Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o prijedlogu Pravilnika o stalnim sudskim vještacima
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | ŽELJKO AJDUK | Pravo na nagradu, Članak 17. | čl 17. stavak 4.1. kojim se utvrđuje raspon od 150 do 4000 bodova za izradu pisanog nalaza i mišljenja nije realan iz razloga što je limitiran na minimalno 49,50€ do maksimalno 1.320,00€, dakle radi se o odredbi koja bez obzira na opseg posla ograničava vrijednost rada i to vrlo niskoj razini iako nalaz i mišljenje vještaka može biti preko 500 pisanih stranica. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 2 | ŽELJKO AJDUK | Pravo na nagradu, Članak 17. | čl 17. Bod ne bi trebao biti manji od 1,00€ odnosno 1 sat vještaka bi trebao biti 45,00€ do 55,00€ + PDV. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 3 | ŽELJKO AJDUK | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi | Mislim da bi se vještačenje i procjenjivanje trebalo detaljnije definirati iz razloga što mi vještaci nismo vrednovani na isti način iz razloga što mi koji smo učlanjeni u strukovnu udrugu HDSViP i tri manje udruge se kontinuirano educiramo, a vjerojatno isti ili veći broj stalnih sudskih vještaka i procjenitelja nisu učlanjeni niti organizirani u niti jednu udrugu te nemaju obvezu kontinuiranog educiranja ni poštovanja propisa koje udruge donose, a također nisu potpisali niti kodeks etike sudskih vještaka. Po meni ovaj pravilnik ne može riješiti ovako nesređeno stanje što bi se moglo otkloniti isključivo novim Zakonom o sudskim vještacima i procjeniteljima kojim bi se obvezali na udruživanje sudskih vještaka s precizno određenim pravima i obvezama. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 4 | ŽELJKO AJDUK | Predmet Pravilnika, Članak 1. | Čl.1. Bilo bi dobro dati detaljniju definiciju posla koji obavljanju stalni sudski vještaci. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 5 | ŽELJKO AJDUK | Potpis i pečat stalnog sudskog vještaka, Članak 27. | Čl.27. Stalni sudski vještak bilo bi dobro kao i do sada da svoj vlastoručni potpis i otisak pečata pohranjuje kod županijskog suda nadležnog prema mjestu njegovog prebivališta isključivo zbog praktičnosti. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 6 | ŽELJKO AJDUK | Dnevnik vještačenja , Članak 26. | Čl.26. Treba kompletno brisati. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 7 | ŽELJKO AJDUK | Pravo na nagradu, Članak 17. | A) Čl.17. Napominjem da bod ne bi trebao iznositi manje od 1,00€, a 1 sat vještaka bi trebao iznositi minimalno 45,00 do 65,00€ + PDV. B) Čl.17. stavak 4.1. Nagrada za pisani nalaz i mišljenje ne može biti limitirana na minimalno 49,50€ (150 bodova x 0,33€) do maksimalnih 1.320,00€ (4000 bodova x 0,33€) iz razloga što bez obzira na opseg poslova se ograničava vještaku vrijednost rada na sramotno niskoj razini. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 8 | Zrinko Ručević | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi, VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | Legitimna očekivanja dio su pravne stečevine EU, a osim toga zaštićena su Ustavom RH i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a u praksi upravnih sudova u Republici Hrvatskoj u velikom je broju presuda izraženo jasno i nedvosmisleno određenje u pogledu zaštite legitimnih očekivanja stranaka. Primjerice, u obrazloženju jedne od presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, navedeno je sljedeće: "... u postupcima u kojima su donesena rješenja o imenovanju tužitelja stalnim sudskim vještakom utvrđeno je da tužitelj ispunjava propisane uvjete za imenovanje stalnim sudskim vještakom (koji se u bitnom nisu mijenjali). Iz navedenoga ovaj Sud zaključuje da je opisano postupanje države u razdoblju od preko 20 godina kod tužitelja stvorilo legitimno očekivanje zasnovano na višekratnim utvrđenjima nadležnog tijela o usklađenosti njegovih kvalifikacija s propisanim uvjetima za imenovanje stalnim sudskim vještakom ..." | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 9 | Zrinko Ručević | Troškovi prijevoza, Članak 20. | Troškovi korištenja osobnog automobila je jedno od prava koje reguliraju porezni propisi (Zakon o porezu na dohodak, Pravilnik o porezu na dohodak), i stoga bi trebalo visinu istih u Pravilniku vezati uz odgovarajuće porezne propise. Naime, stalni sudski vještaci nisu službenici u pravosudnim tijelima. Osim toga, pozivanjem na važeće porezne propise izbjegla bi se moguća diskriminacija vještaka i pogrešna tumačenja, a istovremeno bi bio ugrađen jednostavan alat za usklađenje visine tih troškova (automatski, kada se izmijene porezni propisi koji reguliraju primitke neoporezive porezom na dohodak). | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 10 | Zrinko Ručević | Troškovi za smještaj (noćenje) , Članak 22. | Troškovi smještaja (noćenja) su jedno od prava koje reguliraju porezni propisi (Zakon o porezu na dohodak, Pravilnik o porezu na dohodak), i stoga bi trebalo visinu istih u Pravilniku vezati uz odgovarajuće porezne propise. Naime, stalni sudski vještaci nisu službenici u pravosudnim tijelima. Osim toga, pozivanjem na važeće porezne propise izbjegla bi se moguća diskriminacija vještaka i pogrešna tumačenja, a istovremeno bi bio ugrađen jednostavan alat za usklađenje visine priznatih troškova (automatski, kada se izmijene porezni propisi koji reguliraju primitke neoporezive porezom na dohodak). | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 11 | Zrinko Ručević | Dnevnica , Članak 21. | Dnevnica je jedno od prava koje reguliraju porezni propisi (Zakon o porezu na dohodak, Pravilnik o porezu na dohodak), i stoga bi trebalo visinu dnevnice u Pravilniku vezati uz odgovarajuće porezne propise. Naime, stalni sudski vještaci nisu službenici u pravosudnim tijelima. Osim toga, pozivanjem na važeće porezne propise izbjegla bi se moguća diskriminacija vještaka i pogrešna tumačenja, a istovremeno bi bio ugrađen jednostavan alat za usklađenje visine dnevnice (automatski, kada se izmijene porezni propisi koji reguliraju primitke neoporezive porezom na dohodak). | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 12 | Zrinko Ručević | Utvrđivanje visine nagrade za rad i naknade troškova stalnih sudskih vještaka, Članak 23. | U skladu s odredbama čl. 12. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Narodne novine, broj 108/12, 144/12, 81/13, 112/13, 71/15, 78/15, 114/22), kada je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, a nije ugovoren rok za ispunjenje novčane obveze, dužnik je dužan, bez potrebe da ga vjerovnik na to pozove, ispuniti novčanu obvezu u roku od 30 dana. Notorno je kako nema ugovora između osobe javnog prava kao dužnika za poslove vještačenja (u kojima se vještaci pojavljuju kao vjerovnici), pa je na temelju prisilne zakonske odredbe plaćanje nužno obaviti najkasnije u roku od 30 dana od dana dovršavanja svake pojedine radnje koju je vještak dovršio (izrada pisanog nalaza i mišljenja, izrada pisane dopune nalaza i mišljenja, pristup na ročište ili na glavnu raspravu i dr.). Dodatno se napominje kako je odredbama čl. 13. citiranoga Zakona propisano kako u poslovnim transakcijama između poduzetnika i između poduzetnika i osoba javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, ako dužnik zakasni s ispunjenjem novčane obveze, vjerovnik ima pravo, bez ikakve daljnje opomene, na posebnu naknadu u kunama u protuvrijednosti 40 eura, pri čemu vjerovnik ima pravo na navedenu posebnu naknadu bez obzira na to je li pretrpio kakvu štetu zbog dužnikovog zakašnjenja. Dakle, nužno je obvezati pravosudna tijela na ažurna postupanja prilikom donošenja rješenja o troškovima vještačenja, kako se proračun ne bi opterećivao dodatnim troškovima. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 13 | Zrinko Ručević | Predmet Pravilnika, Članak 1. | Iako predlagatelj tvrdi suprotno, niti procesni zakoni (Zakon o kaznenom postupku (ZKP), Zakon o parničnom postupku (ZPP)) ne osiguravaju mogućnost imenovanja trgovačkih društava za vještake u konkretnim postupcima. Naime, u tim se propisima trgovačka društva uopće ne spominju (navode se stručne ustanove i državna tijela (čl. 309. ZKP-a) ili stručne ustanove (bolnice, kemijski laboratoriji, fakulteti i sl.) (čl. 252. ZPP-a)). Osim toga, u tim se propisima navodi kako će se vještaci, u prvom redu, određivati s popisa stalnih sudskih vještaka za određenu vrstu vještačenja (čl. 309. ZKP-a, čl. 252. ZPP-a), a vještaci izvan liste mogu se određivati samo iznimno (čl. 309. ZKP-a). Dakle, nužno je ostaviti pravno uređenje postojeće u trenutno važećem Pravilniku o stalnim sudskim vještacima, dakle ostaviti uvjete pod kojima pravna osoba može dobiti odobrenje (ovlaštenje) za obavljanje poslova vještačenja, kao i propisati vođenje popisa pravinih osoba koja imaju odobrenja (ovlaštenja ) za vještačenje. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 14 | Zrinko Ručević | Pravo na nagradu, Članak 17. | Već je ranije naznačeno kako bi sat rada vještaka trebao biti najmanje u iznosu vrijednosti sata rada usporedivih struka, odnosno onih struka koje u svojem radu vještaci provjeravaju (npr. revizori, inženjeri građevine, inženjeri elektrotehnike, porezni savjetnici i dr.), čije vrijednosti sata rada se kreću u rasponu od 250,00 kn do 500,00 kn. Međutim, moguća je i usporedba s djelatnosti stalnih sudskih tumača, ne u smislu samog obavljanja posla, ali u smislu činjenice da se, kao i kod stalnih sudskih vještaka, radi o poslovima koji se najvećma obavljaju za sudove ili druga pravosudna tijela. Jednostavnom usporedbom s vrednovanjem rada stalnih sudskih tumača dolazi se do toga da je temeljna jedinica vrednovanja rada tumača (jedan redak prijevoda sa stranog jezika na hrvatski) u razdoblju od 1998. godine do danas (uključivo i prijedlog novog Pravilnika o stalnim sudskim tumačima koji je trenutno u javnoj raspravi) poraasla za 3,77 puta (377 %). Naime, Pravilnikom o stalnim sudskim tumačima (Narodne novine, broj 35/98) u članku 23. bila je definirana vrijednost nagrade za prijevod sa stranog jezika na hrvatski jezik, za svaki redak 2,00 kune, da bi Pravilnikom o stalnim sudskim tumačima (Narodne novine, broj 88/08) ista povećana na 5,00 kuna (uvećanje za 2,5 puta). Konačno, prijedlogom Pravilnika o stalnim sudskim tumačima koji je trenutno na e-savjetovanju predložena je naknada za prijevod sa stranog jezika na hrvatski jezik u iznosu od 30,00 EUR po kartici, pa kako jedna kartica ima 30 redaka, dolazi se do cijene od 1,00 EUR po retku (7,53450 kn). Usporedbom predloženih 7,5345 kn u odnosu na vrijednost iz 1998. (2,00 kn), proizlazi kako se radi o povećanju od 3,77 puta. Dakle, u potpuno usporedivoj djelatnosti (prvenstveno u smislu toga za koga se i na čiji zahtjev posao obavlja), povećava se vrijednost rada za 3,77 puta u odnosu na 1998., dok se za rad vještaka povećava za manje od 25 % u istom razdoblju. Osim toga, za stalne sudske tumače nije predviđeno nikakvo umanjenje vrijednosti rada za slučaj isplate naknade iz sredstava pravosudnog tijela, pa je nejasno zbog čega se za rad stalnih sudskih vještaka na najslolženijim predmetima predviđa bilo kakvo umanjenje vrijednosti rada, a pogotovo umanjenje od 35 %. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 15 | Zrinko Ručević | VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 36. | Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o stalnim sudskim vještacima („Narodne novine“, br. 38/14., 123/15., 29/16. i 61/19.), osim odredbe čl. 27. koja se primjenjuje na sva vještačenja u kojima su za vještaka određene pravne osobe, a koja su preuzeta u rad do dana stupanja na snagu ovog Pravilnika Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o stalnim sudskim procjeniteljima („Narodne novine“, br. 64/98. i 88/08.). | Nije prihvaćen | Prijedlog je protivan odredbama članka 35. i 37. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 21/22). Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 16 | Zrinko Ručević | VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 36. | Postavlja se pitanje što s vještačenjima koja su u tijeku i koja su preuzeta u rad prema postojećoj pravnoj regulativi. Naime, načelo pravne sigurnosti jamči, između ostaloga, da se pravila neće mijenjati usred postupka vještačenja koje je u tijeku, a osim toga, kako se može planirati poslovanje pravne osobe (plaće, porezi, troškovi i dr.), ako se mijenjaju pravila za ostvarenje očekivanih prihoda. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje, a njegov predmet su propisi procesne naravi. |
| 17 | Zrinko Ručević | VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 34. | Načelo vladavine prava uvedeno je u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske čl. 3. Ustava Republike Hrvatske. Vladavina prava kao najviša vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske ne svodi se samo na formalno-pravnu regularnost nego uključuje i posebne dopunske zahtjeve sadržajne naravi u sastavljanju zakona. Načelo vladavine prava traži da zakoni moraju biti opći i jednaki za sve, a zakonske i pravne posljedice izvjesne za adresate pravne norme (načelo pravne izvjesnosti) tj. primjerene njihovim legitimnim očekivanjima u svakoj konkretnoj neposrednoj primjeni zakona. Nesporno je kako su legitimna očekivanja vještaka koji su dugi niz godina stalni sudski vještaci, da će takvi i ostati, bez provođenja dodatnih postupaka i/ili nametanja dodatnih obveza, pogotovo imajući u vidu da se sadržajno ništa u samom postupku imenovanja nije promijenilo (traže se isti uvjeti kao i prema ranijim propisima). Izloženi sadržaj ovog načela u biti odgovara i nadnacionalnim standardima Vijeća Europe ugrađenim u nizu odluka Europskog suda za ljudska prava (primjerice Navalnyye protiv Rusije, br. 101/15., presuda od 17. listopada 2017.; Žaja protiv Hrvatske, br. 3746/09., presuda od 4. listopada 2016.; Vasiliauskas protiv Litve, br. 35343/05., presuda Velikog vijeća od 20. listopada 2015.; Ališić i drugi protiv Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Slovenije i bivše jugoslavenske Republike Makedonije, br. 60642/08., presuda Velikog vijeća od 16. srpnja 2014.; Fernández Martínez protiv Španjolske, br. 56030/07., presuda Velikog vijeća od 12. lipnja 2014.; Vistiņš i Perepjolkins protiv Latvije, br. 71243/01., presuda Velikog vijeća od 25. prosinca 2012.; Špaček, s.r.o., protiv Češke, br. 26449/95., presuda od 9. studenog 1999.; Halford protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br. 20605/92., presuda od 25. lipnja 1997., te mnoge druge) | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 18 | Zrinko Ručević | VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 34. | Prijedlog čl. 34. st. 4. Pravilnika: Stalni sudski vještaci imenovani u skladu s odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16. i 67/18.) ne moraju podnositi zahtjev za imenovanje nakon isteka vremena na koje su prethodno imenovani, već će ih Ministarstvo, primjenom pravnog standarda legitimnih očekivanja, imenovati u skladu s odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) i ovog Pravilnika. Pravne osobe kojima je u skladu s odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15. i 67/18.) odobreno obavljanje poslova vještačenja odnosno procjene ne moraju podnositi zahtjev za odobrenje nakon isteka vremena na koje im je dano odobrenje, već će im Ministarstvo, primjenom pravnog standarda legitimnih očekivanja, dati odobrenje u skladu s odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) i ovog Pravilnika. | Nije prihvaćen | Prijedlog se ne može prihvatiti s obzirom na odredbe članka 35. stavaka 1. i 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 21/22). |
| 19 | Zrinko Ručević | VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 34. | Prijedlog teksta čl. 34. st. 1. Pravilnika: Stalni sudski vještaci i stalni sudski procjenitelji imenovani u skladu s odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16. i 67/18.) te pravne osobe kojima je u skladu s odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15. i 67/18.) odobreno obavljanje poslova vještačenja odnosno procjene nastavljaju obavljati navedene poslove te se na njih na odgovarajući način primjenjuje Zakon o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) i ovaj Pravilnik. | Nije prihvaćen | Prijedlog se ne može prihvatiti s obzirom na odredbe članka 35. stavaka 1. i 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 21/22). |
| 20 | Zrinko Ručević | VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 34. | Komentar uz čl. 34. st. 1. o povrede Ustava RH: načelo vladavine prava (članak 3. Ustava) načelo ustavnosti i zakonitosti (članak 5. stavak 1. Ustava) pravo na jednakost pred zakonom (članak 14. stavak 2. Ustava) pravo vlasništva (članak 48. stavak 1., članak 49. stavak 1. i članak 50. Ustava i članak 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju) o U-I-5612/2011 pravne osobe koje su do sada imale odobrenje za obavljanje poslova sudskih vještačenja došle su u položaj posvemašnje pravne nesigurnosti u pogledu svog budućeg rada ako je zakonodavac iz pojedinih opravdanih razloga odlučio ukinuti …, bio je dužan uspostaviti pravednu ravnotežu između ostvarenja tog cilja u općem ili javnom interesu i zaštite interesa pravnih osoba imenovanih ... Potpuno ignoriranje te obveze nije prihvatljivo u demokratskoj državi utemeljenoj na vladavini prava i zaštiti ljudskih prava. time se narušavaju načela pravne sigurnosti, pravne predvidljivosti i pravne izvjesnosti na štetu pojedinaca, ma koliko značajan bio njima suprotstavljeni javni ili opći interes. Takvom se zakonodavnom praksom neizbježno smanjuje i povjerenje javnosti u pravni sustav države i time dalje ugrožava vladavina prava, temeljna ustavna vrednota hrvatskog pravnog poretka o ima li miješanje u jednak položaj svih poduzetnika na tržištu onemogućavanjem pravnih osoba da obavljaju poslove sudskih vještačenja legitimni cilj u općem ili javnom interesu? o ograničavanje slobode tržišnog poduzetništva (legitimna očekivanja kao imovina pod zaštitom Ustava) o prema Smjernicama o ulozi sudskih vještaka u pravosudnim postupcima država članica Vijeća Europe CEPEJ-a (Guidelines on the role of court-appointed experts in judicial proceedings of Council od Europe's Member States), predviđeno je da pravna osoba može biti imenovana kao vještak Dodatna pitanja: o pravna sigurnost (kako to da je netko prije mogao biti ovlašten za poslove vještačenja, a sada više nije; mogu li se iz toga izvoditi prava stranaka u postupcima osporavati nalaz i mišljenje, jer je izveden po osobi koja više nema ovlaštenje?) o što s vještačenjima koja će u fazi usmenog očitovanja vještaka i/ili dopune vještačenja i sl. doći nakon proteka roka za koji je pravna osoba imala ovlaštenje za vještačenje? o što s ulaganjima koja su pravne osobe imala kako bi mogla obavljati poslove za koje imaju odobrenje i za koje su imali legitimna očekivanja da će ih moći obavljati i dalje, as namjerom trajnog obavljanja djelatnosti (poslovni prostori, opremanje radnih mjesta, zaposlenici zaposleni na neodređeno vrijeme, edukacije, troškovi osiguranja i dr.) o pravni sustav Republike Hrvatske već 45 godina omogućava pravnim osobama baviti se poslovima vještačenja (Narodne novine, broj 5/1977., čl. 132. Zakona o redovnim sudovima; preuzeto u pravni sustav RH), dakle još od bivše države, pa nije jasno što se sad odjednom promijenilo da se ti poslovi ne mogu obavljati putem pravnih osoba; od 1994. i prvog Zakona o sudovima donesenog u Republici Hrvatskoj bez izuzetka do sada pravne osobe mogu obavljati poslove vještačenja o brojne usporedive struke obavljaju poslove putem pravnih osoba (odvjetnici, revizori, arhitekti, porezni savjetnici i dr.), i to na potpuno usporedivi način (fizičke osobe moraju imati potrebna ovlaštenja kao preduvjet da bi djelatnost obavljali putem pravne osobe) o gubitak radnih mjesta i troškovi za državni proračun 412 pravnih osoba s odobrenjem za obavljanje poslova vještačenja u njima je zaposleno najmanje toliko vještaka, i još (procijenjeno) barem 1500 osoba na poslovima povezanima s vještačenjem (pomoćnici, suradnici, administrativno osoblje i dr.), i svi oni ostaju bez posla u slučaju da pravna osoba ostane bez mogućnosti obavljanja temeljne djelatnosti zbog koje je osnovana procijenjeni troškovi za državni proračun bili bi na razini 14 milijuna kuna na ime obveze za naknadu za nezaposlene, kao i cca 24 milijuna kuna godišnje na ime gubitka prihoda proračuna od poreza i doprinosa, u što nije uključen gubitak proračuna po osnovi PDV-a Praktična pitanja: o pravna sigurnost (ne mogu se pravila igre mijenjati usred utakmice) o kako se može planirati poslovanje pravne osobe (plaće, porezi, troškovi i dr.), ako se mijenjaju pravila za ostvarenje očekivanih prihoda Prijedlozi: o primjena Ustavnog i Konvencijskog standarda legitimnih očekivanja koji je sastavni dio pravnog sustava Republike Hrvatske | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 21 | Zrinko Ručević | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi, VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | Nužno je poštivati pravni kontinuitet, legitimna očekivanja i druge Ustavom RH (čl. 14. st. 2., čl. 48. st. 1., čl. 49. st. 1.), Konvencijom i Protokolom br. 1 uz Konvenciju (čl. 1.) zaštićena prava. Dakle, tko je po postojećim propisima imao uvjete za vještaka (bilo fizička, bilo pravna osoba), to mu pravo, primjenom standarda legitimnih očekivanja, pripada i nadalje. Naime, postavljaju se sljedeća pitanja: o pravna sigurnost (kako to da je netko prije mogao biti stalni sudski vještak, a sada više nije; mogu li se iz toga izvoditi prava stranaka u postupcima osporavati nalaz i mišljenje, jer je izveden po osobi koja više nema ovlaštenje; kako stranci objasniti da je netko jedno vrijeme mogao biti vještak, a nakon toga više ne može (bez da se išta suštinski promijenilo)?) o što s vještačenjima koja će u fazi usmenog očitovanja i/ili dopune vještačenja i sl. doći nakon proteka roka za koji je netko bio stalni sudski vještak, a po novom više to nije? o višestruka praksa upravnih sudova Republike Hrvatske u pogledu toga da se radi o legitimnim očekivanjima stala je na stranu vještaka kojima su inicijalno bila poništena imenovanja? o primjer iz prakse: sveučilišni profesor završio je jedan fakultet, doktorirao je multidisciplinarno na drugom fakultetu i profesuru stekao upravo na temelju tog doktorata, i u tom području je i dugogodišnji sudski vještak; prema novim pravilima, on nema odgovarajući diplomski studij za područje vještačenja kojim se bavi (i u kojem je sveučilišni profesor), i više ne može biti vještak | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 22 | Zrinko Ručević | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi, II. POSTUPAK IMENOVANJA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA | Nedostaju odredbe za pravne osobe ovlaštene za obavljanje poslova vještačenja, kako je to regulirano postojećim Pravilnikom. Predlaže se ugraditi rješenje iz čl. 4. postojećeg Pravilnika: Pravne osobe ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja: – ako su u svojoj djelatnosti registrirane i za obavljanje vještačenja za određeno područje, a što dokazuju rješenjem iz nadležnog sudskog registra, – ako je utvrđeno da su njihovi zaposlenici imenovani stalnim sudskim vještacima, što se dokazuje rješenjem o imenovanju za stalnog sudskog vještaka za područje određenog županijskog odnosno trgovačkog suda, – ako za zaposlenike koji su imenovani stalnim sudskim vještacima imaju zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka. Na način propisan stavkom 1. podstavkom 1. i 2. ovog članka utvrđuje se ispunjava li pravna osoba, poseban zavod ili drugo tijelo znanstvene ustanove odnosno državno tijelo uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 23 | Zrinko Ručević | IV. DUŽNOSTI STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Dnevnik vještačenja | U čl. 33. kao jedna od povreda rada vještaka navodi se povreda obveze čuvanja tajnostoi podataka, pa bi dakle ispunjavanjem predloženog dnevnika i dostavljanjem takvog dokumenta ministarstvu svaki vještak koji tako napravi odmah počinio postupak za što mu je moguća sankcija privremena zabrana obavljanja poslova ili čak razrješenje Upravo stoga ovu odredbu valja trajno brisati, iz ovog prijedloga, i svih mogućih budućih prijedloga pravilnika. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 24 | Zrinko Ručević | Neuredno i nesavjesno obavljanje poslova, Članak 32. | Neurednim i nesavjesnim obavljanjem poslova stalnog sudskog vještaka smatra se osobito postupanje protivno danom nalogu, nepostupanje po danom nalogu u ostavljenom roku bez opravdanog razloga u duljem razdoblju ili nepostupanje po danom nalogu u ostavljenom roku što je kao posljedicu imalo onemogućavanje ostvarivanja zakonskih obveza pravosudnih tijela odnosno stranaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 25 | Zrinko Ručević | IV. DUŽNOSTI STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Dnevnik vještačenja | Dnevnik vještačenja je neprihvatljiv i iz sljedećih zakonskih razloga: 1. vještaci u svom radu sve što saznaju, vide i dr. moraju čuvati kao poslovnu tajnu, što se odnosi i na sadržaj spisa, dokumentacije, financijske i druge činjenice i (pogotovo) sadržaj naloga za vještačenje, dakle to se ne smije nikome odavati, a kamoli tamo nekom službeniku u ministarstvu 2. postoje sudski postupci koji se vode s isključenjem javnosti, pa sve što se na tim postupcima sazna, vidi, čuje i dr. je tajno i iznošenje bilo kakvog podatka je kazneno djelo, 3. osim toga, sva postupanja u istražnim postupcima, kao i u nekim kaznenim postupcima su tajna, i odavanje bilo kakve informacije o bilo čemu povezanim s takvim postupcima za sobom povlači kazneni progon onoga koji informacije otkriva. Dakle, predloženim Dnevnikom vještačenja vještake se direktno tjera na počinjenje kaznenih djela! OSIM TOGA: ovakvu obvezu vještacima može propisati jedino zakonodavac, a ne ministarstvo, dakle, to eventualno u nekom obliku može biti sadržano u zakonu, a ne u pravilniku. Posljednje, ne i najmanje važno, rad vještaka je, između ostaloga, zaštićen i poslovnom tajnom, GDPR-om i dr., i vještaci mogu odgovarati trećim osobama za iznošenje podataka koji se u dnevniku traže, a bez suglasnosti tih trećih osoba (naziv stranke, OIB, sažetak naloga za vještačenje i dr). Dakle, predloženu višestruko protuzakonitu odredbu treba obrisati. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 26 | Zrinko Ručević | IV. DUŽNOSTI STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Dnevnik vještačenja | Članak u cijelosti treba brisati. Vještaci za svoj rad odgovaraju sudovima, a ne ministarstvu, i uvođenje neke dodatne birokratske evidencije koja je sama sebi svrhom nema nikakvog pravnog utemeljenja, a osim toga, može se smatrati prikrivenim načinom pritiska na vještake. Osim toga, s obizrom na sustav e-spisa i e-komunikacije, ministarstvo, ako za to ima ikakvu zakonsku podlogu, može podatke iz predloženog dnevnika pribaviti iz te baze podataka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 27 | Zrinko Ručević | Predmet Pravilnika, Članak 1. | U st. 1. ovog članka, kao uostalom u cijelom Pravilniku, umjesto o nagradi treba stajati da se radi o naknadi za rad vještaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 28 | Zrinko Ručević | Utvrđivanje visine nagrade za rad i naknade troškova stalnih sudskih vještaka, Članak 23. | St. 2. ovog članka treba brisati jer nema podlogu ni u kojem zakonu. Naime, ovaj Pravilnik donosi se u skladu s odredbom članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.), kojom je propisano kako će ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom propisati postupak imenovanja i razrješenja stalnih sudskih vještaka, njihova prava i dužnosti te visina nagrade i naknade troškova za njihov rad ( a isto piše i u čl. 1. st. 1. prijedloga Pravilnika). Prema tome, ovaj Pravilnik ne može propisivati obveze pravosudnim tijelima, jer to nije cilj i svrha ovog Pravilnika. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 29 | Zrinko Ručević | Utvrđivanje visine nagrade za rad i naknade troškova stalnih sudskih vještaka, Članak 23. | Prijedlog st. 1.: Pravosudno tijelo na čiji je zahtjev vještačenje obavljeno donijeti će rješenje i isplatiti naknadu za rad i naknadu troškova stalnih sudskih vještaka, na temelju obrazloženog i dokumentiranog zahtjeva vještaka u skladu odredbama ovoga Pravilnika, u roku od 15 dana od dana dovršavanja svake pojedine radnje vještaka (izrada pisanog nalaza i mišljenja, obavljeni uviđaj, putni troškovi i troškovi pristupa na raspravu i dr.). | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 30 | Zrinko Ručević | Utvrđivanje visine nagrade za rad i naknade troškova stalnih sudskih vještaka, Članak 23. | Nužno je propisati rokove u kojima se donosi rješenje o visini i isplati naknade za rad vještaka, troškova i dr., po svakoj obavljenoj radnji vještaka. Naime, nerijetko sutkinje i suci, nakon izrade pisanog nalaza i mišljenja, ne određujui isplatu naknade za rad vjeptaka, troškove i dr., nego čekaju usmeno očitovanje vještaka na ročištu / raspravi, što se u pojedinim ekstremnim slučajevima može rastegnuti na više godina. Postavlja se pitanje zbog čega se ne donese rješenje odmah nakon što je određeni posao vještak dovršio (primjerice, izradio pisani nalaz i mišljenje). | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 31 | Zrinko Ručević | Utvrđivanje visine nagrade za rad i naknade troškova stalnih sudskih vještaka, Članak 23. | S obzirom da se naknada za rad vještaka, naknada troškova i dr. obračunava po prethodnim člancima Pravilnika, praosudno tijelo jedino može provjeriti priloženu dokumentaciju, evidenciju rada i dr., pa ako nešto nedostaje ukazati na to. Ako je sve navedeno prekontrolirano, pravosudno tijelo prihvaća zahtjev vještaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 32 | Zrinko Ručević | Troškovi za smještaj (noćenje) , Članak 22. | Naknada izmakle zarade Članak 22.a (1) Stalni sudski vještak ima pravo na naknadu izmakle zarade, koja se obračunava za svaki utrošen sat koji nije obračunan po nekoj drugoj osnovi. (2) Naknada izmakle zarade obračunava se po cijeni sata iz čl. 17. ovog Pravilnika. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 33 | Zrinko Ručević | Troškovi za smještaj (noćenje) , Članak 22. | Predloženi tekst Pravilnika ne obuhvaća sve kategorije zakonom propisanih prava vještaka, konkretno, ne propisuje način obračuna naknade izmakle zarade što je pravo propisano čl. 256. Zakona o parničnom postupku. Naime, Zakon o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/1991. i dr.; u daljnjem tekstu: ZPP) u čl. 256. propisuje kako vještak ima pravo na: - naknadu putnih troškova i troškova za prehranu i prenoćište, - naknadu izmakle zarade i troškova vještačenja te - nagradu za obavljeno vještačenje Općenito, nekim pravilnikom kao podzakonskim aktom ne može se sužavati obujam zakonom propisanih prava, pa se tako u konkretnom slučaju ne mogu ograničavati prava vještaka koje imaju u skladu s odredbama ZPP-a. Primjeri sati koje vještak nedvojbeno utroši povezano s vještačenjem u nekom predmetu, a koji nisu uključeni u druge stavke koje je vještak ovlašten obračunavati, su: - priprema za usmeno očitovanje vještaka na raspravi ili na ročištu Obrazloženje: notorno je kako od provođenja vještačenja i izrade pisanog nalaza i mišljenja, pa do očitovanja vještaka na ročištu ili raspravi protekne izvjesno vrijeme, koje se uobičajeno mjeri u mjesecima, često i više od godine dana, a u nekim slučajevima protekne i dulji niz godina prije očitovanja vještaka na raspravi, pa je očito da se vještak treba pripremiti za očitovanje (pročitati nalaz i mišljenje, proučiti eventualno dostavljene primjedbe i pitanja i dr.), za što je potrebno neko vrijeme - vrijeme provedeno na putu od mjesta prebivališta vještaka do sjedišta suda u kojem će se održati rasprava ili ročište Obrazloženje: s obzirom da vještaci relativno često vještače u sudskim postupcima koji se vode pred sudovima koji imaju sjedište izvan mjesta prebivališta vještaka, notorno je kako vještak prilikom dolaska na raspravu ili ročište, kao i povratka s istoga, utroši vrijeme provedeno na putu, a koje vrijeme ovisi o udaljenosti od mjesta prebivanja do sjedišta suda na kojem treba dati usmeno očitovanje; svi tako utrošeni sati očito potpadaju pod kriterij iz čl. 256. ZPP-a, jer je vještak, umjesto da putuje do suda, mogao raditi na nekom drugom vještačenju, i time očito trpi izmaklu zaradu Najlogičnije je izmaklu zaradu obračunavati primjenom cijene sata rada vještaka, u skladu s odredbama ovog Pravilnika. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 34 | Zrinko Ručević | Troškovi prijevoza, Članak 20. | Notorna je činjenica da korištenje sredstava javnog prijevoza, osim što je nedvojbeno vremenski dulje od korištenja osobnog automobila, u pravilu podrazumijeva i dodatne troškove (smještaj, dnevnice), jer se, primjerice, na raspravu u Zagrebu koja počinje u 9,00 ujutro, a na koju vještak treba pristupiti iz Splita, treba poći večer prije, noćiti u Zagrebu itd., čime se značajno dižu troškovi pristupa vještaka na raspravu, pa se očito sredstva javnog prijevoza ne ukazuju kao najekonomičnije prijevozno sredstvo. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 35 | Zrinko Ručević | Troškovi prijevoza, Članak 20. | Prijedlog st. 3.: Ako za obavljanje vještačenja sredstvo javnog prijevoza nije najekonomičnije prijevozno sredstvo, posebno imajući u vidu ukupno vrijeme koje bi bilo utrošeno korištenjem istog, i s time povezane dodatne troškove, stalni sudski vještak ima pravo na korištenje osobnog automobila prema pravilima koja se primjenjuju na službenike u pravosudnim tijelima. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 36 | Zrinko Ručević | Troškovi prijevoza, Članak 20. | Prijedlog st. 2.: Troškovi iz stavka 1. ovog članka stalnim sudskim vještacima priznaju se u visini troškova prijevoza za putovanje obavljeno najkraćim putem i najekonomičnijim prijevoznim sredstvom, imajući u vidu i ukupno vrijeme koje bi bilo utrošeno korištenjem pojedinog prijevoznog sredstva. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 37 | Zrinko Ručević | Troškovi prijevoza, Članak 20. | Potpuno je anakrono i neprimjereno troškove prijevoza na bilo koji način vezati uz sredstva javnog prijevoza, s obzirom da je korištenje sredstava javnog prijevoza u pravilu daleko najneekonomičniji način putovanja. Osim toga, vještaci često odlaze na uviđaje, prikupljanje dokumentacije i dr. na mjesta koja desecima kilometara ukrug nemaju pristup nikakvom sredstvu javnog prijevoza. Odredbu treba koncipirati na način da se radi o troškovima ukupno najekonomičnijeg prijevoznog sredstva. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 38 | Zrinko Ručević | Pravo na nagradu, Članak 17. | Prijedlog novog st. 6.: Ako sudski vještak svoju djelatnost obavlja putem obrta, trgovačkog društva, ustanove i sl. ili je zaposlen u obrtu, zavodu, ustanovi ili trgovačkom društvu koje se pretežito bavi djelatnosti vještačenja ili koji su imenovani za vještačenje u pojedinim predmetima na temelju posebnih propisa, tada pravo na naknadu za rad vještaka, naknadu troškova i izmakle koristi pripada tom obrtu, zavodu, ustanovi ili trgovačkom društvu. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 39 | Zrinko Ručević | Uvećanje i umanjenje nagrade, Članak 18. | Riječ "nagrada" zamijeniti s "naknada". Moraju se definirati opravdani razlozi kašnjenja (kao npr.s nedostavljanje dokumentacije, pretjerano dugo vrijeme dostave zatražene nove dokumentacije od stranaka, bolest vještaka itd.), zbog mogućih zlouporaba stranaka u postupku radi smanjenja iznosa naknade. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 40 | Zrinko Ručević | Pravo na nagradu, Članak 17. | Prijedlog st. 4.: Nagrada za rad stalnih sudskih vještaka utvrđuje se za: izradu pisanog nalaza i mišljenja, ovisno o složenosti vještačenja od 500 bodova na više rad vještaka (očevid, pregled, pretraga, mjerenje, rekonstrukcija, izuzimanje, ispitivanje, uzorkovanje, procjena, analiza, utvrđivanje, osiguranje dokaza, izrada nacrta, troškovnika i procjena, sortiranje i pregled dokumentacije, analiza podataka, izrada tabela i dr.) 35 bodova po satu pristup na raspravu 100 bodova sudjelovanje na raspravi koja traje dulje od dva sata 35 bodova po svakom započetom satu, rad kvalificiranog stručnog pomoćnog osoblja koji pomažu u radu vještaku 25 bodova po satu rad ostalog pomoćnog osoblja koji pomažu u radu vještaku 15 bodova po satu. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 41 | Zrinko Ručević | Pravo na nagradu, Članak 17. | Prijedlog st. 2.: Naknada za rad stalnih sudskih vještaka određuje se u bodovima, a vrijednost boda utvrđuje se u iznosu od 1,21 eura uvećano za porez na dodanu vrijednost. Vrijednost boda usklađuje se jednom godišnje u visni postotka promjene visine nominalne prosječne plaće u Republici Hrvatskoj, prema podacima koje objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 42 | Zrinko Ručević | Pravo na nagradu, Članak 17. | Predložena vrijednost boda od 0,33 EUR niti približno ne reflektira činjenicu kretanja usporedivih ekonomskih pokazatelja u razdoblju od zadnje promjene vrijednosti boda (1998. - razdoblje od 24 godine). Naime, ako bi se promatrala promjena visine osnovice plaće službenika i namještenika zaposlenih u državnim i javnim službama Republike Hrvatske od 1998. do 1.4.2023. (kada je utvrđeno daljnje povećanje), ili ako bi se promatralo kretanje najniže (minimalne) plaće u Republici Hrvatskoj, došlo bi se do usklađene vrijednosti boda od prosječno 1,21 EUR, što bi na bazi 35 bodova po satu dalo satnicu od 42,35 EUR (83 % satnice vještaka u Republici Sloveniji; 42 % satnice rada odvjetnika prema važećoj tarifi). Pri tome se ponavlja kako se radi samo o usklađenju, ni o kakvom povećanju. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 43 | Zrinko Ručević | Pravo na nagradu, Članak 17. | Vrijednost boda od 0,33 EUR (2,49 kn), posljedično daje vrijednost sata rada vještaka od 7,5075 EUR (56,57 kn) kada se radi za pravosudna tijela, što na bazi prosječnog mjesečnog broja radnih sati daje iznos od 9.843,18 kn. Kada se iz tog iznosa namire minimalni troškovi poslovanja, odbiju obvezni doprinosi iz i na plaće, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, dolazi se do neto plaće od cca 5.700,00 kn, što je manje od prosječne neto plaće SSS radnika u RH za 2021. (5.881,32 kn). Usporedba sa satnicama student servisa i dr.: o trenutna satnica 59,00 kn bruto (7,83 EUR) – više od predložene satnice za vještake o najveća satnica 295,00 kn bruto (39,15 EUR) – 5,2 puta više od predložene satnice za vještake o cijena sata rada automehaničara je 250,00 kn (33,18 EUR) – 4,4 puta više od predložene satnice za vještake Usporedba sa satnicama usporedivih djelatnosti: o porezni savjetnici: 250,00 do 500,00 kn (33,18 do 66,36 EUR) – od 4,4 do 8,8 puta više od predložene satnice za vještake o arhitekti i inženjeri: minimalno od 230,00 do 330,00 kn (30,53 do 43,80 EUR) – od 4,1 do 5,8 puta više od predložene satnice za vještake o odvjetnici: 750,00 kn (99,54 EUR) – 13,3 puta više od predložene satnice za vještake Usporedba sa satnicama vještaka: o Slovenija 51,00 EUR (7 puta više) o strani vještaci u predmetu AGROKOR 1.727,52 kn (229,28 EUR – 30,54 puta više) Pitanja: o zbog čega se kod rada za pravosudna tijela umanjuje vrijednost rada vještaka, kada se: u pravilu radi o najsloženijim vještačenjima, s velikim posljedicama (zatvorske kazne, oduzimanje imovine i dr.)? u pravilu radi o vještačenjima u kojima se provjeravaju radnje i postupci stručnih osoba (direktori, porezni savjetnici, revizori, projektanti, nadzorni inženjeri i dr.)? – satnica za takve poslove može biti samo veća od satnice onih koje se vještačenjem provjerava kada Zakon o kaznenom postupku predviđa naplatu svih troškova postupka od pravomoćno osuđene osobe? Dakle, takva niska satnica rada vještaka ide na korist osuđenim osobama – je li to intencija predlagatelja? o u propisima preuzetima iz bivše države bilo je predviđeno uvećanje naknade za rad na složenim i važnim predmetima, za 150 % u odnosu na redovitu satnicu, o je li intencija takvog obezvređivanja rada vještaka želja da država što manje plati (privremeno, kako je već navedeno), pa makar i da dobije nekvalitetan posao? Prijedlozi: o vrijednost sata staviti na realnu vrijednost rada najstručnijih osoba o ukinuti bilo kakvo umanjenje vrijednosti rada kada se radi za pravosudna tijela, odnosno kada troškovi vještačenja padaju na teret proračunskih sredstava o ugraditi mehanizam usklađenja satnice (primjerice kroz praćenje kretanja prosječne plaće u Republici Hrvatskoj ili sl.) | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 44 | Zrinko Ručević | Pravo na nagradu, Članak 17. | Naslov iznad čl. 17. - Pravo na naknadu (1) Za obavljeno vještačenje stalni sudski vještak ima pravo na naknadu za obavljeni rad. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 45 | Zrinko Ručević | Pravo na nagradu, Članak 17. | Stavak 3. treba brisati. Ova odredba nema nikakve stručne, logičke, pravne, a niti ekonomske logike. Naime, rad vještaka u kaznenim postupcima (što je najčešći slučaj u kojem isplata ide iz sredstava pravosudnog tijela) je od izuzetne važnosti, kako u pogledu pravnih posljedica za okrivljene / oštećene / državu, tako i u pogledu ekonomskih posljedica. Naime, netko može završiti u zatvoru, ili može biti obvezan platiti velike iznose štete i kazni i sl., i to sigurno nisu slučajevi u kojima bi rad vještaka mogao biti vrednovan manje od uobičajenih vrijednosti. Štoviše, može se argumentirati da rad vještaka na (složenim) kaznenim postupcima treba dodatno honorirati, značajno više od cijene sata rada na vještačenjima za koja se nagrada ne isplaćuje iz sredstava pravosudnog tijela. Osim toga, isplata troškova vještačenja koju pravosudno tijelo obavi nakon provedenog vještačenja je akontiranje troškova postupka koji u konačnici (nakon pravomoćno dovršenog kaznenog postupka) idu na teret pravomoćno osuđene osobe. Dakle, sva se sredstva isplaćena tijekom postupka vraćaju u državni proračun naplatom od osuđenika. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 46 | Zrinko Ručević | Pravo na nagradu, Članak 17. | Vještak za rad dobiva naknadu, a ne nagradu. Predložena vrijednost boda je uvredljiva, jer se nakon 24 godine radi o usklađenju manjem od 25 %. Umanjenja vrijednosti boda u slučajevima kada se isplata obavlja iz sredstava pravosudnog tijela je nelogično, neživotno i direktno usmjereno na smanjenje kvalitete sudskih postupaka, prvenstveno kaznenih. Predložena stopa umanjenja je povećana za 75 % u odnosu na dosadašnju, što je napravljeno iz samo jednog očitog razloga: da se vrijednost sata kada se radi za državo ne promijeni (isprike, poveća za jedan posto u odnosu na dosadašnju cijenu sata). Ova odredba može ostati, ali u potpuno suprotnom smislu, a to je da se za rad na složenim i vrlo složenim vještačenjima vrijednost boda može uvećati od 100 % do 150 % u odnosu na osnovnu vrijednost boda. Predloženi okvir bodovnog raspona za izradu pisanog nalaza i mišljenja nije životan i logičan, s obzirom da postoje izrazito složena vještačenja u kojima ima i po nekoliko desetaka odvojenih zadataka, i svaki od tih zadataka po svojoj složenosti prelazi gornju bodovnu granicu. Dakle, gornja se granica ne može postaviti, jer se niti ne zna unaprijed koliko složeno neko vještačenje može biti. Mora se omogućiti plaćanje svakog sata rada vještaka, a ne samo nekih posebnih radnji. Mora se omogućiti plaćanje pomoćnog (stručnog i ostalog) osoblja koje sudjeluje u složenim vještačenjima. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 47 | Zrinko Ručević | Odlučivanje o zahtjevu za imenovanje, Članak 12. | Odredba st. 1. prema kojoj se traži mišljenje predsjednika županijskog suda nadležnog prema mjestu prebivališta kandidata potpuno je nerazumljiva i nejasno, jer se ne zna: - što će se pitati predsjednika nadležnog župamnijskog suda - na temelju koje dokumentacije i podataka će predsjednik županijskog suda odgovoriti na upit - koji je sadržaj mišljenja predsjednika županijskog suda - koji je značaj mišljenja predsjednika županijskog suda u postupku imenovanja vještaka (može li vještak biti imenovan, ako se predsjednik županijskog suda tome protivi; može li se vještaku odbiti imenovanje, iako je predsjednik županijskog suda izrijekom bio za to da se imenuje i dr.) Očito se radi samo o formi, što je izrijekom i potvrđeno na sastanku ministra, zamjenika ministra i dr. s predstavnicima udruga sudkih vještaka i strukovnih komora održanom 21. prosinca 2022., kojom se misli zaobići očita neustavnost i miješanje izvršne u sudsku vlast do koje je došlo novim zakonskim rješenjem imenovanja i razrješenja stalnih sudskih vještaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. U odnosu na dio komentara o ovlasti za imenovanje ističe se da iznesene primjedbe nisu osnovane, a puna argumentacija dana je u očitovanjima na primjedbe na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima. Prijedlog se ne može prihvatiti s obzirom na odredbe članka 127.b. stavka 1. važećeg Zakona o sudovima. |
| 48 | Zrinko Ručević | Podnošenje zahtjeva, Članak 9. | Protivna je Ustavu RH (čl. 3., 4, st. 1., 5. st. 1., 18., 29. i 115. st. 2.) i Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (čl. 6. i 13.) odredba čl. 127.b Zakona o sudovima kojima su poslovi u svezi sa stalnim sudskim tumačicama, vještakinjama i procjeniteljicama izuzimaju iz sfere sudske vlasti (sudska uprava) i prelaze u sferu izvršne vlasti (ministar nadležan za poslove pravosuđa), na što je ukazivano već u javnoj raspravi o izmjenama i dolpunama Zakona o sudovima. Posljedično, protivna Ustavu RH i Konvenciji svaka odredba Pravilnika koja dalje razrađuje takvo protuustavno definirano postupanje izvršne vlasti. O tome se očitovao i Vrhovni sud Republike Hrvatske i izrazio protivljenje takvom zakonskom uređenju, jer je u svom očitovanju na nacrt konačnog teksta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, od 29. studenoga 2021. , Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske iskazala jednoglasno neslaganje s prijedlogom dopune Zakona o sudovima kojom bi vještake imenovao ministar pravosuđa, a samo uz neobvezujuće izjašnjavanje predsjednika sudova, jer „…ta činjenica, ne samo što predstavlja miješanje izvršne vlasti u sudbenu, već i obzirom da je država česti sudionik sudskih postupaka, dovela bi do dojma pristranosti u parničnim i kaznenim postupcima, te bi ugrozila pravo stranaka na nepristrani sud koji će odlučiti o njihovim pravima i obvezama“. | Nije prihvaćen | Iznesene primjedbe nisu osnovane, a puna argumentacija dana je u očitovanjima na primjedbe na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima. Prijedlog se ne može prihvatiti s obzirom na odredbe članka 127.b. stavka 1. važećeg Zakona o sudovima. |
| 49 | Zrinko Ručević | Stručna obuka, Članak 7. | (2) Stručna obuka kandidata za stalne sudske vještake obavlja se prema programu koji za pojedina područja vještačenja donose strukovne udruge stalnih sudskih vještaka, koje u članstvu imaju najmanje tristo stalnih sudskih vještaka, a unutar toga najmanje 50 stalnih sudskih vještaka odgovarajuće struke, odnosno odgovarajućeg područja vještačenja. U iznimnom slučaju, ako u Republici Hrvatskoj nema ukupno 50 ili više vještaka neke struke (područja vještačenja), ili ne postoji udruga vještaka koja ima barem 50 vještaka odgovarajuće struke (područja vještačenja), tada će se stručna obuka kandidata povjeriti udruzi koja ima najviše vještaka odgovarajuće struke (područja vještačenja). | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 50 | Zrinko Ručević | Stručna obuka, Članak 7. | Neozbiljno i nelogično je poslove stručne obuke kandidata za stalne sudske vještake davati udrugama koje imaju tri stalna sudska vještaka. Naime, iako je to zakonski minimum za osnovati udrugu, stručna obuka kandidata za sudske vještake zahtijeva dodatne, znatno strože kriterije, kako po osnovi broja članstva u nekoj udruzi, tako i po osnovi broja članova odgovarajuće struke (za koju se kandidat treba obučavati). Predlaže se taj značajan posao davati udrugama s najmanje 300 vještaka, kao i s najmanje 50 vještaka one struke za koju se kandidat obučava. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 51 | Zrinko Ručević | Područja vještačenja, Članak 3. | Kako će se definirati odgovarajući studiji za one studijske programe koji se već godinama ne izvode i nije moguće od fakulteta dobiti kurikulum tih starih studija (ovo posebno imajući u vidu velik broj vještaka koji je studij dovršio prije 30, 40 ili više godina). Predložena lista može se sastavljati za nove, buduće vještake i aktualne studijske programe, a ne za postojeće vještake Opisano se predlaže riješiti na način da vještake imenovane u postupcima imenovanja pokrenutima do 31. prosinca 2022., treba automatski imenovati po novim propisima, i staviti ih na listu sudskih vještaka odgovarajuće struke (na kojoj su i do sada bili), bez provođenja novog postupka imenovanja za takve vještake (primjena Ustavom RH i Konvencijom za za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda zaštićenog pravnog standarda legitimnih očekivanja) | Nije prihvaćen | Prijedlog se ne može prihvatiti s obzirom na odredbe članka 35. stavaka 1. i 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 21/22). |
| 52 | Zrinko Ručević | Predmet Pravilnika, Članak 1. | (2) Odredbe ovoga Pravilnika o pravima i dužnostima stalnih sudskih vještaka na odgovarajući se način primjenjuju i na vještake te trgovačka društva, zavode, ustanove i državna tijela koji su imenovani za vještačenje u pojedinim predmetima na temelju posebnih propisa. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Napominje se da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 53 | Zrinko Ručević | Predmet Pravilnika, Članak 1. | Odredba st. 2. odnosi se na zavode, ustanove i državna tijela, a izostavlja trgovačka društva kao jedan od zakonom dopuštenih i mogućih načina organiziranja rada vještaka. Nije jasno zbog čega se pravne osobe (trgovačka društva) izostavljaju iz novog Pravilnika, imajući u vidu da pravni sustav Republike Hrvatske omogućava pravnim osobama baviti se poslovima vještačenja već 45 godina (čl. 132. Zakona o redovnim sudovima, Narodne novine,m broj 5/1977.) Ovo sve pogotovo imajući u vidu trenutno društveno - političko uređenje Republike Hrvatske (tržišno gospodarstvo, sloboda tržišnog poduzetništva i dr.), a osim toga, Smjernicama o ulozi sudskih vještaka u pravosudnim tijelima država članica Vijeća Europe, predviđeno je da pravna osoba može biti imenovana kao vještak. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 54 | Zlatko Omerhodzic | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi | Očitovanje i obrazloženje na visinu boda i satnice, očitovanje po pitanju cjenika, odnosno vrijednosti boda, (članak 17) Prema Pravilniku o stalnim sudskim vještacima dana 12. 06. 2008. godine (znači prije više od 14 godina) donešena je odluka da se vrednuje bod od 2,00 Kn brutto + PDV koji i dan danas vrijedi. Slijedom navedenog imamo slijedeći izračun: Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za 2008. iznosila je 7.544 kn Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2022. iznosila je 10.301 kunu Povećanje brutto plaća iznosi 37% U srpnju 2008. godine Eurosuper 95 je koštao 9,75 kuna po litri, a eurodizel 9,99 kuna Na dan 14. 11. 2022. godine Eurosuper 95 košta 11,58 kn po litri Povećanje cijene benzina iznosi 19% Košarica proizvoda prema Sindikatima u travnju 2008. godine iznosi 6.459,01 kn Košaricu proizvoda za 2022. godinu još nitko nije objavio pa nije moguće provesti usporedbu sa 2008. godinom. Ako vrijednost boda usklađujemo prema rastu plaća, rastu cijena benzina i rastu troškova života onda se vrijednost vještačkog boda kreće od 2,00 kn x 1,19% = 2,38 kn do 2,00 kn x 1,37% = 2,74 kn. Isto tako, u prijedlogu Pravilnika, u navođenju vrijednosti boda nije navedeno dali se odnosi na netto ili brutto. Brutto plaća se kreće u rasponu od 1,50 do 1,70 puta u odnosu na netto plaću. Ako se gleda u odnosu na vrijednost sata odvjetnika od 375 Kn + PDV onda imamo slijedeći izračun: ako se uzme npr. da sat vještaka vrijedi npr. 50% sata odvjetnika onda imamo 50% x 375 Kn = 187,50 Kn. Ako ovaj Pravilnik predviđa sat vještaka 35 bodova. To znači da bi, da se uspostavi sat vještaka prema gornjem izračunu, vrijednost boda onda bila 187,50 Kn : 35 bodova po ovom Pravilniku = 5,35 Kn vrijednost budućeg boda. Prema izvoru: https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/istrazili-smo-koliko-su-poskupjeli-obrtnici-da-digli-smo-cijene-ali-u-srpnju-cemo-jos-15151832 sat auto mehaničara je 225 Kn po satu. To znači da prema varijanti od 50% vrijednosti sata u odnosu na odvjetnika vidljivo je da smo još uvijek manji od sata auto mehaničara. Međutim bez obzira na sve navedeno, moje je mišljenje, da nije problem u vrijednosti boda. Po mom mišljenju vrijednost boda može i ostati 2,00 kn samo koliko bodova se vrednuje pojedino vještačenje i pojedina radnja to tek treba uskladiti. Isto tako vrednovanje od 35 bodova po satu je preuzeto iz bivšeg Pravilnika iz 2008. godine pa se tu opet vraća na staro. Treba, prema uzoru na odvjetnike, više vještačkih radnji vrednovati, jer da bi se neko vještračenje realiziralo treba dosta aktivnosti koje Pravilnik ne spominje. Prema Pravilniku ispada da vještak samo sjedne i napravi nalaz što, svakako, nije tako. Isto tako uopće se ne spominje proučavanje sudskog spisa (u toku vještačenja i prije rasprave) i ostale tehničke dokumentacije (vrednovanje po satu), a to je bitna komponenta vještačenja. Isto tako treba vrednovati i odgovaranje na odvjetničke podneske. Na tome odvjetnici najviše skupljaju bodove, a vještaci besplatno odgovaraju. Ja za odgovaranje na podneske moram ponovno proučiti kompletnu dokumentaciju i često puta i sudski spis. Sve to iziskuje dodatne sate na postojeće vještačenje. Nema ograničenja u broju podnesaka. Ja sam u jednom predmetu odgovorio po 10 puta kada god se prohtjelo stranci ili punomoćniku da nešto predloži i uputi na sud. Proučavanje dokumentacije možda nebi bilo potrebno da su podnesci ili rasprava odmah nakon izrade nalaza i mišljenja. Međutim, u praksi, zna proći i po godina i godina i pol od izrade nalaza do prvih očitovanja. Tako da se mora opet sve iznova proučiti da bi se učinkovito i ispravno odgovorilo na primjedbe. To se može bolje regulirati na način da se odgovaranje na podneske plati unaprijed u sklopu nalaza i mišljenja kao normalna radnja koja se dodatno vrednuje. Nadalje, općenito vrednovanje po satu, je kontraproduktivno i ne oslikava pravu situaciju. Ako bolji i iskusniji vještak treba 2 sata za neku radnju, a lošiji i neiskusniji vještak treba 4 sata za neku radnju onda ovakav predloženi način znači da treba lošijeg vještaka više platiti jer je odradio više sati. Uglavnom prema mom iskustvu najčešće su slijedeće vještačke radnje: Korištenje vlastitog vozila (km) Očevid na licu mjesta, izmjera, fotografiranje (sati) Crtanje skica na očevidu (bodovi) Izrada nacrta u mjerilu (bodovi) Proučavanje sudskog spisa (sati) Proučavanje ostale tehničke dokumentacije (sati) Tehnički razgovor sa kontakt osobama (sati) Korespodencija sa punomoćnicima i kontakt osobama Izrada troškovnika sa dokaznicom mjera (sati) Izrada pisanog nalaza i mišljenja Ishođenje Izvadka od Grada Zagreba ili nekog drugog grada Pristup na glavnu raspravu sa prethodnom vještačkom pripremom Odgovaranje na podneske punomoćnika stranaka Ostali nespecificirani troškovi Isto tako treba regulirati izradu dopune nalaza i mišljenja. Često puta dopuna nalaza i mišljenja je sasvim novo vještačenje. Neki suci smatraju da se dopuna ne plaća, a neki suci smatraju da se dopuna plaća. Uglavnom neregulirano područje. Isto tako nije jasno dali je izlazak vještak na raspravu plaćen ili nije. Neki suci smatraju da je vještak već plaćen i da je njegova dužnost da bez naknade prisustvuje raspravi dok neki suci smatraju da se vještak ipak treba platiti za raspravu. Za izradu pisanog nalaza i mišljenja (ovisno o složenosti vještačenja) predlaže se od 500 bodova do xx bodova. Ovo xx znači da nema gornjeg ograničenja za maksimalno vještačenje. Treba sucu obrazložiti što će se raditi i na koji način i predložiti broj bodova za sve navedeno. Treba ukinuti izraz „predujam“. Na taj način se asocira da vještak dobiva samo dio vrijednosti, a onda drugi dio dobiva kasnije. Ja sam se često puta dosta načekao i potrošio vremena da dobijem drugi dio. Kada stranka dobije vještačenje teško se odlučuje za plaćanje drugog dijela jer je već dobila vještačenje. Mislim da bi trebalo regulirati da sudac pozove vještaka da isti prouči spis i da odredi koja bi to cijena bila i onda se nebi nikakav predujam koristio nego bi to bila ukupna i konačna cifra za vještačenje. Taj sistem je najučinkovitiji i najbrži i naročito bi se trebao primijenjivati kod specifičnih i neuobičajnih vještačenja. Isto tako plaćanje u sudskim procesima ide na način u odnosu sudac – odvjetnik – vještak na kraju. Sudac, u dogovoru sa vještakom, odredi cijenu vještačenja. Napiše Rješenje koje preuzima odvjetnik stranke i (često u dogovoru sa strankom) ako zaključi da je iznos za vještaka prevelik žali sa na iznos za vještačenje. Na to se vještak mora očitovati i često dođe do višeg suda koji odlučuje dali je vještak zatražio preveliku naknadu. Znači da su odvjetnici ti koji indirektno odlučuju dali je vještaku prevelika neka naknada jer su oni ti koji zastupaju stranku i javljaju stranci koliko je vještak zatražio. Po pitanju cjenika vještačkih usluga najvažnija je „percepcija vještačke cijene“. Percepcija cijene se ne propisuje ona već postoji odavno u sudskoj praksi. Većina smatra da se vještak treba kretati između 2.000 i 3.000 kn što onda nije prevelik iznos i neće se nitko buniti. Ja sam analizirao svoje račune od prije dvadesetak godina isto se kreću od 2.000 do 3.000 kn. Znači stanje se nije ništa promjenilo Stanje oko cijena je, isto tako, i pitanje odnosa vještaka naših članova. Pojedini vještaci pristaju na bilo koju cijenu i na taj način minimalnu cijenu vještaka još dodatno smanjuju. Naišao sam na slučajeve da se za potrebe državnih institucija nude cijene od 600 kn za procjenu nekretnine. Oni ni sami nisu svjesni da tim cijenama stvaraju opću percepciju da maksimalna cijena je limitirana, a minimalna cijena može uvijek biti i manja kako neki vještak od naših članova ponudi. Očitovanje o modelu po kojem bi se vrijednost boda ubuduće usklađivala Čitava RH se bori da svoja primanja uskladi sa rastom troškova i benzina i ostalih, u životu, neophodnih troškova. Svi ekonomisti RH razmišljaju kako uskladiti rast primanja sa povećanjem troškova i još ništa nisu smislili. Još jednom ponavljam da nije problem u vrijednosti boda nego u broju bodova koja se mora adekvatno odrediti za sve radnje koje se koriste u vještačenju. Prijedlog i način fakturiranja i naplate vještačenja od strane vještaka koji djelatnost obavljaju preko svojih trgovačkih društava, u kojima su i zaposleni Dosadašnja takva procedura je funkcionirala vrlo jednostavno i učinkovito. Sudac bi izdao Rješenje kojim imenuje moju tvrtku XX d.o.o. po vještaku YY za obavljanje vještačenja u predmetu .................. Nakon obavljenog posla ja ispostavim R1 račun (sa PDV-om) kao tvrtka i Nadležni sud izda Rješenje da se plati račun tvrtki sa žiro računa suda. Mislim da je taj sistem dobar i da su se suci na to navikli i mislim da svako mijenjanje po tom pitanju nebi ništa poboljšalo, a donjelo bi dodatnu zbrku u tradicionalnu preopterećenost sudova. U mojoj dosadašnjoj 30-to godišnjoj praksi po tom pitanju nije bilo problema pa sam mišljenja da se navedeno ne treba mijenjati samo je potrebno uskladiti vrijednost boda što je gore objašnjeno. Što se tiče okolnosti izdavanja računa, kao fizičke osobe, na navedeno nemam mišljenje jer takav financijski sistem, u svom poslovanju, ne provodim. Zaključak Ovdje je očito nerazumjevanje sudionika. Ja 30 godina radim i samo sam napravio 3 vještačenja iz proračuna. Znači da se 99% barem mojih vještačenja financira direktno od stranaka u sudskim sporovima. Nadam se da u ovom financijskom odnosu nisam jedini i da se većina vještaka financira od strane stranaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 55 | Zlatko Omerhodzic | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi | Vrijednost boda je utvrđena 1998.g. , objava u NN 21/98. Kad bi se primijenila bilo osnovica za državne službenike i namještenike ili pak prosječna plaća tad dolazimo do rasta od minimalno 3,6 puta u odnosu na vrijednost boda koja je tada utvrđena. Inflacija je (prema podatcima DZS) u razdoblju od 1998.g. do 10/2022 bila 90,2% što znači da su 2 kn iz 1998.g. izgubile na vrijednosti 90,2% do danas. U odnosu na pravne osobe, otkako postoji RH pravne osobe su mogle biti vještaci (preuzimanje Zakona o redovnim sudovima početkom 90-ih te Zakon o sudovima iz 1994.g. Zakon o sudovima NN 3/94, na snazi od 22.1.1994.g., je u čl. 84. navodio: Sudsko vještačenje obavljaju pravne ili fizičke osobe. Također i u Pravilniku o sudskim vještacima (NN 21/98) se navodi da su pravne osobe vještaci. Tim pravilnikom se također uvodi vrijednost boda u iznosu od 2,00 kn te se u čl. 20. navodilo da će se vrijednost boda izmijeniti ukoliko se izmijene okolnosti koje su postojale u u vrijeme donošenja tog Pravilnika (vrijednost utvrđuje ministar na poticaj HSDV ili po službenoj dužnosti), što se svi znamo do danas nije primijenilo. Slijedom navedenog, pravne osobe (a iz dokumenta je razvidno da i sami obavljate djelatnost kroz pravnu osobu vještaka) su oduvijek mogle biti vještaci (i to čak od 1977.g., s izmjenama Zakona o redovnim sudovima 1988.g. koji Zakon je preuze s izmjenama uglavnom na način da se briše riječ "društveno" s tim da su tad bile na snazi i odredbe koje bi se odnosile na najkomplesnija vještačenja ne da bi se bod umanjivao već čak da može biti i 150% veći), bod od 2,00 kn je utvrđen 1998.g. a uzevši u obzir promjene inflacije, prosječnih plaća kao i osnovica u javnom/državnom sektoru, na današnji dan vrijednost boda, da bi imala istu snagu kao i kad je uvedena vrijednost bi trebao biti u visini najmanje osnovne novčane jedinice, a to bi bio 1 EUR od 01.01.2023.g. Rast „popusta“ za vještačenja koja dominantno samo inicijalno padaju na teret proračuna sa 20% koji je trebao biti privremena mjera nije ukinut već dapače taj popust neargumentirano raste za 75% odnosno predložen je popust od 35% što se za niti jednu drugu uslugu ili javnu nabavu od nikog ne traži s tim da npr. u kaznenim predmetima, ako dođe do osuđujuće presude svi troškovi (pa i vještačenje) padaju na teret osuđenika što znači da inicijalno plaćeno vještačenja na teret proračuna država u konačnici naplati od osuđene osobe. Ja sam do sada radio kao pravna osoba i imao sam za procjene nekretnina određenu brutto cijenu od 3.500 Kn. Bio sam u sustavu PDV što znači da je 2.800 Kn pripadalo meni (kada se odbije 25% PDV-a). Sada ne mogu raditi kao pravna osoba i moram izdati račun kao fizička osoba. Kažem sucu da nam se 25% povećala vriednost boda (sa 2 Kn na 2,50 Kn odnosno 0,33 EUR). I on poveća moju cijenu za 25% tj. 3.500 Kn x 1,25 = 4.375 Kn nove vrijednosti nalaza. Ako izdam račun kao fizička osoba onda imam 4.375 Kn x 0,64 (jer je 36% doprinosa za fizičku osobu) = 2.800 Kn. Znači da se opet vraćam na mojih 2.800 Kn iz početka priče. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 56 | ZLATKO GRABAR | Osiguranje od odgovornosti, Članak 6. | izmjene stavka 2. kako slijedi: (2) Najniža svota osiguranja od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka je 26.500,00 eura za fizičke osobe, a za pravne osobe 66.350,00 eura. Dodati toč. 4 kako slijedi: (4) Državljanin države članice Europske unije ili države potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru može se osigurati od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka i u svojoj matičnoj državi. | Djelomično prihvaćen | Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 36/24) propisano je da za stalnog sudskog vještaka može biti imenovana fizička osoba koja ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka na najnižu svotu osiguranja od 25.000,00 eura, te da poslove vještačenja mogu obavljati i pravne osobe ako dostave zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja na najnižu svotu osiguranja od 65.000,00 eura. |
| 57 | ZLATKO GRABAR | Predmet Pravilnika, Članak 1. | Uz Članak 1 stavak 1 Potrebno je dati definiciju posla koji obavlja svaki sudski vještak. stavak 2 (2) Odredbe ovoga Pravilnika o pravima i dužnostima stalnih sudskih vještaka na odgovarajući se način primjenjuju i na vještake te zavode, ustanove, državna tijela i druge pravne osobe koje su imenovane za vještačenje u pojedinim predmetima na temelju posebnih propisa. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Napominje se da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 58 | ZLATKO GRABAR | PRILOZI, Prilog 4 | PRIJEDLOG: Brisati Prilog 4. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 59 | ZLATKO GRABAR | VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 36. | PREDLAŽEM da se dopuni sa: Članak 36.a Suci i sudski vještaci pridržavati će se Smjernica o ulozi sudskih vještaka u pravosudnim postupcima država članica Vijeća Europe donesenih po Europska Komisija za učinkovitost pravosuđa (CEPEJ) 12.12.2014.godine jer pružaju referentni okvir za zakonodavca, suca i sve stranke u postupku vezano za ulogu stručnjaka - “vještaka” u slučajevima gdje je vještak angažiran od strane suda tijekom postupka donošenja sudske odluke. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 60 | ZLATKO GRABAR | VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 34. | PREDLAŽEM izmjenu i dopunu toč. 3 i 4 članka 34. : (3) Postupci imenovanja, privremene zabrane, privremene uskrate i razrješenja stalnih sudskih vještaka i stalnih sudskih procjenitelja započeti prije 1. siječnja 2023. dovršit će se prema odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16. i 67/18.) i Pravilnika o stalnim sudskim vještacima („Narodne novine“, br. 38/14., 123/15., 29/16. i 61/19.). (4) Stalni sudski vještaci koji do 1. siječnja 2023. budu imenovani sukladno odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16. i 67/18.) kao i pravne osobe kojima je sukladno odredbama Zakona o sudovima (»Narodne novine«, br. 28/13., 33/15., 82/15. i 67/18.) odobreno obavljanje poslova prevođenja odnosno tumačenja, vještačenja i procjenjivanja nastavljaju obavljati navedene poslove ne moraju podnositi zahtjev za imenovanje nakon isteka vremena na koje su prethodno imenovani podnose Ministarstvu najkasnije 30 dana prije isteka vremena prethodnog imenovanja. nego će ostati uvršteni u jedinstveni popis stalnih sudskih vještaka iz st.2 ovog članka, primjenom pravnog standarda legitimnih očekivanja, imenovati u skladu s odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) i ovog Pravilnika. Obrazloženje uz toč. 4:Načelo vladavine prava uvedeno je u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske čl. 3. Ustava Republike Hrvatske | Nije prihvaćen | Prijedlog se ne može prihvatiti s obzirom na odredbe članka 35. stavaka 1. i 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 21/22). |
| 61 | ZLATKO GRABAR | Neuredno i nesavjesno obavljanje poslova, Članak 32. | PRIJDLOG izmjene članaka 32.: Izbrisati riječi „moglo bi“ | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 62 | ZLATKO GRABAR | V. PRAĆENJE RADA I PREDSTAVKE NA RAD STALNOG SUDSKOG VJEŠTAKA, Članak 30. | PREDLAŽEM izmjenu točke 2. članka 30. da glasi:: (2) Rad stalnih sudskih vještaka prate i komore i strukovne udruge čiji su članovi. Svaki sudski vještak u RH je obavezan biti članom strukovne udruge vještaka koju odabere prema strukovnoj pripadnosti. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 63 | ZLATKO GRABAR | Službena iskaznica stalnog sudskog vještaka, Članak 28. | Predlažem da SLUŽBENU ISKAZNICU treba napraviti na duži period kao i osobnu iskaznicu kako bi se izbjegao nepotrebni trošak vještaku svake 4 godine s tim da je Sud može staviti van snage u propisanim slučajevima. bilo bi dobro kada bi se važenje moglo produžavati elektronski | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 64 | ZLATKO GRABAR | Potpis i pečat stalnog sudskog vještaka, Članak 27. | PREDLAŽEM izmjenu Stavak (3) tako da glasi: (3) Stalni sudski vještak dužan je svoj vlastoručni potpis i otisak pečata pohraniti kod županijskog suda nadležnog prema mjestu njegovog prebivališta. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 65 | ZLATKO GRABAR | Dnevnik vještačenja , Članak 26. | Članak 26 treba brisati OBRAZLOŽENJE: Vještak uz svaki račun dostavlja specifikaciju sati, a pogotovo u kontekstu naknade za vještake koja je znatno niža od onih za odvjetnike. Čak ni odvjetnici ne trebaju podnositi dnevnik svojih obrana? Podnošenje dnevnika se ne primjenjuje ni u jednoj drugoj struci i to je nametanje ove nove obveze vještacima. Ako već nekome treba evidencija rada onda unijeti izmjene u članak 26 kako slijedi: (1) Stalni sudski vještak dužan je voditi popis vještačenja kao evidenciju o svom radu. (2) Popis vještačenja vodi se u elektroničkom obliku. (3) Popis vještačenja zaključuje se na kraju kalendarske godine | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 66 | ZLATKO GRABAR | Opće dužnosti , Članak 24. | PREDLAŽEM da se Članak 24 izmjeni i dopuni kako slijedi: (1) Stalni sudski vještak dužan je povjerene poslove obavljati stručno, savjesno, uredno, u skladu s propisima, a nalaze i mišljenja iznijeti točno, potpuno i objektivno prema pravilnima struke. (3)Stalni sudski vještak dužan je čuvati kao tajnu te za sebe zadržati sve što je prigodom obavljanja poslova stalnog sudskog vještaka saznao o strankama i njihovim pravima, obvezama i pravnim interesima te čuvati tajnost svih podataka koji tijekom postupka pred pravosudnim tijelima nisu bili predmet javne rasprave, a ove se obveze mogu osloboditi pod uvjetima propisanim zakonom. (4)Stalni sudski vještak dužan je nadležni sud i Ministarstvo obavijestiti o svakoj promjeni svojih osobnih podataka. (5) Stalni sudski vještak obvezan je stalno se stručno se usavršavati i stjecati stručna znanja iz područja za koja je imenovan stalnim sudskim vještakom. Provedbu stručnih usavršavanja organiziraju i prate stručne udruge/komore sudskih vještaka koje imaju minimum 20 vještaka iste struke. Vještak mora svake godine pohađati najmanje 3 stručna predavanja vezano za stručno usavršavanje ili objaviti najmanje dva stručna članka odnosno jedan znanstveni članak iz područja svoje struke. Potvrdom o sudjelovanju na stručnom savjetovanju dokazati će i donijeti potvrdu o sudjelovanju u udrugu u kojoj je član. Potvrdu nije potrebno pribavljati za one edukacije koje organizira udruga u kojoj je vještak član, obzirom da udruga o tome vodi evidenciju. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje te će se razmotriti u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. U odnosu na obvezu stručnog usavršavanja, napominje se da je člankom 22. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 36/24) propisana obveza imenovanih stalnih sudskih vještaka da se stalno stručno usavršavaju u području za koje su imenovani te ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa dostave dokaz o provedenom usavršavanju najmanje jednom u dvije godine. |
| 67 | ZLATKO GRABAR | Troškovi za smještaj (noćenje) , Članak 22. | PREDLAŽEM novi čl. 22a - Naknada izmakle zarade,: Članak 22.a (1) Stalni sudski vještak ima pravo na naknadu izmakle zarade, koja se obračunava za svaki utrošen sat koji nije obračunan po nekoj drugoj osnovi u skladu sa čl.249 i čl.256 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 na snazi od 19.07.2022. (2) Naknada izmakle zarade obračunava se po cijeni sata iz čl. 17. ovog Pravilnika. Obrazloženje: Izmakla zarada je određena prema čl.249 i čl.256 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 na snazi od 19.07.2022. Zakon o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/1991. i dr.; u daljnjem tekstu: ZPP) u čl. 256. propisuje kako vještak ima pravo na: - naknadu putnih troškova i troškova za prehranu i prenoćište, - naknadu izmakle zarade i troškova vještačenja te - nagradu za obavljeno vještačenje Općenito, nekim pravilnikom kao podzakonskim aktom ne može se sužavati obujam zakonom propisanih prava, pa se tako u konkretnom slučaju ne mogu ograničavati prava vještaka koje imaju u skladu s odredbama ZPP-a. Primjeri sati koje vještak nedvojbeno utroši povezano s vještačenjem u nekom predmetu, a koji nisu uključeni u druge stavke koje je vještak ovlašten obračunavati, su: - priprema za usmeno očitovanje vještaka na raspravi ili na ročištu Obrazloženje: notorno je kako od provođenja vještačenja i izrade pisanog nalaza i mišljenja, pa do očitovanja vještaka na ročištu ili raspravi protekne izvjesno vrijeme, koje se uobičajeno mjeri u mjesecima, često i više od godine dana, a u nekim slučajevima protekne i dulji niz godina prije očitovanja vještaka na raspravi, pa je očito da se vještak treba pripremiti za očitovanje (pročitati nalaz i mišljenje, proučiti eventualno dostavljene primjedbe i pitanja i dr.), za što je potrebno neko vrijeme - vrijeme provedeno na putu od mjesta prebivališta vještaka do sjedišta suda u kojem će se održati rasprava ili ročište - Obrazloženje: s obzirom da vještaci relativno često vještače u sudskim postupcima koji se vode pred sudovima koji imaju sjedište izvan mjesta prebivališta vještaka, notorno je kako vještak prilikom dolaska na raspravu ili ročište, kao i povratka s istoga, utroši vrijeme provedeno na putu, a koje vrijeme ovisi o udaljenosti od mjesta prebivanja do sjedišta suda na kojem treba dati usmeno očitovanje; svi tako utrošeni sati očito potpadaju pod kriterij iz čl. 256. ZPP-a, jer je vještak, umjesto da putuje do suda, mogao raditi na nekom drugom vještačenju, i tome očito trpi izmaklu zaradu. Najlogičnije je izmaklu zaradu obračunavati primjenom cijene sata rada vještaka, u skladu s odredbama ovog Pravilnika. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 68 | ZLATKO GRABAR | Dnevnica , Članak 21. | NAČELNO vezano za članak 21. Dnevnica je propisana posebnim propisom Pravilnikom o izmjenama i dopuni Pravilnika o porezu na dohodak (NN 112/2022). | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 69 | ZLATKO GRABAR | Troškovi prijevoza, Članak 20. | PRIJEDLOG izmjene i dopune toč. 2 i 3 članka 18.,: (2) Troškovi iz stavka 1. ovog članka stalnim sudskim vještacima priznaju se u visini prijevoznih stvarnih prijevoznih troškova sredstvima javnog prijevoza za putovanje obavljeno najkraćim putem i najekonomičnijim prijevoznim sredstvom, imajući u vidu i ukupno vrijeme koje bi bilo utrošeno korištenjem pojedinog prijevoznog sredstva. (3) Ako se za obavljanje vještačenja ne može koristiti sredstvo javnog prometa, nije najekonomičnije prijevozno sredstvo, posebno imajući u vidu ukupno vrijeme koje bi bilo utrošeno korištenjem istog stalni sudski vještak ima pravo na korištenje osobnog automobila prema pravilima koja se primjenjuju na službenike u pravosudnim tijelima u visini neoporezivih iznosa kako je to regulirano Pravilnikom o izmjenama i dopuni Pravilnika o porezu na dohodak (NN 112/2022) do 3,00 kune po prijeđenom kilometru. Obrazloženja: Stavak 1 Napomena: Bitno je za pristup na raspravu i navedene ostale radnje vezane za vještačenje. Stavak 2 u suprotnom tko će i kada procjenjivati što je najekonomičnije prijevozno sredstvo obzirom na faktore hitnosti, rok dolaska na mjesta vezana za vještačenje i trajanje putovanja, pa time i na dodatno potrebna noćenja, da li svaki put prije izlaska na teren i u kojoj formi treba bit odobren način puta. Notorna je činjenica da korištenje sredstava javnog prijevoza, osim što je nedvojbeno vremenski dulje od korištenja osobnog automobila, u pravilu podrazumijeva i dodatne troškove (smještaj, dnevnice), jer se, primjerice, na raspravu u Zagrebu koja počinje u 9,00 ujutro, a na koju vještak treba pristupiti iz Splita, treba poći večer prije, noćiti u Zagrebu itd., čime seznačajno dižu troškovi pristupa vještaka na raspravu, pa se očito korištenje sredstava javnog prijevoza ne ukazuje kao najekonomičnije prijevozno sredstvo. Ili željeznička karta na relaciji Zagreb - Rijeka košta cca 58,00 kn, a putovanje prema voznom redu traje duže od 4,5 h. Također smo mišljenja da će vjerojatno biti i pristranog tumačenja takve odredbe u praksi na način da će se gotovo uvijek pronalaziti opravdanje da je vještak mogao koristiti javni prijevoz. S jedne strane očekuje se eksperta u svojoj struci, a s druge strane onemogućava se optimiziranje vremena i troškova putovanja. Stavak 3 Svakom bi trebalo biti jasno da se uz dosadašnje cijene goriva sa priznatih 3,00 kune po prijeđenom kilometru ostvaruje samo trošak korištenjem osobnog automobila, ali se zbog praktičnosti takav trošak podnosi. Nema tu zarade, već se samo amortizira automobil, što se npr. u Njemačkoj plaća, pa će se to morati regulirati u predstojećem Zakonu o stalnim sudskim vještacima. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 70 | ZLATKO GRABAR | Naknada troškova, Članak 19. | PREDLAŽEM dopunu stavak (3) članka 19: (3) Pravo na naknadu troškova obračunava se na temelju uredne i vjerodostojne dokumentacije putnog naloga (u slučaju zavoda, ustanova i pravnih osoba) i priloženih isprava (računa) kojima se dokazuju svi nabrojani troškovi prijevoza i drugi izdaci. Sve navedeno je prema čl.249 i čl.256 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 na snazi od 19.07.2022. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 71 | ZLATKO GRABAR | Uvećanje i umanjenje nagrade, Članak 18. | PRIJEDLOG izmjene toč. 2 i dopunu s toč. 3.,: (2) Ako stalni sudski vještak bez opravdanog razloga preuzeti posao ne dovrši u roku koji mu je naložen ili u roku o kojem je obavijestio pravosudno tijelo odnosno stranku, iznos nagrade naknade po računu može se umanjiti do najviše 50% iznosa nagrade iz članka 17. ovoga Pravilnika, uz obvezu obavijesti Poreznoj upravi o tom smanjenju. (3) Opravdani razlozi su: nedostavljanje dokumentacije, pretjerano dugo vrijeme dostave zatražene nove dokumentacije od stranaka, bolest vještaka itd. Obrazloženje: Moraju biti jasno utvrđeni razlozi kašnjenja izrade nalaza i mišljenja zbog mogućih zlouporaba stranaka u postupku radi smanjenja iznosa naknade. Pojašnjava se povećanje naknade rada, ali i opravdanost razloga kašnjenja izrade nalaza. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 72 | ZLATKO GRABAR | Pravo na nagradu, Članak 17. | Struka je izračunala porast plaće u odnosu na troškove života prema podacima Državnog zavoda za statistiku stoga ističem najvažnije probleme: 1) čl.17 Bod ne može biti manji od 1,00 € odnosno 1 sat vještaka bi trebao biti 35 € bruto + PDV, što je 300 % manje od odvjetničkog sata no primjereno bi bilo najmanje 75 % propisane satnice prema odvjetničkoj tarifi (dakle, na razini od 75 €). 2) članak 17. stavak 3. Uređeno umanjenje naknade za rad vještaka koja se isplaćuje iz sredstava pravosudnog tijela za 35%: je neustavna odredba!!!!!!!!!!!! Visina naknade za rad vještaka određuje se u zavisnosti od obima i složenosti vještačenja, a ne u zavisnosti od naručitelja kao što je to uređeno odredbom iz članka 17. stavak 3. Naknade za rad vještaka koja se plaćaju iz sredstava pravosudnih tijela većinom se odnose na vještačenja provedena u kaznenim postupcima i koja u konačnici idu na teret osuđenika, jedino u slučaju oslobađajuće presude idu na teret državnog proračuna (regulirano odredbom iz članka 145. Zakona o kaznenom postupku) i što je jasno da nema veze sa radom vještaka posljedično čemu ne može ni biti u korelaciji sa naknadom za rad vještaka. 3) u odnosu na odredbu iz članka 17. stavak 4.1. utvrđen je raspon od 150 do 4000 bodova za izradu pisanog nalaza i mišljenja, ovisno o složenosti vještačenja iz prednjeg proizlazi da je nagrada za pisani nalaz i mišljenje limitirana na minimalnih 49,50 EUR ( 150 bodova x 0,33 € ) do maksimalnih 1.320,00 EUR ( 4.000 bodova x 0,33 €); radi se o odredbi koja unaprijed, bez da uzima u obzir opseg posla, ograničava vrijednost rada (i to na vrlo niskoj razini), jer kako se primjenom takve odredbe može vrednovati vještačenje dokumentacije koja primjerice sadrži preko 50.000 stranica, a kao rezultat vještačenja je nalaz i mišljenje na preko 1.000 stranica ??? 4) ne može se nakon 25 godina rada pravnih osoba sa zaposlenim sudskim vještacima jednostavno ukinuti ta praksa koja je u EU uhodana i postoji godinama kao i do sada kod nas: u RH ima 412 pravnih osoba koje imaju odobrenje za vještačenje. Pod pretpostavkom da su svakoj pravnoj osobi radi samo 5 osoba dolazi se do broja osoba koje su zaposlenici u društvima je min 2.000 odnosno 2.000 obitelji ostvaruje prihod od poslova koji su vezani uz vještačenje. Napominjemo da je jasno da je u tim pravnim osobama zaposleno najmanje 412 vještaka, ali se ne isključuje mogućnost da veći dio preostalih osoba (cca 1.500) nisu vještaci već suradnici vještaku u rad. -ukidanjem radnih mjesta osoba koje rade kod pravnih osoba vještaka nastaje minimalni trošak u visini 14 mil. kn, a koji se odnosi na naknade za nezaposlene i slično. -gubitak javnih prihoda bi bio cca 24 mil. kn godišnje samo po osnovu manje uplaćenih doprinosa i poreza na dohodak. Slijedom navedenog, uzevši u obzir manje uplaćene poreze i doprinose te troškove koji nastaju kroz naknade za nezaposlene (kao i omogućavanje zdravstvene usluge nezaposlenim osobama) iznos je minimalno 38 milijuna kuna gubitka za državu. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 73 | ZLATKO GRABAR | Odlučivanje o zahtjevu za imenovanje, Članak 12. | smatram da treba promijenti st. 1 do st. 3. kako slijedi: (1) O imenovanju kandidata koji je završio stručnu obuku i zadovoljio na provjeri traži se obvezujuće mišljenje predsjednika županijskog suda nadležnog po mjestu prebivališta kandidata. (2) Nakon pribavljanja mišljenja iz stavka 1. ovoga članka, kandidat koji je završio stručnu obuku i zadovoljio na provjeri se poziva na dostavu dokaza o sklopljenom ugovoru o osiguranju iz članka 6. ovoga Pravilnika, dostavu dokaza o uplati troškova izrade službene iskaznice i dvije fotografije iz članka 27. ovoga Pravilnika te ministarstvo pribavlja uvjerenje obzirom da je ovlašteno utvrđivati uvjete za obavljanje poslova prema čl.13 po službenoj dužnosti da se protiv vještaka ne vodi kazneni postupak za kazneno djelo za koje se postupak vodi po službenoj dužnosti. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 74 | ZLATKO GRABAR | Provjera znanja o ustrojstvu sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja, Članak 10. | NAČELNO Neophodno je uzeti u obzir i sudske vještake koji imaju položen državni stručni ispit | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 75 | ZLATKO GRABAR | Podnošenje zahtjeva, Članak 9. | NAČELNO: Neophodno je propisati da se tvrtka ili pravna osoba može prijaviti za vještaka, pod uvjetom da ima barem jednog stalno zaposlenog vještaka iz odgovarajućeg područja za koje se prijavljuje na popis vještaka | Prihvaćen | Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno je obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 76 | ZLATKO GRABAR | Mišljenje o obavljenoj stručnoj obuci, Članak 8. | Članak 8. stavak (1) Sposobnost kandidata upućenog na stručnu obuku za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka utvrđuje se na temelju izvješća stalnog sudskog vještaka kod kojeg je kandidat bio na stručnoj obuci (mentora) o provedenoj stručnoj obuci pod čijim je nadzorom kandidat dužan obaviti najmanje 3 vještačenja i u njima izraditi nalaz i mišljenje. Navedena vještačenja ne moraju biti vještačenja koje je naložio sud, ali se pri tome mora voditi o odredbama GDPR. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 77 | ZLATKO GRABAR | Stručna obuka, Članak 7. | NAČELNO, ne smatram ozbiljnim da se poslove stručne obuke kandidata za stalne sudske vještake daje udrugama koje imaju svega nekoliko stalna sudska vještaka. Znamo da je to zakonski minimum za osnovati udrugu no stručna obuka kandidata za sudske vještake zahtijeva dodatne i stroge kriterije, kako po osnovi broja članstva u nekoj udruzi, tako i po osnovi broja članova odgovarajuće struke (za koju se kandidat treba obučavati). Predlaže se taj značajan posao davati udrugama s najmanje 300 vještaka, kao i s najmanje 50 vještaka one struke za koju se kandidat obučava. stavak (4) izmijeniti da glasi: (4) Strukovne udruge kandidatima za stalne sudske vještake imenuju mentore iz reda stalnih sudskih vještaka iz odgovarajućeg područja vještačenja odnosno specijalnosti, koji imaju najmanje pet godina iskustva u obavljanju poslova sudskog vještačenja i minimalno 25 izrađenih vještačenja. Popis mentora dostavlja se Ministarstvu. obvezno treba jasno naznačiti sljedeće: (7) Stručnu obuku nisu dužni obaviti VEĆ IMENOVANI SUDSKI VJEŠTACI.... | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 78 | ZLATKO GRABAR | Područja vještačenja, Članak 3. | Člank 3. Nacrta Pravilnika jasan po pitanju dovode li se u pitanje stečena prava postojećih stalnih sudskih vještaka . jasnije bi bilo ako bi se u Pravilnik uvela odredba koja bi glasila „vještaci imenovani u postupcima imenovanja pokrenutima do 31. prosinca 2022., stavljaju se na listu sudskih vještaka odgovarajuće struke bez provođenja novog postupka imenovanja“. | Nije prihvaćen | Prijedlog se ne može prihvatiti s obzirom na odredbe članka 35. stavaka 1. i 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 21/22). |
| 79 | ZLATKO BENDER | Troškovi prijevoza, Članak 20. | Podržavam primjedbe koje je uputilo HDSV-a na novi prijedlog Pravilnika o stalnim sudskim vještacima, izuzev nadopuna pod poglavljem IV. DUŽNOSTI STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA Opće dužnosti Članak 24. stavak (5),…. (5) Stalni sudski vještak obvezan je stalno se stručno se usavršavati i stjecati stručna znanja…….kojeg u potpunosti odbacujem kao nepotreban. Naime stalni sudski vještak se imenuje na period od 4 godine, ne doživotno , te je očito iz prakse da pohađanje predavanja i dobivanjem bodovnog minimuma za daljnje imenovanje nije nikakav kriterij uspješnosti obuke i stjecanja nove vrijednosti za posao stalnog sudskog vještaka. Vještaci , npr. diplomirani inženjeri građevine su već dovoljno zatrpani sa bodovnim obavezama putem komore i drugih usko specijaliziranih grana građevinarstva , IPMA…. da bi i ovaj vid obuke znatnije utjecao na poboljšanje rada sudskih vještaka. Mislim da bi bilo učinkovitije i pravednije pooštriti kriterije u smislu imenovanja stalnim sudskim vještakom. Prema sadašnjem Pravilniku to u načelu može biti bilo koji diplomirani inženjer ili inženjer ili tehničar koji je zdrav i ima minimalno propisane potrebne uvjete radnog staža bez prethodne ikakve provjere propisanih poslova na kojima bi trebao raditi. Ne razumijem kako radni staž može nadomjestiti stupanj školovanja, kad je za određena zanimanja strogo propisana školska sprema kao nužan uvjet obavljanja tih poslova. Mišljenja sam da bi kriteriji koji imenuju stalne sudske vještake trebali svakako uključiti reprezentativniju referentnu listu prethodno uspješno obavljenih poslova, (iz najmanje tri grane građevinarstva), obuku kod mentora (sa precizno propisanim odrednicama koje treba ispunjavati) , te daljnje polaganje pred stručnom komisijom ispita za stalnog sudskog vještaka. Obuku kao vid naobrazbe ne odbacujem, no svakako, po strogo propisanoj proceduri koja će postići željeni efekat, u vidu specijaliziranih predavanja, a za pojedine strukovne grane. Pohađanje najmanje tri predavanja godišnje kako je predloženo, nabijen je i širok je pojam odabira , nije nikakav kriterij i forma je koja ima svrhu neke druge već poznate prirode. Poštujem svaki usko specijalizirani vid struke, no smatram da se većina tih predavanja odnosi se na tumačenje i primjenu neprecizno napisanih Zakonskih odrednica, (učestalo u zadnje vrijeme pojašnjenje sudske prakse) što je apsurd u smislu primjene metodologije izračuna , te nejasno napisanih odrednica Zakona koji se upotrebljavaju u djelokrugu rada sudskih vještaka. Zakonske odrednice trebaju biti jasno, transparentno napisane da ih normalno može koristiti i primijeniti svaki imenovani sudski vještak bez daljnjih mudrolija i primjesa. Tumačenje zakona je široka neodređena (paušalna) kategorija, te je kao takva podložna različitim mišljenjima, a ponekad i potpuno suprotno elementarnoj logici. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 80 | ZLATKO BENDER | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi, IV. DUŽNOSTI STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA | Podržavam primjedbe koje je uputilo HDSV-a na novi prijedlog Pravilnika o stalnim sudskim vještacima, izuzev nadopuna pod poglavljem IV. DUŽNOSTI STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA Opće dužnosti Članak 24. stavak (5),…. (5) Stalni sudski vještak obvezan je stalno se stručno se usavršavati i stjecati stručna znanja…….kojeg u potpunosti odbacujem kao nepotreban. Naime stalni sudski vještak se imenuje na period od 4 godine, ne doživotno , te je očito iz prakse da pohađanje predavanja i dobivanjem bodovnog minimuma za daljnje imenovanje nije nikakav kriterij uspješnosti obuke i stjecanja nove vrijednosti za posao stalnog sudskog vještaka. Vještaci , diplomirani inženjeri građevine su već dovoljno zatrpani sa bodovnim obavezama putem komore i drugih usko specijaliziranih grana građevinarstva , IPMA…. da bi i ovaj vid obuke znatnije utjecao na poboljšanje rada sudskih vještaka. Mislim da bi bilo učinkovitije i pravednije pooštriti kriterije u smislu imenovanja stalnim sudskim vještakom. Prema sadašnjem Pravilniku to u načelu može biti bilo koji diplomirani inženjer ili inženjer ili tehničar koji je zdrav i ima minimalno propisane potrebne uvjete radnog staža bez prethodne ikakve provjere propisanih poslova na kojima bi trebao raditi. Ne razumijem kako radni staž može nadomjestiti stupanj školovanja, kad je za određena zanimanja strogo propisana školska sprema kao nužan uvjet obavljanja tih poslova. Mišljenja sam da bi kriteriji koji imenuju stalne sudske vještake trebali svakako uključiti reprezentativniju referentnu listu prethodno uspješno obavljenih poslova, (iz najmanje tri grane građevinarstva), obuku kod mentora (sa precizno propisanim odrednicama koje treba ispunjavati) , te daljnje polaganje pred stručnom komisijom ispita za stalnog sudskog vještaka. Obuku kao vid naobrazbe ne odbacujem, no svakako , po strogo propisanoj proceduri koja će postići željeni efekat, u vidu specijaliziranih predavanja, a za pojedine strukovne grane. Pohađanje najmanje tri predavanja godišnje kako je predloženo, nabijen je i širok je pojam odabira , nije nikakav kriterij i forma je koja ima svrhu neke druge već poznate prirode. Poštujem svaki usko specijalizirani vid struke, no smatram da se većina tih predavanja odnosi se na tumačenje i primjenu Zakonskih odrednica, (učestalo u zadnje vrijeme pojašnjenje sudske prakse) što je apsurd u smislu primjene metodologije izračuna , te nejasno napisanih odrednica Zakona koji se upotrebljavaju u djelokrugu rada sudskih vještaka. Zakonske odrednice trebaju biti jasno, transparentno napisane da ih normalno može koristiti i primijeniti svaki imenovani sudski vještak bez daljnjih mudrolija i primjesa. Tumačenje zakona je široka neodređena (paušalna) kategorija, te je kao takva podložna različitim mišljenjima, a ponekad i potpuno suprotno elementarnoj logici. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 81 | ZDRAVKO RUŽIĆ | Potpis i pečat stalnog sudskog vještaka, Članak 27. | U stavku 3 na kraju rečenice dodaje se tekst: u roku od 30 dana od imenovanja odnosno 90 dana od stupanja na snagu ovog Pravilnika. Obrazloženje - u prijedlogu Pravilnika nije bio definiran rok izvršenja obveze stalnih sudskih vještaka | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 82 | ZDRAVKO RUŽIĆ | Dnevnik vještačenja , Članak 26. | Dodaje se stavak 4: U dnevnik vještačenja evidentiraju se podaci o nalogu za vještačenje nakon predaje nalaza i mišljenja. U slučaju da stalni sudski vještak izrađuje dopunu nalaza i mišljenja isto se evidentira kao posebna stavka. Obrazloženje: Navedenom odredbom se dopunjuje tekst Pravilnika kako bi se postupak vođenja dnevnika kvalitetnije utvrdio. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 83 | ZDRAVKO RUŽIĆ | Pravo na nagradu, Članak 17. | U stavku 4 točka 1 izmjeniti brojku: do 10.000 bodova Obrazloženje: sudski vještaci se u svom radu susreću sa složenijim vještačenjime koje bi trebalo adekvatno i honorirati. Kao primjer navodim vještačenje u slučaju Agrokor gdje je prema medijima isplaćen iz državnog proračuna predujam nagrade od 8,2 milijuna kuna. Kako će se pravilnikom regulirati navedene i slične isplate? Dodati stavak 6: Stavke na temelju kojih se utvrđuje nagrada za rad stalnih sudskih vještaka iz stavka 4 ovog članka međusobno se ne isključuju. Obrazloženje: isto se predlaže s obzirom na dosadašnju praksu i tumačenje sudova u kojima su neki suci prilikom utvrđivanja nagrade za rad međusobno isključivali izradu pisanog nalaza i mišljenja i posebne radnje koje se obračunavaju po utrošenom satu | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 84 | ZDRAVKO RUŽIĆ | Osiguranje od odgovornosti, Članak 6. | U stavku 3 nakon riječi dostavlja dodati: ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa Obrazloženje: dodati tekst radi lakšeg praćenja odredbi u Pravilniku | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 85 | Vlatka Bratić | Pravo na nagradu, Članak 17. | Analizom predložene naknade sudskim tumačima (prijedlog Pravilnik o sudskim tumačima je također na e-savjetovanju) također dolazimo na minimalnu vrijednost boda od 1,00 EUR. Naime, usporedbe visine nagrade (naknade) koja je bila propisana stalnim sudskim tumačima u razdoblju od 1998. godine do danas razvidno je da je 1998. godine vrijednost boda sudskih vještaka od 2,00 kn bila izjednačena sa vrijednošću jednog retka prijevoda sa stranog na hrvatski jezik stalnog sudskog tumača, a u 2008. godini Pravilnikom o stalnim sudskim tumačima (NN 88/08) u članku 26. izmijenjena je visina nagrade sudskim tumačima na 5,00 kn za prijevod sa stranog jezika na hrvatski jezik po svakom retku, dakle sudskim tumačima naknada je povećana 2,5 puta, dok je naknada sudskih vještaka ostala ista kao i 1998. godine. U prijedlogu Pravilnika o stalnim sudskim tumačima koji je trenutno na e-savjetovanju razvidno je da je u članku 14. predviđeno da naknada za prijevod sa stranog jezika na hrvatski jezik iznosi 30,00 EUR po kartici. Ako se uzme da jedna kartica ima 30 redaka, dolazi se do iznosa od 1,00 EUR po retku. Primjenog fiksnog tečaja konverzije radi se o 7,5345 kn. Usporedbom predloženih 1,00 EUR (7,5345 kn) za 2023. godinu sa vrijednosti nagrade iz 1998. godine od 2,00 kn, razvidno je da bi se radilo o povećanju od 3,77 puta. Stoga se postavlja logično pitanje, zašto srazmjerno nije rastao bod sudskim vještacima već im se za razdoblje od 1998. godine do 2023. godine predlaže uvećanje vrijednosti boda od 0,06 EUR. Također, važno je za napomenuti da u prijedlogu Pravilnikom o stalnim sudskim tumačima nije predviđeno umanjenje naknade za slučaj da bi se ista isplaćivala iz sredstava pravosudnog tijela, kako se to godinama radi sudskim vještacima. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 86 | Vlatka Bratić | Pravo na nagradu, Članak 17. | Dodati stavak 6: Stavke na temelju kojih se utvrđuje nagrada za rad stalnih sudskih vještaka iz stavka 4 ovog članka međusobno se ne isključuju. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 87 | Vlatka Bratić | Dnevnik vještačenja , Članak 26. | Članak 26 treba povući tim više što uz svaki račun dostavljamo specifikaciju sati, a pogotovo u kontekstu naknade za vještake koja je znatno niža od onih za odvjetnike. Da li odvjetnici trebaju podnositi dnevnik svojih obrana? Podnošenje dnevnika se ne primjenjuje ni u jednoj drugoj struci te je sramotno nametanje ove nove obveze vještacima. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 88 | Vlatka Bratić | Pravo na nagradu, Članak 17. | Optimalni iznos vrednovanja rada sudskih vještaka usklađen prema vrijednosti rada utvrđenim u strukovnim komorama, što je ekvivalent vrijednosti 0,15% prosječne mjesečne isplaćene bruto plaće po zaposlenom u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz u prethodnoj godini, koja se objavljuje u Narodnim novinama (NN 125/2022 za 2022.godinu iznosi 10.301 kunu), uvećano za porez na dodanu vrijednost. Također je neprihvatljivo ograničavanje gornje granice za izradu nalaza i mišljenja radi složenih vještačenja. Također potrebno je regulirati područje dopune nalaza i očitovanja na podneseke, obzirom da u kaznenim postupcima prođe i više godina do postupka, pa vještak mora ponovno proučiti cijeli spis. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 89 | Vladimir Njegovan | Troškovi prijevoza, Članak 20. | Članak 20. (1) Pravo na naknadu putnih troškova stalnim sudskim vještacima obuhvaća izdatke za dolazak iz mjesta prebivališta odnosno boravišta do mjesta obavljanja vještačenja te za povratak u mjesto prebivališta odnosno boravišta. (2) Troškovi iz stavka 1. ovog članka stalnim sudskim vještacima priznaju se u visini prijevoznih troškova sredstvima javnog prijevoza za putovanje obavljeni najkraćim putem i najekonomičnijim prijevoznim sredstvom. (3) Ako se za obavljanje vještačenja može koristiti vlastito vozilo, stalni sudski vještak ima pravo na korištenje osobnog automobila prema pravilima koja se primjenjuju na službenike u pravosudnim tijelima. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 90 | Vladimir Njegovan | Dnevnik vještačenja , Članak 26. | Članak 26. (1) Stalni sudski vještak dužan je voditi popis vještačenja kao evidenciju o svom radu. (2) Popis vještačenja vodi se u elektroničkom obliku. (3) Popis vještačenja zaključuje se na kraju kalendarske godine te u elektroničkom obliku potpisan kvalificiranim elektroničkim potpisom stalnog sudskog vještaka dostavlja Ministarstvu do 31. siječnja iduće godine. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 91 | Vladimir Njegovan | Pravo na nagradu, Članak 17. | Članak 17. (1) Za obavljeno vještačenje stalni sudski vještak ima pravo na nagradu. (2) Nagrada za rad stalnih sudskih vještaka određuje se u bodovima, a vrijednost boda utvrđuje se u iznosu od 0,8 eura uvećano za porez na dodanu vrijednost. (3 Nagrada za rad stalnih sudskih vještaka utvrđuje se za: ◊ izradu pisanog nalaza i mišljenja, ovisno o složenosti vještačenja od najmanje 150 bodova ◊ posebne radnje (očevid, pregled, pretraga, mjerenje, rekonstrukcija, izuzimanje, ispitivanje, uzorkovanje, procjena, analiza, utvrđivanje, osiguranje dokaza, izrada nacrta, troškovnika i procjena, i dr.) 40 bodova po satu ◊ pristup na raspravu 100 bodova ◊ sudjelovanje na raspravi koja traje dulje od dva sata 40 bodova po svakom započetom satu. (5) Stalni sudski vještak je uz račun dužan dostaviti i obrazloženje svake stavke. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 92 | Vladimir Njegovan | Odlučivanje o zahtjevu za imenovanje, Članak 12. | (2) Nakon pribavljanja mišljenja iz stavka 1. ovoga članka kandidat se poziva na dostavu dokaza o sklopljenom ugovoru o osiguranju iz članka 6. ovoga Pravilnika, dostavu dokaza o uplati troškova izrade službene iskaznice i dvije fotografije iz članka 28. ovoga Pravilnika. Uvjerenja da se protiv njega ne vodi kazneni postupak za kazneno djelo za koje se postupak vodi po službenoj dužnosti pribavlja nadležni županijski sud prema mjestu prebivališta kandidata. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 93 | Vladimir Njegovan | Stručna obuka, Članak 7. | (2) Stručna obuka kandidata za stalne sudske vještake obavlja se prema programu koji za pojedina područja vještačenja donose strukovne udruge stalnih sudskih vještaka, koje u članstvu imaju najmanje 300 (tri stotine) stalnih sudskih vještaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 94 | VJEKO DIZDAR | Dnevnik vještačenja , Članak 26. | Brisati cijeli članak 26. jer je se njime ništa ne postiže, a dodatno je opterećenje kako vještacima tako i ministarstvu. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 95 | VJEKO DIZDAR | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi, VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | Predlažem da se u Prijelaznim i završnim odredbama izričito naznači da sudski vještaci koji su imenovani po dosadašnjim propisima podnose zahtjeve za imenovanje isključivo za ona područja za koja su bili prethodno imenovani, a ne za područja koja će biti definirana člankom 3. ovog Nacrta, te da je potrebna dokumentacija uz zahtjev za imenovanje sljedeća: - Rješenje o imenovanju izdano od nadležnog Županijskog ili Trgovačkog suda prema Pravilniku o stalnim sudskim vještacima („Narodne novine“, br. 38/14., 123/15., 29/16. i 61/19.) za područje za koje se imenovanje traži, potvrda da se protiv osobe ne vodi kazneni postupak, skopljena polica osiguranja od odgovornosti i uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti ako osoba nije u radnom odnosu (ostalo je nepotrebno iz razloga što su odgovarajuća potrebna stručna sprema, potrebno radno iskustvo u struci i potrebna licenca ili stručni ispit bili i prema dosadašnjim propisima isti i već utvrđeni upravo za ono područje za koje je vještak imenovan i za koje se imenuje prema novim propisima, a u nastavku će biti obrazloženo i zašto jedino i može biti imenovan baš za to isto područje) Naime, prema Izmjenama i dopunama Zakona o sudovima („Narodne novine“ br. 21/22) čl. 35., stavak (5) propisano je sljedeće: (5) Stalni sudski vještaci i stalni sudski tumači koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona budu imenovani sukladno odredbama Zakona o sudovima (»Narodne novine«, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16. i 67/18.) zahtjev za imenovanje nakon isteka vremena na koje su prethodno imenovani podnose ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa najkasnije 30 dana prije isteka vremena prethodnog imenovanja. U postupku imenovanja ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa ispituje postojanje uvjeta propisanih ovim Zakonom, a osobe u odnosu na koje se utvrdi ispunjenost propisanih uvjeta nisu dužne polagati provjeru znanja iz poznavanja ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja, obaviti stručnu obuku niti položiti prisegu. Iz navedenog stavka razvidno je da se vještacima imenovanim po dosadašnjim propisima priznaju stečena prava u smislu stručnih kompetencija za određeno područje vještačenja koje su kao vještaci stekli i za koje su do sada bili imenovani, jer da to nije tako morali bi obaviti stručnu obuku. Isto tako priznaju im se i kompetencije koje su kao vještaci stekli s obzirom da ne moraju položiti provjeru znanja iz poznavanja ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja i položiti prisegu, bez obzira jesu li istu ranije polagali ili nisu. Istim stavkom se podrazumjeva i usklađenost područja vještačenja i stečenih prava u smislu stručnih kompetencija i osposobljenosti za to područje. Jasno je i to da nije moguće utvrditi jesu li te stečene stručne kompetencije koje su priznate usklađene sa onim područjima koja tek trebaju biti definirana člankom 3. ovog Nacrta i to zato što će područja vještačenja tek biti definirana odlukom ministra, kao i programi stručne obuke koje strukovne udruge trebaju dostaviti u roku od šest mjeseci, koji će tek tada biti eventualno odobreni od strane ministarstva. Iz ovoga proizlazi da vještaci imenovani po dosadašnjim propisima mogu biti imenovani prema novim propisima isključivo za ona područja za koja su bili imenovani do sada, kako je Zakonom o sudovima („Narodne novine“ br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22) čl. 35., stavak (5) i predviđeno. Imenovanje sukladno čl. 3. ovog Nacrta trebalo bi se odnositi jedino na vještake koje se imenuje prvi put. Dakle, vještaci imenovani po dosadašnjim propisima, ukoliko žele nastaviti biti vještaci, moraju podnijeti zahtjev za imenovanje iz razloga jer to propisuje Zakon o sudovima („Narodne novine“ br. 21/22) čl. 35., stavak (5), ali ne prema uvjetima iz Članka 3. ovoga Nacrta, već prema uvjetima iz Članka 126. Zakona o sudovima („Narodne novine“ br. 21/22). | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 96 | VJEKO DIZDAR | Pravo na nagradu, Članak 17. | (2) Nagrada za rad stalnih sudskih vještaka određuje se u bodovima, a vrijednost boda utvrđuje se u iznosu od 0,75 eura uvećano za porez na dodanu vrijednost. Vrijednost boda od 0,33 eura ovim Prijedlogom utvrđena je prenisko. Iz navedenog proizlazi da sat rada vještaka iznosi 11,55 eura, što je ispod svake razine. Za pretpostaviti je da se novi propis donosi radi poboljšanja kvalitete rada vještaka, pa time i pravosuđa, ali ovakvim mjerama postići će se upravo suprotno, jer će sve manje vještaka htjeti raditi za sudove po ovako niskim cijenama. Posljedično će doći do smanjenja broja imenovanih vještaka i neće imati tko vještačiti u predmetima. (3) briše se Rad sudskih vještaka vrijedi jednako bez obzira iz kojih sredstava se isplaćuje i oni trebaju za svoj rad biti plaćeni u cijelosti. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 97 | VITOMIR SEVER | Pravo na nagradu, Članak 17. | Smatram da u članu 17 bod ne može biti manji od 2,00 eura uvećano za porez na dodanu vrijednost. Članak 17. stavak 3. kojom je uređeno umanjenje naknade za rad vještaka koja se isplaćuje iz sredstava pravosudnog tijela za 35%: je neustavna odredba, jer se visina naknade za rad vještaka određuje u zavisnosti od obima i složenosti vještačenja, a ne u zavisnosti od naručitelja. Nadalje, umanjivati naknadu u zavisnosti od naručitelja koji raspolaže budžetom od 25 milijardi eura je apsurdno. U odnosu na odredbu iz članka 17. stavak 4.1. kojim je utvrđen raspon bodova za izradu pisanog nalaza i mišljenja, smatram da bi on trebao biti onoliko bodova (ovisno o konačno utvrđenoj vrijednosti boda) da omogućuje naknadu vještaku za izradu nalaza i mišljenja minimalno u iznosu 220,00 eura bez gornjeg limita, ili gornji limit postaviti visoko npr. na maksimalno 300.000,00 eura Pristup na raspravu bi trebalo utvrditi u bodovima koji odgovaraju vrijednosti od 75,00 eura. Sudjelovanje na raspravi koja traje dulje od dva sata trebalo bi utvrditi u bodovima koji odgovaraju vrijednosti od 40,00 eura po svakom započetom satu. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 98 | VIŠNJA PERAJICA | Dnevnik vještačenja , Članak 26. | Članak 26. treba brisati u cijelosti | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 99 | VIŠNJA PERAJICA | III. PRAVA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Utvrđivanje visine nagrade za rad i naknade troškova stalnih sudskih vještaka | Utvrđivanje nagrade za rad i naknade troškova stalnih sudskih vještaka utvrđuje pravosudno tijelo na čiji je zahtjev vještačenje obavljeno sukladno odredbama ovog pravilnika:" Ovaj članak je u suprotnosti čl. 17. st. 1. Naime, ako za obavljeno vještačenje stalni sudski vještak ima pravo na nagradu naknadu sukladno čl. 17. st.2. kako onda može visinu nagrade naknade za rad utvrditi nadležno pravosudno tijelo i po kojim kriterijima može pravosudno tijelo odrediti koliko je radnih sati potrebno za neko specijalističko vještačenje, ako upravo to pravosudno tijelo ne raspolaže stručnim znanjima iz pojedinog područja pa mora angažirati nekog vještaka. "Pravosudna tijela svakih šest mjeseci, najkasnije do 15. dana idućeg mjeseca Ministarstvu dostavljaju podatke o nagradama za rad i naknadi troškova isplaćenim stalnim sudskim vještacima iz sredstava pravosudnih tijela u pojedinim predmetima Nisu napravljene analize koliko osoba u Ministarstvu će biti potrebno dodatno zaposliti na praćenju tih podataka i što će biti s pravosudnim tijelima koja te podatke neće pravodobno dostavljati Ministarstvu. Nisu napravljene analize da li postoje kvalitetne tehničke i informatičke pretpostavke kako u Ministarstvu pravosuđa tako i kod pravosudnih tijela. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 100 | VIŠNJA PERAJICA | Dnevnica , Članak 21. | Dnevnica je propisana posebnim propisom Pravilnikom o izmjenama i dopuni Pravilnika o porezu na dohodak (NN 112/2022). | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 101 | VIŠNJA PERAJICA | Troškovi prijevoza, Članak 20. | Stavak 1 Napomena: Bitno je za pristup na raspravu i navedene ostale radnje vezane za vještačenje. Stavak 2 u suprotnom tko će i kada procjenjivati što je najekonomičnije prijevozno sredstvo obzirom na faktore hitnosti, rok dolaska na mjesta vezana za vještačenje i trajanje putovanja, pa time i na dodatno potrebna noćenja, dali svaki put prije izlaska na teren i u kojoj formi treba bit odobren način puta. Notorna je činjenica da korištenje sredstava javnog prijevoza, osim što je nedvojbeno vremenski dulje od korištenja osobnog automobila, u pravilu podrazumijeva i dodatne troškove (smještaj, dnevnice), jer se, primjerice, na raspravu u Zagrebu koja počinje u 9,00 ujutro, a na koju vještak treba pristupiti iz Splita, treba poći večer prije, noćiti u Zagrebu itd., čime se značajno dižu troškovi pristupa vještaka na raspravu, pa se očito korištenje sredstava javnog prijevoza ne ukazuje kao najekonomičnije prijevozno sredstvo. Ili željeznička karta na relaciji Zagreb - Rijeka košta cca 58,00 kn, a putovanje prema voznom redu traje duže od 4,5 h. Također smo mišljenja da će vjerojatno biti i pristranog tumačenja takve odredbe u praksi na način da će se gotovo uvijek pronalaziti opravdanje da je vještak mogao koristiti javni prijevoz. S jedne strane očekuje se eksperta u svojoj struci, a s druge strane onemogućava se optimiziranje vremena i troškova putovanja. Stavak 3 Svakom bi trebalo biti jasno da se uz dosadašnje cijene goriva sa priznatih 3,00 kune po prijeđenom kilometru ostvaruje samo trošak korištenjem osobnog automobila, ali se zbog praktičnosti takav trošak podnosi. Nema tu zarade, već se samo amortizira automobil, što se npr. u Njemačkoj plaća, pa će se to morati regulirati u predstojećem Zakonu o stalnim sudskim vještacima. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 102 | VIŠNJA PERAJICA | Naknada troškova, Članak 19. | U prijedlogu Pravilnika o st.sudskim vještacima nije predviđena naknada za materijalne troškove na koje vještaci imaju pravo u skladu s čl.249 i čl.256 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 na snazi od 19.07.2022. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 103 | VIŠNJA PERAJICA | Uvećanje i umanjenje nagrade, Članak 18. | Pojašnjava se povećanje naknade rada, ali i opravdanost razloga kašnjenja izrade nalaza. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 104 | VIŠNJA PERAJICA | III. PRAVA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Pravo na nagradu | Stavak 1 Vještaci pružaju intelektualne usluge sudovima i za to ispostavljaju račune za naknadu svog rada. Mora se jasno precizirati rok plaćanja računa, uz izdavanje rješenja o prihvatu-odobrenju računa od nadležnog suca. Ne može spis otići na drugostupanjski sud ili na reviziju a da vještvo nije plaćeno!!! Stavak 2 Predlažemo optimalni iznos vrednovanja rada sudskih vještaka usklađen prema vrijednosti rada utvrđenim u strukovnim komorama, što je ekvivalent vrijednosti 0,15% prosječne mjesečne isplaćene bruto plaće po zaposlenom u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz u prethodnoj godini, koja se objavljuje u Narodnim novinama (NN 125/2022 za 2022.godinu iznosi 10.301 kunu), uvećano za porez na dodanu vrijednost. Stavak 3 Pravosudna tijela isplaćuju naknadu vještačenja u manjem dijelu (kaznenim postupcima) dok se najveći dio vještačenja provodi u parničnim postupcima koje plaćaju stranke. U kaznenim postupcima posebno u postupcima gdje su angažirani vještaci po nalogu USKOK-a radi se uglavnom o predmetima gospodarskog kriminala u sofisticiranim postupcima prijevare za koja su potrebna vrlo stručna vještačenja iz područja računovodstva, financija , forenzičnog računovodstva, bankarstva i sl. Radi se o vrlo kompliciranim predmetima koji u nekim slučajevima sadrže od 30.000 – 140.000 stranica dokumenta i više pa je upitno zašto na takvim predmetima bi vještaci s najviše znanja i iskustva mogli manje naplatiti svoje usluge od vještaka koji vještače u tipskim predmetima (npr. radni sporovi, obračun preplate u kreditima u CHF i sl.) S druge strane okrivljene strane angažiraju vrhunske vještake kako bi oborile takva vještačenja pa se nameće logičan zaključak da li država želi stručno i kvalitetno vještačenje ili loše i najjeftinije. Umanjenje od 20 % je bilo planirano 2011.g. da traje najviše godinu do dvije u vrijeme kada je bio uveden i krizni porez, no ostalo je tako do sada što je nevjerojatan teret na već obespravljenim vještacima kojima se nezakonski nije mijenjala vrijednost rada kao svim drugim strukama u RH, i kao i umirovljenicima! Ova odredba ograničava rad vještačenja u velikim predmetima (npr. USKOK) kada jedan vještak zbog kompliciranosti i opsega nije u mogućnosti izraditi vještačenje već to vještačenje mogu izraditi nekoliko vještaka u okviru jednog trgovačkog društva ili više različitih vještaka, ali tada dolazi do preklapanja dokumentacije i preklapanja zaključka vještačenja. Stavak 4 Ograničavanje bodova za izradu vještačenja nije dobro jer u vrlo opsežnim i kompliciranim vještačenjima i u takvim predmetima nije moguće administrativno utvrditi koliki je obuhvat posla (npr. vještačenje u aferi Agrokor koje je povjereno stranoj revizorskoj kući, nejasno je po kojim kriterijima je odobrena naknada stranoj revizorskoj kući koja nije registrirana za posao vještačenja). Isto tako uopće se ne spominje proučavanje sudskog spisa (u toku vještačenja i prije rasprave) i ostale tehničke dokumentacije (vrednovanje po satu), a to je bitna komponenta vještačenja. Ovaj članak ne propisuje odredbu da je vještak ovlašten primiti nagradu za podnesak radi očitovanja na prigovore stranka u sporu. Napominje se da odvjetnicima odvjetničkom tarifom je propisana naknada troškova za podnesak na podnesak kojim se očituje na prigovore vještaka, dok vještaku to nije! U kompliciranim sudskim vještačenjima, stranke u postupku nerijetko angažiraju revizorske kuće, druge vještake ili naprosto daju prigovore na vještačenje kako bi isto pobili radi interesa svoje stranke bez obzira koliko kvalitetno vještačenje bilo. Za očitovanje vještaka na takve prigovore vještak više puta mora uložiti puno radnih sati kako bi se argumentirano očitovao na svaki prigovor bez obzira kakav bio. Pravilnikom nije predviđena nagrada za podnesak kojim se vještak očituje na prigovore stranka u sporu ili u kaznenom postupku dok je za iste podneske odvjetnicima dopušteno zaračunavati troškove podneska prema vrijednosti spora. Na tome odvjetnici najviše skupljaju bodove, a vještaci besplatno odgovaraju. Za odgovaranje na podneske mora se ponovno proučiti kompletna dokumentacija i često puta i sudski spis. Sve to iziskuje dodatne sate na postojeće vještačenje. Nema ograničenja u broju podnesaka. U jednom predmetu možete odgovoriti po 10 puta kada god se prohtjelo stranci ili punomoćniku da nešto predloži i uputi na sud. Proučavanje dokumentacije možda ne bi bilo potrebno da su podnesci ili rasprava odmah nakon izrade nalaza i mišljenja. Međutim, u praksi, zna proći i po godina i godina i pol od izrade nalaza do prvih očitovanja. Tako da se mora opet sve iznova proučiti da bi se učinkovito i ispravno odgovorilo na primjedbe. To se može bolje regulirati na način da se odgovaranje na podneske plati unaprijed u sklopu nalaza i mišljenja kao normalna radnja koja se dodatno vrednuje. Isto tako treba regulirati izradu dopune nalaza i mišljenja. Često puta dopuna nalaza i mišljenja je sasvim novo vještačenje. Neki suci smatraju da se dopuna ne plaća, a neki suci smatraju da se dopuna plaća. Uglavnom neregulirano područje. Isto tako nije jasno da li je izlazak vještak na raspravu plaćen ili nije. Neki suci smatraju da je vještak već plaćen i da je njegova dužnost da bez naknade prisustvuje raspravi dok neki suci smatraju da se vještak ipak treba platiti za raspravu. Dolazimo do situacije da u nekom visoko tarifiranom predmetu odvjetnik može za podnesak od 1 stranice tražiti 350.000,00 kn ili više dok vještaku za očitovanje na prigovore iz podneska stranka u sporu nije predviđena nikakva nagrada bez obzira koliko radnih sati na to očitovanje je izgubio i koje ne može naplatiti. Prema izvoru: https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/istrazili-smo-koliko-su-poskupjeli-obrtnici-da-digli-smo-cijene-ali-u-srpnju-cemo-jos-15151832 sat automehaničara je 225 kn po satu !!!! Stoga je danas neodložno potrebno kvalitetno valorizirati rad sudskih vještaka, da se bar malo nadoknade štete svim vještacima za protekle 24 godine držanja vrijednosti našeg rada zamrznutim !!!! | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 105 | VIŠNJA PERAJICA | Odlučivanje o zahtjevu za imenovanje, Članak 12. | Vještake je do sada imenovala sudbena vlast tj. nadležni sudovi.u postojećoj trodiobi vlasti. Obaviješteni smo od Vrhovnog suda RH o slijedećem: U Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, od 29. studenoga 2021. (dostupno na: http://www.vsrh.hr/EasyWeb.asp?pcpid=564), Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske iskazala je jednoglasno neslaganje s prijedlogom dopune Zakona o sudovima kojom bi vještake imenovao ministar pravosuđa, a samo uz neobvezujuće izjašnjavanje predsjednika sudova, jer „…ta činjenica, ne samo što predstavlja miješanje izvršne vlasti u sudbenu, već i obzirom da je država česti sudionik sudskih postupaka, dovela bi do dojma pristranosti u parničnim i kaznenim , te bi ugrozila pravo stranaka na nepristrani sud koji će odlučiti o njihovim pravima i obvezama“. Stoga će Ustavni sud RH morati prema ovom stavu VSRH donijeti pravorijek o tome smije li se izvršna vlast miješati u sudbenu vlast, imenujući i razrješujući sudske vještake, obzirom na činjenicu da je Ministarstvo pravosuđa RH stranka u mnogim sudskim postupcima. stavak 2 Obzirom da sudovi izdaju uvjerenja, mogu unutar sustava i provjeriti uvjerenje o nekažnjavanju samostalno? A naročito stoga što u članku 13. i navode da Ministarstvo po službenoj dužnosti utvrđuje postojanje i ispunjenost uvjeta ...za imenovanje sudskih vještaka. | Primljeno na znanje | U odnosu na dio komentara o ovlasti za imenovanje ističe se da iznesene primjedbe nisu osnovane, a puna argumentacija dana je u očitovanjima na primjedbe na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima. Prijedlog se ne može prihvatiti s obzirom na odredbe članka 127.b. stavka 1. važećeg Zakona o sudovima. U odnosu na provjeru ispunjenosti pojedinih uvjeta za imenovanje komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 106 | VIŠNJA PERAJICA | Podnošenje zahtjeva, Članak 9. | Uz Članak 9 Opisano u čl. 3, st.9 | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 107 | VIŠNJA PERAJICA | Područja vještačenja, Članak 3. | Stavak 1 u svom očitovanju na nacrt konačnog teksta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, od 29. studenoga 2021. (dostupno na: http://www.vsrh.hr/EasyWeb.asp?pcpid=564), Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske iskazala jednoglasno neslaganje s prijedlogom dopune Zakona o sudovima kojom bi vještake imenovao ministar pravosuđa, a samo uz neobvezujuće izjašnjavanje predsjednika sudova, jer „…ta činjenica, ne samo što predstavlja miješanje izvršne vlasti u sudbenu, već i obzirom da je država česti sudionik sudskih postupaka, dovela bi do dojma pristranosti u parničnim i kaznenim postupcima, te bi ugrozila pravo stranaka na nepristrani sud koji će odlučiti o njihovim pravima i obvezama“. O tome smo obaviješteni od VSRH. Prema shvaćanju sudbene vlasti, navedene izmjene zakonskih odredbi kojima se poslovi u svezi sa stalnim sudskim tumačima i vještacima izuzimaju iz sfere sudske vlasti (sudska uprava) i prelaze u sferu izvršne vlasti (ministar nadležan za poslove pravosuđa) nisu suglasne sa sljedećim odredbama Ustava: - članak 3. (načelo vladavine prava), - članak 4. stavak 1. (načelo diobe vlasti), - članak 5. stavak1. (načelo ustavnosti i zakonitosti), - članak 18. (pravo na žalbu), - članak 29. (pravo na pravično suđenje), - članak 115. stavak 2. (načelo samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti). Potrebno je dokazati da sporne odredbe ZS-a nisu suglasne ni s člancima 6. i 13. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. stavak 2 (2) Odlukom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se i : - studiji odgovarajući za svako područje vještačenja sukladno članku 126. stavku 1. podstavku 2. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (Pročišćeni tekst – „Narodne novine“ broj 118/09, 82/12, 32/13 i 34/16 - neslužbeni) I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim pravilnikom utvrđuju se: 1. znanstvena područja, te znanstvena polja i znanstvene grane unutar znanstvenih područja s pripadajućim klasifikacijskim oznakama 2. umjetničko područje, te polja i grane unutar umjetničkog područja za sve vrste umjetnosti s pripadajućim klasifikacijskim oznakama 3. interdisciplinarna područja znanosti i umjetnosti, te pripadajuća polja II. ZNANSTVENA I UMJETNIČKA PODRUČJA, POLJA I GRANE Znanstvena i umjetnička područja Članak 2. Znanstvena i umjetnička područja su: 1. PRIRODNE ZNANOSTI 2. TEHNIČKE ZNANOSTI 3. BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO 4. BIOTEHNIČKE ZNANOSTI 5. DRUŠTVENE ZNANOSTI 6. HUMANISTIČKE ZNANOSTI 7. UMJETNIČKO PODRUČJE 8. INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA ZNANOSTI 9. INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA UMJETNOSTI Znanstvena polja Članak 3. Znanstvena polja unutar znanstvenih područja s pripadajućim klasifikacijskim oznakama su: 1. PODRUČJE PRIRODNIH ZNANOSTI Polja: 1.01. Matematika 1.02. Fizika 1.03. Geologija 1.04. Kemija 1.05. Biologija 1.06. Geofizika 1.07. Interdisciplinarne prirodne znanosti 2. PODRUČJE TEHNIČKIH ZNANOSTI Polja: 2.01. Arhitektura i urbanizam 2.02. Brodogradnja 2.03. Elektrotehnika 2.04. Geodezija 2.05. Građevinarstvo 2.06. Grafička tehnologija 2.07. Kemijsko inženjerstvo 2.08. Metalurgija 2.09. Računarstvo 2.10. Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo 2.11. Strojarstvo 2.12. Tehnologija prometa i transport 2.13. Tekstilna tehnologija 2.14. Zrakoplovstvo, raketna i svemirska tehnika 2.15. Temeljne tehničke znanosti 2.16. Interdisciplinarne tehničke znanosti 3. PODRUČJE BIOMEDICINE I ZDRAVSTVA Polja: 3.01. Temeljne medicinske znanosti 3.02. Kliničke medicinske znanosti 3.03. Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita 3.04. Veterinarska medicina 3.05. Dentalna medicina 3.06. Farmacija 4. PODRUČJE BIOTEHNIČKIH ZNANOSTI Polja: 4.01. Poljoprivreda (agronomija) 4.02. Šumarstvo 4.03. Drvna tehnologija 4.04. Biotehnologija 4.05. Prehrambena tehnologija 4.06. Nutricionizam 4.07. Interdisciplinarne biotehničke znanosti 5. PODRUČJE DRUŠTVENIH ZNANOSTI Polja: 5.01. Ekonomija 5.02. Pravo 5.03. Politologija 5.04. Informacijske i komunikacijske znanosti 5.05. Sociologija 5.06. Psihologija 5.07. Pedagogija 5.08. Edukacijsko-rehabilitacijske znanosti 5.09. Logopedija 5.10. Kineziologija 5.11. Demografija 5.12. Socijalne djelatnosti 5.13. Sigurnosne i obrambene znanosti 5.14. Interdisciplinarne društvene znanosti 6. PODRUČJE HUMANISTIČKIH ZNANOSTI Polja: 6.01. Filozofija 6.02. Teologija 6.03. Filologija 6.04. Povijest 6.05. Povijest umjetnosti 6.06. Znanost o umjetnosti 6.07. Arheologija 6.08. Etnologija i antropologija 6.09. Religijske znanosti (interdisciplinarno polje) 6.10. Interdisciplinarne humanističke znanosti Stavak 2 Iz Zakona o sudovima treba unijeti kompletne uvjete imenovanja. PRIMJEDBA: kako će se definirati odgovarajući studiji za one studijske programe koji se već godinama ne izvode i nije moguće od fakulteta dobiti kurikulum tih starih studija (ovo posebno imajući u vidu velik broj vještaka koji je studij dovršio prije 30, 40 ili više godina); dakle, to se može sastavljati za nove, buduće vještake i aktualne studijske programe, a ne za postojeće vještake Rješenje: vještake imenovane u postupcima imenovanja pokrenutima do 31. prosinca 2022., treba automatski imenovati po novim propisima, i staviti ih na listu sudskih vještaka odgovarajuće struke (na kojoj su i do sada godinama bili), bez provođenja novog postupka imenovanja za takve vještake (legitimna očekivanja!) | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 108 | VIŠNJA PERAJICA | Predmet Pravilnika, Članak 1. | Potrebno je dati definiciju posla koji obavlja svaki sudski vještak. stavak 2 (2) Odredbe ovoga Pravilnika o pravima i dužnostima stalnih sudskih vještaka na odgovarajući se način primjenjuju i na vještake te zavode, ustanove, državna tijela i druge pravne osobe koje su imenovane za vještačenje u pojedinim predmetima na temelju posebnih propisa. Obrazloženje: Nejasno je ukidanje pravnih osoba u kojima su zaposleni vještaci na temelju čijeg se imenovanja i tvrtka mogla registrirati za vještačenje, kao što to mogu odvjetnici u Zajedničkim odvjetničkim društvima i uredima, kako to mogu arhitekti, građevinari i druge tehničke struke u svojim registriranim pravnim osobama ? U odnosu na ispostavljanje računa u ime pravne osobe, taj model nije sadržan u prijedlogu ovog Pravilnika, i smatramo da postupanje treba biti nepromijenjeno, odnosno račun se treba ispostavljati iz trgovačkog ili sličnog društva, a uzevši u obzir da je društvo i imenovano za vještaka u pojedinom postupku pri čemu vještačenje uvijek (kao i do sada) potpisuje osoba koja je zaposlenika i koja je ujedno i vještak (kao fizička osoba). Napominjemo da je uvidom u javno-dostupne podatke objavljene na stranicama sudačke mreža razvidno da u RH ima 412 pravnih osoba koje imaju odobrenje za vještačenje. Pod pretpostavkom da su svakoj pravnoj osobi radi samo 5 osoba dolazi se do broja osoba koje su zaposlenici u društvima je min 2.000 odnosno 2.000 obitelji ostvaruje prihod od poslova koji su vezani uz vještačenje. Napominjemo da je jasno da je u tim pravnim osobama zaposleno najmanje 412 vještaka, ali se ne isključuje mogućnost da veći dio preostalih osoba (cca 1.500) nisu vještaci već suradnici vještaku u radu (npr.priprema podataka, podloga, poslovi prijepisa, kopiranja, komunikacije i slično). Predloženim pravilnikom suštinski te osobe ostaju bez zaposlenja, a posla ima i svi uistinu i rade. Razvidno je iz svega da nitko nije vodio računa o tome da ljudi ostaju bez posla i na ulici u slučaju da sve to ostaje na snazi i da se ni dugoročno ne može obavljati poslovanje kroz pravnu osobu. Ukoliko sve osobe koje rade kod vještaka ostaju bez posla da li je netko utvrdio o kojem trošku koji je uistinu na teret javnih sredstava (HZZ + svi imaju obveze vezano za doprinose zdravstvenog osiguranja, i da im ih nitko ne uplaćuje). Jednostavnom računicom se dođe do toga da ukidanjem radnih mjesta osoba koje rade kod pravnih osoba vještaka nastaje minimalni trošak u visini 14 mil kn, a koji se odnosi na naknade za nezaposlene i slično. Uz navedeni trošak proračuna važno je uzeti u obzir da gubitkom radnih mjesta dolazi do smanjenje uplata u korist proračuna po osnovi izgubljenih poreza i doprinosa koje poslodavci /pravne osobe vještaci uplaćuju u korist proračuna, a koji iznos nije moguće procijeniti. Riječ je o višestruko većem iznosu od samog troška koji za proračun nastaje. Po našoj procjeni gubitak javnih prihoda bi bio cca 24 mil. kn godišnje samo po osnovu manje uplaćenih doprinosa i poreza na dohodak. Slijedom navedenog, uzevši u obzir manje uplaćene poreze i doprinose te troškove koji nastaju kroz naknade za nezaposlene (kao i omogućavanje zdravstvene usluge nezaposlenim osobama) iznos je minimalno 38 milijuna kuna gubitka za državu. Dosadašnja procedura glede funkcioniranja pravnih osoba za vještačenje bila je vrlo jednostavna i učinkovita. Sudac bi izdao Rješenje kojim imenuje tvrtku xxxx d.o.o. po vještaku xxxxx xxxxxx za obavljanje vještačenja u predmetu .................. Nakon obavljenog posla ispostavio bi se R1 račun (sa PDV-om) kao tvrtka i nadležni sud bi izdao Rješenje da se plati račun tvrtki sa žiro računa suda. Taj sistem je bio godinama dobar i suci su se na to navikli i svako mijenjanje po tom pitanju neće ništa poboljšati, a donijeti će dodatnu zbrku u već preopterećene sudove, pa kako o tom pitanju nije bilo problema mišljenja smo da se navedeno ne treba mijenjati samo je potrebno uskladiti vrijednost boda. Ukidanjem odredbe Pravilnika kojom je regulirani pravo na imenovanje pravne osobe vještakom pod uvjetom da je u istoj zaposlen imenovani vještak kao fizičko lice, vještaci gube pravo naplate svog rada putem trgovačkog društva kojeg su zaposlenici i gube pravo na zdravstveno osiguranje i druga prava iz radnog odnosa. Za napomenuti je da se ovo poglavito odnosi na radno aktivne vještake(ne i na umirovljenike) koji rade na velikom broju predmeta i angažirani su u složenijim vještačenjima. Stoga je neophodno uvesti odredbu u ovaj novi Pravilnik kojom će vještaci moći naplatiti svoj rad putem trgovačkog društva kojeg su zaposlenici. Podredno, postoje prijedlozi, obzirom da je moguće obavljati djelatnost kao ustanova, da se obvezujuće donese poseban akt kojim bi se omogućilo vještacima osnivanje ustanove pod određenim uvjetima kako bi se usluga mogla pružati kroz ustanovu u kojoj su zaposleni pored vještaka i druge osobe koje također sudjeluju u pripremi vještačenja i čiji sati rada trebaju biti plaćeni iz vještačenja. Stoga treba vratiti slijedeću odredbu u Članak 1, stavak 2 ovog prijedloga Pravilnika Pravne osobe ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja: – ako su u svojoj djelatnosti registrirane i za obavljanje vještačenja za određeno područje – ako su njihovi zaposlenici imenovani stalnim sudskim vještacima za područje za koje se traži odobrenje – ako imaju zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Na način propisan stavkom 1. ovog članka utvrđuje se ispunjava li zavod, ustanova ili državno tijelo uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Pravne osobe, zavodi, ustanove i državna tijela dužni su obavijestiti predsjednika odgovarajućeg županijskog ili trgovačkog suda o prestanku radnog odnosa sa svojim zaposlenikom koji je imenovan stalnim sudskim vještakom. Iako smo u e-savjetovanju jasno naglašavali da će ukidanjem pravni osoba biti povrijeđena mnog stečena prava kao i Ustav opet moramo ponoviti i tražiti izmjenu ovog prijedloga Pravilnika o stalnim sudskim vještacima iz slijedećih razloga: PRAVO NA JEDNAKOST PRED ZAKONOM (članak 14. stavak 2. Ustava) Odredbama prema kojima pravne osobe više ne mogu dobiti odobrenje za obavljanje djelatnosti sudskih vještačenja grubo je prekršeno ustavno načelo jednakosti svih pred zakonom. Kako to Ustavni sud u većem broju svojih odluka usuglašeno iznosi, za utvrđivanje predstavlja li navedeno miješanje u jednak položaj svih poduzetnika na tržištu s Ustavom usklađeno postupanje, potrebno je odgovoriti na dva pitanja: a) ima li miješanje u jednak položaj svih poduzetnika na tržištu onemogućavanjem pravnih osoba da obavljaju poslove sudskih vještačenja legitimni cilj u općem ili javnom interesu? b) ako da, je li postignuta pravedna ravnoteža između općeg ili javnog interesa zajednice i zaštite prava na jednak položaj određenih gospodarskih subjekata (konkretno: pravne osobe) u odnosu na druge subjekte koji kao stalni sudski vještaci posluju u Republici Hrvatskoj (konkretno fizičke osobe)? Očito je kako je već odgovor na prvo pitanje negativan, jer nema nikakvog legitimnog cilja koji bi bio u općem ili javnom interesu, a zbog kojega bi pravnim osobama bilo onemogućeno obavljati poslove sudskih vještačenja, niti je to zakonodavac na bilo koji način obrazložio. Ako nema legitimnog cilja u općem ili javnom interesu, onda nema niti govora o poštivanju ustavnog prava na jednakost pred zakonom, u kojem smislu je osporavana promjena pravnog okvira prema kojem pravne osobe više ne bi mogle obavljati djelatnost sudskih vještačenja očito protuustavna. PRAVO VLASNIŠTVA (članak 48. stavak 1., članak 49. stavak 1. i članak 50. Ustava i članak 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju) Osporavanom izmjenom pravnog okvira imenovanja stalnih sudskih vještaka zadire se u ustavno pravo vlasništva, kojega svaka (fizička ili) pravna osoba ima pravo mirno uživati. Lišavanje nekoga njegova vlasništva može biti samo ako je to u javnom interesu, i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnog prava. "Tri ustavna pravila o jamstvu prava vlasništva 8. Članak 48. stavak 1. Ustava, koji jamči pravo vlasništva, mora se sagledavati zajedno s člankom 50. Ustava koji uređuje ustavnopravne mogućnosti njegova oduzimanja odnosno ograničavanja radi zaštite pojedinih ustavnih vrijednosti odnosno zaštićenih ustavnih dobara. Tako je zakonom moguće u interesu Republike Hrvatske ograničiti ili oduzeti vlasništvo, uz naknadu tržišne vrijednosti (članak 50. stavak 1. Ustava). Osim toga, poduzetnička se sloboda i vlasnička prava mogu iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi (članak 50. stavak 2. Ustava). Sukladno navedenom, Ustav sadrži tri zasebna pravila vezana uz ustavno uređenje vlasništva: prvo pravilo, sadržano u članku 48. stavku 1. Ustava, opće je naravi i propisuje jamstvo prava vlasništva; drugo pravilo, sadržano u članku 50. stavku 1. Ustava, uređuje oduzimanje odnosno ograničavanje vlasništva koje se neće smatrati ustavnopravno nedopuštenim ako je propisano zakonom, ako je u interesu Republike Hrvatske i ako je za tako oduzeto odnosno ograničeno vlasništvo osigurana i isplaćena naknada u tržišnoj vrijednosti oduzete odnosno ograničene imovine; treće pravilo, sadržano u članku 50. stavku 2. Ustava, priznaje zakonodavcu ovlast da zakonom ograničava vlasnička prava (i poduzetničke slobode) radi zaštite pojedinih ustavnih vrednota ili zaštićenih ustavnih dobara koja ustavotvorac smatra toliko važnim da ih podvodi pod državne odnosno pod opće interese zajednice (zaštita interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi), bez obveze isplate bilo kakve naknade. Ta tri pravila, međutim, nisu samostojna i nepovezana. Drugo i treće pravilo, koji se tiču određenih stupnjeva miješanja u pravo vlasništva, uvijek se moraju tumačiti u svjetlu općeg jamstva iz članka 48. stavka 1. Ustava: prije razmatranja je li prvo pravilo poštovano uvijek se mora odrediti jesu li druga dva primjenjiva na konkretan slučaj koji je predmet ustavnosudskog ispitivanja. Ustavni sud također napominje da svako miješanje u pravo vlasništva, zasnovano na odredbama članka 50. Ustava, mora osigurati pravičnu ravnotežu između zahtjeva za poštovanjem i zaštitom ustavnog prava vlasništva privatnih osoba i zahtjeva koje postavljaju državni odnosno javni ili opći interesi zajednice (koji mogu uključivati i zaštitu suprotstavljenih prava ili interesa trećih privatnih osoba). Zahtjev za postizanjem te ravnoteže izražen je u strukturi članaka 48. stavka 1. i 50. Ustava, promatra li ih se kao jednu cjelinu, pri čemu ustavotvorac izrijekom postavlja još i dopunski zahtjev: svako ograničenje vlasništva odnosno vlasničkih prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju (članak 16. stavak 2. Ustava). Stoga u svakom pojedinom slučaju mora postojati razuman odnos razmjernosti između sredstava koja se koriste pri oduzimanju ili ograničavanju vlasništva i ciljeva koji se time nastoje postići. Sažeto, miješanje u vlasništvo mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju." Očito je kako zakonodavac na prijedlog Ministarstva pravosuđa prilikom izmjene pravnog okvira prema kojem pravne osobe više ne bi mogle dobiti odobrenje za obavljanje poslova sudskog vještačenja nije uzeo u obzir navedena pravila povezana s ustavnim određenjem vlasništva, jer ni na koji način nije obrazloženo koji bi bio interes Republike Hrvatske ograničiti navedeno vlasništvo (i poduzetničku slobodu) pravnim osobama, niti je u izmijenjenom pravnom okviru išta rečeno u pogledu osiguravanja i isplate naknade u tržišnoj vrijednosti oduzete odnosno ograničene imovine za tako oduzeto odnosno ograničeno vlasništvo. Osim toga, smatramo kako nema mjesta primjeni trećeg pravila (ovlast države ograničavati vlasnička prava i poduzetničke slobode), jer se očito ne radi o zaštiti pojedinih ustavnih vrednota ili zaštićenih ustavnih dobara koja ustavotvorac smatra toliko važnim da ih podvodi pod državne odnosno pod opće interese zajednice (zaštita interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi), bez obveze isplate bilo kakve naknade. Ovo tim više što se radi o pravnom okviru koji se nije mijenjao godinama, i koji je u pogledu ovlasti pravnih osoba da obavljaju poslove sudskih vještačenja praktički nepromijenjen gotovo 25 godina, što još više opravdava legitimna očekivanja pravnih osoba da im vlasništvo (i poduzetnička sloboda) neće u budućnosti biti ograničeno. Konačno, osporavanom promjenom pravnog okvira imenovanja stalnih sudskih vještaka zadire se i u poduzetničku slobodu, s obzirom da se bez valjanog razloga i bez ikakvih obrazloženja, onemogućuje obavljanje legitimne djelatnosti putem pravne osobe, već istu mora obavljati fizička osoba. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 109 | VIŠNJA PERAJICA | Pravo na nagradu, Članak 17. | A) čl.17 bod ne može biti manji od 1,00 € odnosno 1 sat vještaka bi trebao biti 35 € bruto + PDV, što je 300 % manje od odvjetničkog sata, ali primjereno bi bilo najmanje 75 % propisane satnice prema odvjetničkoj tarifi (dakle, na razini od 75 €). B) članak 17. stavak 3. kojom je uređeno umanjenje naknade za rad vještaka koja se isplaćuje iz sredstava pravosudnog tijela za 35%: je totalno neustavna odredba! Visina naknade za rad vještaka određuje se u zavisnosti od obima i složenosti vještačenja, a ne u zavisnosti od naručitelja kao što je to uređeno odredbom iz članka 17. stavak 3. Naknade za rad vještaka koja se plaćaju iz sredstava pravosudnih tijela većinom se odnose na vještačenja provedena u kaznenim postupcima i koja u konačnici idu na teret osuđenika, jedino u slučaju oslobađajuće presude idu na teret državnog proračuna (regulirano odredbom iz članka 145. Zakona o kaznenom postupku) i što nema veze sa radom vještaka posljedično čemu ne može ni biti u korelaciji sa naknadom za rad vještaka. C) u odnosu na odredbu iz članka 17. stavak 4.1. kojim je utvrđen raspon od 150 do 4000 bodova za izradu pisanog nalaza i mišljenja, ovisno o složenosti vještačenja iz prednjeg proizlazi da je nagrada za pisani nalaz i mišljenje limitirana na minimalnih 49,50 EUR ( 150 bodova x 0,33 € ) do maksimalnih 1.320,00 EUR ( 4.000 bodova x 0,33 €); radi se o odredbi koja unaprijed, bez da uzima u obzir opseg posla, ograničava vrijednost rada (i to na vrlo niskoj razini), jer kako se primjenom takve odredbe može vrednovati vještačenje dokumentacije koja primjerice sadrži preko 50.000 stranica, a kao rezultat vještačenja je nalaz i mišljenje na preko 1.000 stranica ??? | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 110 | VINKO ZANKI | Pravo na nagradu, Članak 17. | Smatram da bod ne može biti manji od 1,00 € odnosno 1 sat vještaka bi trebao biti minimalno 35 € ,optimalno 50.-€ + PDV, uzimajući u obzir odgovornost kod vještačenja te potrebnu stručnost koju treba cijeniti isto kao i kod drugih struka, primjerice pravnika odnosno odvjetnika. članak 17. stavak 3 , umanjuje bod za rad sudskih vještaka za pravosudna tijela , je nepravedna, jer se visina naknade određuje na osnovu visine i obima vještačenja budući da za pravosudna tijela treba jednako kvalitetno i stručno mišljenje kao i za druge naručitelje te bi stoga trebali biti isti uvjeti rada. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 111 | VINKO GRGA | Pravo na nagradu, Članak 17. | U članku 17. prijedloga Pravilnika spominju se posebni troškovi, koji se vrednuju prema satu. U tim posebnim troškovima su „osiguranja dokaza“ i „procjene“. Osiguranja dokaza i procjene su najčešći vještački nalazi (koji se izrađuju kao i svaki drugi vještački nalazi) tako da iste treba vrednovati prema predloženim bodovima. Isti se ne mogu vrednovati prema satu nego kao i svaki drugi vještački nalazi prema broju bodova. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 112 | VINKO GRGA | V. PRAĆENJE RADA I PREDSTAVKE NA RAD STALNOG SUDSKOG VJEŠTAKA, Članak 30. | Stavak 2 Ne može više od pola broja vještaka biti izvan sustava i udruga, ne podlijegati kodeksu. stručnom usavršavanju, mentorstvima itd. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 113 | VINKO GRGA | Potpis i pečat stalnog sudskog vještaka, Članak 27. | Stavak 3 Do sada se potpis i otisak pečata pohranjivao u Županijskim i Trgovačkim sudovima, što smatramo da se treba i nadalje tako postupati. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 114 | VINKO GRGA | Dnevnik vještačenja , Članak 26. | st. 1. "Stalni sudski vještak dužan je voditi Dnevnik vještačenja kao evidenciju o svom radu." Ovaj članak podrazumijeva da je vještačenje jedan dugotrajan i studiozan posao i da za isti treba voditi Dnevnik. Ako se radi o poslu za koje je potrebno voditi Dnevnik tada je nejasno zašto se vještačenje ograničava na jednu osobu, a ne na trgovačka društva koja se bave isključivo vještačenje. Nejasno je da li u Ministarstvu pravosuđa su zaposleni djelatnici koji imaju stručna znanja iz raznih struka koja mogu ocijeniti da li realni podaci iz Dnevnika (npr. liječnici specijalizirani za pojedina područja medicine i sl.) 16 Dakle, podatke iz Dnevnika valjano mogu ocijeniti vještaci iste struke, a ne pravosudno tijelo pa se radi o jednom nepotrebnom administriranju, suprotno GDPR, i ne mogu se podaci iz sudbene vlasti prosljeđivati izvršnoj vlasti: -vještaci u svom radu sve što saznaju, vide i dr. moraju čuvati kao poslovnu tajnu, što se odnosi i na sadržaj spisa, dokumentacije, financijske i druge činjenice i (pogotovo) sadržaj naloga za vještačenje, dakle to se ne smije nikome odavati, a kamoli tamo nekom službeniku u ministarstvu -postoje sudski postupci koji se vode s isključenjem javnosti, pa sve što se na tim postupcima sazna, vidi, čuje i dr. je tajno i iznošenje bilo kakvog podatka je kazneno djelo, -osim toga, sva postupanja u istražnim postupcima, kao i u nekim kaznenim postupcima su tajna, i odavanje bilo kakve informacije o bilo čemu povezanim s takvim postupcima za sobom povlači kazneni progon onoga koji informacije otkriva. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 115 | VINKO GRGA | Odlučivanje o zahtjevu za imenovanje, Članak 12. | Vještake je do sada imenovala sudbena vlast tj. nadležni sudovi.u postojećoj trodiobi vlasti. Obaviješteni smo od Vrhovnog suda RH o slijedećem: U Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, od 29. studenoga 2021. (dostupno na: http://www.vsrh.hr/EasyWeb.asp?pcpid=564), Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske iskazala je jednoglasno neslaganje s prijedlogom dopune Zakona o sudovima kojom bi vještake imenovao ministar pravosuđa, a samo uz neobvezujuće izjašnjavanje predsjednika sudova, jer „…ta činjenica, ne samo što predstavlja miješanje izvršne vlasti u sudbenu, već i obzirom da je država česti sudionik sudskih postupaka, dovela bi do dojma pristranosti u parničnim i kaznenim , te bi ugrozila pravo stranaka na nepristrani sud koji će odlučiti o njihovim pravima i obvezama“. Stoga će Ustavni sud RH morati prema ovom stavu VSRH donijeti pravorijek o tome smije li se izvršna vlast miješati u sudbenu vlast, imenujući i razrješujući sudske vještake, obzirom na činjenicu da je Ministarstvo pravosuđa RH stranka u mnogim sudskim postupcima. stavak 2 Obzirom da sudovi izdaju uvjerenja, mogu unutar sustava i provjeriti uvjerenje o nekažnjavanju samostalno? A naročito stoga što u članku 13. i navode da Ministarstvo po službenoj dužnosti utvrđuje postojanje i ispunjenost uvjeta ...za imenovanje sudskih vještaka. | Nije prihvaćen | Iznesene primjedbe nisu osnovane, a puna argumentacija dana je u očitovanjima na primjedbe na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima. Prijedlog se ne može prihvatiti s obzirom na odredbe članka 127.b. stavka 1. važećeg Zakona o sudovima. |
| 116 | VINKO GRGA | Mišljenje o obavljenoj stručnoj obuci, Članak 8. | Ne moraju sva vještva pri edukaciji kandidata biti sudska. Interesantna su i ona izrađena za državnu upravu u postupcima izvlaštenja, vrlo složena i osjetljiva. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 117 | VINKO GRGA | Pravo na nagradu, Članak 17. | Stavak 1 Vještaci pružaju intelektualne usluge sudovima i za to ispostavljaju račune za naknadu svog rada. Mora se jasno precizirati rok plaćanja računa, uz izdavanje rješenja o prihvatu-odobrenju računa od nadležnog suca. Ne može spis otići na drugostupanjski sud ili na reviziju a da vještvo nije plaćeno!!! Stavak 2 Predlažemo optimalni iznos vrednovanja rada sudskih vještaka usklađen prema vrijednosti rada utvrđenim u strukovnim komorama, što je ekvivalent vrijednosti 0,15% prosječne mjesečne isplaćene bruto plaće po zaposlenom u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz u prethodnoj godini, koja se objavljuje u Narodnim novinama (NN 125/2022 za 2022.godinu iznosi 10.301 kunu), uvećano za porez na dodanu vrijednost. Stavak 3 11 Pravosudna tijela isplaćuju naknadu vještačenja u manjem dijelu (kaznenim postupcima) dok se najveći dio vještačenja provodi u parničnim postupcima koje plaćaju stranke. U kaznenim postupcima posebno u postupcima gdje su angažirani vještaci po nalogu USKOK-a radi se uglavnom o predmetima gospodarskog kriminala u sofisticiranim postupcima prijevare za koja su potrebna vrlo stručna vještačenja iz područja računovodstva, financija , forenzičnog računovodstva, bankarstva i sl. Radi se o vrlo kompliciranim predmetima koji u nekim slučajevima sadrže od 30.000 – 140.000 stranica dokumenta i više pa je upitno zašto na takvim predmetima bi vještaci s najviše znanja i iskustva mogli manje naplatiti svoje usluge od vještaka koji vještače u tipskim predmetima (npr. radni sporovi, obračun preplate u kreditima u CHF i sl.) S druge strane okrivljene strane angažiraju vrhunske vještake kako bi oborile takva vještačenja pa se nameće logičan zaključak da li država želi stručno i kvalitetno vještačenje ili loše i najjeftinije. Umanjenje od 20 % je bilo planirano 2011.g. da traje najviše godinu do dvije u vrijeme kada je bio uveden i krizni porez, no ostalo je tako do sada što je nevjerojatan teret na već obespravljenim vještacima kojima se nezakonski nije mijenjala vrijednost rada kao svim drugim strukama u RH, i kao i umirovljenicima! Ova odredba ograničava rad vještačenja u velikim predmetima (npr. USKOK) kada jedan vještak zbog kompliciranosti i opsega nije u mogućnosti izraditi vještačenje već to vještačenje mogu izraditi nekoliko vještaka u okviru jednog trgovačkog društva ili više različitih vještaka, ali tada dolazi do preklapanja dokumentacije i preklapanja zaključka vještačenja. Stavak 4 Ograničavanje bodova za izradu vještačenja nije dobro jer u vrlo opsežnim i kompliciranim vještačenjima i u takvim predmetima nije moguće administrativno utvrditi koliki je obuhvat posla (npr. vještačenje u aferi Agrokor koje je povjereno stranoj revizorskoj kući, nejasno je po kojim kriterijima je odobrena naknada stranoj revizorskoj kući koja nije registrirana za posao vještačenja). Isto tako uopće se ne spominje proučavanje sudskog spisa (u toku vještačenja i prije rasprave) i ostale tehničke dokumentacije (vrednovanje po satu), a to je bitna komponenta vještačenja. Ovaj članak ne propisuje odredbu da je vještak ovlašten primiti nagradu za podnesak radi očitovanja na prigovore stranka u sporu. Napominje se da odvjetnicima odvjetničkom tarifom je propisana naknada troškova za podnesak na podnesak kojim se očituje na prigovore vještaka, dok vještaku to nije! U kompliciranim sudskim vještačenjima, stranke u postupku nerijetko angažiraju revizorske kuće, druge vještake ili naprosto daju prigovore na vještačenje kako bi isto pobili radi interesa svoje stranke bez obzira koliko kvalitetno vještačenje bilo. 12 Za očitovanje vještaka na takve prigovore vještak više puta mora uložiti puno radnih sati kako bi se argumentirano očitovao na svaki prigovor bez obzira kakav bio. Pravilnikom nije predviđena nagrada za podnesak kojim se vještak očituje na prigovore stranka u sporu ili u kaznenom postupku dok je za iste podneske odvjetnicima dopušteno zaračunavati troškove podneska prema vrijednosti spora. Na tome odvjetnici najviše skupljaju bodove, a vještaci besplatno odgovaraju. Za odgovaranje na podneske mora se ponovno proučiti kompletna dokumentacija i često puta i sudski spis. Sve to iziskuje dodatne sate na postojeće vještačenje. Nema ograničenja u broju podnesaka. U jednom predmetu možete odgovoriti po 10 puta kada god se prohtjelo stranci ili punomoćniku da nešto predloži i uputi na sud. Proučavanje dokumentacije možda ne bi bilo potrebno da su podnesci ili rasprava odmah nakon izrade nalaza i mišljenja. Međutim, u praksi, zna proći i po godina i godina i pol od izrade nalaza do prvih očitovanja. Tako da se mora opet sve iznova proučiti da bi se učinkovito i ispravno odgovorilo na primjedbe. To se može bolje regulirati na način da se odgovaranje na podneske plati unaprijed u sklopu nalaza i mišljenja kao normalna radnja koja se dodatno vrednuje. Isto tako treba regulirati izradu dopune nalaza i mišljenja. Često puta dopuna nalaza i mišljenja je sasvim novo vještačenje. Neki suci smatraju da se dopuna ne plaća, a neki suci smatraju da se dopuna plaća. Uglavnom neregulirano područje. Isto tako nije jasno da li je izlazak vještak na raspravu plaćen ili nije. Neki suci smatraju da je vještak već plaćen i da je njegova dužnost da bez naknade prisustvuje raspravi dok neki suci smatraju da se vještak ipak treba platiti za raspravu. Dolazimo do situacije da u nekom visoko tarifiranom predmetu odvjetnik može za podnesak od 1 stranice tražiti 350.000,00 kn ili više dok vještaku za očitovanje na prigovore iz podneska stranka u sporu nije predviđena nikakva nagrada bez obzira koliko radnih sati na to očitovanje je izgubio i koje ne može naplatiti. Prema izvoru: https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/istrazili-smo-koliko-su-poskupjeli- obrtnici-da-digli-smo-cijene-ali-u-srpnju-cemo-jos-15151832 sat automehaničara je 225 kn po satu !!!! Stoga je danas neodložno potrebno kvalitetno valorizirati rad sudskih vještaka, da se bar malo nadoknade štete svim vještacima za protekle 24 godine držanja vrijednosti našeg rada zamrznutim !!!! | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 118 | VINKO GRGA | Osiguranje od odgovornosti, Članak 6. | Do sada smo imali uvjete osiguranja i za pravne osobe uz obvezno osiguranje i za fizičke osobe pa kako mnogima istječe osiguranje 2023/2024.god.treba ostati ova odredba. Također smo imali uvjete osiguranja i za strane državljane koji dolaze kod nas kao sudski vještaci. | Djelomično prihvaćen | Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 36/24) propisano je da za stalnog sudskog vještaka može biti imenovana fizička osoba koja ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka na najnižu svotu osiguranja od 25.000,00 eura, te da poslove vještačenja mogu obavljati i pravne osobe ako dostave zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja na najnižu svotu osiguranja od 65.000,00 eura. |
| 119 | VIDA FERLIN | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi | Čl.17: bod ne može biti manji od 1,00 € odnosno 1 sat vještaka bi trebao biti minimalno 35 € ,optimalno 50.-€ + PDV ali primjereno bi bilo najmanje 75 % propisane satnice prema odvjetničkoj tarifi (dakle, na razini od 75 € ZA SLOŽENA VJEŠTAČENJA). Naročito ako se uzme u obzir da sudski vještak mora posjedovati specifična znanja, na koja se oslanjanju i odvjetnici i sudovi. Čl. 17. stavak 3. kojom je uređeno umanjenje naknade za rad vještaka koja se isplaćuje iz sredstava pravosudnog tijela za 35% je isključivo u funkciji zaštite državnog proračuna. Visina naknade ovisi o obimu i složenosti vještačenja, a ne o tome tko je naručitelj, kako propisuje čl. 17. stavak 3. Naknade za rad vještaka koja se plaćaju iz sredstava pravosudnih tijela većinom se odnose na vještačenja provedena u kaznenim postupcima i koja u konačnici idu na teret osuđenika, jedino u slučaju oslobađajuće presude idu na teret državnog proračuna (čl. 145. Zakona o kaznenom postupku), a to baš i nema veze s radom vještaka te zato ne može ni biti u korelaciji s visinom naknade za rad vještaka. Čl. 17. stavak 4.1. unaprijed određuje raspon od 150 do 4000 bodova za izradu pisanog nalaza i mišljenja, neovisno o složenosti vještačenja. Time je nagrada za pisani nalaz i mišljenje unaprijed određena na min 49,50 EUR ( 150 bodova x 0,33 € ) do maks 1.320,00 EUR ( 4.000 bodova x 0,33 €). Ne uzimajući u obzir opseg posla, ograničena je vrijednost rada vještaka, a time i kvaliteta rezultata takvog rada u naročito kompliciranim i opsežnim vještačenjima. Ne može se nakon 25 godina rada pravnih osoba sa zaposlenim sudskim vještacima jednostavno ukinuti ta praksa koja je u EU uhodana i postoji godinama kao i do sada kod nas: u RH ima 412 pravnih osoba koje imaju odobrenje za vještačenje. Pod pretpostavkom da su svakoj pravnoj osobi radi samo 5 osoba dolazi se do broja osoba koje su zaposlenici u društvima je min 2.000 odnosno 2.000 obitelji ostvaruje prihod od poslova koji su vezani uz vještačenje. Napominjem da je jasno da je u tim pravnim osobama zaposleno najmanje 412 vještaka, ali se ne isključuje mogućnost da veći dio preostalih osoba (cca 1.500) nisu vještaci već suradnici vještaku u rad. Navedeno je izuzetno bitno i kod preuzimanja opsežnijih poslova, koji nužno podrazumijevaju timski rad stručnjaka iz različitih područja. Postavlja se i pitanje plaćanja suradnika od strane vještaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 120 | Vera Malnar | PRILOZI, Prilog 4 | Brisati Prilog 4. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 121 | Vera Malnar | VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 34. | Prijedlog čl. 34. st. 4. Pravilnika: Stalni sudski vještaci imenovani u skladu s odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16. i 67/18.) ne moraju podnositi zahtjev za imenovanje nakon isteka vremena na koje su prethodno imenovani, već će ih Ministarstvo, primjenom pravnog standarda legitimnih očekivanja, imenovati u skladu s odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) i ovog Pravilnika. Pravne osobe kojima je u skladu s odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15. i 67/18.) odobreno obavljanje poslova vještačenja odnosno procjene ne moraju podnositi zahtjev za odobrenje nakon isteka vremena na koje im je dano odobrenje, već će im Ministarstvo, primjenom pravnog standarda legitimnih očekivanja, dati odobrenje u skladu s odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) i ovog Pravilnika. | Nije prihvaćen | Prijedlog se ne može prihvatiti s obzirom na odredbe članka 35. stavaka 1. i 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 21/22). |
| 122 | Vera Malnar | V. PRAĆENJE RADA I PREDSTAVKE NA RAD STALNOG SUDSKOG VJEŠTAKA, Članak 30. | Omogućiti osnivanje Komore vještaka, a do osnivanja Komore svaki sudski vještak u RH je obvezan biti članom strukovne udruge vještaka koju odabere prema strukovnoj pripadnosti. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 123 | Vera Malnar | Službena iskaznica stalnog sudskog vještaka, Članak 28. | Članak 28. Kako su svi službeni dokumenti unificiratni u svom formatu, poput osobne iskaznice ili vozačke dozvole, bilo bi praktično da dimenzije i službene iskaznice budu istog formata (takav format koristi i MUP kao i druga državna tijela). Službenu iskaznicu treba napraviti kao dokument s mogućnošću elektronskog produženja važenja. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 124 | Vera Malnar | Dnevnik vještačenja , Članak 26. | Članak 26. brisati u cijelosti | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 125 | Vera Malnar | Opće dužnosti , Članak 24. | Izmjena stavka (2) Stalni sudski vještak dužan je voditi računa o zahtjevima profesionalne i opće kulture, poštivati propise, doprinositi ugledu i autoritetu pravosudnih tijela te im iskazivati UZAJAMNO poštovanje. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 126 | Vera Malnar | Utvrđivanje visine nagrade za rad i naknade troškova stalnih sudskih vještaka, Članak 23. | Izmjena stavka (1) : Tijelo na čiji je zahtjev vještačenje obavljeno donijeti će rješenje o isplatiti naknade za rad i naknade troškova stalnih sudskih vještaka, na temelju obrazloženog i dokumentiranog zahtjeva vještaka u skladu odredbama ovoga Pravilnika, u roku od 15 dana od dana dovršavanja svake pojedine radnje vještaka (izrada pisanog nalaza i mišljenja, obavljeni uviđaj, putni troškovi i troškovi pristupa na raspravu i dr.). | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 127 | Vera Malnar | Troškovi prijevoza, Članak 20. | 2) Troškovi iz stavka 1. ovog članka stalnim sudskim vještacima priznaju se u visini stvarnih prijevoznih troškova za putovanje obavljeno najkraćim putem i najekonomičnijim prijevoznim sredstvom, imajući u vidu i ukupno vrijeme koje bi bilo utrošeno korištenjem pojedinog prijevoznog sredstva. Ako za obavljanje vještačenja sredstvo javnog prometa, nije najekonomičnije prijevozno sredstvo, posebno imajući u vidu ukupno vrijeme koje bi bilo utrošeno korištenjem istog stalni sudski vještak ima pravo na korištenje osobnog automobila u visini neoporezivih iznosa kako je to regulirano Pravilnikom o izmjenama i dopuni Pravilnika o porezu na dohodak (NN 112/2022) do 3,00 kune po prijeđenom kilometru. Treba imati na umu da veliki broj stalnih sudskih vještaka ne živi u velikim gradovima, gdje sredstvo javnog prijevoza nije najekonomičnije prijevozno sredstvo. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 128 | Vera Malnar | Uvećanje i umanjenje nagrade, Članak 18. | Stavak (2) Radi izbjegavanja zloupotrebe navedenog stavka trebaju se opravdani razlozi preciznije navesti. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj uzet će se u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 129 | Vera Malnar | Pravo na nagradu, Članak 17. | Prijedlog izmjene stavka 2: Naknada za rad stalnih sudskih vještaka određuje se u bodovima, a vrijednost boda je ekvivalent vrijednosti 0,15% prosječne mjesečne isplaćene bruto plaće po zaposlenom u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz u prethodnoj godini uvećano za PDV. Ekvivalent vrijednosti 0,15% prosječne mjesečne isplaćene bruto plaće po zaposlenom u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz u prethodnoj godini NN 125/2022 za 2022.godinu iznosi 10.301 kuna | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 130 | Vera Malnar | III. PRAVA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Pravo na nagradu | Riječ nagrada zamijeniti sa riječi naknada u cijelom Pravilniku. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 131 | Vera Malnar | Odlučivanje o zahtjevu za imenovanje, Članak 12. | Članak 12. s izmjenama (1) O imenovanju kandidata koji je završio stručnu obuku i zadovoljio na provjeri traži se obvezujuće mišljenje predsjednika županijskog suda nadležnog po mjestu prebivališta kandidata. (2) Nakon pribavljanja mišljenja iz stavka 1. ovoga članka, kandidat koji je završio stručnu obuku i zadovoljio na provjeri se poziva na dostavu dokaza o sklopljenom ugovoru o osiguranju iz članka 6. ovoga Pravilnika, dostavu dokaza o uplati troškova izrade službene iskaznice i dvije fotografije iz članka 27. ovoga Pravilnika te ministarstvo pribavlja uvjerenje obzirom da je ovlašteno utvrđivati uvjete za obavljanje poslova prema čl.13 po službenoj dužnosti da se protiv vještaka ne vodi kazneni postupak za kazneno djelo za koje se postupak vodi po službenoj dužnosti. (3) O podnesenom zahtjevu za imenovanje stalnog sudskog vještaka ministar odlučuje rješenjem i o tome obavještava nadležni sud u mjestu prebivališta imenovanog vještaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 132 | Vera Malnar | Provjera znanja o ustrojstvu sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja, Članak 10. | Članak 10. (2) Provjeru nisu dužni polagati kandidati koji imaju završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava, kandidati koji imaju položen državni stručni ispit te kandidati koji su već imenovani za stalnog sudskog vještaka za neko drugo područje vještačenja. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 133 | Vera Malnar | Mišljenje o obavljenoj stručnoj obuci, Članak 8. | Članak 8. (1) Sposobnost kandidata upućenog na stručnu obuku za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka utvrđuje se na temelju izvješća stalnog sudskog vještaka kod kojeg je kandidat bio na stručnoj obuci (mentora) o provedenoj stručnoj obuci pod čijim je nadzorom kandidat dužan obaviti najmanje 5 vještačenja i u njima izraditi nalaz i mišljenje. Navedena vještačenja ne moraju biti vještačenja koje je naložio sud, ali se pri tome mora voditi o odredbama GDPR. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 134 | Vera Malnar | Stručna obuka, Članak 7. | Prijedlog: (2) Stručna obuka kandidata za stalne sudske vještake obavlja se prema programu koji za pojedina područja vještačenja donose strukovne udruge stalnih sudskih vještaka, koje u članstvu imaju najmanje 100 stalnih sudskih vještaka, a unutar toga najmanje 30 sudskih vještaka odgovarajuće struke odnosno odgovarajućeg područja vještačenja za koje se traži imenovanje. Strukovna udruga obavlja provjeru uvjeta radnog iskustva kandidata na poslovima u struci najmanje osam godina, a nakon završenog preddiplomskog sveučilišnog studija ili preddiplomskog stručnog studija na poslovima u struci najmanje deset godina. U iznimnom slučaju, ako u Republici Hrvatskoj nema ukupno 30 ili više vještaka neke struke (područja vještačenja), ili ne postoji udruga vještaka koja ima barem 30 vještaka odgovarajuće struke (područja vještačenja), tada će se stručna obuka kandidata povjeriti udruzi koja ima najviše vještaka odgovarajuće struke (područja vještačenja). Osim toga, treba biti jasno naznačeno sljedeće: (7) Stručnu obuku nisu dužni obaviti VEĆ IMENOVANI SUDSKI VJEŠTACI.... | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 135 | Vera Malnar | Vladanje hrvatskim jezikom, Članak 4. | Uvjet vladanja hrvatskim jezikom ispunjava osoba koja je: 1. završila odgovarajući studij odnosno školu na hrvatskom jeziku u Republici Hrvatskoj | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 136 | Vera Malnar | Područja vještačenja, Članak 3. | Iz odredbe članka 3. Nacrta Pravilnika nije jasno dovode li se u pitanje stečena prava postojećih stalnih sudskih vještaka . Stoga bi u Pravilnik trebalo uvrstiti odredbu koja bi glasila „vještaci imenovani u postupcima imenovanja pokrenutima do 31. prosinca 2022., stavljaju se na listu sudskih vještaka odgovarajuće struke bez provođenja novog postupka imenovanja“. | Nije prihvaćen | Prijedlog se ne može prihvatiti s obzirom na odredbe članka 35. stavaka 1. i 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 21/22). |
| 137 | Velimir Kramarić | Pravo na nagradu, Članak 17. | Žalosno, sat vremena vještaka iznosi 11,55 €, odnosno kat plaća pravosudno tijelo 7,50 €, a takvu stanicu danas ima KV radnik (ne podcjenjujući njegov rad). | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 138 | VATROSLAV ZOVKO | Pravo na nagradu, Članak 17. | Ova odredba je u suprotnosti s odredbama Zakona o suzbijanju diskriminacije (NN 85/2008) jer su sve osobe (fizičke i pravne) koje su naručitelji posla stavljene u nepovoljniji položaj od pravosudnih tijela. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 139 | VATROSLAV ZOVKO | Odlučivanje o zahtjevu za imenovanje, Članak 12. | Nakon st. 3. dodati st. "Stalni sudski vještak imenuje se na vrijeme od četiri godine." Ovo je nužno jer se za vještaka očekuje da bude ekspert u svojoj struci što ne može biti ako se stalno ne usavršava. Uz to potrebno je razraditi i kriterije za obnavljanje licence. | Nije prihvaćen | Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 21/22) propisano je trajno imenovanje stalnih sudskih vještaka. |
| 140 | VATROSLAV ZOVKO | Potpis i pečat stalnog sudskog vještaka, Članak 27. | Ova odredba je u suprotnosti sa Zaključkom Vlade RH sa 18. sjednice iz 2016. godine o reformskoj mjeri ukidanja upotrebe pečata | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 141 | VATROSLAV ZOVKO | Dnevnik vještačenja , Članak 26. | Nije jasna svrha Dnevnika vještačenja. Odnosi li se to samo na poslove vještačenja koja su provedena na sudovima i javnom sektoru ili na apsolutno sve? Predmetnu evidenciju već imaju sudovi stoga ovaj dnevnik predstavlja dodatnu nepotrebun administraciju. Također, traži se ime stranaka i OIB što su podaci za koje treba tražiti privolu za dalju distribuciju sukladno GDPR-u. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 142 | VATROSLAV ZOVKO | Vladanje hrvatskim jezikom, Članak 4. | Ovo je u suprotnosti Uredbe 492/2011 EU kako države članice ne smiju primjenjivati nikakve diskriminirajuće prakse, primjerice nuditi posao samo svojim državljanima ili zahtijevati znanje jezika koje nadilazi razumne zahtjeve i ono što je nužno za predmetni posao U tom kontekstu, postavlja se pitanje što je sa specifičnim strukama i vještacima kojih nema u RH i koji nemaju znanje hrvatskog jezika. Kako bi se onda izvodio dokaz vještačenjem? Između ostaloga, nije neuobičajeno da su vještačenja izvodila i sveučilišta/fakulteti van granica RH. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 143 | VATROSLAV ZOVKO | Područja vještačenja, Članak 3. | Stavak 2. podstavak 1. nije usklađen s postojećim zakonskim okvirom. Ova odredba je u suprotnosti s odredbom čl. 81. st. 2 Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN 119/22): „Znanstvena i interdisciplinarna područja, polja i grane te umjetničko područje, polja i grane, na prijedlog Nacionalnog vijeća, pravilnikom utvrđuje ministar.“ te odredbama čl. 26. st. 1. Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (NN 45/2009) kojim je određeno da ministar znanosti i obrazovanja donosi pravilnik kojim se određuje sadržaj dopusnice za izvođenje studijskih programa. Pravilnikom o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditaciju visokih učilišta (NN 24/2010) određeno je kako se dopusnice za prediplomske, diplomske i poslijediplomske studije daju u skladu sa znanstvenim poljima koja određuje Ministar znanosti i obrazovanja. Stoga ministar pravosuđa i uprave ne može određivati znanstvena područja niti odgovarajuće studije koji korespondiraju područjima vještačenja. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 144 | Toni Miljak | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi | Dovoljno se u prošlosti podsjetiti pokušaja izmjene pravilnika o vještacima kada je osobama, koji su bili vještaci, a nisu imali završen sveučilišni studij, zabranjeno raditi. Prethodne godine iskustva, odnosno radni staž se nije uzimao u obzir. Tada su uslijedile žalbe, a država je nakon godinu dana ukinula spornu odredbu i isplatila vještacima izgubljeni dohodak za godinu dana što nisu radili. Stoga, nadam se da će ovaj put država na vrijeme reagirati i omogućiti svim vještacima da nastave raditi bez obzira na način ustroja njihovog poslovanja. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 145 | Toni Miljak | V. PRAĆENJE RADA I PREDSTAVKE NA RAD STALNOG SUDSKOG VJEŠTAKA, Članak 30. | Omogućiti osnivanje Komore vještaka, a do osnivanja Komore svaki sudski vještak u RH je obvezan biti članom strukovne udruge vještaka koju odabere prema strukovnoj pripadnosti. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 146 | Toni Miljak | Dnevnik vještačenja , Članak 26. | Predlaže se brisanje cijelog članka 26. i pripadajućeg priloga (prilog 4). Riječ je o nepotrebnom dodatnom administriranju i troškovima s upitnom mogućnošću i razlozima kvalitativnih analiza, a svi podatci su poznati naručiteljima od kojih ministarstvo može zatražiti potrebne mu podatke. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 147 | Toni Miljak | Utvrđivanje visine nagrade za rad i naknade troškova stalnih sudskih vještaka, Članak 23. | Utvrđivanje nagrade za rad i naknade troškova stalnih sudskih vještaka utvrđuje pravosudno tijelo na čiji je zahtjev vještačenje obavljeno sukladno odredbama ovog pravilnika:" Ovaj članak je u suprotnosti čl. 17. st. 1. Naime, ako za obavljeno vještačenje stalni sudski vještak ima pravo na nagradu naknadu sukladno čl. 17. st.2. kako onda može visinu nagrade naknade za rad utvrditi nadležno pravosudno tijelo i po kojim kriterijima može pravosudno tijelo odrediti koliko je radnih sati potrebno za neko specijalističko vještačenje, ako upravo to pravosudno tijelo ne raspolaže stručnim znanjima iz pojedinog područja pa mora angažirati nekog vještaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 148 | Toni Miljak | Troškovi prijevoza, Članak 20. | Troškovi prijevoza trebaju biti u vezi najekonomičnijeg sredstva. Predlaže se uvođenje stavka 3. sljedećeg sadržaja: Ako za obavljanje vještačenja sredstvo javnog prijevoza nije najekonomičnije prijevozno sredstvo, posebno imajući u vidu ukupno vrijeme koje bi bilo utrošeno korištenjem istog, i s time povezane dodatne troškove, stalni sudski vještak ima pravo na korištenje osobnog automobila prema pravilima koja se primjenjuju na službenike u pravosudnim tijelima. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 149 | Toni Miljak | Naknada troškova, Članak 19. | Predlaže se dopuna stavka 3. na sljedeći način: (3) Pravo na naknadu troškova obračunava se na temelju uredne i vjerodostojne dokumentacije putnog naloga (u slučaju zavoda, ustanova i pravnih osoba) i priloženih isprava (računa) kojima se dokazuju svi nabrojani troškovi prijevoza i drugi izdaci. Sve navedeno je prema čl.249 i čl.256 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 na snazi od 19.07.2022. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 150 | Toni Miljak | Uvećanje i umanjenje nagrade, Članak 18. | Moraju se definirati opravdani razlozi kašnjenja (kao npr. nedostavljanje dokumentacije, pretjerano dugo vrijeme dostave zatražene nove dokumentacije od stranaka, bolest vještaka itd.), zbog mogućih zlouporaba stranaka u postupku radi smanjenja iznosa naknade. Stoga, predlaže se novi stavak 3.: Opravdani razlozi su: nedostavljanje dokumentacije, pretjerano dugo vrijeme dostave zatražene nove dokumentacije od stranaka, bolest vještaka itd. Moraju biti jasno utvrđeni razlozi kašnjenja izrade nalaza i mišljenja zbog mogućih zlouporaba stranaka u postupku radi smanjenja iznosa naknade. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 151 | Toni Miljak | Pravo na nagradu, Članak 17. | Trenutna vrijednost boda je utvrđena 1998.g. te, ako se uzme u obzir visina inflacije od 1998.g. do 2022.g., današnja realna vrijednost boda iz 1998.g. je 0,19 kn. tako da predloženi porast ni blizu ne održava realno stanje. Važno je istaknuti da kada je uveden bod od 2 kn, navedena vrijednost boda predstavljala je protuvrijednost četvertostruke prosječne plaće. Ako bi se danas zadržao navedeni omjer tada bi vrijednost jednog boda bila namanje 1,09 EUR. Neargumentirano je i nejasno zbog čega se kod rada za pravosudna tijela umanjuje vrijednost rada vještaka, kada se: u pravilu radi o najsloženijim vještačenjima, s velikim posljedicama (zatvorske kazne, oduzimanje imovine i dr.); u pravilu se radi o vještačenjima u kojima se provjeravaju radnje i postupci stručnih osoba; vrijednost sata ne ovisi o naručitelju. Satnica za najkompleksnije poslove koji zahtijevaju i najvišu razinu znanja vještaka može biti samo veća od satnice onih koje se vještačenjem provjerava. Pored navedenog, zanemaruje se da je u pravilu samo inicijalno riječ o plaćanju na teret proračuna dok se po končanju npr. Kaznenog postupka u slučaju da je osoba osuđena cijeli trošak (uključivo i vještačenje) Dakle, sva se sredstva isplaćena tijekom postupka vraćaju u državni proračun naplatom od osuđenika, što se u cijelosti zanemaruje. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 152 | Toni Miljak | Pravo na nagradu, Članak 17. | Predlaže se novi stavak 6. sljedećeg teksta: Ako sudski vještak svoju djelatnost obavlja putem obrta, trgovačkog društva, ustanove i sl. ili je zaposlen u obrtu, zavodu, ustanovi ili trgovačkom društvu koje se isključivo ili pretežito bavi djelatnosti vještačenja ili koji su imenovani za vještačenje u pojedinim predmetima na temelju posebnih propisa, tada pravo na naknadu za rad vještaka, naknadu troškova i izmakle koristi pripada tom obrtu, zavodu, ustanovi ili trgovačkom društvu. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 153 | Toni Miljak | Pravo na nagradu, Članak 17. | Prijedlog stavka 4: Nagrada za rad stalnih sudskih vještaka utvrđuje se za: - izradu pisanog nalaza i mišljenja, ovisno o složenosti vještačenja od 300 bodova na više - rad vještaka (očevid, pregled, pretraga, mjerenje, rekonstrukcija, izuzimanje, ispitivanje, uzorkovanje, procjena, analiza, utvrđivanje, osiguranje dokaza, izrada nacrta, troškovnika i procjena, sortiranje i pregled dokumentacije, analiza podataka, izrada tabela i dr.) 35 bodova po satu - pristup na raspravu 100 bodova sudjelovanje na raspravi koja traje dulje od dva sata 35 bodova po svakom započetom sat -rad stručnog pomoćnog osoblja koji pomažu u radu vještaku 25 bodova po satu - rad ostalog pomoćnog osoblja koji pomažu u radu vještaku 15 bodova po satu. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 154 | Toni Miljak | Pravo na nagradu, Članak 17. | Prijedlog izmjene stavka 2: Naknada za rad stalnih sudskih vještaka određuje se u bodovima, a vrijednost boda utvrđuje se u iznosu od 1,2 eura uvećano za porez na dodanu vrijednost. Vrijednost boda usklađuje se jednom godišnje u visini postotka promjene visine nominalne prosječne plaće u Republici Hrvatskoj, prema podacima koje objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske za rujan s primjenom od 01.01. sljedeće kalendarske godine. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 155 | Toni Miljak | Odlučivanje o zahtjevu za imenovanje, Članak 12. | Stavke 2. i 3. potrebno je nadopuniti. U nastavku se daje prijedlog dopuna stavaka: (2) Nakon pribavljanja mišljenja iz stavka 1. ovoga članka, kandidat koji je završio stručnu obuku i zadovoljio na provjeri se poziva na dostavu dokaza o sklopljenom ugovoru o osiguranju iz članka 6. ovoga Pravilnika, dostavu dokaza o uplati troškova izrade službene iskaznice i dvije fotografije iz članka 27. ovoga Pravilnika te ministarstvo pribavlja uvjerenje obzirom da je ovlašteno utvrđivati uvjete za obavljanje poslova prema čl.13 po službenoj dužnosti da se protiv vještaka ne vodi kazneni postupak za kazneno djelo za koje se postupak vodi po službenoj dužnosti. (3) O podnesenom zahtjevu za imenovanje stalnog sudskog vještaka ministar odlučuje rješenjem i o tome obavještava nadležni sud u mjestu prebivališta imenovanog vještaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 156 | Toni Miljak | Stručna obuka, Članak 7. | Predlaže se taj značajan posao davati udrugama s primjerenim brojem vještaka različitih područja, kao i s najmanje 10 vještaka one struke za koju se kandidat obučava. U iznimnom slučaju, ako u Republici Hrvatskoj nema ukupno 10 ili više vještaka neke struke (područja vještačenja), ili ne postoji udruga vještaka koja ima barem 10 vještaka odgovarajuće struke (područja vještačenja), tada će se stručna obuka kandidata povjeriti udruzi koja ima najviše vještaka odgovarajuće struke (područja vještačenja). | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 157 | Toni Miljak | Osiguranje od odgovornosti, Članak 6. | Stavak 2. članka 6. potrebno je nadopuniti visinom svote osiguranja za pravne osobe pa se predlaže: (2) Najniža svota osiguranja od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka je 26.500,00 eura za fizičke osobe, a za pravne osobe 66.350,00 eura. | Djelomično prihvaćen | Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 36/24) propisano je da za stalnog sudskog vještaka može biti imenovana fizička osoba koja ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka na najnižu svotu osiguranja od 25.000,00 eura, te da poslove vještačenja mogu obavljati i pravne osobe ako dostave zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja na najnižu svotu osiguranja od 65.000,00 eura. |
| 158 | Toni Miljak | Područja vještačenja, Članak 3. | Dodati: 9.Pravne osobe ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja prema čl.1, stavak 2 ovog Pravilnika : – ako su u svojoj djelatnosti registrirane i za obavljanje vještačenja za određeno područje – ako imaju zaposlenog vještaka imenovanog stalnim sudskim vještakom za područje za koje se traži odobrenje te ako imaju zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Na način propisan stavkom 1. ovog članka utvrđuje se ispunjava li zavod, ustanova, državno tijelo i pravna osoba uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Pravne osobe (zavodi, ustanove, i državna tijela i trgovačka društva) dužni su obavijestiti predsjednika odgovarajućeg županijskog ili trgovačkog suda o prestanku radnog odnosa sa zaposlenikom koji je imenovan stalnim sudskim vještakom. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Napominje se da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 159 | Toni Miljak | Predmet Pravilnika, Članak 1. | (1)Ovim se Pravilnikom propisuje postupak imenovanja i razrješenja stalnih sudskih vještaka, njihova prava i dužnosti te visina naknade za rad vještaka te naknade troškova njegova rada. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 160 | Toni Miljak | Predmet Pravilnika, Članak 1. | (2) Odredbe ovoga Pravilnika o pravima i dužnostima stalnih sudskih vještaka na odgovarajući se način primjenjuju i na vještake te trgovačka društva, zavode, ustanove i državna tijela koji su imenovani za vještačenje u pojedinim predmetima na temelju posebnih propisa. Naime, predložena odredba st. 2. odnosi se na zavode, ustanove i državna tijela, a izostavlja trgovačka društva kao jedan od zakonom dopuštenih i mogućih načina organiziranja rada vještaka. Nije jasno zbog čega se pravne osobe (trgovačka društva) izostavljaju iz novog Pravilnika, imajući u vidu da pravni sustav Republike Hrvatske omogućava pravnim osobama baviti se poslovima vještačenja već 45 godina (čl. 132. Zakona o redovnim sudovima, Narodne novine,m broj 5/1977.) pri čemu treba imati u vidu i da je Smjernicama o ulozi sudskih vještaka u pravosudnim tijelima država članica Vijeća Europe, predviđeno da pravna osoba može biti imenovana kao vještak. Uvidom u javno-dostupne podatke objavljene na stranicama sudačke mreža razvidno je da u RH ima 412 pravnih osoba koje imaju odobrenje za vještačenje. Jasno da je u tim pravnim osobama zaposleno najmanje 412 vještaka, ali se ne isključuje mogućnost da veći dio od preostalih zaposlenika jesu suradnici vještaku u radu (npr. priprema podataka, podloga, poslovi prijepisa, kopiranja, komunikacije i slično). Predloženim pravilnikom suštinski te osobe ostaju bez zaposlenja, a posla ima i svi uistinu i rade. Razvidno je iz svega da nitko nije vodio računa o tome da ljudi ostaju bez posla i na ulici u slučaju da sve to ostaje na snazi i da se ni dugoročno ne može obavljati poslovanje kroz pravnu osobu. Stoga se predloženim otvara mogućnost gubitaka radnih mjesta te nepotrebnim rastom troškova proračuna (naknade za nezaposlene, gubitak uplata po osnovu doprinosa i poreza). Također, s obzirom da vještaci kroz svoju ulogu pružaju stručnu pomoć u utvrđivanju činjenica na određenom području za koje su imenovani, upravo kako bi zadržali svoju primarnu stručnu ulogu unutar tog područja, je potrebno omogućiti i daljnji nastavak rada pravnim osobama koje zapošljavaju vještake i druge osobe koje su upravo usmjerene na područja vještačenja u svojoj domeni. Zanemaruje se i da upravo one osobe koje se bilo kojom domenom profesionalno bave (npr. sport) su ujedno u pravilu i najbolji u svom području jer im je to središte životnog profesionalnog interesa. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 161 | Tomislav Zadro | Odlučivanje o zahtjevu za imenovanje, Članak 12. | Potrebno je definirati uvjete i postupke kod ponovnog imenovanja sudskog vještaka. | Nije prihvaćen | Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 21/22) propisano je trajno imenovanje stalnih sudskih vještaka. |
| 162 | Tomislav Zadro | VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 34. | Članak 34. Stavak 5. promijenit na način da Stalni sudski procjenitelji nakon isteka imenovanja mogu biti imenovanje stalnim sudskim vještakom za procjenu s obveznim navođenjem područja procjene i samo i jedino za ona područja za koja nema visokoškolskog obrazovanja. Naime danas se za npr. područje procjena nekretnina imenuju vještaci (po sadašnjem zakonu i sudski procjenitelji) koji nemaju dovoljno znanje iz područja graditeljstva i arhitekture (ekonomisti, pravnici, geodeti itd). Ovakav način imenovanja daje nesigurnost samim sudcima kod imenovanja sudskog vještaka u predmetu jer npr. kod procjene nekretnine kod koje je potrebno utvrditi i nedostatke na npr. konstrukciji, troškove sanacije pojedinih radova, troškove ulaganja itd. mora zatražiti dodatno vještačenje građevinske ili arhitektonske struke što produžuje sudski proces i iziskuje dodatne troškove za stranke i/ili Sud. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 163 | Tomislav Zadro | Dnevnik vještačenja , Članak 26. | Članak 26. Sudski vještak je dužan sve podatke čuvati u tajnosti, tako da ovaj članak nije potreban, iziskuje nepotrebnu administraciju, a evidencija predmeta vještaka i sada se na neki način vodi preko e-komunikacije. Nadalje, nejasno da li se odnosi samo na predmete za koje je vještak imenovan od strane Sudova ili i na predmete za potrebe drugih stranaka koji zatraže vještačenje za osobne potrebe ili npr. za izvanparnične predmete. Ako se odnosi samo na predmete za potrebe Suda tada treba i naglasiti. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 164 | Tomislav Zadro | Pravo na nagradu, Članak 17. | čl 17. 1 bod vještaka inženjera, doktora, prof.. itd. vrijedi po sadašnjem prijedlogu 0,33€ tj. kn 2,48 kn. Što vrijedi danas u Hrvatskoj 0,33 € tj. 2,48 kn? Povećanje od 24% u odnosu na 1998. godinu!? Za pisanje složenog nalaza vještačenje od 4.000 bodova iznosi 1.320 € (znamo svi iz medija koliko su iznosila "vještačenja" stranih tvrtki). Naši stručnjaci se ovakvim prijedlogom cijene boda podređuju stranim "stručnjacima" koji u Hrvatskoj naplaćuju svoje usluge "vještačenja" u enormnim iznosima. Satnica vještaka za analiza, prikupljanje podataka itd. iznosi 11,55 €. Minimalna satnica studenata u 2023. godini iznosi 4,38 eura neto. Mislim da satnica visokoškolski obrazovanog stručnjaka s iskustvom od 10 i više godina vrijedi više od 2,5 puta od satnice studenta. Minimalna prihvatljiva satnica vještaka mora biti na razini inženjera konzultanta 57,35 € bruto. Slijedom gore navedenog potrebno je: - st. 2. izmijeniti tako da je cijena sata vještaka iznosi 57,35 €, - u st. 4. u alineji 1 definirati broj bodova po satu izrade pisanog elaborata nalaza i mišljenja. Opaska na st. 3. Ako se radi o predmetima koji su u sklopu predmeta za koje se koristi sekundarna pravna pomoć tada su isti definirani Uredbom o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći za 2022. godine. Za svaki drugi predmet nema osnove za odobravanje popusta od predloženih 35 %, budući da sve ostale stranke u postupku plaćaju puni trošak vještačenja. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 165 | Tomislav Zadro | Stručna obuka, Članak 7. | čl 7. iza st. 4. dodati stavak 4a: Sudski vještak koji je imenovan za mentora može imati godišnje najviše 4 kandidata. Obrazloženje: Ovim stavkom se daje raspodjela većem broju sudskih vještaka da budu mentori, te da udruge imaju dovoljan broj članova kojima se dokazuje ozbiljnost i profesionalnost udruge | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 166 | Tomislav Zadro | Područja vještačenja, Članak 3. | čl 3. Člankom je potrebno definirati rok na koji se vještak imenuje. Potrebno je ovim Pravilnikom definirati za svako područje vještačenja koje školovanje kandidat za vještaka treba imati i koje područje stručnog ispita treba položiti. Naime danas se za npr. područje procjena nekretnina imenuju vještaci (po sadašnjem zakonu i sudski procjenitelji) koji nemaju dovoljno znanje iz područja graditeljstva i arhitekture (ekonomisti, pravnici, geodeti itd). Ovakav način imenovanja daje nesigurnost samim sudcima kod imenovanja sudskog vještaka u predmetu jer npr. kod procjene nekretnine kod koje je potrebno utvrditi i nedostatke na npr. konstrukciji, troškove sanacije pojedinih radova, troškove ulaganja itd. mora zatražiti dodatno vještačenje građevinske ili arhitektonske struke što produžuje sudski proces i iziskuje dodatne troškove za stranke i/ili Sud. Uz dužno štovanje sadašnjem i svakom budućem Ministru i svim Udrugama, Pravilnikom mora biti jasno određeno koje uvjete kandidat mora ispunjavati (završenu spremu i visokoškolsku ustanovu (ekonomsku, pravnu, građevinsku, arhitektonsku..)) za sudskog vještaka iz pojedinog područja. Nažalost ovim Pravilnikom nije definiran rad pravnih osoba za obavljanje poslova vještačenja. Nejasno zašto se izbacuju pravne osobe ako više od 20 godina mogu biti imenovana za poslove vještačenja. Zar se ne može ustaliti praksa imenovanja i uvjeti obavljanja poslova, a ne da se svako malo mijenjaju uvjeti poslovanja pravnih osoba što dovodi do nesigurnosti u poslovanju, razvoja i struke i društva i države! | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 167 | TOMISLAV PRPIĆ | Područja vještačenja, Članak 3. | Ukidanje mogućnosti pravnih osoba / onemogućavanje novih pravnih osoba da budu vještaci nije u skladu sa EU praksom | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Napominje se da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 168 | TOMISLAV PRPIĆ | Pravo na nagradu, Članak 17. | 1. čl.17 bod ne može biti manji od 1,00 € - sat vještaka bi trebao biti minimalno 35 € + PDV ,optimalno 50.-€ + PDV (primjereno bi bilo najmanje 75 % propisane satnice prema odvjetničkoj tarifi ) 2. čl 17. stavak 3. kojom je uređeno umanjenje naknade za rad vještaka koja se isplaćuje iz sredstava pravosudnog tijela za 35%: je neustavna odredba. 3. odredba iz čl 17. stavak 4.1. kojim je utvrđen raspon od 150 do 4000 bodova za izradu pisanog nalaza i mišljenja - odredba unaprijed ograničava vrijednost rada (i to na vrlo niskoj razini), neovisno o složenosti | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 169 | TOMISLAV PRPIĆ | III. PRAVA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Pravo na nagradu | Pravo na naknadu, ne na nagradu. Svakako je riječ o naknadi za izvršen rad, a ne o nagradi. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 170 | TOMISLAV PRPIĆ | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi | 1. čl.17 bod ne može biti manji od 1,00 € - sat vještaka bi trebao biti minimalno 35 € + PDV ,optimalno 50.-€ + PDV (primjereno bi bilo najmanje 75 % propisane satnice prema odvjetničkoj tarifi ) 2. čl 17. stavak 3. kojom je uređeno umanjenje naknade za rad vještaka koja se isplaćuje iz sredstava pravosudnog tijela za 35%: je neustavna odredba. 3. odredba iz čl 17. stavak 4.1. kojim je utvrđen raspon od 150 do 4000 bodova za izradu pisanog nalaza i mišljenja - odredba unaprijed ograničava vrijednost rada (i to na vrlo niskoj razini), neovisno o složenosti 4.ukidanje mogućnosti pravnih osoba / onemogućavanje novih pravnih osoba da budu vještaci nije u skladu sa EU praksom | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 171 | Tito Kosty | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi | Za svaku pohvalu je odluka Ministarstva pravosuđa i uprave da je prijedlog Pravilnika o stalnim sudskim vještacima uputilo na otvoreno savjetovanje. Važno je naglasiti da u sudskim predmetima stalni sudski vještaci svojim stručnim iskustvom i znanjem pomažu sucima. U istim predmetima se rad stalnih sudskih vještaka u Republici Hrvatskoj već godinama financijski podcjenjuje. Pravilnik o stalnim sudskim vještacima, koji je u postupku donošenja, treba sada to ispraviti. Moje je mišljenje da će uspjeh savjetovanja i kvaliteta predmetnog Pravilnika najviše ovisiti o tome koliko i kako će se prihvatiti mišljenja,primjedbe i prijedlozi koje na prijedlog ovog Pravilnika upućuju ovlašteni stalni sudski vještaci. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 172 | Tito Kosty | VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 37. | postojeci člnak 37. postaje clanak 38. i predlaze se izmijeniti tako da se briše predviđeni nadnevak i ostavlja prostor za novi. Članak 38. Ovaj Pravilnik objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu ... | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 173 | Tito Kosty | VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 36. | Dodati novi članak 36, koji glasi: Članak 36. Suci i sudski vještaci pridržavati će se Smjernica o ulozi sudskih vještaka u pravosudnim postupcima država članica Vijeća Europe donesenih po Europska Komisija za učinkovitost pravosuđa (CEPEJ) 12.12.2014.godine jer pružaju referentni okvir za zakonodavca, suca i sve stranke u postupku vezano za ulogu stručnjaka - “vještaka” u slučajevima gdje je vještak angažiran od strane suda tijekom postupka donošenja sudske odluke. Postojeci članak 36. postaje članak 37. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 174 | Tito Kosty | VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 35. | spominjani članka 28. promijeniti u članak 27. u tekstu | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 175 | Tito Kosty | VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 34. | Članak 34. 33. Stavak 1. dopuniti tako da glasi: (1) Stalni sudski vještaci i stalni sudski procjenitelji imenovani sukladno odredbama važećeg Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16. i 67/18.) te pravne osobe kojima je sukladno odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15. i 67/18.) odobreno obavljanje poslova vještačenja odnosno procjene preuzete po prijašnjem Zakonu o sudovima, nastavljaju obavljati navedene poslove do isteka vremena na koje su imenovani odnosno na koje im je dano odobrenje te se na njih na odgovarajući način primjenjuje Zakon o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) i ovaj Pravilnik. Stavak 2. izmijeniti tako da glasi: (2) Stalni sudski vještaci i stalni sudski procjenitelji iz stavka 1. ovoga članka na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika po službenoj se dužnosti uvrštavaju u jedinstveni popis stalnih sudskih vještaka koji se objavljuje na mrežnoj stranici Ministarstva. Stavak 3. izmijeniti tako da glasi: (3) Postupci imenovanja, privremene zabrane, privremene uskrate i razrješenja stalnih sudskih vještaka i stalnih sudskih procjenitelja započeti prije 1. siječnja 2023. dovršit će se prema odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16. i 67/18.) i Pravilnika o stalnim sudskim vještacima („Narodne novine“, br. 38/14., 123/15., 29/16. i 61/19.). Stavak 4 izmijeniti i dopuniti tako da glasi: (4) Stalni sudski vještaci koji do..…2023. budu imenovani sukladno odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16. i 67/18.) kao i pravne osobe kojima je sukladno odredbama Zakona o sudovima (»Narodne novine«, br. 28/13., 33/15., 82/15. i 67/18.) odobreno obavljanje poslova prevođenja odnosno tumačenja, vještačenja i procjenjivanja nastavljaju obavljati navedene poslove ne moraju podnositi zahtjev za imenovanje nakon isteka vremena na koje su prethodno imenovani nego će ostati uvršteni u jedinstveni popis stalnih sudskih vještaka iz st.2 ovog članka, primjenom pravnog standarda legitimnih očekivanja, imenovati u skladu s odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) i ovog Pravilnika. Briše se stavak 5. (5) Stalni sudski procjenitelji koji do 1. siječnja 2023. budu imenovani sukladno odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16. i 67/18.) nakon isteka vremena na koje su prethodno imenovani Ministarstvu mogu najkasnije 30 dana prije isteka vremena prethodnog imenovanja podnijeti zahtjev za imenovanje stalnim sudskim vještakom za procjenu. Stavak 6. postaje stavak 5. (5) U postupcima imenovanja iz stavaka 4. i 5. ovoga članka Ministarstvo ispituje postojanje uvjeta propisanih Zakonom o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.), a osobe u odnosu na koje se utvrdi ispunjenost propisanih uvjeta neće biti dužne polagati provjeru znanja iz poznavanja ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja ni obaviti stručnu obuku. Stavak 7. postaje stavak 6. i mijenja se tako da glasi: (6) Osobe iz stavka 4. ovoga članka koje zahtjeve za imenovanje podnesu izvan propisanog roka dužne su polagati provjeru znanja iz poznavanja ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja te dostaviti dokaz o obavljenoj stručnoj obuci. Stavak 8. postaje stavak 7. (7) Strukovne udruge stalnih sudskih vještaka koje će provoditi stručnu obuku iz članka 7. ovoga Pravilnika dužne su Ministarstvu podnijeti zahtjev za odobrenje programa stručne obuke u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 176 | Tito Kosty | Postupak privremene zabrane i razrješenja, Članak 33. | Stavak 1. izmijeniti tako da glasi: (1) U postupku razrješenja stalnog sudskog vještaka zbog nesavjesnog ili neurednog obavljanja poslova te povrede obveze čuvanja tajnosti podataka obavezno se traži mišljenje pravosudnog dužnika odnosno čelnika pravosudnog tijela iz članka 30. stavka 1. ovoga Pravilnika. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 177 | Tito Kosty | Neuredno i nesavjesno obavljanje poslova, Članak 32. | Članak 32. izmijeniti tako da glasi: Neurednim i nesavjesnim obavljanjem poslova stalnog sudskog vještaka smatra se osobito postupanje protivno danom nalogu, nepostupanje po danom nalogu u ostavljenom roku bez opravdanog razloga u duljem razdoblju ili nepostupanje po danom nalogu u ostavljenom roku što je kao posljedicu imalo onemogućavanje ostvarivanja zakonskih obveza pravosudnih tijela odnosno stranaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 178 | Tito Kosty | V. PRAĆENJE RADA I PREDSTAVKE NA RAD STALNOG SUDSKOG VJEŠTAKA, Članak 30. | Stavak 2 dopuniti tako da glasi: (2) Rad stalnih sudskih vještaka prate i komore i strukovne udruge čiji su članovi. Svaki sudski vještak u RH je obvezan biti članom strukovne udruge vještaka koju odabere prema strukovnoj pripadnosti. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 179 | Tito Kosty | Potpis i pečat stalnog sudskog vještaka, Članak 27. | Stavak 3. izmijeniti tako da glasi: (3) Stalni sudski vještak dužan je svoj vlastoručni potpis i otisak pečata pohraniti kod općinskog županijskog suda nadležnog prema mjestu njegovog prebivališta. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 180 | Tito Kosty | Dnevnik vještačenja , Članak 26. | Briše se postojeći članak 26. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 181 | Tito Kosty | Dužnost preuzimanja i dovršetka preuzetih poslova, Članak 25. | Članak broj 25. postaje članak broj 26. Članak 25. 26. (1) Stalni sudski vještak dužan je preuzeti povjereni posao, osim ako ga nije u mogućnosti preuzeti iz opravdanih razloga, o čemu je dužan pismenim putem bez odgode obavijestiti pravosudno tijelo odnosno stranku koja mu se obratila za vještačenje te naznačiti očekivano vrijeme spriječenosti. (2) U složenim vještačenjima za koja je određen duži rok za izradu nalaza i mišljenja vještak je dužan jednom mjesečno podnijeti sudu izvješće o rezultatima do tada obavljenih radova. Briše se stavak 4 (već navedeno u članku 24.) . (4) Stalni sudski vještak dužan je izdati račun o obavljenom vještačenju. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 182 | Tito Kosty | Opće dužnosti , Članak 24. | Članak broj 24. postaje članak broj 25. Članak 25. (1) Stalni sudski vještak dužan je povjerene poslove obavljati stručno, savjesno,uredno, u skladu s propisima, a analize i mišljenja iznijeti točno, potpuno i objektivno prema pravilima struke. Briše se stavak 2. (2) Stalni sudski vještak dužan je voditi računa o zahtjevima profesionalne i opće kulture, poštivati propise, doprinositi ugledu i autoritetu pravosudnih tijela te im iskazivati dužno poštovanje. Stavak 3. postaje stavak 2. (3 2) Stalni sudski vještak dužan je čuvati kao tajnu te za sebe zadržati sve što je prigodom obavljanja poslova stalnog sudskog vještaka saznao o strankama i njihovim pravima, obvezama i pravnim interesima te čuvati tajnost svih podataka koji tijekom postupka pred pravosudnim tijelima nisu bili predmet javne rasprave, a ove se obveze mogu osloboditi pod uvjetima propisanim zakonom. Stavak 4 postaje stavak 3. (4 3) Stalni sudski vještak dužan je nadležni sud i Ministarstvo obavijestiti o svakoj promjeni svojih osobnih podataka. Dodati novi članak 4. koji glasi: (5) Stalni sudski vještak obvezan je stalno se stručno usavršavati i stjecati stručna znanja iz područja za koja je imenovan stalnim sudskim vještakom. Provedbu stručnih usavršavanja organiziraju i prate stručne udruge/komore sudskih vještaka koje imaju najmanje 20 vještaka iste struke. Vještak mora svake godine pohađati najmanje 3 stručna predavanja vezano za stručno usavršavanje ili objaviti najmanje dva stručna članka odnosno jedan znanstveni članak iz područja svoje struke. Potvrdom o sudjelovanju na stručnom savjetovanju dokazati će i donijeti potvrdu o sudjelovanju u udrugu u kojoj je član. Potvrdu nije potrebno pribavljati za one edukacije koje organizira udruga u kojoj je vještak član, obzirom da udruga o tome vodi evidenciju. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 183 | Tito Kosty | Utvrđivanje visine nagrade za rad i naknade troškova stalnih sudskih vještaka, Članak 23. | Naknada izmakle zarade Dodati novi članak broj 23. Članak 23 (1) Stalni sudski vještak ima pravo na naknadu izmakle zarade, koja se obračunava za svaki utrošen sat koji nije obračunan po nekoj drugoj osnovi u skladu sa važećim Zakonom o parničnom postupku. (2) Naknada izmakle zarade obračunava se po cijeni sata iz čl. 17. ovog Pravilnika. Materijalni troškovi vještaka Članak broj 23. postaje članak broj 24. Članak 24. Stavak 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: (1) Visinu iznosa naknade za rad i naknade troškova vještačenje obavljeno sukladno odredbama ovoga Pravilnika ispostavlja računom stalni sudski vještak. Nalaz i mišljenje, provjerava pravosudno tijelo na čiji je zahtjev vještačenje obavljeno. Kada je račun sastavljen sukladno odredbama ovog Pravilnika, nadležno tijelo račun prihvaća u cijelosti i daje nalog za plaćanje računa u zakonskom roku od 30 dana od pravomoćnosti rješenja suda o odobrenju računa, a u slučaju nepravovremenog plaćanja vještak ima pravo potraživati zakonske zatezne kamate. Ako pravosudno tijelo utvrdi neku nepravilnost u računu, isti vraća vještaku uz pisano obrazloženje o utvrđenim nepravilnostima, a ne ispravlja račun po vlastitom nahođenju. Dodati novi stavak 2. koji glasi: (2) Vještak ima pravo na naknadu putnih troškova i troškova za prehranu i prenoćište te na naknadu izmakle zarade. Vještak treba zatražiti naknadu odmah nakon saslušanja, predajom troškovnika ili usmeno na sudski zapisnik inače gubi pravo na nju. Sud je dužan na to upozoriti vještaka. Iznimno se može odobriti da vještak dostavi troškovnik u roku od 3 dana. U rješenju kojim se odmjeravaju troškovi vještaka sud će odrediti da se određena svota isplati iz položenog predujma, a ako predujam nije položen, naredit će stranci da određenu svotu plati vještaku u roku od osam dana. Žalba protiv tog rješenja ne zadržava ovrhu rješenja. Stavak 2. postaje stavak 3. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: (2) Pravosudna tijela svakih šest mjeseci, najkasnije do 15. dana idućeg mjeseca, Ministarstvu dostavljaju podatke o iznosima računa koje su vještaci ispostavili za obavljeni posao koji je pravosudno tijelo naručilo i naknadi troškova isplaćenih stalnim sudskim vještacima iz sredstava pravosudnih tijela, ili sa računa na koje su sredstva kao predujam za vještačenje uplatile stranke u građanskim postupcima u pojedinim predmetima koji se vode kod istih pravosudnih tijela. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 184 | Tito Kosty | Troškovi za smještaj (noćenje) , Članak 22. | Stavak 2. izmijeniti tako da glasi: (2) Izdaci iz stavka 1. ovoga članka priznaju se stalnom sudskom vještaku do najviše smještaja u hotelu sa 4 zvjezdice. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 185 | Tito Kosty | Dnevnica , Članak 21. | Stavak 2. izmijeniti tako da glasi: (2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se u visini dnevnice u skladu s važećim Pravilnikom o izmjenama i dopuni Pravilnika o porezu na dohodak. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 186 | Tito Kosty | Troškovi prijevoza, Članak 20. | Stavak 1. dopuniti tako da glasi: (1) Pravo na naknadu putnih troškova stalnim sudskim vještacima obuhvaća izdatke za dolazak iz mjesta prebivališta odnosno boravišta do mjesta obavljanja poslova u svezi vještačenja te za povratak u mjesto prebivališta odnosno boravišta. Stavak 2. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: (2) Troškovi iz stavka 1. ovog članka stalnim sudskim vještacima priznaju se u visini stvarnih prijevoznih troškova za putovanje obavljeno najkraćim putem i najekonomičnijim prijevoznim sredstvom, imajući u vidu i ukupno vrijeme koje bi bilo utrošeno korištenjem javnog prijevoznog sredstva. Ako obavljanje vještačenja sredstvo javnog prometa, nije najekonomičnije prijevozno sredstvo, posebno imajući u vidu ukupno vrijeme koje bi bilo utrošeno korištenjem istog, stalni sudski vještak ima pravo na korištenje osobnog automobila u visini neoporezivih iznosa kako je to određeno važećim Pravilnikom o porezu na dohodak | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 187 | Tito Kosty | Naknada troškova, Članak 19. | Stavak 3. dopuniti tako da glasi: (3) Pravo na naknadu troškova obračunava se na temelju uredne i vjerodostojne dokumentacije i priloženih isprava (računa) kojima se dokazuju svi nabrojani troškovi iz stavka 2. ovog članka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 188 | Tito Kosty | Uvećanje i umanjenje nagrade, Članak 18. | Stavak 1. izmijeniti i nadopuniti tako da glasi: (1) Ako je vještačenje nužno obaviti pod otežanim uvjetima (noću od 22,00 do 06,00 sati, u iznimno nepovoljnim vremenskim uvjetima, na otvorenom prostoru i sl.) te u dane tjednog odmora, državnog blagdana ili neradnog dana, iznos nagrada za rad stalnih sudskih vještaka iz Cjenika naknada rada stalnih sudskih vještaka uvećava se za 100%. Stavak 2. izmijeniti i nadopuniti tako da glasi: (2) Ako stalni sudski vještak bez opravdanog razloga preuzeti posao ne dovrši u roku koji mu je naložen ili u roku o kojem je obavijestio pravosudno tijelo odnosno stranku, iznos naknade po računu može se umanjiti do najviše 50% iznosa nagrade iz članka 17. ovoga Pravilnika, uz obvezu obavijesti Poreznoj upravi o tom smanjenju. Dopuniti novim stavkom 3. (3) Opravdani razlozi su: nedostavljanje dokumentacije, pretjerano dugo vrijeme dostave zatražene nove dokumentacije od stranaka, bolest vještaka itd. Moraju biti jasno utvrđeni razlozi kašnjenja izrade nalaza i mišljenja zbog mogućih zlouporaba stranaka u postupku radi smanjenja iznosa naknade. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 189 | Tito Kosty | Pravo na nagradu, Članak 17. | Umjesto rijeci "nagrada" prijedlog je koristiti rijec "naknada" u cijelom članku, te izmijeniti prema sljedecem prijedlogu: Stavak 1. izmijeniti tako da glasi: (1) Za obavljeno vještačenje stalni sudski vještak ima pravo na naknadu. U tom smislu stalni sudski vještak ispostavlja račun u kojem je iskazana cijena utrošenog rada i zavisnih troškova koje je vještak objektivno i u skladu sa stavkom 3 ovog članka imao u konkretnom predmetu. Ispostavljen račun će vještaku biti plaćen u zakonski propisanom roku, od 30 dana, a ako ima primjedbi na isti, koje će se dati u pisanom obliku, na što će vještak dati obrazloženje. Stavak 2. izmijeniti tako da glasi: (2) Naknada za rad stalnih sudskih vještaka određuje se u bodovima, a vrijednost boda utvrđuje se u iznosu od 2 € (EUR) prema protuvrijednosti 0,15 % prosječne mjesečne isplaćene bruto plaće po zaposlenom u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz u prethodnoj godini, koja se objavljuje u Narodnim novinama, uvećano za porez na dodanu vrijednost. Stavak 3. se briše Stavak broj 4. mijenja u broj 3. i izmijeniti tako da glasi: (3) Naknada za rad stalnih sudskih vještaka utvrđuje se za: izradu pisanog nalaza i mišljenja, ovisno o složenosti vještačenja od 150 do 4000 bodova, najmanje 250 bodova (gornjeg limita se ne može predvidjeti kod vrlo složenih predmeta) potrebne sve radnje (očevid, pregled, pretraga, mjerenje, rekonstrukcija, izuzimanje, ispitivanje, uzorkovanje, procjena, analiza dokumentacije, utvrđivanje, osiguranje dokaza, izrada nacrta, troškovnika i procjena, i dr.) 35 50 bodova po satu pristup na raspravu 100 bodova sudjelovanje na raspravi koja traje dulje od dva sata 35 50 bodova po svakom započetom satu i pravo na naplatu odgovora na svaki podnesak stranke ili odvjetnika ovisno o opsežnosti odgovora i to 50 bodova po podnesku za neograničen broj odgovora na podneske Stavak broj 5. mijenja u broj 4. (5. 4.) Stalni sudski vještak je uz račun dužan dostaviti i obrazloženje stavki. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 190 | Tito Kosty | Odlučivanje o zahtjevu za imenovanje, Članak 12. | Stavak 1., 2. i 3. dopuniti tako da glase: (1) O imenovanju kandidata koji je završio stručnu obuku i zadovoljio na provjeri traži se obvezujuće mišljenje predsjednika županijskog suda nadležnog po mjestu prebivališta kandidata. (2) Nakon pribavljanja mišljenja iz stavka 1. ovoga članka, kandidat koji je završio stručnu obuku i zadovoljio na provjeri se poziva na dostavu dokaza o sklopljenom ugovoru o osiguranju iz članka 6. ovoga Pravilnika, dostavu dokaza o uplati troškova izrade službene iskaznice i dvije fotografije iz članka 28. 27. ovoga Pravilnika te Ministarstvo pribavlja uvjerenje obzirom da je ovlašteno utvrđivati uvjete za obavljanje prema čl.13. po službenoj dužnosti da se protiv njega vještaka ne vodi kazneni postupak za kazneno djelo za koje se postupak vodi po službenoj dužnosti. (3) O podnesenom zahtjevu za imenovanje stalnog sudskog vještaka ministar odlučuje rješenjem i o tome obavještava nadležni sud u mjestu prebivališta imenovanog vještaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 191 | Tito Kosty | Mišljenje o obavljenoj stručnoj obuci, Članak 8. | Stavak 1. dopuniti tako da glasi: (1) Sposobnost kandidata upućenog na stručnu obuku za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka utvrđuje se na temelju izvješća stalnog sudskog vještaka kod kojeg je kandidat bio na stručnoj obuci (mentora) o provedenoj stručnoj obuci pod čijim je nadzorom kandidat dužan obaviti najmanje pet vještačenja i u njima izraditi nalaz i mišljenje. Navedenih pet vještačenja ne moraju biti vještačenja koje je naložio sud, ali se pri tome mora voditi o odredbama GDPR. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 192 | Tito Kosty | Stručna obuka, Članak 7. | Stavak 4. dopuniti tako da glasi: (4) Strukovne udruge kandidatima za stalne sudske vještake imenuju mentore iz reda stalnih sudskih vještaka iz odgovarajućeg područja vještačenja odnosno specijalnosti, koji imaju najmanje pet godina iskustva u obavljanju poslova sudskog vještačenja i najmanje 50 izrađenih vještačenja. Popis mentora dostavlja se Ministarstvu. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 193 | Tito Kosty | Stručna obuka, Članak 7. | Stavak 2 dopuniti tako da glasi: (2) Stručna obuka kandidata za stalne sudske vještake obavlja se prema programu koji za pojedina područja vještačenja donose strukovne udruge stalnih sudskih vještaka, koje u članstvu imaju najmanje tri stalna sudska vještaka sto stalnih sudskih vještaka, a unutar toga najmanje 50 sudskih vještaka odgovarajuće struke odnosno odgovarajućeg područja vještačenja za koje se traži imenovanje. Strukovna udruga obavlja provjeru uvjeta radnog iskustva kandidata na poslovima u struci najmanje osam godina, a nakon završenog preddiplomskog sveučilišnog studija ili preddiplomskog stručnog studija na poslovima u struci najmanje deset godina. U iznimnom slučaju, ako u Republici Hrvatskoj nema ukupno 50 ili više vještaka neke struke (područja vještačenja), ili ne postoji udruga vještaka koja ima barem 50 vještaka odgovarajuće struke (područja vještačenja), tada će se stručna obuka kandidata povjeriti udruzi koja ima najviše vještaka odgovarajuće struke (područja vještačenja). | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 194 | Tito Kosty | Osiguranje od odgovornosti, Članak 6. | (4) Državljanin države članice Europske unije ili države potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru može se osigurati od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka i u svojoj matičnoj državi. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 195 | Tito Kosty | Osiguranje od odgovornosti, Članak 6. | stavak 2 nadopuniti tako da glasi: (2) Najniža svota osiguranja od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka je 26.500,00 eura za fizičke osobe, a za pravne osobe 66.350,00 eura. | Djelomično prihvaćen | Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 36/24) propisano je da za stalnog sudskog vještaka može biti imenovana fizička osoba koja ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka na najnižu svotu osiguranja od 25.000,00 eura, te da poslove vještačenja mogu obavljati i pravne osobe ako dostave zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja na najnižu svotu osiguranja od 65.000,00 eura. |
| 196 | Tito Kosty | Područja vještačenja, Članak 3. | (3) Uvjeti za obavljanje poslova stalnih sudskih vještaka Za stalnog sudskog vještaka može biti imenovana osoba koja ispunjava sljedeće uvjete: 1. državljanin je Republike Hrvatske, državljanin države članice Europske unije ili državljanin države potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, 2. ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij odnosno završen preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij odgovarajući području vještačenja za koje se imenuje, 3. nakon završenog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili specijalističkog diplomskog stručnog studija radila je na poslovima u struci najmanje osam godina, a nakon završenog preddiplomskog sveučilišnog studija ili preddiplomskog stručnog studija na poslovima u struci najmanje deset godina, 4. vlada hrvatskim jezikom, 5. zdravstveno je sposobna za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka, 6. uspješno je završila provjeru znanja iz ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja, 7. ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka, 8. ima valjano odobrenje za samostalno obavljanje djelatnosti (licenciju) ili položen stručni odnosno specijalistički ispit za obavljanje djelatnosti ako je to, sukladno posebnim propisima, uvjet za obavljanje tih djelatnosti. Za stalnog sudskog vještaka ne može se imenovati osoba protiv koje se vodi kazneni postupak ili koja je pravomoćno proglašena krivom za kaznena djela za koja se postupak vodi po službenoj dužnosti, osim za kaznena djela počinjena iz nehaja. - Iznimno od odredbi stavka 1. točki 2. i 3. ovoga članka, ako u Republici Hrvatskoj za određeno područje vještačenja nema mogućnosti završetka sveučilišnog ili stručnog studija, za stalnog sudskog vještaka može se imenovati i osoba sa stečenom srednjom stručnom spremom odgovarajućom području vještačenja za koje se imenuje i koja je nakon završene škole radila na poslovima u struci najmanje 12 godina. - Iznimno od odredbe stavka 1. točke 3. ovoga članka, liječnici specijalisti uvjet za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka stječu nakon položenog specijalističkog ispita. - Iznimno od odredbe stavka 1. točke 6. ovoga članka, osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava nije dužna pristupiti provjeri znanja iz ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja. - Prije imenovanja kandidati za stalne sudske vještake dužni su uspješno završiti stručnu obuku u strukovnoj udruzi stalnih sudskih vještaka. 9. Pravne osobe ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja prema čl.1, stavak 2 ovog Pravilnika : – ako su u svojoj djelatnosti registrirane i za obavljanje vještačenja za određeno područje – ako su njihovi zaposlenici imenovani stalnim sudskim vještacima za područje za koje se traži odobrenje – ako imaju zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Na način propisan stavkom 1. ovog članka utvrđuje se ispunjava li zavod, ustanova, ili državno tijelo i trgovačko društvo uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Pravne osobe, zavodi, ustanove, i državna tijela i trgovačka društva dužni su obavijestiti predsjednika odgovarajućeg županijskog ili trgovačkog suda o prestanku radnog odnosa sa svojim zaposlenikom koji je imenovan stalnim sudskim vještakom. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 197 | Tito Kosty | Predmet Pravilnika, Članak 1. | (3) Vještačenje se određuje kad za utvrđivanje ili ocjenu neke važne činjenice treba pribaviti nalaz i mišljenje od osobe koja raspolaže potrebnim stručnim znanjem ili vještinom. Vještak je stručna osoba - ekspert koja sudu predstavlja činjenice odnosno znanstveno i/ili tehničko znanje savjesno i prema svom najboljem znanju, a nalaz i mišljenje iznijet će točno, potpuno i objektivno, u skladu s pravilima struke. Vještak ne može, niti je to na bilo koji način njegov zadatak, preuzeti odgovornost suca za procjenu ili vrednovanje činjenica koje su temelj za sudsku presudu. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 198 | Suad Kadrić | I. OPĆE ODREDBE, Predmet Pravilnika | Nejasno je da li i na dalje postoji mogućnost da se pored nabrojanih u članku 1.i trgovačka društva-pravne osobe koje upošljavaju stalne sudske vještake i procjenitelje ponovno imenuju. Naime, mnoga trgovačka društva sa zaposlenim vještacima ispostavljaju račune za svoja vještva iz trgovačkog društva u kojoj su vještaci izvršitelji zaposleni i tu ostvaruju svoja prava iz radnog odnosa. Predlažem dodati i trgovačka društva, odnosno pravne osobe. Nije korektno da vještaci koji su zaposlenici trgovačkog društva rade kao fizičke osobe gubeći sva prava iz radnog odnosa, a da se daje prednost vještacima u mirovini ili vještacima zaposlenim u jedinicama lokalne samouprave, raznim županijskim i državnim institucijama, koji sudske uviđaje ili sudska ročišta obavljaju za vrijeme radnog vremena. Vještaci i procjenitelji koji su vlasnici i zaposlenici trgovačkih društva svoj rad kao sudski vještaci i procjenitelji su profesionalizirali i od svog rada ostvaruju prava iz radnog odnosa koja izmjenama ovog pravilnika gube. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 199 | Suad Kadrić | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi, VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | Predlažem da se u Prijelaznim i završnim odredbama izričito naznači da sudski vještaci koji su imenovani po dosadašnjim propisima podnose zahtjeve za imenovanje isključivo za ona područja za koja su bili prethodno imenovani, a ne za područja koja će biti definirana člankom 3. ovog Nacrta, te da je potrebna dokumentacija uz zahtjev za imenovanje sljedeća: - Rješenje o imenovanju izdano od nadležnog Županijskog ili Trgovačkog suda prema Pravilniku o stalnim sudskim vještacima („Narodne novine“, br. 38/14., 123/15., 29/16. i 61/19.) za područje za koje se imenovanje traži, potvrda da se protiv osobe ne vodi kazneni postupak, skopljena polica osiguranja od odgovornosti i uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti ako osoba nije u radnom odnosu (ostalo je nepotrebno iz razloga što su odgovarajuća potrebna stručna sprema, potrebno radno iskustvo u struci i potrebna licenca ili stručni ispit bili i prema dosadašnjim propisima isti i već utvrđeni upravo za ono područje za koje je vještak imenovan i za koje se imenuje prema novim propisima, a u nastavku će biti obrazloženo i zašto jedino i može biti imenovan baš za to isto područje) Naime, prema Izmjenama i dopunama Zakona o sudovima („Narodne novine“ br. 21/22) čl. 35., stavak (5) propisano je sljedeće: (5) Stalni sudski vještaci i stalni sudski tumači koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona budu imenovani sukladno odredbama Zakona o sudovima (»Narodne novine«, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16. i 67/18.) zahtjev za imenovanje nakon isteka vremena na koje su prethodno imenovani podnose ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa najkasnije 30 dana prije isteka vremena prethodnog imenovanja. U postupku imenovanja ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa ispituje postojanje uvjeta propisanih ovim Zakonom, a osobe u odnosu na koje se utvrdi ispunjenost propisanih uvjeta nisu dužne polagati provjeru znanja iz poznavanja ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja, obaviti stručnu obuku niti položiti prisegu. Iz navedenog stavka razvidno je da se vještacima imenovanim po dosadašnjim propisima priznaju stečena prava u smislu stručnih kompetencija za određeno područje vještačenja koje su kao vještaci stekli i za koje su do sada bili imenovani, jer da to nije tako morali bi obaviti stručnu obuku. Isto tako priznaju im se i kompetencije koje su kao vještaci stekli s obzirom da ne moraju položiti provjeru znanja iz poznavanja ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja i položiti prisegu, bez obzira jesu li istu ranije polagali ili nisu. Istim stavkom se podrazumjeva i usklađenost područja vještačenja i stečenih prava u smislu stručnih kompetencija i osposobljenosti za to područje. Jasno je i to da nije moguće utvrditi jesu li te stečene stručne kompetencije koje su priznate usklađene sa onim područjima koja tek trebaju biti definirana člankom 3. ovog Nacrta i to zato što će područja vještačenja tek biti definirana odlukom ministra, kao i programi stručne obuke koje strukovne udruge trebaju dostaviti u roku od šest mjeseci, koji će tek tada biti eventualno odobreni od strane ministarstva. Iz ovoga proizlazi da vještaci imenovani po dosadašnjim propisima mogu biti imenovani prema novim propisima isključivo za ona područja za koja su bili imenovani do sada, kako je Zakonom o sudovima („Narodne novine“ br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22) čl. 35., stavak (5) i predviđeno. Imenovanje sukladno čl. 3. ovog Nacrta trebalo bi se odnositi jedino na vještake koje se imenuje prvi put. Dakle, vještaci imenovani po dosadašnjim propisima, ukoliko žele nastaviti biti vještaci, moraju podnijeti zahtjev za imenovanje iz razloga jer to propisuje Zakon o sudovima („Narodne novine“ br. 21/22) čl. 35., stavak (5), ali ne prema uvjetima iz Članka 3. ovoga Nacrta, već prema uvjetima iz Članka 126. Zakona o sudovima („Narodne novine“ br. 21/22). | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 200 | Suad Kadrić | Podnošenje zahtjeva, Članak 9. | Potrebno je dodati odredbu koja određuje da se tvrtka ili pravna osoba može imenovati za vještaka, pod uvjetom da ima stalno zaposlenog vještaka iz odgovarajućeg područja za koje se imenuje. | Prihvaćen | Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno je obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 201 | Suad Kadrić | IV. DUŽNOSTI STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Dnevnik vještačenja | Članak u cijelosti treba brisati. Vještaci za svoj rad odgovaraju sudovima, a ne ministarstvu, i uvođenje neke dodatne birokratske evidencije koja je sama sebi svrhom nema nikakvog pravnog utemeljenja, a osim toga, može se smatrati prikrivenim načinom pritiska na vještake. Osim toga, s obizrom na sustav e-spisa i e-komunikacije, ministarstvo, ako za to ima ikakvu zakonsku podlogu, može podatke iz predloženog dnevnika pribaviti iz te baze podataka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 202 | Suad Kadrić | V. PRAĆENJE RADA I PREDSTAVKE NA RAD STALNOG SUDSKOG VJEŠTAKA, Članak 30. | Članak 30. (2) Rad stalnih sudskih vještaka prate strukovne udruge čiji su članovi. Komore to ne mogu. Ova odredba nema uporište niti u jednom važećem propisu, jer rad sudskih vještaka ne mogu pratiti strukovne komore jer je njihov rad uređen posebnim zakonima na temelju kojih je prenesen čitav niz javnih ovlasti koje obavljaju. Javne se ovlasti mogu prenijeti samo zakonom, a nikako pravilnikom, a komore niti ne raspolažu podacima koji njihovi članovi obavljaju poslove sudskih vještaka. Nema uporišta u zakonu o komorama za traženje podataka da članovi komore moraju dati podatke o obavljanju tih poslova. Ne može više od pola broja vještaka biti izvan sustava i udruga, ne podlijegati etičkom kodeksu, stručnom usavršavanju, stegovnim postupcima, mentorstvima itd. Svaki sudski vještak u RH je obvezan biti članom strukovne udruge vještaka koju odabere prema strukovnoj pripadnosti. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 203 | Suad Kadrić | VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 34. | Prijedlog čl. 34. st. 4. Pravilnika: Stalni sudski vještaci imenovani u skladu s odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16. i 67/18.) ne moraju podnositi zahtjev za imenovanje nakon isteka vremena na koje su prethodno imenovani, već će ih Ministarstvo, primjenom pravnog standarda legitimnih očekivanja, imenovati u skladu s odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) i ovog Pravilnika. Pravne osobe kojima je u skladu s odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15. i 67/18.) odobreno obavljanje poslova vještačenja odnosno procjene ne moraju podnositi zahtjev za odobrenje nakon isteka vremena na koje im je dano odobrenje, već će im Ministarstvo, primjenom pravnog standarda legitimnih očekivanja, dati odobrenje u skladu s odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) i ovog Pravilnika. | Nije prihvaćen | Prijedlog se ne može prihvatiti s obzirom na odredbe članka 35. stavaka 1. i 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 21/22). |
| 204 | Suad Kadrić | VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 36. | Dodati Članak 36.a Suci i sudski vještaci pridržavati će se Smjernica o ulozi sudskih vještaka u pravosudnim postupcima država članica Vijeća Europe donesenih po Europska Komisija za učinkovitost pravosuđa (CEPEJ) 12.12.2014.godine jer pružaju referentni okvir za zakonodavca, suca i sve stranke u postupku vezano za ulogu stručnjaka - “vještaka” u slučajevima gdje je vještak angažiran od strane suda tijekom postupka donošenja sudske odluke. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 205 | Suad Kadrić | PRILOZI, Prilog 4 | U potpunosti izbaciti odredbu o vođenju dnevnika vještačenja. Isti je nepotrebno birokratiziranje te u konačnici zahtjeva dodatno zapošljavanje i trošak rada državne uprave. Vještak ili pravna osoba uz vještački nalaz prilažu račun te je isto dovoljno po svim zakonskim odredbama. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 206 | Suad Kadrić | Uvećanje i umanjenje nagrade, Članak 18. | U odnosu na odredbu iz članka 18. stavak 2. kojom je predviđeno umanjenje nagrade za rad vještaka do najviše 50% u slučaju da vještak bez opravdanog razloga preuzeti posao ne dovrši u roku koji mu je naložen ili u roku o kojem je obavijestio pravosudno tijelo odnosno stranku Suvišna je odredba iz članka 18. stavak 2. Pravilnika obzirom da su posljedice za neuredno i nesavjesno obavljanje poslova vještačenja već propisane odredbom iz članka 32. i 33. Pravilnika, kao i odredbama iz članka 255. Zakona o parničnom postupku i odredbom iz članka 310. Zakona o kaznenom postupku. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 207 | Suad Kadrić | Pravo na nagradu, Članak 17. | - u odnosu na odredbu iz članka 17. stavak 3. kojom je uređeno umanjenje nagrade (naknade) za rad vještaka koja se isplaćuje iz sredstava pravosudnog tijela za 35% Visina nagrade (naknade) za rad vještaka određuje se u zavisnosti od obima i složenosti vještačenja a ne u zavisnosti od naručitelja kao što je to uređeno odredbom iz članka 17. stavak 3. Ovo jedino važi u uvjetima pružanja sekundarne pravne pomoći koja podliježe drugim uvjetima i propisima. Nagrade (naknade) za rad vještaka koja se plaćaju iz sredstava pravosudnih tijela većinom se odnose na vještačenja provedena u kaznenim postupcima i koja u konačnici idu na teret osuđenika, jedino u slučaju oslobađajuće presude idu na teret državnog proračuna (regulirano odredbom iz članka 145. Zakona o kaznenom postupku /08) i što nema veze sa radom vještaka posljedično čemu ne može ni biti u relaciji sa nagradom za rad vještaka. Odredbom kojom je regulirano umanjenje nagrade (naknade) za rad vještaka koja se plaća iz sredstava pravosudnog tijela dovodi se u neravnopravan i diskriminirajući položaj ostale subjekte koji plaćaju vještačenja i vještake koji rade na najsloženijim vještačenjima ( što ona u istražnim i kaznenim postupcima u pravilu i jesu) jer su plaćeni bitno manje od vještaka koji vještače u postupcima kojima se rad vještaka ne plaća iz sredstava pravosudnog tijela što predstavlja povredu Ustavom zajamčenih prava. - u odnosu na odredbu iz članka 17. stavak 4.1. kojim je utvrđen raspon od 150 do 4000 bodova za izradu pisanog nalaza i mišljenja, ovisno o složenosti vještačenja iz prednjeg proizlazi da je nagrada za pisani nalaz i mišljenje limitirana na minimalnih 49,50 EUR ( 150 bodova x 0,33 € ) do maksimalnih 1.320,00 EUR ( 4.000 bodova x 0,33 €) Prema Ustavu RH poduzetnička i tržišna sloboda su temelj gospodarskog ustroja RH. Isto znači da u uvjetima tržišne ekonomije nije moguće kontrolirati cijenu (određivanjem granica) kao što je to uređeno odredbom iz članka 17. stavak 4.1. jedino privremeno i u iznimnim slučajevima propisanim Zakonom o iznimnim mjerama kontrole cijena (NN 73/97,128/99 i 66/01) što ovdje svakako nije slučaj. Isto tako radi se o odredbi koja unaprijed ograničava vrijednost rada ( i to na vrlo niskoj razini) primjenom koje se ne može utvrditi nagrada ( naknada) za rad vještaka za obimnija i složenija vještačenja koja primjerice sadrži preko 50.000 stranica a rezultat vještačenja je nalaz i mišljenje preko 1.000 stranica. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 208 | Suad Kadrić | Pravo na nagradu, Članak 17. | (4) Naknada za rad stalnih sudskih vještaka utvrđuje se za: - izradu pisanog nalaza i mišljenja, ovisno o složenosti vještačenja od minimalno 250 bodova … do … bodova, (gornjeg limita nema zbog vrlo složenih predmeta što se ne može nikako predvidjeti) - sve radnje (očevid, pregled, pretraga, mjerenje, rekonstrukcija, izuzimanje, ispitivanje, uzorkovanje, procjena, analiza dokumentacije, utvrđivanje, osiguranje dokaza, izrada nacrta, troškovnika i procjena, i dr.) 50 bodova po satu - pristup na raspravu 100 bodova u sjedištu vještaka - pristup na glavnu raspravu izvan sjedišta vještaka do 50 km u jednom smjeru - 150 bodova - Pristup na glavnu raspravu izvan sjedišta vještaka više od 50 km u jednom smjeru - 200 bodova - sudjelovanje na raspravi koja traje dulje od dva sata 50 bodova po svakom započetom satu, i pravo na naplatu odgovora na svaki podnesak stranke ili odvjetnika ovisno o opsežnosti odgovora i to 50 bodova po podnesku za neograničen broj odgovora na podneske | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 209 | Suad Kadrić | Troškovi prijevoza, Članak 20. | (2) Troškovi iz stavka 1. ovog članka stalnim sudskim vještacima priznaju se u visini stvarnih prijevoznih troškova za putovanje obavljeno najkraćim putem i najekonomičnijim prijevoznim sredstvom, imajući u vidu i ukupno vrijeme koje bi bilo utrošeno korištenjem pojedinog prijevoznog sredstva. Ako za obavljanje vještačenja sredstvo javnog prometa, nije najekonomičnije prijevozno sredstvo, posebno imajući u vidu ukupno vrijeme koje bi bilo utrošeno korištenjem istog stalni sudski vještak ima pravo na korištenje osobnog automobila u visini neoporezivih iznosa kako je to regulirano Pravilnikom o izmjenama i dopuni Pravilnika o porezu na dohodak (NN 112/2022) do 3,00 kune po prijeđenom kilometru. Treba imati na umu da veliki broj stalnih sudskih vještaka ne živi u velikim gradovima, gdje sredstvo javnog prijevoza nije najekonomičnije ili ne postoji u toj mjeri da bi se moglo ekonomično koristiti a da se ne izgubi cijeli dan. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 210 | Suad Kadrić | VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 34. | (4) Stalni sudski vještaci koji do 1. siječnja 2023. budu imenovani sukladno odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16. i 67/18.) kao i pravne osobe kojima je sukladno odredbama Zakona o sudovima (»Narodne novine«, br. 28/13., 33/15., 82/15. i 67/18.) odobreno obavljanje poslova prevođenja odnosno tumačenja, vještačenja i procjenjivanja nastavljaju obavljati navedene poslove ne moraju podnositi zahtjev za imenovanje nakon isteka vremena na koje su prethodno imenovani podnose Ministarstvu najkasnije 30 dana prije isteka vremena prethodnog imenovanja. nego će ostati uvršteni u jedinstveni popis stalnih sudskih vještaka iz st.2 ovog članka, primjenom pravnog standarda legitimnih očekivanja, imenovati u skladu s odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) i ovog Pravilnika. | Nije prihvaćen | Prijedlog se ne može prihvatiti s obzirom na odredbe članka 35. stavaka 1. i 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 21/22). |
| 211 | Suad Kadrić | Predmet Pravilnika, Članak 1. | U stavak 2 treba vratiti i pravne osobe, odnosno može ostati da je vještak fizička osoba ukoliko bi se kao u Zakonu o gradnji primjenilo isto.. U Zakonu o gradnji stoji: u čl. 51 (1) Projektant je fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer., nadalje u u čl. 56. (1) Nadzorni inženjer je fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer i provodi u ime investitora stručni nadzor građenja., nadalje u u čl. 61. Revident je fizička osoba ovlaštena za kontrolu projekata prema propisu kojim se uređuje udruživanje u komoru arhitekata i komore inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju. u čl. 66 st. 2 (2) Projekti, odnosno njihovi dijelovi moraju biti izrađeni na način koji osigurava njihovu jedinstvenost s obzirom na građevinu za koju su izrađeni (ime projektanta, tvrtka osobe registrirane za poslove projektiranja, naziv građevine, ime ili tvrtka investitora, datum izrade i dr.). Sukladno navedenom Zakonu o gradnji projektant, nadzorni inženjer i revident su fizičke osobe dok račun za obavljene usluge ispostavlja tvrtka kod koje je zaposlen projektant, nadzorni inženjer i revident. Sve usluge koje obavi projektant, nadzorni inženjer ili revident potpisuju i ovjeravaju žigom kao fizička osoba prema pripadajućem strukovnom razredu Komora i odgovorni su kao fizičke osobe za što imaju sklopljenu obveznu policu od odgovornosti za ovlaštenje koje imaju. Slijedom navedenog, iz primjera Zakona o gradnji stalni sudski vještak je fizička osoba dok račun za obavljenu uslugu vještačenja može ispostaviti i trgovačko društvo u kojem je vještak zaposlen, ovisno o radnom statusu vještaka. Na ovaj način riješili bi se (radno statusni ) problemi vještaka koji bi nastali ako se ovo ne bi omogućilo stalnim sudskim vještacima.u njihovom radu | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 212 | SNJEŽANA SIKIRIĆ | Potpis i pečat stalnog sudskog vještaka, Članak 27. | (3) Stalni sudski vještak dužan je svoj vlastoručni potpis i otisak pečata pohraniti kod županijskog suda nadležnog prema mjestu njegovog prebivališta. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 213 | SNJEŽANA SIKIRIĆ | Dnevnik vještačenja , Članak 26. | Predlažem ili brisanje članka 26 ili dodati u Prilog 4. Obračunata naknada, datum ispostave računa, datum plaćanja računa | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 214 | SNJEŽANA SIKIRIĆ | Utvrđivanje visine nagrade za rad i naknade troškova stalnih sudskih vještaka, Članak 23. | Važno je utvrditi rokove i način vrednovanja jer je prisutna samovolja i različit način postupanja pravosudnih tijela. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 215 | SNJEŽANA SIKIRIĆ | Naknada troškova, Članak 19. | Troškove prijevoza obračunati na temelju uredne i vjerodostojne dokumentacije u neto iznosu. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 216 | SNJEŽANA SIKIRIĆ | III. PRAVA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Pravo na nagradu | Riječ nagrada zamijeniti sa riječi nadoknada u cijelom Pravilniku. Vrijednost boda utvrditi u visini 2 eura uvećano za porez na dodanu vrijednost. Brisati stavak 3. ovog članka (ne vidim razlog financiranja države od strane sudskih vještaka). Ispostavljeni račun odobriti u roku od 8 dana od zaprimanja, a platit ga u propisanom roku od 30 dana. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 217 | Snježana Asić Raos | I. OPĆE ODREDBE, Predmet Pravilnika | Novi Pravilnik bi trebao predstavljati poboljšanje u odnosu na stari pravilnik a ne ukidanje postojećih mogućnosti za slobodno tržišno natjecanje i samostalno odlučivanje o organizaciji poslovanja, što se ovdje pokušava napraviti "brisanjem" pravnih osoba sa popisa potencijalnih sudskih vještaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 218 | Snježana Asić Raos | V. PRAĆENJE RADA I PREDSTAVKE NA RAD STALNOG SUDSKOG VJEŠTAKA, Članak 30. | Predlaže se promjena točke 2 kako slijedi: (2) Rad stalnih sudskih vještaka prate i komore i strukovne udruge čiji su članovi. Svaki sudski vještak u RH je OBAVEZAN biti članom strukovne udruge vještaka koju odabere prema strukovnoj pripadnosti. Obrazloženje: Samo se izmjenom Zakona o komorama (pojedinačno) istima, može nametnuti obveza praćenja rada sudskih vještaka koji su imenovani neovisno od svojih strukovnih Komora i za što su morali pohađati stručnu obuku, moraju se stručno usavršavati i sve to sami financirati bez ikakva utjecaja strukovnih komora. NE MOŽE više od pola broja vještaka biti izvan sustava i udruga, ne podlijegati kodeksu strukovne udruge, stručnom usavršavanju, stegovnim postupcima, mentorstvima itd. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 219 | Snježana Asić Raos | Osiguranje od odgovornosti, Članak 6. | U članku 6. stavak 2. potrebno je nadopuniti visinu svote osiguranja za pravne osobe pa se predlaže: Najniža svota osiguranja od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka je 26.500,00 EUR za fizičke osobe; a za pravne osobe 66.350,00 EUR-a | Djelomično prihvaćen | Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 36/24) propisano je da za stalnog sudskog vještaka može biti imenovana fizička osoba koja ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka na najnižu svotu osiguranja od 25.000,00 eura, te da poslove vještačenja mogu obavljati i pravne osobe ako dostave zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja na najnižu svotu osiguranja od 65.000,00 eura. |
| 220 | Snježana Asić Raos | Područja vještačenja, Članak 3. | Problem je kako definirati odgovarajući studij za one studijske programe koji se već godinama ne izvode ( imajući u vidu velik broj vještaka koji je studij dovršio prije 30, 40 ili više godina). Predložena lista - može se sastavljati za nove, buduće vještake i aktualne studijske programe, a ne za postojeće vještake Opisano se predlaže riješiti na način da vještake imenovane u postupcima imenovanja pokrenutima do 31. prosinca 2022., treba automatski imenovati po novim propisima, i staviti ih na listu sudskih vještaka odgovarajuće struke (na kojoj su i do sada bili), bez provođenja novog postupka imenovanja za takve vještake. | Nije prihvaćen | Prijedlog se ne može prihvatiti s obzirom na odredbe članka 35. stavaka 1. i 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 21/22). |
| 221 | Snježana Asić Raos | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi, I. OPĆE ODREDBE | Praksa EU, govori o tome da vještačenja rade fizičke i pravne osobe (uključivo i trgovačka društva). Čemu micati trgovačka društva ? U njima rade stručne osobe, intelektualci, koje hrane bar 2000 obitelji. Ne može se ukinuti ta praksa. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 222 | Snježana Asić Raos | III. PRAVA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Utvrđivanje visine nagrade za rad i naknade troškova stalnih sudskih vještaka | Utvrđivanje nagrade za rad i naknade troškova stalnih sudskih vještaka utvrđuje pravosudno tijelo na čiji je zahtjev vještačenje obavljeno sukladno odredbama ovog pravilnika:" Ovaj članak je u suprotnosti čl. 17. st. 1. Naime, ako za obavljeno vještačenje stalni sudski vještak ima pravo na nagradu naknadu sukladno čl. 17. st. 2. kako onda može pravosudno tijelo, odrediti visinu naknade za rad i po kojim kriterijima odrediti koliko je radnih sati potrebno za neko specijalističko vještačenje, ako upravo to pravosudno tijelo ne raspolaže stručnim znanjima iz pojedinog područja pa mora angažirati nekog vještaka. Kako to oni mogu znati ? A nisu stručnjaci za to. Kako može pravosudno tijelo to ispravno vrednovati ? | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 223 | Snježana Asić Raos | IV. DUŽNOSTI STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Dnevnik vještačenja | Članak 26 potrebno je brisati. Svaki vještak vodi svoju evidenciju obavljenih vještačenja i kod reizbora, prilaže popis vještačenja. Čemu još dodatno opterećivati vještake s nepotrebnom administracijom. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 224 | Snježana Asić Raos | Pravo na nagradu, Članak 17. | Nejasno je zašto se umanjuje vrijednost rada sudskog vještaka. Pružanje intelektualnih usluga sudu, treba biti bolje vrednovano. Bod ne može biti manji od 1,50 EUR-a. (uvećano za PDV) . Potrebno je brisati stavak 3. koji govori o umanjenjima od 35%. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 225 | Snježana Asić Raos | Predmet Pravilnika, Članak 1. | U članku 1 stavak 2 prijedloga Pravilnika, u kojem su nabrojene neke pravne osobe, izostavljena su TRGOVAČKA DRUŠTVA ( d.o.o. ; j.d.o.o.). Ovo je potrebno ispraviti, odnosno dopuniti s riječima " i trgovačka društva " . | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 226 | Slobodan Bogdanović | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi | A) čl.17 bod ne može biti manji od 1,00 € odnosno 1 sat vještaka bi trebao biti minimalno 35 € ,optimalno 50.-€ + PDV ali primjereno bi bilo najmanje 75 % propisane satnice prema odvjetničkoj tarifi (dakle, na razini od 75 € ZA SLOŽENA VJEŠTAČENJA). B) članak 17. stavak 3. kojom je uređeno umanjenje naknade za rad vještaka koja se isplaćuje iz sredstava pravosudnog tijela za 35%: je totalno neustavna odredba! Visina naknade za rad vještaka određuje se u zavisnosti od obima i složenosti vještačenja, a ne u zavisnosti od naručitelja kao što je to uređeno odredbom iz članka 17. stavak 3. Naknade za rad vještaka koja se plaćaju iz sredstava pravosudnih tijela većinom se odnose na vještačenja provedena u kaznenim postupcima i koja u konačnici idu na teret osuđenika, jedino u slučaju oslobađajuće presude idu na teret državnog proračuna (regulirano odredbom iz članka 145. Zakona o kaznenom postupku) i što nema veze sa radom vještaka posljedično čemu ne može ni biti u korelaciji sa naknadom za rad vještaka. C) u odnosu na odredbu iz članka 17. stavak 4.1. kojim je utvrđen raspon od 150 do 4000 bodova za izradu pisanog nalaza i mišljenja, ovisno o složenosti vještačenja iz prednjeg proizlazi da je nagrada za pisani nalaz i mišljenje limitirana na minimalnih 49,50 EUR ( 150 bodova x 0,33 € ) do maksimalnih 1.320,00 EUR ( 4.000 bodova x 0,33 €); dakle radi se o odredbi koja unaprijed, bez da uzima u obzir opseg posla, ograničava vrijednost rada (i to na vrlo niskoj razini), jer kako se primjenom takve odredbe može vrednovati vještačenje dokumentacije koja primjerice sadrži preko 50.000 stranica, a kao rezultat vještačenja je nalaz i mišljenje na preko 1.000 stranica ??? D) ne može se nakon 25 godina rada pravnih osoba sa zaposlenim sudskim vještacima jednostavno ukinuti ta praksa koja je u EU uhodana i postoji godinama kao i do sada kod nas: u RH ima 412 pravnih osoba koje imaju odobrenje za vještačenje. Pod pretpostavkom da su svakoj pravnoj osobi radi samo 5 osoba dolazi se do broja osoba koje su zaposlenici u društvima je min 2.000 odnosno 2.000 obitelji ostvaruje prihod od poslova koji su vezani uz vještačenje. Napominjemo da je jasno da je u tim pravnim osobama zaposleno najmanje 412 vještaka, ali se ne isključuje mogućnost da veći dio preostalih osoba (cca 1.500) nisu vještaci već suradnici vještaku u rad. -ukidanjem radnih mjesta osoba koje rade kod pravnih osoba vještaka nastaje minimalni trošak u visini 14 mil. kn, a koji se odnosi na naknade za nezaposlene i slično. -gubitak javnih prihoda bi bio cca 24 mil. kn godišnje samo po osnovu manje uplaćenih doprinosa i poreza na dohodak. Slijedom navedenog, uzevši u obzir manje uplaćene poreze i doprinose te troškove koji nastaju kroz naknade za nezaposlene (kao i omogućavanje zdravstvene usluge nezaposlenim osobama) iznos je minimalno 38 milijuna kuna gubitka za državu. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 227 | SLF Projekt d.o.o. | VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 34. | U članku 34 stavku 1 je navedeno da pravne osobe mogu obavljati vještačenje do isteka vremena na koje je imenovano. To znači da naše trgovačko društvo koje se bavi složenim vještačenjima prestaje sa tom djelatnosti i nema više potrebe za zapošljavanjem sudskih vještaka. Mišljenja sam sa je ukidanje djelatnosti vještačenja pravnim osobama kao i nerealno niska cijena boda/sata poruka najiskusnijim vještacima da se prestanu baviti s tim poslom. O sramotnom popustu 35% kada država naručuje vještačenje sve je već rečeno u gornjim primjedbama. U svakom slučaju potpuna degradacija sudskih vještaka za posljedicu će imati i bitno otežan rad pravosuđu. Svjestan sam da se ovim komentarma (kako mojim tako i ostalim) neće ništa kvalitativno za vještake promjeniti, stoga ne preostaje nam ništa drugo nego zaključiti predmete na kojim sada radimo i promjeniti područje našeg djelovanja. mr.sc Neven Crnobrnja dipl.ing.,građ. SLF Projekt d.o.o. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 228 | SLAVICA KONJEVODA | Područja vještačenja, Članak 3. | 1.Vezano za čl.3.st.1.da ministar pravosuđa imenuje stalne sudske vještake je miješanje izvršne vlasti u sudbenu vlast. 2.Također čl.17 bod ne može biti manji od 1,00 € - sat vještaka bi trebao biti minimalno 35 € + PDV ,optimalno 50.-€ + PDV (primjereno bi bilo najmanje 75 % propisane satnice prema odvjetničkoj tarifi, odnosno na razini od 75 € ZA SLOŽENA VJEŠTAČENJA). 3. čl 17. stavak 3. kojom je uređeno umanjenje naknade za rad vještaka koja se isplaćuje iz sredstava pravosudnog tijela za 35%: je neustavna odredba. 4. odredba iz čl. 17. stavak 4.1. kojim je utvrđen raspon od 150 do 4000 bodova za izradu pisanog nalaza i mišljenja - odredba unaprijed ograničava vrijednost rada, neovisno o složenosti 5.ukidanje mogućnosti pravnih osoba / onemogućavanje novih pravnih osoba da budu vještaci nije u skladu sa EU praksom i korak unazad zato što postoje vrlo složena vještačenja gdje jedan ili dva vještaka fizičkih osoba ne mogu napraviti sami vještačenje nego je potrebna pomoć i drugih stručnjaka koji nisu vještaci, ali su eksperti u svojoj struci poput revizora, poreznih savjetnika i mnogih drugih, a to sve treba platiti, kako? pa preko pravnih osoba. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 229 | SENKA ĐINĐIĆ | VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 34. | Načelo vladavine prava uvedeno je u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske čl. 3. Ustava Republike Hrvatske. Vladavina prava kao najviša vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske ne svodi se samo na formalno-pravnu regularnost nego uključuje i posebne dopunske zahtjeve sadržajne naravi u sastavljanju zakona. Načelo vladavine prava traži da zakoni moraju biti opći i jednaki za sve, a zakonske i pravne posljedice izvjesne za adresate pravne norme (načelo pravne izvjesnosti) tj. primjerene njihovim legitimnim očekivanjima u svakoj konkretnoj neposrednoj primjeni zakona. o prema Smjernicama o ulozi sudskih vještaka u pravosudnim postupcima država članica Vijeća Europe CEPEJ-a (Guidelines on the role of court-appointed experts in judicial proceedings of Council od Europe's Member States), predviđeno je da pravna osoba može biti imenovana kao vještak | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 230 | SENKA ĐINĐIĆ | Pravo na nagradu, Članak 17. | Pravo na naknadu Članak 17. (1) Za obavljeno vještačenje stalni sudski vještak ima pravo na naknadu. U tom smislu stalni sudski vještak ispostavlja račun u kojem je iskazana cijena utrošenog rada i zavisnih troškova koje je vještak objektivno i sukladno cjeniku u skladu sa stavkom 4 ovog članka imao u konkretnom predmetu. Ispostavljen račun će vještaku biti plaćen u zakonski propisanom roku, od 30 dana, a ako ima primjedbi na isti, koje će se dati u pisanom obliku, na što će vještak dati obrazloženje. (2) Naknada za rad stalnih sudskih vještaka određuje se u bodovima, a vrijednost boda a vrijednost boda utvrđuje se u iznosu od 1,20 eura, uvećano za porez na dodanu vrijednost. Prilagodbe: kada od datuma posljednje utvrđene vrijednosti boda prosječne bruto plaće u RH porastu za više od 10% vrijednost prema podacima DZS boda će se uskladiti za puni porast prosječne bruto plaće u RH. (3) BRISATI STAVAK 3 – UMANJENJE 35% Nagrada za rad stalnih sudskih vještaka koja se isplaćuje iz sredstava pravosudnog tijela umanjuje se za … % od utvrđene vrijednosti boda iz stavka 2. ovog članka. Neprihvatljiva je odredba članka 17,st.3 prijedloga Pravilnika o ssv kojom je uređeno umanjenje naknade za rad vještaka koja se isplaćuje iz sredstava pravosudnih tijela za 35% jer se visina naknade za rad vještaka određuje se u zavisnosti od obima i složenosti vještačenja, a ne u zavisnosti od naručitelja. Te se naknade većinom odnose na vještačenja provedena u kaznenim postupcima i koja u konačnici idu na teret osuđenika, jedino u slučaju oslobađajuće presude idu na teret državnog proračuna (regulirano odredbom iz članka 145. Zakona o kaznenom postupku) i što nema veze sa radom vještaka posljedično čemu ne može ni biti u korelaciji sa nagradom za rad vještaka. Na taj način se u izrazito neravnopravan položaj dovode se vještaci koji rade na najsloženijim vještačenjima (što ona u istražnim i kaznenim postupcima u pravilu i jesu), jer su plaćeni bitno manje od vještaka koji vještače u postupcima u kojima se rad vještaka ne plaća iz sredstava pravosudnog tijela, što je u EU potpuno drugačije: tamo su najskuplja upravo ta najsloženija vještačenja ! (4) Naknada za rad stalnih sudskih vještaka utvrđuje se za: -izradu pisanog nalaza i mišljenja, ovisno o složenosti vještačenja od minimalno 250 bodova … do … bodova, (gornjeg limita nema zbog vrlo složenih predmeta što se ne može nikako predvidjeti) -sve radnje (očevid, pregled, pretraga, mjerenje, rekonstrukcija, izuzimanje, ispitivanje, uzorkovanje, procjena, analiza dokumentacije, utvrđivanje, osiguranje dokaza, izrada nacrta, troškovnika i procjena, i dr.) 50 bodova po satu Sve navedeno je sastavni dio vještačenja i nema potrebe izdvajanja iz svega što vještak mora odraditi da bi na temelju svih analiza i mišljenja izradio sintezu: mišljenje vještaka. -pristup na raspravu 100 bodova -sudjelovanje na raspravi koja traje dulje od dva sata 50 bodova po svakom započetom satu, i pravo na naplatu odgovora na svaki podnesak stranke ili odvjetnika ovisno o opsežnosti odgovora i to 50 bodova po podnesku za neograničen broj odgovora na podneske Nerazumno je limitiranje maksimalnih bodova od 4000 bodova, pa proizlazi da se složena i najkompleksnija vještačenja više neće moći raditi kao što je to uređeno odredbom iz članka 17. stavak 4.1. jedino privremeno i u iznimnim slučajevima propisanim Zakonom o iznimnim mjerama kontrole cijena (NN 73/97,128/99 i 66/01) što ovdje svakako nije slučaj (kad bi računali po 0,33 €/bod to bi bilo 1320.-€ najsloženije vještačenje ? Ili po 1€/bod to je 4000.-€, a kompleksna vještačenja su značajno dugotrajna i skupa (za Agrokor je plaćeno strancima koji nisu vještaci 1,3 mil.€). Radi se o odredbi koja unaprijed, bez da uzima u obzir opseg posla, ograničava vrijednost rada (i to na vrlo niskoj razini), jer kako se primjenom takve odredbe može vrednovati vještačenje dokumentacije koja primjerice sadrži preko 50.000 stranica, a kao rezultat vještačenja je nalaz i mišljenje na preko 1.000 stranica ??? Pri pisanju odredbi prijedloga Pravilnika nije vodilo računa o razmjeru između obveza i odgovornosti, s jedne strane, i visine naknade za rad vještaka, sa druge strane. Takvim odredbama prijedloga Pravilnika stvorena je velika disproporcija između propisanih obveza i odgovornosti na štetu visine prav | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 231 | SENKA ĐINĐIĆ | Predmet Pravilnika, Članak 1. | U ovom članku i čitavom Pravilniku, umjesto 'nagrada' treba stajati 'naknada za obavljeni rad' vještaka | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 232 | Saša Đipalo | Pravo na nagradu, Članak 17. | čl 17. stavak 4.1. kojim je utvrđen raspon od 150 do 4000 bodova za izradu pisanog nalaza i mišljenja, ovisno o složenosti vještačenja iz prednjeg proizlazi da je nagrada za pisani nalaz i mišljenje limitirana na minimalnih 49,50 EUR ( 150 bodova x 0,33 € ) do maksimalnih 1.320,00 EUR ( 4.000 bodova x 0,33 €); dakle radi se o odredbi koja unaprijed, bez da uzima u obzir opseg posla, potrebne stručne kompetencije vještaka ograničava vrijednost rada (i to na vrlo niskoj razini). | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 233 | Saša Đipalo | Pravo na nagradu, Članak 17. | Vrijednost boda ne može biti manja od 1,00 € odnosno 1 sat vještaka bi trebao biti minimalno 35 € ,optimalno 50.-€ + PDV Primjereno bi bilo najmanje 75 % propisane satnice prema odvjetničkoj tarifi (dakle, na razini od 75 € ZA SLOŽENA VJEŠTAČENJA). | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 234 | Saša Đipalo | Pravo na nagradu, Članak 17. | Vrijednost sata staviti na realnu vrijednost rada najstručnijih osoba. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 235 | Saša Đipalo | Osiguranje od odgovornosti, Članak 6. | Pravna osoba tj.tvrtka registrirana za vještačenje, ne bi se trebala posebno osiguravati od profesionalne odgovornost s obzirom da je uvjet da pravna osoba obavlja vještačenje taj da ima stalno zaposlenog vještaka a koji mora biti osiguran od profesionalne odgovornosti. Dvostruko osiguravanje nije potrebno te povećava troškove poslovanja i u konačnici troškove vještačenja. Ukoliko se ukine mogućnost vještačenja pravnih osoba i to samo tako nakon 25 godina rada pravnih osoba sa zaposlenim sudskim vještacima, veliki broj zaposlenih u pravnim osobama vještacima će ostati bez posla. U tom scenariju, osim što bi veliki broj osoba ostao bez posla, učinkovitost rješavanja sudskih predmeta bi se bitno smanjila, | Nije prihvaćen | Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom je omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. Također je propisano da za stalnog sudskog vještaka može biti imenovana fizička osoba koja ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka na najnižu svotu osiguranja od 25.000,00 eura, te da poslove vještačenja mogu obavljati i pravne osobe ako dostave zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja na najnižu svotu osiguranja od 65.000,00 eura. |
| 236 | SANJA PERNJAK | III. PRAVA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Pravo na nagradu | Predlažem: Članak 17. (1) Za obavljeno vještačenje stalni sudski vještak ima pravo na naknadu. U tom smislu stalni sudski vještak ispostavlja račun u kojem je iskazana cijena utrošenog rada i zavisnih troškova koje je vještak objektivno i u skladu sa stavkom 4 ovog članka imao u konkretnom predmetu. Ispostavljen račun će vještaku biti plaćen u zakonski propisanom roku, od 30 dana, a ako ima primjedbi na isti, koje će se dati u pisanom obliku, na što će vještak dati obrazloženje. (2) Naknada za rad stalnih sudskih vještaka određuje se u bodovima, a vrijednost boda utvrđuje se u € (EUR), a vrijednost boda utvrđuje se u iznosu od 1,50 eura, uvećano za porez na dodanu vrijednost. (3) BRISATI (4 postaje st.3.) Naknada za rad stalnih sudskih vještaka utvrđuje se za: izradu pisanog nalaza i mišljenja, ovisno o složenosti vještačenja od minimalno 250 bodova … do (gornjeg limita nema zbog vrlo složenih predmeta što se ne može nikako predvidjeti) sve radnje (očevid, pregled, pretraga, mjerenje, rekonstrukcija, izuzimanje, ispitivanje, uzorkovanje, procjena, analiza dokumentacije, utvrđivanje, osiguranje dokaza, izrada nacrta, troškovnika i procjena, i dr.) 50 bodova po satu pristup na raspravu 100 bodova sudjelovanje na raspravi koja traje dulje od dva sata 50 bodova po svakom započetom satu, i pravo na naplatu odgovora na svaki podnesak stranke ili odvjetnika ovisno o opsežnosti odgovora i to 50 bodova po podnesku za neograničen broj odgovora na podneske (5) Stalni sudski vještak je uz račun dužan dostaviti i obrazloženje stavki. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 237 | Robert Ojurović | Potpis i pečat stalnog sudskog vještaka, Članak 27. | Pečat treba, elektronički potpis ne treba. Pa nama vještacima i sada nam neki sudovi dostavljaju predmete poštom, a mi im svoje nalaze također vraćamo poštom jer drugačije ne ide. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 238 | Robert Ojurović | Dnevnik vještačenja , Članak 26. | Dnevnik je također nepotrebno administriranje i zatrpavanje ministarstva nepotrebnim podacima. Stotine vještaka će u ministarstvo dostavljati svoje dnevnike. Ako ne dostave nikome ništa jer kazne za to nisu propisane. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 239 | Robert Ojurović | Pravo na nagradu, Članak 17. | Nagrade su niske i ako se to ne riješi/povisi ništa se ovim Pravilnikom ne dobiva. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 240 | Robert Ojurović | Odlučivanje o zahtjevu za imenovanje, Članak 12. | Ne treba ministar potpisivati rješenje o imenovanju vještaka, već onaj koji vodi taj upravni postupak postupak. Osim toga to je nepotrebno administriranje (mišljenje suda ide u ministarstvo !? - gubljenje vremena). | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 241 | Robert Ojurović | Provjera znanja o ustrojstvu sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja, Članak 10. | Treba dodati da ovu provjetu nisu dužni polagati niti oni vještaci koji imaju položen državni stručni ispit, a takvih također ima. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 242 | Ratimir Komarica | VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 37. | Podržavam da se ovaj Pravilnik primjenjuje od 1. 1. 2023. ako takva retroaktivna primjena nije u suprotnosti s drugim propisima. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 243 | Ratimir Komarica | Opće dužnosti , Članak 24. | Stavak 1. u drugom retku ima zatipak tj. "tipfeler": ... prema pravilnima ... Treba pisati: ... prema PRAVILIMA ... | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 244 | Ratimir Komarica | PRILOZI, Prilog 4 | To treba biti POPIS VJEŠTAČENJA a ne DNEVNIK. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 245 | Ratimir Komarica | Dnevnik vještačenja , Članak 26. | Umjesto riječi DNEVNIK treba biti POPIS, jer iz cijelog teksta ovog članka mislim da slijedi da to nije DNEVNIK u kojem se upisuju aktivnosti SVAKI DAN, nego je to POPIS obavljenih vještačenja. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 246 | Ratimir Komarica | III. PRAVA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Naknada troškova | U prvom prijedlogu koji je dobila udruga uredno je je pisalo Naknada troškova. Nikako mi nije jasno kako i zašto je došlo do gubitka jednog slova u naslovu? | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 247 | Ratimir Komarica | III. PRAVA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Naknada troškova | Naknada troškova | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 248 | Ratimir Komarica | Pravo na nagradu, Članak 17. | Predlažem da vrijednost boda bude 1,00 EUR, s obrazloženjem koje slijedi. Kada analiziramo predložene naknade sudskim tumačima (prijedlog Pravilnik o sudskim tumačima je također na e-savjetovanju) opet dolazimo na minimalnu vrijednost boda od 1,00 EUR. Neadekvatnost predložene cijene boda za vještaka, osim svih do sada iznesenih argumenata, razvidna je i iz usporedbe visine nagrade (naknade) koja je bila propisana stalnim sudskim tumačima u razdoblju od 1998. godine do danas. Uz svako poštovanje prema sudskim tumačima, i radi izbjegavanja svake dvojbe napominjemo kako ova usporedba ne služi kako bi se uspoređivale dvije profesije, već se uspoređuje i prati izmjene naknada, koje su se međusobno trebale pratiti. Pravilnikom o stalnim sudskim tumačima (NN 35/98) u članku 23. bila je definirana vrijednost nagrade za prijevod sa stranog jezika na hrvatski jezik, za svaki redak 2,00 kune. Iz navedenog je razvidno da je 1998. godine vrijednost boda sudskih vještaka od 2,00 kn bila izjednačena sa vrijednošću jednog retka prijevoda sa stranog na hrvatski jezik stalnog sudskog tumača. U 2008. godini Pravilnikom o stalnim sudskim tumačima (NN 88/08) u članku 26. izmijenjena je visina nagrade sudskim tumačima pa je tako novim pravilnikom naknada za prijevod sa stranog jezika na hrvatski jezik za svaki redak iznosila 5,00 kuna. Iz navedenog se zaključuje kako je u 2008. godini sudskim tumačima naknada povećana 2,5 puta, dok je naknada sudskih vještaka ostala ista kao i 1998. godine. U prijedlogu Pravilnika o stalnim sudskim tumačima koji je trenutno na e-savjetovanju razvidno je da je u članku 14. predviđeno da naknada za prijevod sa stranog jezika na hrvatski jezik iznosi 30,00 EUR po kartici. Ako se uzme da jedna kartica ima 30 redaka, dolazi se do iznosa od 1,00 EUR po retku. Primjenog fiksnog tečaja konverzije radi se o 7,5345 kn. Usporedbom predloženih 1,00 EUR (7,5345 kn) za 2023. godinu sa vrijednosti nagrade iz 1998. godine od 2,00 kn, razvidno je da bi se radilo o povećanju od 3,77 puta. Stoga se postavlja logično pitanje, zašto srazmjerno nije rastao bod sudskim vještacima već im se za razdoblje od 1998. godine do 2023. godine predlaže uvećanje vrijednosti boda od 0,06 EUR. Dodatno i važno za napomenuti je da nije razvidno niti da bi u prijedlogu Pravilnikom o stalnim sudskim tumačima bilo predviđeno umanjenje naknade za slučaj da bi se ista isplaćivala iz sredstava pravosudnog tijela, kako se to godinama radi sudskim vještacima. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 249 | RAŠIĆ računovodstvo i revizija d.o.o. | Pravo na nagradu, Članak 17. | čl.17 bod - Neprimjereno niska vrijednost boda od 0,33 EUR. Primjerena vrijednost boda s obzirom da ista nije mijenjana veoma dugi period ne bi trebala biti manja od 1,00 € odnosno 1 sat vještaka bi trebao biti 35 € bruto + PDV. U odnosu na stavke odvjetničkih troškova sudskih postupaka, troškovi obavljanja vještačenja u sudskim predmetima su iznimno mali upravo radi krivo i nerealno odmjerene visine naknade kao i ograničenja iste na raspon od 150 do 4000 bodova. Određivanjem raspona naknade za rad vještaka nije pobliže određen pojam složenosti sudskog vještačenja. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 250 | RANKO GAVRILOVIĆ | VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 37. | Članak 37. S obzirom na veliki broj primjedaba u e savjetovanju na koje je Ministarstvo dužno pojedinačno odgovoriti, predlažem da ovaj Pravilnik ne stupi na snagu prije 1. travnja ove godine, s time da predlagač u međuvremenu riješi i pitanja koja su gore navedena vezano za prijedlog čl. 34. Ranko Gavrilović, sudski vještak za financije, bankarstvo, knjigovodstvo i devizno poslovanje | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 251 | RANKO GAVRILOVIĆ | VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 36. | Članak 36a Predlažem unošenje novog članka 36 a kojim se i Pravilnikom utvrđuje odnos istoga prema Smjernicama o ulozi sudskih vještaka u pravosudnim postupcima zemalja članica Vijeća Europe, kako slijedi: Suci i sudski vještaci pridržavati će se Smjernica o ulozi sudskih vještaka u pravosudnim postupcima država članica Vijeća Europe donesenih po Europska Komisija za učinkovitost pravosuđa (CEPEJ) 12.12.2014.godine jer pružaju referentni okvir za zakonodavca, suca i sve stranke u postupku vezano za ulogu stručnjaka - “vještaka” u slučajevima gdje je vještak angažiran od strane suda tijekom postupka donošenja sudske . Obrazloženje: Namjena ovih smjernica je prenijeti osnovna načela koja se tiču uloge vještaka u pravosudnim sustavima država članica Vijeća Europe. Definiraju se načela koja razjašnjavaju pravnu interpretaciju i primjenu zakona vezano za rad tih vještaka tijekom pravosudnih postupaka. Ova načela primjenjuju se na sve predistražne i pravosudne postupke u svim područjima prava; ne samo u građanskim, nego također u kaznenim i administrativnim parnicama. Ranko Gavrilović, sudski vještak za financije, bankarstvo, knjigovodstvo i devizno poslovanje | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 252 | RANKO GAVRILOVIĆ | VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 34. | Članak 34. – Prijelazne i završne odredbe S obzirom na to da je rok za odgovor na prijedloge iz e savjetovanja utvrđen za 7. Veljaču ove godine, potrebno je preciznije utvrditi sve potrebne izmjene u ovom članku, budući da isti predviđa da će Pravilnik stupiti na snagu 1. siječnja ove godine. Budući da nekim vještacima ističe 4-godišnje imenovanje u razdoblju prije očekivanog stupanja na snagu ovog Pravilnika predlažem da Ministarstvo hitno, putem sudova, obavijesti takve vještake na koji način postupati glede njihovog reimenovanja. Ranko Gavrilović, sudski vještak za financije, bankarstvo, knjigovodstvo i devizno poslovanje | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 253 | RANKO GAVRILOVIĆ | Natpisna ploča stalnog sudskog vještaka, Članak 29. | Članak 29. Natpisna ploča Nije predviđeno kojih dimenzija (minimum-maksimum) je natpisna ploča. Držim da to treba definirati (kao npr kod javnih bilježnika). Ako se ne definira veličina, natpisna ploča može biti i veličine billboarda – je li to onda reklamiranje ili ne? Ranko Gavrilović, sudski vještak za financije, bankarstvo, knjigovodstvo i devizno poslovanje | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 254 | RANKO GAVRILOVIĆ | Utvrđivanje visine nagrade za rad i naknade troškova stalnih sudskih vještaka, Članak 23. | Čl. 23 – Utvrđivanje naknade za rad i naknade troškova stalnih sudskih vještaka Predlažem izmjenu st. 1 ovog članka kako slijedi: (1)Visina naknade za rad i naknade troškova stalnih sudskih vještaka utvrđuje se sukladno odredbama ovog Pravilnika.Visinu iznosa računa koji vještak ispostavlja za obavljenje vještačenje i isporučeni Stručni nalaz i mišljenje provjerava pravosudno tijelo na čini je zahtjev vještačenje obavljeno. Kada je račun sastavljen sukladno odredbama ovog Pravilnika, nadležno tijelo račun prihvaća u cijelosti i daje nalog za plaćanje računa u zakonskom roku (30 dana) od pravomoćnosti rješenja suda o odobrenju računa, Ovo rješenje sud je dužan donijeti u roku ne duljem od 30 dana od dana zaprimanja Stručnog nalaza i mišljenja. Ako pravosudno tijelo utvrdi neku nepravilnost u računu, isti vraća vještaku uz pisano obrazloženje o utvrđenim nepravilnostima, a ne ispravlja račun po vlastitom nahođenju. (1b) Vještak treba zatražiti naknadu odmah nakon saslušanja (rasprve) predajom troškovnika ili usmeno na sudski zapisnik. Sud je dužan na to upozoriti vještaka. Iznimno se može odobriti da vještak dostavi troškovnik u roku od 3 dana. Obrazloženje: Na gore navedeni način se preciznije navode obaveze pravosudnog tijela koje je naložilo vještačenje, rokove u kojima isto treba postupati, način obavještavanja vještaka u slučaju nepravilnosti i sl. (1c)U slučaju nepravovremenog plaćanja vještak ima pravo potraživati zakonske zatezne kamate. St 2. Predlažem izmjenu i dopunu ovog stavka, kako slijedi: Pravosudna tijela svakih šest mjeseci, najkasnije 30 dana od isteka takvog šestomjesečnog razdoblja Ministarstvu dostavljaju podatke o iznosima računa koje su vještaci ispostavili za obavljeni posao koje je pravosudno tijelo naručilo i naknadi troškova isplaćenih stalnim sudskih vještacima i to posebno iz sredstava pravosudnih tijela a posebno sa računa na koje su sredstva kao predujam za vještačenje uplatile stranke u građanskim postupcima u predmetima koji se vode kod tih pravosudnih tijela. Obrazloženje: Osim puke obavijesti o isplaćenim naknadama, pravosudna tijela se obvezuju iste raščlaniti na način kako je predloženo u ovoj izmjeni i dopuni, čime će se doprinijeti preciznijem sagledavanju strukture troškova vještaka kao i činjenice da li se sredstva isplaćuju iz proračuna pravosudnog tijela ili iz pologa stranaka u postupku. Ranko Gavrilović, sudski vještak za financije, bankarstvo, knjigovodstvo i devizno poslovanje | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 255 | RANKO GAVRILOVIĆ | Pravo na nagradu, Članak 17. | Članak 17. – Pravo na nagradu Predlažem preimenovanje ovog članka17 da glasi: Pravo na naknadu Obrazloženje: vještak obavlja poslove i izvršenja usluga po nalogu suda, ispostavlja se račun i traži se novčana nadoknada ili naknada za izvršene poslove. Termin naknada je prikladniji jer se ne radi o nagradi, pogotovu jer bi ona tada morala biti u potpunosti opisana i određena što je kod vještačenja nemoguće učiniti. Riječ nagrada treba promijeniti u riječ: naknada u cijelom tekstu Pravilnika gdje se ona navodi. St.1. Za obavljeno vještačenje stalni sudski vještak ima pravo na naknadu. U tom smislu vještak ispostavlja račun u kojem je iskazana cijena utrošenog rada i zavisnih troškova koje je vještak objektivno u skladu sa stavkom 4 ovog članka i člancima 19-23 ovog Pravilnika imao u konkretnom predmetu. Obrazloženje: vidi gore. St. 2. Predlažem izmjenu st. 2 kako slijedi: Naknada za rad stalnih sudskih vještaka određuje se u bodovima, a vrijednost boda utvrđuje se u EUR protuvrijednosti 6,5 promila od prosječne mjesečne isplaćene bruto plaće po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj-kolovoz u prethodnoj godini, koja se objavljuje u Narodnim novinama, uvećano za porez na dodatnu vrijednost gdje je to primjenjivo. Obrazloženje: Smatram da je utvrđivanje vrijednosti boda realnije vezati za iznos prosječne isplaćene plaće po zaposlenom u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj-kolovoz prethodne godine (koji se u pravilu objavljuje u Narodnim novinama negdje u listopadu svake godine) nego da se utvrđuje u fiksnom iznosu. Na taj način će se automatski vrijednost boda revalorizirati svake godine umjesto da se utvrđuje kompliciranom izmjenom i dopunom pravilnika. U konkretnom slučaju, budući da je iznos mjesečne bruto plaće u razdoblju siječanj-kolovoz 2022. godine iznosila Kn 10.301 (€ 1.367)iznosi oko € 0,89. S obzirom na činjenicu da se vrijednost boda nije mijenjala od 1998. Godine, a u istom razdoblju su bruto plaće rasle za cca 130%, neto plaće za cca 180% a inflacija za skoro 90%, mišljenja sam da bi se na ovaj način izbjegla „nepravda“ da su vještaci preko 20 godina radili bez povećanja vrijednosti boda, a osiguralo bi se na realan i transparentan način i njegovo povećanje u skladu s povećanjem plaća u budućnosti. St 3. Predlažem brisanje ovog stavka u potpunosti. Obrazloženje: Vidi obrazloženje glede istog stavka u primjedbama Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja kao i velikog broja drugih vještaka koji su se očitovali glede brisanja ovog stavka. St 4. Predlažem promjenu ovog stavka kako slijedi: Naknada za rad stalnih sudskih vještaka utvrđuje se za: - Izradu pisanog nalaza i mišljenja, ovisno o složenosti vještačenja od minimalno 250 bodova - Posebne radnje (očevid, pregled, pretraga, mjerenje, rekonstrukcija, izuzimanje, ispitivanja, uzorkovanje, procjena, analiza dokumentacije, utvrđivanje, osiguranje dokaza, izrada nacrta, troškovnika i procjena i dr.) 60 bodova po satu - Interdisciplinarno vještačenje – minimalno 150 bodova (uz tarifu iz alineje 1 ovog stavka) - Pristup na raspravu – 100 bodova - Pristup na glavnu raspravu izvan sjedišta vještaka do 50 km u jednom smjeru – 150 bodova; - Pristup na glavnu raspravu izvan sjedišta vještaka više od 50 km u jednom smjeru – 200 bodova - Sudjelovanje na raspravi koja traje dulje od dva sata – 60 bodova po svakom započetom satu i - pravo an naplatu odgovora na svaki podnesak stranke ili odvjetnika, ovisno o opsežnosti odgovora – po 60 bodova po svakom podnesku, za neograničen broj odgovora na podneske. Obrazloženje: Nerazumno je limitiranje maksimalnih bodova od 4000 bodova, pa proizlazi da se složena i najkompleksnija vještačenja više neće moći raditi kao što je to predloženo odredbom iz članka 17. stavak 4.1. jedino privremeno i u iznimnim slučajevima propisanim Zakonom o iznimnim mjerama kontrole cijena (NN 73/97,128/99 i 66/01) što ovdje svakako nije slučaj (kad bi računali po 0,33 €/bod to bi bilo 1320.-€ najsloženije vještačenje Ili po 1€/bod to je 4000.-€, a kompleksna vještačenja su značajno dugotrajna i skupa (za Agrokor je plaćeno strancima koji nisu vještaci 1,3 mil.€). Radi se o odredbi koja unaprijed, bez da uzima u obzir opseg posla, ograničava vrijednost rada (i to na vrlo niskoj razini), jer kako se primjenom takve odredbe može vrednovati vještačenje dokumentacije koja primjerice sadrži preko 50.000 stranica, a kao rezultat vještačenja je nalaz i mišljenje na preko 1.000 stranica. Osobno sam, npr pred dvadesetak godina radio vještačenje u slučaju Riječka banka, pri čemu je trebalo proučiti nekoliko desetaka tisuća stranica predmeta, a sam nalaz i mišljenje je bio veći od 1.500 stranica. Pri pisanju odredbi prijedloga Pravilnika nije vodilo računa o razmjeru između obveza i odgovornosti, s jedne strane, i visine naknade za rad vještaka, sa druge strane. Takvim odredbama prijedloga Pravilnika stvorena je velika disproporcija između propisanih obveza i odgovornosti na štetu visine prava na naknadu. Ograničavanje bodova za izradu vještačenja nije dobro jer u vrlo opsežnim i kompliciranim vještačenjima i u takvim predmetima nije moguće administrativno utvrditi koliki je obuhvat posla (npr. vještačenje u aferi Agrokor koje je povjereno stranoj revizorskoj kući, nejasno je po kojim kriterijima je odobrena naknada stranoj revizorskoj kući koja nije registrirana za posao vještačenja). Isto tako uopće se ne spominje proučavanje sudskog spisa (u toku vještačenja i prije rasprave) i ostale tehničke dokumentacije (vrednovanje po satu), a to je bitna komponenta vještačenja. Ovaj članak ne propisuje odredbu da je vještak ovlašten primiti naknadu za podnesak radi očitovanja na prigovore stranka u sporu. Napominje se da odvjetnicima odvjetničkom tarifom je propisana naknada troškova za podnesak na podnesak kojim se očituje na prigovore vještaka, dok vještaku to nije! U kompliciranim sudskim vještačenjima, stranke u postupku nerijetko angažiraju revizorske kuće, druge vještake ili naprosto daju prigovore na vještačenje kako bi isto pobili radi interesa svoje stranke bez obzira koliko kvalitetno vještačenje bilo. Za očitovanje vještaka na takve prigovore vještak više puta mora uložiti puno radnih sati kako bi se argumentirano očitovao na svaki prigovor bez obzira kakav bio. Pravilnikom nije predviđena nagrada za podnesak kojim se vještak očituje na prigovore stranka u sporu ili u kaznenom postupku dok je za iste podneske odvjetnicima dopušteno zaračunavati troškove podneska prema vrijednosti spora. Na tome odvjetnici najviše skupljaju bodove, a vještaci besplatno odgovaraju. Za odgovaranje na podneske mora se ponovno proučiti kompletna dokumentacija i često puta i sudski spis. Sve to iziskuje dodatne sate na postojeće vještačenje. Nema ograničenja u broju podnesaka. U jednom predmetu možete odgovoriti po 10 puta kada god se prohtjelo stranci ili punomoćniku da nešto predloži i uputi na sud. Proučavanje dokumentacije možda ne bi bilo potrebno da su podnesci ili rasprava odmah nakon izrade nalaza i mišljenja. Međutim, u praksi, zna proći i po godina i godina i pol od izrade nalaza do prvih očitovanja. Tako da se mora opet sve iznova proučiti da bi se učinkovito i ispravno odgovorilo na primjedbe. To se može bolje regulirati na način da se odgovaranje na podneske plati unaprijed u sklopu nalaza i mišljenja kao normalna radnja koja se dodatno vrednuje. Isto tako treba regulirati izradu dopune nalaza i mišljenja. Često puta dopuna nalaza i mišljenja je sasvim novo vještačenje. Neki suci smatraju da se dopuna ne plaća, a neki suci smatraju da se dopuna plaća. Uglavnom neregulirano područje. Isto tako nije jasno da li je izlazak vještak na raspravu plaćen ili nije. Neki suci smatraju da je vještak već plaćen i da je njegova dužnost da bez naknade prisustvuje raspravi dok neki suci smatraju da se vještaku ipak treba platiti za nazočnost na raspravi. Dolazimo do situacije da u nekom visoko tarifiranom predmetu odvjetnik može za podnesak od 1 stranice tražiti 350.000,00 kn ili više dok vještaku za očitovanje na prigovore iz podneska stranka u sporu nije predviđena nikakva nagrada bez obzira koliko radnih sati na to očitovanje je izgubio i koje ne može naplatiti. St 4b.Svoje potraživanje za pristup na raspravu vještak je dužan zatražiti smjesta nakon saslušanja, predajom troškovnika ili usmeno na sudski zapisnik, inače gubi pravo na njega. Sud je dužan o tome upozoriti vještaka Na ovaj način sud će postupati na isti način kao što postupa u svom ophođenju s odvjetnicima. Vidi također primjedbe vezane za Čl. 23 Pravilnika). Ranko Gavrilović, sudski vještak za financije, bankarstvo, knjigovodstvo i devizno poslovanje | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 256 | RANKO GAVRILOVIĆ | Mišljenje o obavljenoj stručnoj obuci, Članak 8. | Članak 8. – Mišljenje o obavljenoj stručnoj obuci Predlažem dopunu st.1 kako slijedi: Navedenih pet vještačenja ne moraju biti vještačenja koje je naložio sud, ali se pri tome mora voditi o odredbama GDPR. Obrazloženje: Budući da imenovani sudski vještaci ne rade svoja vještačenja samo po nalogu suda, nego ih mogu angažirati i zainteresirane strane. Bez gore navedene dopune takvi vještaci, iako vjerojatno odlični stručnjaci za svoja područja, ne bi mogli obavljati poslove mentora. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 257 | RANKO GAVRILOVIĆ | Vladanje hrvatskim jezikom, Članak 4. | Članak 4: Predlažem izmjenu i dopunu st.1. čl. 4 kako slijedi:1. Završila preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno završen preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij iz Čl. 3 ovog Pravilnika na hrvatskom jeziku u Republici Hrvatskoj. Obrazloženje: Potencijalni kandidat za sudskog vještaka mogao se obrazovati na hrvatskom jeziku u inozemstvu, što vjerojatno neće omogućiti onako dobro znanje jezika kao što će ga imati školovanjem u Republici Hrvatskoj. Predlažemo dopunu st. 2 kako slijedi: Odredbe ovog stavka odnose se na osobe koje nisu završile odgovarajući studij u Republici Hrvatskoj i kojima hrvatski nije materinji jezik. Obrazloženje: Bez ove dopune moglo bi se shvatiti da i osobe koje su završile odgovarajući studij u Republici Hrvatskoj trebaju zadovoljavati i uvjete iz st. 2 ovog članka. S druge strane, odredba bi se trebala odnositi na potencijalne sudske vještake kojima hrvatski nije materinji jezik. Ranko Gavrilović, sudski vještak za financije, bankarstvo, knjigovodstvo i devizno poslovanje, član NO Društva sudskih tumača i prevodtelja | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 258 | Promet ekspert d.o.o. | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi | Ovaj prijedlog Pravilnika izostavlja pravne osobe iz sudskih vještačenja, što će proizvesti znatne poteškoće za gotovo sve pravne osobe koje se bave sudskim vještačenjima. Potrebno je u Pravilnik vratiti pravne osobe kako je to bilo do sada. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 259 | Promet ekspert d.o.o. | Predmet Pravilnika, Članak 1. | Stavak 2. treba nadopuniti, tako da se iza rijeći "vještake" dodaje: pravne osobe. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Napominje se da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 260 | Petra Blašković | Pravo na nagradu, Članak 17. | Neadekvatnost predložene cijene boda za vještaka, osim svih do sada iznesenih argumenata, razvidna je i iz usporedbe visine nagrade (naknade) koja je bila propisana stalnim sudskim tumačima u razdoblju od 1998. godine do danas. Uz izrazito poštovanje prema sudskim tumačima, zbog izbjegavanja svake dvojbe napominjem kako ova usporedba ne služi kako bi se uspoređivale dvije profesije, već da se usporedi trend rasta naknada, a koji su se međusobno trebali pratiti. Pravilnikom o stalnim sudskim tumačima (NN 35/98) u članku 23. bila je definirana vrijednost nagrade za prijevod sa stranog jezika na hrvatski jezik, za svaki redak 2,00 kune. Iz navedenog je razvidno da je 1998. godine vrijednost boda sudskih vještaka od 2,00 kn bila izjednačena sa vrijednošću jednog retka prijevoda sa stranog na hrvatski jezik stalnog sudskog tumača. Pravilnikom o stalnim sudskim tumačima (NN 88/08) u članku 26. izmijenjena je visina nagrade sudskim tumačima pa je tako novim pravilnikom naknada za prijevod sa stranog jezika na hrvatski jezik za svaki redak iznosila 5,00 kuna. Iz navedenog se zaključuje kako je sudskim tumačima u 2008. godini naknada povećana 2,5 puta, dok je naknada sudskih vještaka ostala ista kao i 1998. godine. U prijedlogu Pravilnika o stalnim sudskim tumačima koji je trenutno na e-savjetovanju razvidno je da je u članku 14. predviđeno da naknada za prijevod sa stranog jezika na hrvatski jezik iznosi 30,00 EUR po kartici. Ako se uzme da jedna kartica ima 30 redaka, dolazi se do iznosa od 1,00 EUR po retku. Primjenog fiksnog tečaja konverzije radi se o 7,5345 kn. Usporedbom predloženih 1,00 EUR (7,5345 kn) za 2023. godinu u odnosu na vrijednosti nagrade iz 1998. godine od 2,00 kn, razvidno je da bi se radilo o povećanju od 3,77 puta. Stoga se postavlja logično pitanje, zašto razmjerno nije rastao bod sudskim vještacima već im se za razdoblje od 1998. godine do 2023. godine predlaže uvećanje vrijednosti boda od 0,06 EUR. Dodatno treba napomenuti da nije razvidno niti da bi u prijedlogu Pravilnikom o stalnim sudskim tumačima bilo predviđeno umanjenje naknade za slučaj da bi se ista isplaćivala iz sredstava pravosudnog tijela. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 261 | Petra Blašković | PRILOZI, Prilog 4 | Brisati Prilog 4. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 262 | Petra Blašković | VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 34. | Prijedlog čl. 34. st. 4. Pravilnika: Stalni sudski vještaci imenovani u skladu s odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16. i 67/18.) ne moraju podnositi zahtjev za imenovanje nakon isteka vremena na koje su prethodno imenovani, već će ih Ministarstvo, primjenom pravnog standarda legitimnih očekivanja, imenovati u skladu s odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) i ovog Pravilnika. Pravne osobe kojima je u skladu s odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15. i 67/18.) odobreno obavljanje poslova vještačenja odnosno procjene ne moraju podnositi zahtjev za odobrenje nakon isteka vremena na koje im je dano odobrenje, već će im Ministarstvo, primjenom pravnog standarda legitimnih očekivanja, dati odobrenje u skladu s odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) i ovog Pravilnika. | Nije prihvaćen | Prijedlog se ne može prihvatiti s obzirom na odredbe članka 35. stavaka 1. i 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 21/22). |
| 263 | Petra Blašković | Neuredno i nesavjesno obavljanje poslova, Članak 32. | sintagma "moglo imati" može biti podložna različitim subjektivnim tumačenjima na štetu vještaka, stoga ju je potrebno ili izostaviti ili konkretizirati. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 264 | Petra Blašković | V. PRAĆENJE RADA I PREDSTAVKE NA RAD STALNOG SUDSKOG VJEŠTAKA, Članak 30. | Rad stalnih sudskih vještaka prate strukovne udruge čiji su članovi. Komore to nisu u mogućnosti, niti su svi vještaci članovi komora. Upravo iz tog razloga ukazuje se kao nužno osnivanje Komore sudskih vještaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 265 | Petra Blašković | IV. DUŽNOSTI STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Dnevnik vještačenja | Članak u cijelosti brisati jer nije u skladu sa zakonskim okvirom. Sudski vještak je dužan trajno čuvati tajnost svih podataka. Člankom 130. Zakona o sudovima se navodi da su vještaci dužni za sebe zadržati sve što su u obavljanju poslova doznali o strankama i njihovim pravima, obvezama i pravnim interesima te čuvati tajnost svih podataka koji tijekom sudskog postupka nisu bili predmet javne rasprave kao i da je obveza čuvanja tajne trajne naravi te je stoga davanje podataka u vidu dnevnika u koliziji s obvezom čuvanja tajnosti podataka. Članak 307. Kaznenog zakona propisuje: Tko neovlašteno otkrije ono što je saznao u prethodnom kaznenom postupku, postupku pred sudom, prekršajnom postupku, upravnom postupku, postupku pred javnim bilježnikom ili stegovnom postupku, a što se na temelju zakona ili odluke utemeljene na zakonu smatra tajnom, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. Također, zanemarene su i odredbe vezane za GDPR. Dodatno, predloženi članak je u koliziji i sa člankom 24. stavkom 3. ovog prijedloga Pravilnika u kojem se navodi da se vještak može osloboditi obveze čuvanja tajnosti podataka samo pod uvjetima propisanim zakonom. Iz samog teksta članka 24. stavka 3. potpuno je jasno da budući je obveza čuvanja tajnosti podataka definirana zakonom, da se te obveze vještak može osloboditi jedino zakonskim odredbama. Davanje podataka na način kako se to predlaže Pravilnikom čini upitnim tajnost rada npr. u istražnim postupcima osjetljive prirode kao što može doći do ugrožavanja očuvanja tajnosti osobnih podataka. Također, nije poznato da bi odvjetnici čije naknade se u pojedinim slučajevima financiraju iz proračuna, bili u obvezi predavati Dnevnik rada, što samo dodatno ukazuje na diskriminaciju vještaka. Nadalje, navedeni prijedlog je dodatno administriranje i za vještake i za ministarstvo, obzirom da sve podatke i evidencije već imaju naručitelji tj. sudovi i DORH, od kojih ministarstvo može pribaviti potrebne mu podatke. Na današnji dan, prema procjeni postoji oko 3.500 vještaka, što znači da bi zaposlenici ministarstva prikupljali podatke od cca 3.500 osoba koji podaci bi se trebali nakon obavljenog prikupljanja još dodatno analizirati, sistematizirati i obrađivati dok je ekonomičnije i efikasnije ministarstvu potrebne podatke prikupljati od 68 pravosudnih tijela, od čega 67 sudova (stanje na dan 31.12.2021.g. prema Izvješću predsjednika Vrhovnog suda RH, od 26.04.2022.g.) te od DORH-a. Stoga, budući se prikupljanje podataka u vidu dnevnika od vještaka ukazuje kao zakonski sporno, neefikasno, neekonomično te u svakom slučaju dvojbeno s aspekta čuvanja tajnost podataka, predlaže se ministarstvu potrebne podatke prikupiti na brži, bolji i efikasniji način odnosno od pravosudnih tijela. Jedino brisanjem članka 26. i Priloga 4. bi se otklonila mogućnost da bi vještak ovakvim postupanjem kršio zakone te bio odgovoran za odavanje tajnih podataka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 266 | Petra Blašković | Utvrđivanje visine nagrade za rad i naknade troškova stalnih sudskih vještaka, Članak 23. | U odnosu na stavak 1. treba definirati rokove, s obzirom da se vještaci susreću s problemom da do donošenja rješenja o trošku prođe više mjeseci, a u nekim slučajevima i godina. St. 2. ovog članka treba brisati jer nema podlogu ni u kojem zakonu. Ovaj Pravilnik donosi se u skladu s odredbom članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima (NN 28/13.- 21/22.), kojom je propisano kako će ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom propisati postupak imenovanja i razrješenja stalnih sudskih vještaka, njihova prava i dužnosti te visina nagrade i naknade troškova za njihov rad. Isto se navodi i u čl. 1. st. 1. prijedloga Pravilnika. Prema tome, ovaj Pravilnik ne može propisivati obveze pravosudnim tijelima, jer to nije cilj i svrha ovog Pravilnika. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 267 | Petra Blašković | Troškovi za smještaj (noćenje) , Članak 22. | Izmakla zarada Članak 22.a (1) Stalni sudski vještak ima pravo na naknadu izmakle zarade, koja se obračunava za svaki utrošen sat koji nije obračunan po nekoj drugoj osnovi u skladu sa čl.249. i čl.256. Zakona o parničnom postupku. (2) Naknada izmakle zarade obračunava se po cijeni sata iz čl. 17. ovog Pravilnika. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 268 | Petra Blašković | Troškovi prijevoza, Članak 20. | S obzirom da se najčešće ročišta održavaju ujutro, ako vještak treba pristupiti ročištu u Splitu ili Slavonskom Brodu ili Rabu, po ovako predloženim odredbama čl.20. to znači da će morati koristiti javni prijevoz (vlak, autobus) dan ranije, platiti noćenje u hotelu i ostvariti pravo na dnevnicu. U tom slučaju iako je cijena javnog prijevoza niža, sveukupni trošak dolaska vještaka na ročište je veći. Stoga se predlaže navedene odredbe koncipirati po principu najekonomičnijeg prijevoznog sredstva. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 269 | Petra Blašković | Troškovi prijevoza, Članak 20. | Prijedlog (2) Troškovi iz stavka 1. ovog članka stalnim sudskim vještacima priznaju se u visini troškova prijevoza za putovanje obavljeno najkraćim putem i najekonomičnijim prijevoznim sredstvom, imajući u vidu i ukupno vrijeme koje bi bilo utrošeno korištenjem pojedinog prijevoznog sredstva. (3) Ako za obavljanje vještačenja sredstvo javnog prijevoza nije najekonomičnije prijevozno sredstvo, posebno imajući u vidu ukupno vrijeme koje bi bilo utrošeno korištenjem istog, i s time povezane dodatne troškove, stalni sudski vještak ima pravo na korištenje osobnog automobila prema pravilima koja se primjenjuju na službenike u pravosudnim tijelima. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 270 | Petra Blašković | Naknada troškova, Članak 19. | Prema članku 256. Zakona o parničnom postupku vještak ima pravo na naknadu izmakle zarade. Propuštanjem navedenog u članku 19. prijedloga Pravilnika derogiraju se prava vještaka u odnosu na ZPP. Također, izostavljeni su materijalni troškovi (cestarina, prijepis, poštarina, izrada tabela, uredski materijal itd.) a što je bilo predviđeno dosadašnjim pravilnikom, a u skladu s člankom 256. ZPP-a | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 271 | Petra Blašković | Uvećanje i umanjenje nagrade, Članak 18. | Novčane kazne u slučaju da vještak bez opravdanog razloga ne podnese u roku nalaz i mišljenje su detaljno regulirane člankom 255. Zakona o parničnom postupku, stoga nije razvidno iz kojeg razloga se predlaže članak 18. stavak 2. koji nije u suglasju s člankom 255. ZPP-a, a osim što dolazi do kolizije između predmetnog zakona i predloženog pravilnika, u tom slučaju dva puta bi se kažnjavalo po istoj osnovi. Nadalje, odredba članka 18. stavka 2. otvara mogućnost zlouporabe stranaka u postupku jer nije definirano što su opravdani razlozi kašnjenja (kao npr. nedostavljanje dokumentacije, pretjerano dugo vrijeme dostave zatražene nove dokumentacije od stranaka, bolest vještaka i stranaka u postupku itd.) | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 272 | Petra Blašković | Pravo na nagradu, Članak 17. | Prijedlog članka 17. (1) Za obavljeno vještačenje stalni sudski vještak ima pravo na naknadu. (2) Naknada za rad stalnih sudskih vještaka određuje se u bodovima, a vrijednost boda utvrđuje se u iznosu od 1,21 eura uvećano za porez na dodanu vrijednost. Vrijednost boda usklađuje se jednom godišnje u visini postotka promjene visine nominalne prosječne plaće u Republici Hrvatskoj, prema podacima koje objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, od prvog sljedećeg mjeseca nakon objave podataka Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske. (3) Briše se. (4) Naknada za rad stalnih sudskih vještaka utvrđuje se za: - izradu pisanog nalaza i mišljenja, ovisno o složenosti vještačenja od 300 bodova na više - radnje (očevid, pregled, pretraga, mjerenje, rekonstrukcija, izuzimanje, ispitivanje, uzorkovanje, procjena, analiza, utvrđivanje, osiguranje dokaza, izrada nacrta, troškovnika i procjena, sortiranje i pregled dokumentacije, analiza podataka, izrada tabela i dr.) 50 bodova po satu - izrada odgovora na podneske stranaka u postupku 100 bodova po podnesku - pristup na raspravu 150 bodova - sudjelovanje na raspravi koja traje dulje od dva sata 35 bodova po svakom započetom satu - rad stručnog pomoćnog osoblja koji pomažu u radu vještaku 25 bodova po satu - rad ostalog pomoćnog osoblja koji pomažu u radu vještaku 15 bodova po satu. (5) Stalni sudski vještak dužan je na zahtjev pravosudnog tijela dostaviti obrazloženje svake stavke, ukoliko isto nije detaljno naznačeno na računu. (6) Ako sudski vještak svoju djelatnost obavlja putem obrta, trgovačkog društva, ustanove i sl. ili je zaposlen u obrtu, zavodu, ustanovi ili trgovačkom društvu koje se bavi djelatnošću vještačenja ili koji su imenovani za vještačenje u pojedinim predmetima, tada pravo na naknadu za rad vještaka, naknadu troškova i izmakle koristi pripada tom obrtu, zavodu, ustanovi ili trgovačkom društvu. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 273 | Petra Blašković | Područja vještačenja, Članak 3. | Dodati u članak 3. (3) Pravne osobe ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja prema čl.1. st. 2. ovog Pravilnika: – ako su u svojoj djelatnosti registrirane i za obavljanje vještačenja za određeno područje – ako imaju zaposlenog vještaka imenovanog stalnim sudskim vještakom za područje za koje se traži odobrenje te - ako imaju zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Pravne osobe (zavodi, ustanove, i državna tijela i trgovačka društva) dužni su obavijestiti predsjednika odgovarajućeg županijskog ili trgovačkog suda o prestanku radnog odnosa sa zaposlenikom koji je imenovan stalnim sudskim vještakom. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Napominje se da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 274 | Petra Blašković | Pravo na nagradu, Članak 17. | Vrijednost boda od 2,00 kn bila je utvrđena Pravilnikom o sudskim vještacima (NN 21/98). U čl. 20. istog Pravilnika se navodilo da će se vrijednost boda izmijeniti ukoliko se izmijene okolnosti koje su postojale u vrijeme donošenja tog Pravilnika (vrijednost utvrđuje ministar na poticaj HSDV ili po službenoj dužnosti). Od 1998 do danas, dakle 24 godine, nije mijenjana vrijednost boda vještacima, što je vjerojatno jedinstveni slučaj u RH, budući su sve plaće i naknade za intelektualne usluge u navedenom periodu više puta povećavane. O tome koliko su se drastično izmijenile okolnosti od 1998. godine do danas govore podaci Državnog zavoda za statistiku prema kojima je stopa inflacije od 1998. godine do listopada 2022.g. iznosila 90,2%. Stoga, 2,00 kn isplaćene 1998. godine su izgubile 90,2% vrijednosti te su ekvivalent vrijednosti od cca 0,19 kn isplaćene u 2022. godini. Prijedlozi vrijednosti boda, a time i radnog sata, iskazani u predloženom Pravilniku nisu ničim obrazloženi niti imaj utemeljenja u ekonomskim kretanjima. Predložena vrijednost sata rada visokoobrazovane i stručne osobe s iskustvom, vještaka, je niža i od satnice student servisa i niža je od usporedivih satnica vještaka na području EU. U RH praksi nije poznato da bi vrijednost boda bilo koje struke bila određena u manjem iznosu od jedne novčane jedinice, a pogotovo uzevši u obzir da je ovdje riječ o osobama koje su visokoobrazovane i imaju specifična znanja koja su upravo potrebna za pojedino područje imenovanja te koja svojim potpisom vještačenja preuzimaju i odgovornost. Povećanje vrijednosti boda vještaka sa 0,27 EUR na 0,33 EUR je povećanje od 22% za razdoblje od 25 godina, a ako se uzme u obzir predviđeno umanjenje od 35% radi se o povećanju od 1% u 24 godine, što je neadekvatno ako je samo inflacija od 1998. do 2022. godine bila 90,2%. Da se radi o neadekvatnom prijedlogu vrijednosti boda (posljedično i satnice rada vještaka) govori i podatak da je osnovica plaće službenika i namještenika zaposlenih u državnim i javnim službama Republike Hrvatske od 1998. do 1.1.2023. povećana za više od 4 puta (422,32 %). Također, najniža odnosno minimalna plaća u Republici Hrvatskoj rasla je od 1998. do 2023. za 287,97 %. Ako bi se promatrala promjena visine osnovice plaće službenika i namještenika zaposlenih u državnim i javnim službama Republike Hrvatske od 1998. do 1.4.2023. (kada je utvrđeno daljnje povećanje), ili ako bi se promatralo kretanje najniže (minimalne) plaće u Republici Hrvatskoj, došlo bi se do usklađene vrijednosti boda od prosječno 1,21 EUR, što bi na bazi 35 bodova po satu dalo satnicu od 42,35 EUR (83 % satnice vještaka u Republici Sloveniji; 42 % satnice rada odvjetnika prema važećoj tarifi). Pri tome se napominje da se suštinski po prijedlogu boda od 1,20 EUR radi samo i isključivo o usklađenju s kretanjima u posljednje 24 godine, a ne i o stvarnom kakvom povećanju. Činjenica jest da je od razdoblja prethodne gospodarske krize nametnuto vještacima umanjenje vrijednosti boda u slučaju kada se inicijalno podmiruje vještačenje na teret proračuna međutim isto tako je činjenica da se npr. uvedeni svojedobno krizni porez naknadno ukinuo, dok je vještacima (vjerojatno jedinoj struci) do danas ostavljeno umanjenje. Predloženim Pravilnikom se iz neargumentiranih razloga umanjenje ne ukida, već se za budućnost predlaže 35%, što je 75% više od dosadašnjeg postotka umanjenja. Nije razvidno da bi se takvo umanjenje primjenjivalo u drugim članicama EU npr. u Sloveniji. Naknada (pogrešno se naziva nagrada) je protuvrijednost pružene intelektualne usluge, a vrlo često primjeri vještačenja koja inicijalno jesu na teret proračuna su ujedno i najkompleksnija i najzahtjevnija (npr. kazneni postupci) te je neprimjeren prijedlog da se za najsloženije poslove vještačenja predlaže najniža vrijednost gotovo usporediva sa satnicom student servisa. Važno je imati u vidu i da npr. u kaznenim predmetima u konačnici sve troškove postupka, pa time i vještačenja, podmiruje osoba koja bi bila osuđena (čl. 145. Zakona o kaznenom postupku) te stoga takvi inicijalno plaćeni troškovi na teret proračuna suštinski nisu na teret proračuna trajno već se naknadno vrši naplata u korist proračuna. Na ovaj način pogoduje se počiniteljima kaznenih djela, koji će u konačnici snositi 65% troškova vještačenja (umanjenje od 35%) za razliku od troškova vještačenja koje snose stranke u drugi postupcima, što je nelogično niti bi trebala biti intencija zakonodavca da u povoljniji položaj stavlja upravo te osobe, a sve na štetu vještaka. Upravo suprotno, Pravilnik o stalnim sudskim vještacima (NN 21/98) u članku 22. propisivao je: "Ovisno o složenosti predmeta vještačenja, kao i slučajevima kada je za obavljanje vještačenja potrebno posebno znanje, stručnost i iskustvo iznos nagrade iz cjenika vještačkih nagrada može se povećati do 100%." Stoga se predlaže članak 17. stavak 3. brisati ili upravo suprotno umjesto umanjenja definirati povećanje vrijednosti boda. U prijedlogu članka 17. stavku 4. se navodi da bi maksimalna nagrada vještaku za izradu pisanog nalaza i mišljenja bila 4.000 bodova. Međutim, vrlo često postoje predmeti iznimne kompleksnosti (poput spisa od desetaka tisuća stranica, predmeti za koje vještačenje obuhvaća i po 70 društava i međusobnih odnosa) za koja sama vještačenja (bez priloga) imaju i po više stotina stranica stručne analize i teksta. Gornja granica predviđenih bodova za izradu nalaza i mišljenja vještačenja kako je sad predviđena je neprimjereno niska i rezultirat će time da se vještaci neće upuštati u izradu kompleksnijih vještačenja jer neće biti u mogućnosti niti pokriti troškove, stoga se predlaže izostaviti gornju granicu za izradu pisanog nalaza i mišljenja kako bi se omogućilo provođenje vještačenja u kompleksnim predmetima. U članku 17. stavku 4. točka 2. predlaže se brisati riječ "posebne" jer se ne radi o posebnim radnjama nego o redovnim radnjama. U praksi vještaka učestali su slučajevi da moraju sačinjavati pisana očitovanja na podneske stranaka i/ili odvjetnika u postupku, a od vještaka se traži pisani odgovor jer se radi o novim pitanjima koja nisu bila predmetom inicijalnog nalaza i mišljenja. U tim slučajevima vještak mora utrošiti dodatno vrijeme, izvršiti dodatne izračune itd. i sastaviti pisani odgovor, a propušteno je regulirati kako se takav rad vještaka vrednuje. Uzevši u obzir da ponekad ti podnesci služe za odugovlačenje postupka, naplaćivanjem takvih pisanih odgovora eliminirali bi se oni nepotrebni, ubrzao rad pravosudnih tijela, a vještaci bi primili adekvatnu naknadu za dodatan rad. Ukoliko račun sadrži (a trebao bi) sve elemente sukladno poreznim propisima i razrađen je po stavkama iz članka 17. ovog prijedloga pravilnika on već sadrži detaljan opis svake radnje i svaku pojedinačnu količinu (npr. sate po svakoj radnji), vrijeme izvršenja usluge itd. te nije jasno kakvo dodatno obrazloženje bi se prilagalo uz račun. Stoga, kako se ne bi dodatnom administracijom penalizirali oni vještaci koji se drže propisa i detaljno iskazuju svaku stavku na računu, da obrazloženje pišu oni kojima račun nije detaljno sastavljen, a na poziv pravosudnog tijela. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 275 | Petra Blašković | Odlučivanje o zahtjevu za imenovanje, Članak 12. | Vještake je do sada imenovala sudbena vlast tj. nadležni sudovi u postojećoj trodiobi vlasti. Stoga bi mišljenje predsjednika županijskog suda trebalo u najmanju ruku biti obvezujuće. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 276 | Petra Blašković | Mišljenje o obavljenoj stručnoj obuci, Članak 8. | Članak 8. (1) Sposobnost kandidata upućenog na stručnu obuku za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka utvrđuje se na temelju izvješća stalnog sudskog vještaka kod kojeg je kandidat bio na stručnoj obuci (mentora) o provedenoj stručnoj obuci pod čijim je nadzorom kandidat dužan obaviti najmanje 10 vještačenja i u njima izraditi nalaz i mišljenje. Navedena vještačenja ne moraju biti vještačenja koje je naložio sud, ali se pri tome mora voditi računa o odredbama GDPR. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 277 | Petra Blašković | Stručna obuka, Članak 7. | Ukoliko je svrha propisa kvalitetno regulirati stručnu obuku kandidata za stalne sudske vještake, provođenje obuke od strane udruga koje imaju tri stalna sudska vještaka ne ukazuje se kao adekvatno rješenje. Dapače, trenutno u praksi su stručnu obuku provodile udruge s puno većim brojem članova - sudskih vještaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 278 | Petra Blašković | Stručna obuka, Članak 7. | (2) Stručna obuka kandidata za stalne sudske vještake obavlja se prema programu koji za pojedina područja vještačenja donose strukovne udruge stalnih sudskih vještaka, koje u članstvu imaju najmanje tristo stalnih sudskih vještaka, a unutar toga najmanje 50 sudskih vještaka odgovarajuće struke odnosno odgovarajućeg područja vještačenja za koje se traži imenovanje. Strukovna udruga obavlja provjeru uvjeta radnog iskustva kandidata na poslovima u struci najmanje osam godina, a nakon završenog preddiplomskog sveučilišnog studija ili preddiplomskog stručnog studija na poslovima u struci najmanje deset godina. U iznimnom slučaju, ako u Republici Hrvatskoj nema ukupno 50 ili više vještaka neke struke (područja vještačenja), ili ne postoji udruga vještaka koja ima barem 50 vještaka odgovarajuće struke (područja vještačenja), tada će se stručna obuka kandidata povjeriti udruzi koja ima najviše vještaka odgovarajuće struke (područja vještačenja). (4) Strukovne udruge imenuju mentore kandidatima za stalne sudske vještake iz reda stalnih sudskih vještaka iz odgovarajućeg područja vještačenja odnosno specijalnosti, koji imaju najmanje pet godina iskustva u obavljanju poslova sudskog vještačenja i minimalno 100 izrađenih vještačenja. Popis mentora dostavlja se Ministarstvu. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 279 | Petra Blašković | Osiguranje od odgovornosti, Članak 6. | Potrebno je definirati najnižu svotu osiguranja od odgovornosti za pravne osobe. | Prihvaćen | Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 36/24) propisano je da poslove vještačenja mogu obavljati i pravne osobe ako dostave zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja na najnižu svotu osiguranja od 65.000,00 eura. |
| 280 | Petra Blašković | Područja vještačenja, Članak 3. | Predložena lista može se sastavljati za nove, buduće vještake i aktualne studijske programe, a ne za postojeće vještake, pogotovo ako se uzme u obzir da je veliki broj vještaka studij dovršio prije 30-40 godina te se pojedini studijski programi više ne izvode. Stoga se predlaže vještake imenovane u postupcima imenovanja pokrenutima do 31. prosinca 2022., automatski imenovati po novim propisima, i staviti ih na listu sudskih vještaka odgovarajuće struke na kojoj su i do sada bili, bez provođenja novog postupka imenovanja za takve vještake (primjena Ustavom RH i Konvencijom za za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda zaštićenog pravnog standarda legitimnih očekivanja) | Nije prihvaćen | Prijedlog se ne može prihvatiti s obzirom na odredbe članka 35. stavaka 1. i 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 21/22). |
| 281 | Petra Blašković | Predmet Pravilnika, Članak 1. | Smjernice CEPEJ-a navode da ukoliko je pravna osoba imenovana kao vještak, treba osigurati da fizička osoba unutar takve pravne osobe preuzme odgovornost za sadržaj stručnog mišljenja, potpiše ga i podnese usmeni izvještaj na sudu, a što je sada na snazi u RH te bi trebalo osigurati kontinuitet i u budućnosti. Upravo na ovaj način funkcionirale su pravne osobe u RH jer bi sud izdavao rješenje kojim imenuje društvo xxx po vještaku xxx xxxx za obavljanje vještačenja u predmetu xxx. Stoga nije razvidna svrha izmjene nečega što je dobro funkcioniralo i u skladu je sa Smjernicama CEPEJ-a. Nadalje, postavlja se pitanje da li je itko sagledao financijske efekte na proračun u slučaju ukidanja 412 pravnih osoba koje se bave vještačenjima. Polazeći samo od gubitaka radnih mjesta, što implicira isplatu naknade za nezaposlenost, gubitak prihoda po osnovi poreza i doprinosa procjenjuje se da se radi o gubitku za proračun u visini od 38 milijuna kn. Također, budući su pravne osobe u pravilu radile najkompleksnija vještačenja za koja su predmeti bili u fazi istrage i/ili suđenja, a nije rijedak slučaj da od sačinjavanja vještačenja do saslušanja vještaka u sudskom postupku protekne i nekoliko godina, u slučaju da pravnim osobama vještacima u međuvremenu istekne imenovanje, to znači da će biti potrebno ponovo raditi vještačenje u istom predmetu, što uzrokuje dodatni nepotreban trošak i produljuje vrijeme postupka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 282 | Petra Blašković | Predmet Pravilnika, Članak 1. | U Republici Hrvatskoj pravni sustav omogućava pravnim osobama baviti se poslovima vještačenja već 45 godina (Zakona o redovnim sudovima, NN 5/1977.). Također Smjernicama o ulozi sudskih vještaka u pravosudnim tijelima država članica Vijeća Europe predviđeno je da pravna osoba može biti imenovana kao vještak. Stoga je nejasno koje su to nove okolnosti nastupile nakon 45 godina rada da pravne osobe više ne bi mogle obavljati poslove vještačenja u RH, odnosno koje su to specifičnosti RH u odnosu na druge države članice da pravnim osobama to ne bi bilo omogućeno. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 283 | Petra Blašković | Predmet Pravilnika, Članak 1. | (2) Odredbe ovoga Pravilnika o pravima i dužnostima stalnih sudskih vještaka na odgovarajući se način primjenjuju i na vještake te trgovačka društva, zavode, ustanove i državna tijela koji su imenovani za vještačenje u pojedinim predmetima. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Napominje se da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 284 | Petra Blašković | Predmet Pravilnika, Članak 1. | Umjesto riječi "nagrade" u članku 1. stavku 1. kao i nadalje u tekstu Pravilnika ispravno bi bilo koristiti riječ naknada jer je to pojam koji je u skladu s poreznim propisima, a koji se na istu primjenjuju. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 285 | PETAR ERAKOVIĆ | Dnevnik vještačenja , Članak 26. | Obveza vođenja Dnevnika (čl. 26.) može uputiti na zaključak da Ministarstvo želi imati utjecaj i kontrolu nad radom vještaka premda rad je rad vještaka izložen detaljnom ispitivanju i ocjeni od strane sudova i stranaka. Postavlja se pitanje zbog čega treba opterećivati rad vještaka i nameti mu dodatne obveze ako nemaju nikakve svrhe, a nije jasno što se time hoće postići. Osim toga, vještaci u svom radu sve što saznaju, vide i dr. moraju čuvati kao poslovnu tajnu o onome što saznaju i vide u svom radu. Proizlazi da je vještak dužan voditi Dnevnik i o vještačenju u sudskim postupcima koji se vode s isključenjem javnosti, pa sve što se na tim postupcima sazna, vidi ili čuje je tajno te je iznošenje bilo kakvog podatka kazneno djelo | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 286 | PETAR ERAKOVIĆ | Pravo na nagradu, Članak 17. | U članku 17. Nacrta Pravilnika trebalo bi iza stavka 1. dodati stavak 2. koji bi mogao glasiti: „Ako sudski vještak svoju djelatnost obavlja putem obrta, trgovačkog društva, ustanove i sl. ili je zaposlen u obrtu, zavodu, ustanovi ili trgovačkom društvu koje se pretežito bavi djelatnosti vještačenja ili koji su imenovani za vještačenje u pojedinim predmetima na temelju posebnih propisa, tada pravo na nagradu, naknadu troškova i izmakle koristi pripada tom obrtu, zavodu, ustanovi ili trgovačkom društvu“. Postavlja se pitanje kako će biti moguće provesti vještačenja u složenim kaznenim predmetima u kojima se nagrada za rad vještaka isplaćuje iz sredstava pravosudnog tijela ako se predložena vrijednost boda od 0,3 eura još umanjuje za 35% . Satnica za rad vještaka u Republici Sloveniji je 51,00 EUR što je 7 puta više. Za strane vještake u predmetu AGROKOR satnica iznosi 229,28 EUR što je 30,54 puta više. Sudski vještaci znatno doprinose unapređenju rada sudova i sudske prakse. Donošenje sudskih odluka u mnogim predmetima nije ni moguće bez vještačenja, pa nije jasno zbog čega se na ovaj način „omalovažava“ rad sudskih vještaka i dovode do ruba egzistencije | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 287 | PETAR ERAKOVIĆ | Odlučivanje o zahtjevu za imenovanje, Članak 12. | Članak 12. stavak 1. Nacrta Pravilnika - Nejasno je zbog kojih razloga se daje diskrecijsko pravo predsjedniku županijskog suda nadležnog prema mjestu prebivališta kandidata da daje mišljenje o kandidatu koji je „završio stručnu obuku i zadovoljio na provjeri“. Koji bi mogli biti razlozi zbog kojih bi predsjednik mogao dati negativno mišljenje o kandidatu koji je „završio stručnu obuku i zadovoljio na provjeri“ (mogući su i osobni razlozi). S druge strane proizlazi da bi ministar mogao odbiti imenovanje s obrazloženjem da je predsjednik suda dao negativno mišljenje bez obzira na to što je kandidat „završio stručnu obuku i zadovoljio na provjeri“. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 288 | PETAR ERAKOVIĆ | Područja vještačenja, Članak 3. | Iz odredbe članka 3. Nacrta Pravilnika nije jasno dovode li se u pitanje stečena prava postojećih stalnih sudskih vještaka (što bi bilo protivno Ustavu) posebno imajući na umu da je znatan broj vještaka završio studije koji se već godinama ne izvode i od fakulteta nije moguće dobiti kurikulum tih starih studija. Stoga bi u Nacrt trebalo uvrstiti odredbu koja bi zaštitila stečena prava i legitimna očekivanja tih osoba, a mogla bi glasiti „vještaci imenovani u postupcima imenovanja pokrenutima do 31. prosinca 2022., stavljaju se na listu sudskih vještaka odgovarajuće struke bez provođenja novog postupka imenovanja“. | Nije prihvaćen | Prijedlog se ne može prihvatiti s obzirom na odredbe članka 35. stavaka 1. i 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 21/22). |
| 289 | PETAR ERAKOVIĆ | Predmet Pravilnika, Članak 1. | 1.U članku 1. stavku 2. Pravilnika u kojem su nabrojene pravne osobe (uz državna tijela) na koje se primjenjuju odredbe Pravilnika izostavljena su „trgovačka društva“ a i ono što je propisano u postojećem Pravilniku (čl. 4.) o uvjetima koji se traže da bi pravna osoba mogla biti imenova za sudskog vještaka. U Republici Hrvatskoj ima znatan broj društava koja su registrirana za obavljanje poslova vještačenja, a koja zapošljavaju velik broj osoba. U praksi se nisu pojavili bilo kakvi problemi u vezi s radom ovih pravnih osoba. Naprotiv, za nalaz i mišljenje u izradi kojeg može sudjelovati više stručnih osoba se po naravi stvari može očekivati da će biti kvalitetnije od onoga kojeg je izradila jedna fizička osoba. Za određena složena vještačenja posebno u kaznenim predmetima (primjerice kao što je Agrokor i slično) nije zamislivo da bi sud mogao povjeriti vještačenje jednom sudskom vještaku, a ne pravnoj osobi. Valjda ne postoji namjera da sudovi takva i slična vještačenja povjeravaju stranim pravnim osobama s neusporedivo većim troškovima (troškovi prijevoda su očiti), a s druge strane da velik broj zaposlenika i članova njihovih obitelji ostanu bez sredstava za život. U postojećim procesnim zakonima nema nikakve zapreke da sudovi određuju za vještaka i pravne osobe (uključujući i trgovačka društva koja su specijalizirana za određena vještačenja) pa nije jasno postoji li namjera da se Pravilnikom koji je nižeg ranga pravne osobe (osim ustanova i zavoda) „eliminiraju“. Treba imati i na umu da je prema Smjernicama o ulozi sudskih vještaka u pravosudnim postupcima država članica Vijeća Europe CEPEJ-a (Guidelines on the role of court-appointed experts in judicial proceedings of Council od Europe's Member States), predviđeno da pravna osoba može biti imenovana kao vještak U našem pravnom sustavu već 45 godina omogućeno je pravnim osobama baviti se poslovima vještačenja ( čl. 132. Zakona o redovnim sudovima; preuzet u pravni sustav RH), dakle još od bivše države, pa nije jasno zbog kojih razloga sada da se ti poslovi ne mogu obavljati putem pravnih osoba. Brojne usporedive struke obavljaju poslove putem pravnih osoba (odvjetnici, revizori, arhitekti, porezni savjetnici i dr.), i to na potpuno usporedivi način (fizičke osobe moraju imati potrebna ovlaštenja kao preduvjet da bi djelatnost obavljali putem pravne osobe) | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 290 | PETAR BAJLO | Pravo na nagradu, Članak 17. | čl.17.st.3 Čemu umanjenje naknade od 35%, vrijedi li naše vrijeme i naš trud jednako i kad nas plaća državni proračun i kad nas plaćaju stranke u parničnim postupcima ili nas se time želi demotivirati? | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 291 | PETAR BAJLO | Pravo na nagradu, Članak 17. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA UKOLIKO SE VRIJEDNOST BODA PODIGNE NA 1,00 EUR: čl.17.st.4 Nagrada za rad stalnih sudskih vještaka utvrđuje se za: ◊ izradu pisanog nalaza i mišljenja, ovisno o složenosti vještačenja od 150 do 10000 bodova ◊ posebne radnje (očevid, pregled, pretraga, mjerenje, rekonstrukcija, izuzimanje, ispitivanje, uzorkovanje, procjena, analiza, utvrđivanje, osiguranje dokaza, izrada nacrta, troškovnika i procjena, i dr.) 50 bodova po satu ◊ pristup na raspravu 150 bodova | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 292 | PETAR BAJLO | Pravo na nagradu, Članak 17. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: čl.17 st.2 Nagrada za rad stalnih sudskih vještaka određuje se u bodovima, a vrijednost boda utvrđuje se u iznosu od 1,00 eura uvećano za porez na dodanu vrijednost. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 293 | PETAR BAJLO | Pravo na nagradu, Članak 17. | čl.17 st.4 Pristup na raspravu i dalje ostaje 100 bodova? Tko god je pisao novi pravilnik očito nije upoznat s činjenicom da je većina nas vještaka stalno zaposlena kod nekog poslodavca, obzirom da se od sramotno niskih naknada za vještačenje ne može pristojno živjeti. Da bi pristupili na raspravu trebamo uzeti godišnji odmor kod poslodavca jer su rasprave u jutarnjim satima. 100 bodova naknade, tj. 33 EUR (100 x 33 EUR) pokriva iznos dnevnice, ali trebala bi pokriti i iznos izmakle dobiti, odnosno oportunitetnog troška, jer se za dolazak na raspravu mora izdvojiti jedan cijeli radni dan, a to nije predviđeno pravilnikom. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 294 | PETAR BAJLO | Pravo na nagradu, Članak 17. | čl.17 st.2 - vrijednost boda je sramotno i poražavajuće niska i nije se mijenjala 25 godina. Kozmetička promjena sa 2 HRK na 0,33 EUR (2,49 HRK) smatram da nije dovoljna, obzirom na to da se u međuvremenu prosječna plaća u Hrvatskoj utrostručila. Kolege odvjetnici izborili su se u međuvremenu za višestruko veću vrijednost boda i na tome im čestitam, međutim nije li napokon došao red i na vještake i da se naše vrijeme i naš trud napokon valorizira na adekvatan način? | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 295 | PDVP | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi | Politehničko društvo vještaka i procjenitelja - PDVP Kako bi vještaci bili pouzdani i stručnjaci iz svojeg područja, te kvalitetno pomagali sudu, tada te osobe trebaju: a) Imati kvalifikaciju za taj posao. b) Biti adekvatno priznate i honorirane za svoj rad. c) Odgovarati za svoj posao i prema potrebi biti sankcionirane. Ispunjenje sva tri navedena uvjeta su nužna ukoliko želimo imati kvalitetna vještačenja, stoga PDVP predlaže sljedeće: a) Za sva područja vještačenja ne postoji točno određeno formalno obrazovanje. Kao i slučajevi u kojima se diplomsko obrazovanje razlikuje od poslijediplomskog. Formalno vezanje stručnosti jedino uz područje završenog diplomskog studija, ne može u ovom slučaju biti uvjet za dokaz ekspertnih znanja i ne bi ih trebalo postavljati kao ograničenja. Također, niti stručni ispit nije garancija, već prepreka za brojne eksperte. Treba uzeti u obzir i da su neka vještačenja interdisciplinarna. Najbolji primjer su procjene vrijednosti nekretnina. Europsko udruženje procjenitelja (TEGoVA) ne uvjetuje formalnu struku, nego provjerava znanje. Ispravan put bi bio kroz Hrvatski klasifikacijski okvir i Nacionalnu klasifikaciju zanimanja regulirati pitanja vještačenja kao zanimanja. Za neka područja vještačenja tada može biti nedvojbeno znanstveno područje, dok je za neka potrebno razvrstavanje u interdisciplinarna znanstvena područja. b) Propisivanje honorara (ne nagrada) za rad vještaka trebalo bi biti važno pitanje i odmjeravanje primjerenog honorara je važan element kvalitete. U protivnom, dešava se negativna selekcija i rad kojem je osnovica kvantiteta a ne kvaliteta. U današnjim uvjetima svaka vrijednost boda ispod 1,0 EUR, predstavlja podcjenjivanje nečijeg znanja i ne može se dobiti ekspertno znanje. Osim toga, nije jasna svrha za tako nizak honorar. Tko podmiruje taj trošak? Koliki je on u postotku od VPS-a? Sama definicija vještaka i njegove uloge na sudu govori koliko je on bitan za uspješno suđenje, a iz razine honorara se vidi koliko društvo cijeni ekspertna znanja. Ukoliko se želi imati stalne sudske vještake, onda im treba prvenstveno omogućiti kontinuitet u radu. Svi oni koji su stekli pravo obavljati poslove vještačenja, trebali bi taj posao i nastaviti. Ne samo zato što im je to možda jedini izvor prihoda, već iz potrebe sigurnosti i kontinuiteta (naziv „stalni“ ima svoj smisao). Jer ukoliko se omogući s mijenjanjem propisa mijenjati uvjete za rad postojećim vještacima, onda će se zbog nesigurnosti poticati praksa honorarnog rada, priučenih stručnjaka i niz drugih situacija u kojima se gubi kvaliteta. Osim navedenoga, predložena administracija koju preuzima Ministarstvo predstavlja značajno administrativno opterećenje u već zatrpanom sustavu. c) U Pravilniku čl. 26, pojavljuje se novi pojam – dnevnik vještačenja. Nije jasna svrha tog novog administrativnog posla. Cijeli članak, ne doprinosi racionalizaciji javne uprave, jer nudi širenje rada koji nije definiran niti opsegom, ni svrhom, niti ciljem. Nije jasno što će Ministarstvo sa dnevnicima, koliko ih čuva, tko ima pravo uvida u njih itd. Uz napomenu da nije riješeno usklađenje sa GDPR-om. A sve zajedno predstavlja uz niske honorare dodatne poslove za vještaka. Potrebno je detaljnije razraditi sankcije za vještake kako se taj segment ne bi sveo samo na ponašanje. Uz primjereni honorar, na taj način bi se podigla kvaliteta i ugled vještaka. Konkretnu izmjenu članaka dali smo u pisanoj formi s detaljnom argumentacijom. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 296 | Ozren Sorić | Pravo na nagradu, Članak 17. | (1) za obavljeno vještačenje stalni sudski vještak ima pravo na naknadu koja se isplaćuje u roku od 30 dana od zaprimanja vještačenja u pismohranu suda. (2) naknada za rad stalnog sudskog vještaka određuje se prema prihvaćenoj ponudi putem e-komunikacije preko koje se vrši oglašavanje svim zainteresiranim vještacima. prihvaćenom ponudom smatra se ona ponuda čija je bruto vrijednost s uračunatim svim potrebnim predradnjama (očevid, pregled, mjerenja, ispitivanja, uzorkovanja, analiza dokumentacija, osiguranje dokaza, izrada nacrta, troškovnici i sl.) najbliža srednjoj vrijednosti svih valjanih prispjelih ponuda, a za slučaj da ih bude više uzima se ona koja je ranije zaprimljena u sustav e-komunikacije. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 297 | Nino Vrcić | VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 36. | Članak 36 Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o stalnim sudskim vještacima („Narodne novine“, br. 38/14., 123/15., 29/16. i 61/19.), osim odredbe čl. 27. koja se primjenjuje na sva vještačenja u kojima su za vještaka određene pravne osobe, a koja su preuzeta u rad do dana stupanja na snagu ovog Pravilnika Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o stalnim sudskim procjeniteljima („Narodne novine“, br. 64/98. i 88/08.). Napomena: Postavlja se pitanje što s vještačenjima koja su u tijeku i koja su preuzeta u rad prema postojećoj pravnoj regulativi. Ovo iz razloga što načelo pravne sigurnosti jamči, između ostaloga, da se pravila neće mijenjati usred postupka vještačenja koje je u tijeku, a osim toga, kako se može planirati poslovanje pravne osobe (plaće, porezi, troškovi i dr.), ako se mijenjaju pravila za ostvarenje očekivanih prihoda. | Nije prihvaćen | Prijedlog je protivan odredbama članka 35. i 37. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 21/22). Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 298 | Nino Vrcić | Pravo na nagradu, Članak 17. | Članak 17 Stavak 1 Vještak ima pravo na naknadu, a ne na nagradu, jer radi intelektualnu uslugu za koju ima valjano imenovanje. Stavak 2 Vrijednost boda od 0,33 EUR (2,49 kn), posljedično daje vrijednost sata rada vještaka od 7,5075 EUR (56,57 kn) kada se radi za pravosudna tijela, što na bazi prosječnog mjesečnog broja radnih sati daje iznos od 9.843,18 kn. Kada se iz tog iznosa namire minimalni troškovi poslovanja, odbiju obvezni doprinosi iz i na plaće, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, dolazi se do neto plaće od cca 5.700,00 kn, što je manje od prosječne neto plaće SSS radnika u RH za 2021. (5.881,32 kn). Predložena vrijednost boda je uvredljiva, jer se nakon 24 godine radi o usklađenju manjem od 25 %. Na osnovu čega cijenjeni naslov cijeni vrijednost radnog sata stručne osobe sa visokim kvalifikacijama i stalnim usavršavanjem kao nižu od vrijednosti radnog sata kvalificiranog radnika????? Predloženi okvir bodovnog raspona za izradu pisanog nalaza i mišljenja nije životan i logičan, s obzirom da postoje izrazito složena vještačenja u kojima ima i po nekoliko desetaka odvojenih zadataka, i svaki od tih zadataka po svojoj složenosti prelazi gornju bodovnu granicu. Dakle, gornja se granica ne može postaviti, jer se niti ne zna unaprijed koliko složeno neko vještačenje može biti. Mora se omogućiti plaćanje svakog sata rada vještaka, a ne samo nekih posebnih radnji. Mora se omogućiti plaćanje pomoćnog (stručnog i ostalog) osoblja koje sudjeluje u složenim vještačenjima. Usporedba sa satnicama student servisa i dr.: -trenutna satnica 59,00 kn bruto (7,83 EUR) – više od predložene satnice za vještake -najveća satnica 295,00 kn bruto (39,15 EUR) – 5,2 puta više od predložene satnice za vještake -cijena sata rada automehaničara je 250,00 kn (33,18 EUR) – 4,4 puta više od predložene satnice za vještake Usporedba sa satnicama usporedivih djelatnosti: -porezni savjetnici: 250,00 do 500,00 kn (33,18 do 66,36 EUR) – od 4,4 do 8,8 puta više od predložene satnice za vještake -arhitekti i inženjeri: minimalno od 230,00 do 330,00 kn (30,53 do 43,80 EUR) – od 4,1 do 5,8 puta više od predložene satnice za vještake -odvjetnici: 750,00 kn (99,54 EUR) – 13,3 puta više od predložene satnice za vještake Usporedba sa satnicama vještaka: -Slovenija 51,00 EUR (7 puta više) -strani vještaci u predmetu AGROKOR 1.727,52 kn (229,28 EUR – 30,54 puta više) Stavak 3. treba brisati !!!!! Neustavna je odredba umanjenja rada vještaka u najsloženijim predmetima! Nejasnoća stava Ministarstva pravosuđa i uprave: -zbog čega se kod rada za pravosudna tijela umanjuje vrijednost rada vještaka, kada se: 1) u pravilu radi o najsloženijim vještačenjima, s velikim posljedicama (zatvorske kazne, oduzimanje imovine i dr.)? 2) u pravilu radi o vještačenjima u kojima se provjeravaju radnje i postupci stručnih osoba (direktori, porezni savjetnici, revizori, projektanti, nadzorni inženjeri i dr.)? – satnica za takve poslove može biti samo veća od satnice onih koje se vještačenjem provjerava 3) kada Zakon o kaznenom postupku predviđa naplatu svih troškova postupka od pravomoćno osuđene osobe? Dakle, takva niska satnica rada vještaka ide na korist osuđenim osobama – je li to intencija predlagatelja? -u propisima preuzetima iz bivše države bilo je predviđeno uvećanje naknade za rad na složenim i važnim predmetima, za 150 % u odnosu na redovitu satnicu -da li je intencija takvog obezvređivanja rada vještaka želja da država što manje plati (privremeno, kako je već navedeno), pa makar i da dobije nekvalitetan posao? Umanjenja vrijednosti boda u slučajevima kada se isplata obavlja iz sredstava pravosudnog tijela je nelogično, neživotno i direktno usmjereno na smanjenje kvalitete sudskih postupaka, prvenstveno kaznenih. Predložena stopa umanjenja je povećana za 75 % u odnosu na dosadašnju, što je napravljeno iz samo jednog očitog razloga: da se vrijednost sata kada se radi za državo ne promijeni (isprike, poveća za jedan posto u odnosu na dosadašnju cijenu sata). Ova odredba može ostati, ali u potpuno suprotnom smislu, a to je da se za rad na složenim i vrlo složenim vještačenjima vrijednost boda može uvećati od 100 % do 150 % u odnosu na osnovnu vrijednost boda. Prijedlozi: -vrijednost sata staviti na realnu vrijednost rada najstručnijih osoba -ukinuti bilo kakvo umanjenje vrijednosti rada kada se radi za pravosudna tijela, odnosno kada troškovi vještačenja padaju na teret proračunskih sredstava Ova odredba nema nikakve stručne, logičke, pravne, a niti ekonomske logike. Naime, rad vještaka u kaznenim postupcima (što je najčešći slučaj u kojem isplata ide iz sredstava pravosudnog tijela) je od izuzetne važnosti, kako u pogledu pravnih posljedica za okrivljene /oštećene/ državu, tako i u pogledu ekonomskih posljedica. Naime, netko može završiti u zatvoru, ili može biti obvezan platiti velike iznose štete i kazni i sl., i to sigurno nisu slučajevi u kojima bi rad vještaka mogao biti vrednovan manje od uobičajenih vrijednosti. Štoviše, može se argumentirati da rad vještaka na (složenim) kaznenim postupcima treba dodatno honorirati, značajno više od cijene sata rada na vještačenjima za koja se nagrada ne isplaćuje iz sredstava pravosudnog tijela. Osim toga, isplata troškova vještačenja koju pravosudno tijelo obavi nakon provedenog vještačenja je akontiranje troškova postupka koji u konačnici (nakon pravomoćno dovršenog kaznenog postupka) idu na teret pravomoćno osuđene osobe. Dakle, sva se sredstva isplaćena tijekom postupka vraćaju u državni proračun naplatom od osuđenika. Napomena: stavak (3) treba brisati jer se pravosudno tijelo ponaša kao posredni element koji zadržava proviziju na legalno vrednovan posao. Ne vidim valjanog razloga za umanjenje vrijednosti u visini 35 % obavljenog rada jer se na ovaj način daje loš primjer poslovanja i u drugim djelatnostima. To umanjenje nemaju propisani niti tumači niti odvjetnici. Umjesto toga treba unijeti slijedeće kao stavak 3: -Visina naknade za rad sudskih vještaka varira ovisno o rastu minimalne plaće u RH, prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Ukoliko se vještaku ne plati naknada sa troškovima u roku 30 dana nakon dostave rješenja o isplati od strane nadležnog suda (koje se mora napisati 8 dana po predaji vještva i računa), sudski vještak ima pravo na kamate u skladu sa zakonom koji uređuje zatezne kamate od zadnjeg dana kada je trebalo platiti naknadu za obavljeni posao sa troškovima pa do isplate. (čl.50 i 51 Pravilnika o sudskim vještacima, sudskim procjeniteljima i sudskim tumačima, Sl.glasnik Republike Slovenije 84/18,148/21) | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 299 | Nino Vrcić | Stručna obuka, Članak 7. | Stručna obuka Članak 7. (2) Stručna obuka kandidata za stalne sudske vještake obavlja se prema programu koji za pojedina područja vještačenja donose strukovne udruge stalnih sudskih vještaka, koje u članstvu imaju najmanje tristo stalnih sudskih vještaka, a unutar toga najmanje 50 sudskih vještaka odgovarajuće struke odnosno odgovarajućeg područja vještačenja za koje se traži imenovanje. Strukovna udruga obavlja provjeru uvjeta radnog iskustva kandidata na poslovima u struci najmanje osam godina, a nakon završenog preddiplomskog sveučilišnog studija ili preddiplomskog stručnog studija na poslovima u struci najmanje deset godina. U iznimnom slučaju, ako u Republici Hrvatskoj nema ukupno 50 ili više vještaka neke struke (područja vještačenja), ili ne postoji udruga vještaka koja ima barem 50 vještaka odgovarajuće struke (područja vještačenja), tada će se stručna obuka kandidata povjeriti udruzi koja ima najviše vještaka odgovarajuće struke (područja vještačenja). (3) Pravne osobe ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja prema čl.1, stavak 2 ovog Pravilnika : – ako su u svojoj djelatnosti registrirane i za obavljanje vještačenja za određeno područje – ako su njihovi zaposlenici imenovani stalnim sudskim vještacima za područje za koje se traži odobrenje – ako imaju zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Na način propisan stavkom 1. ovog članka utvrđuje se ispunjava li zavod, ustanova, državno tijelo i pravna osoba uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Pravne osobe (zavodi, ustanove, i državna tijela i trgovačka društva) dužni su obavijestiti predsjednika odgovarajućeg županijskog ili trgovačkog suda o prestanku radnog odnosa sa svojim zaposlenikom koji je imenovan stalnim sudskim vještakom. (4) Strukovne udruge imenuju mentore kandidatima za stalne sudske vještake iz reda stalnih sudskih vještaka iz odgovarajućeg područja vještačenja odnosno specijalnosti, koji imaju najmanje pet godina iskustva u obavljanju poslova sudskog vještačenja i minimalno 100 izrađenih vještačenja. Popis mentora dostavlja se Ministarstvu. Stručnu obuku nisu dužni obaviti specijalisti sudske medicine s odobrenjem za rad (licencijom) te zaposlenici koji obavljaju poslove vještačenja u zavodima, ustanovama i državnim tijelima sukladno posebnim propisima. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 300 | Nino Vrcić | Područja vještačenja, Članak 3. | Članak 3. (1) Stalni sudski vještaci imenuju se za područja vještačenja utvrđena odlukom ministra nadležnog za poslove pravosuđa (u daljnjem tekstu: ministar) uz mišljenje strukovnih udruga odnosno drugih nadležnih tijela. Napomena: Komore imaju javne ovlasti određene posebnim zakonom koji nema ovlasti nad dijelom sudionika sudbene vlasti kao što su to vještaci imenovani po Ministarstvu pravosuđa i uprave uz obvezno mišljenje sudova koji su do izmjene Zakona o sudovima iz 2022.g. imenovali sudske vještake. (2) Odlukom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se i : - odgovarajući studiji za svako područje vještačenja sukladno članku 126.stavku1.podstavku 2. Zakona o sudovima („NN“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) Dodati: 9.Pravne osobe ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja prema čl.1, stavak 2 ovog Pravilnika : – ako su u svojoj djelatnosti registrirane i za obavljanje vještačenja za određeno područje – ako su njihovi zaposlenici imenovani stalnim sudskim vještacima za područje za koje se traži odobrenje – ako imaju zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Na način propisan stavkom 1. ovog članka utvrđuje se ispunjava li zavod, ustanova, državno tijelo i pravna osoba uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Pravne osobe (zavodi, ustanove, i državna tijela i trgovačka društva) dužni su obavijestiti predsjednika odgovarajućeg županijskog ili trgovačkog suda o prestanku radnog odnosa sa svojim zaposlenikom koji je imenovan stalnim sudskim vještakom. Vladanje hrvatskom jezikom | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 301 | Nino Vrcić | Predmet Pravilnika, Članak 1. | Praksa EU govori o tome da vještačenja rade fizičke i pravne osobe (uključivo i trgovačka društva). Postupak mogućeg ukidanja rada trgovačkih društava je protivan Europskoj stečevini, kolege u EU imaju urede od 2 zaposlena do 45 (od Londona do Varšave)? Nema nikakvog razloga za ukidanje dugogodišnjeg poslovanja preko trgovačkih društava koja uplaćuju značajne iznose poreza i doprinosa za zaposlene. DORH, sudovi u kaznenim postupcima i državna uprava koji angažiraju vještake u složenijim predmetima zapravo i najčešće angažiraju vještake zaposlene u pravnim osobama jer im to daje sigurnost da bi duplo osiguranje moglo pokriti moguću štetu iako se takvo što nije dogodilo. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 302 | Nino Vrcić | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi, I. OPĆE ODREDBE | Predloženi Pravilnik sadrži više odredaba koje prelaze okvire koji se mogu regulirati Pravilnikom primjerice Zakon je propustio definirati osnovne elemente za određivanje naknade za rad sudskih vještaka i procjenitelja i neka druga važna pitanja primjerice osiguranje od profesionalne odgovornosti i sl. Prema Zakonu o sustavu državne uprave pravilnikom se detaljnije razrađuju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene, a nije dopušteno sustavna pitanja od važnosti za rad sudskih vještaka po prvi put navoditi u pravilniku. Nadalje, danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, 01. srpnja 2013. godine, počele su se provoditi odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija temeljem čl.72 st.1(NN br. 124/09. i 45/11.) kojima se reguliralo pitanje priznavanja stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj i bio je objavljen popis i naše struke sudskih vještaka i sudskih procjenitelja pod br.21 kao regulirane profesije u području sudstva uz sudske tumače, uz nadležno tijelo Ministarstva pravosuđa. Iz nama potpuno nepoznatih razloga od 1.01.2019.g. nismo bili više na popisu reguliranih profesija. Na listi tih reguliranih profesija navedeni su npr. agenti za posredovanje, koji po Zakonu o posredovanju donesenom tek 2007.g. iz raznih obrtničkih zanimanja nakon polaganja ispita za posrednike u prometu nekretnina postaju regulirana profesija-trgovci nekretninama, a mi fakultetski obrazovani stručnjaci koji moramo platiti veliki iznos za mentora, učiti 6 mjeseci do godinu dana, snositi trošak za ispit o poznavanju pravne legislative da bismo mogli raditi najsloženija vještačenja, obvezno plaćati godišnji iznos za osiguranje, zdravstveni pregled i skupo stalno stručno usavršavanje, a svi koji još imamo i licencu REV - europskog procjenitelja nekretnina (Recognised European Valuer) položenu u Bruxellesu, moramo plaćati uz 200.-€ godišnju članarinu i 20 sati godišnja stručna predavanja koja koštaju za svako po 50.- do 150.-€ naviše! Naš rad na sudu je odgovoran rad koji utječe kroz sudske odluke na ljudske sudbine - i nama se ukida status regulirane profesije !? Bez ikakvog obrazloženja, dok kolege u EU to imaju riješeno. Tražimo obrazloženje za taj postupak! | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 303 | Nino Vrcić | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi | Općenito primjedbe Obzirom da se zna da je kvalitetno vještačenje vrlo važno u sudskom postupku, pa je time i odgovornost sudskog vještaka vrlo velika, iz svega prednje navedenog izvodi se p o t p u n o jasan zaključak da se pri pisanju odredbi prijedloga Pravilnika nije vodilo računa o razmjeru između obveza i odgovornosti, s jedne strane, i visine naknade za rad vještaka, odnosno takvim odredbama prijedloga Pravilnika stvorena je velika disproporcija između propisanih obveza i odgovornosti za štetu naprama određenoj „visini“ prava na naknadu od mizernih 0,33€/bod. Ovaj prijedlog pravilnika nije usklađen niti izrađen na temelju opsežnije analize i utvrđenja problema sudova koji imenuju sudske vještake u parničnim, kaznenim i upravnim postupcima niti su opće sagledani problemi s kojima se susreću suci i stranke u sudskim postupcima. Do sada nam nije poznata niti jedna analiza koliko i po kojim sudovima postoje potrebe za vještačenjima iz kojih grana djelatnosti i ima li uopće dovoljno vještaka koji se traže. Nisu napravljene analize koliko vještačenja se plaća iz sredstava državnog proračuna, a koliko se plaća u sudskim postupcima u kojima parnične stranke plaćaju naknadu za vještačenje, poznato nam je da je plaćen iznos od 26 milijuna kuna u 2021.g. za poslove vještačenja u kaznenim postupcima za što smo zatražili specifikaciju. Pretpostavljamo da sve ide na račun proračuna sredstava kojima se financira rad DORH-a. Pravilnik se ne poziva na europske direktive i zakonodavni okvir koji propisuje rad sudskih vještaka, iako imamo vrlo kvalitetan materijal kojeg je RH deklarativno „prihvatila“ 2015.g. „Smjernice o ulozi sudskih vještaka u pravosudnim postupcima država članica Vijeća Europe“ izrađene po Europskoj komisiji za učinkovitost pravosuđa (CEPEJ), ali se nitko toga ne pridržava i brojni suci uopće ne znaju za njih !!! U RH postoji prema procjenama registrirano je oko 3.500 sudskih vještaka, od kojih je oko 50%-60% organizirano u udruge sudskih vještaka (najveća udruga Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja – HDSViP koja broji oko 1500 vještaka i tri manje udruge) dok ostali vještaci njih oko 1800 osim što nisu organizirani niti učlanjeni niti u jednu udrugu (članstvo u udruzi nije obvezno već dobrovoljno, učlanjivanje u strukovne nije definirano tj. je li vještačenje struka, ili se pod strukovnim udruženjem podrazumijeva učlanjenje prema granama i područjima vještačenja?). Slijedom toga vještaci koji nisu učlanjeni u udrugu vještake iste ne obvezuje: kontinuirano usavršavanje, kodeks etike sudskih vještaka, poštivanje propisa kroz rad u udrugi. Do sada nisu napravljena istraživanja koliko je sudskih vještaka aktivno, a koliko je formalno na popisu i što s vještacima koji od imenovanja nikada nisu vještačili u sudskim postupcima. Naime, potrebno bi bilo razlikovati sudske vještake prema strukama i granama vještačenja jer opće je poznato da na građevinska, medicinska, ekonomska vještačenja se odnosi više od 80 - 90% sudskih vještačenja, dok tek manji dio vještačenja odnosi se na vještačenja iz ostalih područja. Zbog toga ovaj pravilnik ne donosi ništa novo u nesređeno stanje koji bi se moglo otkloniti isključivo donošenjem Zakona o sudskim vještacima i preciznim načinom obveznog udruživanja sudskih vještaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 304 | Nevena Hrnjak Ajduković | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi | A) čl.17 bod ne može biti manji od 1,00 € odnosno 1 sat vještaka bi trebao biti minimalno 35 € ,optimalno 50.-€ + PDV primjereno bi bilo najmanje 75 % propisane satnice prema odvjetničkoj tarifi (dakle, na razini od 75 € ZA SLOŽENA VJEŠTAČENJA). B) članak 17. stavak 3. kojom je uređeno umanjenje naknade za rad vještaka koja se isplaćuje iz sredstava pravosudnog tijela za 35%: je totalno neustavna odredba! Visina naknade za rad vještaka određuje se u zavisnosti od obima i složenosti vještačenja, a ne u zavisnosti od naručitelja kao što je to uređeno odredbom iz članka 17. stavak 3. Naknade za rad vještaka koja se plaćaju iz sredstava pravosudnih tijela većinom se odnose na vještačenja provedena u kaznenim postupcima i koja u konačnici idu na teret osuđenika, jedino u slučaju oslobađajuće presude iduna teret državnog proračuna (regulirano odredbom iz članka 145. Zakona o kaznenom postupku) i što nema veze sa radom vještaka posljedično čemu ne može ni biti u korelaciji sa naknadom za rad vještaka. C) u odnosu na odredbu iz članka 17. stavak 4.1. kojim je utvrđen raspon od 150 do 4000 bodova za izradu pisanog nalaza i mišljenja, ovisno o složenosti vještačenja iz prednjeg proizlazi da je nagrada za pisani nalaz i mišljenje limitirana na minimalnih 49,50 EUR ( 150 bodova x 0,33 € ) do maksimalnih 1.320,00 EUR ( 4.000 bodova x 0,33 €); dakle radi se o odredbi koja unaprijed, bez da uzima u obzir opseg posla, ograničava vrijednost rada (i to na vrlo niskoj razini), jer kako se primjenom takve odredbe može vrednovati vještačenje dokumentacije koja primjerice sadrži preko 50.000 stranica, a kao rezultat vještačenja je nalaz i mišljenje na preko 1.000 stranica ??? D) ne može se nakon 25 godina rada pravnih osoba sa zaposlenim sudskim vještacima jednostavno ukinuti ta praksa koja je u EU uhodana i postoji godinama kao i do sada kod nas: u RH ima 412 pravnih osoba koje imaju odobrenje za vještačenje. Pod pretpostavkom da su svakoj pravnoj osobi radi samo 5 osoba dolazi se do broja osoba koje su zaposlenici u društvima je min 2.000 odnosno 2.000 obitelji ostvaruje prihod od poslova koji su vezani uz vještačenje. Napominjemo da je jasno da je u tim pravnim osobama zaposleno najmanje 412 vještaka, ali se ne isključuje mogućnost da veći dio preostalih osoba (cca 1.500) nisu vještaci već suradnici vještaku u rad. -ukidanjem radnih mjesta osoba koje rade kod pravnih osoba vještaka nastaje minimalni trošak u visini 14 mil. kn, a koji se odnosi na naknade za nezaposlene i slično. -gubitak javnih prihoda bi bio cca 24 mil. kn godišnje samo po osnovu manje uplaćenih doprinosa i poreza na dohodak. Slijedom navedenog, uzevši u obzir manje uplaćene poreze i doprinose te troškove koji nastaju kroz naknade za nezaposlene (kao i omogućavanje zdravstvene usluge nezaposlenim osobama) iznos je minimalno 38 milijuna kuna gubitka za državu. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 305 | NATAŠA KLARIĆ | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi | NATAŠA KLARIĆ U odnosu na odredbu iz članka 17. kojom je uređeno Pravo na nagradu ispravno trebalo bi stajati Pravo na naknadu (vidi slovenski Pravilnik o sudskim vještacima, sudskim procjeniteljima i sudskim tumačima (NN Republike Slovenije, broj 148/21 od 15. rujna 2021.) gdje u člancima od 1 do 51 jasno piše naknada za rad. U odnosu na odredbu iz na članka 17. stavak 2. kojom je uređena vrijednost boda u visini od 0,33 eura, visina vrijednosti boda od 0,33 € određena je bez kriterija odnosno visina vrijednosti boda utvrđena 1998.g. od 0,27 € usklađena sa gospodarskim kretanjima u RH na dan 01.01.2023.g. može u realnim gospodarskim uvjetima minimalno iznositi 0,97 € / bod. a. osnovica plaće službenika i namještenika zaposlenih u državnim i javnim službama Republike Hrvatske iznosila je i iznositi će , kako slijedi: od 01.11.1998.g. iznosila je 1.275,75 hrk od 01.01.2023.g. iznositi će 6.663,47 kn ( protuvrijednost od 884,39 eur) od 01.04.2023.g. iznositi će 6.796,76 kn ( protuvrijednost od 902,08 eur) što znači da je 2023. u odnosu na 1998.g. osnovica za izračun plaće službenicima i namještenicima u državnim službama rasla je za 422,32 % i od 01.04.2023.g. porasti će za dodatnih 10,45 %, Najniža plaća za 1998.g. bila je uređena odredbama Kolektivnog ugovora o visini najniže plaće ( NN 37/1998) primjenom kojih najniža plaća nije mogla biti niža od propisane najniže osnovice za plaćanje doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje koja je prema Odluci ( NN 09/1998) iznosila 1.370,00 kn. Uredbom o visini minimalne plaće za 2023.g. (NN 122/2022) minimalna plaća iznositi će 5.274,15 kn protuvrijednost od 700 EUR. Prema direktivi EU minimalna plaća ( bruto) treba biti barem 50% prosječne bruto plaće odnosno 60% medijalne kojom je propisanom visinom ispunjen kriterij da je veća za 51,32% od prosječne bruto plaće odnosno 62,14% od medijalne plaće. U skladu s prednjim visina najniže plaće odnosno minimalne plaće iznosi, kako slijedi: - za 1998.g. 1.370,00 kn - za 2023.g. 5.274,15 kn (protuvrijednost od 700 EUR), što znači da je minimalna plaća odnosno najniža plaća 2023.g. u odnosu na 1998.g. rasla za 284,97 % i usklađujući vrijednost boda od 2,00 kn ( 1998.g.) za taj porast vrijednost boda od 01.01.2023.g. iznosila bi 7,70 kn protuvrijednost od 1,02 eur, c. za rast potrošačkih cijena prema posljednje objavljenom indeksu za rujan 2022.g. u odnosu na 1998.g. i usklađenje vrijednosti boda od 2,00 kn ( 1998.g.) iznosi 3,62 hrk protuvrijednost od 0,48 eur. Usklađena vrijednost boda uzimajući prosjek usklađenja za rast osnovice za izračun plaće zaposlenika i namještenika u državnim i javnim službama ( 1,41 €) , rast najniže odnosno minimalne plaće (1,02 €) i rast potrošačkih cijena ( 0,48 €) na dan 01.01.2023.g. iznosila bi 0,97 €. Na ovaj način dolazi se do vrijednosti sata rada vještaka od 33,95 EUR (35 bodova x 0,97 €), pa je usporedbom sa satnicom rada vještaka u Republici Sloveniji (51 €) vidljivo kako se radi o 50 % većoj satnici rada vještaka od one iz danih izračuna. Dodatno, usporedbom sa satnicom rada odvjetnika (99,54 €), vidljivo je da se radi o gotovo tri puta manjoj satnici, a primjereno bi bilo najmanje 75 % propisane satnice prema odvjetničkoj tarifi (dakle, na razni od 75 €). Konačno, pravosudno je tijelo platilo vještacima izvan RH za vještačenje u jednom predmetu satnicu u prosječnoj vrijednosti od cca 230 €, što je dodatni argument da satnica od 33,95 € nije i ne može biti primjerena za rad stručnjaka s dugogodišnjim iskustvom, o čijim utvrđenjima značajno ovise rezultati gotovo svih sudskih postupaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 306 | MLADEN OŽIĆ | Predmet Pravilnika, Članak 1. | S obzirom da u praksi postoji niz pravnih osoba tj. tvrtki koje su specijalizirane samo za poslove vještačenje te koje su za to registrirane po svim pozitivnim zakonskim propisima, nije prihvatljivo odustajanje od takve prakse. Takva praksa je uobičajena u svim članicama EU. Isto bi izazvalo zatvaranje velikog broja tvrtki te poremećaj u praksi vještačenja na svim sudovima i ostalim tijelima koja naručuju vještačenje. Nije jasna namjera zakonodavca o izostavljanju navođenja pravnih osoba kao sudionika u procesu vještačenja. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 307 | MLADEN OŽIĆ | PRILOZI, Prilog 4 | U potpunosti izbaciti odredbu o vođenju dnevnika vještačenja. Isti je nepotrebno birokratiziranje te u konačnici zahtjeva dodatno zapošljavanje i trošak rada državne uprave. Vještak ili pravna osoba uz vještački nalaz prilažu račun te je isto dovoljno po svim zakonskim odredbama. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 308 | MLADEN OŽIĆ | Područja vještačenja, Članak 3. | Pravna osoba tj. tvrtka se može imenovati za vještaka, ukoliko je registrirana za poslove vještačenja i procjene nekretnine te ukoliko ima stalno zaposlenog vještaka za određeno područje za koje je i tvrtka registrirana . | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Napominje se da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 309 | MLADEN OŽIĆ | Osiguranje od odgovornosti, Članak 6. | Pravna osoba tj.tvrtka registrirana za vještačenje, ne treba se posebno osiguravati od profesionalne odgovornost s obzirom da je uvjet da pravna osoba obavlja vještačenje taj da ima stalno zaposlenog vještaka a koji mora biti osiguran od profesionalne odgovornosti. Dvostruko osiguravanje nije potrebno te povećava troškove poslovanja i u konačnici troškove vještačenja. | Nije prihvaćen | Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) propisano je da za stalnog sudskog vještaka može biti imenovana fizička osoba koja ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka na najnižu svotu osiguranja od 25.000,00 eura, te da poslove vještačenja mogu obavljati i pravne osobe ako dostave zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja na najnižu svotu osiguranja od 65.000,00 eura. |
| 310 | MLADEN OŽIĆ | Pravo na nagradu, Članak 17. | Potrebno je uvsti obavezno godišnje usklađenje vrijednosti boda s porastom troškova života te službeno utvrđenom inflacijom. Nedopustivo je da je zadnji put vrijednost boda utvrđena 1998.godine a od tada se prepisuje u svaku novu verziju Pravilnika. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 311 | MLADEN OŽIĆ | Predmet Pravilnika, Članak 1. | Potrebno je navesti da se članak odnosi i na pravne osobe tj. tvrtke koje su registrirane za vještačenje. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Napominje se da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 312 | MLADEN OŽIĆ | Podnošenje zahtjeva, Članak 9. | Potrebno je ubaciti odredbu koja određuje da se tvrtka ili pravna osoba može prijaviti za vještaka, pod uvjetom da ima stalno zaposlenog vještaka iz odgovarajućeg područja za koje se prijavljuje na popis vještaka. Drugih ograničenja u tom pogledu ne treba imati. | Prihvaćen | Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno je obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 313 | MLADEN OŽIĆ | Dnevnik vještačenja , Članak 26. | Vođenje dnevnika je nepotrebno uvođenje dodatne birokratizacije i povećanje troška rada vještaka te nepotrebno zapošljavanje novih djelatnika u Ministarstvu pravosuđa. Svaki vještački nalaz je transparentno dostupan nadležnim tijelima za koja se vještači. Tko će pregledavati te dnevnike u Ministarstvima ili Žušanijskim sudovima te koja bi trebala biti strupčna znanja referenata se se očituju o tim dnevnicima i koja je svrha pregleda dnevnika. Smatram da se ta odredba obavezno treba izbaciti, | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 314 | MLADEN OŽIĆ | Pravo na nagradu, Članak 17. | Ograničavanje broja bodova za vještačenje na 4.000 bodova je nelogično i neprovedivo u praksi . Popstoje složena vještačenja, koja se provode mjesecima te iznosi troška vještačenja daleko premašuju navedene iznose. Samo ministarstvo je platilo npr. vještačenje Agrogora više od 1.000.000 Eur-a a što govori da nije moguće ograničiti gornju granicu bodova. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 315 | MLADEN OŽIĆ | III. PRAVA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Pravo na nagradu | 1 sat rada vještaka treba biti 50 Eur+PDV. S obzirom da vještačenje nije zasebna djelatnost nego svaki vještak ima osnovnu stručnu djelatnost , potrebno je uskladiti naknade za rad vještaka s cjenicima matičnih Komora koje propisuju cijene. Tim više što da bi čovjek bio vještak, zahtjeve dodatne uvjete i znanja u odnosu na osnovnu djelatnost | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 316 | MIŠO AUGUSTINOVIĆ | VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 36. | DODATI NOVI članak 36. a. koji GLASI: ČLANAK 36.a. Suci i sudski vještaci pridržavati će se Smjernica o ulozi sudskih vještaka u pravosudnim postupcima država članica Vijeća Europe donesenih po Europska Komisija za učinkovitost pravosuđa (CEPEJ) 12.12.2014.godine jer pružaju referentni okvir za zakonodavca, suca i sve stranke u postupku vezano za ulogu stručnjaka - “vještaka” u slučajevima gdje je vještak angažiran od strane suda tijekom postupka donošenja sudske odluke. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 317 | MIŠO AUGUSTINOVIĆ | VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 34. | Stavak (3) treba DOPUNITI da GLASI: (3) Postupci imenovanja, privremene zabrane, privremene uskrate i razrješenja stalnih sudskih vještaka i stalnih sudskih procjenitelja započeti prije 1. siječnja 2023. dovršit će se prema odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16. i 67/18.) i Pravilnika o stalnim sudskim vještacima („Narodne novine“, br. 38/14., 123/15., 29/16. i 61/19.), odnosno Pravilnika o stalnim sudskim procjeniteljima („Narodne novine“, br. 64/98. i 88/08.). Stavak (4) treba DOPUNITI da GLASI: (4) Stalni sudski vještaci koji do 1. siječnja 2023. budu imenovani sukladno odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16. i 67/18.) kao i pravne osobe kojima je sukladno odredbama Zakona o sudovima (»Narodne novine«, br. 28/13., 33/15., 82/15. i 67/18.) odobreno obavljanje poslova prevođenja odnosno tumačenja, vještačenja i procjenjivanja nastavljaju obavljati navedene poslove NE MORAJU podnositi zahtjev za imenovanje nakon isteka vremena na koje su prethodno imenovani Ministarstvu najkasnije 30 dana prije isteka vremena prethodnog imenovanja. nego će ostati uvršteni u jedinstveni popis stalnih sudskih vještaka iz st.2 ovog članka, primjenom pravnog standarda legitimnih očekivanja, imenovati u skladu s odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) i ovog Pravilnika. | Nije prihvaćen | Prijedlog se ne može prihvatiti s obzirom na odredbe članka 35. stavaka 1. i 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 21/22). |
| 318 | MIŠO AUGUSTINOVIĆ | Postupak privremene zabrane i razrješenja, Članak 33. | Stavak (1) ovog članka treba DOPUNIT da GLASI: (1) U postupku razrješenja stalnog sudskog vještaka zbog nesavjesnog ili neurednog obavljanja poslova te povrede obveze čuvanja tajnosti podataka obavezno se traži mišljenje pravosudnog dužnika odnosno čelnika pravosudnog tijela iz članka 30. stavka 1. ovoga Pravilnika. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 319 | MIŠO AUGUSTINOVIĆ | V. PRAĆENJE RADA I PREDSTAVKE NA RAD STALNOG SUDSKOG VJEŠTAKA, Članak 30. | STAVAK (2) ovog članka treba DOPUNITI da GLASI: (2) Rad stalnih sudskih vještaka prate i komore i strukovne udruge čiji su članovi. Svaki sudski vještak u RH je obvezan biti članom strukovne udruge vještaka koju odabere prema strukovnoj pripadnosti. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 320 | MIŠO AUGUSTINOVIĆ | Potpis i pečat stalnog sudskog vještaka, Članak 27. | Stavak (3) treba korigirati da GLASI: (3) Stalni sudski vještak dužan je svoj vlastoručni potpis i otisak pečata pohraniti kod županijskog suda nadležnog prema mjestu njegovog prebivališta. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 321 | MIŠO AUGUSTINOVIĆ | Dnevnik vještačenja , Članak 26. | PRIGOVOR - TREBA BRISATI Članak 26. u cijelosti, jer: (1) članak podrazumijeva da je vještačenje jedan dugotrajan i studiozan posao i da za isti treba voditi Dnevnik. Ako se radi o poslu za koje je potrebno voditi Dnevnik tada je nejasno zašto se vještačenje ograničava na jednu osobu, a ne na trgovačka društva koja se bave isključivo vještačenjem. Nejasno je da li u Ministarstvu pravosuđa zaposleni djelatnici imaju stručna znanja iz raznih struka koja mogu ocijeniti jesu li realni podaci iz Dnevnika (npr. informatički ili telekom forenzičari, liječnici specijalizirani za pojedina područja medicine itd.) Dakle, podatke iz Dnevnika valjano mogu ocijeniti vještaci iste struke, a ne pravosudno tijelo pa se radi o jednom nepotrebnom administriranju, suprotno GDPR, i KONAČNO ne mogu se podaci iz sudbene vlasti prosljeđivati izvršnoj vlasti: - Naime vještaci u svom radu sve što saznaju, vide i dr. moraju čuvati kao poslovnu tajnu, što se odnosi i na sadržaj spisa, dokumentacije, financijske i druge činjenice i (pogotovo) sadržaj naloga za vještačenje, dakle to se ne smije nikome odavati, a kamoli tamo nekom službeniku u ministarstvu -Takođr, postoje sudski postupci koji se vode s isključenjem javnosti, pa sve što se na tim postupcima sazna, vidi, čuje i dr. je tajno i iznošenje bilo kakvog podatka je kazneno djelo, - osim toga, sva postupanja u istražnim postupcima, kao i u nekim kaznenim postupcima su tajna, i odavanje bilo kakve informacije o bilo čemu povezanim s takvim postupcima za sobom povlači kazneni progon onoga koji informacije otkriva. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 322 | MIŠO AUGUSTINOVIĆ | Utvrđivanje visine nagrade za rad i naknade troškova stalnih sudskih vještaka, Članak 23. | PRIGOVOR - Ovaj članak je u suprotnosti čl. 17. st. 1. Naime, ako za obavljeno vještačenje stalni sudski vještak ima pravo na naknadu sukladno čl. 17. st.2. kako onda može visinu naknade za rad utvrditi nadležno pravosudno tijelo i pitanje po kojim kriterijima može pravosudno tijelo odrediti koliko je radnih sati potrebno za neko specijalističko vještačenje, ako upravo to pravosudno tijelo ne raspolaže stručnim znanjima iz pojedinog područja pa zbog toga i mora angažirati nekog vještaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 323 | MIŠO AUGUSTINOVIĆ | Troškovi za smještaj (noćenje) , Članak 22. | Uz članak 22., treba dodati članak 22.a. koji glasi: Članak 22 a. (1) Stalni sudski vještak ima pravo na naknadu izmakle zarade, koja se obračunava za svaki utrošen sat koji nije obračunan po nekoj drugoj osnovi u skladu sa čl.249 i čl.256 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 na snazi od 19.07.2022. (2) Naknada izmakle zarade obračunava se po cijeni sata iz čl. 17. ovog Pravilnika. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 324 | MIŠO AUGUSTINOVIĆ | Troškovi prijevoza, Članak 20. | Stavak (3) ovog članka 20. treba KORIGIRATI tako da GLASI: (3) Ako se za obavljanje vještačenja ne može koristiti sredstvo javnog prometa, ili ono nije najekonomičnije prijevozno sredstvo, posebno imajući u vidu ukupno vrijeme koje bi bilo utrošeno korištenjem istog, stalni sudski vještak ima pravo na korištenje osobnog automobila prema pravilima koja se primjenjuju na službenike u pravosudnim tijelima u visini neoporezivih iznosa kako je to regulirano Pravilnikom o izmjenama i dopuni Pravilnika o porezu na dohodak (NN 112/2022) - do 3,00 kune po prijeđenom kilometru. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 325 | MIŠO AUGUSTINOVIĆ | Naknada troškova, Članak 19. | Stavak (3) ovog članka treba KORIGIRATI / DOPUNITI da GLASI: (3) Pravo na naknadu troškova obračunava se na temelju uredne i vjerodostojne dokumentacije putnog naloga (u slučaju zavoda, ustanova i pravnih osoba) i priloženih isprava (računa) kojima se dokazuju svi nabrojani troškovi prijevoza i drugi izdaci. Sve navedeno je prema čl.249 i čl.256 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 na snazi od 19.07.2022. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 326 | MIŠO AUGUSTINOVIĆ | Uvećanje i umanjenje nagrade, Članak 18. | U članku 18. treba DODATI novi STAVAK koji GLASI: (3) Opravdani razlozi kašnjenja su: nedostavljanje dokumentacije, pretjerano dugo vrijeme primitka zatražene nove dokumentacije od stranaka, bolest vještaka, prioritetni sudski postupci i sl. Moraju biti jasno utvrđeni razlozi kašnjenja izrade nalaza i mišljenja zbog mogućih zlouporaba stranaka u postupku radi smanjenja iznosa naknade. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 327 | MIŠO AUGUSTINOVIĆ | Pravo na nagradu, Članak 17. | Treba izvršiti KOREKCIJU te NADOPUNU svih stavaka ovog članka na sljedeći NAČIN: Članak 17. (1) Za obavljeno vještačenje stalni sudski vještak ima pravo na naknadu za profesionalno vođenje stručnih poslova kakvi su poslovi vještačenja odobrava se naknada, a ne nagrada. U tom smislu stalni sudski vještak ispostavlja račun u kojem je iskazana cijena utrošenog rada i zavisnih troškova koje je vještak objektivno i sukladno cjeniku u skladu sa stavkom 4 ovog članka imao u konkretnom predmetu. Ispostavljen račun će vještaku biti plaćen u zakonski propisanom roku, od 30 dana, a ako ima primjedbi na isti, koje će se dati u pisanom obliku, na što će vještak dati obrazloženje. ZAHTJEV - Mora se jasno precizirati rok plaćanja računa, uz izdavanje rješenja o prihvatu-odobrenju računa od nadležnog suca. Ne može spis otići na drugostupanjski sud ili na reviziju, a da vještvo nije plaćeno!!! (2) Naknada za rad stalnih sudskih vještaka određuje se u bodovima, a vrijednost boda utvrđuje se u € (EUR), a vrijednost boda utvrđuje se u iznosu od 1,50 eura, uvećano za porez na dodanu vrijednost. (2) Nagrada za rad stalnih sudskih vještaka određuje se u bodovima, a vrijednost boda utvrđuje se u iznosu od ... eura uvećano za porez na dodanu vrijednost. – BRISATI ovaj tekst (3) Nagrada za rad stalnih sudskih vještaka koja se isplaćuje iz sredstava pravosudnog tijela umanjuje se za … % od utvrđene vrijednosti boda iz stavka 2. ovog članka. – BRISATI ovaj tekst (4) Naknada za rad stalnih sudskih vještaka utvrđuje se za: izradu pisanog nalaza i mišljenja, ovisno o složenosti vještačenja minimalno 250 bodova - gornji limit se zbog složenosti i velikog obima posla ne može predvidjeti sve radnje (očevid, pregled, pretraga, mjerenje, rekonstrukcija, izuzimanje, ispitivanje, uzorkovanje, procjena, analiza dokumentacije, utvrđivanje, osiguranje dokaza, izrada nacrta, troškovnika i procjena, i dr.) 50 bodova po satu posebne radnje (očevid, pregled, pretraga, mjerenje, rekonstrukcija, izuzimanje, ispitivanje, uzorkovanje, procjena, analiza dokumentacije, utvrđivanje, osiguranje dokaza, izrada nacrta, troškovnika i procjena, i dr.) 50 bodova po satu pristup na raspravu 100 bodova sudjelovanje na raspravi koja traje dulje od dva sata 50 bodova po svakom započetom satu. i pravo na naplatu odgovora na svaki podnesak stranke ili odvjetnika ovisno o opsežnosti odgovora i to 50 bodova po utrošenom satu za cjelokupni broj odgovora u pojedinom podnesku Napomena - odvjetnicima odvjetničkom tarifom propisana je naknada troškova za podnesak, pa i na podnesak kojim se očituje na prigovore vještaka, dok vještaku to nije omogućeno! Za odgovaranje na podneske posebno po proteku više mjeseci i godina vještak mora ponovno proučiti kompletnu dokumentaciju i često puta i sudski spis. Sve to iziskuje dodatne sate na postojeće odn. zatraženo očitovanje, za koje vještak nema pravo naplatiti trošak utrošenog radnog vremena. Vrijeme utrošeno na očitovanje, mogao je koristiti za rad na novom vještačenju i izradi novog nalaza kojeg će svakako moći naplatiti. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 328 | MIŠO AUGUSTINOVIĆ | III. PRAVA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Pravo na nagradu | Rad vještaka je pružanje odgovarajućih stručnih usluga svakog vještaka u njegovom opsegu i ovlasti rada na vještačenjima. Riječ je dakle o poslovima, uslugama za koje sukladno pozitivnim zakonskim propisima, vještaku pripada NAKNADA, a nikako ne NAGRADA - stoga u cijelom predloženom Pravilniku treba riječ NAGRADA zamijeniti sa riječju NAKNADA. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 329 | MIŠO AUGUSTINOVIĆ | Odlučivanje o zahtjevu za imenovanje, Članak 12. | OPĆA PRIMJEDBA u ODNOSU NA OVAJ ČLANAK: PRIMJEDBA: Vještake je do sada imenovala sudbena vlast tj. nadležni sudovi.u postojećoj trodiobi vlasti. Obaviješteni smo od Vrhovnog suda RH o slijedećem: U Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, od 29. studenoga 2021. (dostupno na http://www.vsrh.hr/EasyWeb.asp?pcpid=564), Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske iskazala je jednoglasno neslaganje s prijedlogom dopune Zakona o sudovima kojom bi vještake imenovao ministar pravosuđa, a samo uz neobvezujuće izjašnjavanje predsjednika sudova, jer „…ta činjenica, ne samo što predstavlja miješanje izvršne vlasti u sudbenu, već i obzirom da je država česti sudionik sudskih postupaka, dovela bi do dojma pristranosti u parničnim i kaznenim , te bi ugrozila pravo stranaka na nepristrani sud koji će odlučiti o njihovim pravima i obvezama“. Stoga će Ustavni sud RH morati prema ovom stavu VSRH donijeti pravorijek o tome smije li se izvršna vlast miješati u sudbenu vlast, imenujući i razrješujući sudske vještake, obzirom na činjenicu da je Ministarstvo pravosuđa RH stranka u mnogim sudskim postupcima. | Nije prihvaćen | Iznesene primjedbe nisu osnovane, a puna argumentacija dana je u očitovanjima na primjedbe na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima. Prijedlog se ne može prihvatiti s obzirom na odredbe članka 127.b. stavka 1. važećeg Zakona o sudovima. |
| 330 | MIŠO AUGUSTINOVIĆ | Odlučivanje o zahtjevu za imenovanje, Članak 12. | DOPUNITI STAVAK (3) da GLASI: (3) O podnesenom zahtjevu za imenovanje stalnog sudskog vještaka ministar odlučuje rješenjem i o tome obavještava nadležni županijski sud u odnosu na mjesto prebivališta imenovanog vještaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 331 | MIŠO AUGUSTINOVIĆ | Odlučivanje o zahtjevu za imenovanje, Članak 12. | STAVAK (2) TREBA KORIGIRATI/DOPUNITI da GLASI: (2) Nakon pribavljanja mišljenja iz stavka 1. ovoga članka kandidat se poziva na dostavu dokaza o sklopljenom ugovoru o osiguranju iz članka 6. ovoga Pravilnika, dostavu dokaza o uplati troškova izrade službene iskaznice i dvije fotografije iz članka 27. ovoga Pravilnika te ministarstvo pribavlja uvjerenje obzirom da je ovlašteno utvrđivati uvjete za obavljanje poslova prema čl.13 po službenoj dužnosti da se protiv vještaka ne vodi kazneni postupak za kazneno djelo za koje se postupak vodi po službenoj dužnosti. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 332 | MIŠO AUGUSTINOVIĆ | Stručna obuka, Članak 7. | DOPUNIT STAVAK (4) da GLASI: (4) Strukovne udruge kandidatima za stalne sudske vještake imenuju mentore iz reda stalnih sudskih vještaka iz odgovarajućeg područja vještačenja odnosno specijalnosti, koji imaju najmanje pet godina iskustva u obavljanju poslova sudskog vještačenja i minimalno 25 izrađenih vještačenja. Popis mentora dostavlja se Ministarstvu. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 333 | MIŠO AUGUSTINOVIĆ | Stručna obuka, Članak 7. | IZMIJENITI STAVAK 2. da GLASI: (2) Stručna obuka kandidata za stalne sudske vještake obavlja se prema programu koji za pojedina područja vještačenja donose strukovne udruge stalnih sudskih vještaka, koje u članstvu imaju najmanje tri stotine stalna sudska vještaka, a unutar toga najmanje 10 sudskih vještaka odgovarajuće struke odnosno odgovarajućeg područja vještačenja za koje se traži imenovanje. Strukovna udruga obavlja provjeru uvjeta radnog iskustva kandidata na poslovima u struci najmanje osam godina, a nakon završenog preddiplomskog sveučilišnog studija ili preddiplomskog stručnog studija na poslovima u struci najmanje deset godina. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 334 | MIŠO AUGUSTINOVIĆ | Osiguranje od odgovornosti, Članak 6. | DODATI NOVI STAVAK: (4) Državljanin države članice Europske unije ili države potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru može se osigurati od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka i u svojoj matičnoj državi. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 335 | MIŠO AUGUSTINOVIĆ | Vladanje hrvatskim jezikom, Članak 4. | Stavak 1 DOPUNITI da glasi: 1. završila odgovarajući studij odnosno školu na hrvatskom jeziku u Republici Hrvatskoj | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 336 | MIŠO AUGUSTINOVIĆ | Područja vještačenja, Članak 3. | DODATI NOVI STAVAK: (3) Pravne osobe ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja prema čl.1, stavak 2 ovog Pravilnika : – ako su u svojoj djelatnosti registrirane i za obavljanje vještačenja za određeno područje – ako su njihovi zaposlenici imenovani stalnim sudskim vještacima za područje za koje se traži odobrenje – ako imaju zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Na način propisan stavkom 1. ovog članka utvrđuje se ispunjava li zavod, ustanova, državno tijelo i pravna osoba uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Pravne osobe, zavodi, ustanove, i državna tijela i trgovačka društva dužni su obavijestiti predsjednika odgovarajućeg županijskog ili trgovačkog suda o prestanku radnog odnosa sa svojim zaposlenikom koji je imenovan stalnim sudskim vještakom. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Napominje se da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 337 | MIŠO AUGUSTINOVIĆ | Područja vještačenja, Članak 3. | PRIGOVOR: Ministar pravosuđa i uprave ne može određivati znanstvena područja niti odgovarajuće studije koji korespondiraju područjima vještačenja, tj. stavak 2. podstavak 1. nije usklađen s postojećim zakonskim okvirom. Ova odredba je u suprotnosti s odredbom čl. 81. st. 2 Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN 119/22), Pravilnika o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditaciju visokih učilišta (NN 24/2010) gdje je određeno da se dopusnice za prediplomske, diplomske i poslijediplomske studije daju u skladu sa znanstvenim poljima koja određuje Ministar znanosti i obrazovanja. Stoga iz Zakona o sudovima treba unijeti kompletne uvjete imenovanja. PRIMJEDBA: kako će se definirati odgovarajući studiji za one studijske programe koji se već godinama ne izvode i nije moguće od fakulteta dobiti kurikulum tih starih studija (ovo posebno imajući u vidu velik broj vještaka koji je studij dovršio prije 30, 40 ili više godina); dakle, to se može sastavljati za nove, buduće vještake i aktualne studijske programe, a ne za postojeće vještake Rješenje: vještake imenovane u postupcima imenovanja pokrenutima do 31. prosinca 2022., treba automatski imenovati po novim propisima, i staviti ih na listu sudskih vještaka odgovarajuće struke (na kojoj su i do sada godinama bili), bez provođenja novog postupka imenovanja za takve vještake (legitimna očekivanja!) | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 338 | MIŠO AUGUSTINOVIĆ | Područja vještačenja, Članak 3. | PRIGOVOR u svom očitovanju na nacrt konačnog teksta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, od 29. studenoga 2021. (dostupno na: http://www.vsrh.hr/EasyWeb.asp?pcpid=564), Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske iskazala jednoglasno neslaganje s prijedlogom dopune Zakona o sudovima kojom bi vještake imenovao ministar pravosuđa, a samo uz neobvezujuće izjašnjavanje predsjednika sudova, jer „…ta činjenica, ne samo što predstavlja miješanje izvršne vlasti u sudbenu, već i obzirom da je država česti sudionik sudskih postupaka, dovela bi do dojma pristranosti u parničnim i kaznenim postupcima, te bi ugrozila pravo stranaka na nepristrani sud koji će odlučiti o njihovim pravima i obvezama“. O tome smo obaviješteni od VSRH. Prema shvaćanju sudbene vlasti, navedene izmjene zakonskih odredbi kojima se poslovi u svezi sa stalnim sudskim tumačima i vještacima izuzimaju iz sfere sudske vlasti (sudska uprava) i prelaze u sferu izvršne vlasti (ministar nadležan za poslove pravosuđa) nisu suglasne sa sljedećim odredbama Ustava: - članak 3. (načelo vladavine prava), - članak 4. stavak 1. (načelo diobe vlasti), - članak 5. stavak1. (načelo ustavnosti i zakonitosti), - članak 18. (pravo na žalbu), - članak 29. (pravo na pravično suđenje), - članak 115. stavak 2. (načelo samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti). Potrebno je dokazati da sporne odredbe ZS-a nisu suglasne ni s člancima 6. i 13.Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. | Nije prihvaćen | Nadležnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa za imenovanje stalnih sudskih vještaka propisana je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 21/22). |
| 339 | MIŠO AUGUSTINOVIĆ | Rodna neutralnost, Članak 2. | Dodati stavak: (3) Vještačenje se određuje kad za utvrđivanje ili ocjenu neke važne činjenice treba pribaviti nalaz i mišljenje od osobe koja raspolaže potrebnim stručnim znanjem ili vještinom. Vještak je stručna osoba - ekspert koja sudu predstavlja činjenice odnosno znanstveno i/ili tehničko znanje savjesno i prema svom najboljem znanju, a nalaz i mišljenje iznijet će točno, potpuno i objektivno, u skladu s pravilima struke. Vještak ne može, niti je to na bilo koji način njegov zadatak, preuzeti odgovornost suca za procjenu ili vrednovanje činjenica koje su temelj za sudsku presudu. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 340 | MIROSLAV OVANIN | V. PRAĆENJE RADA I PREDSTAVKE NA RAD STALNOG SUDSKOG VJEŠTAKA, Članak 30. | Članak 30. Stavak 2 - nije jasno na koje Komore zakonodavac misli u ovom članku kada se u početku Pravilnika govori o Komorama i udrugama. Kako ne postoji Komora stalnih sudskih vještaka i procjenitelja da li se kroz ovaj Pravilnik otvaraju vrata da se Komora ustroji? | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 341 | MIROSLAV OVANIN | Natpisna ploča stalnog sudskog vještaka, Članak 29. | Članak 29. Logično je da se zabranjuje reklamiranje stalnim sudskim vještacima, međutim, na tržištu danas postoje tvrtke koje se uredno reklamiraju, iako nisu registrirane za obavljanje djelatnosti vještačenja. Postoji cijeli niz primjera kada pravosudna tijela imenuju te tvrtke "ad hoc" vještacima. Zakonodavac ne propisuje način na koji pravosudna tijela trebaju odabrati vještake već se i dalje ostavlja mogućnost da vještačenja može raditi "tko želi". Na ovaj način stalni sudski vještaci se stavljaju u nepravedan položaj u odnosu na tržište. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 342 | MIROSLAV OVANIN | Službena iskaznica stalnog sudskog vještaka, Članak 28. | Članak 28. Kako su svi službeni dokumenti unificiratni u svom formatu, poput osobne iskaznice ili vozačke dozvole, zar nije normalno i praktično da dimenzije i službene iskaznice budu istog formata (takav format koristi i MUP kao i druga državna tijela). | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 343 | MIROSLAV OVANIN | Dnevnik vještačenja , Članak 26. | Članak 26. S obzirom da je vještak dužan voditi Dnevnik vještačenja te u njega unijeti i iznos nagrade kako bi Ministarstvo moglo pratiti trošak potrebno je također uvesti i polje da li je nagrada isplaćena s obzirom da sudovi isplaćuju nagrade sa nekoliko godina zakašnjenja. Stoga smatram da je i ovaj podatak jedanko važan ako ne i važniji za Ministarstvo. Nadalje, vještački računi nisu ovršni a vještaci za svoj rad moraju unaprijed uložiti sredstva, poput specijalizirane opreme, vozila i slično. Zar je logično da vještak uloži svoja sredstva za odlazak na raspravu te da taj novac onda čeka nekoliko godina. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 344 | MIROSLAV OVANIN | Dužnost preuzimanja i dovršetka preuzetih poslova, Članak 25. | Članak 25. Stalni sudski vještak ne smije odbiti primitak spisa. U nekim situacijama pravosudna tijela dostavljaju spise bez prethodne konzultacije sad vještakom. Također stavak tri govori isključivo o sudu, a što je sa drugim pravosudnim tijelima, u ovom smislu ovaj članak i stavak su nedorečeni. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 345 | Mirna Duvnjak | Pravo na nagradu, Članak 17. | A) čl.17 bod - Neprimjereno niska vrijednost boda od 0,33 EUR. Vrijednost boda ne bi trebala biti manja od 1,00 € odnosno 1 sat vještaka bi trebao biti 35 € bruto + PDV, optimalno 50.-€ + PDV B) članak 17. stavak 3. kojom je uređeno umanjenje naknade za rad vještaka koja se isplaćuje iz sredstava pravosudnog tijela za 35%: je totalno neustavna odredba! C) u odnosu na odredbu iz članka 17. stavak 4.1. kojim je utvrđen raspon od 150 do 4000 bodova za izradu pisanog nalaza i mišljenja, ovisno o složenosti vještačenja iz prednjeg proizlazi da je nagrada za pisani nalaz i mišljenje limitirana na minimalnih 49,50 EUR ( 150 bodova x 0,33 € ) do maksimalnih 1.320,00 EUR ( 4.000 bodova x 0,33 €); dakle radi se o odredbi koja unaprijed, bez da uzima u obzir opseg posla, ograničava vrijednost rada. D) ne može se nakon 25 godina rada pravnih osoba sa zaposlenim sudskim vještacima jednostavno ukinuti ta praksa koja je u EU uhodana i postoji godinama kao i do sada kod nas: u RH ima 412 pravnih osoba koje imaju odobrenje za vještačenje. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 346 | Melita Bestvina | PRILOZI, Prilog 4 | Brisati Prilog 4. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 347 | Melita Bestvina | Troškovi prijevoza, Članak 20. | ČLANAK 20 - TROŠKOVI ako nam je uzor slovenski Zakon i Pravilnik o sudskim vještacima, procjeniteljima i tumačima (SL.GL..RS 84/18 I 148/21) u članku 39 je naveden sat 51 €, nadalje pročitajmo da je u čl.49 određena nadoknada prijeđenih kilometara od 30% cijene jedne litre bezolovnog benzina 95 oktana, i nema spomena o javnom prijevozu ! | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 348 | Melita Bestvina | PRILOZI, Prilog 3 | Prilog 3 Dodati stupac sa podatkom načina djelovanja vještaka (samostalna djelatnost, zavoda, ustanova, državnih tijela i drugih pravnih osoba, gdje je vještak zaposlen). | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 349 | Melita Bestvina | PRILOZI, Prilog 1 | Prilog 1 Pod Prilozi uz zahtjev za imenovanje: pod g) dodati mišljenje strukovne udruge o uspješnosti obavljene stručne obuke i osposobljenosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja, u koju se stalni sudski vještak obvezno učlanjuje | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 350 | Melita Bestvina | Uvećanje i umanjenje nagrade, Članak 18. | Članak 18 Stavak (1) Ako je vještačenje nužno obaviti pod otežanim uvjetima (noću od 22,00 do 06,00 sati, u iznimno nepovoljnim vremenskim uvjetima, na otvorenom prostoru i sl.) te u dane tjednog odmora, državnog blagdana ili neradnog dana, iznos nagrada za rad stalnih sudskih vještaka iz Cjenika naknada rada stalnih sudskih vještaka uvećava se za 50%. Stavak (2) Ovaj je članak u suprotnosti sa čl.255 Zakona o parničnom postupku (pročišćeni tekst ZPP-SL SFRJ 4/77, 36/77, 6/80, 36/80, 43/82, 69/82, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90, 35/91, i NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22) koji je na snazi od 01.01.2023.g. koji ima propisane novčane kazne u slučaju da vještak bez opravdanog razloga ne podnese u roku nalaz i mišljenje, kao i prema odredbi iz članka 310. Zakona o kaznenom postupku. Ne može Pravilnik drugačije rješavati iste stvari prema zakonskim odredbama jer se prema Zakonu o sustavu državne uprave pravilnikom samo detaljnije razrađuju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene. Osim toga, odredba članka 18. stavka 2. otvara mogućnost zlouporabe stranaka u postupku jer nije definirano što su opravdani razlozi kašnjenja (kao npr. nedostavljanje dokumentacije, pretjerano dugo vrijeme dostave zatražene nove dokumentacije od stranaka, bolest vještaka i stranaka u postupku itd.). | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 351 | Melita Bestvina | II. POPIS STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA , Članak 15. | Članak 15 (1) Po izvršnosti rješenja o imenovanju stalni sudski vještak upisuje se u Popis stalnih sudskih vještaka (u daljnjem tekstu: Popis) uz popis zavoda, ustanova, državnih tijela i drugih pravnih osoba, gdje je vještak zaposlen. (2) Popis po pojedinim područjima vještačenja vodi Ministarstvo te ga radi osiguranja dostupnosti informacija zainteresiranoj javnosti o imenovanim stalnim sudskim vještacima, zavodima, ustanovama, državnim tijelima i drugim pravnim osobama objavljuje na svojoj mrežnoj stranici. | Djelomično prihvaćen | Sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 36/24), ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa vodi popis imenovanih stalnih sudskih vještaka te pravnih osoba kojima je dano odobrenje za obavljanje poslova vještačenja kao i popis specijaliziranih ustanova i državnih tijela koji mogu obavljati poslove vještačenja, a navedeni popisi objavljuju se na e-Oglasnoj ploči sudova. |
| 352 | Melita Bestvina | II. POSTUPAK IMENOVANJA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Područja vještačenja | -predlažem dodavanje sljedećeg teksta u naslov "i uvjeti za obavljanje poslova stalnih sudskih vještaka" Potrebno je navesti sve uvjete nabrojane u Zakonu o sudovima, da se iz Pravilnika sve jasno zna, bez da se mora ići u odredbe Zakona o sudovima pronaći uvjete za obavljanje poslova stalnih sudskih vještaka. Potrebno je u Pravilnik dodati pravne osobe za obavljanje poslova sudskih vještačenja i procjena nekretnina, dopisati i konkretne i lako razumljive uvjete koje pravne osobe moraju ispuniti (registrirana djelatnost, zaposlena osoba stalni sudski vještak sa važećim mandatom, ugovoreno osiguranje od odgovornosti...) | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 353 | Melita Bestvina | I. OPĆE ODREDBE, Predmet Pravilnika | Iz prijedloga Pravilnika o SSV proizlazi da će stalni sudski vještaci naknadu za svoj rad moći obračunavati i naplaćivati ISKLJUČIVO i JEDINO putem Ugovora o djelu. Ugovor o djelu je forma kada se radi o obavljanju POVREMENIH poslova a ne i poslova STALNOG SUDSKOG VJEŠTAKA. Stoga se javlja NUŽNOST UVOĐENJA ODREDBE u Pravilnik KOJOM SE OMOGUĆUJE STALNOM SUDSKOM VJEŠTAKU OBRAČUN I NAPLATA NAKNADE ZA RAD VJEŠTAKA PUTEM TRGOVAČKOG DRUŠTVA KOJEG JE ZAPOSLENIK I KOJE JE REGISTRIRANO ZA OBAVLJANJE POSLOVA VJEŠTAČENJA za što nije nužno da i trgovačko društvo bude imenovani stalni sudski vještak. Za napomenuti je da za sada imamo cca 300 imenovanih vještaka financijsko računovodstvene struke što je nedostatno u odnosu na broj zahtjeva za financijsko računovodstvenim vještačenjima, dakle nedostaje vještaka te struke. Nakon ovakvog Pravilnika gdje se i dalje ustrajalo na ponižavajućoj vrijednosti rada vještaka postavlja se i pitanje tko će i htjeti biti stalni sudski vještak u RH ! (ako nam je uzor slovenski Zakon i Pravilnik o sudskim vještacima, procjeniteljima i tumačima (SL.GL..RS 84/18 I 148/21) u članku 39 je naveden sat 51 €, nadalje pročitajmo da je u čl.49 određena nadoknada prijeđenih kilometara od 30% cijene jedne litre bezolovnog benzina 95 oktana, i nema spomena o javnom prijevozu ! Također čl.47, zadnji stavak 6 jasno definira: -ako se sud ili stranke u postupku ne slažu s iznosom plaćanja prema dostavljenoj procjeni (misli se na procijenjen trošak vještačenja), sudski vještak ili sudski tumač ne mora prihvatiti nalog, a sud može imenovati drugog sudskog vještaka,procjenitelja i tumača. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 354 | Melita Bestvina | Predmet Pravilnika, Članak 1. | (2) Odredbe ovoga Pravilnika o pravima i dužnostima stalnih sudskih vještaka na odgovarajući se način primjenjuju i na vještake te zavode, ustanove, državna tijela i druge pravne osobe koje su imenovane za vještačenje u pojedinim predmetima na temelju posebnih propisa. Dodati novu toč. 3 kako slijedi: (3) Vještačenje se određuje kad za utvrđivanje ili ocjenu neke važne činjenice treba pribaviti nalaz i mišljenje od osobe koja raspolaže potrebnim stručnim znanjem ili vještinom. Vještak je stručna osoba - ekspert koja sudu predstavlja činjenice odnosno znanstveno i/ili tehničko znanje savjesno i prema svom najboljem znanju, a nalaz i mišljenje iznijet će točno, potpuno i objektivno, u skladu s pravilima struke. Vještak ne može, niti je to na bilo koji način njegov zadatak, preuzeti odgovornost suca za procjenu ili vrednovanje činjenica koje su temelj za sudsku presudu. Područja vještačenja i uvjeti za obavljanje poslova stalnih sudskih vještaka. Obrazloženje: Obrazloženje: Nejasno je ukidanje pravnih osoba u kojima su zaposleni vještaci na temelju čijeg se imenovanja i tvrtka mogla registrirati za vještačenje, kao što to mogu odvjetnici u Zajedničkim odvjetničkim društvima i uredima, kako to mogu arhitekti, građevinari i druge tehničke struke u svojim registriranim pravnim osobama ? U odnosu na ispostavljanje računa u ime pravne osobe, taj model nije sadržan u prijedlogu ovog Pravilnika, i smatramo da postupanje treba biti nepromijenjeno, odnosno račun se treba ispostavljati iz trgovačkog ili sličnog društva, a uzevši u obzir da je društvo i imenovano za vještaka u pojedinom postupku pri čemu vještačenje uvijek (kao i do sada) potpisuje osoba koja je zaposlenika i koja je ujedno i vještak (kao fizička osoba). Napominjemo da je uvidom u javno-dostupne podatke objavljene na stranicama sudačke mreža razvidno da u RH ima 412 pravnih osoba koje imaju odobrenje za vještačenje. Pod pretpostavkom da su svakoj pravnoj osobi radi samo 5 osoba dolazi se do broja osoba koje su zaposlenici u društvima je min 2.000 odnosno 2.000 obitelji ostvaruje prihod od poslova koji su vezani uz vještačenje. Napominjemo da je jasno da je u tim pravnim osobama zaposleno najmanje 412 vještaka, ali se ne isključuje mogućnost da veći dio preostalih osoba (cca 1.500) nisu vještaci već suradnici vještaku u radu (npr.priprema podataka, podloga, poslovi prijepisa, kopiranja, komunikacije i slično). Predloženim pravilnikom suštinski te osobe ostaju bez zaposlenja, a posla ima i svi uistinu i rade. Razvidno je iz svega da nitko nije vodio računa o tome da ljudi ostaju bez posla i na ulici u slučaju da sve to ostaje na snazi i da se ni dugoročno ne može obavljati poslovanje kroz pravnu osobu. Ukoliko sve osobe koje rade kod vještaka ostaju bez posla da li je netko utvrdio o kojem trošku koji je uistinu na teret javnih sredstava (HZZO + svi imaju obveze vezano za doprinose zdravstvenog osiguranja, i da im ih nitko ne uplaćuje). Jednostavnom računicom se dođe do toga da ukidanjem radnih mjesta osoba koje rade kod pravnih osoba vještaka nastaje minimalni trošak u visini 14 mil. kn, a koji se odnosi na naknade za nezaposlene i slično. Uz navedeni trošak proračuna važno je uzeti u obzir da gubitkom radnih mjesta dolazi do smanjenje uplata u korist proračuna po osnovi izgubljenih poreza i doprinosa koje poslodavci /pravne osobe vještaci uplaćuju u korist proračuna, a koji iznos nije moguće procijeniti. Riječ je o višestruko većem iznosu od samog troška koji za proračun nastaje. Po našoj procjeni gubitak javnih prihoda bi bio cca 24 mil. kn godišnje samo po osnovu manje uplaćenih doprinosa i poreza na dohodak. Slijedom navedenog, uzevši u obzir manje uplaćene poreze i doprinose te troškove koji nastaju kroz naknade za nezaposlene (kao i omogućavanje zdravstvene usluge nezaposlenim osobama) iznos je minimalno 38 milijuna kuna gubitka za državu. Dosadašnja procedura glede funkcioniranja pravnih osoba za vještačenje bila je vrlo jednostavna i učinkovita. Sudac bi izdao Rješenje kojim imenuje tvrtku xxxx d.o.o. po vještaku xxxxx xxxxxx za obavljanje vještačenja u predmetu .................. Nakon obavljenog posla ispostavio bi se R1 račun (sa PDV-om) kao tvrtka i nadležni sud bi izdao Rješenje da se plati račun tvrtki sa žiro računa suda. Taj sistem je bio godinama dobar i suci su se na to navikli i svako mijenjanje po tom pitanju neće ništa poboljšati, a donijeti će dodatnu zbrku u već preopterećene sudove, pa kako o tom pitanju nije bilo problema mišljenja smo da se navedeno ne treba mijenjati samo je potrebno uskladiti vrijednost boda. Ukidanjem odredbe Pravilnika kojom je regulirani pravo na imenovanje pravne osobe vještakom pod uvjetom da je u istoj zaposlen imenovani vještak kao fizičko lice, vještaci gube pravo naplate svog rada putem trgovačkog društva kojeg su zaposlenici i gube pravo na zdravstveno osiguranje i druga prava iz radnog odnosa. Za napomenuti je da se ovo poglavito odnosi na radno aktivne vještake(ne i na umirovljenike) koji rade na velikom broju predmeta i angažirani su u složenijim vještačenjima. Stoga je neophodno uvesti odredbu u ovaj novi Pravilnik kojom će vještaci moći naplatiti svoj rad putem trgovačkog društva kojeg su zaposlenici. Podredno, postoje prijedlozi, obzirom da je moguće obavljati djelatnost kao ustanova, da se donese obvezujući poseban akt kojim bi se omogućilo vještacima osnivanje ustanove pod određenim uvjetima kako bi se usluga mogla pružati kroz ustanovu u kojoj su zaposleni pored vještaka i druge osobe koje također sudjeluju u pripremi vještačenja i čiji sati rada trebaju biti plaćeni iz vještačenja. Stoga treba vratiti slijedeću odredbu u Članak 1, stavak 2 ovog prijedloga Pravilnika Pravne osobe ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja: – ako su u svojoj djelatnosti registrirane i za obavljanje vještačenja za određeno područje – ako su njihovi zaposlenici imenovani stalnim sudskim vještacima za područje za koje se traži odobrenje – ako imaju zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Na način propisan stavkom 1. ovog članka utvrđuje se ispunjava li zavod, ustanova ili državno tijelo ili prava osoba uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Pravne osobe, zavodi, ustanove i državna tijela dužni su obavijestiti predsjednika odgovarajućeg županijskog ili trgovačkog suda o prestanku radnog odnosa sa svojim zaposlenikom koji je imenovan stalnim sudskim vještakom. Iako smo u e-savjetovanju jasno naglašavali da će ukidanjem pravni osoba biti povrijeđena mnoga stečena prava kao i Ustav opet moramo ponoviti i tražiti izmjenu ovog prijedloga Pravilnika o stalnim sudskim vještacima iz slijedećih razloga: PRAVO NA JEDNAKOST PRED ZAKONOM (članak 14. stavak 2. Ustava) Odredbama prema kojima pravne osobe više ne mogu dobiti odobrenje za obavljanje djelatnosti sudskih vještačenja grubo je prekršeno ustavno načelo jednakosti svih pred zakonom. Kako to Ustavni sud u većem broju svojih odluka usuglašeno iznosi, za utvrđivanje predstavlja li navedeno miješanje u jednak položaj svih poduzetnika na tržištu s Ustavom usklađeno postupanje, potrebno je odgovoriti na dva pitanja: a) ima li miješanje u jednak položaj svih poduzetnika na tržištu onemogućavanjem pravnih osoba da obavljaju poslove sudskih vještačenja legitimni cilj u općem ili javnom interesu? b) ako da, je li postignuta pravedna ravnoteža između općeg ili javnog interesa zajednice i zaštite prava na jednak položaj određenih gospodarskih subjekata (konkretno: pravne osobe) u odnosu na druge subjekte koji kao stalni sudski vještaci posluju u Republici Hrvatskoj (konkretno fizičke osobe)? Očito je kako je već odgovor na prvo pitanje negativan, jer nema nikakvog legitimnog cilja koji bi bio u općem ili javnom interesu, a zbog kojega bi pravnim osobama bilo onemogućeno obavljati poslove sudskih vještačenja, niti je to zakonodavac na bilo koji način obrazložio. Ako nema legitimnog cilja u općem ili javnom interesu, onda nema niti govora o poštivanju ustavnog prava na jednakost pred zakonom, u kojem smislu je osporavana promjena pravnog okvira prema kojem pravne osobe više ne bi mogle obavljati djelatnost sudskih vještačenja očito protuustavna. PRAVO VLASNIŠTVA (članak 48. stavak 1., članak 49. stavak 1. i članak 50. Ustava i članak 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju) Osporavanom izmjenom pravnog okvira imenovanja stalnih sudskih vještaka zadire se u ustavno pravo vlasništva, kojega svaka (fizička ili) pravna osoba ima pravo mirno uživati. Lišavanje nekoga njegova vlasništva može biti samo ako je to u javnom interesu, i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnog prava. "Tri ustavna pravila o jamstvu prava vlasništva 8. Članak 48. stavak 1. Ustava, koji jamči pravo vlasništva, mora se sagledavati zajedno s člankom 50. Ustava koji uređuje ustavnopravne mogućnosti njegova oduzimanja odnosno ograničavanja radi zaštite pojedinih ustavnih vrijednosti odnosno zaštićenih ustavnih dobara. Tako je zakonom moguće u interesu Republike Hrvatske ograničiti ili oduzeti vlasništvo, uz naknadu tržišne vrijednosti (članak 50. stavak 1. Ustava). Osim toga, poduzetnička se sloboda i vlasnička prava mogu iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi (članak 50. stavak 2. Ustava). Sukladno navedenom, Ustav sadrži tri zasebna pravila vezana uz ustavno uređenje vlasništva: -prvo pravilo, sadržano u članku 48. stavku 1. Ustava, opće je naravi i propisuje jamstvo prava vlasništva; -drugo pravilo, sadržano u članku 50. stavku 1. Ustava, uređuje oduzimanje odnosno ograničavanje vlasništva koje se neće smatrati ustavnopravno nedopuštenim ako je propisano zakonom, ako je u interesu Republike Hrvatske i ako je za tako oduzeto odnosno ograničeno vlasništvo osigurana i isplaćena naknada u tržišnoj vrijednosti oduzete odnosno ograničene imovine; -treće pravilo, sadržano u članku 50. stavku 2. Ustava, priznaje zakonodavcu ovlast da zakonom ograničava vlasnička prava (i poduzetničke slobode) radi zaštite pojedinih ustavnih vrednota ili zaštićenih ustavnih dobara koja ustavotvorac smatra toliko važnim da ih podvodi pod državne odnosno pod opće interese zajednice (zaštita interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi), bez obveze isplate bilo kakve nakna Ta tri pravila, međutim, nisu samostojna i nepovezana. Drugo i treće pravilo, koji se tiču određenih stupnjeva miješanja u pravo vlasništva, uvijek se moraju tumačiti u svjetlu općeg jamstva iz članka 48. stavka 1. Ustava: prije razmatranja je li prvo pravilo poštovano uvijek se mora odrediti jesu li druga dva primjenjiva na konkretan slučaj koji je predmet ustavnosudskog ispitivanja. Ustavni sud također napominje da svako miješanje u pravo vlasništva, zasnovano na odredbama članka 50. Ustava, mora osigurati pravičnu ravnotežu između zahtjeva za poštovanjem i zaštitom ustavnog prava vlasništva privatnih osoba i zahtjeva koje postavljaju državni odnosno javni ili opći interesi zajednice (koji mogu uključivati i zaštitu suprotstavljenih prava ili interesa trećih privatnih osoba). Zahtjev za postizanjem te ravnoteže izražen je u strukturi članaka 48. stavka 1. i 50. Ustava, promatra li ih se kao jednu cjelinu, pri čemu ustavotvorac izrijekom postavlja još i dopunski zahtjev: svako ograničenje vlasništva odnosno vlasničkih prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju (članak 16. stavak 2. Ustava). Stoga u svakom pojedinom slučaju mora postojati razuman odnos razmjernosti između sredstava koja se koriste pri oduzimanju ili ograničavanju vlasništva i ciljeva koji se time nastoje postići. Sažeto, miješanje u vlasništvo mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju." Očito je kako zakonodavac na prijedlog Ministarstva pravosuđa prilikom izmjene pravnog okvira prema kojem pravne osobe više ne bi mogle dobiti odobrenje za obavljanje poslova sudskog vještačenja nije uzeo u obzir navedena pravila povezana s ustavnim određenjem vlasništva, jer ni na koji način nije obrazloženo koji bi bio interes Republike Hrvatske ograničiti navedeno vlasništvo (i poduzetničku slobodu) pravnim osobama, niti je u izmijenjenom pravnom okviru išta rečeno u pogledu osiguravanja i isplate naknade u tržišnoj vrijednosti oduzete odnosno ograničene imovine za tako oduzeto odnosno ograničeno vlasništvo. Osim toga, smatramo kako nema mjesta primjeni trećeg pravila (ovlast države ograničavati vlasnička prava i poduzetničke slobode), jer se očito ne radi o zaštiti pojedinih ustavnih vrednota ili zaštićenih ustavnih dobara koja ustavotvorac smatra toliko važnim da ih podvodi pod državne odnosno pod opće interese zajednice (zaštita interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi), bez obveze isplate bilo kakve naknade. Ovo tim više što se radi o pravnom okviru koji se nije mijenjao godinama, i koji je u pogledu ovlasti pravnih osoba da obavljaju poslove sudskih vještačenja praktički nepromijenjen gotovo 25 godina, što još više opravdava legitimna očekivanja pravnih osoba da im vlasništvo (i poduzetnička sloboda) neće u budućnosti biti ograničeno. Konačno, osporavanom promjenom pravnog okvira imenovanja stalnih sudskih vještaka zadire se i u poduzetničku slobodu, s obzirom da se bez valjanog razloga i bez ikakvih obrazloženja, onemogućuje obavljanje legitimne djelatnosti putem pravne osobe, već istu mora obavljati fizička osoba. Mnoga trgovačka društva za zaposlene vještake ispostavljaju račune za svoja vještva iz tvrtke u kojoj su vještaci izvršitelji zaposleni i koji tako ostvaruju svoja prava iz radnog odnosa. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 355 | Melita Bestvina | I. OPĆE ODREDBE, Predmet Pravilnika | Novi Pravilnik bi trebao predstavljati poboljšanje u odnosu na stari pravilnik a ne ukidanje postojećih mogućnosti za slobodno tržišno natjecanje i samostalno odlučivanje o organizaciji poslovanja, što se ovdje pokušava napraviti "brisanjem" pravnih osoba sa popisa potencijalnih sudskih vještaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 356 | Melita Bestvina | VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 36. | Članak 36 Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o stalnim sudskim vještacima („Narodne novine“, br. 38/14., 123/15., 29/16. i 61/19.), osim odredbe čl. 27. koja se primjenjuje na sva vještačenja u kojima su za vještaka određene pravne osobe, a koja su preuzeta u rad do dana stupanja na snagu ovog Pravilnika Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o stalnim sudskim procjeniteljima („Narodne novine“, br. 64/98. i 88/08.). Napomena: Postavlja se pitanje što s vještačenjima koja su u tijeku i koja su preuzeta u rad prema postojećoj pravnoj regulativi. Ovo iz razloga što načelo pravne sigurnosti jamči, između ostaloga, da se pravila neće mijenjati usred postupka vještačenja koje je u tijeku, a osim toga, kako se može planirati poslovanje pravne osobe (plaće, porezi, troškovi i dr.), ako se mijenjaju pravila za ostvarenje očekivanih prihoda. | Nije prihvaćen | Prijedlog je protivan odredbama članka 35. i 37. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 21/22). Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 357 | Melita Bestvina | Postupak privremene zabrane i razrješenja, Članak 33. | Članak 33. dopuniti riječju obavezno (1) U postupku razrješenja stalnog sudskog vještaka zbog nesavjesnog ili neurednog obavljanja poslova te povrede obveze čuvanja tajnosti podataka obavezno se traži mišljenje pravosudnog dužnosnika odnosno čelnika pravosudnog tijela iz članka 30. stavka 1. ovoga Pravilnika. (7) Osobe iz stavka 4. i 5. ovoga članka koje zahtjeve za imenovanje podnesu izvan propisanog roka dužne su položiti provjeru znanja iz poznavanja ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja te obaviti stručnu obuku. Komentar: znači li i da zakašnjenje od dana, dva vještaka povlači za sobom ponovno stručnu obuku i ostalo iako je vještak radio te poslove deset , dvadeset i trideset godina ? Može li nam se nabrojati tko ima još u RH takvu odredbu i takve zahtjeve ? | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 358 | Melita Bestvina | Neuredno i nesavjesno obavljanje poslova, Članak 32. | Članak 32 Neurednim i nesavjesnim obavljanjem poslova stalnog sudskog vještaka smatra se osobito postupanje protivno danom nalogu, nepostupanje po danom nalogu u ostavljenom roku bez opravdanog razloga u duljem razdoblju ili nepostupanje po danom nalogu u ostavljenom roku što je kao posljedicu imalo onemogućavanje ostvarivanja zakonskih obveza pravosudnih tijela odnosno stranaka. Uz članak 32 brisati riječi „moglo imati“ Protiv smo bilo kakvih pretpostavki i riječi „moglo imati“ – utvrđuju se činjenice da li je takvo nepostupanje imalo ili nije imalo posljedica po stranke ili sud ! | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 359 | Melita Bestvina | V. PRAĆENJE RADA I PREDSTAVKE NA RAD STALNOG SUDSKOG VJEŠTAKA, Članak 30. | Članak 30 (St.2) predlaže se brisanje Odredba članka 30. stavka 2. Prijedloga Pravilnika nema uporišta niti u jednom važećem propisu. Rad sudskih vještaka ni na koji način ne mogu pratiti strukovne komore. Rad strukovnih Komora uređen je posebnim zakonima na temelju kojih je prenesen čitav spektar javnih ovlasti koje obavljaju, međutim komore ne raspolažu podacima koji njihovi članovi obavljaju poslove stalnih sudskih vještaka niti ima bilo kakvog uporišta da se ti podaci od članova Komore koji obavljaju poslove sudskih vještaka uopće traže. Javne ovlasti se mogu prenijeti samo zakonom, a nikako Pravilnikom stoga predlažemo da se briše dio navedene odredbe koja propisuje praćenje rada sudskih vještaka od strane komora. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 360 | Melita Bestvina | Natpisna ploča stalnog sudskog vještaka, Članak 29. | Članak 29.dopuna Prihvatljivo je da se zabranjuje reklamiranje stalnim sudskim vještacima, međutim, na tržištu danas postoje tvrtke koje se uredno reklamiraju za poslove ekspertiza, iako nisu registrirane za obavljanje djelatnosti vještačenja pa su to vjerojatno tvrtke "ad hoc" imenovani vještaci. Zakonodavac ne propisuje način na koji pravosudna tijela trebaju odabrati vještake već se i dalje ostavlja mogućnost da vještačenja može raditi "tko želi" bez da sudac zatraži reference vještaka da bi provjerio iz popisa svih izrađenih vještačenja da li će mu taj vještak uopće odgovarati za konkretan sudski spor. Na ovaj način stalni sudski vještaci se stavljaju u nepravedan položaj u odnosu na tržište preplavljeno raznim „stručnjacima“ pa nije nerijetko na web stranicama agencija za nekretnine pročitati reklamu za procjenu nekretnina iako se iz Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina jasno zna tko smije procjenjivati vrijednost nekretnina. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 361 | Melita Bestvina | Potpis i pečat stalnog sudskog vještaka, Članak 27. | Članak 27. (3) Stalni sudski vještak dužan je svoj elektronski potpis i otisak pečata (ako nije poništen Zaključak Vlade RH sa 18. sjednice iz 2016. godine o reformskoj mjeri ukidanja upotrebe pečata) pohraniti kod županijskog suda nadležnog prema mjestu njegovog prebivališta. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 362 | Melita Bestvina | Dnevnik vještačenja , Članak 26. | Članak 26 Članak u cijelosti brisati jer nije u skladu sa zakonskim okvirom. Sudski vještak je dužan trajno čuvati tajnost svih podataka. Člankom 130. Zakona o sudovima se navodi da su vještaci dužni za sebe zadržati sve što su u obavljanju poslova doznali o strankama i njihovim pravima, obvezama i pravnim interesima te čuvati tajnost svih podataka koji tijekom sudskog postupka nisu bili predmet javne rasprave kao i da je obveza čuvanja tajne trajne naravi te je stoga davanje podataka u vidu dnevnika u koliziji s obvezom čuvanja tajnosti podataka. Članak 307. Kaznenog zakona propisuje: Tko neovlašteno otkrije ono što je saznao u prethodnom kaznenom postupku, postupku pred sudom, prekršajnom postupku, upravnom postupku, postupku pred javnim bilježnikom ili stegovnom postupku, a što se na temelju zakona ili odluke utemeljene na zakonu smatra tajnom, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. Također, zanemarene su i odredbe vezane za GDPR. Dodatno, predloženi članak je u koliziji i sa člankom 24. stavkom 3. ovog prijedloga Pravilnika u kojem se navodi da se vještak može osloboditi obveze čuvanja tajnosti podataka samo pod uvjetima propisanim zakonom. Iz samog teksta članka 24. stavka 3. potpuno je jasno da budući je obveza čuvanja tajnosti podataka definirana zakonom, da se te obveze vještak može osloboditi jedino zakonskim odredbama. Davanje podataka na način kako se to predlaže Pravilnikom čini upitnim tajnost rada npr. u istražnim postupcima osjetljive prirode kao što može doći do ugrožavanja očuvanja tajnosti osobnih podataka. Također, nije poznato da bi odvjetnici čije naknade se u pojedinim slučajevima financiraju iz proračuna, bili u obvezi predavati Dnevnik rada, što samo dodatno ukazuje na diskriminaciju vještaka. Nadalje, navedeni prijedlog je dodatno administriranje i za vještake i za ministarstvo, obzirom da sve podatke i evidencije već imaju naručitelji tj. sudovi i DORH, od kojih ministarstvo može pribaviti potrebne mu podatke. Na današnji dan, prema procjeni postoji oko 3.500 vještaka, što znači da bi zaposlenici ministarstva prikupljali podatke od cca 3.500 osoba koji podaci bi se trebali nakon obavljenog prikupljanja još dodatno analizirati, sistematizirati i obrađivati dok je ekonomičnije i efikasnije ministarstvu potrebne podatke prikupljati od 68 pravosudnih tijela, od čega 67 sudova (stanje na dan 31.12.2021.g. prema Izvješću predsjednika Vrhovnog suda RH, od 26.04.2022.g.) te od DORH-a. Stoga, budući se prikupljanje podataka u vidu dnevnika od vještaka ukazuje kao zakonski sporno, neefikasno, neekonomično te u svakom slučaju dvojbeno s aspekta čuvanja tajnost podataka, predlaže se ministarstvu potrebne podatke prikupiti na brži, bolji i efikasniji način odnosno od pravosudnih tijela. Jedino brisanjem članka 26. i Priloga 4. bi se otklonila mogućnost da bi vještak ovakvim postupanjem kršio zakone te bio odgovoran za odavanje tajnih podataka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 363 | Melita Bestvina | Dužnost preuzimanja i dovršetka preuzetih poslova, Članak 25. | Članak 25 Dopuna st.(2) Stalni sudski vještak dužan je preuzeti posao dovršiti u roku koji mu je naložen ili o kojem je obavijestio pravosudno tijelo odnosno stranku, a ako to nije u mogućnosti, dužan je bez odgode pisanim putem o tome obavijestiti pravosudno tijelo odnosno stranku koja mu se obratila radi vještačenja. Ukoliko vještak utvrdi nakon proučavanja spisa da za određen zadatak nije kompetentan i da nema potrebna stručna znanja da bi isti završio, vratiti će predmet odnosno pismeno obavijestiti sud o nemogućnosti prihvata izrade nalaza i mišljenja zbog razloga koje će navesti u obrazloženju. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 364 | Melita Bestvina | Opće dužnosti , Članak 24. | Članak 24 Stavak (2) izmjena: Stalni sudski vještak dužan je voditi računa o zahtjevima etičkog kodeksa svoje strukovne udruge (HDSViP ima Etički kodeks od 1985.g.) do donošenja Etičkog kodeksa u sklopu donošenja Zakona o sudskim vještacima, poštivati propise, doprinositi ugledu svoje profesije i svih naručitelja vještačenja s kojima komunicira. Dodati Stavak 5: Stalni sudski vještak obvezan je stalno se stručno se usavršavati i stjecati stručna znanja iz područja za koja je imenovan stalnim sudskim vještakom. Provedbu stručnih usavršavanja organiziraju i prate stručne udruge/komore sudskih vještaka koje imaju minimum 20 vještaka iste struke. Vještak mora svake godine pohađati najmanje 3 stručna predavanja vezano za stručno usavršavanje ili objaviti najmanje dva stručna članka odnosno jedan znanstveni članak iz područja svoje struke. Potvrde o sudjelovanju na stručnim savjetovanjima i za one edukacije koje organizira udruga u kojoj je vještak član, biti će sastavni dio podataka u evidenciji koja se vodi za svakog vještaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje te će se razmotriti u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. U odnosu na obvezu stručnog usavršavanja, napominje se da je člankom 22. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 36/24) propisana obveza imenovanih stalnih sudskih vještaka da se stalno stručno usavršavaju u području za koje su imenovani te ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa dostave dokaz o provedenom usavršavanju najmanje jednom u dvije godine. |
| 365 | Melita Bestvina | Uvećanje i umanjenje nagrade, Članak 18. | Članak 18 Ovaj je članak u suprotnosti sa čl.255 Zakona o parničnom postupku (pročišćeni tekst ZPP-SL SFRJ 4/77, 36/77, 6/80, 36/80, 43/82, 69/82, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90, 35/91, i NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22) koji je na snazi od 01.01.2023.g. koji ima propisane novčane kazne u slučaju da vještak bez opravdanog razloga ne podnese u roku nalaz i mišljenje, kao i prema odredbi iz članka 310. Zakona o kaznenom postupku. Ne može Pravilnik drugačije rješavati iste stvari prema zakonskim odredbama jer se prema Zakonu o sustavu državne uprave pravilnikom samo detaljnije razrađuju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene. Osim toga, odredba članka 18. stavka 2. otvara mogućnost zlouporabe stranaka u postupku jer nije definirano što su opravdani razlozi kašnjenja (kao npr. nedostavljanje dokumentacije, pretjerano dugo vrijeme dostave zatražene nove dokumentacije od stranaka, bolest vještaka i stranaka u postupku itd.). | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 366 | Melita Bestvina | Pravo na nagradu, Članak 17. | Članak 17 Stavak 1 Vještak ima pravo na naknadu, a ne na nagradu, jer radi intelektualnu uslugu za koju ima valjano imenovanje. Stavak 2 Vrijednost boda od 0,33 EUR (2,49 kn), posljedično daje vrijednost sata rada vještaka od 7,5075 EUR (56,57 kn) kada se radi za pravosudna tijela, što na bazi prosječnog mjesečnog broja radnih sati daje iznos od 9.843,18 kn. Kada se iz tog iznosa namire minimalni troškovi poslovanja, odbiju obvezni doprinosi iz i na plaće, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, dolazi se do neto plaće od cca 5.700,00 kn, što je manje od prosječne neto plaće SSS radnika u RH za 2021. (5.881,32 kn). Predložena vrijednost boda je uvredljiva, jer se nakon 24 godine radi o usklađenju manjem od 25 %. Na osnovu čega cijenjeni naslov cijeni vrijednost radnog sata stručne osobe sa visokim kvalifikacijama i stalnim usavršavanjem kao nižu od vrijednosti radnog sata kvalificiranog radnika????? Predloženi okvir bodovnog raspona za izradu pisanog nalaza i mišljenja nije životan i logičan, s obzirom da postoje izrazito složena vještačenja u kojima ima i po nekoliko desetaka odvojenih zadataka, i svaki od tih zadataka po svojoj složenosti prelazi gornju bodovnu granicu. Dakle, gornja se granica ne može postaviti, jer se niti ne zna unaprijed koliko složeno neko vještačenje može biti. Mora se omogućiti plaćanje svakog sata rada vještaka, a ne samo nekih posebnih radnji. Mora se omogućiti plaćanje pomoćnog (stručnog i ostalog) osoblja koje sudjeluje u složenim vještačenjima. Usporedba sa satnicama student servisa i dr.: -trenutna satnica 59,00 kn bruto (7,83 EUR) – više od predložene satnice za vještake -najveća satnica 295,00 kn bruto (39,15 EUR) – 5,2 puta više od predložene satnice za vještake -cijena sata rada automehaničara je 250,00 kn (33,18 EUR) – 4,4 puta više od predložene satnice za vještake Usporedba sa satnicama usporedivih djelatnosti: -porezni savjetnici: 250,00 do 500,00 kn (33,18 do 66,36 EUR) – od 4,4 do 8,8 puta više od predložene satnice za vještake -arhitekti i inženjeri: minimalno od 230,00 do 330,00 kn (30,53 do 43,80 EUR) – od 4,1 do 5,8 puta više od predložene satnice za vještake -odvjetnici: 750,00 kn (99,54 EUR) – 13,3 puta više od predložene satnice za vještake Usporedba sa satnicama vještaka: -Slovenija 51,00 EUR (7 puta više) -strani vještaci u predmetu AGROKOR 1.727,52 kn (229,28 EUR – 30,54 puta više) Stavak 3. treba brisati !!!!! Neustavna je odredba umanjenja rada vještaka u najsloženijim predmetima! Nejasnoća stava Ministarstva pravosuđa i uprave: -zbog čega se kod rada za pravosudna tijela umanjuje vrijednost rada vještaka, kada se: 1) u pravilu radi o najsloženijim vještačenjima, s velikim posljedicama (zatvorske kazne, oduzimanje imovine i dr.)? 2) u pravilu radi o vještačenjima u kojima se provjeravaju radnje i postupci stručnih osoba (direktori, porezni savjetnici, revizori, projektanti, nadzorni inženjeri i dr.)? – satnica za takve poslove može biti samo veća od satnice onih koje se vještačenjem provjerava 3) kada Zakon o kaznenom postupku predviđa naplatu svih troškova postupka od pravomoćno osuđene osobe? Dakle, takva niska satnica rada vještaka ide na korist osuđenim osobama – je li to intencija predlagatelja? -u propisima preuzetima iz bivše države bilo je predviđeno uvećanje naknade za rad na složenim i važnim predmetima, za 150 % u odnosu na redovitu satnicu -da li je intencija takvog obezvređivanja rada vještaka želja da država što manje plati (privremeno, kako je već navedeno), pa makar i da dobije nekvalitetan posao? Umanjenja vrijednosti boda u slučajevima kada se isplata obavlja iz sredstava pravosudnog tijela je nelogično, neživotno i direktno usmjereno na smanjenje kvalitete sudskih postupaka, prvenstveno kaznenih. Predložena stopa umanjenja je povećana za 75 % u odnosu na dosadašnju, što je napravljeno iz samo jednog očitog razloga: da se vrijednost sata kada se radi za državo ne promijeni (isprike, poveća za jedan posto u odnosu na dosadašnju cijenu sata). Ova odredba može ostati, ali u potpuno suprotnom smislu, a to je da se za rad na složenim i vrlo složenim vještačenjima vrijednost boda može uvećati od 100 % do 150 % u odnosu na osnovnu vrijednost boda. Prijedlozi: -vrijednost sata staviti na realnu vrijednost rada najstručnijih osoba -ukinuti bilo kakvo umanjenje vrijednosti rada kada se radi za pravosudna tijela, odnosno kada troškovi vještačenja padaju na teret proračunskih sredstava Ova odredba nema nikakve stručne, logičke, pravne, a niti ekonomske logike. Naime, rad vještaka u kaznenim postupcima (što je najčešći slučaj u kojem isplata ide iz sredstava pravosudnog tijela) je od izuzetne važnosti, kako u pogledu pravnih posljedica za okrivljene /oštećene/ državu, tako i u pogledu ekonomskih posljedica. Naime, netko može završiti u zatvoru, ili može biti obvezan platiti velike iznose štete i kazni i sl., i to sigurno nisu slučajevi u kojima bi rad vještaka mogao biti vrednovan manje od uobičajenih vrijednosti. Štoviše, može se argumentirati da rad vještaka na (složenim) kaznenim postupcima treba dodatno honorirati, značajno više od cijene sata rada na vještačenjima za koja se nagrada ne isplaćuje iz sredstava pravosudnog tijela. Osim toga, isplata troškova vještačenja koju pravosudno tijelo obavi nakon provedenog vještačenja je akontiranje troškova postupka koji u konačnici (nakon pravomoćno dovršenog kaznenog postupka) idu na teret pravomoćno osuđene osobe. Dakle, sva se sredstva isplaćena tijekom postupka vraćaju u državni proračun naplatom od osuđenika. Napomena: stavak (3) treba brisati jer se pravosudno tijelo ponaša kao posredni element koji zadržava proviziju na legalno vrednovan posao. Ne vidim valjanog razloga za umanjenje vrijednosti u visini 35 % obavljenog rada jer se na ovaj način daje loš primjer poslovanja i u drugim djelatnostima. To umanjenje nemaju propisani niti tumači niti odvjetnici. Umjesto toga treba unijeti slijedeće kao stavak 3: -Visina naknade za rad sudskih vještaka varira ovisno o rastu minimalne plaće u RH, prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Ukoliko se vještaku ne plati naknada sa troškovima u roku 30 dana nakon dostave rješenja o isplati od strane nadležnog suda (koje se mora napisati 8 dana po predaji vještva i računa), sudski vještak ima pravo na kamate u skladu sa zakonom koji uređuje zatezne kamate od zadnjeg dana kada je trebalo platiti naknadu za obavljeni posao sa troškovima pa do isplate. (čl.50 i 51 Pravilnika o sudskim vještacima, sudskim procjeniteljima i sudskim tumačima, Sl.glasnik Republike Slovenije 84/18,148/21) | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 367 | Melita Bestvina | Proširenje područja vještačenja, Članak 14. | Članak 14. Izmijeniti stavak 2 (obzirom da oko 1500 vještaka nije član niti jedne udruge sudskih vještaka): Prije donošenja odluke o proširenju područja vještačenja zatražit će se mišljenje odgovarajuće strukovne udruge stalnih sudskih vještaka o ispunjenosti uvjeta za proširenje područja vještačenja. Sudski vještaci moraju biti obvezno članovi strukovnih udruga u kojima će provoditi stalno stručno usavršavanje. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 368 | Melita Bestvina | Provjera uvjeta za obavljanje poslova stalnih sudskih vještaka, Članak 13. | Članak 13. dodati odredbu uvjeta za imenovanje iz Zakona o sudovima Ministarstvo je ovlašteno u svakom trenutku po službenoj dužnosti utvrđivati postojanje i ispunjenost uvjeta za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka iz čl.126 Zakona o sudovima: (1) Za stalnog sudskog vještaka može biti imenovana osoba koja ispunjava sljedeće uvjete: 1. državljanin je Republike Hrvatske, državljanin države članice Europske unije ili državljanin države potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, 2. ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij odnosno završen preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij odgovarajući području vještačenja za koje se imenuje, 3. nakon završenog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili specijalističkog diplomskog stručnog studija radila je na poslovima u struci najmanje osam godina, a nakon završenog preddiplomskog sveučilišnog studija ili preddiplomskog stručnog studija na poslovima u struci najmanje deset godina, 4. vlada hrvatskim jezikom, 5. zdravstveno je sposobna za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka, 6. uspješno je završila provjeru znanja iz ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja, 7. ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka, 8. ima valjano odobrenje za samostalno obavljanje djelatnosti (licenciju) ili položen stručni odnosno specijalistički ispit za obavljanje djelatnosti ako je to, sukladno posebnim propisima, uvjet za obavljanje tih djelatnosti. (2) Za stalnog sudskog vještaka ne može se imenovati osoba protiv koje se vodi kazneni postupak ili koja je pravomoćno proglašena krivom za kaznena djela za koja se postupak vodi po službenoj dužnosti, osim za kaznena djela počinjena iz nehaja. (3) Iznimno od odredbi stavka 1. točki 2. i 3. ovoga članka, ako u Republici Hrvatskoj za određeno područje vještačenja nema mogućnosti završetka sveučilišnog ili stručnog studija, za stalnog sudskog vještaka može se imenovati i osoba sa stečenom srednjom stručnom spremom odgovarajućom području vještačenja za koje se imenuje i koja je nakon završene škole radila na poslovima u struci najmanje 12 godina. (4) Iznimno od odredbe stavka 1. točke 3. ovoga članka, liječnici specijalisti uvjet za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka stječu nakon položenog specijalističkog ispita. (5) Iznimno od odredbe stavka 1. točke 6. ovoga članka, osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava nije dužna pristupiti provjeri znanja iz ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja. (6) Prije imenovanja kandidati za stalne sudske vještake dužni su uspješno završiti stručnu obuku u strukovnoj udruzi stalnih sudskih vještaka. (7)dodati obvezno praćenje stalnog stručnog usavršavanja sudskih vještaka uz razradu kriterija koje treba godišnje ispuniti da bi se održali uvjeti za obavljanje poslova sudskog vještaka u vidu stalnog cjeloživotnog stručnog usavršavanja. Upravo zato treba propisati organiziranje svih vještaka u Komoru sudskih vještaka koja bi pratila rad svih struka vještaka, da savjesno i u skladu sa zakonom obavljaju dužnost stalno stručno usavršavanje, nadzirati stručnu obuku i mentorstva, arbitrirati kod dileme sudova oko nekoliko izrađenih vještava. Komora bi odlučivala o pravima, obvezama i odgovornostima svojih članova u skladu sa zakonom. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 369 | Melita Bestvina | Predmet Pravilnika, Članak 1. | Praksa EU govori o tome da vještačenja rade fizičke i pravne osobe (uključivo i trgovačka društva). Postupak mogućeg ukidanja rada trgovačkih društava je protivan Europskoj stečevini, kolege u EU imaju urede od 2 zaposlena do 45 (od Londona do Varšave)? Nema nikakvog razloga za ukidanje dugogodišnjeg poslovanja preko trgovačkih društava koja uplaćuju značajne iznose poreza i doprinosa za zaposlene. DORH, sudovi u kaznenim postupcima i državna uprava koji angažiraju vještake u složenijim predmetima zapravo i najčešće angažiraju vještake zaposlene u pravnim osobama jer im to daje sigurnost da bi duplo osiguranje moglo pokriti moguću štetu iako se takvo što nije dogodilo. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 370 | Melita Bestvina | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi, I. OPĆE ODREDBE | Predloženi Pravilnik sadrži više odredaba koje prelaze okvire koji se mogu regulirati Pravilnikom primjerice Zakon je propustio definirati osnovne elemente za određivanje naknade za rad sudskih vještaka i procjenitelja i neka druga važna pitanja primjerice osiguranje od profesionalne odgovornosti i sl. Prema Zakonu o sustavu državne uprave pravilnikom se detaljnije razrađuju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene, a nije dopušteno sustavna pitanja od važnosti za rad sudskih vještaka po prvi put navoditi u pravilniku. Nadalje, danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, 01. srpnja 2013. godine, počele su se provoditi odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija temeljem čl.72 st.1(NN br. 124/09. i 45/11.) kojima se reguliralo pitanje priznavanja stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj i bio je objavljen popis i naše struke sudskih vještaka i sudskih procjenitelja pod br.21 kao regulirane profesije u području sudstva uz sudske tumače, uz nadležno tijelo Ministarstva pravosuđa. Iz nama potpuno nepoznatih razloga od 1.01.2019.g. nismo bili više na popisu reguliranih profesija. Na listi tih reguliranih profesija navedeni su npr. agenti za posredovanje, koji po Zakonu o posredovanju donesenom tek 2007.g. iz raznih obrtničkih zanimanja nakon polaganja ispita za posrednike u prometu nekretnina postaju regulirana profesija-trgovci nekretninama, a mi fakultetski obrazovani stručnjaci koji moramo platiti veliki iznos za mentora, učiti 6 mjeseci do godinu dana, snositi trošak za ispit o poznavanju pravne legislative da bismo mogli raditi najsloženija vještačenja, obvezno plaćati godišnji iznos za osiguranje, zdravstveni pregled i skupo stalno stručno usavršavanje, a svi koji još imamo i licencu REV - europskog procjenitelja nekretnina (Recognised European Valuer) položenu u Bruxellesu, moramo plaćati uz 200.-€ godišnju članarinu i 20 sati godišnja stručna predavanja koja koštaju za svako po 50.- do 150.-€ naviše! Naš rad na sudu je odgovoran rad koji utječe kroz sudske odluke na ljudske sudbine - i nama se ukida status regulirane profesije !? Bez ikakvog obrazloženja, dok kolege u EU to imaju riješeno. Tražimo obrazloženje za taj postupak! | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 371 | Melita Bestvina | III. PRAVA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Pravo na nagradu | Kada analiziramo predložene naknade sudskim tumačima (koji pravilnik je također na e-savjetovanju) opet dolazimo na minimalnu vrijednost boda od 1,00 EUR. Neadekvatnost predložene cijene boda za vještaka, osim svih do sada iznesenih argumenata, razvidna je i iz usporedbe visine nagrade (naknade) koja je bila propisana stalnim sudskim tumačima u razdoblju od 1998. godine do danas. Uz svako poštovanje prema sudskim tumačima, i radi izbjegavanja svake dvojbe napominjemo kako ova usporedba ne služi kako bi se uspoređivale dvije profesije, već se uspoređuje i prati izmjene naknada, koje su se međusobno trebale pratiti. Pravilnikom o stalnim sudskim tumačima (NN 35/98) u članku 23. bila je definirana vrijednost nagrade za prijevod sa stranog jezika na hrvatski jezik, za svaki redak 2,00 kune. Iz navedenog je razvidno da je 1998. godine vrijednost boda sudskih vještaka od 2,00 kn bila izjednačena sa vrijednošću jednog retka prijevoda sa stranog na hrvatski jezik stalnog sudskog tumača. U 2008. godini Pravilnikom o stalnim sudskim tumačima (NN 88/08) u članku 26. izmijenjena je visina nagrade sudskim tumačima pa je tako novim pravilnikom naknada za prijevod sa stranog jezika na hrvatski jezik za svaki redak iznosila 5,00 kuna. Iz navedenog se zaključuje kako je u 2008. godini sudskim tumačima naknada povećana 2,5 puta, dok je naknada sudskih vještaka ostala ista kao i 1998. godine. U prijedlogu Pravilnika o stalnim sudskim tumačima koji je trenutno na e-savjetovanju razvidno je da je u članku 14. predviđeno da naknada za prijevod sa stranog jezika na hrvatski jezik iznosi 30,00 EUR po kartici. Ako se uzme da jedna kartica ima 30 redaka, dolazi se do iznosa od 1,00 EUR po retku. Primjenom fiksnog tečaja konverzije radi se o 7,5345 kn. Usporedbom predloženih 1,00 EUR (7,5345 kn) za 2023. godinu sa vrijednosti nagrade iz 1998. godine od 2,00 kn, razvidno je da bi se radilo o povećanju od 3,77 puta. Stoga se postavlja logično pitanje, zašto srazmjerno nije rastao bod sudskim vještacima već im se za razdoblje od 1998. godine do 2023. godine predlaže uvećanje vrijednosti boda od 0,06 EUR. Dodatno i važno za napomenuti je da nije razvidno niti da bi u prijedlogu Pravilnikom o stalnim sudskim tumačima bilo predviđeno umanjenje naknade za slučaj da bi se ista isplaćivala iz sredstava pravosudnog tijela, kako se to godinama radi sudskim vještacima. Pravo na nagradu – potrebna izmjena naslova: Pravo na naknadu U slovenskom Pravilniku o sudskim vještacima, sudskim procjeniteljima i sudskim tumačima (Sl.glasnik Republike Slovenije 84/18,148/21) počevši od članka 8 naknada do članka 56 koristi se riječ naknada, jer je to odgovarajuća riječ za plaćanje računa intelektualne stručne usluge koju sudski vještak pruža naručiteljima. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 372 | Melita Bestvina | III. PRAVA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Pravo na nagradu | Neprihvatljiv je stav Ministarstva pravosuđa i uprave da ne misle određivanjem nove vrijednosti boda nadoknaditi 24-godišnje nezakonito postupanje prijašnjih ministara koji nisu poštivali obveze prema sudskim vještacima držeći im vrijednost rada zamrznutim. Tko bi to drugi onda trebao napraviti ? Mi ne tražimo nadoknadu štete vremenski unatrag, ali se naš rad mora kvalitetno vrednovati sukladno europskim stečevinama gdje su poslovi sudskih vještaka značajno bolje vrednovani nego što se to čini u RH od 1998.g. do danas. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 373 | Melita Bestvina | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi | Uz Članak 1 stavak 1 Potrebno je dati definiciju posla koji obavlja svaki sudski vještak. stavak 2 (2) Odredbe ovoga Pravilnika o pravima i dužnostima stalnih sudskih vještaka na odgovarajući se način primjenjuju i na vještake te zavode, ustanove, državna tijela i druge pravne osobe koje su imenovane za vještačenje u pojedinim predmetima na temelju posebnih propisa. Obrazloženje: Nejasno je ukidanje pravnih osoba u kojima su zaposleni vještaci na temelju čijeg se imenovanja i tvrtka mogla registrirati za vještačenje, kao što to mogu odvjetnici u Zajedničkim odvjetničkim društvima i uredima, kako to mogu arhitekti, građevinari i druge tehničke struke u svojim registriranim pravnim osobama ? U odnosu na ispostavljanje računa u ime pravne osobe, taj model nije sadržan u prijedlogu ovog Pravilnika, i smatramo da postupanje treba biti nepromijenjeno, odnosno račun se treba ispostavljati iz trgovačkog ili sličnog društva, a uzevši u obzir da je društvo i imenovano za vještaka u pojedinom postupku pri čemu vještačenje uvijek (kao i do sada) potpisuje osoba koja je zaposlenika i koja je ujedno i vještak (kao fizička osoba). Napominjemo da je uvidom u javno-dostupne podatke objavljene na stranicama sudačke mreža razvidno da u RH ima 412 pravnih osoba koje imaju odobrenje za vještačenje. Pod pretpostavkom da su svakoj pravnoj osobi radi samo 5 osoba dolazi se do broja osoba koje su zaposlenici u društvima je min 2.000 odnosno 2.000 obitelji ostvaruje prihod od poslova koji su vezani uz vještačenje. Napominjemo da je jasno da je u tim pravnim osobama zaposleno najmanje 412 vještaka, ali se ne isključuje mogućnost da veći dio preostalih osoba (cca 1.500) nisu vještaci već suradnici vještaku u radu (npr.priprema podataka, podloga, poslovi prijepisa, kopiranja, komunikacije i slično). Predloženim pravilnikom suštinski te osobe ostaju bez zaposlenja, a posla ima i svi uistinu i rade. Razvidno je iz svega da nitko nije vodio računa o tome da ljudi ostaju bez posla i na ulici u slučaju da sve to ostaje na snazi i da se ni dugoročno ne može obavljati poslovanje kroz pravnu osobu. Ukoliko sve osobe koje rade kod vještaka ostaju bez posla da li je netko utvrdio o kojem trošku koji je uistinu na teret javnih sredstava (HZZO + svi imaju obveze vezano za doprinose zdravstvenog osiguranja, i da im ih nitko ne uplaćuje). Jednostavnom računicom se dođe do toga da ukidanjem radnih mjesta osoba koje rade kod pravnih osoba vještaka nastaje minimalni trošak u visini 14 mil. kn, a koji se odnosi na naknade za nezaposlene i slično. Uz navedeni trošak proračuna važno je uzeti u obzir da gubitkom radnih mjesta dolazi do smanjenje uplata u korist proračuna po osnovi izgubljenih poreza i doprinosa koje poslodavci /pravne osobe vještaci uplaćuju u korist proračuna, a koji iznos nije moguće procijeniti. Riječ je o višestruko većem iznosu od samog troška koji za proračun nastaje. Po našoj procjeni gubitak javnih prihoda bi bio cca 24 mil. kn godišnje samo po osnovu manje uplaćenih doprinosa i poreza na dohodak. Slijedom navedenog, uzevši u obzir manje uplaćene poreze i doprinose te troškove koji nastaju kroz naknade za nezaposlene (kao i omogućavanje zdravstvene usluge nezaposlenim osobama) iznos je minimalno 38 milijuna kuna gubitka za državu. Dosadašnja procedura glede funkcioniranja pravnih osoba za vještačenje bila je vrlo jednostavna i učinkovita. Sudac bi izdao Rješenje kojim imenuje tvrtku xxxx d.o.o. po vještaku xxxxx xxxxxx za obavljanje vještačenja u predmetu .................. Nakon obavljenog posla ispostavio bi se R1 račun (sa PDV-om) kao tvrtka i nadležni sud bi izdao Rješenje da se plati račun tvrtki sa žiro računa suda. Taj sistem je bio godinama dobar i suci su se na to navikli i svako mijenjanje po tom pitanju neće ništa poboljšati, a donijeti će dodatnu zbrku u već preopterećene sudove, pa kako o tom pitanju nije bilo problema mišljenja smo da se navedeno ne treba mijenjati samo je potrebno uskladiti vrijednost boda. Ukidanjem odredbe Pravilnika kojom je regulirani pravo na imenovanje pravne osobe vještakom pod uvjetom da je u istoj zaposlen imenovani vještak kao fizičko lice, vještaci gube pravo naplate svog rada putem trgovačkog društva kojeg su zaposlenici i gube pravo na zdravstveno osiguranje i druga prava iz radnog odnosa. Za napomenuti je da se ovo poglavito odnosi na radno aktivne vještake (ne i na umirovljenike) koji rade na velikom broju predmeta i angažirani su u složenijim vještačenjima. Stoga je neophodno uvesti odredbu u ovaj novi Pravilnik kojom će vještaci moći naplatiti svoj rad putem trgovačkog društva kojeg su zaposlenici. Podredno, postoje prijedlozi, obzirom da je moguće obavljati djelatnost kao ustanova, da se donese obvezujući poseban akt kojim bi se omogućilo vještacima osnivanje ustanove pod određenim uvjetima kako bi se usluga mogla pružati kroz ustanovu u kojoj su zaposleni pored vještaka i druge osobe koje također sudjeluju u pripremi vještačenja i čiji sati rada trebaju biti plaćeni iz vještačenja. Stoga treba vratiti slijedeću odredbu u Članak 1, stavak 2 ovog prijedloga Pravilnika Pravne osobe ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja: – ako su u svojoj djelatnosti registrirane i za obavljanje vještačenja za određeno područje – ako su njihovi zaposlenici imenovani stalnim sudskim vještacima za područje za koje se traži odobrenje – ako imaju zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Na način propisan stavkom 1. ovog članka utvrđuje se ispunjava li zavod, ustanova ili državno tijelo ili prava osoba uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Pravne osobe, zavodi, ustanove i državna tijela dužni su obavijestiti predsjednika odgovarajućeg županijskog ili trgovačkog suda o prestanku radnog odnosa sa svojim zaposlenikom koji je imenovan stalnim sudskim vještakom. Iako smo u e-savjetovanju jasno naglašavali da će ukidanjem pravni osoba biti povrijeđena mnoga stečena prava kao i Ustav opet moramo ponoviti i tražiti izmjenu ovog prijedloga Pravilnika o stalnim sudskim vještacima iz slijedećih razloga: PRAVO NA JEDNAKOST PRED ZAKONOM (članak 14. stavak 2. Ustava) Odredbama prema kojima pravne osobe više ne mogu dobiti odobrenje za obavljanje djelatnosti sudskih vještačenja grubo je prekršeno ustavno načelo jednakosti svih pred zakonom. Kako to Ustavni sud u većem broju svojih odluka usuglašeno iznosi, za utvrđivanje predstavlja li navedeno miješanje u jednak položaj svih poduzetnika na tržištu s Ustavom usklađeno postupanje, potrebno je odgovoriti na dva pitanja: a) ima li miješanje u jednak položaj svih poduzetnika na tržištu onemogućavanjem pravnih osoba da obavljaju poslove sudskih vještačenja legitimni cilj u općem ili javnom interesu? b) ako da, je li postignuta pravedna ravnoteža između općeg ili javnog interesa zajednice i zaštite prava na jednak položaj određenih gospodarskih subjekata (konkretno: pravne osobe) u odnosu na druge subjekte koji kao stalni sudski vještaci posluju u Republici Hrvatskoj (konkretno fizičke osobe)? Očito je kako je već odgovor na prvo pitanje negativan, jer nema nikakvog legitimnog cilja koji bi bio u općem ili javnom interesu, a zbog kojega bi pravnim osobama bilo onemogućeno obavljati poslove sudskih vještačenja, niti je to zakonodavac na bilo koji način obrazložio. Ako nema legitimnog cilja u općem ili javnom interesu, onda nema niti govora o poštivanju ustavnog prava na jednakost pred zakonom, u kojem smislu je osporavana promjena pravnog okvira prema kojem pravne osobe više ne bi mogle obavljati djelatnost sudskih vještačenja očito protuustavna. PRAVO VLASNIŠTVA (članak 48. stavak 1., članak 49. stavak 1. i članak 50. Ustava i članak 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju) Osporavanom izmjenom pravnog okvira imenovanja stalnih sudskih vještaka zadire se u ustavno pravo vlasništva, kojega svaka (fizička ili) pravna osoba ima pravo mirno uživati. Lišavanje nekoga njegova vlasništva može biti samo ako je to u javnom interesu, i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnog prava. "Tri ustavna pravila o jamstvu prava vlasništva 8. Članak 48. stavak 1. Ustava, koji jamči pravo vlasništva, mora se sagledavati zajedno s člankom 50. Ustava koji uređuje ustavnopravne mogućnosti njegova oduzimanja odnosno ograničavanja radi zaštite pojedinih ustavnih vrijednosti odnosno zaštićenih ustavnih dobara. Tako je zakonom moguće u interesu Republike Hrvatske ograničiti ili oduzeti vlasništvo, uz naknadu tržišne vrijednosti (članak 50. stavak 1. Ustava). Osim toga, poduzetnička se sloboda i vlasnička prava mogu iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi (članak 50. stavak 2. Ustava). Sukladno navedenom, Ustav sadrži tri zasebna pravila vezana uz ustavno uređenje vlasništva: prvo pravilo, sadržano u članku 48. stavku 1. Ustava, opće je naravi i propisuje jamstvo prava vlasništva; drugo pravilo, sadržano u članku 50. stavku 1. Ustava, uređuje oduzimanje odnosno ograničavanje vlasništva koje se neće smatrati ustavnopravno nedopuštenim ako je propisano zakonom, ako je u interesu Republike Hrvatske i ako je za tako oduzeto odnosno ograničeno vlasništvo osigurana i isplaćena naknada u tržišnoj vrijednosti oduzete odnosno ograničene imovine; treće pravilo, sadržano u članku 50. stavku 2. Ustava, priznaje zakonodavcu ovlast da zakonom ograničava vlasnička prava (i poduzetničke slobode) radi zaštite pojedinih ustavnih vrednota ili zaštićenih ustavnih dobara koja ustavotvorac smatra toliko važnim da ih podvodi pod državne odnosno pod opće interese zajednice (zaštita interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi), bez obveze isplate bilo kakve naknade. Ta tri pravila, međutim, nisu samostojna i nepovezana. Drugo i treće pravilo, koji se tiču određenih stupnjeva miješanja u pravo vlasništva, uvijek se moraju tumačiti u svjetlu općeg jamstva iz članka 48. stavka 1. Ustava: prije razmatranja je li prvo pravilo poštovano uvijek se mora odrediti jesu li druga dva primjenjiva na konkretan slučaj koji je predmet ustavnosudskog ispitivanja. Ustavni sud također napominje da svako miješanje u pravo vlasništva, zasnovano na odredbama članka 50. Ustava, mora osigurati pravičnu ravnotežu između zahtjeva za poštovanjem i zaštitom ustavnog prava vlasništva privatnih osoba i zahtjeva koje postavljaju državni odnosno javni ili opći interesi zajednice (koji mogu uključivati i zaštitu suprotstavljenih prava ili interesa trećih privatnih osoba). Zahtjev za postizanjem te ravnoteže izražen je u strukturi članaka 48. stavka 1. i 50. Ustava, promatra li ih se kao jednu cjelinu, pri čemu ustavotvorac izrijekom postavlja još i dopunski zahtjev: svako ograničenje vlasništva odnosno vlasničkih prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju (članak 16. stavak 2. Ustava). Stoga u svakom pojedinom slučaju mora postojati razuman odnos razmjernosti između sredstava koja se koriste pri oduzimanju ili ograničavanju vlasništva i ciljeva koji se time nastoje postići. Sažeto, miješanje u vlasništvo mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju." Očito je kako zakonodavac na prijedlog Ministarstva pravosuđa prilikom izmjene pravnog okvira prema kojem pravne osobe više ne bi mogle dobiti odobrenje za obavljanje poslova sudskog vještačenja nije uzeo u obzir navedena pravila povezana s ustavnim određenjem vlasništva, jer ni na koji način nije obrazloženo koji bi bio interes Republike Hrvatske ograničiti navedeno vlasništvo (i poduzetničku slobodu) pravnim osobama, niti je u izmijenjenom pravnom okviru išta rečeno u pogledu osiguravanja i isplate naknade u tržišnoj vrijednosti oduzete odnosno ograničene imovine za tako oduzeto odnosno ograničeno vlasništvo. Osim toga, smatramo kako nema mjesta primjeni trećeg pravila (ovlast države ograničavati vlasnička prava i poduzetničke slobode), jer se očito ne radi o zaštiti pojedinih ustavnih vrednota ili zaštićenih ustavnih dobara koja ustavotvorac smatra toliko važnim da ih podvodi pod državne odnosno pod opće interese zajednice (zaštita interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi), bez obveze isplate bilo kakve naknade. Ovo tim više što se radi o pravnom okviru koji se nije mijenjao godinama, i koji je u pogledu ovlasti pravnih osoba da obavljaju poslove sudskih vještačenja praktički nepromijenjen gotovo 25 godina, što još više opravdava legitimna očekivanja pravnih osoba da im vlasništvo (i poduzetnička sloboda) neće u budućnosti biti ograničeno. Konačno, osporavanom promjenom pravnog okvira imenovanja stalnih sudskih vještaka zadire se i u poduzetničku slobodu, s obzirom da se bez valjanog razloga i bez ikakvih obrazloženja, onemogućuje obavljanje legitimne djelatnosti putem pravne osobe, već istu mora obavljati fizička osoba. Mnoga trgovačka društva za zaposlene vještake ispostavljaju račune za svoja vještva iz tvrtke u kojoj su vještaci izvršitelji zaposleni i koji tako ostvaruju svoja prava iz radnog odnosa. Uz Članak 3 Stavak 1 u svom očitovanju na nacrt konačnog teksta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, od 29. studenoga 2021. (dostupno na: http://www.vsrh.hr/EasyWeb.asp?pcpid=564), Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske iskazala jednoglasno neslaganje s prijedlogom dopune Zakona o sudovima kojom bi vještake imenovao ministar pravosuđa, a samo uz neobvezujuće izjašnjavanje predsjednika sudova, jer „…ta činjenica, ne samo što predstavlja miješanje izvršne vlasti u sudbenu, već i obzirom da je država česti sudionik sudskih postupaka, dovela bi do dojma pristranosti u parničnim i kaznenim postupcima, te bi ugrozila pravo stranaka na nepristrani sud koji će odlučiti o njihovim pravima i obvezama“. O tome smo obaviješteni od VSRH. Prema shvaćanju sudbene vlasti, navedene izmjene zakonskih odredbi kojima se poslovi u svezi sa stalnim sudskim tumačima i vještacima izuzimaju iz sfere sudske vlasti (sudska uprava) i prelaze u sferu izvršne vlasti (ministar nadležan za poslove pravosuđa) nisu suglasne sa sljedećim odredbama Ustava: - članak 3. (načelo vladavine prava), - članak 4. stavak 1. (načelo diobe vlasti), - članak 5. stavak1. (načelo ustavnosti i zakonitosti), - članak 18. (pravo na žalbu), - članak 29. (pravo na pravično suđenje), - članak 115. stavak 2. (načelo samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti). Potrebno je dokazati da sporne odredbe ZS-a nisu suglasne ni s člancima 6. i 13.Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. stavak 2 (2) Odlukom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se i : Ministar pravosuđa i uprave ne može određivati znanstvena područja niti odgovarajuće studije koji korespondiraju područjima vještačenja, tj. stavak 2. podstavak 1. nije usklađen s postojećim zakonskim okvirom. Ova odredba je u suprotnosti s odredbom čl. 81. st. 2 Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN 119/22), Pravilnika o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditaciju visokih učilišta (NN 24/2010) gdje je određeno da se dopusnice za preddiplomske, diplomske i poslijediplomske studije daju u skladu sa znanstvenim poljima koja određuje Ministar znanosti i obrazovanja. Stavak 2 Iz Zakona o sudovima treba unijeti kompletne uvjete imenovanja. PRIMJEDBA: kako će se definirati odgovarajući studiji za one studijske programe koji se već godinama ne izvode i nije moguće od fakulteta dobiti kurikulum tih starih studija (ovo posebno imajući u vidu velik broj vještaka koji je studij dovršio prije 30, 40 ili više godina); dakle, to se može sastavljati za nove, buduće vještake i aktualne studijske programe, a ne za postojeće vještake Rješenje: vještake imenovane u postupcima imenovanja pokrenutima do 31. prosinca 2022., treba automatski imenovati po novim propisima, i staviti ih na listu sudskih vještaka odgovarajuće struke (na kojoj su i do sada godinama bili), bez provođenja novog postupka imenovanja za takve vještake (legitimna očekivanja!) Uz Članak 4 Stavak 1 – jasno je da se radi o građanima RH, pa neka ne bude dvojbe za strance o tome. Uz Članak 6 Do sada smo imali uvjete osiguranja i za pravne osobe uz obvezno osiguranje i za fizičke osobe pa kako mnogima istječe osiguranje 2023/2024.god.treba ostati ova odredba. Također smo imali uvjete osiguranja i za strane državljane koji dolaze kod nas kao sudski vještaci. Uz Članak 7 Stavak 2 Primjedbe: ako se stručna obuka donosi prema programu koje donose strukovne udruge to znači da bi za svako područje vještačenja trebale postojati strukovne udruge. Ako se pod strukovnom udrugom smatra udruga vještaka tada znači da se i vještačenje smatra kao struka što i je za jedan dio vještaka iz određenog područja (to su vještaci koji se isključivo bave vještačenjem). Ukoliko se radi o struci tada bi vještaci trebali biti organizirani u Komoru sudskih vještaka, a ne strukovne udruge. Stavak 5 Ako se strukovna udruga smatra udruga vještaka tada je vještačenje struka koja nije regulirana zakonom. Zašto je ukinuta regulirana profesija sudskog vještaka kako je to u EU ? To je bilo regulirano do .1.01.2019.g. kada je nepoznata osoba odredila bez ijednog obrazloženja zašto sudski vještaci nisu više regulirana profesija ? Nema niti jednog opravdanog razloga zašto nakon dozvole medicinskim sestrama i primaljama da imaju svoje Komore, da se nama kojih ima 3350 onemogućava taj način udruživanja jer bi olakšali i stručno usavršavanje i nadzor i kontrolu rada jer to ne mogu adekvatno raditi predsjednici sudova i DORH, kako je to godinama bilo propisano. Sadašnja neobavezna članstva u strukovnim udrugama ne obavezuju ničim čak 2000 sudskih vještaka, koji nigdje nisu uključeni. Hrvatska komora ing.geodezije ima 1155 članova, Hrv.komora ing.strojarstva 1259 članova, Hrv.komora elektroinženjera 2802)….pa im je to sa značajno manjim brojem članova to omogućeno. Stavak 6. Nisu napravljene analize niti procjene koliko zaposlenih djelatnika bi u Ministarstvu trebalo provoditi nadzor nad radom neke strukovne udruge i što bi taj nadzor trebao obuhvati. Postavlja se pitanje stručnosti osoba zaposlenih u Ministarstvu i na koji način bi djelatnici ministarstva pravosuđa mogli pratiti stručno osposobljavanje vještaka iz raznih područja specijalnosti vještačenja kada mi imamo npr. imamo 50 struka i 140 specijalnosti (da li se misli samo na opći dio ili i na poznavanje specijalističkih znanja). Uz Članak 8 Ne moraju sva vještva pri edukaciji kandidata biti sudska. Interesantna su i ona izrađena za državnu upravu u postupcima izvlaštenja, vrlo složena i osjetljiva. Uz Članak 9 Opisano u čl. 3, st.9 Uz Članak 12 Vještake je do sada imenovala sudbena vlast tj. nadležni sudovi.u postojećoj trodiobi vlasti. Obaviješteni smo od Vrhovnog suda RH o slijedećem: U Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, od 29. studenoga 2021. (dostupno na:http://www.vsrh.hr/EasyWeb.asp?pcpid=564), Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske iskazala je jednoglasno neslaganje s prijedlogom dopune Zakona o sudovima kojom bi vještake imenovao ministar pravosuđa, a samo uz neobvezujuće izjašnjavanje predsjednika sudova, jer „…ta činjenica, ne samo što predstavlja miješanje izvršne vlasti u sudbenu, već i obzirom da je država česti sudionik sudskih postupaka, dovela bi do dojma pristranosti u parničnim i kaznenim , te bi ugrozila pravo stranaka na nepristrani sud koji će odlučiti o njihovim pravima i obvezama“. Stoga će Ustavni sud RH morati prema ovom stavu VSRH donijeti pravorijek o tome smije li se izvršna vlast miješati u sudbenu vlast, imenujući i razrješujući sudske vještake, obzirom na činjenicu da je Ministarstvo pravosuđa RH stranka u mnogim sudskim postupcima. stavak 2 Obzirom da sudovi izdaju uvjerenja, mogu unutar sustava i provjeriti uvjerenje o nekažnjavanju samostalno? A naročito stoga što u članku 13. i navode da Ministarstvo po službenoj dužnosti utvrđuje postojanje i ispunjenost uvjeta ...za imenovanje sudskih vještaka. Uz Članak 17 Stavak 1 Vještaci pružaju intelektualne usluge sudovima i za to ispostavljaju račune za naknadu svog rada. Mora se jasno precizirati rok plaćanja računa, uz izdavanje rješenja o prihvatu-odobrenju računa od nadležnog suca. Ne može spis otići na drugostupanjski sud ili na reviziju, a da vještvo nije plaćeno!!! Stavak 2 Predlažemo optimalni iznos vrednovanja rada sudskih vještaka usklađen prema vrijednosti rada utvrđenim u strukovnim komorama, što je ekvivalent vrijednosti 0,15% prosječne mjesečne isplaćene bruto plaće po zaposlenom u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz u prethodnoj godini, koja se objavljuje u Narodnim novinama (NN 125/2022 za 2022.godinu iznosi 10.301 kunu), uvećano za porez na dodanu vrijednost. Stavak 3 Pravosudna tijela isplaćuju naknadu vještačenja u manjem dijelu (kaznenim postupcima) dok se najveći dio vještačenja provodi u parničnim postupcima koje plaćaju stranke. U kaznenim postupcima posebno u postupcima gdje su angažirani vještaci po nalogu USKOK-a radi se uglavnom o predmetima gospodarskog kriminala u sofisticiranim postupcima prijevare za koja su potrebna vrlo stručna vještačenja iz područja računovodstva, financija , forenzičnog računovodstva, bankarstva i sl. Radi se o vrlo kompliciranim predmetima koji u nekim slučajevima sadrže od 30.000 – 140.000 stranica dokumenta i više pa je upitno zašto na takvim predmetima bi vještaci s najviše znanja i iskustva mogli manje naplatiti svoje usluge od vještaka koji vještače u tipskim predmetima (npr. radni sporovi, obračun preplate u kreditima u CHF i sl.) S druge strane okrivljene strane angažiraju vrhunske vještake kako bi oborile takva vještačenja pa se nameće logičan zaključak da li država želi stručno i kvalitetno vještačenje ili loše i najjeftinije. Umanjenje od 20 % je bilo planirano 2011.g. da traje najviše godinu do dvije u vrijeme kada je bio uveden i krizni porez, no ostalo je tako do sada što je nevjerojatan teret na već obespravljenim vještacima kojima se nezakonski nije mijenjala vrijednost rada kao svim drugim strukama u RH, i kao i umirovljenicima! Ova odredba ograničava rad vještačenja u velikim predmetima (npr. USKOK) kada jedan vještak zbog kompliciranosti i opsega nije u mogućnosti izraditi vještačenje već to vještačenje mogu izraditi nekoliko vještaka u okviru jednog trgovačkog društva ili više različitih vještaka, ali tada dolazi do preklapanja dokumentacije i preklapanja zaključka vještačenja. Stavak 4 Nerazumno je limitiranje maksimalnih bodova od 4000 bodova, pa proizlazi da se složena i najkompleksnija vještačenja više neće moći raditi kao što je to uređeno odredbom iz članka 17. stavak 4.1. jedino privremeno i u iznimnim slučajevima propisanim Zakonom o iznimnim mjerama kontrole cijena (NN 73/97,128/99 i 66/01) što ovdje svakako nije slučaj (kad bi računali po 0,33 €/bod to bi bilo 1320.-€ najsloženije vještačenje ? Ili po 1€/bod to je 4000.-€, a kompleksna vještačenja su značajno dugotrajna i skupa (za Agrokor je plaćeno strancima koji nisu vještaci 1,3 mil.€). Radi se o odredbi koja unaprijed, bez da uzima u obzir opseg posla, ograničava vrijednost rada (i to na vrlo niskoj razini), jer kako se primjenom takve odredbe može vrednovati vještačenje dokumentacije koja primjerice sadrži preko 50.000 stranica, a kao rezultat vještačenja je nalaz i mišljenje na preko 1.000 stranica ??? Pri pisanju odredbi prijedloga Pravilnika nije vodilo računa o razmjeru između obveza i odgovornosti, s jedne strane, i visine naknade za rad vještaka, sa druge strane. Takvim odredbama prijedloga Pravilnika stvorena je velika disproporcija između propisanih obveza i odgovornosti na štetu visine prava na naknadu. Ograničavanje bodova za izradu vještačenja nije dobro jer u vrlo opsežnim i kompliciranim vještačenjima i u takvim predmetima nije moguće administrativno utvrditi koliki je obuhvat posla (npr. vještačenje u aferi Agrokor koje je povjereno stranoj revizorskoj kući, nejasno je po kojim kriterijima je odobrena naknada stranoj revizorskoj kući koja nije registrirana za posao vještačenja). Isto tako uopće se ne spominje proučavanje sudskog spisa (u toku vještačenja i prije rasprave) i ostale tehničke dokumentacije (vrednovanje po satu), a to je bitna komponenta vještačenja. Ovaj članak ne propisuje odredbu da je vještak ovlašten primiti naknadu za podnesak radi očitovanja na prigovore stranka u sporu. Napominje se da odvjetnicima odvjetničkom tarifom je propisana naknada troškova za podnesak na podnesak kojim se očituje na prigovore vještaka, dok vještaku to nije! U kompliciranim sudskim vještačenjima, stranke u postupku nerijetko angažiraju revizorske kuće, druge vještake ili naprosto daju prigovore na vještačenje kako bi isto pobili radi interesa svoje stranke bez obzira koliko kvalitetno vještačenje bilo. Za očitovanje vještaka na takve prigovore vještak više puta mora uložiti puno radnih sati kako bi se argumentirano očitovao na svaki prigovor bez obzira kakav bio. Pravilnikom nije predviđena nagrada za podnesak kojim se vještak očituje na prigovore stranka u sporu ili u kaznenom postupku dok je za iste podneske odvjetnicima dopušteno zaračunavati troškove podneska prema vrijednosti spora. Na tome odvjetnici najviše skupljaju bodove, a vještaci besplatno odgovaraju. Za odgovaranje na podneske mora se ponovno proučiti kompletna dokumentacija i često puta i sudski spis. Sve to iziskuje dodatne sate na postojeće vještačenje. Nema ograničenja u broju podnesaka. U jednom predmetu možete odgovoriti po 10 puta kada god se prohtjelo stranci ili punomoćniku da nešto predloži i uputi na sud. Proučavanje dokumentacije možda ne bi bilo potrebno da su podnesci ili rasprava odmah nakon izrade nalaza i mišljenja. Međutim, u praksi, zna proći i po godina i godina i pol od izrade nalaza do prvih očitovanja. Tako da se mora opet sve iznova proučiti da bi se učinkovito i ispravno odgovorilo na primjedbe. To se može bolje regulirati na način da se odgovaranje na podneske plati unaprijed u sklopu nalaza i mišljenja kao normalna radnja koja se dodatno vrednuje. Isto tako treba regulirati izradu dopune nalaza i mišljenja. Često puta dopuna nalaza i mišljenja je sasvim novo vještačenje. Neki suci smatraju da se dopuna ne plaća, a neki suci smatraju da se dopuna plaća. Uglavnom neregulirano područje. Isto tako nije jasno da li je izlazak vještak na raspravu plaćen ili nije. Neki suci smatraju da je vještak već plaćen i da je njegova dužnost da bez naknade prisustvuje raspravi dok neki suci smatraju da se vještaku ipak treba platiti za nazočnost na raspravi. Dolazimo do situacije da u nekom visoko tarifiranom predmetu odvjetnik može za podnesak od 1 stranice tražiti 350.000,00 kn ili više dok vještaku za očitovanje na prigovore iz podneska stranka u sporu nije predviđena nikakva nagrada bez obzira koliko radnih sati na to očitovanje je izgubio i koje ne može naplatiti. Prema izvoru: https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/istrazili-smo-koliko-su-poskupjeli-obrtnici-da-digli-smo-cijene-ali-u-srpnju-cemo-jos-15151832 sat automehaničara je 225 kn po satu !!!! Stoga je danas neodložno potrebno kvalitetno valorizirati rad sudskih vještaka, da se bar malo nadoknade štete svim vještacima za protekle 24 godine držanja vrijednosti našeg rada zamrznutim !!!! Uz Članak 18 Pojašnjava se povećanje naknade rada, ali i opravdanost razloga kašnjenja izrade nalaza. Uz Članak 19 U prijedlogu Pravilnika o st.sudskim vještacima nije predviđena naknada za materijalne troškove na koje vještaci imaju pravo u skladu s čl.249 i čl.256 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 na snazi od 19.07.2022. Uz Članak 20 Stavak 1 Napomena: Bitno je za pristup na raspravu i navedene ostale radnje vezane za vještačenje. Stavak 2 u suprotnom tko će i kada procjenjivati što je najekonomičnije prijevozno sredstvo obzirom na faktore hitnosti, rok dolaska na mjesta vezana za vještačenje i trajanje putovanja, pa time i na dodatno potrebna noćenja, da li svaki put prije izlaska na teren i u kojoj formi treba bit odobren način puta. Notorna je činjenica da korištenje sredstava javnog prijevoza, osim što je nedvojbeno vremenski dulje od korištenja osobnog automobila, u pravilu podrazumijeva i dodatne troškove (smještaj, dnevnice), jer se, primjerice, na raspravu u Zagrebu koja počinje u 9,00 ujutro, a na koju vještak treba pristupiti iz Splita, treba poći večer prije, noćiti u Zagrebu itd., čime se značajno dižu troškovi pristupa vještaka na raspravu, pa se očito korištenje sredstava javnog prijevoza ne ukazuje kao najekonomičnije prijevozno sredstvo. Ili željeznička karta na relaciji Zagreb - Rijeka košta cca 58,00 kn, a putovanje prema voznom redu traje duže od 4,5 h. Također smo mišljenja da će vjerojatno biti i pristranog tumačenja takve odredbe u praksi na način da će se gotovo uvijek pronalaziti opravdanje da je vještak mogao koristiti javni prijevoz. S jedne strane očekuje se eksperta u svojoj struci, a s druge strane onemogućava se optimiziranje vremena i troškova putovanja. Stavak 3 Svakom bi trebalo biti jasno da se uz dosadašnje cijene goriva sa priznatih 3,00 kune po prijeđenom kilometru ostvaruje samo trošak korištenjem osobnog automobila, ali se zbog praktičnosti takav trošak podnosi. Nema tu zarade, već se samo amortizira automobil, što se npr. u Njemačkoj plaća, pa će se to morati regulirati u predstojećem Zakonu o stalnim sudskim vještacima. Uz Članak 21 Dnevnica je propisana posebnim propisom Pravilnikom o izmjenama i dopuni Pravilnika o porezu na dohodak (NN 112/2022). Uz Članak 22 Vještaci odabiru kao poduzetnici specifičnih 50 struka način noćenja za njih najekonomičniji i najudobniji da bi mogli kvalitetno obaviti vještačenje ili biti na višesatnoj raspravi što predstavlja jak stres. Uz Članak 22 a Izmakla zarada je određena prema čl.249 i čl.256 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 na snazi od 19.07.2022. Zakon o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/1991. i dr.; u daljnjem tekstu: ZPP) u čl. 256. propisuje kako vještak ima pravo na: - naknadu putnih troškova i troškova za prehranu i prenoćište, - naknadu izmakle zarade i troškova vještačenja te - nagradu za obavljeno vještačenje Općenito, nekim pravilnikom kao podzakonskim aktom ne može se sužavati obujam zakonom propisanih prava, pa se tako u konkretnom slučaju ne mogu ograničavati prava vještaka koje imaju u skladu s odredbama ZPP-a. Primjeri sati koje vještak nedvojbeno utroši povezano s vještačenjem u nekom predmetu, a koji nisu uključeni u druge stavke koje je vještak ovlašten obračunavati, su: - priprema za usmeno očitovanje vještaka na raspravi ili na ročištu Obrazloženje: notorno je kako od provođenja vještačenja i izrade pisanog nalaza i mišljenja, pa do očitovanja vještaka na ročištu ili raspravi protekne izvjesno vrijeme, koje se uobičajeno mjeri u mjesecima, često i više od godine dana, a u nekim slučajevima protekne i dulji niz godina prije očitovanja vještaka na raspravi, pa je očito da se vještak treba pripremiti za očitovanje (pročitati nalaz i mišljenje, proučiti eventualno dostavljene primjedbe i pitanja i dr.), za što je potrebno neko vrijeme - vrijeme provedeno na putu od mjesta prebivališta vještaka do sjedišta suda u kojem će se održati rasprava ili ročište - Obrazloženje: s obzirom da vještaci relativno često vještače u sudskim postupcima koji se vode pred sudovima koji imaju sjedište izvan mjesta prebivališta vještaka, notorno je kako vještak prilikom dolaska na raspravu ili ročište, kao i povratka s istoga, utroši vrijeme provedeno na putu, a koje vrijeme ovisi o udaljenosti od mjesta prebivanja do sjedišta suda na kojem treba dati usmeno očitovanje; svi tako utrošeni sati očito potpadaju pod kriterij iz čl. 256. ZPP-a, jer je vještak, umjesto da putuje do suda, mogao raditi na nekom drugom vještačenju, i tome očito trpi izmaklu zaradu. Najlogičnije je izmaklu zaradu obračunavati primjenom cijene sata rada vještaka, u skladu s odredbama ovog Pravilnika. Uz Članak 23 Utvrđivanje nagrade za rad i naknade troškova stalnih sudskih vještaka utvrđuje pravosudno tijelo na čiji je zahtjev vještačenje obavljeno sukladno odredbama ovog pravilnika:" Ovaj članak je u suprotnosti čl. 17. st. 1. Naime, ako za obavljeno vještačenje stalni sudski vještak ima pravo na nagradu naknadu sukladno čl. 17. st.2. kako onda može visinu nagrade naknade za rad utvrditi nadležno pravosudno tijelo i po | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 374 | Melita Bestvina | VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 36. | Dodati Članak 36.a Suci i sudski vještaci pridržavati će se Smjernica o ulozi sudskih vještaka u pravosudnim postupcima država članica Vijeća Europe donesenih po Europska Komisija za učinkovitost pravosuđa (CEPEJ) 12.12.2014.godine jer pružaju referentni okvir za zakonodavca, suca i sve stranke u postupku vezano za ulogu stručnjaka - “vještaka” u slučajevima gdje je vještak angažiran od strane suda tijekom postupka donošenja sudske odluke. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 375 | Melita Bestvina | VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 34. | Članak 34. (3) Postupci imenovanja, privremene zabrane, privremene uskrate i razrješenja stalnih sudskih vještaka i stalnih sudskih procjenitelja započeti prije 1. siječnja 2023. dovršit će se prema odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16. i 67/18.) i Pravilnika o stalnim sudskim vještacima („Narodne novine“, br. 38/14., 123/15., 29/16. i 61/19.) (4) Stalni sudski vještaci koji do 1. siječnja 2023. budu imenovani sukladno odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16. i 67/18.) kao i pravne osobe kojima je sukladno odredbama Zakona o sudovima (»Narodne novine«, br. 28/13., 33/15., 82/15. i 67/18.) odobreno obavljanje poslova prevođenja odnosno tumačenja, vještačenja i procjenjivanja nastavljaju obavljati navedene poslove ne moraju podnositi zahtjev za imenovanje nakon isteka vremena na koje su prethodno imenovani podnose Ministarstvu najkasnije 30 dana prije isteka vremena prethodnog imenovanja. nego će ostati uvršteni u jedinstveni popis stalnih sudskih vještaka iz st.2 ovog članka, primjenom pravnog standarda legitimnih očekivanja, imenovati u skladu s odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) i ovog Pravilnika. | Nije prihvaćen | Prijedlog se ne može prihvatiti s obzirom na odredbe članka 35. stavaka 1. i 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 21/22). |
| 376 | Melita Bestvina | Postupak privremene zabrane i razrješenja, Članak 33. | Postupak privremene zabrane i razrješenja Članak 33. (1) U postupku razrješenja stalnog sudskog vještaka zbog nesavjesnog ili neurednog obavljanja poslova te povrede obveze čuvanja tajnosti podataka obavezno se traži mišljenje pravosudnog dužnosnika odnosno čelnika pravosudnog tijela iz članka 30. stavka 1. ovoga Pravilnika. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 377 | Melita Bestvina | V. PRAĆENJE RADA I PREDSTAVKE NA RAD STALNOG SUDSKOG VJEŠTAKA, Članak 30. | Članak 30. (2) Rad stalnih sudskih vještaka prate strukovne udruge čiji su članovi. Komore to ne mogu. Ova odredba nema uporište niti u jednom važećem propisu, jer rad sudskih vještaka ne mogu pratiti strukovne komore jer je njihov rad uređen posebnim zakonima na temelju kojih je prenesen čitav niz javnih ovlasti koje obavljaju. Javne se ovlasti mogu prenijeti samo zakonom, a nikako pravilnikom, a komore niti ne raspolažu podacima koji njihovi članovi obavljaju poslove sudskih vještaka. Nema uporišta u zakonu o komorama za traženje podataka da članovi komore moraju dati podatke o obavljanju tih poslova. Ne može više od pola broja vještaka biti izvan sustava i udruga, ne podlijegati etičkom kodeksu, stručnom usavršavanju, stegovnim postupcima, mentorstvima itd. Svaki sudski vještak u RH je obvezan biti članom strukovne udruge vještaka koju odabere prema strukovnoj pripadnosti. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 378 | Melita Bestvina | Potpis i pečat stalnog sudskog vještaka, Članak 27. | Potpis i pečat stalnog sudskog vještaka Članak 27. (3) Stalni sudski vještak dužan je svoj vlastoručni potpis i otisak pečata pohraniti kod županijskog suda nadležnog prema mjestu njegovog prebivališta. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 379 | Melita Bestvina | Dnevnik vještačenja , Članak 26. | Brisati kompletan čl.26.!!!!!!! Dnevnik vještačenja Članak 26. (1) Stalni sudski vještak dužan je voditi Dnevnik vještačenja kao evidenciju o svom radu. (2) Dnevnik vještačenja vodi se u elektroničkom obliku, a njegov je sadržaj utvrđen obrascem koji je sastavni dio ovoga Pravilnika (Prilog 4). (3) Dnevnik vještačenja zaključuje se na kraju kalendarske godine te u elektroničkom obliku potpisan kvalificiranim elektroničkim potpisom stalnog sudskog vještaka dostavlja Ministarstvu. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 380 | Melita Bestvina | Troškovi za smještaj (noćenje) , Članak 22. | Članak 22.a (1) Stalni sudski vještak ima pravo na naknadu izmakle zarade, koja se obračunava za svaki utrošen sat koji nije obračunan po nekoj drugoj osnovi u skladu sa čl.249 i čl.256 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 na snazi od 19.07.2022. (2) Naknada izmakle zarade obračunava se po cijeni sata iz čl. 17. ovog Pravilnika. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 381 | Melita Bestvina | Troškovi prijevoza, Članak 20. | Troškovi prijevoza Članak 20. (1) Pravo na naknadu putnih troškova stalnim sudskim vještacima obuhvaća izdatke za dolazak iz mjesta prebivališta odnosno boravišta do mjesta obavljanja poslova u vezi vještačenja te za povratak u mjesto prebivališta odnosno boravišta. (2) Troškovi iz stavka 1. ovog članka stalnim sudskim vještacima priznaju se u visini prijevoznih stvarnih prijevoznih troškova sredstvima javnog prijevoza za putovanje obavljeno najkraćim putem i najekonomičnijim prijevoznim sredstvom, imajući u vidu i ukupno vrijeme koje bi bilo utrošeno korištenjem pojedinog prijevoznog sredstva. Ako se za obavljanje vještačenja ne može koristiti sredstvo javnog prometa, nije najekonomičnije prijevozno sredstvo, posebno imajući u vidu ukupno vrijeme koje bi bilo utrošeno korištenjem istog stalni sudski vještak ima pravo na korištenje osobnog automobila prema pravilima koja se primjenjuju na službenike u pravosudnim tijelima u visini neoporezivih iznosa kako je to regulirano Pravilnikom o izmjenama i dopuni Pravilnika o porezu na dohodak (NN 112/2022) do 3,00 kune po prijeđenom kilometru. Dodati: novi članak Naknada izmakle zarade | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 382 | Melita Bestvina | Naknada troškova, Članak 19. | Naknada troškova Članak 19. (3) Pravo na naknadu troškova obračunava se na temelju uredne i vjerodostojne dokumentacije putnog naloga (u slučaju zavoda, ustanova i pravnih osoba) i priloženih isprava (računa) kojima se dokazuju svi nabrojani troškovi prijevoza i drugi izdaci. Sve navedeno je prema čl.249 i čl.256 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 na snazi od 19.07.2022. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 383 | Melita Bestvina | Uvećanje i umanjenje nagrade, Članak 18. | Članak 18. (2)Ako stalni sudski vještak bez opravdanog razloga preuzeti posao ne dovrši u roku koji mu je naložen ili u roku o kojem je obavijestio pravosudno tijelo odnosno stranku, iznos nagrade naknade po računu može se umanjiti do najviše 50% iznosa nagrade iz članka 17. ovoga Pravilnika, uz obvezu obavijesti Poreznoj upravi o tom smanjenju. (3)Opravdani razlozi su: nedostavljanje dokumentacije, pretjerano dugo vrijeme dostave zatražene nove dokumentacije od stranaka, bolest vještaka itd. Moraju biti jasno utvrđeni razlozi kašnjenja izrade nalaza i mišljenja zbog mogućih zlouporaba stranaka u postupku radi smanjenja iznosa naknade. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 384 | Melita Bestvina | Pravo na nagradu, Članak 17. | Pravo na naknadu Članak 17. (1) Za obavljeno vještačenje stalni sudski vještak ima pravo na naknadu. U tom smislu stalni sudski vještak ispostavlja račun u kojem je iskazana cijena utrošenog rada i zavisnih troškova koje je vještak objektivno i sukladno cjeniku u skladu sa stavkom 4 ovog članka imao u konkretnom predmetu. Ispostavljen račun će vještaku biti plaćen u zakonski propisanom roku, od 30 dana, a ako ima primjedbi na isti, koje će se dati u pisanom obliku, na što će vještak dati obrazloženje. (2) Naknada za rad stalnih sudskih vještaka određuje se u bodovima, a vrijednost boda a vrijednost boda utvrđuje se u iznosu od 1,05 eura, uvećano za porez na dodanu vrijednost. Prilagodbe: kada od datuma posljednje utvrđene vrijednosti boda prosječne bruto plaće u RH porastu za više od 10% vrijednost prema podacima DZS boda će se uskladiti za puni porast prosječne bruto plaće u RH. Ako sud ne plati procijenjenu naknadu za obavljeni posao i troškove u rokovima navedenim u ovim Pravilima, sudski vještak, sudski vještak ili sudski tumač ima pravo na kamate u skladu s odredbama zakona koji uređuje zatezne kamate od zadnjeg dana, kada je trebalo platiti procijenjenu naknadu za obavljeni posao i troškove, pa do isplate. (3) BRISATI STAVAK 3 – UMANJENJE 35% Nagrada za rad stalnih sudskih vještaka koja se isplaćuje iz sredstava pravosudnog tijela umanjuje se za … % od utvrđene vrijednosti boda iz stavka 2. ovog članka. Neprihvatljiva je odredba članka 17,st.3 prijedloga Pravilnika o ssv kojom je uređeno umanjenje naknade za rad vještaka koja se isplaćuje iz sredstava pravosudnih tijela za 35% jer se visina naknade za rad vještaka određuje se u zavisnosti od obima i složenosti vještačenja, a ne u zavisnosti od naručitelja. Te se naknade većinom odnose na vještačenja provedena u kaznenim postupcima i koja u konačnici idu na teret osuđenika, jedino u slučaju oslobađajuće presude idu na teret državnog proračuna (regulirano odredbom iz članka 145. Zakona o kaznenom postupku) i što nema veze sa radom vještaka posljedično čemu ne može ni biti u korelaciji sa nagradom za rad vještaka. Na taj način se u izrazito neravnopravan položaj dovode se vještaci koji rade na najsloženijim vještačenjima (što ona u istražnim i kaznenim postupcima u pravilu i jesu), jer su plaćeni bitno manje od vještaka koji vještače u postupcima u kojima se rad vještaka ne plaća iz sredstava pravosudnog tijela, što je u EU potpuno drugačije: tamo su najskuplja upravo ta najsloženija vještačenja ! (4) Naknada za rad stalnih sudskih vještaka utvrđuje se za: -izradu pisanog nalaza i mišljenja, ovisno o složenosti vještačenja od minimalno 250 bodova … do … bodova, (gornjeg limita nema zbog vrlo složenih predmeta što se ne može nikako predvidjeti) -sve radnje (očevid, pregled, pretraga, mjerenje, rekonstrukcija, izuzimanje, ispitivanje, uzorkovanje, procjena, analiza dokumentacije, utvrđivanje, osiguranje dokaza, izrada nacrta, troškovnika i procjena, i dr.) 50 bodova po satu Sve navedeno je sastavni dio vještačenja i nema potrebe izdvajanja iz svega što vještak mora odraditi da bi na temelju svih analiza i mišljenja izradio sintezu: mišljenje vještaka. -pristup na raspravu 100 bodova -sudjelovanje na raspravi koja traje dulje od dva sata 50 bodova po svakom započetom satu, i pravo na naplatu odgovora na svaki podnesak stranke ili odvjetnika ovisno o opsežnosti odgovora i to 50 bodova po podnesku za neograničen broj odgovora na podneske Nerazumno je limitiranje maksimalnih bodova od 4000 bodova, pa proizlazi da se složena i najkompleksnija vještačenja više neće moći raditi kao što je to uređeno odredbom iz članka 17. stavak 4.1. jedino privremeno i u iznimnim slučajevima propisanim Zakonom o iznimnim mjerama kontrole cijena (NN 73/97,128/99 i 66/01) što ovdje svakako nije slučaj (kad bi računali po 0,33 €/bod to bi bilo 1320.-€ najsloženije vještačenje ? Ili po 1€/bod to je 4000.-€, a kompleksna vještačenja su značajno dugotrajna i skupa (za Agrokor je plaćeno strancima koji nisu vještaci 1,3 mil.€). Radi se o odredbi koja unaprijed, bez da uzima u obzir opseg posla, ograničava vrijednost rada (i to na vrlo niskoj razini), jer kako se primjenom takve odredbe može vrednovati vještačenje dokumentacije koja primjerice sadrži preko 50.000 stranica, a kao rezultat vještačenja je nalaz i mišljenje na preko 1.000 stranica ??? Pri pisanju odredbi prijedloga Pravilnika nije vodilo računa o razmjeru između obveza i odgovornosti, s jedne strane, i visine naknade za rad vještaka, sa druge strane. Takvim odredbama prijedloga Pravilnika stvorena je velika disproporcija između propisanih obveza i odgovornosti na štetu visine prava na naknadu. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 385 | Melita Bestvina | Odlučivanje o zahtjevu za imenovanje, Članak 12. | Članak 12. (1) O imenovanju kandidata koji je završio stručnu obuku i zadovoljio na provjeri traži se obvezujuće mišljenje predsjednika županijskog suda nadležnog po mjestu prebivališta kandidata. (2) Nakon pribavljanja mišljenja iz stavka 1. ovoga članka, kandidat koji je završio stručnu obuku i zadovoljio na provjeri se poziva na dostavu dokaza o sklopljenom ugovoru o osiguranju iz članka 6. ovoga Pravilnika, dostavu dokaza o uplati troškova izrade službene iskaznice i dvije fotografije iz članka 27. ovoga Pravilnika te ministarstvo pribavlja uvjerenje obzirom da je ovlašteno utvrđivati uvjete za obavljanje poslova prema čl.13 po službenoj dužnosti da se protiv vještaka ne vodi kazneni postupak za kazneno djelo za koje se postupak vodi po službenoj dužnosti. (3) O podnesenom zahtjevu za imenovanje stalnog sudskog vještaka ministar odlučuje rješenjem i o tome obavještava nadležni sud u mjestu prebivališta imenovanog vještaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 386 | Melita Bestvina | Mišljenje o obavljenoj stručnoj obuci, Članak 8. | Članak 8. (1) Sposobnost kandidata upućenog na stručnu obuku za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka utvrđuje se na temelju izvješća stalnog sudskog vještaka kod kojeg je kandidat bio na stručnoj obuci (mentora) o provedenoj stručnoj obuci pod čijim je nadzorom kandidat dužan obaviti najmanje 10 vještačenja i u njima izraditi nalaz i mišljenje. Navedena vještačenja ne moraju biti vještačenja koje je naložio sud, ali se pri tome mora voditi o odredbama GDPR. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 387 | Melita Bestvina | Stručna obuka, Članak 7. | Stručna obuka Članak 7. (2) Stručna obuka kandidata za stalne sudske vještake obavlja se prema programu koji za pojedina područja vještačenja donose strukovne udruge stalnih sudskih vještaka, koje u članstvu imaju najmanje tristo stalnih sudskih vještaka, a unutar toga najmanje 50 sudskih vještaka odgovarajuće struke odnosno odgovarajućeg područja vještačenja za koje se traži imenovanje. Strukovna udruga obavlja provjeru uvjeta radnog iskustva kandidata na poslovima u struci najmanje osam godina, a nakon završenog preddiplomskog sveučilišnog studija ili preddiplomskog stručnog studija na poslovima u struci najmanje deset godina. U iznimnom slučaju, ako u Republici Hrvatskoj nema ukupno 50 ili više vještaka neke struke (područja vještačenja), ili ne postoji udruga vještaka koja ima barem 50 vještaka odgovarajuće struke (područja vještačenja), tada će se stručna obuka kandidata povjeriti udruzi koja ima najviše vještaka odgovarajuće struke (područja vještačenja). (3) Pravne osobe ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja prema čl.1, stavak 2 ovog Pravilnika : – ako su u svojoj djelatnosti registrirane i za obavljanje vještačenja za određeno područje – ako su njihovi zaposlenici imenovani stalnim sudskim vještacima za područje za koje se traži odobrenje – ako imaju zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Na način propisan stavkom 1. ovog članka utvrđuje se ispunjava li zavod, ustanova, državno tijelo i pravna osoba uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Pravne osobe (zavodi, ustanove, i državna tijela i trgovačka društva) dužni su obavijestiti predsjednika odgovarajućeg županijskog ili trgovačkog suda o prestanku radnog odnosa sa svojim zaposlenikom koji je imenovan stalnim sudskim vještakom. (4) Strukovne udruge imenuju mentore kandidatima za stalne sudske vještake iz reda stalnih sudskih vještaka iz odgovarajućeg područja vještačenja odnosno specijalnosti, koji imaju najmanje pet godina iskustva u obavljanju poslova sudskog vještačenja i minimalno 100 izrađenih vještačenja. Popis mentora dostavlja se Ministarstvu. Stručnu obuku nisu dužni obaviti specijalisti sudske medicine s odobrenjem za rad (licencijom) te zaposlenici koji obavljaju poslove vještačenja u zavodima, ustanovama i državnim tijelima sukladno posebnim propisima. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 388 | Melita Bestvina | Vladanje hrvatskim jezikom, Članak 4. | Članak 4. Uvjet vladanja hrvatskim jezikom ispunjava osoba koja je: 1. završila odgovarajući studij odnosno školu na hrvatskom jeziku u Republici Hrvatskoj. Osiguranje od odgovornosti Članak 6. (2) Najniža svota osiguranja od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka je 26.500,00 eura za fizičke osobe, a za pravne osobe 66.350,00 eura. DODATI (4) Državljanin države članice Europske unije ili države potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru može se osigurati od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka i u svojoj matičnoj državi. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 389 | Melita Bestvina | Područja vještačenja, Članak 3. | Članak 3. (1) Stalni sudski vještaci imenuju se za područja vještačenja utvrđena odlukom ministra nadležnog za poslove pravosuđa (u daljnjem tekstu: ministar) uz mišljenje strukovnih udruga odnosno drugih nadležnih tijela. Napomena: Komore imaju javne ovlasti određene posebnim zakonom koji nema ovlasti nad dijelom sudionika sudbene vlasti kao što su to vještaci imenovani po Ministarstvu pravosuđa i uprave uz obvezno mišljenje sudova koji su do izmjene Zakona o sudovima iz 2022.g. imenovali sudske vještake. (2) Odlukom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se i : - odgovarajući studiji za svako područje vještačenja sukladno članku 126.stavku1.podstavku 2. Zakona o sudovima („NN“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) Dodati: 9.Pravne osobe ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja prema čl.1, stavak 2 ovog Pravilnika : – ako su u svojoj djelatnosti registrirane i za obavljanje vještačenja za određeno područje – ako su njihovi zaposlenici imenovani stalnim sudskim vještacima za područje za koje se traži odobrenje – ako imaju zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Na način propisan stavkom 1. ovog članka utvrđuje se ispunjava li zavod, ustanova, državno tijelo i pravna osoba uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Pravne osobe (zavodi, ustanove, i državna tijela i trgovačka društva) dužni su obavijestiti predsjednika odgovarajućeg županijskog ili trgovačkog suda o prestanku radnog odnosa sa svojim zaposlenikom koji je imenovan stalnim sudskim vještakom. Vladanje hrvatskom jezikom | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 390 | Melita Bestvina | Predmet Pravilnika, Članak 1. | Članak 1. (2) Odredbe ovoga Pravilnika o pravima i dužnostima stalnih sudskih vještaka na odgovarajući se način primjenjuju i na vještake te zavode, ustanove, državna tijela i druge pravne osobe koje su imenovane za vještačenje u pojedinim predmetima na temelju posebnih propisa. (3) Vještačenje se određuje kad za utvrđivanje ili ocjenu neke važne činjenice treba pribaviti nalaz i mišljenje od osobe koja raspolaže potrebnim stručnim znanjem ili vještinom. Vještak je stručna osoba - ekspert koja sudu predstavlja činjenice odnosno znanstveno i/ili tehničko znanje savjesno i prema svom najboljem znanju, a nalaz i mišljenje iznijet će točno, potpuno i objektivno, u skladu s pravilima struke. Vještak ne može, niti je to na bilo koji način njegov zadatak, preuzeti odgovornost suca za procjenu ili vrednovanje činjenica koje su temelj za sudsku presudu. Područja vještačenja i uvjeti za obavljanje poslova stalnih sudskih vještaka | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 391 | Melita Bestvina | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi | OBRAZLOŽENJE IZMJENA I DOPUNA Općenito primjedbe Obzirom da se zna da je kvalitetno vještačenje važno u sudskom postupku, pa je time i odgovornost sudskog vještaka velika, uz njegov Iz svega prednje navedenog izvodi se p o t p u n o jasan zaključak da se pri pisanju odredbi prijedloga Pravilnika nije vodilo računa o razmjeru između obveza i odgovornosti, s jedne strane, i visine naknade za rad vještaka, sa druge strane, odnosno takvim odredbama prijedloga Pravilnika stvorena je velika disproporcija između propisanih obveza i odgovornosti za štetu naprama „visini“ prava na naknadu od mizernih 0,33 €/bod. Pravilnik sadrži više odredaba koje prelaze okvire koji se mogu regulirati Pravilnikom, jer je Zakon o sudovima propustio definirati osnovne elemente za određivanje naknade za rad sudskih vještaka i druga važna pitanja kao osiguranje od profesionalne odgovornosti, obvezan etički kodeks itd. Zakon o sustavu državne uprave jasno utvrđuje da se pravilnikom detaljnije razrađuju pojedine odredbe zakona radi njegove, pa nije dopušteno sustavna pitanja od važnosti za rad sudskih vještaka po prvi put navoditi u pravilniku !!! Ovaj prijedlog pravilnika nije usklađen niti izrađen na temelju opsežnije analize i utvrđenja problema sudova koji imenuju sudske vještake u parničnim, kaznenim i upravnim postupcima niti su opće sagledani problemi s kojima se susreću suci i stranke u sudskim postupcima. Do sada nam nije poznata niti jedna analiza koliko i po kojim sudovima postoje potrebe za vještačenjima iz kojih grana djelatnosti i ima li uopće dovoljno vještaka koji se traže. Nisu napravljene analize koliko vještačenja se plaća iz sredstava državnog proračuna, a koliko se plaća u sudskim postupcima u kojima parnične stranke plaćaju naknadu za vještačenje, poznato nam je da je plaćen iznos od 26 milijuna kuna u 2021.g. za poslove vještačenja u kaznenim postupcima za što smo zatražili specifikaciju. Pretpostavljamo da sve ide na račun proračuna sredstava kojima se financira rad DORH-a. Pravilnik se ne poziva na europske direktive i zakonodavni okvir koji propisuje rad sudskih vještaka, iako imamo vrlo kvalitetan materijal kojeg je RH deklarativno „prihvatila“ 2015.g. „Smjernice o ulozi sudskih vještaka u pravosudnim postupcima država članica Vijeća Europe“ izrađene po Europskoj komisiji za učinkovitost pravosuđa (CEPEJ), ali se nitko toga ne pridržava i brojni suci uopće ne znaju za njih !!! U RH postoji prema procjenama registrirano je oko 3.500 sudskih vještaka, od kojih je oko 50%-60% organizirano u udruge sudskih vještaka (najveća udruga Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja – HDSViP koja broji oko 1500 vještaka i tri manje udruge) dok ostali vještaci njih oko 1800 osim što nisu organizirani niti učlanjeni niti u jednu udrugu (članstvo u udruzi nije obvezno već dobrovoljno, učlanjivanje u strukovne nije definirano tj. je li vještačenje struka, ili se pod strukovnim udruženjem podrazumijeva učlanjenje prema granama i područjima vještačenja?). Slijedom toga vještaci koji nisu učlanjeni u udrugu vještake iste ne obvezuje: kontinuirano usavršavanje, kodeks etike sudskih vještaka, poštivanje propisa udruga. Do sada nisu napravljena istraživanja koliko je sudskih vještaka aktivno, a koliko je formalno na popisu i što s vještacima koji od imenovanja nikada nisu vještačili u sudskim postupcima. Naime, potrebno bi bilo razlikovati sudske vještake prema strukama i granama vještačenja jer opće je poznato da na građevinska, medicinska, ekonomska vještačenja se odnosi više od 80 - 90% sudskih vještačenja, dok tek manji dio vještačenja odnosi se na vještačenja iz ostalih područja. Zbog toga ovaj pravilnik ne donosi ništa novo u nesređeno stanje koji bi se moglo otkloniti isključivo donošenjem Zakona o sudskim vještacima i preciznim načinom obveznog udruživanja sudskih vještaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 392 | Matija Trogrlić | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi | NAJVAŽNIJE PRIMJEDBE NA NOVI PRAVILNIK O STALNIM SUDSKIM VJEŠTACIMA utvrđuju se, kako slijedi: 1.u odnosu na odredbu iz članka 17. kojom je uređeno Pravo na nagradu ispravno treba stajati Pravo na naknadu (vidi slovenski Pravilnik o sudskim vještacima, sudskim procjeniteljima i sudskim tumačima (NN Republike Slovenije, broj 148/21 od 15. rujna 2021.) gdje u člancima od 1 do 51 jasno piše naknada za rad! - 2.u odnosu na odredbu iz na članka 17. stavak 2. kojom je uređena vrijednost boda u visini od 0,33 eura visina vrijednosti boda od 0,33 € određena je paušalno i bez kriterija odnosno visina vrijednosti boda utvrđena 1998.g. od 0,27 € usklađena sa gospodarskim kretanjima u RH na dan 01.01.2023.g. može u realnim gospodarskim uvjetima minimalno iznositi 0,97 € / bod za što se nastavno daje obrazloženje. Usklađenje vrijednosti boda od 2,00 kn ( protuvrijednost od 0,27 €) važeće od 1998.g. sa gospodarskim kretanjima u RH ( koristeći službeno objavljene podatke) i to za rast plaća i potrošačkih cijena dolazimo do vrijednosti boda, kako slijedi: a. osnovica plaće službenika i namještenika zaposlenih u državnim i javnim službama Republike Hrvatske iznosila je i iznositi će , kako slijedi: od 01.11.1998.g. iznosila je 1.275,75 hrk od 01.01.2023.g. iznositi će 6.663,47 kn ( protuvrijednost od 884,39 eur) od 01.04.2023.g. iznositi će 6.796,76 kn ( protuvrijednost od 902,08 eur) što znači da je 2023. u odnosu na 1998.g. osnovica za izračun plaće službenicima i namještenicima u državnim službama rasla je za 422,32 % i od 01.04.2023.g. porasti će za dodatnih 10,45 %, i usklađujući vrijednost boda od 2,00 kn ( 1998.g.) za taj porast vrijednost boda od 01.01.2023.g. iznosila bi 10,66 kn protuvrijednost od 1,41 eur, b. za rast najniže plaće odnosno minimalne plaće Najniža plaća za 1998.g. bila je uređena odredbama Kolektivnog ugovora o visini najniže plaće ( NN 37/1998) primjenom kojih najniža plaća nije mogla biti niža od propisane najniže osnovice za plaćanje doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje koja je prema Odluci ( NN 09/1998) iznosila 1.370,00 kn. Uredbom o visini minimalne plaće za 2023.g. (NN 122/2022) minimalna plaća iznositi će 5.274,15 kn protuvrijednost od 700 EUR. Prema direktivi EU minimalna plaća ( bruto) treba biti barem 50% prosječne bruto plaće odnosno 60% medijalne kojom je propisanom visinom ispunjen kriterij da je veća za 51,32% od prosječne bruto plaće odnosno 62,14% od medijalne plaće. 2 U skladu s prednjim visina najniže plaće odnosno minimalne plaće iznosi, kako slijedi: - za 1998.g. 1.370,00 kn - za 2023.g. 5.274,15 kn (protuvrijednost od 700 EUR), što znači da je minimalna plaća odnosno najniža plaća 2023.g. u odnosu na 1998.g. rasla za 284,97 % i usklađujući vrijednost boda od 2,00 kn ( 1998.g.) za taj porast vrijednost boda od 01.01.2023.g. iznosila bi 7,70 kn protuvrijednost od 1,02 eur, c. za rast potrošačkih cijena prema posljednje objavljenom indeksu za rujan 2022.g. u odnosu na 1998.g. i usklađenje vrijednosti boda od 2,00 kn ( 1998.g.) iznosi 3,62 hrk protuvrijednost od 0,48 eur, d. usklađena vrijednost boda uzimajući prosjek usklađenja za rast osnovice za izračun plaće zaposlenika i namještenika u državnim i javnim službama ( 1,41 €) , rast najniže odnosno minimalne plaće (1,02 €) i rast potrošačkih cijena ( 0,48 €) na dan 01.01.2023.g. iznosila bi 0,97 €. Na ovaj način dolazi se do vrijednosti sata rada vještaka od 33,95 EUR (35 bodova x 0,97 €), pa je usporedbom sa satnicom rada vještaka u Republici Sloveniji (51 €) vidljivo kako se radi o 50 % većoj satnici rada vještaka od one iz danih izračuna. Dodatno, usporedbom sa satnicom rada odvjetnika (99,54 €), vidljivo je da se radi o gotovo tri puta manjoj satnici, a primjereno bi bilo najmanje 75 % propisane satnice prema odvjetničkoj tarifi (dakle, na razni od 75 €). Konačno, pravosudno je tijelo platilo vještacima izvan RH za vještačenje u jednom predmetu satnicu u prosječnoj vrijednosti od cca 230 €, što je dodatni argument da satnica od 33,95 € nije i ne može biti primjerena za rad stručnjaka s dugogodišnjim iskustvom, o čijim utvrđenjima značajno ovise rezultati gotovo svih sudskih postupaka. Prilagodbe: kada od datuma posljednje utvrđene vrijednosti boda prosječne bruto plaće u RH porastu za više od 10% vrijednost prema podacima DZS boda će se uskladiti za puni porast prosječne bruto plaće u RH. 3.U ODNOSU NA ODREDBU IZ ČLANKA 17. STAVAK 3. KOJOM JE UREĐENO UMANJENJE NAKNADE ZA RAD VJEŠTAKA KOJA SE ISPLAĆUJE IZ SREDSTAVA PRAVOSUDNOG TIJELA ZA 35% Visina naknade za rad vještaka određuje se u zavisnosti od obima i složenosti vještačenja, a ne u zavisnosti od naručitelja kao što je to uređeno odredbom iz članka 17. stavak 3. 3 Ovo jedino važi u uvjetima pružanja sekundarne pravne pomoći koja podliježe drugim uvjetima i propisima. Odredbom kojom je regulirano umanjenje naknade za rad vještaka koja se plaćaju iz sredstava pravosudnog tijela dovodi se u neravnopravan i diskriminirajući položaj ostale subjekte koji plaćaju vještačenja što predstavlja povredu Ustavom zajamčenih prava. Jednako tako, u izrazito neravnopravan položaj dovode se vještaci koji rade na najsloženijim vještačenjima (što ona u istražnim i kaznenim postupcima u pravilu i jesu), jer su plaćeni bitno manje od vještaka koji vještače u postupcima u kojima se rad vještaka ne plaća iz sredstava pravosudnog tijela. Nagrade za rad vještaka koja se plaćaju iz sredstava pravosudnih tijela većinom se odnose na vještačenja provedena u kaznenim postupcima i koja u konačnici idu na teret osuđenika, jedino u slučaju oslobađajuće presude idu na teret državnog proračuna (regulirano odredbom iz članka 145. Zakona o kaznenom postupku) i što nema veze sa radom vještaka posljedično čemu ne može ni biti u korelaciji sa nagradom za rad vještaka. 4. U ODNOSU NA ODREDBU IZ ČLANKA 17. STAVAK 4.1. KOJM JE UTVRĐEN RASPON OD 150 DO 4000 BODOVA (!) ZA IZRADU PISANOG NALAZA I MIŠLJENJA, OVISNO O SLOŽENOSTI VJEŠTAČENJA iz prednjeg proizlazi da je nagrada za pisani nalaz i mišljenje limitirana na minimalnih 49,50 EUR ( 150 bodova x 0,33 € ) do maksimalnih 1.320,00 EUR ( 4.000 bodova x 0,33 €) Prema Ustavu RH poduzetnička i tržišna sloboda su temelj gospodarskog ustroja RH. Isto znači da u uvjetima tržišne ekonomije nije moguće kontrolirati cijenu (konkretno određivanjem dopuštenih granica) kao što je to uređeno odredbom iz članka 17. stavak 4.1. jedino privremeno i u iznimnim slučajevima propisanim Zakonom o iznimnim mjerama kontrole cijena (NN 73/97,128/99 i 66/01) što ovdje svakako nije slučaj. Osim toga, radi se o odredbi koja unaprijed, bez da uzima u obzir opseg posla, ograničava vrijednost rada (i to na vrlo niskoj razini), jer kako se primjenom takve odredbe može vrednovati vještačenje dokumentacije koja primjerice sadrži preko 50.000 stranica, a kao rezultat vještačenja je nalaz i mišljenje na preko 1.000 stranica ??? 5. U ODNOSU NA ODREDBU IZ ČLANKA 6. PREMA KOJOJ STALNI SUDSKI VJEŠTAK MORA BITI OSIGURAN OD ODGOVORNOSTI ZA OBAVLJANJE POSLOVA STALNOG SUDSKOG VJEŠTAKA ZA KOJE JE PROPISANA NAJNIŽA SVOTA OSIGURANJA U IZNOSU OD 26.500,00 EURA 4 Zaključivanje police osiguranja od profesionalne odgovornosti sudskog vještaka odnosi se na štetu koja je posljedica stručne pogreške vještaka u izradi nalaza i mišljenja, kao i odgovornost za štetu prema trećima koju prouzroči vještak strankama u postupku tijekom obavljanja povjerenih mu poslova vještačenja (nesavjesno ili neuredno obavlja povjerene mu poslove vještačenja, ako ne poštuje sud ili stranke, ne preuzima dodijeljene mu predmete, ne opravda zašto u roku nije dovršio povjereno mu vještačenje, ne podnosi izvješća o rezultatima vještačenja i sl.). Prosječna naknada za rad vještaka iznosi 330,00 eura ( prosječno 1.000 bodova /nalaz x 0,33 €) što znači 1,25% najniže propisane svote osiguranja u iznosu od 26.500,00 eur. Iz svega prednje navedenog izvodi se p o t p u n o jasan zaključak da se pri pisanju odredbi prijedloga Pravilnika nije vodilo računa o razmjeru između obveza i odgovornosti, s jedne strane, i visine naknade za rad vještaka, sa druge strane. Takvim odredbama prijedloga Pravilnika stvorena je velika disproporcija između propisanih obveza i odgovornosti na štetu visine prava na nagradu. 1. ISTIČE SE NUŽNOST UVOĐENJA U NOVI PRAVILNIK I PRAVA NA IMENOVANJE PRAVNE OSOBE VJEŠTAKOM POD UVJETOM DA JE U ISTOJ ZAPOSLEN IMENOVANI VJEŠTAK ( FIZIČKO LICE) KAKO JE TO I PROPISANO ODREDBOM IZ ČLANKA 4. VAŽEĆEG PRAVILNIKA O SSV ILI NA DRUGI NAČIN UREĐENJEM PRAVA NAPLATE NAGRADE ZA RAD VJEŠTAKA PUTEM TRGOVAČKOG DRUŠTVA. Vještaci koji rade na velikom broju predmeta i angažirani su u složenijim vještačenjima za koji rad je redovno potrebno puno radno vrijeme ( minimalno 8 sati dnevno) zaposlenici su trgovačkih društva registriranih za obavljanje poslova vještačenja. Isto znači , da nagradu za rad vještaka fakturiraju i naplaćuju putem trgovačkog društva kojeg su zaposlenici i u okviru kojeg ostvaruju svoja prava iz radnog odnosa. Gubitkom prava ispostavljanja računa i naplate putem trgovačkog društva vještaci angažirani na puno radno vrijeme a radi obima i složenosti posla gube svoja prava iz radnog odnosa ( na zdravstveno osiguranje i dr. prava). Nejasno je ukidanje pravnih osoba u kojima su zaposleni vještaci na temelju čijeg se imenovanja i tvrtka mogla registrirati za vještačenje, kao što to mogu odvjetnici u Zajedničkim odvjetničkim društvima i uredima, kako to mogu arhitekti, građevinari i druge tehničke struke u svojim registriranim pravnim osobama ? U odnosu na ispostavljanje računa u ime pravne osobe, taj model nije sadržan u prijedlogu ovog Pravilnika, i smatramo da postupanje treba biti nepromijenjeno, odnosno račun se treba ispostavljati iz trgovačkog ili sličnog društva, a uzevši u obzir da je društvo i imenovano za vještaka u pojedinom postupku pri čemu vještačenje uvijek 5 (kao i do sada) potpisuje osoba koja je zaposlenika i koja je ujedno i vještak (kao fizička osoba). Napominjemo da je uvidom u javno-dostupne podatke objavljene na stranicama sudačke mreža razvidno da u RH ima 412 pravnih osoba koje imaju odobrenje za vještačenje. Pod pretpostavkom da su svakoj pravnoj osobi radi samo 5 osoba dolazi se do broja osoba koje su zaposlenici u društvima je min 2.000 odnosno 2.000 obitelji ostvaruje prihod od poslova koji su vezani uz vještačenje. Napominjemo da je jasno da je u tim pravnim osobama zaposleno najmanje 412 vještaka, ali se ne isključuje mogućnost da veći dio preostalih osoba (cca 1.500) nisu vještaci već suradnici vještaku u radu (npr.priprema podataka, podloga, poslovi prijepisa, kopiranja, komunikacije i slično). Predloženim pravilnikom suštinski te osobe ostaju bez zaposlenja, a posla ima i svi uistinu i rade. Razvidno je iz svega da nitko nije vodio računa o tome da ljudi ostaju bez posla i na ulici u slučaju da sve to ostaje na snazi i da se ni dugoročno ne može obavljati poslovanje kroz pravnu osobu. Ukoliko sve osobe koje rade kod vještaka ostaju bez posla da li je netko utvrdio o kojem trošku koji je uistinu na teret javnih sredstava (HZZO + svi imaju obveze vezano za doprinose zdravstvenog osiguranja, i da im ih nitko ne uplaćuje). Jednostavnom računicom se dođe do toga da ukidanjem radnih mjesta osoba koje rade kod pravnih osoba vještaka nastaje minimalni trošak u visini 14 mil. kn, a koji se odnosi na naknade za nezaposlene i slično. Uz navedeni trošak proračuna važno je uzeti u obzir da gubitkom radnih mjesta dolazi do smanjenje uplata u korist proračuna po osnovi izgubljenih poreza i doprinosa koje poslodavci /pravne osobe vještaci uplaćuju u korist proračuna, a koji iznos nije moguće procijeniti. Riječ je o višestruko većem iznosu od samog troška koji za proračun nastaje. Po našoj procjeni gubitak javnih prihoda bi bio cca 24 mil. kn godišnje samo po osnovu manje uplaćenih doprinosa i poreza na dohodak. Slijedom navedenog, uzevši u obzir manje uplaćene poreze i doprinose te troškove koji nastaju kroz naknade za nezaposlene (kao i omogućavanje zdravstvene usluge nezaposlenim osobama) iznos je minimalno 38 milijuna kuna gubitka za državu. U usporedivoj pravnoj situaciji (točka 12. Rješenja broj U-I-5612/2011), Ustavni sud je zauzeo pravno shvaćanje kako se radilo o legitimnim očekivanjima koja su bila stvorena na temelju pravomoćnih rješenja o imenovanju, što je upravo na stvari i u konkretnom slučaju, jer se radi o pravnim osobama koje dugi niz godina obavljaju poslove sudskih vještačenja upravo na temelju odobrenja za obavljanje poslova sudskih vještačenja. Ukidanjem prava na obavljanje dosadašnje djelatnosti, njihov opstanak je nemoguć, što svakako nanosi veliku štetu kako tim pravnim osobama, tako i njihovim osnivačima, ali i posredno njihovim zaposlenicima. Navedene zakonske odredbe prema kojima pravne i fizičke osobe kojima je dano odobrenje, odnosno koje su imenovane za stalne sudske vještake na temelju postojećih propisa, istekom vremena na koje im je dano odobrenje, odnosno na koje su imenovani za stalne sudske vještake, gube status stalnih sudskih vještaka, te moraju ponovno proći postupak ispitivanja uvjeta propisanih ZS-om, nisu suglasne sa sljedećim odredbama Ustava: - članak 48. stavak 1. (pravo vlasništva), - članak 49. stavak 1. (poduzetnička i tržišna sloboda), - članak 50. (ograničenje ili oduzimanje vlasništva). 6 Sporna odredba ZS-a nije suglasna ni s člankom 1. Protokola 1 uz Konvenciju. Naime, zakonodavac je u konkretnom slučaju trebao primijeniti institut legitimnih očekivanja, zaštićen ustavnim i konvencijskim pravom, odnosno da bi stavci 1. i 5. članka 35. ZOIDZS-2022 trebali glasiti kako slijedi: „(1) Stalni sudski tumači, stalni sudski vještaci i stalni sudski procjenitelji imenovani sukladno odredbama Zakona o sudovima (»NN br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16. i 67/18.) te pravne osobe kojima je sukladno odredbama Zakona o sudovima (»NN«, br. 28/13., 33/15., 82/15. i 67/18.) odobreno obavljanje poslova prevođenja odnosno tumačenja, vještačenja i procjenjivanja nastavljaju obavljati navedene poslove.“ „(5) Stalni sudski vještaci i stalni sudski tumači koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona budu imenovani sukladno odredbama Zakona o sudovima (»Narodne novine«, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16. i 67/18.) nakon isteka vremena na koje su prethodno imenovani ne trebaju podnijeti zahtjev za imenovanje.“ PRAVO VLASNIŠTVA (članak 48. stavak 1., članak 49. stavak 1. i članak 50. Ustava i članak 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju) Osporavanom izmjenom pravnog okvira imenovanja stalnih sudskih vještaka zadire se u ustavno pravo vlasništva, kojega svaka (fizička ili) pravna osoba ima pravo mirno uživati. Lišavanje nekoga njegova vlasništva može biti samo ako je to u javnom interesu, i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnog prava. Ustavni sud je u svojoj dugogodišnjoj praksi već zauzeo pravna stajališta u pogledu prava vlasništva (imovine) i mogućnosti države za ograničavanja istoga, odnosno utvrdio je tri ustavna pravila o jamstvu prava vlasništva, kako je to supra u točki 2. ovog prijedloga detaljno obrazloženo, pa se na ovom mjestu neće ponavljati. U skladu s ustaljenom praksom Ustavnog suda, i legitimna očekivanja smatraju se imovinom pod zaštitom Ustava, a što je usklađeno s pravnim stajalištem ESLJP-a koji priznaje da se legitimna očekivanja stranaka pod određenim pretpostavkama moraju smatrati "imovinom" pod zaštitom članka 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 393 | Matija Trogrlić | Predmet Pravilnika, Članak 1. | OBRAZLOŽENJE IZMJENA I DOPUNA (UNESENO PLAVOM BOJOM U ČLANKE PRIJEDLOGA PRAVILNIKA O SSV) Općenito primjedbe Ovaj prijedlog pravilnika nije usklađen niti izrađen na temelju opsežnije analize i utvrđenja problema sudova koji imenuju sudske vještake u parničnim, kaznenim i upravnim postupcima niti su opće sagledani problemi s kojima se susreću suci i stranke u sudskim postupcima. Do sada nam nije poznata niti jedna analiza koliko i po kojim sudovima postoje potrebe za vještačenjima iz kojih grana djelatnosti i ima li uopće dovoljno vještaka koji se traže. Nisu napravljene analize koliko vještačenja se plaća iz sredstava državnog proračuna, a koliko se plaća u sudskim postupcima u kojima parnične stranke plaćaju naknadu za vještačenje, poznato nam je da je plaćen iznos od 26 milijuna kuna u 2021.g. za poslove vještačenja u kaznenim postupcima za što smo zatražili specifikaciju. Pretpostavljamo da sve ide na račun proračuna sredstava kojima se financira rad DORH-a. Pravilnik se ne poziva na europske direktive i zakonodavni okvir koji propisuje rad sudskih vještaka, iako imamo vrlo kvalitetan materijal kojeg je RH deklarativno „prihvatila“ 2015.g. „Smjernice o ulozi sudskih vještaka u pravosudnim postupcima država članica Vijeća Europe“ izrađene po Europskoj komisiji za učinkovitost pravosuđa (CEPEJ), ali se nitko toga ne pridržava i brojni suci uopće ne znaju za njih !!! U RH postoji prema procjenama registrirano je oko 3.500 sudskih vještaka, od kojih je oko 50%-60% organizirano u udruge sudskih vještaka (najveća udruga Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja – HDSViP koja broji oko 1500 vještaka i tri manje udruge) dok ostali vještaci njih oko 1800 osim što nisu organizirani niti učlanjeni niti u jednu udrugu (članstvo u udruzi nije obvezno već dobrovoljno, učlanjivanje u strukovne nije definirano tj. je li vještačenje struka, ili se pod strukovnim udruženjem podrazumijeva učlanjenje prema granama i područjima vještačenja?). Slijedom toga vještaci koji nisu učlanjeni u udrugu vještake iste ne obvezuje: kontinuirano usavršavanje, kodeks etike sudskih vještaka, poštivanje propisa udruga. Do sada nisu napravljena istraživanja koliko je sudskih vještaka aktivno, a koliko je formalno na popisu i što s vještacima koji od imenovanja nikada nisu vještačili u sudskim postupcima. Naime, potrebno bi bilo razlikovati sudske vještake prema strukama i granama vještačenja jer opće je poznato da na građevinska, medicinska, ekonomska vještačenja se odnosi više od 80 - 90% sudskih vještačenja, dok tek manji dio vještačenja odnosi se na vještačenja iz ostalih područja. Zbog toga ovaj pravilnik ne donosi ništa novo u nesređeno stanje koji bi se moglo otkloniti isključivo donošenjem Zakona o sudskim vještacima i preciznim načinom obveznog udruživanja sudskih vještaka. Uz Članak 1 2 stavak 1 Potrebno je dati definiciju posla koji obavlja svaki sudski vještak. stavak 2 (2) Odredbe ovoga Pravilnika o pravima i dužnostima stalnih sudskih vještaka na odgovarajući se način primjenjuju i na vještake te zavode, ustanove, državna tijela i druge pravne osobe koje su imenovane za vještačenje u pojedinim predmetima na temelju posebnih propisa. Obrazloženje: Nejasno je ukidanje pravnih osoba u kojima su zaposleni vještaci na temelju čijeg se imenovanja i tvrtka mogla registrirati za vještačenje, kao što to mogu odvjetnici u Zajedničkim odvjetničkim društvima i uredima, kako to mogu arhitekti, građevinari i druge tehničke struke u svojim registriranim pravnim osobama ? U odnosu na ispostavljanje računa u ime pravne osobe, taj model nije sadržan u prijedlogu ovog Pravilnika, i smatramo da postupanje treba biti nepromijenjeno, odnosno račun se treba ispostavljati iz trgovačkog ili sličnog društva, a uzevši u obzir da je društvo i imenovano za vještaka u pojedinom postupku pri čemu vještačenje uvijek (kao i do sada) potpisuje osoba koja je zaposlenika i koja je ujedno i vještak (kao fizička osoba). Napominjemo da je uvidom u javno-dostupne podatke objavljene na stranicama sudačke mreža razvidno da u RH ima 412 pravnih osoba koje imaju odobrenje za vještačenje. Pod pretpostavkom da su svakoj pravnoj osobi radi samo 5 osoba dolazi se do broja osoba koje su zaposlenici u društvima je min 2.000 odnosno 2.000 obitelji ostvaruje prihod od poslova koji su vezani uz vještačenje. Napominjemo da je jasno da je u tim pravnim osobama zaposleno najmanje 412 vještaka, ali se ne isključuje mogućnost da veći dio preostalih osoba (cca 1.500) nisu vještaci već suradnici vještaku u radu (npr.priprema podataka, podloga, poslovi prijepisa, kopiranja, komunikacije i slično). Predloženim pravilnikom suštinski te osobe ostaju bez zaposlenja, a posla ima i svi uistinu i rade. Razvidno je iz svega da nitko nije vodio računa o tome da ljudi ostaju bez posla i na ulici u slučaju da sve to ostaje na snazi i da se ni dugoročno ne može obavljati poslovanje kroz pravnu osobu. Ukoliko sve osobe koje rade kod vještaka ostaju bez posla da li je netko utvrdio o kojem trošku koji je uistinu na teret javnih sredstava (HZZ + svi imaju obveze vezano za doprinose zdravstvenog osiguranja, i da im ih nitko ne uplaćuje). Jednostavnom računicom se dođe do toga da ukidanjem radnih mjesta osoba koje rade kod pravnih osoba vještaka nastaje minimalni trošak u visini 14 mil kn, a koji se odnosi na naknade za nezaposlene i slično. Uz navedeni trošak proračuna važno je uzeti u obzir da gubitkom radnih mjesta dolazi do smanjenje uplata u korist proračuna po osnovi izgubljenih poreza i doprinosa koje poslodavci /pravne osobe vještaci uplaćuju u korist proračuna, a koji iznos nije moguće procijeniti. Riječ je o višestruko većem iznosu od samog troška koji za proračun nastaje. Po našoj procjeni gubitak javnih prihoda bi bio cca 24 mil. kn godišnje samo po osnovu manje uplaćenih doprinosa i poreza na dohodak. Slijedom navedenog, uzevši u obzir manje uplaćene poreze i doprinose te troškove koji nastaju kroz naknade za nezaposlene (kao i omogućavanje 3 zdravstvene usluge nezaposlenim osobama) iznos je minimalno 38 milijuna kuna gubitka za državu. Dosadašnja procedura glede funkcioniranja pravnih osoba za vještačenje bila je vrlo jednostavna i učinkovita. Sudac bi izdao Rješenje kojim imenuje tvrtku xxxx d.o.o. po vještaku xxxxx xxxxxx za obavljanje vještačenja u predmetu .................. Nakon obavljenog posla ispostavio bi se R1 račun (sa PDV-om) kao tvrtka i nadležni sud bi izdao Rješenje da se plati račun tvrtki sa žiro računa suda. Taj sistem je bio godinama dobar i suci su se na to navikli i svako mijenjanje po tom pitanju neće ništa poboljšati, a donijeti će dodatnu zbrku u već preopterećene sudove, pa kako o tom pitanju nije bilo problema mišljenja smo da se navedeno ne treba mijenjati samo je potrebno uskladiti vrijednost boda. Ukidanjem odredbe Pravilnika kojom je regulirani pravo na imenovanje pravne osobe vještakom pod uvjetom da je u istoj zaposlen imenovani vještak kao fizičko lice, vještaci gube pravo naplate svog rada putem trgovačkog društva kojeg su zaposlenici i gube pravo na zdravstveno osiguranje i druga prava iz radnog odnosa. Za napomenuti je da se ovo poglavito odnosi na radno aktivne vještake(ne i na umirovljenike) koji rade na velikom broju predmeta i angažirani su u složenijim vještačenjima. Stoga je neophodno uvesti odredbu u ovaj novi Pravilnik kojom će vještaci moći naplatiti svoj rad putem trgovačkog društva kojeg su zaposlenici. Podredno, postoje prijedlozi, obzirom da je moguće obavljati djelatnost kao ustanova, da se obvezujuće donese poseban akt kojim bi se omogućilo vještacima osnivanje ustanove pod određenim uvjetima kako bi se usluga mogla pružati kroz ustanovu u kojoj su zaposleni pored vještaka i druge osobe koje također sudjeluju u pripremi vještačenja i čiji sati rada trebaju biti plaćeni iz vještačenja. Stoga treba vratiti slijedeću odredbu u Članak 1, stavak 2 ovog prijedloga Pravilnika Pravne osobe ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja: – ako su u svojoj djelatnosti registrirane i za obavljanje vještačenja za određeno područje – ako su njihovi zaposlenici imenovani stalnim sudskim vještacima za područje za koje se traži odobrenje – ako imaju zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Na način propisan stavkom 1. ovog članka utvrđuje se ispunjava li zavod, ustanova ili državno tijelo uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Pravne osobe, zavodi, ustanove i državna tijela dužni su obavijestiti predsjednika odgovarajućeg županijskog ili trgovačkog suda o prestanku radnog odnosa sa svojim zaposlenikom koji je imenovan stalnim sudskim vještakom. 4 Iako smo u e-savjetovanju jasno naglašavali da će ukidanjem pravni osoba biti povrijeđena mnog stečena prava kao i Ustav opet moramo ponoviti i tražiti izmjenu ovog prijedloga Pravilnika o stalnim sudskim vještacima iz slijedećih razloga: PRAVO NA JEDNAKOST PRED ZAKONOM (članak 14. stavak 2. Ustava) Odredbama prema kojima pravne osobe više ne mogu dobiti odobrenje za obavljanje djelatnosti sudskih vještačenja grubo je prekršeno ustavno načelo jednakosti svih pred zakonom. Kako to Ustavni sud u većem broju svojih odluka usuglašeno iznosi, za utvrđivanje predstavlja li navedeno miješanje u jednak položaj svih poduzetnika na tržištu s Ustavom usklađeno postupanje, potrebno je odgovoriti na dva pitanja: a) ima li miješanje u jednak položaj svih poduzetnika na tržištu onemogućavanjem pravnih osoba da obavljaju poslove sudskih vještačenja legitimni cilj u općem ili javnom interesu? b) ako da, je li postignuta pravedna ravnoteža između općeg ili javnog interesa zajednice i zaštite prava na jednak položaj određenih gospodarskih subjekata (konkretno: pravne osobe) u odnosu na druge subjekte koji kao stalni sudski vještaci posluju u Republici Hrvatskoj (konkretno fizičke osobe)? Očito je kako je već odgovor na prvo pitanje negativan, jer nema nikakvog legitimnog cilja koji bi bio u općem ili javnom interesu, a zbog kojega bi pravnim osobama bilo onemogućeno obavljati poslove sudskih vještačenja, niti je to zakonodavac na bilo koji način obrazložio. Ako nema legitimnog cilja u općem ili javnom interesu, onda nema niti govora o poštivanju ustavnog prava na jednakost pred zakonom, u kojem smislu je osporavana promjena pravnog okvira prema kojem pravne osobe više ne bi mogle obavljati djelatnost sudskih vještačenja očito protuustavna. PRAVO VLASNIŠTVA (članak 48. stavak 1., članak 49. stavak 1. i članak 50. Ustava i članak 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju) Osporavanom izmjenom pravnog okvira imenovanja stalnih sudskih vještaka zadire se u ustavno pravo vlasništva, kojega svaka (fizička ili) pravna osoba ima pravo mirno uživati. Lišavanje nekoga njegova vlasništva može biti samo ako je to u javnom interesu, i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnog prava. "Tri ustavna pravila o jamstvu prava vlasništva 8. Članak 48. stavak 1. Ustava, koji jamči pravo vlasništva, mora se sagledavati zajedno s člankom 50. Ustava koji uređuje ustavnopravne mogućnosti njegova oduzimanja odnosno ograničavanja radi zaštite pojedinih ustavnih vrijednosti odnosno zaštićenih ustavnih dobara. Tako je zakonom moguće u interesu Republike Hrvatske ograničiti ili oduzeti vlasništvo, uz naknadu tržišne vrijednosti (članak 50. stavak 1. Ustava). 5 Osim toga, poduzetnička se sloboda i vlasnička prava mogu iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi (članak 50. stavak 2. Ustava). Sukladno navedenom, Ustav sadrži tri zasebna pravila vezana uz ustavno uređenje vlasništva: prvo pravilo, sadržano u članku 48. stavku 1. Ustava, opće je naravi i propisuje jamstvo prava vlasništva; drugo pravilo, sadržano u članku 50. stavku 1. Ustava, uređuje oduzimanje odnosno ograničavanje vlasništva koje se neće smatrati ustavnopravno nedopuštenim ako je propisano zakonom, ako je u interesu Republike Hrvatske i ako je za tako oduzeto odnosno ograničeno vlasništvo osigurana i isplaćena naknada u tržišnoj vrijednosti oduzete odnosno ograničene imovine; treće pravilo, sadržano u članku 50. stavku 2. Ustava, priznaje zakonodavcu ovlast da zakonom ograničava vlasnička prava (i poduzetničke slobode) radi zaštite pojedinih ustavnih vrednota ili zaštićenih ustavnih dobara koja ustavotvorac smatra toliko važnim da ih podvodi pod državne odnosno pod opće interese zajednice (zaštita interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi), bez obveze isplate bilo kakve naknade. Ta tri pravila, međutim, nisu samostojna i nepovezana. Drugo i treće pravilo, koji se tiču određenih stupnjeva miješanja u pravo vlasništva, uvijek se moraju tumačiti u svjetlu općeg jamstva iz članka 48. stavka 1. Ustava: prije razmatranja je li prvo pravilo poštovano uvijek se mora odrediti jesu li druga dva primjenjiva na konkretan slučaj koji je predmet ustavnosudskog ispitivanja. Ustavni sud također napominje da svako miješanje u pravo vlasništva, zasnovano na odredbama članka 50. Ustava, mora osigurati pravičnu ravnotežu između zahtjeva za poštovanjem i zaštitom ustavnog prava vlasništva privatnih osoba i zahtjeva koje postavljaju državni odnosno javni ili opći interesi zajednice (koji mogu uključivati i zaštitu suprotstavljenih prava ili interesa trećih privatnih osoba). Zahtjev za postizanjem te ravnoteže izražen je u strukturi članaka 48. stavka 1. i 50. Ustava, promatra li ih se kao jednu cjelinu, pri čemu ustavotvorac izrijekom postavlja još i dopunski zahtjev: svako ograničenje vlasništva odnosno vlasničkih prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju (članak 16. stavak 2. Ustava). Stoga u svakom pojedinom slučaju mora postojati razuman odnos razmjernosti između sredstava koja se koriste pri oduzimanju ili ograničavanju vlasništva i ciljeva koji se time nastoje postići. Sažeto, miješanje u vlasništvo mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju." Očito je kako zakonodavac na prijedlog Ministarstva pravosuđa prilikom izmjene pravnog okvira prema kojem pravne osobe više ne bi mogle dobiti odobrenje za obavljanje poslova sudskog vještačenja nije uzeo u obzir navedena pravila povezana s ustavnim određenjem vlasništva, jer ni na koji način nije obrazloženo koji bi bio interes Republike Hrvatske ograničiti navedeno vlasništvo (i poduzetničku slobodu) pravnim osobama, niti je u izmijenjenom pravnom okviru išta rečeno u pogledu osiguravanja i isplate naknade u tržišnoj vrijednosti oduzete odnosno ograničene imovine za tako oduzeto odnosno ograničeno vlasništvo. 6 Osim toga, smatramo kako nema mjesta primjeni trećeg pravila (ovlast države ograničavati vlasnička prava i poduzetničke slobode), jer se očito ne radi o zaštiti pojedinih ustavnih vrednota ili zaštićenih ustavnih dobara koja ustavotvorac smatra toliko važnim da ih podvodi pod državne odnosno pod opće interese zajednice (zaštita interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi), bez obveze isplate bilo kakve naknade. Ovo tim više što se radi o pravnom okviru koji se nije mijenjao godinama, i koji je u pogledu ovlasti pravnih osoba da obavljaju poslove sudskih vještačenja praktički nepromijenjen gotovo 25 godina, što još više opravdava legitimna očekivanja pravnih osoba da im vlasništvo (i poduzetnička sloboda) neće u budućnosti biti ograničeno. Konačno, osporavanom promjenom pravnog okvira imenovanja stalnih sudskih vještaka zadire se i u poduzetničku slobodu, s obzirom da se bez valjanog razloga i bez ikakvih obrazloženja, onemogućuje obavljanje legitimne djelatnosti putem pravne osobe, već istu mora obavljati fizička osoba. Uz Članak 3 Stavak 1 u svom očitovanju na nacrt konačnog teksta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, od 29. studenoga 2021. (dostupno na: http://www.vsrh.hr/EasyWeb.asp?pcpid=564), Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske iskazala jednoglasno neslaganje s prijedlogom dopune Zakona o sudovima kojom bi vještake imenovao ministar pravosuđa, a samo uz neobvezujuće izjašnjavanje predsjednika sudova, jer „…ta činjenica, ne samo što predstavlja miješanje izvršne vlasti u sudbenu, već i obzirom da je država česti sudionik sudskih postupaka, dovela bi do dojma pristranosti u parničnim i kaznenim postupcima, te bi ugrozila pravo stranaka na nepristrani sud koji će odlučiti o njihovim pravima i obvezama“. O tome smo obaviješteni od VSRH. Prema shvaćanju sudbene vlasti, navedene izmjene zakonskih odredbi kojima se poslovi u svezi sa stalnim sudskim tumačima i vještacima izuzimaju iz sfere sudske vlasti (sudska uprava) i prelaze u sferu izvršne vlasti (ministar nadležan za poslove pravosuđa) nisu suglasne sa sljedećim odredbama Ustava: - članak 3. (načelo vladavine prava), - članak 4. stavak 1. (načelo diobe vlasti), - članak 5. stavak1. (načelo ustavnosti i zakonitosti), - članak 18. (pravo na žalbu), - članak 29. (pravo na pravično suđenje), - članak 115. stavak 2. (načelo samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti). Potrebno je dokazati da sporne odredbe ZS-a nisu suglasne ni s člancima 6. i 13. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. stavak 2 (2) Odlukom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se i : - studiji odgovarajući za svako područje vještačenja sukladno članku 126. stavku 1. podstavku 2. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (Pročišćeni tekst – „Narodne novine“ broj 118/09, 82/12, 32/13 i 34/16 - neslužbeni) 7 I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim pravilnikom utvrđuju se: 1. znanstvena područja, te znanstvena polja i znanstvene grane unutar znanstvenih područja s pripadajućim klasifikacijskim oznakama 2. umjetničko područje, te polja i grane unutar umjetničkog područja za sve vrste umjetnosti s pripadajućim klasifikacijskim oznakama 3. interdisciplinarna područja znanosti i umjetnosti, te pripadajuća polja II. ZNANSTVENA I UMJETNIČKA PODRUČJA, POLJA I GRANE Znanstvena i umjetnička područja Članak 2. Znanstvena i umjetnička područja su: 1. PRIRODNE ZNANOSTI 2. TEHNIČKE ZNANOSTI 3. BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO 4. BIOTEHNIČKE ZNANOSTI 5. DRUŠTVENE ZNANOSTI 6. HUMANISTIČKE ZNANOSTI 7. UMJETNIČKO PODRUČJE 8. INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA ZNANOSTI 9. INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA UMJETNOSTI Znanstvena polja Članak 3. Znanstvena polja unutar znanstvenih područja s pripadajućim klasifikacijskim oznakama su: 1. PODRUČJE PRIRODNIH ZNANOSTI Polja: 1.01. Matematika 1.02. Fizika 1.03. Geologija 1.04. Kemija 1.05. Biologija 1.06. Geofizika 1.07. Interdisciplinarne prirodne znanosti 2. PODRUČJE TEHNIČKIH ZNANOSTI Polja: 2.01. Arhitektura i urbanizam 2.02. Brodogradnja 2.03. Elektrotehnika 2.04. Geodezija 2.05. Građevinarstvo 2.06. Grafička tehnologija 2.07. Kemijsko inženjerstvo 2.08. Metalurgija 2.09. Računarstvo 2.10. Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo 2.11. Strojarstvo 2.12. Tehnologija prometa i transport 8 2.13. Tekstilna tehnologija 2.14. Zrakoplovstvo, raketna i svemirska tehnika 2.15. Temeljne tehničke znanosti 2.16. Interdisciplinarne tehničke znanosti 3. PODRUČJE BIOMEDICINE I ZDRAVSTVA Polja: 3.01. Temeljne medicinske znanosti 3.02. Kliničke medicinske znanosti 3.03. Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita 3.04. Veterinarska medicina 3.05. Dentalna medicina 3.06. Farmacija 4. PODRUČJE BIOTEHNIČKIH ZNANOSTI Polja: 4.01. Poljoprivreda (agronomija) 4.02. Šumarstvo 4.03. Drvna tehnologija 4.04. Biotehnologija 4.05. Prehrambena tehnologija 4.06. Nutricionizam 4.07. Interdisciplinarne biotehničke znanosti 5. PODRUČJE DRUŠTVENIH ZNANOSTI Polja: 5.01. Ekonomija 5.02. Pravo 5.03. Politologija 5.04. Informacijske i komunikacijske znanosti 5.05. Sociologija 5.06. Psihologija 5.07. Pedagogija 5.08. Edukacijsko-rehabilitacijske znanosti 5.09. Logopedija 5.10. Kineziologija 5.11. Demografija 5.12. Socijalne djelatnosti 5.13. Sigurnosne i obrambene znanosti 5.14. Interdisciplinarne društvene znanosti 6. PODRUČJE HUMANISTIČKIH ZNANOSTI Polja: 6.01. Filozofija 6.02. Teologija 6.03. Filologija 6.04. Povijest 6.05. Povijest umjetnosti 6.06. Znanost o umjetnosti 6.07. Arheologija 6.08. Etnologija i antropologija 9 6.09. Religijske znanosti (interdisciplinarno polje) 6.10. Interdisciplinarne humanističke znanosti Stavak 2 Iz Zakona o sudovima treba unijeti kompletne uvjete imenovanja. PRIMJEDBA: kako će se definirati odgovarajući studiji za one studijske programe koji se već godinama ne izvode i nije moguće od fakulteta dobiti kurikulum tih starih studija (ovo posebno imajući u vidu velik broj vještaka koji je studij dovršio prije 30, 40 ili više godina); dakle, to se može sastavljati za nove, buduće vještake i aktualne studijske programe, a ne za postojeće vještake Rješenje: vještake imenovane u postupcima imenovanja pokrenutima do 31. prosinca 2022., treba automatski imenovati po novim propisima, i staviti ih na listu sudskih vještaka odgovarajuće struke (na kojoj su i do sada godinama bili), bez provođenja novog postupka imenovanja za takve vještake (legitimna očekivanja!) Uz Članak 4 Stavak 1 – jasno je da se radi o građanima RH, pa neka ne bude dvojbe za strance o tome. Uz Članak 6 Do sada smo imali uvjete osiguranja i za pravne osobe uz obvezno osiguranje i za fizičke osobe pa kako mnogima istječe osiguranje 2023/2024.god.treba ostati ova odredba. Također smo imali uvjete osiguranja i za strane državljane koji dolaze kod nas kao sudski vještaci. Uz Članak 7 Stavak 2 Primjedbe: ako se stručna obuka donosi prema programu koje donose strukovne udruge to znači da bi za svako područje vještačenja trebale postojati strukovne udruge. Ako se pod strukovnom udrugom smatra udruga vještaka tada znači da se i vještačenje smatra kao struka što i je za jedan dio vještaka iz određenog područja (to su vještaci koji se isključivo bave vještačenjem). Ukoliko se radi o struci tada bi vještaci trebali biti organizirani u Komoru sudskih vještaka, a ne strukovne udruge. Stavak 5 Ako se strukovna udruga smatra udruga vještaka tada je vještačenje struka koja nije regulirana zakonom. Zašto je ukinuta regulirana profesija sudskog vještaka kako je to u EU ? Stavak 6. Nisu napravljene analize niti procjene koliko zaposlenih djelatnika bi u Ministarstvu trebalo provoditi nadzor nad radom neke strukovne udruge i što bi taj nadzor trebao obuhvati. Postavlja se pitanje stručnosti osoba zaposlenih u Ministarstvu i na koji način bi djelatnici ministarstva pravosuđa mogli pratiti stručno osposobljavanje vještaka iz raznih područja specijalnosti vještačenja kada mi imamo npr. imamo 50 struka i 140 specijalnosti (da li se misli samo na opći dio ili i na poznavanje specijalističkih znanja). 10 Uz Članak 8 Ne moraju sva vještva pri edukaciji kandidata biti sudska. Interesantna su i ona izrađena za državnu upravu u postupcima izvlaštenja, vrlo složena i osjetljiva. Uz Članak 9 Opisano u čl. 3, st.9 Uz Članak 12 Vještake je do sada imenovala sudbena vlast tj. nadležni sudovi.u postojećoj trodiobi vlasti. Obaviješteni smo od Vrhovnog suda RH o slijedećem: U Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, od 29. studenoga 2021. (dostupno na: http://www.vsrh.hr/EasyWeb.asp?pcpid=564), Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske iskazala je jednoglasno neslaganje s prijedlogom dopune Zakona o sudovima kojom bi vještake imenovao ministar pravosuđa, a samo uz neobvezujuće izjašnjavanje predsjednika sudova, jer „…ta činjenica, ne samo što predstavlja miješanje izvršne vlasti u sudbenu, već i obzirom da je država česti sudionik sudskih postupaka, dovela bi do dojma pristranosti u parničnim i kaznenim , te bi ugrozila pravo stranaka na nepristrani sud koji će odlučiti o njihovim pravima i obvezama“. Stoga će Ustavni sud RH morati prema ovom stavu VSRH donijeti pravorijek o tome smije li se izvršna vlast miješati u sudbenu vlast, imenujući i razrješujući sudske vještake, obzirom na činjenicu da je Ministarstvo pravosuđa RH stranka u mnogim sudskim postupcima. stavak 2 Obzirom da sudovi izdaju uvjerenja, mogu unutar sustava i provjeriti uvjerenje o nekažnjavanju samostalno? A naročito stoga što u članku 13. i navode da Ministarstvo po službenoj dužnosti utvrđuje postojanje i ispunjenost uvjeta ...za imenovanje sudskih vještaka. Uz Članak 17 Stavak 1 Vještaci pružaju intelektualne usluge sudovima i za to ispostavljaju račune za naknadu svog rada. Mora se jasno precizirati rok plaćanja računa, uz izdavanje rješenja o prihvatu-odobrenju računa od nadležnog suca. Ne može spis otići na drugostupanjski sud ili na reviziju a da vještvo nije plaćeno!!! Stavak 2 Predlažemo optimalni iznos vrednovanja rada sudskih vještaka usklađen prema vrijednosti rada utvrđenim u strukovnim komorama, što je ekvivalent vrijednosti 0,15% prosječne mjesečne isplaćene bruto plaće po zaposlenom u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz u prethodnoj godini, koja se objavljuje u Narodnim novinama (NN 125/2022 za 2022.godinu iznosi 10.301 kunu), uvećano za porez na dodanu vrijednost. Stavak 3 11 Pravosudna tijela isplaćuju naknadu vještačenja u manjem dijelu (kaznenim postupcima) dok se najveći dio vještačenja provodi u parničnim postupcima koje plaćaju stranke. U kaznenim postupcima posebno u postupcima gdje su angažirani vještaci po nalogu USKOK-a radi se uglavnom o predmetima gospodarskog kriminala u sofisticiranim postupcima prijevare za koja su potrebna vrlo stručna vještačenja iz područja računovodstva, financija , forenzičnog računovodstva, bankarstva i sl. Radi se o vrlo kompliciranim predmetima koji u nekim slučajevima sadrže od 30.000 – 140.000 stranica dokumenta i više pa je upitno zašto na takvim predmetima bi vještaci s najviše znanja i iskustva mogli manje naplatiti svoje usluge od vještaka koji vještače u tipskim predmetima (npr. radni sporovi, obračun preplate u kreditima u CHF i sl.) S druge strane okrivljene strane angažiraju vrhunske vještake kako bi oborile takva vještačenja pa se nameće logičan zaključak da li država želi stručno i kvalitetno vještačenje ili loše i najjeftinije. Umanjenje od 20 % je bilo planirano 2011.g. da traje najviše godinu do dvije u vrijeme kada je bio uveden i krizni porez, no ostalo je tako do sada što je nevjerojatan teret na već obespravljenim vještacima kojima se nezakonski nije mijenjala vrijednost rada kao svim drugim strukama u RH, i kao i umirovljenicima! Ova odredba ograničava rad vještačenja u velikim predmetima (npr. USKOK) kada jedan vještak zbog kompliciranosti i opsega nije u mogućnosti izraditi vještačenje već to vještačenje mogu izraditi nekoliko vještaka u okviru jednog trgovačkog društva ili više različitih vještaka, ali tada dolazi do preklapanja dokumentacije i preklapanja zaključka vještačenja. Stavak 4 Ograničavanje bodova za izradu vještačenja nije dobro jer u vrlo opsežnim i kompliciranim vještačenjima i u takvim predmetima nije moguće administrativno utvrditi koliki je obuhvat posla (npr. vještačenje u aferi Agrokor koje je povjereno stranoj revizorskoj kući, nejasno je po kojim kriterijima je odobrena naknada stranoj revizorskoj kući koja nije registrirana za posao vještačenja). Isto tako uopće se ne spominje proučavanje sudskog spisa (u toku vještačenja i prije rasprave) i ostale tehničke dokumentacije (vrednovanje po satu), a to je bitna komponenta vještačenja. Ovaj članak ne propisuje odredbu da je vještak ovlašten primiti nagradu za podnesak radi očitovanja na prigovore stranka u sporu. Napominje se da odvjetnicima odvjetničkom tarifom je propisana naknada troškova za podnesak na podnesak kojim se očituje na prigovore vještaka, dok vještaku to nije! U kompliciranim sudskim vještačenjima, stranke u postupku nerijetko angažiraju revizorske kuće, druge vještake ili naprosto daju prigovore na vještačenje kako bi isto pobili radi interesa svoje stranke bez obzira koliko kvalitetno vještačenje bilo. 12 Za očitovanje vještaka na takve prigovore vještak više puta mora uložiti puno radnih sati kako bi se argumentirano očitovao na svaki prigovor bez obzira kakav bio. Pravilnikom nije predviđena nagrada za podnesak kojim se vještak očituje na prigovore stranka u sporu ili u kaznenom postupku dok je za iste podneske odvjetnicima dopušteno zaračunavati troškove podneska prema vrijednosti spora. Na tome odvjetnici najviše skupljaju bodove, a vještaci besplatno odgovaraju. Za odgovaranje na podneske mora se ponovno proučiti kompletna dokumentacija i često puta i sudski spis. Sve to iziskuje dodatne sate na postojeće vještačenje. Nema ograničenja u broju podnesaka. U jednom predmetu možete odgovoriti po 10 puta kada god se prohtjelo stranci ili punomoćniku da nešto predloži i uputi na sud. Proučavanje dokumentacije možda ne bi bilo potrebno da su podnesci ili rasprava odmah nakon izrade nalaza i mišljenja. Međutim, u praksi, zna proći i po godina i godina i pol od izrade nalaza do prvih očitovanja. Tako da se mora opet sve iznova proučiti da bi se učinkovito i ispravno odgovorilo na primjedbe. To se može bolje regulirati na način da se odgovaranje na podneske plati unaprijed u sklopu nalaza i mišljenja kao normalna radnja koja se dodatno vrednuje. Isto tako treba regulirati izradu dopune nalaza i mišljenja. Često puta dopuna nalaza i mišljenja je sasvim novo vještačenje. Neki suci smatraju da se dopuna ne plaća, a neki suci smatraju da se dopuna plaća. Uglavnom neregulirano područje. Isto tako nije jasno da li je izlazak vještak na raspravu plaćen ili nije. Neki suci smatraju da je vještak već plaćen i da je njegova dužnost da bez naknade prisustvuje raspravi dok neki suci smatraju da se vještak ipak treba platiti za raspravu. Dolazimo do situacije da u nekom visoko tarifiranom predmetu odvjetnik može za podnesak od 1 stranice tražiti 350.000,00 kn ili više dok vještaku za očitovanje na prigovore iz podneska stranka u sporu nije predviđena nikakva nagrada bez obzira koliko radnih sati na to očitovanje je izgubio i koje ne može naplatiti. Prema izvoru: https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/istrazili-smo-koliko-su-poskupjeli- obrtnici-da-digli-smo-cijene-ali-u-srpnju-cemo-jos-15151832 sat automehaničara je 225 kn po satu !!!! Stoga je danas neodložno potrebno kvalitetno valorizirati rad sudskih vještaka, da se bar malo nadoknade štete svim vještacima za protekle 24 godine držanja vrijednosti našeg rada zamrznutim !!!! Uz Članak 18 Pojašnjava se povećanje naknade rada, ali i opravdanost razloga kašnjenja izrade nalaza. 13 Uz Članak 19 U prijedlogu Pravilnika o st.sudskim vještacima nije predviđena naknada za materijalne troškove na koje vještaci imaju pravo u skladu s čl.249 i čl.256 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 na snazi od 19.07.2022. Uz Članak 20 Stavak 1 Napomena: Bitno je za pristup na raspravu i navedene ostale radnje vezane za vještačenje. Stavak 2 u suprotnom tko će i kada procjenjivati što je najekonomičnije prijevozno sredstvo obzirom na faktore hitnosti, rok dolaska na mjesta vezana za vještačenje i trajanje putovanja, pa time i na dodatno potrebna noćenja, dali svaki put prije izlaska na teren i u kojoj formi treba bit odobren način puta. Notorna je činjenica da korištenje sredstava javnog prijevoza, osim što je nedvojbeno vremenski dulje od korištenja osobnog automobila, u pravilu podrazumijeva i dodatne troškove (smještaj, dnevnice), jer se, primjerice, na raspravu u Zagrebu koja počinje u 9,00 ujutro, a na koju vještak treba pristupiti iz Splita, treba poći večer prije, noćiti u Zagrebu itd., čime se značajno dižu troškovi pristupa vještaka na raspravu, pa se očito korištenje sredstava javnog prijevoza ne ukazuje kao najekonomičnije prijevozno sredstvo. Ili željeznička karta na relaciji Zagreb - Rijeka košta cca 58,00 kn, a putovanje prema voznom redu traje duže od 4,5 h. Također smo mišljenja da će vjerojatno biti i pristranog tumačenja takve odredbe u praksi na način da će se gotovo uvijek pronalaziti opravdanje da je vještak mogao koristiti javni prijevoz. S jedne strane očekuje se eksperta u svojoj struci, a s druge strane onemogućava se optimiziranje vremena i troškova putovanja. Stavak 3 Svakom bi trebalo biti jasno da se uz dosadašnje cijene goriva sa priznatih 3,00 kune po prijeđenom kilometru ostvaruje samo trošak korištenjem osobnog automobila, ali se zbog praktičnosti takav trošak podnosi. Nema tu zarade, već se samo amortizira automobil, što se npr. u Njemačkoj plaća, pa će se to morati regulirati u predstojećem Zakonu o stalnim sudskim vještacima. Uz Članak 21 Dnevnica je propisana posebnim propisom Pravilnikom o izmjenama i dopuni Pravilnika o porezu na dohodak (NN 112/2022). Uz Članak 22 Vještaci odabiru kao poduzetnici specifič | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 394 | Matija Trogrlić | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi | MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi PRAVILNIK O STALNIM SUDSKIM VJEŠTACIMA I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (1)Ovim se Pravilnikom propisuje postupak imenovanja i razrješenja stalnih sudskih vještaka, njihova prava i dužnosti te visina nagrade i naknade troškova za njihov rad. (2) Odredbe ovoga Pravilnika o pravima i dužnostima stalnih sudskih vještaka na odgovarajući se način primjenjuju i na vještake te zavode, ustanove, državna tijela i druge pravne osobe koje su imenovane za vještačenje u pojedinim predmetima na temelju posebnih propisa. (3) Vještačenje se određuje kad za utvrđivanje ili ocjenu neke važne činjenice treba pribaviti nalaz i mišljenje od osobe koja raspolaže potrebnim stručnim znanjem ili vještinom. Vještak je stručna osoba - ekspert koja sudu predstavlja činjenice odnosno znanstveno i/ili tehničko znanje savjesno i prema svom najboljem znanju, a nalaz i mišljenje iznijet će točno, potpuno i objektivno, u skladu s pravilima struke. Vještak ne može, niti je to na bilo koji način njegov zadatak, preuzeti odgovornost suca za procjenu ili vrednovanje činjenica koje su temelj za sudsku presudu. Članak 2. Pojmovi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje, jednako se odnose na muški i ženski rod. II. POSTUPAK IMENOVANJA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA Područja vještačenja i uvjeti za obavljanje poslova stalnih sudskih vještaka Članak 3. (1)Stalni sudski vještaci imenuju se za područja vještačenja utvrđena Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (Pročišćeni tekst – „Narodne novine“ broj 118/09, 82/12, 32/13 i 34/16 - neslužbeni)odlukom ministra predsjednika nadležnog (u daljnjem tekstu: ministar) uz mišljenje komora i strukovnih udruga odnosno drugih nadležnih tijela. (2) Odlukom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se i : - odgovarajući studiji za svako područje vještačenja sukladno članku 126.stavku1.podstavku 2. Zakona o sudovima („NN“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) - nazivi stalnih sudskih vještaka za pojedina područja iz kojih proizlazi razlikovanje stalnih sudskih vještaka sa završenim preddiplomskim te preddiplomskim i diplomskim studijima odnosno srednjom stručnom spremom prema -potreba postojanja valjanog odobrenja za samostalno obavljanje djelatnosti (licencija) ili položenog stručnog odnosno specijalističkog ispita za obavljanje djelatnosti sukladno posebnim propisima za stalne sudske vještake za pojedina područja vještačenja. 2 (3) Uvjeti za obavljanje poslova stalnih sudskih vještaka Za stalnog sudskog vještaka može biti imenovana osoba koja ispunjava sljedeće uvjete: 1. državljanin je Republike Hrvatske, državljanin države članice Europske unije ili državljanin države potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, 2. ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij odnosno završen preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij odgovarajući području vještačenja za koje se imenuje, 3. nakon završenog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili specijalističkog diplomskog stručnog studija radila je na poslovima u struci najmanje osam godina, a nakon završenog preddiplomskog sveučilišnog studija ili preddiplomskog stručnog studija na poslovima u struci najmanje deset godina, 4. vlada hrvatskim jezikom, 5. zdravstveno je sposobna za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka, 6. uspješno je završila provjeru znanja iz ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja, 7. ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka, 8. ima valjano odobrenje za samostalno obavljanje djelatnosti (licenciju) ili položen stručni odnosno specijalistički ispit za obavljanje djelatnosti ako je to, sukladno posebnim propisima, uvjet za obavljanje tih djelatnosti. Za stalnog sudskog vještaka ne može se imenovati osoba protiv koje se vodi kazneni postupak ili koja je pravomoćno proglašena krivom za kaznena djela za koja se postupak vodi po službenoj dužnosti, osim za kaznena djela počinjena iz nehaja. -Iznimno od odredbi stavka 1. točki 2. i 3. ovoga članka, ako u Republici Hrvatskoj za određeno područje vještačenja nema mogućnosti završetka sveučilišnog ili stručnog studija, za stalnog sudskog vještaka može se imenovati i osoba sa stečenom srednjom stručnom spremom odgovarajućom području vještačenja za koje se imenuje i koja je nakon završene škole radila na poslovima u struci najmanje 12 godina. -Iznimno od odredbe stavka 1. točke 3. ovoga članka, liječnici specijalisti uvjet za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka stječu nakon položenog specijalističkog ispita. - Iznimno od odredbe stavka 1. točke 6. ovoga članka, osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava nije dužna pristupiti provjeri znanja iz ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja. - Prije imenovanja kandidati za stalne sudske vještake dužni su uspješno završiti stručnu obuku u strukovnoj udruzi stalnih sudskih vještaka. 9.Pravne osobe ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja prema čl.1, stavak 2 ovog Pravilnika : – ako su u svojoj djelatnosti registrirane i za obavljanje vještačenja za određeno područje – ako su njihovi zaposlenici imenovani stalnim sudskim vještacima za područje za koje se traži odobrenje – ako imaju zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja. 3 Na način propisan stavkom 1. ovog članka utvrđuje se ispunjava li zavod, ustanova, ili državno tijelo i trgovačko društvo uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Pravne osobe, zavodi, ustanove, i državna tijela i trgovačka društva dužni su obavijestiti predsjednika odgovarajućeg županijskog ili trgovačkog suda o prestanku radnog odnosa sa svojim zaposlenikom koji je imenovan stalnim sudskim vještakom. Vladanje hrvatskom jezikom Članak 4. Uvjet vladanja hrvatskim jezikom ispunjava osoba koja je: 1. završila odgovarajući studij odnosno školu na hrvatskom jeziku u Republici Hrvatskoj. 2. ima položen ispit hrvatskog jezika razine C2 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike koji provodi ustanova koja ima registriranu djelatnost obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete propisane posebnim propisima. Zdravstvena sposobnost Članak 5. (1) Smatra se da je zdravstveno sposobna za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka svaka osoba koja je u radnom odnosu. (2) Osobe koje nisu u radnom odnosu u trenutku podnošenja zahtjeva za imenovanje stalnim sudskim vještakom zdravstvenu sposobnost dokazuju uvjerenjem o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje ovih poslova. Osiguranje od odgovornosti Članak 6. (1) Stalni sudski vještak mora biti osiguran od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka. (2) Najniža svota osiguranja od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka je 26.500,00 eura za fizičke osobe, a za pravne osobe 66.350 eura. (3) Dokaz o sklopljenom ugovoru o osiguranju iz stavka 1. ovoga članka je važeća polica osiguranja koja se dostavlja nakon položene provjere znanja o ustrojstvu sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja te svake sljedeće godine najkasnije 15 dana prije isteka važeće police osiguranja. (4) Državljanin države članice Europske unije ili države potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru može se osigurati od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka i u svojoj matičnoj državi. Stručna obuka Članak 7. (1) Kandidat za stalnog sudskog vještaka dužan je prije podnošenja zahtjeva za imenovanje obaviti stručnu obuku. (2) Stručna obuka kandidata za stalne sudske vještake obavlja se prema programu koji za pojedina područja vještačenja donose strukovne udruge stalnih sudskih vještaka, koje u članstvu imaju najmanje tri tristo stalnih sudskih vještaka, a unutar toga najmanje 50 sudskih vještaka odgovarajuće struke odnosno odgovarajućeg područja vještačenja za koje se traži imenovanje. Strukovna udruga obavlja provjeru uvjeta radnog iskustva kandidata na poslovima u struci najmanje osam godina, a nakon završenog preddiplomskog sveučilišnog studija ili preddiplomskog stručnog studija na poslovima u struci najmanje deset godina. 4 U iznimnom slučaju, ako u Republici Hrvatskoj nema ukupno 50 ili više vještaka neke struke (područja vještačenja), ili ne postoji udruga vještaka koja ima barem 50 vještaka odgovarajuće struke (područja vještačenja), tada će se stručna obuka kandidata povjeriti udruzi koja ima najviše vještaka odgovarajuće struke (područja vještačenja). (3) Program stručne obuke strukovnim udrugama stalnih sudskih vještaka odobrava ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) na zahtjev udruge kojem se prilaže i program obuke. (4) Strukovne udruge kandidatima za stalne sudske vještake imenuju mentore iz reda stalnih sudskih vještaka iz odgovarajućeg područja vještačenja odnosno specijalnosti, koji imaju najmanje pet godina iskustva u obavljanju poslova sudskog vještačenja i minimalno 50 izrađenih vještačenja. Popis mentora dostavlja se Ministarstvu. (5) Popis strukovnih udruga s odobrenih odobrenim programima stručne obuke kandidata za stalne sudske vještake za pojedina područja vještačenja objavljuje se na mrežnim stranicama Ministarstva. (6) Nadzor nad provođenjem stručne obuke stalnih sudskih vještaka u odgovarajućoj strukovnoj udruzi obavlja Ministarstvo. (7) Stručnu obuku nisu dužni obaviti specijalisti sudske medicine s odobrenjem za rad (licencijom) te zaposlenici koji obavljaju poslove vještačenja u zavodima, ustanovama i državnim tijelima sukladno posebnim propisima. Članak 8. (1) Sposobnost kandidata upućenog na stručnu obuku za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka utvrđuje se na temelju izvješća stalnog sudskog vještaka kod kojeg je kandidat bio na stručnoj obuci (mentora) o provedenoj stručnoj obuci pod čijim je nadzorom kandidat dužan obaviti najmanje pet vještačenja i u njima izraditi nalaz i mišljenje. Navedenih pet vještačenja ne moraju biti vještačenja koje je naložio sud, ali se pri tome mora voditi o odredbama GDPR. (2) Nakon obavljene stručne obuke odgovarajuća strukovna udruga na temelju izvješća mentora u roku od mjesec dana izrađuje i kandidatu dostavlja mišljenje u pisanom obliku o uspješnosti obavljene obuke i njegovoj osposobljenosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja. (3) U mišljenju o obavljenoj stručnoj obuci iz stavka 2. ovoga članka navodi se naziv suda i poslovni broj svakog predmeta u kojima je kandidat sudjelovao u izradi mišljenja i nalaza, kao i ime i prezime stalnog sudskog vještaka koji je kandidatu bio mentor. Podnošenje zahtjeva Članak 9. (1) Postupak za imenovanje stalnih sudskih vještaka pokreće se zahtjevom koji se podnosi Ministarstvu. (2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se na obrascu koji je sastavni dio ovoga Pravilnika (Prilog 1), a prilažu mu se životopis, dokazi o državljanstvu, završenom odgovarajućem studiju odnosno školi, radu na poslovima u struci nakon završenog odgovarajućeg studija u propisanom trajanju, vladanju hrvatskim jezikom, zdravstvenoj 5 sposobnosti i postojanju odobrenja za samostalno obavljanje djelatnosti (licencije) ili položenog stručnog odnosno specijalističkog ispita za obavljanje djelatnosti sukladno posebnim propisima te mišljenje o uspješnosti obavljene stručne obuke i osposobljenosti kandidata za obavljanje poslova sudskog vještačenja. (3)Isprave kojima se dokazuje ispunjenost uvjeta za imenovanje stalnih sudskih vještaka podnose se uz zahtjev za imenovanje u izvorniku ili ovjerenoj preslici, a isprave izdane u inozemstvu na stranom jeziku u ovjerenom prijevodu stalnog sudskog tumača na hrvatski jezik. Provjera znanja o ustrojstvu sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja Članak 10. (1) Kandidati za stalne sudske vještake prije imenovanja moraju zadovoljiti na provjeri znanja o ustrojstvu sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja (u daljnjem tekstu: provjera). (2) Provjeru nisu dužni polagati kandidati koji imaju završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava te kandidati koji su već imenovani za stalnog sudskog vještaka za neko drugo područje vještačenja. (3) Kandidat za stalnog sudskog vještaka snosi troškove provjere u visini koju odlukom odredi Ministar. (4) Kandidat koji ne zadovolji na provjeri može joj ponovno pristupiti nakon proteka vremena od 30 dana. Povjerenstvo za provjeru znanja o ustrojstvu sudbene vlasti, državne uprave te poznavanju pravnog nazivlja Članak 11. (1) Provjera iz članka 10. ovoga Pravilnika obavlja se pred Povjerenstvom za provjeru znanja (u daljem tekstu: Povjerenstvo) koje se osniva pri Ministarstvu i ima tri člana. (2) Članove i zamjenike članova iz reda službenika Ministarstva s položenim pravosudnim ispitom odlukom imenuje ministar na vrijeme od dvije godine. (3) Odlukom iz stavka 2. ovoga članka imenuju se i tajnik Povjerenstva i njegov zamjenik koji obavljaju stručne i administrativne poslove za potrebe Povjerenstva. (4) Članovi i zamjenici članova te tajnik i zamjenik tajnika Povjerenstva imaju pravo na naknadu za rad u Povjerenstvu, u visini koju odredi ministar. (5) Provjera se obavlja usmeno, prema programu kojeg odlukom utvrđuje ministar. (6) O tijeku provjere vodi se zapisnik na obrascu koji je sastavni dio ovoga Pravilnika (Prilog 2). (7) Povjerenstvo vodi evidenciju kandidata koji su pristupili provjeri. (8) Program, pravni izvori i visina troškova provjere objavljuju se na mrežnoj stranici Ministarstva. 6 Odlučivanje o zahtjevu za imenovanje Članak 12. (1) O imenovanju kandidata koji je završio stručnu obuku i zadovoljio na provjeri traži se obvezujuće mišljenje predsjednika županijskog suda nadležnog po mjestu prebivališta kandidata. (2) Nakon pribavljanja mišljenja iz stavka 1. ovoga članka, kandidat koji je završio stručnu obuku i zadovoljio na provjeri se poziva na dostavu dokaza o sklopljenom ugovoru o osiguranju iz članka 6. ovoga Pravilnika, dostavu dokaza o uplati troškova izrade službene iskaznice i dvije fotografije iz članka 27. ovoga Pravilnika te ministarstvo pribavlja uvjerenje obzirom da je ovlašteno utvrđivati uvjete za obavljanje prema čl.13 po službenoj dužnosti da se protiv vještaka ne vodi kazneni postupak za kazneno djelo za koje se postupak vodi po službenoj dužnosti. (3) O podnesenom zahtjevu za imenovanje stalnog sudskog vještaka ministar odlučuje rješenjem i o tome obavještava nadležni sud u mjestu prebivališta imenovanog vještaka. (4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. (5 ) U postupku imenovanja stalnih sudskih vještaka primjenjuju se odredbe zakona koji uređuje opći upravni postupak. Provjera uvjeta za obavljanje poslova stalnih sudskih vještaka Članak 13. Ministarstvo ovlašteno je po službenoj dužnosti utvrđivati postojanje i ispunjenost uvjeta za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka. Proširenje područja vještačenja Članak 14. (1) Imenovani stalni sudski vještak može podnijeti zahtjev za proširenje područja vještačenja na srodnu djelatnost koja je sukladno članku 3. ovoga Pravilnika obuhvaćena već stečenom stručnom odnosno školskom spremom i iskustvom odgovarajućima za obavljanje djelatnosti za koju se traži proširenje. (2) Prije donošenja odluke o proširenju područja vještačenja zatražit će se mišljenje odgovarajuće strukovne udruge stalnih sudskih vještaka o ispunjenosti uvjeta za proširenje područja vještačenja. (3) U postupku proširenja područja vještačenja stalni sudski vještak nije dužan polagati provjeru znanja iz poznavanja ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja ni obaviti stručnu obuku. II. POPIS STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA Članak 15. 7 (1) Po izvršnosti rješenja o imenovanju stalni sudski vještak upisuje se u Popis stalnih sudskih vještaka (u daljnjem tekstu: Popis). (2) Popis po pojedinim područjima vještačenja vodi Ministarstvo te ga radi osiguranja dostupnosti informacija zainteresiranoj javnosti o imenovanim stalnim sudskim vještacima objavljuje na svojoj mrežnoj stranici. (3)Popis sadrži podatke utvrđene u posebnom obrascu koji je sastavni dio ovoga Pravilnika (Prilog 3). III. PRAVA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA Područje rada Članak 16. Stalni sudski vještak ima pravo obavljati poslove sudskog vještačenja na području cijele Republike Hrvatske. Pravo na nagradu naknadu Članak 17. (1) Za obavljeno vještačenje stalni sudski vještak ima pravo na nagradu naknadu. U tom smislu stalni sudski vještak ispostavlja račun u kojem je iskazana cijena utrošenog rada i zavisnih troškova koje je vještak objektivno i sukladno cjeniku u skladu sa stavkom 4 ovog članka imao u konkretnom predmetu. Ispostavljen račun će vještaku biti plaćen u zakonski propisanom roku, od 30 dana, a ako ima primjedbi na isti, koje će se dati u pisanom obliku, na što će vještak dati obrazloženje. (2) Nagrada Naknada za rad stalnih sudskih vještaka određuje se u bodovima, a vrijednost boda utvrđuje se u € (EUR) prema protuvrijednosti 0,15 % prosječne mjesečne isplaćene bruto plaće po zaposlenom u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz u prethodnoj godini, koja se objavljuje u Narodnim novinama (NN 125/2022 za 2022.godinu), uvećano za porez na dodanu vrijednost. (3) Nagrada za rad stalnih sudskih vještaka koja se isplaćuje iz sredstava pravosudnog tijela umanjuje se za … % od utvrđene vrijednosti boda iz stavka 2. ovog članka. (4) Naknada za rad stalnih sudskih vještaka utvrđuje se za: izradu pisanog nalaza i mišljenja, ovisno o složenosti vještačenja od minimalno 250 bodova … do … bodova, (gornjeg limita nema zbog vrlo složenih predmeta što se ne može nikako predvidjeti) sve radnje (očevid, pregled, pretraga, mjerenje, rekonstrukcija, izuzimanje, ispitivanje, uzorkovanje, procjena, analiza dokumentacije, utvrđivanje, osiguranje dokaza, izrada nacrta, troškovnika i procjena, i dr.) 50 bodova po satu pristup na raspravu 100 bodova sudjelovanje na raspravi koja traje dulje od dva sata 50 bodova po svakom započetom satu, i pravo na naplatu odgovora na svaki podnesak stranke ili odvjetnika ovisno o opsežnosti odgovora i to 50 bodova po podnesku za neograničen broj odgovora na podneske (5) Stalni sudski vještak je uz račun dužan dostaviti i obrazloženje stavki. 8 Članak 18. (1) Ako je vještačenje nužno obaviti pod otežanim uvjetima (noću od 22,00 do 06,00 sati, u iznimno nepovoljnim vremenskim uvjetima, na otvorenom prostoru i sl.) te u dane tjednog odmora, državnog blagdana ili neradnog dana, iznos nagrada za rad stalnih sudskih vještaka iz Cjenika nagrada i naknada rada stalnih sudskih vještaka uvećava se za 100%. (2)Ako stalni sudski vještak bez opravdanog razloga preuzeti posao ne dovrši u roku koji mu je naložen ili u roku o kojem je obavijestio pravosudno tijelo odnosno stranku, iznos nagrade naknade po računu može se umanjiti do najviše 50% iznosa nagrade iz članka 17. ovoga Pravilnika, uz obvezu obavijesti Poreznoj upravi o tom smanjenju. (3)Opravdani razlozi su: nedostavljanje dokumentacije, pretjerano dugo vrijeme dostave zatražene nove dokumentacije od stranaka, bolest vještaka itd. Moraju biti jasno utvrđeni razlozi kašnjenja izrade nalaza i mišljenja zbog mogućih zlouporaba Stranaka u postupku radi smanjenja iznosa naknade. Naknada troškova Članak 19. (1) Stalni sudski vještak ima pravo na naknadu troškova koje je imao u vezi s vještačenjem. (2) Naknada troškova iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća: – troškove prijevoza – dnevnice – troškove za smještaj (noćenje), Također se obračunavaju materijalni troškovi (cestarine ,prijepis teksta, izrada tabela, crtanje skica, uredski materijal, HP troškovi i sl) (3) Pravo na naknadu troškova obračunava se na temelju uredne i vjerodostojne dokumentacije putnog naloga (u slučaju zavoda, ustanova i pravnih osoba) i priloženih isprava (računa) kojima se dokazuju svi nabrojani troškovi prijevoza i drugi izdaci navedeni u putnom nalogu. Sve navedeno je prema čl.249 i čl.256 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 na snazi od 19.07.2022. Troškovi prijevoza Članak 20. (1) Pravo na naknadu putnih troškova stalnim sudskim vještacima obuhvaća izdatke za dolazak iz mjesta prebivališta odnosno boravišta do mjesta obavljanja poslova u vezi vještačenja te za povratak u mjesto prebivališta odnosno boravišta. (2) Troškovi iz stavka 1. ovog članka stalnim sudskim vještacima priznaju se u visini prijevoznih stvarnih prijevoznih troškova sredstvima javnog prijevoza za putovanje obavljeno najkraćim putem i najekonomičnijim prijevoznim sredstvom, imajući u vidu i ukupno vrijeme koje bi bilo utrošeno korištenjem pojedinog prijevoznog sredstva. 9 Ako se za obavljanje vještačenja ne može koristiti sredstvo javnog prometa, nije najekonomičnije prijevozno sredstvo, posebno imajući u vidu ukupno vrijeme koje bi bilo utrošeno korištenjem istog stalni sudski vještak ima pravo na korištenje osobnog automobila prema pravilima koja se primjenjuju na službenike u pravosudnim tijelima u visini neoporezivih iznosa kako je to regulirano Pravilnikom o izmjenama i dopuni Pravilnika o porezu na dohodak (NN 112/2022) do 3,00 kune po prijeđenom kilometru. Dnevnica Članak 21. (1) Stalni sudski vještak ima pravo na punu dnevnicu ako zadržavanje izvan mjesta prebivališta odnosno boravišta traje 12 ili više od 12 sati, a pola dnevnice ako zadržavanje traje osam ili više od 8, a manje od 12 sati. (2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se u visini dnevnice koja se priznaje službenicima u pravosudnim tijelima u skladu s Pravilnikom o izmjenama i dopuni Pravilnika o porezu na dohodak (NN 112/2022). Troškovi za smještaj (noćenje) Članak 22. (1) Stalni sudski vještak ima pravo na naknadu troškova za hotelski smještaj (noćenje). (2) Izdaci iz stavka 1. ovoga članka priznaju se stalnom sudskom vještaku. u opsegu u kojem se priznaju službenicima u pravosudnim tijelima. Naknada izmakle zarade Članak 22.a (1) Stalni sudski vještak ima pravo na naknadu izmakle zarade, koja se obračunava za svaki utrošen sat koji nije obračunan po nekoj drugoj osnovi u skladu sa čl.249 i čl.256 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 na snazi od 19.07.2022. (2) Naknada izmakle zarade obračunava se po cijeni sata iz čl. 17. ovog Pravilnika. Materijalni troškovi vještaka Utvrđivanje visine nagrade naknade za rad i naknade troškova stalnih sudskih vještaka Članak 23. (1) Sudski vještak visinu nagrade iznosa naknade za rad i naknade troškova ispostavlja računom stalnih sudskih vještaka utvrđuje pravosudno tijelo na čiji je zahtjev za vještačenje obavljeno sukladno odredbama ovoga Pravilnika. Nalaz i mišljenje, provjerava pravosudno tijelo na čiji je zahtjev vještačenje obavljeno. Kada je račun sastavljen sukladno odredbama ovog Pravilnika, nadležno tijelo račun prihvaća u cijelosti i daje nalog za plaćanje računa u zakonskom roku od 30 dana od pravomoćnosti rješenja suda o odobrenju računa, a u slučaju nepravovremenog plaćanja vještak ima pravo potraživati zakonske zatezne kamate. 10 Ako pravosudno tijelo utvrdi neku nepravilnost u računu, isti vraća vještaku uz pisano obrazloženje o utvrđenim nepravilnostima, a ne ispravlja račun po vlastitom nahođenju. (2) Vještak ima pravo na naknadu putnih troškova i troškova za prehranu i prenoćište te na naknadu izmakle zarade. Vještak treba zatražiti naknadu odmah nakon saslušanja, predajom troškovnika ili usmeno na sudski zapisnik inače gubi pravo na nju. Sud je dužan na to upozoriti vještaka. Iznimno se može odobriti da vještak dostavi troškovnik u roku od 3 dana. U rješenju kojim se odmjeravaju troškovi vještaka sud će odrediti da se određena svota isplati iz položenog predujma, a ako predujam nije položen, naredit će stranci da određenu svotu plati vještaku u roku od osam dana. Žalba protiv tog rješenja ne zadržava ovrhu rješenja. (2 3) Pravosudna tijela svakih šest mjeseci, najkasnije do 15. dana idućeg mjeseca, Ministarstvu dostavljaju podatke o nagradama za rad i naknadi troškova isplaćenim stalnim sudskim vještacima iz sredstava pravosudnih tijela u pojedinim predmetima iznosima računa koje su vještaci ispostavili za obavljeni posao koji je pravosudno tijelo naručilo i naknadi troškova isplaćenih stalnim sudskim vještacima iz sredstava pravosudnih tijela, ili sa računa na koje su sredstva kao predujam za vještačenje uplatile stranke u građanskim postupcima u pojedinim predmetima koji se vode kod istih pravosudnih tijela. IV. DUŽNOSTI STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA Opće dužnosti Članak 24. (1) Stalni sudski vještak dužan je povjerene poslove obavljati stručno, savjesno, uredno, u skladu s propisima, a nalaze i mišljenja iznijeti točno, potpuno i objektivno prema pravilnima struke. (2) Stalni sudski vještak dužan je voditi računa o zahtjevima profesionalne i opće kulture, poštivati propise, doprinositi ugledu i autoritetu pravosudnih tijela te im iskazivati dužno poštovanje. (3)Stalni sudski vještak dužan je čuvati kao tajnu te za sebe zadržati sve što je prigodom obavljanja poslova stalnog sudskog vještaka saznao o strankama i njihovim pravima, obvezama i pravnim interesima te čuvati tajnost svih podataka koji tijekom postupka pred pravosudnim tijelima nisu bili predmet javne rasprave, a ove se obveze mogu osloboditi pod uvjetima propisanim zakonom. (4)Stalni sudski vještak dužan je nadležni sud i Ministarstvo obavijestiti o svakoj promjeni svojih osobnih podataka. (5) Stalni sudski vještak obvezan je stalno se stručno se usavršavati i stjecati stručna znanja iz područja za koja je imenovan stalnim sudskim vještakom. Provedbu stručnih usavršavanja organiziraju i prate stručne udruge/komore sudskih vještaka koje imaju minimum 20 vještaka iste struke. Vještak mora svake godine pohađati najmanje 3 stručna predavanja vezano za stručno usavršavanje ili objaviti najmanje dva stručna članka odnosno jedan znanstveni članak iz područja svoje struke. Potvrdom o sudjelovanju na stručnom savjetovanju dokazati će i donijeti potvrdu o sudjelovanju u udrugu u kojoj je član. Potvrdu nije potrebno pribavljati za 11 one edukacije koje organizira udruga u kojoj je vještak član, obzirom da udruga o tome vodi evidenciju. Dužnost preuzimanja i dovršetka preuzetih poslova Članak 25. (1) Stalni sudski vještak dužan je preuzeti dodijeljen posao, osim ako ga nije u mogućnosti preuzeti iz opravdanih razloga, o čemu je dužan pisanim putem bez odgode obavijestiti pravosudno tijelo odnosno stranku koja mu se obratila za vještačenje te naznačiti očekivano vrijeme spriječenosti. (2) Stalni sudski vještak dužan je preuzeti posao dovršiti u roku koji mu je naložen ili o kojem je obavijestio pravosudno tijelo odnosno stranku, a ako to nije u mogućnosti, dužan je bez odgode pisanim putem o tome obavijestiti pravosudno tijelo odnosno stranku koja mu se obratila radi vještačenja. (3) U složenijim vještačenjima za koja je određen dulji rok za izradu nalaza i mišljenja vještak je dužan jednom mjesečno podnijeti sudu izvješće o rezultatima do tada obavljenih radnji. (4) Stalni sudski vještak dužan je izdati račun o obavljenom vještačenju. U članku 23 e već navedeno Dnevnik vještačenja Članak 26. (1) Stalni sudski vještak dužan je voditi Dnevnik vještačenja kao evidenciju o svom radu. (2) Dnevnik vještačenja vodi se u elektroničkom obliku, a njegov je sadržaj utvrđen obrascem koji je sastavni dio ovoga Pravilnika (Prilog 4). (3) Dnevnik vještačenja zaključuje se na kraju kalendarske godine te u elektroničkom obliku potpisan kvalificiranim elektroničkim potpisom stalnog sudskog vještaka dostavlja Ministarstvu. Potpis i pečat stalnog sudskog vještaka Članak 27. (1) Stalni sudski vještak dužan je bez odgode nakon imenovanja o svom trošku pribaviti: - kvalificirani elektronički potpis - pečat. (2) Pečat stalnog sudskog vještaka iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka je okruglog oblika, bez grba Republike Hrvatske, promjera 38 mm. Tekst pečata u plavoj boji sadrži ime, prezime i prebivalište stalnog sudskog vještaka te naznaku „stalni sudski vještak“ i naznaku područja za koje je imenovan. (3) Stalni sudski vještak dužan je svoj vlastoručni potpis i otisak pečata pohraniti kod općinskog županijskog suda nadležnog prema mjestu njegovog prebivališta. (4) Zapisnik iz stavka 3. ovoga članka sud dostavlja Ministarstvu. Službena iskaznica stalnog sudskog vještaka 12 Članak 28. (1) Stalnom sudskom vještaku izdaje se službena iskaznica. (2) Službena iskaznica stalnog sudskog vještaka je pravokutnog oblika veličine 8,5 x 5,5 cm na podlozi bijele boje, s grbom Republike Hrvatske otisnutim na obrascu u izvornim bojama, izrađena tehnikom zaštitnog tiska Republike Hrvatske. (3) Obrazac službene iskaznice stalnog sudskog vještaka s odgovarajućim sadržajem sastavni je dio ovoga Pravilnika (Prilog 5). (4) Trošak izrade službene iskaznice odlukom utvrđuje ministar, a snosi stalni sudski vještak. (5) Po pravomoćnosti rješenja o razrješenju stalni sudski vještak dužan je službenu iskaznicu vratiti Ministarstvu. (6) Ako stalni sudski vještak izgubi službenu iskaznicu ili na drugi način ostane bez nje, dužan je o tome odmah obavijestiti Ministarstvo te zatražiti izdavanje nove službene iskaznice. Natpisna ploča stalnog sudskog vještaka Članak 29. (1) Stalni sudski vještak može na uobičajenim mjestu obavljanja poslova stalnog sudskog vještaka radi obavijesti javnosti istaknuti natpisnu ploču s naznakom svog imena i prezimena te svojstva u kojem djeluje, koja može sadržavati i njegove podatke za kontakt. (2) Stalnom sudskom vještaku zabranjeno je reklamiranje te isticanje svojstva stalnog sudskog vještaka na javnim i privatnim površinama u svrhu reklamiranja. V. PRAĆENJE RADA I PREDSTAVKE NA RAD STALNOG SUDSKOG VJEŠTAKA Članak 30. (1) Rad stalnih sudskih vještaka dužni su pratiti pravosudni dužnosnici koji vode postupke u kojima su stalni sudski vještaci sudionici i čelnici pravosudnih tijela za koja obavljaju vještačenja te su o svojim zapažanjima dužni obavještavati Ministarstvo. (2) Rad stalnih sudskih vještaka prate i komore i strukovne udruge čiji su članovi. Svaki sudski vještak u RH je obvezan biti članom strukovne udruge vještaka koju odabere prema strukovnoj pripadnosti. (3) Komore su dužne obavijestiti Ministarstvo o prestanku postojanja valjanog odobrenja za rad (licencije) stalnih sudskih vještaka koji su njihovi članovi. (4) Predstavke, primjedbe i pritužbe na rad i ponašanje stalnog sudskog vještaka Ministarstvu mogu podnijeti i stranke odnosno njihovi opunomoćenici te strukovne udruge. (5) U ispitivanju osnovanosti podnesene predstavke Ministarstvo traži mišljenje osoba iz stavka 1. i 2. ovoga članka te očitovanje stalnog sudskog vještaka. V. POSTUPAK PRIVREMENE ZABRANE OBAVLJANJA POSLOVA STALNOG SUDSKOG VJEŠTAKA TE RAZRJEŠENJA STALNOG SUDSKOG VJEŠTAKA 13 Obavijest o vođenju kaznenog postupka Članak 31. Stalni sudski vještak protiv kojeg se vodi kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti, a koje čini zapreku za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka, dužan je odmah po saznanju o tome obavijestiti Ministarstvo te pravosudno tijelo koje mu je povjerilo vještačenje i obustaviti rad na dodijeljenim predmetima. Neuredno i nesavjesno obavljanje poslova Članak 32. Neurednim i nesavjesnim obavljanjem poslova stalnog sudskog vještaka smatra se osobito postupanje protivno danom nalogu, nepostupanje po danom nalogu u ostavljenom roku bez opravdanog razloga u duljem razdoblju ili nepostupanje po danom nalogu u ostavljenom roku što je kao posljedicu imalo ili moglo imati onemogućavanje ostvarivanja zakonskih obveza pravosudnih tijela odnosno stranaka. Postupak privremene zabrane i razrješenja Članak 33. (1) U postupku razrješenja stalnog sudskog vještaka zbog nesavjesnog ili neurednog obavljanja poslova te povrede obveze čuvanja tajnosti podataka obavezno se traži mišljenje pravosudnog dužnika odnosno čelnika pravosudnog tijela iz članka 30. stavka 1. ovoga Pravilnika. (2) O privremenoj zabrani i razrješenju stalnog sudskog vještaka ministar odlučuje rješenjem. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. (4) Danom izvršnosti rješenja o privremenoj zabrani obavljanja po | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 395 | Matija Trogrlić | Pravo na nagradu, Članak 17. | u privitku koji sam Vam jučer poslala su nabrojane na 6 stranica najvažnije primjedbe sa izračunima ekonomista kako se računa porast plaće u odnosu na troškove života prema podacima Državnog zavoda za statistiku, i ovdje ističemo najbitnija 4 problema: A) čl.17 bod ne može biti manji od 1,00 € odnosno 1 sat vještaka bi trebao biti 35 € bruto + PDV, što je 300 % manje od odvjetničkog sata, ali primjereno bi bilo najmanje 75 % propisane satnice prema odvjetničkoj tarifi (dakle, na razini od 75 €). B) članak 17. stavak 3. kojom je uređeno umanjenje naknade za rad vještaka koja se isplaćuje iz sredstava pravosudnog tijela za 35%: je totalno neustavna odredba! Visina naknade za rad vještaka određuje se u zavisnosti od obima i složenosti vještačenja, a ne u zavisnosti od naručitelja kao što je to uređeno odredbom iz članka 17. stavak 3. Naknade za rad vještaka koja se plaćaju iz sredstava pravosudnih tijela većinom se odnose na vještačenja provedena u kaznenim postupcima i koja u konačnici idu na teret osuđenika, jedino u slučaju oslobađajuće presude idu na teret državnog proračuna (regulirano odredbom iz članka 145. Zakona o kaznenom postupku) i što nema veze sa radom vještaka posljedično čemu ne može ni biti u korelaciji sa naknadom za rad vještaka. C) u odnosu na odredbu iz članka 17. stavak 4.1. kojim je utvrđen raspon od 150 do 4000 bodova za izradu pisanog nalaza i mišljenja, ovisno o složenosti vještačenja iz prednjeg proizlazi da je nagrada za pisani nalaz i mišljenje limitirana na minimalnih 49,50 EUR ( 150 bodova x 0,33 € ) do maksimalnih 1.320,00 EUR ( 4.000 bodova x 0,33 €); radi se o odredbi koja unaprijed, bez da uzima u obzir opseg posla, ograničava vrijednost rada (i to na vrlo niskoj razini), jer kako se primjenom takve odredbe može vrednovati vještačenje dokumentacije koja primjerice sadrži preko 50.000 stranica, a kao rezultat vještačenja je nalaz i mišljenje na preko 1.000 stranica ??? D) ne može se nakon 25 godina rada pravnih osoba sa zaposlenim sudskim vještacima jednostavno ukinuti ta praksa koja je u EU uhodana i postoji godinama kao i do sada kod nas: u RH ima 412 pravnih osoba koje imaju odobrenje za vještačenje. Pod pretpostavkom da su svakoj pravnoj osobi radi samo 5 osoba dolazi se do broja osoba koje su zaposlenici u društvima je min 2.000 odnosno 2.000 obitelji ostvaruje prihod od poslova koji su vezani uz vještačenje. Napominjemo da je jasno da je u tim pravnim osobama zaposleno najmanje 412 vještaka, ali se ne isključuje mogućnost da veći dio preostalih osoba (cca 1.500) nisu vještaci već suradnici vještaku u rad. -ukidanjem radnih mjesta osoba koje rade kod pravnih osoba vještaka nastaje minimalni trošak u visini 14 mil. kn, a koji se odnosi na naknade za nezaposlene i slično. -gubitak javnih prihoda bi bio cca 24 mil. kn godišnje samo po osnovu manje uplaćenih doprinosa i poreza na dohodak. Slijedom navedenog, uzevši u obzir manje uplaćene poreze i doprinose te troškove koji nastaju kroz naknade za nezaposlene (kao i omogućavanje zdravstvene usluge nezaposlenim osobama) iznos je minimalno 38 milijuna kuna gubitka za državu. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 396 | Mate Skračić | Pravo na nagradu, Članak 17. | Predložena cijena bodova za obračun naknade vještaka treba biti usklađena sa poslovima sličnih obilježja, složenosti i namjene (odvjetnici, inženjeri raznih profila, stručnjaci...) te u skladu sa prosječnim bruto plaćama inženjera u privatnom sektoru što vještaci uglavnom i jesu. Umanjenje naknade od 35% kad se radi za sudove je neosnovano. Utrošeno vrijeme i trud vještaka je jednak u oba slučaja, a često se za sud spotupci oduže i traže se dodatna pojašnjenja i dopune nalaza i mišljenja koje se uvještaci dužni dostaviti za malu ili nikakvu naknadu. Prijedlog bodovanja za dolazak na rasprave je izuzetno nizak i treba se povećati uzevši u obzir dolazak i povratak sa suda, a ne samo vrijeme provedeno na raspravi, troškovi putovanja i ostalo. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 397 | Mate Skračić | Odlučivanje o zahtjevu za imenovanje, Članak 12. | Postupak imenovanja novih sudskih vještaka treba biti jednostavniji, ali uz uspostavu jasne kontrole mentoriranja i cijelog procesa. Imenovanja mogu donositi i predsjednici sudova kao i do sada, kuda ćemo stići ako ministar mora potpisivati sve akte? | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Nadležnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa za imenovanje stalnih sudskih vještaka propisana je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 21/22). |
| 398 | Marko Dvorski | Postupak privremene zabrane i razrješenja, Članak 33. | PRIJEDLOG: Članak 33. (1) U postupku razrješenja stalnog sudskog vještaka zbog nesavjesnog ili neurednog obavljanja poslova te povrede obveze čuvanja tajnosti podataka obavezno se traži mišljenje pravosudnog dužnika odnosno čelnika pravosudnog tijela iz članka 30. stavka 1. ovoga Pravilnika. (2) O privremenoj zabrani i razrješenju stalnog sudskog vještaka ministar odlučuje rješenjem. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. (4) Danom izvršnosti rješenja o privremenoj zabrani obavljanja poslova stalni sudski vještak briše se s Popisa stalnih sudskih vještaka za vrijeme trajanja privremene zabrane. (5) Danom izvršnosti rješenja o razrješenju stalni sudski vještak briše se iz Popisa stalnih sudskih vještaka. (6) U postupku privremene zabrane i razrješenja stalnih sudskih vještaka primjenjuju se odredbe zakona koji uređuje opći upravni postupak. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 399 | Marko Dvorski | V. PRAĆENJE RADA I PREDSTAVKE NA RAD STALNOG SUDSKOG VJEŠTAKA, Članak 30. | Omogućiti osnivanje Komore vještaka. Do osnivanja Komore svaki sudski vještak u RH je obvezan biti članom strukovne udruge vještaka koju odabere prema strukovnoj pripadnosti. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 400 | Marko Dvorski | Utvrđivanje visine nagrade za rad i naknade troškova stalnih sudskih vještaka, Članak 23. | NAPOMENA: Utvrđivanje nagrade za rad i naknade troškova stalnih sudskih vještaka utvrđuje pravosudno tijelo na čiji je zahtjev vještačenje obavljeno sukladno odredbama ovog pravilnika:" Ovaj članak je u suprotnosti čl. 17. st. 1. Naime, ako za obavljeno vještačenje stalni sudski vještak ima pravo na nagradu naknadu sukladno čl. 17. st.2. kako onda može visinu nagrade naknade za rad utvrditi nadležno pravosudno tijelo i po kojim kriterijima može pravosudno tijelo odrediti koliko je radnih sati potrebno za neko specijalističko vještačenje, ako upravo to pravosudno tijelo ne raspolaže stručnim znanjima iz pojedinog područja pa mora angažirati nekog vještaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 401 | Marko Dvorski | Naknada troškova, Članak 19. | Uskladiti: Naknada troškova Članak 19. (3) Pravo na naknadu troškova obračunava se na temelju uredne i vjerodostojne dokumentacije putnog naloga (u slučaju zavoda, ustanova i pravnih osoba) i priloženih isprava (računa) kojima se dokazuju svi nabrojani troškovi prijevoza i drugi izdaci. Sve navedeno je prema čl.249 i čl.256 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 na snazi od 19.07.2022. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 402 | Marko Dvorski | Uvećanje i umanjenje nagrade, Članak 18. | Ako stalni sudski vještak bez opravdanog razloga preuzeti posao ne dovrši u primjerenom roku koji mu je naložen ili u roku o kojem je obavijestio pravosudno tijelo odnosno stranku, iznos nagrade naknade po računu može se umanjiti do najviše 50% iznosa nagrade iz članka 17. ovoga Pravilnika, uz obvezu obavijesti Poreznoj upravi o tom smanjenju. (3)Opravdani razlozi su: nedostavljanje dokumentacije, pretjerano dugo vrijeme dostave zatražene nove dokumentacije od stranaka, bolest vještaka itd. Moraju biti jasno utvrđeni razlozi kašnjenja izrade nalaza i mišljenja zbog mogućih zlouporaba stranaka u postupku radi smanjenja iznosa naknade. Riječ "nagrada" zamijeniti s "naknada". Moraju se definirati opravdani razlozi kašnjenja (kao npr. nedostavljanje dokumentacije, pretjerano dugo vrijeme dostave zatražene nove dokumentacije od stranaka, bolest vještaka itd.), zbog mogućih zlouporaba stranaka u postupku radi smanjenja iznosa naknade. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 403 | Marko Dvorski | Pravo na nagradu, Članak 17. | Prijedlog novog st. 6.: Ako sudski vještak svoju djelatnost obavlja putem obrta, trgovačkog društva, ustanove i sl. ili je zaposlen u obrtu, zavodu, ustanovi ili trgovačkom društvu koje se isključivo ili pretežito bavi djelatnosti vještačenja ili koji su imenovani za vještačenje u pojedinim predmetima na temelju posebnih propisa, tada pravo na naknadu za rad vještaka, naknadu troškova i izmakle koristi pripada tom obrtu, zavodu, ustanovi ili trgovačkom društvu. 0 0 Prijedlog st. 4.: Nagrada za rad stalnih sudskih vještaka utvrđuje se za: izradu pisanog nalaza i mišljenja, ovisno o složenosti vještačenja od 300 bodova na više rad vještaka (očevid, pregled, pretraga, mjerenje, rekonstrukcija, izuzimanje, ispitivanje, uzorkovanje, procjena, analiza, utvrđivanje, osiguranje dokaza, izrada nacrta, troškovnika i procjena, sortiranje i pregled dokumentacije, analiza podataka, izrada tabela i dr.) 35 bodova po satu pristup na raspravu 100 bodova sudjelovanje na raspravi koja traje dulje od dva sata 35 bodova po svakom započetom sat -rad stručnog pomoćnog osoblja koji pomažu u radu vještaku 25 bodova po satu rad ostalog pomoćnog osoblja koji pomažu u radu vještaku 15 bodova po satu. Prijedlog st. 2.: Naknada za rad stalnih sudskih vještaka određuje se u bodovima, a vrijednost boda utvrđuje se u iznosu od 1,2 eura uvećano za porez na dodanu vrijednost. Vrijednost boda usklađuje se jednom godišnje u visini postotka promjene visine nominalne prosječne plaće u Republici Hrvatskoj, prema podacima koje objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske za rujan s primjenom od 01.01. sljedeće kalendarske godine. Trenutna vrijednost boda je utvrđena 1998.g. te stoga predložena vrijednost boda od 0,33 EUR niti približno ne reflektira činjenicu kretanja usporedivih ekonomskih pokazatelja u razdoblju od zadnje promjene vrijednosti boda (1998. - razdoblje od 24 godine). Naime, ako bi se promatrala promjena visine osnovice plaće službenika i namještenika zaposlenih u državnim i javnim službama Republike Hrvatske od 1998. do 1.4.2023. (kada je utvrđeno daljnje povećanje), ili ako bi se promatralo kretanje najniže (minimalne) plaće u Republici Hrvatskoj, došlo bi se do usklađene vrijednosti boda od prosječno 1,21 EUR, što bi na bazi 35 bodova po satu dalo satnicu od 42,35 EUR (83 % satnice vještaka u Republici Sloveniji; 42 % satnice rada odvjetnika prema važećoj tarifi). Pri tome se napominje da se suštinski po prijedlogu boda od 1,2 EUR radi samo o usklađenju s kretanjima u posljednje 24 godine, a ne i o stvarnom kakvom povećanju. Predložena vrijednost boda od 0,33 EUR (2,49 kn) je jedinstven slučaj utvrđenja vrijednosti boda niže od jedne osnovne novčane jedinice. Posljedično, po prijedlogu koji neargumentirano predviđa umanjenje od 35% (što je rast umanjenja u odnosu na trenutno koje je trebalo biti privremene naravi z a75%) posljedično daje vrijednost sata rada vještaka od 7,5075 EUR (56,57 kn) kada se radi za pravosudna tijela, što na bazi prosječnog mjesečnog broja radnih sati daje iznos od 9.843,18 kn bruto. Kada se iz tog iznosa namire minimalni troškovi poslovanja, odbiju obvezni doprinosi iz i na plaće, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, dolazi se do neto plaće od cca najviše od 5.700,00 kn, što je manje od prosječne neto plaće SSS radnika u RH za 2021. (5.881,32 kn). Nadalje, trenutne satnice student servisa su cca 59,00 kn bruto (7,83 EUR) – više od predložene satnice za vještake dok je trenutno najviša satnica student servisa 295,00 kn bruto (39,15 EUR) što je 5,2 puta više od predložene satnice za vještake Usporedba sa satnicama usporedivih djelatnosti: o porezni savjetnici: 250,00 do 500,00 kn (33,18 do 66,36 EUR) – od 4,4 do 8,8 puta više od predložene satnice za vještake; arhitekti i inženjeri: minimalno od 230,00 do 330,00 kn (30,53 do 43,80 EUR) – od 4,1 do 5,8 puta više od predložene satnice za vještake; odvjetnici: 750,00 kn (99,54 EUR) – 13,3 puta više; revizori u prosjeku 750,00 kn (pa i do 1.000,00) što je u prosjeku 13,3 puta više od predložene satnice za vještake. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 404 | Marko Dvorski | Odlučivanje o zahtjevu za imenovanje, Članak 12. | U nastavku prijedlog terminskog i sadržajnog usklađenja teksta: Članak 12. (1) O imenovanju kandidata koji je završio stručnu obuku i zadovoljio na provjeri traži se obvezujuće mišljenje predsjednika županijskog suda nadležnog po mjestu prebivališta kandidata. (2) Nakon pribavljanja mišljenja iz stavka 1. ovoga članka, kandidat koji je završio stručnu obuku i zadovoljio na provjeri se poziva na dostavu dokaza o sklopljenom ugovoru o osiguranju iz članka 6. ovoga Pravilnika, dostavu dokaza o uplati troškova izrade službene iskaznice i dvije fotografije iz članka 27. ovoga Pravilnika te ministarstvo pribavlja uvjerenje obzirom da je ovlašteno utvrđivati uvjete za obavljanje poslova prema čl.13 po službenoj dužnosti da se protiv vještaka ne vodi kazneni postupak za kazneno djelo za koje se postupak vodi po službenoj dužnosti. (3) O podnesenom zahtjevu za imenovanje stalnog sudskog vještaka ministar odlučuje rješenjem i o tome obavještava nadležni sud u mjestu prebivališta imenovanog vještaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 405 | Marko Dvorski | Stručna obuka, Članak 7. | Predlaže se poslove stručne obuke kandidata za stalne sudske vještake davati udrugama s primjerenim brojem vještaka različitih područja, kao i s minimalno 10 vještaka one struke za koju se kandidat obučava. Uz iznimku, ako u Republici Hrvatskoj nema ukupno 10 ili više vještaka neke struke (područja vještačenja), ili ne postoji udruga vještaka koja ima barem 10 vještaka odgovarajuće struke (područja vještačenja), tada će se stručna obuka kandidata povjeriti udruzi koja ima najviše vještaka odgovarajuće struke (područja vještačenja). | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 406 | Marko Dvorski | Osiguranje od odgovornosti, Članak 6. | Osiguranje od odgovornosti Članak 6. (1) Stalni sudski vještak mora biti osiguran od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka. (2) Najniža svota osiguranja od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka je 26.500,00 eura za fizičke osobe, a za pravne osobe 66.350,00 eura. | Djelomično prihvaćen | Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 36/24) propisano je da za stalnog sudskog vještaka može biti imenovana fizička osoba koja ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka na najnižu svotu osiguranja od 25.000,00 eura, te da poslove vještačenja mogu obavljati i pravne osobe ako dostave zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja na najnižu svotu osiguranja od 65.000,00 eura. |
| 407 | Marko Dvorski | Rodna neutralnost, Članak 2. | U cijelom Pravilniku prijedlog je umjesto o nagradi navoditi da se radi o naknadi za rad vještaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 408 | Marko Dvorski | Predmet Pravilnika, Članak 1. | Predložena odredba st. 2. odnosi se na zavode, ustanove i državna tijela, a izostavlja trgovačka društva kao jedan od zakonom dopuštenih i mogućih načina organiziranja rada vještaka. Nije jasno zbog čega se pravne osobe (trgovačka društva) izostavljaju iz novog Pravilnika, imajući u vidu da pravni sustav Republike Hrvatske omogućava pravnim osobama baviti se poslovima vještačenja već 45 godina (čl. 132. Zakona o redovnim sudovima, Narodne novine,m broj 5/1977.) pri čemu treba imati u vidu i da je Smjernicama o ulozi sudskih vještaka u pravosudnim tijelima država članica Vijeća Europe, predviđeno da pravna osoba može biti imenovana kao vještak. Uvidom u javno-dostupne podatke objavljene na stranicama sudačke mreža razvidno je da u RH ima 412 pravnih osoba koje imaju odobrenje za vještačenje. Jasno da je u tim pravnim osobama zaposleno najmanje 412 vještaka, ali se ne isključuje mogućnost da veći dio od preostalih zaposlenika jesu suradnici vještaku u radu (npr. priprema podataka, podloga, poslovi prijepisa, kopiranja, komunikacije i slično). Predloženim pravilnikom suštinski te osobe ostaju bez zaposlenja, a posla ima i svi uistinu i rade. Razvidno je iz svega da nitko nije vodio računa o tome da ljudi ostaju bez posla i na ulici u slučaju da sve to ostaje na snazi i da se ni dugoročno ne može obavljati poslovanje kroz pravnu osobu. Stoga se predloženim otvara mogućnost gubitaka radnih mjesta te nepotrebnim rastom troškova proračuna (naknade za nezaposlene, gubitak uplata po osnovu doprinosa i poreza). Također, s obzirom da vještaci kroz svoju ulogu pružaju stručnu pomoć u utvrđivanju činjenica na određenom području za koje su imenovani, upravo kako bi zadržali svoju primarnu stručnu ulogu unutar tog područja, je potrebno omogućiti i daljnji nastavak rada pravnim osobama koje zapošljavaju vještake i druge osobe koje su upravo usmjerene na područja vještačenja u svojoj domeni. Zanemaruje se i da upravo one osobe koje se bilo kojom domenom profesionalno bave (npr. sport) su ujedno u pravilu i najbolji u svom području jer im je to središte životnog profesionalnog interesa. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 409 | MARINO SORIC | Neuredno i nesavjesno obavljanje poslova, Članak 32. | Još jedna siva zona sada u članku 32 ....... riječi '' moglo imati '' su apsolutno nedorečene i mogu se interpretirati po osjećaju pojedinca. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 410 | MARINO SORIC | V. PRAĆENJE RADA I PREDSTAVKE NA RAD STALNOG SUDSKOG VJEŠTAKA, Članak 30. | Ovo je prevažan članak za vještake.Ministarstvo treba KONAČNO donijeti precizne i konkretne odluke. I ovaj članak je dio sive zone.Pa,valjda je jasno da svaki vještak MORA biti član neke od udruga vještaka,da bi svi vještaci imali ista '' tretman '',prava,obveze i bili praćeni na isti način. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 411 | MARINO SORIC | Službena iskaznica stalnog sudskog vještaka, Članak 28. | Svakako rok važenja iskaznice treba produžiti.Također,treba precizno definirati svrhu i '' važnost '' iste......Ne sjećam se kada me je netko u sudskom i vansudskom postupku tražio istu na uvid. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 412 | MARINO SORIC | Dnevnik vještačenja , Članak 26. | Apsolutno nepotreban članak !!! Pa nisu vještačenja srednjoškolska praksa,pa da za to dobivamo još jednu peticu u predmetu za zalaganje.Ako je poanta praćenja rada ( i reda ) vještaka,uvijek sam za to,ali postoje puno kvalitenije metode.Dapače,za čitanje ( ili praćenje ) dnevnika treba vrijeme i '' nekakvo '' znanje za koje ministarstvo svakako treba i dodatne resurse. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 413 | MARINO SORIC | Utvrđivanje visine nagrade za rad i naknade troškova stalnih sudskih vještaka, Članak 23. | Stavak (2) treba biti dopunjen u smislu dostavljanja Ministarstvu također i podataka o visini uplaćenih predujmova od strane stranaka u postupku za vještačenje kao rezerva sredstava za uvid u buduću visinu troškova vještačenja,jer se ionako plaćanja naknada za vještačenja od strane sudova,odvijaju u pravilu sa neshvatljivim kašnjenjem. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 414 | MARINO SORIC | III. PRAVA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Uvećanje i umanjenje nagrade | Stavak (2) treba biti puno preciznije definiran. Naravno,svaki vještak mora biti dovoljno profesionalan da maksimalno ozbiljno shvati rokove od 30 ili 45 dana za izradu nalaza.Uvijek sam za to da se isti adekvatno sankcionira u neizvršenju istog.Međutim,općenito se postavlja pitanje kredibiliteta ovog stavka,jer kad bi svi sudionici u lancu sudskog postupka imali definirane rokove,isti sigurni ne bi toliko trajali. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 415 | MARINO SORIC | Pravo na nagradu, Članak 17. | Nije vještačenje lutrija da se dobiva nagrada.....pravi termin je NAKNADA. Sve stavke ovog članka treba revidirati.Ako za to ministarstvo ponovo ne bude imalo hrabrosti,onda je minimum što su vještaci zaslužili da im se objasni zašto su odvjetnici sa naknadama godinama protežirani u odnosu na vještake. Općenito rečeno,nameće se zaključak da je jadna država koja više cijeni uhljebe i poltrone nego struku i inteligenciju. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 416 | MARINO SORIC | Podnošenje zahtjeva, Članak 9. | Potrebno je propisati da se tvrtka ili pravna osoba može prijaviti za vještaka, pod uvjetom da ima stalno zaposlenog vještaka iz odgovarajućeg područja za koje se prijavljuje na popis vještaka. | Prihvaćen | Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno je obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 417 | MARINO SORIC | II. POSTUPAK IMENOVANJA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Mišljenje o obavljenoj stručnoj obuci | (1) Sposobnost kandidata upućenog na stručnu obuku za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka utvrđuje se na temelju izvješća stalnog sudskog vještaka kod kojeg je kandidat bio na stručnoj obuci (mentora) o provedenoj stručnoj obuci pod čijim je nadzorom kandidat dužan obaviti najmanje 10 vještačenja i u njima izraditi nalaz i mišljenje. Navedena vještačenja ne moraju biti vještačenja koje je naložio sud, ali se pri tome mora voditi računa o odredbama GDPR. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 418 | MARINO SORIC | III. PRAVA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Pravo na nagradu | U stavci (1) obavezno navesti rok isplate naknade vještaku !!!! | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj analizirat će se u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 419 | MARINO SORIC | Odlučivanje o zahtjevu za imenovanje, Članak 12. | Članak 12. st.3. O podnesenom zahtjevu za imenovanje stalnog sudskog vještaka ministar odlučuje rješenjem i o tome obavještava nadležni sud u mjestu prebivališta imenovanog vještaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 420 | MARINO SORIC | II. POPIS STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA , Članak 15. | Dodati u stavci 2) Popis po pojedinim područjima vještačenja vodi Ministarstvo te ga radi osiguranja dostupnosti informacija zainteresiranoj javnosti o imenovanim stalnim sudskim vještacima objavljuje na svojoj mrežnoj stranici.... navesti ime web stranice | Djelomično prihvaćen | Sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 36/24), ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa vodi popis imenovanih stalnih sudskih vještaka te pravnih osoba kojima je dano odobrenje za obavljanje poslova vještačenja kao i popis specijaliziranih ustanova i državnih tijela koji mogu obavljati poslove vještačenja, a navedeni popisi objavljuju se na e-Oglasnoj ploči sudova. |
| 421 | Marijana Matijević | Pravo na nagradu, Članak 17. | A) čl.17 bod ne može biti manji od 1,00 € odnosno 1 sat vještaka bi trebao biti minimalno 35 € ,optimalno 50.-€ + PDV ali primjereno bi bilo najmanje 75 % propisane satnice prema odvjetničkoj tarifi (dakle, na razini od 75 € ZA SLOŽENA VJEŠTAČENJA). B) članak 17. stavak 3. kojom je uređeno umanjenje naknade za rad vještaka koja se isplaćuje iz sredstava pravosudnog tijela za 35%: je totalno neustavna odredba! Visina naknade za rad vještaka određuje se u zavisnosti od obima i složenosti vještačenja, a ne u zavisnosti od naručitelja kao što je to uređeno odredbom iz članka 17. stavak 3. Naknade za rad vještaka koja se plaćaju iz sredstava pravosudnih tijela većinom se odnose na vještačenja provedena u kaznenim postupcima i koja u konačnici idu na teret osuđenika, jedino u slučaju oslobađajuće presude idu na teret državnog proračuna (regulirano odredbom iz članka 145. Zakona o kaznenom postupku) i što nema veze sa radom vještaka posljedično čemu ne može ni biti u korelaciji sa naknadom za rad vještaka. C) u odnosu na odredbu iz članka 17. stavak 4.1. kojim je utvrđen raspon od 150 do 4000 bodova za izradu pisanog nalaza i mišljenja, ovisno o složenosti vještačenja iz prednjeg proizlazi da je nagrada za pisani nalaz i mišljenje limitirana na minimalnih 49,50 EUR ( 150 bodova x 0,33 € ) do maksimalnih 1.320,00 EUR ( 4.000 bodova x 0,33 €); dakle radi se o odredbi koja unaprijed, bez da uzima u obzir opseg posla, ograničava vrijednost rada (i to na vrlo niskoj razini), jer kako se primjenom takve odredbe može vrednovati vještačenje dokumentacije koja primjerice sadrži preko 50.000 stranica, a kao rezultat vještačenja je nalaz i mišljenje na preko 1.000 stranica ??? D) ne može se nakon 25 godina rada pravnih osoba sa zaposlenim sudskim vještacima jednostavno ukinuti ta praksa koja je u EU uhodana i postoji godinama kao i do sada kod nas: u RH ima 412 pravnih osoba koje imaju odobrenje za vještačenje. Pod pretpostavkom da su svakoj pravnoj osobi radi samo 5 osoba dolazi se do broja osoba koje su zaposlenici u društvima je min 2.000 odnosno 2.000 obitelji ostvaruje prihod od poslova koji su vezani uz vještačenje. Napominjemo da je jasno da je u tim pravnim osobama zaposleno najmanje 412 vještaka, ali se ne isključuje mogućnost da veći dio preostalih osoba (cca 1.500) nisu vještaci već suradnici vještaku u rad. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 422 | Marijana Matijević | Dnevnik vještačenja , Članak 26. | Smatram članak 26 potpuno nepotrebni i podcjenjivačkim. Pogotovo u kontekstu naknade za vještake koja je znatno niža od onih za odvjetnike i suce. Da li odvjetnici trebaju podnositi dnevnik svojih obrana? Podnošenje dnevnika se ne primjenjuje ni u jednoj drugoj struci te nije jasno što se s ovim želi postići? Članak 26 smatram potrebnim povući! | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 423 | MARIJA DULJKOVIĆ | Pravo na nagradu, Članak 17. | Pravo na nagradu U članku 17. prijedloga Pravilnika spominju se posebni troškovi, koji se vrednuju prema satu. U tim posebnim troškovima su „osiguranja dokaza“ i „procjene“. Osiguranja dokaza i procjene su najčešći vještački nalazi (koji se izrađuju kao i svaki drugi vještački nalazi) tako da iste treba vrednovati prema predloženim bodovima. Isti se ne mogu vrednovati prema satu nego kao i svaki drugi vještački nalazi prema broju bodova. U prijedlogu Pravilnika nigdje nisu vrednovana očitovanja na odvjetničke podneske. Taj segment vještačenja je jedan od najzahtjevnijih. To je zato što se, za odgovaranje na podneske, mora ponovno proučiti kompletna tehnička i sudska dokumentacija. Sve to iziskuje dodatne sate na postojeće vještačenje. U praksi nema ograničenja u broju podnesaka. Odgovaranje na odvjetničke podneske se zna protegnuti i do 3 godine od predaje nalaza i mišljenja. Razmaci između podnesaka znaju biti i po šest mjeseci, pa i više, i svaki puta je potrebno iznova proučiti kompletnu dokumentaciju kako bi se pravilno i ispravno odgovorilo na iste. Na podnescima odvjetnici najviše skupljaju bodove i ostvaruju prihod, a vještaci besplatno odgovaraju. Proučavanje dokumentacije možda ne bi bilo potrebno da su podnesci ili rasprava odmah nakon izrade nalaza i mišljenja. Međutim, u praksi, zna proći i po godina i godina i pol od izrade vještačkih nalaza do prvih očitovanja. Tako da se mora opet sve iznova proučiti da bi se učinkovito i ispravno odgovorilo na primjedbe. To se može bolje regulirati na način da se odgovaranje na podneske računa unaprijed u sklopu nalaza i mišljenja kao normalna radnja koja se dodatno posebno vrednuje. U tijeku je izrada, prijedloga Pravilnika sa reguliranjem funkcioniranja ročišta na daljinu. U sada analiziranom prijedlogu Pravilnika o stalnim sudskim vještacima nigdje se ne spominju rasprave na daljinu. Ročišta na daljinu su se već počela provoditi na pojedinim sudovima. U praksi je zapaženo da suci ne žele izdati rješenje o plaćanju vještaka kod rasprave na daljinu valjda smatrajući da vještak „radi od kuće“ pa nije potrebno vrednovati „izlazak i pripremu za raspravu“. Kao primjer se može navesti procedura rada kao pravne osoba. Isto tako, kao primjer, može se navesti postupak procjene nekretnina za koje je npr. određena brutto cijena od 3.500 Kn. Pravna osoba je bila u sustavu PDV što znači da je 2.800 Kn pripadalo pravnoj osobi (kada se odbije 25% PDV-a). Ukoliko se ukine pravna osoba i ako se mora izdati račun kao fizička osoba onda je procedura slijedeća: Prijedlogom Pravilnika se 25% povećala vrijednost boda (sa 2,00 Kn na 2,50 Kn odnosno 0,33 EUR). Sada se povećava cijena za 25% tj. 3.500 Kn x 1,25 = 4.375 Kn sada nove vrijednosti nalaza. Ako se izda račun kao fizička osoba onda imamo 4.375 Kn x 0,64 (jer je 36% doprinosa za fizičku osobu) = 2.800 Kn. Znači da se opet vraća na onih 2.800 Kn iz početka. To znači da se opet vraćamo na vrijednost boda od 2,00 Kn iz 1998. godine. Marija Duljković | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 424 | MAJA PETROVIĆ | Službena iskaznica stalnog sudskog vještaka, Članak 28. | Službena iskaznica mora imati trajnost dulju makar mjesec dana od četverogodišnjeg mandata obzirom da je novu moguće zatražiti tek po dobivanju novog Rješenja. Navedeno je teško objasniti pravosudnim službenicima na ulazu u sudove čime se stvaraju neugodnosti vještacima tijekom tih mjesec-dva dana do izdavanja nove iskaznice. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 425 | MAJA PETROVIĆ | Dnevnik vještačenja , Članak 26. | Nejasno je da li u Ministarstvu pravosuđa su zaposleni djelatnici koji imaju stručna znanja iz raznih struka koja mogu ocijeniti da li realni podaci iz Dnevnika (npr. liječnici specijalizirani za pojedina područja medicine i sl.). Ova odredba usmjerena je isključivo gomilanju nepotrebne i sulude dokumentacije, a maliciozno bi se dalo nagovijestiti da služi otvaranju novih radnih mjesta u bespuću administrativnog labirinta naše države... Podatke iz Dnevnika valjano mogu ocijeniti vještaci iste struke, a ne pravosudno tijelo pa se radi o jednom nepotrebnom administriranju, suprotno GDPR, i ne mogu se podaci iz sudbene vlasti prosljeđivati izvršnoj vlasti, posebno imajući u vidu tajnost kaznenih (a i trgovačkih) postupaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 426 | MAJA PETROVIĆ | Dužnost preuzimanja i dovršetka preuzetih poslova, Članak 25. | Što se planira postići sa mjesečnim izvještajem kojeg vještak podnosi sudu o obavljenim radnjama osim dodatnog zatrpavanja suda nepotrebnom dokumentacijom i otvaranja mogućnosti zlouporabe stranaka u parničnim postupcima? | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 427 | MAJA PETROVIĆ | III. PRAVA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Naknada troškova | roškova? | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 428 | MAJA PETROVIĆ | Uvećanje i umanjenje nagrade, Članak 18. | Razlozi kašnjenja moraju biti jasno utvrđeni zbog mogućih zlouporaba stranaka u postupku radi smanjenja iznosa naknade. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 429 | MAJA PETROVIĆ | Pravo na nagradu, Članak 17. | Predlažem optimalni iznos vrednovanja rada sudskih vještaka usklađen prema vrijednosti rada utvrđenim u strukovnim komorama, što je ekvivalent vrijednosti 0,15% prosječne mjesečne isplaćene bruto plaće po zaposlenom u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz u prethodnoj godini, koja se objavljuje u Narodnim novinama (NN 125/2022 za 2022.godinu iznosi 10.301 kunu), uvećano za porez na dodanu vrijednost. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 430 | MAJA PETROVIĆ | Pravo na nagradu, Članak 17. | (4) Nagrada za rad stalnih sudskih vještaka utvrđuje se za: ◊ izradu pisanog nalaza i mišljenja, ovisno o složenosti vještačenja od 150 do 4000 bodova Nije moguće postavljati gornju vrijednost za izradu pisanog nalaza i mišljenjima jer nalazi obuhvaćaju i složena vještačenja u kojima npr. vrijednosti izvedenih radova u građevinskim vještačenjima su u većini slučajeva više od nekoliko miliona eura. Obračun tako velikog opsega izvedenih radova sa uključenim pregledom pripadajuće dokumentacije (građevinskih dnevnika, projekata i slično) moguće je jedino ocijeniti u odnosu na vrijednost radova koji su predmet vještačenja i u pravilu se odnosi na vrijednost višu od ovakve maksimalno propisane, a ničim objašnjene brojke. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 431 | MAJA PETROVIĆ | Pravo na nagradu, Članak 17. | (1) Za obavljeno vještačenje stalni sudski vještak ima pravo na NAKNADU. Sramotan je prijedlog kojim se vještacima propisuje vrijednost radnog sata od 11,55 eura!!! U nedostatku slične jedinstvene publikacije koja bi tržištu ponudila prikaz cijena radova i materijala koji se koriste u gradnji, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine je u suradnji s Institutom IGH ponovno pokrenulo izdavanje Biltena u kojem se mogu pronaći i prosječne bruto satnice radnika. U skladu sa navedenom literaturom vidljivo je kako se prosječna bruto satnica VKV građevinskog radnika kreće u rasponu od 6,22 eur - 6,52 eur i to za 2020. godinu. Pregledom cjenika usluga raznih komunalnih društava Čistoće vidljive su satnice radnika od kojih izdvajam npr: Čistoća Županja NK radnik u iznosu od 8,62 eur, KV radnik 13,27 eur.... Na osnovu čega cijenjeni naslov cijeni vrijednost radnog sata stručne osobe sa visokim kvalifikacijama i stalnim usavršavanjem kao nižu od vrijednosti radnog sata kvalificiranog radnika????? | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 432 | MAJA PETROVIĆ | Predmet Pravilnika, Članak 1. | nedostaju pravne osobe vještaci odnosno vještaci koji djelatnost obavljaju preko svojih trgovačkih društava u kojima su i zaposleni | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Napominje se da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 433 | Maja Bilandžić | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi | Poštovani, naknade za rad sudskih vještaka su u najnovijem prijedlogu sramotno niske. Na žalost takav prijedlog, ukoliko bude usvojen, dovesti do odustajanja većeg broja stalnih sudskih vještaka, budući da nam je to sekundarna aktivnost, pa uz minijaturne naknade predstavlja gubitak vremena. Predlažem da vrijednost boda ili naknade po satu budu izjednačane s odvjetničkim naknadama, budući da se radi o jednakovrijednim poslovima. U nadi da se moj prijedlog neće zanamariti, srdačan pozdrav, Maja Bilandžić | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 434 | Maida Mustać | Pravo na nagradu, Članak 17. | Kada analiziramo predložene naknade sudskim tumačima (prijedlog Pravilnik o sudskim tumačima je također na e-savjetovanju) opet dolazimo na minimalnu vrijednost boda od 1,00 EUR. Neadekvatnost predložene cijene boda za vještaka, osim svih do sada iznesenih argumenata, razvidna je i iz usporedbe visine nagrade (naknade) koja je bila propisana stalnim sudskim tumačima u razdoblju od 1998. godine do danas. Uz svako poštovanje prema sudskim tumačima, i radi izbjegavanja svake dvojbe napominjemo kako ova usporedba ne služi kako bi se uspoređivale dvije profesije, već se uspoređuje i prati izmjene naknada, koje su se međusobno trebale pratiti. Pravilnikom o stalnim sudskim tumačima (NN 35/98) u članku 23. bila je definirana vrijednost nagrade za prijevod sa stranog jezika na hrvatski jezik, za svaki redak 2,00 kune. Iz navedenog je razvidno da je 1998. godine vrijednost boda sudskih vještaka od 2,00 kn bila izjednačena sa vrijednošću jednog retka prijevoda sa stranog na hrvatski jezik stalnog sudskog tumača. U 2008. godini Pravilnikom o stalnim sudskim tumačima (NN 88/08) u članku 26. izmijenjena je visina nagrade sudskim tumačima pa je tako novim pravilnikom naknada za prijevod sa stranog jezika na hrvatski jezik za svaki redak iznosila 5,00 kuna. Iz navedenog se zaključuje kako je u 2008. godini sudskim tumačima naknada povećana 2,5 puta, dok je naknada sudskih vještaka ostala ista kao i 1998. godine U prijedlogu Pravilnika o stalnim sudskim tumačima koji je trenutno na e-savjetovanju razvidno je da je u članku 14. predviđeno da naknada za prijevod sa stranog jezika na hrvatski jezik iznosi 30,00 EUR po kartici. Ako se uzme da jedna kartica ima 30 redaka, dolazi se do iznosa od 1,00 EUR po retku. Primjenog fiksnog tečaja konverzije radi se o 7,5345 kn. Usporedbom predloženih 1,00 EUR (7,5345 kn) za 2023. godinu sa vrijednosti nagrade iz 1998. godine od 2,00 kn, razvidno je da bi se radilo o povećanju od 3,77 puta. Stoga se postavlja logično pitanje, zašto srazmjerno nije rastao bod sudskim vještacima već im se za razdoblje od 1998. godine do 2023. godine predlaže uvećanje vrijednosti boda od 0,06 EUR. Dodatno i važno za napomenuti je da nije razvidno niti da bi u prijedlogu Pravilnikom o stalnim sudskim tumačima bilo predviđeno umanjenje naknade za slučaj da bi se ista isplaćivala iz sredstava pravosudnog tijela, kako se to godinama radi sudskim vještacima. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 435 | Maida Mustać | Mišljenje o obavljenoj stručnoj obuci, Članak 8. | Članak 8. (1) Sposobnost kandidata upućenog na stručnu obuku za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka utvrđuje se na temelju izvješća stalnog sudskog vještaka kod kojeg je kandidat bio na stručnoj obuci (mentora) o provedenoj stručnoj obuci pod čijim je nadzorom kandidat dužan obaviti najmanje 10 vještačenja i u njima izraditi nalaz i mišljenje. Navedena vještačenja ne moraju biti vještačenja koje je naložio sud, ali se pri tome mora voditi o odredbama GDPR. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 436 | Maida Mustać | VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 34. | Predlažem izmjenu i dopunu toč. 3 i 4 ovog članka kako slijedi: (3) Postupci imenovanja, privremene zabrane, privremene uskrate i razrješenja stalnih sudskih vještaka i stalnih sudskih procjenitelja započeti prije 1. siječnja 2023. dovršit će se prema odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16. i 67/18.) i Pravilnika o stalnim sudskim vještacima („Narodne novine“, br. 38/14., 123/15., 29/16. i 61/19.). (4) Stalni sudski vještaci koji do 1. siječnja 2023. budu imenovani sukladno odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16. i 67/18.) kao i pravne osobe kojima je sukladno odredbama Zakona o sudovima (»Narodne novine«, br. 28/13., 33/15., 82/15. i 67/18.) odobreno obavljanje poslova prevođenja odnosno tumačenja, vještačenja i procjenjivanja nastavljaju obavljati navedene poslove ne moraju podnositi zahtjev za imenovanje nakon isteka vremena na koje su prethodno imenovani podnose Ministarstvu najkasnije 30 dana prije isteka vremena prethodnog imenovanja. nego će ostati uvršteni u jedinstveni popis stalnih sudskih vještaka iz st.2 ovog članka, primjenom pravnog standarda legitimnih očekivanja, imenovati u skladu s odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) i ovog Pravilnika. | Nije prihvaćen | Prijedlog se ne može prihvatiti s obzirom na odredbe članka 35. stavaka 1. i 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 21/22). |
| 437 | Maida Mustać | Naknada troškova, Članak 19. | (3) Pravo na naknadu troškova obračunava se na temelju uredne i vjerodostojne dokumentacije putnog naloga (u slučaju zavoda, ustanova i pravnih osoba) i priloženih isprava (računa) kojima se dokazuju svi nabrojani troškovi prijevoza i drugi izdaci. Obrazloženje: Sve navedeno je prema čl.249 i čl.256 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 na snazi od 19.07.2022. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 438 | Maida Mustać | Pravo na nagradu, Članak 17. | Navod članka .17 bod ne može biti manji od 1,00 € odnosno 1 sat vještaka bi trebao biti minimalno 35 € ,optimalno 50.-€ + PDV Također, članak 17. stavak 3 , umanjnje boda za rad sudskih vještaka za pravosudna tijela , je apsurdna , visina naknade se određuje na osnovu visine i obima vjetačenja a ne na osnovu tko je "Naručitelj", | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 439 | Maida Mustać | Vladanje hrvatskim jezikom, Članak 4. | Stavak 1 DOPUNITI da glasi: 1. završila odgovarajući studij odnosno školu na hrvatskom jeziku u Republici Hrvatskoj. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 440 | Maida Mustać | Područja vještačenja, Članak 3. | Iz članka 3. Nacrta Pravilnika nije jasno što sa pravima postojećih stalnih sudskih vještaka , jasnije bi bilo kada bih odredba glasila „vještaci imenovani u postupcima imenovanja pokrenutima do 31. prosinca 2022., stavljaju se na listu sudskih vještaka odgovarajuće struke bez ograničenja. | Nije prihvaćen | Prijedlog se ne može prihvatiti s obzirom na odredbe članka 35. stavaka 1. i 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 21/22). |
| 441 | Lucija Ivančić | Predmet Pravilnika, Članak 1. | Odredba st. 2. odnosi se na zavode, ustanove i državna tijela, a izostavlja trgovačka društva kao jedan od zakonom dopuštenih i mogućih načina organiziranja rada vještaka. Nije jasno zbog čega se pravne osobe (trgovačka društva) izostavljaju iz novog Pravilnika, imajući u vidu da pravni sustav Republike Hrvatske omogućava pravnim osobama baviti se poslovima vještačenja već 45 godina (čl. 132. Zakona o redovnim sudovima, Narodne novine,m broj 5/1977.) Ovo sve pogotovo imajući u vidu trenutno društveno - političko uređenje Republike Hrvatske (tržišno gospodarstvo, sloboda tržišnog poduzetništva i dr.), a osim toga, Smjernicama o ulozi sudskih vještaka u pravosudnim tijelima država članica Vijeća Europe, predviđeno je da pravna osoba može biti imenovana kao vještak. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 442 | Lucija Ivančić | Pravo na nagradu, Članak 17. | u odnosu na odredbu iz članka 17. stavak 4.1. kojim je utvrđen raspon od 150 do 4000 bodova za izradu pisanog nalaza i mišljenja, ovisno o složenosti vještačenja iz prednjeg proizlazi da je nagrada za pisani nalaz i mišljenje limitirana na minimalnih 49,50 EUR ( 150 bodova x 0,33 € ) do maksimalnih 1.320,00 EUR ( 4.000 bodova x 0,33 €); dakle radi se o odredbi koja unaprijed, bez da uzima u obzir opseg posla, ograničava vrijednost rada (i to na vrlo niskoj razini), jer kako se primjenom takve odredbe može vrednovati vještačenje dokumentacije koja primjerice sadrži preko 50.000 stranica, a kao rezultat vještačenja je nalaz i mišljenje na preko 1.000 stranica | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 443 | Lucija Ivančić | Pravo na nagradu, Članak 17. | Visina naknade za rad vještaka određuje se u zavisnosti od obima i složenosti vještačenja, a ne u zavisnosti od naručitelja kao što je to uređeno odredbom iz članka 17. stavak 3. Naknade za rad vještaka koja se plaćaju iz sredstava pravosudnih tijela većinom se odnose na vještačenja provedena u kaznenim postupcima i koja u konačnici idu na teret osuđenika, jedino u slučaju oslobađajuće presude idu na teret državnog proračuna (regulirano odredbom iz članka 145. Zakona o kaznenom postupku) i što nema veze s radom vještaka posljedično čemu ne može ni biti u korelaciji sa naknadom za rad vještaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 444 | Lucija Ivančić | Pravo na nagradu, Članak 17. | čl.17 bod ne može biti manji od 1,00 € odnosno 1 sat vještaka bi trebao biti minimalno 35 € ,optimalno 50.-€ + PDV ali primjereno bi bilo najmanje 75 % propisane satnice prema odvjetničkoj tarifi (dakle, na razini od 75 € ZA SLOŽENA VJEŠTAČENJA). | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 445 | Lucija Ivančić | Pravo na nagradu, Članak 17. | Gornja granica predviđenih bodova za izradu nalaza i mišljenja vještačenja kako je sad predviđena je neprimjereno niska i rezultirat će time da se vještaci neće upuštati u izradu kompleksnijih vještačenja jer neće biti u mogućnosti niti pokriti troškove, stoga se predlaže izostaviti gornju granicu za izradu pisanog nalaza i mišljenja kako bi se omogućilo provođenje vještačenja u kompleksnim predmetima. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 446 | Lucija Ivančić | Predmet Pravilnika, Članak 1. | Ovim Pravilnikom, kao i posebno u čl. 17. Pravilnika, potrebno je jasnije utvrditi poslove stalnog sudskog vještaka te unijeti u pravnilnik odredbu koja bi određivala da za obavljeni rad stalnog sudskog vještaka treba utvrditi odgovarajuću naknadu (umjesto riječi nagrada korisiti izraz naknada za rad stalnog sudskog vještaka), a koji rad uključuje izradu stručnog nalaza i mišljenja (elaborata) i druge pomoćne poslove koje su potrebni prilikom izrade stručnog nalaza i mišljenje bez ograničavanja cijene (naknade) koja bi po slobodnim tržišnim uvjetima bila adekvatna za obavljanje takvog stručnog rada stalnog sudskog vještaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 447 | Lovre Krstulović-Opara | V. PRAĆENJE RADA I PREDSTAVKE NA RAD STALNOG SUDSKOG VJEŠTAKA, Članak 30. | Članak 30., točka 2: Članstvo u komorama nema nikakve veze sa stalnim sudskim vještaćenjem. Komore ne daju odobrenja sudskom vještaku. Sudski vještak ne treba biti član nikakve komore da bi bio sudski vještak. Nije jasna uloga komora. Članstvo u komori također nema nikakve veze sa činjenicom da li je netko stalni sudski vještak! Savjetujem ukidanje čitave točke 30 jer ovime se daje prostora za ograničavanje neovisnosti sudskih vještaka i mogućnost djelovanja na tijek sudskog postupka podnošenjem pritužbi, odnosno iznošenjem detalja procesa komorama i drugim tijelima i javnosti izvan sudnice. Ovim člankom se krši članak o tajnosti predmeta! | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 448 | Lovre Krstulović-Opara | Potpis i pečat stalnog sudskog vještaka, Članak 27. | Članak 27. Čemu više danas pečat kad smo u potpunosti prešli na elektronički potpis i registar sudskih vještaka? Prijedlog članka da sadrži samo točku 1 bez riječi "pečat". | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 449 | Lovre Krstulović-Opara | Dnevnik vještačenja , Članak 26. | Smatram članak 26 potpuno nepotrebni i podcjenjivačkim. Pogotovo u kontekstu naknade za vještake koja je znatno niža od onih za odvjetnike i suce. Da li odvjetnici trebaju podnositi dnevnik svojih obrana? Podnošenje dnevnika se ne primjenjuje ni u jednoj drugoj struci te nije jasno što se s ovim želi postići? Članak 26 smatram potrebnim povući! | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 450 | Lovre Krstulović-Opara | Dužnost preuzimanja i dovršetka preuzetih poslova, Članak 25. | (5) Ukoliko se stalni sudski vještak ne smatra dovoljno kompetentnim za dodijeljeni mu predmet zbog karaktera svoje uže stručne specijalnosti te ne posjeduje sva potrebna mu znanja, dužan je, nakon što se prouči predmet, obratiti se sucu i zatražiti izuzeće. Pri tom se na njega odnosi članak 24, točka 3. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 451 | Lovre Krstulović-Opara | Troškovi prijevoza, Članak 20. | Članak 20. (4) Ako vještak za potrebe vještačenja sa sobom nosi mjernu i sličnu opremu, vještak samostalno bira najadekvatniji način prijevoza opreme i sredstava koja su mu za provođenje vještva neophodna uključujući i prijevoz vlastiti automobilom, taksi uslugom ili iznajmljenim automobilom, a troškovi čega će u biti u potpunosti refundirani. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 452 | Lovre Krstulović-Opara | Naknada troškova, Članak 19. | Troškovi iz članka 19 isplaćuju se (refundiraju se) vještaku u punom iznosu, a ne reducirani za davanja, kako je to do sada bila praksa gdje bi, ili vještak trebao putne troškove uvećati za davanja troškove kako bi mu bio isplaćen iznos koji je potrošio, ili dobiti manji iznos. Praksa sudova je do sada bila da se putni troškovi isplaćuju kroz ugovor o djelu na žiro-račun, a ne direktno kao putni troškovi. Ovo nije u skladu sa pravilima i propisima prema kojima se naknada za vještačenje isplaćuje na žiro račun, a putni troškovi (bez opterećenja i davanja) na tekući račun. Pravilnik treba iznos putnih troškova za slučaj korištenja automobila (što je realno najčešći slučaj) vezati za propise iz drugih zakona gdje se to definira za državne namještenike. U svakom slučaju, treba jasno biti navedeno prema kojem se propisu ili pravilniku obračunavaju putni troškovi kod korištenja osobnog automobila, što je najčešći slučaj. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 453 | Lovre Krstulović-Opara | Pravo na nagradu, Članak 17. | Članak 17, točka 2. Nagrada za rad treba biti u iznosu da bude identična sa naknadama za isti ili sličan rad odvjetnika. Vještak se po primanju predmeta treba temeljito upoznati s predmetom, kao odvjetnik. Vještak treba pristupiti očevidu, gdje satnica treba biti istovjetna odvjetničkoj ili sudačkoj. Vještak treba napisati stručno mišljenje koje je redovito višestruko veće od odvjetničkih podnesaka. Vještak treba poput odvjetnika izići na ročište, gdje je za razliku od odvjetnika, vještak napadan i treba dokazati svoje vještvo. U međuvremenu, kako od pisanja vještva do ročišta protekne poduži vremenski rok, vještak se poput odvjetnika treba podsjetiti na čitav predmet i svoje vještvo, poput odvjetnika. Da ne spominjemo praksu da uglavnom vještaci su ti od kojih se redovito očekuje da svojim automobila na očevid voze i vraćaju suce i zapisničare. Stručna sprema vještaka je uglavnom istovjetna, a često i viša od odvjetničke i spreme suca. Sudski vještaci su istaknuti članovi svoje stručne zajednice, što se od odvjetnika ne očekiva. Stoga je cijena od 0,33 EURa sramotna i neprihvatljiva, poput svih dosadašnjih pravilnika. Ne želim iznositi vrijednost boda, tražim da se vrijednost boda veže za vrijednost rada odvjetnika i sudaca. Sve ostalo je sramotna diskriminacija. Članak 17. , točka 3. Protivim se umanjenju vrijednosti boda za 35% jer je ponovo diskriminira sudske vještake. Vještaci jednako savjesno i temeljito rade vještva bez obzira za to iz kojih se sredstava isplaćuje pa bi se ovim nepravedno ruši vrijednost rada vještaka. Vještak nema nikakvih prednosti, poreznih povlastica ili bilo kojih drugih beneficija za slučaj kad radi se plaća iz sredstava pravosudnog tijela. Predmeti koji se plaćaju iz sredstava pravosudnog tijela su uglavnom predmeti koji se odnose na ozbiljnije slučajeve gdje odluke vještaka imaju dalekosežnije materijalne i moralne posljedice, pa uz to što je vještak uključen u takav "ozbiljniji" i emotivno teži spor, da bude kažnjen s manjom naknadom je neprihvatljivo. I na kraju za razliku od odvjetnika, vještak ne može odbiti prihvaćanje dodijeljenog mu predmeta. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 454 | LIDIJA MALČIĆ | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi | ne može se nakon 25 godina rada pravnih osoba sa zaposlenim sudskim vještacima jednostavno ukinuti ta praksa koja je u EU uhodana i postoji godinama kao i do sada kod nas: u RH ima 412 pravnih osoba koje imaju odobrenje za vještačenje. Pod pretpostavkom da su svakoj pravnoj osobi radi samo 5 osoba dolazi se do broja osoba koje su zaposlenici u društvima je min 2.000 odnosno 2.000 obitelji ostvaruje prihod od poslova koji su vezani uz vještačenje. Napominjemo da je jasno da je u tim pravnim osobama zaposleno najmanje 412 vještaka, ali se ne isključuje mogućnost da veći dio preostalih osoba (cca 1.500) nisu vještaci već suradnici vještaku u rad. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 455 | Ksenija Kekez | Pravo na nagradu, Članak 17. | Odredbom članka 17. stavak 2. kojom je predložena vrijednosti boda u visini od 0,33 € obezvređuje se rad vještaka i umanjuje značaj nalaza i mišljenja o kojem ovisi tijek i ishod mnogih sudskih postupaka. Visina vrijednosti boda trebala bi se uskladiti s naknadama drugih stručnih osoba usporedivih djelatnosti i dalje usklađivati na isti način kao i njima. Stavak 3. koji govori o umanjenjima od 35% kada se nagrada isplaćuje iz sredstava pravosudnih tijela potrebno je brisati jer je nelogičan. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 456 | Krunoslav Marinac | Pravo na nagradu, Članak 17. | Riječ nagrada nije primjerena. Cijena sata (35 bodova x 0,33 EUR) je premala. Satnice građevinskih radnika su 100 do 200 HRK (oko 25 EUR). Radnici specijalisti, restauratori i dr. imaju i veće satnice. Znamo kuda nas je dovela "uravnilovka" u nedavnoj prošlosti. Ukoliko su iznosi satnica i podnesci odvjetnika u redu onda bi takvi trebali biti i iznosi vještačenja i satnice vještaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 457 | KONCEPT INŽENJERING j.d.o.o. | Troškovi prijevoza, Članak 20. | Ako za obavljanje vještačenja sredstvo javnog prometa, nije najekonomičnije prijevozno sredstvo, posebno imajući u vidu ukupno vrijeme koje bi bilo utrošeno korištenjem istog stalni sudski vještak ima pravo na korištenje osobnog automobila u visini neoporezivih iznosa kako je to regulirano Pravilnikom o izmjenama i dopuni Pravilnika o porezu na dohodak (NN 112/2022) do 3,00 kune po prijeđenom kilometru. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 458 | KONCEPT INŽENJERING j.d.o.o. | III. PRAVA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Utvrđivanje visine nagrade za rad i naknade troškova stalnih sudskih vještaka | Članak 23. (1) Sudski vještak visinu iznosa naknade za rad i naknade troškova ispostavlja računom za vještačenje obavljeno sukladno odredbama ovoga Pravilnika. Nalaz i mišljenje, provjerava pravosudno tijelo na čiji je zahtjev vještačenje obavljeno. Kada je račun sastavljen sukladno odredbama ovog Pravilnika, nadležno tijelo račun prihvaća u cijelosti i daje nalog za plaćanje računa u zakonskom roku od 30 dana od pravomoćnosti rješenja suda o odobrenju računa, a u slučaju nepravovremenog plaćanja vještak ima pravo potraživati zakonske zatezne kamate. Ako pravosudno tijelo utvrdi neku nepravilnost u računu, isti vraća vještaku uz pisano obrazloženje o utvrđenim nepravilnostima, a ne ispravlja račun po vlastitom nahođenju. (2) Vještak ima pravo na naknadu putnih troškova i troškova za prehranu i prenoćište te na naknadu izmakle zarade. Vještak treba zatražiti naknadu odmah nakon saslušanja, predajom troškovnika ili usmeno na sudski zapisnik inače gubi pravo na nju. Sud je dužan na to upozoriti vještaka. Iznimno se može odobriti da vještak dostavi troškovnik u roku od 3 dana. (3) Pravosudna tijela svakih šest mjeseci, najkasnije do 15. dana idućeg mjeseca, Ministarstvu dostavljaju podatke o iznosima računa koje su vještaci ispostavili za obavljeni posao koji je pravosudno tijelo naručilo i naknadi troškova isplaćenih stalnim sudskim vještacima iz sredstava pravosudnih tijela, ili sa računa na koje su sredstva kao predujam za vještačenje uplatile stranke u građanskim postupcima u pojedinim predmetima koji se vode kod istih pravosudnih tijela. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 459 | KONCEPT INŽENJERING j.d.o.o. | II. POSTUPAK IMENOVANJA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Mišljenje o obavljenoj stručnoj obuci | Navedenih pet vještačenja ne moraju biti vještačenja koje je naložio sud, ali se pri tome mora voditi o odredbama GDPR. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 460 | KONCEPT INŽENJERING j.d.o.o. | II. POSTUPAK IMENOVANJA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Područja vještačenja | dodati u naslov "i uvjeti za obavljanje poslova stalnih sudskih vještaka" Dodati pravne osobe za obavljanje poslova sudskih vještačenja i procjena nekretnina, dopisati i uvjete za pravne osobe (registrirana djelatnost, zaposlena osoba stalni sudski vjštek i procjenitelj nekretnina, osiguranje) | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Napominje se da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 461 | KONCEPT INŽENJERING j.d.o.o. | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi, I. OPĆE ODREDBE | Nejasno je i neživotno da se ovim prijedlogom Pravilnika izostavljaju pravne osobe iz sudskih vještačenja. Obavezno vratiti pravne osobe u Pravilnik. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 462 | KONCEPT INŽENJERING j.d.o.o. | Potpis i pečat stalnog sudskog vještaka, Članak 27. | Pohranu pečata i potpisa vratiti na županijske sudove kako je bilo i do sada. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 463 | KONCEPT INŽENJERING j.d.o.o. | IV. DUŽNOSTI STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Dnevnik vještačenja | Uz ionako niske cijene rada dodatno se opretečuju vještaci nepotrebnim administriranjem podataka. Poptuno je nejasna svrha ovog dnevnika. Rad vještaka za sudove može se pratiti putem eKomunikacije. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 464 | KONCEPT INŽENJERING j.d.o.o. | III. PRAVA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Uvećanje i umanjenje nagrade | Ako stalni sudski vještak bez opravdanog razloga preuzeti posao ne dovrši u roku koji mu je naložen ili u roku o kojem je obavijestio pravosudno tijelo odnosno stranku, iznos nagrade naknade po računu može se umanjiti do najviše 50% iznosa nagrade iz članka 17. ovoga Pravilnika, uz obvezu obavijesti Poreznoj upravi o tom smanjenju. Opravdani razlozi su: nedostavljanje dokumentacije, pretjerano dugo vrijeme dostave zatražene nove dokumentacije od stranaka, bolest vještaka, sporost dostave zatražene dokumentacije od nadležnih službi i/ili ureda javne uprave itd. Moraju biti jasno utvrđeni razlozi kašnjenja izrade nalaza i mišljenja zbog mogućih zlouporaba stranaka u postupku radi smanjenja iznosa naknade. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 465 | KONCEPT INŽENJERING j.d.o.o. | III. PRAVA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Pravo na nagradu | Riječ nagrada u cijelom tekstu zamijeniti u naknada. Predložena vrijednost boda je sramotno niska. Cijena boda barem 1,50 eur+pdv , povećati iznos za rad po satu na 50 bodova/sat. Obvezati sudove na plaćanje računa u roku 30 dana, svjedoci smo čekanja i po par godina na plaćanje pojedinih računa, dodati mogućnost naplate kamata u slučaju neplaćanja računa u roku 30 dana. Šta je sa računima vještaka koji nisu naplaćeni a sudski predmeti su završeni, eto netko je zaboravio provjeriti jel plaćen račun vještaka !! Ukinuti umanjenje od 35% ukoliko se račun vještaku plaća iz sredstava pravosudnog tijela. Ukinuti gornju granicu za izradu pisanog nalaza i mišljenja. Uvrstiti pravo na naplatu odgovora na podnesak stranke ili punomoćnika u iznosu od 50 bodova za svaki podnesak. Najčešće od same izrade nalaza vještaka do podnesaka prođe i par mjeseci, svaki podnesak traži od vještaka ponovno pregledavanje dokumentacije i utvrđivanje činjenica. Često smo u situaciji da se podnesci ponavljaju sa takoreći istim primjedbama na nalaz vještaka, a sve to traži angažman i vrijeme koji koštaju. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 466 | KONCEPT INŽENJERING j.d.o.o. | II. POSTUPAK IMENOVANJA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Odlučivanje o zahtjevu za imenovanje | Članak 12. st.3. O podnesenom zahtjevu za imenovanje stalnog sudskog vještaka ministar odlučuje rješenjem i o tome obavještava nadležni sud u mjestu prebivališta imenovanog vještaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 467 | KONCEPT INŽENJERING j.d.o.o. | Osiguranje od odgovornosti, Članak 6. | Članak 6. dopuniti obveznim osiguranjem za pravne osobe. | Prihvaćen | Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) propisano je da poslove vještačenja mogu obavljati pravne osobe ako dostave zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja na najnižu svotu osiguranja od 65.000,00 eura. |
| 468 | KATIJA MARČE | Područja vještačenja, Članak 3. | (3) Uvjeti za obavljanje poslova stalnih sudskih vještaka Za stalnog sudskog vještaka može biti imenovana osoba koja ispunjava sljedeće uvjete: 1. državljanin je Republike Hrvatske, državljanin države članice Europske unije ili državljanin države potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, 2. ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij odnosno završen preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij odgovarajući području vještačenja za koje se imenuje, 3. nakon završenog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili specijalističkog diplomskog stručnog studija radila je na poslovima u struci najmanje osam godina, a nakon završenog preddiplomskog sveučilišnog studija ili preddiplomskog stručnog studija na poslovima u struci najmanje deset godina, 4. vlada hrvatskim jezikom, 5. zdravstveno je sposobna za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka, 6. uspješno je završila provjeru znanja iz ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja, 7. ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka, 8. ima valjano odobrenje za samostalno obavljanje djelatnosti (licenciju) ili položen stručni odnosno specijalistički ispit za obavljanje djelatnosti ako je to, sukladno posebnim propisima, uvjet za obavljanje tih djelatnosti. Za stalnog sudskog vještaka ne može se imenovati osoba protiv koje se vodi kazneni postupak ili koja je pravomoćno proglašena krivom za kaznena djela za koja se postupak vodi po službenoj dužnosti, osim za kaznena djela počinjena iz nehaja. -Iznimno od odredbi stavka 1. točki 2. i 3. ovoga članka, ako u Republici Hrvatskoj za određeno područje vještačenja nema mogućnosti završetka sveučilišnog ili stručnog studija, za stalnog sudskog vještaka može se imenovati i osoba sa stečenom srednjom stručnom spremom odgovarajućom području vještačenja za koje se imenuje i koja je nakon završene škole radila na poslovima u struci najmanje 12 godina. -Iznimno od odredbe stavka 1. točke 3. ovoga članka, liječnici specijalisti uvjet za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka stječu nakon položenog specijalističkog ispita. - Iznimno od odredbe stavka 1. točke 6. ovoga članka, osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava nije dužna pristupiti provjeri znanja iz ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja. - Prije imenovanja kandidati za stalne sudske vještake dužni su uspješno završiti stručnu obuku u strukovnoj udruzi stalnih sudskih vještaka. 9.Pravne osobe ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja prema čl.1, stavak 2 ovog Pravilnika : – ako su u svojoj djelatnosti registrirane i za obavljanje vještačenja za određeno područje – ako su njihovi zaposlenici imenovani stalnim sudskim vještacima za područje za koje se traži odobrenje – ako imaju zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Na način propisan stavkom 1. ovog članka utvrđuje se ispunjava li zavod, ustanova, ili državno tijelo i trgovačko društvo uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Pravne osobe, zavodi, ustanove, i državna tijela i trgovačka društva dužni su obavijestiti predsjednika odgovarajućeg županijskog ili trgovačkog suda o prestanku radnog odnosa sa svojim zaposlenikom koji je imenovan stalnim sudskim vještakom. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 469 | KATIJA MARČE | V. PRAĆENJE RADA I PREDSTAVKE NA RAD STALNOG SUDSKOG VJEŠTAKA, Članak 30. | (2) Rad stalnih sudskih vještaka prate i komore i strukovne udruge čiji su članovi. Svaki sudski vještak u RH je obvezan biti članom strukovne udruge vještaka koju odabere prema strukovnoj pripadnosti. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 470 | KATIJA MARČE | VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 34. | Stalni sudski vještaci koji do 1. siječnja 2023. budu imenovani sukladno odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16. i 67/18.) kao i pravne osobe kojima je sukladno odredbama Zakona o sudovima (»Narodne novine«, br. 28/13., 33/15., 82/15. i 67/18.) odobreno obavljanje poslova prevođenja odnosno tumačenja, vještačenja i procjenjivanja nastavljaju obavljati navedene poslove ne moraju podnositi zahtjev za imenovanje nakon isteka vremena na koje su prethodno imenovani podnose Ministarstvu najkasnije 30 dana prije isteka vremena prethodnog imenovanja. nego će ostati uvršteni u jedinstveni popis stalnih sudskih vještaka iz st.2 ovog članka, primjenom pravnog standarda legitimnih očekivanja, imenovati u skladu s odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) i ovog Pravilnika. | Nije prihvaćen | Prijedlog se ne može prihvatiti s obzirom na odredbe članka 35. stavaka 1. i 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 21/22). |
| 471 | KATIJA MARČE | Dnevnik vještačenja , Članak 26. | brisati cijeli članak 26. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 472 | KATIJA MARČE | Troškovi za smještaj (noćenje) , Članak 22. | dodati novi članak: Članak 22.a (1) Stalni sudski vještak ima pravo na naknadu izmakle zarade, koja se obračunava za svaki utrošen sat koji nije obračunan po nekoj drugoj osnovi u skladu sa čl.249 i čl.256 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 na snazi od 19.07.2022. (2) Naknada izmakle zarade obračunava se po cijeni sata iz čl. 17. ovog Pravilnika. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 473 | KATIJA MARČE | Troškovi prijevoza, Članak 20. | (1) Pravo na naknadu putnih troškova stalnim sudskim vještacima obuhvaća izdatke za dolazak iz mjesta prebivališta odnosno boravišta do mjesta obavljanja poslova u vezi vještačenja te za povratak u mjesto prebivališta odnosno boravišta. (2) Troškovi iz stavka 1. ovog članka stalnim sudskim vještacima priznaju se u visini prijevoznih stvarnih prijevoznih troškova sredstvima javnog prijevoza za putovanje obavljeno najkraćim putem i najekonomičnijim prijevoznim sredstvom, imajući u vidu i ukupno vrijeme koje bi bilo utrošeno korištenjem pojedinog prijevoznog sredstva. Ako se za obavljanje vještačenja ne može koristiti sredstvo javnog prometa, nije najekonomičnije prijevozno sredstvo, posebno imajući u vidu ukupno vrijeme koje bi bilo utrošeno korištenjem istog stalni sudski vještak ima pravo na korištenje osobnog automobila prema pravilima koja se primjenjuju na službenike u pravosudnim tijelima u visini neoporezivih iznosa kako je to regulirano Pravilnikom o izmjenama i dopuni Pravilnika o porezu na dohodak (NN 112/2022) do 3,00 kune po prijeđenom kilometru. Dodati: Naknada izmakle zarade | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 474 | KATIJA MARČE | III. PRAVA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Pravo na nagradu | Čl.17 Vrijednost boda ne bi smjela biti manja od 1,50 € +PDV odnosno 1 sat vještaka bi trebao biti minimalno 50 € + PDV. Obvezati sudove na plaćanje računa u roku od 30 dana od dana zaprimanja, u protivnom dodati mogućnost naplate kamate. brisati stavak 3-Visina naknade za rad vještaka određuje se u zavisnosti od obima i složenosti vještačenja, a ne u zavisnosti od naručitelja. Ukinuti gornju granicu bodova za izradu nalaza i mišljenja zbog složenih vještačenja Sve radnje (očevid, pregled, pretraga, mjerenje, rekonstrukcija, izuzimanje, ispitivanje, uzorkovanje, procjena, analiza dokumentacije, utvrđivanje, osiguranje dokaza, izrada nacrta, troškovnika i procjena, i dr.) 50 bodova po satu - pristup na raspravu 100 bodova - sudjelovanje na raspravi koja traje dulje od dva sata 50 bodova po svakom započetom satu, i pravo na naplatu odgovora na svaki podnesak stranke ili odvjetnika ovisno o opsežnosti odgovora i to 50 bodova po podnesku za neograničen broj odgovora na podneske Čl.18 Dodati novi stavak: Opravdani razlozi su: nedostavljanje dokumentacije, pretjerano dugo vrijeme dostave zatražene nove dokumentacije od stranaka, bolest vještaka itd. Moraju biti jasno utvrđeni razlozi kašnjenja izrade nalaza i mišljenja zbog mogućih zlouporaba stranaka u postupku radi smanjenja iznosa naknade. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 475 | Katarina Laštro | VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 34. | Prijedlog čl. 34. st. 4. Pravilnika: Stalni sudski vještaci imenovani u skladu s odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16. i 67/18.) ne moraju podnositi zahtjev za imenovanje nakon isteka vremena na koje su prethodno imenovani, već će ih Ministarstvo, primjenom pravnog standarda legitimnih očekivanja, imenovati u skladu s odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) i ovog Pravilnika. Pravne osobe kojima je u skladu s odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15. i 67/18.) odobreno obavljanje poslova vještačenja odnosno procjene ne moraju podnositi zahtjev za odobrenje nakon isteka vremena na koje im je dano odobrenje, već će im Ministarstvo, primjenom pravnog standarda legitimnih očekivanja, dati odobrenje u skladu s odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) i ovog Pravilnika. | Nije prihvaćen | Prijedlog se ne može prihvatiti s obzirom na odredbe članka 35. stavaka 1. i 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 21/22). |
| 476 | Katarina Laštro | IV. DUŽNOSTI STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Dnevnik vještačenja | Članak u cijelosti treba brisati. Vještaci za svoj rad odgovaraju sudovima, a ne ministarstvu, i uvođenje neke dodatne birokratske evidencije koja je sama sebi svrhom nema nikakvog pravnog utemeljenja, a osim toga, može se smatrati prikrivenim načinom pritiska na vještake. Osim toga, s obizrom na sustav e-spisa i e-komunikacije, ministarstvo, ako za to ima ikakvu zakonsku podlogu, može podatke iz predloženog dnevnika pribaviti iz te baze podataka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 477 | Katarina Laštro | Utvrđivanje visine nagrade za rad i naknade troškova stalnih sudskih vještaka, Članak 23. | Prijedlog st. 1.: Pravosudno tijelo na čiji je zahtjev vještačenje obavljeno donijeti će rješenje i isplatiti naknadu za rad i naknadu troškova stalnih sudskih vještaka, na temelju obrazloženog i dokumentiranog zahtjeva vještaka u skladu odredbama ovoga Pravilnika, u roku od 15 dana od dana dovršavanja svake pojedine radnje vještaka (izrada pisanog nalaza i mišljenja, obavljeni uviđaj, putni troškovi i troškovi pristupa na raspravu i dr.). St. 2. ovog članka treba brisati jer nema podlogu ni u kojem zakonu. Naime, ovaj Pravilnik donosi se u skladu s odredbom članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.), kojom je propisano kako će ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom propisati postupak imenovanja i razrješenja stalnih sudskih vještaka, njihova prava i dužnosti te visina nagrade i naknade troškova za njihov rad ( a isto piše i u čl. 1. st. 1. prijedloga Pravilnika). Prema tome, ovaj Pravilnik ne može propisivati obveze pravosudnim tijelima, jer to nije cilj i svrha ovog Pravilnika. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 478 | Katarina Laštro | Troškovi za smještaj (noćenje) , Članak 22. | Naknada izmakle zarade Članak 22.a (1) Stalni sudski vještak ima pravo na naknadu izmakle zarade, koja se obračunava za svaki utrošen sat koji nije obračunan po nekoj drugoj osnovi. (2) Naknada izmakle zarade obračunava se po cijeni sata iz čl. 17. ovog Pravilnika. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 479 | Katarina Laštro | Troškovi prijevoza, Članak 20. | Prijedlog st. 2.: Troškovi iz stavka 1. ovog članka stalnim sudskim vještacima priznaju se u visini troškova prijevoza za putovanje obavljeno najkraćim putem i najekonomičnijim prijevoznim sredstvom, imajući u vidu i ukupno vrijeme koje bi bilo utrošeno korištenjem pojedinog prijevoznog sredstva. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 480 | Katarina Laštro | Troškovi prijevoza, Članak 20. | Prijedlog st. 3.: Ako za obavljanje vještačenja sredstvo javnog prijevoza nije najekonomičnije prijevozno sredstvo, posebno imajući u vidu ukupno vrijeme koje bi bilo utrošeno korištenjem istog, i s time povezane dodatne troškove, stalni sudski vještak ima pravo na korištenje osobnog automobila prema pravilima koja se primjenjuju na službenike u pravosudnim tijelima. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 481 | Katarina Laštro | Naknada troškova, Članak 19. | Predlaže se izmjena toč. 3 kako slijedi: (3) Pravo na naknadu troškova obračunava se na temelju uredne i vjerodostojne dokumentacije putnog naloga (u slučaju zavoda, ustanova i pravnih osoba) i priloženih isprava (računa) kojima se dokazuju svi nabrojani troškovi prijevoza i drugi izdaci. Obrazloženje: Sve navedeno je prema čl.249 i čl.256 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 na snazi od 19.07.2022. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 482 | Katarina Laštro | Uvećanje i umanjenje nagrade, Članak 18. | Članak 18. (2)Ako stalni sudski vještak bez opravdanog razloga preuzeti posao ne dovrši u roku koji mu je naložen ili u roku o kojem je obavijestio pravosudno tijelo odnosno stranku, iznos nagrade naknade po računu može se umanjiti do najviše 50% iznosa nagrade iz članka 17. ovoga Pravilnika, uz obvezu obavijesti Poreznoj upravi o tom smanjenju. (3)Opravdani razlozi su: nedostavljanje dokumentacije, pretjerano dugo vrijeme dostave zatražene nove dokumentacije od stranaka, bolest vještaka itd. Moraju biti jasno utvrđeni razlozi kašnjenja izrade nalaza i mišljenja zbog mogućih zlouporaba stranaka u postupku radi smanjenja iznosa naknade. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 483 | Katarina Laštro | Pravo na nagradu, Članak 17. | Vještak za rad dobiva naknadu, a ne nagradu. Predložena vrijednost boda je uvredljiva, jer se nakon 24 godine radi o usklađenju manjem od 25 %. Umanjenja vrijednosti boda u slučajevima kada se isplata obavlja iz sredstava pravosudnog tijela je nelogično, neživotno i direktno usmjereno na smanjenje kvalitete sudskih postupaka, prvenstveno kaznenih. Predložena stopa umanjenja je povećana za 75 % u odnosu na dosadašnju, što je napravljeno iz samo jednog očitog razloga: da se vrijednost sata kada se radi za državo ne promijeni (isprike, poveća za jedan posto u odnosu na dosadašnju cijenu sata). Ova odredba može ostati, ali u potpuno suprotnom smislu, a to je da se za rad na složenim i vrlo složenim vještačenjima vrijednost boda može uvećati od 100 % do 150 % u odnosu na osnovnu vrijednost boda. Predloženi okvir bodovnog raspona za izradu pisanog nalaza i mišljenja nije životan i logičan, s obzirom da postoje izrazito složena vještačenja u kojima ima i po nekoliko desetaka odvojenih zadataka, i svaki od tih zadataka po svojoj složenosti prelazi gornju bodovnu granicu. Dakle, gornja se granica ne može postaviti, jer se niti ne zna unaprijed koliko složeno neko vještačenje može biti. Mora se omogućiti plaćanje svakog sata rada vještaka, a ne samo nekih posebnih radnji. Mora se omogućiti plaćanje pomoćnog (stručnog i ostalog) osoblja koje sudjeluje u složenim vještačenjima. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 484 | Katarina Laštro | Odlučivanje o zahtjevu za imenovanje, Članak 12. | Članak 12. stavak 1. Nacrta Pravilnika - Nejasno je zbog kojih razloga se daje diskrecijsko pravo predsjedniku županijskog suda nadležnog prema mjestu prebivališta kandidata da daje mišljenje o kandidatu koji je „završio stručnu obuku i zadovoljio na provjeri“. Koji bi mogli biti razlozi zbog kojih bi predsjednik mogao dati negativno mišljenje o kandidatu koji je „završio stručnu obuku i zadovoljio na provjeri“ (mogući su i osobni razlozi). S druge strane proizlazi da bi ministar mogao odbiti imenovanje s obrazloženjem da je predsjednik suda dao negativno mišljenje bez obzira na to što je kandidat „završio stručnu obuku i zadovoljio na provjeri“. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 485 | Katarina Laštro | Stručna obuka, Članak 7. | Neozbiljno i nelogično je poslove stručne obuke kandidata za stalne sudske vještake davati udrugama koje imaju tri stalna sudska vještaka. Naime, iako je to zakonski minimum za osnovati udrugu, stručna obuka kandidata za sudske vještake zahtijeva dodatne, znatno strože kriterije, kako po osnovi broja članstva u nekoj udruzi, tako i po osnovi broja članova odgovarajuće struke (za koju se kandidat treba obučavati). Predlaže se taj značajan posao davati udrugama s najmanje 300 vještaka, kao i s najmanje 50 vještaka one struke za koju se kandidat obučava. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 486 | Katarina Laštro | Stručna obuka, Članak 7. | (2) Stručna obuka kandidata za stalne sudske vještake obavlja se prema programu koji za pojedina područja vještačenja donose strukovne udruge stalnih sudskih vještaka, koje u članstvu imaju najmanje tristo stalnih sudskih vještaka, a unutar toga najmanje 50 stalnih sudskih vještaka odgovarajuće struke, odnosno odgovarajućeg područja vještačenja. U iznimnom slučaju, ako u Republici Hrvatskoj nema ukupno 50 ili više vještaka neke struke (područja vještačenja), ili ne postoji udruga vještaka koja ima barem 50 vještaka odgovarajuće struke (područja vještačenja), tada će se stručna obuka kandidata povjeriti udruzi koja ima najviše vještaka odgovarajuće struke (područja vještačenja). | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 487 | Katarina Laštro | Područja vještačenja, Članak 3. | Iz odredbe članka 3. Nacrta Pravilnika nije jasno dovode li se u pitanje stečena prava postojećih stalnih sudskih vještaka (što bi bilo protivno Ustavu) posebno imajući na umu da je znatan broj vještaka završio studije koji se već godinama ne izvode i od fakulteta nije moguće dobiti kurikulum tih starih studija. Stoga bi u Nacrt trebalo uvrstiti odredbu koja bi zaštitila stečena prava i legitimna očekivanja tih osoba, a mogla bi glasiti „vještaci imenovani u postupcima imenovanja pokrenutima do 31. prosinca 2022., stavljaju se na listu sudskih vještaka odgovarajuće struke bez provođenja novog postupka imenovanja“. | Nije prihvaćen | Prijedlog se ne može prihvatiti s obzirom na odredbe članka 35. stavaka 1. i 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 21/22). |
| 488 | Kamilo Antolović | Pravo na nagradu, Članak 17. | Članak 17 Stavak 1 Vještak ima pravo na naknadu za svoj rad, a ne na nagradu, jer radi intelektualnu uslugu za koju ima valjano imenovanje. Stavak 2 Vrijednost boda od 0,33 EUR (2,49 kn), posljedično daje vrijednost sata rada vještaka od 7,5075 EUR (56,57 kn) kada se radi za pravosudna tijela, što na bazi prosječnog mjesečnog broja radnih sati daje iznos od 9.843,18 kn. Kada se iz tog iznosa namire minimalni troškovi poslovanja, odbiju obvezni doprinosi iz i na plaće, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, dolazi se do neto plaće od cca 5.700,00 kn, što je manje od prosječne neto plaće SSS radnika u RH za 2021. (5.881,32 kn), točnije spremačice. Predložena vrijednost boda je uvredljiva, jer se nakon 24 godine radi o usklađenju manjem od 25 %. Na osnovu čega cijenjeni naslov cijeni vrijednost radnog sata stručne osobe sa visokim kvalifikacijama i stalnim usavršavanjem kao nižu od vrijednosti radnog sata kvalificiranog radnika? Predloženi okvir bodovnog raspona za izradu pisanog nalaza i mišljenja nije životan i logičan, s obzirom da postoje izrazito složena vještačenja u kojima ima i po nekoliko desetaka odvojenih zadataka, i svaki od tih zadataka po svojoj složenosti prelazi gornju bodovnu granicu. Dakle, gornja se granica ne može postaviti, jer se niti ne zna unaprijed koliko složeno neko vještačenje može biti. Mora se omogućiti plaćanje svakog sata rada vještaka, a ne samo nekih posebnih radnji. Mora se omogućiti plaćanje pomoćnog (stručnog i ostalog) osoblja koje sudjeluje u složenim vještačenjima. Usporedba sa satnicama student servisa i dr.: -trenutna satnica 59,00 kn bruto (7,83 EUR) – više od predložene satnice za vještake -najveća satnica 295,00 kn bruto (39,15 EUR) – 5,2 puta više od predložene satnice za vještake -cijena sata rada automehaničara je 250,00 kn (33,18 EUR) – 4,4 puta više od predložene satnice za vještake Usporedba sa satnicama usporedivih djelatnosti: -porezni savjetnici: 250,00 do 500,00 kn (33,18 do 66,36 EUR) – od 4,4 do 8,8 puta više od predložene satnice za vještake -arhitekti i inženjeri: minimalno od 230,00 do 330,00 kn (30,53 do 43,80 EUR) – od 4,1 do 5,8 puta više od predložene satnice za vještake -odvjetnici: 750,00 kn (99,54 EUR) – 13,3 puta više od predložene satnice za vještake Usporedba sa satnicama vještaka: -Slovenija 51,00 EUR (7 puta više) -strani vještaci u predmetu AGROKOR 1.727,52 kn (229,28 EUR – 30,54 puta više) Ukupno uzevši, sat rada vještaka treba izjednačiti sa satom rada odvjetnika...dapače, vještaci imaju zadatak-e koji je u pravilu složeniji od rada odvjetnika-zato valjda i jesu vještaci! | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 489 | Jurica Dobrinić | Pravo na nagradu, Članak 17. | (2) Nagrada za rad stalnih sudskih vještaka određuje se u bodovima, a vrijednost boda utvrđuje se u iznosu od 0,33 eura uvećano kod sudskih vještaka fizičkih osoba prema ugovoru od djelu za zakonske poreze i doprinose, a za sudske vještake koji su pravni subjekti za porez na dodanu vrijednost. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 490 | Jurica Dobrinić | Pravo na nagradu, Članak 17. | Sudski vještaci su u principu fizičke osobe koje rade po principu ugovora o djelu. Naravno ima i pravnih osoba. Zbog toga vrijednost boda se može uvećati za PDV samo ako je sudski vještak pravna osoba u sustavu PDV-a. Dakle trebalo bi proširiti tekst kojim bi se navelo da se vrijednost boda za fizičke osobe uvećava za zakonske poreze i doprinose kod obračuna drugog dohotka za fizičke osobe, a kod sudskih vještaka pravnih osoba da se vrijednost boda uvećava za PDV. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 491 | Jozo Šitum | V. PRAĆENJE RADA I PREDSTAVKE NA RAD STALNOG SUDSKOG VJEŠTAKA, Članak 30. | Komore vještaka ne postoje, ako se predviđa organiziranje vještaka kroz komore, tada treba isključiti ograničavajući faktor kada umirovljenici kod većine komora ne mogu biti članovi niti raditi stručne poslove. Kod svih struka komore su regulirane zakonima a ne pravilnicima. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 492 | Jozo Šitum | Potpis i pečat stalnog sudskog vještaka, Članak 27. | Potpuno nepotreban članak koji nema nikakvu svrhu, potrebno ga je izbrisati. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 493 | Jozo Šitum | Troškovi za smještaj (noćenje) , Članak 22. | Stalni sudski vještak ima pravo na naknadu izmakle zarade, koja se obračunava za svaki utrošen sat koji nije obračunan po nekoj drugoj osnovi u skladu sa čl.249 i čl.256 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 na snazi od 19.07.2022. Naknada izmakle zarade obračunava se po cijeni sata iz čl. 17. ovog Pravilnika. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 494 | Jozo Šitum | Troškovi prijevoza, Članak 20. | Ako se za obavljanje vještačenja sredstvo javnog prometa nije najekonomičnije prijevozno sredstvo, posebno imajući u vidu ukupno vrijeme koje bi bilo utrošeno korištenjem istog, stalni sudski vještak ima pravo na korištenje osobnog automobila prema pravilima koja se primjenjuju na službenike u pravosudnim tijelima u visini neoporezivih iznosa kako je to regulirano Pravilnikom o izmjenama i dopuni Pravilnika o porezu na dohodak (NN 112/2022) do 3,00 kune po prijeđenom kilometru. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 495 | Jozo Šitum | Pravo na nagradu, Članak 17. | Vrijednost boda za rad vještaka treba biti najmanje 1.20 EUR bez obzira je li se plaća iz sredstava proračuna ili iz predujma stranaka u postupku. Nedopustiva je vrijednost boda od 2.00 kn ili 1.60 kn definirana pravilnikom iz 1998. godine. Nagrada za izradu pisanog nalaza i mišljenja treba biti do 8000 bodova, a za iznimno složena vještačenja može biti i veća. Potrebno je utvrditi rokove plaćanja, najviše 90 dana od dana predaje nalaza i mišljenja na sud. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 496 | JERKO NOVAKOVIĆ | Troškovi prijevoza, Članak 20. | Troškovi prijevoza Članak 20. (1) Pravo na naknadu putnih troškova stalnim sudskim vještacima obuhvaća izdatke za dolazak iz mjesta prebivališta odnosno boravišta do mjesta obavljanja poslova u vezi vještačenja te za povratak u mjesto prebivališta odnosno boravišta. Napomena: dodaje se riječ u vezi ispred rječi vještačenja što je bitno za pristup na raspravu i navedene ostale radnje vezane za vještačenje. (2) Troškovi iz stavka 1. ovog članka stalnim sudskim vještacima priznaju se u visini stvarnih prijevoznih troškova za putovanje obavljeni najkraćim putem i najekonomičnijim prijevoznim sredstvom. Napomena:(sredstvima javnog prijevoza) treba brisati u suprotnom tko će i kada procjenjivati što je najekonomičnije prijevozno sredstvo obzirom na faktore hitnosti, rok dolaska na mjesta vezana za vještačenje i trajanje putovanja, pa time i na dodatno potrebna noćenja, dali svaki put prije izlaska na teren i u kojoj formi treba bit odobren način puta. (3) Za obavljanje vještačenja stalni sudski vještak ima pravo na korištenje osobnog automobila prema pravilima koja se primjenjuju na službenike u pravosudnim tijelima. Napomena: (Ako se)treba brisati (ne može koristiti sredstvo javnog prometa) treba brisati. Svakom bi trebalo biti jasno da se uz sadašnje cijene goriva sa priznatom cijenom po prijeđenom kilometru ostvaruje samo trošak korištenjem osobnog automobila, ali se zbog praktičnosti takav trošak podnosi. Nema tu zarade. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 497 | JERKO NOVAKOVIĆ | Naknada troškova, Članak 19. | (3) Pravo na naknadu troškova obračunava se na temelju vjerodostojnih priloženih isprava (računa) kojima se dokazuju troškovi prijevoza i drugi izdaci Napomena: koji putni nalog tko ga i kad izdaje i odobrava za one koji nemaju tvrtke a time i putne naloge, vjerodostojna isprava je i putni nalog za one koji izdaju putne naloge pa ga ne treba posebno navoditi | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 498 | JERKO NOVAKOVIĆ | Uvećanje i umanjenje nagrade, Članak 18. | Članak 18. (1) Napomena: Nema cjenika, cjenik je naveden u sadašnjem Pravilniku | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 499 | JERKO NOVAKOVIĆ | Pravo na nagradu, Članak 17. | (2) Nagrada za rad stalnih sudskih vještaka određuje se u bodovima, a vrijednost boda utvrđuje se u iznosu od 2,5 eura uvećano za porez na dodanu vrijednost. Napomena: Vrijednost boda usko je vezana sa specifičnosti poslova vezanih za vještačenja i u vezi je sa utvrđenim brojem bodova po satu kao vrijednost sata rada vještaka što bi u ovako postavljenom omjeru bila vrijednost od 87.5 EUR-a po satu rada vještaka i odnosi se kako je definirano samo na posebne radnje iz točke (4) ovog članka što je minimum za navedene radnje obzirom na njihovo trajanje i složenost pri argumentaciji nalaza koji mora biti točan. Nema potrebe komparacije sa radom ostalih jer je vještačenje po mom mišljenju iznad poslova koje obavljaju ostale strukovne Komore, jer primjerice odvjetnici, oni u zaštiti klijenta mogu iznositi različite tvrdnje, i konstrukcije pa i netočnosti, što kod vještačenja nije moguće i vještačenjem se najčešće argumentacijom činjenica (koje treba obraditi i argumentirati od strane vještaka) osporavaju takvi navodi ne samo odvjetnika nego i ostalih struka naročito u kaznenim postupcima. Ovo tvrdim iz razloga što sam vještačio u desetke kaznenih predmeta i osporavao i uspio osporiti čak i tvrdnje i mišljenja nadležnih Ministarstava, a ne samo odvjetnika i njihovih klijenata. Ostali poslovi vještačenja i dalje su kao do sada utvrđeni brojem bodova koji pomnoženi sa 2,5 od minimuma do maksimuma ovisno o složenosti daje mogućnost naručitelju vještačenja da utvrdi realan broj bodova za svako pojedino vještačenje. Ostali navedeni bodovi primjerice za pristup na raspravi i sudjelovanje na raspravi je minimum obzirom na postavljene zahtjeve i utrošeno vrijeme. (3) Nagrada za rad stalnih sudskih vještaka koja se isplaćuje iz sredstava pravosudnog tijela umanjuje se za % od utvrđene vrijednosti boda iz stavka 2. ovog članka. Napomena: Točku (3) treba brisati jer se u suprotnom pravosudno tijelo ponaša kao posredni element koji zadržava proviziju na legalno vrednovan posao. Ne vidim valjanog razloga za umanjenje vrijednosti obavljenog rada jer se na ovaj način daje loš primjer poslovanja i u drugim djelatnostima. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 500 | Jeni Krsticevic | Postupak privremene zabrane i razrješenja, Članak 33. | Nisu predviđeni pravni lijekovi, a predlaže se pravo pokretanja upravnog spora. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 501 | Jeni Krsticevic | Uvećanje i umanjenje nagrade, Članak 18. | Naknadno umanjenje nagrade potrebno je povezati s poreznim propisima i regulirati trenutak njihovog utvrđivanja što ima i porezne implikacije. Dodatno, ukoliko se ovdje radi samo o nagradi, naknada za rad mora biti fiksna i unaprijed određena. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 502 | Jeni Krsticevic | Područja vještačenja, Članak 3. | Potrebno je propisati uvjete i za trgovačko društvo/obrt registriran za sudska vještačenja. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Napominje se da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 503 | Jeni Krsticevic | III. PRAVA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Pravo na nagradu | Osim prava na nagradu, potrebno je definirati i pravo na naknadu za uloženi rad. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 504 | Jeni Krsticevic | Predmet Pravilnika, Članak 1. | Iz čl. 1. proizlazi da su trgovačka društva u nejednakom položaju u odnosu na zavode, ustanove i državna tijela, te da se onemogućava poduzetništvo i udruživanja vještaka u trgovačko društvo i/ili obrt. Ukoliko preko 400 pravnih osoba ima odobrenje za obavljanje vještačenja, proizlazi da je Pravilnikom ukinuto pravo na rad za preko 400 pravnih osoba, čime se dodatno obezvređuje i uništava struka budući je upravo okrupnjavanje sudskih vještaka od bitnog utjecaja na povećanje njihova znanja, ujednačavanje prakse i prikladnosti za odabir u vještačenjima koji zahtjevaju velike kapacitete. Usporedbom potreba za velikim kapacitetima i izbacivanjem mogućnosti udruživanja sudskih vještaka u trgovačka društva svjesno se i umjesto stvara nedostatak kapaciteta a time i narušava pravo na poduzetništvo, uništavaju već izgrađeni kapaciteti i onemogućuje rast postojećih trgovačkih društava koji bi bili spremni preuzeti velika i složena vještva, sve na štetu ispravnosti donijetih mišljenja i nalaza. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 505 | Jeni Krsticevic | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi, V. POSTUPAK PRIVREMENE ZABRANE OBAVLJANJA POSLOVA STALNOG SUDSKOG VJEŠTAKA TE RAZRJEŠENJA STALNOG SUDSKOG VJEŠTAKA | Pravilnik nije predvidio mogućnost izuzimanja na vlastiti zahtjev kao i razloge izuzimanja, te trenutaka kada se provodi samoprocjena primjerenosti prihvata i izvršenja vještva. Predmet koji je dodjeljen vještaku mora biti moguće vratati budući svi elementi koji dovode u pitanje primjerenost odabira sudskog vještaka trebaju biti procesno popraćeni, dakle, potrebno je definirati neovisnost i primjerenost (stručno znanje, povezano s kategorizacijom sudskih vještaka) u više ključnih trenutaka (prihvat predmeta, tijek predmeta, izadavanje nalaza i mišljenja). | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 506 | Jeni Krsticevic | Dnevnik vještačenja , Članak 26. | Vođenje Dnevnika vještačenja je zadiranje u pravo na rad i to onaj dio koji nije reguliran Zakonom o radu. Dakle, po Zakonu o radu, vodimo evidenciju za radno vrijeme koje provedemo kao radnici po Zakonu o radu, tako da je Dnevnik potpuno nepotrebna evidencija koja proizlazi iz poimanja rada kao "industrijske trake". Sustav nagrađivanja i vođenja evidencije ukazuje na elemenentarno nerazumijevanje intenziteta i različite složenosti predmeta, pri čemu je nejasno što se točno postiže dodatnim administriranjem? Spoznaja da je za pojedino vještačenje nekom potrebno 5 sati a drugoj osobi 10 sati ili da je određena osoba na vještačenju provodila 10 sati dnevno, nakon redovnog radnog vremena, što bi pretposavljam bilo sumnjivo ili nezakonito? Ukoliko postoji sustavna evidencija predanih računa koji su povezani s radnim satima, zar je složeno uspostaviti algoritam koji to preračunava i nekoj subanalitičkoj evidenciji? Odredba je u razini sudske inovacije "diktiranja teksta u zapisnik", a poimanje pripada organiziraciji rada prije pojave ikakve automatske obrade podataka, da ne spominjemo postupak digitalizacije. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 507 | Jeni Krsticevic | Uvećanje i umanjenje nagrade, Članak 18. | Uvećanje nagrade predviđeno je isključivo za "terenski" rad i u dane tjednog odmora, državnih blagdana ili neradnog dana, čime se preferira samo određena područja vještačenja. Složenost vještva kao temeljna karakteristika vještačenja nije uzeta u obzir pri vrednovanju, kao niti izvanredne okolnosti koje mogu proizaći iz složenosti predmeta i s tim povezanog vremena i intenziteta rada na vještačenju. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 508 | Jeni Krsticevic | Pravo na nagradu, Članak 17. | Nagrada za rad stalnih sudskih vještaka je nešto veća od minimalne zakonom propisane plaće i potpuno nedostatna za obavljanje složenijih vještačenja, budući su predviđene nagrade odgovarajuće plaćama pripravnika barem u području računovodstva i financija. Odstupanje od realnosti prosječnih i prikladnih nagrada dovesti će do uništavanja (domaćeg) stručnog potencijala, da bi se kasnije zbog potrebe osiguranja stručne podrške angažiralo inozemne stručnjake. Zoran primjer jest angažiranje vanjskih revizorskih tvrtki za obavljanje velikih i složenih predmeta u sudskim postupcima u kojima je potrebno vještvo iz područja računovodstva i financija. Dodatno, nije predviđena kategorizacija sudskih vještaka ni kategorizacija nagrada prikladnih kategoriji sudaca po njihovom stručnom znanju. Zbog različite složenosti predmeta, sudski vještaci trebali bi biti kategorizirani, kao i sami predmeti, kako bi se vještak potrebne razine znanja mogao angažirati na predmetima koje zahtjevaju određeno znanje. Na taj bi način bilo osigurana mogućnost uključivanja novih stručnih sudskih vještaka u rad sudova, kao i prikladnije određivanje primjerene nagrade. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 509 | JELENA KRAJINOVIĆ | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi | a) čl.17 bod ne može biti manji od 1,00 € odnosno 1 sat vještaka bi trebao biti minimalno 35 € ,optimalno 50.-€ + PDV , ali primjereno bi bilo najmanje 75 % propisane satnice prema odvjetničkoj tarifi (dakle, na razini od 75 € za složena vještačenja). b) članak 17. stavak 3. kojom je uređeno umanjenje naknade za rad vještaka koja se isplaćuje iz sredstava pravosudnog tijela za 35%: je totalno neustavna odredba! Visina naknade za rad vještaka određuje se u zavisnosti od obima i složenosti vještačenja, a ne u zavisnosti od naručitelja kao što je to uređeno odredbom iz članka 17. stavak 3. Naknade za rad vještaka koja se plaćaju iz sredstava pravosudnih tijela većinom se odnose na vještačenja provedena u kaznenim postupcima i koja u konačnici idu na teret osuđenika, jedino u slučaju oslobađajuće presude idu na teret državnog proračuna (regulirano odredbom iz članka 145. Zakona o kaznenom postupku) i što nema veze sa radom vještaka posljedično čemu ne može ni biti u korelaciji sa naknadom za rad vještaka. c)u odnosu na odredbu iz članka 17. stavak 4.1. kojim je utvrđen raspon od 150 do 4000 bodova za izradu pisanog nalaza i mišljenja, ovisno o složenosti vještačenja iz prednjeg proizlazi da je nagrada za pisani nalaz i mišljenje limitirana na minimalnih 49,50 EUR ( 150 bodova x 0,33 € ) do maksimalnih 1.320,00 EUR ( 4.000 bodova x 0,33 €); dakle radi se o odredbi koja unaprijed, bez da uzima u obzir opseg posla, ograničava vrijednost rada (i to na vrlo niskoj razini) d) ne može se nakon 25 godina rada pravnih osoba sa zaposlenim sudskim vještacima jednostavno ukinuti ta praksa koja je u EU uhodana i postoji godinama kao i do sada kod nas: u RH ima 412 pravnih osoba koje imaju odobrenje za vještačenje. Pod pretpostavkom da su svakoj pravnoj osobi radi samo 5 osoba dolazi se do broja osoba koje su zaposlenici u društvima je min 2.000 odnosno 2.000 obitelji ostvaruje prihod od poslova koji su vezani uz vještačenje. U tim pravnim osobama je zaposleno najmanje 412 vještaka, ali se ne isključuje mogućnost da veći dio preostalih osoba (cca 1.500) nisu vještaci već suradnici vještaku u rad. -ukidanjem radnih mjesta osoba koje rade kod pravnih osoba vještaka nastaje minimalni trošak u visini 14 mil. kn, a koji se odnosi na naknade za nezaposlene i slično. -gubitak javnih prihoda bi bio cca 24 mil. kn godišnje samo po osnovu manje uplaćenih doprinosa i poreza na dohodak. Slijedom navedenog, uzevši u obzir manje uplaćene poreze i doprinose te troškove koji nastaju kroz naknade za nezaposlene (kao i omogućavanje zdravstvene usluge nezaposlenim osobama) iznos je minimalno 38 milijuna kuna gubitka za državu. - podržavam i slažem se sa svim primjedbama i prijedlozima HDSVIP | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 510 | JELENA DELIĆ | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi | NAJVAŽNIJE PRIMJEDBE NA NOVI PRAVILNIK O STALNIM SUDSKIM VJEŠTACIMA utvrđuju se, kako slijedi: 1.u odnosu na odredbu iz članka 17. kojom je uređeno Pravo na nagradu ispravno treba stajati Pravo na naknadu (vidi slovenski Pravilnik o sudskim vještacima, sudskim procjeniteljima i sudskim tumačima (NN Republike Slovenije, broj 148/21 od 15. rujna 2021.) gdje u člancima od 1 do 51 jasno piše naknada za rad! - 2.u odnosu na odredbu iz na članka 17. stavak 2. kojom je uređena vrijednost boda u visini od 0,33 eura visina vrijednosti boda od 0,33 € određena je paušalno i bez kriterija odnosno visina vrijednosti boda utvrđena 1998.g. od 0,27 € usklađena sa gospodarskim kretanjima u RH na dan 01.01.2023.g. može u realnim gospodarskim uvjetima minimalno iznositi 0,97 € / bod za što se nastavno daje obrazloženje. Usklađenje vrijednosti boda od 2,00 kn ( protuvrijednost od 0,27 €) važeće od 1998.g. sa gospodarskim kretanjima u RH ( koristeći službeno objavljene podatke) i to za rast plaća i potrošačkih cijena dolazimo do vrijednosti boda, kako slijedi: a. osnovica plaće službenika i namještenika zaposlenih u državnim i javnim službama Republike Hrvatske iznosila je i iznositi će , kako slijedi: od 01.11.1998.g. iznosila je 1.275,75 hrk od 01.01.2023.g. iznositi će 6.663,47 kn ( protuvrijednost od 884,39 eur) od 01.04.2023.g. iznositi će 6.796,76 kn ( protuvrijednost od 902,08 eur) što znači da je 2023. u odnosu na 1998.g. osnovica za izračun plaće službenicima i namještenicima u državnim službama rasla je za 422,32 % i od 01.04.2023.g. porasti će za dodatnih 10,45 %, i usklađujući vrijednost boda od 2,00 kn ( 1998.g.) za taj porast vrijednost boda od 01.01.2023.g. iznosila bi 10,66 kn protuvrijednost od 1,41 eur, b. za rast najniže plaće odnosno minimalne plaće Najniža plaća za 1998.g. bila je uređena odredbama Kolektivnog ugovora o visini najniže plaće ( NN 37/1998) primjenom kojih najniža plaća nije mogla biti niža od propisane najniže osnovice za plaćanje doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje koja je prema Odluci ( NN 09/1998) iznosila 1.370,00 kn. Uredbom o visini minimalne plaće za 2023.g. (NN 122/2022) minimalna plaća iznositi će 5.274,15 kn protuvrijednost od 700 EUR. Prema direktivi EU minimalna plaća ( bruto) treba biti barem 50% prosječne bruto plaće odnosno 60% medijalne kojom je propisanom visinom ispunjen kriterij da je veća za 51,32% od prosječne bruto plaće odnosno 62,14% od medijalne plaće. 2 U skladu s prednjim visina najniže plaće odnosno minimalne plaće iznosi, kako slijedi: - za 1998.g. 1.370,00 kn - za 2023.g. 5.274,15 kn (protuvrijednost od 700 EUR), što znači da je minimalna plaća odnosno najniža plaća 2023.g. u odnosu na 1998.g. rasla za 284,97 % i usklađujući vrijednost boda od 2,00 kn ( 1998.g.) za taj porast vrijednost boda od 01.01.2023.g. iznosila bi 7,70 kn protuvrijednost od 1,02 eur, c. za rast potrošačkih cijena prema posljednje objavljenom indeksu za rujan 2022.g. u odnosu na 1998.g. i usklađenje vrijednosti boda od 2,00 kn ( 1998.g.) iznosi 3,62 hrk protuvrijednost od 0,48 eur, d. usklađena vrijednost boda uzimajući prosjek usklađenja za rast osnovice za izračun plaće zaposlenika i namještenika u državnim i javnim službama ( 1,41 €) , rast najniže odnosno minimalne plaće (1,02 €) i rast potrošačkih cijena ( 0,48 €) na dan 01.01.2023.g. iznosila bi 0,97 €. Na ovaj način dolazi se do vrijednosti sata rada vještaka od 33,95 EUR (35 bodova x 0,97 €), pa je usporedbom sa satnicom rada vještaka u Republici Sloveniji (51 €) vidljivo kako se radi o 50 % većoj satnici rada vještaka od one iz danih izračuna. Dodatno, usporedbom sa satnicom rada odvjetnika (99,54 €), vidljivo je da se radi o gotovo tri puta manjoj satnici, a primjereno bi bilo najmanje 75 % propisane satnice prema odvjetničkoj tarifi (dakle, na razni od 75 €). Konačno, pravosudno je tijelo platilo vještacima izvan RH za vještačenje u jednom predmetu satnicu u prosječnoj vrijednosti od cca 230 €, što je dodatni argument da satnica od 33,95 € nije i ne može biti primjerena za rad stručnjaka s dugogodišnjim iskustvom, o čijim utvrđenjima značajno ovise rezultati gotovo svih sudskih postupaka. Prilagodbe: kada od datuma posljednje utvrđene vrijednosti boda prosječne bruto plaće u RH porastu za više od 10% vrijednost prema podacima DZS boda će se uskladiti za puni porast prosječne bruto plaće u RH. 3.U ODNOSU NA ODREDBU IZ ČLANKA 17. STAVAK 3. KOJOM JE UREĐENO UMANJENJE NAKNADE ZA RAD VJEŠTAKA KOJA SE ISPLAĆUJE IZ SREDSTAVA PRAVOSUDNOG TIJELA ZA 35% Visina naknade za rad vještaka određuje se u zavisnosti od obima i složenosti vještačenja, a ne u zavisnosti od naručitelja kao što je to uređeno odredbom iz članka 17. stavak 3. 3 Ovo jedino važi u uvjetima pružanja sekundarne pravne pomoći koja podliježe drugim uvjetima i propisima. Odredbom kojom je regulirano umanjenje naknade za rad vještaka koja se plaćaju iz sredstava pravosudnog tijela dovodi se u neravnopravan i diskriminirajući položaj ostale subjekte koji plaćaju vještačenja što predstavlja povredu Ustavom zajamčenih prava. Jednako tako, u izrazito neravnopravan položaj dovode se vještaci koji rade na najsloženijim vještačenjima (što ona u istražnim i kaznenim postupcima u pravilu i jesu), jer su plaćeni bitno manje od vještaka koji vještače u postupcima u kojima se rad vještaka ne plaća iz sredstava pravosudnog tijela. Nagrade za rad vještaka koja se plaćaju iz sredstava pravosudnih tijela većinom se odnose na vještačenja provedena u kaznenim postupcima i koja u konačnici idu na teret osuđenika, jedino u slučaju oslobađajuće presude idu na teret državnog proračuna (regulirano odredbom iz članka 145. Zakona o kaznenom postupku) i što nema veze sa radom vještaka posljedično čemu ne može ni biti u korelaciji sa nagradom za rad vještaka. 4. U ODNOSU NA ODREDBU IZ ČLANKA 17. STAVAK 4.1. KOJM JE UTVRĐEN RASPON OD 150 DO 4000 BODOVA (!) ZA IZRADU PISANOG NALAZA I MIŠLJENJA, OVISNO O SLOŽENOSTI VJEŠTAČENJA iz prednjeg proizlazi da je nagrada za pisani nalaz i mišljenje limitirana na minimalnih 49,50 EUR ( 150 bodova x 0,33 € ) do maksimalnih 1.320,00 EUR ( 4.000 bodova x 0,33 €) Prema Ustavu RH poduzetnička i tržišna sloboda su temelj gospodarskog ustroja RH. Isto znači da u uvjetima tržišne ekonomije nije moguće kontrolirati cijenu (konkretno određivanjem dopuštenih granica) kao što je to uređeno odredbom iz članka 17. stavak 4.1. jedino privremeno i u iznimnim slučajevima propisanim Zakonom o iznimnim mjerama kontrole cijena (NN 73/97,128/99 i 66/01) što ovdje svakako nije slučaj. Osim toga, radi se o odredbi koja unaprijed, bez da uzima u obzir opseg posla, ograničava vrijednost rada (i to na vrlo niskoj razini), jer kako se primjenom takve odredbe može vrednovati vještačenje dokumentacije koja primjerice sadrži preko 50.000 stranica, a kao rezultat vještačenja je nalaz i mišljenje na preko 1.000 stranica ??? 5. U ODNOSU NA ODREDBU IZ ČLANKA 6. PREMA KOJOJ STALNI SUDSKI VJEŠTAK MORA BITI OSIGURAN OD ODGOVORNOSTI ZA OBAVLJANJE POSLOVA STALNOG SUDSKOG VJEŠTAKA ZA KOJE JE PROPISANA NAJNIŽA SVOTA OSIGURANJA U IZNOSU OD 26.500,00 EURA 4 Zaključivanje police osiguranja od profesionalne odgovornosti sudskog vještaka odnosi se na štetu koja je posljedica stručne pogreške vještaka u izradi nalaza i mišljenja, kao i odgovornost za štetu prema trećima koju prouzroči vještak strankama u postupku tijekom obavljanja povjerenih mu poslova vještačenja (nesavjesno ili neuredno obavlja povjerene mu poslove vještačenja, ako ne poštuje sud ili stranke, ne preuzima dodijeljene mu predmete, ne opravda zašto u roku nije dovršio povjereno mu vještačenje, ne podnosi izvješća o rezultatima vještačenja i sl.). Prosječna naknada za rad vještaka iznosi 330,00 eura ( prosječno 1.000 bodova /nalaz x 0,33 €) što znači 1,25% najniže propisane svote osiguranja u iznosu od 26.500,00 eur. Iz svega prednje navedenog izvodi se p o t p u n o jasan zaključak da se pri pisanju odredbi prijedloga Pravilnika nije vodilo računa o razmjeru između obveza i odgovornosti, s jedne strane, i visine naknade za rad vještaka, sa druge strane. Takvim odredbama prijedloga Pravilnika stvorena je velika disproporcija između propisanih obveza i odgovornosti na štetu visine prava na nagradu. 1. ISTIČE SE NUŽNOST UVOĐENJA U NOVI PRAVILNIK I PRAVA NA IMENOVANJE PRAVNE OSOBE VJEŠTAKOM POD UVJETOM DA JE U ISTOJ ZAPOSLEN IMENOVANI VJEŠTAK ( FIZIČKO LICE) KAKO JE TO I PROPISANO ODREDBOM IZ ČLANKA 4. VAŽEĆEG PRAVILNIKA O SSV ILI NA DRUGI NAČIN UREĐENJEM PRAVA NAPLATE NAGRADE ZA RAD VJEŠTAKA PUTEM TRGOVAČKOG DRUŠTVA. Vještaci koji rade na velikom broju predmeta i angažirani su u složenijim vještačenjima za koji rad je redovno potrebno puno radno vrijeme ( minimalno 8 sati dnevno) zaposlenici su trgovačkih društva registriranih za obavljanje poslova vještačenja. Isto znači , da nagradu za rad vještaka fakturiraju i naplaćuju putem trgovačkog društva kojeg su zaposlenici i u okviru kojeg ostvaruju svoja prava iz radnog odnosa. Gubitkom prava ispostavljanja računa i naplate putem trgovačkog društva vještaci angažirani na puno radno vrijeme a radi obima i složenosti posla gube svoja prava iz radnog odnosa ( na zdravstveno osiguranje i dr. prava). Nejasno je ukidanje pravnih osoba u kojima su zaposleni vještaci na temelju čijeg se imenovanja i tvrtka mogla registrirati za vještačenje, kao što to mogu odvjetnici u Zajedničkim odvjetničkim društvima i uredima, kako to mogu arhitekti, građevinari i druge tehničke struke u svojim registriranim pravnim osobama ? U odnosu na ispostavljanje računa u ime pravne osobe, taj model nije sadržan u prijedlogu ovog Pravilnika, i smatramo da postupanje treba biti nepromijenjeno, odnosno račun se treba ispostavljati iz trgovačkog ili sličnog društva, a uzevši u obzir da je društvo i imenovano za vještaka u pojedinom postupku pri čemu vještačenje uvijek 5 (kao i do sada) potpisuje osoba koja je zaposlenika i koja je ujedno i vještak (kao fizička osoba). Napominjemo da je uvidom u javno-dostupne podatke objavljene na stranicama sudačke mreža razvidno da u RH ima 412 pravnih osoba koje imaju odobrenje za vještačenje. Pod pretpostavkom da su svakoj pravnoj osobi radi samo 5 osoba dolazi se do broja osoba koje su zaposlenici u društvima je min 2.000 odnosno 2.000 obitelji ostvaruje prihod od poslova koji su vezani uz vještačenje. Napominjemo da je jasno da je u tim pravnim osobama zaposleno najmanje 412 vještaka, ali se ne isključuje mogućnost da veći dio preostalih osoba (cca 1.500) nisu vještaci već suradnici vještaku u radu (npr.priprema podataka, podloga, poslovi prijepisa, kopiranja, komunikacije i slično). Predloženim pravilnikom suštinski te osobe ostaju bez zaposlenja, a posla ima i svi uistinu i rade. Razvidno je iz svega da nitko nije vodio računa o tome da ljudi ostaju bez posla i na ulici u slučaju da sve to ostaje na snazi i da se ni dugoročno ne može obavljati poslovanje kroz pravnu osobu. Ukoliko sve osobe koje rade kod vještaka ostaju bez posla da li je netko utvrdio o kojem trošku koji je uistinu na teret javnih sredstava (HZZO + svi imaju obveze vezano za doprinose zdravstvenog osiguranja, i da im ih nitko ne uplaćuje). Jednostavnom računicom se dođe do toga da ukidanjem radnih mjesta osoba koje rade kod pravnih osoba vještaka nastaje minimalni trošak u visini 14 mil. kn, a koji se odnosi na naknade za nezaposlene i slično. Uz navedeni trošak proračuna važno je uzeti u obzir da gubitkom radnih mjesta dolazi do smanjenje uplata u korist proračuna po osnovi izgubljenih poreza i doprinosa koje poslodavci /pravne osobe vještaci uplaćuju u korist proračuna, a koji iznos nije moguće procijeniti. Riječ je o višestruko većem iznosu od samog troška koji za proračun nastaje. Po našoj procjeni gubitak javnih prihoda bi bio cca 24 mil. kn godišnje samo po osnovu manje uplaćenih doprinosa i poreza na dohodak. Slijedom navedenog, uzevši u obzir manje uplaćene poreze i doprinose te troškove koji nastaju kroz naknade za nezaposlene (kao i omogućavanje zdravstvene usluge nezaposlenim osobama) iznos je minimalno 38 milijuna kuna gubitka za državu. U usporedivoj pravnoj situaciji (točka 12. Rješenja broj U-I-5612/2011), Ustavni sud je zauzeo pravno shvaćanje kako se radilo o legitimnim očekivanjima koja su bila stvorena na temelju pravomoćnih rješenja o imenovanju, što je upravo na stvari i u konkretnom slučaju, jer se radi o pravnim osobama koje dugi niz godina obavljaju poslove sudskih vještačenja upravo na temelju odobrenja za obavljanje poslova sudskih vještačenja. Ukidanjem prava na obavljanje dosadašnje djelatnosti, njihov opstanak je nemoguć, što svakako nanosi veliku štetu kako tim pravnim osobama, tako i njihovim osnivačima, ali i posredno njihovim zaposlenicima. Navedene zakonske odredbe prema kojima pravne i fizičke osobe kojima je dano odobrenje, odnosno koje su imenovane za stalne sudske vještake na temelju postojećih propisa, istekom vremena na koje im je dano odobrenje, odnosno na koje su imenovani za stalne sudske vještake, gube status stalnih sudskih vještaka, te moraju ponovno proći postupak ispitivanja uvjeta propisanih ZS-om, nisu suglasne sa sljedećim odredbama Ustava: - članak 48. stavak 1. (pravo vlasništva), - članak 49. stavak 1. (poduzetnička i tržišna sloboda), - članak 50. (ograničenje ili oduzimanje vlasništva). 6 Sporna odredba ZS-a nije suglasna ni s člankom 1. Protokola 1 uz Konvenciju. Naime, zakonodavac je u konkretnom slučaju trebao primijeniti institut legitimnih očekivanja, zaštićen ustavnim i konvencijskim pravom, odnosno da bi stavci 1. i 5. članka 35. ZOIDZS-2022 trebali glasiti kako slijedi: „(1) Stalni sudski tumači, stalni sudski vještaci i stalni sudski procjenitelji imenovani sukladno odredbama Zakona o sudovima (»NN br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16. i 67/18.) te pravne osobe kojima je sukladno odredbama Zakona o sudovima (»NN«, br. 28/13., 33/15., 82/15. i 67/18.) odobreno obavljanje poslova prevođenja odnosno tumačenja, vještačenja i procjenjivanja nastavljaju obavljati navedene poslove.“ „(5) Stalni sudski vještaci i stalni sudski tumači koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona budu imenovani sukladno odredbama Zakona o sudovima (»Narodne novine«, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16. i 67/18.) nakon isteka vremena na koje su prethodno imenovani ne trebaju podnijeti zahtjev za imenovanje.“ PRAVO VLASNIŠTVA (članak 48. stavak 1., članak 49. stavak 1. i članak 50. Ustava i članak 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju) Osporavanom izmjenom pravnog okvira imenovanja stalnih sudskih vještaka zadire se u ustavno pravo vlasništva, kojega svaka (fizička ili) pravna osoba ima pravo mirno uživati. Lišavanje nekoga njegova vlasništva može biti samo ako je to u javnom interesu, i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnog prava. Ustavni sud je u svojoj dugogodišnjoj praksi već zauzeo pravna stajališta u pogledu prava vlasništva (imovine) i mogućnosti države za ograničavanja istoga, odnosno utvrdio je tri ustavna pravila o jamstvu prava vlasništva, kako je to supra u točki 2. ovog prijedloga detaljno obrazloženo, pa se na ovom mjestu neće ponavljati. U skladu s ustaljenom praksom Ustavnog suda, i legitimna očekivanja smatraju se imovinom pod zaštitom Ustava, a što je usklađeno s pravnim stajalištem ESLJP-a koji priznaje da se legitimna očekivanja stranaka pod određenim pretpostavkama moraju smatrati "imovinom" pod zaštitom članka 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 511 | Jasna Bušljeta | VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 34. | Prijedlog članka 34. (4) Stalni sudski vještaci koji do 1. siječnja 2023 budu imenovani sukladno odredbama Zakona o sudovima (Narodne novine, broj: 28/13 33/15, 82/15 82/16 i 67/18) kao i pravne osobe kojima je sukladno odredbama Zakona o sudovima (Narodne novine, broj: 28/13, 33/15, 82/15 i 67/18) odobreno obavljanje poslova prevođenja odnosno tumačenja, vještačenja i procjenjivanja nastavljaju obavljati navedene poslove ne moraju podnositi zahtjev za imenovanje (Ministarstvu najkasnije 30 dana prije isteka vremena na koje su prethodno imenovani) nego će ostati uvršteni u jedinstveni popis stalnih sudskih vještaka iz st 2. ovog članka, primjenom pravnog standarda legitimnih očekivanja, imenovati u skladu s odredbama Zakona o sudovima (Narodne novine, broj: 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18 i 21/22) kao i ovog Pravilnika. | Nije prihvaćen | Prijedlog se ne može prihvatiti s obzirom na odredbe članka 35. stavaka 1. i 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 21/22). |
| 512 | Jasna Bušljeta | Potpis i pečat stalnog sudskog vještaka, Članak 27. | Potpis i pečat stalnog sudskog vještaka Članak 27. (3) Stalni sudski vještak dužan je svoj vlastoručni potpis i otisak pečata pohraniti kod županijskog suda nadležnog prema mjestu njegovog prebivališta. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 513 | Jasna Bušljeta | Dnevnik vještačenja , Članak 26. | uz članak 26. Izbaciti odredbu o vođenju dnevnika vještačenja. Zahtjeva dodatno zapošljavanje i trošak u radu državne uprave. Uz vještački nalaz prilaže se račun sukladno postojećoj zakonskoj regulativi. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 514 | JASMINKA HORVATIĆ | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi | S obzirom na stručnost rada sudskih vještaka i važnost kvalitetnog vještačenja u sudskom postupku, potrebno je razmotriti je li važnost i odgovornost proporcionalna naknadi troškova u odnosu na stručnost, vrijeme i odgovornost. čl.17.: minimalni iznos boda treba biti 1,00€, a 1 sat vještaka trebao biti minimalno 35.00€, optimalno 50.-€ + PDV, ili najmanje 75 % propisane satnice prema odvjetničkoj tarifi. čl. 17. st 3.: neopravdano je umanjenje naknade za rad vještaka koja se isplaćuje iz sredstava pravosudnog tijela za 35%, jer se visina naknade za rad vještaka određuje ovisno o obimu i složenosti vještačenja, a ne u povezanosti s naručiteljem. čl. 17. st. 4.1. neopravdano je limitiranje raspona bodova od 150 do 4000 bodova za izradu pisanog nalaza i mišljenja. Naknada za pisani nalaz i mišljenje mora biti proporcinalna složenosti vještačenja. U ostalim člancima prijedloga Pravilnika slažem se s primjedbama HDSViP. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 515 | Jasmina Šokman Matulić | V. PRAĆENJE RADA I PREDSTAVKE NA RAD STALNOG SUDSKOG VJEŠTAKA, Članak 30. | Na koje se komore misli u čl. 30? Da li postoje strukovne komore koje "pokrivaju" sva područja vještačenja? Kako bi komore trebale pratiti rad vještaka? Npr. komora arhitekata nema zakonske mogućnosti istog. Da li je nužno da sudski vještak bude član strukovne komore? I da li to članstvo mora biti aktivno? Da li npr. arhitekt sa položenim stručnim ispitom može biti stalni sudski vještak, a da nije član komore, ili da mu je članstvo u mirovanju (što je dosta često kod kolega koji rade u upravi)? | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 516 | Jasmina Šokman Matulić | III. PRAVA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Pravo na nagradu | Radi se o naknadi a ne o nagradi. Cijena boda od 0,33 eura je sramotno niska. Dovoljno je reći da je utvrđena 1998. godine (kao cijena od 2kn). Smatram da ista ne može iznositi manje od 1,00 eura, kod čega svakako treba predvidjeti neki oblik godišnjeg povećanja boda, da se ne bi dogodilo da slijedećih 25 godina ostane ista vrijednost boda. Također sam mišljenja da se gornja vrijednost vještačenja ne može ograničiti. Umanjivanje naknade za 35% kod isplate iz sredstava pravosudnih tijela također treba ukinuti. Ovim prijedlogom se sadašnje umanjenje koje iznosi 20% povećava na 35%, što je strašno. Navedeno umanjenje je ustanovljeno kao krizni porez 2008. godine. Isti je odavno ukinut, dok je umanjenje naknade vještacima ostalo. Također smatram da vještak treba imati pravo naknade za odgovor na podneske. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 517 | Jasmina Šokman Matulić | IV. DUŽNOSTI STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Dnevnik vještačenja | Smatram da ovu odredbu treba ukinuti. Dnevnik vještačenja je izlišan i nepotrebno opterećuje vještake, a da se ne govori o tajnosti podataka. S druge strane povećava opseg nepotrebnog administriranja u Ministarstvu. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 518 | IVICA BABAN | Pravo na nagradu, Članak 17. | Očitovanje i obrazloženje na visinu boda i satnice, očitovanje po pitanju cjenika, odnosno vrijednosti boda, (članak 17) Prema Pravilniku o stalnim sudskim vještacima dana 12. 06. 2008. godine (znači prije više od 14 godina) donešena je odluka da se vrednuje bod od 2,00 Kn brutto + PDV koji i dan danas vrijedi. Slijedom navedenog imamo slijedeći izračun: Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za 2008. iznosila je 7.544 kn Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2022. iznosila je 10.301 kunu Povećanje brutto plaća iznosi 37% U srpnju 2008. godine Eurosuper 95 je koštao 9,75 kuna po litri, a eurodizel 9,99 kuna Na dan 14. 11. 2022. godine Eurosuper 95 košta 11,58 kn po litri Povećanje cijene benzina iznosi 19% Košarica proizvoda prema Sindikatima u travnju 2008. godine iznosi 6.459,01 kn Košaricu proizvoda za 2022. godinu još nitko nije objavio pa nije moguće provesti usporedbu sa 2008. godinom. Ako vrijednost boda usklađujemo prema rastu plaća, rastu cijena benzina i rastu troškova života onda se vrijednost vještačkog boda kreće od 2,00 kn x 1,19% = 2,38 kn do 2,00 kn x 1,37% = 2,74 kn. Isto tako, u prijedlogu Pravilnika, u navođenju vrijednosti boda nije navedeno dali se odnosi na netto ili brutto. Brutto plaća se kreće u rasponu od 1,50 do 1,70 puta u odnosu na netto plaću. Ako se gleda u odnosu na vrijednost sata odvjetnika od 375 Kn + PDV onda imamo slijedeći izračun: ako se uzme npr. da sat vještaka vrijedi npr. 50% sata odvjetnika onda imamo 50% x 375 Kn = 187,50 Kn. Ako ovaj Pravilnik predviđa sat vještaka 35 bodova. To znači da bi, da se uspostavi sat vještaka prema gornjem izračunu, vrijednost boda onda bila 187,50 Kn : 35 bodova po ovom Pravilniku = 5,35 Kn vrijednost budućeg boda. Prema izvoru: https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/istrazili-smo-koliko-su-poskupjeli-obrtnici-da-digli-smo-cijene-ali-u-srpnju-cemo-jos-15151832 sat auto mehaničara je 225 Kn po satu. To znači da prema varijanti od 50% vrijednosti sata u odnosu na odvjetnika vidljivo je da smo još uvijek manji od sata auto mehaničara. Međutim bez obzira na sve navedeno, moje je mišljenje, da nije problem u vrijednosti boda. Po mom mišljenju vrijednost boda može i ostati 2,00 kn samo koliko bodova se vrednuje pojedino vještačenje i pojedina radnja to tek treba uskladiti. Isto tako vrednovanje od 35 bodova po satu je preuzeto iz bivšeg Pravilnika iz 2008. godine pa se tu opet vraća na staro. Treba, prema uzoru na odvjetnike, više vještačkih radnji vrednovati, jer da bi se neko vještračenje realiziralo treba dosta aktivnosti koje Pravilnik ne spominje. Prema Pravilniku ispada da vještak samo sjedne i napravi nalaz što, svakako, nije tako. Isto tako uopće se ne spominje proučavanje sudskog spisa (u toku vještačenja i prije rasprave) i ostale tehničke dokumentacije (vrednovanje po satu), a to je bitna komponenta vještačenja. Isto tako treba vrednovati i odgovaranje na odvjetničke podneske. Na tome odvjetnici najviše skupljaju bodove, a vještaci besplatno odgovaraju. Ja za odgovaranje na podneske moram ponovno proučiti kompletnu dokumentaciju i često puta i sudski spis. Sve to iziskuje dodatne sate na postojeće vještačenje. Nema ograničenja u broju podnesaka. Ja sam u jednom predmetu odgovorio po 10 puta kada god se prohtjelo stranci ili punomoćniku da nešto predloži i uputi na sud. Proučavanje dokumentacije možda nebi bilo potrebno da su podnesci ili rasprava odmah nakon izrade nalaza i mišljenja. Međutim, u praksi, zna proći i po godina i godina i pol od izrade nalaza do prvih očitovanja. Tako da se mora opet sve iznova proučiti da bi se učinkovito i ispravno odgovorilo na primjedbe. To se može bolje regulirati na način da se odgovaranje na podneske plati unaprijed u sklopu nalaza i mišljenja kao normalna radnja koja se dodatno vrednuje. Nadalje, općenito vrednovanje po satu, je kontraproduktivno i ne oslikava pravu situaciju. Ako bolji i iskusniji vještak treba 2 sata za neku radnju, a lošiji i neiskusniji vještak treba 4 sata za neku radnju onda ovakav predloženi način znači da treba lošijeg vještaka više platiti jer je odradio više sati. Uglavnom prema mom iskustvu najčešće su slijedeće vještačke radnje: Korištenje vlastitog vozila (km) Očevid na licu mjesta, izmjera, fotografiranje (sati) Crtanje skica na očevidu (bodovi) Izrada nacrta u mjerilu (bodovi) Proučavanje sudskog spisa (sati) Proučavanje ostale tehničke dokumentacije (sati) Tehnički razgovor sa kontakt osobama (sati) Korespodencija sa punomoćnicima i kontakt osobama Izrada troškovnika sa dokaznicom mjera (sati) Izrada pisanog nalaza i mišljenja Ishođenje Izvadka od Grada Zagreba ili nekog drugog grada Pristup na glavnu raspravu sa prethodnom vještačkom pripremom Odgovaranje na podneske punomoćnika stranaka Ostali nespecificirani troškovi Isto tako treba regulirati izradu dopune nalaza i mišljenja. Često puta dopuna nalaza i mišljenja je sasvim novo vještačenje. Neki suci smatraju da se dopuna ne plaća, a neki suci smatraju da se dopuna plaća. Uglavnom neregulirano područje. Isto tako nije jasno dali je izlazak vještak na raspravu plaćen ili nije. Neki suci smatraju da je vještak već plaćen i da je njegova dužnost da bez naknade prisustvuje raspravi dok neki suci smatraju da se vještak ipak treba platiti za raspravu. Za izradu pisanog nalaza i mišljenja (ovisno o složenosti vještačenja) predlaže se od 500 bodova do xx bodova. Ovo xx znači da nema gornjeg ograničenja za maksimalno vještačenje. Treba sucu obrazložiti što će se raditi i na koji način i predložiti broj bodova za sve navedeno. Treba ukinuti izraz „predujam“. Na taj način se asocira da vještak dobiva samo dio vrijednosti, a onda drugi dio dobiva kasnije. Ja sam se često puta dosta načekao i potrošio vremena da dobijem drugi dio. Kada stranka dobije vještačenje teško se odlučuje za plaćanje drugog dijela jer je već dobila vještačenje. Mislim da bi trebalo regulirati da sudac pozove vještaka da isti prouči spis i da odredi koja bi to cijena bila i onda se nebi nikakav predujam koristio nego bi to bila ukupna i konačna cifra za vještačenje. Taj sistem je najučinkovitiji i najbrži i naročito bi se trebao primijenjivati kod specifičnih i neuobičajnih vještačenja. Isto tako plaćanje u sudskim procesima ide na način u odnosu sudac – odvjetnik – vještak na kraju. Sudac, u dogovoru sa vještakom, odredi cijenu vještačenja. Napiše Rješenje koje preuzima odvjetnik stranke i (često u dogovoru sa strankom) ako zaključi da je iznos za vještaka prevelik žali sa na iznos za vještačenje. Na to se vještak mora očitovati i često dođe do višeg suda koji odlučuje dali je vještak zatražio preveliku naknadu. Znači da su odvjetnici ti koji indirektno odlučuju dali je vještaku prevelika neka naknada jer su oni ti koji zastupaju stranku i javljaju stranci koliko je vještak zatražio. Po pitanju cjenika vještačkih usluga najvažnija je „percepcija vještačke cijene“. Percepcija cijene se ne propisuje ona već postoji odavno u sudskoj praksi. Većina sudaca smatra da se vještak treba kretati između 2.000 i 3.000 kn što onda nije prevelik iznos i neće se nitko buniti. Ja sam analizirao svoje račune od prije dvadesetak godina isto se kreću od 2.000 do 3.000 kn. Znači stanje se nije ništa promjenilo Stanje oko cijena je, isto tako, i pitanje odnosa vještaka naših članova. Pojedini vještaci pristaju na bilo koju cijenu i na taj način minimalnu cijenu vještaka još dodatno smanjuju. Naišao sam na slučajeve da se za potrebe državnih institucija nude cijene od 600 kn za procjenu nekretnine. Oni ni sami nisu svjesni da tim cijenama stvaraju opću percepciju da maksimalna cijena je limitirana, a minimalna cijena može uvijek biti i manja kako neki vještak od naših članova ponudi. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 519 | IVANA MANESTAR | Područja vještačenja, Članak 3. | Članak 3. Dodati: (3) Pravne osobe ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja prema čl.1, stavak 2 ovog Pravilnika : – ako su u svojoj djelatnosti registrirane i za obavljanje vještačenja za određeno područje – ako su njihovi zaposlenici imenovani stalnim sudskim vještacima za područje za koje se traži odobrenje – ako imaju zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Na način propisan stavkom 1. ovog članka utvrđuje se ispunjava li zavod, ustanova, državno tijelo i pravna osoba uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Pravne osobe (zavodi, ustanove, i državna tijela i trgovačka društva) dužni su obavijestiti predsjednika odgovarajućeg županijskog ili trgovačkog suda o prestanku radnog odnosa sa svojim zaposlenikom koji je imenovan stalnim sudskim vještakom. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Napominje se da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 520 | IVANA MANESTAR | Opće dužnosti , Članak 24. | (5) Stalni sudski vještak obvezan je stalno se stručno se usavršavati i stjecati stručna znanja iz područja za koja je imenovan stalnim sudskim vještakom. Provedbu stručnih usavršavanja organiziraju i prate stručne udruge/komore sudskih vještaka koje imaju minimum 20 vještaka iste struke. Vještak mora svake godine pohađati najmanje 3 stručna predavanja vezano za stručno usavršavanje ili objaviti najmanje dva stručna članka odnosno jedan znanstveni članak iz područja svoje struke. Potvrdom o sudjelovanju na stručnom savjetovanju dokazati će i donijeti potvrdu o sudjelovanju u udrugu u kojoj je član. Potvrdu nije potrebno pribavljati za one edukacije koje organizira udruga u kojoj je vještak član, obzirom da udruga o tome vodi evidenciju. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje te će se razmotriti u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. U odnosu na obvezu stručnog usavršavanja, napominje se da je člankom 22. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 36/24) propisana obveza imenovanih stalnih sudskih vještaka da se stalno stručno usavršavaju u području za koje su imenovani te ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa dostave dokaz o provedenom usavršavanju najmanje jednom u dvije godine. |
| 521 | IVANA MANESTAR | Pravo na nagradu, Članak 17. | Pravo na naknadu Članak 17. (1) Za obavljeno vještačenje stalni sudski vještak ima pravo na naknadu. U tom smislu stalni sudski vještak ispostavlja račun u kojem je iskazana cijena utrošenog rada i zavisnih troškova koje je vještak objektivno i u skladu sa stavkom 4 ovog članka imao u konkretnom predmetu. Ispostavljen račun će vještaku biti plaćen u zakonski propisanom roku, od 30 dana, a ako ima primjedbi na isti, koje će se dati u pisanom obliku, na što će vještak dati obrazloženje. (2) Naknada za rad stalnih sudskih vještaka određuje se u bodovima, a vrijednost boda utvrđuje se u € (EUR) prema protuvrijednosti 0,15 % prosječne mjesečne isplaćene bruto plaće po zaposlenom u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz u prethodnoj godini, koja se objavljuje u Narodnim novinama (NN 125/2022 za 2022.godinu), uvećano za porez na dodanu vrijednost. (3) Naknada za rad stalnih sudskih vještaka utvrđuje se za: izradu pisanog nalaza i mišljenja, ovisno o složenosti vještačenja od minimalno 250 bodova, (gornjeg limita nema zbog vrlo složenih predmeta što se ne može nikako predvidjeti) sve radnje (očevid, pregled, pretraga, mjerenje, rekonstrukcija, izuzimanje, ispitivanje, uzorkovanje, procjena, analiza dokumentacije, utvrđivanje, osiguranje dokaza, izrada nacrta, troškovnika i procjena, i dr.) 50 bodova po satu pristup na raspravu 100 bodova sudjelovanje na raspravi koja traje dulje od dva sata 50 bodova po svakom započetom satu, i pravo na naplatu odgovora na svaki podnesak stranke ili odvjetnika ovisno o opsežnosti odgovora i to 50 bodova po podnesku za neograničen broj odgovora na podneske (4) Stalni sudski vještak je uz račun dužan dostaviti i obrazloženje stavki. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 522 | IVANA MANESTAR | Pravo na nagradu, Članak 17. | Vještak za rad dobiva naknadu, a ne nagradu! | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 523 | IVANA MANESTAR | Odlučivanje o zahtjevu za imenovanje, Članak 12. | Članak 12. (1) O imenovanju kandidata koji je završio stručnu obuku i zadovoljio na provjeri traži se obvezujuće mišljenje predsjednika županijskog suda nadležnog po mjestu prebivališta kandidata. (2) Nakon pribavljanja mišljenja iz stavka 1. ovoga članka, kandidat koji je završio stručnu obuku i zadovoljio na provjeri se poziva na dostavu dokaza o sklopljenom ugovoru o osiguranju iz članka 6. ovoga Pravilnika, dostavu dokaza o uplati troškova izrade službene iskaznice i dvije fotografije iz članka 27. ovoga Pravilnika te ministarstvo pribavlja uvjerenje obzirom da je ovlašteno utvrđivati uvjete za obavljanje poslova prema čl.13 po službenoj dužnosti da se protiv vještaka ne vodi kazneni postupak za kazneno djelo za koje se postupak vodi po službenoj dužnosti. (3) O podnesenom zahtjevu za imenovanje stalnog sudskog vještaka ministar odlučuje rješenjem i o tome obavještava nadležni sud u mjestu prebivališta imenovanog vještaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 524 | IVANA MANESTAR | Stručna obuka, Članak 7. | Stručna obuka Članak 7. (2) Stručna obuka kandidata za stalne sudske vještake obavlja se prema programu koji za pojedina područja vještačenja donose strukovne udruge stalnih sudskih vještaka, koje u članstvu imaju najmanje tristo stalnih sudskih vještaka, a unutar toga najmanje 50 sudskih vještaka odgovarajuće struke odnosno odgovarajućeg područja vještačenja za koje se traži imenovanje. Strukovna udruga obavlja provjeru uvjeta radnog iskustva kandidata na poslovima u struci najmanje osam godina, a nakon završenog preddiplomskog sveučilišnog studija ili preddiplomskog stručnog studija na poslovima u struci najmanje deset godina. U iznimnom slučaju, ako u Republici Hrvatskoj nema ukupno 50 ili više vještaka neke struke (područja vještačenja), ili ne postoji udruga vještaka koja ima barem 50 vještaka odgovarajuće struke (područja vještačenja), tada će se stručna obuka kandidata povjeriti udruzi koja ima najviše vještaka odgovarajuće struke (područja vještačenja). (4) Strukovne udruge imenuju mentore kandidatima za stalne sudske vještake iz reda stalnih sudskih vještaka iz odgovarajućeg područja vještačenja odnosno specijalnosti, koji imaju najmanje pet godina iskustva u obavljanju poslova sudskog vještačenja i minimalno 100 izrađenih vještačenja. Popis mentora dostavlja se Ministarstvu. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 525 | Ivan Matić | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi | Člankom 12. pravilnika predviđeno je dostaviti uvjerenje da se protiv njega ne vodi kazneni postupak za kazneno djelo za koje se postupak vodi po službenoj dužnosti. Zakon o sudovima, članak 126, točka 8., pasus 2, predviđa da se sudskim vještakom ne može imenovati osoba protiv koje se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti, osim za djela počinjena iz nehaja. Ovo djelo iz nehaja po ovome nije obuhvaćeno u Pravilniku, kako je predvidio zakon. U konkretnom slučaju imam problem djela iz cestovnog prometa koje je iz nehata, data je minimalna kazna kroz kazneni nalog, uložena je žalba i to je sada na sudu 3 godine bez pomaka. stoga predlažem da se u članku 12. doda da u slučaju kaznenog djela iz nehata se priloži odgovarajući dokaz. Zaista ne bi trebao postojati ijedan logični argument da netko ne može biti vještak, ako mu se dogodilo da je pješak ne gledajući izletio na cestu gdje nema obilježenog prijelaza i to izvan naselja. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Napominje se da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 36/24) propisano da se za stalnog sudskog vještaka ne može imenovati osoba protiv koje se vodi kazneni postupak ili koja je pravomoćno proglašena krivom za kaznena djela za koja se postupak vodi po službenoj dužnosti, osim za kaznena djela koja se odnose na sigurnost prometa pod uvjetom da za ta kaznena djela nije osuđena na bezuvjetnu kaznu zatvora. Također je propisano da će se stalnom sudskom vještaku privremeno zabraniti obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka ako se protiv njega pokrene kazneni postupak zbog kaznenog djela, osim zbog kaznenog djela koje se odnosi na sigurnost prometa pod uvjetom da za to kazneno djelo nije osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora. |
| 526 | Ivan Markić 84 | Pravo na nagradu, Članak 17. | Poštovane kolege, molim vas za normalnu propisanu cijenu rada sudskog vještaka. Ako gledamo kako je sada definiran, to je, bez uvrede, ponižavajuće. Ovo je stara računica ali se ne razlikuje previše od nove. 35 bodova ×2kn/bod= 70 kn/h. Mjesec ima cca 160 radnih sati. Dobijemo 70kn/h×160h= 11.200,00kn bruto prihoda. Ukoliko se gleda samo plaća, bez troškova firme, osiguranja, članarina, opreme i sl. dobijemo da je to neto plaća 6.750,40kn. To je početnička plaća inženjera koji je tek završio studij. Sada ja svojim novim zaposlenicima dajem i 9.000,00kn početnu neto plaću. Ova izračunata je za studente. Ako uzmemo da sudski vještak mora imati bar 12.000,00 kn neto plaću dobijemo da bruto 2 treba biti cca 21.000,00kn. Minimalni koeficijent poduzeća je 2 (troškovi administracije, ureda, režija, usavršavanja itd.), dobijemo 2× 21.000,00kn=42.000,00kn Iz toga dobijemo da satnica treba biti min 42.000,00kn/160h=262,50kn/h (cca 35€/h). Prema tome bi naknada trebala biti 262,50kn /35 bodova = 7,5 kn/bod (1€/h) + PDV. Odvjetnici imaju vrijednost boda 10kn+PDV. Oni 1. sat rasprave naplaćuju min 100 bodova, a ako traje dulje dodatnih 50 svaki sat. To znači da je njihova satnica 1000,00HRK/h, a najniže 500HRK/h. Složenije rasprave idu i na 200, 300 i 400 bodova. Smatram da bi Ministrastvo i Sud trebali jednako tretirati visokoobrazovanje stručnjake jer jedni bez drugih nemožemo. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 527 | Inoslav Nikolić | Pravo na nagradu, Članak 17. | Potrebno je odrediti koliki broj bodova nosi odgovaranje na podneske odvjetnika. Naime, u nekim predmetima je bilo i do deset podnesaka kojima se odgovara na primjedbe stranaka u postupku, neki su toliko opsežni da trebaju i više od pola dana za temeljit odgovor. Ponekad se potroši više vremena na rasprave i odgovaranje na podneske nego na samu izradu nalaza, te nije pravedno da se isto radi besplatno. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 528 | Inoslav Nikolić | Osiguranje od odgovornosti, Članak 6. | U članku 6. stavak 2. nadopuniti visinu svote osiguranja za pravne osobe na način: Najniža svota osiguranja od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka je 26.500,00 EUR za fizičke osobe; a za pravne osobe 66.350,00 EUR-a | Djelomično prihvaćen | Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 36/24) propisano je da za stalnog sudskog vještaka može biti imenovana fizička osoba koja ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka na najnižu svotu osiguranja od 25.000,00 eura, te da poslove vještačenja mogu obavljati i pravne osobe ako dostave zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja na najnižu svotu osiguranja od 65.000,00 eura. |
| 529 | Inoslav Nikolić | Područja vještačenja, Članak 3. | Dodati stavak: (3.) Pravne osobe ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja prema čl.1, stavak 2 ovog Pravilnika : – ako su u svojoj djelatnosti registrirane i za obavljanje vještačenja za određeno područje – ako su njihovi zaposlenici imenovani stalnim sudskim vještacima za područje za koje se traži odobrenje – ako imaju zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Na način propisan stavkom 1. ovog članka utvrđuje se ispunjava li zavod, ustanova, državno tijelo i pravna osoba uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Pravne osobe (zavodi, ustanove, i državna tijela i trgovačka društva) dužni su obavijestiti predsjednika odgovarajućeg županijskog ili trgovačkog suda o prestanku radnog odnosa sa svojim zaposlenikom koji je imenovan stalnim sudskim vjestakom. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Napominje se da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 530 | Inoslav Nikolić | Troškovi prijevoza, Članak 20. | Nije dovoljno jasna odredba u članku 20., koji regulira troškove prijevoza, o korištenju osobnog automobila samo u slučaju nemogućnosti korištenja sredstva javnog prijevoza, jer najčešća mjesta obavljanja očevida (bar u S.D. županiji) su manja naselja sa vrlo lošom prometnom povezanošću, što znači da teoretski postoji javni prijevoz a u praksi je potrebno potrošiti možda cijeli dan za odlazak i dolazak sa mjesta očevida ili zbog loše prometne povezanosti nije moguće odraditi očevid u jednom danu. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 531 | Inoslav Nikolić | Uvećanje i umanjenje nagrade, Članak 18. | Pravilnikom nisu propisani rokovi u kojima su Sudovi dužni platiti račune za obavljena vještačenja, jer u praksi se isplata troškova vještačenja kreće od 2 mjeseca do 3 godine za neke predmete. Nije pravedno da se vještaci sankcioniraju za nedovršavanje predmeta u roku, a da nije sankcionirano i kašnjenje u plaćanju troškova vještačenja. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 532 | Inoslav Nikolić | Pravo na nagradu, Članak 17. | Vrijednost radnog sata vještaka mora biti viša od vrijednosti radnog sata ovlaštenog inženjera te struke, kako je i regulirano u svim razvijenim zemljama, jer poslovi vještačenja su složeniji od „redovnih“ inženjerskih poslova. Sve ispod vrijednosti boda minimalno 1 Eura je neprihvatljivo jer ne može vrijednost radnog sata vještaka biti manja od vrijednosti radnog sata vodoinstalatera, automehaničara ili drugog zanimanja sa srednjom stručnom spremom. Također, limitiranje iznosa u slučaju izrazito složenih vještačenja je van svake logike, što u slučaju kad morate raditi na jednom vještačenju više mjeseci ili više od jedne godine? Odredba o umanjenju od 35 % u slučaju kad se troškovi isplaćuju iz sredstava pravosudnog tijela je potpuno neutemeljena. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 533 | Inoslav Nikolić | Osiguranje od odgovornosti, Članak 6. | Članak 6. stavak 2. obavezno treba dopuniti sa iznosom osiguranja za pravnu osobu. Naime, preko 80 % prihoda ostvarujem iz područja vještačenja, te imam u svom trgovačkom društvu zaposlenog stručnog suradnika. Vjerujem da u Hrvatskoj ima puno takvih slučajeva. Ukoliko se ukine mogućnost vještačenja pravnih osoba, veliki broj zaposlenih u pravnim osobama vještacima će ostati bez posla. Ne samo da u mom slučaju će stručni suradnik ostati bez posla, nego ne vidim način na koji mogu sebi isplaćivati prvi dohodak, ukoliko se vještačenje svede samo na fizičke osobe i drugi dohodak. U tom scenariju, osim što bi veliki broj osoba ostao bez posla, učinkovitost rješavanja sudskih predmeta bi se bitno smanjila. | Prihvaćen | Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom je omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. Također je propisano da za stalnog sudskog vještaka može biti imenovana fizička osoba koja ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka na najnižu svotu osiguranja od 25.000,00 eura, te da poslove vještačenja mogu obavljati i pravne osobe ako dostave zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja na najnižu svotu osiguranja od 65.000,00 eura. |
| 534 | Ingrid Savić | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi | Analizom predložene naknade sudskim tumačima (prijedlog Pravilnik o sudskim tumačima je također na e-savjetovanju) također dolazimo na minimalnu vrijednost boda od 1,00 EUR. Usporedbe visine nagrade koja je bila propisana stalnim sudskim tumačima u razdoblju od 1998. godine do danas razvidno je da je 1998. godine vrijednost boda sudskih vještaka od 2,00 kn bila izjednačena sa vrijednošću jednog retka prijevoda sa stranog na hrvatski jezik stalnog sudskog tumača, a u 2008. godini Pravilnikom o stalnim sudskim tumačima (NN 88/08) u članku 26. izmijenjena je visina nagrade sudskim tumačima na 5,00 kn za prijevod sa stranog jezika na hrvatski jezik po svakom retku, dakle sudskim tumačima naknada je povećana 2,5 puta, dok je naknada sudskih vještaka ostala ista kao i 1998. godine. U prijedlogu Pravilnika o stalnim sudskim tumačima koji je trenutno na e-savjetovanju razvidno je da je u članku 14. predviđeno da naknada za prijevod sa stranog jezika na hrvatski jezik iznosi 30,00 EUR po kartici. Ako se uzme da jedna kartica ima 30 redaka, dolazi se do iznosa od 1,00 EUR po retku. Primjenog fiksnog tečaja konverzije radi se o 7,5345 kn. Usporedbom predloženih 1,00 EUR (7,5345 kn) za 2023. godinu sa vrijednosti nagrade iz 1998. godine od 2,00 kn, razvidno je da bi se radilo o povećanju od 3,77 puta. Stoga se postavlja logično pitanje, zašto srazmjerno nije rastao bod sudskim vještacima već im se za razdoblje od 1998. godine do 2023. godine predlaže uvećanje vrijednosti boda od 0,06 EUR. Također, važno je za napomenuti da u prijedlogu Pravilnikom o stalnim sudskim tumačima nije predviđeno umanjenje naknade za slučaj da bi se ista isplaćivala iz sredstava pravosudnog tijela, kako se to godinama radi sudskim vještacima. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 535 | Ines Lozic | V. PRAĆENJE RADA I PREDSTAVKE NA RAD STALNOG SUDSKOG VJEŠTAKA, Članak 30. | Propisati uvjete za osnivanje Komore vještaka kao krovne strukovne organizacije odnosno profesionalnog udruženja vještaka | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 536 | Ines Lozic | Potpis i pečat stalnog sudskog vještaka, Članak 27. | u čl. 3. dodati iza riječi prebivališta riječi odnosno sjedištu vještaka | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 537 | Ines Lozic | IV. DUŽNOSTI STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Dnevnik vještačenja | Predlaže se brisanje članka na način kako je isti predložen, zbog nepotrebnog administriranja te povećanja troškova kako vještacima tako i nadležnim tijelima te kako bi se izbjegla mogućnost ugrožavanja čuvanja poslovne tajne na koju je vještak obvezan. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 538 | Ines Lozic | Opće dužnosti , Članak 24. | Stavak (2) izmjena: Stalni sudski vještak dužan je voditi računa o zahtjevima etičkog kodeksa svoje strukovne udruge (HDSViP ima Etički kodeks od 1985.g.) do donošenja Etičkog kodeksa u sklopu donošenja Zakona o sudskim vještacima, poštivati propise, doprinositi ugledu svoje profesije i svih naručitelja vještačenja s kojima komunicira. Dodati Stavak 5: Stalni sudski vještak obvezan je stalno se stručno se usavršavati i stjecati stručna znanja iz područja za koja je imenovan stalnim sudskim vještakom. Provedbu stručnih usavršavanja organiziraju i prate stručne udruge/komore sudskih vještaka koje imaju minimum 20 vještaka iste struke. Vještak mora svake godine pohađati najmanje 3 stručna predavanja vezano za stručno usavršavanje ili objaviti najmanje dva stručna članka odnosno jedan znanstveni članak iz područja svoje struke. Potvrde o sudjelovanju na stručnim savjetovanjima i za one edukacije koje organizira udruga u kojoj je vještak član, biti će sastavni dio podataka u evidenciji koja se vodi za svakog vještaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje te će se razmotriti u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. U odnosu na obvezu stručnog usavršavanja, napominje se da je člankom 22. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 36/24) propisana obveza imenovanih stalnih sudskih vještaka da se stalno stručno usavršavaju u području za koje su imenovani te ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa dostave dokaz o provedenom usavršavanju najmanje jednom u dvije godine. |
| 539 | Ines Lozic | Troškovi za smještaj (noćenje) , Članak 22. | Troškovi smještaja (noćenja) su jedno od prava koje reguliraju porezni propisi (Zakon o porezu na dohodak, Pravilnik o porezu na dohodak), i stoga bi trebalo visinu istih u Pravilniku vezati uz odgovarajuće porezne propise. Naime, stalni sudski vještaci nisu službenici u pravosudnim tijelima. Osim toga, pozivanjem na važeće porezne propise izbjegla bi se moguća diskriminacija vještaka i pogrešna tumačenja, a istovremeno bi bio ugrađen jednostavan alat za usklađenje visine priznatih troškova (automatski, kada se izmijene porezni propisi koji reguliraju primitke neoporezive porezom na dohodak). | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 540 | Ines Lozic | Naknada troškova, Članak 19. | U prijedlogu Pravilnika je propušteno odrediti naknadu troškova vještaku za pisanje odgovora, očitovanja te vrijeme pripreme za dolazak na ročište na kojem vještak brani svoj nalaz i mišljenje. U kompleksnim predmetima je ponekad potrebno veći broj dana pripreme a posebno obzirom da je čest slučaj u praksi da od dana izrade nalaza do dana kada vještak usmeno brani svoj nalaz može proći i više godina. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 541 | Ines Lozic | III. PRAVA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Naknada troškova | Naknada troškova | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 542 | Ines Lozic | Pravo na nagradu, Članak 17. | Predvidjeti naknadu za rad sudskih vještaka pravnih osoba i na način da se odredi vrijednost satnice za suradnike vještaka u postotku cijene sata vještaka | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 543 | Ines Lozic | III. PRAVA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Pravo na nagradu | Analizom predložene naknade sudskim tumačima (koji pravilnik je također na e-savjetovanju) se dolazi na minimalnu vrijednost boda i za vještake od 1,00 EUR. Neadekvatnost predložene cijene boda za vještaka, osim svih do sada iznesenih argumenata, razvidna je i iz usporedbe visine nagrade (naknade) koja je bila propisana stalnim sudskim tumačima u razdoblju od 1998. godine do danas. Uz svako poštovanje prema sudskim tumačima, i radi izbjegavanja svake dvojbe napominjemo kako ova usporedba ne služi kako bi se uspoređivale dvije profesije, već se uspoređuje i prati izmjene naknada, koje su se međusobno trebale pratiti. Pravilnikom o stalnim sudskim tumačima (NN 35/98) u članku 23. bila je definirana vrijednost nagrade za prijevod sa stranog jezika na hrvatski jezik, za svaki redak 2,00 kune. Iz navedenog je razvidno da je 1998. godine vrijednost boda sudskih vještaka od 2,00 kn bila izjednačena sa vrijednošću jednog retka prijevoda sa stranog na hrvatski jezik stalnog sudskog tumača. U 2008. godini Pravilnikom o stalnim sudskim tumačima (NN 88/08) u članku 26. izmijenjena je visina nagrade sudskim tumačima pa je tako novim pravilnikom naknada za prijevod sa stranog jezika na hrvatski jezik za svaki redak iznosila 5,00 kuna. Iz navedenog se zaključuje kako je u 2008. godini sudskim tumačima naknada povećana 2,5 puta, dok je naknada sudskih vještaka ostala ista kao i 1998. godine. U prijedlogu Pravilnika o stalnim sudskim tumačima koji je trenutno na e-savjetovanju razvidno je da je u članku 14. predviđeno da naknada za prijevod sa stranog jezika na hrvatski jezik iznosi 30,00 EUR po kartici. Ako se uzme da jedna kartica ima 30 redaka, dolazi se do iznosa od 1,00 EUR po retku. Primjenom fiksnog tečaja konverzije radi se o 7,5345 kn. Usporedbom predloženih 1,00 EUR (7,5345 kn) za 2023. godinu sa vrijednosti nagrade iz 1998. godine od 2,00 kn, razvidno je da bi se radilo o povećanju od 3,77 puta. Stoga se postavlja logično pitanje, zašto srazmjerno nije rastao bod sudskim vještacima već im se za razdoblje od 1998. godine do 2023. godine predlaže uvećanje vrijednosti boda od 0,06 EUR. Dodatno i važno za napomenuti je da nije razvidno niti da bi u prijedlogu Pravilnikom o stalnim sudskim tumačima bilo predviđeno umanjenje naknade za slučaj da bi se ista isplaćivala iz sredstava pravosudnog tijela, kako se to godinama radi sudskim vještacima. Pravo na nagradu – potrebna izmjena naslova: Pravo na naknadu U slovenskom Pravilniku o sudskim vještacima, sudskim procjeniteljima i sudskim tumačima (Sl.glasnik Republike Slovenije 84/18,148/21) počevši od članka 8 naknada do članka 56 koristi se riječ naknada, jer je to odgovarajuća riječ za plaćanje računa intelektualne stručne usluge koju sudski vještak pruža naručiteljima. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 544 | Ines Lozic | Podnošenje zahtjeva, Članak 9. | Propisati uvjete pod kojim pravna osoba se u budućnosti imenuje za stalnog sudskog vještaka | Prihvaćen | Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno je obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 545 | Ines Lozic | Mišljenje o obavljenoj stručnoj obuci, Članak 8. | Članak 8. (1) Sposobnost kandidata upućenog na stručnu obuku za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka utvrđuje se na temelju izvješća stalnog sudskog vještaka kod kojeg je kandidat bio na stručnoj obuci (mentora) o provedenoj stručnoj obuci pod čijim je nadzorom kandidat dužan obaviti najmanje 10 vještačenja i u njima izraditi nalaz i mišljenje. Navedena vještačenja ne moraju biti vještačenja koje je naložio sud, ali se pri tome mora voditi računa o odredbama GDPR. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 546 | Ines Lozic | Stručna obuka, Članak 7. | Pored obuke koju bi provodile kvalificirane udruge predvidjeti osnivanje komore vještaka za što je potrebno prethodno ponovno reguliranje vještaka kao struke | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 547 | Ines Lozic | Područja vještačenja, Članak 3. | Članak 3. (1) Stalni sudski vještaci imenuju se za područja vještačenja utvrđena odlukom ministra nadležnog za poslove pravosuđa (u daljnjem tekstu: ministar) uz mišljenje strukovnih udruga odnosno drugih nadležnih tijela. Napomena: Komore imaju javne ovlasti određene posebnim zakonom koji nema ovlasti nad dijelom sudionika sudbene vlasti kao što su to vještaci imenovani po Ministarstvu pravosuđa i uprave uz obvezno mišljenje sudova koji su do izmjene Zakona o sudovima iz 2022.g. imenovali sudske vještake. (2) Odlukom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se i : - odgovarajući studiji za svako područje vještačenja sukladno članku 126.stavku1.podstavku 2. Zakona o sudovima („NN“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) Dodati: 9.Pravne osobe ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja prema čl.1, stavak 2 ovog Pravilnika : – ako su u svojoj djelatnosti registrirane i za obavljanje vještačenja za određeno područje – ako su njihovi zaposlenici imenovani stalnim sudskim vještacima za područje za koje se traži odobrenje – ako imaju zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Na način propisan stavkom 1. ovog članka utvrđuje se ispunjava li zavod, ustanova, državno tijelo i pravna osoba uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Pravne osobe (zavodi, ustanove, i državna tijela i trgovačka društva) dužni su obavijestiti predsjednika odgovarajućeg županijskog ili trgovačkog suda o prestanku radnog odnosa sa svojim zaposlenikom koji je imenovan stalnim sudskim vještakom. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 548 | Ines Lozic | II. POSTUPAK IMENOVANJA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Područja vještačenja | Dodati u naslov - i uvjeti za obavljanje poslova stalnih sudskih vještaka | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 549 | Ines Lozic | Predmet Pravilnika, Članak 1. | Članak 1 Praksa EU govori o tome da vještačenja rade fizičke i pravne osobe (uključivo i trgovačka društva). Postupak mogućeg ukidanja rada trgovačkih društava je protivan Europskoj stečevini, kolege u EU imaju urede od 2 zaposlena do 45 (od Londona do Varšave). Nema nikakvog razloga za ukidanje dugogodišnjeg poslovanja preko trgovačkih društava koja uplaćuju značajne iznose poreza i doprinosa u korist proračuna. U RH je od osamostaljenja bilo moguće biti vještak pravna osoba te vještaku u radu pomažu stručni suradnici dok je u konačnici za dano mišljenje odgovoran vještak koji je imenovan i kao fizička osoba a koji je zaposlen u pravnoj osobi. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 550 | Ines Lozic | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi, I. OPĆE ODREDBE | Predloženi Pravilnik sadrži pojedine odredbe koje moguće prelaze okvire koji se mogu regulirati Pravilnikom primjerice Zakon je propustio definirati osnovne elemente za određivanje naknade za rad sudskih vještaka i procjenitelja i neka druga važna pitanja primjerice osiguranje od profesionalne odgovornosti i sl. Danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, 01. srpnja 2013. godine, počele su se provoditi odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija temeljem čl.72 st.1(NN br. 124/09. i 45/11.) kojima se reguliralo pitanje priznavanja stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj i bio je objavljen popis i struke sudskih vještaka i sudskih procjenitelja pod br.21 kao regulirane profesije u području sudstva uz sudske tumače, uz nadležno tijelo Ministarstva pravosuđa. Iz potpuno nepoznatih razloga od 1.01.2019.g. isto je promijenjeno na način da vještaci više nisu na popisu reguliranih profesija. Stoga je potrebno uspostaviti stanje koje je bilo prethodno i kojim su vještaci bili struka. Na listi tih reguliranih profesija navedeni su npr. agenti za posredovanje, koji po Zakonu o posredovanju donesenom tek 2007.g. iz raznih obrtničkih zanimanja nakon polaganja ispita za posrednike u prometu nekretnina postaju regulirana profesija-trgovci nekretninama, dok vještaci koji su ujedno u pravilu i fakultetski obrazovani stručnjaci ulažemo kontinuirano i dodano u svoje obrazovanje počevši od minimalno 6 mj ulaganja i učenja da bi se uopće moglo postati sudski vještak (nakon prethodno ispunjenih uvjeta za pokretanje postupka za imenovanje). Stoga je potrebno regulirati struku vještaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 551 | Ines Lozic | Opće dužnosti , Članak 24. | Stalni sudski vještak obvezan je stalno se stručno usavršavati i stjecati potrebna stručna znanja iz područja za koja je imenovan stalnim sudskim vještakom. Provedbu stručnih usavršavanja organiziraju i prate stručne udruge/komore sudskih vještaka. Vještak mora svake godine pohađati najmanje 3 stručna predavanja vezano za stručno usavršavanje o čemu dostavlja potvrdu Komori a do uspostavljanja iste udruzi kojoj je član. Potvrdu nije potrebno pribavljati za one edukacije koje organizira udruga u kojoj je vještak član, obzirom da udruga o tome vodi evidenciju. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje te će se razmotriti u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. U odnosu na obvezu stručnog usavršavanja, napominje se da je člankom 22. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 36/24) propisana obveza imenovanih stalnih sudskih vještaka da se stalno stručno usavršavaju u području za koje su imenovani te ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa dostave dokaz o provedenom usavršavanju najmanje jednom u dvije godine. |
| 552 | Ines Lozic | Troškovi za smještaj (noćenje) , Članak 22. | Sudski vještak ima pravo na naknadu za izgubljenu zaradu. dodati Članak 22. 1. (1) Stalni sudski vještak ima pravo na naknadu izmakle zarade, koja se obračunava za svaki utrošen sat koji nije obračunan po nekoj drugoj osnovi. (2) Naknada izmakle zarade obračunava se po cijeni sata iz čl. 17. ovog Pravilnika. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 553 | Ines Lozic | Postupak privremene zabrane i razrješenja, Članak 33. | Članak 33. (1) U postupku razrješenja stalnog sudskog vještaka zbog nesavjesnog ili neurednog obavljanja poslova te povrede obveze čuvanja tajnosti podataka obavezno se traži mišljenje pravosudnog dužnika odnosno čelnika pravosudnog tijela iz članka 30. stavka 1. ovoga Pravilnika. (2) O privremenoj zabrani i razrješenju stalnog sudskog vještaka ministar odlučuje rješenjem. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. (4) Danom izvršnosti rješenja o privremenoj zabrani obavljanja poslova stalni sudski vještak briše se s Popisa stalnih sudskih vještaka za vrijeme trajanja privremene zabrane. (5) Danom izvršnosti rješenja o razrješenju stalni sudski vještak briše se iz Popisa stalnih sudskih vještaka. (6) U postupku privremene zabrane i razrješenja stalnih sudskih vještaka primjenjuju se odredbe zakona koji uređuje opći upravni postupak. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 554 | Ines Lozic | V. PRAĆENJE RADA I PREDSTAVKE NA RAD STALNOG SUDSKOG VJEŠTAKA, Članak 30. | Članak 30. (2) Rad stalnih sudskih vještaka prate i komore i strukovne udruge čiji su članovi. Omogućiti osnivanje Komore vještaka. Do osnivanja Komore svaki sudski vještak u RH je obvezan biti članom strukovne udruge vještaka koju odabere prema strukovnoj pripadnosti. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 555 | Ines Lozic | Dnevnik vještačenja , Članak 26. | Brisati kompletan čl.26. i pripadajući Prilog 4 Riječ je o nepotrebnom dodatnom administriranju i troškovima s upitnim razlozima nametanja obveze vještaku kao i mogućnošću kvalitativnih analiza zaposlenika ministarstva, a svi podatci su poznati naručiteljima od kojih ministarstvo može zatražiti potrebne mu podatke. Davanjem podataka ne isključuje se mogućnost ugrožavanja čuvanja tajne na koju je vještak obvezan. Navedeni prijedlog je dodatno administriranje i za vještake i za ministarstvo, obzirom da sve podatke i evidencije već imaju naručitelji tj. sudovi i DORH, od kojih ministarstvo može pribaviti potrebne mu podatke. Na današnji dan, prema procjeni postoji oko 3.500 vještaka te navedena predviđena odredba vođenja dnevnika osim što dodatno stavlja obvezu pred vještaka za administriranjem podataka, za zaposlenike ministarstva znači prikupljanje podataka od cca 3.500 osoba koji podatci bi se trebali nakon obavljenog prikupljanja još dodatno analizirati, sistematizirati i obrađivati dok je ekonomičnije i efikasnije ministarstvu potrebne podatke prikupljati od 68 pravosudnih tijela, od čega 67 sudova (stanje na dan 31.12.2021.g. prema Izvješću predsjednika Vrhovnog suda RH, od 26.04.2022.g.) te od DORH-a. Davanje podataka na način kako se to predlaže Pravilnikom čini upitnim tajnost rada npr. u istražnim postupcima osjetljive prirode kao što može doći do ugrožavanja očuvanja tajnosti osobnih podataka. Stoga, kako bi se otklonila mogućnost da bi vještak bio odgovoran za odavanje tajnih podataka te kako bi način prikupljanja podataka bio nesporan s osnove čuvanja tajnosti podataka, ukazuje se kao primjerenije podatke prikupljati od pravosudnih tijela. Slijedom navedenog, budući se prikupljanje podataka u vidu dnevnika vještaka ukazuje kao neefikasno i neekonomično te dvojbeno s aspekta čuvanja tajnost podataka, predlaže se ministarstvu potrebne podatke prikupiti na brži, bolji i efikasniji način odnosno od pravosudnih tijela. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 556 | Ines Lozic | Troškovi prijevoza, Članak 20. | Troškovi prijevoza trebaju biti u vezi najekonomičnijeg sredstva. Naime, korištenje sredstava javnog prijevoza, osim što je nedvojbeno vremenski dulje od korištenja osobnog automobila, u pravilu podrazumijeva i dodatne troškove (smještaj, dnevnice), jer se, primjerice, na raspravu u Splitu koja počinje u 9,00 ujutro, a na koju vještak treba pristupiti iz Zagreba, treba poći dan ranije, noćiti u Splitu itd., čime se značajno povećavaju troškovi pristupa vještaka na raspravu, pa se stoga sredstva javnog prijevoza ne ukazuju kao najekonomičnije prijevozno sredstvo. Prijedlog st. 3.: Ako za obavljanje vještačenja sredstvo javnog prijevoza nije najekonomičnije prijevozno sredstvo, posebno imajući u vidu ukupno vrijeme koje bi bilo utrošeno korištenjem istog, i s time povezane dodatne troškove, stalni sudski vještak ima pravo na korištenje osobnog automobila prema pravilima koja se primjenjuju na službenike u pravosudnim tijelima. Troškovi iz stavka 1. ovog članka stalnim sudskim vještacima priznaju se u visini troškova prijevoza za putovanje obavljeno najkraćim putem i najekonomičnijim prijevoznim sredstvom, imajući u vidu i ukupno vrijeme koje bi bilo utrošeno korištenjem pojedinog prijevoznog sredstva. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 557 | Ines Lozic | Naknada troškova, Članak 19. | Naknada troškova Članak 19. (3) Pravo na naknadu troškova obračunava se na temelju uredne i vjerodostojne dokumentacije putnog naloga (u slučaju zavoda, ustanova i pravnih osoba) i priloženih isprava (računa) kojima se dokazuju svi nabrojani troškovi prijevoza i drugi izdaci. Sve navedeno je prema čl.249 i čl.256 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 na snazi od 19.07.2022 | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 558 | Ines Lozic | Uvećanje i umanjenje nagrade, Članak 18. | Komentar i prijedlog Ako stalni sudski vještak bez opravdanog razloga preuzeti posao ne dovrši u primjerenom roku koji mu je naložen ili u roku o kojem je obavijestio pravosudno tijelo odnosno stranku, iznos nagrade naknade po računu može se umanjiti do najviše 50% iznosa nagrade iz članka 17. ovoga Pravilnika, uz obvezu obavijesti Poreznoj upravi o tom smanjenju. (3)Opravdani razlozi su: nedostavljanje dokumentacije, pretjerano dugo vrijeme dostave zatražene nove dokumentacije od stranaka, bolest vještaka itd. Moraju biti jasno utvrđeni razlozi kašnjenja izrade nalaza i mišljenja zbog mogućih zlouporaba stranaka u postupku radi smanjenja iznosa naknade. Riječ "nagrada" zamijeniti s "naknada". Moraju se definirati opravdani razlozi kašnjenja (kao npr. nedostavljanje dokumentacije, pretjerano dugo vrijeme dostave zatražene nove dokumentacije od stranaka, bolest vještaka itd.), zbog mogućih zlouporaba stranaka u postupku radi smanjenja iznosa naknade. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 559 | Ines Lozic | Pravo na nagradu, Članak 17. | Prijedlog st. 4.: Nagrada za rad stalnih sudskih vještaka utvrđuje se za: izradu pisanog nalaza i mišljenja, ovisno o složenosti vještačenja od 300 bodova na više rad vještaka (očevid, pregled, pretraga, mjerenje, rekonstrukcija, izuzimanje, ispitivanje, uzorkovanje, procjena, analiza, utvrđivanje, osiguranje dokaza, izrada nacrta, troškovnika i procjena, sortiranje i pregled dokumentacije, analiza podataka, izrada tabela i dr.) 35 bodova po satu pristup na raspravu 100 bodova sudjelovanje na raspravi koja traje dulje od dva sata 35 bodova po svakom započetom sat -rad stručnog pomoćnog osoblja koji pomažu u radu vještaku 25 bodova po satu rad ostalog pomoćnog osoblja koji pomažu u radu vještaku 15 bodova po satu. Prijedlog st. 2.: Naknada za rad stalnih sudskih vještaka određuje se u bodovima, a vrijednost boda utvrđuje se u iznosu od 1,2 eura uvećano za porez na dodanu vrijednost. Vrijednost boda usklađuje se jednom godišnje u visini postotka promjene visine nominalne prosječne plaće u Republici Hrvatskoj, prema podacima koje objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske za rujan s primjenom od 01.01. sljedeće kalendarske godine. Trenutna vrijednost boda je utvrđena 1998.g. te stoga predložena vrijednost boda od 0,33 EUR niti približno ne reflektira činjenicu kretanja usporedivih ekonomskih pokazatelja u razdoblju od zadnje promjene vrijednosti boda (1998. - razdoblje od 24 godine). Naime, ako bi se promatrala promjena visine osnovice plaće službenika i namještenika zaposlenih u državnim i javnim službama Republike Hrvatske od 1998. do 1.4.2023. (kada je utvrđeno daljnje povećanje), ili ako bi se promatralo kretanje najniže (minimalne) plaće u Republici Hrvatskoj, došlo bi se do usklađene vrijednosti boda od prosječno 1,21 EUR, što bi na bazi 35 bodova po satu dalo satnicu od 42,35 EUR (83 % satnice vještaka u Republici Sloveniji; 42 % satnice rada odvjetnika prema važećoj tarifi). Pri tome se napominje da se suštinski po prijedlogu boda od 1,2 EUR radi samo o usklađenju s kretanjima u posljednje 24 godine, a ne i o stvarnom kakvom povećanju. Predložena vrijednost boda od 0,33 EUR (2,49 kn) je jedinstven slučaj utvrđenja vrijednosti boda niže od jedne osnovne novčane jedinice. Također, predloženi Pravilnik ne uvažava stvarnu prirodu i kompleksnost kao i odgovornost za pisani nalaz i mišljenje s prijedlogom da bi pisani nalaz i mišljenje bio vrednovan s iznosom od 858,00 EUR za najsloženija vještačenja. Posljedično, po prijedlogu koji neargumentirano predviđa umanjenje od 35% (što je rast umanjenja u odnosu na trenutno koje je trebalo biti privremene naravi z a75%) posljedično daje vrijednost sata rada vještaka od 7,5075 EUR (56,57 kn) kada se radi za pravosudna tijela, što na bazi prosječnog mjesečnog broja radnih sati daje iznos od 9.843,18 kn bruto. Kada se iz tog iznosa namire minimalni troškovi poslovanja, odbiju obvezni doprinosi iz i na plaće, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, dolazi se do neto plaće od cca najviše od 5.700,00 kn, što je manje od prosječne neto plaće SSS radnika u RH za 2021. (5.881,32 kn). Nadalje, trenutne satnice student servisa su cca 59,00 kn bruto (7,83 EUR) – više od predložene satnice za vještake dok je trenutno najviša satnica student servisa 295,00 kn bruto (39,15 EUR) što je 5,2 puta više od predložene satnice za vještake Usporedba sa satnicama usporedivih djelatnosti: o porezni savjetnici: 250,00 do 500,00 kn (33,18 do 66,36 EUR) – od 4,4 do 8,8 puta više od predložene satnice za vještake; arhitekti i inženjeri: minimalno od 230,00 do 330,00 kn (30,53 do 43,80 EUR) – od 4,1 do 5,8 puta više od predložene satnice za vještake; odvjetnici: 750,00 kn (99,54 EUR) – 13,3 puta više; revizori u prosjeku 750,00 kn (pa i do 1.000,00) što je u prosjeku 13,3 puta više od predložene satnice za vještake Usporedba sa satnicama vještaka- u Sloveniji je sat 51,00 EUR (7 puta više) a strani vještaci u predmetu AGROKOR zaračunali su 1.727,52 kn (229,28 EUR – 30,54 puta više) Neargumentirano je i nejasno zbog čega se kod rada za pravosudna tijela umanjuje vrijednost rada vještaka, kada se: u pravilu radi o najsloženijim vještačenjima, s velikim posljedicama (zatvorske kazne, oduzimanje imovine i dr.); u pravilu se radi o vještačenjima u kojima se provjeravaju radnje i postupci stručnih osoba; vrijednost sata ne ovisi o naručitelju. Satnica za najkompleksnije poslove koji zahtijevaju i najvišu razinu znanja vještaka može biti samo veća od satnice onih koje se vještačenjem provjerava. Pored navedenog, zanemaruje se da je u pravilu samo inicijalno riječ o plaćanju na teret proračuna dok se po končanju npr. Kaznenog postupka u slučaju da je osoba osuđena cijeli trošak (uključivo i vještačenje) svi troškovi nadoknađuju uplatom u korist proračuna. Dakle, sva se sredstva isplaćena tijekom postupka vraćaju u državni proračun naplatom od osuđenika, što se u cijelosti zanemaruje. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 560 | Ines Lozic | Odlučivanje o zahtjevu za imenovanje, Članak 12. | Članak 12. s izmjenama (1) O imenovanju kandidata koji je završio stručnu obuku i zadovoljio na provjeri traži se obvezujuće mišljenje predsjednika županijskog suda nadležnog po mjestu prebivališta kandidata. (2) Nakon pribavljanja mišljenja iz stavka 1. ovoga članka, kandidat koji je završio stručnu obuku i zadovoljio na provjeri se poziva na dostavu dokaza o sklopljenom ugovoru o osiguranju iz članka 6. ovoga Pravilnika, dostavu dokaza o uplati troškova izrade službene iskaznice i dvije fotografije iz članka 27. ovoga Pravilnika te ministarstvo pribavlja uvjerenje obzirom da je ovlašteno utvrđivati uvjete za obavljanje poslova prema čl.13 po službenoj dužnosti da se protiv vještaka ne vodi kazneni postupak za kazneno djelo za koje se postupak vodi po službenoj dužnosti. (3) O podnesenom zahtjevu za imenovanje stalnog sudskog vještaka ministar odlučuje rješenjem i o tome obavještava nadležni sud u mjestu prebivališta imenovanog vještaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 561 | Ines Lozic | Stručna obuka, Članak 7. | Neozbiljno i nelogično je poslove stručne obuke kandidata za stalne sudske vještake davati udrugama koje imaju samo tri stalna sudska vještaka. Naime, iako je to zakonski minimum za osnovati udrugu, stručna obuka kandidata za sudske vještake zahtijeva dodatne, znatno strože kriterije, kako po osnovi broja članstva u nekoj udruzi, tako i po osnovi broja članova odgovarajuće struke (za koju se kandidat treba obučavati). Predlaže se taj značajan posao davati udrugama s primjerenim brojem vještaka različitih područja, kao i s najmanje 10 vještaka one struke za koju se kandidat obučava. U iznimnom slučaju, ako u Republici Hrvatskoj nema ukupno 10 ili više vještaka neke struke (područja vještačenja), ili ne postoji udruga vještaka koja ima barem 10 vještaka odgovarajuće struke (područja vještačenja), tada će se stručna obuka kandidata povjeriti udruzi koja ima najviše vještaka odgovarajuće struke (područja vještačenja). Ukoliko je svrha Pravilnika osigurati kvalitetu provođenja obuke te programa, te kvalitetu budućih vještaka, isto nije moguće osigurati na predložen način | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 562 | Ines Lozic | Osiguranje od odgovornosti, Članak 6. | Osiguranje od odgovornosti Članak 6. (1) Stalni sudski vještak mora biti osiguran od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka. (2) Najniža svota osiguranja od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka je 26.500,00 eura za fizičke osobe, a za pravne osobe 66.350,00 eura. | Djelomično prihvaćen | Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 36/24) propisano je da za stalnog sudskog vještaka može biti imenovana fizička osoba koja ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka na najnižu svotu osiguranja od 25.000,00 eura, te da poslove vještačenja mogu obavljati i pravne osobe ako dostave zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja na najnižu svotu osiguranja od 65.000,00 eura. |
| 563 | Ines Lozic | Područja vještačenja, Članak 3. | Članak 3. (2) Odlukom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se i : - odgovarajući studiji za svako područje vještačenja sukladno članku 126.stavku1.podstavku 2. Zakona o sudovima („NN“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) Dodati: 9.Pravne osobe ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja prema čl.1, stavak 2 ovog Pravilnika : – ako su u svojoj djelatnosti registrirane i za obavljanje vještačenja za određeno područje – ako imaju zaposlenog vještaka imenovanog stalnim sudskim vještakom za područje za koje se traži odobrenje te ako imaju zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Na način propisan stavkom 1. ovog članka utvrđuje se ispunjava li zavod, ustanova, državno tijelo i pravna osoba uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Pravne osobe (zavodi, ustanove, i državna tijela i trgovačka društva) dužni su obavijestiti predsjednika odgovarajućeg županijskog ili trgovačkog suda o prestanku radnog odnosa sa zaposlenikom koji je imenovan stalnim sudskim vještakom. Vladanje hrvatskom jezikom | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 564 | Ines Lozic | Predmet Pravilnika, Članak 1. | U st. 1. ovog članka, kao uostalom u cijelom Pravilniku, umjesto o nagradi treba stajati da se radi o naknadi vještaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 565 | Ines Lozic | Predmet Pravilnika, Članak 1. | (2) Odredbe ovoga Pravilnika o pravima i dužnostima stalnih sudskih vještaka na odgovarajući se način primjenjuju i na vještake te trgovačka društva, zavode, ustanove i državna tijela koji su imenovani za vještačenje u pojedinim predmetima na temelju posebnih propisa. Naime, predložena odredba st. 2. odnosi se na zavode, ustanove i državna tijela, a izostavlja trgovačka društva kao jedan od zakonom dopuštenih i mogućih načina organiziranja rada vještaka koji je i sada prisutan. Nije jasno zbog čega se pravne osobe (trgovačka društva) izostavljaju iz novog Pravilnika, imajući u vidu da pravni sustav Republike Hrvatske omogućava pravnim osobama baviti se poslovima vještačenja već 45 godina (NN 5/1977.) pri čemu treba imati u vidu i da je Smjernicama o ulozi sudskih vještaka u pravosudnim tijelima država članica Vijeća Europe, predviđeno da pravna osoba može biti imenovana kao vještak. Uvidom u javno-dostupne podatke objavljene na stranicama sudačke mreža razvidno je da u RH ima 412 pravnih osoba koje imaju odobrenje za vještačenje. Jasno da je u tim pravnim osobama zaposleno najmanje 412 vještaka, ali se ne isključuje mogućnost da veći dio od preostalih zaposlenika jesu suradnici vještaku u radu (npr. priprema podataka, podloga, poslovi prijepisa, kopiranja, komunikacije i slično). Predloženim pravilnikom suštinski te osobe ostaju bez zaposlenja, a posla ima i svi uistinu i rade. Razvidno je iz svega da nitko nije vodio računa o tome da ljudi ostaju bez posla i na ulici u slučaju da sve to ostaje na snazi i da se ni dugoročno ne može obavljati poslovanje kroz pravnu osobu. Stoga se predloženim otvara mogućnost gubitaka radnih mjesta te nepotrebnim rastom troškova proračuna (naknade za nezaposlene, gubitak uplata po osnovu doprinosa i poreza) stoga predloženim dolazi do ukidanja radnih mjesta kao rasta troškova proračuna (procjena od min 38 mil kn). Također, s obzirom da vještaci kroz svoju ulogu pružaju stručnu pomoć u utvrđivanju činjenica na određenom području za koje su imenovani, upravo kako bi zadržali svoju primarnu stručnu ulogu unutar tog područja, je potrebno omogućiti i daljnji nastavak rada pravnim osobama koje zapošljavaju vještake i druge osobe koje su upravo usmjerene na područja vještačenja u svojoj domeni. Zanemaruje se i da upravo one osobe koje se bilo kojom domenom profesionalno bave (npr. sport) su ujedno u pravilu i najbolji u svom području jer im je to središte životnog profesionalnog interesa. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 566 | IGOR UJEVIĆ | Pravo na nagradu, Članak 17. | Vrijednost boda bi se trebala utvrditi u iznosu od 1 €. Ne bi trebala biti propisom utvrđena donja i gornja granica vrijednosti vještačenja, nego bi navedeno trebalo ostaviti procjeni suda. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 567 | Igor Lukačić | Službena iskaznica stalnog sudskog vještaka, Članak 28. | Službena iskaznica mora imati trajnost dulju makar mjesec dana od četverogodišnjeg mandata obzirom da je novu moguće zatražiti tek po dobivanju novog Rješenja. Navedeno je teško objasniti pravosudnim službenicima na ulazu u sudove čime se stvaraju neugodnosti vještacima tijekom tih mjesec-dva dana do izdavanja nove iskaznice. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 568 | Igor Lukačić | Potpis i pečat stalnog sudskog vještaka, Članak 27. | Članak 27. (1) Stalni sudski vještak dužan je bez odgode nakon imenovanja o svom trošku pribaviti: - kvalificirani elektronički potpis - pečat. (2) Pečat stalnog sudskog vještaka iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka je okruglog oblika, bez grba Republike Hrvatske, promjera 38 mm. Tekst pečata u plavoj boji sadrži ime, prezime i prebivalište stalnog sudskog vještaka te naznaku „stalni sudski vještak“ i naznaku područja za koje je imenovan. (3) Stalni sudski vještak dužan je svoj vlastoručni potpis i otisak pečata pohraniti kod županijskog suda nadležnog prema mjestu njegovog prebivališta. (4) Zapisnik iz stavka 3. ovoga članka sud dostavlja Ministarstvu (Osvrt na 3 i 4 čemu smo kroz poreze i EU grantove plaćali digitalizaciju sudova ako to sustav ne može odraditi ?) | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 569 | Igor Lukačić | Dnevnik vještačenja , Članak 26. | Kakav birokratski prijedlog, na nivou KOMSOMOL-a, zar će se umanjenjem vještačkih naknada za 35% financirati kontrolori zapisnika??? BRISATI CIJELI ČLANAK!! | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 570 | Igor Lukačić | Dužnost preuzimanja i dovršetka preuzetih poslova, Članak 25. | Uz Članak 24 St. (2) Potrebno je donijeti Etički kodeks kojeg HDSViP ima još od 1985.godine kako to imaju i suci i odvjetnici, jer ovako ukazivanje vještacima na kulturu ponašanja nije prikladno. Vještaci nisu nikada niti rekli, a kamoli u presudi napisali da bi guranje prsta u anus strane državljanke bilo izjednačeno sa rukovanjem, pa ne znamo od kuda ovakav stav da se trebamo ponašati kulturno ….itd. Stavak 5 Vještaci imaju obvezu stalno se stručno usavršavati pa smo unijeli ovu odredbu. Stavak 5a U slučaju kada se stalni sudski vještak ne smatra dovoljno kompetentnim za dodijeljeni mu predmet zbog karaktera svoje uže stručne specijalnosti te ne posjeduje sva potrebna mu znanja, dužan je, nakon što se prouči predmet, obratiti se sucu i zatražiti izuzeće. Pri tom se na njega odnosi članak 24, točka 3 | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 571 | Igor Lukačić | Troškovi za smještaj (noćenje) , Članak 22. | Zakon o parničnom postupku koji je na snazi od ljeta 2022. propisuje kako vještak ima pravo na: - naknadu putnih troškova i troškova za prehranu i prenoćište, - naknadu izmakle zarade i troškova vještačenja te - nagradu za obavljeno vještačenje Pravilnik kao podzakonski akt NIKAKO NE MOŽE SMANJIVATI obujam zakonom propisanih prava, pa se tako u konkretnom slučaju NE MOGU ograničavati prava vještaka koje imaju u skladu s odredbama ZPP-a. Kao primjer sati koje vještak nedvojbeno utroši povezano s vještačenjem u nekom predmetu, a koji nisu uključeni u druge stavke koje je vještak ovlašten obračunavati, navodim: - priprema za usmeno očitovanje vještaka na raspravi ili na ročištu OBRAZLOŽENJE: jasno je da između trenutka provođenja vještačenja i izrade pisanog nalaza i mišljenja, pa do očitovanja vještaka na ročištu ili raspravi protekne izvjesno vrijeme, koje se uobičajeno mjeri u mjesecima, često i više od godine dana, a u nekim slučajevima protekne i dulji niz godina prije očitovanja vještaka na raspravi, pa je očito da se vještak treba pripremiti za očitovanje (pročitati nalaz i mišljenje, proučiti eventualno dostavljene primjedbe i pitanja i dr.), za što je potrebno značajno vrijeme... - vrijeme provedeno na putu od mjesta prebivališta vještaka do sjedišta suda u kojem će se održati rasprava ili ročište OBRAZLOŽENJE: vještaci relativno često vještače u sudskim postupcima koji se vode pred sudovima koji imaju sjedište izvan mjesta prebivališta vještaka, nesporno je da vještak prilikom dolaska na raspravu ili ročište, kao i povratka s istoga, utroši vrijeme provedeno na putu, a koje vrijeme ovisi o udaljenosti od mjesta prebivanja do sjedišta suda na kojem treba dati usmeno očitovanje; svi tako utrošeni sati očito potpadaju pod kriterij iz čl. 256. ZPP-a, jer je vještak, umjesto da putuje do suda, mogao raditi na nekom drugom vještačenju, i tome očito trpi izmaklu zaradu. Najlogičnije je izmaklu zaradu obračunavati primjenom cijene sata rada vještaka, u skladu s odredbama ovog Pravilnika. pa stoga treba dodati novi članak: Članak 22.a (1) Stalni sudski vještak ima pravo na naknadu izmakle zarade, koja se obračunava za svaki utrošen sat koji nije obračunan po nekoj drugoj osnovi u skladu sa čl.249 i čl.256 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 na snazi od 19.07.2022. (2) Naknada izmakle zarade obračunava se po cijeni sata iz čl. 17. ovog Pravilnika. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 572 | Igor Lukačić | Troškovi prijevoza, Članak 20. | Vještacima treba prepustiti da sami biraju način prijevoza na uviđaje i ročišta, a osim za odlazak na ročišta u udaljenije gradove, trebali bi imati pravo na obračun troškova prijevoza prema obračunatoj loko vožni u visini neoporezive svote uporabe privatnog vozila za službene svrhe. Taj iznos ionako jedva pokriva amortizaciju automobila... | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 573 | Igor Lukačić | Naknada troškova, Članak 19. | IGOR LUKAČIĆ, CAPULETTI j.d.o.o.: Troškovi iz članka 19 isplaćuju se (refundiraju se) vještaku u neto iznosu, kako vještaci ne bi bili oštećeni za plaćanje davanja za nešto što je svim drugim zaposlenicima u državnim i privatnim tvrtkama neoporezivi primitak. Praksa sudova je do sada bila da se putni troškovi isplaćuju kroz ugovor o djelu na žiro-račun, a ne direktno kao putni troškovi. Ovo nije u skladu sa pravilima i propisima prema kojima se naknada za vještačenje isplaćuje na žiro račun, a putni troškovi (bez opterećenja i davanja) na tekući račun. Pravilnik treba iznos putnih troškova za slučaj korištenja automobila (što je realno najčešći slučaj) vezati za propise iz drugih zakona gdje se to definira za državne namještenike. U svakom slučaju, treba jasno biti navedeno prema kojem se propisu ili pravilniku obračunavaju putni troškovi kod korištenja osobnog automobila, što je najčešći slučaj. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 574 | Igor Lukačić | Uvećanje i umanjenje nagrade, Članak 18. | (2)Ako stalni sudski vještak bez opravdanog razloga preuzeti posao ne dovrši u roku koji mu je naložen ili u roku o kojem je obavijestio pravosudno tijelo odnosno stranku, iznos nagrade naknade po računu može se umanjiti do najviše 30% iznosa nagrade iz članka 17. ovoga Pravilnika, uz obvezu obavijesti Poreznoj upravi o tom smanjenju. (3)Opravdani razlozi su: nedostavljanje dokumentacije, pretjerano dugo vrijeme dostave zatražene nove dokumentacije od stranaka, bolest vještaka itd. Moraju biti jasno utvrđeni razlozi kašnjenja izrade nalaza i mišljenja zbog mogućih zlouporaba ostalih stranaka u postupku radi smanjenja iznosa naknade. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 575 | Igor Lukačić | Pravo na nagradu, Članak 17. | Igor Lukačić, CAPULETTI j.d.o.o. Neshvatljivo je kako bilo tko ozbiljan može rad sudskih vještaka cjenovno izjednačavati sa studentskim ugovorima i sličnim kategorijama nisko plaćenih poslova koji su nisko plaćeni prvenstveno zbog niskih kvalifikacija izvršitelja! Vrijednost boda utvrditi u visini 2 eura uvećano za porez na dodanu vrijednost. Vrijednost satnice morala bi biti minimalno 75 % propisane satnice prema odvjetničkoj tarifi Brisati stavak 3. ovog članka (ne razumijem razlog zašto se uporno traži financiranja države od strane sudskih vještaka - barem dok se isti uvjeti ne dogovore i sa odvjetnicima ili se ne provede smanjenje plaća svih u pravosudnom sustavu za 20%). Ispostavljeni račun odobriti u roku od 8 dana od zaprimanja, a platit ga NAJKASNIJE u zakonskom roku od 30 dana. Svakako treba uključiti mogućnost da i pravne osobe mogu izdavati račune u ime sudskih vještaka koji su u njima zaposleni, prema istim uvjetima i cjeniku kao i fizičke osobe. potrebno je dodati novi stavak: 6) Naručitelji vještačenja (Općinski sudovi, Trgovački sudovi ili ODO i drugi) su dužni po primitku nalaza vještačenja i računa (obračuna) za nalaz vještačenja ispostaviti rješenje o plaćanju troškova vještačenja i nalaz vještačenja i rješenje za plaćanje vještačenja dostaviti strankama postupku, te nakon toga utvrditi kada se ispune uvjeti pravomoćnost rješenja o plaćanju vještačenja i platiti vještaku u roku 30 dana od dana pravomoćnosti. (Obrazloženje: u praksi osobno sam naplaćivao veliki broj vještačenja tek kada se vrate sa drugostupanjskog suda, na način da je nakon što se vrati predmet sa drugostupanjskog suda, sudac na prvostupanjskom sudu donosi rješenja i po pravomoćnosti ga plaća. U takvim slučajevima, a bilo ih je puno naplatio sam vještačenja nakon 798 dana od dana izrade nalaza vještačenja, što je ne etično, nemoralno, nesocijalno i neekonomski, tako da mi je prosjek naplate od dana vještačenja do dana naplate na tom sudu 369 dana). Na drugim sudovima mi je iskustvo da su plaćanja bila u razumnim rokovima od cca 100 do 120 dana u odnosu na izrađeni nalaz vještačenja). Isto sam predložio da se ujednači postupanje sudova i da vještaci mogu tražiti i očekivati naplatu u razumnim rokovima. Tu prije svega mislim na sve vještake, a prije svega na vještake kojima je to profesionalno zanimanje i nisu u radnom odnosu i od toga imaju egzistenciju. Dakle, nalaz vještačenja se ne može koristi na sudu (tijelu) drugog stupanja, ako nije prethodno plaćeno od provostupanjskog suda (tijela). | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 576 | Igor Lukačić | III. PRAVA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Pravo na nagradu | Igor Lukačić, CAPULETTI j.d.o.o. Neshvatljivo je kako bilo tko ozbiljan može rad sudskih vještaka cjenovno izjednačavati sa studentskim ugovorima i sličnim kategorijama nisko plaćenih poslova koji su nisko plaćeni prvenstveno zbog niskih kvalifikacija izvršitelja! Vrijednost boda utvrditi u visini 2 eura uvećano za porez na dodanu vrijednost. Vrijednost satnice morala bi biti minimalno 75 % propisane satnice prema odvjetničkoj tarifi Brisati stavak 3. ovog članka (ne razumijem razlog zašto se uporno traži financiranja države od strane sudskih vještaka - barem dok se isti uvjeti ne dogovore i sa odvjetnicima ili se ne provede smanjenje plaća svih u pravosudnom sustavu za 20%). Ispostavljeni račun odobriti u roku od 8 dana od zaprimanja, a platit ga NAJKASNIJE u zakonskom roku od 30 dana. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 577 | Igor Lukačić | Odlučivanje o zahtjevu za imenovanje, Članak 12. | Prijedlog da ministar pravosuđa potpisuje rješenje o imenovanju vještaka je potpuno promašen, on to ionako ne može napraviti bez preporuke ostalih uključenih u taj postupak koji se time nepotrebno komplicira i produžuje, a rad i ovlaštenja ostalih sudionika postupka se obezvređuje... | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 578 | Igor Lukačić | Podnošenje zahtjeva, Članak 9. | Igor Lukačić, CAPULETI j.d.o.o. Svakako treba propisati da se tvrtka ili pravna osoba može prijaviti za vještaka, pod uvjetom da ima stalno zaposlenog vještaka iz odgovarajućeg područja za koje se prijavljuje na popis vještaka! | Prihvaćen | Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno je obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 579 | Igor Lukačić | Stručna obuka, Članak 7. | Igor Lukačić, CAPULETTI j.d.o.o. imajući u vidu željenu slobodu organiziranja i udruživanja, pozdravljam prijedlog relativno niskog praga za strukovne udruge, ali broj su predložena 3 vještaka svakako premalo, jednako kao i što je minimalno 300 previsok kriterij. Predlažem sljedeći tekst: (2) Stručna obuka kandidata za stalne sudske vještake obavlja se prema programu koji za pojedina područja vještačenja donose strukovne udruge stalnih sudskih vještaka, koje u članstvu imaju najmanje 100 stalnih sudskih vještaka, a unutar toga najmanje 30 sudskih vještaka odgovarajuće struke odnosno odgovarajućeg područja vještačenja za koje se traži imenovanje. Strukovna udruga obavlja provjeru uvjeta radnog iskustva kandidata na poslovima u struci najmanje osam godina, a nakon završenog preddiplomskog sveučilišnog studija ili preddiplomskog stručnog studija na poslovima u struci najmanje deset godina. U iznimnom slučaju, ako u Republici Hrvatskoj nema ukupno 30 ili više vještaka neke struke (područja vještačenja), ili ne postoji udruga vještaka koja ima barem 30 vještaka odgovarajuće struke (područja vještačenja), tada će se stručna obuka kandidata povjeriti udruzi koja ima najviše vještaka odgovarajuće struke (područja vještačenja). Osim toga, treba biti jasno naznačeno sljedeće: (7) Stručnu obuku nisu dužni obaviti VEĆ IMENOVANI SUDSKI VJEŠTACI.... | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 580 | Igor Lukačić | Osiguranje od odgovornosti, Članak 6. | Igor Lukačić, CAPULETTI j.d.o.o. Do sada smo imali uvjete osiguranja i za pravne osobe uz obvezno osiguranje i za fizičke osobe pa kako mnogima istječe osiguranje 2023/2024.god.treba ostati ova odredba. uz formulaciju: (2) Najniža svota osiguranja od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka je 26.500,00 eura za fizičke osobe, a za pravne osobe 66.350 eura. Alternativno može se napraviti usporedba ovih iznosa sa uobičajenim iznosima osiguranja od odgovornosti u drugim članicama EU te se iznosi osiguranja mogu "zaokružiti" na više ili čak na niže.... | Prihvaćen | Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 36/24) propisano je da za stalnog sudskog vještaka može biti imenovana fizička osoba koja ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka na najnižu svotu osiguranja od 25.000,00 eura, te da poslove vještačenja mogu obavljati i pravne osobe ako dostave zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja na najnižu svotu osiguranja od 65.000,00 eura. |
| 581 | Igor Lukačić | Područja vještačenja, Članak 3. | Smatram da stavak 2. podstavak 1. nije usklađen s postojećim zakonskim okvirom, a u suprotnosti je i s odredbom čl. 81. st. 2 Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti prema kojoj „Znanstvena i interdisciplinarna područja, polja i grane te umjetničko područje, polja i grane, na prijedlog Nacionalnog vijeća, pravilnikom utvrđuje ministar.“ Stoga ministar pravosuđa i uprave ne može određivati znanstvena područja niti odgovarajuće studije koji korespondiraju područjima vještačenja. (3) Uvjeti za obavljanje poslova stalnih sudskih vještaka Za stalnog sudskog vještaka može biti imenovana osoba koja ispunjava sljedeće uvjete: 1. državljanin je Republike Hrvatske, državljanin države članice Europske unije ili državljanin države potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, 2. ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij odnosno završen preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij odgovarajući području vještačenja za koje se imenuje, 3. nakon završenog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili specijalističkog diplomskog stručnog studija radila je na poslovima u struci najmanje osam godina, a nakon završenog preddiplomskog sveučilišnog studija ili preddiplomskog stručnog studija na poslovima u struci najmanje deset godina, 4. vlada hrvatskim jezikom, 5. zdravstveno je sposobna za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka, 6. uspješno je završila provjeru znanja iz ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja, 7. ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka, 8. ima valjano odobrenje za samostalno obavljanje djelatnosti (licenciju) ili položen stručni odnosno specijalistički ispit za obavljanje djelatnosti ako je to, sukladno posebnim propisima, uvjet za obavljanje tih djelatnosti. Za stalnog sudskog vještaka ne može se imenovati osoba protiv koje se vodi kazneni postupak ili koja je pravomoćno proglašena krivom za kaznena djela za koja se postupak vodi po službenoj dužnosti, osim za kaznena djela počinjena iz nehaja. -Iznimno od odredbi stavka 1. točki 2. i 3. ovoga članka, ako u Republici Hrvatskoj za određeno područje vještačenja nema mogućnosti završetka sveučilišnog ili stručnog studija, za stalnog sudskog vještaka može se imenovati i osoba sa stečenom srednjom stručnom spremom odgovarajućom području vještačenja za koje se imenuje i koja je nakon završene škole radila na poslovima u struci najmanje 12 godina. -Iznimno od odredbe stavka 1. točke 3. ovoga članka, liječnici specijalisti uvjet za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka stječu nakon položenog specijalističkog ispita. - Iznimno od odredbe stavka 1. točke 6. ovoga članka, osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava nije dužna pristupiti provjeri znanja iz ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja. - Prije imenovanja kandidati za stalne sudske vještake dužni su uspješno završiti stručnu obuku u strukovnoj udruzi stalnih sudskih vještaka. 9.Pravne osobe ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja prema čl.1, stavak 2 ovog Pravilnika : – ako su u svojoj djelatnosti registrirane i za obavljanje vještačenja za određeno područje – ako su njihovi zaposlenici imenovani stalnim sudskim vještacima za područje za koje se traži odobrenje – ako imaju zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Na način propisan stavkom 1. ovog članka utvrđuje se ispunjava li zavod, ustanova, ili državno tijelo i trgovačko društvo uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Pravne osobe, zavodi, ustanove, i državna tijela i trgovačka društva dužni su obavijestiti predsjednika odgovarajućeg županijskog ili trgovačkog suda o prestanku radnog odnosa sa svojim zaposlenikom koji je imenovan stalnim sudskim vještakom. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 582 | Igor Lukačić | II. POSTUPAK IMENOVANJA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Područja vještačenja | Predlažem dodavanje sljedećeg teksta "i uvjeti za obavljanje poslova stalnih sudskih vještaka" Potrebno je u Pravilnik dodati pravne osobe za obavljanje poslova sudskih vještačenja i procjena nekretnina, dopisati i konkretne i lako razumljive uvjete koje pravne osobe moraju ispuniti (registrirana djelatnost, zaposlena osoba stalni sudski vještak sa važećim mandatom, ugovoreno osiguranje od odgovornosti...) | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Napominje se da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 583 | Igor Lukačić | Predmet Pravilnika, Članak 1. | Čak i u slučaju kada bi zbog nekih nejasnih i antipoduzetničkih razloga zakonodavac ustrajao na definiciji da sudski vještaci mogu biti samo fizičke osobe, kao minimalno prihvatljiv uvjet potrebno je u Pravilniku, analogno spomenutim referencama na Zakon o građenju ostaviti mogućnost da sudski vještak (fizička osoba) izradi i ovjeri vještačenje, a da račun za obavljeno vještačenje ispostavi pravna osoba u kojoj je sudski vještak zaposlen i koja je registrirana za obavljanje poslova vještačenja.... | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 584 | Igor Lukačić | I. OPĆE ODREDBE, Predmet Pravilnika | Novi Pravilnik bi trebao predstavljati poboljšanje u odnosu na stari, a ne ukidanje postojećih mogućnosti za slobodno tržišno natjecanje i samostalno odlučivanje o organizaciji poslovanja, što se ovdje pokušava "brisanjem" pravnih osoba sa popisa potencijalnih sudskih vještaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 585 | Igor Lukačić | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi, I. OPĆE ODREDBE | Potpuno je nekorektno da se odvjetnicima i drugim sudionicima u sudskom postupku omogućava organiziranje u trgovačka društva, a sudskim vještacima ne. Svakako novi Pravilnik treba i dalje uključivati i tu mogućnost Igor Lukačić - CAPULETTI j.d.o.o. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 586 | Hrvojka Bačić | III. PRAVA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Uvećanje i umanjenje nagrade | Vještaci pružaju intelektualne usluge sudovima i za to ispostavljaju račune za naknadu svog rada. Mora se jasno precizirati rok plaćanja računa, uz izdavanje rješenja o prihvatu-odobrenju računa od nadležnog suca. Ne može spis otići na drugostupanjski sud ili na reviziju, a da vještvo nije plaćeno!!! Stavak 2 Predlažemo optimalni iznos vrednovanja rada sudskih vještaka usklađen prema vrijednosti rada utvrđenim u strukovnim komorama, što je ekvivalent vrijednosti 0,15% prosječne mjesečne isplaćene bruto plaće po zaposlenom u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz u prethodnoj godini, koja se objavljuje u Narodnim novinama (NN 125/2022 za 2022.godinu iznosi 10.301 kunu), uvećano za porez na dodanu vrijednost. Stavak 3 Pravosudna tijela isplaćuju naknadu vještačenja u manjem dijelu (kaznenim postupcima) dok se najveći dio vještačenja provodi u parničnim postupcima koje plaćaju stranke. U kaznenim postupcima posebno u postupcima gdje su angažirani vještaci po nalogu USKOK-a radi se uglavnom o predmetima gospodarskog kriminala u sofisticiranim postupcima prijevare za koja su potrebna vrlo stručna vještačenja iz područja računovodstva, financija , forenzičnog računovodstva, bankarstva i sl. Radi se o vrlo kompliciranim predmetima koji u nekim slučajevima sadrže od 30.000 – 140.000 stranica dokumenta i više pa je upitno zašto na takvim predmetima bi vještaci s najviše znanja i iskustva mogli manje naplatiti svoje usluge od vještaka koji vještače u tipskim predmetima (npr. radni sporovi, obračun preplate u kreditima u CHF i sl.) S druge strane okrivljene strane angažiraju vrhunske vještake kako bi oborile takva vještačenja pa se nameće logičan zaključak da li država želi stručno i kvalitetno vještačenje ili loše i najjeftinije. Umanjenje od 20 % je bilo planirano 2011.g. da traje najviše godinu do dvije u vrijeme kada je bio uveden i krizni porez, no ostalo je tako do sada što je nevjerojatan teret na već obespravljenim vještacima kojima se nezakonski nije mijenjala vrijednost rada kao svim drugim strukama u RH, i kao i umirovljenicima! Ova odredba ograničava rad vještačenja u velikim predmetima (npr. USKOK) kada jedan vještak zbog kompliciranosti i opsega nije u mogućnosti izraditi vještačenje već to vještačenje mogu izraditi nekoliko vještaka u okviru jednog trgovačkog društva ili više različitih vještaka, ali tada dolazi do preklapanja dokumentacije i preklapanja zaključka vještačenja. Stavak 4 Ograničavanje bodova za izradu vještačenja nije dobro jer u vrlo opsežnim i kompliciranim vještačenjima i u takvim predmetima nije moguće administrativno utvrditi koliki je obuhvat posla (npr. vještačenje u aferi Agrokor koje je povjereno stranoj revizorskoj kući, nejasno je po kojim kriterijima je odobrena naknada stranoj revizorskoj kući koja nije registrirana za posao vještačenja). Isto tako uopće se ne spominje proučavanje sudskog spisa (u toku vještačenja i prije rasprave) i ostale tehničke dokumentacije (vrednovanje po satu), a to je bitna komponenta vještačenja. Ovaj članak ne propisuje odredbu da je vještak ovlašten primiti naknadu za podnesak radi očitovanja na prigovore stranka u sporu. Napominje se da odvjetnicima odvjetničkom tarifom je propisana naknada troškova za podnesak na podnesak kojim se očituje na prigovore vještaka, dok vještaku to nije! U kompliciranim sudskim vještačenjima, stranke u postupku nerijetko angažiraju revizorske kuće, druge vještake ili naprosto daju prigovore na vještačenje kako bi isto pobili radi interesa svoje stranke bez obzira koliko kvalitetno vještačenje bilo. Za očitovanje vještaka na takve prigovore vještak više puta mora uložiti puno radnih sati kako bi se argumentirano očitovao na svaki prigovor bez obzira kakav bio. Pravilnikom nije predviđena nagrada za podnesak kojim se vještak očituje na prigovore stranka u sporu ili u kaznenom postupku dok je za iste podneske odvjetnicima dopušteno zaračunavati troškove podneska prema vrijednosti spora. Na tome odvjetnici najviše skupljaju bodove, a vještaci besplatno odgovaraju. Za odgovaranje na podneske mora se ponovno proučiti kompletna dokumentacija i često puta i sudski spis. Sve to iziskuje dodatne sate na postojeće vještačenje. Nema ograničenja u broju podnesaka. U jednom predmetu možete odgovoriti po 10 puta kada god se prohtjelo stranci ili punomoćniku da nešto predloži i uputi na sud. Proučavanje dokumentacije možda ne bi bilo potrebno da su podnesci ili rasprava odmah nakon izrade nalaza i mišljenja. Međutim, u praksi, zna proći i po godina i godina i pol od izrade nalaza do prvih očitovanja. Tako da se mora opet sve iznova proučiti da bi se učinkovito i ispravno odgovorilo na primjedbe. To se može bolje regulirati na način da se odgovaranje na podneske plati unaprijed u sklopu nalaza i mišljenja kao normalna radnja koja se dodatno vrednuje. Isto tako treba regulirati izradu dopune nalaza i mišljenja. Često puta dopuna nalaza i mišljenja je sasvim novo vještačenje. Neki suci smatraju da se dopuna ne plaća, a neki suci smatraju da se dopuna plaća. Uglavnom neregulirano područje. Isto tako nije jasno da li je izlazak vještak na raspravu plaćen ili nije. Neki suci smatraju da je vještak već plaćen i da je njegova dužnost da bez naknade prisustvuje raspravi dok neki suci smatraju da se vještaku ipak treba platiti za nazočnost na raspravi. Dolazimo do situacije da u nekom visoko tarifiranom predmetu odvjetnik može za podnesak od 1 stranice tražiti 350.000,00 kn ili više dok vještaku za očitovanje na prigovore iz podneska stranka u sporu nije predviđena nikakva nagrada bez obzira koliko radnih sati na to očitovanje je izgubio i koje ne može naplatiti. Stoga je danas neodložno potrebno kvalitetno valorizirati rad sudskih vještaka, da se bar malo nadoknade štete svim vještacima za protekle 24 godine držanja vrijednosti našeg rada zamrznutim !!!! Uz Članak 18 | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 587 | Hrvojka Bačić | Predmet Pravilnika, Članak 1. | Vještak je stručna osoba - ekspert koja sudu predstavlja činjenice odnosno znanstveno i/ili tehničko znanje savjesno i prema svom najboljem znanju, a nalaz i mišljenje iznijet će točno, potpuno i objektivno, u skladu s pravilima struke. Vještak ne može, niti je to na bilo koji način njegov zadatak, preuzeti odgovornost suca za procjenu ili vrednovanje činjenica koje su temelj za sudsku presudu. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 588 | Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja | PRILOZI, Prilog 4 | Brisati Prilog 4. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 589 | Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja | Troškovi prijevoza, Članak 20. | ČLANAK 20 - TROŠKOVI ako nam je uzor slovenski Zakon i Pravilnik o sudskim vještacima, procjeniteljima i tumačima (SL.GL..RS 84/18 I 148/21) u članku 39 je naveden sat 51 €, nadalje pročitajmo da je u čl.49 određena nadoknada prijeđenih kilometara od 30% cijene jedne litre bezolovnog benzina 95 oktana, i nema spomena o javnom prijevozu ! | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 590 | Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja | PRILOZI, Prilog 3 | Prilog 3 Dodati stupac sa podatkom načina djelovanja vještaka (samostalna djelatnost, zavoda, ustanova, državnih tijela i drugih pravnih osoba, gdje je vještak zaposlen). | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 591 | Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja | PRILOZI, Prilog 1 | Prilog 1 Pod Prilozi uz zahtjev za imenovanje: pod g)dodati mišljenje strukovne udruge o uspješnosti obavljene stručne obuke i osposobljenosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja, u koju se stalni sudski vještak obvezno učlanjuje | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 592 | Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja | Uvećanje i umanjenje nagrade, Članak 18. | Članak 18 Stavak (1) Ako je vještačenje nužno obaviti pod otežanim uvjetima (noću od 22,00 do 06,00 sati, u iznimno nepovoljnim vremenskim uvjetima, na otvorenom prostoru i sl.) te u dane tjednog odmora, državnog blagdana ili neradnog dana, iznos nagrada za rad stalnih sudskih vještaka iz Cjenika naknada rada stalnih sudskih vještaka uvećava se za 50%. Stavak (2) Ovaj je članak u suprotnosti sa čl.255 Zakona o parničnom postupku (pročišćeni tekst ZPP-SL SFRJ 4/77, 36/77, 6/80, 36/80, 43/82, 69/82, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90, 35/91, i NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22) koji je na snazi od 01.01.2023.g. koji ima propisane novčane kazne u slučaju da vještak bez opravdanog razloga ne podnese u roku nalaz i mišljenje, kao i prema odredbi iz članka 310. Zakona o kaznenom postupku. Ne može Pravilnik drugačije rješavati iste stvari prema zakonskim odredbama jer se prema Zakonu o sustavu državne uprave pravilnikom samo detaljnije razrađuju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene. Osim toga, odredba članka 18. stavka 2. otvara mogućnost zlouporabe stranaka u postupku jer nije definirano što su opravdani razlozi kašnjenja (kao npr. nedostavljanje dokumentacije, pretjerano dugo vrijeme dostave zatražene nove dokumentacije od stranaka, bolest vještaka i stranaka u postupku itd.). | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 593 | Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja | II. POPIS STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA , Članak 15. | Članak 15 (1) Po izvršnosti rješenja o imenovanju stalni sudski vještak upisuje se u Popis stalnih sudskih vještaka (u daljnjem tekstu: Popis) uz popis zavoda, ustanova, državnih tijela i drugih pravnih osoba, gdje je vještak zaposlen. (2) Popis po pojedinim područjima vještačenja vodi Ministarstvo te ga radi osiguranja dostupnosti informacija zainteresiranoj javnosti o imenovanim stalnim sudskim vještacima, zavodima, ustanovama, državnim tijelima i drugim pravnim osobama objavljuje na svojoj mrežnoj stranici. | Djelomično prihvaćen | Sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 36/24), ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa vodi popis imenovanih stalnih sudskih vještaka te pravnih osoba kojima je dano odobrenje za obavljanje poslova vještačenja kao i popis specijaliziranih ustanova i državnih tijela koji mogu obavljati poslove vještačenja, a navedeni popisi objavljuju se na e-Oglasnoj ploči sudova. |
| 594 | Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja | II. POSTUPAK IMENOVANJA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Područja vještačenja | Uz naslov Područje vještačenja -predlažem dodavanje sljedećeg teksta u naslov "i uvjeti za obavljanje poslova stalnih sudskih vještaka" Potrebno je navesti sve uvjete nabrojane u Zakonu o sudovima, da se iz Pravilnika sve jasno zna, bez da se mora ići u odredbe Zakona o sudovima pronaći uvjete za obavljanje poslova stalnih sudskih vještaka. Potrebno je u Pravilnik dodati pravne osobe za obavljanje poslova sudskih vještačenja i procjena nekretnina, dopisati i konkretne i lako razumljive uvjete koje pravne osobe moraju ispuniti (registrirana djelatnost, zaposlena osoba stalni sudski vještak sa važećim mandatom, ugovoreno osiguranje od odgovornosti...) | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 595 | Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja | I. OPĆE ODREDBE, Predmet Pravilnika | Iz prijedloga Pravilnika o SSV proizlazi da će stalni sudski vještaci naknadu za svoj rad moći obračunavati i naplaćivati ISKLJUČIVO i JEDINO putem Ugovora o djelu. Ugovor o djelu je forma kada se radi o obavljanju POVREMENIH poslova a ne i poslova STALNOG SUDSKOG VJEŠTAKA. Stoga se javlja NUŽNOST UVOĐENJA ODREDBE u Pravilnik KOJOM SE OMOGUĆUJE STALNOM SUDSKOM VJEŠTAKU OBRAČUN I NAPLATA NAKNADE ZA RAD VJEŠTAKA PUTEM TRGOVAČKOG DRUŠTVA KOJEG JE ZAPOSLENIK I KOJE JE REGISTRIRANO ZA OBAVLJANJE POSLOVA VJEŠTAČENJA za što nije nužno da i trgovačko društvo bude imenovani stalni sudski vještak. Za napomenuti je da za sada imamo cca 300 imenovanih vještaka financijsko računovodstvene struke što je nedostatno u odnosu na broj zahtjeva za financijsko računovodstvenim vještačenjima, dakle nedostaje vještaka te struke. Nakon ovakvog Pravilnika gdje se i dalje ustrajalo na ponižavajućoj vrijednosti rada vještaka postavlja se i pitanje tko će i htjeti biti stalni sudski vještak u RH ! (ako nam je uzor slovenski Zakon i Pravilnik o sudskim vještacima, procjeniteljima i tumačima (SL.GL..RS 84/18 I 148/21) u članku 39 je naveden sat 51 €, nadalje pročitajmo da je u čl.49 određena nadoknada prijeđenih kilometara od 30% cijene jedne litre bezolovnog benzina 95 oktana, i nema spomena o javnom prijevozu ! Također čl.47, zadnji stavak 6 jasno definira: -ako se sud ili stranke u postupku ne slažu s iznosom plaćanja prema dostavljenoj procjeni (misli se na procijenjen trošak vještačenja), sudski vještak ili sudski tumač ne mora prihvatiti nalog, a sud može imenovati drugog sudskog vještaka,procjenitelja i tumača. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 596 | Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja | VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 36. | Članak 36 Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o stalnim sudskim vještacima („Narodne novine“, br. 38/14., 123/15., 29/16. i 61/19.), osim odredbe čl. 27. koja se primjenjuje na sva vještačenja u kojima su za vještaka određene pravne osobe, a koja su preuzeta u rad do dana stupanja na snagu ovog Pravilnika Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o stalnim sudskim procjeniteljima („Narodne novine“, br. 64/98. i 88/08.). Napomena: Postavlja se pitanje što s vještačenjima koja su u tijeku i koja su preuzeta u rad prema postojećoj pravnoj regulativi. Ovo iz razloga što načelo pravne sigurnosti jamči, između ostaloga, da se pravila neće mijenjati usred postupka vještačenja koje je u tijeku, a osim toga, kako se može planirati poslovanje pravne osobe (plaće, porezi, troškovi i dr.), ako se mijenjaju pravila za ostvarenje očekivanih prihoda. | Nije prihvaćen | Prijedlog je protivan odredbama članka 35. i 37. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 21/22). Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 597 | Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja | Postupak privremene zabrane i razrješenja, Članak 33. | Članak 33. dopuniti riječju obavezno (1) U postupku razrješenja stalnog sudskog vještaka zbog nesavjesnog ili neurednog obavljanja poslova te povrede obveze čuvanja tajnosti podataka obavezno se traži mišljenje pravosudnog dužnosnika odnosno čelnika pravosudnog tijela iz članka 30. stavka 1. ovoga Pravilnika. (7) Osobe iz stavka 4. i 5. ovoga članka koje zahtjeve za imenovanje podnesu izvan propisanog roka dužne su položiti provjeru znanja iz poznavanja ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja te obaviti stručnu obuku. Komentar: znači li i da zakašnjenje od dana, dva vještaka povlači za sobom ponovno stručnu obuku i ostalo iako je vještak radio te poslove deset , dvadeset i trideset godina ? Može li nam se nabrojati tko ima još u RH takvu odredbu i takve zahtjeve ? | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 598 | Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja | Neuredno i nesavjesno obavljanje poslova, Članak 32. | Članak 32 Neurednim i nesavjesnim obavljanjem poslova stalnog sudskog vještaka smatra se osobito postupanje protivno danom nalogu, nepostupanje po danom nalogu u ostavljenom roku bez opravdanog razloga u duljem razdoblju ili nepostupanje po danom nalogu u ostavljenom roku što je kao posljedicu imalo onemogućavanje ostvarivanja zakonskih obveza pravosudnih tijela odnosno stranaka. Uz članak 32 brisati riječi „moglo imati“ Protiv smo bilo kakvih pretpostavki i riječi „moglo imati“ – utvrđuju se činjenice da li je takvo nepostupanje imalo ili nije imalo posljedica po stranke ili sud ! | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 599 | Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja | V. PRAĆENJE RADA I PREDSTAVKE NA RAD STALNOG SUDSKOG VJEŠTAKA, Članak 30. | (St.2) predlaže se brisanje Komora Odredba članka 30. stavka 2. Prijedloga Pravilnika nema uporišta niti u jednom važećem propisu. Rad sudskih vještaka ni na koji način ne mogu pratiti strukovne komore. Rad strukovnih Komora uređen je posebnim zakonima na temelju kojih je prenesen čitav spektar javnih ovlasti koje obavljaju, međutim komore ne raspolažu podacima koji njihovi članovi obavljaju poslove stalnih sudskih vještaka niti ima bilo kakvog uporišta da se ti podaci od članova Komore koji obavljaju poslove sudskih vještaka uopće traže. Javne ovlasti se mogu prenijeti samo zakonom, a nikako Pravilnikom stoga predlažemo da se briše dio navedene odredbe koja propisuje praćenje rada sudskih vještaka od strane komora. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 600 | Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja | Natpisna ploča stalnog sudskog vještaka, Članak 29. | Članak 29.dopuna Prihvatljivo je da se zabranjuje reklamiranje stalnim sudskim vještacima, međutim, na tržištu danas postoje tvrtke koje se uredno reklamiraju za poslove ekspertiza, iako nisu registrirane za obavljanje djelatnosti vještačenja pa su to vjerojatno tvrtke "ad hoc" imenovani vještaci. Zakonodavac ne propisuje način na koji pravosudna tijela trebaju odabrati vještake već se i dalje ostavlja mogućnost da vještačenja može raditi "tko želi" bez da sudac zatraži reference vještaka da bi provjerio iz popisa svih izrađenih vještačenja da li će mu taj vještak uopće odgovarati za konkretan sudski spor. Na ovaj način stalni sudski vještaci se stavljaju u nepravedan položaj u odnosu na tržište preplavljeno raznim „stručnjacima“ pa nije nerijetko na web stranicama agencija za nekretnine pročitati reklamu za procjenu nekretnina iako se iz Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina jasno zna tko smije procjenjivati vrijednost nekretnina. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 601 | Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja | Potpis i pečat stalnog sudskog vještaka, Članak 27. | Članak 27. (3) Stalni sudski vještak dužan je svoj elektronski potpis i otisak pečata (ako nije poništen Zaključak Vlade RH sa 18. sjednice iz 2016. godine o reformskoj mjeri ukidanja upotrebe pečata) pohraniti kod županijskog suda nadležnog prema mjestu njegovog prebivališta. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 602 | Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja | Dnevnik vještačenja , Članak 26. | Članak 26 Članak u cijelosti brisati jer nije u skladu sa zakonskim okvirom. Sudski vještak je dužan trajno čuvati tajnost svih podataka. Člankom 130. Zakona o sudovima se navodi da su vještaci dužni za sebe zadržati sve što su u obavljanju poslova doznali o strankama i njihovim pravima, obvezama i pravnim interesima te čuvati tajnost svih podataka koji tijekom sudskog postupka nisu bili predmet javne rasprave kao i da je obveza čuvanja tajne trajne naravi te je stoga davanje podataka u vidu dnevnika u koliziji s obvezom čuvanja tajnosti podataka. Članak 307. Kaznenog zakona propisuje: Tko neovlašteno otkrije ono što je saznao u prethodnom kaznenom postupku, postupku pred sudom, prekršajnom postupku, upravnom postupku, postupku pred javnim bilježnikom ili stegovnom postupku, a što se na temelju zakona ili odluke utemeljene na zakonu smatra tajnom, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. Također, zanemarene su i odredbe vezane za GDPR. Dodatno, predloženi članak je u koliziji i sa člankom 24. stavkom 3. ovog prijedloga Pravilnika u kojem se navodi da se vještak može osloboditi obveze čuvanja tajnosti podataka samo pod uvjetima propisanim zakonom. Iz samog teksta članka 24. stavka 3. potpuno je jasno da budući je obveza čuvanja tajnosti podataka definirana zakonom, da se te obveze vještak može osloboditi jedino zakonskim odredbama. Davanje podataka na način kako se to predlaže Pravilnikom čini upitnim tajnost rada npr. u istražnim postupcima osjetljive prirode kao što može doći do ugrožavanja očuvanja tajnosti osobnih podataka. Također, nije poznato da bi odvjetnici čije naknade se u pojedinim slučajevima financiraju iz proračuna, bili u obvezi predavati Dnevnik rada, što samo dodatno ukazuje na diskriminaciju vještaka. Nadalje, navedeni prijedlog je dodatno administriranje i za vještake i za ministarstvo, obzirom da sve podatke i evidencije već imaju naručitelji tj. sudovi i DORH, od kojih ministarstvo može pribaviti potrebne mu podatke. Na današnji dan, prema procjeni postoji oko 3.500 vještaka, što znači da bi zaposlenici ministarstva prikupljali podatke od cca 3.500 osoba koji podaci bi se trebali nakon obavljenog prikupljanja još dodatno analizirati, sistematizirati i obrađivati dok je ekonomičnije i efikasnije ministarstvu potrebne podatke prikupljati od 68 pravosudnih tijela, od čega 67 sudova (stanje na dan 31.12.2021.g. prema Izvješću predsjednika Vrhovnog suda RH, od 26.04.2022.g.) te od DORH-a. Stoga, budući se prikupljanje podataka u vidu dnevnika od vještaka ukazuje kao zakonski sporno, neefikasno, neekonomično te u svakom slučaju dvojbeno s aspekta čuvanja tajnost podataka, predlaže se ministarstvu potrebne podatke prikupiti na brži, bolji i efikasniji način odnosno od pravosudnih tijela. Jedino brisanjem članka 26. i Priloga 4. bi se otklonila mogućnost da bi vještak ovakvim postupanjem kršio zakone te bio odgovoran za odavanje tajnih podataka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 603 | Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja | Dužnost preuzimanja i dovršetka preuzetih poslova, Članak 25. | Članak 25 Dopuna st.(2) Stalni sudski vještak dužan je preuzeti posao dovršiti u roku koji mu je naložen ili o kojem je obavijestio pravosudno tijelo odnosno stranku, a ako to nije u mogućnosti, dužan je bez odgode pisanim putem o tome obavijestiti pravosudno tijelo odnosno stranku koja mu se obratila radi vještačenja. Ukoliko vještak utvrdi nakon proučavanja spisa da za određen zadatak nije kompetentan i da nema potrebna stručna znanja da bi isti završio, vratiti će predmet odnosno pismeno obavijestiti sud o nemogućnosti prihvata izrade nalaza i mišljenja zbog razloga koje će navesti u obrazloženju. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 604 | Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja | Opće dužnosti , Članak 24. | Članak 24 Stavak (2) izmjena: Stalni sudski vještak dužan je voditi računa o zahtjevima etičkog kodeksa svoje strukovne udruge (HDSViP ima Etički kodeks od 1985.g.) do donošenja Etičkog kodeksa u sklopu donošenja Zakona o sudskim vještacima, poštivati propise, doprinositi ugledu svoje profesije i svih naručitelja vještačenja s kojima komunicira. Dodati Stavak 5: Stalni sudski vještak obvezan je stalno se stručno se usavršavati i stjecati stručna znanja iz područja za koja je imenovan stalnim sudskim vještakom. Provedbu stručnih usavršavanja organiziraju i prate stručne udruge/komore sudskih vještaka koje imaju minimum 20 vještaka iste struke. Vještak mora svake godine pohađati najmanje 3 stručna predavanja vezano za stručno usavršavanje ili objaviti najmanje dva stručna članka odnosno jedan znanstveni članak iz područja svoje struke. Potvrde o sudjelovanju na stručnim savjetovanjima i za one edukacije koje organizira udruga u kojoj je vještak član, biti će sastavni dio podataka u evidenciji koja se vodi za svakog vještaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje te će se razmotriti u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. U odnosu na obvezu stručnog usavršavanja, napominje se da je člankom 22. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 36/24) propisana obveza imenovanih stalnih sudskih vještaka da se stalno stručno usavršavaju u području za koje su imenovani te ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa dostave dokaz o provedenom usavršavanju najmanje jednom u dvije godine. |
| 605 | Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja | Uvećanje i umanjenje nagrade, Članak 18. | Članak 18 Ovaj je članak u suprotnosti sa čl.255 Zakona o parničnom postupku (pročišćeni tekst ZPP-SL SFRJ 4/77, 36/77, 6/80, 36/80, 43/82, 69/82, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90, 35/91, i NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22) koji je na snazi od 01.01.2023.g. koji ima propisane novčane kazne u slučaju da vještak bez opravdanog razloga ne podnese u roku nalaz i mišljenje, kao i prema odredbi iz članka 310. Zakona o kaznenom postupku. Ne može Pravilnik drugačije rješavati iste stvari prema zakonskim odredbama jer se prema Zakonu o sustavu državne uprave pravilnikom samo detaljnije razrađuju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene. Osim toga, odredba članka 18. stavka 2. otvara mogućnost zlouporabe stranaka u postupku jer nije definirano što su opravdani razlozi kašnjenja (kao npr. nedostavljanje dokumentacije, pretjerano dugo vrijeme dostave zatražene nove dokumentacije od stranaka, bolest vještaka i stranaka u postupku itd.). | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 606 | Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja | Pravo na nagradu, Članak 17. | Članak 17 Stavak 1 Vještak ima pravo na naknadu, a ne na nagradu, jer radi intelektualnu uslugu za koju ima valjano imenovanje. Stavak 2 Vrijednost boda od 0,33 EUR (2,49 kn), posljedično daje vrijednost sata rada vještaka od 7,5075 EUR (56,57 kn) kada se radi za pravosudna tijela, što na bazi prosječnog mjesečnog broja radnih sati daje iznos od 9.843,18 kn. Kada se iz tog iznosa namire minimalni troškovi poslovanja, odbiju obvezni doprinosi iz i na plaće, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, dolazi se do neto plaće od cca 5.700,00 kn, što je manje od prosječne neto plaće SSS radnika u RH za 2021. (5.881,32 kn). Predložena vrijednost boda je uvredljiva, jer se nakon 24 godine radi o usklađenju manjem od 25 %. Na osnovu čega cijenjeni naslov cijeni vrijednost radnog sata stručne osobe sa visokim kvalifikacijama i stalnim usavršavanjem kao nižu od vrijednosti radnog sata kvalificiranog radnika????? Predloženi okvir bodovnog raspona za izradu pisanog nalaza i mišljenja nije životan i logičan, s obzirom da postoje izrazito složena vještačenja u kojima ima i po nekoliko desetaka odvojenih zadataka, i svaki od tih zadataka po svojoj složenosti prelazi gornju bodovnu granicu. Dakle, gornja se granica ne može postaviti, jer se niti ne zna unaprijed koliko složeno neko vještačenje može biti. Mora se omogućiti plaćanje svakog sata rada vještaka, a ne samo nekih posebnih radnji. Mora se omogućiti plaćanje pomoćnog (stručnog i ostalog) osoblja koje sudjeluje u složenim vještačenjima. Usporedba sa satnicama student servisa i dr.: -trenutna satnica 59,00 kn bruto (7,83 EUR) – više od predložene satnice za vještake -najveća satnica 295,00 kn bruto (39,15 EUR) – 5,2 puta više od predložene satnice za vještake -cijena sata rada automehaničara je 250,00 kn (33,18 EUR) – 4,4 puta više od predložene satnice za vještake Usporedba sa satnicama usporedivih djelatnosti: -porezni savjetnici: 250,00 do 500,00 kn (33,18 do 66,36 EUR) – od 4,4 do 8,8 puta više od predložene satnice za vještake -arhitekti i inženjeri: minimalno od 230,00 do 330,00 kn (30,53 do 43,80 EUR) – od 4,1 do 5,8 puta više od predložene satnice za vještake -odvjetnici: 750,00 kn (99,54 EUR) – 13,3 puta više od predložene satnice za vještake Usporedba sa satnicama vještaka: -Slovenija 51,00 EUR (7 puta više) -strani vještaci u predmetu AGROKOR 1.727,52 kn (229,28 EUR – 30,54 puta više) Stavak 3. treba brisati !!!!! Neustavna je odredba umanjenja rada vještaka u najsloženijim predmetima! Nejasnoća stava Ministarstva pravosuđa i uprave: -zbog čega se kod rada za pravosudna tijela umanjuje vrijednost rada vještaka, kada se: 1) u pravilu radi o najsloženijim vještačenjima, s velikim posljedicama (zatvorske kazne, oduzimanje imovine i dr.)? 2) u pravilu radi o vještačenjima u kojima se provjeravaju radnje i postupci stručnih osoba (direktori, porezni savjetnici, revizori, projektanti, nadzorni inženjeri i dr.)? – satnica za takve poslove može biti samo veća od satnice onih koje se vještačenjem provjerava 3) kada Zakon o kaznenom postupku predviđa naplatu svih troškova postupka od pravomoćno osuđene osobe? Dakle, takva niska satnica rada vještaka ide na korist osuđenim osobama – je li to intencija predlagatelja? -u propisima preuzetima iz bivše države bilo je predviđeno uvećanje naknade za rad na složenim i važnim predmetima, za 150 % u odnosu na redovitu satnicu -da li je intencija takvog obezvređivanja rada vještaka želja da država što manje plati (privremeno, kako je već navedeno), pa makar i da dobije nekvalitetan posao? Umanjenja vrijednosti boda u slučajevima kada se isplata obavlja iz sredstava pravosudnog tijela je nelogično, neživotno i direktno usmjereno na smanjenje kvalitete sudskih postupaka, prvenstveno kaznenih. Predložena stopa umanjenja je povećana za 75 % u odnosu na dosadašnju, što je napravljeno iz samo jednog očitog razloga: da se vrijednost sata kada se radi za državo ne promijeni (isprike, poveća za jedan posto u odnosu na dosadašnju cijenu sata). Ova odredba može ostati, ali u potpuno suprotnom smislu, a to je da se za rad na složenim i vrlo složenim vještačenjima vrijednost boda može uvećati od 100 % do 150 % u odnosu na osnovnu vrijednost boda. Prijedlozi: -vrijednost sata staviti na realnu vrijednost rada najstručnijih osoba -ukinuti bilo kakvo umanjenje vrijednosti rada kada se radi za pravosudna tijela, odnosno kada troškovi vještačenja padaju na teret proračunskih sredstava Ova odredba nema nikakve stručne, logičke, pravne, a niti ekonomske logike. Naime, rad vještaka u kaznenim postupcima (što je najčešći slučaj u kojem isplata ide iz sredstava pravosudnog tijela) je od izuzetne važnosti, kako u pogledu pravnih posljedica za okrivljene /oštećene/ državu, tako i u pogledu ekonomskih posljedica. Naime, netko može završiti u zatvoru, ili može biti obvezan platiti velike iznose štete i kazni i sl., i to sigurno nisu slučajevi u kojima bi rad vještaka mogao biti vrednovan manje od uobičajenih vrijednosti. Štoviše, može se argumentirati da rad vještaka na (složenim) kaznenim postupcima treba dodatno honorirati, značajno više od cijene sata rada na vještačenjima za koja se nagrada ne isplaćuje iz sredstava pravosudnog tijela. Osim toga, isplata troškova vještačenja koju pravosudno tijelo obavi nakon provedenog vještačenja je akontiranje troškova postupka koji u konačnici (nakon pravomoćno dovršenog kaznenog postupka) idu na teret pravomoćno osuđene osobe. Dakle, sva se sredstva isplaćena tijekom postupka vraćaju u državni proračun naplatom od osuđenika. Napomena: stavak (3) treba brisati jer se pravosudno tijelo ponaša kao posredni element koji zadržava proviziju na legalno vrednovan posao. Ne vidim valjanog razloga za umanjenje vrijednosti u visini 35 % obavljenog rada jer se na ovaj način daje loš primjer poslovanja i u drugim djelatnostima. To umanjenje nemaju propisani niti tumači niti odvjetnici. Umjesto toga treba unijeti slijedeće kao stavak 3: -Visina naknade za rad sudskih vještaka varira ovisno o rastu minimalne plaće u RH, prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Ukoliko se vještaku ne plati naknada sa troškovima u roku 30 dana nakon dostave rješenja o isplati od strane nadležnog suda (koje se mora napisati 8 dana po predaji vještva i računa), sudski vještak ima pravo na kamate u skladu sa zakonom koji uređuje zatezne kamate od zadnjeg dana kada je trebalo platiti naknadu za obavljeni posao sa troškovima pa do isplate. (čl.50 i 51 Pravilnika o sudskim vještacima, sudskim procjeniteljima i sudskim tumačima, Sl.glasnik Republike Slovenije 84/18,148/21) | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 607 | Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja | III. PRAVA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Pravo na nagradu | Kada analiziramo predložene naknade sudskim tumačima (koji pravilnik je također na e-savjetovanju) opet dolazimo na minimalnu vrijednost boda od 1,00 EUR. Neadekvatnost predložene cijene boda za vještaka, osim svih do sada iznesenih argumenata, razvidna je i iz usporedbe visine nagrade (naknade) koja je bila propisana stalnim sudskim tumačima u razdoblju od 1998. godine do danas. Uz svako poštovanje prema sudskim tumačima, i radi izbjegavanja svake dvojbe napominjemo kako ova usporedba ne služi kako bi se uspoređivale dvije profesije, već se uspoređuje i prati izmjene naknada, koje su se međusobno trebale pratiti. Pravilnikom o stalnim sudskim tumačima (NN 35/98) u članku 23. bila je definirana vrijednost nagrade za prijevod sa stranog jezika na hrvatski jezik, za svaki redak 2,00 kune. Iz navedenog je razvidno da je 1998. godine vrijednost boda sudskih vještaka od 2,00 kn bila izjednačena sa vrijednošću jednog retka prijevoda sa stranog na hrvatski jezik stalnog sudskog tumača. U 2008. godini Pravilnikom o stalnim sudskim tumačima (NN 88/08) u članku 26. izmijenjena je visina nagrade sudskim tumačima pa je tako novim pravilnikom naknada za prijevod sa stranog jezika na hrvatski jezik za svaki redak iznosila 5,00 kuna. Iz navedenog se zaključuje kako je u 2008. godini sudskim tumačima naknada povećana 2,5 puta, dok je naknada sudskih vještaka ostala ista kao i 1998. godine. U prijedlogu Pravilnika o stalnim sudskim tumačima koji je trenutno na e-savjetovanju razvidno je da je u članku 14. predviđeno da naknada za prijevod sa stranog jezika na hrvatski jezik iznosi 30,00 EUR po kartici. Ako se uzme da jedna kartica ima 30 redaka, dolazi se do iznosa od 1,00 EUR po retku. Primjenom fiksnog tečaja konverzije radi se o 7,5345 kn. Usporedbom predloženih 1,00 EUR (7,5345 kn) za 2023. godinu sa vrijednosti nagrade iz 1998. godine od 2,00 kn, razvidno je da bi se radilo o povećanju od 3,77 puta. Stoga se postavlja logično pitanje, zašto srazmjerno nije rastao bod sudskim vještacima već im se za razdoblje od 1998. godine do 2023. godine predlaže uvećanje vrijednosti boda od 0,06 EUR. Dodatno i važno za napomenuti je da nije razvidno niti da bi u prijedlogu Pravilnikom o stalnim sudskim tumačima bilo predviđeno umanjenje naknade za slučaj da bi se ista isplaćivala iz sredstava pravosudnog tijela, kako se to godinama radi sudskim vještacima. Pravo na nagradu – potrebna izmjena naslova: Pravo na naknadu U slovenskom Pravilniku o sudskim vještacima, sudskim procjeniteljima i sudskim tumačima (Sl.glasnik Republike Slovenije 84/18,148/21) počevši od članka 8 naknada do članka 56 koristi se riječ naknada, jer je to odgovarajuća riječ za plaćanje računa intelektualne stručne usluge koju sudski vještak pruža naručiteljima. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 608 | Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja | Proširenje područja vještačenja, Članak 14. | Članak 14. Izmijeniti stavak 2 (obzirom da oko 1500 vještaka nije član niti jedne udruge sudskih vještaka): Prije donošenja odluke o proširenju područja vještačenja zatražit će se mišljenje odgovarajuće strukovne udruge stalnih sudskih vještaka o ispunjenosti uvjeta za proširenje područja vještačenja. Sudski vještaci moraju biti obvezno članovi strukovnih udruga u kojima će provoditi stalno stručno usavršavanje. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 609 | Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja | Provjera uvjeta za obavljanje poslova stalnih sudskih vještaka, Članak 13. | Članak 13. dodati odredbu uvjeta za imenovanje iz Zakona o sudovima Ministarstvo je ovlašteno u svakom trenutku po službenoj dužnosti utvrđivati postojanje i ispunjenost uvjeta za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka iz čl.126 Zakona o sudovima: (1) Za stalnog sudskog vještaka može biti imenovana osoba koja ispunjava sljedeće uvjete: 1. državljanin je Republike Hrvatske, državljanin države članice Europske unije ili državljanin države potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, 2. ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij odnosno završen preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij odgovarajući području vještačenja za koje se imenuje, 3. nakon završenog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili specijalističkog diplomskog stručnog studija radila je na poslovima u struci najmanje osam godina, a nakon završenog preddiplomskog sveučilišnog studija ili preddiplomskog stručnog studija na poslovima u struci najmanje deset godina, 4. vlada hrvatskim jezikom, 5. zdravstveno je sposobna za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka, 6. uspješno je završila provjeru znanja iz ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja, 7. ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka, 8. ima valjano odobrenje za samostalno obavljanje djelatnosti (licenciju) ili položen stručni odnosno specijalistički ispit za obavljanje djelatnosti ako je to, sukladno posebnim propisima, uvjet za obavljanje tih djelatnosti. (2) Za stalnog sudskog vještaka ne može se imenovati osoba protiv koje se vodi kazneni postupak ili koja je pravomoćno proglašena krivom za kaznena djela za koja se postupak vodi po službenoj dužnosti, osim za kaznena djela počinjena iz nehaja. (3) Iznimno od odredbi stavka 1. točki 2. i 3. ovoga članka, ako u Republici Hrvatskoj za određeno područje vještačenja nema mogućnosti završetka sveučilišnog ili stručnog studija, za stalnog sudskog vještaka može se imenovati i osoba sa stečenom srednjom stručnom spremom odgovarajućom području vještačenja za koje se imenuje i koja je nakon završene škole radila na poslovima u struci najmanje 12 godina. (4) Iznimno od odredbe stavka 1. točke 3. ovoga članka, liječnici specijalisti uvjet za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka stječu nakon položenog specijalističkog ispita. (5) Iznimno od odredbe stavka 1. točke 6. ovoga članka, osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava nije dužna pristupiti provjeri znanja iz ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja. (6) Prije imenovanja kandidati za stalne sudske vještake dužni su uspješno završiti stručnu obuku u strukovnoj udruzi stalnih sudskih vještaka. (7)dodati obvezno praćenje stalnog stručnog usavršavanja sudskih vještaka uz razradu kriterija koje treba godišnje ispuniti da bi se održali uvjeti za obavljanje poslova sudskog vještaka u vidu stalnog cjeloživotnog stručnog usavršavanja. Upravo zato treba propisati organiziranje svih vještaka u Komoru sudskih vještaka koja bi pratila rad svih struka vještaka, da savjesno i u skladu sa zakonom obavljaju dužnost stalno stručno usavršavanje, nadzirati stručnu obuku i mentorstva, arbitrirati kod dileme sudova oko nekoliko izrađenih vještava. Komora bi odlučivala o pravima, obvezama i odgovornostima svojih članova u skladu sa zakonom. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 610 | Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja | Stručna obuka, Članak 7. | Stručna obuka Članak 7. (2) Stručna obuka kandidata za stalne sudske vještake obavlja se prema programu koji za pojedina područja vještačenja donose strukovne udruge stalnih sudskih vještaka, koje u članstvu imaju najmanje tristo stalnih sudskih vještaka, a unutar toga najmanje 50 sudskih vještaka odgovarajuće struke odnosno odgovarajućeg područja vještačenja za koje se traži imenovanje. Strukovna udruga obavlja provjeru uvjeta radnog iskustva kandidata na poslovima u struci najmanje osam godina, a nakon završenog preddiplomskog sveučilišnog studija ili preddiplomskog stručnog studija na poslovima u struci najmanje deset godina. U iznimnom slučaju, ako u Republici Hrvatskoj nema ukupno 50 ili više vještaka neke struke (područja vještačenja), ili ne postoji udruga vještaka koja ima barem 50 vještaka odgovarajuće struke (područja vještačenja), tada će se stručna obuka kandidata povjeriti udruzi koja ima najviše vještaka odgovarajuće struke (područja vještačenja). (3) Pravne osobe ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja prema čl.1, stavak 2 ovog Pravilnika : – ako su u svojoj djelatnosti registrirane i za obavljanje vještačenja za određeno područje – ako su njihovi zaposlenici imenovani stalnim sudskim vještacima za područje za koje se traži odobrenje – ako imaju zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Na način propisan stavkom 1. ovog članka utvrđuje se ispunjava li zavod, ustanova, državno tijelo i pravna osoba uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Pravne osobe (zavodi, ustanove, i državna tijela i trgovačka društva) dužni su obavijestiti predsjednika odgovarajućeg županijskog ili trgovačkog suda o prestanku radnog odnosa sa svojim zaposlenikom koji je imenovan stalnim sudskim vještakom. (4) Strukovne udruge imenuju mentore kandidatima za stalne sudske vještake iz reda stalnih sudskih vještaka iz odgovarajućeg područja vještačenja odnosno specijalnosti, koji imaju najmanje pet godina iskustva u obavljanju poslova sudskog vještačenja i minimalno 100 izrađenih vještačenja. Popis mentora dostavlja se Ministarstvu. Stručnu obuku nisu dužni obaviti specijalisti sudske medicine s odobrenjem za rad (licencijom) te zaposlenici koji obavljaju poslove vještačenja u zavodima, ustanovama i državnim tijelima sukladno posebnim propisima. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 611 | Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja | Područja vještačenja, Članak 3. | Članak 3. (1) Stalni sudski vještaci imenuju se za područja vještačenja utvrđena odlukom ministra nadležnog za poslove pravosuđa (u daljnjem tekstu: ministar) uz mišljenje strukovnih udruga odnosno drugih nadležnih tijela. Napomena: Komore imaju javne ovlasti određene posebnim zakonom koji nema ovlasti nad dijelom sudionika sudbene vlasti kao što su to vještaci imenovani po Ministarstvu pravosuđa i uprave uz obvezno mišljenje sudova koji su do izmjene Zakona o sudovima iz 2022.g. imenovali sudske vještake. (2) Odlukom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se i : - odgovarajući studiji za svako područje vještačenja sukladno članku 126.stavku1.podstavku 2. Zakona o sudovima („NN“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) Dodati: 9.Pravne osobe ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja prema čl.1, stavak 2 ovog Pravilnika : – ako su u svojoj djelatnosti registrirane i za obavljanje vještačenja za određeno područje – ako su njihovi zaposlenici imenovani stalnim sudskim vještacima za područje za koje se traži odobrenje – ako imaju zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Na način propisan stavkom 1. ovog članka utvrđuje se ispunjava li zavod, ustanova, državno tijelo i pravna osoba uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Pravne osobe (zavodi, ustanove, i državna tijela i trgovačka društva) dužni su obavijestiti predsjednika odgovarajućeg županijskog ili trgovačkog suda o prestanku radnog odnosa sa svojim zaposlenikom koji je imenovan stalnim sudskim vještakom. Vladanje hrvatskom jezikom | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 612 | Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja | Predmet Pravilnika, Članak 1. | Članak 1 Praksa EU govori o tome da vještačenja rade fizičke i pravne osobe (uključivo i trgovačka društva). Postupak mogućeg ukidanja rada trgovačkih društava je protivan Europskoj stečevini, kolege u EU imaju urede od 2 zaposlena do 45 (od Londona do Varšave)? Nema nikakvog razloga za ukidanje dugogodišnjeg poslovanja preko trgovačkih društava koja uplaćuju značajne iznose poreza i doprinosa za zaposlene. DORH, sudovi u kaznenim postupcima i državna uprava koji angažiraju vještake u složenijim predmetima zapravo i najčešće angažiraju vještake zaposlene u pravnim osobama jer im to daje sigurnost da bi duplo osiguranje moglo pokriti moguću štetu iako se takvo što nije dogodilo. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 613 | Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi, I. OPĆE ODREDBE | Predloženi Pravilnik sadrži više odredaba koje prelaze okvire koji se mogu regulirati Pravilnikom primjerice Zakon je propustio definirati osnovne elemente za određivanje naknade za rad sudskih vještaka i procjenitelja i neka druga važna pitanja primjerice osiguranje od profesionalne odgovornosti i sl. Prema Zakonu o sustavu državne uprave pravilnikom se detaljnije razrađuju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene, a nije dopušteno sustavna pitanja od važnosti za rad sudskih vještaka po prvi put navoditi u pravilniku. Nadalje, danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, 01. srpnja 2013. godine, počele su se provoditi odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija temeljem čl.72 st.1(NN br. 124/09. i 45/11.) kojima se reguliralo pitanje priznavanja stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj i bio je objavljen popis i naše struke sudskih vještaka i sudskih procjenitelja pod br.21 kao regulirane profesije u području sudstva uz sudske tumače, uz nadležno tijelo Ministarstva pravosuđa. Iz nama potpuno nepoznatih razloga od 1.01.2019.g. nismo bili više na popisu reguliranih profesija. Na listi tih reguliranih profesija navedeni su npr. agenti za posredovanje, koji po Zakonu o posredovanju donesenom tek 2007.g. iz raznih obrtničkih zanimanja nakon polaganja ispita za posrednike u prometu nekretnina postaju regulirana profesija-trgovci nekretninama, a mi fakultetski obrazovani stručnjaci koji moramo platiti veliki iznos za mentora, učiti 6 mjeseci do godinu dana, snositi trošak za ispit o poznavanju pravne legislative da bismo mogli raditi najsloženija vještačenja, obvezno plaćati godišnji iznos za osiguranje, zdravstveni pregled i skupo stalno stručno usavršavanje, a svi koji još imamo i licencu REV - europskog procjenitelja nekretnina (Recognised European Valuer) položenu u Bruxellesu, moramo plaćati uz 200.-€ godišnju članarinu i 20 sati godišnja stručna predavanja koja koštaju za svako po 50.- do 150.-€ naviše! Naš rad na sudu je odgovoran rad koji utječe kroz sudske odluke na ljudske sudbine - i nama se ukida status regulirane profesije !? Bez ikakvog obrazloženja, dok kolege u EU to imaju riješeno. Tražimo obrazloženje za taj postupak! | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 614 | Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja | I. OPĆE ODREDBE, Predmet Pravilnika | Novi Pravilnik bi trebao predstavljati poboljšanje u odnosu na stari pravilnik a ne ukidanje postojećih mogućnosti za slobodno tržišno natjecanje i samostalno odlučivanje o organizaciji poslovanja, što se ovdje pokušava napraviti "brisanjem" pravnih osoba sa popisa potencijalnih sudskih vještaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 615 | HRVATSKO DRUŠTVO SUDSKIH VJEŠTAKA I PROCJENITELJA | Pravo na nagradu, Članak 17. | Kada analiziramo predložene naknade sudskim tumačima (koji pravilnik je također na e-savjetovanju) opet dolazimo na minimalnu vrijednost boda od 1,00 EUR. Neadekvatnost predložene cijene boda za vještaka, osim svih do sada iznesenih argumenata, razvidna je i iz usporedbe visine nagrade (naknade) koja je bila propisana stalnim sudskim tumačima u razdoblju od 1998. godine do danas. Uz svako poštovanje prema sudskim tumačima, i radi izbjegavanja svake dvojbe napominjemo kako ova usporedba ne služi kako bi se uspoređivale dvije profesije, već se uspoređuje i prati izmjene naknada, koje su se međusobno trebale pratiti. Pravilnikom o stalnim sudskim tumačima (NN 35/98) u članku 23. bila je definirana vrijednost nagrade za prijevod sa stranog jezika na hrvatski jezik, za svaki redak 2,00 kune. Iz navedenog je razvidno da je 1998. godine vrijednost boda sudskih vještaka od 2,00 kn bila izjednačena sa vrijednošću jednog retka prijevoda sa stranog na hrvatski jezik stalnog sudskog tumača. U 2008. godini Pravilnikom o stalnim sudskim tumačima (NN 88/08) u članku 26. izmijenjena je visina nagrade sudskim tumačima pa je tako novim pravilnikom naknada za prijevod sa stranog jezika na hrvatski jezik za svaki redak iznosila 5,00 kuna. Iz navedenog se zaključuje kako je u 2008. godini sudskim tumačima naknada povećana 2,5 puta, dok je naknada sudskih vještaka ostala ista kao i 1998. godine. U prijedlogu Pravilnika o stalnim sudskim tumačima koji je trenutno na e-savjetovanju razvidno je da je u članku 14. predviđeno da naknada za prijevod sa stranog jezika na hrvatski jezik iznosi 30,00 EUR po kartici. Ako se uzme da jedna kartica ima 30 redaka, dolazi se do iznosa od 1,00 EUR po retku. Primjenom fiksnog tečaja konverzije radi se o 7,5345 kn. Usporedbom predloženih 1,00 EUR (7,5345 kn) za 2023. godinu sa vrijednosti nagrade iz 1998. godine od 2,00 kn, razvidno je da bi se radilo o povećanju od 3,77 puta. Stoga se postavlja logično pitanje, zašto srazmjerno nije rastao bod sudskim vještacima već im se za razdoblje od 1998. godine do 2023. godine predlaže uvećanje vrijednosti boda od 0,06 EUR. Dodatno i važno za napomenuti je da nije razvidno niti da bi u prijedlogu Pravilnikom o stalnim sudskim tumačima bilo predviđeno umanjenje naknade za slučaj da bi se ista isplaćivala iz sredstava pravosudnog tijela, kako se to godinama radi sudskim vještacima. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 616 | Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja | Opće dužnosti , Članak 24. | Predlažemo unošenje novog st. 5 kako slijedi: (5) Stalni sudski vještak obvezan je stalno se stručno se usavršavati i stjecati stručna znanja iz područja za koja je imenovan stalnim sudskim vještakom. Provedbu stručnih usavršavanja organiziraju i prate stručne udruge/komore sudskih vještaka koje imaju minimum 20 vještaka iste struke. Vještak mora svake godine pohađati najmanje 3 stručna predavanja vezano za stručno usavršavanje ili objaviti najmanje dva stručna članka odnosno jedan znanstveni članak iz područja svoje struke. Potvrdom o sudjelovanju na stručnom savjetovanju dokazati će i donijeti potvrdu o sudjelovanju u udrugu u kojoj je član. Potvrdu nije potrebno pribavljati za one edukacije koje organizira udruga u kojoj je vještak član, obzirom da udruga o tome vodi evidenciju. Obrazloženje: Sudski vještaci imaju obvezu stalno se usavršavati pa smo zbog toga predložili ovaj novi st. 5. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje te će se razmotriti u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. U odnosu na obvezu stručnog usavršavanja, napominje se da je člankom 22. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 36/24) propisana obveza imenovanih stalnih sudskih vještaka da se stalno stručno usavršavaju u području za koje su imenovani te ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa dostave dokaz o provedenom usavršavanju najmanje jednom u dvije godine. |
| 617 | Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja | Utvrđivanje visine nagrade za rad i naknade troškova stalnih sudskih vještaka, Članak 23. | Ovaj članak je u suprotnosti čl. 17. st. 1. Naime, ako za obavljeno vještačenje stalni sudski vještak ima pravo na nagradu naknadu sukladno čl. 17. st.2. kako onda može visinu nagrade naknade za rad utvrditi nadležno pravosudno tijelo i po kojim kriterijima može pravosudno tijelo odrediti koliko je radnih sati potrebno za neko specijalističko vještačenje, ako upravo to pravosudno tijelo ne raspolaže stručnim znanjima iz pojedinog područja pa mora angažirati nekog vještaka. Nisu napravljene analize koliko osoba u Ministarstvu će biti potrebno dodatno zaposliti na praćenju tih podataka i što će biti s pravosudnim tijelima koja te podatke neće pravodobno dostavljati Ministarstvu. Nisu napravljene analize da li postoje kvalitetne tehničke i informatičke pretpostavke kako u Ministarstvu pravosuđa tako i kod pravosudnih tijela. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 618 | Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja | Dnevnica , Članak 21. | Napomena uz ovaj članak: Dnevnica je propisana posebnim propisom Pravilnikom o izmjenama i dopuni Pravilnika o porezu na dohodak (NN 112/2022). | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 619 | Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi | Općenito primjedbe Obzirom da se zna da je kvalitetno vještačenje vrlo važno u sudskom postupku, pa je time i odgovornost sudskog vještaka vrlo velika, iz svega prednje navedenog izvodi se p o t p u n o jasan zaključak da se pri pisanju odredbi prijedloga Pravilnika nije vodilo računa o razmjeru između obveza i odgovornosti, s jedne strane, i visine naknade za rad vještaka, odnosno takvim odredbama prijedloga Pravilnika stvorena je velika disproporcija između propisanih obveza i odgovornosti za štetu naprama određenoj „visini“ prava na naknadu od mizernih 0,33€/bod. Ovaj prijedlog pravilnika nije usklađen niti izrađen na temelju opsežnije analize i utvrđenja problema sudova koji imenuju sudske vještake u parničnim, kaznenim i upravnim postupcima niti su opće sagledani problemi s kojima se susreću suci i stranke u sudskim postupcima. Do sada nam nije poznata niti jedna analiza koliko i po kojim sudovima postoje potrebe za vještačenjima iz kojih grana djelatnosti i ima li uopće dovoljno vještaka koji se traže. Nisu napravljene analize koliko vještačenja se plaća iz sredstava državnog proračuna, a koliko se plaća u sudskim postupcima u kojima parnične stranke plaćaju naknadu za vještačenje, poznato nam je da je plaćen iznos od 26 milijuna kuna u 2021.g. za poslove vještačenja u kaznenim postupcima za što smo zatražili specifikaciju. Pretpostavljamo da sve ide na račun proračuna sredstava kojima se financira rad DORH-a. Pravilnik se ne poziva na europske direktive i zakonodavni okvir koji propisuje rad sudskih vještaka, iako imamo vrlo kvalitetan materijal kojeg je RH deklarativno „prihvatila“ 2015.g. „Smjernice o ulozi sudskih vještaka u pravosudnim postupcima država članica Vijeća Europe“ izrađene po Europskoj komisiji za učinkovitost pravosuđa (CEPEJ), ali se nitko toga ne pridržava i brojni suci uopće ne znaju za njih !!! U RH postoji prema procjenama registrirano je oko 3.500 sudskih vještaka, od kojih je oko 50%-60% organizirano u udruge sudskih vještaka (najveća udruga Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja – HDSViP koja broji oko 1500 vještaka i tri manje udruge) dok ostali vještaci njih oko 1800 osim što nisu organizirani niti učlanjeni niti u jednu udrugu (članstvo u udruzi nije obvezno već dobrovoljno, učlanjivanje u strukovne nije definirano tj. je li vještačenje struka, ili se pod strukovnim udruženjem podrazumijeva učlanjenje prema granama i područjima vještačenja?). Slijedom toga vještaci koji nisu učlanjeni u udrugu vještake iste ne obvezuje: kontinuirano usavršavanje, kodeks etike sudskih vještaka, poštivanje propisa kroz rad u udrugi. Do sada nisu napravljena istraživanja koliko je sudskih vještaka aktivno, a koliko je formalno na popisu i što s vještacima koji od imenovanja nikada nisu vještačili u sudskim postupcima. Naime, potrebno bi bilo razlikovati sudske vještake prema strukama i granama vještačenja jer opće je poznato da na građevinska, medicinska, ekonomska vještačenja se odnosi više od 80 - 90% sudskih vještačenja, dok tek manji dio vještačenja odnosi se na vještačenja iz ostalih područja. Zbog toga ovaj pravilnik ne donosi ništa novo u nesređeno stanje koji bi se moglo otkloniti isključivo donošenjem Zakona o sudskim vještacima i preciznim načinom obveznog udruživanja sudskih vještaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 620 | Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja | VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 36. | Predlažemo dopunu novim člankom 36a kako slijedi: Članak 36.a Suci i sudski vještaci pridržavati će se Smjernica o ulozi sudskih vještaka u pravosudnim postupcima država članica Vijeća Europe donesenih po Europska Komisija za učinkovitost pravosuđa (CEPEJ) 12.12.2014.godine jer pružaju referentni okvir za zakonodavca, suca i sve stranke u postupku vezano za ulogu stručnjaka - “vještaka” u slučajevima gdje je vještak angažiran od strane suda tijekom postupka donošenja sudske odluke. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 621 | Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja | VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 34. | Predlažemo izmjenu i dopunu toč. 3 i 4 ovog članka kako slijedi: (3) Postupci imenovanja, privremene zabrane, privremene uskrate i razrješenja stalnih sudskih vještaka i stalnih sudskih procjenitelja započeti prije 1. siječnja 2023. dovršit će se prema odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16. i 67/18.) i Pravilnika o stalnim sudskim vještacima („Narodne novine“, br. 38/14., 123/15., 29/16. i 61/19.). (4) Stalni sudski vještaci koji do 1. siječnja 2023. budu imenovani sukladno odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16. i 67/18.) kao i pravne osobe kojima je sukladno odredbama Zakona o sudovima (»Narodne novine«, br. 28/13., 33/15., 82/15. i 67/18.) odobreno obavljanje poslova prevođenja odnosno tumačenja, vještačenja i procjenjivanja nastavljaju obavljati navedene poslove ne moraju podnositi zahtjev za imenovanje nakon isteka vremena na koje su prethodno imenovani podnose Ministarstvu najkasnije 30 dana prije isteka vremena prethodnog imenovanja. nego će ostati uvršteni u jedinstveni popis stalnih sudskih vještaka iz st.2 ovog članka, primjenom pravnog standarda legitimnih očekivanja, imenovati u skladu s odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) i ovog Pravilnika. Obrazloženje uz toč. 4:Načelo vladavine prava uvedeno je u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske čl. 3. Ustava Republike Hrvatske | Nije prihvaćen | Prijedlog se ne može prihvatiti s obzirom na odredbe članka 35. stavaka 1. i 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 21/22). |
| 622 | Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja | V. PRAĆENJE RADA I PREDSTAVKE NA RAD STALNOG SUDSKOG VJEŠTAKA, Članak 30. | Predlažemo promjenu toč. 2 kako slijedi: (2) Rad stalnih sudskih vještaka prate strukovne udruge čiji su članovi sudski vještaci. Svaki sudski vještak u RH je obvezan biti članom strukovne udruge vještaka koju odabere prema strukovnoj pripadnosti, do donošenja Zakona o sudskim vještacima kada bi trebalo propisati obvezno udruživanje u Komoru sudskih vještaka. Postoje zanimanja koja nemaju svoje strukovne Komore tako da dio vještaka nije član niti jedne Komore. Ukoliko će organizirati Komora sudskih vještaka onda treba propisati obavezno članstvo u toj Komori koja bi onda mogla ispunjavati obveze navedene u članku 30. Obrazloženje: Samo se izmjenom Zakona o komorama (pojedinačno) istima može nametnuti obveza praćenja rada sudskih vještaka koji su imenovani neovisno od svojih strukovnih Komora. Za tu su profesiju morali pohađati stručnu obuku, moraju se stalno stručno usavršavati i sve to sami financirati bez ikakva utjecaja strukovnih komora.Ne može više od pola broja vještaka biti izvan sustava i udruga, ne podlijegati stegovnim odredbama i etičkom kodeksu, bez da se stručno usavršavaju, da bi bili pod istim kriterijima mentori itd. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 623 | Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja | Potpis i pečat stalnog sudskog vještaka, Članak 27. | Predlažemo izmjenu st. 3 ovog članka kako slijedi:(3) Stali sudski vještak dužan je svoj vlastoručni potpis i otisak pečata pohraniti kod županijskog suda nadležnog prema mjestu njegovog prebivališta: Obrazloženje: Do sada se potpis i otisak pečata pohranjivao u županijskim i trgovačkim sudovima što smatramo da treba i nadalje tako postupati. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 624 | Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja | Dnevnik vještačenja , Članak 26. | Predlažemo brisanje Čl. 26 - Dnevnik vještačenja. Obrazloženje: treba voditi Dnevnik. Ako se radi o poslu za koje je potrebno voditi Dnevnik tada je nejasno zašto se vještačenje ograničava na jednu osobu, a ne na trgovačka društva koja se bave isključivo vještačenjem. Nejasno je da li u Ministarstvu pravosuđa su zaposleni djelatnici koji imaju stručna znanja iz raznih struka koja mogu ocijeniti da li realni podaci iz Dnevnika (npr. liječnici specijalizirani za pojedina područja medicine i sl.) Dakle, podatke iz Dnevnika valjano mogu ocijeniti vještaci iste struke, a ne pravosudno tijelo pa se radi o jednom nepotrebnom administriranju, suprotno GDPR, i ne mogu se podaci iz sudbene vlasti prosljeđivati izvršnoj vlasti: -vještaci u svom radu sve što saznaju, vide i dr. moraju čuvati kao poslovnu tajnu, što se odnosi i na sadržaj spisa, dokumentacije, financijske i druge činjenice i (pogotovo) sadržaj naloga za vještačenje, dakle to se ne smije nikome odavati, a kamoli tamo nekom službeniku u ministarstvu -postoje sudski postupci koji se vode s isključenjem javnosti, pa sve što se na tim postupcima sazna, vidi, čuje i dr. je tajno i iznošenje bilo kakvog podatka je kazneno djelo, -osim toga, sva postupanja u istražnim postupcima, kao i u nekim kaznenim postupcima su tajna, i odavanje bilo kakve informacije o bilo čemu povezanim s takvim postupcima za sobom povlači kazneni progon onoga koji informacije otkriva. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 625 | Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja | Troškovi za smještaj (noćenje) , Članak 22. | Predlažemo novi čl. 22a - Naknada izmakle zarade, kako slijedi: Članak 22.a (1) Stalni sudski vještak ima pravo na naknadu izmakle zarade, koja se obračunava za svaki utrošen sat koji nije obračunan po nekoj drugoj osnovi u skladu sa čl.249 i čl.256 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 na snazi od 19.07.2022. (2) Naknada izmakle zarade obračunava se po cijeni sata iz čl. 17. ovog Pravilnika. Obrazloženje: Izmakla zarada je određena prema čl.249 i čl.256 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 na snazi od 19.07.2022. Zakon o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/1991. i dr.; u daljnjem tekstu: ZPP) u čl. 256. propisuje kako vještak ima pravo na: - naknadu putnih troškova i troškova za prehranu i prenoćište, - naknadu izmakle zarade i troškova vještačenja te - nagradu za obavljeno vještačenje Općenito, nekim pravilnikom kao podzakonskim aktom ne može se sužavati obujam zakonom propisanih prava, pa se tako u konkretnom slučaju ne mogu ograničavati prava vještaka koje imaju u skladu s odredbama ZPP-a. Primjeri sati koje vještak nedvojbeno utroši povezano s vještačenjem u nekom predmetu, a koji nisu uključeni u druge stavke koje je vještak ovlašten obračunavati, su: - priprema za usmeno očitovanje vještaka na raspravi ili na ročištu Obrazloženje: notorno je kako od provođenja vještačenja i izrade pisanog nalaza i mišljenja, pa do očitovanja vještaka na ročištu ili raspravi protekne izvjesno vrijeme, koje se uobičajeno mjeri u mjesecima, često i više od godine dana, a u nekim slučajevima protekne i dulji niz godina prije očitovanja vještaka na raspravi, pa je očito da se vještak treba pripremiti za očitovanje (pročitati nalaz i mišljenje, proučiti eventualno dostavljene primjedbe i pitanja i dr.), za što je potrebno neko vrijeme - vrijeme provedeno na putu od mjesta prebivališta vještaka do sjedišta suda u kojem će se održati rasprava ili ročište - Obrazloženje: s obzirom da vještaci relativno često vještače u sudskim postupcima koji se vode pred sudovima koji imaju sjedište izvan mjesta prebivališta vještaka, notorno je kako vještak prilikom dolaska na raspravu ili ročište, kao i povratka s istoga, utroši vrijeme provedeno na putu, a koje vrijeme ovisi o udaljenosti od mjesta prebivanja do sjedišta suda na kojem treba dati usmeno očitovanje; svi tako utrošeni sati očito potpadaju pod kriterij iz čl. 256. ZPP-a, jer je vještak, umjesto da putuje do suda, mogao raditi na nekom drugom vještačenju, i tome očito trpi izmaklu zaradu. Najlogičnije je izmaklu zaradu obračunavati primjenom cijene sata rada vještaka, u skladu s odredbama ovog Pravilnika. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 626 | Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja | Troškovi prijevoza, Članak 20. | Predlažemo izmjenu i dopunu toč. 2 i 3 ovog članka, kako slijedi: (2) Troškovi iz stavka 1. ovog članka stalnim sudskim vještacima priznaju se u visini prijevoznih stvarnih prijevoznih troškova sredstvima javnog prijevoza za putovanje obavljeno najkraćim putem i najekonomičnijim prijevoznim sredstvom, imajući u vidu i ukupno vrijeme koje bi bilo utrošeno korištenjem pojedinog prijevoznog sredstva. (3) Ako se za obavljanje vještačenja ne može koristiti sredstvo javnog prometa, nije najekonomičnije prijevozno sredstvo, posebno imajući u vidu ukupno vrijeme koje bi bilo utrošeno korištenjem istog stalni sudski vještak ima pravo na korištenje osobnog automobila prema pravilima koja se primjenjuju na službenike u pravosudnim tijelima u visini neoporezivih iznosa kako je to regulirano Pravilnikom o izmjenama i dopuni Pravilnika o porezu na dohodak (NN 112/2022) do 3,00 kune po prijeđenom kilometru. Obrazloženja: Stavak 1 Napomena: Bitno je za pristup na raspravu i navedene ostale radnje vezane za vještačenje. Stavak 2 u suprotnom tko će i kada procjenjivati što je najekonomičnije prijevozno sredstvo obzirom na faktore hitnosti, rok dolaska na mjesta vezana za vještačenje i trajanje putovanja, pa time i na dodatno potrebna noćenja, da li svaki put prije izlaska na teren i u kojoj formi treba bit odobren način puta. Notorna je činjenica da korištenje sredstava javnog prijevoza, osim što je nedvojbeno vremenski dulje od korištenja osobnog automobila, u pravilu podrazumijeva i dodatne troškove (smještaj, dnevnice), jer se, primjerice, na raspravu u Zagrebu koja počinje u 9,00 ujutro, a na koju vještak treba pristupiti iz Splita, treba poći večer prije, noćiti u Zagrebu itd., čime seznačajno dižu troškovi pristupa vještaka na raspravu, pa se očito korištenje sredstava javnog prijevoza ne ukazuje kao najekonomičnije prijevozno sredstvo. Ili željeznička karta na relaciji Zagreb - Rijeka košta cca 58,00 kn, a putovanje prema voznom redu traje duže od 4,5 h. Također smo mišljenja da će vjerojatno biti i pristranog tumačenja takve odredbe u praksi na način da će se gotovo uvijek pronalaziti opravdanje da je vještak mogao koristiti javni prijevoz. S jedne strane očekuje se eksperta u svojoj struci, a s druge strane onemogućava se optimiziranje vremena i troškova putovanja. Stavak 3 Svakom bi trebalo biti jasno da se uz dosadašnje cijene goriva sa priznatih 3,00 kune po prijeđenom kilometru ostvaruje samo trošak korištenjem osobnog automobila, ali se zbog praktičnosti takav trošak podnosi. Nema tu zarade, već se samo amortizira automobil, što se npr. u Njemačkoj plaća, pa će se to morati regulirati u predstojećem Zakonu o stalnim sudskim vještacima. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 627 | Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja | Naknada troškova, Članak 19. | Predlažemo izmjenu toč. 3 kako slijedi: (3) Pravo na naknadu troškova obračunava se na temelju uredne i vjerodostojne dokumentacije putnog naloga (u slučaju zavoda, ustanova i pravnih osoba) i priloženih isprava (računa) kojima se dokazuju svi nabrojani troškovi prijevoza i drugi izdaci. Obrazloženje: Sve navedeno je prema čl.249 i čl.256 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 na snazi od 19.07.2022. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 628 | Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja | Uvećanje i umanjenje nagrade, Članak 18. | Predlažemo izmjenu toč. 2 i dopunu s toč. 3., kako slijedi: (2)Ako stalni sudski vještak bez opravdanog razloga preuzeti posao ne dovrši u roku koji mu je naložen ili u roku o kojem je obavijestio pravosudno tijelo odnosno stranku, iznos nagrade naknade po računu može se umanjiti do najviše 50% iznosa nagrade iz članka 17. ovoga Pravilnika, uz obvezu obavijesti Poreznoj upravi o tom smanjenju. (3)Opravdani razlozi su: nedostavljanje dokumentacije, pretjerano dugo vrijeme dostave zatražene nove dokumentacije od stranaka, bolest vještaka itd. Obrazloženje: Moraju biti jasno utvrđeni razlozi kašnjenja izrade nalaza i mišljenja zbog mogućih zlouporaba stranaka u postupku radi smanjenja iznosa naknade. Pojašnjava se povećanje naknade rada, ali i opravdanost razloga kašnjenja izrade nalaza. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 629 | Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja | Pravo na nagradu, Članak 17. | Predlažemo izmjenu naslova ovog poglavlja kako slijedi: Pravo na naknadu. Predlažemo promjenu st. 1 i 2. kako slijedi: (1) Za obavljeno vještačenje stalni sudski vještak ima pravo na naknadu. U tom smislu stalni sudski vještak ispostavlja račun u kojem je iskazana cijena utrošenog rada i zavisnih troškova koje je vještak objektivno i sukladno cjeniku u skladu sa stavkom 4 ovog članka imao u konkretnom predmetu. Ispostavljen račun će vještaku biti plaćen u zakonski propisanom roku, od 30 dana, a ako ima primjedbi na isti, koje će se dati u pisanom obliku, na što će vještak dati obrazloženje. (2) Naknada za rad stalnih sudskih vještaka određuje se u bodovima, a vrijednost boda utvrđuje se u iznosu od 1,00 eura, uvećano za porez na dodanu vrijednost. Prilagodbe: kada od datuma posljednje utvrđene vrijednosti boda prosječne bruto plaće u RH porastu za više od 10% vrijednost prema podacima DZS boda će se uskladiti za puni porast prosječne bruto plaće u RH. Ako sud ne plati procijenjenu naknadu za obavljeni posao i troškove u rokovima navedenim u ovim Pravilima, sudski vještak, sudski vještak ili sudski tumač ima pravo na kamate u skladu s odredbama zakona koji uređuje zatezne kamate od zadnjeg dana, kada je trebalo platiti procijenjenu naknadu za obavljeni posao i troškove, pa do isplate Obrazloženje: Predlažemo optimalni iznos vrednovanja rada sudskih vještaka usklađen prema vrijednosti rada utvrđenim u strukovnim komorama, što je ekvivalent vrijednosti 0,10 % prosječne mjesečne isplaćene bruto plaće po zaposlenom u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz u prethodnoj godini, koja se objavljuje u Narodnim novinama (NN 125/2022 za 2022.g. iznosi 10.301 kunu), što je 1,00 €/bod uvećano za porez na dodanu vrijednost Predlažemo brisanje st. 3 (umanjenje za 35%) iz slijedećih razloga: Neprihvatljiva je odredba članka 17,st.3 prijedloga Pravilnika o ssv kojom je uređeno umanjenje naknade za rad vještaka koja se isplaćuje iz sredstava pravosudnih tijela za 35% jer se visina naknade za rad vještaka određuje se u zavisnosti od obima i složenosti vještačenja, a ne u zavisnosti od naručitelja. Te se naknade većinom odnose na vještačenja provedena u kaznenim postupcima i koja u konačnici idu na teret osuđenika, jedino u slučaju oslobađajuće presude idu na teret državnog proračuna (regulirano odredbom iz članka 145. Zakona o kaznenom postupku) i što nema veze sa radom vještaka posljedično čemu ne može ni biti u korelaciji sa nagradom za rad vještaka. Na taj način se u izrazito neravnopravan položaj dovode se vještaci koji rade na najsloženijim vještačenjima (što ona u istražnim i kaznenim postupcima u pravilu i jesu), jer su plaćeni bitno manje od vještaka koji vještače u postupcima u kojima se rad vještaka ne plaća iz sredstava pravosudnog tijela, što je u EU potpuno drugačije: tamo su najskuplja upravo ta najsloženija vještačenja ! Pravosudna tijela isplaćuju naknadu vještačenja u manjem dijelu (kaznenim postupcima) dok se najveći dio vještačenja provodi u parničnim postupcima koje plaćaju stranke. U kaznenim postupcima posebno u postupcima gdje su angažirani vještaci po nalogu USKOK-a radi se uglavnom o predmetima gospodarskog kriminala u sofisticiranim postupcima prijevare za koja su potrebna vrlo stručna vještačenja iz područja računovodstva, financija , forenzičnog računovodstva, bankarstva i sl. Radi se o vrlo kompliciranim predmetima koji u nekim slučajevima sadrže od 30.000 – 140.000 stranica dokumenta i više pa je upitno zašto na takvim predmetima bi vještaci s najviše znanja i iskustva mogli manje naplatiti svoje usluge od vještaka koji vještače u tipskim predmetima (npr. radni sporovi, obračun preplate u kreditima u CHF i sl.) S druge strane okrivljene strane angažiraju vrhunske vještake kako bi oborile takva vještačenja pa se nameće logičan zaključak da li država želi stručno i kvalitetno vještačenje ili loše i najjeftinije. Umanjenje od 20 % je bilo planirano 2011.g. da traje najviše godinu do dvije u vrijeme kada je bio uveden i krizni porez, no ostalo je tako do sada što je nevjerojatan teret na već obespravljenim vještacima kojima se nezakonski nije mijenjala vrijednost rada kao svim drugim strukama u RH, i kao i umirovljenicima! Ova odredba ograničava rad vještačenja u velikim predmetima (npr. USKOK) kada jedan vještak zbog kompliciranosti i opsega nije u mogućnosti izraditi vještačenje već to vještačenje mogu izraditi nekoliko vještaka u okviru jednog trgovačkog društva ili više različitih vještaka, ali tada dolazi do preklapanja dokumentacije i preklapanja zaključka vještačenja. Predlažemo izmjenu st. 4 kako slijedi: (4) Naknada za rad stalnih sudskih vještaka utvrđuje se za: -izradu pisanog nalaza i mišljenja, ovisno o složenosti vještačenja od minimalno 250 bodova , Obrazloženje: (gornjeg limita nema zbog vrlo složenih predmeta što se ne može nikako predvidjeti) -sve radnje (očevid, pregled, pretraga, mjerenje, rekonstrukcija, izuzimanje, ispitivanje, uzorkovanje, procjena, analiza dokumentacije, utvrđivanje, osiguranje dokaza, izrada nacrta, troškovnika i procjena, i dr.) 50 bodova po satu- Obrazloženje: Sve navedeno je sastavni dio vještačenja i nema potrebe izdvajanja iz svega što vještak mora odraditi da bi na temelju svih analiza i mišljenja izradio sintezu: mišljenje vještaka. -pristup na raspravu 100 bodova -sudjelovanje na raspravi koja traje dulje od dva sata 50 bodova po svakom započetom satu, i pravo na naplatu odgovora na svaki podnesak stranke ili odvjetnika ovisno o opsežnosti odgovora i to 50 bodova po podnesku za neograničen broj odgovora na podneske- Obrazloženje: Nerazumno je limitiranje maksimalnih bodova od 4000 bodova, pa proizlazi da se složena i najkompleksnija vještačenja više neće moći raditi kao što je to uređeno odredbom iz članka 17. stavak 4.1. jedino privremeno i u iznimnim slučajevima propisanim Zakonom o iznimnim mjerama kontrole cijena (NN 73/97,128/99 i 66/01) što ovdje svakako nije slučaj (kad bi računali po 0,33 €/bod to bi bilo 1320.-€ najsloženije vještačenje ? Ili po 1€/bod to je 4000.-€, a kompleksna vještačenja su značajno dugotrajna i skupa (za Agrokor je plaćeno strancima koji nisu vještaci 1,3 mil.€). Radi se o odredbi koja unaprijed, bez da uzima u obzir opseg posla, ograničava vrijednost rada (i to na vrlo niskoj razini), jer kako se primjenom takve odredbe može vrednovati vještačenje dokumentacije koja primjerice sadrži preko 50.000 stranica, a kao rezultat vještačenja je nalaz i mišljenje na preko 1.000 stranica ??? Pri pisanju odredbi prijedloga Pravilnika nije vodilo računa o razmjeru između obveza i odgovornosti, s jedne strane, i visine naknade za rad vještaka, sa druge strane. Takvim odredbama prijedloga Pravilnika stvorena je velika disproporcija između propisanih obveza i odgovornosti na štetu visine prava na naknadu. Nerazumno je limitiranje maksimalnih bodova od 4000 bodova, pa proizlazi da se složena i najkompleksnija vještačenja više neće moći raditi kao što je to uređeno odredbom iz članka 17. stavak 4.1. jedino privremeno i u iznimnim slučajevima propisanim Zakonom o iznimnim mjerama kontrole cijena (NN 73/97,128/99 i 66/01) što ovdje svakako nije slučaj (kad bi računali po 0,33 €/bod to bi bilo 1320.-€ najsloženije vještačenje ? Ili po 1€/bod to je 4000.-€, a kompleksna vještačenja su značajno dugotrajna i skupa (za Agrokor je plaćeno strancima koji nisu vještaci 1,3 mil.€). Radi se o odredbi koja unaprijed, bez da uzima u obzir opseg posla, ograničava vrijednost rada (i to na vrlo niskoj razini), jer kako se primjenom takve odredbe može vrednovati vještačenje dokumentacije koja primjerice sadrži preko 50.000 stranica, a kao rezultat vještačenja je nalaz i mišljenje na preko 1.000 stranica ??? Pri pisanju odredbi prijedloga Pravilnika nije vodilo računa o razmjeru između obveza i odgovornosti, s jedne strane, i visine naknade za rad vještaka, sa druge strane. Takvim odredbama prijedloga Pravilnika stvorena je velika disproporcija između propisanih obveza i odgovornosti na štetu visine prava na naknadu. Ograničavanje bodova za izradu vještačenja nije dobro jer u vrlo opsežnim i kompliciranim vještačenjima i u takvim predmetima nije moguće administrativno utvrditi koliki je obuhvat posla (npr. vještačenje u aferi Agrokor koje je povjereno stranoj revizorskoj kući, nejasno je po kojim kriterijima je odobrena naknada stranoj revizorskoj kući koja nije registrirana za posao vještačenja). Isto tako uopće se ne spominje proučavanje sudskog spisa (u toku vještačenja i prije rasprave) i ostale tehničke dokumentacije (vrednovanje po satu), a to je bitna komponenta vještačenja. Ovaj članak ne propisuje odredbu da je vještak ovlašten primiti naknadu za podnesak radi očitovanja na prigovore stranka u sporu. Napominje se da odvjetnicima odvjetničkom tarifom je propisana naknada troškova za podnesak na podnesak kojim se očituje na prigovore vještaka, dok vještaku to nije! U kompliciranim sudskim vještačenjima, stranke u postupku nerijetko angažiraju revizorske kuće, druge vještake ili naprosto daju prigovore na vještačenje kako bi isto pobili radi interesa svoje stranke bez obzira koliko kvalitetno vještačenje bilo. Za očitovanje vještaka na takve prigovore vještak više puta mora uložiti puno radnih sati kako bi se argumentirano očitovao na svaki prigovor bez obzira kakav bio. Pravilnikom nije predviđena nagrada za podnesak kojim se vještak očituje na prigovore stranka u sporu ili u kaznenom postupku dok je za iste podneske odvjetnicima dopušteno zaračunavati troškove podneska prema vrijednosti spora. Na tome odvjetnici najviše skupljaju bodove, a vještaci besplatno odgovaraju. Za odgovaranje na podneske mora se ponovno proučiti kompletna dokumentacija i često puta i sudski spis. Sve to iziskuje dodatne sate na postojeće vještačenje. Nema ograničenja u broju podnesaka. U jednom predmetu možete odgovoriti po 10 puta kada god se prohtjelo stranci ili punomoćniku da nešto predloži i uputi na sud. Proučavanje dokumentacije možda ne bi bilo potrebno da su podnesci ili rasprava odmah nakon izrade nalaza i mišljenja. Međutim, u praksi, zna proći i po godina i godina i pol od izrade nalaza do prvih očitovanja. Tako da se mora opet sve iznova proučiti da bi se učinkovito i ispravno odgovorilo na primjedbe. To se može bolje regulirati na način da se odgovaranje na podneske plati unaprijed u sklopu nalaza i mišljenja kao normalna radnja koja se dodatno vrednuje. Isto tako treba regulirati izradu dopune nalaza i mišljenja. Često puta dopuna nalaza i mišljenja je sasvim novo vještačenje. Neki suci smatraju da se dopuna ne plaća, a neki suci smatraju da se dopuna plaća. Uglavnom neregulirano područje. Isto tako nije jasno da li je izlazak vještak na raspravu plaćen ili nije. Neki suci smatraju da je vještak već plaćen i da je njegova dužnost da bez naknade prisustvuje raspravi dok neki suci smatraju da se vještaku ipak treba platiti za nazočnost na raspravi. Dolazimo do situacije da u nekom visoko tarifiranom predmetu odvjetnik može za podnesak od 1 stranice tražiti 350.000,00 kn ili više dok vještaku za očitovanje na prigovore iz podneska stranka u sporu nije predviđena nikakva nagrada bez obzira koliko radnih sati na to očitovanje je izgubio i koje ne može naplatiti. Prema izvoru: https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/istrazili-smo-koliko-su-poskupjeli-obrtnici-da-digli-smo-cijene-ali-u-srpnju-cemo-jos-15151832 sat automehaničara je 225 kn po satu !!!! Stoga je danas neodložno potrebno kvalitetno valorizirati rad sudskih vještaka, da se bar malo nadoknade štete svim vještacima za protekle 24 godine držanja vrijednosti našeg rada zamrznutim !!!! | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 630 | Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja | Odlučivanje o zahtjevu za imenovanje, Članak 12. | Predlažemo promjenu st. 1 do st. 3. kako slijedi: (1) O imenovanju kandidata koji je završio stručnu obuku i zadovoljio na provjeri traži se obvezujuće mišljenje predsjednika županijskog suda nadležnog po mjestu prebivališta kandidata. (2) Nakon pribavljanja mišljenja iz stavka 1. ovoga članka, kandidat koji je završio stručnu obuku i zadovoljio na provjeri se poziva na dostavu dokaza o sklopljenom ugovoru o osiguranju iz članka 6. ovoga Pravilnika, dostavu dokaza o uplati troškova izrade službene iskaznice i dvije fotografije iz članka 27. ovoga Pravilnika te ministarstvo pribavlja uvjerenje obzirom da je ovlašteno utvrđivati uvjete za obavljanje poslova prema čl.13 po službenoj dužnosti da se protiv vještaka ne vodi kazneni postupak za kazneno djelo za koje se postupak vodi po službenoj dužnosti. (3) O podnesenom zahtjevu za imenovanje stalnog sudskog vještaka ministar odlučuje rješenjem i o tome obavještava nadležni sud u mjestu prebivališta imenovanog vještaka. Obrazloženje: Vještake je do sada imenovala sudbena vlast tj. nadležni sudovi, u postojećoj trodiobi vlasti. Obaviješteni smo od Vrhovnog suda RH o slijedećem: U Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, od 29. studenoga 2021. (dostupno na:http://www.vsrh.hr/EasyWeb.asp?pcpid=564), Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske iskazala je jednoglasno neslaganje s prijedlogom dopune Zakona o sudovima kojom bi vještake imenovao ministar pravosuđa, a samo uz neobvezujuće izjašnjavanje predsjednika sudova, jer „…ta činjenica, ne samo što predstavlja miješanje izvršne vlasti u sudbenu, već i obzirom da je država česti sudionik sudskih postupaka, dovela bi do dojma pristranosti u parničnim i kaznenim , te bi ugrozila pravo stranaka na nepristrani sud koji će odlučiti o njihovim pravima i obvezama“. Stoga će Ustavni sud RH morati prema ovom stavu VSRH donijeti pravorijek o tome smije li se izvršna vlast miješati u sudbenu vlast, imenujući i razrješujući sudske vještake, obzirom na činjenicu da je Ministarstvo pravosuđa RH stranka u mnogim sudskim postupcima. stavak 2 Obzirom da sudovi izdaju uvjerenja, mogu unutar sustava i provjeriti uvjerenje o nekažnjavanju samostalno? A naročito stoga što u članku 13. i navode da Ministarstvo po službenoj dužnosti utvrđuje postojanje i ispunjenost uvjeta ...za imenovanje sudskih vještaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu.U odnosu na dio komentara o ovlasti za imenovanje ističe se da iznesene primjedbe nisu osnovane, a puna argumentacija dana je u očitovanjima na primjedbe na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima. Prijedlog se ne može prihvatiti s obzirom na odredbe članka 127.b. stavka 1. važećeg Zakona o sudovima. |
| 631 | Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja | Mišljenje o obavljenoj stručnoj obuci, Članak 8. | Predlažemo promjenu st. 1 kako slijedi: (1) Sposobnost kandidata upućenog na stručnu obuku za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka utvrđuje se na temelju izvješća stalnog sudskog vještaka kod kojeg je kandidat bio na stručnoj obuci (mentora) o provedenoj stručnoj obuci pod čijim je nadzorom kandidat dužan obaviti najmanje 10 vještačenja i u njima izraditi nalaz i mišljenje. Navedena vještačenja ne moraju biti vještačenja koje je naložio sud, ali se pri tome mora voditi o odredbama GDPR. Obrazloženje: Ne moraju sva vještva pri edukaciji kandidata biti sudska. Interesantna su i ona izrađena za državnu upravu u postupcima izvlaštenja, vrlo složena i osjetljiva. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 632 | Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja | Stručna obuka, Članak 7. | Predlažemo promjenu st. 2 kako slijedi: (2) Stručna obuka kandidata za stalne sudske vještake obavlja se prema programu koji za pojedina područja vještačenja donose strukovne udruge stalnih sudskih vještaka, koje u članstvu imaju najmanje tristo stalnih sudskih vještaka, a unutar toga najmanje 50 sudskih vještaka odgovarajuće struke odnosno odgovarajućeg područja vještačenja za koje se traži imenovanje. Strukovna udruga obavlja provjeru uvjeta radnog iskustva kandidata na poslovima u struci najmanje osam godina, a nakon završenog preddiplomskog sveučilišnog studija ili preddiplomskog stručnog studija na poslovima u struci najmanje deset godina. U iznimnom slučaju, ako u Republici Hrvatskoj nema ukupno 50 ili više vještaka neke struke (područja vještačenja), ili ne postoji udruga vještaka koja ima barem 50 vještaka odgovarajuće struke (područja vještačenja), tada će se stručna obuka kandidata povjeriti udruzi koja ima najviše vještaka odgovarajuće struke (područja vještačenja.- Predlažemo promjenu st. 4 kako slijedi: (4) Strukovne udruge imenuju mentore kandidatima za stalne sudske vještake iz reda stalnih sudskih vještaka iz odgovarajućeg područja vještačenja odnosno specijalnosti, koji imaju najmanje pet godina iskustva u obavljanju poslova sudskog vještačenja i minimalno 100 izrađenih vještačenja. Popis mentora dostavlja se Ministarstvu. Obrazloženje: Stavak 2 Primjedbe: ako se stručna obuka donosi prema programu koje donose strukovne udruge to znači da bi za svako područje vještačenja trebale postojati strukovne udruge. Ako se pod strukovnom udrugom smatra udruga vještaka tada znači da se i vještačenje smatra kao struka što i je za jedan dio vještaka iz određenog područja (to su vještaci koji se isključivo bave vještačenjem). Ukoliko se radi o struci tada bi vještaci trebali biti organizirani u Komoru sudskih vještaka, a ne strukovne udruge. Stavak 5 Ako se strukovna udruga smatra udruga vještaka tada je vještačenje struka koja nije regulirana zakonom. Zašto je ukinuta regulirana profesija sudskog vještaka kako je to u EU ? To je bilo regulirano do .1.01.2019.g. kada je nepoznata osoba iz Min.pravosuđa odredila bez ijednog obrazloženja da sudski vještaci nisu više regulirana profesija ? Nema niti jednog opravdanog razloga zašto nakon dozvole medicinskim sestrama i primaljama da imaju svoje Komore, da se nama kojih ima 3350 onemogućava taj način udruživanja jer bi olakšali i stručno usavršavanje i nadzor i kontrolu rada jer to ne mogu adekvatno raditi predsjednici sudova i DORH, kako je to godinama bilo propisano. Sadašnja neobavezna članstva u strukovnim udrugama ne obavezuju ničim čak 2000 sudskih vještaka, koji nigdje nisu uključeni. Hrvatska komora ing.geodezije ima 1155 članova, Hrv.komora ing.strojarstva 1259 članova, Hrv.komora elektroinženjera 2802)….pa im je to sa značajno manjim brojem članova to omogućeno. Stavak 6. Nisu napravljene analize niti procjene koliko zaposlenih djelatnika bi u Ministarstvu trebalo provoditi nadzor nad radom neke strukovne udruge i što bi taj nadzor trebao obuhvati. Postavlja se pitanje stručnosti osoba zaposlenih u Ministarstvu i na koji način bi djelatnici ministarstva pravosuđa mogli pratiti stručno osposobljavanje vještaka iz raznih područja specijalnosti vještačenja kada mi imamo npr. imamo 50 struka i 140 specijalnosti (da li se misli samo na opći dio ili i na poznavanje specijalističkih znanja). | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 633 | Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja | Osiguranje od odgovornosti, Članak 6. | St.2 izmijeniti kako slijedi: (2) Najniža svota osiguranja od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka je 26.500,00 eura za fizičke osobe, a za pravne osobe 66.350,00 eura. Dodati toč. 4 kako slijedi: (4) Državljanin države članice Europske unije ili države potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru može se osigurati od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka i u svojoj matičnoj državi. Obrazloženje: Do sada smo imali uvjete osiguranja i za pravne osobe uz obvezno osiguranje i za fizičke osobepa kako mnogima istječe osiguranje 2023/2024.god.treba ostati ova odredba. Također smo imali uvjete osiguranja i za strane državljane koji dolaze kod nas kao sudski vještaci. | Djelomično prihvaćen | Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 36/24) propisano je da za stalnog sudskog vještaka može biti imenovana fizička osoba koja ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka na najnižu svotu osiguranja od 25.000,00 eura, te da poslove vještačenja mogu obavljati i pravne osobe ako dostave zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja na najnižu svotu osiguranja od 65.000,00 eura. |
| 634 | Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja | Vladanje hrvatskim jezikom, Članak 4. | Uvjet vladanja hrvatskim jezikom ispunjava osoba koja je: 1. završila odgovarajući studij odnosno školu na hrvatskom jeziku u Republici Hrvatskoj Obrazloženje: Stavak 1 – jasno je da se radi o građanima RH, pa neka ne bude dvojbe za strance o tome | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 635 | Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja | Područja vještačenja, Članak 3. | (2) Odlukom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se i : - odgovarajući studiji za svako područje vještačenja sukladno članku 126.stavku1.podstavku 2. Zakona o sudovima („NN“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) 9.Pravne osobe ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja prema čl.1, stavak 2 ovog Pravilnika : – ako su u svojoj djelatnosti registrirane i za obavljanje vještačenja za određeno područje – ako su njihovi zaposlenici imenovani stalnim sudskim vještacima za područje za koje se traži odobrenje – ako imaju zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Na način propisan stavkom 1. ovog članka utvrđuje se ispunjava li zavod, ustanova, državno tijelo i pravna osoba uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Pravne osobe (zavodi, ustanove, i državna tijela i trgovačka društva) dužni su obavijestiti predsjednika odgovarajućeg županijskog ili trgovačkog suda o prestanku radnog odnosa sa svojim zaposlenikom koji je imenovan stalnim sudskim vjestakom. Obrazloženje: Stavak 1 u svom očitovanju na nacrt konačnog teksta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, od 29. studenoga 2021. (dostupno na: http://www.vsrh.hr/EasyWeb.asp?pcpid=564), Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske iskazala jednoglasno neslaganje s prijedlogom dopune Zakona o sudovima kojom bi vještake imenovao ministar pravosuđa, a samo uz neobvezujuće izjašnjavanje predsjednika sudova, jer „…ta činjenica, ne samo što predstavlja miješanje izvršne vlasti u sudbenu, već i obzirom da je država česti sudionik sudskih postupaka, dovela bi do dojma pristranosti u parničnim i kaznenim postupcima, te bi ugrozila pravo stranaka na nepristrani sud koji će odlučiti o njihovim pravima i obvezama“. O tome smo obaviješteni od VSRH. Prema shvaćanju sudbene vlasti, navedene izmjene zakonskih odredbi kojima se poslovi u svezi sa stalnim sudskim tumačima i vještacima izuzimaju iz sfere sudske vlasti (sudska uprava) i prelaze u sferu izvršne vlasti (ministar nadležan za poslove pravosuđa) nisu suglasne sa sljedećim odredbama Ustava: - članak 3. (načelo vladavine prava), - članak 4. stavak 1. (načelo diobe vlasti), - članak 5. stavak1. (načelo ustavnosti i zakonitosti), - članak 18. (pravo na žalbu), - članak 29. (pravo na pravično suđenje), - članak 115. stavak 2. (načelo samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti). Potrebno je dokazati da sporne odredbe ZS-a nisu suglasne ni s člancima 6. i 13.Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. stavak 2 (2) Odlukom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se i : Ministar pravosuđa i uprave ne može određivati znanstvena područja niti odgovarajuće studije koji korespondiraju područjima vještačenja, tj. stavak 2. podstavak 1. nije usklađen s postojećim zakonskim okvirom. Ova odredba je u suprotnosti s odredbom čl. 81. st. 2 Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN 119/22),Pravilnika o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditaciju visokih učilišta (NN 24/2010) gdje je određeno da se dopusnice za preddiplomske, diplomske i poslijediplomske studije daju u skladu sa znanstvenim poljima koja određuje Ministar znanosti i obrazovanja. Stavak 2 Iz Zakona o sudovima treba unijeti kompletne uvjete imenovanja. PRIMJEDBA: kako će se definirati odgovarajući studiji za one studijske programe koji se već godinama ne izvode i nije moguće od fakulteta dobiti kurikulum tih starih studija (ovo posebno imajući u vidu velik broj vještaka koji je studij dovršio prije 30, 40 ili više godina); dakle, to se može sastavljati za nove, buduće vještake i aktualne studijske programe, a ne za postojeće vještake Rješenje: vještake imenovane u postupcima imenovanja pokrenutima do 31. prosinca 2022., treba automatski imenovati po novim propisima, i staviti ih na listu sudskih vještaka odgovarajuće struke (na kojoj su i do sada godinama bili), bez provođenja novog postupka imenovanja za takve vještake (legitimna očekivanja!) | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 636 | Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja | Predmet Pravilnika, Članak 1. | (2) Odredbe ovoga Pravilnika o pravima i dužnostima stalnih sudskih vještaka na odgovarajući se način primjenjuju i na vještake te zavode, ustanove, državna tijela i druge pravne osobe koje su imenovane za vještačenje u pojedinim predmetima na temelju posebnih propisa. Dodati novu toč. 3 kako slijedi: (3) Vještačenje se određuje kad za utvrđivanje ili ocjenu neke važne činjenice treba pribaviti nalaz i mišljenje od osobe koja raspolaže potrebnim stručnim znanjem ili vještinom. Vještak je stručna osoba - ekspert koja sudu predstavlja činjenice odnosno znanstveno i/ili tehničko znanje savjesno i prema svom najboljem znanju, a nalaz i mišljenje iznijet će točno, potpuno i objektivno, u skladu s pravilima struke. Vještak ne može, niti je to na bilo koji način njegov zadatak, preuzeti odgovornost suca za procjenu ili vrednovanje činjenica koje su temelj za sudsku presudu. Područja vještačenja i uvjeti za obavljanje poslova stalnih sudskih vještaka. Obrazloženje: Obrazloženje: Nejasno je ukidanje pravnih osoba u kojima su zaposleni vještaci na temelju čijeg se imenovanja i tvrtka mogla registrirati za vještačenje, kao što to mogu odvjetnici u Zajedničkim odvjetničkim društvima i uredima, kako to mogu arhitekti, građevinari i druge tehničke struke u svojim registriranim pravnim osobama ? U odnosu na ispostavljanje računa u ime pravne osobe, taj model nije sadržan u prijedlogu ovog Pravilnika, i smatramo da postupanje treba biti nepromijenjeno, odnosno račun se treba ispostavljati iz trgovačkog ili sličnog društva, a uzevši u obzir da je društvo i imenovano za vještaka u pojedinom postupku pri čemu vještačenje uvijek (kao i do sada) potpisuje osoba koja je zaposlenika i koja je ujedno i vještak (kao fizička osoba). Napominjemo da je uvidom u javno-dostupne podatke objavljene na stranicama sudačke mreža razvidno da u RH ima 412 pravnih osoba koje imaju odobrenje za vještačenje. Pod pretpostavkom da su svakoj pravnoj osobi radi samo 5 osoba dolazi se do broja osoba koje su zaposlenici u društvima je min 2.000 odnosno 2.000 obitelji ostvaruje prihod od poslova koji su vezani uz vještačenje. Napominjemo da je jasno da je u tim pravnim osobama zaposleno najmanje 412 vještaka, ali se ne isključuje mogućnost da veći dio preostalih osoba (cca 1.500) nisu vještaci već suradnici vještaku u radu (npr.priprema podataka, podloga, poslovi prijepisa, kopiranja, komunikacije i slično). Predloženim pravilnikom suštinski te osobe ostaju bez zaposlenja, a posla ima i svi uistinu i rade. Razvidno je iz svega da nitko nije vodio računa o tome da ljudi ostaju bez posla i na ulici u slučaju da sve to ostaje na snazi i da se ni dugoročno ne može obavljati poslovanje kroz pravnu osobu. Ukoliko sve osobe koje rade kod vještaka ostaju bez posla da li je netko utvrdio o kojem trošku koji je uistinu na teret javnih sredstava (HZZO + svi imaju obveze vezano za doprinose zdravstvenog osiguranja, i da im ih nitko ne uplaćuje). Jednostavnom računicom se dođe do toga da ukidanjem radnih mjesta osoba koje rade kod pravnih osoba vještaka nastaje minimalni trošak u visini 14 mil. kn, a koji se odnosi na naknade za nezaposlene i slično. Uz navedeni trošak proračuna važno je uzeti u obzir da gubitkom radnih mjesta dolazi do smanjenje uplata u korist proračuna po osnovi izgubljenih poreza i doprinosa koje poslodavci /pravne osobe vještaci uplaćuju u korist proračuna, a koji iznos nije moguće procijeniti. Riječ je o višestruko većem iznosu od samog troška koji za proračun nastaje. Po našoj procjeni gubitak javnih prihoda bi bio cca 24 mil. kn godišnje samo po osnovu manje uplaćenih doprinosa i poreza na dohodak. Slijedom navedenog, uzevši u obzir manje uplaćene poreze i doprinose te troškove koji nastaju kroz naknade za nezaposlene (kao i omogućavanje zdravstvene usluge nezaposlenim osobama) iznos je minimalno 38 milijuna kuna gubitka za državu. Dosadašnja procedura glede funkcioniranja pravnih osoba za vještačenje bila je vrlo jednostavna i učinkovita. Sudac bi izdao Rješenje kojim imenuje tvrtku xxxx d.o.o. po vještaku xxxxx xxxxxx za obavljanje vještačenja u predmetu .................. Nakon obavljenog posla ispostavio bi se R1 račun (sa PDV-om) kao tvrtka i nadležni sud bi izdao Rješenje da se plati račun tvrtki sa žiro računa suda. Taj sistem je bio godinama dobar i suci su se na to navikli i svako mijenjanje po tom pitanju neće ništa poboljšati, a donijeti će dodatnu zbrku u već preopterećene sudove, pa kako o tom pitanju nije bilo problema mišljenja smo da se navedeno ne treba mijenjati samo je potrebno uskladiti vrijednost boda. Ukidanjem odredbe Pravilnika kojom je regulirani pravo na imenovanje pravne osobe vještakom pod uvjetom da je u istoj zaposlen imenovani vještak kao fizičko lice, vještaci gube pravo naplate svog rada putem trgovačkog društva kojeg su zaposlenici i gube pravo na zdravstveno osiguranje i druga prava iz radnog odnosa. Za napomenuti je da se ovo poglavito odnosi na radno aktivne vještake(ne i na umirovljenike) koji rade na velikom broju predmeta i angažirani su u složenijim vještačenjima. Stoga je neophodno uvesti odredbu u ovaj novi Pravilnik kojom će vještaci moći naplatiti svoj rad putem trgovačkog društva kojeg su zaposlenici. Podredno, postoje prijedlozi, obzirom da je moguće obavljati djelatnost kao ustanova, da se donese obvezujući poseban akt kojim bi se omogućilo vještacima osnivanje ustanove pod određenim uvjetima kako bi se usluga mogla pružati kroz ustanovu u kojoj su zaposleni pored vještaka i druge osobe koje također sudjeluju u pripremi vještačenja i čiji sati rada trebaju biti plaćeni iz vještačenja. Stoga treba vratiti slijedeću odredbu u Članak 1, stavak 2 ovog prijedloga Pravilnika Pravne osobe ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja: – ako su u svojoj djelatnosti registrirane i za obavljanje vještačenja za određeno područje – ako su njihovi zaposlenici imenovani stalnim sudskim vještacima za područje za koje se traži odobrenje – ako imaju zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Na način propisan stavkom 1. ovog članka utvrđuje se ispunjava li zavod, ustanova ili državno tijelo ili prava osoba uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Pravne osobe, zavodi, ustanove i državna tijela dužni su obavijestiti predsjednika odgovarajućeg županijskog ili trgovačkog suda o prestanku radnog odnosa sa svojim zaposlenikom koji je imenovan stalnim sudskim vještakom. Iako smo u e-savjetovanju jasno naglašavali da će ukidanjem pravni osoba biti povrijeđena mnoga stečena prava kao i Ustav opet moramo ponoviti i tražiti izmjenu ovog prijedloga Pravilnika o stalnim sudskim vještacima iz slijedećih razloga: PRAVO NA JEDNAKOST PRED ZAKONOM (članak 14. stavak 2. Ustava) Odredbama prema kojima pravne osobe više ne mogu dobiti odobrenje za obavljanje djelatnosti sudskih vještačenja grubo je prekršeno ustavno načelo jednakosti svih pred zakonom. Kako to Ustavni sud u većem broju svojih odluka usuglašeno iznosi, za utvrđivanje predstavlja li navedeno miješanje u jednak položaj svih poduzetnika na tržištu s Ustavom usklađeno postupanje, potrebno je odgovoriti na dva pitanja: a) ima li miješanje u jednak položaj svih poduzetnika na tržištu onemogućavanjem pravnih osoba da obavljaju poslove sudskih vještačenja legitimni cilj u općem ili javnom interesu? b) ako da, je li postignuta pravedna ravnoteža između općeg ili javnog interesa zajednice i zaštite prava na jednak položaj određenih gospodarskih subjekata (konkretno: pravne osobe) u odnosu na druge subjekte koji kao stalni sudski vještaci posluju u Republici Hrvatskoj (konkretno fizičke osobe)? Očito je kako je već odgovor na prvo pitanje negativan, jer nema nikakvog legitimnog cilja koji bi bio u općem ili javnom interesu, a zbog kojega bi pravnim osobama bilo onemogućeno obavljati poslove sudskih vještačenja, niti je to zakonodavac na bilo koji način obrazložio. Ako nema legitimnog cilja u općem ili javnom interesu, onda nema niti govora o poštivanju ustavnog prava na jednakost pred zakonom, u kojem smislu je osporavana promjena pravnog okvira prema kojem pravne osobe više ne bi mogle obavljati djelatnost sudskih vještačenja očito protuustavna. PRAVO VLASNIŠTVA (članak 48. stavak 1., članak 49. stavak 1. i članak 50. Ustava i članak 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju) Osporavanom izmjenom pravnog okvira imenovanja stalnih sudskih vještaka zadire se u ustavno pravo vlasništva, kojega svaka (fizička ili) pravna osoba ima pravo mirno uživati. Lišavanje nekoga njegova vlasništva može biti samo ako je to u javnom interesu, i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnog prava. "Tri ustavna pravila o jamstvu prava vlasništva 8. Članak 48. stavak 1. Ustava, koji jamči pravo vlasništva, mora se sagledavati zajedno s člankom 50. Ustava koji uređuje ustavnopravne mogućnosti njegova oduzimanja odnosno ograničavanja radi zaštite pojedinih ustavnih vrijednosti odnosno zaštićenih ustavnih dobara. Tako je zakonom moguće u interesu Republike Hrvatske ograničiti ili oduzeti vlasništvo, uz naknadu tržišne vrijednosti (članak 50. stavak 1. Ustava). Osim toga, poduzetnička se sloboda i vlasnička prava mogu iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi (članak 50. stavak 2. Ustava). Sukladno navedenom, Ustav sadrži tri zasebna pravila vezana uz ustavno uređenje vlasništva: -prvo pravilo, sadržano u članku 48. stavku 1. Ustava, opće je naravi i propisuje jamstvo prava vlasništva; -drugo pravilo, sadržano u članku 50. stavku 1. Ustava, uređuje oduzimanje odnosno ograničavanje vlasništva koje se neće smatrati ustavnopravno nedopuštenim ako je propisano zakonom, ako je u interesu Republike Hrvatske i ako je za tako oduzeto odnosno ograničeno vlasništvo osigurana i isplaćena naknada u tržišnoj vrijednosti oduzete odnosno ograničene imovine; -treće pravilo, sadržano u članku 50. stavku 2. Ustava, priznaje zakonodavcu ovlast da zakonom ograničava vlasnička prava (i poduzetničke slobode) radi zaštite pojedinih ustavnih vrednota ili zaštićenih ustavnih dobara koja ustavotvorac smatra toliko važnim da ih podvodi pod državne odnosno pod opće interese zajednice (zaštita interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi), bez obveze isplate bilo kakve nakna Ta tri pravila, međutim, nisu samostojna i nepovezana. Drugo i treće pravilo, koji se tiču određenih stupnjeva miješanja u pravo vlasništva, uvijek se moraju tumačiti u svjetlu općeg jamstva iz članka 48. stavka 1. Ustava: prije razmatranja je li prvo pravilo poštovano uvijek se mora odrediti jesu li druga dva primjenjiva na konkretan slučaj koji je predmet ustavnosudskog ispitivanja. Ustavni sud također napominje da svako miješanje u pravo vlasništva, zasnovano na odredbama članka 50. Ustava, mora osigurati pravičnu ravnotežu između zahtjeva za poštovanjem i zaštitom ustavnog prava vlasništva privatnih osoba i zahtjeva koje postavljaju državni odnosno javni ili opći interesi zajednice (koji mogu uključivati i zaštitu suprotstavljenih prava ili interesa trećih privatnih osoba). Zahtjev za postizanjem te ravnoteže izražen je u strukturi članaka 48. stavka 1. i 50. Ustava, promatra li ih se kao jednu cjelinu, pri čemu ustavotvorac izrijekom postavlja još i dopunski zahtjev: svako ograničenje vlasništva odnosno vlasničkih prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju (članak 16. stavak 2. Ustava). Stoga u svakom pojedinom slučaju mora postojati razuman odnos razmjernosti između sredstava koja se koriste pri oduzimanju ili ograničavanju vlasništva i ciljeva koji se time nastoje postići. Sažeto, miješanje u vlasništvo mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju." Očito je kako zakonodavac na prijedlog Ministarstva pravosuđa prilikom izmjene pravnog okvira prema kojem pravne osobe više ne bi mogle dobiti odobrenje za obavljanje poslova sudskog vještačenja nije uzeo u obzir navedena pravila povezana s ustavnim određenjem vlasništva, jer ni na koji način nije obrazloženo koji bi bio interes Republike Hrvatske ograničiti navedeno vlasništvo (i poduzetničku slobodu) pravnim osobama, niti je u izmijenjenom pravnom okviru išta rečeno u pogledu osiguravanja i isplate naknade u tržišnoj vrijednosti oduzete odnosno ograničene imovine za tako oduzeto odnosno ograničeno vlasništvo. Osim toga, smatramo kako nema mjesta primjeni trećeg pravila (ovlast države ograničavati vlasnička prava i poduzetničke slobode), jer se očito ne radi o zaštiti pojedinih ustavnih vrednota ili zaštićenih ustavnih dobara koja ustavotvorac smatra toliko važnim da ih podvodi pod državne odnosno pod opće interese zajednice (zaštita interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi), bez obveze isplate bilo kakve naknade. Ovo tim više što se radi o pravnom okviru koji se nije mijenjao godinama, i koji je u pogledu ovlasti pravnih osoba da obavljaju poslove sudskih vještačenja praktički nepromijenjen gotovo 25 godina, što još više opravdava legitimna očekivanja pravnih osoba da im vlasništvo (i poduzetnička sloboda) neće u budućnosti biti ograničeno. Konačno, osporavanom promjenom pravnog okvira imenovanja stalnih sudskih vještaka zadire se i u poduzetničku slobodu, s obzirom da se bez valjanog razloga i bez ikakvih obrazloženja, onemogućuje obavljanje legitimne djelatnosti putem pravne osobe, već istu mora obavljati fizička osoba. Mnoga trgovačka društva za zaposlene vještake ispostavljaju račune za svoja vještva iz tvrtke u kojoj su vještaci izvršitelji zaposleni i koji tako ostvaruju svoja prava iz radnog odnosa. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 637 | GORANKA ŠMER MARAŠ | Predmet Pravilnika, Članak 1. | Stavak 2 U ovoj odredbi nedostaje tekst da se Pravilnik odnosi i na pravne osobe registrirane za obavljanje poslova vještačenja, odnosno da se Pravilnik odnosi i na vještake koji djelatnost obavljaju preko svojih trgovačkih društava registriranim u RH u kojima su i zaposleni. Ne može i ne smije biti ukinuta pravnim osobama mogućnost obavljanja poslova vještačenja za što su registrane. To je i zadiranje u poduzetničku slobodu. U EU je uobičajena praksa da pravne osobe obavljaju poslove vještačenja, upravo je i poželjnije da to budu pravne osobe. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 638 | GORANKA ŠMER MARAŠ | Pravo na nagradu, Članak 17. | Stavak 2 Naknada za rad stalnih sudskih vještaka određuje se u bodovima, ali vrijednost boda ne može biti niža od 1,00 EUR+PDV. Stavak 3 Visina naknade za rad vještaka određuje se u zavisnosti od obima i složenosti vještačenja, a ne u zavisnosti od naručitelja kao što je to uređeno odredbom. Dakle, ne može se umanjivati vrijednost rada vještaka ovisno od naručitelja. Ova odredba je protuustavna! Stavak 4 Upravo radi moguće složenosti pojedinih vještačenja izrada pisanog nalaza i mišljenja nikako ne smije biti ograničena ovako niskom gornjom granicom bodova. Na ovaj način ograničava se vrijednost rada na vrlo niskom nivou. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 639 | Gina Lugović | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi | Obzirom na važnost i stručnost rada sudskih vještaka potrebno je razmotriti je li je važnost i odgovornost proporcionalna naknadi troškova u odnosu na stručnost, vrijeme i odgovornost, stoga: - čl.17.: minimalni iznos boda treba biti 1,00€, a 1 sat vještaka trebao biti minimalno 35.00€, optimalno 50.-€ + PDV, ili najmanje 75 % propisane satnice prema odvjetničkoj tarifi (dakle, na razini od 75.00€ za složena vještačenja). - čl. 17. st 3.: nije primjereno umanjenje naknade za rad vještaka koja se isplaćuje iz sredstava pravosudnog tijela za 35% jer visina naknade za rad vještaka određuje se u zavisnosti od obima i složenosti vještačenja, a ne u zavisnosti od naručitelja. - čl. 17. st. 4.1. kojim je utvrđuje raspon bodova od 150 do 4000 bodova za izradu pisanog nalaza i mišljenja, ovisno o složenosti vještačenja iz prednjeg proizlazi da je nagrada za pisani nalaz i mišljenje limitirana na minimalnih 49,50€ (150 bodova x 0,33€) do maksimalnih 1.320,00€ (4.000 bodova x 0,33€) čime se unaprijed, bez da uzima u obzir opseg posla, ograničava vrijednost rada. - U ostalim primjedbama slažem se sa primjedbama HDSViP. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 640 | Georg Gal | Pravo na nagradu, Članak 17. | Čemu Članak 17, stavak 3? | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 641 | Georg Gal | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi | Naknada za rad stalnih sudskih vještaka određuje se u bodovima, a vrijednost boda utvrđuje se u € (EUR), a vrijednost boda utvrđuje se u iznosu od 1,50 eura, uvećano za porez na dodanu vrijednost. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 642 | GB d.o.o. Rijeka | Dnevnik vještačenja , Članak 26. | Izbaciti odredbe o vođenju dnevnika vještačenja jer je nepotreban, zahtjeva dodatno zapošljavanje i trošak rada državne uprave, zahtjeva dodatni angažman vještaka što bi trebalo onda i naplatiti, dok je sve vidljivo u espisu i na računima vještaka. Ukoliko se na tome inzistira predlažem da se onda napravi aplikacija u koju bi mi vještaci onda diretno unosili navedene podatke a ista bi onda mogla poslužiti i za formiranje naših računa i obarčuna naše naknade. Tada bi uprava imala točan pregled i ne bi se duplirao posao i administrirala dodatna obrada. Ako toga nema to je samo još jedno birokratsko rješenje koje stvara trošak svim dionicima u lancu. Upisivanje na papiru je sada ipak relikt nekih prošlih vremena. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 643 | GB d.o.o. Rijeka | PRILOZI, Prilog 4 | Izbaciti odredbe o vođenju dnevnika vještačenja jer je nepotreban, zahtjeva dodatno zapošljavanje i trošak rada državne uprave, zahtjeva dodatni angažman vještaka što bi trebalo onda i naplatiti, dok je sve vidljivo u espisu i na računima vještaka. Ukoliko se na tome inzistira predlažem da se onda napravi aplikacija u koju bi mi vještaci onda diretno unosili navedene podatke a ista bi onda mogla poslužiti i za formiranje naših računa i obarčuna naše naknade. Tada bi uprava imala točan pregled i ne bi se duplirao posao i administrirala dodatna obrada. Ako toga nema to je samo još jedno birokratsko rješenje koje stvara trošak svim dionicima u lancu. Upisivanje na papiru je sada ipak relikt nekih prošlih vremena. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 644 | GB d.o.o. Rijeka | Troškovi za smještaj (noćenje) , Članak 22. | (2) Izdaci iz stavka 1. ovoga članka priznaju se stalnom sudskom vještaku u opsegu u kojem se priznaju službenicima u pravosudnim tijelima. Predlažem da se tošćno definira dokument koji to regulira jer se u dosadašnjoj praksi ne može tako lako pronači niti opseg niti naknade koje proizlaze iz toga. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 645 | GB d.o.o. Rijeka | Pravo na nagradu, Članak 17. | U cijelom članku umjesto o nagradi potrebno je govoriti o naknadi za obavljeno vještačenje (što se odnosi i na druge članke gdje se koristi riječ nagrada). Obrazloženje: Kod obavljanja poslova i izvršenja usluga u pravilu se ispostavlja račun za obavljene poslove, odnosno traži se novčana nadoknada ili nakanda za izvršene poslove. Termin naknada je prikladniji jer je većina vještaka imenovana imenom i prezimenom i kao takva (ako se ne radi o pojedincu koji ima svoj ured ili je obrtnik) mora obračuvati naknadu za vještačenje jer se ona regulira preko isplate drugog dohotka. A termin naknada obuhvaća i račune koje mogu i izdaju ostali vještaci pa i druge rpavne osobe. Svakako se tu ne radi o nagradi, pogotovu jer bi ona tada morala biti u potpunosti opisana i određena što je kod vještačenja nemoguće učiniti. stavak (2) trebao bi glasiti: Naknada za rad stalnih sudskih vještaka određuje se u bodovima, a vrijednost boda utvrđuje se u iznosu od 0,40 eura bruto bez poreza na dodanu vrijednost. Obrazloženje: Uvažavajući trenutnu situaciju u RH predlažem da se vrijednost boda veže na sudačke plaće sudaca s kojima vještaci provode očevide i sudjeluju u rješavanju predmeta. Plaće su regulirane zakonski. Naime prema Zakonu o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika NN 10/99, 25/00, 01/01, 30/01, 59/01, 114/01, 116/01, 64/02, 153/02, 154/02, 17/04, 08/06, 142/06, 34/07, 134/07, 146/08, 155/08, 39/09, 155/09, 14/11, 154/11, 12/12, 143/12, 100/14, 147/14, 120/16, 16/19) osnovica za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika utvrđuje se u visini od 4.710,595 kuna bruto. Za suce sudova je uz koeficijent 3,54 ukupna osnovica 3,54x4.710,595 kn=16.676,763 kn / 168 sati (prosječno) = 99,26 kn/sat Ako se to podijeli s 35 bodova (za jedan sat vještaka) to iznosi 2,83 kn/bodu što znači da se prema tečaju konverzije od 1 EUR = 7,53450 kn radi o minimalno 0,38 EUR/bodu. Obzirom da suci dobivaju dodatak na staž od 0,5% na plaču i uzevši da vještaci imaju u pravilu minimalno 10 godina staža dolazimo do uvećanja boda za 5% i tada bi bod iznosio 0,38*1,05=0,40 EUR/bodu. Ovakav način bi se mogao pravilnikom detaljnije regulirati i biti u korelaciji sa plaćama sudaca. Samo za uspopredbu. Naši kolege, sudski vještaci u Republici Sloveniji imaju Pravilnik o sodnih izvedencih, sodnih cenilcih in sodnih tolmačih (Uradni list RS, št. 84/18 in 148/21) gdje je satnica sudskog vještaka 51 EUR (a prijedlog našeg pravinika je 11,55 EUR/sat). Jest da je Republika Slovenija nešto ispred nas po satnicama ali to svakako nije 5x kao što je iz ove jednostavne računice vidljivo. Dodatno predlažem izmjenu st. (4) u dijelu pristup na raspravu 100 bodova tako da isti glasi: (4) pristup na sud i obavljanje sudske radnje s pripremom za očevid, raspravu ili očitovanje s vremenom putaovanja: a) 100 bodova gdje je sud u sjedištu vještaka b) 150 bodova gdje je sud izvan sjedišta vještaka do 50 km u jednom smjeru c) 200 bodova gdje je sud izvan sjedišta vještaka više od 50 km u jednom smjeru Obrazloženje: ovo je naknada za izgubljeno vrijeme s redovnog posla, proučavanje spisa i pripremu podataka za raspravu ili očevide i predstavlja "izgubljeno vrijeme" koje se u svakom slučaju i događa kada se vještaci odazivaju na poziv suda i putuju do mjesta sudovanja gdje se na put izgubi i više sati. Ujedno to predstavlja i svojevrsnu naknadu za te sate gdje se ne mogu obalvjati drugi poslovi. Na taj način to se nadokanađuje u svim slučajevima prisustva na sudu. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 646 | GB d.o.o. Rijeka | Predmet Pravilnika, Članak 1. | Predlaže se promjena stavka (2) na način da isti glasi: (2) Odredbe ovoga Pravilnika o pravima i dužnostima stalnih sudskih vještaka na odgovarajući se način primjenjuju i na vještake fizi9čke osobe, ostale pravne osobe i trgovačka društva, znanstvene istitucije, zavode, ustanove i državna tijela koja su imenovani za vještačenje u pojedinim predmetima na temelju posebnih propisa. Obrazloženje: U dosadašnjem tijeku rašireno je imenovanje pravnih osoba koje u svom sastavu imaju zaposlene posebno i imenom imenovane sudske vještake i procjenjitelje te su slijedom te činjenice i imenovane za nositelja vještačenja kao pravne osobe i u njima i imenovani vještaci. Pravne osobe imaju važeća rješenja o imenovanju koje su izradne od Sudova s različitim vijekom trajanja i nije ih moguće jednim pravilnikom derogirati, izostavljajući ih iz pravilnika. Također se to odosni i na znanstvene institucije (fakultete i slično) gdje ih se posebno angažira u složenim vještačenjima i u pravilu za nadvještačenja. Takvu praksu iniciraju i stranke u postupcima jer smatraju da se na takav način najviše štite njihova prava jer takve instituacije ili pravne osobe svojom objektivnošću, očekivano od stranaka, garantiraju pravorijek. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 647 | Gark konzalting d.o.o. | Pravo na nagradu, Članak 17. | Članak 17 Stavak 1 Vještak ima pravo na naknadu, a ne na nagradu, jer radi intelektualnu uslugu za koju ima valjano imenovanje. Stavak 2 Vrijednost boda od 0,33 EUR (2,49 kn), posljedično daje vrijednost sata rada vještaka od 7,5075 EUR (56,57 kn) kada se radi za pravosudna tijela, što na bazi prosječnog mjesečnog broja radnih sati daje iznos od 9.843,18 kn. Kada se iz tog iznosa namire minimalni troškovi poslovanja, odbiju obvezni doprinosi iz i na plaće, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, dolazi se do neto plaće od cca 5.700,00 kn, što je manje od prosječne neto plaće SSS radnika u RH za 2021. (5.881,32 kn). Predložena vrijednost boda je uvredljiva, jer se nakon 24 godine radi o usklađenju manjem od 25 %. Na osnovu čega cijenjeni naslov cijeni vrijednost radnog sata stručne osobe sa visokim kvalifikacijama i stalnim usavršavanjem kao nižu od vrijednosti radnog sata kvalificiranog radnika????? Predloženi okvir bodovnog raspona za izradu pisanog nalaza i mišljenja nije životan i logičan, s obzirom da postoje izrazito složena vještačenja u kojima ima i po nekoliko desetaka odvojenih zadataka, i svaki od tih zadataka po svojoj složenosti prelazi gornju bodovnu granicu. Dakle, gornja se granica ne može postaviti, jer se niti ne zna unaprijed koliko složeno neko vještačenje može biti. Mora se omogućiti plaćanje svakog sata rada vještaka, a ne samo nekih posebnih radnji. Mora se omogućiti plaćanje pomoćnog (stručnog i ostalog) osoblja koje sudjeluje u složenim vještačenjima. Usporedba sa satnicama student servisa i dr.: -trenutna satnica 59,00 kn bruto (7,83 EUR) – više od predložene satnice za vještake -najveća satnica 295,00 kn bruto (39,15 EUR) – 5,2 puta više od predložene satnice za vještake -cijena sata rada automehaničara je 250,00 kn (33,18 EUR) – 4,4 puta više od predložene satnice za vještake Usporedba sa satnicama usporedivih djelatnosti: -porezni savjetnici: 250,00 do 500,00 kn (33,18 do 66,36 EUR) – od 4,4 do 8,8 puta više od predložene satnice za vještake -arhitekti i inženjeri: minimalno od 230,00 do 330,00 kn (30,53 do 43,80 EUR) – od 4,1 do 5,8 puta više od predložene satnice za vještake -odvjetnici: 750,00 kn (99,54 EUR) – 13,3 puta više od predložene satnice za vještake Usporedba sa satnicama vještaka: -Slovenija 51,00 EUR (7 puta više) -strani vještaci u predmetu AGROKOR 1.727,52 kn (229,28 EUR – 30,54 puta više) Stavak 3. treba brisati !!!!! Neustavna je odredba umanjenja rada vještaka u najsloženijim predmetima! Nejasnoća stava Ministarstva pravosuđa i uprave: -zbog čega se kod rada za pravosudna tijela umanjuje vrijednost rada vještaka, kada se: 1) u pravilu radi o najsloženijim vještačenjima, s velikim posljedicama (zatvorske kazne, oduzimanje imovine i dr.)? 2) u pravilu radi o vještačenjima u kojima se provjeravaju radnje i postupci stručnih osoba (direktori, porezni savjetnici, revizori, projektanti, nadzorni inženjeri i dr.)? – satnica za takve poslove može biti samo veća od satnice onih koje se vještačenjem provjerava 3) kada Zakon o kaznenom postupku predviđa naplatu svih troškova postupka od pravomoćno osuđene osobe? Dakle, takva niska satnica rada vještaka ide na korist osuđenim osobama – je li to intencija predlagatelja? -u propisima preuzetima iz bivše države bilo je predviđeno uvećanje naknade za rad na složenim i važnim predmetima, za 150 % u odnosu na redovitu satnicu -da li je intencija takvog obezvređivanja rada vještaka želja da država što manje plati (privremeno, kako je već navedeno), pa makar i da dobije nekvalitetan posao? Umanjenja vrijednosti boda u slučajevima kada se isplata obavlja iz sredstava pravosudnog tijela je nelogično, neživotno i direktno usmjereno na smanjenje kvalitete sudskih postupaka, prvenstveno kaznenih. Predložena stopa umanjenja je povećana za 75 % u odnosu na dosadašnju, što je napravljeno iz samo jednog očitog razloga: da se vrijednost sata kada se radi za državo ne promijeni (isprike, poveća za jedan posto u odnosu na dosadašnju cijenu sata). Ova odredba može ostati, ali u potpuno suprotnom smislu, a to je da se za rad na složenim i vrlo složenim vještačenjima vrijednost boda može uvećati od 100 % do 150 % u odnosu na osnovnu vrijednost boda. Prijedlozi: -vrijednost sata staviti na realnu vrijednost rada najstručnijih osoba -ukinuti bilo kakvo umanjenje vrijednosti rada kada se radi za pravosudna tijela, odnosno kada troškovi vještačenja padaju na teret proračunskih sredstava Ova odredba nema nikakve stručne, logičke, pravne, a niti ekonomske logike. Naime, rad vještaka u kaznenim postupcima (što je najčešći slučaj u kojem isplata ide iz sredstava pravosudnog tijela) je od izuzetne važnosti, kako u pogledu pravnih posljedica za okrivljene /oštećene/ državu, tako i u pogledu ekonomskih posljedica. Naime, netko može završiti u zatvoru, ili može biti obvezan platiti velike iznose štete i kazni i sl., i to sigurno nisu slučajevi u kojima bi rad vještaka mogao biti vrednovan manje od uobičajenih vrijednosti. Štoviše, može se argumentirati da rad vještaka na (složenim) kaznenim postupcima treba dodatno honorirati, značajno više od cijene sata rada na vještačenjima za koja se nagrada ne isplaćuje iz sredstava pravosudnog tijela. Osim toga, isplata troškova vještačenja koju pravosudno tijelo obavi nakon provedenog vještačenja je akontiranje troškova postupka koji u konačnici (nakon pravomoćno dovršenog kaznenog postupka) idu na teret pravomoćno osuđene osobe. Dakle, sva se sredstva isplaćena tijekom postupka vraćaju u državni proračun naplatom od osuđenika. Napomena: stavak (3) treba brisati jer se pravosudno tijelo ponaša kao posredni element koji zadržava proviziju na legalno vrednovan posao. Ne vidim valjanog razloga za umanjenje vrijednosti u visini 35 % obavljenog rada jer se na ovaj način daje loš primjer poslovanja i u drugim djelatnostima. To umanjenje nemaju propisani niti tumači niti odvjetnici. Umjesto toga treba unijeti slijedeće kao stavak 3: -Visina naknade za rad sudskih vještaka varira ovisno o rastu minimalne plaće u RH, prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Ukoliko se vještaku ne plati naknada sa troškovima u roku 30 dana nakon dostave rješenja o isplati od strane nadležnog suda (koje se mora napisati 8 dana po predaji vještva i računa), sudski vještak ima pravo na kamate u skladu sa zakonom koji uređuje zatezne kamate od zadnjeg dana kada je trebalo platiti naknadu za obavljeni posao sa troškovima pa do isplate. (čl.50 i 51 Pravilnika o sudskim vještacima, sudskim procjeniteljima i sudskim tumačima, Sl.glasnik Republike Slovenije 84/18,148/21) | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 648 | Gark konzalting d.o.o. | Troškovi prijevoza, Članak 20. | Stavak 1. dopuniti tako da glasi: (1) Pravo na naknadu putnih troškova stalnim sudskim vještacima obuhvaća izdatke za dolazak iz mjesta prebivališta odnosno boravišta do mjesta obavljanja poslova u svezi vještačenja te za povratak u mjesto prebivališta odnosno boravišta. Stavak 2. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: (2) Troškovi iz stavka 1. ovog članka stalnim sudskim vještacima priznaju se u visini stvarnih prijevoznih troškova za putovanje obavljeno najkraćim putem i najekonomičnijim prijevoznim sredstvom, imajući u vidu i ukupno vrijeme koje bi bilo utrošeno korištenjem javnog prijevoznog sredstva. Ako obavljanje vještačenja sredstvo javnog prometa, nije najekonomičnije prijevozno sredstvo, posebno imajući u vidu ukupno vrijeme koje bi bilo utrošeno korištenjem istog, stalni sudski vještak ima pravo na korištenje osobnog automobila u visini neoporezivih iznosa kako je to određeno važećim Pravilnikom o porezu na dohodak | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 649 | Galić Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 | Pravo na nagradu, Članak 17. | A) čl.17 bod ne može biti manji od 1,00 € odnosno 1 sat vještaka bi trebao biti 35 € bruto + PDV, što je 300 % manje od odvjetničkog sata, ali primjereno bi bilo najmanje 75 % propisane satnice prema odvjetničkoj tarifi (dakle, na razini od 75 €). B) članak 17. stavak 3. kojom je uređeno umanjenje naknade za rad vještaka koja se isplaćuje iz sredstava pravosudnog tijela za 35%: je totalno neustavna odredba! Visina naknade za rad vještaka određuje se u zavisnosti od obima i složenosti vještačenja, a ne u zavisnosti od naručitelja kao što je to uređeno odredbom iz članka 17. stavak 3. Naknade za rad vještaka koja se plaćaju iz sredstava pravosudnih tijela većinom se odnose na vještačenja provedena u kaznenim postupcima i koja u konačnici idu na teret osuđenika, jedino u slučaju oslobađajuće presude idu na teret državnog proračuna (regulirano odredbom iz članka 145. Zakona o kaznenom postupku) i što nema veze sa radom vještaka posljedično čemu ne može ni biti u korelaciji sa naknadom za rad vještaka. C) u odnosu na odredbu iz članka 17. stavak 4.1. kojim je utvrđen raspon od 150 do 4000 bodova za izradu pisanog nalaza i mišljenja, ovisno o složenosti vještačenja iz prednjeg proizlazi da je nagrada za pisani nalaz i mišljenje limitirana na minimalnih 49,50 EUR ( 150 bodova x 0,33 € ) do maksimalnih 1.320,00 EUR ( 4.000 bodova x 0,33 €); radi se o odredbi koja unaprijed, bez da uzima u obzir opseg posla, ograničava vrijednost rada (i to na vrlo niskoj razini), jer kako se primjenom takve odredbe može vrednovati vještačenje dokumentacije koja primjerice sadrži preko 50.000 stranica, a kao rezultat vještačenja je nalaz i mišljenje na preko 1.000 stranica ??? D) ne može se nakon 25 godina rada pravnih osoba sa zaposlenim sudskim vještacima jednostavno ukinuti ta praksa koja je u EU uhodana i postoji godinama kao i do sada kod nas: u RH ima 412 pravnih osoba koje imaju odobrenje za vještačenje. Pod pretpostavkom da su svakoj pravnoj osobi radi samo 5 osoba dolazi se do broja osoba koje su zaposlenici u društvima je min 2.000 odnosno 2.000 obitelji ostvaruje prihod od poslova koji su vezani uz vještačenje. Napominjemo da je jasno da je u tim pravnim osobama zaposleno najmanje 412 vještaka, ali se ne isključuje mogućnost da veći dio preostalih osoba (cca 1.500) nisu vještaci već suradnici vještaku u rad. -ukidanjem radnih mjesta osoba koje rade kod pravnih osoba vještaka nastaje minimalni trošak u visini 14 mil. kn, a koji se odnosi na naknade za nezaposlene i slično. -gubitak javnih prihoda bi bio cca 24 mil. kn godišnje samo po osnovu manje uplaćenih doprinosa i poreza na dohodak. Slijedom navedenog, uzevši u obzir manje uplaćene poreze i doprinose te troškove koji nastaju kroz naknade za nezaposlene (kao i omogućavanje zdravstvene usluge nezaposlenim osobama) iznos je minimalno 38 milijuna kuna gubitka za državu. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 650 | Galić Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 | VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 36. | Uz Članak 36a Namjena ovih smjernica je prenijeti osnovna načela koja se tiču uloge vještaka u pravosudnim sustavima država članica Vijeća Europe. Definiraju se načela koja razjašnjavaju pravnu interpretaciju i primjenu zakona vezano za rad tih vještaka tijekom pravosudnih postupaka. Ova načela primjenjuju se na sve predistražne i pravosudne postupke u svim područjima prava; ne samo u građanskim, nego također u kaznenim i administrativnim parnicama. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 651 | Galić Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 | VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 34. | Uz Članak 34 stavak 4 Načelo vladavine prava uvedeno je u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske čl. 3. Ustava Republike Hrvatske. Vladavina prava kao najviša vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske ne svodi se samo na formalno-pravnu regularnost nego uključuje i posebne dopunske zahtjeve sadržajne naravi u sastavljanju zakona. Načelo vladavine prava traži da zakoni moraju biti opći i jednaki za sve, a zakonske i pravne posljedice izvjesne za adresate pravne norme (načelo pravne izvjesnosti) tj. primjerene njihovim legitimnim očekivanjima u svakoj konkretnoj neposrednoj primjeni zakona. Nesporno je kako su legitimna očekivanja vještaka koji su dugi niz godina stalni sudski vještaci, da će takvi i ostati, bez provođenja dodatnih postupaka i/ili nametanja dodatnih obveza, pogotovo imajući u vidu da se sadržajno ništa u samom postupku imenovanja nije promijenilo (traže se isti uvjeti kao i prema ranijim propisima). Sadržaj ovog načela u biti odgovara i nadnacionalnim standardima Vijeća Europe ugrađenim u nizu odluka Europskog suda za ljudska prava! | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 652 | Galić Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 | Neuredno i nesavjesno obavljanje poslova, Članak 32. | Uz članak 32 Protiv smo bilo kakvih pretpostavki i riječi „moglo bi“ – utvrđuju se činjenice da li je takvo nepostupanje imalo ili nije imalo posljedica po stranke ili sud ! | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 653 | Galić Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 | V. PRAĆENJE RADA I PREDSTAVKE NA RAD STALNOG SUDSKOG VJEŠTAKA, Članak 30. | Uz Članak 30 Stavak 2 Ne može više od pola broja vještaka biti izvan sustava i udruga, ne podlijegati našem kodeksu. stručnom usavršavanju, mentorstvima itd. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 654 | Galić Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 | Potpis i pečat stalnog sudskog vještaka, Članak 27. | Uz Članak 27 Stavak 3 Do sada se potpis i otisak pečata pohranjivao u Županijskim i Trgovačkim sudovima, što smatramo da se treba i nadalje tako postupati. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 655 | Galić Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 | Dnevnik vještačenja , Članak 26. | Uz Članak 26 st. 1. "Stalni sudski vještak dužan je voditi Dnevnik vještačenja kao evidenciju o svom radu." Ovaj članak podrazumijeva da je vještačenje jedan dugotrajan i studiozan posao i da za isti treba voditi Dnevnik. Ako se radi o poslu za koje je potrebno voditi Dnevnik tada je nejasno zašto se vještačenje ograničava na jednu osobu, a ne na trgovačka društva koja se bave isključivo vještačenje. Nejasno je da li u Ministarstvu pravosuđa su zaposleni djelatnici koji imaju stručna znanja iz raznih struka koja mogu ocijeniti da li realni podaci iz Dnevnika (npr. liječnici specijalizirani za pojedina područja medicine i sl.) Dakle, podatke iz Dnevnika valjano mogu ocijeniti vještaci iste struke, a ne pravosudno tijelo pa se radi o jednom nepotrebnom administriranju, suprotno GDPR, i ne mogu se podaci iz sudbene vlasti prosljeđivati izvršnoj vlasti: -vještaci u svom radu sve što saznaju, vide i dr. moraju čuvati kao poslovnu tajnu, što se odnosi i na sadržaj spisa, dokumentacije, financijske i druge činjenice i (pogotovo) sadržaj naloga za vještačenje, dakle to se ne smije nikome odavati, a kamoli tamo nekom službeniku u ministarstvu -postoje sudski postupci koji se vode s isključenjem javnosti, pa sve što se na tim postupcima sazna, vidi, čuje i dr. je tajno i iznošenje bilo kakvog podatka je kazneno djelo, -osim toga, sva postupanja u istražnim postupcima, kao i u nekim kaznenim postupcima su tajna, i odavanje bilo kakve informacije o bilo čemu povezanim s takvim postupcima za sobom povlači kazneni progon onoga koji informacije otkriva. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 656 | Galić Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 | Dužnost preuzimanja i dovršetka preuzetih poslova, Članak 25. | Uz Članak 25 (1) U članku 23 je to već navedeno !“ | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 657 | Galić Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 | Dužnost preuzimanja i dovršetka preuzetih poslova, Članak 25. | Uz Članak 24 Stavak 2 Potrebno je donijeti Etički kodeks kojeg mi kao HDSViP imamo od 1985.godine kako to imaju i suci i odvjetnici, jer ovako ukazivanje vještacima na kulturu ponašanja nije prikladno. Vještaci nisu nikada rekli da je stavljanje prsta u anus strane državljanke rukovanje, pa ne znamo od kuda ovakav stav da se trebamo ponašati kulturno ….itd. Stavak 5 Vještaci imaju obvezu stalno se stručno usavršavati pa smo unijeli ovu odredbu. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 658 | Galić Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 | Utvrđivanje visine nagrade za rad i naknade troškova stalnih sudskih vještaka, Članak 23. | Uz Članak 23 Utvrđivanje nagrade za rad i naknade troškova stalnih sudskih vještaka utvrđuje pravosudno tijelo na čiji je zahtjev vještačenje obavljeno sukladno odredbama ovog pravilnika:" Ovaj članak je u suprotnosti čl. 17. st. 1. Naime, ako za obavljeno vještačenje stalni sudski vještak ima pravo na nagradu naknadu sukladno čl. 17. st.2. kako onda može visinu nagrade naknade za rad utvrditi nadležno pravosudno tijelo i po kojim kriterijima može pravosudno tijelo odrediti koliko je radnih sati potrebno za neko specijalističko vještačenje, ako upravo to pravosudno tijelo ne raspolaže stručnim znanjima iz pojedinog područja pa mora angažirati nekog vještaka. "Pravosudna tijela svakih šest mjeseci, najkasnije do 15. dana idućeg mjeseca Ministarstvu dostavljaju podatke o nagradama za rad i naknadi troškova isplaćenim stalnim sudskim vještacima iz sredstava pravosudnih tijela u pojedinim predmetima Nisu napravljene analize koliko osoba u Ministarstvu će biti potrebno dodatno zaposliti na praćenju tih podataka i što će biti s pravosudnim tijelima koja te podatke neće pravodobno dostavljati Ministarstvu. Nisu napravljene analize da li postoje kvalitetne tehničke i informatičke pretpostavke kako u Ministarstvu pravosuđa tako i kod pravosudnih tijela. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 659 | Galić Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 | Troškovi za smještaj (noćenje) , Članak 22. | Uz Članak 22 a Izmakla zarada je određena prema čl.249 i čl.256 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 na snazi od 19.07.2022. Zakon o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/1991. i dr.; u daljnjem tekstu: ZPP) u čl. 256. propisuje kako vještak ima pravo na: - naknadu putnih troškova i troškova za prehranu i prenoćište, - naknadu izmakle zarade i troškova vještačenja te - nagradu za obavljeno vještačenje Općenito, nekim pravilnikom kao podzakonskim aktom ne može se sužavati obujam zakonom propisanih prava, pa se tako u konkretnom slučaju ne mogu ograničavati prava vještaka koje imaju u skladu s odredbama ZPP-a. Primjeri sati koje vještak nedvojbeno utroši povezano s vještačenjem u nekom predmetu, a koji nisu uključeni u druge stavke koje je vještak ovlašten obračunavati, su: - priprema za usmeno očitovanje vještaka na raspravi ili na ročištu Obrazloženje: notorno je kako od provođenja vještačenja i izrade pisanog nalaza i mišljenja, pa do očitovanja vještaka na ročištu ili raspravi protekne izvjesno vrijeme, koje se uobičajeno mjeri u mjesecima, često i više od godine dana, a u nekim slučajevima protekne i dulji niz godina prije očitovanja vještaka na raspravi, pa je očito da se vještak treba pripremiti za očitovanje (pročitati nalaz i mišljenje, proučiti eventualno dostavljene primjedbe i pitanja i dr.), za što je potrebno neko vrijeme - vrijeme provedeno na putu od mjesta prebivališta vještaka do sjedišta suda u kojem će se održati rasprava ili ročište - Obrazloženje: s obzirom da vještaci relativno često vještače u sudskim postupcima koji se vode pred sudovima koji imaju sjedište izvan mjesta prebivališta vještaka, notorno je kako vještak prilikom dolaska na raspravu ili ročište, kao i povratka s istoga, utroši vrijeme provedeno na putu, a koje vrijeme ovisi o udaljenosti od mjesta prebivanja do sjedišta suda na kojem treba dati usmeno očitovanje; svi tako utrošeni sati očito potpadaju pod kriterij iz čl. 256. ZPP-a, jer je vještak, umjesto da putuje do suda, mogao raditi na nekom drugom vještačenju, i tome očito trpi izmaklu zaradu. Najlogičnije je izmaklu zaradu obračunavati primjenom cijene sata rada vještaka, u skladu s odredbama ovog Pravilnika. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 660 | Galić Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 | Troškovi za smještaj (noćenje) , Članak 22. | Uz Članak 22 Vještaci odabiru kao poduzetnici specifičnih 50 struka način noćenja za njih najekonomičniji i najudobniji da bi mogli kvalitetno obaviti vještačenje ili biti na višesatnoj raspravi što predstavlja jak stres. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 661 | Galić Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 | Dnevnica , Članak 21. | Uz Članak 21 Dnevnica je propisana posebnim propisom Pravilnikom o izmjenama i dopuni Pravilnika o porezu na dohodak (NN 112/2022). | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 662 | Galić Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 | Troškovi prijevoza, Članak 20. | Uz Članak 20 Stavak 1 Napomena: Bitno je za pristup na raspravu i navedene ostale radnje vezane za vještačenje. Stavak 2 u suprotnom tko će i kada procjenjivati što je najekonomičnije prijevozno sredstvo obzirom na faktore hitnosti, rok dolaska na mjesta vezana za vještačenje i trajanje putovanja, pa time i na dodatno potrebna noćenja, dali svaki put prije izlaska na teren i u kojoj formi treba bit odobren način puta. Notorna je činjenica da korištenje sredstava javnog prijevoza, osim što je nedvojbeno vremenski dulje od korištenja osobnog automobila, u pravilu podrazumijeva i dodatne troškove (smještaj, dnevnice), jer se, primjerice, na raspravu u Zagrebu koja počinje u 9,00 ujutro, a na koju vještak treba pristupiti iz Splita, treba poći večer prije, noćiti u Zagrebu itd., čime se značajno dižu troškovi pristupa vještaka na raspravu, pa se očito korištenje sredstava javnog prijevoza ne ukazuje kao najekonomičnije prijevozno sredstvo. Ili željeznička karta na relaciji Zagreb - Rijeka košta cca 58,00 kn, a putovanje prema voznom redu traje duže od 4,5 h. Također smo mišljenja da će vjerojatno biti i pristranog tumačenja takve odredbe u praksi na način da će se gotovo uvijek pronalaziti opravdanje da je vještak mogao koristiti javni prijevoz. S jedne strane očekuje se eksperta u svojoj struci, a s druge strane onemogućava se optimiziranje vremena i troškova putovanja. Stavak 3 Svakom bi trebalo biti jasno da se uz dosadašnje cijene goriva sa priznatih 3,00 kune po prijeđenom kilometru ostvaruje samo trošak korištenjem osobnog automobila, ali se zbog praktičnosti takav trošak podnosi. Nema tu zarade, već se samo amortizira automobil, što se npr. u Njemačkoj plaća, pa će se to morati regulirati u predstojećem Zakonu o stalnim sudskim vještacima. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 663 | Galić Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 | Naknada troškova, Članak 19. | Uz Članak 19 U prijedlogu Pravilnika o st.sudskim vještacima nije predviđena naknada za materijalne troškove na koje vještaci imaju pravo u skladu s čl.249 i čl.256 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 na snazi od 19.07.2022. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 664 | Galić Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 | Uvećanje i umanjenje nagrade, Članak 18. | Uz Članak 18 Pojašnjava se povećanje naknade rada, ali i opravdanost razloga kašnjenja izrade nalaza. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 665 | Galić Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 | Pravo na nagradu, Članak 17. | Uz Članak 17 Stavak 1 Vještaci pružaju intelektualne usluge sudovima i za to ispostavljaju račune za naknadu svog rada. Mora se jasno precizirati rok plaćanja računa, uz izdavanje rješenja o prihvatu-odobrenju računa od nadležnog suca. Ne može spis otići na drugostupanjski sud ili na reviziju a da vještvo nije plaćeno!!! Stavak 2 Predlažemo optimalni iznos vrednovanja rada sudskih vještaka usklađen prema vrijednosti rada utvrđenim u strukovnim komorama, što je ekvivalent vrijednosti 0,15% prosječne mjesečne isplaćene bruto plaće po zaposlenom u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz u prethodnoj godini, koja se objavljuje u Narodnim novinama (NN 125/2022 za 2022.godinu iznosi 10.301 kunu), uvećano za porez na dodanu vrijednost. Stavak 3 Pravosudna tijela isplaćuju naknadu vještačenja u manjem dijelu (kaznenim postupcima) dok se najveći dio vještačenja provodi u parničnim postupcima koje plaćaju stranke. U kaznenim postupcima posebno u postupcima gdje su angažirani vještaci po nalogu USKOK-a radi se uglavnom o predmetima gospodarskog kriminala u sofisticiranim postupcima prijevare za koja su potrebna vrlo stručna vještačenja iz područja računovodstva, financija , forenzičnog računovodstva, bankarstva i sl. Radi se o vrlo kompliciranim predmetima koji u nekim slučajevima sadrže od 30.000 – 140.000 stranica dokumenta i više pa je upitno zašto na takvim predmetima bi vještaci s najviše znanja i iskustva mogli manje naplatiti svoje usluge od vještaka koji vještače u tipskim predmetima (npr. radni sporovi, obračun preplate u kreditima u CHF i sl.) S druge strane okrivljene strane angažiraju vrhunske vještake kako bi oborile takva vještačenja pa se nameće logičan zaključak da li država želi stručno i kvalitetno vještačenje ili loše i najjeftinije. Umanjenje od 20 % je bilo planirano 2011.g. da traje najviše godinu do dvije u vrijeme kada je bio uveden i krizni porez, no ostalo je tako do sada što je nevjerojatan teret na već obespravljenim vještacima kojima se nezakonski nije mijenjala vrijednost rada kao svim drugim strukama u RH, i kao i umirovljenicima! Ova odredba ograničava rad vještačenja u velikim predmetima (npr. USKOK) kada jedan vještak zbog kompliciranosti i opsega nije u mogućnosti izraditi vještačenje već to vještačenje mogu izraditi nekoliko vještaka u okviru jednog trgovačkog društva ili više različitih vještaka, ali tada dolazi do preklapanja dokumentacije i preklapanja zaključka vještačenja. Stavak 4 Ograničavanje bodova za izradu vještačenja nije dobro jer u vrlo opsežnim i kompliciranim vještačenjima i u takvim predmetima nije moguće administrativno utvrditi koliki je obuhvat posla (npr. vještačenje u aferi Agrokor koje je povjereno stranoj revizorskoj kući, nejasno je po kojim kriterijima je odobrena naknada stranoj revizorskoj kući koja nije registrirana za posao vještačenja). Isto tako uopće se ne spominje proučavanje sudskog spisa (u toku vještačenja i prije rasprave) i ostale tehničke dokumentacije (vrednovanje po satu), a to je bitna komponenta vještačenja. Ovaj članak ne propisuje odredbu da je vještak ovlašten primiti nagradu za podnesak radi očitovanja na prigovore stranka u sporu. Napominje se da odvjetnicima odvjetničkom tarifom je propisana naknada troškova za podnesak na podnesak kojim se očituje na prigovore vještaka, dok vještaku to nije! U kompliciranim sudskim vještačenjima, stranke u postupku nerijetko angažiraju revizorske kuće, druge vještake ili naprosto daju prigovore na vještačenje kako bi isto pobili radi interesa svoje stranke bez obzira koliko kvalitetno vještačenje bilo. Za očitovanje vještaka na takve prigovore vještak više puta mora uložiti puno radnih sati kako bi se argumentirano očitovao na svaki prigovor bez obzira kakav bio. Pravilnikom nije predviđena nagrada za podnesak kojim se vještak očituje na prigovore stranka u sporu ili u kaznenom postupku dok je za iste podneske odvjetnicima dopušteno zaračunavati troškove podneska prema vrijednosti spora. Na tome odvjetnici najviše skupljaju bodove, a vještaci besplatno odgovaraju. Za odgovaranje na podneske mora se ponovno proučiti kompletna dokumentacija i često puta i sudski spis. Sve to iziskuje dodatne sate na postojeće vještačenje. Nema ograničenja u broju podnesaka. U jednom predmetu možete odgovoriti po 10 puta kada god se prohtjelo stranci ili punomoćniku da nešto predloži i uputi na sud. Proučavanje dokumentacije možda ne bi bilo potrebno da su podnesci ili rasprava odmah nakon izrade nalaza i mišljenja. Međutim, u praksi, zna proći i po godina i godina i pol od izrade nalaza do prvih očitovanja. Tako da se mora opet sve iznova proučiti da bi se učinkovito i ispravno odgovorilo na primjedbe. To se može bolje regulirati na način da se odgovaranje na podneske plati unaprijed u sklopu nalaza i mišljenja kao normalna radnja koja se dodatno vrednuje. Isto tako treba regulirati izradu dopune nalaza i mišljenja. Često puta dopuna nalaza i mišljenja je sasvim novo vještačenje. Neki suci smatraju da se dopuna ne plaća, a neki suci smatraju da se dopuna plaća. Uglavnom neregulirano područje. Isto tako nije jasno da li je izlazak vještak na raspravu plaćen ili nije. Neki suci smatraju da je vještak već plaćen i da je njegova dužnost da bez naknade prisustvuje raspravi dok neki suci smatraju da se vještak ipak treba platiti za raspravu. Dolazimo do situacije da u nekom visoko tarifiranom predmetu odvjetnik može za podnesak od 1 stranice tražiti 350.000,00 kn ili više dok vještaku za očitovanje na prigovore iz podneska stranka u sporu nije predviđena nikakva nagrada bez obzira koliko radnih sati na to očitovanje je izgubio i koje ne može naplatiti. Prema izvoru: https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/istrazili-smo-koliko-su-poskupjeli-obrtnici-da-digli-smo-cijene-ali-u-srpnju-cemo-jos-15151832 sat automehaničara je 225 kn po satu !!!! Stoga je danas neodložno potrebno kvalitetno valorizirati rad sudskih vještaka, da se bar malo nadoknade štete svim vještacima za protekle 24 godine držanja vrijednosti našeg rada zamrznutim !!!! | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 666 | Galić Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 | Odlučivanje o zahtjevu za imenovanje, Članak 12. | stavak 2 Obzirom da sudovi izdaju uvjerenja, mogu unutar sustava i provjeriti uvjerenje o nekažnjavanju samostalno? A naročito stoga što u članku 13. i navode da Ministarstvo po službenoj dužnosti utvrđuje postojanje i ispunjenost uvjeta ...za imenovanje sudskih vještaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 667 | Galić Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 | Odlučivanje o zahtjevu za imenovanje, Članak 12. | Uz Članak 12 Vještake je do sada imenovala sudbena vlast tj. nadležni sudovi.u postojećoj trodiobi vlasti. Obaviješteni smo od Vrhovnog suda RH o slijedećem: U Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, od 29. studenoga 2021. (dostupno na: http://www.vsrh.hr/EasyWeb.asp?pcpid=564), Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske iskazala je jednoglasno neslaganje s prijedlogom dopune Zakona o sudovima kojom bi vještake imenovao ministar pravosuđa, a samo uz neobvezujuće izjašnjavanje predsjednika sudova, jer „…ta činjenica, ne samo što predstavlja miješanje izvršne vlasti u sudbenu, već i obzirom da je država česti sudionik sudskih postupaka, dovela bi do dojma pristranosti u parničnim i kaznenim , te bi ugrozila pravo stranaka na nepristrani sud koji će odlučiti o njihovim pravima i obvezama“. Stoga će Ustavni sud RH morati prema ovom stavu VSRH donijeti pravorijek o tome smije li se izvršna vlast miješati u sudbenu vlast, imenujući i razrješujući sudske vještake, obzirom na činjenicu da je Ministarstvo pravosuđa RH stranka u mnogim sudskim postupcima. | Nije prihvaćen | Iznesene primjedbe nisu osnovane, a puna argumentacija dana je u očitovanjima na primjedbe na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima. Prijedlog se ne može prihvatiti s obzirom na odredbe članka 127.b. stavka 1. važećeg Zakona o sudovima. |
| 668 | Galić Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 | Odlučivanje o zahtjevu za imenovanje, Članak 12. | Uz Članak 12 Vještake je do sada imenovala sudbena vlast tj. nadležni sudovi.u postojećoj trodiobi vlasti. Obaviješteni smo od Vrhovnog suda RH o slijedećem: U Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, od 29. studenoga 2021. (dostupno na: http://www.vsrh.hr/EasyWeb.asp?pcpid=564), Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske iskazala je jednoglasno neslaganje s prijedlogom dopune Zakona o sudovima kojom bi vještake imenovao ministar pravosuđa, a samo uz neobvezujuće izjašnjavanje predsjednika sudova, jer „…ta činjenica, ne samo što predstavlja miješanje izvršne vlasti u sudbenu, već i obzirom da je država česti sudionik sudskih postupaka, dovela bi do dojma pristranosti u parničnim i kaznenim , te bi ugrozila pravo stranaka na nepristrani sud koji će odlučiti o njihovim pravima i obvezama“. Stoga će Ustavni sud RH morati prema ovom stavu VSRH donijeti pravorijek o tome smije li se izvršna vlast miješati u sudbenu vlast, imenujući i razrješujući sudske vještake, obzirom na činjenicu da je Ministarstvo pravosuđa RH stranka u mnogim sudskim postupcima. | Nije prihvaćen | Iznesene primjedbe nisu osnovane, a puna argumentacija dana je u očitovanjima na primjedbe na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima. Prijedlog se ne može prihvatiti s obzirom na odredbe članka 127.b. stavka 1. važećeg Zakona o sudovima. |
| 669 | Galić Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 | Podnošenje zahtjeva, Članak 9. | Uz Članak 9 Opisano u čl. 3, st.9 | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 670 | Galić Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 | Mišljenje o obavljenoj stručnoj obuci, Članak 8. | Uz Članak 8 Ne moraju sva vještva pri edukaciji kandidata biti sudska. Interesantna su i ona izrađena za državnu upravu u postupcima izvlaštenja, vrlo složena i osjetljiva. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 671 | Galić Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 | Stručna obuka, Članak 7. | Uz Članak 7 Stavak 2 Primjedbe: ako se stručna obuka donosi prema programu koje donose strukovne udruge to znači da bi za svako područje vještačenja trebale postojati strukovne udruge. Ako se pod strukovnom udrugom smatra udruga vještaka tada znači da se i vještačenje smatra kao struka što i je za jedan dio vještaka iz određenog područja (to su vještaci koji se isključivo bave vještačenjem). Ukoliko se radi o struci tada bi vještaci trebali biti organizirani u Komoru sudskih vještaka, a ne strukovne udruge. Stavak 5 Ako se strukovna udruga smatra udruga vještaka tada je vještačenje struka koja nije regulirana zakonom. Zašto je ukinuta regulirana profesija sudskog vještaka kako je to u EU ? Stavak 6. Nisu napravljene analize niti procjene koliko zaposlenih djelatnika bi u Ministarstvu trebalo provoditi nadzor nad radom neke strukovne udruge i što bi taj nadzor trebao obuhvati. Postavlja se pitanje stručnosti osoba zaposlenih u Ministarstvu i na koji način bi djelatnici ministarstva pravosuđa mogli pratiti stručno osposobljavanje vještaka iz raznih područja specijalnosti vještačenja kada mi imamo npr. imamo 50 struka i 140 specijalnosti (da li se misli samo na opći dio ili i na poznavanje specijalističkih znanja). | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 672 | Galić Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 | Osiguranje od odgovornosti, Članak 6. | Uz Članak 6 Do sada smo imali uvjete osiguranja i za pravne osobe uz obvezno osiguranje i za fizičke osobe pa kako mnogima istječe osiguranje 2023/2024.god.treba ostati ova odredba. Također smo imali uvjete osiguranja i za strane državljane koji dolaze kod nas kao sudski vještaci. | Djelomično prihvaćen | Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) propisano je da za stalnog sudskog vještaka može biti imenovana fizička osoba koja ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka na najnižu svotu osiguranja od 25.000,00 eura, te da poslove vještačenja mogu obavljati i pravne osobe ako dostave zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja na najnižu svotu osiguranja od 65.000,00 eura. |
| 673 | Galić Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 | Vladanje hrvatskim jezikom, Članak 4. | Uz Članak 4 Stavak 1 – jasno je da se radi o građanima RH, pa neka ne bude dvojbe za strance o tome. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 674 | Galić Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 | Područja vještačenja, Članak 3. | Uz Članak 3 Stavak 1 u svom očitovanju na nacrt konačnog teksta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, od 29. studenoga 2021. (dostupno na: http://www.vsrh.hr/EasyWeb.asp?pcpid=564), Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske iskazala jednoglasno neslaganje s prijedlogom dopune Zakona o sudovima kojom bi vještake imenovao ministar pravosuđa, a samo uz neobvezujuće izjašnjavanje predsjednika sudova, jer „…ta činjenica, ne samo što predstavlja miješanje izvršne vlasti u sudbenu, već i obzirom da je država česti sudionik sudskih postupaka, dovela bi do dojma pristranosti u parničnim i kaznenim postupcima, te bi ugrozila pravo stranaka na nepristrani sud koji će odlučiti o njihovim pravima i obvezama“. O tome smo obaviješteni od VSRH. Prema shvaćanju sudbene vlasti, navedene izmjene zakonskih odredbi kojima se poslovi u svezi sa stalnim sudskim tumačima i vještacima izuzimaju iz sfere sudske vlasti (sudska uprava) i prelaze u sferu izvršne vlasti (ministar nadležan za poslove pravosuđa) nisu suglasne sa sljedećim odredbama Ustava: - članak 3. (načelo vladavine prava), - članak 4. stavak 1. (načelo diobe vlasti), - članak 5. stavak1. (načelo ustavnosti i zakonitosti), - članak 18. (pravo na žalbu), - članak 29. (pravo na pravično suđenje), - članak 115. stavak 2. (načelo samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti). Potrebno je dokazati da sporne odredbe ZS-a nisu suglasne ni s člancima 6. i 13. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. stavak 2 (2) Odlukom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se i : - studiji odgovarajući za svako područje vještačenja sukladno članku 126. stavku 1. podstavku 2. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (Pročišćeni tekst – „Narodne novine“ broj 118/09, 82/12, 32/13 i 34/16 - neslužbeni) I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim pravilnikom utvrđuju se: 1. znanstvena područja, te znanstvena polja i znanstvene grane unutar znanstvenih područja s pripadajućim klasifikacijskim oznakama 2. umjetničko područje, te polja i grane unutar umjetničkog područja za sve vrste umjetnosti s pripadajućim klasifikacijskim oznakama 3. interdisciplinarna područja znanosti i umjetnosti, te pripadajuća polja II. ZNANSTVENA I UMJETNIČKA PODRUČJA, POLJA I GRANE Znanstvena i umjetnička područja Članak 2. Znanstvena i umjetnička područja su: 1. PRIRODNE ZNANOSTI 2. TEHNIČKE ZNANOSTI 3. BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO 4. BIOTEHNIČKE ZNANOSTI 5. DRUŠTVENE ZNANOSTI 6. HUMANISTIČKE ZNANOSTI 7. UMJETNIČKO PODRUČJE 8. INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA ZNANOSTI 9. INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA UMJETNOSTI Znanstvena polja Članak 3. Znanstvena polja unutar znanstvenih područja s pripadajućim klasifikacijskim oznakama su: 1. PODRUČJE PRIRODNIH ZNANOSTI Polja: 1.01. Matematika 1.02. Fizika 1.03. Geologija 1.04. Kemija 1.05. Biologija 1.06. Geofizika 1.07. Interdisciplinarne prirodne znanosti 2. PODRUČJE TEHNIČKIH ZNANOSTI Polja: 2.01. Arhitektura i urbanizam 2.02. Brodogradnja 2.03. Elektrotehnika 2.04. Geodezija 2.05. Građevinarstvo 2.06. Grafička tehnologija 2.07. Kemijsko inženjerstvo 2.08. Metalurgija 2.09. Računarstvo 2.10. Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo 2.11. Strojarstvo 2.12. Tehnologija prometa i transport 2.13. Tekstilna tehnologija 2.14. Zrakoplovstvo, raketna i svemirska tehnika 2.15. Temeljne tehničke znanosti 2.16. Interdisciplinarne tehničke znanosti 3. PODRUČJE BIOMEDICINE I ZDRAVSTVA Polja: 3.01. Temeljne medicinske znanosti 3.02. Kliničke medicinske znanosti 3.03. Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita 3.04. Veterinarska medicina 3.05. Dentalna medicina 3.06. Farmacija 4. PODRUČJE BIOTEHNIČKIH ZNANOSTI Polja: 4.01. Poljoprivreda (agronomija) 4.02. Šumarstvo 4.03. Drvna tehnologija 4.04. Biotehnologija 4.05. Prehrambena tehnologija 4.06. Nutricionizam 4.07. Interdisciplinarne biotehničke znanosti 5. PODRUČJE DRUŠTVENIH ZNANOSTI Polja: 5.01. Ekonomija 5.02. Pravo 5.03. Politologija 5.04. Informacijske i komunikacijske znanosti 5.05. Sociologija 5.06. Psihologija 5.07. Pedagogija 5.08. Edukacijsko-rehabilitacijske znanosti 5.09. Logopedija 5.10. Kineziologija 5.11. Demografija 5.12. Socijalne djelatnosti 5.13. Sigurnosne i obrambene znanosti 5.14. Interdisciplinarne društvene znanosti 6. PODRUČJE HUMANISTIČKIH ZNANOSTI Polja: 6.01. Filozofija 6.02. Teologija 6.03. Filologija 6.04. Povijest 6.05. Povijest umjetnosti 6.06. Znanost o umjetnosti 6.07. Arheologija 6.08. Etnologija i antropologija 6.09. Religijske znanosti (interdisciplinarno polje) 6.10. Interdisciplinarne humanističke znanosti Stavak 2 Iz Zakona o sudovima treba unijeti kompletne uvjete imenovanja. PRIMJEDBA: kako će se definirati odgovarajući studiji za one studijske programe koji se već godinama ne izvode i nije moguće od fakulteta dobiti kurikulum tih starih studija (ovo posebno imajući u vidu velik broj vještaka koji je studij dovršio prije 30, 40 ili više godina); dakle, to se može sastavljati za nove, buduće vještake i aktualne studijske programe, a ne za postojeće vještake Rješenje: vještake imenovane u postupcima imenovanja pokrenutima do 31. prosinca 2022., treba automatski imenovati po novim propisima, i staviti ih na listu sudskih vještaka odgovarajuće struke (na kojoj su i do sada godinama bili), bez provođenja novog postupka imenovanja za takve vještake (legitimna očekivanja!) | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 675 | Galić Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 | Predmet Pravilnika, Članak 1. | Uz Članak 1 stavak 1 Potrebno je dati definiciju posla koji obavlja svaki sudski vještak. stavak 2 (2) Odredbe ovoga Pravilnika o pravima i dužnostima stalnih sudskih vještaka na odgovarajući se način primjenjuju i na vještake te zavode, ustanove, državna tijela i druge pravne osobe koje su imenovane za vještačenje u pojedinim predmetima na temelju posebnih propisa. Obrazloženje: Nejasno je ukidanje pravnih osoba u kojima su zaposleni vještaci na temelju čijeg se imenovanja i tvrtka mogla registrirati za vještačenje, kao što to mogu odvjetnici u Zajedničkim odvjetničkim društvima i uredima, kako to mogu arhitekti, građevinari i druge tehničke struke u svojim registriranim pravnim osobama ? U odnosu na ispostavljanje računa u ime pravne osobe, taj model nije sadržan u prijedlogu ovog Pravilnika, i smatramo da postupanje treba biti nepromijenjeno, odnosno račun se treba ispostavljati iz trgovačkog ili sličnog društva, a uzevši u obzir da je društvo i imenovano za vještaka u pojedinom postupku pri čemu vještačenje uvijek (kao i do sada) potpisuje osoba koja je zaposlenika i koja je ujedno i vještak (kao fizička osoba). Napominjemo da je uvidom u javno-dostupne podatke objavljene na stranicama sudačke mreža razvidno da u RH ima 412 pravnih osoba koje imaju odobrenje za vještačenje. Pod pretpostavkom da su svakoj pravnoj osobi radi samo 5 osoba dolazi se do broja osoba koje su zaposlenici u društvima je min 2.000 odnosno 2.000 obitelji ostvaruje prihod od poslova koji su vezani uz vještačenje. Napominjemo da je jasno da je u tim pravnim osobama zaposleno najmanje 412 vještaka, ali se ne isključuje mogućnost da veći dio preostalih osoba (cca 1.500) nisu vještaci već suradnici vještaku u radu (npr.priprema podataka, podloga, poslovi prijepisa, kopiranja, komunikacije i slično). Predloženim pravilnikom suštinski te osobe ostaju bez zaposlenja, a posla ima i svi uistinu i rade. Razvidno je iz svega da nitko nije vodio računa o tome da ljudi ostaju bez posla i na ulici u slučaju da sve to ostaje na snazi i da se ni dugoročno ne može obavljati poslovanje kroz pravnu osobu. Ukoliko sve osobe koje rade kod vještaka ostaju bez posla da li je netko utvrdio o kojem trošku koji je uistinu na teret javnih sredstava (HZZ + svi imaju obveze vezano za doprinose zdravstvenog osiguranja, i da im ih nitko ne uplaćuje). Jednostavnom računicom se dođe do toga da ukidanjem radnih mjesta osoba koje rade kod pravnih osoba vještaka nastaje minimalni trošak u visini 14 mil kn, a koji se odnosi na naknade za nezaposlene i slično. Uz navedeni trošak proračuna važno je uzeti u obzir da gubitkom radnih mjesta dolazi do smanjenje uplata u korist proračuna po osnovi izgubljenih poreza i doprinosa koje poslodavci /pravne osobe vještaci uplaćuju u korist proračuna, a koji iznos nije moguće procijeniti. Riječ je o višestruko većem iznosu od samog troška koji za proračun nastaje. Po našoj procjeni gubitak javnih prihoda bi bio cca 24 mil. kn godišnje samo po osnovu manje uplaćenih doprinosa i poreza na dohodak. Slijedom navedenog, uzevši u obzir manje uplaćene poreze i doprinose te troškove koji nastaju kroz naknade za nezaposlene (kao i omogućavanje zdravstvene usluge nezaposlenim osobama) iznos je minimalno 38 milijuna kuna gubitka za državu. Dosadašnja procedura glede funkcioniranja pravnih osoba za vještačenje bila je vrlo jednostavna i učinkovita. Sudac bi izdao Rješenje kojim imenuje tvrtku xxxx d.o.o. po vještaku xxxxx xxxxxx za obavljanje vještačenja u predmetu .................. Nakon obavljenog posla ispostavio bi se R1 račun (sa PDV-om) kao tvrtka i nadležni sud bi izdao Rješenje da se plati račun tvrtki sa žiro računa suda. Taj sistem je bio godinama dobar i suci su se na to navikli i svako mijenjanje po tom pitanju neće ništa poboljšati, a donijeti će dodatnu zbrku u već preopterećene sudove, pa kako o tom pitanju nije bilo problema mišljenja smo da se navedeno ne treba mijenjati samo je potrebno uskladiti vrijednost boda. Ukidanjem odredbe Pravilnika kojom je regulirani pravo na imenovanje pravne osobe vještakom pod uvjetom da je u istoj zaposlen imenovani vještak kao fizičko lice, vještaci gube pravo naplate svog rada putem trgovačkog društva kojeg su zaposlenici i gube pravo na zdravstveno osiguranje i druga prava iz radnog odnosa. Za napomenuti je da se ovo poglavito odnosi na radno aktivne vještake(ne i na umirovljenike) koji rade na velikom broju predmeta i angažirani su u složenijim vještačenjima. Stoga je neophodno uvesti odredbu u ovaj novi Pravilnik kojom će vještaci moći naplatiti svoj rad putem trgovačkog društva kojeg su zaposlenici. Podredno, postoje prijedlozi, obzirom da je moguće obavljati djelatnost kao ustanova, da se obvezujuće donese poseban akt kojim bi se omogućilo vještacima osnivanje ustanove pod određenim uvjetima kako bi se usluga mogla pružati kroz ustanovu u kojoj su zaposleni pored vještaka i druge osobe koje također sudjeluju u pripremi vještačenja i čiji sati rada trebaju biti plaćeni iz vještačenja. Stoga treba vratiti slijedeću odredbu u Članak 1, stavak 2 ovog prijedloga Pravilnika Pravne osobe ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja: – ako su u svojoj djelatnosti registrirane i za obavljanje vještačenja za određeno područje – ako su njihovi zaposlenici imenovani stalnim sudskim vještacima za područje za koje se traži odobrenje – ako imaju zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Na način propisan stavkom 1. ovog članka utvrđuje se ispunjava li zavod, ustanova ili državno tijelo uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Pravne osobe, zavodi, ustanove i državna tijela dužni su obavijestiti predsjednika odgovarajućeg županijskog ili trgovačkog suda o prestanku radnog odnosa sa svojim zaposlenikom koji je imenovan stalnim sudskim vještakom. Iako smo u e-savjetovanju jasno naglašavali da će ukidanjem pravni osoba biti povrijeđena mnog stečena prava kao i Ustav opet moramo ponoviti i tražiti izmjenu ovog prijedloga Pravilnika o stalnim sudskim vještacima iz slijedećih razloga: PRAVO NA JEDNAKOST PRED ZAKONOM (članak 14. stavak 2. Ustava) Odredbama prema kojima pravne osobe više ne mogu dobiti odobrenje za obavljanje djelatnosti sudskih vještačenja grubo je prekršeno ustavno načelo jednakosti svih pred zakonom. Kako to Ustavni sud u većem broju svojih odluka usuglašeno iznosi, za utvrđivanje predstavlja li navedeno miješanje u jednak položaj svih poduzetnika na tržištu s Ustavom usklađeno postupanje, potrebno je odgovoriti na dva pitanja: a) ima li miješanje u jednak položaj svih poduzetnika na tržištu onemogućavanjem pravnih osoba da obavljaju poslove sudskih vještačenja legitimni cilj u općem ili javnom interesu? b) ako da, je li postignuta pravedna ravnoteža između općeg ili javnog interesa zajednice i zaštite prava na jednak položaj određenih gospodarskih subjekata (konkretno: pravne osobe) u odnosu na druge subjekte koji kao stalni sudski vještaci posluju u Republici Hrvatskoj (konkretno fizičke osobe)? Očito je kako je već odgovor na prvo pitanje negativan, jer nema nikakvog legitimnog cilja koji bi bio u općem ili javnom interesu, a zbog kojega bi pravnim osobama bilo onemogućeno obavljati poslove sudskih vještačenja, niti je to zakonodavac na bilo koji način obrazložio. Ako nema legitimnog cilja u općem ili javnom interesu, onda nema niti govora o poštivanju ustavnog prava na jednakost pred zakonom, u kojem smislu je osporavana promjena pravnog okvira prema kojem pravne osobe više ne bi mogle obavljati djelatnost sudskih vještačenja očito protuustavna. PRAVO VLASNIŠTVA (članak 48. stavak 1., članak 49. stavak 1. i članak 50. Ustava i članak 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju) Osporavanom izmjenom pravnog okvira imenovanja stalnih sudskih vještaka zadire se u ustavno pravo vlasništva, kojega svaka (fizička ili) pravna osoba ima pravo mirno uživati. Lišavanje nekoga njegova vlasništva može biti samo ako je to u javnom interesu, i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnog prava. "Tri ustavna pravila o jamstvu prava vlasništva 8. Članak 48. stavak 1. Ustava, koji jamči pravo vlasništva, mora se sagledavati zajedno s člankom 50. Ustava koji uređuje ustavnopravne mogućnosti njegova oduzimanja odnosno ograničavanja radi zaštite pojedinih ustavnih vrijednosti odnosno zaštićenih ustavnih dobara. Tako je zakonom moguće u interesu Republike Hrvatske ograničiti ili oduzeti vlasništvo, uz naknadu tržišne vrijednosti (članak 50. stavak 1. Ustava). Osim toga, poduzetnička se sloboda i vlasnička prava mogu iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi (članak 50. stavak 2. Ustava). Sukladno navedenom, Ustav sadrži tri zasebna pravila vezana uz ustavno uređenje vlasništva: prvo pravilo, sadržano u članku 48. stavku 1. Ustava, opće je naravi i propisuje jamstvo prava vlasništva; drugo pravilo, sadržano u članku 50. stavku 1. Ustava, uređuje oduzimanje odnosno ograničavanje vlasništva koje se neće smatrati ustavnopravno nedopuštenim ako je propisano zakonom, ako je u interesu Republike Hrvatske i ako je za tako oduzeto odnosno ograničeno vlasništvo osigurana i isplaćena naknada u tržišnoj vrijednosti oduzete odnosno ograničene imovine; treće pravilo, sadržano u članku 50. stavku 2. Ustava, priznaje zakonodavcu ovlast da zakonom ograničava vlasnička prava (i poduzetničke slobode) radi zaštite pojedinih ustavnih vrednota ili zaštićenih ustavnih dobara koja ustavotvorac smatra toliko važnim da ih podvodi pod državne odnosno pod opće interese zajednice (zaštita interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi), bez obveze isplate bilo kakve naknade. Ta tri pravila, međutim, nisu samostojna i nepovezana. Drugo i treće pravilo, koji se tiču određenih stupnjeva miješanja u pravo vlasništva, uvijek se moraju tumačiti u svjetlu općeg jamstva iz članka 48. stavka 1. Ustava: prije razmatranja je li prvo pravilo poštovano uvijek se mora odrediti jesu li druga dva primjenjiva na konkretan slučaj koji je predmet ustavnosudskog ispitivanja. Ustavni sud također napominje da svako miješanje u pravo vlasništva, zasnovano na odredbama članka 50. Ustava, mora osigurati pravičnu ravnotežu između zahtjeva za poštovanjem i zaštitom ustavnog prava vlasništva privatnih osoba i zahtjeva koje postavljaju državni odnosno javni ili opći interesi zajednice (koji mogu uključivati i zaštitu suprotstavljenih prava ili interesa trećih privatnih osoba). Zahtjev za postizanjem te ravnoteže izražen je u strukturi članaka 48. stavka 1. i 50. Ustava, promatra li ih se kao jednu cjelinu, pri čemu ustavotvorac izrijekom postavlja još i dopunski zahtjev: svako ograničenje vlasništva odnosno vlasničkih prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju (članak 16. stavak 2. Ustava). Stoga u svakom pojedinom slučaju mora postojati razuman odnos razmjernosti između sredstava koja se koriste pri oduzimanju ili ograničavanju vlasništva i ciljeva koji se time nastoje postići. Sažeto, miješanje u vlasništvo mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju." Očito je kako zakonodavac na prijedlog Ministarstva pravosuđa prilikom izmjene pravnog okvira prema kojem pravne osobe više ne bi mogle dobiti odobrenje za obavljanje poslova sudskog vještačenja nije uzeo u obzir navedena pravila povezana s ustavnim određenjem vlasništva, jer ni na koji način nije obrazloženo koji bi bio interes Republike Hrvatske ograničiti navedeno vlasništvo (i poduzetničku slobodu) pravnim osobama, niti je u izmijenjenom pravnom okviru išta rečeno u pogledu osiguravanja i isplate naknade u tržišnoj vrijednosti oduzete odnosno ograničene imovine za tako oduzeto odnosno ograničeno vlasništvo. Osim toga, smatramo kako nema mjesta primjeni trećeg pravila (ovlast države ograničavati vlasnička prava i poduzetničke slobode), jer se očito ne radi o zaštiti pojedinih ustavnih vrednota ili zaštićenih ustavnih dobara koja ustavotvorac smatra toliko važnim da ih podvodi pod državne odnosno pod opće interese zajednice (zaštita interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi), bez obveze isplate bilo kakve naknade. Ovo tim više što se radi o pravnom okviru koji se nije mijenjao godinama, i koji je u pogledu ovlasti pravnih osoba da obavljaju poslove sudskih vještačenja praktički nepromijenjen gotovo 25 godina, što još više opravdava legitimna očekivanja pravnih osoba da im vlasništvo (i poduzetnička sloboda) neće u budućnosti biti ograničeno. Konačno, osporavanom promjenom pravnog okvira imenovanja stalnih sudskih vještaka zadire se i u poduzetničku slobodu, s obzirom da se bez valjanog razloga i bez ikakvih obrazloženja, onemogućuje obavljanje legitimne djelatnosti putem pravne osobe, već istu mora obavljati fizička osoba. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 676 | Galić Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 | VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 36. | Članak 36.a Suci i sudski vještaci pridržavati će se Smjernica o ulozi sudskih vještaka u pravosudnim postupcima država članica Vijeća Europe donesenih po Europska Komisija za učinkovitost pravosuđa (CEPEJ) 12.12.2014.godine jer pružaju referentni okvir za zakonodavca, suca i sve stranke u postupku vezano za ulogu stručnjaka - “vještaka” u slučajevima gdje je vještak angažiran od strane suda tijekom postupka donošenja sudske odluke. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 677 | Galić Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 | VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 34. | Članak 34. (1) Stalni sudski vještaci i stalni sudski procjenitelji imenovani sukladno odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16. i 67/18.) te pravne osobe kojima je sukladno odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15. i 67/18.) odobreno obavljanje poslova vještačenja odnosno procjene preuzete po prijašnjem Zakonu o sudovima, nastavljaju obavljati navedene poslove do isteka vremena na koje su imenovani odnosno na koje im je dano odobrenje te se na njih na odgovarajući način primjenjuje Zakon o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) i ovaj Pravilnik. (2) Stalni sudski vještaci i stalni sudski procjenitelji iz stavka 1. ovoga članka na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika po službenoj se dužnosti uvrštavaju u jedinstveni popis stalnih sudskih vještaka koji se objavljuje na mrežnoj stranici Ministarstva. (3) Postupci imenovanja, privremene zabrane, privremene uskrate i razrješenja stalnih sudskih vještaka i stalnih sudskih procjenitelja započeti prije 1. siječnja 2023. dovršit će se prema odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16. i 67/18.) i Pravilnika o stalnim sudskim vještacima („Narodne novine“, br. 38/14., 123/15., 29/16. i 61/19.) (4) Stalni sudski vještaci koji do 1. siječnja 2023. budu imenovani sukladno odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16. i 67/18.) kao i pravne osobe kojima je sukladno odredbama Zakona o sudovima (»Narodne novine«, br. 28/13., 33/15., 82/15. i 67/18.) odobreno obavljanje poslova prevođenja odnosno tumačenja, vještačenja i procjenjivanja nastavljaju obavljati navedene poslove ne moraju podnositi zahtjev za imenovanje nakon isteka vremena na koje su prethodno imenovani nego će ostati uvršteni u jedinstveni popis stalnih sudskih vještaka iz st.2 ovog članka, primjenom pravnog standarda legitimnih očekivanja, imenovati u skladu s odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) i ovog Pravilnika. (5) Stalni sudski procjenitelji koji do 1. siječnja 2023. budu imenovani sukladno odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16. i 67/18.) nakon isteka vremena na koje su prethodno imenovani Ministarstvu mogu najkasnije 30 dana prije isteka vremena prethodnog imenovanja podnijeti zahtjev za imenovanje stalnim sudskim vještakom za procjenu. (6) U postupcima imenovanja iz stavaka 4. i 5. ovoga članka Ministarstvo ispituje postojanje uvjeta propisanih Zakonom o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.), a osobe u odnosu na koje se utvrdi ispunjenost propisanih uvjeta neće biti dužne polagati provjeru znanja iz poznavanja ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja ni obaviti stručnu obuku. (7) Osobe iz stavka 4. i 5. ovoga članka koje zahtjeve za imenovanje podnesu izvan propisanog roka dužne su polagati provjeru znanja iz poznavanja ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja te dostaviti dokaz o obavljenoj stručnoj obuci. (8) Strukovne udruge stalnih sudskih vještaka koje će provoditi stručnu obuku iz članka 7. ovoga Pravilnika dužne su Ministarstvu podnijeti zahtjev za odobrenje programa stručne obuke u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika. | Nije prihvaćen | Prijedlog se ne može prihvatiti s obzirom na odredbe članka 35. stavaka 1. i 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 21/22). |
| 678 | Galić Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 | Postupak privremene zabrane i razrješenja, Članak 33. | Članak 33. (1) U postupku razrješenja stalnog sudskog vještaka zbog nesavjesnog ili neurednog obavljanja poslova te povrede obveze čuvanja tajnosti podataka obavezno se traži mišljenje pravosudnog dužnika odnosno čelnika pravosudnog tijela iz članka 30. stavka 1. ovoga Pravilnika. (2) O privremenoj zabrani i razrješenju stalnog sudskog vještaka ministar odlučuje rješenjem. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. (4) Danom izvršnosti rješenja o privremenoj zabrani obavljanja poslova stalni sudski vještak briše se s Popisa stalnih sudskih vještaka za vrijeme trajanja privremene zabrane. (5) Danom izvršnosti rješenja o razrješenju stalni sudski vještak briše se iz Popisa stalnih sudskih vještaka. (6) U postupku privremene zabrane i razrješenja stalnih sudskih vještaka primjenjuju se odredbe zakona koji uređuje opći upravni postupak. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 679 | Galić Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 | V. PRAĆENJE RADA I PREDSTAVKE NA RAD STALNOG SUDSKOG VJEŠTAKA, Članak 30. | Članak 30. (1) Rad stalnih sudskih vještaka dužni su pratiti pravosudni dužnosnici koji vode postupke u kojima su stalni sudski vještaci sudionici i čelnici pravosudnih tijela za koja obavljaju vještačenja te su o svojim zapažanjima dužni obavještavati Ministarstvo. (2) Rad stalnih sudskih vještaka prate i komore i strukovne udruge čiji su članovi. Svaki sudski vještak u RH je obvezan biti članom strukovne udruge vještaka koju odabere prema strukovnoj pripadnosti. (3) Komore su dužne obavijestiti Ministarstvo o prestanku postojanja valjanog odobrenja za rad (licencije) stalnih sudskih vještaka koji su njihovi članovi. (4) Predstavke, primjedbe i pritužbe na rad i ponašanje stalnog sudskog vještaka Ministarstvu mogu podnijeti i stranke odnosno njihovi opunomoćenici te strukovne udruge. (5) U ispitivanju osnovanosti podnesene predstavke Ministarstvo traži mišljenje osoba iz stavka 1. i 2. ovoga članka te očitovanje stalnog sudskog vještaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 680 | Galić Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 | Potpis i pečat stalnog sudskog vještaka, Članak 27. | Članak 27. (1) Stalni sudski vještak dužan je bez odgode nakon imenovanja o svom trošku pribaviti: - kvalificirani elektronički potpis - pečat. (2) Pečat stalnog sudskog vještaka iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka je okruglog oblika, bez grba Republike Hrvatske, promjera 38 mm. Tekst pečata u plavoj boji sadrži ime, prezime i prebivalište stalnog sudskog vještaka te naznaku „stalni sudski vještak“ i naznaku područja za koje je imenovan. (3) Stalni sudski vještak dužan je svoj vlastoručni potpis i otisak pečata pohraniti kod županijskog suda nadležnog prema mjestu njegovog prebivališta. (4) Zapisnik iz stavka 3. ovoga članka sud dostavlja Ministarstvu. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 681 | Galić Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 | Dnevnik vještačenja , Članak 26. | BRISATI ČLANAK 26. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 682 | Galić Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 | Dužnost preuzimanja i dovršetka preuzetih poslova, Članak 25. | BRISATI STAVAK 4. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 683 | Galić Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 | Opće dužnosti , Članak 24. | Članak 24. (1) Stalni sudski vještak dužan je povjerene poslove obavljati stručno, savjesno, uredno, u skladu s propisima, a nalaze i mišljenja iznijeti točno, potpuno i objektivno prema pravilnima struke. (3)Stalni sudski vještak dužan je čuvati kao tajnu te za sebe zadržati sve što je prigodom obavljanja poslova stalnog sudskog vještaka saznao o strankama i njihovim pravima, obvezama i pravnim interesima te čuvati tajnost svih podataka koji tijekom postupka pred pravosudnim tijelima nisu bili predmet javne rasprave, a ove se obveze mogu osloboditi pod uvjetima propisanim zakonom. (4)Stalni sudski vještak dužan je nadležni sud i Ministarstvo obavijestiti o svakoj promjeni svojih osobnih podataka. (5) Stalni sudski vještak obvezan je stalno se stručno se usavršavati i stjecati stručna znanja iz područja za koja je imenovan stalnim sudskim vještakom. Provedbu stručnih usavršavanja organiziraju i prate stručne udruge/komore sudskih vještaka koje imaju minimum 20 vještaka iste struke. Vještak mora svake godine pohađati najmanje 3 stručna predavanja vezano za stručno usavršavanje ili objaviti najmanje dva stručna članka odnosno jedan znanstveni članak iz područja svoje struke. Potvrdom o sudjelovanju na stručnom savjetovanju dokazati će i donijeti potvrdu o sudjelovanju u udrugu u kojoj je član. Potvrdu nije potrebno pribavljati za one edukacije koje organizira udruga u kojoj je vještak član, obzirom da udruga o tome vodi evidenciju. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje te će se razmotriti u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. U odnosu na obvezu stručnog usavršavanja, napominje se da je člankom 22. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 36/24) propisana obveza imenovanih stalnih sudskih vještaka da se stalno stručno usavršavaju u području za koje su imenovani te ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa dostave dokaz o provedenom usavršavanju najmanje jednom u dvije godine. |
| 684 | Galić Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 | Troškovi za smještaj (noćenje) , Članak 22. | Naknada izmakle zarade Članak 22.a (1) Stalni sudski vještak ima pravo na naknadu izmakle zarade, koja se obračunava za svaki utrošen sat koji nije obračunan po nekoj drugoj osnovi u skladu sa čl.249 i čl.256 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 na snazi od 19.07.2022. (2) Naknada izmakle zarade obračunava se po cijeni sata iz čl. 17. ovog Pravilnika. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 685 | Galić Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 | Troškovi prijevoza, Članak 20. | Članak 20. (1) Pravo na naknadu putnih troškova stalnim sudskim vještacima obuhvaća izdatke za dolazak iz mjesta prebivališta odnosno boravišta do mjesta obavljanja poslova u vezi vještačenja te za povratak u mjesto prebivališta odnosno boravišta. (2) Troškovi iz stavka 1. ovog članka stalnim sudskim vještacima priznaju se u visini prijevoznih stvarnih prijevoznih troškova za putovanje obavljeno najkraćim putem i najekonomičnijim prijevoznim sredstvom, imajući u vidu i ukupno vrijeme koje bi bilo utrošeno korištenjem pojedinog prijevoznog sredstva. Ako za obavljanje vještačenja sredstvo javnog prometa, nije najekonomičnije prijevozno sredstvo, posebno imajući u vidu ukupno vrijeme koje bi bilo utrošeno korištenjem istog stalni sudski vještak ima pravo na korištenje osobnog automobila u visini neoporezivih iznosa kako je to regulirano Pravilnikom o izmjenama i dopuni Pravilnika o porezu na dohodak (NN 112/2022) do 3,00 kune po prijeđenom kilometru. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 686 | Galić Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 | Naknada troškova, Članak 19. | (1) Stalni sudski vještak ima pravo na naknadu troškova koje je imao u vezi s vještačenjem. (2) Naknada troškova iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća: – troškove prijevoza – dnevnice – troškove za smještaj (noćenje), Također se obračunavaju materijalni troškovi (cestarine ,prijepis teksta, izrada tabela, crtanje skica, uredski materijal, HP troškovi i sl) (3) Pravo na naknadu troškova obračunava se na temelju uredne i vjerodostojne dokumentacije putnog naloga (u slučaju zavoda, ustanova i pravnih osoba) i priloženih isprava (računa) kojima se dokazuju svi nabrojani troškovi prijevoza i drugi izdaci. Sve navedeno je prema čl.249 i čl.256 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 na snazi od 19.07.2022. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 687 | Galić Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 | Uvećanje i umanjenje nagrade, Članak 18. | (1) Ako je vještačenje nužno obaviti pod otežanim uvjetima (noću od 22,00 do 06,00 sati, u iznimno nepovoljnim vremenskim uvjetima, na otvorenom prostoru i sl.) te u dane tjednog odmora, državnog blagdana ili neradnog dana, iznos nagrada za rad stalnih sudskih vještaka iz Cjenika naknada rada stalnih sudskih vještaka uvećava se za 100%. (2)Ako stalni sudski vještak bez opravdanog razloga preuzeti posao ne dovrši u roku koji mu je naložen ili u roku o kojem je obavijestio pravosudno tijelo odnosno stranku, iznos nagrade naknade po računu može se umanjiti do najviše 50% iznosa nagrade iz članka 17. ovoga Pravilnika, uz obvezu obavijesti Poreznoj upravi o tom smanjenju. (3)Opravdani razlozi su: nedostavljanje dokumentacije, pretjerano dugo vrijeme dostave zatražene nove dokumentacije od stranaka, bolest vještaka itd. Moraju biti jasno utvrđeni razlozi kašnjenja izrade nalaza i mišljenja zbog mogućih zlouporaba Stranaka u postupku radi smanjenja iznosa naknade. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 688 | Galić Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 | Pravo na nagradu, Članak 17. | Pravo na naknadu Članak 17. (1) Za obavljeno vještačenje stalni sudski vještak ima pravo na naknadu. U tom smislu stalni sudski vještak ispostavlja račun u kojem je iskazana cijena utrošenog rada i zavisnih troškova koje je vještak objektivno i u skladu sa stavkom 4 ovog članka imao u konkretnom predmetu. Ispostavljen račun će vještaku biti plaćen u zakonski propisanom roku, od 30 dana, a ako ima primjedbi na isti, koje će se dati u pisanom obliku, na što će vještak dati obrazloženje. (2) Naknada za rad stalnih sudskih vještaka određuje se u bodovima, a vrijednost boda utvrđuje se u € (EUR) prema protuvrijednosti 0,15 % prosječne mjesečne isplaćene bruto plaće po zaposlenom u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz u prethodnoj godini, koja se objavljuje u Narodnim novinama (NN 125/2022 za 2022.godinu), uvećano za porez na dodanu vrijednost. (3) Naknada za rad stalnih sudskih vještaka utvrđuje se za: izradu pisanog nalaza i mišljenja, ovisno o složenosti vještačenja od minimalno 250 bodova, (gornjeg limita nema zbog vrlo složenih predmeta što se ne može nikako predvidjeti) sve radnje (očevid, pregled, pretraga, mjerenje, rekonstrukcija, izuzimanje, ispitivanje, uzorkovanje, procjena, analiza dokumentacije, utvrđivanje, osiguranje dokaza, izrada nacrta, troškovnika i procjena, i dr.) 50 bodova po satu pristup na raspravu 100 bodova sudjelovanje na raspravi koja traje dulje od dva sata 50 bodova po svakom započetom satu, i pravo na naplatu odgovora na svaki podnesak stranke ili odvjetnika ovisno o opsežnosti odgovora i to 50 bodova po podnesku za neograničen broj odgovora na podneske (4) Stalni sudski vještak je uz račun dužan dostaviti i obrazloženje stavki. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 689 | Galić Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 | Odlučivanje o zahtjevu za imenovanje, Članak 12. | Odlučivanje o zahtjevu za imenovanje Članak 12. (1) O imenovanju kandidata koji je završio stručnu obuku i zadovoljio na provjeri traži se obvezujuće mišljenje predsjednika županijskog suda nadležnog po mjestu prebivališta kandidata. (2) Nakon pribavljanja mišljenja iz stavka 1. ovoga članka, kandidat koji je završio stručnu obuku i zadovoljio na provjeri se poziva na dostavu dokaza o sklopljenom ugovoru o osiguranju iz članka 6. ovoga Pravilnika, dostavu dokaza o uplati troškova izrade službene iskaznice i dvije fotografije iz članka 27. ovoga Pravilnika te ministarstvo pribavlja uvjerenje obzirom da je ovlašteno utvrđivati uvjete za obavljanje prema čl.13 po službenoj dužnosti da se protiv vještaka ne vodi kazneni postupak za kazneno djelo za koje se postupak vodi po službenoj dužnosti. (3) O podnesenom zahtjevu za imenovanje stalnog sudskog vještaka ministar odlučuje rješenjem i o tome obavještava nadležni sud u mjestu prebivališta imenovanog vještaka. (4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. (5 ) U postupku imenovanja stalnih sudskih vještaka primjenjuju se odredbe zakona koji uređuje opći upravni postupak. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 690 | Galić Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 | Mišljenje o obavljenoj stručnoj obuci, Članak 8. | (1) Sposobnost kandidata upućenog na stručnu obuku za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka utvrđuje se na temelju izvješća stalnog sudskog vještaka kod kojeg je kandidat bio na stručnoj obuci (mentora) o provedenoj stručnoj obuci pod čijim je nadzorom kandidat dužan obaviti najmanje pet vještačenja i u njima izraditi nalaz i mišljenje. Navedenih pet vještačenja ne moraju biti vještačenja koje je naložio sud, ali se pri tome mora voditi o odredbama GDPR. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 691 | Galić Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 | Stručna obuka, Članak 7. | (4) Strukovne udruge kandidatima za stalne sudske vještake imenuju mentore iz reda stalnih sudskih vještaka iz odgovarajućeg područja vještačenja odnosno specijalnosti, koji imaju najmanje pet godina iskustva u obavljanju poslova sudskog vještačenja i minimalno 50 izrađenih vještačenja. Popis mentora dostavlja se Ministarstvu | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 692 | Galić Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 | Stručna obuka, Članak 7. | (2) Stručna obuka kandidata za stalne sudske vještake obavlja se prema programu koji za pojedina područja vještačenja donose strukovne udruge stalnih sudskih vještaka, koje u članstvu imaju najmanje tri tristo stalnih sudskih vještaka, a unutar toga najmanje 50 sudskih vještaka odgovarajuće struke odnosno odgovarajućeg područja vještačenja za koje se traži imenovanje. Strukovna udruga obavlja provjeru uvjeta radnog iskustva kandidata na poslovima u struci najmanje osam godina, a nakon završenog preddiplomskog sveučilišnog studija ili preddiplomskog stručnog studija na poslovima u struci najmanje deset godina. U iznimnom slučaju, ako u Republici Hrvatskoj nema ukupno 50 ili više vještaka neke struke (područja vještačenja), ili ne postoji udruga vještaka koja ima barem 50 vještaka odgovarajuće struke (područja vještačenja), tada će se stručna obuka kandidata povjeriti udruzi koja ima najviše vještaka odgovarajuće struke (područja vještačenja). | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 693 | Galić Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 | Osiguranje od odgovornosti, Članak 6. | Osiguranje od odgovornosti Članak 6. (1) Stalni sudski vještak mora biti osiguran od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka. (2) Najniža svota osiguranja od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka je 26.500,00 eura za fizičke osobe, a za pravne osobe 66.350 eura. (3) Dokaz o sklopljenom ugovoru o osiguranju iz stavka 1. ovoga članka je važeća polica osiguranja koja se dostavlja nakon položene provjere znanja o ustrojstvu sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja te svake sljedeće godine najkasnije 15 dana prije isteka važeće police osiguranja. (4) Državljanin države članice Europske unije ili države potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru može se osigurati od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka i u svojoj matičnoj državi. | Djelomično prihvaćen | Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) propisano je da za stalnog sudskog vještaka može biti imenovana fizička osoba koja ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka na najnižu svotu osiguranja od 25.000,00 eura, te da poslove vještačenja mogu obavljati i pravne osobe ako dostave zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja na najnižu svotu osiguranja od 65.000,00 eura. |
| 694 | Galić Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 | Vladanje hrvatskim jezikom, Članak 4. | Uvjet vladanja hrvatskim jezikom ispunjava osoba koja je: 1. završila odgovarajući studij odnosno školu na hrvatskom jeziku u Republici Hrvatskoj. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 695 | Galić Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 | Područja vještačenja, Članak 3. | (3) Uvjeti za obavljanje poslova stalnih sudskih vještaka Za stalnog sudskog vještaka može biti imenovana osoba koja ispunjava sljedeće uvjete: 1. državljanin je Republike Hrvatske, državljanin države članice Europske unije ili državljanin države potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, 2. ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij odnosno završen preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij odgovarajući području vještačenja za koje se imenuje, 3. nakon završenog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili specijalističkog diplomskog stručnog studija radila je na poslovima u struci najmanje osam godina, a nakon završenog preddiplomskog sveučilišnog studija ili preddiplomskog stručnog studija na poslovima u struci najmanje deset godina, 4. vlada hrvatskim jezikom, 5. zdravstveno je sposobna za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka, 6. uspješno je završila provjeru znanja iz ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja, 7. ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka, 8. ima valjano odobrenje za samostalno obavljanje djelatnosti (licenciju) ili položen stručni odnosno specijalistički ispit za obavljanje djelatnosti ako je to, sukladno posebnim propisima, uvjet za obavljanje tih djelatnosti. Za stalnog sudskog vještaka ne može se imenovati osoba protiv koje se vodi kazneni postupak ili koja je pravomoćno proglašena krivom za kaznena djela za koja se postupak vodi po službenoj dužnosti, osim za kaznena djela počinjena iz nehaja. -Iznimno od odredbi stavka 1. točki 2. i 3. ovoga članka, ako u Republici Hrvatskoj za određeno područje vještačenja nema mogućnosti završetka sveučilišnog ili stručnog studija, za stalnog sudskog vještaka može se imenovati i osoba sa stečenom srednjom stručnom spremom odgovarajućom području vještačenja za koje se imenuje i koja je nakon završene škole radila na poslovima u struci najmanje 12 godina. -Iznimno od odredbe stavka 1. točke 3. ovoga članka, liječnici specijalisti uvjet za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka stječu nakon položenog specijalističkog ispita. - Iznimno od odredbe stavka 1. točke 6. ovoga članka, osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava nije dužna pristupiti provjeri znanja iz ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja. - Prije imenovanja kandidati za stalne sudske vještake dužni su uspješno završiti stručnu obuku u strukovnoj udruzi stalnih sudskih vještaka. 9.Pravne osobe ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja prema čl.1, stavak 2 ovog Pravilnika : – ako su u svojoj djelatnosti registrirane i za obavljanje vještačenja za određeno područje – ako su njihovi zaposlenici imenovani stalnim sudskim vještacima za područje za koje se traži odobrenje – ako imaju zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Na način propisan stavkom 1. ovog članka utvrđuje se ispunjava li zavod, ustanova, ili državno tijelo i trgovačko društvo uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Pravne osobe, zavodi, ustanove, i državna tijela i trgovačka društva dužni su obavijestiti predsjednika odgovarajućeg županijskog ili trgovačkog suda o prestanku radnog odnosa sa svojim zaposlenikom koji je imenovan stalnim sudskim vještakom. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 696 | Galić Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 | Područja vještačenja, Članak 3. | - odgovarajući | Nije prihvaćen | Komentar je nepotpun i nejasan. |
| 697 | Galić Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 | II. POSTUPAK IMENOVANJA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Područja vještačenja | i uvjeti za obavljanje poslova stalnih sudskih vještaka | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 698 | Galić Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 | Predmet Pravilnika, Članak 1. | (2) Odredbe ovoga Pravilnika o pravima i dužnostima stalnih sudskih vještaka na odgovarajući se način primjenjuju i na vještake te zavode, ustanove, državna tijela i druge pravne osobe koje su imenovane za vještačenje u pojedinim predmetima na temelju posebnih propisa. (3) Vještačenje se određuje kad za utvrđivanje ili ocjenu neke važne činjenice treba pribaviti nalaz i mišljenje od osobe koja raspolaže potrebnim stručnim znanjem ili vještinom. Vještak je stručna osoba - ekspert koja sudu predstavlja činjenice odnosno znanstveno i/ili tehničko znanje savjesno i prema svom najboljem znanju, a nalaz i mišljenje iznijet će točno, potpuno i objektivno, u skladu s pravilima struke. Vještak ne može, niti je to na bilo koji način njegov zadatak, preuzeti odgovornost suca za procjenu ili vrednovanje činjenica koje su temelj za sudsku presudu. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 699 | FILIP KAŠIK | Pravo na nagradu, Članak 17. | Bod ne može biti manji od 1,00 € odnosno 1 sat vještaka bi trebao biti minimalno 35 €, a optimalno 50 € + PDV, ali primjereno bi bilo najmanje 75 % propisane satnice prema odvjetničkoj tarifi (dakle, na razini od 75 € za složena vještačenja. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 700 | FABIO LAZARIĆ | Pravo na nagradu, Članak 17. | -Neadekvatna cijena boda, koju svakako predlažem povisiti u skladu sa današnjim standardima. Cijena sata brodopopravljačkih radova iznosi oko 300,00-400,00kn +PDV. -Ubrzati vrijeme uplate naknade za vještvo od strane sudova | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 701 | ĐURO LOBAŠ | Pravo na nagradu, Članak 17. | Članak 17. stavak 2. Nagrada za rad stalnih sudskih vještaka određuje se u bodovima, a vrijednost boda utvrđuje se u iznosu od 0,33 eura uvećano za porez na dodanu vrijednost. usporedivo s odvjetničkom satnicom - vještaku kao dioniku istog sustava, bod ne bi trebao biti manje od 1,00 eur, odnosno 1 sat vještaka trebao bi biti najmanje 35 eura, odnosno 50 eura, odnosno 75 eura za složenija vještačenja. Članak 17. stavak 3. Nagrada za rad stalnih sudskih vještaka koja se isplaćuje iz sredstava pravosudnog tijela umanjuje se za 35% od utvrđene vrijednosti boda iz stavka 2. ovog članka. Navedeno je neustavno i diskriminirajuće jer se rad vještaka vrednuje u ovisnosti od složenosti zadatka i opsega posla, a ne u ovisnosti od naručitelja. Članak 17. stavak 4. Nagrada za rad stalnih sudskih vještaka utvrđuje se u rasponu od 150 do 4000 bodova Ograničavanje nagrade za pisani nalaz i mišljenje unaprijed bez sagledavanja konkretnog opsega i složenosti zadatka vještačenja je neprimjerena i životno neodrživa | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 702 | DUBRAVKA GVOZDIĆ | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi | 1.) primjedba na čl.17 bod ne može biti manji od 1,00 euro - 1 sat vještaka bi trebao biti minimalno 35 € ,optimalno 50.-€ + PDV, ali primjereno bi bilo najmanje 75 % propisane satnice prema odvjetničkoj tarifi (dakle, na razini od 75 € za složena vještačenja). 2. primjedba na članak 17. stavak 3. kojom je uređeno umanjenje naknade za rad vještaka koja se isplaćuje iz sredstava pravosudnog tijela za 35%: To je potpuno neustavna odredba! Visina naknade za rad vještaka određuje se u zavisnosti od obima i složenosti vještačenja, a ne u zavisnosti od naručitelja kao što je to uređeno odredbom iz članka 17. stavak 3. Naknade za rad vještaka koja se plaćaju iz sredstava pravosudnih tijela većinom se odnose na vještačenja provedena u kaznenim postupcima i koja u konačnici idu na teret osuđenika, jedino u slučaju oslobađajuće presude idu na teret državnog proračuna (regulirano odredbom iz članka 145. Zakona o kaznenom postupku) i što nema veze sa radom vještaka posljedično čemu ne može ni biti u korelaciji sa naknadom za rad vještaka. 3. primjedba - na odredbu iz članka 17. stavak 4.1. kojim je utvrđen raspon od 150 do 4000 bodova za izradu pisanog nalaza i mišljenja, ovisno o složenosti vještačenja iz prednjeg proizlazi da je nagrada za pisani nalaz i mišljenje limitirana na minimalnih 49,50 EUR ( 150 bodova x 0,33 € ) do maksimalnih 1.320,00 EUR ( 4.000 bodova x 0,33 €); dakle radi se o odredbi koja unaprijed, bez da uzima u obzir opseg posla, ograničava vrijednost rada (i to na vrlo niskoj razini), jer kako se primjenom takve odredbe može vrednovati vještačenje dokumentacije koja primjerice sadrži preko 50.000 stranica, a kao rezultat vještačenja je nalaz i mišljenje na preko 1.000 stranica ??? | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 703 | Dražen Džoić | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi | čl. 17. st. 2. - bod ne bi trebao biti manji od 1 eura - sat vještaka trebao bi biti 50 eura + PDV st. 3. - brisati st. 4. - gornju granicu brisati čl. 20. st. 3. - ubaciti 3kn/km | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 704 | Dragutin Matotek | III. PRAVA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Pravo na nagradu | Smatram da se ne radi o nagradi vještaku za izrađen stručan Nalaz i mišljenje, već o naknadi. Ne znam koja struka za svoj posao dobiva samo nagradu, ona može biti za iznadprosječno izrađen posao glede roka, kvalitete i sl. Vještaci već dugo upozoravaju na ovakvo ignoriranje predlagatelja koji odbija sve prijedloge struke. Pretpostavljam da autori-predlagači koriste usluge drugih struka za koje se ne traže neke posebne kompetentnosti, na pr. satnica automehaničara iznosi 150 do 220 kuna, bruto, keramičara 150 kuna, a za slične struke kao vještaci, na pr. odvjetnici i ovlašteni inženjeri itd. satnice su vam poznate. Daljnja nelogičnost je umanjenje cijene usluge ako se radi za državna tijela, kao i limitiranje broja odova od 4.000. Vještačenja su često veoma komplicirana, složena, vremenski traju i nije primjereno sa sucima licitirati broj bodova a što znači indirektno određivati visinu naknade za uređeni Nalaz i mišljenje. Prijedlog: satnicu, vrijednost boda uskladiti s ostalim strukama (odvjetnici, ovlašteni inženjeri) a uvesti da se ukupna cijena vještva, bez obzira tko plaća, usuglasi između suda i vještaka prije izrade. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 705 | Dragutin Matotek | I. OPĆE ODREDBE, Predmet Pravilnika | Nejasno je da li i na dalje postoji mogućnost da se pored nabrojanih u članku 1.i trgovačka društva-pravne osobe koje upošljavaju stalne sudske vještake i procjenitelje ponovno imenuju. Naime, mnoga trgovačka društva za zaposlenim vještacima ispostavljaju račune za svoja vještva iz tvrtke u kojoj su vještaci izvršitelji zaposleni i tu ostvaruju svoja prava iz radnog odnosa. Predlažem dodati i trgovačka društva, odnosno pravne osobe. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 706 | Dragan Brtan | Postupak privremene zabrane i razrješenja, Članak 33. | U članku 33. stavak 1. dodatni riječ obavezno Novi prijedlog stavka (1) U postupku razrješenja stalnog sudskog vještaka zbog nesavjesnog ili neurednog obavljanja poslova te povrede obveze čuvanja tajnosti podataka obavezno se traži mišljenje pravosudnog dužnosnika odnosno čelnika pravosudnog tijela iz članka 30. stavka 1. ovoga Pravilnika. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 707 | Dragan Brtan | Dnevnik vještačenja , Članak 26. | Bristi članak 26. Nepotreban i vodi samo povećanju administriranja. Osim toga, time se ugrožava čuvanje tajne | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 708 | Dragan Brtan | Utvrđivanje visine nagrade za rad i naknade troškova stalnih sudskih vještaka, Članak 23. | Na koji način i po kojim kriterijma će pravosudno tijelo odrediti koliko je raddnih sati potrebno za neko vještačenje, kada upravo to pravosudno tijelo angažira vještake za određena područja iz razloga što ne raspolaže stručnim znanjima iz tih područja. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 709 | Dragan Brtan | Uvećanje i umanjenje nagrade, Članak 18. | Jasno definirati i propisati koji su to opravdani razlozi, kako bi se izbjegle moguće zloupotrebe stranaka u postupku radi smanjenja iznosa naknade za rad. Postoje situacije u kojima stranke ne dostavljaju dokumentaciju u razumnim ili propisanim rokovima zbog čega vještak nije u mogućnosti pravovremeno izraditi vještačenje. Isto tako, zdravstveni problemi poput recimo korone i sl. mogu utjecati na izvršenje vještačenja u zadanom roku | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 710 | Dragan Brtan | Pravo na nagradu, Članak 17. | (2) Nagrada za rad stalnih sudskih vještaka određuje se u bodovima, a vrijednost boda utvrđuje se u iznosu od 1,2 eura uvećano za porez na dodanu vrijednost. Vrijednost boda usklađuje se jednom godišnje u visini postotka promjene visine minimalne prosječne plaće u RH, prema podacima koje objavljuje Državni zavod za statistiku RH s primjenom od 01.01. kalendarske godine. Objašnjenje: Vrijednost boda se nije mijenjala od 1998., a od tada se povećavala visina minimalne plaće ili čak plaće službenika i namještenika zaposlenih u državnim i javnim službama RH te je stoga životno normalno da se poveća i vrijednost boda i time približno prati troškove životnog standarda i kretanja cijena na tržištu. Isto tako, nema opravdanog razloga za umanjenje naknade za rad sudskih vještaka ako se sredstva isplaćuju iz sredstava pravosudnog tijela. U tom slučaju i cijena izvršenja bilo kakovih usluga ili radova za pravosudna tijela bi se trebala umanjivati za određeni postotak. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 711 | Dragan Brtan | Odlučivanje o zahtjevu za imenovanje, Članak 12. | (1) O imenovanju kandidata koji je završio stručnu obuku i zadovoljio na provjeri traži se obvezujuće mišljenje predsjednika županijskog suda nadležnog prema mjestu prebivališta kandidata. (3) O podnesenom zahtjevu za imenovanje stalnog sudskog vještaka ministar odlučuje rješenjem i o tome obavještava nadležni sud u mjestu prebivališta imenovanog vještaka | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 712 | Dragan Brtan | Stručna obuka, Članak 7. | Stavak 2. prijedlog da se poveća broj stalnih sudskih vještaka, na minimalno 10, u strukovnoj udruzi za pojedina područja vještačenja | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 713 | Dragan Brtan | Predmet Pravilnika, Članak 1. | (1) Ovim se Pravilnikom propisuje postupak imenovanja i razrješenja stalnih sudskih vještaka, njihova prava i dužnosti te visina naknade i naknade troškova za njihov rad. (2) Odredbe ovoga Pravilnika o pravima i dužnostima stalnih sudskih vještaka na odgovarajući se način primjenjuju i na vještake, trgovačka društva i obrte te zavode, ustanove i državna tijela koji su imenovani za vještačenje u pojedinim predmetima na temelju posebnih propisa. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 714 | DMD PROJEKT d.o.o. | Utvrđivanje visine nagrade za rad i naknade troškova stalnih sudskih vještaka, Članak 23. | Utvrđivanje nagrade za rad i naknade troškova stalnih sudskih vještaka utvrđuje pravosudno tijelo na čiji je zahtjev vještačenje obavljeno sukladno odredbama ovog pravilnika:" Ovaj članak je u suprotnosti čl. 17. st. 1. Naime, ako za obavljeno vještačenje stalni sudski vještak ima pravo na nagradu naknadu sukladno čl. 17. st.2. kako onda može visinu nagrade naknade za rad utvrditi nadležno pravosudno tijelo i po kojim kriterijima može pravosudno tijelo odrediti koliko je radnih sati potrebno za neko specijalističko vještačenje, ako upravo to pravosudno tijelo ne raspolaže stručnim znanjima iz pojedinog područja pa mora angažirati nekog vještaka. "Pravosudna tijela svakih šest mjeseci, najkasnije do 15. dana idućeg mjeseca Ministarstvu dostavljaju podatke o nagradama za rad i naknadi troškova isplaćenim stalnim sudskim vještacima iz sredstava pravosudnih tijela u pojedinim predmetima Nisu napravljene analize koliko osoba u Ministarstvu će biti potrebno dodatno zaposliti na praćenju tih podataka i što će biti s pravosudnim tijelima koja te podatke neće pravodobno dostavljati Ministarstvu. Nisu napravljene analize da li postoje kvalitetne tehničke i informatičke pretpostavke kako u Ministarstvu pravosuđa tako i kod pravosudnih tijela. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 715 | DMD PROJEKT d.o.o. | Dnevnica , Članak 21. | Dnevnica je propisana posebnim propisom Pravilnikom o izmjenama i dopuni Pravilnika o porezu na dohodak | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 716 | DMD PROJEKT d.o.o. | Troškovi prijevoza, Članak 20. | Stavak 1 Napomena: Bitno je za pristup na raspravu i navedene ostale radnje vezane za vještačenje. Stavak 2 u suprotnom tko će i kada procjenjivati što je najekonomičnije prijevozno sredstvo obzirom na faktore hitnosti, rok dolaska na mjesta vezana za vještačenje i trajanje putovanja, pa time i na dodatno potrebna noćenja, da li svaki put prije izlaska na teren i u kojoj formi treba bit odobren način puta. Notorna je činjenica da korištenje sredstava javnog prijevoza, osim što je nedvojbeno vremenski dulje od korištenja osobnog automobila, u pravilu podrazumijeva i dodatne troškove (smještaj, dnevnice), jer se, primjerice, na raspravu u Zagrebu koja počinje u 9,00 ujutro, a na koju vještak treba pristupiti iz Splita, treba poći večer prije, noćiti u Zagrebu itd., čime se značajno dižu troškovi pristupa vještaka na raspravu, pa se očito korištenje sredstava javnog prijevoza ne ukazuje kao najekonomičnije prijevozno sredstvo. Ili željeznička karta na relaciji Zagreb - Rijeka košta cca 58,00 kn, a putovanje prema voznom redu traje duže od 4,5 h. Također smo mišljenja da će vjerojatno biti i pristranog tumačenja takve odredbe u praksi na način da će se gotovo uvijek pronalaziti opravdanje da je vještak mogao koristiti javni prijevoz. S jedne strane očekuje se eksperta u svojoj struci, a s druge strane onemogućava se optimiziranje vremena i troškova putovanja. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 717 | DMD PROJEKT d.o.o. | Naknada troškova, Članak 19. | U prijedlogu Pravilnika o st.sudskim vještacima nije predviđena naknada za materijalne troškove na koje vještaci imaju pravo u skladu s čl.249 i čl.256 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 na snazi od 19.07.2022. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 718 | DMD PROJEKT d.o.o. | Pravo na nagradu, Članak 17. | Stavak 1 Vještaci pružaju intelektualne usluge sudovima i za to ispostavljaju račune za naknadu svog rada. Mora se jasno precizirati rok plaćanja računa, uz izdavanje rješenja o prihvatu-odobrenju računa od nadležnog suca. Ne može spis otići na drugostupanjski sud ili na reviziju, a da vještvo nije plaćeno!!! Stavak 2 Predlažemo optimalni iznos vrednovanja rada sudskih vještaka usklađen prema vrijednosti rada utvrđenim u strukovnim komorama, što je ekvivalent vrijednosti 0,15% prosječne mjesečne isplaćene bruto plaće po zaposlenom u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz u prethodnoj godini, koja se objavljuje u Narodnim novinama (NN 125/2022 za 2022.godinu iznosi 10.301 kunu), uvećano za porez na dodanu vrijednost. Stavak 3 Pravosudna tijela isplaćuju naknadu vještačenja u manjem dijelu (kaznenim postupcima) dok se najveći dio vještačenja provodi u parničnim postupcima koje plaćaju stranke. U kaznenim postupcima posebno u postupcima gdje su angažirani vještaci po nalogu USKOK-a radi se uglavnom o predmetima gospodarskog kriminala u sofisticiranim postupcima prijevare za koja su potrebna vrlo stručna vještačenja iz područja računovodstva, financija , forenzičnog računovodstva, bankarstva i sl. Radi se o vrlo kompliciranim predmetima koji u nekim slučajevima sadrže od 30.000 – 140.000 stranica dokumenta i više pa je upitno zašto na takvim predmetima bi vještaci s najviše znanja i iskustva mogli manje naplatiti svoje usluge od vještaka koji vještače u tipskim predmetima (npr. radni sporovi, obračun preplate u kreditima u CHF i sl.) Umanjenje od 20 % je bilo planirano 2011.g. da traje najviše godinu do dvije u vrijeme kada je bio uveden i krizni porez, no ostalo je tako do sada što je nevjerojatan teret na već obespravljenim vještacima kojima se nezakonski nije mijenjala vrijednost rada kao svim drugim strukama u RH, i kao i umirovljenicima! Ova odredba ograničava rad vještačenja u velikim predmetima (npr. USKOK) kada jedan vještak zbog kompliciranosti i opsega nije u mogućnosti izraditi vještačenje već to vještačenje mogu izraditi nekoliko vještaka u okviru jednog trgovačkog društva ili više različitih vještaka, ali tada dolazi do preklapanja dokumentacije i preklapanja zaključka vještačenja. Stavak 4 Ograničavanje bodova za izradu vještačenja nije dobro jer u vrlo opsežnim i kompliciranim vještačenjima i u takvim predmetima nije moguće administrativno utvrditi koliki je obuhvat posla (npr. vještačenje u aferi Agrokor koje je povjereno stranoj revizorskoj kući, nejasno je po kojim kriterijima je odobrena naknada stranoj revizorskoj kući koja nije registrirana za posao vještačenja). Isto tako uopće se ne spominje proučavanje sudskog spisa (u toku vještačenja i prije rasprave) i ostale tehničke dokumentacije (vrednovanje po satu), a to je bitna komponenta vještačenja. Ovaj članak ne propisuje odredbu da je vještak ovlašten primiti naknadu za podnesak radi očitovanja na prigovore stranka u sporu. Napominje se da odvjetnicima odvjetničkom tarifom je propisana naknada troškova za podnesak na podnesak kojim se očituje na prigovore vještaka, dok vještaku to nije! U kompliciranim sudskim vještačenjima, stranke u postupku nerijetko angažiraju revizorske kuće, druge vještake ili naprosto daju prigovore na vještačenje kako bi isto pobili radi interesa svoje stranke bez obzira koliko kvalitetno vještačenje bilo. Za očitovanje vještaka na takve prigovore vještak više puta mora uložiti puno radnih sati kako bi se argumentirano očitovao na svaki prigovor bez obzira kakav bio. Pravilnikom nije predviđena nagrada za podnesak kojim se vještak očituje na prigovore stranka u sporu ili u kaznenom postupku dok je za iste podneske odvjetnicima dopušteno zaračunavati troškove podneska prema vrijednosti spora. Na tome odvjetnici najviše skupljaju bodove, a vještaci besplatno odgovaraju. Za odgovaranje na podneske mora se ponovno proučiti kompletna dokumentacija i često puta i sudski spis. Sve to iziskuje dodatne sate na postojeće vještačenje. Nema ograničenja u broju podnesaka. U jednom predmetu možete odgovoriti po 10 puta kada god se prohtjelo stranci ili punomoćniku da nešto predloži i uputi na sud. Proučavanje dokumentacije možda ne bi bilo potrebno da su podnesci ili rasprava odmah nakon izrade nalaza i mišljenja. Međutim, u praksi, zna proći i po godina i godina i pol od izrade nalaza do prvih očitovanja. Tako da se mora opet sve iznova proučiti da bi se učinkovito i ispravno odgovorilo na primjedbe. To se može bolje regulirati na način da se odgovaranje na podneske plati unaprijed u sklopu nalaza i mišljenja kao normalna radnja koja se dodatno vrednuje. Isto tako treba regulirati izradu dopune nalaza i mišljenja. Često puta dopuna nalaza i mišljenja je sasvim novo vještačenje. Neki suci smatraju da se dopuna ne plaća, a neki suci smatraju da se dopuna plaća. Uglavnom neregulirano područje. Isto tako nije jasno da li je izlazak vještak na raspravu plaćen ili nije. Neki suci smatraju da je vještak već plaćen i da je njegova dužnost da bez naknade prisustvuje raspravi dok neki suci smatraju da se vještaku ipak treba platiti za nazočnost na raspravi. Dolazimo do situacije da u nekom visoko tarifiranom predmetu odvjetnik može za podnesak od 1 stranice tražiti 350.000,00 kn ili više dok vještaku za očitovanje na prigovore iz podneska stranka u sporu nije predviđena nikakva nagrada bez obzira koliko radnih sati na to očitovanje je izgubio i koje ne može naplatiti. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 719 | DMD PROJEKT d.o.o. | Mišljenje o obavljenoj stručnoj obuci, Članak 8. | Ne moraju sva vještva pri edukaciji kandidata biti sudska. Valjana su i ona izrađena za državnu upravu u postupcima izvlaštenja, vrlo složena i osjetljiva. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 720 | DMD PROJEKT d.o.o. | Stručna obuka, Članak 7. | Stavak 2. Ako se stručna obuka donosi prema programu koje donose strukovne udruge to znači da bi za svako područje vještačenja trebale postojati strukovne udruge. Ako se pod strukovnom udrugom smatra udruga vještaka tada znači da se i vještačenje smatra kao struka što i je za jedan dio vještaka iz određenog područja (to su vještaci koji se isključivo bave vještačenjem). Ukoliko se radi o struci tada bi vještaci trebali biti organizirani u Komoru sudskih vještaka, a ne strukovne udruge. Stavak 5 Ako se strukovna udruga smatra udruga vještaka tada je vještačenje struka koja nije regulirana zakonom. Zašto je ukinuta regulirana profesija sudskog vještaka kako je to u EU ? Stavak 6. Nisu napravljene analize niti procjene koliko zaposlenih djelatnika bi u Ministarstvu trebalo provoditi nadzor nad radom neke strukovne udruge i što bi taj nadzor trebao obuhvati. Postavlja se pitanje stručnosti osoba zaposlenih u Ministarstvu i na koji način bi djelatnici ministarstva pravosuđa mogli pratiti stručno osposobljavanje vještaka iz raznih područja specijalnosti vještačenja kada mi imamo npr. imamo 50 struka i 140 specijalnosti (da li se misli samo na opći dio ili i na poznavanje specijalističkih znanja). | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 721 | DMD PROJEKT d.o.o. | Predmet Pravilnika, Članak 1. | stavak 1 Potrebno je dati definiciju posla koji obavlja svaki sudski vještak. stavak 2 (2) Odredbe ovoga Pravilnika o pravima i dužnostima stalnih sudskih vještaka na odgovarajući se način primjenjuju i na vještake te zavode, ustanove, državna tijela i druge pravne osobe koje su imenovane za vještačenje u pojedinim predmetima na temelju posebnih propisa. Nejasno je ukidanje pravnih osoba kod ovih poslova? Pravne osobe koje su ovlaštene za poslove vještačenja su registrirane za obavljanje ovih djelatnosti, imaju zaposlene stalne sudske vještake i suradnike, osiguranu potrebnu opremu, (većina njih) dugogodišnje iskustvo u obavljanju poslova na ovaj način itd. te je nejasno njihovo ukidanje., što se time postiže odnosno poboljšava? A negativnih posljedica ima mnoštvo... Stoga treba vratiti slijedeću odredbu u Članak 1, stavak 2 ovog prijedloga Pravilnika Pravne osobe ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja: – ako su u svojoj djelatnosti registrirane i za obavljanje vještačenja za određeno područje – ako su njihovi zaposlenici imenovani stalnim sudskim vještacima za područje za koje se traži odobrenje – ako imaju zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Na način propisan stavkom 1. ovog članka utvrđuje se ispunjava li zavod, ustanova ili državno tijelo ili prava osoba uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Pravne osobe, zavodi, ustanove i državna tijela dužni su obavijestiti predsjednika odgovarajućeg županijskog ili trgovačkog suda o prestanku radnog odnosa sa svojim zaposlenikom koji je imenovan stalnim sudskim vještakom. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 722 | DINO BRČIĆ | Pravo na nagradu, Članak 17. | Prijedlog je da se struke ne omalovažavaju, što bi značilo da ako druge struke u sudskim postupcima imaju veću naknadu, a i koja se kroz godine učestalo povećavala, da se jednako tako odnosi i prema sudskim vještacima. Kada analiziramo predložene naknade sudskim tumačima (prijedlog Pravilnik o sudskim tumačima je također na e-savjetovanju) opet dolazimo na minimalnu vrijednost boda od 1,00 EUR. Neadekvatnost predložene cijene boda za vještaka, osim svih do sada iznesenih argumenata, razvidna je i iz usporedbe visine nagrade (naknade) koja je bila propisana stalnim sudskim tumačima u razdoblju od 1998. godine do danas. Uz svako poštovanje prema sudskim tumačima, i radi izbjegavanja svake dvojbe napominjemo kako ova usporedba ne služi kako bi se uspoređivale dvije profesije, već se uspoređuje i prati izmjene naknada, koje su se međusobno trebale pratiti. Pravilnikom o stalnim sudskim tumačima (NN 35/98) u članku 23. bila je definirana vrijednost nagrade za prijevod sa stranog jezika na hrvatski jezik, za svaki redak 2,00 kune. Iz navedenog je razvidno da je 1998. godine vrijednost boda sudskih vještaka od 2,00 kn bila izjednačena sa vrijednošću jednog retka prijevoda sa stranog na hrvatski jezik stalnog sudskog tumača. U 2008. godini Pravilnikom o stalnim sudskim tumačima (NN 88/08) u članku 26. izmijenjena je visina nagrade sudskim tumačima pa je tako novim pravilnikom naknada za prijevod sa stranog jezika na hrvatski jezik za svaki redak iznosila 5,00 kuna. Iz navedenog se zaključuje kako je u 2008. godini sudskim tumačima naknada povećana 2,5 puta, dok je naknada sudskih vještaka ostala ista kao i 1998. godine. U prijedlogu Pravilnika o stalnim sudskim tumačima koji je trenutno na e-savjetovanju razvidno je da je u članku 14. predviđeno da naknada za prijevod sa stranog jezika na hrvatski jezik iznosi 30,00 EUR po kartici. Ako se uzme da jedna kartica ima 30 redaka, dolazi se do iznosa od 1,00 EUR po retku. Primjenog fiksnog tečaja konverzije radi se o 7,5345 kn. Usporedbom predloženih 1,00 EUR (7,5345 kn) za 2023. godinu sa vrijednosti nagrade iz 1998. godine od 2,00 kn, razvidno je da bi se radilo o povećanju od 3,77 puta. Stoga se postavlja logično pitanje, zašto srazmjerno nije rastao bod sudskim vještacima već im se za razdoblje od 1998. godine do 2023. godine predlaže uvećanje vrijednosti boda od 0,06 EUR. Dodatno i važno za napomenuti je da nije razvidno niti da bi u prijedlogu Pravilnikom o stalnim sudskim tumačima bilo predviđeno umanjenje naknade za slučaj da bi se ista isplaćivala iz sredstava pravosudnog tijela, kako se to godinama radi sudskim vještacima. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 723 | DINO BRČIĆ | III. PRAVA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Pravo na nagradu | Nagradu zamijeniti sa "Naknada" | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 724 | DINO BRČIĆ | III. PRAVA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Naknada troškova | Naslov izmijeniti u "Naknada troškova" | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 725 | DINO BRČIĆ | Pravo na nagradu, Članak 17. | Člnakan 17., stavak 1, izmijeniti kako je navedeno Za obavljeno vještačenje stalni sudski vještak ima pravo na naknadu. U tom smislu stalni sudski vještak ispostavlja račun u kojem je iskazana cijena utrošenog rada i zavisnih troškova koje je vještak objektivno i sukladno cjeniku u skladu sa stavkom 4 ovog članka imao u konkretnom predmetu. Ispostavljen račun će vještaku biti plaćen u zakonski propisanom roku, od 30 dana, a ako ima primjedbi na isti, koje će se dati u pisanom obliku, na što će vještak dati obrazloženje. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 726 | DINO BRČIĆ | Predmet Pravilnika, Članak 1. | Članak 1., stavak 3. - dodati tekst kako je navedeno Vještačenje se određuje kad za utvrđivanje ili ocjenu neke važne činjenice treba pribaviti nalaz i mišljenje od osobe koja raspolaže potrebnim stručnim znanjem ili vještinom. Vještak je stručna osoba - ekspert koja sudu predstavlja činjenice odnosno znanstveno i/ili tehničko znanje savjesno i prema svom najboljem znanju, a nalaz i mišljenje iznijet će točno, potpuno i objektivno, u skladu s pravilima struke. Vještak ne može, niti je to na bilo koji način njegov zadatak, preuzeti odgovornost suca za procjenu ili vrednovanje činjenica koje su temelj za sudsku presudu. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 727 | DINO BRČIĆ | Predmet Pravilnika, Članak 1. | Članak 1., stavak 2., izmjeniti na način Odredbe ovoga Pravilnika o pravima i dužnostima stalnih sudskih vještaka na odgovarajući se način primjenjuju i na vještake te zavode, ustanove, državna tijela i druge pravne osobe koje su imenovane za vještačenje u pojedinim predmetima na temelju posebnih propisa. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 728 | DINO BRČIĆ | Potpis i pečat stalnog sudskog vještaka, Članak 27. | Članak 27., stavak 3., umjesto "općinskog" pisati "županijskog" | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 729 | DINO BRČIĆ | Dnevnik vještačenja , Članak 26. | Birsati kompletno Članak 26., jer nema nikakvog smisla, opterećuje administravitvno vještaka, a vještaci ionako čuvaju svoje predmete i spise pohranjene digitalno ili u tiskanom obliku. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 730 | DINO BRČIĆ | Troškovi za smještaj (noćenje) , Članak 22. | Dodati Članak 23. a. i navesti (1) Stalni sudski vještak ima pravo na naknadu izmakle zarade, koja se obračunava za svaki utrošen sat koji nije obračunan po nekoj drugoj osnovi u skladu sa čl.249 i čl.256 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 na snazi od 19.07.2022. (2) Naknada izmakle zarade obračunava se po cijeni sata iz čl. 17. ovog Pravilnika. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 731 | DINO BRČIĆ | Troškovi prijevoza, Članak 20. | Članak 20., stavak 3., mijenjati u Ako se za obavljanje vještačenja ne može koristiti sredstvo javnog prometa, nije najekonomičnije prijevozno sredstvo, posebno imajući u vidu ukupno vrijeme koje bi bilo utrošeno korištenjem istog stalni sudski vještak ima pravo na korištenje osobnog automobila prema pravilima koja se primjenjuju na službenike u pravosudnim tijelima u visini neoporezivih iznosa kako je to regulirano Pravilnikom o izmjenama i dopuni Pravilnika o porezu na dohodak (NN 112/2022) do 3,00 kune po prijeđenom kilometru. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 732 | DINO BRČIĆ | Pravo na nagradu, Članak 17. | U Članku 17., stavak 4.1., Izbaciti gornju granicu od 4.000 bodova, jer se ne može limitirati složenost predmeta unaprijed, budući da postoji nepredvidiv broj kompleksnih predmeta za koji se tek uvidom u spis/predmet može odrediti kompleksnost, a samim time i cijena izrade pisanog nalaza. Ukinuti gornju granicu od 4000 bodova i ostaviti slobodno. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 733 | DINO BRČIĆ | Pravo na nagradu, Članak 17. | U članku 17., stavak 3., Visina naknade za rad sudskog vještaka se određuje u zavisnosti od obima i složenosti vještačenja i predmeta, a ne u zavisnosti od naručitelja. To je vrlo bitno za razlikovati, jer posao vještaka mora biti stručan, profesionalan, nezavisan i objektivan, bez obzira za koga se nalaz radi. Da li zakonodavac smatra da će sudski vještaci sa umanjenjem naknade biti sretni i da li će onda posao obavljati bolje ili lošije ? Treba se izbaciti umanjenje od 35% od utvrđene - odnosno cijeli stavak 3., Članka 17. izbaciti. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 734 | DINO BRČIĆ | Pravo na nagradu, Članak 17. | U članku 17, stavak 2., vrijednost boda treba promijeniti na minimalno 1,00 EUR, odnosno 1,00 sat vještaka bi trebao biti minimalno 35,00 EUR + PDV. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 735 | Diana Antičić | Dnevnik vještačenja , Članak 26. | Izbaciti odredbe o vođenju dnevnika vještačenja jer je nepotreban, zahtjeva dodatni angažman. Državno tijelo samo može izvući podatke o obavljenim poslovima iz espisa i sa računa sudskog vještaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 736 | Diana Antičić | Troškovi za smještaj (noćenje) , Članak 22. | Troškovi za smještaj na koji sudski vještak ima pravo trebali bi biti usklađeni s odredbama Pravilnika o porezu na dohodak, a ne utvrđeni prema pravilima ua službenike u pravosudnim tijelima. Sudski vještak nije državni službenik. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 737 | Diana Antičić | Dnevnica , Članak 21. | Denvnica na koju sudski vještak ima pravo trebala bi biti usklađena s odredbama Pravilnika o porezu na dohodak, a ne utvrđena prema pravilima ua službenike u pravosudnim tijelima. Sudski vještak nije državni službenik. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 738 | Diana Antičić | Troškovi prijevoza, Članak 20. | Naknada koja se utvrđuje u st. 3. ovog članka bi trebala biti usklađena s naknadama koje su propisane odredbama Pravilnika o porezu na dohodak, a ne službenicima u pravosudnim tijelima. Sudski vještak nije državni službenik. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 739 | Diana Antičić | Pravo na nagradu, Članak 17. | Naknada utvrđena u visini od 0,33 eura je ispod svake tržišne cijene te je potrebno uskladiti visinu naknade sudskog vještaka s naknadama drugih sudionika u ovom postupku, prvenstveno mislim ovdje na odvjetnike. Na način i uvjetima kako se povećava njihova naknada, treba biti povećana i naknada stalnih sudskih vještaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 740 | Diana Antičić | Područja vještačenja, Članak 3. | Iz članka 3. Nacrta Pravilnika nije jasno što sa pravima postojećih stalnih sudskih vještaka , jasnije bi bilo kada bih odredba glasila „vještaci imenovani u postupcima imenovanja pokrenutima do 31. prosinca 2022., stavljaju se na listu sudskih vještaka odgovarajuće struke bez ograničenja. | Nije prihvaćen | Prijedlog se ne može prihvatiti s obzirom na odredbe članka 35. stavaka 1. i 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 21/22). |
| 741 | Diana Antičić | Predmet Pravilnika, Članak 1. | Odredba st. 2. odnosi se na zavode, ustanove i državna tijela, a izostavlja trgovačka društva kao jedan od zakonom dopuštenih i mogućih načina organiziranja rada vještaka. Nije jasno zbog čega se pravne osobe (trgovačka društva) izostavljaju iz novog Pravilnika. Na ovaj način diskriminiraju se pravne osobe i onemogućuje se rad pravnih osoba koji je do sada bio dozvoljen. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 742 | DELTA POINT d.o.o. | Pravo na nagradu, Članak 17. | Analizom predložene naknade sudskim tumačima (prijedlog Pravilnik o sudskim tumačima je također na e-savjetovanju) opet dolazimo na minimalnu vrijednost boda od 1,00 EUR. Neadekvatnost predložene cijene boda za vještaka, osim svih do sada iznesenih argumenata, razvidna je i iz usporedbe visine nagrade (naknade) koja je bila propisana stalnim sudskim tumačima u razdoblju od 1998. godine do danas. Uz svako poštovanje prema sudskim tumačima, i radi izbjegavanja svake dvojbe napominjemo kako ova usporedba ne služi kako bi se uspoređivale dvije profesije, već se uspoređuje i prati izmjene naknada, koje su se međusobno trebale pratiti. Pravilnikom o stalnim sudskim tumačima (NN 35/98) u članku 23. bila je definirana vrijednost nagrade za prijevod sa stranog jezika na hrvatski jezik, za svaki redak 2,00 kune. Iz navedenog je razvidno da je 1998. godine vrijednost boda sudskih vještaka od 2,00 kn bila izjednačena sa vrijednošću jednog retka prijevoda sa stranog na hrvatski jezik stalnog sudskog tumača. U 2008. godini Pravilnikom o stalnim sudskim tumačima (NN 88/08) u članku 26. izmijenjena je visina nagrade sudskim tumačima pa je tako novim pravilnikom naknada za prijevod sa stranog jezika na hrvatski jezik za svaki redak iznosila 5,00 kuna. Iz navedenog se zaključuje kako je u 2008. godini sudskim tumačima naknada povećana 2,5 puta, dok je naknada sudskih vještaka ostala ista kao i 1998. godine. U prijedlogu Pravilnika o stalnim sudskim tumačima koji je trenutno na e-savjetovanju razvidno je da je u članku 14. predviđeno da naknada za prijevod sa stranog jezika na hrvatski jezik iznosi 30,00 EUR po kartici. Ako se uzme da jedna kartica ima 30 redaka, dolazi se do iznosa od 1,00 EUR po retku. Primjenog fiksnog tečaja konverzije radi se o 7,5345 kn. Usporedbom predloženih 1,00 EUR (7,5345 kn) za 2023. godinu sa vrijednosti nagrade iz 1998. godine od 2,00 kn, razvidno je da bi se radilo o povećanju od 3,77 puta. Stoga se postavlja logično pitanje, zašto srazmjerno nije rastao bod sudskim vještacima već im se za razdoblje od 1998. godine do 2023. godine predlaže uvećanje vrijednosti boda od 0,06 EUR. Dodatno i važno za napomenuti je da nije razvidno niti da bi u prijedlogu Pravilnikom o stalnim sudskim tumačima bilo predviđeno umanjenje naknade za slučaj da bi se ista isplaćivala iz sredstava pravosudnog tijela, kako se to godinama radi sudskim vještacima. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 743 | DELTA POINT d.o.o. | Opće dužnosti , Članak 24. | (2) Stalni sudski vještak dužan je voditi računa o zahtjevima profesionalne i opće kulture, poštivati propise, doprinositi ugledu i autoritetu pravosudnih tijela te im iskazivati UZAJAMNO poštovanje. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 744 | DELTA POINT d.o.o. | Naknada troškova, Članak 19. | (1) ...AKO SE ONI ODNOSE NA AKTIVNOSTI IZVAN PONUDE. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 745 | DELTA POINT d.o.o. | Uvećanje i umanjenje nagrade, Članak 18. | (1) Sve ovo treba biti u Zahtjevu za ponudom uredno navedeno pa treba biti uračunato i cijenu. (3) OPRAVDANI RAZLOZI SU: BLAGOVREMENO NEDOSTAVLJANJE DOKUMENTACIJA, NEMOGUĆNOST PROVEDBE OČEVIDA, PREGLEDA I SL., BOLEST VJEŠTAKA ILI DRUGIH SUDIONIKA U VJEŠTAČENJU, A ŠTO SVE MORA BITI UREDNO DOKUMENTIRANO I PUTEM e-KOMUNIKACIJE DOSTAVLJENO U SPIS. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 746 | DELTA POINT d.o.o. | Pravo na nagradu, Članak 17. | (1) Za obavljeno vještačenje stalni sudski vještak ima pravo na NAKNADU KOJA SE ISPLAĆUJE U ROKU OD 30 DANA OD ZAPRIMANJA VJEŠTAČENJA U PISMOHRANU SUDA. (2) NAKNADA za rad stalnog sudskog vještaka određuje se PREMA PRIHVAĆENOJ PONUDI PUTEM e-KOMUNIKACIJE PREKO KOJE SE VRŠI OGLAŠAVANJE SVIM ZAINTERESIRANIM VJEŠTACIMA. PRIHVAĆENOM PONUDOM SMATRA SE ONA PONUDA ČIJA JE BRUTO VRIJEDNOST S URAČUNATIM SVIM POTREBNIM PREDRADNJAMA (očevid, pregled, mjerenja, ispitivanja, uzorkovanja, analiza dokumentacija, osiguranje dokaza, izrada nacrta, troškovnici i sl.) NAJBLIŽA SREDNJOJ VRIJEDNOSTI SVIH VALJANIH PRISPJELIH PONUDA, A ZA SLUČAJ DA IH BUDE VIŠE UZIMA SE ONA KOJA JE RANIJE ZAPRIMLJENA U SUSTAV e-KOMUNIKACIJE. (3) BRIŠE SE U CIJELOSTI! (4) NAKNADA za rad stalnih sudskih vještaka MIMO PRIHVAĆENE PONUDE OBRAČUNAVA SE U BODOVIMA U IZNOSU OD 0,15% PROSJEČNE MJESEČNE BRUTO PLAĆE ISPLAĆENE PO ZAPOSLENIKU U PRAVNIM OSOBAMA RH ZA RAZDOBLJE SIJEČANJ -KOLOVOZ U PRETHODNOJ GODINI UVEĆANO ZA PDV. NAKNADA SE RAČUNA ZA SVE RADNJE KOJE NISU OBUHVAĆENE PONUDOM KAO ŠTO SU PRISTUP I SUDJELOVANJE NA RASPRAVI, IZRADA ODGOVORA NA SVAKI PODNESAK I SL. SA PO 50 BODOVA/SAT ZA UTROŠENO VRIJEME. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 747 | DELTA POINT d.o.o. | Odlučivanje o zahtjevu za imenovanje, Članak 12. | Nadopuna St.(3) ...KOJEG DOSTAVLJA KANDIDATU I SUDU U NJEGOVOM MJESTU PREBIVALIŠTA. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 748 | DELTA POINT d.o.o. | Mišljenje o obavljenoj stručnoj obuci, Članak 8. | Nadopuna na kraju St.(1)...PRI ČEMU NAVEDENA VJEŠTAČENJA NE MORAJU NUŽNO BITI NALOŽENA ISKLJUČIVO OD SUDA." | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 749 | DELTA POINT d.o.o. | Područja vještačenja, Članak 3. | (2) alineja prva: - ODGOVARAJUĆI studu za svako područje.... | Nije prihvaćen | Komentar nije jasan. |
| 750 | DELTA POINT d.o.o. | Stručna obuka, Članak 7. | (7) Stručnu obuku nisu dužni obaviti VEĆ IMENOVANI SUDSKI VJEŠTACI, specijalisti sudske medicine .... | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 751 | DELTA POINT d.o.o. | Predmet Pravilnika, Članak 1. | Stavak 2. iza riječi "vještake" nadopuniti tekstom: "..,pravne osobe koje u radnom odnosu imaju jednog ili više vještaka,.."! | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Napominje se da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 752 | DAVOR FERENC | Pravo na nagradu, Članak 17. | Naknade za pristup na raspravu kada se treba očitovati na primjedbe i podneske stranaka, nisu predviđene. Vještak ponekad izgubi čitav radni dan, naročito ako se radi o sudu izvan sjedišta vještaka da bi odgovorio na nešto što već jasno piše u Nalazu i mišljenju. Što je sa pisanim Očitovanjima ili Dopunama Nalaza i mišljenja ? Da li je to vještak dužan raditi badava jer strankama nešto nije jasno ?? | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 753 | DAVOR FERENC | Pravo na nagradu, Članak 17. | Limit od 4.000 bodova za izradu pisanog Nalaza i mišljenja je apsurdan ako se uzme u obzir da je to prema prijedlogu vrijednosti boda iznos od 1.320 Eura. Postoje opsežni i složeni sudski predmeti tako da taj iznos nije dostatan tim više što se bez problema stranim tzv. vještacima isplaćuju milijunski iznosi za vještačenja. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 754 | DAVOR FERENC | Pravo na nagradu, Članak 17. | Radi usporedbe, sat rada vještaka prema prijedlogu vrijedi 35 bodova ili 11,5 Eur ( 86,65 Kn ). Sat rada mehaničara u ovlaštenom auto servisu iznosi najmanje 210 Kn ili 27,87 Eur!!! Dva puta više od sata rada vještaka. Pametnom dosta ! | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 755 | DAVOR FERENC | V. PRAĆENJE RADA I PREDSTAVKE NA RAD STALNOG SUDSKOG VJEŠTAKA, Članak 30. | Postoje zanimanja koja nemaju svoje strukovne Komore tako da dio vještaka nije član niti jedne Komore. Ukoliko će ustrojiti Komora sudskih vještaka onda treba propisati obavezno članstvo u toj Komori koja bi onda mogla ispunjavati navedeno u članku 30. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 756 | DAVOR FERENC | Službena iskaznica stalnog sudskog vještaka, Članak 28. | Službena iskaznica treba važiti duže vrijeme, onoliko koliko će trajati dotični vještak. Kada netko prestane biti vještak, svi će zainteresirani biti obaviješteni tako da iskaznica neće više važiti i ne znam zašto bi je trebalo obnavljati svake 4 godine. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 757 | DAVOR FERENC | Dnevnik vještačenja , Članak 26. | Brisati kompletan članak 26. jer je nepotreban i besmislen !!! | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 758 | DAVOR FERENC | Pravo na nagradu, Članak 17. | Izraz Nagrada u cijelom Pravilniku treba zamijeniti izrazom Naknada za rad vještaka jer je svakako primjereniji. Vrijednost boda vještaka trebala bi biti najmanje 1 Eur a ne mizernih 0,33 Eur ( 2,49 Kn ) kada se zna da je vrijednost boda odvjetnika sada 15 Kn a javnog bilježnika 10 Kn. Da li predlagatelj zna u koliko sudskih predmeta su vještaci neophodni i kolika je njihova uloga u pravosudnom sustavu ?? Članak 3. treba u izbrisati jer je apsurdan. Zašto ne smanjite za 35 % plaće sucima koji sude u Kaznenim predmetima ? | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 759 | Davor Belas | III. PRAVA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Pravo na nagradu | U cijelom tekstu pravilnika riječ „nagrada“ potrebno je zamijeniti s riječi „naknada“ jer vještak ne dobiva nagradu već dobiva naknadu za svoj rad i troškove. Predlaže se izmjena članka 17. stavka 2. na način da se vrijednost boda kojim se određuje naknada za rad sudskih vještaka utvrđuje u iznosu od 1,20 eura uvećano za porez na dodanu vrijednost, te bi se predmetna vrijednost boda trebala usklađivati jednom godišnje u vrijednosti promjene visine prosječne plaće u RH, a sukladno podacima koje objavljuje Državni zavod za statistiku RH. Brisati odredbu članka 17. stavka 3 kojom se propisuje umanjenje naknade „za rad stalnih sudskih vještaka koja se isplaćuje iz sredstava pravosudnog tijela umanjuje se za 35 % od utvrđene vrijednosti boda“. Za takvo umanjenje ne postoji više opravdanje, jer je isto uvedeno zbog ekonomske krize izazvane krahom burzi 2008. godine. U članku 17., stavak 4. alineja 1., trebalo bi izbrisati gornju granicu od 4.000 bodova, jer postoje složeni predmeti na kojima je rad vrlo kompleksan te je vještačenje dugotrajnije, složenije i nalazi istih se sastoje od nekoliko stotina pa i više od 1000 stranica. Predmet "Agrokor" to jasno pokazuje, do sada je za vještačenja plaćeno oko 1,7 miliona kuna. Slijedom navedenog ne bi trebalo limitirati složenost predmeta unaprijed, budući da postoji nepredvidiv broj kompleksnih predmeta za koji se tek uvidom u spis predmeta može odrediti kompleksnost, a samim time i cijena izrade pisanog nalaza. Limitiranjem gornje granice bodova od 4.000 bodova u složenijim predmetima nakon obavljenog vještačenja vještak bi mogao iskazati samo npr. 4.000 bodova iako je izračunom nakon završenog vještačenja broj bodova znatno veći (npr. 5000 bodova) iz čega proizlazi da limitiranjem gornje granice bodova vještaci u tom slučaju neće dobiti stvarnu naknadu za svoj rad i izvršeno vještačenje već naknadu koju je odredio Pravilnik. Prema tome, odredbu članka 17. stavka 4. kojom se ograničava gornja granica za izradu pisanog nalaza i mišljenja, ovisno o složenosti vještačenja od 150 do 4000 bodova trebalo bi promijeniti na način da se izbriše gornja granica za vještačenje od 4.000 bodova i ostaviti samo donju granica od 150 bodova, a gornja granica bi trebala biti slobodna ovisno o složenosti vještačenja i utrošenom vremenu za obavljanje vještačenja. Odgovara li tražena naknada stvarno utrošenom vremenu i znanju i onako odlučuju sudivi u pojedinačnim predmetima. U članku 17., stavak 4. alineja 2. i 4. naknadu za rad vještaka za posebne radnje (očevid, pregled, pretraga, mjerenje, rekonstrukcija, izuzimanje, ispitivanje, uzorkovanje, procjena, analiza, utvrđivanje, osiguranje dokaza, izrada nacrta, troškovnika i procjena, i dr.) trebalo bi promijeniti s 35 na 50 bodova. Isto tako naknadu za rad vještaka sudjelovanje na raspravi koja traje dulje od dva sata trebalo bi povećati na 50 bodova po svakom započetom satu. Pravilnikom nije predviđena nagrada za podnesak kojim se vještak očituje na prigovore stranka u sporu ili u kaznenom postupku, a za iste podneske odvjetnicima je dopušteno zaračunavati troškove podneska prema vrijednosti spora te isto tako nije regulirana dopuna nalaza i mišljenja. Nerjetko je dopuna nalaza i mišljenja je sasvim novo vještačenje. Za odgovaranje na podneske mora se ponovno proučiti kompletna dokumentacija i često puta i sudski spis te izraditi pisano očitovanje. Sve to iziskuje dodatne sate na postojeće vještačenje. Nema ograničenja u broju podnesaka. U jednom predmetu možete odgovoriti po više puta kada god stranka ili punomoćnik traži da nešto predloži i uputi na sud. Proučavanje dokumentacije možda ne bi bilo potrebno da su podnesci ili rasprava odmah nakon izrade nalaza i mišljenja. Međutim, u praksi, zna proći više od godine dana od izrade nalaza do prvih očitovanja. Tako da se mora opet sve iznova proučiti da bi se učinkovito i ispravno odgovorilo na primjedbe. U čl. 17 je potrebno dodati st. 6 koji glasi: Sud prilikom donošenja rješenja o isplati troškova i naknade u rješenju mora razdovijti iznos troškova i naknade. Obrazloženje: vještacima koji nisu u sustavu PDV-a sudovi kod donošenja rješenja o isplati u rješenju ne razdvajaju troškove i naknadu (nagradu u važećem Pravilniku) a to ima za posljedicu da ti vještaci koji nisu u sustavu PDV-a dva puta plaćaju porez na troškove prvi puta prilikom plaćanja tih troškova (npr. gorivo i cestarina) a zatim ponovo kod isplate tih troškova računovodstva sudova redovnu razrezuju porez prirez i davanja. Ovakva praksa je suprotna svim poreznim zakonima i pravilnicima ove države, ali je uvriježena praksa. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 760 | Darko Smodlaka | PRILOZI, Prilog 4 | Brisati Prilog 4. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 761 | Darko Smodlaka | Službena iskaznica stalnog sudskog vještaka, Članak 28. | Službenu iskaznicu treba napraviti da vrijedi duži period, oblika kao osobna iskaznica, kako bi se izbjegao nepotrebni trošak vještaku svake 4 godine Važenje iskaznice produžavati elektronički. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 762 | Darko Smodlaka | Potpis i pečat stalnog sudskog vještaka, Članak 27. | Članak 27. (3) Stalni sudski vještak dužan je svoj elektronički potpis i otisak pečata (ako nije poništen Zaključak Vlade RH sa 18. sjednice iz 2016. godine o reformskoj mjeri ukidanja upotrebe pečata) pohraniti kod Županijskog suda nadležnog prema mjestu njegovog prebivališta. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 763 | Darko Smodlaka | Dnevnik vještačenja , Članak 26. | Članak 26. i Prilog 4. u cijelosti brisati, jer nije u skladu sa zakonskim okvirom. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 764 | Darko Smodlaka | Utvrđivanje visine nagrade za rad i naknade troškova stalnih sudskih vještaka, Članak 23. | Ovaj članak je u suprotnosti čl. 17. st. 1. Naime, ako za obavljeno vještačenje stalni sudski vještak ima pravo na nagradu i naknadu sukladno čl. 17. st.2. kako može visinu nagrade i naknade za rad utvrditi nadležno pravosudno tijelo i po kojim kriterijima može pravosudno tijelo odrediti koliko je radnih sati potrebno za neko specijalističko vještačenje, ako upravo to pravosudno tijelo ne raspolaže stručnim znanjima iz pojedinog područja pa mora angažirati nekog vještaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 765 | Darko Smodlaka | Troškovi prijevoza, Članak 20. | Članak 20. (1) Pravo na naknadu putnih troškova stalnim sudskim vještacima obuhvaća izdatke za dolazak iz mjesta prebivališta odnosno boravišta do mjesta obavljanja poslova u vezi vještačenja te za povratak u mjesto prebivališta odnosno boravišta. (2) Troškovi iz stavka 1. ovog članka stalnim sudskim vještacima priznaju se u visini prijevoznih stvarnih prijevoznih troškova sredstvima javnog prijevoza za putovanje obavljeno najkraćim putem i najekonomičnijim prijevoznim sredstvom, imajući u vidu i ukupno vrijeme koje bi bilo utrošeno korištenjem pojedinog prijevoznog sredstva. Ako se za obavljanje vještačenja ne može koristiti sredstvo javnog prometa, nije najekonomičnije prijevozno sredstvo, posebno imajući u vidu ukupno vrijeme koje bi bilo utrošeno korištenjem istog stalni sudski vještak ima pravo na korištenje osobnog automobila prema pravilima koja se primjenjuju na službenike u pravosudnim tijelima u visini neoporezivih iznosa kako je to regulirano Pravilnikom o izmjenama i dopuni Pravilnika o porezu na dohodak (NN 112/2022) do 3,00 kune po prijeđenom kilometru. Dodati: novi članak Naknada izmakle zarade | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 766 | Darko Smodlaka | III. PRAVA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Naknada troškova | Naslov izmijeniti u "Naknada troškova" | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 767 | Darko Smodlaka | Pravo na nagradu, Članak 17. | U cijelom tekstu pravilnika umjesto riječi „nagrada“ treba pisati „naknada“, obzirom da vještak ne dobiva nagradu niti se nagrađuje, već dobiva naknadu za svoj rad i troškove. Predlaže se izmjena članka 17. stavka 2. na način da se vrijednost boda kojim se određuje naknada za rad sudskih vještaka utvrđuje u iznosu od 1,20 eura uvećano za porez na dodanu vrijednost, te bi se predmetna vrijednost boda trebala usklađivati jednom godišnje u vrijednosti promjene visine prosječne plaće u RH, a sukladno podacima koje objavljuje Državni zavod za statistiku RH. Brisati odredbu članka 17. stavka 3 kojom se propisuje umanjenje naknade „za rad stalnih sudskih vještaka koja se isplaćuje iz sredstava pravosudnog tijela umanjuje se za 35 % od utvrđene vrijednosti boda“. Ne bi trebalo umanjivati naknadu za rad vještaka koja se isplaćuje iz sredstava pravosudnog tijela obzirom da je rad vještaka u kaznenim postupcima od iznimne važnosti. U takvim složenim slučajevima rad stalnih sudskih vještaka trebao bi bar biti minimalno jednako vrednovan, pa čak i više od cijene sata rada na vještačenjima za koja se naknada ne isplaćuje iz sredstava pravosudnog tijela s obzirom na složenost vještačenja u kaznenim postupcima i stručnost koja je potrebna u takvim slučajevima. U članku 17., stavak 4. alineja 1., trebalo bi izbrisati gornju granicu od 4.000 bodova, jer postoje složeni predmeti na kojima je rad vrlo kompleksan te je vještačenje dugotrajnije, složenije i nalazi istih se sastoje od nekoliko stotina pa i više od 1000 stranica. Slijedom navedenog ne bi trebalo limitirati složenost predmeta unaprijed, budući da postoji nepredvidiv broj kompleksnih predmeta za koji se tek uvidom u spis predmeta može odrediti kompleksnost, a samim time i cijena izrade pisanog nalaza. U članku 17., stavak 4. alineja 2. i 4. naknadu za rad vještaka za posebne radnje (očevid, pregled, pretraga, mjerenje, rekonstrukcija, izuzimanje, ispitivanje, uzorkovanje, procjena, analiza, utvrđivanje, osiguranje dokaza, izrada nacrta, troškovnika i procjena, i dr.) trebalo bi promijeniti s 35 na 50 bodova. Isto tako naknadu za rad vještaka sudjelovanje na raspravi koja traje dulje od dva sata trebalo bi povećati na 50 bodova po svakom započetom satu. Pravilnikom nije predviđena nagrada za podnesak kojim se vještak očituje na prigovore stranka u sporu ili u kaznenom postupku, a za iste podneske odvjetnicima je dopušteno zaračunavati troškove podneska prema vrijednosti spora te isto tako nije regulirana dopuna nalaza i mišljenja. Često puta dopuna nalaza i mišljenja je sasvim novo vještačenje. Za odgovaranje na podneske mora se ponovno proučiti kompletna dokumentacija i često puta i sudski spis te izraditi pisano očitovanje. Sve to iziskuje dodatne sate na postojeće vještačenje. Nema ograničenja u broju podnesaka. U jednom predmetu možete odgovoriti po više puta kada god stranka ili punomoćnik traži da nešto predloži i uputi na sud. Proučavanje dokumentacije možda ne bi bilo potrebno da su podnesci ili rasprava odmah nakon izrade nalaza i mišljenja. Međutim, u praksi, zna proći više od godine dana od izrade nalaza do prvih očitovanja. Tako da se mora opet sve iznova proučiti da bi se učinkovito i ispravno odgovorilo na primjedbe. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 768 | Darko Smodlaka | Proširenje područja vještačenja, Članak 14. | Dodati u Stavku 2.: Sudski vještaci moraju biti članovi strukovnih udruga u kojima će provoditi stalno stručno usavršavanje. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 769 | Darko Smodlaka | Odlučivanje o zahtjevu za imenovanje, Članak 12. | Uz Članak 12 Vještake bi trebala kao i do sada imenovati sudbena vlast tj. nadležni Županijski sud. Izvršna vlast ne bi smjela imenovati i razrješavati sudske vještake, obzirom na činjenicu da je Ministarstvo pravosuđa RH stranka u mnogim sudskim postupcima. | Nije prihvaćen | Iznesene primjedbe nisu osnovane, a puna argumentacija dana je u očitovanjima na primjedbe na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima. Prijedlog se ne može prihvatiti s obzirom na odredbe članka 127.b. stavka 1. važećeg Zakona o sudovima. |
| 770 | Darko Smodlaka | Mišljenje o obavljenoj stručnoj obuci, Članak 8. | (1) Sposobnost kandidata upućenog na stručnu obuku za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka utvrđuje se na temelju izvješća stalnog sudskog vještaka kod kojeg je kandidat bio na stručnoj obuci (mentora) o provedenoj stručnoj obuci pod čijim je nadzorom kandidat dužan obaviti najmanje 10 vještačenja i u njima izraditi nalaz i mišljenje. Navedena vještačenja ne moraju biti vještačenja koje je naložio sud, ali se pri tome mora voditi o odredbama GDPR. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 771 | Darko Smodlaka | Osiguranje od odgovornosti, Članak 6. | Predlažem u članku 6. stavak 2. nadopuniti visinu svote osiguranja za pravne osobe na način: Najniža svota osiguranja od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka je 26.500.- € za fizičke osobe; a za pravne osobe 66.350.- €. | Djelomično prihvaćen | Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 36/24) propisano je da za stalnog sudskog vještaka može biti imenovana fizička osoba koja ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka na najnižu svotu osiguranja od 25.000,00 eura, te da poslove vještačenja mogu obavljati i pravne osobe ako dostave zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja na najnižu svotu osiguranja od 65.000,00 eura. |
| 772 | Darko Smodlaka | Područja vještačenja, Članak 3. | Predlažem da se doda stavak: „Vještaci imenovani u postupcima imenovanja pokrenutima do 31. prosinca 2022., stavljaju se na listu sudskih vještaka odgovarajuće struke bez provođenja novog postupka imenovanja“. | Nije prihvaćen | Prijedlog se ne može prihvatiti s obzirom na odredbe članka 35. stavaka 1. i 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 21/22). |
| 773 | Darka Cecić | VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 34. | (4) Stalni sudski vještaci koji do 1. siječnja 2023. budu imenovani sukladno odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16. i 67/18.) kao i pravne osobe kojima je sukladno odredbama Zakona o sudovima (»Narodne novine«, br. 28/13., 33/15., 82/15. i 67/18.) odobreno obavljanje poslova prevođenja odnosno tumačenja, vještačenja i procjenjivanja nastavljaju obavljati navedene poslove ne moraju podnositi zahtjev za imenovanje nakon isteka vremena na koje su prethodno imenovani nego će ostati uvršteni u jedinstveni popis stalnih sudskih vještaka iz st.2 ovog članka, primjenom pravnog standarda legitimnih očekivanja, imenovati u skladu s odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) i ovog Pravilnika. | Nije prihvaćen | Prijedlog se ne može prihvatiti s obzirom na odredbe članka 35. stavaka 1. i 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 21/22). |
| 774 | Darka Cecić | V. PRAĆENJE RADA I PREDSTAVKE NA RAD STALNOG SUDSKOG VJEŠTAKA, Članak 30. | Stavak 2 Ne može više od pola broja vještaka biti izvan sustava i udruga, ne podlijegati našem kodeksu. stručnom usavršavanju, mentorstvima itd. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 775 | Darka Cecić | Dnevnik vještačenja , Članak 26. | Ako se radi o poslu za koje je potrebno voditi Dnevnik tada je nejasno zašto se vještačenje ograničava na jednu osobu, a ne na trgovačka društva koja se bave isključivo vještačenje. Brisati kompletno ovaj članak jer administrativno opterećuje vještaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 776 | Darka Cecić | Utvrđivanje visine nagrade za rad i naknade troškova stalnih sudskih vještaka, Članak 23. | Potrebno je utvrditi rokove u kojima se račun prihvaća i daje nalog za plaćanje. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 777 | Darka Cecić | Troškovi za smještaj (noćenje) , Članak 22. | Primjeri sati koje vještak nedvojbeno utroši povezano s vještačenjem u nekom predmetu, a koji nisu uključeni u druge stavke koje je vještak ovlašten obračunavati, su: - priprema za usmeno očitovanje vještaka na raspravi ili na ročištu - vrijeme provedeno na putu od mjesta prebivališta vještaka do sjedišta suda u kojem će se održati rasprava ili ročište Najlogičnije je izmaklu zaradu obračunavati primjenom cijene sata rada vještaka, u skladu s odredbama ovog Pravilnika. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 778 | Darka Cecić | Troškovi za smještaj (noćenje) , Članak 22. | dodati novi članak: Članak 22.a (1) Stalni sudski vještak ima pravo na naknadu izmakle zarade, koja se obračunava za svaki utrošen sat koji nije obračunan po nekoj drugoj osnovi u skladu sa čl.249 i čl.256 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 na snazi od 19.07.2022. (2) Naknada izmakle zarade obračunava se po cijeni sata iz čl. 17. ovog Pravilnika. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 779 | Darka Cecić | Troškovi prijevoza, Članak 20. | (2) Troškovi iz stavka 1. ovog članka stalnim sudskim vještacima priznaju se u visini stvarnih prijevoznih troškova za putovanje obavljeno najkraćim putem i najekonomičnijim prijevoznim sredstvom, imajući u vidu i ukupno vrijeme koje bi bilo utrošeno korištenjem pojedinog prijevoznog sredstva. Ako za obavljanje vještačenja sredstvo javnog prometa, nije najekonomičnije prijevozno sredstvo, posebno imajući u vidu ukupno vrijeme koje bi bilo utrošeno korištenjem istog stalni sudski vještak ima pravo na korištenje osobnog automobila u visini neoporezivih iznosa kako je to regulirano Pravilnikom o izmjenama i dopuni Pravilnika o porezu na dohodak (NN 112/2022) do 3,00 kune po prijeđenom kilometru. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 780 | Darka Cecić | Uvećanje i umanjenje nagrade, Članak 18. | (3)Opravdani razlozi su: nedostavljanje dokumentacije, pretjerano dugo vrijeme dostave zatražene nove dokumentacije od stranaka, bolest vještaka itd. Moraju biti jasno utvrđeni razlozi kašnjenja izrade nalaza i mišljenja zbog mogućih zlouporaba Stranaka u postupku radi smanjenja iznosa naknade. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 781 | Darka Cecić | Pravo na nagradu, Članak 17. | Stavak 1 Vještaci pružaju intelektualne usluge sudovima i za to ispostavljaju račune za naknadu svog rada. Nadalje, mora se jasno precizirati rok plaćanja računa, uz izdavanje rješenja o prihvatu-odobrenju računa od nadležnog suca. Ne može spis otići na drugostupanjski sud ili na reviziju a da vještvo nije plaćeno!!! Stavak 2 bod ne može biti manji od 1,00 € odnosno 1 sat vještaka bi trebao biti 35 € bruto + PDV. Stavak 3 Visina naknade za rad vještaka određuje se u zavisnosti od obima i složenosti vještačenja, a ne u zavisnosti od naručitelja kao što je to uređeno odredbom. Dakle, ne može se umanjivati vrijednost rada vještaka ovisno od naručitelja. Ova odredba je protuustavna! Stavak 4 Ukinuti gornju granicu od 4.000 bodova. Ne može se unaprijed ograničiti vrijednost rada budući da postoje složeni predmeti za koji se tek uvidom u spis/predmet može odrediti opseg posla, a samim time i cijena izrade pisanog nalaza. | Prihvaćen | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 782 | Darka Cecić | Odlučivanje o zahtjevu za imenovanje, Članak 12. | Obzirom da sudovi izdaju uvjerenja, mogu unutar sustava i provjeriti uvjerenje o nekažnjavanju samostalno? A naročito stoga što u članku 13. i navode da Ministarstvo po službenoj dužnosti utvrđuje postojanje i ispunjenost uvjeta za imenovanje sudskih vještaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu |
| 783 | Darka Cecić | Stručna obuka, Članak 7. | (2) Stručna obuka kandidata za stalne sudske vještake obavlja se prema programu koji za pojedina područja vještačenja donose strukovne udruge stalnih sudskih vještaka, koje u članstvu imaju najmanje tri tristo stalnih sudskih vještaka, a unutar toga najmanje 50 sudskih vještaka odgovarajuće struke odnosno odgovarajućeg područja vještačenja za koje se traži imenovanje. Strukovna udruga obavlja provjeru uvjeta radnog iskustva kandidata na poslovima u struci najmanje osam godina, a nakon završenog preddiplomskog sveučilišnog studija ili preddiplomskog stručnog studija na poslovima u struci najmanje deset godina. U iznimnom slučaju, ako u Republici Hrvatskoj nema ukupno 50 ili više vještaka neke struke (područja vještačenja), ili ne postoji udruga vještaka koja ima barem 50 vještaka odgovarajuće struke (područja vještačenja), tada će se stručna obuka kandidata povjeriti udruzi koja ima najviše vještaka odgovarajuće struke (područja vještačenja). | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 784 | Darka Cecić | Osiguranje od odgovornosti, Članak 6. | Do sada smo imali uvjete osiguranja i za pravne osobe uz obvezno osiguranje i za fizičke osobe pa kako mnogima istječe osiguranje 2023/2024.god.treba ostati ova odredba. Također smo imali uvjete osiguranja i za strane državljane koji dolaze kod nas kao sudski vještaci. | Djelomično prihvaćen | Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 36/24) propisano je da za stalnog sudskog vještaka može biti imenovana fizička osoba koja ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka na najnižu svotu osiguranja od 25.000,00 eura, te da poslove vještačenja mogu obavljati i pravne osobe ako dostave zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja na najnižu svotu osiguranja od 65.000,00 eura. |
| 785 | Darka Cecić | Područja vještačenja, Članak 3. | Iz Zakona o sudovima treba unijeti kompletne uvjete imenovanja. PRIMJEDBA: kako će se definirati odgovarajući studiji za one studijske programe koji se već godinama ne izvode i nije moguće od fakulteta dobiti kurikulum tih starih studija (ovo posebno imajući u vidu velik broj vještaka koji je studij dovršio prije 30, 40 ili više godina); dakle, to se može sastavljati za nove, buduće vještake i aktualne studijske programe, a ne za postojeće vještake Rješenje: vještake imenovane u postupcima imenovanja pokrenutima do 31. prosinca 2022., treba automatski imenovati po novim propisima, i staviti ih na listu sudskih vještaka odgovarajuće struke (na kojoj su i do sada godinama bili), bez provođenja novog postupka imenovanja za takve vještake (legitimna očekivanja!) | Nije prihvaćen | Prijedlog se ne može prihvatiti s obzirom na odredbe članka 35. stavaka 1. i 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 21/22). |
| 786 | Darka Cecić | Područja vještačenja, Članak 3. | (3) Uvjeti za obavljanje poslova stalnih sudskih vještaka Za stalnog sudskog vještaka može biti imenovana osoba koja ispunjava sljedeće uvjete: 1. državljanin je Republike Hrvatske, državljanin države članice Europske unije ili državljanin države potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, 2. ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij odnosno završen preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij odgovarajući području vještačenja za koje se imenuje, 3. nakon završenog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili specijalističkog diplomskog stručnog studija radila je na poslovima u struci najmanje osam godina, a nakon završenog preddiplomskog sveučilišnog studija ili preddiplomskog stručnog studija na poslovima u struci najmanje deset godina, 4. vlada hrvatskim jezikom, 5. zdravstveno je sposobna za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka, 6. uspješno je završila provjeru znanja iz ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja, 7. ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka, 8. ima valjano odobrenje za samostalno obavljanje djelatnosti (licenciju) ili položen stručni odnosno specijalistički ispit za obavljanje djelatnosti ako je to, sukladno posebnim propisima, uvjet za obavljanje tih djelatnosti. Za stalnog sudskog vještaka ne može se imenovati osoba protiv koje se vodi kazneni postupak ili koja je pravomoćno proglašena krivom za kaznena djela za koja se postupak vodi po službenoj dužnosti, osim za kaznena djela počinjena iz nehaja. -Iznimno od odredbi stavka 1. točki 2. i 3. ovoga članka, ako u Republici Hrvatskoj za određeno područje vještačenja nema mogućnosti završetka sveučilišnog ili stručnog studija, za stalnog sudskog vještaka može se imenovati i osoba sa stečenom srednjom stručnom spremom odgovarajućom području vještačenja za koje se imenuje i koja je nakon završene škole radila na poslovima u struci najmanje 12 godina. -Iznimno od odredbe stavka 1. točke 3. ovoga članka, liječnici specijalisti uvjet za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka stječu nakon položenog specijalističkog ispita. - Iznimno od odredbe stavka 1. točke 6. ovoga članka, osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava nije dužna pristupiti provjeri znanja iz ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja. - Prije imenovanja kandidati za stalne sudske vještake dužni su uspješno završiti stručnu obuku u strukovnoj udruzi stalnih sudskih vještaka. 9.Pravne osobe ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja prema čl.1, stavak 2 ovog Pravilnika : – ako su u svojoj djelatnosti registrirane i za obavljanje vještačenja za određeno područje – ako su njihovi zaposlenici imenovani stalnim sudskim vještacima za područje za koje se traži odobrenje – ako imaju zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Na način propisan stavkom 1. ovog članka utvrđuje se ispunjava li zavod, ustanova, ili državno tijelo i trgovačko društvo uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Pravne osobe, zavodi, ustanove, i državna tijela i trgovačka društva dužni su obavijestiti predsjednika odgovarajućeg županijskog ili trgovačkog suda o prestanku radnog odnosa sa svojim zaposlenikom koji je imenovan stalnim sudskim vještakom. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 787 | Darka Cecić | Predmet Pravilnika, Članak 1. | Nejasno je ukidanje pravnih osoba u kojima su zaposleni vještaci na temelju čijeg se imenovanja i tvrtka mogla registrirati za vještačenje, kao što to mogu odvjetnici u Zajedničkim odvjetničkim društvima i uredima, kako to mogu arhitekti, građevinari i druge tehničke struke u svojim registriranim pravnim osobama ? Uvidom u javno-dostupne podatke objavljene na stranicama sudačke mreža razvidno je da u RH ima 412 pravnih osoba koje imaju odobrenje za vještačenje. Jasno da je u tim pravnim osobama zaposleno najmanje 412 vještaka, ali se ne isključuje mogućnost da veći dio od preostalih zaposlenika jesu suradnici vještaku u radu (npr. priprema podataka, podloga, poslovi prijepisa, kopiranja, komunikacije i slično). Predloženim pravilnikom suštinski te osobe ostaju bez zaposlenja, a posla ima i svi uistinu i rade. Razvidno je iz svega da nitko nije vodio računa o tome da ljudi ostaju bez posla i na ulici u slučaju da sve to ostaje na snazi i da se ni dugoročno ne može obavljati poslovanje kroz pravnu osobu. U odnosu na ispostavljanje računa u ime pravne osobe, taj model nije sadržan u prijedlogu ovog Pravilnika, i smatramo da postupanje treba biti nepromijenjeno, odnosno račun se treba ispostavljati iz trgovačkog ili sličnog društva, a uzevši u obzir da je društvo i imenovano za vještaka u pojedinom postupku pri čemu vještačenje uvijek (kao i do sada) potpisuje osoba koja je zaposlenika i koja je ujedno i vještak (kao fizička osoba). Dosadašnja procedura glede funkcioniranja pravnih osoba za vještačenje bila je vrlo jednostavna i učinkovita. Sudac bi izdao Rješenje kojim imenuje tvrtku xxxx d.o.o. po vještaku xxxxx xxxxxx za obavljanje vještačenja u predmetu .................. Nakon obavljenog posla ispostavio bi se R1 račun (sa PDV-om) kao tvrtka i nadležni sud bi izdao Rješenje da se plati račun tvrtki sa žiro računa suda. Taj sistem je bio godinama dobar i suci su se na to navikli i svako mijenjanje po tom pitanju neće ništa poboljšati, a donijeti će dodatnu zbrku u već preopterećene sudove, pa kako o tom pitanju nije bilo problema mišljenja smo da se navedeno ne treba mijenjati samo je potrebno uskladiti vrijednost boda. Za napomenuti je da se ovo poglavito odnosi na radno aktivne vještake(ne i na umirovljenike) koji rade na velikom broju predmeta i angažirani su u složenijim vještačenjima. Stoga je neophodno uvesti odredbu u ovaj novi Pravilnik kojom će vještaci moći naplatiti svoj rad putem trgovačkog društva kojeg su zaposlenici. Odredbama prema kojima pravne osobe više ne mogu dobiti odobrenje za obavljanje djelatnosti sudskih vještačenja grubo je prekršeno ustavno načelo jednakosti svih pred zakonom (članak 14. stavak 2. Ustava). Kako to Ustavni sud u većem broju svojih odluka usuglašeno iznosi, za utvrđivanje predstavlja li navedeno miješanje u jednak položaj svih poduzetnika na tržištu s Ustavom usklađeno postupanje, potrebno je odgovoriti na dva pitanja: a) ima li miješanje u jednak položaj svih poduzetnika na tržištu onemogućavanjem pravnih osoba da obavljaju poslove sudskih vještačenja legitimni cilj u općem ili javnom interesu? b) ako da, je li postignuta pravedna ravnoteža između općeg ili javnog interesa zajednice i zaštite prava na jednak položaj određenih gospodarskih subjekata (konkretno: pravne osobe) u odnosu na druge subjekte koji kao stalni sudski vještaci posluju u Republici Hrvatskoj (konkretno fizičke osobe)? Očito je kako je već odgovor na prvo pitanje negativan, jer nema nikakvog legitimnog cilja koji bi bio u općem ili javnom interesu, a zbog kojega bi pravnim osobama bilo onemogućeno obavljati poslove sudskih vještačenja, niti je to zakonodavac na bilo koji način obrazložio. Ako nema legitimnog cilja u općem ili javnom interesu, onda nema niti govora o poštivanju ustavnog prava na jednakost pred zakonom, u kojem smislu je osporavana promjena pravnog okvira prema kojem pravne osobe više ne bi mogle obavljati djelatnost sudskih vještačenja očito protuustavna. Ovo tim više što se radi o pravnom okviru koji se nije mijenjao godinama, i koji je u pogledu ovlasti pravnih osoba da obavljaju poslove sudskih vještačenja praktički nepromijenjen gotovo 25 godina, što još više opravdava legitimna očekivanja pravnih osoba da im vlasništvo (i poduzetnička sloboda) neće u budućnosti biti ograničeno. Konačno, osporavanom promjenom pravnog okvira imenovanja stalnih sudskih vještaka zadire se i u poduzetničku slobodu, s obzirom da se bez valjanog razloga i bez ikakvih obrazloženja, onemogućuje obavljanje legitimne djelatnosti putem pravne osobe, već istu mora obavljati fizička osoba. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 788 | Dario Janković | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi | U odnosu na članak 17. i vrijednost utvrđenog boda – cijene rada vještaka. Primjedba u odnosu na čl.17 bod ne može biti manji od 1,00 € odnosno 1 sat vještaka bi trebao biti minimalno 35 € ,optimalno 50.-€ + PDV, a primjereni iznos bi bio najmanje 75 % propisane satnice prema odvjetničkoj tarifi, dakle, na razini od 75 € za složena vještačenja. Apsurdnost određivanja boda u iznosu od 0,33 EUR što je preračunato 2,49 kn ogleda se već u statističkim podacima ili usporedbom s bruto plaćom u 1998. godini i danas. Prema podacima iz Mjesečnog statističkog prikaza Ministarstva financija iz listopada 1999. godine (Zagreb, listopada 1999. godine, ISSN 1330-9811, str. 4) prosječna mjesečna bruto plaća u srpnju 1999. godine iznosila je 4.530,00 kuna i bila je viša 7,4 % u odnosu na isti mjesec u 1998. godini, dok je prosječna mjesečna neto plaća u srpnju 1999. godine bila 3.043,00 kn i bila je viša za 10,4 % u odnosu na isti mjesec 1998. godine. Prema podacima iz publikacije Državnog zavoda za statistiku: „Prosječne mjesečne neto i bruto plaće za lipanj 2022. godine (Zagreb, 19. kolovoza 2022. godine, ISSN 1334-0557, str. 1) prosječna mjesečna bruto plaća za lipanj 2022. godine iznosila je 10.429,00 kn, a prosječna mjesečna neto plaća za isti mjesec 7.711,00 kn. Kada stavimo u odnos plaće iz 2022. godine s onima iz 1998. godine jasno vidimo da se bruto plaća u navedenom vremenskom razdoblju (2022. – 1998. godina) povećala za 2,46548 puta. Primijenimo li ove koeficijente rasta plaće na ničim opravdano zaustavljenu cijenu sata rada sudskih vještak dolazimo do toga da je cijena našeg rada u lipnju ove godine trebala iznositi minimalno: 172,58 kn/sat ili 4,93 kn/bod mjereno bruto plaćom. Pri tom je već početna cijena rada određena u 1998. godini bila ispod svake razine i niža od cijene usluga obrtnika i raznih servisa. Kad bi primijenili isti koeficijent i vratili danas predloženu vrijednost boda unatrag dobili bi iznos od 0,13 EUR-a ili 1,00 kn. Dakle sada se cijena usklađuje točno na pola vrijednosti onog što je bila 1998. godine. Niže ne može (vjerojatno). U odnosu na članak 17. stavak 3. kojom je uređeno umanjenje naknade za rad vještaka koja se isplaćuje iz sredstava pravosudnog tijela za 35%: je totalno besmislena i neustavna odredba! Visina naknade za rad vještaka određuje se u zavisnosti od obima i složenosti vještačenja, a ne u zavisnosti od naručitelja kao što je to uređeno odredbom iz članka 17. stavak 3. Naknade za rad vještaka koja se plaćaju iz sredstava pravosudnih tijela većinom se odnose na vještačenja provedena u kaznenim postupcima i koja u konačnici idu na teret osuđenika, jedino u slučaju oslobađajuće presude idu na teret državnog proračuna (regulirano odredbom iz članka 145. Zakona o kaznenom postupku) i što nema veze sa radom vještaka posljedično čemu ne može ni biti u korelaciji sa naknadom za rad vještaka. U odnosu na odredbu iz članka 17. stavak 4.1. kojim je utvrđen raspon od 150 do 4000 bodova za izradu pisanog nalaza i mišljenja, ovisno o složenosti vještačenja iz prednjeg proizlazi da je nagrada za pisani nalaz i mišljenje limitirana na minimalnih 49,50 EUR ( 150 bodova x 0,33 € ) do maksimalnih 1.320,00 EUR ( 4.000 bodova x 0,33 €); dakle radi se o odredbi koja unaprijed, bez da uzima u obzir opseg posla, ograničava vrijednost rada (i to na vrlo niskoj razini), jer kako se primjenom takve odredbe može vrednovati vještačenje dokumentacije koja primjerice sadrži preko 50.000 stranica, a kao rezultat vještačenja je nalaz i mišljenje na preko 1.000 stranica. U odnosu na članak 2. i ukidanje rada pravnih osoba sa zaposlenim sudskim vještacima Nejasno je zbog čega dolazi do ukidanje pravnih osoba u kojima su zaposleni vještaci na temelju čijeg se imenovanja i tvrtka mogla registrirati za vještačenje, kao što to mogu odvjetnici u Zajedničkim odvjetničkim društvima i uredima, kako to mogu arhitekti, građevinari i druge tehničke struke u svojim registriranim pravnim osobama ? U odnosu na ispostavljanje računa u ime pravne osobe, taj model nije sadržan u prijedlogu ovog Pravilnika, i smatramo da postupanje treba biti nepromijenjeno, odnosno račun se treba ispostavljati iz trgovačkog ili sličnog društva, a uzevši u obzir da je društvo i imenovano za vještaka u pojedinom postupku pri čemu vještačenje uvijek (kao i do sada) potpisuje osoba koja je zaposlenika i koja je ujedno i vještak (kao fizička osoba). Napominjemo da je uvidom u javno-dostupne podatke objavljene na stranicama sudačke mreža razvidno da u RH ima 412 pravnih osoba koje imaju odobrenje za vještačenje. Pod pretpostavkom da su svakoj pravnoj osobi radi samo 5 osoba dolazi se do broja osoba koje su zaposlenici u društvima je min 2.000 odnosno 2.000 obitelji ostvaruje prihod od poslova koji su vezani uz vještačenje. Napominjemo da je jasno da je u tim pravnim osobama zaposleno najmanje 412 vještaka, ali se ne isključuje mogućnost da veći dio preostalih osoba (cca 1.500) nisu vještaci već suradnici vještaku u radu (npr. priprema podataka, podloga, poslovi prijepisa, kopiranja, komunikacije i slično). Predloženim pravilnikom suštinski te osobe ostaju bez zaposlenja, a posla ima i svi uistinu i rade. Razvidno je iz svega da nitko nije vodio računa o tome da ljudi ostaju bez posla i na ulici u slučaju da sve to ostaje na snazi i da se ni dugoročno ne može obavljati poslovanje kroz pravnu osobu. Ukoliko sve osobe koje rade kod vještaka ostaju bez posla da li je netko utvrdio o kojem trošku koji je uistinu na teret javnih sredstava (HZZO + svi imaju obveze vezano za doprinose zdravstvenog osiguranja, i da im ih nitko ne uplaćuje). Jednostavnom računicom se dođe do toga da ukidanjem radnih mjesta osoba koje rade kod pravnih osoba vještaka nastaje minimalni trošak u visini 14 mil. kn, a koji se odnosi na naknade za nezaposlene i slično. Uz navedeni trošak proračuna važno je uzeti u obzir da gubitkom radnih mjesta dolazi do smanjenje uplata u korist proračuna po osnovi izgubljenih poreza i doprinosa koje poslodavci /pravne osobe vještaci uplaćuju u korist proračuna, a koji iznos nije moguće procijeniti. Riječ je o višestruko većem iznosu od samog troška koji za proračun nastaje. Po našoj procjeni gubitak javnih prihoda bi bio cca 24 mil. kn godišnje samo po osnovu manje uplaćenih doprinosa i poreza na dohodak. Slijedom navedenog, uzevši u obzir manje uplaćene poreze i doprinose te troškove koji nastaju kroz naknade za nezaposlene (kao i omogućavanje zdravstvene usluge nezaposlenim osobama) iznos je minimalno 38 milijuna kuna gubitka za državu. Osim ovih načelnih primjedbi u cijelosti podržavam primjedbe koje je u odnosu na ovaj pravilnik iznijelo HDSViP te prijedloge za promjenu pojedinih predloženih članaka Pravilnika. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 789 | Danijela Didić | Naknada troškova, Članak 19. | Trebala bi biti predviđena i naknada za izmaklu dobit koja je propisana Zakonom o parničnom postupku. Vještak koji provede 4 sata na putu radi sudjelovanja na raspravi izvan svoje županije ta 4 sata je propustio raditi posao kojega bi radio da nije bio na putu što je potrebno jasno definirati. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 790 | Danijela Didić | IV. DUŽNOSTI STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Dnevnik vještačenja | Ovaj članak se predlaže brisati u cijelosti jer nije u skladu sa zakonskim okvirom i nepotrebno opterećuje rad vještaka koji ionako vodi evidenciju obavljenih vještačenja koju prilaže svake 4 godine prilikom reizbora. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 791 | Danijela Didić | IV. DUŽNOSTI STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Dužnost preuzimanja i dovršetka preuzetih poslova | Vještaci koji pokrivaju područje psihologije vještače i kaznenim predmetima koji se zbog zakonskih rokova moraju prioritetno uzeti u rad. Ali, isto tako vještaci za područje psihologije vještače u velikom broju i u obiteljskim sporovima gdje se treba predložiti najbolji interes djeteta što su sporovi također žurne naravi. Obzirom na nedovoljan broj vještaka za područje psihologije (u nekim županijama nema ni jednog vještaka psihologa) predlaže se da regulira obveza pravosudnog tijela koje traži vještačenje u obiteljskim sporovima da se prije upućivanja predmeta na vještačenje obavi kontakt sa vještakom kako bi se dobila informacija o raspoloživosti toga vještaka da u zadanom roku obavi vještačenje i kako bi se izbjegle situacije da se vještaku umanjuje iznos naknade. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 792 | Danijela Didić | III. PRAVA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Pravo na nagradu | U cijelom Pravilniku riječ nagrada predlažem zamijeniti rječju naknada. Predložena vrijednost naknade za uslugu za obavljeno vještačenje (0.33 eura) je nedopustivo niska i ne može biti primjerena za rad stručnjaka s dugogodišnjim iskustvom, o čijim utvrđenjima značajno ovise rezultati gotovo svih sudskih postupaka. Predlaže se vrijednost boda od najmanje 1.50 eura uvećano za PDV. Gornji limit se predlaže brisati jer se nikako ne može predvidjeti kada se radi o složenim vještačenjima. Predviđen je pristup na raspravu u iznosu 100 bodova što je prihvatljivo ako vještak ide na raspravu unutar županije u kojoj je njegovo prebivalište, ali se predlaže određivanje 300 bodova ako je rasprava izvan županije na kojoj je prebivalište vještaka. Trebalo bi jasno naznačiti rok od 8 dana u kojem je potrebno donijeti rješenje u isplati naknade vještaku te rok od 30 dana u kojemu su tijela koja su tražila vještačenje dužna izvršiti isplatu, kao i jasno definirati da vještak iznos ima pravo potraživati sa važećim zakonskim kamatama nakon proteka toga roka, a od dana dospijeća. Važno je precizno regulirati pravo na naknadu vještaka za pruočavanje sudskog spisa tijekom pripreme za vještačenje, kao i pravo na naknadu za pripremu za rasprave temeljem dostavljenih podnesaka sa prigovorima. Odvjetnicima odvjetničkom tarifom je propisana naknada troškova za podnesak na podnesak kojim se očituje na prigovore vještaka, dok vještaku to nije i to je potrebno jasno definirati. Isto tako treba regulirati izradu dopune nalaza i mišljenja. Često puta dopuna nalaza i mišljenja je sasvim novo vještačenje. Neki suci smatraju da se dopuna ne plaća, a neki suci smatraju da se dopuna plaća. Uglavnom neregulirano područje. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 793 | Daniel Sikirić | Pravo na nagradu, Članak 17. | Vrijednost boda koji je određen još 1998. godine povečati u skladu sa povečanjem prosječne plaće u RH od 1998. do danas (u istom postotonom iznosu). | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 794 | Daniel Sikirić | Dnevnik vještačenja , Članak 26. | Brisati cijeli članak 26. jer je besmislen. Svi ovi podaci koji se traže nalaze se u spisu u kojem je vještak radio vještačenje. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 795 | Daniel Sikirić | Predmet Pravilnika, Članak 1. | (2) Odredbe ovoga Pravilnika o pravima i dužnostima stalnih sudskih vještaka na odgovarajući se način primjenjuju i na vještake, pravne osobe, zavode, ustanove i državna tijela koji su imenovani za vještačenje u pojedinim predmetima na temelju posebnih propisa. Nejasno je ukidanje pravnih osoba u kojima su zaposleni vještaci na temelju čijeg se imenovanja i tvrtka mogla registrirati za vještačenje, kao što to mogu odvjetnici u Zajedničkim odvjetničkim društvima i uredima, kako to mogu arhitekti, građevinari i druge tehničke struke u svojim registriranim pravnim osobama ? Uvidom u javno-dostupne podatke objavljene na stranicama sudačke mreža razvidno je da u RH ima 412 pravnih osoba koje imaju odobrenje za vještačenje. Jasno da je u tim pravnim osobama zaposleno najmanje 412 vještaka, ali se ne isključuje mogućnost da veći dio od preostalih zaposlenika jesu suradnici vještaku u radu (npr. priprema podataka, podloga, poslovi prijepisa, kopiranja, komunikacije i slično). Predloženim pravilnikom suštinski te osobe ostaju bez zaposlenja, a posla ima i svi uistinu i rade. Razvidno je iz svega da nitko nije vodio računa o tome da ljudi ostaju bez posla i na ulici u slučaju da sve to ostaje na snazi i da se ni dugoročno ne može obavljati poslovanje kroz pravnu osobu. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 796 | DAMIR VIŠIĆ | Pravo na nagradu, Članak 17. | Članak 17. stavak (2) Navedena vrijednost boda nije niti podcijenivačka, ona je sramotna, najviše za onoga tko ju je predložio. Ako je satnica po stavku (4) istog članka 35 bodova s ovom vrijednosti iznosila bi 11.55 eura/sat, što je znatno manje od bilo kojeg djelatnika bez ikakve stručnosti i kvalifikacija. Satnica bilo kojeg imalo stručnog djelatnika u bilo kojoj branši kreće se između 35 i 70 eura/sat. Slijedom toga i bod nikako ne smije i nemože biti manji od 1 do 2 eura. stavak (3) Na dosadašnje umanjenje od 20% bilo je dosta protesta i negodovanja, a s ovih 35% gubi svaki smisao. Dakle satnica vještaka ovdje vrijedi 8,085 eura. Mislim kako bi bilo bolje i iskrenije navesti da u ovim slučajevima sudski vještak radi besplatno. manje bi se kosilo s Ustavom. stavak (4) Kod izrade pisanog nalaza i mišljenja, čemu ograničavati gornji limit. Po ovome najsloženije vještačenje vrijedi 1320 eura, a svjedoci smo koliko je naplaćeno vještačenje u slučaju Agrokor. Koliko ovdje fali nula? | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 797 | ČEDOMIR ČOVIĆ | Utvrđivanje visine nagrade za rad i naknade troškova stalnih sudskih vještaka, Članak 23. | TOČKA 1: Visinu nagrade za rad i naknade troškova stalnih sudskih vještaka utvrđuje pravosudno tijelo na čoiji je zahtjev vještačenje obavljeno sukladno odredbama ovog pravilnika. KOMENTAR: Pravosudno tijelo naručuje od vještaka da provede vještačenje. Pri tom, pravosudno tijelo nema nikakve spoznaje ( jer za to nije kvalificirano) o tome što sve vještak treba i mora učiniti da bi proveo vještačenje sukladno pravilima svoje struke i na najbolji mogući način. Zbog toga je dozvoljavam si reći u najmanju ruku neprimjereno, da netko tko treba neku uslugu, a nije kompetentan i stručan u tom dijelu na koji se odnosi ta usluga utvrđuje i određuje cijenu te usluge. Po ne znam koji put pojašnjavam da se tu ne radi o „Nagradi“ nego o naknadi troškova za obavljeni i isporučeni posao. Zamislite slijedeću situaciju: Pravosudno tijelo dolazi u restoran i za svoje potrebe i potrebe ostalih sudionika događaja naruči određenu količinu jela i pića, a kad to dobije i konzumira, utvrđuje po svom nahođenju koliko vrijedi pružena usluga i određuje iznos koji će za istu platiti. Davatelj usluge, pri tom naravno nema nikakva prava, niti se smije ne složiti sa ocjenom suda. Pa molim Vas, da li ste ikad čuli za takav slučaj. Pravosudno tijelo mora i može jedino vršiti provjeru iznosa svake pojedine stavke iz računa vještaka i utvrditi da li cijene koje je naveo vještak u računu odgovaraju onima koje su cjenikom za usluge vještaka te struke predviđene te da li je vještak pravilno primijenio cjenik. Takav je postupak provjere računa je uobičajen u svim situacijama kada davatelj usluge ispostavi račun, pa ne vidim razloga zbog čega bi samo i isključivo vještaci bili tretirani drugačije. Predložena izmjena teksta: (1) Visinu iznosa računa koji vještak ispostavlja za obavljeno vještačenje i isporučeni Nalaz i mišljenje, provjerava pravosudno tijelo na čiji je zahtjev vještačenje obavljeno. U slučaju da je račun sastavljen sukladno propisano m cjeniku i odredbama ovoga Pravilnika, nadležno tijelo račun prihvaća u cijelosti i daje nalog za plaćanje računa, a plaćanje će se provesti u zakonski propisanom roku. Ako pravosudno tijelo utvrdi neku nepravilnost u računu, isti vraća vještaku na ispravak uz napomene o utvrđenim nepravilnostima, a ne ispravlja ga po vlastitom nahođenju. Dodatno pojašnjenje: Vještak ispostavlja račun koji je dužan uvesti u poslovne knjige. Ako račun doista nije u skladu sa trenutno važećim cjenikom, a sud ga umanji i doznači manju količinu sredstava vještaku na račun, javlja se problem sa poreznom upravom zbog razlike između stvarnog iznosa računa i količine koju je sud uplatio vještaku. Zbog toga sud ne bi trebao sam korigirati račune i isplaćivati umanjeni iznos, nego neispravan račun uopće ne platiti nego ga vratiti vještaku na ispravak. Tek nakon što sud od vještaka dobije ispravan račun, treba ga podmiriti u cijelosti. TOČKA 2 - Pravosudna tijela svakih šest mjeseci, najkasnije do 15. dana idućeg mjeseca, Ministarstvu dostavljaju podatke o iznosima računa koje su vještaci ispostavili za obavljeni posao koji je pravosudno tijelo naručilo i naknadi troškova isplaćenih stalnim sudskim vještacima iz sredstava pravosudnih tijela, ili sa računa na koje su sredstva kao predujam za vještačenje uplatile stranke u građanskim postupcima u pojedinim predmetima koji se vode kod istih pravosudnih tijela. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 798 | ČEDOMIR ČOVIĆ | IV. DUŽNOSTI STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Dnevnik vještačenja | Obaveza odnošenje izviješća o količini obavljenih poslova, troškova koji su prilikom obavljanja tih poslova nastali te koliko su isti zaračunati i naplaćeni zakonski je propisana prema Poreznoj upravi i to je opravdano. Međutim, da vještaci još nepotrebno gubie vrijeme sa sastavljanjem i podnošenjem izviješća Pravosudnim tijelima o svom radu i prihodima stvarno je besmisleno, jer u konačnici ta izviješća nitko neće ni za što upotrijebiti. Članak 26 potrebno je u potpunosti izbrisati jer je nepotreban i neopravdan. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 799 | ČEDOMIR ČOVIĆ | Predmet Pravilnika, Članak 1. | Komenztar vezan un opće odedbe: Općenito gledano da bi netko postao Vještak ili ako hoćete Ekspert u određenom području svoje struke, podrazumijeva se da taj mora imati vrlo vrlo velika stručna znanja i veliko iskustvo u različitim situacijama u praksi, upravo u tom području za koje je postao Vještak. Pravosudna tijela takve osobe sa visokom razinom stručnog znanja i iskustva koriste u slučaju kada im treba pomoć u ispravnom i potpunom sagledavanju i razumijevanju svih činjenica koje su dovele do neke situacije u kojoj je povrijeđen zakon ili pravni propis. Pravosudna tijela su zbog toga takvim osobama koje im pomažu u sudskom postupku dodijelila titulu „Stalni sudski vještak“ Time što su nekom dodijelila naslov Stalni sudski vještak, pravosudna tijela smatraju da to automatski znači da su Stalni sudski vještaci pod njihovom izravnom nadležnošću i ingerencijom pa ih tretiraju kao da su državni službenici koji se u svom radu trebaju ponašati po pravilima koja ta pravosudna tijela donose, kao i da propisuju cijene po kojima će vještaci smjeti naplaćivati svoje usluge. „Stalni sudski vještak“ je samo nespretno sročen naziv za osobe koje su po svojim stručnim znanjima, vještinama i iskustvu kompetentne, kako Pravosudnim tijelima, ili bolje rečeno sucima tako i ostalim subjektima pojašnjavati o čemu se u određenom slučaju radi i za potrebe sudskog postupka dati neovisno i nepristrano objektivno mišljenje. Na temelju toga Sud dobiva kvalitetan uvid u stvarno stanje predmeta i donosi ispravnu presudu. Upravo zbog toga je nedopustivo da institucija koja koristi znanje vještaka u područjima za koje sama nema potrebnih znanja, bude mjerodavna za vrednovanje i propisivanje načina na koji vještak treba obavljati svoj posao i koliko ima pravo naplatiti svoj rad. Ovoj tvrdnji u prilog ide Točka 1 i 2 Članka 24 ovog prijedloga pravilnika po kojoj je vještak citiram dužan slijedeće: 1) Stalni sudski vještak dužan je povjerene poslove obavljati stručno, savjesno, uredno, u skladu s propisima, a nalaze i mišljenja iznijeti točno, potpuno i objektivno prema pravilnima struke. Postavlja se pitanje čije struke, ako ne svoje. Ta pravila struke za vještake sigurno nisu donijela Pravosudna tijela. (2) Stalni sudski vještak dužan je voditi računa o zahtjevima profesionalne i opće kulture, poštivati propise, doprinositi ugledu i autoritetu pravosudnih tijela te im iskazivati dužno poštovanje. Navodi iz točke 1 i 2 su u stvari nesporni i treba voditi računa o njima, ali skrećem pažnju na slijedeće: Pod točkom 1 to bi trebalo podrazumijevati da vještak u donošenju svojih odluka treba biti nepristran i neovisan o bilo kome, pa čak ni o pravosudnim tijelima, a raditi isključivo sukladno pravilima svoje (vještačke) struke. Dakle, Pravosudna tijela nisu kompetentna ocjenjivati i vrednovati rad vještaka, tim više što u svojim postupcima koriste znanja i vještine vještaka upravo u svrhu ispravnog i potpunog sagledavanja svih činjenica koje su dovele do neke situacije u kojoj je povrijeđen zakon ili pravni propis, pa je potrebno pojašnjenje vještaka kako bi mogli donijeti kvalitetnu i pravednu presudu. Pod točkom 2 mišljenja sam da bi iskazivanje poštovanja trebalo biti obostrano sukladno profesionalnoj i općoj kulturi, pa ne vidim razloga da se takvo što navodi u pravilniku. Takva točka pravilnika je uvredljiva jer sugerira da smo mi vještaci u pravilu nekulturni i da se ne znamo ponašati, pa nas treba na to posebno upozoriti. Ako je to točno, onda se u obuku kandidata za vještake treba uvesti i ispit iz ponašanja i opće kulture. U konačnici treba jasno istaknuti da Pravosudne institucije nisu niti jednom vještaku o svom trošku omogućile stjecanje znanja vještina i iskustva potrebnih za pružanje usluga koje od njih traže, već su to vještaci prije nego što su imenovani Stalnim sudskim vještakom to priskrbili o svom trošku i o tome podnijeli valjane dokaze. Također, Pravosudna tijela vještacima ne osiguravaju prostor za rad, sredstva za rad i redovitu plaću sa svim povlasticama koje državni službenici imaju. Sve to vještaci su si dužni osigurati sami o svom trošku. Zbog toga nije prirodno da Pravosudna tijela propisuju način rada i cijene usluga sudskih vještaka, jer ponavljam, Vještaci nisu državni službenici nego vanjski suradnici suda koje isti po potrebi angažira. Prema tome, Sudske vještake ne treba trpati u isti koš sa državnim službenicima, jer nemaju niti državnu plaću, niti bilo kakvu povlasticu koju državni službenici imaju. Ako su odvjetnici, javni bilježnici i sudski tumači ( dakle diplomirani pravnici sa pravosudnim ili javnobilježničkim ispitom) u svom radu i poslovanju neovisni o Pravosudnim institucijama, trebali bi to biti i vještaci, pogotovo iz razloga što niti jedan vještak u pravilu nije po stručnoj naobrazbi pravnik. Ako uz stručnu naobrazbu iz područja za koje je imenovan vještakom, ima slučajno i završen pravni fakultet, nije mogao biti imenovan vještakom za pravničku struku, jer takvo što ne postoji. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 800 | ČEDOMIR ČOVIĆ | III. PRAVA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Pravo na nagradu | (1) Za obavljeno vještačenje stalni sudski vještak ima pravo na nagradu. Ne može se govoriti o nagradi sudskom vještaku za njegov posao, jer ako je nagrada, onda je vještačenje nagradna igra, pa bi se dobitak ili „nagrada“ trebali oporezovati kao i dobitak na nagradnoj igri ili na lutriji. U tom slučaju, vještaci ne trebaju uopće ispostavljati račune, jer se za nagrade račun ne ispostavlja. Vještaci međutim ne učestvuju u nagradnoj igri, nego rade svoj stručni posao za koji odgovaraju po svim stavkama pravilnika. Za svoj rad ne trebaju biti nagrađeni , nego plaćeni prema ispostavljenom računu čiji iznos moraju opravdati obrazloženjem cijena po stavkama. Prema tome, radi se o plaćanju rada i naknadi troškova koje je vještak imao prilikom vještačenja i plaćanju rada koji je utrošio za davanje nalaza i mišljenja, bilo u pisanom obliku, bilo usmeno na zapisnik. Sukladno tome, pojam „PRAVO NA NAGRADU“ treba izbrisati iz ovog pravilnika, jer je taj pojam u konkretnom slučaju neprimjeren i zamijeniti ga sa „PRAVO NA NADKNADU TROŠKOVA ZA PROVEDENO VJEŠTAČENJE“ Predložena izmjena teksta: (1) Za obavljeno vještačenje stalni sudski vještak ispostavlja račun u kojem je iskazana cijena utrošenog rada i zavisnih troškova koje je vještak objektivno i sukladno cjeniku imao u konkretnom predmetu. Takav račun će vještaku biti plaćen u zakonski propisanom roku, bez odbitaka. Vrednovanje rada vještaka po bodovima je zastarjeli način koji je utemeljen u vrijeme velike inflacije, kada se sa promjenjivom vrijednošću boda trebalo omogućiti usklađivanje stvarne cijene vještačenja sukladno stupnju inflacije. Međutim, jednom utvrđena vrijednost boda od 2 kune nikada nije mijenjana bez obzira na inflaciju i poskupljenje svih vrsta roba i usluga. Zbog toga je sustav bodovanja izgubio svoju svrhu i smisao te onemogućio vještacima da za svoj posao dobiju pravednu i odgovarajuću naknadu troškova u iznosu koliki on stvarno jest. Za razliku od vještaka, odvjetnicima i javnim bilježnicima, vrijednost boda je uredno povećavana u više navrata. Zbog čega je jedino vještacima uskraćeno to pravo !!? Sukladno tome, vrednovanje posla vještaka po bodovima treba ukinuti i napisati cjenik sa iskazanom cijenom za svaku pojedinu radnju sa iznosima u €, jer od 01.01.2023. Kuna više nije platežno sredstvo. Na taj način bilo bi izbjegnuto vječito natezanje oko vrijednosti boda koji je već 20 godina nepromijenjen zbog čega je bodovanje izgubilo svoj smisao i svrhu svrhu. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 801 | Božena Kačanić | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi, I. OPĆE ODREDBE | Ne može se nakon 25 godina rada pravnih osoba sa zaposlenim sudskim vještacima jednostavno ukinuti ta praksa koja je u EU uhodana i postoji godinama kao i do sada kod nas: u RH ima 412 pravnih osoba koje imaju odobrenje za vještačenje. Pod pretpostavkom da su svakoj pravnoj osobi radi samo 5 osoba dolazi se do broja osoba koje su zaposlenici u društvima je min 2.000 odnosno 2.000 obitelji ostvaruje prihod od poslova koji su vezani uz vještačenje. Napominjemo da je jasno da je u tim pravnim osobama zaposleno najmanje 412 vještaka, ali se ne isključuje mogućnost da veći dio preostalih osoba (cca 1.500) nisu vještaci već suradnici vještaku u rad. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 802 | Božena Kačanić | Pravo na nagradu, Članak 17. | čl. 17. st. 4.1. kojim je utvrđen raspon od 150 do 4000 bodova za izradu pisanog nalaza i mišljenja, ovisno o složenosti vještačenja iz prednjeg proizlazi da je nagrada za pisani nalaz i mišljenje limitirana na minimalnih 49,50 EUR ( 150 bodova x 0,33 € ) do maksimalnih 1.320,00 EUR ( 4.000 bodova x 0,33 €); dakle radi se o odredbi koja unaprijed, bez da uzima u obzir opseg posla, ograničava vrijednost rada (i to na vrlo niskoj razini), jer kako se primjenom takve odredbe može vrednovati vještačenje dokumentacije koja primjerice sadrži preko 50.000 stranica, a kao rezultat vještačenja je nalaz i mišljenje na preko 1.000 stranica! | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 803 | Božena Kačanić | Pravo na nagradu, Članak 17. | čl. 17. st. 3. kojom se uređuje umanjenje naknade za rad vještaka za 35%, a koja se isplaćuje iz sredstava pravosudnog tijela, je apsolutno neustavna odredba!! Visina naknade za rad vještaka određuje se u zavisnosti od obima i složenosti vještačenja, a ne u zavisnosti od naručitelja. Naknade za rad vještaka koja se plaćaju iz sredstava pravosudnih tijela većinom se odnose na vještačenja provedena u kaznenim postupcima i koja u konačnici idu na teret osuđenika, jedino u slučaju oslobađajuće presude idu na teret državnog proračuna (regulirano odredbom iz članka 145.Zakona o kaznenom postupku) i što nema veze sa radom vještaka posljedično čemu ne može ni biti u korelaciji sa naknadom za rad vještaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 804 | Božena Kačanić | Pravo na nagradu, Članak 17. | Jako je opasno na način prikazan u ovom prijedlogu Pravilnika uređivati rad struke koja je krucijalna za nesmetan rad pravosuđa u RH. Vještaka je u određenim strukama jako malo i godinama su poprilično potplaćeni. Od 1998. godine do danas stopa inflacije praktički iznosi 90%, a to znači da 2,00 kn nagrade vještacima iz tog razdoblja danas vrijede 0,20 kn (!). Predložen sustav vrednovanja rada dovest će do erozije popriličnog broja stručnih osoba iz ove djelatnosti, pa se pitam hoćemo li uvoziti i vještake iz trećih zemalja kojima će možda predložene ''nagrade'' biti jako popularne? Čl. 17 - Bod ne može biti manji od 1,00 EUR, odnosno naknada za 1 sat vještaka bi trebala biti minimalno 35 EUR uvećano za PDV, optimalno 50 EUR uvećano za PDV. Čak, primjerena naknada za rad vještaka bi trebala biti najmanje 75 % propisane satnice prema odvjetničkoj tarifi (dakle, na razini od 75 EUR za složenija vještačenja). | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 805 | Boris Belunjak | Pravo na nagradu, Članak 17. | 1. (2) Nagrada za rad stalnih sudskih vještaka određuje se u bodovima, a vrijednost boda utvrđuje se u iznosu od 1,00 eura uvećano za porez na dodanu vrijednost. 5) Stalni sudski vještak je uz račun dužan dostaviti i obrazloženje svake stavke. 6) Naručitelji vještačenja (Općinski sudovi, Trgovački sudovi ili ODO i drugi) su dužni po primitku nalaza vještačenja i računa (obračuna) za nalaz vještačenja ispostaviti rješenje o plaćanju troškova vještačenja i nalaz vještačenja i rješenje za plaćanje vještačenja dostaviti strankama postupku, te nakon toga utvrditi kada se ispune uvjeti pravomoćnost rješenja o plaćanju vještačenja i platiti vještaku u roku 30 dana od dana pravomoćnosti. (Obrazloženje: u praksi osobno sam naplaćivao veliki broj vještačenja tek kada se vrate sa drugostupanjskog suda, na način da je nakon što se vrati predmet sa drugostupanjskog suda, sudac na prvostupanjskom sudu donosi rješenja i po pravomoćnosti ga plaća. U takvim slučajevima, a bilo ih je puno naplatio sam vještačenja nakon 798 dana od dana izrade nalaza vještačenja, što je ne etično, nemoralno, nesocijalno i neekonomski, tako da mi je prosjek naplate od dana vještačenja do dana naplate na tom sudu 369 dana). Na drugim sudovima mi je iskustvo da su plaćanja bila u razumnim rokovima od cca 100 do 120 dana u odnosu na izrađeni nalaz vještačenja). Isto sam predložio da se ujednači postupanje sudova i da vještaci mogu tražiti i očekivati naplatu u razumnim rokovima. Tu prije svega mislim na sve vještake, a prije svega na vještake kojima je to profesionalno zanimanje i nisu u radnom odnosu i od toga imaju egzistenciju. Dakle, nalaz vještačenja se ne može koristi na sudu (tijelu) drugog stupanja, ako nije prethodno plaćeno od provostupanjskog suda (tijela). Boris Belunjak, stalni sudski vještak za računovodstvo i financije, procjenu imovine, obveza i potraživanja i procjenu poduzeća iz Požege. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 806 | Bojana Ormuž Pavić | Provjera znanja o ustrojstvu sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja, Članak 10. | Dodati u članak 10. stavak 2. da predmetnu provjeru nisu dužni polagati i kandidati koji imaju položen državni ispit: Članak 10. stavak 2.: Provjeru nisu dužni polagati kandidati koji imaju završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava, kandidati koji imaju položen državni ispit te kandidati koji su već imenovani za stalnog sudskog vještaka za neko drugo područje vještačenja. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 807 | Bojana Ormuž Pavić | Pravo na nagradu, Članak 17. | U cijelom tekstu pravilnika riječ „nagrada“ potrebno je zamijeniti s riječi „naknada“ jer vještak ne dobiva nagradu niti se ne nagrađuje već dobiva naknadu za svoj rad i troškove. Predlaže se izmjena članka 17. stavka 2. na način da se vrijednost boda kojim se određuje naknada za rad sudskih vještaka utvrđuje u iznosu od 1,20 eura uvećano za porez na dodanu vrijednost, te bi se predmetna vrijednost boda trebala usklađivati jednom godišnje u vrijednosti promjene visine prosječne plaće u RH, a sukladno podacima koje objavljuje Državni zavod za statistiku RH. Brisati odredbu članka 17. stavka 3 kojom se propisuje umanjenje naknade „za rad stalnih sudskih vještaka koja se isplaćuje iz sredstava pravosudnog tijela umanjuje se za 35 % od utvrđene vrijednosti boda“. Ne bi trebalo umanjivati naknadu za rad vještaka koja se isplaćuje iz sredstava pravosudnog tijela jer rad vještaka je u kaznenim postupcima od iznimne važnosti te se u takvim slučajevima rad vještaka ne bi trebao vrednovati manje od uobičajenih vrijednosti kako je predloženo, a pogotovo ne u umanjenom iznosu od 35 % čime se znatno obezvrjeđuje rad vještaka. U takvim složenim slučajevima rad stalnih sudskih vještaka trebao bi bar biti minimalno jednako vrednovan, pa čak i više vrednovan od cijene sata rada na vještačenjima za koja se nagrada ne isplaćuje iz sredstava pravosudnog tijela s obzirom na složenost vještačenja u kaznenim postupcima i stručnost koja je potrebna u takvim slučajevima. U članku 17., stavak 4. alineja 1., trebalo bi izbrisati gornju granicu od 4.000 bodova, jer postoje složeni predmeti na kojima je rad vrlo kompleksan te je vještačenje dugotrajnije, složenije i nalazi istih se sastoje od nekoliko stotina pa i više od 1000 stranica. Slijedom navedenog ne bi trebalo limitirati složenost predmeta unaprijed, budući da postoji nepredvidiv broj kompleksnih predmeta za koji se tek uvidom u spis predmeta može odrediti kompleksnost, a samim time i cijena izrade pisanog nalaza. Limitiranjem gornje granice bodova od 4.000 bodova u složenijim predmetima nakon obavljenog vještačenja vještak bi mogao iskazati samo npr. 4.000 bodova iako je izračunom nakon završenog vještačenja broj bodova znatno veći (npr. 5000 bodova) iz čega proizlazi da limitiranjem gornje granice bodova vještaci u tom slučaju neće dobiti stvarnu naknadu za svoj rad i izvršeno vještačenje već naknadu koju je odredio Pravilnik. Slijedom navedenog odredbu članka 17. stavka 4. kojom se limitira gornja granica za izradu pisanog nalaza i mišljenja, ovisno o složenosti vještačenja od 150 do 4000 bodova trebalo bi promijeniti na način da se izbriše gornja granica za vještačenje od 4.000 bodova i ostaviti samo donju granica od 150 bodova, a gornja granica bi trebala biti slobodna ovisno o složenosti vještačenja i utrošenom vremenu za obavljanje vještačenja. Uzimajući u obzir da je člankom 17. stavak 5. predmetnog Pravilnika propisano da je „Stalni sudski vještak je uz račun dužan dostaviti i obrazloženje svake stavke.“ te slijedom navedenog u slučaju limitiranja gornje granice na 4.000 bodova vještak u slučaju da prijeđe tu gornju granicu trebao bi u računu izostaviti neke usluge koje je obavio ili smanjiti sate koje je uložio u vještačenje da bi se uskladio s tom odredbom čime se dovodi vještaka u poziciju da kod izrade računa za naknadu za izvršeno vještačenje neistinito iskazuje: sate, bodove, usluge, obrazloženje stavaka, evidenciju o radu svake stavke kao i podatke u predloženom Dnevniku vještačenja iz Priloga 4. predmetnog Pravilnika (broj radnih sati, obračunata nagrada/naknada i troškovi) i u konačnici iznos naknade za odrađeno vještačenje ne odgovara stvarnom stanju. U članku 17., stavak 4. alineja 2. i 4. naknadu za rad vještaka za posebne radnje (očevid, pregled, pretraga, mjerenje, rekonstrukcija, izuzimanje, ispitivanje, uzorkovanje, procjena, analiza, utvrđivanje, osiguranje dokaza, izrada nacrta, troškovnika i procjena, i dr.) trebalo bi promijeniti s 35 na 50 bodova. Isto tako naknadu za rad vještaka sudjelovanje na raspravi koja traje dulje od dva sata trebalo bi povećati na 50 bodova po svakom započetom satu. Pravilnikom nije predviđena nagrada za podnesak kojim se vještak očituje na prigovore stranka u sporu ili u kaznenom postupku, a za iste podneske odvjetnicima je dopušteno zaračunavati troškove podneska prema vrijednosti spora te isto tako nije regulirana dopuna nalaza i mišljenja. Često puta dopuna nalaza i mišljenja je sasvim novo vještačenje. Za odgovaranje na podneske mora se ponovno proučiti kompletna dokumentacija i često puta i sudski spis te izraditi pisano očitovanje. Sve to iziskuje dodatne sate na postojeće vještačenje. Nema ograničenja u broju podnesaka. U jednom predmetu možete odgovoriti po više puta kada god stranka ili punomoćnik traži da nešto predloži i uputi na sud. Proučavanje dokumentacije možda ne bi bilo potrebno da su podnesci ili rasprava odmah nakon izrade nalaza i mišljenja. Međutim, u praksi, zna proći više od godine dana od izrade nalaza do prvih očitovanja. Tako da se mora opet sve iznova proučiti da bi se učinkovito i ispravno odgovorilo na primjedbe. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 808 | Bojana Ormuž Pavić | Mišljenje o obavljenoj stručnoj obuci, Članak 8. | Prijedlog je promjena članka 8. stavka 1. da je o provedenoj stručnoj obuci pod čijim je nadzorom kandidat dužan obaviti najmanje dva vještačenja i u njima izraditi nalaz i mišljenje umjesto predloženih pet. Prijedlog najmanje dva vještačenja je zbog toga jer postoje struke/područja vještačenja koje imaju puno manje vještačenja tj. rjeđe se traže vještačenja nekih struka/područja vještačenja te bi se time znatno odužio postupak završetka stručne obuke za obavljanje stalnog sudskog vještaka u odnosu na neke druge struke/područja vještačenja koja se češće traže čime se kandidate stručne obuke dovodi u neravnopravan položaj vezano za vrijeme završetka obuke. Isto tako dodati na kraju članka 8. stavka 1. „Navedena vještačenja ne moraju biti vještačenja koje je naložio sud, ali se pri tome mora voditi o odredbama GDPR.“ Prijedlog članka 8. stavka 1. : Sposobnost kandidata upućenog na stručnu obuku za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka utvrđuje se na temelju izvješća stalnog sudskog vještaka kod kojeg je kandidat bio na stručnoj obuci (mentora) o provedenoj stručnoj obuci pod čijim je nadzorom kandidat dužan obaviti najmanje dva vještačenja i u njima izraditi nalaz i mišljenje. Navedena vještačenja ne moraju biti vještačenja koje je naložio sud, ali se pri tome mora voditi o odredbama GDPR. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 809 | BOJANA GALINAC | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi | Iz prijedloga Pravilnika o SVV proizlazi da će stalni sudski vještaci naknadu za svoj rad moći obračunavati i naplaćivati ISKLJUČIVO i JEDINO putem Ugovora o djelu. Ugovor o djelu je forma kada se radi o obavljanju POVREMENIH poslova a ne i poslova STALNOG SUDSKOG VJEŠTAKA. Stoga se javlja NUŽNOST UVOĐENJA ODREDBE u Pravilnik KOJOM SE OMOGUĆUJE STALNOM SUDSKOM VJEŠTAKU OBRAČUN I NAPLATA NAKNADE ZA RAD VJEŠTAKA PUTEM TRGOVAČKOG DRUŠTVA KOJEG JE ZAPOSLENIK I KOJE JE REGISTRIRANO ZA OBAVLJANJE POSLOVA VJEŠTAČENJA za što nije nužno da i trgovačko društvo bude imenovani stalni sudski vještak. Za napomenuti je da za sada imamo cca 300 imenovanih vještaka financijsko računovodstvene struke što je nedostatno u odnosu na broj zahtjeva za financijsko računovodstvenim vještačenjima, dakle nedostaje vještaka te struke. Nakon ovakvog Pravilnika postavlja se i pitanje tko će i htjeti biti stalni sudski vještak! | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 810 | BOJANA GALINAC | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi | NUŽNOST UVOĐENJA ODREDBE KOJOM SE OMOGUĆUJE STALNOM SUDSKOM VJEŠTAKU OBAVLJANJE POSLOVA VJEŠTAČENJA PUTEM TRGOVAČKOG DRUŠTVA KOJEG JE ZAPOSLENIK I KOJE JE REGISTRIRANO ZA OBAVLJANJE POSLOVA VJEŠTAČENJA . | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 811 | BOJANA GALINAC | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi | ODREDBAMA PRIJEDLOGA PRAVILNIKA STVORENA JE VELIKA DISPROPORCINA IZMEĐU PROPISANIH OBVEZA I ODGOVORNOSTI A NA ŠTETU UREĐENE VISINE PRAVA NA NAGRADU ZA RAD VJEŠTAKA. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 812 | BOJANA GALINAC | Zdravstvena sposobnost , Članak 5. | Prosječna nagrada za rad vještaka iznosi cca 330,00 eura ( prosječno 1.000 bodova x 0,33 eura) što znači 1,25% najniže propisane osigurane svote osiguranja u iznosu od 26.500,00 euro. Iz prednjeg jasno proizlazi da se predloženim odredbama Pravilnika NIJE VODILO RAČUNA O RAZMJERU IZMEĐU OBVEZA I ODGOVORNOSTI ZA RAD VJEŠTAKA, S JEDNE STRANE, I VISINE NAGRADE ZA RAD VJEŠTAKA, SA DRUGE STRANE. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 813 | BOJANA GALINAC | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi | ističe se nužnost uvođenja u novi Pravilnik i prava na imenovanje pravne osobe vještakom pod uvjetom da je u istoj zaposlen imenovani vještak (fizička osoba) kako to i je propisano odredbom iz članka 4. važećeg Pravilnika o SVV ili na drugi način uređenjem prava naplate nagrade za rad vještaka putem trgovačkog društva. Vještaci koji rade na velikom broju predmeta i angažirani su u složenijim vještačenjima ( za koja su u pravilu zadani vrlo kratki rokovi) za koji rad je potreban angažman vještaka u punom radnom vremenu ( minimalno 8 sati dnevno) zaposlenici su trgovačkih društva registriranih za obavljanje poslova vještačenja. Isto znači, da nagradu za rad vještaka fakturiraju i naplaćuju putem trgovačkog društva kojeg su i zaposlenici i u okviru kojeg ostvaruju svoja prava iz radnog odnosa. Gubitkom prava ispostavljanja računa i naplate putem trgovačkog društva vještaci angažirani na puno radno vrijeme a radi obima i složenosti posla gube svoja prava iz radnog odnosa ( na zdravstveno osiguranje i dr. prava). | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 814 | BOJANA GALINAC | Uvećanje i umanjenje nagrade, Članak 18. | Suvišna je odredba iz članka 18. stavak 2. Pravilnika obzirom da su posljedice za neuredno i nesavjesno obavljanje poslova vještačenja već propisane odredbom iz članka 32. i 33. Pravilnika, kao i odredbama iz članka 255. Zakona o parničnom postupku i odredbom iz članka 310. Zakona o kaznenom postupku. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 815 | BOJANA GALINAC | Pravo na nagradu, Članak 17. | 1. u odnosnu na odredbu iz članka 17. kojom je uređeno Pravo na nagradu ispravno treba stajati Pravo na naknadu 2. u odnosu na odredbu iz na članka 17. stavak 2. kojom je uređena vrijednost boda u visini od 0,33 eura visina vrijednosti boda od 0,33 € određena je paušalno i bez kriterija odnosno visina vrijednosti boda utvrđena 1998.g. od 0,27 € usklađena sa gospodarskim kretanjima u RH na dan 01.01.2023.g. može u realnim gospodarskim uvjetima minimalno iznositi 0,97 € / bod za što se nastavno daje obrazloženje. Usklađenje vrijednosti boda od 2,00 kn ( protuvrijednost od 0,27 €) važeće od 1998.g. sa gospodarskim kretanjima u RH ( koristeći službeno objavljene podatke) i to za rast plaća i potrošačkih cijena dolazimo do vrijednosti boda, kako slijedi: a. osnovica plaće službenika i namještenika zaposlenih u državnim i javnim službama Republike Hrvatske iznosila je i iznositi će , kako slijedi: od 01.11.1998.g. iznosila je 1.275,75 hrk od 01.01.2023.g. iznositi će 6.663,47 kn ( protuvrijednost od 884,39 eur) od 01.04.2023.g. iznositi će 6.796,76 kn ( protuvrijednost od 902,08 eur) što znači da je 2023. u odnosu na 1998.g. osnovica za izračun plaće službenicima i namještenicima u državnim službama rasla je za 422,32 % i od 01.04.2023.g. porasti će za dodatnih 10,45 %, i usklađujući vrijednost boda od 2,00 kn ( 1998.g.) za taj porast vrijednost boda od 01.01.2023.g. iznosila bi 10,66 kn protuvrijednost od 1,41 eur, b. za rast najniže plaće odnosno minimalne plaće Najniža plaća za 1998.g. bila je uređena odredbama Kolektivnog ugovora o visini najniže plaće ( NN 37/1998) primjenom kojih najniža plaća nije mogla biti niža od propisane najniže osnovice za plaćanje doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje koja je prema Odluci ( NN 09/1998) iznosila 1.370,00 kn. Uredbom o visini minimalne plaće za 2023.g. (NN 122/2022) minimalna plaća iznositi će 5.274,15 kn protuvrijednost od 700 EUR. Prema direktivi EU minimalna plaća ( bruto) treba biti barem 50% prosječne bruto plaće odnosno 60% medijalne kojom je propisanom visinom ispunjen kriterij da je veća za 51,32% od prosječne bruto plaće odnosno 62,14% od medijalne plaće. U skladu s prednjim visina najniže plaće odnosno minimalne plaće iznosi, kako slijedi: - za 1998.g. 1.370,00 kn - za 2023.g. 5.274,15 kn (protuvrijednost od 700 EUR), što znači da je minimalna plaća odnosno najniža plaća 2023.g. u odnosu na 1998.g. rasla za 284,97 % i usklađujući vrijednost boda od 2,00 kn ( 1998.g.) za taj porast vrijednost boda od 01.01.2023.g. iznosila bi 7,70 kn protuvrijednost od 1,02 eur, c. za rast potrošačkih cijena prema posljednje objavljenom indeksu za rujan 2022.g. u odnosu na 1998.g. i usklađenje vrijednosti boda od 2,00 kn ( 1998.g.) iznosi 3,62 hrk protuvrijednost od 0,48 eur. d. usklađena vrijednost boda uzimajući prosjek usklađenja za rast osnovice za izračun plaće zaposlenika i namještenika u državnim i javnim službama ( 1,41 €) , rast najniže odnosno minimalne plaće (1,02 €) i rast potrošačkih cijena ( 0,48 €) na dan 01.01.2023.g. iznosila bi 0,97 €. Na ovaj način se dolazi do vrijednosti sata rada vještaka od 33,95 EUR ( 35 bodova x 0,97 €) pa je usporedbom sa satnicom rada vještaka u Republici Sloveniji ( 51 €) vidljivo kako se radi o 50% većoj satnici rada vještaka od one iz danih izračuna. 3. u odnosu na odredbu iz članka 17. stavak 3. kojom je uređeno umanjenje nagrade (naknade) za rad vještaka koja se isplaćuje iz sredstava pravosudnog tijela za 35% Visina nagrade (naknade) za rad vještaka određuje se u zavisnosti od obima i složenosti vještačenja a ne u zavisnosti od naručitelja kao što je to uređeno odredbom iz članka 17. stavak 3. Ovo jedino važi u uvjetima pružanja sekundarne pravne pomoći koja podliježe drugim uvjetima i propisima. Nagrade (naknade) za rad vještaka koja se plaćaju iz sredstava pravosudnih tijela većinom se odnose na vještačenja provedena u kaznenim postupcima i koja u konačnici idu na teret osuđenika, jedino u slučaju oslobađajuće presude idu na teret državnog proračuna (regulirano odredbom iz članka 145. Zakona o kaznenom postupku /08) i što nema veze sa radom vještaka posljedično čemu ne može ni biti u relaciji sa nagradom za rad vještaka. Odredbom kojom je regulirano umanjenje nagrade (naknade) za rad vještaka koja se plaća iz sredstava pravosudnog tijela dovodi se u neravnopravan i diskriminirajući položaj ostale subjekte koji plaćaju vještačenja i vještake koji rade na najsloženijim vještačenjima ( što ona u istražnim i kaznenim postupcima u pravilu i jesu) jer su plaćeni bitno manje od vještaka koji vještače u postupcima kojima se rad vještaka ne plaća iz sredstava pravosudnog tijela što predstavlja povredu Ustavom zajamčenih prava. 4. u odnosu na odredbu iz članka 17. stavak 4.1. kojim je utvrđen raspon od 150 do 4000 bodova za izradu pisanog nalaza i mišljenja, ovisno o složenosti vještačenja iz prednjeg proizlazi da je nagrada za pisani nalaz i mišljenje limitirana na minimalnih 49,50 EUR ( 150 bodova x 0,33 € ) do maksimalnih 1.320,00 EUR ( 4.000 bodova x 0,33 €) Prema Ustavu RH poduzetnička i tržišna sloboda su temelj gospodarskog ustroja RH. Isto znači da u uvjetima tržišne ekonomije nije moguće kontrolirati cijenu (određivanjem granica) kao što je to uređeno odredbom iz članka 17. stavak 4.1. jedino privremeno i u iznimnim slučajevima propisanim Zakonom o iznimnim mjerama kontrole cijena (NN 73/97,128/99 i 66/01) što ovdje svakako nije slučaj. Isto tako radi se o odredbi koja unaprijed ograničava vrijednost rada ( i to na vrlo niskoj razini) primjenom koje se ne može utvrditi nagrada ( naknada) za rad vještaka za obimnija i složenija vještačenja koja primjerice sadrži preko 50.000 stranica a rezultat vještačenja je nalaz i mišljenje preko 1.000 stranica. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 816 | BOJANA GALINAC | Osiguranje od odgovornosti, Članak 6. | Prosječna nagrada za rad vještaka iznosi cca 330,00 eura ( prosječno 1.000 bodova x 0,33 eura) što znači 1,25% najniže propisane osigurane svote osiguranja u iznosu od 26.500,00 euro. Iz prednjeg jasno proizlazi da se predloženim odredbama Pravilnika NIJE VODILO RAČUNA O RAZMJERU IZMEĐU OBVEZA I ODGOVORNOSTI ZA RAD VJEŠTAKA, S JEDNE STRANE, I VISINE NAGRADE ZA RAD VJEŠTAKA, SA DRUGE STRANE. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 817 | ANTE SMODLAKA | Dnevnik vještačenja , Članak 26. | Brisati čl.26. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 818 | ANTE SMODLAKA | Troškovi za smještaj (noćenje) , Članak 22. | (1) Stalni sudski vještak ima pravo na naknadu izmakle zarade, koja se obračunava za svaki utrošen sat koji nije obračunan po nekoj drugoj osnovi u skladu sa čl.249 i čl.256 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 na snazi od 19.07.2022. (2) Naknada izmakle zarade obračunava se po cijeni sata iz čl. 17. ovog Pravilnika. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 819 | ANTE SMODLAKA | Troškovi prijevoza, Članak 20. | Ako se za obavljanje vještačenja ne može koristiti sredstvo javnog prometa, nije najekonomičnije prijevozno sredstvo, posebno imajući u vidu ukupno vrijeme koje bi bilo utrošeno korištenjem istog stalni sudski vještak ima pravo na korištenje osobnog automobila prema pravilima koja se primjenjuju na službenike u pravosudnim tijelima u visini neoporezivih iznosa kako je to regulirano Pravilnikom o izmjenama i dopuni Pravilnika o porezu na dohodak (NN 112/2022) do 3,00 kune po prijeđenom kilometru. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 820 | ANTE SMODLAKA | Stručna obuka, Članak 7. | (2) Stručna obuka kandidata za stalne sudske vještake obavlja se prema programu koji za pojedina područja vještačenja donose strukovne udruge stalnih sudskih vještaka, koje u članstvu imaju najmanje tristo stalnih sudskih vještaka, a unutar toga najmanje 50 sudskih vještaka odgovarajuće struke odnosno odgovarajućeg područja vještačenja za koje se traži imenovanje. Strukovna udruga obavlja provjeru uvjeta radnog iskustva kandidata na poslovima u struci najmanje osam godina, a nakon završenog preddiplomskog sveučilišnog studija ili preddiplomskog stručnog studija na poslovima u struci najmanje deset godina. U iznimnom slučaju, ako u Republici Hrvatskoj nema ukupno 50 ili više vještaka neke struke (područja vještačenja), ili ne postoji udruga vještaka koja ima barem 50 vještaka odgovarajuće struke (područja vještačenja), tada će se stručna obuka kandidata povjeriti udruzi koja ima najviše vještaka odgovarajuće struke (područja vještačenja). | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 821 | ANTE SMODLAKA | Područja vještačenja, Članak 3. | 9.Pravne osobe ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja prema čl.1, stavak 2 ovog Pravilnika : – ako su u svojoj djelatnosti registrirane i za obavljanje vještačenja za određeno područje – ako su njihovi zaposlenici imenovani stalnim sudskim vještacima za područje za koje se traži odobrenje – ako imaju zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Na način propisan stavkom 1. ovog članka utvrđuje se ispunjava li zavod, ustanova, državno tijelo i pravna osoba uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Pravne osobe, zavodi, ustanove, i državna tijela i trgovačka društva dužni su obavijestiti predsjednika odgovarajućeg županijskog ili trgovačkog suda o prestanku radnog odnosa sa svojim zaposlenikom koji je imenovan stalnim sudskim vještakom. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Napominje se da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 822 | ANTE SMODLAKA | Mišljenje o obavljenoj stručnoj obuci, Članak 8. | (1) Sposobnost kandidata upućenog na stručnu obuku za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka utvrđuje se na temelju izvješća stalnog sudskog vještaka kod kojeg je kandidat bio na stručnoj obuci (mentora) o provedenoj stručnoj obuci pod čijim je nadzorom kandidat dužan obaviti najmanje 10 vještačenja i u njima izraditi nalaz i mišljenje. Navedena vještačenja ne moraju biti vještačenja koje je naložio sud, ali se pri tome mora voditi o odredbama GDPR. Odlučivanje o zahtjevu za imenovanje | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 823 | ANTE SMODLAKA | Osiguranje od odgovornosti, Članak 6. | (2) Stručna obuka kandidata za stalne sudske vještake obavlja se prema programu koji za pojedina područja vještačenja donose strukovne udruge stalnih sudskih vještaka, koje u članstvu imaju najmanje tristo stalnih sudskih vještaka, a unutar toga najmanje 50 sudskih vještaka odgovarajuće struke odnosno odgovarajućeg područja vještačenja za koje se traži imenovanje. Strukovna udruga obavlja provjeru uvjeta radnog iskustva kandidata na poslovima u struci najmanje osam godina, a nakon završenog preddiplomskog sveučilišnog studija ili preddiplomskog stručnog studija na poslovima u struci najmanje deset godina. U iznimnom slučaju, ako u Republici Hrvatskoj nema ukupno 50 ili više vještaka neke struke (područja vještačenja), ili ne postoji udruga vještaka koja ima barem 50 vještaka odgovarajuće struke (područja vještačenja), tada će se stručna obuka kandidata povjeriti udruzi koja ima najviše vještaka odgovarajuće struke (područja vještačenja). (4) Strukovne udruge kandidatima za stalne sudske vještake imenuju mentore iz reda stalnih sudskih vještaka iz odgovarajućeg područja vještačenja odnosno specijalnosti, koji imaju najmanje pet godina iskustva u obavljanju poslova sudskog vještačenja i minimalno 50 izrađenih vještačenja. Popis mentora dostavlja se Ministarstvu. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 824 | ANTE SMODLAKA | Pravo na nagradu, Članak 17. | čl.17 bod ne može biti manji od 1,00 € odnosno 1 sat vještaka bi trebao biti minimalno 35 € ,optimalno 50.-€ + PDV ali primjereno bi bilo najmanje 75 % propisane satnice prema odvjetničkoj tarifi (dakle, na razini od 75 € ZA SLOŽENA VJEŠTAČENJA). Visina naknade za rad vještaka određuje se u zavisnosti od obima i složenosti vještačenja, a ne u zavisnosti od naručitelja u odnosu na odredbu iz članka 17. stavak 4.1. kojim je utvrđen raspon od 150 do 4000 bodova za izradu pisanog nalaza i mišljenja, ovisno o složenosti vještačenja iz prednjeg proizlazi da je nagrada za pisani nalaz i mišljenje limitirana na minimalnih 49,50 EUR ( 150 bodova x 0,33 € ) do maksimalnih 1.320,00 EUR ( 4.000 bodova x 0,33 €); dakle radi se o odredbi koja unaprijed, bez da uzima u obzir opseg posla, ograničava vrijednost rada (i to na vrlo niskoj razini), jer kako se primjenom takve odredbe može vrednovati vještačenje dokumentacije koja primjerice sadrži preko 50.000 stranica, a kao rezultat vještačenja je nalaz i mišljenje na preko 1.000 stranica ??? | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 825 | Ante Bošnjak | Pravo na nagradu, Članak 17. | Sustav bodovanja i određivanja tzv. nagrade je potpuno zastario i relikt je prošlog sustava i načina razmišljanja i trebalo bi ga ukinuti te formiranje cijene vještačenja prepustiti slobodnom tržištu. Nelogične i previsoke cijene u tijeku postupka suci bi lako mogli eliminirati običnim traženjem više ponuda od razlčitih sudskih vještaka. Ukoliko je nužno zadržati sustav bodovanja onda vrijednost boda treba uskladiti s godišnjom stopom inflacije od 1998. godine jer jako se dobro sjećam da je litra dizela 2000. godine iznosila 4.5 kn. Za izradu pisanog nalaza i mišljenja gornju vrijednost s 4000 podignuti na 8000 bodova. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 826 | Ante Bošnjak | Dnevnik vještačenja , Članak 26. | Vođenje dnevnika vještačenja na predloženi način potpuno je neprimjereno vremenu u kojem živimo pogotovo jer sustav pravosuđa ima odličnu aplikaciju (E-spis) za vođenje svih evidencija na jednom mjestu. Prijedlog je da se vođenje dnevnika riješi nadogradnjom aplikacije E-spis na način da aplikacija automatski bilježi vremena dodijele predmeta, rokove rješavanja i slično. Na taj način ovlaštene osobe mogle bi "jednim klikom miša" generirati traženu statistiku. Također bi trebalo omogućiti svakom sudskom vještaku da može generirati svoju osobnu statistiku. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 827 | Ante Beus | PRILOZI, Prilog 4 | Izbaciti odredbe o vođenju dnevnika vještačenja jer je nepotreban, zahtjeva dodatno zapošljavanje i trošak rada državne uprave, zahtjeva dodatni angažman vještaka, dok je sve vidljivo u espisu i na računima vještaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 828 | Ante Beus | Osiguranje od odgovornosti, Članak 6. | Zaključivanje police osiguranja od profesionalne odgovornosti sudskog vještaka odnosi se na štetu koja je posljedica stručne pogreške vještaka u izradi nalaza i mišljenja, kao i odgovornost za štetu prema trećima koju prouzroči vještak strankama u postupku tijekom obavljanja povjerenih mu poslova vještačenja (nesavjesno ili neuredno obavlja povjerene mu poslove vještačenja, ako ne poštuje sud ili stranke, ne preuzima dodijeljene mu predmete, ne opravda zašto u roku nije dovršio povjereno mu vještačenje, ne podnosi izvješća o rezultatima vještačenja i sl.). Prosječna naknada za rad vještaka iznosi 330,00 eura ( prosječno 1.000 bodova /nalaz x 0,33 €) što znači 1,25% najniže propisane svote osiguranja u iznosu od 26.500,00 eur. Iz svega prednje navedenog izvodi se p o t p u n o jasan zaključak da se pri pisanju odredbi prijedloga Pravilnika nije vodilo računa o razmjeru između obveza i odgovornosti, s jedne strane, i visine naknade za rad vještaka, sa druge strane. Takvim odredbama prijedloga Pravilnika stvorena je velika disproporcija između propisanih obveza i odgovornosti na štetu visine prava na nagradu. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 829 | Ante Beus | Pravo na nagradu, Članak 17. | 1.u odnosu na odredbu iz članka 17. kojom je uređeno Pravo na nagradu ispravno treba stajati Pravo na naknadu (vidi slovenski Pravilnik o sudskim vještacima, sudskim procjeniteljima i sudskim tumačima (NN Republike Slovenije, broj 148/21 od 15. rujna 2021.) gdje u člancima od 1 do 51 jasno piše naknada za rad! - 2.u odnosu na odredbu iz na članka 17. stavak 2. kojom je uređena vrijednost boda u visini od 0,33 eura visina vrijednosti boda od 0,33 € određena je paušalno i bez kriterija odnosno visina vrijednosti boda utvrđena 1998.g. od 0,27 € usklađena sa gospodarskim kretanjima u RH na dan 01.01.2023.g. može u realnim gospodarskim uvjetima minimalno iznositi 0,97 € / bod za što se nastavno daje obrazloženje. Usklađenje vrijednosti boda od 2,00 kn ( protuvrijednost od 0,27 €) važeće od 1998.g. sa gospodarskim kretanjima u RH ( koristeći službeno objavljene podatke) i to za rast plaća i potrošačkih cijena dolazimo do vrijednosti boda, kako slijedi: a. osnovica plaće službenika i namještenika zaposlenih u državnim i javnim službama Republike Hrvatske iznosila je i iznositi će , kako slijedi: od 01.11.1998.g. iznosila je 1.275,75 hrk od 01.01.2023.g. iznositi će 6.663,47 kn ( protuvrijednost od 884,39 eur) od 01.04.2023.g. iznositi će 6.796,76 kn ( protuvrijednost od 902,08 eur) što znači da je 2023. u odnosu na 1998.g. osnovica za izračun plaće službenicima i namještenicima u državnim službama rasla je za 422,32 % i od 01.04.2023.g. porasti će za dodatnih 10,45 %, i usklađujući vrijednost boda od 2,00 kn ( 1998.g.) za taj porast vrijednost boda od 01.01.2023.g. iznosila bi 10,66 kn protuvrijednost od 1,41 eur, b. za rast najniže plaće odnosno minimalne plaće Najniža plaća za 1998.g. bila je uređena odredbama Kolektivnog ugovora o visini najniže plaće ( NN 37/1998) primjenom kojih najniža plaća nije mogla biti niža od propisane najniže osnovice za plaćanje doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje koja je prema Odluci ( NN 09/1998) iznosila 1.370,00 kn. Uredbom o visini minimalne plaće za 2023.g. (NN 122/2022) minimalna plaća iznositi će 5.274,15 kn protuvrijednost od 700 EUR. Prema direktivi EU minimalna plaća ( bruto) treba biti barem 50% prosječne bruto plaće odnosno 60% medijalne kojom je propisanom visinom ispunjen kriterij da je veća za 51,32% od prosječne bruto plaće odnosno 62,14% od medijalne plaće. 2 U skladu s prednjim visina najniže plaće odnosno minimalne plaće iznosi, kako slijedi: - za 1998.g. 1.370,00 kn - za 2023.g. 5.274,15 kn (protuvrijednost od 700 EUR), što znači da je minimalna plaća odnosno najniža plaća 2023.g. u odnosu na 1998.g. rasla za 284,97 % i usklađujući vrijednost boda od 2,00 kn ( 1998.g.) za taj porast vrijednost boda od 01.01.2023.g. iznosila bi 7,70 kn protuvrijednost od 1,02 eur, c. za rast potrošačkih cijena prema posljednje objavljenom indeksu za rujan 2022.g. u odnosu na 1998.g. i usklađenje vrijednosti boda od 2,00 kn ( 1998.g.) iznosi 3,62 hrk protuvrijednost od 0,48 eur, d. usklađena vrijednost boda uzimajući prosjek usklađenja za rast osnovice za izračun plaće zaposlenika i namještenika u državnim i javnim službama ( 1,41 €) , rast najniže odnosno minimalne plaće (1,02 €) i rast potrošačkih cijena ( 0,48 €) na dan 01.01.2023.g. iznosila bi 0,97 €. Na ovaj način dolazi se do vrijednosti sata rada vještaka od 33,95 EUR (35 bodova x 0,97 €), pa je usporedbom sa satnicom rada vještaka u Republici Sloveniji (51 €) vidljivo kako se radi o 50 % većoj satnici rada vještaka od one iz danih izračuna. Dodatno, usporedbom sa satnicom rada odvjetnika (99,54 €), vidljivo je da se radi o gotovo tri puta manjoj satnici, a primjereno bi bilo najmanje 75 % propisane satnice prema odvjetničkoj tarifi (dakle, na razni od 75 €). Konačno, pravosudno je tijelo platilo vještacima izvan RH za vještačenje u jednom predmetu satnicu u prosječnoj vrijednosti od cca 230 €, što je dodatni argument da satnica od 33,95 € nije i ne može biti primjerena za rad stručnjaka s dugogodišnjim iskustvom, o čijim utvrđenjima značajno ovise rezultati gotovo svih sudskih postupaka. Prilagodbe: kada od datuma posljednje utvrđene vrijednosti boda prosječne bruto plaće u RH porastu za više od 10% vrijednost prema podacima DZS boda će se uskladiti za puni porast prosječne bruto plaće u RH. Visina naknade za rad vještaka određuje se u zavisnosti od obima i složenosti vještačenja, a ne u zavisnosti od naručitelja kao što je to uređeno odredbom iz članka 17. stavak 3. 3 Ovo jedino važi u uvjetima pružanja sekundarne pravne pomoći koja podliježe drugim uvjetima i propisima. Odredbom kojom je regulirano umanjenje naknade za rad vještaka koja se plaćaju iz sredstava pravosudnog tijela dovodi se u neravnopravan i diskriminirajući položaj ostale subjekte koji plaćaju vještačenja što predstavlja povredu Ustavom zajamčenih prava. Jednako tako, u izrazito neravnopravan položaj dovode se vještaci koji rade na najsloženijim vještačenjima (što ona u istražnim i kaznenim postupcima u pravilu i jesu), jer su plaćeni bitno manje od vještaka koji vještače u postupcima u kojima se rad vještaka ne plaća iz sredstava pravosudnog tijela. Nagrade za rad vještaka koja se plaćaju iz sredstava pravosudnih tijela većinom se odnose na vještačenja provedena u kaznenim postupcima i koja u konačnici idu na teret osuđenika, jedino u slučaju oslobađajuće presude idu na teret državnog proračuna (regulirano odredbom iz članka 145. Zakona o kaznenom postupku) i što nema veze sa radom vještaka posljedično čemu ne može ni biti u korelaciji sa nagradom za rad vještaka. iz prednjeg proizlazi da je nagrada za pisani nalaz i mišljenje limitirana na minimalnih 49,50 EUR ( 150 bodova x 0,33 € ) do maksimalnih 1.320,00 EUR ( 4.000 bodova x 0,33 €) Prema Ustavu RH poduzetnička i tržišna sloboda su temelj gospodarskog ustroja RH. Isto znači da u uvjetima tržišne ekonomije nije moguće kontrolirati cijenu (konkretno određivanjem dopuštenih granica) kao što je to uređeno odredbom iz članka 17. stavak 4.1. jedino privremeno i u iznimnim slučajevima propisanim Zakonom o iznimnim mjerama kontrole cijena (NN 73/97,128/99 i 66/01) što ovdje svakako nije slučaj. Osim toga, radi se o odredbi koja unaprijed, bez da uzima u obzir opseg posla, ograničava vrijednost rada (i to na vrlo niskoj razini), jer kako se primjenom takve odredbe može vrednovati vještačenje dokumentacije koja primjerice sadrži preko 50.000 stranica, a kao rezultat vještačenja je nalaz i mišljenje na preko 1.000 stranica ??? | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 830 | Ante Beus | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi | Ovaj prijedlog pravilnika nije usklađen niti izrađen na temelju opsežnije analize i utvrđenja problema sudova koji imenuju sudske vještake u parničnim, kaznenim i upravnim postupcima niti su opće sagledani problemi s kojima se susreću suci i stranke u sudskim postupcima. Do sada nam nije poznata niti jedna analiza koliko i po kojim sudovima postoje potrebe za vještačenjima iz kojih grana djelatnosti i ima li uopće dovoljno vještaka koji se traže. Nisu napravljene analize koliko vještačenja se plaća iz sredstava državnog proračuna, a koliko se plaća u sudskim postupcima u kojima parnične stranke plaćaju naknadu za vještačenje, poznato nam je da je plaćen iznos od 26 milijuna kuna u 2021.g. za poslove vještačenja u kaznenim postupcima za što smo zatražili specifikaciju. Pretpostavljamo da sve ide na račun proračuna sredstava kojima se financira rad DORH-a. Pravilnik se ne poziva na europske direktive i zakonodavni okvir koji propisuje rad sudskih vještaka, iako imamo vrlo kvalitetan materijal kojeg je RH deklarativno „prihvatila“ 2015.g. „Smjernice o ulozi sudskih vještaka u pravosudnim postupcima država članica Vijeća Europe“ izrađene po Europskoj komisiji za učinkovitost pravosuđa (CEPEJ), ali se nitko toga ne pridržava i brojni suci uopće ne znaju za njih !!! U RH postoji prema procjenama registrirano je oko 3.500 sudskih vještaka, od kojih je oko 50%-60% organizirano u udruge sudskih vještaka (najveća udruga Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja – HDSViP koja broji oko 1500 vještaka i tri manje udruge) dok ostali vještaci njih oko 1800 osim što nisu organizirani niti učlanjeni niti u jednu udrugu (članstvo u udruzi nije obvezno već dobrovoljno, učlanjivanje u strukovne nije definirano tj. je li vještačenje struka, ili se pod strukovnim udruženjem podrazumijeva učlanjenje prema granama i područjima vještačenja?). Slijedom toga vještaci koji nisu učlanjeni u udrugu vještake iste ne obvezuje: kontinuirano usavršavanje, kodeks etike sudskih vještaka, poštivanje propisa udruga. Do sada nisu napravljena istraživanja koliko je sudskih vještaka aktivno, a koliko je formalno na popisu i što s vještacima koji od imenovanja nikada nisu vještačili u sudskim postupcima. Naime, potrebno bi bilo razlikovati sudske vještake prema strukama i granama vještačenja jer opće je poznato da na građevinska, medicinska, ekonomska vještačenja se odnosi više od 80 - 90% sudskih vještačenja, dok tek manji dio vještačenja odnosi se na vještačenja iz ostalih područja. Zbog toga ovaj pravilnik ne donosi ništa novo u nesređeno stanje koji bi se moglo otkloniti isključivo donošenjem Zakona o sudskim vještacima i preciznim načinom obveznog udruživanja sudskih vještaka. Uz Članak 1 2 stavak 1 Potrebno je dati definiciju posla koji obavlja svaki sudski vještak. stavak 2 (2) Odredbe ovoga Pravilnika o pravima i dužnostima stalnih sudskih vještaka na odgovarajući se način primjenjuju i na vještake te zavode, ustanove, državna tijela i druge pravne osobe koje su imenovane za vještačenje u pojedinim predmetima na temelju posebnih propisa. Obrazloženje: Nejasno je ukidanje pravnih osoba u kojima su zaposleni vještaci na temelju čijeg se imenovanja i tvrtka mogla registrirati za vještačenje, kao što to mogu odvjetnici u Zajedničkim odvjetničkim društvima i uredima, kako to mogu arhitekti, građevinari i druge tehničke struke u svojim registriranim pravnim osobama ? U odnosu na ispostavljanje računa u ime pravne osobe, taj model nije sadržan u prijedlogu ovog Pravilnika, i smatramo da postupanje treba biti nepromijenjeno, odnosno račun se treba ispostavljati iz trgovačkog ili sličnog društva, a uzevši u obzir da je društvo i imenovano za vještaka u pojedinom postupku pri čemu vještačenje uvijek (kao i do sada) potpisuje osoba koja je zaposlenika i koja je ujedno i vještak (kao fizička osoba). Napominjemo da je uvidom u javno-dostupne podatke objavljene na stranicama sudačke mreža razvidno da u RH ima 412 pravnih osoba koje imaju odobrenje za vještačenje. Pod pretpostavkom da su svakoj pravnoj osobi radi samo 5 osoba dolazi se do broja osoba koje su zaposlenici u društvima je min 2.000 odnosno 2.000 obitelji ostvaruje prihod od poslova koji su vezani uz vještačenje. Napominjemo da je jasno da je u tim pravnim osobama zaposleno najmanje 412 vještaka, ali se ne isključuje mogućnost da veći dio preostalih osoba (cca 1.500) nisu vještaci već suradnici vještaku u radu (npr.priprema podataka, podloga, poslovi prijepisa, kopiranja, komunikacije i slično). Predloženim pravilnikom suštinski te osobe ostaju bez zaposlenja, a posla ima i svi uistinu i rade. Razvidno je iz svega da nitko nije vodio računa o tome da ljudi ostaju bez posla i na ulici u slučaju da sve to ostaje na snazi i da se ni dugoročno ne može obavljati poslovanje kroz pravnu osobu. Ukoliko sve osobe koje rade kod vještaka ostaju bez posla da li je netko utvrdio o kojem trošku koji je uistinu na teret javnih sredstava (HZZ + svi imaju obveze vezano za doprinose zdravstvenog osiguranja, i da im ih nitko ne uplaćuje). Jednostavnom računicom se dođe do toga da ukidanjem radnih mjesta osoba koje rade kod pravnih osoba vještaka nastaje minimalni trošak u visini 14 mil kn, a koji se odnosi na naknade za nezaposlene i slično. Uz navedeni trošak proračuna važno je uzeti u obzir da gubitkom radnih mjesta dolazi do smanjenje uplata u korist proračuna po osnovi izgubljenih poreza i doprinosa koje poslodavci /pravne osobe vještaci uplaćuju u korist proračuna, a koji iznos nije moguće procijeniti. Riječ je o višestruko većem iznosu od samog troška koji za proračun nastaje. Po našoj procjeni gubitak javnih prihoda bi bio cca 24 mil. kn godišnje samo po osnovu manje uplaćenih doprinosa i poreza na dohodak. Slijedom navedenog, uzevši u obzir manje uplaćene poreze i doprinose te troškove koji nastaju kroz naknade za nezaposlene (kao i omogućavanje 3 zdravstvene usluge nezaposlenim osobama) iznos je minimalno 38 milijuna kuna gubitka za državu. Dosadašnja procedura glede funkcioniranja pravnih osoba za vještačenje bila je vrlo jednostavna i učinkovita. Sudac bi izdao Rješenje kojim imenuje tvrtku xxxx d.o.o. po vještaku xxxxx xxxxxx za obavljanje vještačenja u predmetu .................. Nakon obavljenog posla ispostavio bi se R1 račun (sa PDV-om) kao tvrtka i nadležni sud bi izdao Rješenje da se plati račun tvrtki sa žiro računa suda. Taj sistem je bio godinama dobar i suci su se na to navikli i svako mijenjanje po tom pitanju neće ništa poboljšati, a donijeti će dodatnu zbrku u već preopterećene sudove, pa kako o tom pitanju nije bilo problema mišljenja smo da se navedeno ne treba mijenjati samo je potrebno uskladiti vrijednost boda. Ukidanjem odredbe Pravilnika kojom je regulirani pravo na imenovanje pravne osobe vještakom pod uvjetom da je u istoj zaposlen imenovani vještak kao fizičko lice, vještaci gube pravo naplate svog rada putem trgovačkog društva kojeg su zaposlenici i gube pravo na zdravstveno osiguranje i druga prava iz radnog odnosa. Za napomenuti je da se ovo poglavito odnosi na radno aktivne vještake(ne i na umirovljenike) koji rade na velikom broju predmeta i angažirani su u složenijim vještačenjima. Stoga je neophodno uvesti odredbu u ovaj novi Pravilnik kojom će vještaci moći naplatiti svoj rad putem trgovačkog društva kojeg su zaposlenici. Podredno, postoje prijedlozi, obzirom da je moguće obavljati djelatnost kao ustanova, da se obvezujuće donese poseban akt kojim bi se omogućilo vještacima osnivanje ustanove pod određenim uvjetima kako bi se usluga mogla pružati kroz ustanovu u kojoj su zaposleni pored vještaka i druge osobe koje također sudjeluju u pripremi vještačenja i čiji sati rada trebaju biti plaćeni iz vještačenja. Stoga treba vratiti slijedeću odredbu u Članak 1, stavak 2 ovog prijedloga Pravilnika Pravne osobe ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja: – ako su u svojoj djelatnosti registrirane i za obavljanje vještačenja za određeno područje – ako su njihovi zaposlenici imenovani stalnim sudskim vještacima za područje za koje se traži odobrenje – ako imaju zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Na način propisan stavkom 1. ovog članka utvrđuje se ispunjava li zavod, ustanova ili državno tijelo uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Pravne osobe, zavodi, ustanove i državna tijela dužni su obavijestiti predsjednika odgovarajućeg županijskog ili trgovačkog suda o prestanku radnog odnosa sa svojim zaposlenikom koji je imenovan stalnim sudskim vještakom. 4 Iako smo u e-savjetovanju jasno naglašavali da će ukidanjem pravni osoba biti povrijeđena mnog stečena prava kao i Ustav opet moramo ponoviti i tražiti izmjenu ovog prijedloga Pravilnika o stalnim sudskim vještacima iz slijedećih razloga: PRAVO NA JEDNAKOST PRED ZAKONOM (članak 14. stavak 2. Ustava) Odredbama prema kojima pravne osobe više ne mogu dobiti odobrenje za obavljanje djelatnosti sudskih vještačenja grubo je prekršeno ustavno načelo jednakosti svih pred zakonom. Kako to Ustavni sud u većem broju svojih odluka usuglašeno iznosi, za utvrđivanje predstavlja li navedeno miješanje u jednak položaj svih poduzetnika na tržištu s Ustavom usklađeno postupanje, potrebno je odgovoriti na dva pitanja: a) ima li miješanje u jednak položaj svih poduzetnika na tržištu onemogućavanjem pravnih osoba da obavljaju poslove sudskih vještačenja legitimni cilj u općem ili javnom interesu? b) ako da, je li postignuta pravedna ravnoteža između općeg ili javnog interesa zajednice i zaštite prava na jednak položaj određenih gospodarskih subjekata (konkretno: pravne osobe) u odnosu na druge subjekte koji kao stalni sudski vještaci posluju u Republici Hrvatskoj (konkretno fizičke osobe)? Očito je kako je već odgovor na prvo pitanje negativan, jer nema nikakvog legitimnog cilja koji bi bio u općem ili javnom interesu, a zbog kojega bi pravnim osobama bilo onemogućeno obavljati poslove sudskih vještačenja, niti je to zakonodavac na bilo koji način obrazložio. Ako nema legitimnog cilja u općem ili javnom interesu, onda nema niti govora o poštivanju ustavnog prava na jednakost pred zakonom, u kojem smislu je osporavana promjena pravnog okvira prema kojem pravne osobe više ne bi mogle obavljati djelatnost sudskih vještačenja očito protuustavna. PRAVO VLASNIŠTVA (članak 48. stavak 1., članak 49. stavak 1. i članak 50. Ustava i članak 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju) Osporavanom izmjenom pravnog okvira imenovanja stalnih sudskih vještaka zadire se u ustavno pravo vlasništva, kojega svaka (fizička ili) pravna osoba ima pravo mirno uživati. Lišavanje nekoga njegova vlasništva može biti samo ako je to u javnom interesu, i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnog prava. "Tri ustavna pravila o jamstvu prava vlasništva 8. Članak 48. stavak 1. Ustava, koji jamči pravo vlasništva, mora se sagledavati zajedno s člankom 50. Ustava koji uređuje ustavnopravne mogućnosti njegova oduzimanja odnosno ograničavanja radi zaštite pojedinih ustavnih vrijednosti odnosno zaštićenih ustavnih dobara. Tako je zakonom moguće u interesu Republike Hrvatske ograničiti ili oduzeti vlasništvo, uz naknadu tržišne vrijednosti (članak 50. stavak 1. Ustava). 5 Osim toga, poduzetnička se sloboda i vlasnička prava mogu iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi (članak 50. stavak 2. Ustava). Sukladno navedenom, Ustav sadrži tri zasebna pravila vezana uz ustavno uređenje vlasništva: prvo pravilo, sadržano u članku 48. stavku 1. Ustava, opće je naravi i propisuje jamstvo prava vlasništva; drugo pravilo, sadržano u članku 50. stavku 1. Ustava, uređuje oduzimanje odnosno ograničavanje vlasništva koje se neće smatrati ustavnopravno nedopuštenim ako je propisano zakonom, ako je u interesu Republike Hrvatske i ako je za tako oduzeto odnosno ograničeno vlasništvo osigurana i isplaćena naknada u tržišnoj vrijednosti oduzete odnosno ograničene imovine; treće pravilo, sadržano u članku 50. stavku 2. Ustava, priznaje zakonodavcu ovlast da zakonom ograničava vlasnička prava (i poduzetničke slobode) radi zaštite pojedinih ustavnih vrednota ili zaštićenih ustavnih dobara koja ustavotvorac smatra toliko važnim da ih podvodi pod državne odnosno pod opće interese zajednice (zaštita interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi), bez obveze isplate bilo kakve naknade. Ta tri pravila, međutim, nisu samostojna i nepovezana. Drugo i treće pravilo, koji se tiču određenih stupnjeva miješanja u pravo vlasništva, uvijek se moraju tumačiti u svjetlu općeg jamstva iz članka 48. stavka 1. Ustava: prije razmatranja je li prvo pravilo poštovano uvijek se mora odrediti jesu li druga dva primjenjiva na konkretan slučaj koji je predmet ustavnosudskog ispitivanja. Ustavni sud također napominje da svako miješanje u pravo vlasništva, zasnovano na odredbama članka 50. Ustava, mora osigurati pravičnu ravnotežu između zahtjeva za poštovanjem i zaštitom ustavnog prava vlasništva privatnih osoba i zahtjeva koje postavljaju državni odnosno javni ili opći interesi zajednice (koji mogu uključivati i zaštitu suprotstavljenih prava ili interesa trećih privatnih osoba). Zahtjev za postizanjem te ravnoteže izražen je u strukturi članaka 48. stavka 1. i 50. Ustava, promatra li ih se kao jednu cjelinu, pri čemu ustavotvorac izrijekom postavlja još i dopunski zahtjev: svako ograničenje vlasništva odnosno vlasničkih prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju (članak 16. stavak 2. Ustava). Stoga u svakom pojedinom slučaju mora postojati razuman odnos razmjernosti između sredstava koja se koriste pri oduzimanju ili ograničavanju vlasništva i ciljeva koji se time nastoje postići. Sažeto, miješanje u vlasništvo mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju." Očito je kako zakonodavac na prijedlog Ministarstva pravosuđa prilikom izmjene pravnog okvira prema kojem pravne osobe više ne bi mogle dobiti odobrenje za obavljanje poslova sudskog vještačenja nije uzeo u obzir navedena pravila povezana s ustavnim određenjem vlasništva, jer ni na koji način nije obrazloženo koji bi bio interes Republike Hrvatske ograničiti navedeno vlasništvo (i poduzetničku slobodu) pravnim osobama, niti je u izmijenjenom pravnom okviru išta rečeno u pogledu osiguravanja i isplate naknade u tržišnoj vrijednosti oduzete odnosno ograničene imovine za tako oduzeto odnosno ograničeno vlasništvo. 6 Osim toga, smatramo kako nema mjesta primjeni trećeg pravila (ovlast države ograničavati vlasnička prava i poduzetničke slobode), jer se očito ne radi o zaštiti pojedinih ustavnih vrednota ili zaštićenih ustavnih dobara koja ustavotvorac smatra toliko važnim da ih podvodi pod državne odnosno pod opće interese zajednice (zaštita interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi), bez obveze isplate bilo kakve naknade. Ovo tim više što se radi o pravnom okviru koji se nije mijenjao godinama, i koji je u pogledu ovlasti pravnih osoba da obavljaju poslove sudskih vještačenja praktički nepromijenjen gotovo 25 godina, što još više opravdava legitimna očekivanja pravnih osoba da im vlasništvo (i poduzetnička sloboda) neće u budućnosti biti ograničeno. Konačno, osporavanom promjenom pravnog okvira imenovanja stalnih sudskih vještaka zadire se i u poduzetničku slobodu, s obzirom da se bez valjanog razloga i bez ikakvih obrazloženja, onemogućuje obavljanje legitimne djelatnosti putem pravne osobe, već istu mora obavljati fizička osoba. Uz Članak 3 Stavak 1 u svom očitovanju na nacrt konačnog teksta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, od 29. studenoga 2021. (dostupno na: http://www.vsrh.hr/EasyWeb.asp?pcpid=564), Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske iskazala jednoglasno neslaganje s prijedlogom dopune Zakona o sudovima kojom bi vještake imenovao ministar pravosuđa, a samo uz neobvezujuće izjašnjavanje predsjednika sudova, jer „…ta činjenica, ne samo što predstavlja miješanje izvršne vlasti u sudbenu, već i obzirom da je država česti sudionik sudskih postupaka, dovela bi do dojma pristranosti u parničnim i kaznenim postupcima, te bi ugrozila pravo stranaka na nepristrani sud koji će odlučiti o njihovim pravima i obvezama“. O tome smo obaviješteni od VSRH. Prema shvaćanju sudbene vlasti, navedene izmjene zakonskih odredbi kojima se poslovi u svezi sa stalnim sudskim tumačima i vještacima izuzimaju iz sfere sudske vlasti (sudska uprava) i prelaze u sferu izvršne vlasti (ministar nadležan za poslove pravosuđa) nisu suglasne sa sljedećim odredbama Ustava: - članak 3. (načelo vladavine prava), - članak 4. stavak 1. (načelo diobe vlasti), - članak 5. stavak1. (načelo ustavnosti i zakonitosti), - članak 18. (pravo na žalbu), - članak 29. (pravo na pravično suđenje), - članak 115. stavak 2. (načelo samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti). Potrebno je dokazati da sporne odredbe ZS-a nisu suglasne ni s člancima 6. i 13. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. stavak 2 (2) Odlukom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se i : - studiji odgovarajući za svako područje vještačenja sukladno članku 126. stavku 1. podstavku 2. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (Pročišćeni tekst – „Narodne novine“ broj 118/09, 82/12, 32/13 i 34/16 - neslužbeni) 7 I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim pravilnikom utvrđuju se: 1. znanstvena područja, te znanstvena polja i znanstvene grane unutar znanstvenih područja s pripadajućim klasifikacijskim oznakama 2. umjetničko područje, te polja i grane unutar umjetničkog područja za sve vrste umjetnosti s pripadajućim klasifikacijskim oznakama 3. interdisciplinarna područja znanosti i umjetnosti, te pripadajuća polja II. ZNANSTVENA I UMJETNIČKA PODRUČJA, POLJA I GRANE Znanstvena i umjetnička područja Članak 2. Znanstvena i umjetnička područja su: 1. PRIRODNE ZNANOSTI 2. TEHNIČKE ZNANOSTI 3. BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO 4. BIOTEHNIČKE ZNANOSTI 5. DRUŠTVENE ZNANOSTI 6. HUMANISTIČKE ZNANOSTI 7. UMJETNIČKO PODRUČJE 8. INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA ZNANOSTI 9. INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA UMJETNOSTI Znanstvena polja Članak 3. Znanstvena polja unutar znanstvenih područja s pripadajućim klasifikacijskim oznakama su: 1. PODRUČJE PRIRODNIH ZNANOSTI Polja: 1.01. Matematika 1.02. Fizika 1.03. Geologija 1.04. Kemija 1.05. Biologija 1.06. Geofizika 1.07. Interdisciplinarne prirodne znanosti 2. PODRUČJE TEHNIČKIH ZNANOSTI Polja: 2.01. Arhitektura i urbanizam 2.02. Brodogradnja 2.03. Elektrotehnika 2.04. Geodezija 2.05. Građevinarstvo 2.06. Grafička tehnologija 2.07. Kemijsko inženjerstvo 2.08. Metalurgija 2.09. Računarstvo 2.10. Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo 2.11. Strojarstvo 2.12. Tehnologija prometa i transport 8 2.13. Tekstilna tehnologija 2.14. Zrakoplovstvo, raketna i svemirska tehnika 2.15. Temeljne tehničke znanosti 2.16. Interdisciplinarne tehničke znanosti 3. PODRUČJE BIOMEDICINE I ZDRAVSTVA Polja: 3.01. Temeljne medicinske znanosti 3.02. Kliničke medicinske znanosti 3.03. Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita 3.04. Veterinarska medicina 3.05. Dentalna medicina 3.06. Farmacija 4. PODRUČJE BIOTEHNIČKIH ZNANOSTI Polja: 4.01. Poljoprivreda (agronomija) 4.02. Šumarstvo 4.03. Drvna tehnologija 4.04. Biotehnologija 4.05. Prehrambena tehnologija 4.06. Nutricionizam 4.07. Interdisciplinarne biotehničke znanosti 5. PODRUČJE DRUŠTVENIH ZNANOSTI Polja: 5.01. Ekonomija 5.02. Pravo 5.03. Politologija 5.04. Informacijske i komunikacijske znanosti 5.05. Sociologija 5.06. Psihologija 5.07. Pedagogija 5.08. Edukacijsko-rehabilitacijske znanosti 5.09. Logopedija 5.10. Kineziologija 5.11. Demografija 5.12. Socijalne djelatnosti 5.13. Sigurnosne i obrambene znanosti 5.14. Interdisciplinarne društvene znanosti 6. PODRUČJE HUMANISTIČKIH ZNANOSTI Polja: 6.01. Filozofija 6.02. Teologija 6.03. Filologija 6.04. Povijest 6.05. Povijest umjetnosti 6.06. Znanost o umjetnosti 6.07. Arheologija 6.08. Etnologija i antropologija 9 6.09. Religijske znanosti (interdisciplinarno polje) 6.10. Interdisciplinarne humanističke znanosti Stavak 2 Iz Zakona o sudovima treba unijeti kompletne uvjete imenovanja. PRIMJEDBA: kako će se definirati odgovarajući studiji za one studijske programe koji se već godinama ne izvode i nije moguće od fakulteta dobiti kurikulum tih starih studija (ovo posebno imajući u vidu velik broj vještaka koji je studij dovršio prije 30, 40 ili više godina); dakle, to se može sastavljati za nove, buduće vještake i aktualne studijske programe, a ne za postojeće vještake Rješenje: vještake imenovane u postupcima imenovanja pokrenutima do 31. prosinca 2022., treba automatski imenovati po novim propisima, i staviti ih na listu sudskih vještaka odgovarajuće struke (na kojoj su i do sada godinama bili), bez provođenja novog postupka imenovanja za takve vještake (legitimna očekivanja!) Uz Članak 4 Stavak 1 – jasno je da se radi o građanima RH, pa neka ne bude dvojbe za strance o tome. Uz Članak 6 Do sada smo imali uvjete osiguranja i za pravne osobe uz obvezno osiguranje i za fizičke osobe pa kako mnogima istječe osiguranje 2023/2024.god.treba ostati ova odredba. Također smo imali uvjete osiguranja i za strane državljane koji dolaze kod nas kao sudski vještaci. Uz Članak 7 Stavak 2 Primjedbe: ako se stručna obuka donosi prema programu koje donose strukovne udruge to znači da bi za svako područje vještačenja trebale postojati strukovne udruge. Ako se pod strukovnom udrugom smatra udruga vještaka tada znači da se i vještačenje smatra kao struka što i je za jedan dio vještaka iz određenog područja (to su vještaci koji se isključivo bave vještačenjem). Ukoliko se radi o struci tada bi vještaci trebali biti organizirani u Komoru sudskih vještaka, a ne strukovne udruge. Stavak 5 Ako se strukovna udruga smatra udruga vještaka tada je vještačenje struka koja nije regulirana zakonom. Zašto je ukinuta regulirana profesija sudskog vještaka kako je to u EU ? Stavak 6. Nisu napravljene analize niti procjene koliko zaposlenih djelatnika bi u Ministarstvu trebalo provoditi nadzor nad radom neke strukovne udruge i što bi taj nadzor trebao obuhvati. Postavlja se pitanje stručnosti osoba zaposlenih u Ministarstvu i na koji način bi djelatnici ministarstva pravosuđa mogli pratiti stručno osposobljavanje vještaka iz raznih područja specijalnosti vještačenja kada mi imamo npr. imamo 50 struka i 140 specijalnosti (da li se misli samo na opći dio ili i na poznavanje specijalističkih znanja). 10 Uz Članak 8 Ne moraju sva vještva pri edukaciji kandidata biti sudska. Interesantna su i ona izrađena za državnu upravu u postupcima izvlaštenja, vrlo složena i osjetljiva. Uz Članak 9 Opisano u čl. 3, st.9 Uz Članak 12 Vještake je do sada imenovala sudbena vlast tj. nadležni sudovi.u postojećoj trodiobi vlasti. Obaviješteni smo od Vrhovnog suda RH o slijedećem: U Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, od 29. studenoga 2021. (dostupno na: http://www.vsrh.hr/EasyWeb.asp?pcpid=564), Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske iskazala je jednoglasno neslaganje s prijedlogom dopune Zakona o sudovima kojom bi vještake imenovao ministar pravosuđa, a samo uz neobvezujuće izjašnjavanje predsjednika sudova, jer „…ta činjenica, ne samo što predstavlja miješanje izvršne vlasti u sudbenu, već i obzirom da je država česti sudionik sudskih postupaka, dovela bi do dojma pristranosti u parničnim i kaznenim , te bi ugrozila pravo stranaka na nepristrani sud koji će odlučiti o njihovim pravima i obvezama“. Stoga će Ustavni sud RH morati prema ovom stavu VSRH donijeti pravorijek o tome smije li se izvršna vlast miješati u sudbenu vlast, imenujući i razrješujući sudske vještake, obzirom na činjenicu da je Ministarstvo pravosuđa RH stranka u mnogim sudskim postupcima. stavak 2 Obzirom da sudovi izdaju uvjerenja, mogu unutar sustava i provjeriti uvjerenje o nekažnjavanju samostalno? A naročito stoga što u članku 13. i navode da Ministarstvo po službenoj dužnosti utvrđuje postojanje i ispunjenost uvjeta ...za imenovanje sudskih vještaka. Uz Članak 17 Stavak 1 Vještaci pružaju intelektualne usluge sudovima i za to ispostavljaju račune za naknadu svog rada. Mora se jasno precizirati rok plaćanja računa, uz izdavanje rješenja o prihvatu-odobrenju računa od nadležnog suca. Ne može spis otići na drugostupanjski sud ili na reviziju a da vještvo nije plaćeno!!! Stavak 2 Predlažemo optimalni iznos vrednovanja rada sudskih vještaka usklađen prema vrijednosti rada utvrđenim u strukovnim komorama, što je ekvivalent vrijednosti 0,15% prosječne mjesečne isplaćene bruto plaće po zaposlenom u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz u prethodnoj godini, koja se objavljuje u Narodnim novinama (NN 125/2022 za 2022.godinu iznosi 10.301 kunu), uvećano za porez na dodanu vrijednost. Stavak 3 11 Pravosudna tijela isplaćuju naknadu vještačenja u manjem dijelu (kaznenim postupcima) dok se najveći dio vještačenja provodi u parničnim postupcima koje plaćaju stranke. U kaznenim postupcima posebno u postupcima gdje su angažirani vještaci po nalogu USKOK-a radi se uglavnom o predmetima gospodarskog kriminala u sofisticiranim postupcima prijevare za koja su potrebna vrlo stručna vještačenja iz područja računovodstva, financija , forenzičnog računovodstva, bankarstva i sl. Radi se o vrlo kompliciranim predmetima koji u nekim slučajevima sadrže od 30.000 – 140.000 stranica dokumenta i više pa je upitno zašto na takvim predmetima bi vještaci s najviše znanja i iskustva mogli manje naplatiti svoje usluge od vještaka koji vještače u tipskim predmetima (npr. radni sporovi, obračun preplate u kreditima u CHF i sl.) S druge strane okrivljene strane angažiraju vrhunske vještake kako bi oborile takva vještačenja pa se nameće logičan zaključak da li država želi stručno i kvalitetno vještačenje ili loše i najjeftinije. Umanjenje od 20 % je bilo planirano 2011.g. da traje najviše godinu do dvije u vrijeme kada je bio uveden i krizni porez, no ostalo je tako do sada što je nevjerojatan teret na već obespravljenim vještacima kojima se nezakonski nije mijenjala vrijednost rada kao svim drugim strukama u RH, i kao i umirovljenicima! Ova odredba ograničava rad vještačenja u velikim predmetima (npr. USKOK) kada jedan vještak zbog kompliciranosti i opsega nije u mogućnosti izraditi vještačenje već to vještačenje mogu izraditi nekoliko vještaka u okviru jednog trgovačkog društva ili više različitih vještaka, ali tada dolazi do preklapanja dokumentacije i preklapanja zaključka vještačenja. Stavak 4 Ograničavanje bodova za izradu vještačenja nije dobro jer u vrlo opsežnim i kompliciranim vještačenjima i u takvim predmetima nije moguće administrativno utvrditi koliki je obuhvat posla (npr. vještačenje u aferi Agrokor koje je povjereno stranoj revizorskoj kući, nejasno je po kojim kriterijima je odobrena naknada stranoj revizorskoj kući koja nije registrirana za posao vještačenja). Isto tako uopće se ne spominje proučavanje sudskog spisa (u toku vještačenja i prije rasprave) i ostale tehničke dokumentacije (vrednovanje po satu), a to je bitna komponenta vještačenja. Ovaj članak ne propisuje odredbu da je vještak ovlašten primiti nagradu za podnesak radi očitovanja na prigovore stranka u sporu. Napominje se da odvjetnicima odvjetničkom tarifom je propisana naknada troškova za podnesak na podnesak kojim se očituje na prigovore vještaka, dok vještaku to nije! U kompliciranim sudskim vještačenjima, stranke u postupku nerijetko angažiraju revizorske kuće, druge vještake ili naprosto daju prigovore na vještačenje kako bi isto pobili radi interesa svoje stranke bez obzira koliko kvalitetno vještačenje bilo. 12 Za očitovanje vještaka na takve prigovore vještak više puta mora uložiti puno radnih sati kako bi se argumentirano očitovao na svaki prigovor bez obzira kakav bio. Pravilnikom nije predviđena nagrada za podnesak kojim se vještak očituje na prigovore stranka u sporu ili u kaznenom postupku dok je za iste podneske odvjetnicima dopušteno zaračunavati troškove podneska prema vrijednosti spora. Na tome odvjetnici najviše skupljaju bodove, a vještaci besplatno odgovaraju. Za odgovaranje na podneske mora se ponovno proučiti kompletna dokumentacija i često puta i sudski spis. Sve to iziskuje dodatne sate na postojeće vještačenje. Nema ograničenja u broju podnesaka. U jednom predmetu možete odgovoriti po 10 puta kada god se prohtjelo stranci ili punomoćniku da nešto predloži i uputi na sud. Proučavanje dokumentacije možda ne bi bilo potrebno da su podnesci ili rasprava odmah nakon izrade nalaza i mišljenja. Međutim, u praksi, zna proći i po godina i godina i pol od izrade nalaza do prvih očitovanja. Tako da se mora opet sve iznova proučiti da bi se učinkovito i ispravno odgovorilo na primjedbe. To se može bolje regulirati na način da se odgovaranje na podneske plati unaprijed u sklopu nalaza i mišljenja kao normalna radnja koja se dodatno vrednuje. Isto tako treba regulirati izradu dopune nalaza i mišljenja. Često puta dopuna nalaza i mišljenja je sasvim novo vještačenje. Neki suci smatraju da se dopuna ne plaća, a neki suci smatraju da se dopuna plaća. Uglavnom neregulirano područje. Isto tako nije jasno da li je izlazak vještak na raspravu plaćen ili nije. Neki suci smatraju da je vještak već plaćen i da je njegova dužnost da bez naknade prisustvuje raspravi dok neki suci smatraju da se vještak ipak treba platiti za raspravu. Dolazimo do situacije da u nekom visoko tarifiranom predmetu odvjetnik može za podnesak od 1 stranice tražiti 350.000,00 kn ili više dok vještaku za očitovanje na prigovore iz podneska stranka u sporu nije predviđena nikakva nagrada bez obzira koliko radnih sati na to očitovanje je izgubio i koje ne može naplatiti. Prema izvoru: https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/istrazili-smo-koliko-su-poskupjeli- obrtnici-da-digli-smo-cijene-ali-u-srpnju-cemo-jos-15151832 sat automehaničara je 225 kn po satu !!!! Stoga je danas neodložno potrebno kvalitetno valorizirati rad sudskih vještaka, da se bar malo nadoknade štete svim vještacima za protekle 24 godine držanja vrijednosti našeg rada zamrznutim !!!! Uz Članak 18 Pojašnjava se povećanje naknade rada, ali i opravdanost razloga kašnjenja izrade nalaza. 13 Uz Članak 19 U prijedlogu Pravilnika o st.sudskim vještacima nije predviđena naknada za materijalne troškove na koje vještaci imaju pravo u skladu s čl.249 i čl.256 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 na snazi od 19.07.2022. Uz Članak 20 Stavak 1 Napomena: Bitno je za pristup na raspravu i navedene ostale radnje vezane za vještačenje. Stavak 2 u suprotnom tko će i kada procjenjivati što je najekonomičnije prijevozno sredstvo obzirom na faktore hitnosti, rok dolaska na mjesta vezana za vještačenje i trajanje putovanja, pa time i na dodatno potrebna noćenja, dali svaki put prije izlaska na teren i u kojoj formi treba bit odobren način puta. Notorna je činjenica da korištenje sredstava javnog prijevoza, osim što je nedvojbeno vremenski dulje od korištenja osobnog automobila, u pravilu podrazumijeva i dodatne troškove (smještaj, dnevnice), jer se, primjerice, na raspravu u Zagrebu koja počinje u 9,00 ujutro, a na koju vještak treba pristupiti iz Splita, treba poći večer prije, noćiti u Zagrebu itd., čime se značajno dižu troškovi pristupa vještaka na raspravu, pa se očito korištenje sredstava javnog prijevoza ne ukazuje kao najekonomičnije prijevozno sredstvo. Ili željeznička karta na relaciji Zagreb - Rijeka košta cca 58,00 kn, a putovanje prema voznom redu traje duže od 4,5 h. Također smo mišljenja da će vjerojatno biti i pristranog tumačenja takve odredbe u praksi na način da će se gotovo uvijek pronalaziti opravdanje da je vještak mogao koristiti javni prijevoz. S jedne strane očekuje se eksperta u svojoj struci, a s druge strane onemogućava se optimiziranje vremena i troškova putovanja. Stavak 3 Svakom bi trebalo biti jasno da se uz dosadašnje cijene goriva sa priznatih 3,00 kune po prijeđenom kilometru ostvaruje samo trošak korištenjem osobnog automobila, ali se zbog praktičnosti takav trošak podnosi. Nema tu zarade, već se samo amortizira automobil, što se npr. u Njemačkoj plaća, pa će se to morati regulirati u predstojećem Zakonu o stalnim sudskim vještacima. Uz Članak 21 Dnevnica je propisana posebnim propisom Pravilnikom o izmjenama i dopuni Pravilnika o porezu na dohodak (NN 112/2022). Uz Članak 22 Vještaci odabiru kao poduzetnici specifičnih 50 struka način noćenja za njih najekonomičniji i najudobniji da bi mogli kvalitetno obaviti vještačenje | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 831 | Ante Beus | Stručna obuka, Članak 7. | (2) najmanje tristo stalnih sudskih vještaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 832 | Ante Beus | Troškovi prijevoza, Članak 20. | (2) ili prema obračunatoj loko vožni u visini neoporezive svote uporabe privatnog vozila za službene svrhe. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 833 | Ante Beus | Pravo na nagradu, Članak 17. | (2) Nagrada za rad stalnog sudskog vještaka određuje se u bodovima, a vrijednost boda utvrđuje se u iznosu od 1,00 eura uvećano za porez na dodanu vrijednost. * Posve je sramotno i omalovažavajuće odrediti vrijednost boda vještaka u toliko malom iznosu ukoliko uzmemo u obzir da je vrijednost boda odvjetnika 2,00 eura * Plaćanja vještačenja iz proračuna često se čeka 4-5 godina i to uz konstantno molbe za naplate kod sudaca koji se redovno ogluše. Proračun se puni porezima ne prisilnim rabatima. Da li smatrate da je moralno oduzeti od nečijeg rada 60 % (35 % rabata i 25 % PDV). | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 834 | ANKICA LUKETINA | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi | čl. 17. bod ne može biti manji od 1 eura, sat vještaka bi trebao biti barem 50 eura plus PDV, kao što je to minimalno u susjednim nam zemljama koje su članice EU-e, čl. 17. st.3. je potpuno ne ustavno, čl. 17. st. 4.1. limitira iznos nagrade za vještaka što nikako ne bi smjelo biti jer ograničava vrijednost rada naročito u slučaju nas vještaka tehničke struke.... Nadalje dajem bitan prigovor zbog ne adekvatnosti predložene cijene boda za vještaka za razdoblje od 1998. godine do danas. Naime mi sudski vještaci cijelo vrijeme smo podcijenjeni u odnosu na sudske tumače kao primjer što je u 2008. godini sudskim tumačima naknada povećana 2,5 puta, dok je naknada sudskih vještaka ostala ista kao i 1998. godine. S obzirom da je u tijeku donošenje i Pravilnika o stalnim sudskim tumačima, bilo bi krajnje ne ustavno da smo i dalje u neravnopravnom položaju i ne motivirani za svesrdnu pomoć našem sudstvu. SLAŽEM SE I PODRŽAVAM SVE PRIJEDLOGE I PRIMJEDBE HDSVIP-a na Prijedlog novog Pravilnika. Ankica Luketina, dipl. ing. stroj. stalni sudski vještak za strojarstvo i općenito kvalitetu robe člčl. 17. st. 4.1. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 835 | Anisija Bešlić | PRILOZI, Prilog 4 | brisati prilog 4 jer nema svrhu osim eventualno zaposlenja još jedne osobe u državnoj upravi koja će kontrolirati "dnevnik", ali se postavlja pitanje, kome će taj dnevnik služiti | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 836 | Anisija Bešlić | Dnevnik vještačenja , Članak 26. | Ovaj članak podrazumijeva da je vještačenje jedan dugotrajan i studiozan posao i da za isti treba voditi Dnevnik. Ako se radi o poslu za koje je potrebno voditi Dnevnik tada je nejasno zašto se vještačenje ograničava na jednu osobu, a ne na trgovačka društva koja se bave isključivo vještačenje. Nejasno je da li u Ministarstvu pravosuđa su zaposleni djelatnici koji imaju stručna znanja iz raznih struka koja mogu ocijeniti da li realni podaci iz Dnevnika (npr. liječnici specijalizirani za pojedina područja medicine i sl.) Dakle, podatke iz Dnevnika valjano mogu ocijeniti vještaci iste struke, a ne pravosudno tijelo pa se radi o jednom nepotrebnom administriranju, suprotno GDPR, i ne mogu se podaci iz sudbene vlasti prosljeđivati izvršnoj vlasti: -vještaci u svom radu sve što saznaju, vide i dr. moraju čuvati kao poslovnu tajnu, što se odnosi i na sadržaj spisa, dokumentacije, financijske i druge činjenice i (pogotovo) sadržaj naloga za vještačenje, dakle to se ne smije nikome odavati, a kamoli tamo nekom službeniku u ministarstvu -postoje sudski postupci koji se vode s isključenjem javnosti, pa sve što se na tim postupcima sazna, vidi, čuje i dr. je tajno i iznošenje bilo kakvog podatka je kazneno djelo, -osim toga, sva postupanja u istražnim postupcima, kao i u nekim kaznenim postupcima su tajna, i odavanje bilo kakve informacije o bilo čemu povezanim s takvim postupcima za sobom povlači kazneni progon onoga koji informacije otkriva. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 837 | Anisija Bešlić | Utvrđivanje visine nagrade za rad i naknade troškova stalnih sudskih vještaka, Članak 23. | Utvrđivanje nagrade za rad i naknade troškova stalnih sudskih vještaka utvrđuje pravosudno tijelo na čiji je zahtjev vještačenje obavljeno sukladno odredbama ovog pravilnika:" Ovaj članak je u suprotnosti čl. 17. st. 1. Naime, ako za obavljeno vještačenje stalni sudski vještak ima pravo na nagradu naknadu sukladno čl. 17. st.2. kako onda može visinu nagrade naknade za rad utvrditi nadležno pravosudno tijelo i po kojim kriterijima može pravosudno tijelo odrediti koliko je radnih sati potrebno za neko specijalističko vještačenje, ako upravo to pravosudno tijelo ne raspolaže stručnim znanjima iz pojedinog područja pa mora angažirati nekog vještaka. "Pravosudna tijela svakih šest mjeseci, najkasnije do 15. dana idućeg mjeseca Ministarstvu dostavljaju podatke o nagradama za rad i naknadi troškova isplaćenim stalnim sudskim vještacima iz sredstava pravosudnih tijela u pojedinim predmetima Nisu napravljene analize koliko osoba u Ministarstvu će biti potrebno dodatno zaposliti na praćenju tih podataka i što će biti s pravosudnim tijelima koja te podatke neće pravodobno dostavljati Ministarstvu. Nisu napravljene analize da li postoje kvalitetne tehničke i informatičke pretpostavke kako u Ministarstvu pravosuđa tako i kod pravosudnih tijela. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 838 | Anisija Bešlić | Pravo na nagradu, Članak 17. | Stavak 1 Vještaci pružaju intelektualne usluge sudovima i za to ispostavljaju račune za naknadu svog rada. Mora se jasno precizirati rok plaćanja računa, uz izdavanje rješenja o prihvatu-odobrenju računa od nadležnog suca. Ne može spis otići na drugostupanjski sud ili na reviziju a da vještvo nije plaćeno!!! Stavak 2 Predlažemo optimalni iznos vrednovanja rada sudskih vještaka usklađen prema vrijednosti rada utvrđenim u strukovnim komorama, što je ekvivalent vrijednosti 0,15% prosječne mjesečne isplaćene bruto plaće po zaposlenom u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz u prethodnoj godini, koja se objavljuje u Narodnim novinama (NN 125/2022 za 2022.godinu iznosi 10.301 kunu), uvećano za porez na dodanu vrijednost. Stavak 3 Pravosudna tijela isplaćuju naknadu vještačenja u manjem dijelu (kaznenim postupcima) dok se najveći dio vještačenja provodi u parničnim postupcima koje plaćaju stranke. U kaznenim postupcima posebno u postupcima gdje su angažirani vještaci po nalogu USKOK-a radi se uglavnom o predmetima gospodarskog kriminala u sofisticiranim postupcima prijevare za koja su potrebna vrlo stručna vještačenja iz područja računovodstva, financija , forenzičnog računovodstva, bankarstva i sl. Radi se o vrlo kompliciranim predmetima koji u nekim slučajevima sadrže od 30.000 – 140.000 stranica dokumenta i više pa je upitno zašto na takvim predmetima bi vještaci s najviše znanja i iskustva mogli manje naplatiti svoje usluge od vještaka koji vještače u tipskim predmetima (npr. radni sporovi, obračun preplate u kreditima u CHF i sl.) S druge strane okrivljene strane angažiraju vrhunske vještake kako bi oborile takva vještačenja pa se nameće logičan zaključak da li država želi stručno i kvalitetno vještačenje ili loše i najjeftinije. Umanjenje od 20 % je bilo planirano 2011.g. da traje najviše godinu do dvije u vrijeme kada je bio uveden i krizni porez, no ostalo je tako do sada što je nevjerojatan teret na već obespravljenim vještacima kojima se nezakonski nije mijenjala vrijednost rada kao svim drugim strukama u RH, i kao i umirovljenicima! Ova odredba ograničava rad vještačenja u velikim predmetima (npr. USKOK) kada jedan vještak zbog kompliciranosti i opsega nije u mogućnosti izraditi vještačenje već to vještačenje mogu izraditi nekoliko vještaka u okviru jednog trgovačkog društva ili više različitih vještaka, ali tada dolazi do preklapanja dokumentacije i preklapanja zaključka vještačenja. Stavak 4 Ograničavanje bodova za izradu vještačenja nije dobro jer u vrlo opsežnim i kompliciranim vještačenjima i u takvim predmetima nije moguće administrativno utvrditi koliki je obuhvat posla (npr. vještačenje u aferi Agrokor koje je povjereno stranoj revizorskoj kući, nejasno je po kojim kriterijima je odobrena naknada stranoj revizorskoj kući koja nije registrirana za posao vještačenja). Isto tako uopće se ne spominje proučavanje sudskog spisa (u toku vještačenja i prije rasprave) i ostale tehničke dokumentacije (vrednovanje po satu), a to je bitna komponenta vještačenja. Ovaj članak ne propisuje odredbu da je vještak ovlašten primiti nagradu za podnesak radi očitovanja na prigovore stranka u sporu. Napominje se da odvjetnicima odvjetničkom tarifom je propisana naknada troškova za podnesak na podnesak kojim se očituje na prigovore vještaka, dok vještaku to nije! U kompliciranim sudskim vještačenjima, stranke u postupku nerijetko angažiraju revizorske kuće, druge vještake ili naprosto daju prigovore na vještačenje kako bi isto pobili radi interesa svoje stranke bez obzira koliko kvalitetno vještačenje bilo. Za očitovanje vještaka na takve prigovore vještak više puta mora uložiti puno radnih sati kako bi se argumentirano očitovao na svaki prigovor bez obzira kakav bio. Pravilnikom nije predviđena nagrada za podnesak kojim se vještak očituje na prigovore stranka u sporu ili u kaznenom postupku dok je za iste podneske odvjetnicima dopušteno zaračunavati troškove podneska prema vrijednosti spora. Na tome odvjetnici najviše skupljaju bodove, a vještaci besplatno odgovaraju. Za odgovaranje na podneske mora se ponovno proučiti kompletna dokumentacija i često puta i sudski spis. Sve to iziskuje dodatne sate na postojeće vještačenje. Nema ograničenja u broju podnesaka. U jednom predmetu možete odgovoriti po 10 puta kada god se prohtjelo stranci ili punomoćniku da nešto predloži i uputi na sud. Proučavanje dokumentacije možda ne bi bilo potrebno da su podnesci ili rasprava odmah nakon izrade nalaza i mišljenja. Međutim, u praksi, zna proći i po godina i godina i pol od izrade nalaza do prvih očitovanja. Tako da se mora opet sve iznova proučiti da bi se učinkovito i ispravno odgovorilo na primjedbe. To se može bolje regulirati na način da se odgovaranje na podneske plati unaprijed u sklopu nalaza i mišljenja kao normalna radnja koja se dodatno vrednuje. Isto tako treba regulirati izradu dopune nalaza i mišljenja. Često puta dopuna nalaza i mišljenja je sasvim novo vještačenje. Neki suci smatraju da se dopuna ne plaća, a neki suci smatraju da se dopuna plaća. Uglavnom neregulirano područje. Isto tako nije jasno da li je izlazak vještak na raspravu plaćen ili nije. Neki suci smatraju da je vještak već plaćen i da je njegova dužnost da bez naknade prisustvuje raspravi dok neki suci smatraju da se vještak ipak treba platiti za raspravu. Dolazimo do situacije da u nekom visoko tarifiranom predmetu odvjetnik može za podnesak od 1 stranice tražiti 350.000,00 kn ili više dok vještaku za očitovanje na prigovore iz podneska stranka u sporu nije predviđena nikakva nagrada bez obzira koliko radnih sati na to očitovanje je izgubio i koje ne može naplatiti. Prema izvoru: https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/istrazili-smo-koliko-su-poskupjeli-obrtnici-da-digli-smo-cijene-ali-u-srpnju-cemo-jos-15151832 sat automehaničara je 225 kn po satu !!!! Stoga je danas neodložno potrebno kvalitetno valorizirati rad sudskih vještaka, da se bar malo nadoknade štete svim vještacima za protekle 24 godine držanja vrijednosti našeg rada zamrznutim !!!! | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 839 | Anisija Bešlić | Predmet Pravilnika, Članak 1. | ne može se nakon 25 godina rada pravnih osoba sa zaposlenim sudskim vještacima jednostavno ukinuti ta praksa koja je u EU uhodana i postoji godinama kao i do sada kod nas: u RH ima 412 pravnih osoba koje imaju odobrenje za vještačenje. Pod pretpostavkom da su svakoj pravnoj osobi radi samo 5 osoba dolazi se do broja osoba koje su zaposlenici u društvima je min 2.000 odnosno 2.000 obitelji ostvaruje prihod od poslova koji su vezani uz vještačenje. Jasno je da u tim pravnim osobama zaposleno najmanje 412 vještaka, ali se ne isključuje mogućnost da veći dio preostalih osoba (cca 1.500) nisu vještaci već suradnici vještaku u rad. -ukidanjem radnih mjesta osoba koje rade kod pravnih osoba vještaka nastaje minimalni trošak u visini 14 mil. kn, a koji se odnosi na naknade za nezaposlene i slično. -gubitak javnih prihoda bi bio cca 24 mil. kn godišnje samo po osnovu manje uplaćenih doprinosa i poreza na dohodak. Slijedom navedenog, uzevši u obzir manje uplaćene poreze i doprinose te troškove koji nastaju kroz naknade za nezaposlene (kao i omogućavanje zdravstvene usluge nezaposlenim osobama) iznos je minimalno 38 milijuna kuna gubitka za državu. Konačno, osporavanom promjenom pravnog okvira imenovanja stalnih sudskih vještaka zadire se i u poduzetničku slobodu, s obzirom da se bez valjanog razloga i bez ikakvih obrazloženja, onemogućuje obavljanje legitimne djelatnosti putem pravne osobe, već istu mora obavljati fizička osoba. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 840 | Anisija Bešlić | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi | Ovaj prijedlog pravilnika nije usklađen niti izrađen na temelju opsežnije analize i utvrđenja problema sudova koji imenuju sudske vještake u parničnim, kaznenim i upravnim postupcima niti su opće sagledani problemi s kojima se susreću suci i stranke u sudskim postupcima. Do sada nam nije poznata niti jedna analiza koliko i po kojim sudovima postoje potrebe za vještačenjima iz kojih grana djelatnosti i ima li uopće dovoljno vještaka koji se traže. Nisu napravljene analize koliko vještačenja se plaća iz sredstava državnog proračuna, a koliko se plaća u sudskim postupcima u kojima parnične stranke plaćaju naknadu za vještačenje, poznato nam je da je plaćen iznos od 26 milijuna kuna u 2021.g. za poslove vještačenja u kaznenim postupcima za što smo zatražili specifikaciju. Pretpostavljamo da sve ide na račun proračuna sredstava kojima se financira rad DORH-a. Pravilnik se ne poziva na europske direktive i zakonodavni okvir koji propisuje rad sudskih vještaka, iako imamo vrlo kvalitetan materijal kojeg je RH deklarativno „prihvatila“ 2015.g. „Smjernice o ulozi sudskih vještaka u pravosudnim postupcima država članica Vijeća Europe“ izrađene po Europskoj komisiji za učinkovitost pravosuđa (CEPEJ), ali se nitko toga ne pridržava i brojni suci uopće ne znaju za njih !!! U RH postoji prema procjenama registrirano je oko 3.500 sudskih vještaka, od kojih je oko 50%-60% organizirano u udruge sudskih vještaka (najveća udruga Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja – HDSViP koja broji oko 1500 vještaka i tri manje udruge) dok ostali vještaci njih oko 1800 osim što nisu organizirani niti učlanjeni niti u jednu udrugu (članstvo u udruzi nije obvezno već dobrovoljno, učlanjivanje u strukovne nije definirano tj. je li vještačenje struka, ili se pod strukovnim udruženjem podrazumijeva učlanjenje prema granama i područjima vještačenja?). Slijedom toga vještaci koji nisu učlanjeni u udrugu vještake iste ne obvezuje: kontinuirano usavršavanje, kodeks etike sudskih vještaka, poštivanje propisa udruga. Do sada nisu napravljena istraživanja koliko je sudskih vještaka aktivno, a koliko je formalno na popisu i što s vještacima koji od imenovanja nikada nisu vještačili u sudskim postupcima. Naime, potrebno bi bilo razlikovati sudske vještake prema strukama i granama vještačenja jer opće je poznato da na građevinska, medicinska, ekonomska vještačenja se odnosi više od 80 - 90% sudskih vještačenja, dok tek manji dio vještačenja odnosi se na vještačenja iz ostalih područja. Zbog toga ovaj pravilnik ne donosi ništa novo u nesređeno stanje koji bi se moglo otkloniti isključivo donošenjem Zakona o sudskim vještacima i preciznim načinom obveznog udruživanja sudskih vještaka. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 841 | Anisija Bešlić | VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 34. | (4) Stalni sudski vještaci koji do 1. siječnja 2023. budu imenovani sukladno odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16. i 67/18.) kao i pravne osobe kojima je sukladno odredbama Zakona o sudovima (»Narodne novine«, br. 28/13., 33/15., 82/15. i 67/18.) odobreno obavljanje poslova prevođenja odnosno tumačenja, vještačenja i procjenjivanja nastavljaju obavljati navedene poslove NE moraju podnositi zahtjev za imenovanje nakon isteka vremena na koje su prethodno imenovani nego će ostati uvršteni u jedinstveni popis stalnih sudskih vještaka iz st.2 ovog članka, primjenom pravnog standarda legitimnih očekivanja, imenovati u skladu s odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) i ovog Pravilnika. | Nije prihvaćen | Prijedlog se ne može prihvatiti s obzirom na odredbe članka 35. stavaka 1. i 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 21/22). |
| 842 | Anisija Bešlić | V. PRAĆENJE RADA I PREDSTAVKE NA RAD STALNOG SUDSKOG VJEŠTAKA, Članak 30. | (2) Rad stalnih sudskih vještaka prate i komore i strukovne udruge čiji su članovi. Svaki sudski vještak u RH je obvezan biti članom strukovne udruge vještaka koju odabere prema strukovnoj pripadnosti. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 843 | Anisija Bešlić | Opće dužnosti , Članak 24. | (5) Stalni sudski vještak obvezan je stalno se stručno se usavršavati i stjecati stručna znanja iz područja za koja je imenovan stalnim sudskim vještakom. Provedbu stručnih usavršavanja organiziraju i prate stručne udruge/komore sudskih vještaka koje imaju minimum 20 vještaka iste struke. Vještak mora svake godine pohađati najmanje 3 stručna predavanja vezano za stručno usavršavanje ili objaviti najmanje dva stručna članka odnosno jedan znanstveni članak iz područja svoje struke. Potvrdom o sudjelovanju na stručnom savjetovanju dokazati će i donijeti potvrdu o sudjelovanju u udrugu u kojoj je član. Potvrdu nije potrebno pribavljati za one edukacije koje organizira udruga u kojoj je vještak član, obzirom da udruga o tome vodi evidenciju. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje te će se razmotriti u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. U odnosu na obvezu stručnog usavršavanja, napominje se da je člankom 22. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 36/24) propisana obveza imenovanih stalnih sudskih vještaka da se stalno stručno usavršavaju u području za koje su imenovani te ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa dostave dokaz o provedenom usavršavanju najmanje jednom u dvije godine. |
| 844 | Anisija Bešlić | Utvrđivanje visine nagrade za rad i naknade troškova stalnih sudskih vještaka, Članak 23. | Članak 23. (1) Sudski vještak visinu iznosa naknade za rad i naknade troškova ispostavlja računom za vještačenje obavljeno sukladno odredbama ovoga Pravilnika. Nalaz i mišljenje, provjerava pravosudno tijelo na čiji je zahtjev vještačenje obavljeno. Kada je račun sastavljen sukladno odredbama ovog Pravilnika, nadležno tijelo račun prihvaća u cijelosti i daje nalog za plaćanje računa u zakonskom roku od 30 dana od pravomoćnosti rješenja suda o odobrenju računa, a u slučaju nepravovremenog plaćanja vještak ima pravo potraživati zakonske zatezne kamate. Ako pravosudno tijelo utvrdi neku nepravilnost u računu, isti vraća vještaku uz pisano obrazloženje o utvrđenim nepravilnostima, a ne ispravlja račun po vlastitom nahođenju. (2) Vještak ima pravo na naknadu putnih troškova i troškova za prehranu i prenoćište te na naknadu izmakle zarade. Vještak treba zatražiti naknadu odmah nakon saslušanja, predajom troškovnika ili usmeno na sudski zapisnik inače gubi pravo na nju. Sud je dužan na to upozoriti vještaka. Iznimno se može odobriti da vještak dostavi troškovnik u roku od 3 dana. (3) Pravosudna tijela svakih šest mjeseci, najkasnije do 15. dana idućeg mjeseca, Ministarstvu dostavljaju podatke o iznosima računa koje su vještaci ispostavili za obavljeni posao koji je pravosudno tijelo naručilo i naknadi troškova isplaćenih stalnim sudskim vještacima iz sredstava pravosudnih tijela, ili sa računa na koje su sredstva kao predujam za vještačenje uplatile stranke u građanskim postupcima u pojedinim predmetima koji se vode kod istih pravosudnih tijela. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 845 | Anisija Bešlić | III. PRAVA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Utvrđivanje visine nagrade za rad i naknade troškova stalnih sudskih vještaka | Materijalni troškovi vještaka Utvrđivanje visine naknade za rad i naknade troškova stalnih sudskih vještaka | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 846 | Anisija Bešlić | Troškovi prijevoza, Članak 20. | (2) Troškovi iz stavka 1. ovog članka stalnim sudskim vještacima priznaju se u visini stvarnih prijevoznih troškova za putovanje obavljeno najkraćim putem i najekonomičnijim prijevoznim sredstvom, imajući u vidu i ukupno vrijeme koje bi bilo utrošeno korištenjem pojedinog prijevoznog sredstva. Ako se za obavljanje vještačenja sredstvo javnog prometa nije najekonomičnije prijevozno sredstvo, posebno imajući u vidu ukupno vrijeme koje bi bilo utrošeno korištenjem istog stalni sudski vještak ima pravo na korištenje osobnog automobila u visini neoporezivih iznosa kako je to regulirano Pravilnikom o izmjenama i dopuni Pravilnika o porezu na dohodak (NN 112/2022) do 3,00 kune po prijeđenom kilometru. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 847 | Anisija Bešlić | Uvećanje i umanjenje nagrade, Članak 18. | (3)Opravdani razlozi su: nedostavljanje dokumentacije, pretjerano dugo vrijeme dostave zatražene nove dokumentacije od stranaka, bolest vještaka itd. Moraju biti jasno utvrđeni razlozi kašnjenja izrade nalaza i mišljenja zbog mogućih zlouporaba Stranaka u postupku radi smanjenja iznosa naknade | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 848 | Anisija Bešlić | Uvećanje i umanjenje nagrade, Članak 18. | umjesto riječi nagrada izmijeniti u riječ naknada. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 849 | Anisija Bešlić | Pravo na nagradu, Članak 17. | Članak 17. (1) Za obavljeno vještačenje stalni sudski vještak ima pravo na naknadu. U tom smislu stalni sudski vještak ispostavlja račun u kojem je iskazana cijena utrošenog rada i zavisnih troškova koje je vještak objektivno i u skladu sa stavkom 4 ovog članka imao u konkretnom predmetu. Ispostavljen račun će vještaku biti plaćen u zakonski propisanom roku, od 30 dana, a ako ima primjedbi na isti, koje će se dati u pisanom obliku, na što će vještak dati obrazloženje. (2) Naknada za rad stalnih sudskih vještaka određuje se u bodovima, a vrijednost boda utvrđuje se u € (EUR), a vrijednost boda utvrđuje se u iznosu od 1,50 eura, uvećano za porez na dodanu vrijednost. (3) BRISATI (4 postaje st.3.) Naknada za rad stalnih sudskih vještaka utvrđuje se za: izradu pisanog nalaza i mišljenja, ovisno o složenosti vještačenja od minimalno 250 bodova … do (gornjeg limita nema zbog vrlo složenih predmeta što se ne može nikako predvidjeti) sve radnje (očevid, pregled, pretraga, mjerenje, rekonstrukcija, izuzimanje, ispitivanje, uzorkovanje, procjena, analiza dokumentacije, utvrđivanje, osiguranje dokaza, izrada nacrta, troškovnika i procjena, i dr.) 50 bodova po satu pristup na raspravu 100 bodova sudjelovanje na raspravi koja traje dulje od dva sata 50 bodova po svakom započetom satu, i pravo na naplatu odgovora na svaki podnesak stranke ili odvjetnika ovisno o opsežnosti odgovora i to 50 bodova po podnesku za neograničen broj odgovora na podneske (5) Stalni sudski vještak je uz račun dužan dostaviti i obrazloženje stavki. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 850 | Anisija Bešlić | III. PRAVA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Pravo na nagradu | Pravo na naknadu | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 851 | Anisija Bešlić | Stručna obuka, Članak 7. | (2) Stručna obuka kandidata za stalne sudske vještake obavlja se prema programu koji za pojedina područja vještačenja donose strukovne udruge stalnih sudskih vještaka, koje u članstvu imaju najmanje tri tristo stalnih sudskih vještaka, a unutar toga najmanje 50 sudskih vještaka odgovarajuće struke odnosno odgovarajućeg područja vještačenja za koje se traži imenovanje. Strukovna udruga obavlja provjeru uvjeta radnog iskustva kandidata na poslovima u struci najmanje osam godina, a nakon završenog preddiplomskog sveučilišnog studija ili preddiplomskog stručnog studija na poslovima u struci najmanje deset godina. U iznimnom slučaju, ako u Republici Hrvatskoj nema ukupno 50 ili više vještaka neke struke (područja vještačenja), ili ne postoji udruga vještaka koja ima barem 50 vještaka odgovarajuće struke (područja vještačenja), tada će se stručna obuka kandidata povjeriti udruzi koja ima najviše vještaka odgovarajuće struke (područja vještačenja). | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 852 | Anisija Bešlić | Osiguranje od odgovornosti, Članak 6. | (2) Najniža svota osiguranja od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka je 26.500,00 eura za fizičke osobe, a za pravne osobe 66.350 eura. | Djelomično prihvaćen | Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) propisano je da za stalnog sudskog vještaka može biti imenovana fizička osoba koja ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka na najnižu svotu osiguranja od 25.000,00 eura, te da poslove vještačenja mogu obavljati i pravne osobe ako dostave zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja na najnižu svotu osiguranja od 65.000,00 eura. |
| 853 | Anisija Bešlić | Područja vještačenja, Članak 3. | (3) Uvjeti za obavljanje poslova stalnih sudskih vještaka Za stalnog sudskog vještaka može biti imenovana osoba koja ispunjava sljedeće uvjete: 1. državljanin je Republike Hrvatske, državljanin države članice Europske unije ili državljanin države potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, 2. ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij odnosno završen preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij odgovarajući području vještačenja za koje se imenuje, 3. nakon završenog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili specijalističkog diplomskog stručnog studija radila je na poslovima u struci najmanje osam godina, a nakon završenog preddiplomskog sveučilišnog studija ili preddiplomskog stručnog studija na poslovima u struci najmanje deset godina, 4. vlada hrvatskim jezikom, 5. zdravstveno je sposobna za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka, 6. uspješno je završila provjeru znanja iz ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja, 7. ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka, 8. ima valjano odobrenje za samostalno obavljanje djelatnosti (licenciju) ili položen stručni odnosno specijalistički ispit za obavljanje djelatnosti ako je to, sukladno posebnim propisima, uvjet za obavljanje tih djelatnosti. Za stalnog sudskog vještaka ne može se imenovati osoba protiv koje se vodi kazneni postupak ili koja je pravomoćno proglašena krivom za kaznena djela za koja se postupak vodi po službenoj dužnosti, osim za kaznena djela počinjena iz nehaja. -Iznimno od odredbi stavka 1. točki 2. i 3. ovoga članka, ako u Republici Hrvatskoj za određeno područje vještačenja nema mogućnosti završetka sveučilišnog ili stručnog studija, za stalnog sudskog vještaka može se imenovati i osoba sa stečenom srednjom stručnom spremom odgovarajućom području vještačenja za koje se imenuje i koja je nakon završene škole radila na poslovima u struci najmanje 12 godina. -Iznimno od odredbe stavka 1. točke 3. ovoga članka, liječnici specijalisti uvjet za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka stječu nakon položenog specijalističkog ispita. - Iznimno od odredbe stavka 1. točke 6. ovoga članka, osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava nije dužna pristupiti provjeri znanja iz ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja. - Prije imenovanja kandidati za stalne sudske vještake dužni su uspješno završiti stručnu obuku u strukovnoj udruzi stalnih sudskih vještaka. 9.Pravne osobe ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja prema čl.1, stavak 2 ovog Pravilnika : – ako su u svojoj djelatnosti registrirane i za obavljanje vještačenja za određeno područje – ako su njihovi zaposlenici imenovani stalnim sudskim vještacima za područje za koje se traži odobrenje – ako imaju zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Na način propisan stavkom 1. ovog članka utvrđuje se ispunjava li zavod, ustanova, ili državno tijelo i trgovačko društvo uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Pravne osobe, zavodi, ustanove, i državna tijela i trgovačka društva dužni su obavijestiti predsjednika odgovarajućeg županijskog ili trgovačkog suda o prestanku radnog odnosa sa svojim zaposlenikom koji je imenovan stalnim sudskim vještakom. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 854 | Anisija Bešlić | II. POSTUPAK IMENOVANJA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Područja vještačenja | Područja vještačenja i uvjeti za obavljanje poslova stalnih sudskih vještaka | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. |
| 855 | Anisija Bešlić | Predmet Pravilnika, Članak 1. | (2) Odredbe ovoga Pravilnika o pravima i dužnostima stalnih sudskih vještaka na odgovarajući se način primjenjuju i na vještake te zavode, ustanove, državna tijela i druge pravne osobe koje su imenovane za vještačenje u pojedinim predmetima na temelju posebnih propisa. (3) Vještačenje se određuje kad za utvrđivanje ili ocjenu neke važne činjenice treba pribaviti nalaz i mišljenje od osobe koja raspolaže potrebnim stručnim znanjem ili vještinom. Vještak je stručna osoba - ekspert koja sudu predstavlja činjenice odnosno znanstveno i/ili tehničko znanje savjesno i prema svom najboljem znanju, a nalaz i mišljenje iznijet će točno, potpuno i objektivno, u skladu s pravilima struke. Vještak ne može, niti je to na bilo koji način njegov zadatak, preuzeti odgovornost suca za procjenu ili vrednovanje činjenica koje su temelj za sudsku presudu. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. Također se napominje da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 856 | Andrea Zadravec Vrabec | Provjera znanja o ustrojstvu sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja, Članak 10. | Treba uzeti u obzir vještake koji već imaju položen državni stručni ispit. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 857 | Andrea Zadravec Vrabec | Podnošenje zahtjeva, Članak 9. | Potrebno je propisati da se tvrtka ili pravna osoba može prijaviti za vještaka, pod uvjetom da ima stalno zaposlenog vještaka iz odgovarajućeg područja za koje se prijavljuje na popis vještaka. | Prihvaćen | Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno je obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 858 | Andrea Zadravec Vrabec | Područja vještačenja, Članak 3. | Dodati u članak 3. (3) Pravne osobe ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja prema čl.1. st. 2. ovog Pravilnika: – ako su u svojoj djelatnosti registrirane i za obavljanje vještačenja za određeno područje – ako imaju zaposlenog vještaka imenovanog stalnim sudskim vještakom za područje za koje se traži odobrenje te - ako imaju zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Pravne osobe (zavodi, ustanove, i državna tijela i trgovačka društva) dužni su obavijestiti predsjednika odgovarajućeg županijskog ili trgovačkog suda o prestanku radnog odnosa sa zaposlenikom koji je imenovan stalnim sudskim vještakom. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Napominje se da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 36/24) pravnim osobama, specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima izrijekom omogućeno obavljanje poslova sudskog vještačenja. |
| 859 | Andrea Zadravec Vrabec | Područja vještačenja, Članak 3. | Iz odredbe članka 3. Nacrta Pravilnika nije jasno dovode li se u pitanje stečena prava postojećih stalnih sudskih vještaka (što bi bilo protivno Ustavu) posebno imajući na umu da je znatan broj vještaka završio studije koji se već godinama ne izvode i od fakulteta nije moguće dobiti kurikulum tih starih studija. Stoga bi u Nacrt trebalo uvrstiti odredbu koja bi zaštitila stečena prava i legitimna očekivanja tih osoba, a mogla bi glasiti „vještaci imenovani u postupcima imenovanja pokrenutima do 31. prosinca 2022., stavljaju se na listu sudskih vještaka odgovarajuće struke bez provođenja novog postupka imenovanja“. | Nije prihvaćen | Prijedlog se ne može prihvatiti s obzirom na odredbe članka 35. stavaka 1. i 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 21/22). |
| 860 | Aleksander Vranko | Na temelju članka 127.b. stavka 4. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) ministar pravosuđa i uprave donosi | Članak 3. Pravilnika u cijelosti stvara uvjete za miješanje i utjecaj izvršnog tijela vlasti u sudsku vlast kako bi istu imala pod kontrolom, što je protivno Ustavu Republike Hrvatske te se ujedno postavlja i pitanje ustavnosti ovog pravilnika. Upravo podjela vlasti u svakoj demokratskoj državi na zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast daje temelje za daljnji razvoj demokracije kao civilizacijskog napretka postmoderne. U suprotnom, počinju se stvarati preduvjeti za uvođenje totalitarnog društva, što nije nikako poželjno za takvu mladu demokraciju i njezin daljnji razvoj koji se u našoj državi odvija tek tridesetak godina. Članak 7. - što se tiče nadzora (stavak 6.) od strane izvršnog tijela Ministarstva pravosuđa postavlja se pitanje tko će obavljati nadzor: je li državni službenik ili radna skupina vještačke struke?; iz razloga same kompetitivnosti ovog prijedloga. Članak 9. - primjedbe su iste kao i na članak 3. predloženog pravilnika. Članak 11. - Ministarstvo pravosuđa i uprave ovim provodi također izravan utjecaj i miješanje u sudsku vlast tretiranjem vještaka kao državne službenika tijela izvršne vlasti koji ostvaruju svoje zvanje polaganjem državnog stručnog ispita, što je nedopustivo. Članak 12. - Ministarstvo pravosuđa i uprave ovim pokušava prikrivati izravnu kontrolu nad sudskom vlašću traženjem mišljenja predsjednika nadležnog županijskog suda zaboravljajući pri tome da suci u parnicama i koriste usluge znanja i vještine vještaka iz različitih područja struke, jer ne raspolažu istima pa je njihovo mišljenje nepotrebno, odnosno koristi se kao pro forma, što upravo birokratizira algoritam imenovanja vještaka. Članak 13. - primjedbe su iste kao i na članak 3., 9. predloženog pravilnika. Članak 14. - primjedbe su iste kao i na članak 3., 9. predloženog pravilnika. Članak 15.- primjedbe se odnose na opasnost od utjecaja tijela izvršne vlasti (Ministarstvo pravosuđa i uprave, najmanje) na kaznene predmete koji su tajni i njihovu otkrivanju vode ka počinjenju kaznenog dijela - opasno je ovim člankom dovoditi ne samo vještake već i druge u kaznenu zonu odgovornosti. Članak 17.- primjedbe se odnose na visinu i način određivanja cijene vještačenja koja je mizerno mala. Također, ovdje se ne govori o nagradi već cijeni, naknadi za obavljeni rad; vještaka se ne nagrađuje već plaća po izvršenom vještačenju. Članak 18.- primjedbe se odnose na tretiranje vještaka od strane tijela izvršne vlasti kao da radi u svojstvu državnog službenika, a ne u svojstvu stalnog sudskog vještaka. Članak 24. - u stavku 3. se upravo i radi o povjerljivosti podataka koje vještak mora čuvati kao tajnu, a što se kosi sa svim navedenim u članku 15. pravilnika pa predlagač ovog pravilnika dolazi u sukob sa samim sobom. Članak 26. - primjedbe kao i u članku 15. i članku 24. ovog prijedloga pravilnika Članak 28. – primjedbe se odnose na nezakonitu nadležnost izvršnog tijela vlasti, odnosno Ministarstva pravosuđa i uprave izravnim miješanjem u sudsku vlast što je protuzakonito i protuustavno. Članak 30. - kako ne postoji zakon o sudskim vještacima upitni su i nazivi komore; naime za sada postoje samo hrvatske udruge sudskih vještaka, o čemu također valja raspravljati Članak 33. - primjedbe kao i za prethodne članke - postoji opasnost puzajučeg miješanja tijela izvršne vlasti u nadležnost tijela sudske vlasti što je nedopustivo u demokratskom društvu, a simptomatično u totalitarnim društvima | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 861 | ADELA VISKOVIĆ | Natpisna ploča stalnog sudskog vještaka, Članak 29. | logično je da se vještaci ne reklamiraju jer mi kao stručnjaci u svom području i ne trebamo reklamu ali nije logično da se raznoraznim agencijama za promet nekretninama daje ovlast procjenjivanja i prodaje i naravno reklame u svim medijima | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 862 | ADELA VISKOVIĆ | Službena iskaznica stalnog sudskog vještaka, Članak 28. | SLUŽBENU ISKAZNICu treba napraviti na duži period kao iosobnu iskaznicu kako bi se izbjegao nepotrebni trošak vještaku svake 4 godine Važenje se može produžavati elektronski | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 863 | ADELA VISKOVIĆ | Dnevnik vještačenja , Članak 26. | Smatram članak 26 potpuno nepotrebni i podcjenjivačkim. Pogotovo u kontekstu naknade za vještake koja je znatno niža od onih za odvjetnike i suce. Da li odvjetnici trebaju podnositi dnevnik svojih obrana? Podnošenje dnevnika se ne primjenjuje ni u jednoj drugoj struci te nije jasno što se s ovim želi postići? Članak 26 smatram potrebnim povući! | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 864 | ADELA VISKOVIĆ | III. PRAVA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA, Utvrđivanje visine nagrade za rad i naknade troškova stalnih sudskih vještaka | Članak 23. (1) Sudski vještak visinu iznosa naknade za rad i naknade troškova ispostavlja računom za vještačenje obavljeno sukladno odredbama ovoga Pravilnika. Nalaz i mišljenje, provjerava pravosudno tijelo na čiji je zahtjev vještačenje obavljeno. Kada je račun sastavljen sukladno odredbama ovog Pravilnika, nadležno tijelo račun prihvaća u cijelosti i daje nalog za plaćanje računa u zakonskom roku od 30 dana od pravomoćnosti rješenja suda o odobrenju računa, a u slučaju nepravovremenog plaćanja vještak ima pravo potraživati zakonske zatezne kamate. Ako pravosudno tijelo utvrdi neku nepravilnost u računu, isti vraća vještaku uz pisano obrazloženje o utvrđenim nepravilnostima, a ne ispravlja račun po vlastitom nahođenju. (2) Vještak ima pravo na naknadu putnih troškova i troškova za prehranu i prenoćište te na naknadu izmakle zarade. Vještak treba zatražiti naknadu odmah nakon saslušanja, predajom troškovnika ili usmeno na sudski zapisnik inače gubi pravo na nju. Sud je dužan na to upozoriti vještaka. Iznimno se može odobriti da vještak dostavi troškovnik u roku od 3 dana. (3) Pravosudna tijela svakih šest mjeseci, najkasnije do 15. dana idućeg mjeseca, Ministarstvu dostavljaju podatke o iznosima računa koje su vještaci ispostavili za obavljeni posao koji je pravosudno tijelo naručilo i naknadi troškova isplaćenih stalnim sudskim vještacima iz sredstava pravosudnih tijela, ili sa računa na koje su sredstva kao predujam za vještačenje uplatile stranke u građanskim postupcima u pojedinim predmetima koji se vode kod istih pravosudnih tijela. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |
| 865 | ADELA VISKOVIĆ | Pravo na nagradu, Članak 17. | A) čl.17 bod ne može biti manji od 1,00 € odnosno 1 sat vještaka bi trebao biti minimalno 35 € ,optimalno 50.-€ + PDV ali primjereno bi bilo najmanje 75 % propisane satnice prema odvjetničkoj tarifi (dakle, na razini od 75 € ZA SLOŽENA VJEŠTAČENJA). B) članak 17. stavak 3. kojom je uređeno umanjenje naknade za rad vještaka koja se isplaćuje iz sredstava pravosudnog tijela za 35%: je totalno neustavna odredba! Visina naknade za rad vještaka određuje se u zavisnosti od obima i složenosti vještačenja, a ne u zavisnosti od naručitelja kao što je to uređeno odredbom iz članka 17. stavak 3. Naknade za rad vještaka koja se plaćaju iz sredstava pravosudnih tijela većinom se odnose na vještačenja provedena u kaznenim postupcima i koja u konačnici idu na teret osuđenika, jedino u slučaju oslobađajuće presude idu na teret državnog proračuna (regulirano odredbom iz članka 145. Zakona o kaznenom postupku) i što nema veze sa radom vještaka posljedično čemu ne može ni biti u korelaciji sa naknadom za rad vještaka. C) u odnosu na odredbu iz članka 17. stavak 4.1. kojim je utvrđen raspon od 150 do 4000 bodova za izradu pisanog nalaza i mišljenja, ovisno o složenosti vještačenja iz prednjeg proizlazi da je nagrada za pisani nalaz i mišljenje limitirana na minimalnih 49,50 EUR ( 150 bodova x 0,33 € ) do maksimalnih 1.320,00 EUR ( 4.000 bodova x 0,33 €); dakle radi se o odredbi koja unaprijed, bez da uzima u obzir opseg posla, ograničava vrijednost rada (i to na vrlo niskoj razini), jer kako se primjenom takve odredbe može vrednovati vještačenje dokumentacije koja primjerice sadrži preko 50.000 stranica, a kao rezultat vještačenja je nalaz i mišljenje na preko 1.000 stranica ??? | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje. Njegov sadržaj detaljno će se analizirati i uzeti u obzir u sklopu predstojećeg normativnog uređenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka u posebnom zakonu. |