Izvješće o provedenom savjetovanju - Pravilnik o svjetlovodnim distribucijskim mrežama

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 TIHOMIR KLEMENT PRAVILNIK O SVJETLOVODNIM DISTRIBUCIJSKIM MREŽAMA , II.PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE SVJETLOVODNE DISTRIBUCIJSKE MREŽE Nije bas zgodno ni oku ugodno da se na stupovima elektre i javne rasvjete razvlači 4 optike i to od 4 operatera, što je slučaj u našoj ulici. Mala ulica sa svega 20 stambenih objekata. Primljeno na znanje otvorit će se novo e-Savjetovanje 01.06.2023.
2 Telemach Hrvatska d.o.o. III.TEHNIČKI UVJETI ZA POSTAVLJANJE SVJETLOVODNE DISTRIBUCIJSKE MREŽE  , Članak 11. Komentar: U ovom članku nužno je nedvojbeno propisati da se odnosi na svjetlovodne kabele koji se postavljaju u kabelskoj kanalizaciji (DTK), kako se ne bi na bilo koji način izvelo tumačenje da se isti primjenjuje i na svjetlovodne kabele koji se postavljaju u fizičkoj infrastrukturi zgrade, odnosno na kućnu instalaciju. S time u vezi, potrebno je u stavku 2. dopuniti tekst na način: Kod odabira tipa i konstrukcije svjetlovodnog kabela obvezno je korištenje nemetalnih konstrukcija kabela malog vanjskog promjera koje se u kabelsku kanalizaciju mogu postavljati na klasični način (uvlačenjem), kao i tehnologijom upuhivanja u cijevi malog promjera, odnosno mikrocijevi. Također, u stavku 3. potrebno je dodati odgovarajuću dopunu: Prilikom postavljanja kabela u cijevi u kabelskoj kanalizaciji mora se paziti da sila uvlačenja i radijus savijanja kabela ne prekorače maksimalne dozvoljene vrijednosti. Navedene vrijednosti propisane su u tehničkoj specifikaciji proizvođača kabela. U stavku 4. potrebno je također izvršiti usklađenje: Prostor između postavljenog kabela i cijevi malog promjera u kabelskoj kanalizaciji mora biti odgovarajuće brtvljen kako bi se mogao naknadno iskoristiti za uvlačenje ili upuhivanje mikrocijevi. Stavak 6. potrebno je također odgovarajuće dopuniti: Svjetlovodne mikrokabele potrebno je mehanički zaštititi u kabelskoj kanalizaciji (trebaju biti u zasebnoj mikrocijevi deblje stijenke ili u mikrocijevi tanje stijenke koja je u strukturi, grupi mikrocijevi sa zajedničkim vanjskim plaštem). Za spremanje viška mikrokabela na mjestu spajanja, upotrebljavaju se kutije za spremanje koje se mogu montirati na zid kabelskog zdenca. Primljeno na znanje otvorit će se novo e-Savjetovanje 01.06.2023.
3 Telemach Hrvatska d.o.o. II.PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE SVJETLOVODNE DISTRIBUCIJSKE MREŽE , Članak 8. Komentar: Obzirom da se radi o novoj odredbi Pravilnika, Telemach ističe kako ovaj članak prije svega nije jasan niti je jasno na što se točno odnosi, odnosno koje situacije regulira. Naime, u stavku 1. spominje se područje obuhvata planirane svjetlovodne distribucijske mreža, a istovremeno se odnosi na zgradu koja se nalazi izvan područja obuhvata planirane ili izgrađene svjetolovodne distribucijske mreže. U tom smislu nije jasno radi se ovdje zapravo o proširenju planiranog/novog obuhvata ili o novom obuhvatu. Ako se radi o proširenju obuhvata ili novom obuhvatu, onda nije jasno koje je značaj odredbi o postavljanju mreže i pristupu na razini same zgrade, obzirom da se u slučaju proširenja/novog obuhvata trebaju primijeniti odredbe Pravilnika o pristupu na distribucijskom čvoru. Nadalje, ako se ne radi o proširenju planiranog/izgrađenog obuhvata ili novom obuhvatu, onda predmetni članak predstavlja potencijalno diskriminatoran članak obzirom da uvodi mogućnost situacije u kojoj prvi operator koji akvizira zgradu postoje operator zgrade, a pristup se osigurava isključivo na razini zgrade. Nije jasno iz navedenog članka u kakvu situaciju to dovodi operatora koji tu istu zgradu, koja je bila van obuhvata, obuhvaća svojoj svjetlovodnom distribucijskom mrežom temeljem standardnih odredbi Pravilnika o planiranju i izgradnje svjetlovodne distribucijske mreže. Također, ako nije riječ o proširenju postojećeg obuhvata ili novom obuhvatu, nije jasno na koji način bi se utvrđivalo je li neko područje planirano obuhvata ispod 500 korisničkih jedinica/km2 pa da bi operator akvizirao zgradu sukladno ovom članku, niti je jasno tko bi to točno utvrđivao i koje su posljedice ako bi se ispostavilo da kriteriji nisu bili zadovoljeni. Obzirom na navedeno, Telemach moli da se predmetna odredba jasno raspiše i doradi kako bi svim sudionicima bilo nedvojbeno jasno koje situacije predmetni članak regulira, i pod kojim uvjetima te koji su učinci, odnosno posljedice ovog članka. Primljeno na znanje otvorit će se novo e-Savjetovanje 01.06.2023.
4 Telemach Hrvatska d.o.o. II.PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE SVJETLOVODNE DISTRIBUCIJSKE MREŽE , Članak 10. • Članak 10. stavak. 1. Postojeći tekst: Korisnici svjetlovodne distribucijske mreže koji žele pristup i korištenje svjetlovodne distribucijske mreže iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika, obvezni su pisanim putem iskazati svoj interes investitoru iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika i to u roku od 30 dana od dana objave namjere o postavljanju svjetlovodne distribucijske mreže. Komentar: U vezi s prijedlogom izmjena članka 9. stavka 1. i skraćivanja roka za objavu namjere gradnje s 60 na 45 dana, Telemach smatra da je i rok iz ovog stavka potrebno smanjiti na 15 dana. Naime, smatramo da se navedenim skraćenjima rokova ne bi utjecalo na poslovno procesne procese, a ubrzala bi se realizacija iz perspektive operatora koji iskazuje interes. U slučaju skraćenja ovog roka na 15 dana, operatorima bi i dalje preostao dovoljan rok za projektiranje i ishođenje potrebne dokumentacije. S tim u vezi predlažemo izmjenu članka 10. stavka 1. na način da isti glasi: "Korisnici svjetlovodne distribucijske mreže koji žele pristup i korištenje svjetlovodne distribucijske mreže iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika, obvezni su pisanim putem iskazati svoj interes investitoru iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika i to u roku od 15 dana od dana objave namjere o postavljanju svjetlovodne distribucijske mreže." • Članak 10. stavak 6. Postojeći tekst: U slučaju da korisnik svjetlovodne distribucijske mreže u trenutku objave namjere investitora nije iskazao interes za zajedničko korištenje svjetlovodne distribucijske mreže, može i naknadno ugovoriti zajedničko korištenje ako je to tehnički izvedivo bez proširenja prostora u distribucijskom čvoru. Komentar: Telemach smatra da bi navedenu odredbu trebalo doraditi i pojasniti na način da ih nje jasno proizlazi da operator može naknadno ugovoriti zajedničko korištenje u svakom slučaju kada je to tehnički izvedivo. Ako je potrebno proširenje ili nadogradnja prostora u distribucijskom čvoru, navedeno bi moralo biti predmet sporazuma između operatora korisnika i investitora. Naime, iz današnje odredbe, moglo bi se iskonstruirati tumačenje da operator korisnik može naknadno ugovoriti zajedničko korištenje samo ako je to tehnički izvedivo bez proširenja prostora u distribucijskom čvoru. Drugim riječima, ako je potrebno proširenje, operator korisnik ne može ugovoriti zajedničko korištenje i investitor ga može bezrazložno odbiti, iako tehnički postoji način kako da se predmetno izvede i operatoru korisniku omogući zajedničkog korištenje. Smatramo da navedena mogućnost odbijanja pristupa i zajedničkog korištenja, u situacijama kada je pristup i zajedničko korisštenje tehnički moguće podržati, nije bila intencija HAKOM-a niti svrha predmetne odredbe. Slijedom navedenog, predlažemo izmijeniti članak 10. stavak 6. na način da isti glasi: U slučaju da korisnik svjetlovodne distribucijske mreže u trenutku objave namjere investitora nije iskazao interes za zajedničko korištenje svjetlovodne distribucijske mreže, može i naknadno ugovoriti zajedničko korištenje ako je to tehnički izvedivo. Ako je u tu svrhu potrebno proširiti ili nadograditi prostor u distribucijskom čvoru, tehničko rješenje i raspodjela troška će se regulirati sporazumom između investitora i operatora korisnika. Primljeno na znanje otvorit će se novo e-Savjetovanje 01.06.2023.
5 Telemach Hrvatska d.o.o. II.PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE SVJETLOVODNE DISTRIBUCIJSKE MREŽE , Članak 9. • Članak 9. stavak 1. Postojeći tekst: „Investitor koji planira postavljanje svjetlovodne distribucijske mreže na određenom području/teritoriju, obvezan je objaviti svoju namjeru o postavljanju najmanje 60 dana prije početka postavljanja.“ Komentar: Obzirom na višegodišnje razdoblje gradnje svjetlovodnih distribucijskih mreža, Telemach smatra da više ne postoji svrha dugih rokova kako su danas isti propisani Pravilnikom o SDM-u. Umjesto roka od 60 dana, Telemach predlaže da se isti skrati na 45 dana obzirom da je 45 dana dovoljno operatoru da ishodi potrebnu dokumentaciju za izgradnju distribucijskog čvora i realizira njegovu izgradnju. Predmetni kraći rok ne bi bio od utjecaja ni na operatora korisnika obzirom da ostavlja dovoljno vremena da isprati namjeru gradnje i eventualno iskaže svoje interes. Dodatno, Telemach smatra da si ova odredba trebala precizirati na način da se rok za objavu najave gradnje veže uz namjeru postavljanja uličnog ormara/kabineta, odnosno distribucijskog čvora. Obzirom na prethodno navedeno, Telemach predlaže izmijeniti članak 9. stavak 1. na način da isti sada glasi: „Investitor koji planira postavljanje svjetlovodne distribucijske mreže na određenom području/teritoriju, obvezan je objaviti svoju namjeru o postavljanju najmanje 45 dana prije početka postavljanja distribucijskog čvora.“ Predmetni rok od 60 dana predlažemo smanjiti i u stavku 4. članka 9. na rok od 45 dana. Primljeno na znanje otvorit će se novo e-Savjetovanje 01.06.2023.
6 Telemach Hrvatska d.o.o. II.PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE SVJETLOVODNE DISTRIBUCIJSKE MREŽE , Članak 7. • Članak 7. stavak 2. Postojeći tekst: „U slučaju da zgrada koja se nalazi u području obuhvata svjetlovodne distribucijske mreže, nema svjetlovodnu instalaciju, operator svjetlovodne distribucijske mreže je obvezan sa vlasnikom, suvlasnicima, predstavnikom suvlasnika zgrade ili vlasnikom i/ili nositeljem prava pristupne točke i fizičke infrastrukture u zgradi ugovoriti postavljanje, održavanje i upravljanje svjetlovodne kućne instalacije do svake pojedine korisničke jedinice u toj zgradi.“ Komentar : I./ Iako je svrha predmetne odredbe osigurati svakoj zgradi i svakoj korisničkoj jedinici pristup optičkoj mreži i uslugama nove tehnologije, iz čega proizlazi i obveza operatora da navedeno realizira, takvu obvezu u praksi operatori nisu u mogućnosti zadovoljiti u mnogobrojnim slučajevima. Naime, poznate su situacije, a koje imaju utjecaj na sve operatore, da suvlasnici/predstavnik suvlasnika ne želi operatorima dozvoliti pristup zgradi i omogućiti postavljanje, održavanje i upravljanje kućnom instalacijom. Obzirom da se radi o vlasništvu suvlasnika, kojim su isključivo oni ovlašteni raspolagati, operatori nemaju mogućnost obvezati suvlasnike na sklapanje ugovora o pristupu zgradi i postavljanju kućne instalacije. Prema trenutnoj odredbi postoji samo obveza operatora, ali ne i obveza suvlasnika da s operatorom ugovore postavljanje, održavanje i upravljanje kućnom svjetlovodnom instalacijom. Uslijed navedenog, operatori nemaju mehanizam temeljem kojeg bi zaista mogli ispuniti ovu svoju obvezu, a istovremeno su izloženi posljedicama radi kršenja ove odredbe, odnosno Pravilnika o SDM-u. Kako bi se i u praksi osigurala mogućnost da operatori zaista mogu postaviti svjetlovodnu kućnu instalaciju u svakoj zgradi koja se nalazi u području obuhvata svjetlovodne distribucijske mreže nužno je predmetnu odredbu izmijeniti. Telemach predlaže da si ista izmijeni na način da predstavlja i obvezu suvlasnika zgrada u području obuhvata svjetlovodne distribucijske mreže na ugovaranje postavljanja, održavanja i upravljanja svjetlovodnom kućnom instalacijom s operatorima koji grade svjetlovodnu distribucijsku mrežu na čijem obuhvatu se nalazi konkretna zgrada. Takvom izmjenom uvela bi se pravna osnova i mehanizam temeljem kojeg bi operatori mogli ispuniti svoju trenutnu obvezu ugovaranja pristupa sa svakom zgradom u obuhvatu pojedine svjetlovodne distribucijske. Nadalje, takvom obvezom suvlasnika izbjegle bi se i situacije u praksi koje se često događaju da operator ima zainteresirane korisnike u pojedinoj zgradi koji žele uključenje usluge putem optičke tehnologije, međutim predstavnici suvlasnika jednostavno odbijaju svaku komunikaciju po pitanju ugovaranja pristupa i isto bezrazložno odbijaju. II./ Nadalje, predmetna odredba definira, u slučaju u kojem se zaista i ugovori postavljanje, održavanje i upravljanje svjetlovodne kućne instalacije, da se ugovara postavljanje, održavanje i upravljanje kućnom instalacijom do svake pojedine korisničke jedinice u toj zgradi. Na predmetnu odredbu nemamo zamjerki, međutim smatramo da je potrebno razjasniti da svaki operator treba zadržati slobodu u izboru načina gradnje i samostalno odlučiti hoće li odmah, u trenutku ostvarivanja pristupa zgradi, postaviti kućnu instalaciju do svake pojedine korisničke jedinice (horizontalne instalacije) ili će horizontalnu instalaciju za pojedinu korisničku jedinicu postavljati u trenutku kada postoji potreba za povezivanjem te korisničke jedinice. Takvu potrebu predstavlja zahtjev (maloprodajni ili veleprodajni) za korištenjem usluga putem optičke tehnologije, a u koju svrhu je onda potrebno povezati upravo tu korisničku jedinicu s tzv. vertikalnom kućnom instalacijom. Imajući u vidu navedeno, Telemach smatra da je razumno, praktično te da postoji suglasje operatora i HAKOM-a kako ova odredba predstavlja obvezu da operator ugovori postavljanje mreže do svake korisničke jedinice, ali da prilikom same izgradnje operator postavi svjetlovodnu kućnu instalaciju na način da ista omogući spajanje svake korisničke jedince u zgradi. Dakle, da operator prilikom postavljanja mreže postavi vertikalnu instalaciju te izvrši sve potrebne predradnje kako bi se i horizontalna instalacija mogla izvršiti do svake korisničke jedinice (postavi etažni ormarić na svaki kat). Na taj način, obveza ugovaranja iz ovog stavka bit će ispunjena, a svim korisničkim jedinicama bit će omogućeno spajanje. Sami trenutak u kojem će operator zaista faktično spojiti korisničku jedinicu može biti ili u trenutku gradnje ili u trenutku postojanja zahtjev korisnika (maloprodajnog ili veleprodajnog) za pružanjem usluga, a ovisno o poslovnom modelu gradnje svakog operatora. Svaki operator bi, ovisno o propisima, aktima i obvezama koje se na njega odnose, i dalje realizirao aktivaciju usluge u definiranim rokovima. Obzirom na prethodnu točku I./ Telemach predlaže da se izmijeni odredba članka 7. stavka 2. na način da ista glasi: "U slučaju da zgrada koja se nalazi u području obuhvata svjetlovodne distribucijske mreže, nema svjetlovodnu instalaciju, operator svjetlovodne distribucijske mreže i vlasnik, suvlasnici, predstavnik zgrade ili vlasnik i/ili nositelj prava pristupne točke i fizičke infrastrukture u zgradi obvezni su ugovoriti postavljanje, održavanje i upravljanje svjetlovodne kućne instalacije do svake pojedine korisničke jedinice u toj zgradi.“ Podredno, Telemach predlaže da se obveza ugovaranja pristupa propiše barem za zgrade u kojima postoji zainteresirani korisnik koji želi ugovoriti usluge putem optičke tehnologije. U tom slučaju, predmetna odredba bi glasila: "U slučaju da zgrada koja se nalazi u području obuhvata svjetlovodne distribucijske mreže, nema svjetlovodnu instalaciju, operator svjetlovodne distribucijske mreže i vlasnik, suvlasnici, predstavnik zgrade ili vlasnik i/ili nositelj prava pristupne točke i fizičke infrastrukture u zgradi obvezni su ugovoriti postavljanje, održavanje i upravljanje svjetlovodne kućne instalacije do svake pojedine korisničke jedinice u toj zgradi. Navedena obveza ugovaranja odnosi se na zgrade u području obuhvata svjetlovodne distribucijske mreže u kojoj postoji interes jednog ili više suvlasnika za korištenjem usluga putem svjetlovodne mreže. “ Nadalje, u odnosu na točku II./ predlažemo dopuniti predmetni stavak kako bi se otklonile bilo kakve dvojbe u tumačenju, na način da se iza točke doda sljedeća rečenica: "Operator svjetlovodne distribucijske mreže dužan je postaviti mrežu na način da se omogući spajanje svake pojedine korisničke jedinice." Primljeno na znanje otvorit će se novo e-Savjetovanje 01.06.2023.
7 Telemach Hrvatska d.o.o. II.PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE SVJETLOVODNE DISTRIBUCIJSKE MREŽE , Članak 6. • Članak 6. stavak 1. Postojeći tekst: „Ukupni kapacitet svjetlovodne mreže ovisi o postojećem i planiranom broju korisničkih jedinica područja. Za svaku korisničku jedinicu mora se projektirati minimalno kapacitet od 1,2 niti.“ Komentar: Telemach smatra da je obveza projektiranja minimalnog kapaciteta od 1,2 niti prekomjerna te da bi se planiranje kapaciteta trebalo prepustiti investitoru. U krajnjem slučaju, smatramo da je opravdano maksimalno definirati da se planira minimalno kapacitet od 1 niti po korisničkoj jedinici. Naime, na taj način, projektiranjem kapaciteta od 1 niti po korisničkoj jedinici zadovoljio bi se zahtjev da do svake korisničke jedinice vodi dedicirana nit. Dodatni kapacitet od 0,2 niti po korisničkoj jedinici kako je sada definirano, smatramo isključivo nepotrebnim dodatnim troškom koji je nametnut investitorima u svjetlovodne distribucijske mreže, a bez realnog opravdanog zahtjeva u praksi i bez opravdanja u potražnji. Slijedom navedenog, predlažemo izmijeniti članak 6. stavak 1. na način da isti glasi: Ukupni kapacitet svjetlovodne mreže ovisi o postojećem i planiranom broju korisničkih jedinica područja. Za svaku korisničku jedinicu mora se projektirati minimalno kapacitet od 1 niti. • Članak 6. stavak 9. Postojeći tekst: „Distribucijski čvor se mora projektirati tako da se na jedan distribucijski čvor priključuje najmanje 300 korisničkih jedinica.“ Komentar: Telemach smatra da je opravdano omogućiti investitorima u svjetlovodne distribucijske mreže investiranje i u mreže u kojima bi se na jedan distribucijski čvor priključilo manje od 300 korisničkih jedinica. Smatramo da bi trebala biti isključivo odluka investitora na kojem području će investirati i izgraditi svjetlovodnu distribucijsku mrežu. S tim u vezi, ne vidimo opravdanje da se investitore koči u investicijama propisivanjem najmanjeg broja korisničkih jedinica koje se moraju spojiti na jedan distribucijski čvor. Pored toga, skrećemo pažnju i da, danas, pogotovo u velikim gradovima gdje investitori najviše ulažu u svjetlovodne mreže, postoje određena područja koja se nalaze između već izgrađenih svjetlovodnih distribucijskih mreža, a koja područja obuhvaćaju manje od propisanih 300 korisničkih jedinica. Dakle, van su postojećih obuhvata, iako omeđeni svjetlovodnim distribucijskim mrežama, i na njima nije moguće projektirati distribucijski čvor i izgraditi svjetlovodnu distribucijsku mrežu jer ne zadovoljavaju uvjet iz postojećeg Pravilnika o minimalnom priključenju 300 korisničkih jedinica. Da bi se investitorima omogućila sloboda u izgradnji i investiranju, ali i da bi se omogućila izgradnja na područjima za koja je danas opravdano da se izgradi svjetlovodna mreža, ali ostvarenje izgradnje koči Pravilnik o SDM-u, predlažemo ukidanje minimalnog broja korisničkih jedinica koje se priključuju na distribucijski čvor. Podredno, predlažemo da se taj broj značajno smanji, a kao razumno predlažemo priključenje 150 korisničkih jedinica na jedan distribucijski čvor, u kojem slučaju bi predmetna odredba glasila: „Distribucijski čvor se mora projektirati tako da se na jedan distribucijski čvor priključuje najmanje 150 korisničkih jedinica.“ Primljeno na znanje otvorit će se novo e-Savjetovanje 01.06.2023.
8 Telemach Hrvatska d.o.o. II.PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE SVJETLOVODNE DISTRIBUCIJSKE MREŽE , Članak 5. • Članak 5. stavak 5. Postojeći tekst: „U urbanističkim planovima uređenja planira se postavljanje uličnih ormara ili kontejnera za smještaj distribucijskih čvorova. Ulični ormari u pravilu se postavljaju uz ograde ili građevine i to neposredno u liniji trase kojom prolazi ili će prolaziti elektronička komunikacijska infrastruktura.“ Komentar: Temeljem prakse u izgradnji svjetlovodnih distribucijskih mreža i postavljanja uličnih ormara, odnosno distribucijskih čvorova, skrećemo pažnju da iste nije u svakom slučaju moguće postaviti neposredno u liniji trase kojom prolazi ili će prolaziti elektronička komunikacijska infrastruktura. Naime, više je razloga zbog kojeg postava distribucijskih čvorova neposredno uz trasu nije moguća, a primjerice iz sljedećih: trasa se u određenim slučajevima nalazi u blizini pješačkog prijelaza, trasa (i područje gdje bi se distribucijski čvor trebao postaviti) nalazi se pod zaštitom konzervatora, trasa (i područje gdje bi se distribucijski čvor trebao postaviti) nalazi se uz trasu druge infrastrukture uz koju nije moguće graditi npr. voda, plin, električna energija i sl., gradnja na području neposredno uz trasu pod konzervatorskom je zaštitom itd. Obzirom na navedeno, u takvim gore navedenim i sličnim slučajevima nije moguće postaviti distribucijski čvor na način kako to danas definira predmetna odredba članka 5. stavka 5., odnosno neposredno uz trasu. Kako bi operatori postupali sukladno Pravilniku o SDM-u i u takvim slučajevima, predlažemo da se navedena odredba izmijeni tako da se propiše obveza gradnje distribucijskog čvora najbliže moguće trasi, a da istovremeno bude usklađena s urbanističkim, prometnim i drugim zahtjevima i uvjetima. S tim u vezi predlažemo da se članak 5. stavak 5. izmijeni na način da isti glasi: U urbanističkim planovima uređenja planira se postavljanje uličnih ormara ili kontejnera za smještaj distribucijskih čvorova. Ulični ormari u pravilu se postavljaju uz ograde ili građevine i to najbliže moguće liniji trase kojom prolazi ili će prolaziti elektronička komunikacijska infrastruktura, odnosno na poziciji koja je sukladna urbanističkim, prometnim, konzervatorskim, infrastrukturnim i drugim zahtjevima i uvjetima.“ Primljeno na znanje otvorit će se novo e-Savjetovanje 01.06.2023.
9 Hrvatski Telekom d.d. PRAVILNIK O SVJETLOVODNIM DISTRIBUCIJSKIM MREŽAMA Hrvatski Telekom d.d. ovim putem, zbog praktičnosti i zadanog formata e-savjetovanja, iznosi samo načelne prijedloge izmjena te će detaljne prijedloge izmjena i komentare pravovremeno dostaviti izravno donositelju propisa – Hrvatskoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti (dalje: HAKOM). Također, ostajemo u cijelosti kod očitovanja u okviru Javnog poziva HAKOM-a za dostavu prijedloga izmjena Pravilnika o svjetlovodnim distribucijskim mrežama od 21.11.2022. - definiranje korisničkih jedinica U praksi broj korisničkih jedinica, a koji definira obuhvat SDM-a u postojećem Pravilniku, često nadmašuje korisnički potencijal budući da je pojam korisničke jedinice definiran kao prostorni podatak (postojeći/planirani objekti), a korisnički potencijal podrazumijeva samo one objekte/kućanstva kojima je ili već osiguran pristup elektroničkim komunikacijskim uslugama ili ima smisla osigurati pristup zbog potencijalne potražnje/ponude za uslugom. Stoga, smatramo da je potrebno radi smanjenja preinvestiranja, predimenzioniranja i ulaganja u nepostojeći korisnički potencijal dopustiti investitoru temeljem vlastitih metoda (jer formalne metode niti nisu propisane niti dostupne) samostalno definirati što ulazi pod pojam korisničke jedinice. - ukidanje/ublažavanje ograničenja od 300 korisničkih jedinica po obuhvatu SDM-a Dugogodišnja praksa u gradnji SDM-ova pokazala je potrebu smanjenja ograničenja od 300 korisničkih jedinica po obuhvatu. Navedena gradnja manjih distribucijskih čvorova je iznimno važna kako bi se realizirali svi korisnički zahtjevi, a pogotovo je nužna u npr. slučajevima gradnje zračne mreže (zbog ograničenja u postavljanju broja kabela na stupove nije moguće doći do svih objekata zračnim putem), slučaju gradnje podzemne mreže zbog objektivnih nemogućnosti zadovoljavanja posebnih uvjeta građenja javnopravnih tijela (npr. uske ulice), gradnje u područjima koje je ograničeno prema članku 62. st. 4. ZEK-a (nemogućnost ishođenja dozvola ako bi gradnja narušavala zahtjeve zaštite ljudskog zdravlja, očuvanja okoliša ili zaštite prirode, zaštite prostora ili kulturnih dobara) te slučaju novogradnje izvan obuhvata u čijoj blizini nema izgrađenog/dovoljnog broja objekata za novi planirani obuhvat od 300 korisničkih jedinica. - drugačije definiranje SDM obuhvata Smatramo da propisivanje načina planiranja obuhvata nije ispravno budući da distribucijski čvor ne treba biti u obuhvatu kako bi se zadovoljio uvjet geografske pravilnosti obuhvata, odnosno nemogućnosti nepovezivanja manjih dijelova/određenih objekata na mrežu. - ukidanje obveze izgradnje 1,2 niti po korisničkoj jedinici Obzirom na gornji navod o većem broju korisničkih jedinica od korisničkog potencijala, obveza projektiranja 1,2 niti/korisničkoj jedinici temeljem nejasnog koncepta definiranja korisničkih jedinica često dovodi do predimenzioniranja i preinvestiranja za nepostojeći korisnički potencijal te predlažemo propisati obvezu od minimalno 1 niti (a investitor će, po potrebi, sukladno većem korisničkom potencijalu i poslovnoj logici planirati veći kapacitet od 1 niti). Također, podredno predlažemo neizmijenjenu obvezu od 1,2 niti za urbana područja (područja u kojima postoji perspektivna gradnja i porast korisničkog potencijala), a za npr. područja u kojima je već sada broj adresa značajno veći od broj kućanstava propisati iznimku od 1 niti. - ukidanje/ublažavanje roka za dovršenje obuhvata SDM-a Obzirom na već objavljene namjere gradnje obuhvata SDM-ova za koje u postojećem Pravilniku nije bio propisan rok završetka, potrebno je propisati odredbu da se na iste primjenjuje postojeći Pravilnik. Navedeno je sukladno ustavnom načelu zabrane retroaktivnosti za propise državnih tijela i tijela koja imaju javne ovlasti. Podredno, smatramo da bi za već objavljene namjere gradnje obuhvata SDM-ova trebalo propisati odredbu kojom bi se u roku od 6 mj. od stupanja Pravilnika na snagu operatorima omogućila korekcija postojećih obuhvata, sukladno njihovim poslovnim planovima budući da bi primjena roka završetka na postojeće obuhvate imala iznimno velik i neplaniran financijski utjecaj koji bi ograničio operatore u trenutnim planiranim investicijama u gradnju i razvoj širokopojasne infrastrukture i elektroničkih komunikacijskih mreža vrlo velikog kapaciteta. Glede budućih objava namjere gradnje obuhvata SDM-ova sukladno novom Pravilniku HT predlaže produljenje roka na 5 godina (umjesto 3 godine) od datuma početka postavljanja SDM-a uz definiranje pojma „završetak“ izgradnje SDM-a na način da se smatra da je gradnja SDM-a završena ukoliko je završena izgradnja za 85% korisničkih jedinica u obuhvatu na način da se završetkom izgradnje za korisničku jedinicu smatra ukoliko je korisnik priključen ili se može priključiti u roku 60 dana od korisničkog zahtjeva. Naime, upravo se pokazalo da navedenih 15% nepriključenih korisničkih jedinica u dosadašnjoj praksi nije bilo moguće priključiti zbog nemogućnosti rješavanja imovinskopravnih odnosa, ishođenja pozitivnih posebnih uvjeta građenja javnopravnih tijela (nemogućnost korištenja zračne mreže, nemogućnost ishođenja dozvola ako bi gradnja narušavala zahtjeve zaštite ljudskog zdravlja, očuvanja okoliša ili zaštite prirode, zaštite prostora ili kulturnih dobara), nemogućnost ishođenja suglasnosti nadležnih tijela za prekop javne površine i dr. Primljeno na znanje otvorit će se novo e-Savjetovanje 01.06.2023.
10 A1 Hrvatska d.o.o. II.PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE SVJETLOVODNE DISTRIBUCIJSKE MREŽE , Članak 8. A1 Hrvatska moli za pojašnjenje zašto je HAKOM u članku 8. stavku 1. Prijedloga pravilnika postavio kriterij da se odredba članka 8. primjenjuje isključivo u slučajevima ukoliko područje obuhvata planirane svjetlovodne distribucijske mreže ima potencijal manji od 500 korisničkih jedinica/ km² tj. nije nam jasno koje su to konkretne situacije kada se primjenjuje članak 8. i obveza operatora zgrade? Primljeno na znanje otvorit će se novo e-Savjetovanje 01.06.2023.
11 A1 Hrvatska d.o.o. II.PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE SVJETLOVODNE DISTRIBUCIJSKE MREŽE , Članak 7. A1 Hrvatska moli za pojašnjenje stavka 2. ovog članka jer prema mišljenju A1 Hrvatska dovoljno je u trenutku postavljanja kućne instalacije osigurati kanalicu do stana i konekciju u priključnom ormaru (pristupnoj točki) za svaku stambenu jedinicu, a ne provlačiti svjetlovodnu nit do svakog stana. Ukoliko razumijevanje A1 Hrvatska nije točno, molimo za pojašnjenje zakonske osnove za uvođenje ove obveze. Podredno, ukoliko ova obveza podrazumijeva provlačenje svjetlovodne niti do svakog stana, onda ta obveza ne smije biti primjenjiva retroaktivno tj. mora se primjenjivati isključivo na nove zgrade u kojima se svjetlovodna kućna instalacija postavlja nakon stupanja na snagu novog SDM pravilnika. A1 Hrvatska dodatno ističe, kako inzistiranje na provlačenju niti do svakoga stana u trenutku postavljanja svjetlovodne kućne instalacije ne donosi nikakvu dodatnu korist za krajnjeg korisnika koji tu svjetlovodnu nit ne koristi, kao ni za mogućeg operatora korisnika navedene niti, a s druge strane dosta negativno utječe na poslovni plan operatora koji postavlja kućnu instalaciju. S obzirom da se osiguravanjem kanalica do svakoga stana i konekcije na priključnom ormaru osigurava vrlo jednostavno i brzo provlačenje svjetlovodne niti kad se za nju pojavi potreba, smatramo da nije opravdano inzistirati na provlačenju svjetlovodne niti do svakoga stana u trenutku kad operator inicijalno postavlja kućnu instalaciju. Primljeno na znanje otvorit će se novo e-Savjetovanje 01.06.2023.
12 A1 Hrvatska d.o.o. II.PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE SVJETLOVODNE DISTRIBUCIJSKE MREŽE , Članak 6. A1 Hrvatska predlaže, u stavku 3. ovog članka, brisanje teksta „Ako je dozvoljeno prostornim planovima„ s obzirom da se kabeli elektroničke komunikacijske infrastrukture stavljaju na telekomunikacijske stupove bez građevinske dozvole te bez glavnog projekta, a sve sukladno članku 3. stavku 12. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima koji glasi: ''Bez građevinske dozvole i glavnog projekta, mogu se izvoditi radovi: … 12. Uvlačenja novih kabela/zamjena starih kabela elektroničko komunikacijske infrastrukture u kabelskoj kanalizaciji i na stupovima elektroničkih komunikacijskih i drugih infrastrukturnih građevina; …'' Primljeno na znanje otvorit će se novo e-Savjetovanje 01.06.2023.
13 A1 Hrvatska d.o.o. II.PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE SVJETLOVODNE DISTRIBUCIJSKE MREŽE , Članak 5. A1 Hrvatska predlaže brisanje stavka 7. ovog članka, s obzirom da se TK ormari (koji su jednostavna građevina) odnosno distribucijski čvorovi postavljaju sukladno Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, a sve prema prethodno ishođenoj suglasnosti vlasnika nekretnine na koji se postavlja. Naime, u ovom slučaju je primjenjiv članak 3. stavak 14. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima: ''Bez građevinske dozvole i glavnog projekta, mogu se izvoditi radovi: … 14. Na postavljanju uličnih ormara/kabineta elektroničke komunikacijske infrastrukture temeljem suglasnosti vlasnika nekretnine; …'' Primljeno na znanje otvorit će se novo e-Savjetovanje 01.06.2023.
14 A1 Hrvatska d.o.o. II.PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE SVJETLOVODNE DISTRIBUCIJSKE MREŽE , Članak 5. A1 Hrvatska predlaže brisanje stavka 5. ovog članka, s obzirom da se TK ormari (koji su jednostavna građevina) odnosno distribucijski čvorovi postavljaju sukladno Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, a sve prema prethodno ishođenoj suglasnosti vlasnika nekretnine na koji se postavlja. Naime, u ovom slučaju je primjenjiv članak 3. stavak 14. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima: ''Bez građevinske dozvole i glavnog projekta, mogu se izvoditi radovi: … 14. Na postavljanju uličnih ormara/kabineta elektroničke komunikacijske infrastrukture temeljem suglasnosti vlasnika nekretnine; …'' Primljeno na znanje otvorit će se novo e-Savjetovanje 01.06.2023.
15 A1 Hrvatska d.o.o. I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. A1 Hrvatska predlaže jasnije definirati 5. točku, odnosno pojam operatora zgrade s obzirom da prema trenutno predloženoj definiciji operator zgrade u svakom slučaju mora biti onaj koji je postavio svjetlovodnu instalaciju u zgradi, što nije primjenjivo u slučaju kada postaje operator zgrade temeljem ugovora s vlasnikom i/ili nositeljem prava pristupne točke i fizičke infrastrukture u zgradi. Primljeno na znanje otvorit će se novo e-Savjetovanje 01.06.2023.