovome značaju i ulozi, kao i potreba za unapređenjem učinkovitosti izvršenja presuda Europskoga suda za ljudska prava. Prilikom ocjenjivanja stanja i potreba uzimaju se u obzir i sve krizne situacije koje su se na globalnoj i nacionalnoj razini dogodile u posljednjih nekoliko godina. Osim toga, uzimaju se u obzir i postojeći podaci koji govore o nižem stupnju osviještenosti o pravima, mehanizmima za njihovu zaštitu i manjem povjerenju u institucije određenih skupina građana/ki, što predstavlja važnu smjernicu za daljnje djelovanje. Dokument prepoznaje i važnost obrazovanja za ljudska prava kao nužne pretpostavke za jačanje znanja građana/ki o njihovim pravima te dostupnim mehanizmima njihove zaštite. Nacrt Nacionalnoga plana prepoznaje, također, i važnost obrazovanja za ljudska prava kao bitan aspekt u razmatranju kvalitete obrazovanja, navodi rezultate istraživanja o političkoj pismenosti učenika/ca u Republici Hrvatskoj te spominje preporuku ECRI-ja iz 5. ciklusa izvještavanja o „uvođenju obaveznog obrazovanja iz ljudskih prava kao dijela građanskog obrazovanja u sve nastavne planove i programe osobito kad je riječ o pravu na jednakost i zabrani diskriminacije“. Pritom, međutim, mjere akcijskoga plana razrađuju uvođenje obrazovanja o ljudskim pravima samo u programe iz područja visokoga obrazovanja, ali kada se radi o nižim razinama, predviđena je samo „provedb[a] vanjskog vrednovanja GOO s naglaskom na izradu instrumenata za osiguranje kvalitete i evaluacije međupredmetnih tema“, što smatramo nedostatnim. Konačno, pozdravljamo i prepoznavanje uloge civilnoga društva u zaštiti i promicanju ljudskih prava, s napomenom kako ih, međutim, ovaj dokument ne prepoznaje kao „branitelje ljudskih prava“ niti u dovoljnoj mjeri adresira specifične potrebe i izazove s kojima se susreću OCD-i koji rade u području zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije. Uz navedeno, uvodno bitnim smatramo naglasiti i sljedeće. Promatrajući razvojne potrebe na način na koji su postavljene u Nacrtu Nacionalnog plana, vidljivo je kako im se velikim dijelom prilazilo iz kuta suzbijanja diskriminacije a u manjoj mjeri iz aspekta zaštite i promicanja ljudskih prava. Što se tiče dijela Nacrta u kojemu se iznose uvodna razmatranja, predlažemo da se među nabrojane strateške dokumente na razini EU-a uključi i Strategija EU-a za suzbijanje antisemitizma i njegovanje židovskog načina života (2021. – 2030.), a s obzirom da se ista spominje dalje u Nacrtu u Poglavlju 4. Usklađenost sa strateškim okvirom Republike Hrvatske i strateškim dokumentima Europske unije te da je jedan od ciljeva dokumenta „Unaprjeđenje mehanizama suzbijanja zločina iz mržnje te jačanje svijesti o važnosti borbe protiv rasizma, ksenofobije i ostalih oblika nesnošljivosti te poticanje kulture sjećanja na žrtve genocida“. Konačno, s obzirom na to da se u čitavome tekstu Nacrta Nacionalnoga plana za našu instituciju koristi naziv „Ured pučke pravobraniteljice“, molimo da se on promijeni u „pučka pravobraniteljica“. Naime, sukladno Ustavu i zakonima ime institucije je pučki pravobranitelj, dok se isto mijenja s obzirom na rod osobe izabrane na funkciju, pri čemu je sukladno Poslovniku pučkog pravobranitelja ured pučke pravobraniteljice stručna služba institucije. U pogledu potreba i ciljeva identificiranih Nacionalnim planom, naglašavamo sljedeće. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na podršci donošenju ovog akta strateškog planiranja i dostavljenim prijedlozima i primjedbama. 1. Objedinjavanje područja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije Stupanjem na snagu propisa kojim se uređuje strateškog planiranja u RH bilo je potrebno objedinjavanje strateških područja djelovanja i povezivanje srodnih područja kako bi se smanjilo dupliciranje i preklapanje sadržaja te kako bi se jednostavnije provele opsežne procedure vezane uz izradu akata strateškog planiranja. 2. Evaluacije akata strateškog planiranja Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17) uređuje vrednovanje akata strateškog planiranja za oblikovanje i provedbu javnih politika te predviđa obvezu provedbe vrednovanja akata strateškog planiranja. Nadalje člankom 49., stavkom 2. ovog Zakona određeno je da izrada novih akata strateškog planiranja ili revizija postojećih mora biti usklađena s nalazima vrednovanja iz članka 48. stavka 3. ovoga Zakona. Slijedom navedenoga, budući akti strateškog planiranja temeljit će se na nalazima vrednovanja sredinom provedbenog razdoblja te vrednovanja po završetku provedbenog razdoblja. 3. Promjena razdoblja provedbe Promjena planskog razdoblja je nužna budući da nije moguće retrogradno usvajanje dokumenata od strane Vlade RH. Uz Nacionalni plan zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije za razdoblje do 2027. usvojit će se jednogodišnji akcijski planovi za 2023., a neposredno nakon usvajanja započet će se s izradom planova za razdoblje nakon 2023. 4. Obrazovanje o ljudskim pravima Ističemo kako su u okviru posebnog cilja 5. Unaprjeđenje prevencije diskriminacije i pružanje podrške žrtvama diskriminacije predviđene aktivnosti za odgojno-obrazovne radnike koji su u izravnom kontaktu s ranjivim skupinama djece. Tijekom razdoblja od 2022. do 2023. planirane su pripremne aktivnosti za provedbu projekta „Podrška jednakosti kroz snažniji sustav i planiranje“ (vidi mjera 5.2.), dok će se u razdoblju od 2025. do 2027. u okviru planiranog projekta provoditi trening trenera (učitelja i profesora) za obrazovanje za ljudska prava i nediskriminaciju po školama, na razini županije. Treninzima će prethoditi analiza potreba i izrada sadržaja za treninge. Spomenute projektne aktivnosti bit će sastavni dio akcijskih planova za razdoblje od 2024. do 2027. Ujedno napominjemo kako su mjere i aktivnosti usmjerene na izjednačavanje mogućnosti u obrazovanju integralni dio Nacrta Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. te Nacrta Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027., za razdoblje od 2022. do 2024. 5. Promjene u korištenju terminologije Zahvaljujemo na ispravku, unijet ćemo terminološke izmjene te koristiti pojam „pučka pravobraniteljica“ umjesto Ured pučke pravobraniteljice, također ćemo uvrstiti pojam branitelji ljudskih prava u tekst Nacionalnog plana. 6. Razvojne potrebe u području zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije Ističemo kako poglavlje 3. Razvojne potrebe i srednjoročni prioriteti u području zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije sadrži popis razvojnih potreba za područje suzbijanja diskriminacije kao i područje zaštite i promicanja ljudskih prava, međutim potrebe u području suzbijanja diskriminacije su specifičnije opisane, dok je za područje zaštite ljudskih prava definira manji broj potreba horizontalnih i opsežnijih razvojnih potreba bez specificiranja užih potreba.
14 Udruga za unapređenje kvalitete življenja "LET" PRIJEDLOG NACIONALNOG PLANA ZAŠTITE I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA I SUZBIJANJA DISKRIMINACIJE ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2027. GODINE Poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti s naglaskom na udaljena i deprivirana područja kroz ulaganja u potrebe pružatelja usluga zdravstvene zaštite na primarnoj razini. Primljeno na znanje Zahvaljujem na komentaru. Ističemo kako je pitanje poboljšanja pristupa zdravstvenoj zaštiti adresirano kroz Nacionalni plan razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027. te Nacionalni plan oporavka i otpornosti. U odgovoru na prethodne komentare opisano je planirano djelovanje kroz predloženi Nacionalni plan zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije za razdoblje do 2027.
15 Udruga za unapređenje kvalitete življenja "LET" PRIJEDLOG NACIONALNOG PLANA ZAŠTITE I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA I SUZBIJANJA DISKRIMINACIJE ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2027. GODINE Žene s invalidnošću mogu doživjeti nejednako postupanje u pristupu reproduktivnoj zdravstvenoj zaštiti. Primjerice, zaposlenici u zdravstvu ne razgovaraju uvijek izravno s tim ženama, nego će radije komunicirati s njihovim njegovateljima. Također im se mogu uskratiti i reproduktivna prava. Postoje dokazi o ženama s intelektualnim i psihosocijalnim poteškoćama koje su bile žrtve prinudne sterilizacije u nekim državama članicama Europske unije. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Nacionalni plan zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije za razdoblje do 2027. sadrži horizontalne ciljeve i prvenstveno je usmjeren na osiguravanje koordiniranog djelovanja tijela državne uprave i razvoja kapaciteta za djelovanje na zaštiti i promicanju ljudskih prava i suzbijanju diskriminacije, stoga se kroz ovaj akt ne adresiraju sve potrebe češće diskriminiranih skupina, već prvenstveno se osigurava nadogradnja mjera koje se provode kroz druge akte strateškog planiranja ili djelovanje u područjima koja su prepoznata kao prioritet, a nisu zastupljena u drugim sektorskim politikama. Nacionalni plan izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom za razdoblje od 2021. do. 2027. godine je ključni akt strateškog planiranja koji se bavi položajem osoba s invaliditetom, te između ostaloga adresira i pitanje reproduktivnih prava osoba s invaliditetom.
16 Udruga za unapređenje kvalitete življenja "LET" PRIJEDLOG NACIONALNOG PLANA ZAŠTITE I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA I SUZBIJANJA DISKRIMINACIJE ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2027. GODINE Zdravstvena je zaštita važna za sve. Neki mogu doživjeti diskriminaciju u pristupu zdravstvenoj zaštiti iz različitih i često kompleksnih razloga. Stoga je potrebno bolje razumjeti ranjivost onih koji mogu doživjeti diskriminaciju zbog međuovisnosti brojnih čimbenika, kao što su dob i/ili spol, i/ili etničko podrijetlo i/ili invalidnost. Potrebno je „ identificirati prepreke i iskustva diskriminacije koji priječe pristup uslugama zdravstvene zaštite ili, drugim riječima, procijeniti s kolikom lakoćom zdravstvenu zaštitu mogu dobiti ljudi za koje postoji veći rizik od isključenosti zbog međuovisnosti čimbenika, poput dobi i/ili spola, i/ili etničkog podrijetla i/ili invalidnosti; Postojeći dokazi pokazuju da čimbenici kao što su socijalni i ekonomski status, etnička pripadnost, dob, spol, invalidnost i status migranta, utječu na razinu zdravlja pojedinca i na njegovu sposobnost pristupa zdravstvenoj zaštiti. Stariji ljudi koji su ujedno pripadnici neke etničke manjine te žene i djeca s invalidnošću primjeri su ranjivih skupina koje su posebno podložne nejednakom postupanju u pristupu zdravstvenoj zaštiti; drugim riječima, koji se mogu suočiti s višestrukom ili intersekcijskom diskriminacijom. Uloga zaposlenika u zdravstvu ključna je u jamčenju pristupa kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti. Oni su često odgovorni za donošenje odluke o tome tko može pristupiti liječenju i koje će im vrste liječenja biti ponuđene. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Svjesni smo kompleksnosti pitanja nejednakog pristupa zdravstvenoj zaštiti te problema višestruke i intersekcijske diskriminacije. Kroz predloženi Nacionalni plan zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije za razdoblje do 2027. planiramo adresirati izazove vezane za jednakost u pristup zdravstvenoj zaštiti na sljedeći način: Prvo, kroz provedbu edukacija za senzibilizaciju zdravstvenih radnika o potrebama češće diskriminiranih skupina i riziku od diskriminacije. Drugo, kroz planiranje istraživačkih aktivnosti o višestrukoj i intersekcijskoj diskriminaciji kao i istraživanja o pristupu dobrima i uslugama koje će obuhvatiti temu zdravstvenih usluga i medicinskih proizvoda u privatnom sektoru. Treće, planirana je izrada planova o jednakosti za javnopravne tijela koje iskažu interes za razvoj ove vrste internih planova. Četvrto, unaprjeđenje prikupljanja i analize podataka iz zdravstvenog sustava o zdravstvenom statusu i korištenju zdravstvene zaštite pojedinih ranjivih skupina u svrhu izrade javnozdravstvenih i epidemioloških pokazatelja kao preduvjeta za kreiranje strateških okvira koji se odnose na unaprjeđenje prava na zdravlje ranjivih skupina (mjera 1.2. Prijedloga Akcijskog plana zaštite i promicanja ljudskih prava za razdoblje od 2022. do 2023.) Spomenute aktivnosti u manjem dijelu će se provoditi kroz akcijske planove u 2023., dok je većina edukativnih i istraživačkih aktivnosti planirana u razdoblju od 2024. do 2027. s obzirom da je planirano njihovo financiranje kroz Europski socijalni fond plus. Ponovno ističemo i kako će pitanje dostupnosti zdravstvene zaštite za skupine u nepovoljnom položaju biti adresirano kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, ali i kroz Nacionalni plan razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027.
17 Udruga za unapređenje kvalitete življenja "LET" PRIJEDLOG NACIONALNOG PLANA ZAŠTITE I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA I SUZBIJANJA DISKRIMINACIJE ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2027. GODINE Neki mogu doživjeti diskriminaciju u pristupu zdravstvenoj zaštiti iz različitih i često kompleksnih razloga. Stoga je potrebno bolje razumjeti ranjivost onih koji mogu doživjeti diskriminaciju zbog međuovisnosti brojnih čimbenika, kao što su dob i/ili spol, i/ili etničko podrijetlo i/ili invalidnost. Uloga zaposlenika u zdravstvu ključna je u jamčenju pristupa kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti. Potrebno je educirati i senzibilizirati zdravstvene radnike i radnike u zdravstvu da nemaju mogu nejednak postupak prema različitim skupinama korisnika zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru i molimo da pogledate odgovore na druge komentare koje ste uputili, a u kojima smo naveli planirane aktivnosti do 2027.
18 Udruga za unapređenje kvalitete življenja "LET" PRIJEDLOG NACIONALNOG PLANA ZAŠTITE I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA I SUZBIJANJA DISKRIMINACIJE ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2027. GODINE Iz Izvještaja Pučke pravobraniteljice: Tijekom 2019. zaprimili smo i nekoliko pritužbi u kojima HIV pozitivni pacijenti navode da su ih zdravstvene ustanove odbile primiti na liječenje. Iako je u Izvješću o provedbi Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije istaknuta provedba aktivnosti suzbijanja diskriminacije sukladno Hrvatskom nacionalnom programu za prevenciju HIV/AIDS, upozorili smo na povredu prava na privatnost HIV pozitivnih pacijenata s čijom su dijagnozom u zdravstvenoj ustanovi bili upoznati svi drugi pacijenti te sve zdravstveno i nezdravstveno osoblje te preporučili edukacije zdravstvenih radnika o mjerama zaštite od HIV infekcije i diskriminaciji. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Kao što je istaknuto u prethodnim odgovorima, planirane su edukacije usmjerene na senzibilizaciju zdravstvenih radnika o potrebama češće diskriminiranih skupina i fenomenu diskriminacije općenito. Edukativne aktivnosti u većoj mjeri provodit će se u razdoblju od 2025. do 2027. Zahvaljujemo na prijedlogu da se uključi tema rizika od povrede prava HIV pozitivnih pacijenata.
19 Udruga za unapređenje kvalitete življenja "LET" PRIJEDLOG NACIONALNOG PLANA ZAŠTITE I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA I SUZBIJANJA DISKRIMINACIJE ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2027. GODINE Rezolucija UN-a za razdoblje do 2030. je akcijski plan za ljude, prirodu i napredak. Planom se želi dodatno graditi partnerstvo među državama i dionicima te doprinijeti postojanosti svjetskog mira. I dalje je najveći globalni izazov, s kojim se moraju suočiti sve države i narodi, siromaštvo u svim svojim oblicima, uključujući ekstremno siromaštvo. Sve države su odlučile ugraditi plan u svoje nacionalne politike te prijeko potrebnim hrabrim i odvažnim promjenama svijet dovesti na održivi put. Vizija rezolucije je definirana kroz 17 globalnih ciljeva za održivi razvoj. Svi ciljevi su cjeloviti i nedjeljivi te se, uz partnerstvo i mir, temelje na tri osnovne dimenzije održivog razvoja: društvo, okoliš i gospodarstvo. U tekstu je potrebno referirati se i na Održive ciljeve razvoja koji su sastavni dio poretka RH kao članice UN-a. Više na: https://www.hup.hr/EasyEdit/UserFiles/Global%20Compact/sdg-ciljevi-i-targeti.pdf Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru te ističemo kako je posebno poglavlje predloženog Nacionalnog plana zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije za razdoblje od 2027. - 5.1. Doprinos posebnih ciljeva provedbi povezanih ciljeva Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine i Programu Ujedinjenih naroda za održivi razvoj 2030. - upravo i posvećeno opisu povezanosti ciljeva i mjera s Globalnim ciljevima održivog razvoja do 2030.
20 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova PRIJEDLOG NACIONALNOG PLANA ZAŠTITE I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA I SUZBIJANJA DISKRIMINACIJE ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2027. GODINE , 5. Popis posebnih ciljeva i ključnih pokazatelja ishoda U okviru mjere 5.5. Povećati svijest poslovne zajednice o zabrani diskriminacije skupina koje štiti Zakon o suzbijanju diskriminacije, radi usklađivanja Pravobraniteljica predlaže dodati i Zakon o ravnopravnosti spolova, kao što je to na njen prijedlog učinjeno i u Akcijskom planu suzbijanja diskriminacije. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru i prihvaćamo prijedlog da se u naziv mjere doda i Zakon o ravnopravnosti spolova.
21 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova 3. Razvojne potrebe i srednjoročni prioriteti u području zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije , 3.7. Zaštite prava građana i suzbijanje diskriminacije u kriznim situacijama U odnosu na tezu, u okviru cilja 3.7. Zaštita prava građana i suzbijanje diskriminacije u kriznim situacijama, da u razdoblju izrade ovog dokumenta nisu poznate sve posljedice krize izazvane pandemijom novog koronavirusa SARS-CoV-2 na zaštitu ljudskih prava i suzbijanje diskriminacije u Hrvatskoj, Pravobraniteljica ukazuje na činjenicu da je Pučka pravobraniteljica u suradnji s posebnim pravobraniteljicama u svibnju 2022.g. izradila izvješće pod nazivom „Utjecaj epidemije COVID-19 na ljudska prava i jednakost - Preporuke za jačanje otpornosti na buduće krize“. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru. Navedeno poglavlje teksta će se ažurirati kako bi se uključile dodatne informacije o posebnom izvješću pučke pravobraniteljice pod nazivom „Utjecaj epidemije COVID-19 na ljudska prava i jednakost“.
22 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova 3. Razvojne potrebe i srednjoročni prioriteti u području zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije , 3.4. Jednakost prilika na tržištu rada i zaštita prava radnika U odnosu na isticanje nužnosti izmjene Zakona o radu u okviru cilja Jednakost prilika na tržištu rada i zaštita prava radnika, predlaže se razmotriti ažuriranje teksta s obzirom da je Zakon o radu u međuvremenu noveliran, između ostalog i u odnosu na ugovor o radu na određeno vrijeme, te da izmjene, u pretežitom dijelu, stupaju na snagu 1. siječnja 2023.g. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru, sadržaj poglavlja 3.4. ažurirat će se na način da se u obzir uzmu izmjene Zakona o radu.
23 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova PRIJEDLOG NACIONALNOG PLANA ZAŠTITE I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA I SUZBIJANJA DISKRIMINACIJE ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2027. GODINE , 1. Uvodna razmatranja U uvodnom dijelu Nacionalnog plana nabrajaju se međunarodni ugovori Vijeća Europe koje je Republika Hrvatska ratificirala te predstavljaju dio njenog pravnog poretka. S obzirom da je Nacionalnim planom te pratećim Akcijskim planom zaštite i promicanja ljudskih prava (1.2. Poboljšati zaštitu prava posebno ugroženih skupina građana u kriznim situacijama) dio aktivnosti specifično usmjeren na suzbijanje nasilja u obitelji, Pravobraniteljica predlaže da se među pravnim osnovama navede i Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. popis međunarodnih ugovora Vijeća Europe nadopuniti će se Konvencijom Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.
24 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova PRIJEDLOG NACIONALNOG PLANA ZAŠTITE I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA I SUZBIJANJA DISKRIMINACIJE ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2027. GODINE Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, dipl. iur. (dalje u tekstu: Pravobraniteljica), sukladno odredbi članka 22. stavak 1. Zakona o ravnopravnosti spolova („Narodne novine“ broj 82/08, 69/17; dalje u tekstu: Zakon) prati provedbu Zakona i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova. Slijedom opisane nadležnosti, Pravobraniteljica je razmotrila Nacrt prijedloga Nacionalnog plana zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije za razdoblje od 2022. do 2027. (dalje u tekstu: Nacionalni plan), Akcijskog plana zaštite i promicanja ljudskih prava za razdoblje od 2022. do 2023. i Akcijskog plana suzbijanja diskriminacije za razdoblje od 2022. do 2023., te u nastavku dostavlja svoje mišljenje na iste. Prije svega, Pravobraniteljica pozdravlja donošenje Nacionalnog plana kao ključnog strateškog dokumenta u području zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije te nastojanja da se predviđenim mjerama adresiraju izazovi i problemi vezani za navedenu tematiku, a na koje Pravobraniteljica kontinuirano ukazuje u okviru svog rada. Uvodno, Pravobraniteljica ističe načelnu primjedbu na okolnost da se kao početno razdoblje primjene Nacionalnog plana i pratećih akcijskih planova navodi 2022.g. koja će isteći prije nego što je dokument uopće donesen. Bez obzira na eventualne formalističke razloge zadržavanja takvog naziva, neminovno je da se navedeni akti neće primjenjivati niti dana u 2022.g. niti može imati ikakav retroaktivni učinak, te se na taj način naknadno stvara pogrešan dojam da su se na razini nacionalne strategije provodile mjere zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije u 2022.g. Ista primjedba se odnosi i na prateće akcijske planove. Nadalje, s obzirom da se u Nacionalnom planu ne koristi u cijelosti rodno neutralna terminologija, Pravobraniteljica predlaže da se u uvodnom djelu navede klauzula da se izrazi koji se koriste u Nacionalnom planu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod, kao što je to učinjeno i u akcijskim planovima. Nadalje, Pravobraniteljica pregledom nacrta Nacionalnog plana te popratnih akcijskih planova nije identificirala konkretna rješenja vezana za specifične izazove i probleme LGBTIQ osoba. Premda se u Nacionalnom planu na više mjesta ukazuje na pojavnost diskriminacije po osnovi spolne orijentacije, na razini realizacije definiran je tek minimum mjera koje su specifično usmjerene na zaštitu te kategorije ranjive skupine, tako da strateška politika u tom segmentu pretežito ostaje na načelnom spomenu na deklaratornoj razini. Pravobraniteljica smatra da u Nacionalnom planu, prije svega, nedostaje opis položaja LGBTIQ osoba u Republici Hrvatskoj, što je osnovna podloga za kreiranje politike zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije temeljene na dokazima (evidence based policy), a što je i u samom Nacionalnom planu istaknuto kao jedan od srednjoročnih prioriteta, pod točkom 3.13. Razlog tome djelomično leži u nedostatnom uvažavanju relevantnih istraživanja na tom području, a djelomično u nedovoljnom oslanjanju na izvješća posebnih pravobraniteljstava koja se detaljno bave pojavnošću diskriminacije po osnovama u svojim područjima nadležnosti, a koja pojavnost nije vidljiva iz skupne statistike prikazane u izvješćima Pučke pravobraniteljice. Još u stadiju prethodnog vrednovanja Nacrta Nacionalnog plana, te kasnije kroz sudjelovanje u radnoj skupini, Pravobraniteljica je ukazivala da se dokument u dovoljnoj mjeri ne dotiče pitanja položaja LGBTIQ osoba. Pritom, Pravobraniteljica je upozoravala na rezultate istraživanje Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA) pod nazivom „A long way to go for LGBTI equality“ koje pokazuje da diskriminacija LGBTIQ osoba u Republici Hrvatskoj predstavlja izraženi društveni problem. Prema rezultatima navedenog istraživanja, 47% ispitanika/ca u Republici Hrvatskoj se gotovo nikad ne izjašnjava otvoreno o svojoj istospolnoj orijentaciji, a u okviru zemalja obuhvaćenih istraživanjem, Republika Hrvatska je zemlja s najvećim postotkom učenika/ca koji/e skrivaju svoju pripadnost LGBTIQ populaciji (51%). Pojedini relativno nedavni događaji, poput brutalnog napada zapaljivom tekućinom na osobu istospolne orijentacije u Maksimiru, guranja žene pod tramvaj zbog percepcije o spolnom opredjeljenju ili spaljivanja lutaka istospolnih partnera s djetetom na karnevalu u Imotskom, te općenito rasprostranjeni govor mržnje i drugi izrazi netrpeljivosti prema LGBTIQ osobama, osobito u političkom diskursu, ukazuju na prisutnost homofobije u društvu kojoj se treba suprotstaviti na strateškoj razini. U prilog tome, Pravobraniteljica skreće pažnju da na potrebu za strateškim pristupom u suzbijanju diskriminacije LGBTIQ osoba ukazuje upravo EU Strategija za ravnopravnost LGBTIQ osoba 2020.–2025. na koju se Nacionalni plan poziva na niz mjesta. Tako se u samom Nacionalnom planu navodi da će se Strategija Europske unije za ravnopravnost lezbijki, gej, biseksualnih, transrodnih, nebinarnih, interseksualnih i queer osoba poduprijet na nacionalnoj razini kroz provedbu specifičnih mjera usmjerenih na suzbijanje zločina iz mržnje i diskriminacije prema spolnim i rodnim manjinama. S obzirom da je, nakon objave sadržaja Nacrta Nacionalnog plana za ravnopravnost spolova u javnom savjetovanju, postalo razvidno da će se taj akt vrlo ograničeno baviti navedenom problematikom, tim više se pokazuje potrebnim u ovaj Nacionalni plan i prateće akcijske planove uključiti različite mjere s ciljem promicanja tolerancije prema LGBTIQ osobama u svim područjima društvenog života jer se trenutno ne provodi niti se izrađuje drugi antidiskriminacijski strateški dokument koji obuhvaća zaštitu LGBTIQ osoba od diskriminacije. U protivnom, navedena problematika će ista ostati u znatnoj mjeri izvan okvira djelovanja na strateškoj razini. Iako su Nacionalnim planom i provedbenim akcijskim planovima adresirana pitanja suzbijanja zločina iz mržnje i diskriminacije prema spolnim i rodnim manjinama te osnivanje Radne skupine za uklanjanje prepreka i unapređenje ostvarenja prava transrodnih osoba, što Pravobraniteljica pozdravlja, Pravobraniteljica smatra važnim istaknuti kako su brojni izazovi LGBTIQ osoba i dalje ostali neadresirani, poput različitog tretmana transrodnih osoba po pitanju prava na dostupnost zdravstvenih usluga. S tim u vezi je Nacionalnim planom predviđeno da će se provoditi mjere usmjerene na senzibilizaciju zdravstvenih radnika za potrebe češće diskriminiranih skupina, ujednačavanje dostupnosti javnih zdravstvenih usluga češće diskriminiranim skupinama te podizanje razine svijesti relevantnih dionika u ostvarivanju prava u zdravstvu za češće diskriminirane skupine, poput transrodnih osoba, no provedbenim akcijskim planovima takve mjere nisu predviđene. Nadalje, s obzirom na znatan porast nasilja u obitelji za vrijeme pandemije bolesti COVID-19, Pravobraniteljica pozdravlja što su Nacionalnim planom i provedbenim akcijskim planovima žene priznate kao posebno ugrožena društvena skupina građana u kriznim situacijama te što su u tom smislu predviđene aktivnosti vezane za edukaciju osoba muškog spola s ciljem njihove senzibilizacije na temu prevencije nasilja prema ženama, kao i na temu rodne jednakosti i ravnopravnosti spolova. Pravobraniteljica ujedno pozdravlja mjere usmjerene na edukaciju javnih i državnih službenika na temu suzbijanja nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te uključivanje sadržaja vezanih za ravnopravnost spolova u držani ispit za novoprimljene državne službenike. Također, a u odnosu na ostvarenje cilja Jednakost prilika na tržištu rada i zaštita prava radnika, Pravobraniteljica pozdravlja mjere vezane za podizanje svijesti poslodavca i predstavnika radnika o položaju skupina češće izloženih diskriminacije, mjere osnaživanja žrtava diskriminacije te praćenje podataka o jednakosti u području rada i zapošljavanja. Nacionalnim planom ujedno je istaknut problem postojanja visokog udjela ugovora o radu na određeno vrijeme u ukupnom broju sklopljenih ugovora u radu te izraženi jaz između aktivnosti ženske i muške radne snage u korist muškaraca. U kontekstu navedenog, Pravobraniteljica smatra važnim istaknuti kako upravo žene predstavljaju skupinu s neizvjesnijim položajem na tržištu rada, s obzirom da je prema recentnim podacima Državnog zavoda za statistiku, Eurostata i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje znatno veća prisutnost žena u radnim odnosima na određeno vrijeme i prekarnim poslovima te da je udio zaposlenih muškaraca u radno sposobnom stanovništvu (stopa zaposlenosti) kontinuirano za oko 10% viši u odnosu na žene. Uz navedeno, Nacionalnim je planom u sklopu cilja Unaprjeđenje zdravstvene zaštite za češće diskriminirane skupine predviđeno poduzimanje mjera usmjerenih na senzibilizaciju zdravstvenih radnika za potrebe češće diskriminiranih skupina, ujednačavanje dostupnosti javnih zdravstvenih usluga češće diskriminiranim skupinama te podizanje razine svijesti relevantnih dionika o preprekama u ostvarivanju prava u zdravstvu za češće diskriminirane skupine, poput transrodnih osoba. U tom smislu su akcijskim planovima predviđene mjere prikupljanja i analize podataka iz zdravstvenog sustava kao preduvjeta za kreiranje strateških okvira za unapređenje prava na zdravlje ranjivih skupina te mjera edukacije zdravstvenih radnika o pravu na jednako postupanje, međutim nijedna od predloženih mjera nije vezana uz izjednačavanje dostupnosti javnih zdravstvenih usluga za češće diskriminirane skupine, u kojem kontekstu je pod češće diskriminiranim skupinama potrebno istaknuti i žene u ruralnim krajevima, kao posebno osjetljivu društvenu skupinu kojoj je otežan pristup zdravstvenoj zaštiti. Pravobraniteljica ujedno pozdravlja mjeru sustavne edukacije novinara i urednika o pitanjima ravnopravnosti spolova, na što Pravobraniteljica kontinuirano ukazuje u godišnjim izvješćima Hrvatskom saboru. Naime, upravo bi sustavna edukacija medijskih djelatnika vezana za suzbijanje seksizama i rodnih stereotipa u medijskim sadržajima trebala dovesti do povećanja zastupljenosti tema iz područja ravnopravnosti spolova u medijskim sadržajima te izvještavanju bez senzacionalizma u njihovu prikazu, posebno kada su u pitanju rodno utemeljeno nasilje te sadržaji koji se tiču posebno ranjivih društvenih skupina. Pravobraniteljica pozdravlja mjeru osposobljavanja i usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika usmjereno na ljudska prava, prevenciju diskriminacije i nasilja, uvođenje kolegija o ljudskim pravima na visokim učilištima te provedbu vanjskog vrednovanja Građanskog odgoja i obrazovanja, što će izgledno doprinijeti promoviranju znanja o ljudskim pravima i mehanizmima njihove zaštite te osiguranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ciljeva predviđenih Građanskim odgojem i obrazovanjem. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentarima te dostavljamo odgovore vezano za: 1.) Razdoblje provedbe. Planirana je promjena planskog razdoblja prije usvajanja akta strateškog planiranja od strane Vlade RH. Uz Nacionalni plan zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije za razdoblje do 2027. usvojit će se jednogodišnji akcijski planovi za 2023., nakon čega će Ured pristupiti izradi akcijskih planova za razdoblje nakon 2023. 2.) Korištenje je rodno neutralne terminologije. Uključit će se klauzula da izrazi koji se koriste podjednako se odnose na muški i ženski rod. 3.) Konkretna rješenja vezana za specifične izazove i probleme LGBTIQ osoba. U ovom aktu strateškog planiranja naznačeno je kako će se provedba Strategije Europske unije za ravnopravnost lezbijki, gej, biseksualnih, transrodnih, nebinarnih, interseksualnih i queer osoba poduprijet kroz provedbu specifičnih mjera usmjerenih na suzbijanje zločina iz mržnje i diskriminacije prema spolnim i rodnim manjinama. Iako strateški okvir na razini Unije predviđa i širi set djelovanja (uključujući zaštitu prava duginih obitelji i ravnopravnost LGBTIQ osoba diljem svijeta) bitno je istaknuti kako se dio mjera predviđenih strateškim okvirom Unije odnosi na vanjske odnose Unije s trećim zemljama i prekograničnu suradnju te izlazi izvan definiranih ciljeva ovog Nacionalnog plana, a neke od predviđenih mjera Strategije nisu u izravnoj nadležnosti država članica (uključivanje teme ravnopravnosti LGBTIQ osoba u vanjske odnose Unije). U okviru ovog dokumenta naglasak je na prevenciji diskriminacije i manifesnih oblika diskriminacije (zločin iz mržnje i govor mržnje), a pored toga planirano je djelovanje i na uklanjanju administrativnih i drugih prepreka za transrodne osobe s posebnim naglaskom na pristup zdravstvenoj zaštiti i uslugama u području zdravstva. Napominjemo da iako LGBTIQ osobe nisu uvijek izrijekom spomenute, skupni izraz „češće diskriminirane skupine“ u ovom dokumentu podrazumijeva i društvene skupine koje su u riziku od diskriminacije temeljem spola, bračnog ili obiteljskog statusa, spolne orijentacije, rodnog identiteta i izražavanja kao što je naznačeno u fusnoti br. 6. Stoga će tema diskriminacije temeljem spolne orijentacije i rodnog identiteta biti zastupljena i u nizu horizontalnih mjera i aktivnosti koje su usmjerene na prevenciju diskriminacije prema češće diskriminiranim skupinama. Dodatno, Ured će prilikom pripreme sažetka operacija za projekte koji će se financirati kroz Europski socijalni fond plus planirati provedbu istraživačkih aktivnosti koje će, između ostaloga dati detaljniji uvid u položaj LGBTIQ osoba u RH. U razdoblju nakon 2023. planirano je istraživanje koje za cilj ima utvrditi pojavnost, učestalost i opseg diskriminacije u pristupu dobrima i uslugama koje se pružaju na tržištu, odnosno dobrima i uslugama za čije korištenje se plaća naknada za korištenje ili se kupuju na tržištu. Pojave diskriminacije, u smislu ovog istraživanja, podrazumijevaju načine na koje se diskriminacija manifestira u pristupu različitim dobrima i uslugama i kod različitih društvenih skupina, a jedna od skupina koje trebaju biti obuhvaćene istraživanjem i uključene u uzorak su i LGBTIQ osobe. Aktivnosti usmjerene na senzibilizaciju zdravstvenih radnika za potrebe češće diskriminiranih skupina također će se u većem opsegu provoditi u razdoblju od 2024. do 2027. i stoga će biti integralni dio akcijskih planova za razdoblje od 2024. do 2025. i akcijskih planova za razdoblje od 2026. do 2027. Povrh navedenoga, ističemo kako je izjednačavanje dostupnosti javnih zdravstvenih usluga kompleksno pitanje koje je u RH adresirano kroz više akata strateškog planiranja, uključujući Nacionalni plan razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027. Područje zdravstva je jedna od komponenti Nacionalnog plana oporavka i otpornosti kojim će se pridonijeti poboljšanju integracije preventivne, kronične i dugotrajne skrbi te osigurati veću dostupnost zdravstvene zaštite socijalno najugroženijem stanovništvu. Nacionalni plan zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije za razdoblje do 2027. prvenstveno je usmjeren na prevenciju nejednakog postupanja u zdravstvu te će u tom smislu Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina prilikom programiranja svojih projekata, a koji će se financirati kroz Europski socijalni fond plus, uključiti izradu planova o jednakosti za javnopravna tijela (uključujući zdravstvene ustanove) te edukacije za zdravstvene radnike. Planirane aktivnosti biti će integralni dio akcijskih planova u razdoblju od 2024. do 2027.
25 MLADEN MAJETIĆ 3. Razvojne potrebe i srednjoročni prioriteti u području zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije , 3.15. Civilno društvo u zaštiti i promicanju ljudskih prava U tekstu koji opisuje "Razvojne potrebe i srednjoročne prioritete u području zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacija, pod točkom "3.15. Civilno društvo u zaštiti i promicanju ljudskih prava" nema uopće raspisa 'potreba' koje su relevantne u području ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije nego su dana opća mjesta za sve udruge. Nedopustivo je da Nacionalni plan zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije u ovom dijelu nema niti spomena o identificiranim potrebama u sferi onoga na što se odnosi Nacionalni plan. Nadalje , u zaključnom dijelu koji opisuje srednjoročne mjere navodi se da će se provoditi mjere koje povećavaju vidljivost djelovanja organizacija civilnog društva, jačaju kapacitete javnih službenika za primjenu standarda planiranja, provedbe i praćenja dodjele financijskih sredstava, što je opća razina djelovanja Ureda za udruge. Autor ovog dijela Nacionalnog plana pokazuje nerazumijevanje problematike ljudskih prava i potreba koje OCD koje djeluju u toj sferi imaju, sve do mjere i razine ignoriranja naziva dokumenta za koji je napisan dio 3.15., koji je oslobođen relevantnog sadržaja iz sfere ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije. Primjerice, nije niti spomenuto osnivanje Savjeta za ljudska prava RH početkom 2022. u kojem sudjeluju i OCD, a posljedično nisu niti predviđene mjere kojima bi se sudjelovanje predstavnika/ica OCD u tom tijelu mogle podržati djelujući u okviru godišnjih akcijskih planova u razdoblju 2023.-2027. Nemoguće je dati ikakav konkretan prijedlog za unaprjeđenje sadržaja u 3.15. i ostaje jedino ukazati na moguće posljedice prikazanog ignorantog stava prema potrebama OCD koje djeluju u sferi lj. prava. Ovakav ignorantan stav očekivano će imati i nadalje negativne posljedice na postupke u pripremama sjednica Savjeta za razvoj civilnog društva, jer je Ured za udruge zadužen za oblikovanje Agende tog tijela. Negativne efekte će to zasigurno imati i na provedbu ostalih mjera u ovom Nacionalnom planu i godišnjim Akcijskim planovima, a u smislu (ne)sugeriranja prioriteta (relevantnih za ljudska prava i borbu protiv diskriminacije) pri raspisu natječaja za OCD, u sudjelovanju ili samostalnom odabiru (ne)relevantnih procjenitelja projektnih prijedloga na natječajima za (su)financiranje djelovanja OCD usmjerenih na ljudska prava i borbu protiv diskriminacije). Upitnu efikasnost i poticanje drugih tijela državne uprave na suradljivost oko zadovoljenja (ne)prepoznatih i (ne)artikuliranih potreba u sferi ljudskih prava i borbe protiv diskriminacije. Opisan je samo dio vrlo izvjesnih negativnih posljedica ovakvog ignorantnog priloga o potrebama, ovdje dan kako bi se ukazalo na neprihvatljivost ignorantnog pristupa autora 3.15. dijela Nacionalnog plana zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije 2022-2027. koji se odnosi na Civilno društvo u zaštiti i promicanju ljudskih prava. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Napominjemo kako je procesu izrade nacrta Nacionalnog plana stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2023. do 2030.koji će u znatno većoj mjeri adresirati razvojne potrebe u području civilnog društva. Također, Ured za udruge VRH napominje da će se Nacionalni plan stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2023. do 2030., kao „krovni“ akt strateškog planiranja za široko i heterogeno područje civilnog društva, sastojati od horizontalnih mjera, kao i dosada provedeni akti. U Nacionalnom planu stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2023. do 2030. nije moguće izdvojiti pojedinačne teme, odnosno specifična područja djelovanja organizacija civilnoga društva, poput zaštite i promicanja ljudskih prava, budući da niti jedna specifična tema i/ili društveni problem ne može biti izdvojena kao posebno područje. Opći cilj Nacionalnog plana je stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva, dok civilno društvo u javnom prostoru zastupa različite interese i vrednote, među kojima se ubrajaju i teme zaštite i promicanja ljudskih prava, a provedba politika razvitka civilnoga društva zahtijeva horizontalnu koordinaciju državne uprave, lokalne i regionalne samouprave te izvaninstitucionalnih aktera.
26 Kuća ljudskih prava Zagreb PRIJEDLOG NACIONALNOG PLANA ZAŠTITE I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA I SUZBIJANJA DISKRIMINACIJE ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2027. GODINE , 3. Razvojne potrebe i srednjoročni prioriteti u području zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije U odnosu na poglavlje 3. Razvojne potrebe i srednjoročni prioriteti u području zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije, predlažemo da se u tablicu, u dio u kojem se navode razvojne potrebe, nadoda i posebno definira potreba pristupanja preostalim međunarodnim i regionalnim konvencijama i instrumentima za ljudska prava kojima Republika Hrvatska još nije pristupila, odnosno ratificirala poput Europske socijalne povelje (revidirane), Fakultativnog protokola Međunarodnom paktu o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima i drugim instrumentima. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. RH je stranka svih ključnih međunarodnih i regionalnih instrumenata za ljudska prava stoga ne smatramo kako je riječ o razvojnoj potrebi. Međutim, prijedlog će se razmotriti u suradnji s nadležnim tijelima državne uprave, prilikom definiranja provedbenih mjera budućih akcijski planova za razdoblje od 2024. do 2025.
27 Kuća ljudskih prava Zagreb PRIJEDLOG NACIONALNOG PLANA ZAŠTITE I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA I SUZBIJANJA DISKRIMINACIJE ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2027. GODINE , 2. Svrha i srednjoročna vizija U odnosu na srednjoročnu viziju, predlažemo da se ona dopuni kako bi u sebi uključivala sve tri pozitivne obveze koje države imaju sukladno međunarodnom pravu ljudskih prava: poštivati, štiti i promicanje ostvarivanje ljudskih prava. Dopunjena, srednjoročna vizija glasi: “Republika Hrvatska 2027. je zemlja u kojoj se osigurava puno poštivanje, zaštita i promicanje ostvarivanja ljudskih prava i zaštita od diskriminacije te se promiču ravnopravnost i jednake mogućnosti za sve građane, u skladu s međunarodnim standardima i najvišim vrednotama ustavnog poretka Republike Hrvatske.” Prihvaćen Zahvaljujemo na prijedlogu koji ujedno i prihvaćamo.
28 Kuća ljudskih prava Zagreb PRIJEDLOG NACIONALNOG PLANA ZAŠTITE I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA I SUZBIJANJA DISKRIMINACIJE ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2027. GODINE , 1. Uvodna razmatranja Kuća ljudskih prava Zagreb pozdravlja činjenicu što se prijedlog ovog Nacionalnog plana i pripadajućih akcijskih planova napokon nalazi u javnom savjetovanju i što će Republika Hrvatska, ukoliko ovi planovi budu i usvojeni tijekom 2023. godine, nakon sedam godina napokon imati važeću temeljnu javnu politiku u području zaštite i promocije ljudskih prava. Uvodno, predlažemo da se vremenski okvir provedbe ovog Nacionalnog plana pomakne na razdoblje od 2023. do 2024. godine, pošto isti nije usvojen tijekom 2022. godine. Također, predlažemo da po okončanju e-savjetovanja, a prije upućivanja prijedloga na usvajanje, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina organizira javnu raspravu sa zainteresiranim dionicima. Javne rasprave su, uz e-savjetovanja, važan dio procesa donošenja zakona, javnih politika i drugih akata kojima se omogućuje dijalog te se ostvaruje jedan od najvažnijih demokratskih standarda - uključivanje građana u procese donošenja odluka i ostvarivanja ljudskog prava na participaciju u društvenom i političkom životu. Iz tog je razloga bitno da javne rasprave budu organizirane na načelu participativnosti, odnosno da budu otvorene i dostupne, na temelju javno objavljenog poziva, svim zainteresiranim dionicima, uključujući i predstavnike organizacija civilnog društva, akademske zajednice, nezavisne institucije i dr. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na iskazanoj podršci donošenju ovog akta i dostavljenim prijedlozima za organiziranje javne rasprave. Planirana je promjena planskog razdoblja prije usvajanja akta strateškog planiranja od strane Vlade RH. Uz predloženi Nacionalni plan zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije za razdoblje do 2027. usvojit će se jednogodišnji akcijski planovi za 2023., nakon čega će Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina kao nositelji izrade pristupiti razvoju novih akcijskih planova za razdoblje nakon 2023. Međutim, bitno je istaknuti kako su se aktivnosti planirane za 2022. provodile kao što je bilo planirano u Prijedlogu Akcijskog plana suzbijanja diskriminacije za razdoblje od 2022. do 2023. koji je bio upućen u proceduru javnog savjetovanja. Ured će organizirati fokusiranu raspravu s ključnim dionicima neposredno nakon završetka javnog savjetovanja, čime je djelomično prihvaćen prijedlog koji ste iznijeli.
29 Jimoh Ajibola Akinyemi PRIJEDLOG NACIONALNOG PLANA ZAŠTITE I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA I SUZBIJANJA DISKRIMINACIJE ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2027. GODINE , Sadržaj 3.4 Pozitivne diskriminacije odnosno određeni prednost za druge i drugačije pri zapošljavanju u državim i javnim ustanovama. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na iznesenom komentaru. U razdoblju do kraja 2023. provodit će se pripremne aktivnosti za provedbu projekta „Podrška jednakosti kroz snažniji sustav i planiranje“ kao što je naznačeno u mjeri 5.2. Akcijskog plana za suzbijanje diskriminacije. Planirani projekt Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina uključivat će i aktivnosti usmjerene podizanju razine znanja i svijesti o diskriminaciji među poslodavcima, a također će se provoditi informativne kampanje za predstavnike radnika i radnike u privatnom sektoru o nediskriminaciji i zaštiti prava radnika. Spomenute aktivnosti bit će sastavni dio akcijskih planova za razdoblje od 2024. do 2027. U okviru planiranih aktivnosti djelovat će se na podizanju svijesti i razine znanja o diskriminaciji, no nisu predviđene mjere koje uključuju pozitivnu diskriminaciju skupina koje su u riziku od diskriminacije.
30 IVAN ZIDAREVIĆ PRIJEDLOG NACIONALNOG PLANA ZAŠTITE I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA I SUZBIJANJA DISKRIMINACIJE ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2027. GODINE Ovim putem ističem nužnost veće involviranosti Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, u daljem tekstu Ureda, u pogledu bavljenja temama koje se vezuju za ljudska prava LGBTIQ+ osoba. Osnivanjem Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina (materija je uređena Zakonom o Vladi Republike Hrvatske) svi dionici u procesu prepoznavanja, zaštite i unapređenja ljudskih prava obavezali su se na jednako tretiranje svih građana Republike Hrvatske s posebnim naglaskom na zaštitu ljudskih prava pripadnika svih manjina u društvu. Kako je i navedeno na stranicama Ureda, vizija i misija rada odnosi se na unapređenje celokupnog sistema zaštite i promicanja ljudskih prava i prava nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, odnosno na osvešćivanje javnosti i sprečavanje zločina iz mržnje koji imaju za cilj poboljšanje zaštite ljudskih prava i prava nacionalnih manjina. Imajući u vidu da se i u samom Nacionalnom planu navodi podatak nacionalnog istraživanju o stavovima građana o diskriminaciji iz 2016. godine ukazujući da su Romi percipirani kao najčešće diskriminisana grupa, nakon kojih slede seksualne i rodne manjine (11 %), postoje očekivanja veće uključenosti Ureda u saradnji sa svim merodavnim institucijama (MUP-a, Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i OCD) kako bi se jednako aktualizovale teme vezane i za ljudska prava LGBTIQ+ osoba. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na iznesenom komentaru. Svjesni smo izazova i rizika od diskriminacije s kojima se suočavaju LGBTIQ+ osobe. U ovom aktu strateškog planiranja naznačeno je kako će se provedba Strategije Europske unije za ravnopravnost lezbijki, gej, biseksualnih, transrodnih, nebinarnih, interseksualnih i queer osoba poduprijet kroz provedbu specifičnih mjera usmjerenih na suzbijanje zločina iz mržnje i diskriminacije prema spolnim i rodnim manjinama. U okviru ovog dokumenta naglasak je na prevenciji diskriminacije i njezinih manifesnih oblika (zločin iz mržnje i govor mržnje), a pored toga planirano je djelovanje i na uklanjanju administrativnih i drugih prepreka za transrodne osobe s posebnim naglaskom na pristup zdravstvenoj zaštiti i usluge u području zdravstvene skrbi. Napominjemo da iako LGBTIQ osobe nisu uvijek izrijekom spomenute, skupni izraz „češće diskriminirane skupine“ u ovom dokumentu podrazumijeva društvene skupine koje su u riziku od diskriminacije temeljem spola, bračnog ili obiteljskog statusa, spolne orijentacije, rodnog identiteta i izražavanja kao što je naznačeno u fusnoti br. 6. Stoga će tema diskriminacije LGBTIQ osoba biti zastupljena i u nizu horizontalnih mjera i aktivnosti koje su usmjerene na prevenciju diskriminacije prema češće diskriminiranim skupinama. Dodatno, Ured će prilikom pripreme sažetka operacija za ESF+ projekt planirati provedbu istraživačkih aktivnosti koje će, između ostaloga dati detaljniji uvid u položaj LGBTIQ osoba u RH. U razdoblju nakon 2023. planirano je istraživanje koje za cilj ima utvrditi pojavnost, učestalost i opseg diskriminacije u pristupu dobrima i uslugama koje se pružaju na tržištu, odnosno dobrima i uslugama za čije korištenje se plaća naknada za korištenje ili se kupuju na tržištu. Pojave diskriminacije, u smislu ovog istraživanja, podrazumijevaju načine na koje se diskriminacija manifestira u pristupu različitim dobrima i uslugama i kod različitih društvenih skupina, a jedna od skupina koje trebaju biti obuhvaćene istraživanjem i uključene u uzorak su i LGBTIQ osobe.
31 Institut za razvoj obrazovanja 3. Razvojne potrebe i srednjoročni prioriteti u području zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije , 3.3. Jednakost prilika u obrazovanju Javljamo se kao koordinator Mreže Cjeloživotno učenje za sve (www.obrazovanjezasve.hr), koja okuplja 17 organizacija civilnog društva, jedan znanstveni institut i dvije obrazovne ustanove, kao i 8 individualnih stručnjaka. Mreža se zalaže za pravičan i uključiv sustav odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja do visokog obrazovanja i obrazovanja odraslih. PRIJEDLOG 1: Predlažemo da se u nazivu i cijelom tekstu zamijeni termin „jednakost prilika u obrazovanju“ za „pravičnost u obrazovanju“. Termin „pravičnost u obrazovanju“ se koristi u službenim hrvatskim prijevodima dokumenata Europske unije kao prijevod engleskog termina „equity in education“. Konceptualno je termin adekvatniji, budući da se termin jednakost prilika može tumačiti u užem smislu kao „jednak tretman“, dok pravičnost u obrazovanju podrazumijeva razumnu prilagodbu i pružanje dodatne podrške skupinama u nepovoljnom položaju. PRIJEDLOG 2: Predlažemo dopunu u četvrtom odlomku (koji počinje rečenicom „Iz perspektive jednakosti…“). Predlažemo da se nakon rečenice koja glasi „Unatoč značajnim iskoracima…“ doda sljedeći tekst: „Prema recentnom istraživanju (Farnell [ur.], 2022) o obrazovnim nejednakostima u cjeloživotnoj perspektivi, od dječjih vrtića i škola do fakulteta i drugih oblika učenja u odrasloj dobi, utvrđeno je da na svakoj razini obrazovanja postoje izazovi u dostupnosti i pristupačnosti odgoja i obrazovanja, da postoje nejednakosti u razini dobrobiti polaznika obrazovanja te da postoje nejednakosti u obrazovnim postignućima pojedinaca iz različitih skupina. Među identificiranim skupinama u nepovoljnom položaju u tom istraživanju su: osobe nižeg socioekonomskog statusa; osobe koje žive u ruralnim, udaljenim i izoliranim područjima; osobe s problemima mentalnog zdravlja i problemima u ponašanju; izbjeglice i tražitelji azila; djeca/učenici koji se nalaze u područjima pogođenim potresom; učenici/studenti otežanim obiteljskim okolnostima (djeca/mladi iz jednoroditeljskih obitelji, iz konfliktnih obitelji, iz alternativne skrbe i djeca hrvatskih branitelja); učenici/studenti koji pripadaju nekoj od manjinskih seksualnih skupina; djeca s teškoćama u razvoju/osobe s invaliditetom; i pripadnici nacionalnih manjina.“ Izvor: Farnell, T. (ur.) (2022). Obrazovne nejednakosti u Hrvatskoj: izazovi i potrebe iz perspektive dionika sustava obrazovanja. Zagreb: Institut za razvoj obrazovanja PRIJEDLOG 3: Predlažemo dopunu u zadnjem odlomku (koji počinje rečenicom „Kako bi se u srednjoročnom razdoblju …“), u prezadnjoj rečenici (koja počinje tekstom „Provodit će se aktivnosti …“. Predlažemo sljedeću dopunu (novi tekst označen velikim slovima): „Provodit će se aktivnosti kojima se unaprjeđuje razina znanja odgojno-obrazovnih radnika o temama ljudskih prava, prevenciji diskriminacije i nasilja TE PRIMJENI UKLJUČIVIH METODA PODUČAVANJA ZA RAD S POLAZNICIMA OBRAZOVANJA IZ SKUPINA U NEPOVOLJNOM POLOŽAJU te će se jačati sustav stručne potpore u OBRAZOVNIM USTANOVAMA za djecu koja su žrtve diskriminacije i vršnjačkog nasilja.“ Prihvaćen Zahvaljujemo na prijedlozima. Inicijalno je korišten pojam jednakost u obrazovanju, budući da je naglasak ovoga Nacionalnog plana na jednakom postupanju, odnosno nediskriminaciji. Međutim, u razdoblju nakon 2023. godine planirano je uključivanje mjera koje se u većoj mjeri odnose na obrazovanje o ljudskim pravima stoga prihvaćamo izneseni prijedlog. Nadalje, razmotrili smo prijedloge za izmjenu teksta u poglavlju 3.3. Jednakost prilika u obrazovanju te iste prihvaćamo uz manje terminološke izmjene radi usklađivanja s ostatkom dokumenta.
32 Institut za razvoj obrazovanja PRIJEDLOG NACIONALNOG PLANA ZAŠTITE I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA I SUZBIJANJA DISKRIMINACIJE ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2027. GODINE Javljamo se kao koordinator Mreže Cjeloživotno učenje za sve (www.obrazovanjezasve.hr), koja okuplja 17 organizacija civilnog društva, jedan znanstveni institut i dvije obrazovne ustanove, kao i 8 individualnih stručnjaka. Mreža se zalaže za pravičan i uključiv sustav odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja do visokog obrazovanja i obrazovanja odraslih. Članovi Mreže pozdravljaju činjenicu što Nacionalni plan uključuje analizu o postojećim obrazovnim nejednakostima u Hrvatskoj te da se planom predlaže jačanje obrazovanja za ljudska prava. U sekciji 3.3. Jednakost prilika u obrazovanju predlažemo manji broj izmjena i dopuna Nacionalnog plana. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na podršci donošenju ovog akta strateškog planiranja i dostavljenim prijedlozima.
33 DOOR PRIJEDLOG NACIONALNOG PLANA ZAŠTITE I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA I SUZBIJANJA DISKRIMINACIJE ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2027. GODINE , 4. Usklađenost sa strateškim okvirom Republike Hrvatske i strateškim dokumentima Europske unije U točki 4. Usklađenost sa strateškim okvirom Republike Hrvatske i strateškim dokumentima Europske unije, na str. 61, stoji sljedeće:“ Primjerice, paralelno s pripremom ovog Nacionalnog plana u tijeku je bila izrada sadržajno povezanih akata strateškog planiranja: Nacrta Nacionalnog plana za ravnopravnost spolova za razdoblje od 2022. do 2027., Nacionalnog plana za borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027., Nacionalnog plana za uključivanje Roma za razdoblje od 2021. do 2027., Nacionalnog plana izjednačavanja mogućnosti osoba s invaliditetom za razdoblje od 2021. do 2027., Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027. i Nacionalnog plana za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za razdoblje od 2021. do 2027. kao i Program suzbijanja energetskog siromaštva koji uključuje korištenje obnovljivih izvora energije u stambenim zgradama na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi za razdoblje do 2025. godine.“ - Predlažemo da se dodaju i sljedeći programi, zakoni i direktive: Program energetske obnove višestambenih zgrada za razdoblje do 2030. godine Program energetske obnove obiteljskih kuća do 2020., s Odlukom o produženju programa i u 2021. godini Zakon o energetskoj učinkovitosti Direktiva (eu) 2018/2002 europskog parlamenta i vijeća od 11. prosinca 2018. o izmjeni direktive 2012/27/eu o energetskoj učinkovitosti Preporuka komisije (eu) 2020/1563 оd 14. listopada 2020. o energetskom siromaštvu Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na prijedlogu, popis akata strateškog planiranja će se dopuniti s navedenim programima, međutim nije planirano navođenje preporuka Europske komisije u ovom segmentu Nacionalnog plana.
34 DOOR 3. Razvojne potrebe i srednjoročni prioriteti u području zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije , 3.12. Zdrav život i okoliš U točki 3.12. Zdrav život i okoliš, na str. 50, stoji sljedeće: „Glavni okvir za provedbu okolišne politike zadan je Strategijom i akcijskim planom zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine kao temeljni dokument zaštite prirode kojim se određuju dugoročni ciljevi i smjernice očuvanja bioraznolikosti i georaznolikosti te način njezina provođenja. Od 2020. dugoročne smjernice energetske politike definirane su Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. kojom je uspostavljen okvir za novo razdoblje energetske politike u kojem se teži i ostvarenju vizije prelaska na niskougljične energije. Povećanjem energetske učinkovitosti stremi se i koristima za okoliš u smislu smanjenja emisije stakleničkih plinova te je istaknuta i potreba za djelovanjem na suzbijanju energetskog siromaštva.“ - Predlažemo da se u kontekstu energetskog siromaštva i zdravlja spomene i aspekt ljetnog energetskog siromaštva te utjecaja energetskog siromaštva na zdravlje. U nastavku je prijedlog dorade na postojeći paragrafa: Sve više kućanstva, ne samo da si ne može financijski priuštiti održavanje doma adekvatno toplim zimi, već nije u mogućnosti rashladiti prostor gdje žive ljeti jer ne posjeduje adekvatnu infrastrukturu, odnosno opremu za hlađenje. Stoga, uslijed temperaturnih ekstrema i toplinskih valova opada kvaliteta života a time i razina zdravlja. Novija istraživanja energetskog siromaštva sve češće naglašavaju negativne posljedice koje ovaj oblik siromaštva ostavlja na članove kućanstva, posebice na zdravlje, u vidu dugotrajnih bolesti i zdravstvenih problema. Prema preporuci komisije iz 2020. godine (preporuka komisije (EU) 2020/1563)) rješavanju problema energetskog siromaštva potencijalno može donijeti višestruke koristi, uključujući smanjenje izdataka za zdravstvo, smanjenje onečišćenja zraka (zamjenom neprikladnih izvora toplinske energije), poboljšanje ugode i dobrobiti te olakšanje za proračun kućanstva. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na prijedlogu. Ističemo kako energetsko siromaštvo nije jedno od područja intervencije ovog akta strateškog planiranja budući da je kao tema zastupljeno u Programu suzbijanja energetskog siromaštva koji uključuje korištenje obnovljivih izvora energije u stambenim zgradama na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi za razdoblje do 2025. godine, a također je istaknuto u Integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine, Nacionalnom planu borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine), ali i Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021.-2026. Stoga, iako temu energetskog siromaštva prepoznajemo kao izrazito važnu, neće se detaljnije razrađivati u okviru ovog akta strateškog planiranja. Prilikom izrade budućih akcijskih planova za razdoblje od 2024. do 2025. razmotrit će se uključivanje dodatnih aktivnosti u sklopu mjere 3.6. i 3.12. koje bi trebale predstavljati nadogradnju ili biti komplementarne s mjerama u drugim kratkoročnim/srednjoročnim aktima koji se tiču problematike jednakosti u stanovanju i energetskog siromaštva.
35 DOOR 3. Razvojne potrebe i srednjoročni prioriteti u području zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije , 3.6. Jednakost u pristupu stanovanju Kod sljedeće rečenice: „Relevantan aspekt prava na adekvatno stanovanje je i nastanjivost. Stanovanje nije adekvatno ako ne jamči sigurnost ili ne pruža prikladan prostor, kao i zaštitu protiv hladnoće, vlage, topline i drugih rizika za zdravlje i strukturnih rizika. Stoga je uz pristup stanovanju blisko vezan i pojam energetskog siromaštva.“ - predlažemo da se navede kako u Hrvatskoj još uvijek ne postoji jedinstvena definicija energetskog siromaštva te da se navedu kriteriji koji se najčešće koriste u EU dokumentima. U nastavku je prijedlog izgleda novog paragrafa: „Relevantan aspekt prava na adekvatno stanovanje je i nastanjivost. Stanovanje nije adekvatno ako ne jamči sigurnost ili ne pruža prikladan prostor, kao i zaštitu protiv hladnoće, vlage, topline i drugih rizika za zdravlje i strukturnih rizika. Stoga je uz pristup stanovanju blisko vezan i pojam energetskog siromaštva. U Hrvatskoj još uvijek ne postoji jedinstvena i prihvaćena definicija energetskog siromaštva u različitim dokumentima EU najčešće se koristi definicija prema kojoj se kućanstvo može opisati kao kućanstvo u riziku od energetskog siromaštva ukoliko troškovi za energiju predstavljaju više od 10% prihoda kućanstva. Energetsko siromaštvo se najčešće opisuje kao kombinacija nekoliko faktora: niskih prihoda, visokih rashoda za energiju i niske energetske učinkovitosti u kućanstvu. Energetsko siromaštvo je stoga kompleksni problem koji zahtijeva interdisciplinarni pristup različitih sektora: energetike, sustava socijalne skrbi, zdravstvenog sustava.“ Kod sljedeće rečenice „Među preporukama međunarodnih mehanizama za zaštitu ljudskih prava, a u odnosu na energetsko siromaštvo, ističe se potreba za osiguravanjem pristupa čistoj vodi, osnovnoj infrastrukturi i ključnim komunalnim uslugama za sve, uz izričite zaštitne mjere za Rome.“ - predlažemo da se u zalaganju za smanjivanje energetskog siromaštva i zaštiti ljudskih prava obuhvate sva ranjiva kućanstva, odnosno sve socijalno ugrožene skupine. Primjerice, i sam Zakon o energiji (Narodne novine, broj: 120/12, 14/14, 102/15, 68/18) prepoznaje kućanstava kod koje postoji veća vjerojatnost pojave energetskog siromaštva kao kategoriju „ugroženog kupca“ te tu kategoriju definira kao „kupac energije iz kategorije kućanstvo koji, zbog svog socijalnog položaja i/ili zbog zdravstvenog stanja, ima pravo na isporuku energije po posebnim uvjetima“. U nastavku je prijedlog izgleda novog paragrafa: Među preporukama međunarodnih mehanizama za zaštitu ljudskih prava, a u odnosu na energetsko siromaštvo, ističe se potreba za osiguravanjem pristupa čistoj vodi, osnovnoj infrastrukturi i ključnim komunalnim uslugama za sve, posebno ranjiva kućanstva (Romi, žene, starije osobe, samačka kućanstva…) Također, u točki 3.6. Jednakost u pristupu stanovanju, na str. 34, stoji sljedeće: „Na potrebu za intervencijama u području energetskog siromaštva ukazuju i podaci EUROSTAT-a iz 2018. prema kojima u Republici Hrvatskoj 17.5% kućanstava ne može podmiriti troškove struje, plina, grijanja i vode, dok prema podacima Ankete o dohotku stanovništva iz 2019. godine 6.6% osoba živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima. 5.7% (2021.)“ - Predlažemo da se unesu najnoviji podaci iz Ankete o dohotku stanovništva iz 2021. godine.U nastavku je prijedlog izgleda novog paragrafa: Na potrebu za intervencijama u području energetskog siromaštva ukazuju i podaci EUROSTAT-a iz 2018. prema kojima u Republici Hrvatskoj 17.5% kućanstava ne može podmiriti troškove struje, plina, grijanja i vode, dok prema podacima Ankete o dohotku stanovništva iz 2021. godine 5.7% osoba živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na dostavljenim prijedlozima. Tekst će se ažurirati gdje je primjenjivo te će se djelomično uvažiti sugestije za nadopunu teksta. Pri tome je potrebno istaknuti kako je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine donijelo Program suzbijanja energetskog siromaštva koji uključuje korištenje obnovljivih izvora energije u stambenim zgradama na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi za razdoblje do 2025. godine, zbog čega tema energetskog siromaštva neće u većoj mjeri biti zastupljena u sklopu Nacionalnog plana zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije za razdoblje do 2027.
36 Centar za mirovne studije PRIJEDLOG NACIONALNOG PLANA ZAŠTITE I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA I SUZBIJANJA DISKRIMINACIJE ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2027. GODINE , Prilog 1. Strategija savjetovanja Smatramo da u procesu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću nedostaje organizacija javne rasprave o sadržaju predloženih dokumenata te predlažemo da se ubuduće takva aktivnost obavezno uvrsti u proces izrade idućeg nacionalnog plana. Također, predlažemo da se organizira takva javna rasprava i sada, po završetku e-savjetovanja, a prije upućivanja planova u proceduru. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na prijedlogu, Ured podržava prijedloge za unaprjeđenje participativnosti procesa. Ujedno ističemo kako su predstavnici branitelja ljudskih prava (OCD i pravobraniteljske institucije) imali priliku sudjelovati u svim fazama izrade Nacionalnog plana i pratećih akcijskih planova, od predlaganja područja intervencija, definiranja ciljeva i komentara na provedbene mjere i komentiranja cjelokupnog dokumenta te je provedeno 5 konzultativnih procesa. Nadalje, ističemo kako je na prijedlog predstavnika organizacija civilnoga društva razdoblje provedbe javnog savjetovanja, s 30 dana, produženo na 39 dana. Dodatno, 16. siječnja 2023. organiziran je sastanak s predstavnicima organizacija civilnoga društva iz Savjeta za ljudska prava na kojem je između ostaloga dogovoreno kako će se prilikom izrade akcijskih planova za razdoblje od 2024. do 2025. u sastav radne skupine zadužene za izradu budućih akcijskih planova uključiti veći broj organizacija civilnoga društva čije djelovanje je usmjereno na specifična prava građana. Povrh toga, po usvajanju akta strateškog planiranja i pripadajućih akcijskih planova organizirat će se javno informativno događanje na kojem će Nacionalni plan zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije za razdoblje do 2027. biti predstavljen širem krugu organizacija civilnog društva. Nadalje, suglasni smo s prijedlogom da se u budućim strategijama savjetovanja, prilikom izrade budućih akata strateškog planiranja predvidi i organizacija javne rasprave, pored savjetovanja s zainteresiranom javnošću putem aplikacije e-Savjetovanje.
37 Centar za mirovne studije PRIJEDLOG NACIONALNOG PLANA ZAŠTITE I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA I SUZBIJANJA DISKRIMINACIJE ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2027. GODINE , 4. Usklađenost sa strateškim okvirom Republike Hrvatske i strateškim dokumentima Europske unije Kako smo već ranije naveli, Akcijski plan Europske unije protiv rasizma uvodno pojašnjava i navodi različite oblike rasizma i diskriminacije raširene u Europi koji ciljaju različite skupine poput osoba druge boje kože, Roma, Muslimana, Židova, te preporuča intersekcionalni pristup u rješavanju problematike rasizma. Istovjetni opisi oblika rasizma povezani s povijesnim i trenutnim okolnostima koji postoje u Hrvatskoj nedostaju u Akcijskom planu za provedbu ovog Nacionalnog plana. Također, EU Akcijski plan razlučuje između nekoliko razina rasizma i diskriminacije – pa tako donosi mjere koje se bave rješavanjem problema individualnog rasizma i diskriminacije unutar društva (posebice govoreći o četiri glavna područja – zapošljavanja, zdravstva, obrazovanja i stanovanja) dok to Akcijski plan prati, ali ne u potpunosti (nedostaju mjere vezane uz pristup obrazovanju i diskriminaciju i rasizam unutar obrazovnog sustava, a mjere i aktivnosti u ostala tri područja nisu dovoljne da obuhvatno odgovore na probleme diskriminacije s kojima se susreću racijalizirane manjine). Europski akcijski plan također stavlja veliki naglasak (i cijelo poglavlje) posvećeno osvještavanju postojanja i mjerama borbe protiv kako općenito pojavnosti strukturnog rasizma, tako i specifično diskriminacije koje provode upravo državne službe poput policije. Sve navedeno ne postoji u Akcijskom planu za provedbu Nacionalnog plana. Govoreći tako na primjer o diskriminaciji koju provodi policija, europski Akcijski plan preporuča mjere koje se bave problematikom poput nezakonitog policijskog profiliranja na osnovu rase i etničke pripadnosti, zatim mjere koje tematiziraju rizik od diskriminacije sadržane u novim informacijskim tehnologijama, mjere koje potiču prijavljivanje rasno motiviranih zločina zbog niskog povjerenja racijaliziranih manjina u institucije poput policije i slično. U dijelu u kojem se navodi kako će se "istražiti višestruka i strukturalna diskriminacija kao i diskriminacija u pristupu dobrima i uslugama te osigurati dostupnost podataka o nejednakosti u hrvatskom društvu", primjećujemo da nismo identificirali aktivnosti koje doprinose ovom cilju. Dodatno, iako izlazi iz užeg područja rada Centra za mirovne studije, ne možemo ne primijetiti da niti u akcijskim planovima, kao niti u ovom Nacionalnom planu ne postoje konkretne mjere i aktivnosti usmjerene na LGBTIQ osobe sukladno ciljevima, mjerama i aktivnostima očigledno deklaratorno spomenute Strategije EU za ravnopravnost lezbijki, gej, biseksualnih, transrodnih, nebinarnih, interseksualnih i queer osoba. Također, na popisu akata strateškog planiranja koji sadrže ciljeve i mjere povezane s područjem zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije uopće se ne spominje Nacionalni plan za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva koji je navodno u izradi. Primljeno na znanje Ističemo kako Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina VRH redovito sudjeluje u radu radnih skupina visoke razine Europske komisije u području nediskriminacije, jednakosti i različitosti te suzbijanje rasizma, ksenofobije i drugih oblika netolerancije, kao i uspostavljenim podskupinama za podataka o jednakosti, zločinu iz mržnje i govoru mržnje te podskupini usmjerenoj na izrade nacionalnih planova protiv rasizma. Usklađenost sa strateškim okvirom Unije ne podrazumijeva preuzimanje svih mjera koje su predložene državama članicama EU već prilagodbu istih nacionalnom kontekstu. Državne članice odlučuju koje od mjera će razraditi na nacionalnoj razini sukladno potrebama. S obzirom da se EU politike u području ravnopravnosti i nediskriminacije u RH razrađuju kroz više akata strateškog planiranja, a radi lakšeg i transparentnijeg praćenja svih aktivnosti koje se tiču rasne i etničke diskriminacije, a provode se na nacionalnoj razini Ured će kao prilog akcijskim planovima suzbijanja diskriminacije izraditi popis svih mjera koje se tiču suzbijanja rasizma, rasne i etničke diskriminacije na nacionalnoj razini. Popis mjera će uključivati mjere iz drugih akata strateškog planiranja koje su već usvojene od strane Vlade RH.
38 Centar za mirovne studije 3. Razvojne potrebe i srednjoročni prioriteti u području zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije , 3.15. Civilno društvo u zaštiti i promicanju ljudskih prava Civilno društvo svakako ima važnu i veliku ulogu u zaštiti i promicanju ljudskih prava, no posljednjih je godina ono uvelike ugroženo i onemogućeno u svojem djelovanju u ovome području, i to zbog nekoliko faktora koji uglavnom proizlaze iz djelovanja ili nedostatka djelovanja državnih institucija, Prvo, ititucionalni okvir za civilno društvo više nije primjer dobre prakse. Na primjer, Savjet za razvoj civilnoga društva je tijelo koje više ne funkcionira kao mjesto razmjene informacija i rasprave među organizacijama civilnog društva i institucijama, nego mjesto na kojem se predstavnici OCD preglasavaju, a participacija fingira. Nadalje, financiranje OCD, posebice u području zagovaranja je nedostatno, a administrativni zahtjevi koje domaće institucije stavljaju pred udruge su nerealni i bespotrebno opterećujući, posebice u odnosu na projekte financirane kroz ESF. Nadalje, RH od 2016. godine nema Nacionalnu strategiju/plan za razvoj poticajnoga okruženja za razvoj civilnoga društva i potpuno je nejasno zašto ona nije donesena, unatoč tome što je izrađena u participativnom postupku, te prošla javno savjetovanje još 2017. godine. Poglavlje "Civilno društvo u zaštiti i promicanju ljudskih prava" nije utemeljeno na analizi pootreba organizacija civilnog društva koje djeluju u području zaštite i promicanja ljudskih prava, iako su istraživanja koja detektiraju stanje u tom podsektoru civilnog društva javno dostupna. Na primjer, 2022. godine je objavljeno istraživanje pod naslovom "NOVI POČETAK - Podloga za raspravu o novom pristupu pozicioniranju i radu progresivnih ljudsko-pravaških organizacija u Hrvatskoj" koje je dostupno ovdje: https://www.cms.hr/system/publication/pdf/175/NOVI_PO_ETAK_-_Podloga_za_raspravu_o_novom_pristupu_pozicioniranju_i_radu_progresivnih_ljudsko-prava_kih_organizacija_u_Hrvatskoj.pdf. Istraživanje je provedeno intervjuima i fokus grupama s ključnim dionicima, uključujući predstavnike organizacija civilnog društva, ali i anketom na reprezentativnom uzorku građana RH starijih od 16 godina. Donosimo neke od glavnih informacija o istraživanju i njegovih nalaza i predlažemo da se ta analiza uključi u ovaj Nacionalni plan te da se njegove preporuke uključe u mjere pratećih akcijskih planova: "Danas je zagovaranje manje uspješno nego prije desetak godina. To je uvelike povezano s društveno-političkim kontekstom, kojeg karakteriziraju sužen prostor djelovanja i mogućnosti za zagovaranje. Progresivne organizacije civilnog društva imaju sve manje mogućnosti za stvaran utjecaj kroz postojeće institucionalne mehanizme za zagovaranje, kroz sudjelovanje u radnim skupinama, tijelima te konzultacije sa zainteresiranom javnošću". Nadalje, istraživanje navodi da "(...) u odnosu na razdoblje prije desetak godina, Europska unija više nije poluga kojom se može ostvariti utjecaj na politike i zakonodavstvo u području ljudskih prava; utjecaj desnih odnosno regresivnih političkih aktera jača; u Hrvatskoj je vidljiv manjak političke volje i kapaciteta institucija za integriranje ideja ljudsko-pravaških organizacija u javne politike. Istovremeno, i same organizacije civilnog društva pate od internog nedostatka kapaciteta zbog smjene generacije, sve veće birokratiziranosti, administrativne opterećenosti i nedostatka opcija za financiranje zagovaračkih i aktivističkih inicijativa, što posljedično rezultira ‘zatvaranjem u urede’ i nedostatnom povezanošću sa zajednicom. (...) Što se tiče medijske i javne vidljivosti, udruge su generalno uspješne u medijskom plasmanu svojih tema i aktivnosti, i to uglavnom zahvaljujući izgradnji odnosa s konkretnim novinarima. Važno je pritom napomenuti kako nisu sve teme i aktivnosti, kao ni organizacije civilnog društva, jednako vidljive u medijima. No, zbog problema koji se tiču medija, poput kratkoće medijskog ciklusa i uređivačkih politika u medijima, vrlo je teško dugotrajno zadržati pažnju javnosti na pojedinim temama. U javni servis se pak teško probiti s temama koje bi mogle biti ‘neugodne’ za trenutnu vlast, odnosno, kritički usmjerene organizacije imaju teži pristup eteru HRT-a. (...) Dio građana ima negativnu percepciju o organizacijama civilnog društva, ali postoji i značajan dio građana koji podržavaju progresivno civilnog društvo, kao i oni koji su na neki način neodlučni, odnosno ne mogu se ubrojiti ni u njegove podržavatelje niti u oponente."U području strateške litigacije i pružanja besplatne pravne pomoći, zaključci istraživanja su sljedeći: "Što se tiče pravnih aktivnosti organizacija civilnog društva, i besplatna pravna pomoć i strateška litigacija predstavljaju izrazito važne metode djelovanja. Besplatna pravna pomoć izrazito je važna samim žrtvama kršenja ljudskih prava, ali i ljudsko-pravaškim organizacijama, koje tim putem dobivaju priliku za identifikaciju sistemskih problema, što je nužno za stvaranje podloga za institucionalno zagovaranje. U tom smislu, besplatna pravna pomoć je i važan zagovarački alat. No, zakonodavstvo koje regulira besplatnu pravnu pomoć je potpuno neadekvatno da bi odgovorilo na potrebe, a financiranje organizacija pružateljica besplatne pravne pomoći je nedovoljno i prate ga komplicirani administrativni zahtjevi, što utječe na zainteresiranost pravnika za rad u organizacijama civilnog društva. Organizacije tim problemima pokušavaju doskočiti na razne načine, poput pronalazaka drugih izvora financiranja i izgradnje suradnje s pojedinim odvjetnicima, no to je i dalje nedovoljno, pa je besplatna pravna pomoć uvelike nedostupna građanima koji ju trebaju. Strateška litigacija kao metoda je pak izrazito važan zagovarački alat, koji na neki način utire put za promjene u policy prostoru i dopušta medisjki proboj pojedinih tema. No, strateška litigacija na nacionalnoj razini vrlo često je jako dugotrajna, a sudska praksa je neujednačena. Europski sud za ljudska prava, na kojem neke ljudsko-pravaške organizacije parniče, bitna je institucija, no zahtjeva velike kapacitete, kako financijske, tako i blisku suradnju sa zainteresiranim odvjetnicima. Udruge uglavnom nemaju dovoljno kapaciteta za praćenje implementacije općih mjera iz presuda Europskog suda za ljudska prava, pa tako ponekad i oni slučajevi koji su dobiveni, ne dobiju svoj epilog u kvalitetnijem nacionalnom zakonodavstvu i javnim politikama." Primljeno na znanje Zahvaljujemo na prijedlogu da se u Nacionalni plan uključe izazovi s kojima se suočavaju organizacije civilnoga društva. S obzirom da je u izradi nacrt Nacionalnog plana stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2023. do 2030., a kako bi se izbjeglo dupliciranje mjera i preklapajući sadržaj u dva komplementarna akta strateškog planiranja u Nacionalnom planu zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije za razdoblje od 2022. do 2027. zastupljene su aktivnosti vezane za jačanje vidljivosti OCD-a, dok će ostala područja od značaja za razvoj civilnog društva biti integrirana u planirani Nacionalni plan stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2023. do 2030. Međutim dodatno ćemo dopuniti poglavlje 3.15. kako bi ono sadržavalo osvrt na izazove s kojim se susreću organizacije civilnoga društva, te će se prilikom izmjene poglavlja uzeti u obzir i predloženi istraživački izvještaj.
39 Centar za mirovne studije 3. Razvojne potrebe i srednjoročni prioriteti u području zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije , 3.6. Jednakost u pristupu stanovanju Posljednjih godina, zbog stavljanja velikog broja stambenih nekretnina u brojnim gradovima i mjestima u Hrvatskoj u funkciju turizma te drugih kretanja na tržištu, cijene nekretnina (kako za kupnju, tako i najam) rapidno rastu, a taj rast ne prati povećanje prosječnih i medijalnih primanja, pa je adekvatno stanovanje sve nedostupnije velikom broju stanovnika RH. U području stanovanja, zanemarena je procjena mnogih stručnjaka kako subvencioniranje stambenih kredita na način kako danas funkcionira, zapravo itekako doprinosi ionako previsokih cijena nekretnina na tržištu nekretnina. Također, subvencioniranje stambenih kredita mjera je koju mogu koristiti samo one skupine koje udovoljavaju kriterijima za podizanje stambenih kredita, odnosno imaju dovoljno visoka primanja te ugovor o radu na neodređeno vrijeme. To ostavlja osobe u ionako nepovoljnijem položaju - one s manjim primanjima i one koji rade prekarne poslove ili poslove na određeno vrijeme, bez potpore države, iako je njima najpotrebnija. Nadalje, jasno je kako se pristup adekvatnom stanovanju za što širu populaciju ne može osigurati bez kvalitetnog zakonodavstva koje regulira tržište najma stanova (Zakon o najmu stanova je zastario i nedovoljno štiti najmoprimce); ulaganja u javno stanovanje na državnoj i lokalnoj razini, koji bi omogućio većem broju ljudi najam stanova po cijenama koje su pristupačnije od onih tržišnih te bez koherentne i kvalitetne stambene politike na nacionalnoj razini. Također, mjere i aktivnosti u području stanovanja u Akcijskom planu za suzbijanje diskriminacije ne odražavaju ispunjavanje mjera poput stvaranja jednakih uvjeta za ostvarenje prava na stanovanje. Primljeno na znanje U tijeku su pripremne aktivnosti na području stanovanja za potrebe daljnjeg rada i razvoja stambene politike te je izrađena Analiza stanja stambenog fonda u Republici Hrvatskoj koja je dio aktivnosti na izradi krovnog dokumenta Stambene strategije, a nastavno na dokument Nacionalne razvojne strategije do 2030. u kojem je uvedena nadležnost Ministarstva da izradi strateški akt: „Strategija stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine“ kojom se uvode mjere za rješavanje stambenog pitanja građana RH, a jedna od predviđenih mjera je izgradnja stanova za dugoročni najam po pristupačnijim cijenama od tržišnih. U planu za 2023.-u godinu je izrada Analize sustava stanovanja članica EU, Analize sustava stanovanja i stambenog fonda u odnosu na popis stanovništva u RH, Izrada smjernica i potrebnog sadržaja Plana sustava i modela stanovanja te Izrada Plana sustava i modela stanovanja u RH. Rješavanje stambenog pitanja trenutno se provodi kroz dva konkretna modela - program društveno poticane stanogradnje (POS) sukladno Zakonu o društveno poticanoj stanogradnji („Narodne novine“ broj 109/01, 82/04, 76/07, 38/09, 86/12, 07/13, 26/15, 57/18, 66/19, 58/21 - Odluka USRH) te kroz subvencioniranje stambenih kredita za mlade sukladno Zakonu o subvencioniranju stambenih kredita („Narodne novine“ broj 65/17, 61/18, 66/19, 146/20) koja su u javnosti prepoznata kao kvalitetna.
40 Centar za mirovne studije 3. Razvojne potrebe i srednjoročni prioriteti u području zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije , 3.2. Suzbijanje rasizma, ksenofobije i svih oblika nesnošljivosti U području u kojem se definira govor mržnje, želimo podsjeti i predlažemo unos definicije govora mržnje Komisije protiv rasizma i nesnošljivosti (ECRI) Vijeća Europe: https://rm.coe.int/ecri-general-policy-recommendation-no-15-on-combating-hate-speech/16808b5b01. Dodatno, u dijelu u kojem se u dokumentu referira na cikluse praćenja tj. evaluacije Kodeksa postupanja za borbu protiv nezakonitog govora mržnje na Internetu, predlažemo da se umjesto rezultata šestog ciklusa praćenja navedu rezultati sedmog ciklusa praćenja iz prve polovice 2022. godine koji govore da se postotak uklanjanja sadržaja nezakonitog govora mržnje za Hrvatsku dodatno smanjio na 51.1%: https://www.cms.hr/system/article_document/doc/844/Factsheet_7th_monitoring_round_of_the_Code_of_Conduct.pdf Također, u dijelu u kojem se govori o zločinima iz mržnje, predlažemo i unos reference na OSCE ODIHR bazu podataka za ova kaznena djela: https://hatecrime.osce.org/croatia kao potencijalni predložak prema kojemu bi se podaci mogli objavljivati. Dok Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina ne objavljuje redovito godišnje podatke o počinjenim kaznenim djelima, vrstama i motivaciji, OSCE ODIHR baza daje uvid u ove informacije koje su važne za kreiranje politika utemeljenih na dokazima putem praćenja trendova. Ta baza također sadrži i podatke od organizacija civilnog društva koji zajedno daju bolju sliku o realnosti nasilja motiviranog mržnjom i predrasudama. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentarima. Vezano za prijedlog za uključivanje ECRI definicije govora mržnje, prijedlog se prihvaća s time da naglašavamo kako je potrebno razlikovati „govor mržnje“ u kaznenopravnom smislu (koji i pratimo sukladno Protokolu o postupanju u slučaju zločina iz mržnje (NN 43/2021)) od ostalih oblika govora mržnje. Vezano za cikluse praćenja tj. evaluacije Kodeksa postupanja za borbu protiv nezakonitog govora mržnje na Internetu, prijedlog se prihvaća, tekst u tom dijelu će se ažurirati. U odnosu na prijedlog da se unese referenca na OSCE ODIHR bazu podataka za kaznena djela zločina iz mržnje i taj prijedlog se prihvaća. Naime, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina svake godine dostavlja OSCE ODIHR-u podatke o zločinu iz mržnje za prethodnu godinu, koji se onda, sukladno metodologiji koju je usvojio ODIHR obrađuju i javno objavljuju na njihovoj web stanici. Referenca na stranicu ODIHR-a koja sadrži podatke o zločinu iz mržnje za Republiku Hrvatsku dostupna je i putem web stranice Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske https://ljudskaprava.gov.hr/suzbijanje-zlocina-iz-mrznje/602
41 Centar za mirovne studije 3. Razvojne potrebe i srednjoročni prioriteti u području zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije , 3.2. Suzbijanje rasizma, ksenofobije i svih oblika nesnošljivosti U tekstu se navodi i da "u narednom razdoblju smjernice za suzbijanje rasne i etničke diskriminacije pruža Akcijski plan Europske unije protiv rasizma za razdoblju od 2020. do 2025." Nažalost, u mjerama Akcijskog plana za suzbijanje diskriminacije se ovo nastojanje ne odražava. Akcijski plan Europske unije protiv rasizma uvodno pojašnjava i navodi različite oblike rasizma i diskriminacije raširene u Europi koji ciljaju različite skupine poput osoba druge boje kože, Roma, Muslimana, Židova, te preporuča intersekcionalni pristup u rješavanju problematike rasizma. Međutim, i u Akcijskom planu, ali i ovdje, u Nacionalnom planu, nedostaju istovjetni opisi oblika rasizma povezani s povijesnim i trenutnim okolnostima koji postoje u Hrvatskoj. Također, Akcijski plan EU razlučuje između nekoliko razina rasizma i diskriminacije – pa tako donosi mjere koje se bave rješavanjem problema individualnog rasizma i diskriminacije unutar društva (posebice govoreći o četiri glavna područja – zapošljavanja, zdravstva, obrazovanja i stanovanja) dok to Akcijski plan za suzbijanje diskriminacije prati, ali ne u potpunosti (nedostaju mjere vezane uz pristup obrazovanju i diskriminaciju i rasizam unutar obrazovnog sustava, a mjere i aktivnosti u ostala tri područja nisu dovoljne da obuhvatno odgovore na probleme diskriminacije s kojima se susreću racijalizirane manjine). EU Akcijski plan također stavlja veliki naglasak (dapače, cijelo poglavlje) posvećeno osvještavanju postojanja i mjerama borbe protiv kako općenito pojavnosti strukturnog rasizma, tako i specifično diskriminacije koje provode upravo državne službe poput policije. Sve navedeno nije našlo mjesto u ovim dokumentima. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na iznesenom komentaru. Svjesni smo da Prijedlog Akcijskog plana suzbijanja diskriminacije za razdoblje od 2022. do 2023. ne adresira sve teme zastupljene u EU-ovom Akcijskom planu antirasizma 2020.-2025. i pri tom ističemo sljedeće: - kako nije nužno osigurati zastupljenost svih tema iz EU-ovog Akcijskog plana antirasizma za razdoblje od 2020. do 2025. u nacionalnim planovima protiv rasizma, rasne i etničke diskriminacije, već je potrebno razviti mjere koje su najpotrebnije u nacionalnom kontekstu - mjere koje su komplementarne sa smjernicama EU-ovog Akcijskog plana antirasizma 2020.-2025. u RH su zastupljene u više nacionalnih planova. Radi lakšeg praćenja i vidljivosti istih, kao prilog predloženom Akcijskom planu suzbijanja diskriminacije za razdoblje od 2022. do 2023. izradit će se i popis svim usvojenih mjera iz važećih nacionalnih planova koje su komplementarne sa smjernicama EU-ovog Akcijskog plana antirasizma 2020.-2025. - aktivnosti koje se tiču područja obrazovanja zastupljene su u Prijedlogu Akcijskog plana suzbijanja diskriminacije za razdoblje od 2022. do 2023. na razini aktivnosti i u okviru više provedbenih mjera, a riječ je o sljedećim aktivnostima: 1. Osposobljavanje i usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika usmjereno na ljudska prava, prevenciju diskriminacije i nasilja (Mjera 5.1.) 2. Provedba edukacija za učenike na temu prevencije nasilja motiviranog predrasudama ili mržnjom (Mjera 6.1) 3. Organiziranje učeničkih posjeta Spomen području Jasenovac te drugim mjestima stradavanja, u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja (Mjera 6.3.) Povrh toga, bitno je istaknuti kako su za razdoblja do kraja 2023. planirane pripremne aktivnosti za provedbu projekta „Podrška jednakosti kroz snažniji sustav i planiranje“ (vidi: mjera 5.2.), te će se u razdoblju od 2025. do 2027. u okviru planiranog projekta provoditi trening trenera (učitelja i profesora) za obrazovanje za ljudska prava i nediskriminaciju po školama, na razini županije. Treninzima će prethoditi analiza potreba i izrada sadržaja za treninge. Spomenute projektne aktivnosti bit će i sastavni dio akcijskih planova za razdoblje od 2024. do 2027.
42 Centar za mirovne studije 3. Razvojne potrebe i srednjoročni prioriteti u području zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije , 3.2. Suzbijanje rasizma, ksenofobije i svih oblika nesnošljivosti U ovom se području opisuju samo posljedice odnosno manifestacije suzbijanje rasizma, ksenofobije i svih oblika nesnošljivosti, no ne i i njihovih uzroka odnosno predrasuda, stereotipa i stavova prema racijaliziranim skupinama, kao ni društvenih, političkih i ekonomskih uvjeta koji su u njihovoj podlozi. Također, ovdje predlažemo, kao i u prethodnom području, unijeti podatke koji su podloga za intervencije. Na primjer, Centar za mirovne studije proveo je 2013. i 2017. godine istraživanje o zastupljenosti i indikatorima diskriminacijskih i ksenofobičnih stavova u Republici Hrvatskoj na reprezentativnom uzorku opće populacije. Podaci za obje godine mogu se pronaći ovdje: https://www.cms.hr/system/publication/pdf/98/Zastupljenost_i_indikatori_diskriminac_skih_i_ksenofobi_nih_stavova_u_Republici_Hrvatskoj_u_2017..pdf. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na dostavljenim komentarima. Uzroci rasizma, ksenofobije i ostalih oblika nesnošljivosti na individualnoj razini i na strukturalnoj razini bit će predmetom istraživanja u razdoblju od 2025. do 2027. u okviru planiranih projekata koji će se financirati kroz Europski socijalni fond. Poglavlja Nacionalnog plana predstavljaju sažeti opis stanja i potreba, a ne dubinsku analizu stanja. Proučit ćemo rezultate spomenutog istraživanja te razmotriti uključivanje reference u ovo poglavlje.
43 Centar za mirovne studije 3. Razvojne potrebe i srednjoročni prioriteti u području zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije , 3.1. Djelotvorna zaštita od nejednakog postupanja i promicanje jednakosti U dijelu teksta u kojem se autori osvrću na ostvarivanje prava na međunarodnu zaštitu, navodi se važnost educiranja osoba pod međunarodnom i privremenom zaštitom o njihovim pravima. Ukazujemo da je ovo obostrana potreba - potrebno je educirati i zaposlene u ministarstvima nadležnim u ovom području, budući da zbog određenih propusta institucija, osobe pod međunarodnom i privremenom zaštitom ne mogu ostvariti svoja prava. Kao primjer navodimo Ministarstvo znanosti i obrazovanja koje je putem izgubilo sredstava za osiguravanje tečaja hrvatskog jezika. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na iznesenim prijedlozima. Ističemo kako će se mjere za osobe pod međunarodnom zaštitom izdvojiti u zaseban kratkoročni akt strateškog planiranja usmjeren na integraciju osoba pod međunarodnom zaštitom. U okviru Prijedloga Akcijskog plana suzbijanja diskriminacije za razdoblje od 2022. do 2023. definirana je mjera 5.1. Unaprijediti kompetencije javnih i državnih službenika za djelovanje u području suzbijanja diskriminacije u sklopu koje će se provoditi edukacija za predstavnike javnih ustanova na lokalnoj razini i predstavnike civilnog društva s ciljem razvoja novih znanja i kompetencija u provedbi integracijskih mjera te suzbijanja diskriminacije u pristupu azilanata zajamčenim pravima i uslugama. U sklopu Prijedloga Akcijskog plana zaštite i promicanja ljudskih prava za razdoblje od 2022. do 2023. planirana je provedba programa usavršavanja i obuke za službenike Službe za prihvat i smještaj tražitelja međunarodne zaštite i Službe za međunarodnu zaštite predviđena mjerom (vidi: mjera 1.2. Poboljšati zaštitu prava posebno ugroženih skupina građana u kriznim situacijama).
44 Centar za mirovne studije PRIJEDLOG NACIONALNOG PLANA ZAŠTITE I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA I SUZBIJANJA DISKRIMINACIJE ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2027. GODINE , 2. Svrha i srednjoročna vizija Što se tiče opisa djelovanja u području obrazovanja, zapošljavanja i rada, mjera 1.4. u Akcijskom planu zaštite i promicanja ljudskih prava usmjerena je isključivo na visoko obrazovanje, te predlažemo da se uključe i mjere koje ciljaju niže razine obrazovanja. Također, predlažemo uključivanje mjera koje bi dokinule strukturne prepreke za pristup obrazovanju racijaliziranim skupinama - poput izbjeglica. Dodatno, u Akcijskom planu za suzbijanje diskriminacije područje obrazovanja uopće nije spomenuto kao zasebno područje kojem je potrebno posvetiti specifične mjere. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Svjesni smo izazova koji se tiču pravičnosti u obrazovanju. Ističemo kako su mjere i aktivnosti usmjerene na izjednačavanje mogućnosti u obrazovanju integralni dio Nacrta Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. te Nacrta Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027., za razdoblje od 2022. do 2024. U sklopu Prijedloga Nacionalnog plana zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije za razdoblje do 2027. djelovanje u obrazovanju vezano je za posebni cilj 5. Unaprjeđenje prevencije diskriminacije i pružanje podrške žrtvama diskriminacije, budući da su predviđene aktivnosti za prevenciju diskriminacije usmjerene na odgojno-obrazovne radnike koji su u izravnom kontaktu s ranjivim skupinama djece. U razdoblju do kraja 2023. planirane su pripremne aktivnosti za provedbu projekta „Podrška jednakosti kroz snažniji sustav i planiranje“ (vidi mjera 5.2.), dok će se u razdoblju od 2025. do 2027. u okviru planiranog projekta provoditi trening trenera (učitelja i profesora) za obrazovanje za ljudska prava i nediskriminaciju po školama, na razini županije. Treninzima će prethoditi analiza potreba i izrada sadržaja za treninge. Spomenute projektne aktivnosti bit će sastavni dio akcijskih planova za razdoblje od 2024. do 2027.
45 Centar za mirovne studije PRIJEDLOG NACIONALNOG PLANA ZAŠTITE I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA I SUZBIJANJA DISKRIMINACIJE ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2027. GODINE , 1. Uvodna razmatranja U potrebi smo osvrnuti se i na dio uvodnog razmatranja u kojem se govori o "participativnoj suradnji relevantnih dionika ... uključenih u sastav Radne skupine za izradu" Plana. Centar za mirovne studije bio je uključen u rad Radne skupine za izradu ovih dokumenata u svojstvu zamjenice člana iz reda organizacija civilnoga društva. Nažalost, temeljem tog iskustva iz prve ruke, ne možemo se u potpunosti složiti da je nacionalni plan "rezultat participativne suradnje". Na primjer, interno savjetovanje o jednom dokumentu (Akcijski plan za suzbijanje diskriminacije) sa članovima_icama Radne skupine održano je usred sezone godišnjih odmora, bez uvida u širu sliku (tekst Nacionalnog plana), a većina naših komentara nije prihvaćena te ih ponovo adresiramo u ovom javnom savjetovanju. To nas dovodi do pitanja svrsishodnosti sudjelovanja civilnog društva u ovom procesu, s obzirom da naš doprinos u Radnoj skupini nije prepoznat, odnosno sam sadržaj - prijedlozi mjera i aktivnosti nisu uključene od samog početka rada Radne skupine te smo sada u situaciji da kao i svi ostali građani_ke komentiramo ove dokumente putem javnog savjetovanja, kao i ovu konstataciju o participativnosti procesa izrade dokumenta. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima i prijedlozima. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina podržava sve prijedloge koji pridonose unaprjeđenju participativnosti procesa izrade akata strateškog planiranja. Vaši prijedlozi će se razmotriti i tijekom pripreme novih procesa izrade akata strateškog planiranja. Nadalje, u nastavku šaljemo obrazloženje procesa izrade Prijedloga Nacionalnog plana zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije za razdoblje do 2027. Sastav Radne skupine uključivao je, uz 19 tijela državne uprave, predstavnike svih pravobraniteljskih institucija te 5 organizacija civilnoga društva kao i 3 predstavnika nacionalnih manjina i 2 predstavnika akademske zajednice imenovana od strane Rektorskog zbora. Branitelji ljudskih prava (predstavnici organizacija civilnoga društva i pravobraniteljskih institucija) imali su priliku sudjelovati u svim fazama izrade ovog Nacionalnog plana i pripadajućih akcijskih planova, od predlaganja područja intervencija, definiranja ciljeva i komentiranja nacrta dokumenata. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH, u ulozi koordinatora izrade, tijekom cijelog procesa prosljeđivao je komentare organizacija civilnoga društva i pravobraniteljskih institucija nadležnim tijelima na očitovanja. Mišljenja organizacija civilnoga društva i pravobraniteljskih institucija vezano za predložene ciljeve i područja intervencije dostavljena su tijelima državne uprave na očitovanje 5 puta: 1. Nakon sastanka radne skupine zadužene za izradu akta strateškog planiranja koji je održan 14. veljače 2020. 2. U lipnju 2020. svim članovima Radne skupine poslan je konzultativni upitnik u okviru kojeg su se očitovali na predložene ciljeve i područja intervencije akta strateškog planiranja i oba akcijska plana (AP zaštite i promicanja ljudskih prava i AP suzbijanja diskriminacije). 3. U sljedećoj fazi, prvi nacrt Nacionalnog plana i Akcijskog plana zaštite i promicanja ljudskih prava za razdoblje od 2021. do 2023. predstavljen je na sastanku radne skupine za izradu akta strateškog planiranja održanom 2. listopada 2021., nakon čega su prikupljena očitovanja svih članova. 4. Početkom 2021., nakon što su uključene dodatne provedbene mjere proveden je dodatni krug konzultacija te izrađena pregledna tablica s odgovorima tijela državne uprava koja je dostavljena predstavnicima organizacijama i pravobraniteljskim institucijama. 5. U kolovozu 2022. provedeno je savjetovanje s članovima Radne skupine putem platforme e-Savjetovanje kako bi svi pristigli komentari tijela državne uprave, organizacija civilnoga društva i pravobraniteljskih institucija istovremeno bili vidljivi svima, što proces konzultacija učinilo transparentnijim. Naime, platforma e-Savjetovanje nudi mogućnost ograničenog savjetovanja s članovima Radne skupine (dokument je u ovoj fazi bio vidljiv samo članovima Radne skupine). U zadnjoj fazi procesa bile su potrebne metodološke izmjene i smanjenje broja posebnih ciljeva pri čemu je došlo do manjih promjena u sadržaju Nacionalnog plana i akcijskih planova. Dokumenti su izmijenjeni u suradnji s Koordinacijskim tijelom za sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, a koje je pregledom utvrdilo kako je iste potrebno metodološki uskladiti, odnosno sadržajno prilagoditi sadržaju propisanom Uredbom o smjernicama za izradu akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave („Narodne novine“, broj 89/18). Napominjemo kako je Ured dužan usvojiti metodološke smjernice Koordinacijskog tijela koje ne sugerira sadržajne, već isključivo metodološke izmjene stoga nisu provedene dodatne konzultacije već je Radnoj skupini dostavljena zadnja verzija dokumenata na uvid 20. rujna 2022.
46 Centar za mirovne studije PRIJEDLOG NACIONALNOG PLANA ZAŠTITE I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA I SUZBIJANJA DISKRIMINACIJE ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2027. GODINE , 1. Uvodna razmatranja Što se tiče aktivnog sudjelovanja u radu Međunarodnog saveza za sjećanje na holokaust (IHRA), smatramo da treba s oprezom pristupiti IHRA definiciji antisemitizma, kao što je to nedavno opetovano istaknulo više od stotinjak znanstvenika, akademika, a koji se upravo bave antisemitizmom, studijama Holokausta te modernom židovskom poviješću, i koji su upozorili protiv politički motiviranih napora za instrumentalizaciju borbe protiv antisemitizma u druge svrhe (članak: https://euobserver.com/world/156375#:~:text=Some%20128%20scholars%20of%20Jewish,and%20weaponised%20definition%20of%20antisemitism%22. i otvoreno pismo: https://media.euobserver.com/9e86df02ddf67c6046d190b65e4380df.pdf). Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Ističemo kako IHRA radna definicija antisemitizma nije pravno obvezujuća niti je inkorporirana u hrvatsko zakonodavstvo, već se koristi u obrazovnom programu RH. RH će s dužnom pažnjom tijekom svog predsjedanja IHRA-om obilježiti mjesta stradanja na navedenom lokacijama te se prijedlog navođenja drugih konkretnih mjesta stradanja podržava.
47 Centar za mirovne studije PRIJEDLOG NACIONALNOG PLANA ZAŠTITE I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA I SUZBIJANJA DISKRIMINACIJE ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2027. GODINE , 1. Uvodna razmatranja Centar za mirovne studije je sudjelovao u radu Radne skupine za izradu Plana i pripadajućih akcijskih planova te ovim putem želimo priopćiti kako nismo u potpunosti zadovoljni svim aspektima ovdje predstavljenih dokumenata, pogotovo iz perspektive ambicioznosti, utemeljenosti na dokazima, unutarnje koherentnosti ovih dokumenata, vanjske koherentnosti (koliko su usklađeni s drugim dokumentima na međunarodnoj, a pogotovo nacionalnoj razini u srodnim policy poljima) te time što ne prate u cijelosti logiku intervencije (ciljevi često ne odgovaraju na definirane probleme, što posljedično dovodi do toga da mjere nisu adekvatne za postizanje definiranih ciljeva). Očekujemo da se u budućnosti ovakvi propusti ne ponavljaju. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima. Područje zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije izrazito je širokog obuhvata, stoga, a kao što je istaknuto u Prijedlogu Nacionalnog plana zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije za razdoblje do 2027. (nadalje: Nacionalni plan), ovaj akt predstavlja nadogradnju mjera koje su zastupljene u drugim javnim politikama i mjere kroz koje se djeluje na razvoju kapaciteta i koordinaciji dionika u području zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije. Ovaj akt stoga je potrebno sagledavati usporedno s drugim nacionalnim politikama. Ističemo kako se akcijski planovi odnose na razdoblje do kraja 2023., dok će se niz mjera koje izravnije odgovaraju na identificirane potrebe provoditi u razdoblju od 2024. do 2027. u okviru tri planirana projekta za koje će se financiranje osigurati kroz Europski socijalni fond plus. Ukupna ocjena unutarnje koherentnosti bit će moguća na kraju planskog razdoblja kada se sagleda popis svih mjera koje će biti provedene do 2027. Također, koherentnost cjelokupnog Nacionalnog plana bit će predmet evaluacije vanjskih stručnjaka na kraju provedbenog razdoblja. Vezano za usklađenost s međunarodnim dokumentima, ističemo kako Ured redovito sudjeluje u radu radnih skupina visoke razine Europske komisije u području nediskriminacije, jednakosti i različitosti te suzbijanje rasizma, ksenofobije i drugih oblika netolerancije, kao i uspostavljenim podskupinama za podataka o jednakosti, zločinu iz mržnje i govoru mržnje te podskupini usmjerenoj na izrade nacionalnih planova protiv rasizma. Usklađenost sa strateškim okvirom Unije ne podrazumijeva preuzimanje svih mjera koje su predložene državama članicama EU već prilagodbu istih nacionalnom kontekstu. Državne članice odlučuju koje od mjera će razraditi na nacionalnoj razini sukladno potrebama. S obzirom da se EU politike u području ravnopravnosti i nediskriminacije u RH razrađuju kroz više akata strateškog planiranja, a radi lakšeg i transparentnijeg praćenja svih aktivnosti koje se tiču rasne i etničke diskriminacije, a provode se na nacionalnoj razini Ured će kao prilog akcijskim planovima suzbijanja diskriminacije izraditi popis svih mjera koje se tiču suzbijanja rasizma, rasne i etničke diskriminacije na nacionalnoj razini. Popis mjera će uključivati mjere iz drugih akata strateškog planiranja koje su već usvojene od strane Vlade RH. Vezano za utemeljenost na dokazima, ističemo kako u početnoj fazi izrade nisu bila dostupna istraživanja i analize sustava zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije u RH koja bi mogla predstavljati adekvatnu analitičku podlogu za strateški dokument širokog obuhvata, a dostupni podaci su segmentirani i ne prikupljaju se sustavno. Upravo kroz Nacionalni plan i mjere u akcijskih planova, te planirane projekte Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina koji će se provoditi u razdoblju do 2027. provest će se više istraživačko-analitičkih aktivnosti te raditi na izgradnji sustava praćenja podataka o jednakosti čime će se stvoriti adekvatna osnova za razvoj politike ljudskih prava i jednakosti temeljem dokaza/podataka. Iskustva stečena prilikom izrade ovog akta strateškog planiranja također će pridonijeti kvalitetnijem procesu izrade budućih akata, a posebno će se u obzir uzeti i rezultati planiranih evaluacijskih studija koje će se provesti sredinom provedbenog razdoblja i po završetku planskog razdoblja ovog akta strateškog planiranja. Sukladno Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17), članku 49. st. 2 izrada novih akata strateškog planiranja ili revizija postojećih mora biti usklađena s nalazima vrednovanja iz članka 48. stavka 3. ovoga Zakona. Dodatno, sa svrhom praćenja pokazatelja ishoda Nacionalnog plana, Ured će podugovoriti agenciju za istraživanje tržišta kako bi se na godišnjoj razini prikupili podaci i izvještavalo o rezultatima. Iz navedenog je razvidno kako su već sada poduzeti potrebni koraci kako bi se prilikom izrade budućih akata strateškog planiranja, mjere temeljile na relevantnim podacima i analitičkim podlogama stručnjaka.
48 Centar za mirovne studije PRIJEDLOG NACIONALNOG PLANA ZAŠTITE I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA I SUZBIJANJA DISKRIMINACIJE ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2027. GODINE Smatramo da je potrebno pomaknuti razdoblje provedbe s 2022. na 2023. godinu iz očitih razloga - ovo savjetovanje je i dalje otvoreno u siječnju 2023. što znači da se Plan nije primjenjivao u 2022. godini. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Planirana je promjena planskog razdoblja prije usvajanja akta strateškog planiranja od strane Vlade RH. Uz Nacionalni plan zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije za razdoblje do 2027. usvojit će se jednogodišnji akcijski planovi za 2023., nakon čega će Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina pristupiti izradi akcijskih planova za razdoblje nakon 2023. Ujedno ističemo kako su se aktivnosti planirane za 2022. provodile kao što je bilo navedeno u ovom akcijskom planu.