Izvješće savjetovanja

Redni broj	Korisnik	Područje	Komentar	Status odgovora	Odgovor
1	Zorislav Kaleb	VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Zatečeni akademski stupanj i stručni naziv magistra Članak 16.	Nisu na kraju stavka 1. dodane kratice "( mr. sc. i mr. art.).	Prihvaćen	Na kraju stavka 1. članka 16. dodaju se kratice mr. sc. i mr. art.
2	VESNA KUŠEC	II. STJECANJE AKADEMSKOG NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA, Popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva Članak 7.	Komentari općenito na sadržaj nacrta prijedloga zakona i uz sljedeće dijelove/članke: • Uz II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, B) Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom, C) Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona • Uz Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga diplomskog studija, Članak 4. , točka 6 • Uz Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga diplomskog studija, Članak 4. , točka 3 • Uz Popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva, Članak 7. • Uz IV. KORIŠTENJE AKADEMSKOG NAZIVA, STRUČNOG NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA Članak 13. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju objavljen na esavjetovanje objavljeno 16.3.2023. potrebno je uskladiti s: 1. Direktivom 2005/36 EU o reguliranim profesijama, 2. Direktivom 2018/958 EU o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije, 3. International Standard Classification of Education (2013., UNESCO), 4. Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine NN 65/2022. ad 1. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju objavljen na esavjetovanje objavljeno 16.3.2023. potrebno je uskladiti s Direktivom 2005/36 EU o reguliranim profesijama s navodima „korištenja profesionalnog naziva” i akademskih naziva za doktore medicine i doktore medicine specijaliste. Direktiva 2005/36/EC o priznavanju stručnih kvalifikacija preuzeta je u hrvatski pravni poredak Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija doktora medicine. • Direktiva 2005/36 EU o reguliranim profesijama EUR-Lex - 32005L0036 - EN - EUR-Lex (europa.eu) pod točkom 19-21 i definicije čl. 3 a-e (navedeno u nastavku), odjeljak 2 čl. 24 Osnovno medicinsko osposobljavanje, 25 Specijalističko medicinsko usavršavanje, čl. 26 Vrste specijalističkog medicinskog usavršavanja, uključujući Prilog V (5.1., 5.1.2., 5.1.3.) • Članak 3. Definicije 1. Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije: o (a) „regulirana profesija”: profesionalna djelatnost ili skupina profesionalnih djelatnosti čiji je pristup, obavljanje ili jedan od načina obavljanja na temelju zakonskih ili drugih propisa, izravno ili neizravno uvjetovan posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija; posebno korištenje profesionalnog naziva koji je zakonskim ili drugim propisima ograničen na nositelje određenih stručnih kvalifikacija predstavlja jedan od načina obavljanja djelatnosti. Ako se prva rečenica ove definicije ne primjenjuje, profesija iz stavka 2. smatra se reguliranom profesijom; o (b) „stručne kvalifikacije”: kvalifikacije koje se potvrđuju dokazom o formalnoj osposobljenosti, potvrdom kompetencije iz članka 11. točke (a) (i) i/ili stručnim iskustvom; o (c) „dokaz o formalnoj osposobljenosti”: diplome, svjedodžbe i drugi dokazi koje je izdalo nadležno tijelo u državi članici na temelju zakonskih i drugih propisa te države članice i kojima se potvrđuje uspješno završeno stručno osposobljavanje koje je većim dijelom stečeno u Zajednici. Ako se prva rečenica ove definicije ne primjenjuje, dokaz o formalnoj formalnim kvalifikacijama osposobljenosti iz stavka 3. smatra se dokazom o formalnoj osposobljenosti; o (d) „nadležno tijelo”: svaka vlast ili tijelo koje je država članica izričito ovlastila za izdavanje odnosno primanje dokaza o osposobljenosti i drugih dokumenata i informacija kao i za primanje zahtjeva i donošenje odluka iz ove Direktive; o (e) „regulirano obrazovanje i osposobljavanje”: svako osposobljavanje koje je izričito usmjereno na obavljanje određene profesije i koje obuhvaća jedan ili više programa koji su, kada je to prikladno, nadopunjeni odgovarajućim stručnim osposobljavanjem odnosno vježbeničkom ili stručnom praksom ad 2. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju potrebno uskladiti s Direktivom 2018/958 EU o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije o „korištenje profesionalnog naziva i profesionalnih djelatnosti koje su dopuštene na temelju takvog naziva, koji su obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2005/36/EZ”, a odnose se na doktore medicine i doktore medicine specijaliste. Direktivom 2018/958 EU o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije Directive (EU) 2018/958 of the European Parliament and of the Council of 28 June 2018 on a proportionality test before adoption of new regulation of professions (legislation.gov.uk) , dio pod 30. i čl. 2 i 3: o (30) Kao što je potvrđeno ustaljenom sudskom praksom, zdravlje i život ljudi na prvom je mjestu među interesima zaštićenima UFEU-om. Prema tome, države članice trebale bi uzeti u obzir cilj osiguravanja visoke razine zaštite zdravlja ljudi pri procjeni zahtjeva za zdravstvene profesije, kao što su djelatnosti koje su ograničene na određenu profesiju, zaštićeni profesionalni nazivi, trajno stručno usavršavanje ili pravila koja se odnose na organizaciju profesije, profesionalnu etiku i nadzor uz poštovanje minimalnih uvjeta osposobljavanja utvrđenih u Direktivi 2005/36/EZ. o Članak 2. Područje primjene. Ova se Direktiva primjenjuje na odredbe zakona ili druge propise država članica kojima se ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje ili jedan od načina njezina obavljanja, uključujući korištenje profesionalnog naziva i profesionalnih djelatnosti koje su dopuštene na temelju takvog naziva, koji su obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2005/36/EZ. o Članak 3. Definicije. Za potrebe ove Direktive primjenjuju se definicije iz Direktive 2005/36/EZ. Osim toga, primjenjuju se sljedeće definicije: (a) „zaštićeni profesionalni naziv” znači oblik reguliranja profesije u kojem je upotreba naziva u profesionalnoj djelatnosti ili skupini profesionalnih djelatnosti izravno ili neizravno uvjetovana posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija na temelju zakona ili drugih propisa, i u kojem nepropisna upotreba tog naziva podliježe sankcijama; o (b) „djelatnosti koje su ograničene na određenu profesiju” znači oblik reguliranja profesije u kojem je pristup profesionalnoj djelatnosti ili skupini profesionalnih djelatnosti izravno ili neizravno, na temelju zakona ili drugih propisa, ograničen na članove određene regulirane profesije koji imaju određenu profesionalnu kvalifikaciju, uključujući kada se djelatnost dijeli s drugim reguliranim profesijama. Ad 3. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju potrebno uskladiti s International Standard Classification of Education (2013., UNESCO) dio koji se odnosi na doktore medicine i doktore medicine specijaliste. Sažeto, medicina je djelokrug rada i odgovornosti isključivo doktora medicine. Pod ovom stavkom tj. za medicinu se ne navode druge struke ili djelatnosti, niti za druge struke ova službena klasifikacija ne priznaje i ne prepoznaje ovdje navedene medicinsko područje djelatnosti. Prema International Standard Classification of Education (2013., UNESCO) u poglavlju 091 Health and Welfare, područje 0912 Medicine navodi da - „Medicine is the study of the principles and procedures used in preventing, diagnosing, caring for and treating illness, disease and injury in humans and the maintenance of general health. Principally, this detailed field consists of training of physicians/doctors.“ Ad 4. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju potrebno uskladiti s Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine NN 65/2022, primjerice čl. 35 koji navodi da nakon položenog specijalističkog ispita se stječe naziv „specijalist xxxx grana specijalizacije”, primjerice: specijalist interne medicine, specijalist nuklearne medicine, specijalist transfuzijske medicine, specijalist obiteljske medicine, specijalist laboratorijske medicine, itd. Sukladno ovim navodima nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju mora sadržavati i biti usklađen s „ograničenim pristupom reguliranoj profesiji”, a što uključuje korištenje „profesionalog naziva” „uvjetovanog posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija na temelju zakona ili drugih propisa” te je naziv doktor medicine i specijalist xxx ili specijalist xxx medicine specifičan za ovu reguliranu profesiju. Potrebno je ukazati da u Pravilniku o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije (NN 73/08, čl. 2 i 28) postoji stručno usavršavanje u obliku specijalizacije s nazivom Medicinska biokemija i laboratorijska medicina, te ovaj naziv nije zakonski ustanovljen u Zakonu o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 117/08), ali je protuzakonit Direktivi 2005/36 EU budući da se radi o zaštićenom profesionalnom nazivu, a u Prilogu V je navedena liječnička specijalizacija iz laboratorijske medicine sličnog ili odgovarajućeg nacionalnog naziva (pod istoznačnim generičkim nazivom Clinical Biology i Biological Chemistry), te su doktori medicine jedina regulirana profesija s ovim nazivom specijalizacije. Naziv medicinskih biokemičara „specijalist medicinske biokemije i laboratorijske medicine” iz Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije (NN 73/08, čl. 2 i 28) je u suprotnosti sa Zakonom o lječništvu (NN 121/2003, 117/2008), Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/2018, 125/2019, 147/2020) i Kaznenom zakonu (NN 144/12) članak 184. o nadriliječništvu. Za Hrvatsko društvo za laboratorijsku medicinu Hrvatskog liječničkog zbora Prof.dr.sc. Vesna Kušec, specijalist laboratorijske medicine	Nije prihvaćen	"Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju. Potrebno je istaknuti da se prijedlogom Zakona uređuju akademski i stručni nazivi te akademski stupanj nakon stjecanja formalne kvalifikacije u sustavu visokog obrazovanja, a ne profesionalni nazivi. Direktiva 2013/55 te Direktiva 2018/958 odnose se na priznavanje stručnih kvalifikacija i prenesene su u Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija koji regulira i profesionalne nazive te navodi u čl. 5. st. 6. da profesionalni naziv kojim se nositelju stručne kvalifikacije potvrđuje pravo na obavljanje određene regulirane profesije može biti različit od akademskog naziva koji se stječe posjedovanjem obrazovne kvalifikacije u visokom obrazovanju. Direktiva 2018/958 o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije ne odnosi se na predmetni Zakon. Vezano uz predloženo usklađivanje s „International Standard Classification of Education“ (2013., UNESCO) u dijelu koji se odnosi na medicinu kao djelatnost koja se odnosi na ljude, predlagatelj ne smatra spornim čl. 4. st. 6. Vezano uz Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, Zakon je nadređeni akt pravilnicima te se isti ne može usklađivati s pravilnicima. "
3	VESNA KUŠEC	II. STJECANJE AKADEMSKOG NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA, Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga diplomskog studija Članak 4.	Komentari općenito na sadržaj nacrta prijedloga zakona i uz sljedeće dijelove/članke: • Uz II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, B) Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom, C) Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona • Uz Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga diplomskog studija, Članak 4. , točka 6 • Uz Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga diplomskog studija, Članak 4. , točka 3 • Uz Popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva, Članak 7. • Uz IV. KORIŠTENJE AKADEMSKOG NAZIVA, STRUČNOG NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA Članak 13. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju objavljen na esavjetovanje objavljeno 16.3.2023. potrebno je uskladiti s: 1. Direktivom 2005/36 EU o reguliranim profesijama, 2. Direktivom 2018/958 EU o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije, 3. International Standard Classification of Education (2013., UNESCO), 4. Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine NN 65/2022. ad 1. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju objavljen na esavjetovanje objavljeno 16.3.2023. potrebno je uskladiti s Direktivom 2005/36 EU o reguliranim profesijama s navodima „korištenja profesionalnog naziva” i akademskih naziva za doktore medicine i doktore medicine specijaliste. Direktiva 2005/36/EC o priznavanju stručnih kvalifikacija preuzeta je u hrvatski pravni poredak Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija doktora medicine. • Direktiva 2005/36 EU o reguliranim profesijama EUR-Lex - 32005L0036 - EN - EUR-Lex (europa.eu) pod točkom 19-21 i definicije čl. 3 a-e (navedeno u nastavku), odjeljak 2 čl. 24 Osnovno medicinsko osposobljavanje, 25 Specijalističko medicinsko usavršavanje, čl. 26 Vrste specijalističkog medicinskog usavršavanja, uključujući Prilog V (5.1., 5.1.2., 5.1.3.) • Članak 3. Definicije 1. Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije: o (a) „regulirana profesija”: profesionalna djelatnost ili skupina profesionalnih djelatnosti čiji je pristup, obavljanje ili jedan od načina obavljanja na temelju zakonskih ili drugih propisa, izravno ili neizravno uvjetovan posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija; posebno korištenje profesionalnog naziva koji je zakonskim ili drugim propisima ograničen na nositelje određenih stručnih kvalifikacija predstavlja jedan od načina obavljanja djelatnosti. Ako se prva rečenica ove definicije ne primjenjuje, profesija iz stavka 2. smatra se reguliranom profesijom; o (b) „stručne kvalifikacije”: kvalifikacije koje se potvrđuju dokazom o formalnoj osposobljenosti, potvrdom kompetencije iz članka 11. točke (a) (i) i/ili stručnim iskustvom; o (c) „dokaz o formalnoj osposobljenosti”: diplome, svjedodžbe i drugi dokazi koje je izdalo nadležno tijelo u državi članici na temelju zakonskih i drugih propisa te države članice i kojima se potvrđuje uspješno završeno stručno osposobljavanje koje je većim dijelom stečeno u Zajednici. Ako se prva rečenica ove definicije ne primjenjuje, dokaz o formalnoj formalnim kvalifikacijama osposobljenosti iz stavka 3. smatra se dokazom o formalnoj osposobljenosti; o (d) „nadležno tijelo”: svaka vlast ili tijelo koje je država članica izričito ovlastila za izdavanje odnosno primanje dokaza o osposobljenosti i drugih dokumenata i informacija kao i za primanje zahtjeva i donošenje odluka iz ove Direktive; o (e) „regulirano obrazovanje i osposobljavanje”: svako osposobljavanje koje je izričito usmjereno na obavljanje određene profesije i koje obuhvaća jedan ili više programa koji su, kada je to prikladno, nadopunjeni odgovarajućim stručnim osposobljavanjem odnosno vježbeničkom ili stručnom praksom ad 2. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju potrebno uskladiti s Direktivom 2018/958 EU o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije o „korištenje profesionalnog naziva i profesionalnih djelatnosti koje su dopuštene na temelju takvog naziva, koji su obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2005/36/EZ”, a odnose se na doktore medicine i doktore medicine specijaliste. Direktivom 2018/958 EU o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije Directive (EU) 2018/958 of the European Parliament and of the Council of 28 June 2018 on a proportionality test before adoption of new regulation of professions (legislation.gov.uk) , dio pod 30. i čl. 2 i 3: o (30) Kao što je potvrđeno ustaljenom sudskom praksom, zdravlje i život ljudi na prvom je mjestu među interesima zaštićenima UFEU-om. Prema tome, države članice trebale bi uzeti u obzir cilj osiguravanja visoke razine zaštite zdravlja ljudi pri procjeni zahtjeva za zdravstvene profesije, kao što su djelatnosti koje su ograničene na određenu profesiju, zaštićeni profesionalni nazivi, trajno stručno usavršavanje ili pravila koja se odnose na organizaciju profesije, profesionalnu etiku i nadzor uz poštovanje minimalnih uvjeta osposobljavanja utvrđenih u Direktivi 2005/36/EZ. o Članak 2. Područje primjene. Ova se Direktiva primjenjuje na odredbe zakona ili druge propise država članica kojima se ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje ili jedan od načina njezina obavljanja, uključujući korištenje profesionalnog naziva i profesionalnih djelatnosti koje su dopuštene na temelju takvog naziva, koji su obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2005/36/EZ. o Članak 3. Definicije. Za potrebe ove Direktive primjenjuju se definicije iz Direktive 2005/36/EZ. Osim toga, primjenjuju se sljedeće definicije: (a) „zaštićeni profesionalni naziv” znači oblik reguliranja profesije u kojem je upotreba naziva u profesionalnoj djelatnosti ili skupini profesionalnih djelatnosti izravno ili neizravno uvjetovana posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija na temelju zakona ili drugih propisa, i u kojem nepropisna upotreba tog naziva podliježe sankcijama; o (b) „djelatnosti koje su ograničene na određenu profesiju” znači oblik reguliranja profesije u kojem je pristup profesionalnoj djelatnosti ili skupini profesionalnih djelatnosti izravno ili neizravno, na temelju zakona ili drugih propisa, ograničen na članove određene regulirane profesije koji imaju određenu profesionalnu kvalifikaciju, uključujući kada se djelatnost dijeli s drugim reguliranim profesijama. Ad 3. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju potrebno uskladiti s International Standard Classification of Education (2013., UNESCO) dio koji se odnosi na doktore medicine i doktore medicine specijaliste. Sažeto, medicina je djelokrug rada i odgovornosti isključivo doktora medicine. Pod ovom stavkom tj. za medicinu se ne navode druge struke ili djelatnosti, niti za druge struke ova službena klasifikacija ne priznaje i ne prepoznaje ovdje navedene medicinsko područje djelatnosti. Prema International Standard Classification of Education (2013., UNESCO) u poglavlju 091 Health and Welfare, područje 0912 Medicine navodi da - „Medicine is the study of the principles and procedures used in preventing, diagnosing, caring for and treating illness, disease and injury in humans and the maintenance of general health. Principally, this detailed field consists of training of physicians/doctors.“ Ad 4. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju potrebno uskladiti s Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine NN 65/2022, primjerice čl. 35 koji navodi da nakon položenog specijalističkog ispita se stječe naziv „specijalist xxxx grana specijalizacije”, primjerice: specijalist interne medicine, specijalist nuklearne medicine, specijalist transfuzijske medicine, specijalist obiteljske medicine, specijalist laboratorijske medicine, itd. Sukladno ovim navodima nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju mora sadržavati i biti usklađen s „ograničenim pristupom reguliranoj profesiji”, a što uključuje korištenje „profesionalog naziva” „uvjetovanog posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija na temelju zakona ili drugih propisa” te je naziv doktor medicine i specijalist xxx ili specijalist xxx medicine specifičan za ovu reguliranu profesiju. Potrebno je ukazati da u Pravilniku o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije (NN 73/08, čl. 2 i 28) postoji stručno usavršavanje u obliku specijalizacije s nazivom Medicinska biokemija i laboratorijska medicina, te ovaj naziv nije zakonski ustanovljen u Zakonu o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 117/08), ali je protuzakonit Direktivi 2005/36 EU budući da se radi o zaštićenom profesionalnom nazivu, a u Prilogu V je navedena liječnička specijalizacija iz laboratorijske medicine sličnog ili odgovarajućeg nacionalnog naziva (pod istoznačnim generičkim nazivom Clinical Biology i Biological Chemistry), te su doktori medicine jedina regulirana profesija s ovim nazivom specijalizacije. Naziv medicinskih biokemičara „specijalist medicinske biokemije i laboratorijske medicine” iz Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije (NN 73/08, čl. 2 i 28) je u suprotnosti sa Zakonom o lječništvu (NN 121/2003, 117/2008), Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/2018, 125/2019, 147/2020) i Kaznenom zakonu (NN 144/12) članak 184. o nadriliječništvu. Za Hrvatsko društvo za laboratorijsku medicinu Hrvatskog liječničkog zbora Prof.dr.sc. Vesna Kušec, specijalist laboratorijske medicine	Nije prihvaćen	"Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju. Potrebno je istaknuti da se prijedlogom Zakona uređuju akademski i stručni nazivi te akademski stupanj nakon stjecanja formalne kvalifikacije u sustavu visokog obrazovanja, a ne profesionalni nazivi. Direktiva 2013/55 te Direktiva 2018/958 odnose se na priznavanje stručnih kvalifikacija i prenesene su u Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija koji regulira i profesionalne nazive te navodi u čl. 5. st. 6. da profesionalni naziv kojim se nositelju stručne kvalifikacije potvrđuje pravo na obavljanje određene regulirane profesije može biti različit od akademskog naziva koji se stječe posjedovanjem obrazovne kvalifikacije u visokom obrazovanju. Direktiva 2018/958 o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije ne odnosi se na predmetni Zakon. Vezano uz predloženo usklađivanje s „International Standard Classification of Education“ (2013., UNESCO) u dijelu koji se odnosi na medicinu kao djelatnost koja se odnosi na ljude, predlagatelj ga ne smatra preprekom za čl. 4. st. 6. Zakona. Vezano uz Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, Zakon je nadređeni akt pravilnicima te se isti ne može usklađivati s pravilnicima. "
4	VESNA KUŠEC	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O AKADEMSKOM I STRUČNOM NAZIVU I AKADEMSKOM STUPNJU , IV. KORIŠTENJE AKADEMSKOG NAZIVA, STRUČNOG NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA	Komentari općenito na sadržaj nacrta prijedloga zakona i uz sljedeće dijelove/članke: • Uz II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, B) Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom, C) Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona • Uz Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga diplomskog studija, Članak 4. , točka 6 • Uz Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga diplomskog studija, Članak 4. , točka 3 • Uz Popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva, Članak 7. • Uz IV. KORIŠTENJE AKADEMSKOG NAZIVA, STRUČNOG NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA Članak 13. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju objavljen na esavjetovanje objavljeno 16.3.2023. potrebno je uskladiti s: 1. Direktivom 2005/36 EU o reguliranim profesijama, 2. Direktivom 2018/958 EU o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije, 3. International Standard Classification of Education (2013., UNESCO), 4. Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine NN 65/2022. ad 1. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju objavljen na esavjetovanje objavljeno 16.3.2023. potrebno je uskladiti s Direktivom 2005/36 EU o reguliranim profesijama s navodima „korištenja profesionalnog naziva” i akademskih naziva za doktore medicine i doktore medicine specijaliste. Direktiva 2005/36/EC o priznavanju stručnih kvalifikacija preuzeta je u hrvatski pravni poredak Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija doktora medicine. • Direktiva 2005/36 EU o reguliranim profesijama EUR-Lex - 32005L0036 - EN - EUR-Lex (europa.eu) pod točkom 19-21 i definicije čl. 3 a-e (navedeno u nastavku), odjeljak 2 čl. 24 Osnovno medicinsko osposobljavanje, čl. 25 Specijalističko medicinsko usavršavanje, čl. 26 Vrste specijalističkog medicinskog usavršavanja, uključujući Prilog V (5.1., 5.1.2., 5.1.3.) • Članak 3. Definicije 1. Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije: o (a) „regulirana profesija”: profesionalna djelatnost ili skupina profesionalnih djelatnosti čiji je pristup, obavljanje ili jedan od načina obavljanja na temelju zakonskih ili drugih propisa, izravno ili neizravno uvjetovan posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija; posebno korištenje profesionalnog naziva koji je zakonskim ili drugim propisima ograničen na nositelje određenih stručnih kvalifikacija predstavlja jedan od načina obavljanja djelatnosti. Ako se prva rečenica ove definicije ne primjenjuje, profesija iz stavka 2. smatra se reguliranom profesijom; o (b) „stručne kvalifikacije”: kvalifikacije koje se potvrđuju dokazom o formalnoj osposobljenosti, potvrdom kompetencije iz članka 11. točke (a) (i) i/ili stručnim iskustvom; o (c) „dokaz o formalnoj osposobljenosti”: diplome, svjedodžbe i drugi dokazi koje je izdalo nadležno tijelo u državi članici na temelju zakonskih i drugih propisa te države članice i kojima se potvrđuje uspješno završeno stručno osposobljavanje koje je većim dijelom stečeno u Zajednici. Ako se prva rečenica ove definicije ne primjenjuje, dokaz o formalnoj formalnim kvalifikacijama osposobljenosti iz stavka 3. smatra se dokazom o formalnoj osposobljenosti; o (d) „nadležno tijelo”: svaka vlast ili tijelo koje je država članica izričito ovlastila za izdavanje odnosno primanje dokaza o osposobljenosti i drugih dokumenata i informacija kao i za primanje zahtjeva i donošenje odluka iz ove Direktive; o (e) „regulirano obrazovanje i osposobljavanje”: svako osposobljavanje koje je izričito usmjereno na obavljanje određene profesije i koje obuhvaća jedan ili više programa koji su, kada je to prikladno, nadopunjeni odgovarajućim stručnim osposobljavanjem odnosno vježbeničkom ili stručnom praksom ad 2. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju potrebno uskladiti s Direktivom 2018/958 EU o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije o „korištenje profesionalnog naziva i profesionalnih djelatnosti koje su dopuštene na temelju takvog naziva, koji su obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2005/36/EZ”, a odnose se na doktore medicine i doktore medicine specijaliste. Direktivom 2018/958 EU o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije Directive (EU) 2018/958 of the European Parliament and of the Council of 28 June 2018 on a proportionality test before adoption of new regulation of professions (legislation.gov.uk) , dio pod 30. i čl. 2 i 3: o (30) Kao što je potvrđeno ustaljenom sudskom praksom, zdravlje i život ljudi na prvom je mjestu među interesima zaštićenima UFEU-om. Prema tome, države članice trebale bi uzeti u obzir cilj osiguravanja visoke razine zaštite zdravlja ljudi pri procjeni zahtjeva za zdravstvene profesije, kao što su djelatnosti koje su ograničene na određenu profesiju, zaštićeni profesionalni nazivi, trajno stručno usavršavanje ili pravila koja se odnose na organizaciju profesije, profesionalnu etiku i nadzor uz poštovanje minimalnih uvjeta osposobljavanja utvrđenih u Direktivi 2005/36/EZ. o Članak 2. Područje primjene. Ova se Direktiva primjenjuje na odredbe zakona ili druge propise država članica kojima se ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje ili jedan od načina njezina obavljanja, uključujući korištenje profesionalnog naziva i profesionalnih djelatnosti koje su dopuštene na temelju takvog naziva, koji su obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2005/36/EZ. o Članak 3. Definicije. Za potrebe ove Direktive primjenjuju se definicije iz Direktive 2005/36/EZ. Osim toga, primjenjuju se sljedeće definicije: (a) „zaštićeni profesionalni naziv” znači oblik reguliranja profesije u kojem je upotreba naziva u profesionalnoj djelatnosti ili skupini profesionalnih djelatnosti izravno ili neizravno uvjetovana posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija na temelju zakona ili drugih propisa, i u kojem nepropisna upotreba tog naziva podliježe sankcijama; o (b) „djelatnosti koje su ograničene na određenu profesiju” znači oblik reguliranja profesije u kojem je pristup profesionalnoj djelatnosti ili skupini profesionalnih djelatnosti izravno ili neizravno, na temelju zakona ili drugih propisa, ograničen na članove određene regulirane profesije koji imaju određenu profesionalnu kvalifikaciju, uključujući kada se djelatnost dijeli s drugim reguliranim profesijama. Ad 3. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju potrebno uskladiti s International Standard Classification of Education (2013., UNESCO) dio koji se odnosi na doktore medicine i doktore medicine specijaliste. Sažeto, medicina je djelokrug rada i odgovornosti isključivo doktora medicine. Pod ovom stavkom tj. za medicinu se ne navode druge struke ili djelatnosti, niti za druge struke ova službena klasifikacija ne priznaje i ne prepoznaje ovdje navedene medicinsko područje djelatnosti. Prema International Standard Classification of Education (2013., UNESCO) u poglavlju 091 Health and Welfare, područje 0912 Medicine navodi da - „Medicine is the study of the principles and procedures used in preventing, diagnosing, caring for and treating illness, disease and injury in humans and the maintenance of general health. Principally, this detailed field consists of training of physicians/doctors.“ Ad 4. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju potrebno uskladiti s Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine NN 65/2022, primjerice čl. 35 koji navodi da nakon položenog specijalističkog ispita se stječe naziv „specijalist xxxx grana specijalizacije”, primjerice: specijalist interne medicine, specijalist nuklearne medicine, specijalist transfuzijske medicine, specijalist obiteljske medicine, specijalist laboratorijske medicine, itd. Sukladno ovim navodima nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju mora sadržavati i biti usklađen s „ograničenim pristupom reguliranoj profesiji”, a što uključuje korištenje „profesionalog naziva” „uvjetovanog posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija na temelju zakona ili drugih propisa” te je naziv doktor medicine i specijalist xxx ili specijalist xxx medicine specifičan za ovu reguliranu profesiju. Potrebno je ukazati da u Pravilniku o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije (NN 73/08, čl. 2 i 28) postoji stručno usavršavanje u obliku specijalizacije s nazivom Medicinska biokemija i laboratorijska medicina, te ovaj naziv nije zakonski ustanovljen u Zakonu o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 117/08), ali je protuzakonit Direktivi 2005/36 EU, Direktivi 2018/958 EU budući da se radi o zaštićenom profesionalnom nazivu uvjetovanom posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija na temelju zakona ili drugih propisa , te profesionalnih djelatnosti koje su dopuštene na temelju takvog naziva. U Prilogu V je navedena liječnička specijalizacija iz laboratorijske medicine sličnog ili odgovarajućeg nacionalnog naziva za zemlje članice EU(pod istoznačnim generičkim nazivom Clinical Biology i Biological Chemistry), te su doktori medicine jedina regulirana profesija s ovim nazivom specijalizacije. Naziv medicinskih biokemičara „specijalist medicinske biokemije i laboratorijske medicine” iz Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije (NN 73/08, čl. 2 i 28) je u također u suprotnosti sa Zakonom o lječništvu (NN 121/2003, 117/2008), Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/2018, 125/2019, 147/2020) i Kaznenom zakonu (NN 144/12) članak 184. o nadriliječništvu. Za Hrvatsko društvo za laboratorijsku medicinu Hrvatskog liječničkog zbora Prof.dr.sc.Vesna Kušec, specijalist laboratorijske medicine	Nije prihvaćen	"Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju. Potrebno je istaknuti da se prijedlogom Zakona uređuju akademski i stručni nazivi te akademski stupanj nakon stjecanja formalne kvalifikacije u sustavu visokog obrazovanja, a ne profesionalni nazivi. Direktiva 2013/55 te Direktiva 2018/958 odnose se na priznavanje stručnih kvalifikacija i prenesene su u Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija koji regulira i profesionalne nazive te navodi u čl. 5. st. 6. da profesionalni naziv kojim se nositelju stručne kvalifikacije potvrđuje pravo na obavljanje određene regulirane profesije može biti različit od akademskog naziva koji se stječe posjedovanjem obrazovne kvalifikacije u visokom obrazovanju. Direktiva 2018/958 o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije ne odnosi se na predmetni Zakon. Vezano uz predloženo usklađivanje s „International Standard Classification of Education“ (2013., UNESCO) u dijelu koji se odnosi na medicinu kao djelatnost koja se odnosi na ljude, predlagatelj ga ne smatra preprekom čl. 4. st. 6. Vezano uz Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, Zakon je nadređeni akt pravilnicima te se isti ne može usklađivati s pravilnicima."
5	VESNA KUŠEC	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O AKADEMSKOM I STRUČNOM NAZIVU I AKADEMSKOM STUPNJU	Komentari općenito na sadržaj nacrta prijedloga zakona i uz sljedeće dijelove/članke: • Uz II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, B) Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom, C) Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona • Uz Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga diplomskog studija, Članak 4. , točka 6 • Uz Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga diplomskog studija, Članak 4. , točka 3 • Uz Popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva, Članak 7. • Uz IV. KORIŠTENJE AKADEMSKOG NAZIVA, STRUČNOG NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA Članak 13. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju objavljen na esavjetovanje objavljeno 16.3.2023. potrebno je uskladiti s: 1. Direktivom 2005/36 EU o reguliranim profesijama, 2. Direktivom 2018/958 EU o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije, 3. International Standard Classification of Education (2013., UNESCO), 4. Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine NN 65/2022. ad 1. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju objavljen na esavjetovanje objavljeno 16.3.2023. potrebno je uskladiti s Direktivom 2005/36 EU o reguliranim profesijama s navodima „korištenja profesionalnog naziva” i akademskih naziva za doktore medicine i doktore medicine specijaliste. Direktiva 2005/36/EC o priznavanju stručnih kvalifikacija preuzeta je u hrvatski pravni poredak Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija doktora medicine. • Direktiva 2005/36 EU o reguliranim profesijama EUR-Lex - 32005L0036 - EN - EUR-Lex (europa.eu) pod točkom 19-21 i definicije čl. 3 a-e (navedeno u nastavku), odjeljak 2 čl. 24 Osnovno medicinsko osposobljavanje, čl. 25 Specijalističko medicinsko usavršavanje, čl. 26 Vrste specijalističkog medicinskog usavršavanja, uključujući Prilog V (5.1., 5.1.2., 5.1.3.) • Članak 3. Definicije 1. Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije: o (a) „regulirana profesija”: profesionalna djelatnost ili skupina profesionalnih djelatnosti čiji je pristup, obavljanje ili jedan od načina obavljanja na temelju zakonskih ili drugih propisa, izravno ili neizravno uvjetovan posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija; posebno korištenje profesionalnog naziva koji je zakonskim ili drugim propisima ograničen na nositelje određenih stručnih kvalifikacija predstavlja jedan od načina obavljanja djelatnosti. Ako se prva rečenica ove definicije ne primjenjuje, profesija iz stavka 2. smatra se reguliranom profesijom; o (b) „stručne kvalifikacije”: kvalifikacije koje se potvrđuju dokazom o formalnoj osposobljenosti, potvrdom kompetencije iz članka 11. točke (a) (i) i/ili stručnim iskustvom; o (c) „dokaz o formalnoj osposobljenosti”: diplome, svjedodžbe i drugi dokazi koje je izdalo nadležno tijelo u državi članici na temelju zakonskih i drugih propisa te države članice i kojima se potvrđuje uspješno završeno stručno osposobljavanje koje je većim dijelom stečeno u Zajednici. Ako se prva rečenica ove definicije ne primjenjuje, dokaz o formalnoj formalnim kvalifikacijama osposobljenosti iz stavka 3. smatra se dokazom o formalnoj osposobljenosti; o (d) „nadležno tijelo”: svaka vlast ili tijelo koje je država članica izričito ovlastila za izdavanje odnosno primanje dokaza o osposobljenosti i drugih dokumenata i informacija kao i za primanje zahtjeva i donošenje odluka iz ove Direktive; o (e) „regulirano obrazovanje i osposobljavanje”: svako osposobljavanje koje je izričito usmjereno na obavljanje određene profesije i koje obuhvaća jedan ili više programa koji su, kada je to prikladno, nadopunjeni odgovarajućim stručnim osposobljavanjem odnosno vježbeničkom ili stručnom praksom ad 2. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju potrebno uskladiti s Direktivom 2018/958 EU o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije o „korištenje profesionalnog naziva i profesionalnih djelatnosti koje su dopuštene na temelju takvog naziva, koji su obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2005/36/EZ”, a odnose se na doktore medicine i doktore medicine specijaliste. Direktivom 2018/958 EU o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije Directive (EU) 2018/958 of the European Parliament and of the Council of 28 June 2018 on a proportionality test before adoption of new regulation of professions (legislation.gov.uk) , dio pod 30. i čl. 2 i 3: o (30) Kao što je potvrđeno ustaljenom sudskom praksom, zdravlje i život ljudi na prvom je mjestu među interesima zaštićenima UFEU-om. Prema tome, države članice trebale bi uzeti u obzir cilj osiguravanja visoke razine zaštite zdravlja ljudi pri procjeni zahtjeva za zdravstvene profesije, kao što su djelatnosti koje su ograničene na određenu profesiju, zaštićeni profesionalni nazivi, trajno stručno usavršavanje ili pravila koja se odnose na organizaciju profesije, profesionalnu etiku i nadzor uz poštovanje minimalnih uvjeta osposobljavanja utvrđenih u Direktivi 2005/36/EZ. o Članak 2. Područje primjene. Ova se Direktiva primjenjuje na odredbe zakona ili druge propise država članica kojima se ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje ili jedan od načina njezina obavljanja, uključujući korištenje profesionalnog naziva i profesionalnih djelatnosti koje su dopuštene na temelju takvog naziva, koji su obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2005/36/EZ. o Članak 3. Definicije. Za potrebe ove Direktive primjenjuju se definicije iz Direktive 2005/36/EZ. Osim toga, primjenjuju se sljedeće definicije: (a) „zaštićeni profesionalni naziv” znači oblik reguliranja profesije u kojem je upotreba naziva u profesionalnoj djelatnosti ili skupini profesionalnih djelatnosti izravno ili neizravno uvjetovana posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija na temelju zakona ili drugih propisa, i u kojem nepropisna upotreba tog naziva podliježe sankcijama; o (b) „djelatnosti koje su ograničene na određenu profesiju” znači oblik reguliranja profesije u kojem je pristup profesionalnoj djelatnosti ili skupini profesionalnih djelatnosti izravno ili neizravno, na temelju zakona ili drugih propisa, ograničen na članove određene regulirane profesije koji imaju određenu profesionalnu kvalifikaciju, uključujući kada se djelatnost dijeli s drugim reguliranim profesijama. Ad 3. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju potrebno uskladiti s International Standard Classification of Education (2013., UNESCO) dio koji se odnosi na doktore medicine i doktore medicine specijaliste. Sažeto, medicina je djelokrug rada i odgovornosti isključivo doktora medicine. Pod ovom stavkom tj. za medicinu se ne navode druge struke ili djelatnosti, niti za druge struke ova službena klasifikacija ne priznaje i ne prepoznaje ovdje navedene medicinsko područje djelatnosti. Prema International Standard Classification of Education (2013., UNESCO) u poglavlju 091 Health and Welfare, područje 0912 Medicine navodi da - „Medicine is the study of the principles and procedures used in preventing, diagnosing, caring for and treating illness, disease and injury in humans and the maintenance of general health. Principally, this detailed field consists of training of physicians/doctors.“ Ad 4. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju potrebno uskladiti s Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine NN 65/2022, primjerice čl. 35 koji navodi da nakon položenog specijalističkog ispita se stječe naziv „specijalist xxxx grana specijalizacije”, primjerice: specijalist interne medicine, specijalist nuklearne medicine, specijalist transfuzijske medicine, specijalist obiteljske medicine, specijalist laboratorijske medicine, itd. Sukladno ovim navodima nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju mora sadržavati i biti usklađen s „ograničenim pristupom reguliranoj profesiji”, a što uključuje korištenje „profesionalog naziva” „uvjetovanog posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija na temelju zakona ili drugih propisa” te je naziv doktor medicine i specijalist xxx ili specijalist xxx medicine specifičan za ovu reguliranu profesiju. Potrebno je ukazati da u Pravilniku o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije (NN 73/08, čl. 2 i 28) postoji stručno usavršavanje u obliku specijalizacije s nazivom Medicinska biokemija i laboratorijska medicina, te ovaj naziv nije zakonski ustanovljen u Zakonu o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 117/08), ali je protuzakonit Direktivi 2005/36 EU, Direktivi 2018/958 EU budući da se radi o zaštićenom profesionalnom nazivu uvjetovanom posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija na temelju zakona ili drugih propisa , te profesionalnih djelatnosti koje su dopuštene na temelju takvog naziva. U Prilogu V je navedena liječnička specijalizacija iz laboratorijske medicine sličnog ili odgovarajućeg nacionalnog naziva za zemlje članice EU(pod istoznačnim generičkim nazivom Clinical Biology i Biological Chemistry), te su doktori medicine jedina regulirana profesija s ovim nazivom specijalizacije. Naziv medicinskih biokemičara „specijalist medicinske biokemije i laboratorijske medicine” iz Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije (NN 73/08, čl. 2 i 28) je u također u suprotnosti sa Zakonom o lječništvu (NN 121/2003, 117/2008), Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/2018, 125/2019, 147/2020) i Kaznenom zakonu (NN 144/12) članak 184. o nadriliječništvu. Za Hrvatsko društvo za laboratorijsku medicinu Hrvatskog liječničkog zbora Prof.dr.sc. Vesna Kušec, specijalist laboratorijske medicine	Nije prihvaćen	"Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju. Potrebno je istaknuti da se prijedlogom Zakona uređuju akademski i stručni nazivi te akademski stupanj nakon stjecanja formalne kvalifikacije u sustavu visokog obrazovanja, a ne profesionalni nazivi. Direktiva 2013/55 te Direktiva 2018/958 odnose se na priznavanje stručnih kvalifikacija i prenesene su u Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija koji regulira i profesionalne nazive te navodi u čl. 5. st. 6. da profesionalni naziv kojim se nositelju stručne kvalifikacije potvrđuje pravo na obavljanje određene regulirane profesije može biti različit od akademskog naziva koji se stječe posjedovanjem obrazovne kvalifikacije u visokom obrazovanju. Direktiva 2018/958 o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije ne odnosi se na predmetni Zakon. Vezano uz predloženo usklađivanje s „International Standard Classification of Education“ (2013., UNESCO) u dijelu koji se odnosi na medicinu kao djelatnost koja se odnosi na ljude, predlagatelj ga ne smatra preprekom za čl. 4. st. 6. Zakona. Vezano uz Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, Zakon je nadređeni akt pravilnicima te se isti ne može usklađivati s pravilnicima. "
6	Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet	II. STJECANJE AKADEMSKOG NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA, Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija Članak 6.	U Nacrtu Zakona sporan je članak 6., stavci 3. i 4. Naime, prema Nacrtu Zakona završetak sveučilišnog specijalističkog studija iz područja medicine, veterine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije rezultira stjecanjem akademskog naziva sveučilišni specijalist (univ.spec), dok istovremeno završetak iste vrste studija (sveučilišni specijalistički studij) iz drugih područja znanosti rezultira stjecanjem nižeg akademskog naziva specijalist. Sve osobe koje završe istovjetnu razinu studija (sveučilišni specijalistički studij) moraju imati isti akademski naziv. Nažalost, neobična odredba sličnog sadržaja je unesena i u važeći Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN 119/22, dalje: ZVOZD), u članak 74., st. 4. Naime, iako članak 61. ZVOZD-a propisuje da se sveučilišni specijalistički studij izvodi na poslijediplomskoj razini, odredba čl. 74., st. 4. ZVOZD-a navodi "(4) Završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv specijalist uz naznaku struke (spec. uz naznaku struke). Završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine, stomatologije, farmacije i medicinske biokemije student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke (univ. spec. uz naznaku struke).", kao da se u oba slučaja ne radi o sveučilišnim specijalističkim studijima koji se izvode na poslijediplomskoj razini. Smatramo da bi adekvatnom odredbom u Zakonu o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju, koji je lex specialis u odnosu na ZVOZD, bila ispravljena netočna, neprecizna i diskriminatorna odredba u postojećem ZVOZD-u te ovome Nacrtu. Stoga je prijedlog da čl. 6. glasi: "(1) Završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv SVEUČILIŠNI specijalist uz naznaku struke, koji se može koristiti uz akademski naziv iz članka 4. ovoga Zakona. (2) Kratica naziva iz stavka 1. ovoga članka je UNIV. spec. uz naznaku struke može se koristiti uz kraticu akademskog naziva iz članka 4. ovoga Zakona i stavlja se iza imena i prezimena osobe." Radi jasnoće u provedbi propisa i izbjegavanju sporova, predlažemo unijeti eksplicitnu odredbu u prijelazne i završne odredbe ovoga Zakona o odnosu navedenih odredbi ova dva zakona, tj. o neprimjeni odredbe čl. 74., st. 4. ZVOZD-a, što inače nije dobar primjer nomotehničke prakse, ali je pravno moguće i dopušteno, a značajno bi doprinijelo jasnoći dok ZVOZD ne bude adekvatno izmijenjen	Nije prihvaćen	"Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju. Stavci 1. i 3. članka 6. Nacrta prijedloga Zakona usklađeni su s člankom 74. stavkom 4. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN, 119/22) kojim je propisano da završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv specijalist uz naznaku struke (spec. uz naznaku struke), a završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine, stomatologije, farmacije i medicinske biokemije student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke (univ. spec. uz naznaku struke) time izdvojivši kao zasebnu kategoriju struke za koje se veže i obavezno polaganje stručnih ispita."
7	Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O AKADEMSKOM I STRUČNOM NAZIVU I AKADEMSKOM STUPNJU	U Nacrtu Zakona sporan je članak 6., stavci 3. i 4. Naime, prema Nacrtu Zakona završetak sveučilišnog specijalističkog studija iz područja medicine, veterine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije rezultira stjecanjem akademskog naziva sveučilišni specijalist (univ.spec), dok istovremeno završetak iste vrste studija (sveučilišni specijalistički studij) iz drugih područja znanosti rezultira stjecanjem nižeg akademskog naziva specijalist. Sve osobe koje završe istovjetnu razinu studija (sveučilišni specijalistički studij) moraju imati isti akademski naziv. Nažalost, neobična odredba sličnog sadržaja je unesena i u važeći Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN 119/22, dalje: ZVOZD), u članak 74., st. 4. Naime, iako članak 61. ZVOZD-a propisuje da se sveučilišni specijalistički studij izvodi na poslijediplomskoj razini, odredba čl. 74., st. 4. ZVOZD-a navodi "(4) Završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv specijalist uz naznaku struke (spec. uz naznaku struke). Završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine, stomatologije, farmacije i medicinske biokemije student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke (univ. spec. uz naznaku struke).", kao da se u oba slučaja ne radi o sveučilišnim specijalističkim studijima koji se izvode na poslijediplomskoj razini. Smatramo da bi adekvatnom odredbom u Zakonu o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju, koji je lex specialis u odnosu na ZVOZD, bila ispravljena netočna, neprecizna i diskriminatorna odredba u postojećem ZVOZD-u te ovome Nacrtu. Stoga je prijedlog da čl. 6. glasi: "(1) Završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv SVEUČILIŠNI specijalist uz naznaku struke, koji se može koristiti uz akademski naziv iz članka 4. ovoga Zakona. (2) Kratica naziva iz stavka 1. ovoga članka je UNIV. spec. uz naznaku struke može se koristiti uz kraticu akademskog naziva iz članka 4. ovoga Zakona i stavlja se iza imena i prezimena osobe." Radi jasnoće u provedbi propisa i izbjegavanju sporova, predlažemo unijeti eksplicitnu odredbu u prijelazne i završne odredbe ovoga Zakona o odnosu navedenih odredbi ova dva zakona, tj. o neprimjeni odredbe čl. 74., st. 4. ZVOZD-a, što inače nije dobar primjer nomotehničke prakse, ali je pravno moguće i dopušteno, a značajno bi doprinijelo jasnoći dok ZVOZD ne bude adekvatno izmijenjen	Nije prihvaćen	Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju. Stavci 1. i 3. članka 6. Nacrta prijedloga Zakona usklađeni su s člankom 74. stavkom 4. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN, 119/22) kojim je propisano je da završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv specijalist uz naznaku struke (spec. uz naznaku struke), a završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine, stomatologije, farmacije i medicinske biokemije student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke (univ. spec. uz naznaku struke) time izdvojivši kao zasebnu kategoriju struke za koje se veže i obavezno polaganje stručnih ispita.
8	Sveučilište u Zagrebu Farmaceutsko-biokemijski fakultet	II. STJECANJE AKADEMSKOG NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA, Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga diplomskog studija Članak 4.	Predlaže se u ovom Zakonu u članku 4. u stavku 6. iza riječi „dentalne medicine “staviti zarez i dodati riječ „farmacije“. Stavak 6. navedenog članka glasio bi: „Završetkom sveučilišnoga integriranog prijediplomskog i diplomskog studija medicine, dentalne medicine, farmacije ili veterine student stječe akademski naziv doktor uz naznaku struke. OBRAZLOŽENJE: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti kao i Zakonom o ljekarništvu, ljekarnička djelatnost je dio zdravstvene djelatnosti koja se kao i ostale zdravstvene djelatnosti obavlja na sve tri razine zdravstvene zaštite. Uvođenje akademskog naziva „doktor farmacije“, odnosno kratice „dr. pharm.“ jasno bi označio razliku između kratice akademskog naziva “univ. mag. pharm.” koja se stjecala zadnjih 10-ak godina završetkom poslijediplomskih specijalističkih studija na Sveučilištu u Zagrebu Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu (Dopuna popisa akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica, NN 88/2011) i istovjetne kratice akademskog naziva “univ. mag. pharm.” koja će se stjecati završetkom sveučilišnoga integriranog prijediplomskog i diplomskog studija farmacije sukladno novom Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Također je potrebno istaknuti da su akademski naziv “univ mag. pharm.” stjecale osobe koje su prethodno diplomirale na studijima izvan polja farmacija, grana farmacija, odnosno osobe koje ne ispunjavaju uvjete za stjecanje odobrenja za samostalan rad u ljekarničkoj djelatnosti. Akademski naziv doktor farmacije stječe se i u nekim državama Europske unije završetkom studija farmacije (primjer: Francuska-Diplome d´Etat de docteur en pharmacie, Italija¬Dottore magistrale)	Nije prihvaćen	"Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju. Odredbom članka 4. stavka 6. obuhvaćeni su studiji u trajanju od 6 godina. "
9	Stanka Ljuban-Šoletić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O AKADEMSKOM I STRUČNOM NAZIVU I AKADEMSKOM STUPNJU	Poštovani, Navedeni Nacrt je dobar, međutim imam jednu sugestiju za članak 12; Naime s obzirom da se više ne izvode poslijediplomski znanstveni studiji i osobe koje su završile navedene studije i stekle znanstveni stupanj magistar znanosti mr.sci,, te da su po navedenom Nacrtu uključeni doktorski studiji, moj prijedlog je da se osobama koje su stekle znanstveni stupanj magistara znanosti po starom Zakonu, omogući pohađanje doktorskog studija u trajanju od jedne (1) godine, //manji vremenski period/ i omogućavanje pisanja nadopune znanstvenog rada, s obzirom da su te osobe već završile jedan poslijediplomski znanstveni studij	Nije prihvaćen	"Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju. Poslijediplomski znanstveni studij kojim se stječe akademski stupanj magistra znanosti se više ne izvodi. Osobe koje su stekle akademski stupanj magistra znanosti prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN, 119/22), u skladu s člankom 16. stavkom 1. Nacrta prijedloga Zakona zadržavaju akademski stupanj magistra znanosti. Uvjete upisa na doktorski studij propisuje visoko učilište općim aktom u skladu sa sveučilišnom autonomijom i akademskom samoupravom te nisu predmet ovoga Nacrta prijedloga Zakona. "
10	Robert Belković	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O AKADEMSKOM I STRUČNOM NAZIVU I AKADEMSKOM STUPNJU	Poštovani, ne slažem se sa čl.6 "Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnog specijalističkog studija" iz slijedećih razloga: - Donošenjem ovakvog Zakona opet će dugoročno biti zakinuta jedna skupina studenata a naročito osobe koje su prijašnjih godina završile poslijediplomske specijalističke studije iz čijeg je naziva sad izbačena riječ "poslijediplomski". - Navedeni studiji bili su već i ranijim propisima na neki način degradirani jer je prilično neobično da se završetkom studija koji se zove "poslijediplomski" stječe kvalifikacija koja je prema HKO smještena na razinu diplomskih studija. - Dodatnu nedoumicu unijeti će korištenje kratice akademskog naziva koja se stječe završetkom ovog studija jer svi studenti koji su već završili poslijediplomski specijalistički studij koriste kraticu "univ.spec." dok će istu, prema ovom Zakonu, moći koristi samo studenti koji završe studij iz područja medicine, veterine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije. Dakle, u praksi će biti nemoguće razaznati prema kojim propisima je osoba završila studij. Zbog naprijed navedenog predlažem da se u nazivu studija ostavi riječ "poslijediplomski" te da isti bude u HKO smješten na razinu koja pripada poslijediplomskim studijima. Tisuće osoba koje su vec završile neki od poslijediplomkih specijalističkih studija, te platile prilično visoke školarine za izvedbu istih, nije zavrijedilo da ih se Nacrtom ovog Zakona degradira. Vjerujem da ste ponešto naučili iz prošlosti i detektirali do čega može dovesti nezadovoljstvo (degradiranih) studenata te da nećete ponoviti pogrešku. Srdačan pozdrav! Robert Belković, univ.spec.oec.	Nije prihvaćen	"Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju. Stavci 1. i 3. članka 6. Nacrta prijedloga Zakona usklađeni su s člankom 74. stavkom 4. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN, 119/22) kojim je propisano da završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv specijalist uz naznaku struke (spec. uz naznaku struke), a završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine, stomatologije, farmacije i medicinske biokemije student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke (univ. spec. uz naznaku struke) time izdvojivši kao zasebnu kategoriju struke za koje se veže i obavezno polaganje stručnih ispita. Nazivi studija nisu predmet ovog Nacrta prijedloga Zakona, a člankom 114. stavkom 1 Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN, 119/22), među ostalim, propisana je izmjena naziva poslijediplomskog specijalističkog studija u sveučilišni specijalistički studij."
11	PSIHOLOŠKI CENTAR TESA	II. STJECANJE AKADEMSKOG NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA, Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija Članak 6.	Podržavam komentar prof. dr. sc. Nataše Jokić Begić, Voditeljice sveučilišnog specijalističkog studija klininičke psihologije. Smatram da bi svi nazivi završenih specijalističkih sveučilišnih studija trebali biti "sveučilišni specijalist ..." Također, podržavam prijedlog Hrvatske psihološke komore da akademski naziv za završeni sveučilišni specijalistički studij kliničke psihologije treba biti "sveučilišni specijalist kliničke psihologije", i podržavam sva obrazloženja koja je napisala Hrvatska psihološka komora. mr. sc. Ivan Vračić, Psihološki centar TESA	Djelomično prihvaćen	"Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju. Stavci 1. i 3. članka 6. Nacrta prijedloga Zakona usklađeni su s člankom 74. stavkom 4. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN, 119/22) kojim je propisano da završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv specijalist uz naznaku struke (spec. uz naznaku struke), a završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine, stomatologije, farmacije i medicinske biokemije student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke (univ. spec. uz naznaku struke) time izdvojivši kao zasebnu kategoriju struke za koje se veže i obavezno polaganje stručnih ispita. U stavak 3. članka 6. uvrstit će se područje psihologije i ostala područja s utvrđenom specijalizacijom."
12	Poslijediplomski specijalistički studij kliničke psihologije	II. STJECANJE AKADEMSKOG NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA, Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija Članak 6.	Poštovani, U ime nastavnika, studenata i alumna Poslijediplomskog specijalističkog studija kliničke psihologije koji se izvodi na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u potpunosti podržavamo dosadašnje komentare koji se zalažu za jedinstveni akademski naziv nakon završenih specijalističkih sveučilišnih studija a koji bi glasio UNIV.SPEC. uz naznaku struke. Predloženo razlikovanje naziva kako je određeno stavkom 3. u članku 6. ovog prijedloga je diskriminirajuće i stoga predlažemo: - da se iz članka 6 izbace dijelovi (3) i (4) te da se dio (1) korigira na način: (1) Završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv SVEUČILIŠNI specijalist uz naznaku struke, koji se može koristiti uz akademski naziv iz članka 4. ovoga Zakona. (2) Kratica naziva iz stavka 1. ovoga članka je UNIV.SPEC. uz naznaku struke može se koristiti uz kraticu akademskog naziva iz članka 4. ovoga Zakona i stavlja se iza imena i prezimena osobe. Istovremeno predlažemo brisanje stavaka 3 i 4 zbog pitanja direktne diskriminacije. S poštovanjem, prof.dr.sc. Nataša Jokić-Begić, Voditeljica Poslijediplomskog specijalističkog studija kliničke psihologije	Nije prihvaćen	"Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju. Stavci 1. i 3. članka 6. Nacrta prijedloga Zakona usklađeni su s člankom 74. stavkom 4. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN, 119/22) kojim je propisano da završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv specijalist uz naznaku struke (spec. uz naznaku struke), a završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine, stomatologije, farmacije i medicinske biokemije student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke (univ. spec. uz naznaku struke) time izdvojivši kao zasebnu kategoriju struke za koje se veže i obavezno polaganje stručnih ispita."
13	NIVES BOŽIĆ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O AKADEMSKOM I STRUČNOM NAZIVU I AKADEMSKOM STUPNJU	Komentari općenito na sadržaj nacrta prijedloga zakona i uz sljedeće dijelove/članke:  Uz II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, B) Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom, C) Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona  Uz Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga diplomskog studija, Članak 4. , točka 6  Uz Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga diplomskog studija, Članak 4. , točka 3  Uz Popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva, Članak 7.  Uz IV. KORIŠTENJE AKADEMSKOG NAZIVA, STRUČNOG NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA Članak 13. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju objavljen na esavjetovanje objavljeno 16.3.2023. potrebno je uskladiti s: 1. Direktivom 2005/36 EU o reguliranim profesijama, 2. Direktivom 2018/958 EU o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije, 3. International Standard Classification of Education (2013., UNESCO), 4. Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine NN 65/2022. ad 1. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju objavljen na esavjetovanje objavljeno 16.3.2023. potrebno je uskladiti s Direktivom 2005/36 EU o reguliranim profesijama s navodima „korištenja profesionalnog naziva” i akademskih naziva za doktore medicine i doktore medicine specijaliste. Direktiva 2005/36/EC o priznavanju stručnih kvalifikacija preuzeta je u hrvatski pravni poredak Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija doktora medicine.  Direktiva 2005/36 EU o reguliranim profesijama EUR-Lex - 32005L0036 - EN - EUR-Lex (europa.eu) pod točkom 19-21 i definicije čl. 3 a-e (navedeno u nastavku), odjeljak 2 čl. 24 Osnovno medicinsko osposobljavanje, 25 Specijalističko medicinsko usavršavanje, čl. 26 Vrste specijalističkog medicinskog usavršavanja, uključujući Prilog V (5.1., 5.1.2., 5.1.3.)  Članak 3. Definicije 1. Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije: o (a) „regulirana profesija”: profesionalna djelatnost ili skupina profesionalnih djelatnosti čiji je pristup, obavljanje ili jedan od načina obavljanja na temelju zakonskih ili drugih propisa, izravno ili neizravno uvjetovan posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija; posebno korištenje profesionalnog naziva koji je zakonskim ili drugim propisima ograničen na nositelje određenih stručnih kvalifikacija predstavlja jedan od načina obavljanja djelatnosti. Ako se prva rečenica ove definicije ne primjenjuje, profesija iz stavka 2. smatra se reguliranom profesijom; o (b) „stručne kvalifikacije”: kvalifikacije koje se potvrđuju dokazom o formalnoj osposobljenosti, potvrdom kompetencije iz članka 11. točke (a) (i) i/ili stručnim iskustvom; o (c) „dokaz o formalnoj osposobljenosti”: diplome, svjedodžbe i drugi dokazi koje je izdalo nadležno tijelo u državi članici na temelju zakonskih i drugih propisa te države članice i kojima se potvrđuje uspješno završeno stručno osposobljavanje koje je većim dijelom stečeno u Zajednici. Ako se prva rečenica ove definicije ne primjenjuje, dokaz o formalnoj formalnim kvalifikacijama osposobljenosti iz stavka 3. smatra se dokazom o formalnoj osposobljenosti; o (d) „nadležno tijelo”: svaka vlast ili tijelo koje je država članica izričito ovlastila za izdavanje odnosno primanje dokaza o osposobljenosti i drugih dokumenata i informacija kao i za primanje zahtjeva i donošenje odluka iz ove Direktive; o (e) „regulirano obrazovanje i osposobljavanje”: svako osposobljavanje koje je izričito usmjereno na obavljanje određene profesije i koje obuhvaća jedan ili više programa koji su, kada je to prikladno, nadopunjeni odgovarajućim stručnim osposobljavanjem odnosno vježbeničkom ili stručnom praksom ad 2. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju potrebno uskladiti s Direktivom 2018/958 EU o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije o „korištenje profesionalnog naziva i profesionalnih djelatnosti koje su dopuštene na temelju takvog naziva, koji su obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2005/36/EZ”, a odnose se na doktore medicine i doktore medicine specijaliste. Direktivom 2018/958 EU o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije Directive (EU) 2018/958 of the European Parliament and of the Council of 28 June 2018 on a proportionality test before adoption of new regulation of professions (legislation.gov.uk) , dio pod 30. i čl. 2 i 3: o (30) Kao što je potvrđeno ustaljenom sudskom praksom, zdravlje i život ljudi na prvom je mjestu među interesima zaštićenima UFEU-om. Prema tome, države članice trebale bi uzeti u obzir cilj osiguravanja visoke razine zaštite zdravlja ljudi pri procjeni zahtjeva za zdravstvene profesije, kao što su djelatnosti koje su ograničene na određenu profesiju, zaštićeni profesionalni nazivi, trajno stručno usavršavanje ili pravila koja se odnose na organizaciju profesije, profesionalnu etiku i nadzor uz poštovanje minimalnih uvjeta osposobljavanja utvrđenih u Direktivi 2005/36/EZ. o Članak 2. Područje primjene. Ova se Direktiva primjenjuje na odredbe zakona ili druge propise država članica kojima se ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje ili jedan od načina njezina obavljanja, uključujući korištenje profesionalnog naziva i profesionalnih djelatnosti koje su dopuštene na temelju takvog naziva, koji su obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2005/36/EZ. o Članak 3. Definicije. Za potrebe ove Direktive primjenjuju se definicije iz Direktive 2005/36/EZ. Osim toga, primjenjuju se sljedeće definicije: (a) „zaštićeni profesionalni naziv” znači oblik reguliranja profesije u kojem je upotreba naziva u profesionalnoj djelatnosti ili skupini profesionalnih djelatnosti izravno ili neizravno uvjetovana posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija na temelju zakona ili drugih propisa, i u kojem nepropisna upotreba tog naziva podliježe sankcijama; o (b) „djelatnosti koje su ograničene na određenu profesiju” znači oblik reguliranja profesije u kojem je pristup profesionalnoj djelatnosti ili skupini profesionalnih djelatnosti izravno ili neizravno, na temelju zakona ili drugih propisa, ograničen na članove određene regulirane profesije koji imaju određenu profesionalnu kvalifikaciju, uključujući kada se djelatnost dijeli s drugim reguliranim profesijama. Ad 3. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju potrebno uskladiti s International Standard Classification of Education (2013., UNESCO) dio koji se odnosi na doktore medicine i doktore medicine specijaliste. Sažeto, medicina je djelokrug rada i odgovornosti isključivo doktora medicine. Pod ovom stavkom tj. za medicinu se ne navode druge struke ili djelatnosti, niti za druge struke ova službena klasifikacija ne priznaje i ne prepoznaje ovdje navedene medicinsko područje djelatnosti. Prema International Standard Classification of Education (2013., UNESCO) u poglavlju 091 Health and Welfare, područje 0912 Medicine navodi da - „Medicine is the study of the principles and procedures used in preventing, diagnosing, caring for and treating illness, disease and injury in humans and the maintenance of general health. Principally, this detailed field consists of training of physicians/doctors.“ Ad 4. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju potrebno uskladiti s Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine NN 65/2022, primjerice čl. 35 koji navodi da nakon položenog specijalističkog ispita se stječe naziv „specijalist xxxx grana specijalizacije”, primjerice: specijalist interne medicine, specijalist nuklearne medicine, specijalist transfuzijske medicine, specijalist obiteljske medicine, specijalist laboratorijske medicine, itd. Sukladno ovim navodima nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju mora sadržavati i biti usklađen s „ograničenim pristupom reguliranoj profesiji”, a što uključuje korištenje „profesionalog naziva” „uvjetovanog posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija na temelju zakona ili drugih propisa” te je naziv doktor medicine i specijalist xxx ili specijalist xxx medicine specifičan za ovu reguliranu profesiju. Potrebno je ukazati da u Pravilniku o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije (NN 73/08, čl. 2 i 28) postoji stručno usavršavanje u obliku specijalizacije s nazivom Medicinska biokemija i laboratorijska medicina, te ovaj naziv nije zakonski ustanovljen u Zakonu o medicinsko- biokemijskoj djelatnosti (NN 117/08), ali je protuzakonit Direktivi 2005/36 EU budući da se radi o zaštićenom profesionalnom nazivu, a u Prilogu V je navedena liječnička specijalizacija iz laboratorijske medicine sličnog ili odgovarajućeg nacionalnog naziva (pod istoznačnim generičkim nazivom Clinical Biology i Biological Chemistry), te su doktori medicine jedina regulirana profesija s ovim nazivom specijalizacije. Naziv medicinskih biokemičara „specijalist medicinske biokemije i laboratorijske medicine” iz Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije (NN 73/08, čl. 2 i 28) je u suprotnosti sa Zakonom o lječništvu (NN 121/2003, 117/2008), Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/2018, 125/2019, 147/2020) i Kaznenom zakonu (NN 144/12) članak 184. o nadriliječništvu.	Nije prihvaćen	"Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju. Potrebno je istaknuti da se prijedlogom Zakona uređuju akademski i stručni nazivi te akademski stupanj nakon stjecanja formalne kvalifikacije u sustavu visokog obrazovanja, a ne profesionalni nazivi. Direktiva 2013/55 te Direktiva 2018/958 odnose se na priznavanje stručnih kvalifikacija i prenesene su u Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija koji regulira i profesionalne nazive te navodi u čl. 5. st. 6. da profesionalni naziv kojim se nositelju stručne kvalifikacije potvrđuje pravo na obavljanje određene regulirane profesije može biti različit od akademskog naziva koji se stječe posjedovanjem obrazovne kvalifikacije u visokom obrazovanju. Direktiva 2018/958 o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije ne odnosi se na predmetni Zakon. Vezano uz predloženo usklađivanje s „International Standard Classification of Education“ (2013., UNESCO) u dijelu koji se odnosi na medicinu kao djelatnost koja se odnosi na ljude, predlagatelj ga ne smatra preprekom za čl. 4. st. 6. Zakona. Vezano uz Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, Zakon je nadređeni akt pravilnicima te se isti ne može usklađivati s pravilnicima. "
14	NEVIA GRBAC	II. STJECANJE AKADEMSKOG NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA, Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija Članak 6.	Poštovani, članak 6. ovog prijedloga zakona propisuje stjecanje akademskog naziva završavanjem sveučilišnog specijalističkog studija u kojem razlikuje nazive studija iz područja medicine, veterine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije, u kojima student stječe naziv univ. spec., a sva ostala područja samo spec. Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN 119/22) u čl. 61. propisuje iste uvjete za upis, trajanje studija, broj ECTS-a, te završetak studija, odnosno ne razlikuje specijalističke poslijediplomske studije prema područjima. Stoga nikako nije logično da se po završetku istovrsne razine studija dobivaju različiti akademski nazivi. Dakle, očekujem izmjenu st. 1. čl. 6. ovog prijedloga zakona, odnosno izjednačavanje akademskih naziva svih područja na razini specijalističkog poslijediplomskog studija.	Nije prihvaćen	"Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju. Stavci 1. i 3. članka 6. Nacrta prijedloga Zakona usklađeni su s člankom 74. stavkom 4. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN, 119/22) kojim je propisano da završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv specijalist uz naznaku struke (spec. uz naznaku struke), a završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine, stomatologije, farmacije i medicinske biokemije student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke (univ. spec. uz naznaku struke) time izdvojivši kao zasebnu kategoriju struke za koje se veže i obavezno polaganje stručnih ispita."
15	Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu	II. STJECANJE AKADEMSKOG NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA, Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija Članak 6.	Predlažemo da se u članku 6. stavci 3. i 4. izmjene na način da glase: 3) Završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije, student stječe akademski naziv sveučilišni magistar odnosno sveučilišna magistra uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa koji se može koristiti uz akademski naziv iz članka 4. ovoga Zakona. 4) Kratica naziva iz stavka 3. ovoga članka je univ. mag. uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa, može se koristiti uz kraticu akademskog naziva iz članka 4. ovoga Zakona (na primjer: dr. med. univ. mag. epidem.) i stavlja se iza imena i prezimena osobe.	Nije prihvaćen	"Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju. Stavci 1. i 3. članka 6. Nacrta prijedloga Zakona usklađeni su s člankom 74. stavkom 4. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN, 119/22) kojim je propisano da završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv specijalist uz naznaku struke (spec. uz naznaku struke), a završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine, stomatologije, farmacije i medicinske biokemije student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke (univ. spec. uz naznaku struke)."
16	Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu	II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, C) Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona	Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju potrebno je uskladiti s: 1. Direktivom 2005/36 EU o reguliranim profesijama, 2. Direktivom 2018/958 EU o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije, 3. International Standard Classification of Education (2013., UNESCO), 4. Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine NN 65/2022. ad 1. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju potrebno je uskladiti s Direktivom 2005/36 EU o reguliranim profesijama s navodima „korištenja profesionalnog naziva” i akademskih naziva za doktore medicine i doktore medicine specijaliste. Direktiva 2005/36/EC o priznavanju stručnih kvalifikacija preuzeta je u hrvatski pravni poredak Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija doktora medicine. • Direktiva 2005/36 EU o reguliranim profesijama EUR-Lex - 32005L0036 - EN - EUR-Lex (europa.eu) pod točkom 19-21 i definicije čl. 3 a-e (navedeno u nastavku), odjeljak 2 čl. 24 Osnovno medicinsko osposobljavanje, 25 Specijalističko medicinsko usavršavanje, čl. 26 Vrste specijalističkog medicinskog usavršavanja, uključujući Prilog V (5.1., 5.1.2., 5.1.3.) ad 2. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju potrebno uskladiti s Direktivom 2018/958 EU o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije o „korištenje profesionalnog naziva i profesionalnih djelatnosti koje su dopuštene na temelju takvog naziva, koji su obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2005/36/EZ”, a odnose se na doktore medicine i doktore medicine specijaliste. Direktivom 2018/958 EU o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije Directive (EU) 2018/958 of the European Parliament and of the Council of 28 June 2018 on a proportionality test before adoption of new regulation of professions (legislation.gov.uk) , dio pod 30. i čl. 2 i 3: o (30) Kao što je potvrđeno ustaljenom sudskom praksom, zdravlje i život ljudi na prvom je mjestu među interesima zaštićenima UFEU-om. Prema tome, države članice trebale bi uzeti u obzir cilj osiguravanja visoke razine zaštite zdravlja ljudi pri procjeni zahtjeva za zdravstvene profesije, kao što su djelatnosti koje su ograničene na određenu profesiju, zaštićeni profesionalni nazivi, trajno stručno usavršavanje ili pravila koja se odnose na organizaciju profesije, profesionalnu etiku i nadzor uz poštovanje minimalnih uvjeta osposobljavanja utvrđenih u Direktivi 2005/36/EZ. o Članak 2. Područje primjene. Ova se Direktiva primjenjuje na odredbe zakona ili druge propise država članica kojima se ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje ili jedan od načina njezina obavljanja, uključujući korištenje profesionalnog naziva i profesionalnih djelatnosti koje su dopuštene na temelju takvog naziva, koji su obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2005/36/EZ. o Članak 3. Definicije. Za potrebe ove Direktive primjenjuju se definicije iz Direktive 2005/36/EZ. Osim toga, primjenjuju se sljedeće definicije: (a) „zaštićeni profesionalni naziv” znači oblik reguliranja profesije u kojem je upotreba naziva u profesionalnoj djelatnosti ili skupini profesionalnih djelatnosti izravno ili neizravno uvjetovana posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija na temelju zakona ili drugih propisa, i u kojem nepropisna upotreba tog naziva podliježe sankcijama; o (b) „djelatnosti koje su ograničene na određenu profesiju” znači oblik reguliranja profesije u kojem je pristup profesionalnoj djelatnosti ili skupini profesionalnih djelatnosti izravno ili neizravno, na temelju zakona ili drugih propisa, ograničen na članove određene regulirane profesije koji imaju određenu profesionalnu kvalifikaciju, uključujući kada se djelatnost dijeli s drugim reguliranim profesijama. Ad 3. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju potrebno uskladiti s International Standard Classification of Education (2013., UNESCO) dio koji se odnosi na doktore medicine i doktore medicine specijaliste. Sažeto, medicina je djelokrug rada i odgovornosti isključivo doktora medicine. Pod ovom stavkom tj. za medicinu se ne navode druge struke ili djelatnosti, niti za druge struke ova službena klasifikacija ne priznaje i ne prepoznaje ovdje navedene medicinsko područje djelatnosti. Prema International Standard Classification of Education (2013., UNESCO) u poglavlju 091 Health and Welfare, područje 0912 Medicine navodi da - „Medicine is the study of the principles and procedures used in preventing, diagnosing, caring for and treating illness, disease and injury in humans and the maintenance of general health. Principally, this detailed field consists of training of physicians/doctors.“ Ad 4. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju potrebno uskladiti s nazivima koja se stječu u sustavu zdravstva prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, odnosno Pravilniku o specijalističkom usavršavanju doktora medicine NN 65/2022, primjerice čl. 35 koji navodi da nakon položenog specijalističkog ispita se stječe naziv „specijalist xxxx grana specijalizacije”, primjerice: specijalist interne medicine, specijalist nuklearne medicine, specijalist transfuzijske medicine, specijalist obiteljske medicine, specijalist laboratorijske medicine, itd. Sukladno ovim navodima nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju mora sadržavati i biti usklađen s „ograničenim pristupom reguliranoj profesiji”, a što uključuje korištenje „profesionalog naziva” „uvjetovanog posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija na temelju zakona ili drugih propisa” te je naziv doktor medicine i specijalist xxx ili specijalist xxx medicine specifičan za ovu reguliranu	Nije prihvaćen	"Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju. Potrebno je istaknuti da se prijedlogom Zakona uređuju akademski i stručni nazivi te akademski stupanj nakon stjecanja formalne kvalifikacije u sustavu visokog obrazovanja, a ne profesionalni nazivi. Direktiva 2013/55 te Direktiva 2018/958 odnose se na priznavanje stručnih kvalifikacija i prenesene su u Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija koji regulira i profesionalne nazive te navodi u čl. 5.st. 6. da profesionalni naziv kojim se nositelju stručne kvalifikacije potvrđuje pravo na obavljanje određene regulirane profesije može biti različit od akademskog naziva koji se stječe posjedovanjem obrazovne kvalifikacije u visokom obrazovanju. Direktiva 2018/958 o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije ne odnosi se na predmetni Zakon. Vezano uz predloženo usklađivanje s „International Standard Classification of Education“ (2013., UNESCO) u dijelu koji se odnosi na medicinu kao djelatnost koja se odnosi na ljude, predlagatelj ga ne smatra preprekom za čl. 4. st. 6. Zakona. Vezano uz Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, Zakon je nadređeni akt pravilnicima te se isti ne može usklađivati s pravilnicima. "
17	Martina Šepetavc	II. STJECANJE AKADEMSKOG NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA, Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga diplomskog studija Članak 4.	Predlaže se u ovom Zakonu u članku 4. u stavku 6. iza riječi „dentalne medicine “staviti zarez i dodati riječ „farmacije“. Stavak 6. navedenog članka glasio bi: „Završetkom sveučilišnoga integriranog prijediplomskog i diplomskog studija medicine, dentalne medicine, farmacije ili veterine student stječe akademski naziv doktor uz naznaku struke. OBRAZLOŽENJE: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti kao i Zakonom o ljekarništvu, ljekarnička djelatnost je dio zdravstvene djelatnosti koja se kao i ostale zdravstvene djelatnosti obavlja na sve tri razine zdravstvene zaštite. Uvođenje akademskog naziva „doktor farmacije“, odnosno kratice „dr. pharm.“ jasno bi označio razliku između kratice akademskog naziva “univ. mag. pharm.” koja se stjecala zadnjih 10-ak godina završetkom poslijediplomskih specijalističkih studija na Sveučilištu u Zagrebu Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu (Dopuna popisa akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica, NN 88/2011) i istovjetne kratice akademskog naziva “univ. mag. pharm.” koja će se stjecati završetkom sveučilišnoga integriranog prijediplomskog i diplomskog studija farmacije sukladno novom Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Također je potrebno istaknuti da su akademski naziv “univ mag. pharm.” stjecale osobe koje su prethodno diplomirale na studijima izvan polja farmacija, grana farmacija, odnosno osobe koje ne ispunjavaju uvjete za stjecanje odobrenja za samostalan rad u ljekarničkoj djelatnosti. Akademski naziv doktor farmacije stječe se i u nekim državama Europske unije završetkom studija farmacije (primjer: Francuska-Diplome d´Etat de docteur en pharmacie, Italija¬Dottore magistrale)	Nije prihvaćen	"Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju. Odredbom članka 4. stavka 6. obuhvaćeni su studiji u trajanju od 6 godina. "
18	Martina Budimir	II. STJECANJE AKADEMSKOG NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA, Popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva Članak 7.	Slažem se s gospođom Horvat. Pritom ne bi trebalo zaboraviti ni na predbolonjsko nazivlje.	Djelomično prihvaćen	Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju. Vezano uz uvrštavanje prijevoda odnosno ekvivalenta na engleskom jeziku u čl. 7. Zakona, slažemo se s potrebom usklađenog korištenja prijevoda na nacionalnoj razini, no ne smatramo primjerenim da se prijevodi na engleski jezik uvrštavaju u Zakon. Predlagatelj će prijevode objaviti na službenim stranicama Ministarstva.
19	Mario	II. STJECANJE AKADEMSKOG NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA, Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga diplomskog studija Članak 4.	U članku fali akademski naziv za one koji završavaju nastavničke smjerove. Treba dodati stavak "završetkom sveučilišnog diplomskog studija ili sveučilišnog integriranog prijediplomskog i diplomskog studija nastavničkog smjera, student stječe akademski naziv sveučilišni magistar edukacije uz naznaku struke." "Kratica naziva iz stavka X ovog članka je univ. mag. educ. uz naznaku struke i stavlja se iza imena i prezimena osobe."	Prihvaćen	"Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju. Članak 4. usklađen je s člankom 74. stavkom 3. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN, broj 119/22) koji propisuje da se završetkom sveučilišnog diplomskog studija i sveučilišnoga integriranog prijediplomskog i diplomskog studija stječe akademski naziv sveučilišni magistar uz naznaku struke (univ. mag. uz naznaku struke). Člankom 114. stavkom 2. ZVOZD-a propisano je da je visoko učilište dužno studijski program te stručni ili akademski naziv ili akademski stupanj koji se stječe završetkom studija uskladiti s odredbama ZVOZD-a najkasnije u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu ZVOZD-a. "
20	MARIANNA JELICICH BUIĆ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O AKADEMSKOM I STRUČNOM NAZIVU I AKADEMSKOM STUPNJU	Poštovani, u potpunosti se slažem s Nacrtom prijedloga zakona o akademskom i stručnom nazivu akademskom stupnju. Marianna Jelicich Buić	Primljeno na znanje	Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju.
21	LUKA HUZJAK	II. STJECANJE AKADEMSKOG NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA, Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija Članak 6.	Zašto samo osobe iz područja medicine zadržavaju titulu univ.spec. s naznakom struke ako završavaju poslijediplomski specijalistički studij koji više neće postojati s tim nazivom?	Primljeno na znanje	Stavci 1. i 3. članka 6. Nacrta prijedloga Zakona usklađeni su s člankom 74. stavkom 4. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN, 119/22) kojim je propisano da završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv specijalist uz naznaku struke (spec. uz naznaku struke), a završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine, stomatologije, farmacije i medicinske biokemije student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke (univ. spec. uz naznaku struke) time izdvojivši kao zasebnu kategoriju struke za koje se veže i obavezno polaganje stručnih ispita.
22	Lorana Antunac	II. STJECANJE AKADEMSKOG NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA, Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija Članak 6.	Poštovani, ne slažem se s odredbom članka 6 osobe koje završe sveučilišni specijalistički studij dijele se na one osobe koje će dobiti titulu (kraticu naziva) spec. i na one osobe koje će dobiti kraticu univ.spec. pogotovo što time gube pravo na povišicu od 5% prema zadnjem potpisanom TKU za službenike i namještenike u javnim službama. Lp Lorana Antunac	Primljeno na znanje	"Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju. Stavci 1. i 3. članka 6. Nacrta prijedloga Zakona usklađeni su s člankom 74. stavkom 4. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN, 119/22) kojim je propisano da završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv specijalist uz naznaku struke (spec. uz naznaku struke), a završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine, stomatologije, farmacije i medicinske biokemije student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke (univ. spec. uz naznaku struke) time izdvojivši kao zasebnu kategoriju struke za koje se veže i obavezno polaganje stručnih ispita.Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama mora se uskladiti s odredbama Nacrta prijedloga Zakona na način da jednako pravo na povećanje osnovne plaće zaposlenika u javnim službama ima zaposlenik koji je završio sveučilišni specijalistički studij (spec. uz naznaku struke) i sveučilišni specijalistički studij iz područja medicine, veterine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije (univ. spec. uz naznaku struke) jer je riječ o istoj razini i vrsti studija. "
23	Lidija Škrlec	II. STJECANJE AKADEMSKOG NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA, Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija Članak 6.	Ovim putem iskazujem neslaganje s odredbom Članka 6. u dijelu da se "Završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv specijalist uz naznaku struke, koji se može koristiti uz akademski naziv iz članka 4. ovoga Zakona." Prema važećem Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN 119/2022) u članku 61. objašnjen je obujam Specijalističkog studija kao poslijediplomskog studija, a posebno u stavku 4 kojim se propisuju preduvjeti upisa Specijalističkog studija - "(4) Sveučilišni specijalistički studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij. ... Uvjete upisa na sveučilišni specijalistički studij odlukom utvrđuje visoko učilište." Prema navedenom, nije važno područje sveučilišnog specijalističkog studija, već preduvjeti za upis, dovoljan broj ECTS bodova i kompetencije koje polaznik ostvaruje pohađanjem sveučilišnog specijalističkog studija. U ovom kontekstu, nije logično razlikovanje akademskih naziva koje polaznici stječu i što se ovim Nacrtom prijedloga zakona u znatno povoljniji položaj stavlja studente "iz područja medicine, veterine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije". Tražim izjednačavanje akademskih titula neovisno o području sveučilišnog specijalističkog studija.	Nije prihvaćen	"Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju. Stavci 1. i 3. članka 6. Nacrta prijedloga Zakona usklađeni su s člankom 74. stavkom 4. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN, 119/22) kojim je propisano da završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv specijalist uz naznaku struke (spec. uz naznaku struke), a završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine, stomatologije, farmacije i medicinske biokemije student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke (univ. spec. uz naznaku struke) time izdvojivši kao zasebnu kategoriju struke za koje se veže i obavezno polaganje stručnih ispita."
24	KRISTINA KOPIĆ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O AKADEMSKOM I STRUČNOM NAZIVU I AKADEMSKOM STUPNJU	Komentari općenito na sadržaj nacrta prijedloga zakona i uz sljedeće dijelove/članke:  Uz II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, B) Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom, C) Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona  Uz Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga diplomskog studija, Članak 4. , točka 6  Uz Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga diplomskog studija, Članak 4. , točka 3  Uz Popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva, Članak 7.  Uz IV. KORIŠTENJE AKADEMSKOG NAZIVA, STRUČNOG NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA Članak 13. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju objavljen na esavjetovanje objavljeno 16.3.2023. potrebno je uskladiti s: 1. Direktivom 2005/36 EU o reguliranim profesijama, 2. Direktivom 2018/958 EU o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije, 3. International Standard Classification of Education (2013., UNESCO), 4. Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine NN 65/2022. ad 1. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju objavljen na esavjetovanje objavljeno 16.3.2023. potrebno je uskladiti s Direktivom 2005/36 EU o reguliranim profesijama s navodima „korištenja profesionalnog naziva” i akademskih naziva za doktore medicine i doktore medicine specijaliste. Direktiva 2005/36/EC o priznavanju stručnih kvalifikacija preuzeta je u hrvatski pravni poredak Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija doktora medicine.  Direktiva 2005/36 EU o reguliranim profesijama EUR-Lex - 32005L0036 - EN - EUR-Lex (europa.eu) pod točkom 19-21 i definicije čl. 3 a-e (navedeno u nastavku), odjeljak 2 čl. 24 Osnovno medicinsko osposobljavanje, 25 Specijalističko medicinsko usavršavanje, čl. 26 Vrste specijalističkog medicinskog usavršavanja, uključujući Prilog V (5.1., 5.1.2., 5.1.3.)  Članak 3. Definicije 1. Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije: o (a) „regulirana profesija”: profesionalna djelatnost ili skupina profesionalnih djelatnosti čiji je pristup, obavljanje ili jedan od načina obavljanja na temelju zakonskih ili drugih propisa, izravno ili neizravno uvjetovan posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija; posebno korištenje profesionalnog naziva koji je zakonskim ili drugim propisima ograničen na nositelje određenih stručnih kvalifikacija predstavlja jedan od načina obavljanja djelatnosti. Ako se prva rečenica ove definicije ne primjenjuje, profesija iz stavka 2. smatra se reguliranom profesijom; o (b) „stručne kvalifikacije”: kvalifikacije koje se potvrđuju dokazom o formalnoj osposobljenosti, potvrdom kompetencije iz članka 11. točke (a) (i) i/ili stručnim iskustvom; o (c) „dokaz o formalnoj osposobljenosti”: diplome, svjedodžbe i drugi dokazi koje je izdalo nadležno tijelo u državi članici na temelju zakonskih i drugih propisa te države članice i kojima se potvrđuje uspješno završeno stručno osposobljavanje koje je većim dijelom stečeno u Zajednici. Ako se prva rečenica ove definicije ne primjenjuje, dokaz o formalnoj formalnim kvalifikacijama osposobljenosti iz stavka 3. smatra se dokazom o formalnoj osposobljenosti; o (d) „nadležno tijelo”: svaka vlast ili tijelo koje je država članica izričito ovlastila za izdavanje odnosno primanje dokaza o osposobljenosti i drugih dokumenata i informacija kao i za primanje zahtjeva i donošenje odluka iz ove Direktive; o (e) „regulirano obrazovanje i osposobljavanje”: svako osposobljavanje koje je izričito usmjereno na obavljanje određene profesije i koje obuhvaća jedan ili više programa koji su, kada je to prikladno, nadopunjeni odgovarajućim stručnim osposobljavanjem odnosno vježbeničkom ili stručnom praksom ad 2. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju potrebno uskladiti s Direktivom 2018/958 EU o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije o „korištenje profesionalnog naziva i profesionalnih djelatnosti koje su dopuštene na temelju takvog naziva, koji su obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2005/36/EZ”, a odnose se na doktore medicine i doktore medicine specijaliste. Direktivom 2018/958 EU o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije Directive (EU) 2018/958 of the European Parliament and of the Council of 28 June 2018 on a proportionality test before adoption of new regulation of professions (legislation.gov.uk) , dio pod 30. i čl. 2 i 3: o (30) Kao što je potvrđeno ustaljenom sudskom praksom, zdravlje i život ljudi na prvom je mjestu među interesima zaštićenima UFEU-om. Prema tome, države članice trebale bi uzeti u obzir cilj osiguravanja visoke razine zaštite zdravlja ljudi pri procjeni zahtjeva za zdravstvene profesije, kao što su djelatnosti koje su ograničene na određenu profesiju, zaštićeni profesionalni nazivi, trajno stručno usavršavanje ili pravila koja se odnose na organizaciju profesije, profesionalnu etiku i nadzor uz poštovanje minimalnih uvjeta osposobljavanja utvrđenih u Direktivi 2005/36/EZ. o Članak 2. Područje primjene. Ova se Direktiva primjenjuje na odredbe zakona ili druge propise država članica kojima se ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje ili jedan od načina njezina obavljanja, uključujući korištenje profesionalnog naziva i profesionalnih djelatnosti koje su dopuštene na temelju takvog naziva, koji su obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2005/36/EZ. o Članak 3. Definicije. Za potrebe ove Direktive primjenjuju se definicije iz Direktive 2005/36/EZ. Osim toga, primjenjuju se sljedeće definicije: (a) „zaštićeni profesionalni naziv” znači oblik reguliranja profesije u kojem je upotreba naziva u profesionalnoj djelatnosti ili skupini profesionalnih djelatnosti izravno ili neizravno uvjetovana posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija na temelju zakona ili drugih propisa, i u kojem nepropisna upotreba tog naziva podliježe sankcijama; o (b) „djelatnosti koje su ograničene na određenu profesiju” znači oblik reguliranja profesije u kojem je pristup profesionalnoj djelatnosti ili skupini profesionalnih djelatnosti izravno ili neizravno, na temelju zakona ili drugih propisa, ograničen na članove određene regulirane profesije koji imaju određenu profesionalnu kvalifikaciju, uključujući kada se djelatnost dijeli s drugim reguliranim profesijama. Ad 3. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju potrebno uskladiti s International Standard Classification of Education (2013., UNESCO) dio koji se odnosi na doktore medicine i doktore medicine specijaliste. Sažeto, medicina je djelokrug rada i odgovornosti isključivo doktora medicine. Pod ovom stavkom tj. za medicinu se ne navode druge struke ili djelatnosti, niti za druge struke ova službena klasifikacija ne priznaje i ne prepoznaje ovdje navedene medicinsko područje djelatnosti. Prema International Standard Classification of Education (2013., UNESCO) u poglavlju 091 Health and Welfare, područje 0912 Medicine navodi da - „Medicine is the study of the principles and procedures used in preventing, diagnosing, caring for and treating illness, disease and injury in humans and the maintenance of general health. Principally, this detailed field consists of training of physicians/doctors.“ Ad 4. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju potrebno uskladiti s Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine NN 65/2022, primjerice čl. 35 koji navodi da nakon položenog specijalističkog ispita se stječe naziv „specijalist xxxx grana specijalizacije”, primjerice: specijalist interne medicine, specijalist nuklearne medicine, specijalist transfuzijske medicine, specijalist obiteljske medicine, specijalist laboratorijske medicine, itd. Sukladno ovim navodima nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju mora sadržavati i biti usklađen s „ograničenim pristupom reguliranoj profesiji”, a što uključuje korištenje „profesionalog naziva” „uvjetovanog posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija na temelju zakona ili drugih propisa” te je naziv doktor medicine i specijalist xxx ili specijalist xxx medicine specifičan za ovu reguliranu profesiju. Potrebno je ukazati da u Pravilniku o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije (NN 73/08, čl. 2 i 28) postoji stručno usavršavanje u obliku specijalizacije s nazivom Medicinska biokemija i laboratorijska medicina, te ovaj naziv nije zakonski ustanovljen u Zakonu o medicinsko- biokemijskoj djelatnosti (NN 117/08), ali je protuzakonit Direktivi 2005/36 EU budući da se radi o zaštićenom profesionalnom nazivu, a u Prilogu V je navedena liječnička specijalizacija iz laboratorijske medicine sličnog ili odgovarajućeg nacionalnog naziva (pod istoznačnim generičkim nazivom Clinical Biology i Biological Chemistry), te su doktori medicine jedina regulirana profesija s ovim nazivom specijalizacije. Naziv medicinskih biokemičara „specijalist medicinske biokemije i laboratorijske medicine” iz Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije (NN 73/08, čl. 2 i 28) je u suprotnosti sa Zakonom o lječništvu (NN 121/2003, 117/2008), Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/2018, 125/2019, 147/2020) i Kaznenom zakonu (NN 144/12) članak 184. o nadriliječništvu.	Nije prihvaćen	"Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju. Potrebno je istaknuti da se prijedlogom Zakona uređuju akademski i stručni nazivi te akademski stupanj nakon stjecanja formalne kvalifikacije u sustavu visokog obrazovanja, a ne profesionalni nazivi. Direktiva 2013/55 te Direktiva 2018/958 odnose se na priznavanje stručnih kvalifikacija i prenesene su u Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija koji regulira i profesionalne nazive te navodi u čl. 5. st. 6. da profesionalni naziv kojim se nositelju stručne kvalifikacije potvrđuje pravo na obavljanje određene regulirane profesije može biti različit od akademskog naziva koji se stječe posjedovanjem obrazovne kvalifikacije u visokom obrazovanju. Direktiva 2018/958 o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije ne odnosi se na predmetni Zakon. Vezano uz predloženo usklađivanje s „International Standard Classification of Education“ (2013., UNESCO) u dijelu koji se odnosi na medicinu kao djelatnost koja se odnosi na ljude, predlagatelj ne smatra spornim čl. 4. st. 6. Zakona. Vezano uz Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, Zakon je nadređeni akt pravilnicima te se isti ne može usklađivati s pravilnicima."
25	KATJA PULJČAN	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O AKADEMSKOM I STRUČNOM NAZIVU I AKADEMSKOM STUPNJU , IV. KORIŠTENJE AKADEMSKOG NAZIVA, STRUČNOG NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA	Komentari općenito na sadržaj nacrta prijedloga zakona i uz sljedeće dijelove/članke: • Uz II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, B) Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom, C) Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona • Uz Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga diplomskog studija, Članak 4. , točka 6 • Uz Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga diplomskog studija, Članak 4. , točka 3 • Uz Popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva, Članak 7. • Uz IV. KORIŠTENJE AKADEMSKOG NAZIVA, STRUČNOG NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA Članak 13. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju objavljen na esavjetovanje objavljeno 16.3.2023. potrebno je uskladiti s: 1. Direktivom 2005/36 EU o reguliranim profesijama, 2. Direktivom 2018/958 EU o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije, 3. International Standard Classification of Education (2013., UNESCO), 4. Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine NN 65/2022. ad 1. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju objavljen na esavjetovanje objavljeno 16.3.2023. potrebno je uskladiti s Direktivom 2005/36 EU o reguliranim profesijama s navodima „korištenja profesionalnog naziva” i akademskih naziva za doktore medicine i doktore medicine specijaliste. Direktiva 2005/36/EC o priznavanju stručnih kvalifikacija preuzeta je u hrvatski pravni poredak Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija doktora medicine. • Direktiva 2005/36 EU o reguliranim profesijama EUR-Lex - 32005L0036 - EN - EUR-Lex (europa.eu) pod točkom 19-21 i definicije čl. 3 a-e (navedeno u nastavku), odjeljak 2 čl. 24 Osnovno medicinsko osposobljavanje, 25 Specijalističko medicinsko usavršavanje, čl. 26 Vrste specijalističkog medicinskog usavršavanja, uključujući Prilog V (5.1., 5.1.2., 5.1.3.) • Članak 3. Definicije 1. Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije: o (a) „regulirana profesija”: profesionalna djelatnost ili skupina profesionalnih djelatnosti čiji je pristup, obavljanje ili jedan od načina obavljanja na temelju zakonskih ili drugih propisa, izravno ili neizravno uvjetovan posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija; posebno korištenje profesionalnog naziva koji je zakonskim ili drugim propisima ograničen na nositelje određenih stručnih kvalifikacija predstavlja jedan od načina obavljanja djelatnosti. Ako se prva rečenica ove definicije ne primjenjuje, profesija iz stavka 2. smatra se reguliranom profesijom; o (b) „stručne kvalifikacije”: kvalifikacije koje se potvrđuju dokazom o formalnoj osposobljenosti, potvrdom kompetencije iz članka 11. točke (a) (i) i/ili stručnim iskustvom; o (c) „dokaz o formalnoj osposobljenosti”: diplome, svjedodžbe i drugi dokazi koje je izdalo nadležno tijelo u državi članici na temelju zakonskih i drugih propisa te države članice i kojima se potvrđuje uspješno završeno stručno osposobljavanje koje je većim dijelom stečeno u Zajednici. Ako se prva rečenica ove definicije ne primjenjuje, dokaz o formalnoj formalnim kvalifikacijama osposobljenosti iz stavka 3. smatra se dokazom o formalnoj osposobljenosti; o (d) „nadležno tijelo”: svaka vlast ili tijelo koje je država članica izričito ovlastila za izdavanje odnosno primanje dokaza o osposobljenosti i drugih dokumenata i informacija kao i za primanje zahtjeva i donošenje odluka iz ove Direktive; o (e) „regulirano obrazovanje i osposobljavanje”: svako osposobljavanje koje je izričito usmjereno na obavljanje određene profesije i koje obuhvaća jedan ili više programa koji su, kada je to prikladno, nadopunjeni odgovarajućim stručnim osposobljavanjem odnosno vježbeničkom ili stručnom praksom ad 2. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju potrebno uskladiti s Direktivom 2018/958 EU o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije o „korištenje profesionalnog naziva i profesionalnih djelatnosti koje su dopuštene na temelju takvog naziva, koji su obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2005/36/EZ”, a odnose se na doktore medicine i doktore medicine specijaliste. Direktivom 2018/958 EU o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije Directive (EU) 2018/958 of the European Parliament and of the Council of 28 June 2018 on a proportionality test before adoption of new regulation of professions (legislation.gov.uk) , dio pod 30. i čl. 2 i 3: o (30) Kao što je potvrđeno ustaljenom sudskom praksom, zdravlje i život ljudi na prvom je mjestu među interesima zaštićenima UFEU-om. Prema tome, države članice trebale bi uzeti u obzir cilj osiguravanja visoke razine zaštite zdravlja ljudi pri procjeni zahtjeva za zdravstvene profesije, kao što su djelatnosti koje su ograničene na određenu profesiju, zaštićeni profesionalni nazivi, trajno stručno usavršavanje ili pravila koja se odnose na organizaciju profesije, profesionalnu etiku i nadzor uz poštovanje minimalnih uvjeta osposobljavanja utvrđenih u Direktivi 2005/36/EZ. o Članak 2. Područje primjene. Ova se Direktiva primjenjuje na odredbe zakona ili druge propise država članica kojima se ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje ili jedan od načina njezina obavljanja, uključujući korištenje profesionalnog naziva i profesionalnih djelatnosti koje su dopuštene na temelju takvog naziva, koji su obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2005/36/EZ. o Članak 3. Definicije. Za potrebe ove Direktive primjenjuju se definicije iz Direktive 2005/36/EZ. Osim toga, primjenjuju se sljedeće definicije: (a) „zaštićeni profesionalni naziv” znači oblik reguliranja profesije u kojem je upotreba naziva u profesionalnoj djelatnosti ili skupini profesionalnih djelatnosti izravno ili neizravno uvjetovana posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija na temelju zakona ili drugih propisa, i u kojem nepropisna upotreba tog naziva podliježe sankcijama; o (b) „djelatnosti koje su ograničene na određenu profesiju” znači oblik reguliranja profesije u kojem je pristup profesionalnoj djelatnosti ili skupini profesionalnih djelatnosti izravno ili neizravno, na temelju zakona ili drugih propisa, ograničen na članove određene regulirane profesije koji imaju određenu profesionalnu kvalifikaciju, uključujući kada se djelatnost dijeli s drugim reguliranim profesijama. Ad 3. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju potrebno uskladiti s International Standard Classification of Education (2013., UNESCO) dio koji se odnosi na doktore medicine i doktore medicine specijaliste. Sažeto, medicina je djelokrug rada i odgovornosti isključivo doktora medicine. Pod ovom stavkom tj. za medicinu se ne navode druge struke ili djelatnosti, niti za druge struke ova službena klasifikacija ne priznaje i ne prepoznaje ovdje navedene medicinsko područje djelatnosti. Prema International Standard Classification of Education (2013., UNESCO) u poglavlju 091 Health and Welfare, područje 0912 Medicine navodi da - „Medicine is the study of the principles and procedures used in preventing, diagnosing, caring for and treating illness, disease and injury in humans and the maintenance of general health. Principally, this detailed field consists of training of physicians/doctors.“ Ad 4. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju potrebno uskladiti s Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine NN 65/2022, primjerice čl. 35 koji navodi da nakon položenog specijalističkog ispita se stječe naziv „specijalist xxxx grana specijalizacije”, primjerice: specijalist interne medicine, specijalist nuklearne medicine, specijalist transfuzijske medicine, specijalist obiteljske medicine, specijalist laboratorijske medicine, itd. Sukladno ovim navodima nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju mora sadržavati i biti usklađen s „ograničenim pristupom reguliranoj profesiji”, a što uključuje korištenje „profesionalog naziva” „uvjetovanog posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija na temelju zakona ili drugih propisa” te je naziv doktor medicine i specijalist xxx ili specijalist xxx medicine specifičan za ovu reguliranu profesiju. Potrebno je ukazati da u Pravilniku o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije (NN 73/08, čl. 2 i 28) postoji stručno usavršavanje u obliku specijalizacije s nazivom Medicinska biokemija i laboratorijska medicina, te ovaj naziv nije zakonski ustanovljen u Zakonu o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 117/08), ali je protuzakonit Direktivi 2005/36 EU budući da se radi o zaštićenom profesionalnom nazivu, a u Prilogu V je navedena liječnička specijalizacija iz laboratorijske medicine sličnog ili odgovarajućeg nacionalnog naziva (pod istoznačnim generičkim nazivom Clinical Biology i Biological Chemistry), te su doktori medicine jedina regulirana profesija s ovim nazivom specijalizacije. Naziv medicinskih biokemičara „specijalist medicinske biokemije i laboratorijske medicine” iz Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije (NN 73/08, čl. 2 i 28) je u suprotnosti sa Zakonom o lječništvu (NN 121/2003, 117/2008), Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/2018, 125/2019, 147/2020) i Kaznenom zakonu (NN 144/12) članak 184. o nadriliječništvu.	Nije prihvaćen	"Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju. Potrebno je istaknuti da se prijedlogom Zakona uređuju akademski i stručni nazivi te akademski stupanj nakon stjecanja formalne kvalifikacije u sustavu visokog obrazovanja, a ne profesionalni nazivi. Direktiva 2013/55 te Direktiva 2018/958 odnose se na priznavanje stručnih kvalifikacija i prenesene su u Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija koji regulira i profesionalne nazive te navodi u čl. 5. st. 6. da profesionalni naziv kojim se nositelju stručne kvalifikacije potvrđuje pravo na obavljanje određene regulirane profesije može biti različit od akademskog naziva koji se stječe posjedovanjem obrazovne kvalifikacije u visokom obrazovanju. Direktiva 2018/958 o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije ne odnosi se na predmetni Zakon. Vezano uz predloženo usklađivanje s „International Standard Classification of Education“ (2013., UNESCO) u dijelu koji se odnosi na medicinu kao djelatnost koja se odnosi na ljude, predlagatelj ga ne smatra preprekom za čl. 4. st. 6. Vezano uz Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, Zakon je nadređeni akt pravilnicima te se isti ne može usklađivati s pravilnicima. "
26	KATJA PULJČAN	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O AKADEMSKOM I STRUČNOM NAZIVU I AKADEMSKOM STUPNJU	Komentari općenito na sadržaj nacrta prijedloga zakona i uz sljedeće dijelove/članke: • Uz II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, B) Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom, C) Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona • Uz Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga diplomskog studija, Članak 4. , točka 6 • Uz Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga diplomskog studija, Članak 4. , točka 3 • Uz Popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva, Članak 7. • Uz IV. KORIŠTENJE AKADEMSKOG NAZIVA, STRUČNOG NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA Članak 13. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju objavljen na esavjetovanje objavljeno 16.3.2023. potrebno je uskladiti s: 1. Direktivom 2005/36 EU o reguliranim profesijama, 2. Direktivom 2018/958 EU o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije, 3. International Standard Classification of Education (2013., UNESCO), 4. Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine NN 65/2022. ad 1. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju objavljen na esavjetovanje objavljeno 16.3.2023. potrebno je uskladiti s Direktivom 2005/36 EU o reguliranim profesijama s navodima „korištenja profesionalnog naziva” i akademskih naziva za doktore medicine i doktore medicine specijaliste. Direktiva 2005/36/EC o priznavanju stručnih kvalifikacija preuzeta je u hrvatski pravni poredak Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija doktora medicine. • Direktiva 2005/36 EU o reguliranim profesijama EUR-Lex - 32005L0036 - EN - EUR-Lex (europa.eu) pod točkom 19-21 i definicije čl. 3 a-e (navedeno u nastavku), odjeljak 2 čl. 24 Osnovno medicinsko osposobljavanje, 25 Specijalističko medicinsko usavršavanje, čl. 26 Vrste specijalističkog medicinskog usavršavanja, uključujući Prilog V (5.1., 5.1.2., 5.1.3.) • Članak 3. Definicije 1. Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije: o (a) „regulirana profesija”: profesionalna djelatnost ili skupina profesionalnih djelatnosti čiji je pristup, obavljanje ili jedan od načina obavljanja na temelju zakonskih ili drugih propisa, izravno ili neizravno uvjetovan posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija; posebno korištenje profesionalnog naziva koji je zakonskim ili drugim propisima ograničen na nositelje određenih stručnih kvalifikacija predstavlja jedan od načina obavljanja djelatnosti. Ako se prva rečenica ove definicije ne primjenjuje, profesija iz stavka 2. smatra se reguliranom profesijom; o (b) „stručne kvalifikacije”: kvalifikacije koje se potvrđuju dokazom o formalnoj osposobljenosti, potvrdom kompetencije iz članka 11. točke (a) (i) i/ili stručnim iskustvom; o (c) „dokaz o formalnoj osposobljenosti”: diplome, svjedodžbe i drugi dokazi koje je izdalo nadležno tijelo u državi članici na temelju zakonskih i drugih propisa te države članice i kojima se potvrđuje uspješno završeno stručno osposobljavanje koje je većim dijelom stečeno u Zajednici. Ako se prva rečenica ove definicije ne primjenjuje, dokaz o formalnoj formalnim kvalifikacijama osposobljenosti iz stavka 3. smatra se dokazom o formalnoj osposobljenosti; o (d) „nadležno tijelo”: svaka vlast ili tijelo koje je država članica izričito ovlastila za izdavanje odnosno primanje dokaza o osposobljenosti i drugih dokumenata i informacija kao i za primanje zahtjeva i donošenje odluka iz ove Direktive; o (e) „regulirano obrazovanje i osposobljavanje”: svako osposobljavanje koje je izričito usmjereno na obavljanje određene profesije i koje obuhvaća jedan ili više programa koji su, kada je to prikladno, nadopunjeni odgovarajućim stručnim osposobljavanjem odnosno vježbeničkom ili stručnom praksom ad 2. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju potrebno uskladiti s Direktivom 2018/958 EU o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije o „korištenje profesionalnog naziva i profesionalnih djelatnosti koje su dopuštene na temelju takvog naziva, koji su obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2005/36/EZ”, a odnose se na doktore medicine i doktore medicine specijaliste. Direktivom 2018/958 EU o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije Directive (EU) 2018/958 of the European Parliament and of the Council of 28 June 2018 on a proportionality test before adoption of new regulation of professions (legislation.gov.uk) , dio pod 30. i čl. 2 i 3: o (30) Kao što je potvrđeno ustaljenom sudskom praksom, zdravlje i život ljudi na prvom je mjestu među interesima zaštićenima UFEU-om. Prema tome, države članice trebale bi uzeti u obzir cilj osiguravanja visoke razine zaštite zdravlja ljudi pri procjeni zahtjeva za zdravstvene profesije, kao što su djelatnosti koje su ograničene na određenu profesiju, zaštićeni profesionalni nazivi, trajno stručno usavršavanje ili pravila koja se odnose na organizaciju profesije, profesionalnu etiku i nadzor uz poštovanje minimalnih uvjeta osposobljavanja utvrđenih u Direktivi 2005/36/EZ. o Članak 2. Područje primjene. Ova se Direktiva primjenjuje na odredbe zakona ili druge propise država članica kojima se ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje ili jedan od načina njezina obavljanja, uključujući korištenje profesionalnog naziva i profesionalnih djelatnosti koje su dopuštene na temelju takvog naziva, koji su obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2005/36/EZ. o Članak 3. Definicije. Za potrebe ove Direktive primjenjuju se definicije iz Direktive 2005/36/EZ. Osim toga, primjenjuju se sljedeće definicije: (a) „zaštićeni profesionalni naziv” znači oblik reguliranja profesije u kojem je upotreba naziva u profesionalnoj djelatnosti ili skupini profesionalnih djelatnosti izravno ili neizravno uvjetovana posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija na temelju zakona ili drugih propisa, i u kojem nepropisna upotreba tog naziva podliježe sankcijama; o (b) „djelatnosti koje su ograničene na određenu profesiju” znači oblik reguliranja profesije u kojem je pristup profesionalnoj djelatnosti ili skupini profesionalnih djelatnosti izravno ili neizravno, na temelju zakona ili drugih propisa, ograničen na članove određene regulirane profesije koji imaju određenu profesionalnu kvalifikaciju, uključujući kada se djelatnost dijeli s drugim reguliranim profesijama. Ad 3. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju potrebno uskladiti s International Standard Classification of Education (2013., UNESCO) dio koji se odnosi na doktore medicine i doktore medicine specijaliste. Sažeto, medicina je djelokrug rada i odgovornosti isključivo doktora medicine. Pod ovom stavkom tj. za medicinu se ne navode druge struke ili djelatnosti, niti za druge struke ova službena klasifikacija ne priznaje i ne prepoznaje ovdje navedene medicinsko područje djelatnosti. Prema International Standard Classification of Education (2013., UNESCO) u poglavlju 091 Health and Welfare, područje 0912 Medicine navodi da - „Medicine is the study of the principles and procedures used in preventing, diagnosing, caring for and treating illness, disease and injury in humans and the maintenance of general health. Principally, this detailed field consists of training of physicians/doctors.“ Ad 4. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju potrebno uskladiti s Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine NN 65/2022, primjerice čl. 35 koji navodi da nakon položenog specijalističkog ispita se stječe naziv „specijalist xxxx grana specijalizacije”, primjerice: specijalist interne medicine, specijalist nuklearne medicine, specijalist transfuzijske medicine, specijalist obiteljske medicine, specijalist laboratorijske medicine, itd. Sukladno ovim navodima nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju mora sadržavati i biti usklađen s „ograničenim pristupom reguliranoj profesiji”, a što uključuje korištenje „profesionalog naziva” „uvjetovanog posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija na temelju zakona ili drugih propisa” te je naziv doktor medicine i specijalist xxx ili specijalist xxx medicine specifičan za ovu reguliranu profesiju. Potrebno je ukazati da u Pravilniku o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije (NN 73/08, čl. 2 i 28) postoji stručno usavršavanje u obliku specijalizacije s nazivom Medicinska biokemija i laboratorijska medicina, te ovaj naziv nije zakonski ustanovljen u Zakonu o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 117/08), ali je protuzakonit Direktivi 2005/36 EU budući da se radi o zaštićenom profesionalnom nazivu, a u Prilogu V je navedena liječnička specijalizacija iz laboratorijske medicine sličnog ili odgovarajućeg nacionalnog naziva (pod istoznačnim generičkim nazivom Clinical Biology i Biological Chemistry), te su doktori medicine jedina regulirana profesija s ovim nazivom specijalizacije. Naziv medicinskih biokemičara „specijalist medicinske biokemije i laboratorijske medicine” iz Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije (NN 73/08, čl. 2 i 28) je u suprotnosti sa Zakonom o lječništvu (NN 121/2003, 117/2008), Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/2018, 125/2019, 147/2020) i Kaznenom zakonu (NN 144/12) članak 184. o nadriliječništvu.	Nije prihvaćen	"Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju. Potrebno je istaknuti da se prijedlogom Zakona uređuju akademski i stručni nazivi te akademski stupanj nakon stjecanja formalne kvalifikacije u sustavu visokog obrazovanja, a ne profesionalni nazivi. Direktiva 2013/55 te Direktiva 2018/958 odnose se na priznavanje stručnih kvalifikacija i prenesene su u Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija koji regulira i profesionalne nazive te navodi u čl. 5. st. 6. da profesionalni naziv kojim se nositelju stručne kvalifikacije potvrđuje pravo na obavljanje određene regulirane profesije može biti različit od akademskog naziva koji se stječe posjedovanjem obrazovne kvalifikacije u visokom obrazovanju. Direktiva 2018/958 o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije ne odnosi se na predmetni Zakon. Vezano uz predloženo usklađivanje s „International Standard Classification of Education“ (2013., UNESCO) u dijelu koji se odnosi na medicinu kao djelatnost koja se odnosi na ljude, predlagatelj ga ne smatra preprekom za čl. 4. st. 6. Zakona. Vezano uz Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, Zakon je nadređeni akt pravilnicima te se isti ne može usklađivati s pravilnicima. "
27	Josip Barić	VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Usklađivanje odredbi stečenih akademskih i stručnih naziva i akademskog stupnja prema ranije važećim propisima Članak 15.	uz članak 15. stavak (2), stavak (3). alineja 1. i 2., stavak (4), stavak (7) alineja 1., 2. i 3., stavak (8) Potrebno je uskladiti terminologiju sa Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (»Narodne novine«, br. 119/22.) - člankom 114. koji je uveo terminologiju UVJERENJE O UJEDNAČAVANJU, jer ovaj zakon, koji se donosi nakon što je donesen Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, ne može se o istoj stvari imati „staru“ terminologiju. ......................................................................... uz članak 12. i 15. Smatram, da kroz ova dva članka zakona nije precizno razrađena situacija iz prakse kada se: studij akreditiran u Republici Hrvatskoj više ne izvodi a izjednačavanje stručnog naziva je izvršeno prije stupanja na snagu Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (»Narodne novine«, br. 119/22.), te su studentima (strankama) izdane odgovarajuće potvrde o izjednačavanju (terminologija do 2022. godine). Dakle, npr. viša medicinska sestra koja je završila studij 2007. (trogodišnji ili dvogodišnji studij na nekim drugim fakultetima još ranije) izjednačena je 2008. godine u „stručna prvostupnica sestrinstva“ a od 2022. godine dobiva mogućnost da se ujednačava (novi stručni naziv i terminologija) u „prvostupnica“ sestrinstva jer je članak 114. Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (»Narodne novine«, br. 119/22.) to omogućio. Pitanje je da li treba i za takve stranke (VšS) odnosno za takvu situaciju treba li Visoko učilište tražiti suglasnost Agencije, da se (nakon neke provjere?) izda uvjerenje o ujednačenosti (varijanta prva ako uopće to stranka nije tražila do sada ili varijanta druga ako je zatražila i ima potvrdu o izjednačenosti u „stručna prvostupnica sestrinstva“ ali sada traži ove 2022.-2023. godine, da postane „prvostupnik“ sestrinstva. A što ako to prema ovom nacrtu zakona Agencija to odbije? Da li bi to značilo hipotetski da bi netko imao izjednačenost jer je eto to tražio do 2021., a drugi kada budu tražili to isto -ujednačenost od 2022. godine, neće dobiti? Pojašnjeno, npr. po novouvedenom stručnom studiju Sestrinstvo (ustrojenom po „Bolonji“ trogodišnji studij osnovan 2005. godine) - prvi studenti diplomiraju 2008. godine i stječu stručni naziv „stručna prvostupnica“ sestrinstva a stari studij (stručni - VšS – trogodišnji) se više ne izvodi na visokom učilištu. Od 2008. godine, u skladu sa tadašnjim propisima /članak 120. stavak 2. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine“, broj 123/03, 198/03, 105/04, 174/04 i 46/07), članak 14. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju („Narodne novine“, broj 107/07), Popisa stručnih naziva i njihovih kratica („Narodne novine“, broj 45/08) i po Pravilniku o izjednačavanju stručnih naziva, kojeg je donijelo Visoko učilište/, ranije „više medicinske sestre“ mogu tražiti potvrdu da su sada „stručne prvostupnice sestrinstva“. Studij sa kojim je naša „viša medicinska sestra“ izjednačena („Bolonjski“ iz 2005. godine) se prestaje formalno izvoditi 2014. -2015. kada zadnji studenti - apsolventi stječu stručni naziv „stručni prvostupnik“. Znači, imamo dva studija zaredom koji se oba više ne izvode (jer je školovanje za „stručne prvostupnike“ prebačeno na drugo Visoko učilište ali sada kao novi preddiplomski studij 3+2). Pitanje glasi, da li treba ponovo sve izjednačavati jer se ne izvode dva studija zaredom a već smo ih izjednačili ili to treba ujednačavati samo za one stranke koje to do sada nisu tražili pa traže novo ujednačavanje po članku 114. Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (»Narodne novine«, br. 119/22.)? Stoga, ako je stav predlagatelja zakona, da apsolutno sve treba revidirati, te sve ranije izdane potvrde treba staviti izvan snage ili ih ostaviti na „zatečenom stanju“ do 2022. godine, onda to trebate jasnije formulirati. Ako je pak stav predlagatelja zakona, da do sada izdane potvrde (do 2022. godine) ne treba revidirati to jasnije formulirajte te odredite poveznicu sa novim ujednačavanjem po Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (»Narodne novine«, br. 119/22.) - člankom 114. koji donosi novi stručni naziv - samo „prvostupnik“.	Djelomično prihvaćen	Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju. 1. Prihvaća se promjena izraza izjednačavanja u izraz ujednačavanje u članku 15. stavku 3. alineja 1. i 2., stavku 4, stavku 7. alineja 1., 2. i 3., stavku 8. 2. Navedena pitanja nisu predmet ovoga Nacrta prijedloga Zakona. Osobe kojima su već izdane potvrde o izjednačavanju, mogu se izravno obratiti visokom učilištu radi izdavanja uvjerenja o novom akademskom ili stručnom nazivu.
28	Josip Barić	III. STJECANJE STRUČNOG NAZIVA, Izjednačavanje akademskog ili stručnog naziva te akademskog stupnja kada se studij više ne izvodi ili nije iste vrste Članak 12.	uz članak 12. stavak (1) Potrebno je da umjesto članka 14. stavak (2). stavite članak 15. stavak (2). iz razloga jer ste napisali očito krivi članak - studiji koji se ne izvode nemaju „poveznicu“ sa prekršajnim odredbama ovoga zakona nego sa prijelaznim odredbama. ...................................... ……………………………………………………………………… uz članak 12. stavak (1), (2), (4), (7), (8), (9) Potrebno je uskladiti terminologiju sa Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (»Narodne novine«, br. 119/22.) - člankom 114. koji je uveo terminologiju UVJERENJE O UJEDNAČAVANJU, jer ovaj zakon, koji se donosi nakon što je donesen Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, ne može se o istoj stvari imati „staru“ terminologiju. .............................................................................................. uz članak 12. i 15. Smatram, da kroz ova dva članka zakona nije precizno razrađena situacija iz prakse kada se: studij akreditiran u Republici Hrvatskoj više ne izvodi a izjednačavanje stručnog naziva je izvršeno prije stupanja na snagu Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (»Narodne novine«, br. 119/22.), te su studentima (strankama) izdane odgovarajuće potvrde o izjednačavanju (terminologija do 2022. godine). Dakle, npr. viša medicinska sestra koja je završila studij 2007. (trogodišnji ili dvogodišnji studij na nekim drugim fakultetima još ranije) izjednačena je 2008. godine u „stručna prvostupnica sestrinstva“ a od 2022. godine dobiva mogućnost da se ujednačava (novi stručni naziv i terminologija) u „prvostupnica“ sestrinstva jer je članak 114. Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (»Narodne novine«, br. 119/22.) to omogućio. Pitanje je da li treba i za takve stranke (VšS) odnosno za takvu situaciju treba li Visoko učilište tražiti suglasnost Agencije, da se (nakon neke provjere?) izda uvjerenje o ujednačenosti (varijanta prva ako uopće to stranka nije tražila do sada ili varijanta druga ako je zatražila i ima potvrdu o izjednačenosti u „stručna prvostupnica sestrinstva“ ali sada traži ove 2022.-2023. godine, da postane „prvostupnik“ sestrinstva. A što ako to prema ovom nacrtu zakona Agencija to odbije? Da li bi to značilo hipotetski da bi netko imao izjednačenost jer je eto to tražio do 2021., a drugi kada budu tražili to isto -ujednačenost od 2022. godine, neće dobiti? Pojašnjeno, npr. po novouvedenom stručnom studiju Sestrinstvo (ustrojenom po „Bolonji“ trogodišnji studij osnovan 2005. godine) - prvi studenti diplomiraju 2008. godine i stječu stručni naziv „stručna prvostupnica“ sestrinstva a stari studij (stručni - VšS – trogodišnji) se više ne izvodi na visokom učilištu. Od 2008. godine, u skladu sa tadašnjim propisima /članak 120. stavak 2. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine“, broj 123/03, 198/03, 105/04, 174/04 i 46/07), članak 14. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju („Narodne novine“, broj 107/07), Popisa stručnih naziva i njihovih kratica („Narodne novine“, broj 45/08) i po Pravilniku o izjednačavanju stručnih naziva, kojeg je donijelo Visoko učilište/, ranije „više medicinske sestre“ mogu tražiti potvrdu da su sada „stručne prvostupnice sestrinstva“. Studij sa kojim je naša „viša medicinska sestra“ izjednačena („Bolonjski“ iz 2005. godine) se prestaje formalno izvoditi 2014. -2015. kada zadnji studenti - apsolventi stječu stručni naziv „stručni prvostupnik“. Znači, imamo dva studija zaredom koji se oba više ne izvode (jer je školovanje za „stručne prvostupnike“ prebačeno na drugo Visoko učilište ali sada kao novi preddiplomski studij 3+2). Pitanje glasi, da li treba ponovo sve izjednačavati jer se ne izvode dva studija zaredom a već smo ih izjednačili ili to treba ujednačavati samo za one stranke koje to do sada nisu tražili pa traže novo ujednačavanje po članku 114. Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (»Narodne novine«, br. 119/22.)? Stoga, ako je stav predlagatelja zakona, da apsolutno sve treba revidirati, te sve ranije izdane potvrde treba staviti izvan snage ili ih ostaviti na „zatečenom stanju“ do 2022. godine, onda to trebate jasnije formulirati. Ako je pak stav predlagatelja zakona, da do sada izdane potvrde (do 2022. godine) ne treba revidirati to jasnije formulirajte te odredite poveznicu sa novim ujednačavanjem po Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (»Narodne novine«, br. 119/22.) - člankom 114. koji donosi novi stručni naziv - samo „prvostupnik“.	Djelomično prihvaćen	"Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju. Vezano za uvrštavanje prijevoda odnosno ekvivalenta na engleskom jeziku u čl. 7. Zakona, slažemo se s potrebom usklađenog korištenja prijevoda na nacionalnoj razini. Ministarstvo se obvezuje na donošenje popisa stručnih naziva, akademskih naziva i akademskih stupnjeva na engleskom jeziku. "
29	Jan Šneler	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O AKADEMSKOM I STRUČNOM NAZIVU I AKADEMSKOM STUPNJU	Predlažem izmjenu članka 6. na način da se brišu stavci 3. i 4. te da članak 6. glasi: (1) Završetkom sveučilišnog specijalističkog studija student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke, koja se može koristiti uz akademski naziv iz članka 4. ovog Zakona. (2) Kratica naziva iz stavka 1. ovog članka, univ.spec. uz naznaku struke, može se koristiti uz kraticu akademskog naziva iz članka 4. ovog Zakona i stavlja se iza imena i prezimena osobe. Nastavno na gore navedenu izmjenu, predlažem izmjenu naziva članka 6. na način da on sada glasi: "Stjecanja akademskog naziva završetkom sveučilišnog poslijediplomskog specijalističkog studija" Obrazloženje: Stavcima 3. i 4. propisuje se drugačija titula za sveučilišni specijalistički studij za pojedina područja od titule za sveučilišni specijalistički studij ostalih područja što je diskriminatorno jer se radi o istoj razini obrazovanja (poslijediplomski specijalistički studij) u jednakom opterećenju ECTS bodovima, bez obzira na to što se ne radi o istom znanstvenom području. Nadalje, ukidanjem poslijediplomskih znanstvenih studija (magisterija) i uvođenjem poslijediplomskih sveučilišnih studija, stvorio se problem zbog prilagodbe na nove modele poslijediplomskih studija te nove titule (univ.spec. uz oznaku studija). Ovim promjenama dodatno bi se unijela pomutnja jer bi uz postojeće mr.sc., postojale titule i univ.spec. uz oznaku struke i spec. uz oznaku struke što je doista nepotrebno i nije nimalo u duhu donošenja novog Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju. Što se tiče promjene naziva članka, uvjet za upis na sveučilišni specijalistički studij jest završetak sveučilišnog diplomskog studija te je nužno da naziv studija bude sveučilišni specijalistički poslijediplomski studij, obzirom na to da isti ne može biti upisan, a onda logikom stvari niti završen, ako nije završen diplomski studij. Samom logikom jasno je da sveučilišni specijalistički studij nije osnovni studij već poslijediplomski.	Nije prihvaćen	"Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju. Stavci 1. i 3. članka 6. Nacrta prijedloga Zakona usklađeni su s člankom 74. stavkom 4. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN, 119/22) kojim je propisano da završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv specijalist uz naznaku struke (spec. uz naznaku struke), a završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine, stomatologije, farmacije i medicinske biokemije student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke (univ. spec. uz naznaku struke) time izdvojivši kao zasebnu kategoriju struke za koje se veže i obavezno polaganje stručnih ispita."
30	IZIDORA HEROLD	VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Usklađivanje odredbi stečenih akademskih i stručnih naziva i akademskog stupnja prema ranije važećim propisima Članak 15.	U članku 114. stavku 8. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti navedeno je da na zahtjev osobe koja je završila studij visoko učilište obvezno je bez naknade izdati uvjerenje o ujednačavanju stručnoga naziva. Članak se odnosi na osobe koje su stekle akademski naziv prvostupnik odnosno magistar struke te im se naziv ujednačava sa sveučilišnim prvostupnikom odnodno magistrom struke i nigdje se ne spominju osobe koje su završile dodiplomski studij. Kako se članak 15. nacrta ovog zakona odnosi na osobe koje su završile dodiplomske studije, vrijedi li i za njih odredba o izdavanju uvjerenja o ujednačavanju bez naknade i treba li to biti navedeno u članku 15. ovog zakona koji je u raspravi? Također, u Zakonu visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti spominje se termin "ujednačavanje" dok se u nacrtu ovog zakona koristi izraz "izjednačavanje" pa bi se trebala uskladiti terminologija.	Djelomično prihvaćen	Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju. Odredbe članka 114. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN, 119/22) odnose se na usklađivanje naziva studija i akademskih i stručnih naziva i akademskog stupnja koji su bili propisani odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju s odredbama o nazivima studija, akademskih i stručnih naziva propisanih ZVOZD-om, dok se članak 15. stavak 3. Nacrta prijedloga Zakona odnosi na studije čiji su nazivi, kao i akademski i stručni nazivi i akademski stupnjevi bili propisani propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ZZDVO-a. Radi se o različitim postupcima usklađivanja, odnosno izjednačavanja. Nacrtom prijedloga Zakona ne propisuje se izdavanje dokumenta o ujednačavanju iz čl. 15. ovog Nacrta prijedloga Zakona bez naknade. Prihvaća se promjena izraza izjednačavanja u izraz ujednačavanje u stavcima 1., 2., 4., 7., 8. i 9. članka 12.
31	IVANA JAKUŠIĆ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O AKADEMSKOM I STRUČNOM NAZIVU I AKADEMSKOM STUPNJU	Komentari općenito na sadržaj nacrta prijedloga zakona i uz sljedeće dijelove/članke: • Uz II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, B) Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom, C) Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona • Uz Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga diplomskog studija, Članak 4. , točka 6 • Uz Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga diplomskog studija, Članak 4. , točka 3 • Uz Popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva, Članak 7. • Uz IV. KORIŠTENJE AKADEMSKOG NAZIVA, STRUČNOG NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA Članak 13. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju objavljen na esavjetovanje objavljeno 16.3.2023. potrebno je uskladiti s: 1. Direktivom 2005/36 EU o reguliranim profesijama, 2. Direktivom 2018/958 EU o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije, 3. International Standard Classification of Education (2013., UNESCO), 4. Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine NN 65/2022. ad 1. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju objavljen na esavjetovanje objavljeno 16.3.2023. potrebno je uskladiti s Direktivom 2005/36 EU o reguliranim profesijama s navodima „korištenja profesionalnog naziva” i akademskih naziva za doktore medicine i doktore medicine specijaliste. Direktiva 2005/36/EC o priznavanju stručnih kvalifikacija preuzeta je u hrvatski pravni poredak Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija doktora medicine. • Direktiva 2005/36 EU o reguliranim profesijama EUR-Lex - 32005L0036 - EN - EUR-Lex (europa.eu) pod točkom 19-21 i definicije čl. 3 a-e (navedeno u nastavku), odjeljak 2 čl. 24 Osnovno medicinsko osposobljavanje, 25 Specijalističko medicinsko usavršavanje, čl. 26 Vrste specijalističkog medicinskog usavršavanja, uključujući Prilog V (5.1., 5.1.2., 5.1.3.) • Članak 3. Definicije 1. Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije: o (a) „regulirana profesija”: profesionalna djelatnost ili skupina profesionalnih djelatnosti čiji je pristup, obavljanje ili jedan od načina obavljanja na temelju zakonskih ili drugih propisa, izravno ili neizravno uvjetovan posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija; posebno korištenje profesionalnog naziva koji je zakonskim ili drugim propisima ograničen na nositelje određenih stručnih kvalifikacija predstavlja jedan od načina obavljanja djelatnosti. Ako se prva rečenica ove definicije ne primjenjuje, profesija iz stavka 2. smatra se reguliranom profesijom; o (b) „stručne kvalifikacije”: kvalifikacije koje se potvrđuju dokazom o formalnoj osposobljenosti, potvrdom kompetencije iz članka 11. točke (a) (i) i/ili stručnim iskustvom; o (c) „dokaz o formalnoj osposobljenosti”: diplome, svjedodžbe i drugi dokazi koje je izdalo nadležno tijelo u državi članici na temelju zakonskih i drugih propisa te države članice i kojima se potvrđuje uspješno završeno stručno osposobljavanje koje je većim dijelom stečeno u Zajednici. Ako se prva rečenica ove definicije ne primjenjuje, dokaz o formalnoj formalnim kvalifikacijama osposobljenosti iz stavka 3. smatra se dokazom o formalnoj osposobljenosti; o (d) „nadležno tijelo”: svaka vlast ili tijelo koje je država članica izričito ovlastila za izdavanje odnosno primanje dokaza o osposobljenosti i drugih dokumenata i informacija kao i za primanje zahtjeva i donošenje odluka iz ove Direktive; o (e) „regulirano obrazovanje i osposobljavanje”: svako osposobljavanje koje je izričito usmjereno na obavljanje određene profesije i koje obuhvaća jedan ili više programa koji su, kada je to prikladno, nadopunjeni odgovarajućim stručnim osposobljavanjem odnosno vježbeničkom ili stručnom praksom ad 2. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju potrebno uskladiti s Direktivom 2018/958 EU o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije o „korištenje profesionalnog naziva i profesionalnih djelatnosti koje su dopuštene na temelju takvog naziva, koji su obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2005/36/EZ”, a odnose se na doktore medicine i doktore medicine specijaliste. Direktivom 2018/958 EU o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije Directive (EU) 2018/958 of the European Parliament and of the Council of 28 June 2018 on a proportionality test before adoption of new regulation of professions (legislation.gov.uk) , dio pod 30. i čl. 2 i 3: o (30) Kao što je potvrđeno ustaljenom sudskom praksom, zdravlje i život ljudi na prvom je mjestu među interesima zaštićenima UFEU-om. Prema tome, države članice trebale bi uzeti u obzir cilj osiguravanja visoke razine zaštite zdravlja ljudi pri procjeni zahtjeva za zdravstvene profesije, kao što su djelatnosti koje su ograničene na određenu profesiju, zaštićeni profesionalni nazivi, trajno stručno usavršavanje ili pravila koja se odnose na organizaciju profesije, profesionalnu etiku i nadzor uz poštovanje minimalnih uvjeta osposobljavanja utvrđenih u Direktivi 2005/36/EZ. o Članak 2. Područje primjene. Ova se Direktiva primjenjuje na odredbe zakona ili druge propise država članica kojima se ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje ili jedan od načina njezina obavljanja, uključujući korištenje profesionalnog naziva i profesionalnih djelatnosti koje su dopuštene na temelju takvog naziva, koji su obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2005/36/EZ. o Članak 3. Definicije. Za potrebe ove Direktive primjenjuju se definicije iz Direktive 2005/36/EZ. Osim toga, primjenjuju se sljedeće definicije: (a) „zaštićeni profesionalni naziv” znači oblik reguliranja profesije u kojem je upotreba naziva u profesionalnoj djelatnosti ili skupini profesionalnih djelatnosti izravno ili neizravno uvjetovana posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija na temelju zakona ili drugih propisa, i u kojem nepropisna upotreba tog naziva podliježe sankcijama; o (b) „djelatnosti koje su ograničene na određenu profesiju” znači oblik reguliranja profesije u kojem je pristup profesionalnoj djelatnosti ili skupini profesionalnih djelatnosti izravno ili neizravno, na temelju zakona ili drugih propisa, ograničen na članove određene regulirane profesije koji imaju određenu profesionalnu kvalifikaciju, uključujući kada se djelatnost dijeli s drugim reguliranim profesijama. Ad 3. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju potrebno uskladiti s International Standard Classification of Education (2013., UNESCO) dio koji se odnosi na doktore medicine i doktore medicine specijaliste. Sažeto, medicina je djelokrug rada i odgovornosti isključivo doktora medicine. Pod ovom stavkom tj. za medicinu se ne navode druge struke ili djelatnosti, niti za druge struke ova službena klasifikacija ne priznaje i ne prepoznaje ovdje navedene medicinsko područje djelatnosti. Prema International Standard Classification of Education (2013., UNESCO) u poglavlju 091 Health and Welfare, područje 0912 Medicine navodi da - „Medicine is the study of the principles and procedures used in preventing, diagnosing, caring for and treating illness, disease and injury in humans and the maintenance of general health. Principally, this detailed field consists of training of physicians/doctors.“ Ad 4. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju potrebno uskladiti s Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine NN 65/2022, primjerice čl. 35 koji navodi da nakon položenog specijalističkog ispita se stječe naziv „specijalist xxxx grana specijalizacije”, primjerice: specijalist interne medicine, specijalist nuklearne medicine, specijalist transfuzijske medicine, specijalist obiteljske medicine, specijalist laboratorijske medicine, itd. Sukladno ovim navodima nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju mora sadržavati i biti usklađen s „ograničenim pristupom reguliranoj profesiji”, a što uključuje korištenje „profesionalog naziva” „uvjetovanog posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija na temelju zakona ili drugih propisa” te je naziv doktor medicine i specijalist xxx ili specijalist xxx medicine specifičan za ovu reguliranu profesiju. Potrebno je ukazati da u Pravilniku o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije (NN 73/08, čl. 2 i 28) postoji stručno usavršavanje u obliku specijalizacije s nazivom Medicinska biokemija i laboratorijska medicina, te ovaj naziv nije zakonski ustanovljen u Zakonu o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 117/08), ali je protuzakonit Direktivi 2005/36 EU budući da se radi o zaštićenom profesionalnom nazivu, a u Prilogu V je navedena liječnička specijalizacija iz laboratorijske medicine sličnog ili odgovarajućeg nacionalnog naziva (pod istoznačnim generičkim nazivom Clinical Biology i Biological Chemistry), te su doktori medicine jedina regulirana profesija s ovim nazivom specijalizacije. Naziv medicinskih biokemičara „specijalist medicinske biokemije i laboratorijske medicine” iz Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije (NN 73/08, čl. 2 i 28) je u suprotnosti sa Zakonom o lječništvu (NN 121/2003, 117/2008), Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/2018, 125/2019, 147/2020) i Kaznenom zakonu (NN 144/12) članak 184. o nadriliječništvu.	Nije prihvaćen	"Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju. Potrebno je istaknuti da se prijedlogom Zakona uređuju akademski i stručni nazivi te akademski stupanj nakon stjecanja formalne kvalifikacije u sustavu visokog obrazovanja, a ne profesionalni nazivi. Direktiva 2013/55 te Direktiva 2018/958 odnose se na priznavanje stručnih kvalifikacija i prenesene su u Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija koji regulira i profesionalne nazive te navodi u čl.5.st.6. da profesionalni naziv kojim se nositelju stručne kvalifikacije potvrđuje pravo na obavljanje određene regulirane profesije može biti različit od akademskog naziva koji se stječe posjedovanjem obrazovne kvalifikacije u visokom obrazovanju. Direktiva 2018/958 o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije ne odnosi se na predmetni Zakon. Vezano uz predloženo usklađivanje s „International Standard Classification of Education“ (2013., UNESCO) u dijelu koji se odnosi na medicinu kao djelatnost koja se odnosi na ljude, predlagatelj ga ne smatra preprekom za čl. 4. st. 6. Zakona. Vezano uz Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, Zakon je nadređeni akt pravilnicima te se isti ne može usklađivati s pravilnicima. "
32	IVANA GRGIĆ	II. STJECANJE AKADEMSKOG NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA, Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija Članak 6.	Prema Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama potposanom u svibnju 2022. u članku 52. piše: 2. Osnovna plaća zaposlenika uvećat će se za 5 % ako zaposlenik ima završen poslijediplomski specijalistički studij (univ.spec), 8 % ako zaposlenik ima znanstveni stupanj magistra znanosti, odnosno za 15 % ako zaposlenik ima znanstveni stupanj doktora znanosti, neovisno o tome je li poslijediplomski specijalistički studij, magisterij, odnosno doktorat znanosti u funkciji radnog mjesta ili nije. Prema članku 6. ovog Nacrta prijedloga Zakona osobe koje zavše sveučilišni specijalistički studij dijele se na one osobe koje će dobiti titulu (kraticu naziva) spec. i na one osobe koje će dobiti kraticu univ.spec. Time se diskriminiraju osobe koje su završe sveučilišni specijalistički studij iz područja ekonomije, tehničkih znanosti i sl. jer je njihova kratica spec. uz naznaku struke. Osobe koje završe specijalistički studij iz područja medicine, veterine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije dobivaju titulu univ.spec. koja nosi povećanje osnovice plaće od 5%, dok ostali s istom razinom studija to ne dobivaju.	Primljeno na znanje	"Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju. Stavci 1. i 3. članka 6. Nacrta prijedloga Zakona usklađeni su s člankom 74. stavkom 4. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN, 119/22) kojim je propisano da završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv specijalist uz naznaku struke (spec. uz naznaku struke), a završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine, stomatologije, farmacije i medicinske biokemije student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke (univ. spec. uz naznaku struke) time izdvojivši kao zasebnu kategoriju struke za koje se veže i obavezno polaganje stručnih ispita.Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama mora se uskladiti s odredbama Nacrta prijedloga Zakona na način da jednako pravo na povećanje osnovne plaće zaposlenika u javnim službama ima zaposlenik koji je završio sveučilišni specijalistički studij (spec. uz naznaku struke) i sveučilišni specijalistički studij iz područja medicine, veterine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije (univ. spec. uz naznaku struke) jer je riječ o istoj razini i vrsti studija. "
33	Ines Delač	II. STJECANJE AKADEMSKOG NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA, Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija Članak 6.	Poštovani, ne slažem se s odredbom Članka 6. o stjecanju akademskog naziva završetkom sveučilišnog specijalističkog studija. Prema članku, završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije, student stječe akademski univ. spec. uz naznaku struke, dok se završetkom svih ostalih studija stječe akademski naziv spec. uz naznaku struke. Nije jasno zašto je različit akademski naziv za istu razinu obrazovanja u različitim područjima, pogotovo što TKU propisuje povećanje plaće od 5 % za univ. spec., što ostale struke stavlja u nepovoljan položaj.	Primljeno na znanje	"Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju. Stavci 1. i 3. članka 6. Nacrta prijedloga Zakona usklađeni su s člankom 74. stavkom 4. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN, 119/22) kojim je propisano da završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv specijalist uz naznaku struke (spec. uz naznaku struke), a završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine, stomatologije, farmacije i medicinske biokemije student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke (univ. spec. uz naznaku struke) time izdvojivši kao zasebnu kategoriju struke za koje se veže i obavezno polaganje stručnih ispita.Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama mora se uskladiti s odredbama Nacrta prijedloga Zakona na način da jednako pravo na povećanje osnovne plaće zaposlenika u javnim službama ima zaposlenik koji je završio sveučilišni specijalistički studij (spec. uz naznaku struke) i sveučilišni specijalistički studij iz područja medicine, veterine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije (univ. spec. uz naznaku struke) jer je riječ o istoj razini i vrsti studija. "
34	Hrvatsko društvo za medicinsku fiziku	II. STJECANJE AKADEMSKOG NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA, Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija Članak 6.	Poštovani, Hrvatsko društvo za medicinsku fiziku (HDMF) kao krovna udruga fizičara zaposlenih u zdravstvu proučilo je Nacrt Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju. Mišljenja smo da je u Nacrtu zakona sporan članak 6. koji propisuje stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnog specijalističkog studija. Zakonodavac kao jedno od osnovnih pitanja koja se uređuju Zakonom navodi ujednačavanje naziva koji se stječu završetkom studijskih programa na visokim učilištima. Stoga sve osobe koje završe istovjetnu razinu studija, u ovom slučaju specijalistički studij, moraju imati isti akademski naziv. Međutim, u članku 6. Nacrta zakona uvode se dva akademska naziva za istovjetnu razinu studija: - Stavak (3) i (4) članka navode da završetkom sveučilišnog specijalističkog studija iz područja medicine, veterine, dentalne medicinske, farmacije i medicinske biokemije student stječe naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke - Stavak (1) i (2) članka navode da za sve ostale specijalističke studije student stječe naziv specijalist uz naznaku struke Smatramo da se navedenom formulacijom članka 6. Nacrta zakona promiče institucionalizirana diskriminacija studenata svih sveučilišnih specijalističkih studija osim onih iz područja medicine, veterine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije te da u ovom segmentu Nacrt Zakona obezvrjeđuje temeljne principe pravnog sustava Republike Hrvatske kojima se treba osigurati zaštita i promicanje jednakosti, te pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogućnosti unutar akademske zajednice. Kao stručno društvo koje se aktivno bavi pitanjem nedvojbene dugogodišnje diskriminacije naše struke iznenađeni smo Nacrtom zakona koji još jednom predviđa diskriminaciju po obrazovanju u Republici Hrvatskoj. U tom kontekstu napominjemo da je Pučka pravobraniteljica Republike Hrvatske uputila državnim tijelima (Ministarstvu zdravstva, P.P.-25-3-42/20-13-10 od 07. ožujka 2023.g.) upozorenje o diskriminaciji po obrazovanju koje se odnosi na problematiku položaja medicinskih fizičara i biologa u zdravstvu. Usvajanje Nacrta Zakona u ovom obliku nedvojbeno bi rezultiralo nastavkom te diskriminacije. Stoga HDMF predlaže da se članak 6 promijeni, tako da se izbace stavke (3) i (4), a stavak (1) i (2) korigiraju na sljedeći način: (1) Završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke, koji se može koristiti uz akademski naziv iz članka 4. ovoga Zakona. (2) Kratica naziva iz stavka 1. ovoga članka je univ. spec. uz naznaku struke može se koristiti uz kraticu akademskog naziva iz članka 4. ovoga Zakona i stavlja se iza imena i prezimena osobe. S poštovanjem, Hrvatsko društvo za medicinsku fiziku	Nije prihvaćen	"Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju. Stavci 1. i 3. članka 6. Nacrta prijedloga Zakona usklađeni su s člankom 74. stavkom 4. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN, 119/22) kojim je propisano da završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv specijalist uz naznaku struke (spec. uz naznaku struke), a završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine, stomatologije, farmacije i medicinske biokemije student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke (univ. spec. uz naznaku struke) time izdvojivši kao zasebnu kategoriju struke za koje se veže i obavezno polaganje stručnih ispita."
35	Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu	II. STJECANJE AKADEMSKOG NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA, Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija Članak 6.	Poštovani, Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu (HDBUZ) kao krovna udruga biološke struke u specifičnom području rada (zdravstvo) proučilo je Nacrt Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju. Mišljenja smo da je u Nacrtu Zakona sporan članak 6. koji propisuje „Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnog specijalističkog studija“, u dijelovima (3) Završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije, student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke koji se može koristiti uz akademski naziv iz članka 4. ovoga Zakona i dijelu (4) Kratica naziva iz stavka 3. ovoga članka je univ. spec. uz naznaku struke, može se koristiti uz kraticu akademskog naziva iz članka 4. ovoga Zakona i stavlja se iza imena i prezimena osobe. Naime, prema Nacrtu Zakona završetak sveučilišnog specijalističkog studija iz područja medicine, veterine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije rezultira stjecanjem akademskog naziva sveučilišni specijalist (univ.spec), dok istovremeno završetak iste vrste studija (sveučilišni specijalistički studij) iz drugih područja znanosti rezultira stjecanjem nižeg akademskog naziva specijalist. Napominjemo da se pri tome radi o pokušaju institucionalizirane diskriminacije studenata svih sveučilišnih specijalističkih studija osim onih iz područja medicine, veterine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije te da u ovom segmentu Nacrt zakona obezvrjeđuje temeljne principe na kojima počiva akademska zajednica. U tom kontekstu napominjemo da je Pučka pravobraniteljica Republike Hrvatske uputila državnim tijelima (Ministarstvu zdravstva, P.P.-25-3-42/20-13-10 od 07. ožujka 2023.g.) Upozorenje o diskriminaciji po obrazovanju koje se odnosi na problematiku položaja biologa u zdravstvu i medicinskih fizičara. Kao stručno društvo koje se aktivno bavi pitanjem nedvojbene dugogodišnje diskriminacije naše struke iznenađeni smo Nacrtom zakona koji još jednom predviđa diskriminaciju po obrazovanju u R. Hrvatskoj te ističemo da sve osobe koje završe istovjetnu razinu studija (specijalistički studij) moraju imati isti akademski naziv te da bi usvajanje Nacrta Zakona u ovom obliku nedvojbeno rezultiralo pritužbama o diskriminaciji u punom opsegu pravnog sustava R. Hrvatske. PRIJEDLOG: HDBUZ predlaže da se iz članka 6 izbace dijelovi (3) i (4) te da se dio (1) korigira na način: (1) Završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv SVEUČILIŠNI specijalist uz naznaku struke, koji se može koristiti uz akademski naziv iz članka 4. ovoga Zakona. (2) Kratica naziva iz stavka 1. ovoga članka je UNIV.spec. uz naznaku struke može se koristiti uz kraticu akademskog naziva iz članka 4. ovoga Zakona i stavlja se iza imena i prezimena osobe. Istovremeno predlažemo brisanje stavaka 3 i 4 zbog pitanja direktne diskriminacije. S poštovanjem, Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu	Nije prihvaćen	"Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju. Stavci 1. i 3. članka 6. Nacrta prijedloga Zakona usklađeni su s člankom 74. stavkom 4. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN, 119/22) kojim je propisano da završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv specijalist uz naznaku struke (spec. uz naznaku struke), a završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine, stomatologije, farmacije i medicinske biokemije student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke (univ. spec. uz naznaku struke) time izdvojivši kao zasebnu kategoriju struke za koje se veže i obavezno polaganje stručnih ispita. "
36	Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O AKADEMSKOM I STRUČNOM NAZIVU I AKADEMSKOM STUPNJU	Poštovani, Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu (HDBUZ) kao krovna udruga biološke struke u specifičnom području rada (zdravstvo) proučilo je Nacrt Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju. Mišljenja smo da je u Nacrtu Zakona sporan članak 6. koji propisuje „Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnog specijalističkog studija“, u dijelovima (3) Završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije, student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke koji se može koristiti uz akademski naziv iz članka 4. ovoga Zakona i dijelu (4) Kratica naziva iz stavka 3. ovoga članka je univ. spec. uz naznaku struke, može se koristiti uz kraticu akademskog naziva iz članka 4. ovoga Zakona i stavlja se iza imena i prezimena osobe. Naime, prema Nacrtu Zakona završetak sveučilišnog specijalističkog studija iz područja medicine, veterine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije rezultira stjecanjem akademskog naziva sveučilišni specijalist (univ.spec), dok istovremeno završetak iste vrste studija (sveučilišni specijalistički studij) iz drugih područja znanosti rezultira stjecanjem nižeg akademskog naziva specijalist. Napominjemo da se pri tome radi o pokušaju institucionalizirane diskriminacije studenata svih sveučilišnih specijalističkih studija osim onih iz područja medicine, veterine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije te da u ovom segmentu Nacrt zakona obezvrjeđuje temeljne principe na kojima počiva akademska zajednica. U tom kontekstu napominjemo da je Pučka pravobraniteljica Republike Hrvatske uputila državnim tijelima (Ministarstvu zdravstva, P.P.-25-3-42/20-13-10 od 07. ožujka 2023.g.) Upozorenje o diskriminaciji po obrazovanju koje se odnosi na problematiku položaja biologa u zdravstvu i medicinskih fizičara. Kao stručno društvo koje se aktivno bavi pitanjem nedvojbene dugogodišnje diskriminacije naše struke iznenađeni smo Nacrtom zakona koji još jednom predviđa diskriminaciju po obrazovanju u R. Hrvatskoj te ističemo da sve osobe koje završe istovjetnu razinu studija (specijalistički studij) moraju imati isti akademski naziv te da bi usvajanje Nacrta Zakona u ovom obliku nedvojbeno rezultiralo pritužbama o diskriminaciji u punom opsegu pravnog sustava R. Hrvatske. PRIJEDLOG: HDBUZ predlaže da se iz članka 6 izbace dijelovi (3) i (4) te da se dio (1) korigira na način: (1) Završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv SVEUČILIŠNI specijalist uz naznaku struke, koji se može koristiti uz akademski naziv iz članka 4. ovoga Zakona. (2) Kratica naziva iz stavka 1. ovoga članka je UNIV.spec. uz naznaku struke može se koristiti uz kraticu akademskog naziva iz članka 4. ovoga Zakona i stavlja se iza imena i prezimena osobe. Istovremeno predlažemo brisanje stavaka 3 i 4 zbog pitanja direktne diskriminacije. S poštovanjem, Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu	Nije prihvaćen	"Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju. Stavci 1. i 3. članka 6. Nacrta prijedloga Zakona usklađeni su s člankom 74. stavkom 4. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN, 119/22) kojim je propisano da završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv specijalist uz naznaku struke (spec. uz naznaku struke), a završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine, stomatologije, farmacije i medicinske biokemije student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke (univ. spec. uz naznaku struke) time izdvojivši kao zasebnu kategoriju struke za koje se veže i obavezno polaganje stručnih ispita."
37	Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O AKADEMSKOM I STRUČNOM NAZIVU I AKADEMSKOM STUPNJU	Poštovani, Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu (HDBUZ) kao krovna udruga biološke struke u specifičnom području rada (zdravstvo) proučilo je Nacrt Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju. Mišljenja smo da je u Nacrtu Zakona sporan članak 6. koji propisuje „Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnog specijalističkog studija“, u dijelovima (3) Završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije, student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke koji se može koristiti uz akademski naziv iz članka 4. ovoga Zakona i dijelu (4) Kratica naziva iz stavka 3. ovoga članka je univ. spec. uz naznaku struke, može se koristiti uz kraticu akademskog naziva iz članka 4. ovoga Zakona i stavlja se iza imena i prezimena osobe. Naime, prema Nacrtu Zakona završetak sveučilišnog specijalističkog studija iz područja medicine, veterine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije rezultira stjecanjem akademskog naziva sveučilišni specijalist (univ.spec), dok istovremeno završetak iste vrste studija (sveučilišni specijalistički studij) iz drugih područja znanosti rezultira stjecanjem nižeg akademskog naziva specijalist. Napominjemo da se pri tome radi o pokušaju institucionalizirane diskriminacije studenata svih sveučilišnih specijalističkih studija osim onih iz područja medicine, veterine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije te da u ovom segmentu Nacrt zakona obezvrjeđuje temeljne principe na kojima počiva akademska zajednica. U tom kontekstu napominjemo da je Pučka pravobraniteljica Republike Hrvatske uputila državnim tijelima (Ministarstvu zdravstva, P.P.-25-3-42/20-13-10 od 07. ožujka 2023.g.) Upozorenje o diskriminaciji po obrazovanju koje se odnosi na problematiku položaja biologa u zdravstvu i medicinskih fizičara. Kao stručno društvo koje se aktivno bavi pitanjem nedvojbene dugogodišnje diskriminacije naše struke iznenađeni smo Nacrtom zakona koji još jednom predviđa diskriminaciju po obrazovanju u R. Hrvatskoj te ističemo da sve osobe koje završe istovjetnu razinu studija (specijalistički studij) moraju imati isti akademski naziv te da bi usvajanje Nacrta Zakona u ovom obliku nedvojbeno rezultiralo pritužbama o diskriminaciji u punom opsegu pravnog sustava R. Hrvatske. PRIJEDLOG: HDBUZ predlaže da se iz članka 6 izbace dijelovi (3) i (4) te da se dio (1) korigira na način: (1) Završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv SVEUČILIŠNI specijalist uz naznaku struke, koji se može koristiti uz akademski naziv iz članka 4. ovoga Zakona. (2) Kratica naziva iz stavka 1. ovoga članka je UNIV.spec. uz naznaku struke može se koristiti uz kraticu akademskog naziva iz članka 4. ovoga Zakona i stavlja se iza imena i prezimena osobe. Istovremeno predlažemo brisanje stavaka 3 i 4 zbog pitanja direktne diskriminacije. S poštovanjem, Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu	Nije prihvaćen	"Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju. Stavci 1. i 3. članka 6. Nacrta prijedloga Zakona usklađeni su s člankom 74. stavkom 4. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN, 119/22) kojim je propisano da završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv specijalist uz naznaku struke (spec. uz naznaku struke), a završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine, stomatologije, farmacije i medicinske biokemije student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke (univ. spec. uz naznaku struke) time izdvojivši kao zasebnu kategoriju struke za koje se veže i obavezno polaganje stručnih ispita."
38	Hrvatska psihološka komora	II. STJECANJE AKADEMSKOG NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA, Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija Članak 6.	Odredbom stavka 1. navedenog članka Nacrta predloženo je da završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv specijalist uz naznaku struke, a stavkom 2. da kratica istog akademskog naziva glasi spec. uz naznaku struke. Iznimkom u stavku 3. obuhvaćeni su sveučilišni specijalistički studij iz područja medicine, veterine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije, završetkom kojih student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke i kraticu akademskog naziva univ. spec. uz naznaku struke (stavak 4.). U odnosu na navedeno, ukazujemo na odredbe članka 15. Zakona o psihološkoj djelatnosti (Narodne novine broj 98/19, 18/22) kojima je ovlaštenim psiholozima u pojedinim područjima primijenjene psihologije omogućeno stjecanje specijalnosti. Istim propisom određeno je da područja primijenjene psihologije u kojima se ovlaštenom psihologu može priznati specijalnost određuje Komora Statutom, slijedom čega su Statutom Hrvatske psihološke komore (Narodne novine broj 21/21, 109/22) područjima specijalnosti određena područja medicine rada, palijativne skrbi, psihologije sporta i kliničke psihologije. Pritom, Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine broj 100/18, 125/19, 147/20, 119/22, 156/22, 33/23) određuje da se zdravstvenim radnicima smatraju i klinički psiholozi, dakle ovlašteni psiholozi koji su stekli specijalnost u području kliničke psihologije (članak 155. stavak 2.). Obzirom na činjenicu da se u područjima specijalnosti izvodi sveučilišni specijalistički studij kliničke psihologije završetkom kojeg se stjecao akademski naziv sveučilišnog specijalista kliničke psihologije i kratica univ. spec. clin. psych. (prema odredbama Nacrta specijalist kliničke psihologije odnosno spec. clin. psych.) te da je i u ostalim područjima specijalnosti također predviđeno pokretanje sveučilišnih specijalističkih studija, ukazujemo na koliziju naziva stečenih završetkom specijalističkog studija s nazivima stečenim specijalizacijom u istom području primijenjene psihologije. Stoga, ovime predlažemo izjednačavanje akademskog i pravnog tretmana svih struka koje imaju posebnim propisima predviđenu specijalizaciju tako da se u odredbu članka 6. stavka 3. izrijekom uvrsti područje psihologije te ostala područja s utvrđenom specijalizacijom. Alternativno, predlažemo brisanje stavaka 3. i 4. i izmjenu stavaka 1. i 2. Nacrta tako da akademski naziv koji se stječe završetkom svih sveučilišnih specijalističkih studija bude sveučilišni specijalist uz naznaku struke, a kratica akademskog naziva univ. spec. uz naznaku struke. Razlikovanje akademskog naziva odnosno kratice očuvanjem naznake „sveučilišni“ odnosno „univ.“, iz kojih jasno proizlazi kako je u pitanju studij koji se izvodi isključivo na sveučilištima, važno je i iz razloga razlikovanja studija završenog na sveučilištu od drugih eventualnih specijalističkih studija koji se ne izvode ili se ne bi izvodili na sveučilištima. Osim toga, predmetno je posebno značajno radi otklanjanja eventualnih kolizija koje se mogu pojaviti u odnosu na specijaliste zaposlene u zdravstvenom sustavu. Na predloženi način otklonio bi se objektivno neutemeljen i diskriminatoran tretman specijalista kliničke psihologije, drugih specijalista u područjima primijenjene psihologije, ali i svih drugih usporedivih struka - osobito u zdravstvenom sustavu - u odnosu na struke navedene u članku 6. stavku 3. Nacrta. Podsjećamo i na značajan broj komentara u provedenom postupku savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti u odnosu na članak 74. stavak 4. istog propisa kojima je predlagano da se završetkom bilo kojeg sveučilišnoga specijalističkog studija stječe jedinstvena kratica (univ. spec.), a u odnosu na koje komentare je tijelo koje je provelo savjetovanje u objavljenom Izvješću o provedenom savjetovanju navelo da su prihvaćeni uz pripadajuće obrazloženje da će se članak 74. prijedloga Zakona izmijeniti u odnosu na akademske nazive i kratice. Obzirom na tako istaknute navode i iznesena obrazloženja, koje stanje stvari u potpunosti odgovara ovdje iznesenim primjedbama i prijedlozima odnosno objektivnom stanju, ovo tijelo i druge zainteresirane osobe nalazili su predmetno pitanje riješenim na zadovoljavajući način i nespornim te nisu očekivali da će konačno stanje biti suprotno iznesenim očitovanjima Ministarstva.	Prihvaćen	"Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju. Stavci 1. i 3. članka 6. Nacrta prijedloga Zakona usklađeni su s člankom 74. stavkom 4. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN, 119/22) kojim je propisano da završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv specijalist uz naznaku struke (spec. uz naznaku struke), a završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine, stomatologije, farmacije i medicinske biokemije student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke (univ. spec. uz naznaku struke) time izdvojivši kao zasebnu kategoriju struke za koje se veže i obavezno polaganje stručnih ispita. U stavak 3. članka 6. uvrstit će se područje psihologije i ostala područja s utvrđenom specijalizacijom."
39	GORDANA KUTEROVAC JAGODIĆ	II. STJECANJE AKADEMSKOG NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA, Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija Članak 6.	Nevjerojatno da se predlaže nešto tako diskriminatorno i kranje pristrano prema jednom znanstvenom području kao što su bio.medicinske znanosti! Navedenom formulacijom članka 6. Nacrta zakona promiče se pristranost prema određenim području i implicira manja vrijednost svih ostalih sveučilišnih specijalističkih studija osim onih iz područja medicine, veterine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije. Ukoliko specijaistički studij ima dopusnicu kao sveučilišni studij i zadovoljava određeni broj ECTS bodova i praksu i što se već sve zahtijeva onda je to mjerilo je li i onaj tko ga završi sveučilišni specijalist ili nije, a ne koje je područje studirao! Dakle, nacrt Zakona obezvrjeđuje pretpostavke za ostvarivanje ravnopravnosti unutar akademske zajednice i privilegira područje biomedicine i zdravstva. Pritom se implicito omalovažava i važnost mentalnog zdravlja kojim se primjerice bave psiholozi i sveučilični specijalisti psihologije. Predlažem brisanje tog članka i izjednačavanje svih SVEUČILIŠNIH studija te naziva za sve specijaliste koji bi trebali nositi naziv univ.spec. (struke), npr. univ.spec.psych. Također kada se radi o psiholozima posebno je važno zadržati naziv univ.spec. kako bi se razlikovali oni koji su stekli specijalnost obrazovanjem i praksom (univ.spec.), od onih koji su stekli svoju užnu specijalnost radeći dugo u jednom području pa im je Hrvatska psihološka komora uz dodatnu kraću izobrazbu i provjeru dodijelila naziv specijalista u pojedinom području.	Djelomično prihvaćen	"Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju. Stavci 1. i 3. članka 6. Nacrta prijedloga Zakona usklađeni su s člankom 74. stavkom 4. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN, 119/22) kojim je propisano da završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv specijalist uz naznaku struke (spec. uz naznaku struke), a završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine, stomatologije, farmacije i medicinske biokemije student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke (univ. spec. uz naznaku struke) time izdvojivši kao zasebnu kategoriju struke za koje se veže i obavezno polaganje stručnih ispita. U stavak 3. članka 6. uvrstit će se područje psihologije i ostala područja s utvrđenom specijalizacijom. "
40	GORDANA KUTEROVAC JAGODIĆ	II. STJECANJE AKADEMSKOG NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA, Stjecanje akademskog stupnja završetkom doktorskog studija Članak 5.	U Prijedlogu stoji da svi doktori znanosti iz područja društvenih znanosti stječu naziv: dr.sc.socio. Ne socio.sc. ili nešto što bi ukazivalo da je to područje nego samo dr.socio! Budu li doktroi znanosti nosili taj naziv sugerirat će se da su svi doktori sociologije što je značajno neprecizno kada se radi o tome da u to isto područja spadaju psihologija, sociologija, pedagogija ali i primjerice ekonomija i kineziologija pa i Sigurnosne i obrambene znanosti! Kada već imamo polja i imamo zasebne doktorske studije onda treba ostati ili samo dr.sc., a ako se inzistira na mijenjanju i želi staviti nastavak daneka onda bude znanstveno polje, a ne područje. Npr. dr.sc.psych. za doktore psihologije. No najbolje bi bilo ostaviti dr.sc.ili Ph.D. na engleskom.	Nije prihvaćen	"Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju. Navođenje kratice za znanstveno područje društvenih znanosti dr. sc. socio. ne ukazuje da je riječ o doktorima sociologije, već o kratici za znanstveno područje društvenih znanosti."
41	GABRIJELA ČORKOVIĆ	II. STJECANJE AKADEMSKOG NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA, Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija Članak 6.	Prema TKU za službenike i namještenike u javnim službama potpisanom u svibnju 2022. osobe koje po završetku poslijediplomskog specijalističkog studija dobiju titulu univ. spec. imaju pravo na uvećanje osnovice za 5%. Prema odredbi ovog članka (6.) se osobe po završetku specijalističkog studija dijele na dvije različite titule, spec. i univ. spec., što očito utječe i na provođenje TKU-a i mnoga pogrešna tumačenja istoga.	Primljeno na znanje	"Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju. Stavci 1. i 3. članka 6. Nacrta prijedloga Zakona usklađeni su s člankom 74. stavkom 4. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN, 119/22) kojim je propisano da završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv specijalist uz naznaku struke (spec. uz naznaku struke), a završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine, stomatologije, farmacije i medicinske biokemije student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke (univ. spec. uz naznaku struke) time izdvojivši kao zasebnu kategoriju struke za koje se veže i obavezno polaganje stručnih ispita.Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama mora se uskladiti s odredbama Nacrta prijedloga Zakona na način da jednako pravo na povećanje osnovne plaće zaposlenika u javnim službama ima zaposlenik koji je završio sveučilišni specijalistički studij (spec. uz naznaku struke) i sveučilišni specijalistički studij iz područja medicine, veterine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije (univ spec. uz naznaku struke) jer je riječ o istoj razini i vrsti studija. "
42	ERIKA TUŠEK VRHOVEC	II. STJECANJE AKADEMSKOG NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA, Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija Članak 6.	Poštovani, podržavam sve komentare koje su dosad napisale kolegice. Ne slažem se sa činjenicom da sa istom razinom studija, u ovom slučaju sveučilišnog specijalističkog studija postoji razlika u stečenom akademskom nazivu prema područjima kako je navedeno u člancima 1. i 3., te u odgovarajućim kraticama za iste prema čl. 3. i 4. Dakle svi koji završe istu razinu, odnosno sveučilišni specijalistički studij trebaju imati isti naziv sveučilišni specijalist struke. U protivnom to je diskriminatorno prema svima koji završe sveučilišni spec. studij na istoj razini. Kako u čl.61. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN 119/22) ne navodi razlike u različitim područjima (društveno/prirodoslovno/tehničko/medicinsko), tako i ne bi trebalo biti razlike u akademskom nazivu i svi koji zadovolje sve potrebne uvjete bi nakon sveučilišnog .spec. studija trebali imati istovjetnu kraticu univ.spec.struke.	Nije prihvaćen	"Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju. Stavci 1. i 3. članka 6. Nacrta prijedloga Zakona usklađeni su s člankom 74. stavkom 4. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN, 119/22) kojim je propisano da završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv specijalist uz naznaku struke (spec. uz naznaku struke), a završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine, stomatologije, farmacije i medicinske biokemije student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke (univ. spec. uz naznaku struke) time izdvojivši kao zasebnu kategoriju struke za koje se veže i obavezno polaganje stručnih ispita. "
43	Drago Batinić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O AKADEMSKOM I STRUČNOM NAZIVU I AKADEMSKOM STUPNJU	Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju objavljen na esavjetovanju 16.3.2023. potrebno je uskladiti s: 1. Direktivom 2005/36 EU o reguliranim profesijama, 2. Direktivom 2018/958 EU o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije, 3. International Standard Classification of Education (2013., UNESCO), 4. Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine NN 65/2022. Ad 1. Direktiva 2005/36 EU o reguliranim profesijama EUR-Lex - 32005L0036 - EN - EUR-Lex (europa.eu). Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije: (a) „regulirana profesija”: profesionalna djelatnost ili skupina profesionalnih djelatnosti čiji je pristup, obavljanje ili jedan od načina obavljanja na temelju zakonskih ili drugih propisa, izravno ili neizravno uvjetovan posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija; posebno korištenje profesionalnog naziva koji je zakonskim ili drugim propisima ograničen na nositelje određenih stručnih kvalifikacija predstavlja jedan od načina obavljanja djelatnosti. Ako se prva rečenica ove definicije ne primjenjuje, profesija iz stavka 2. smatra se reguliranom profesijom; (b) „stručne kvalifikacije”: kvalifikacije koje se potvrđuju dokazom o formalnoj osposobljenosti, potvrdom kompetencije iz članka 11. točke (a) (i) i/ili stručnim iskustvom; (c) „dokaz o formalnoj osposobljenosti”: diplome, svjedodžbe i drugi dokazi koje je izdalo nadležno tijelo u državi članici na temelju zakonskih i drugih propisa te države članice i kojima se potvrđuje uspješno završeno stručno osposobljavanje koje je većim dijelom stečeno u Zajednici. Ako se prva rečenica ove definicije ne primjenjuje, dokaz o formalnoj formalnim kvalifikacijama osposobljenosti iz stavka 3. smatra se dokazom o formalnoj osposobljenosti; (d) „nadležno tijelo”: svaka vlast ili tijelo koje je država članica izričito ovlastila za izdavanje odnosno primanje dokaza o osposobljenosti i drugih dokumenata i informacija kao i za primanje zahtjeva i donošenje odluka iz ove Direktive; (e) „regulirano obrazovanje i osposobljavanje”: svako osposobljavanje koje je izričito usmjereno na obavljanje određene profesije i koje obuhvaća jedan ili više programa koji su, kada je to prikladno, nadopunjeni odgovarajućim stručnim osposobljavanjem odnosno vježbeničkom ili stručnom praksom Ad 2. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju potrebno uskladiti s Direktivom 2018/958 EU o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije o „korištenje profesionalnog naziva i profesionalnih djelatnosti koje su dopuštene na temelju takvog naziva, koji su obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2005/36/EZ”, a odnose se na doktore medicine i doktore medicine specijaliste. Zdravlje i život ljudi na prvom je mjestu među interesima zaštićenima UFEU-om. Prema tome, države članice trebale bi uzeti u obzir cilj osiguravanja visoke razine zaštite zdravlja ljudi pri procjeni zahtjeva za zdravstvene profesije, kao što su djelatnosti koje su ograničene na određenu profesiju, zaštićeni profesionalni nazivi, trajno stručno usavršavanje ili pravila koja se odnose na organizaciju profesije, profesionalnu etiku i nadzor uz poštovanje minimalnih uvjeta osposobljavanja utvrđenih u Direktivi 2005/36/EZ. Ova se Direktiva primjenjuje na odredbe zakona ili druge propise država članica kojima se ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje ili jedan od načina njezina obavljanja, uključujući korištenje profesionalnog naziva i profesionalnih djelatnosti koje su dopuštene na temelju takvog naziva, koji su obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2005/36/EZ. Za potrebe ove Direktive primjenjuju se definicije iz Direktive 2005/36/EZ. Osim toga, primjenjuju se sljedeće definicije: (a) „zaštićeni profesionalni naziv” znači oblik reguliranja profesije u kojem je upotreba naziva u profesionalnoj djelatnosti ili skupini profesionalnih djelatnosti izravno ili neizravno uvjetovana posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija na temelju zakona ili drugih propisa, i u kojem nepropisna upotreba tog naziva podliježe sankcijama; (b) „djelatnosti koje su ograničene na određenu profesiju” znači oblik reguliranja profesije u kojem je pristup ograničen na članove određene regulirane profesije koji imaju određenu profesionalnu kvalifikaciju, uključujući kada se djelatnost dijeli s drugim reguliranim profesijama. Ad 3. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju potrebno uskladiti s International Standard Classification of Education (2013., UNESCO) dio koji se odnosi na doktore medicine i doktore medicine specijaliste. Sažeto, medicina je djelokrug rada i odgovornosti isključivo doktora medicine, pri čemu se ne navode druge struke ili djelatnosti. Prema International Standard Classification of Education (2013., UNESCO) u poglavlju 091 Health and Welfare, područje 0912 Medicine navodi da „Medicine is the study of the principles and procedures used in preventing, diagnosing, caring for and treating illness, disease and injury in humans and the maintenance of general health. Principally, this detailed field consists of training of physicians/doctors.“ Ad 4. Nacrt prijedloga „Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju“ potrebno uskladiti s „Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine“ NN 65/2022. Nacrt prijedloga „Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju“ mora sadržavati i biti usklađen s „ograničenim pristupom reguliranoj profesiji”, a što uključuje korištenje „profesionalog naziva” „uvjetovanog posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija na temelju zakona ili drugih propisa” te je naziv doktor medicine i specijalist (određene grane) medicine specifičan za ovu reguliranu profesiju. Potrebno je ukazati da u Pravilniku o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije (NN 73/08, čl. 2 i 28) postoji stručno usavršavanje u obliku specijalizacije s nazivom Medicinska biokemija i laboratorijska medicina, te ovaj naziv nije zakonski ustanovljen u Zakonu o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 117/08), ali je protuzakonit Direktivi 2005/36 EU budući da se radi o zaštićenom profesionalnom nazivu, a u Prilogu V je navedena liječnička specijalizacija iz laboratorijske medicine sličnog ili odgovarajućeg nacionalnog naziva (pod istoznačnim generičkim nazivom Clinical Biology i Biological Chemistry), te su doktori medicine jedina regulirana profesija s ovim nazivom specijalizacije. Naziv medicinskih biokemičara „specijalist medicinske biokemije i laboratorijske medicine” iz Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije (NN 73/08, čl. 2 i 28) je u suprotnosti sa Zakonom o lječništvu (NN 121/2003, 117/2008), Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/2018, 125/2019, 147/2020) i Kaznenom zakonu (NN 144/12) članak 184. o nadriliječništvu. Drago Batinić Redoviti profesor imunologije u trajnom zvanju Spec. lab. Imunologije	Nije prihvaćen	"Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju. Potrebno je istaknuti da se prijedlogom Zakona uređuju akademski i stručni nazivi te akademski stupanj nakon stjecanja formalne kvalifikacije u sustavu visokog obrazovanja, a ne profesionalni nazivi. Direktiva 2013/55 te Direktiva 2018/958 odnose se na priznavanje stručnih kvalifikacija i prenesene su u Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija koji regulira i profesionalne nazive te navodi u čl. 5. st. 6. da profesionalni naziv kojim se nositelju stručne kvalifikacije potvrđuje pravo na obavljanje određene regulirane profesije može biti različit od akademskog naziva koji se stječe posjedovanjem obrazovne kvalifikacije u visokom obrazovanju. Direktiva 2018/958 o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije ne odnosi se na predmetni Zakon. Vezano uz predloženo usklađivanje s „International Standard Classification of Education“ (2013., UNESCO) u dijelu koji se odnosi na medicinu kao djelatnost koja se odnosi na ljude, predlagatelj ga ne smatra preprekom za čl. 4. st. 6. Zakona. Vezano uz Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, Zakon je nadređeni akt pravilnicima te se isti ne može usklađivati s pravilnicima. "
44	Doktorski studij psihologije	II. STJECANJE AKADEMSKOG NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA, Stjecanje akademskog stupnja završetkom doktorskog studija Članak 5.	Predlažemo da se iz stavka 1 i 2 članka 5. obriše dio koji propisuje da se uz akademski stupanj doktor znanosti, odnosno doktor umjetnosti naznačuje i znanstveno, odnosno umjetničko područje. Predviđena kratica za područje društvenih znanosti je dr.sc.socio. što je vrlo zbunjujuće jer se odnosi na čitav niz različitih polja (sociologija, psihologija, ekonomija, informacijske znanosti, pravo....). Ako je već intencija da se iz akademskog stupnja vidi o kojem je doktorskom studiju riječ, onda bi bilo puno bolje da se naznačuje polje, a ne područje.	Nije prihvaćen	"Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju. Članak 5. usklađen je s člankom 74. stavkom 5. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN, 119/22) kojim je propisano da završetkom doktorskog studija student stječe akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku znanstvenog područja (dr. sc. uz naznaku znanstvenog područja) i doktora umjetnosti (dr. art.)."
45	Doktorski studij psihologije	II. STJECANJE AKADEMSKOG NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA, Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija Članak 6.	Doktorski studij psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu u potpunosti podržava sve komentare s prijedlogom o jedinstvenom akademskom nazivu nakon završenih specijalističkih sveučilišnih studija, a koji bi glasio univ. spec. uz naznaku struke - za sva područja, a ne samo za studije iz područja navedenih u stavku 3. članka 6.	Nije prihvaćen	"Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju. Stavci 1. i 3. članka 6. Nacrta prijedloga Zakona usklađeni su s člankom 74. stavkom 4. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN, 119/22) kojim je propisano da završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv specijalist uz naznaku struke (spec. uz naznaku struke), a završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine, stomatologije, farmacije i medicinske biokemije student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke (univ. spec. uz naznaku struke) time izdvojivši kao zasebnu kategoriju struke za koje se veže i obavezno polaganje stručnih ispita."
46	DINKA ŠUNDOV	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O AKADEMSKOM I STRUČNOM NAZIVU I AKADEMSKOM STUPNJU	Komentari na Nacrt prijedloga zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju, objavljen na esavjetovanje objavljeno 16.3.2023., zatvaranje 15.4.2023. Komentari općenito na sadržaj nacrta prijedloga zakona i uz sljedeće dijelove/članke: • Uz II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, B) Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom, C) Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona • Uz Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga diplomskog studija, Članak 4. , točka 6 • Uz Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga diplomskog studija, Članak 4. , točka 3 • Uz Popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva, Članak 7. • Uz IV. KORIŠTENJE AKADEMSKOG NAZIVA, STRUČNOG NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA Članak 13. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju objavljen na esavjetovanje objavljeno 16.3.2023. potrebno je uskladiti s: 1. Direktivom 2005/36 EU o reguliranim profesijama, 2. Direktivom 2018/958 EU o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije, 3. International Standard Classification of Education (2013., UNESCO), 4. Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine NN 65/2022. ad 1. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju objavljen na esavjetovanje objavljeno 16.3.2023. potrebno je uskladiti s Direktivom 2005/36 EU o reguliranim profesijama s navodima „korištenja profesionalnog naziva” i akademskih naziva za doktore medicine i doktore medicine specijaliste. Direktiva 2005/36/EC o priznavanju stručnih kvalifikacija preuzeta je u hrvatski pravni poredak Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija doktora medicine. • Direktiva 2005/36 EU o reguliranim profesijama EUR-Lex - 32005L0036 - EN - EUR-Lex (europa.eu) pod točkom 19-21 i definicije čl. 3 a-e (navedeno u nastavku), odjeljak 2 čl. 24 Osnovno medicinsko osposobljavanje, 25 Specijalističko medicinsko usavršavanje, čl. 26 Vrste specijalističkog medicinskog usavršavanja, uključujući Prilog V (5.1., 5.1.2., 5.1.3.) • Članak 3. Definicije 1. Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije: (a) „regulirana profesija”: profesionalna djelatnost ili skupina profesionalnih djelatnosti čiji je pristup, obavljanje ili jedan od načina obavljanja na temelju zakonskih ili drugih propisa, izravno ili neizravno uvjetovan posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija; posebno korištenje profesionalnog naziva koji je zakonskim ili drugim propisima ograničen na nositelje određenih stručnih kvalifikacija predstavlja jedan od načina obavljanja djelatnosti. Ako se prva rečenica ove definicije ne primjenjuje, profesija iz stavka 2. smatra se reguliranom profesijom; (b) „stručne kvalifikacije”: kvalifikacije koje se potvrđuju dokazom o formalnoj osposobljenosti, potvrdom kompetencije iz članka 11. točke (a) (i) i/ili stručnim iskustvom; (c) „dokaz o formalnoj osposobljenosti”: diplome, svjedodžbe i drugi dokazi koje je izdalo nadležno tijelo u državi članici na temelju zakonskih i drugih propisa te države članice i kojima se potvrđuje uspješno završeno stručno osposobljavanje koje je većim dijelom stečeno u Zajednici. Ako se prva rečenica ove definicije ne primjenjuje, dokaz o formalnoj formalnim kvalifikacijama osposobljenosti iz stavka 3. smatra se dokazom o formalnoj osposobljenosti; (d) „nadležno tijelo”: svaka vlast ili tijelo koje je država članica izričito ovlastila za izdavanje odnosno primanje dokaza o osposobljenosti i drugih dokumenata i informacija kao i za primanje zahtjeva i donošenje odluka iz ove Direktive; (e) „regulirano obrazovanje i osposobljavanje”: svako osposobljavanje koje je izričito usmjereno na obavljanje određene profesije i koje obuhvaća jedan ili više programa koji su, kada je to prikladno, nadopunjeni odgovarajućim stručnim osposobljavanjem odnosno vježbeničkom ili stručnom praksom ad 2. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju potrebno uskladiti s Direktivom 2018/958 EU o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije o „korištenje profesionalnog naziva i profesionalnih djelatnosti koje su dopuštene na temelju takvog naziva, koji su obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2005/36/EZ”, a odnose se na doktore medicine i doktore medicine specijaliste. Direktivom 2018/958 EU o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije Directive (EU) 2018/958 of the European Parliament and of the Council of 28 June 2018 on a proportionality test before adoption of new regulation of professions (legislation.gov.uk) , dio pod 30. i čl. 2 i 3: (30) Kao što je potvrđeno ustaljenom sudskom praksom, zdravlje i život ljudi na prvom je mjestu među interesima zaštićenima UFEU-om. Prema tome, države članice trebale bi uzeti u obzir cilj osiguravanja visoke razine zaštite zdravlja ljudi pri procjeni zahtjeva za zdravstvene profesije, kao što su djelatnosti koje su ograničene na određenu profesiju, zaštićeni profesionalni nazivi, trajno stručno usavršavanje ili pravila koja se odnose na organizaciju profesije, profesionalnu etiku i nadzor uz poštovanje minimalnih uvjeta osposobljavanja utvrđenih u Direktivi 2005/36/EZ. Članak 2. Područje primjene. Ova se Direktiva primjenjuje na odredbe zakona ili druge propise država članica kojima se ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje ili jedan od načina njezina obavljanja, uključujući korištenje profesionalnog naziva i profesionalnih djelatnosti koje su dopuštene na temelju takvog naziva, koji su obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2005/36/EZ. Članak 3. Definicije. Za potrebe ove Direktive primjenjuju se definicije iz Direktive 2005/36/EZ. Osim toga, primjenjuju se sljedeće definicije: (a) „zaštićeni profesionalni naziv” znači oblik reguliranja profesije u kojem je upotreba naziva u profesionalnoj djelatnosti ili skupini profesionalnih djelatnosti izravno ili neizravno uvjetovana posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija na temelju zakona ili drugih propisa, i u kojem nepropisna upotreba tog naziva podliježe sankcijama; (b) „djelatnosti koje su ograničene na određenu profesiju” znači oblik reguliranja profesije u kojem je pristup profesionalnoj djelatnosti ili skupini profesionalnih djelatnosti izravno ili neizravno, na temelju zakona ili drugih propisa, ograničen na članove određene regulirane profesije koji imaju određenu profesionalnu kvalifikaciju, uključujući kada se djelatnost dijeli s drugim reguliranim profesijama. Ad 3. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju potrebno uskladiti s International Standard Classification of Education (2013., UNESCO) dio koji se odnosi na doktore medicine i doktore medicine specijaliste. Sažeto, medicina je djelokrug rada i odgovornosti isključivo doktora medicine. Pod ovom stavkom tj. za medicinu se ne navode druge struke ili djelatnosti, niti za druge struke ova službena klasifikacija ne priznaje i ne prepoznaje ovdje navedene medicinsko područje djelatnosti. Prema International Standard Classification of Education (2013., UNESCO) u poglavlju 091 Health and Welfare, područje 0912 Medicine navodi da - „Medicine is the study of the principles and procedures used in preventing, diagnosing, caring for and treating illness, disease and injury in humans and the maintenance of general health. Principally, this detailed field consists of training of physicians/doctors.“ Ad 4. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju potrebno uskladiti s Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine NN 65/2022, primjerice čl. 35 koji navodi da nakon položenog specijalističkog ispita se stječe naziv „specijalist xxxx grana specijalizacije”, primjerice: specijalist interne medicine, specijalist nuklearne medicine, specijalist transfuzijske medicine, specijalist obiteljske medicine, specijalist laboratorijske medicine, itd. Sukladno ovim navodima nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju mora sadržavati i biti usklađen s „ograničenim pristupom reguliranoj profesiji”, a što uključuje korištenje „profesionalog naziva” „uvjetovanog posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija na temelju zakona ili drugih propisa” te je naziv doktor medicine i specijalist xxx ili specijalist xxx medicine specifičan za ovu reguliranu profesiju. Potrebno je ukazati da u Pravilniku o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije (NN 73/08, čl. 2 i 28) postoji stručno usavršavanje u obliku specijalizacije s nazivom Medicinska biokemija i laboratorijska medicina, te ovaj naziv nije zakonski ustanovljen u Zakonu o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 117/08), ali je protuzakonit Direktivi 2005/36 EU budući da se radi o zaštićenom profesionalnom nazivu, a u Prilogu V je navedena liječnička specijalizacija iz laboratorijske medicine sličnog ili odgovarajućeg nacionalnog naziva (pod istoznačnim generičkim nazivom Clinical Biology i Biological Chemistry), te su doktori medicine jedina regulirana profesija s ovim nazivom specijalizacije. Naziv medicinskih biokemičara „specijalist medicinske biokemije i laboratorijske medicine” iz Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije (NN 73/08, čl. 2 i 28) je u suprotnosti sa Zakonom o lječništvu (NN 121/2003, 117/2008), Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/2018, 125/2019, 147/2020) i Kaznenom zakonu (NN 144/12) članak 184. o nadriliječništvu. Za Hrvatsko društvo za kliničku citologiju Hrvatskog liječničkog zbora Doc.dr.sc. Dinka Šundov, dr.med., specijalist kliničke citologije	Nije prihvaćen	"Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju. Potrebno je istaknuti da se prijedlogom Zakona uređuju akademski i stručni nazivi te akademski stupanj nakon stjecanja formalne kvalifikacije u sustavu visokog obrazovanja, a ne profesionalni nazivi. Direktiva 2013/55 te Direktiva 2018/958 odnose se na priznavanje stručnih kvalifikacija i prenesene su u Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija koji regulira i profesionalne nazive te navodi u čl. 5. st. 6. da profesionalni naziv kojim se nositelju stručne kvalifikacije potvrđuje pravo na obavljanje određene regulirane profesije može biti različit od akademskog naziva koji se stječe posjedovanjem obrazovne kvalifikacije u visokom obrazovanju. Direktiva 2018/958 o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije ne odnosi se na predmetni Zakon. Vezano uz predloženo usklađivanje s „International Standard Classification of Education“ (2013., UNESCO) u dijelu koji se odnosi na medicinu kao djelatnost koja se odnosi na ljude, predlagatelj ga ne smatra preprekom za čl. 4. st. 6. Zakona. Vezano uz Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, Zakon je nadređeni akt pravilnicima te se isti ne može usklađivati s pravilnicima."
47	Dinka Čorkalo Biruški	II. STJECANJE AKADEMSKOG NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA, Stjecanje akademskog stupnja završetkom doktorskog studija Članak 5.	Iz "Pregleda stanja" na početku Prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju nije jasno kako će promjene naziva doktora znanosti pridonijeti bilo čemu u pogledu usklađivanja naših praksi i normi s europskima, pa bi bilo važno da se akademskoj zajednici kao racionalnim akterima objasni barem to zašto se nazivi uopće mijenjaju. Ovako, ne vidimo svrhu, a neki prijedlozi zvuče zaista neobično, npr. prijedlog da se svi doktori znanosti u području društvenih znanosti zovu dr. sc. socio??? Bilo bi najbolje naziv ostaviti kako je do sada (i predložiti izmjene novoga Zakona o znanosti i visokom obrazovanju koji je nove nazive iznjedrio), dakle, dr. sc. čime se jasno kaže da je riječ o doktoratu znanosti. Dodavanjem "socio" čini se samo to da se jedna općenitost (doktorat znanosti, dr. sc.) zamjenjuje drugom općenitosti (doktorat iz društvenih znanosti dr. sc. socio.), pri čemu se i dalje ne zna u kojem je polju doktorat stečen. Umjesto da trošimo vrijeme na promjenu nazivlja koja suštinski neće ništa promijeniti, nego izazvati zbunjenost i čuđenje, ajmo mijenjati suštinu i raditi na tome da naša znanost bude zaista integrirana u europski prostor - s europskim kriterijima i standardima izvrsnosti. Promjena naziva to sigurno neće proizvesti.	Nije prihvaćen	"Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju. Članak 5. usklađen je s člankom 74. stavkom 5. ZVOZD-a kojim je propisano da završetkom doktorskog studija student stječe akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku znanstvenog područja (dr. sc. uz naznaku znanstvenog područja) i doktora umjetnosti (dr. art.). Neovisno o izmjenama akademskih naziva i stupnjeva, osiguravanje kvalitete u sustavu visokog obrazovanja i znanosti, znanstvene i umjetničke djelatnosti, jedan je od prioriteta Ministarstva znanosti i obrazovanja. "
48	Dejvid Zombori	II. STJECANJE AKADEMSKOG NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA, Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija Članak 6.	U potpunosti podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, kao i ostale komentare prema kojima bi sveučilišni specijalistički studiji na razini obrazovanja iznad diplomskog/magistarskog studija, morali zadržati oznaku sveučilišni odnosno univ. spec. Također, riješenje sa akademskim nazivom specijalist, odnosno kraticom spec. u koliziji je sa čitavim nizom prethodno donešenih strukovnih zakona koji predviđaju specijalnosti u struci, čega bi naziv bio identičan "specijalist" sa kraticom spec. Također klinički i zdravstveni psiholozi, prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti smatraju se zdravstvenim radnicima, pa ukoliko je biomedicinskim strukama ostavljena oznaka univ. spec., onda to treba učiniti i za kliničke psihologe te srodne sveučilišne programe i nazive u području psihologije.	Djelomično prihvaćen	"Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju. Stavci 1. i 3. članka 6. Nacrta prijedloga Zakona usklađeni su s člankom 74. stavkom 4. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN, 119/22) kojim je propisano da završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv specijalist uz naznaku struke (spec. uz naznaku struke), a završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine, stomatologije, farmacije i medicinske biokemije student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke (univ. spec. uz naznaku struke) time izdvojivši kao zasebnu kategoriju struke za koje se veže i obavezno polaganje stručnih ispita. U stavak 3. članka 6. uvrstit će se područje psihologije i ostala područja s utvrđenom specijalizacijom."
49	Davor Cafuta	II. STJECANJE AKADEMSKOG NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA, Stjecanje akademskog stupnja završetkom doktorskog studija Članak 5.	Poštovani Ako se planiralo jasno naznačiti završeni doktorski studij zašto se ne primjeni ista logika kao i kod diplomskog i preddiplomskog studija. Što znači da se ne naznačuje područje studija nego izravno struka. Recimo kod društvenih znanosti ili tehničkih znanosti postoje velike razlike između prava, ekonomije i informacijskih znanosti, isto kao i kod tehničkih između primjerice strojarstva, elektrotehnike i računarstva. Ako već postoje kratice primjerice sveučilišni magistar strojarstva ne vidim razlog zašto ne bi bio doktor znanosti strojarstva.	Nije prihvaćen	"Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju. Članak 5. usklađen je s člankom 74. stavkom 5. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN, 119/22) kojim je propisano da završetkom doktorskog studija student stječe akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku znanstvenog područja (dr. sc. uz naznaku znanstvenog područja) i doktora umjetnosti (dr. art.). Navođenje kratice za naznaku struke uz akademski stupanj doktora znanosti nije moguće jer se doktorat u Republici Hrvatskoj može steći samo u znanstvenom području, a ne u stručnom. "
50	Branimir Šincek	II. STJECANJE AKADEMSKOG NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA, Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga diplomskog studija Članak 4.	Predlaže se u ovom Zakonu u članku 4. u stavku 6. iza riječi „dentalne medicine “staviti zarez i dodati riječ „farmacije“. Stavak 6. navedenog članka glasio bi: „Završetkom sveučilišnoga integriranog prijediplomskog i diplomskog studija medicine, dentalne medicine, farmacije ili veterine student stječe akademski naziv doktor uz naznaku struke. OBRAZLOŽENJE: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti kao i Zakonom o ljekarništvu, ljekarnička djelatnost je dio zdravstvene djelatnosti koja se kao i ostale zdravstvene djelatnosti obavlja na sve tri razine zdravstvene zaštite. Uvođenje akademskog naziva „doktor farmacije“, odnosno kratice „dr. pharm.“ jasno bi označio razliku između kratice akademskog naziva “univ. mag. pharm.” koja se stjecala zadnjih 10-ak godina završetkom poslijediplomskih specijalističkih studija na Sveučilištu u Zagrebu Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu (Dopuna popisa akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica, NN 88/2011) i istovjetne kratice akademskog naziva “univ. mag. pharm.” koja će se stjecati završetkom sveučilišnoga integriranog prijediplomskog i diplomskog studija farmacije sukladno novom Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Također je potrebno istaknuti da su akademski naziv “univ mag. pharm.” stjecale osobe koje su prethodno diplomirale na studijima izvan polja farmacija, grana farmacija, odnosno osobe koje ne ispunjavaju uvjete za stjecanje odobrenja za samostalan rad u ljekarničkoj djelatnosti. Akademski naziv doktor farmacije stječe se i u nekim državama Europske unije završetkom studija farmacije (primjer: Francuska-Diplome d´Etat de docteur en pharmacie, Italija¬Dottore magistrale)	Nije prihvaćen	"Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju. Odredbom članka 4. stavka 6. obuhvaćeni su studiji u trajanju od 6 godina. "
51	BERNARDICA HOLJEVAC	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O AKADEMSKOM I STRUČNOM NAZIVU I AKADEMSKOM STUPNJU	Poštovanje, Možemo li se složiti da je bitno različito završiti sveučilišni studij i stručni studij? Završetkom diplomskog studija jedni dobivaju akademski naziv univ.mag (naznaka struke) a stručni studiji akademski naziv mag (naznaka struke). Navedeni prijedlog stvara potpunu zbrku u odnosu na Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju iz 2007. i biti će predmet nerazumijevanja o obrazovnom statusu osobe. Mišljenja sam da se specijalističkim stručnim studijem, koji traje 1-2 godine ne može steći naziv magistra i da je to nepravedno prema onima koji studiraju na sveučilišnim studijima.	Nije prihvaćen	"Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju. Članak 10. stavak 1. Nacrta prijedloga Zakona usklađen je s člankom 74. stavkom 3. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN, 119/22) koji propisuje da se završetkom stručnog diplomskog studija stječe stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag. uz naznaku struke), čime je ispravljeno odstupanje od europskih praksi dodjeljivanja stručnih naziva i nacionalni kvalifikacijski okvir usklađen s Europskim kvalifikacijskim okvirom. Diplomski sveučilišni i stručni studij studiji su iste, diplomske razine, ali različite vrste. "
52	ANITA ŠKRTIĆ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O AKADEMSKOM I STRUČNOM NAZIVU I AKADEMSKOM STUPNJU , IV. KORIŠTENJE AKADEMSKOG NAZIVA, STRUČNOG NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA	Komentari općenito na sadržaj nacrta prijedloga zakona i uz sljedeće dijelove/članke: • Uz II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, B) Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom, C) Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona • Uz Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga diplomskog studija, Članak 4., točka 6 • Uz Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga diplomskog studija, Članak 4., točka 3 • Uz Popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva, Članak 7. • Uz IV. KORIŠTENJE AKADEMSKOG NAZIVA, STRUČNOG NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA Članak 13. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju objavljen na portalu eSavjetovanja 16. 03. 2023. potrebno je uskladiti s: 1. Direktivom 2005/36 EU o reguliranim profesijama, 2. Direktivom 2018/958 EU o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije, 3. International Standard Classification of Education (2013., UNESCO), 4. Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine NN 65/2022. Ad 1. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju objavljen na esavjetovanje objavljeno 16.3.2023. potrebno je uskladiti s Direktivom 2005/36 EU o reguliranim profesijama s navodima „korištenja profesionalnog naziva” i akademskih naziva za doktore medicine i doktore medicine specijaliste. Direktiva 2005/36/EC o priznavanju stručnih kvalifikacija preuzeta je u hrvatski pravni poredak Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija doktora medicine. • Direktiva 2005/36 EU o reguliranim profesijama EUR-Lex - 32005L0036 - EN - EUR-Lex (europa.eu) pod točkom 19-21 i definicije čl. 3 a-e (navedeno u nastavku), odjeljak 2 čl. 24 Osnovno medicinsko osposobljavanje, čl. 25 Specijalističko medicinsko usavršavanje, čl. 26 Vrste specijalističkog medicinskog usavršavanja, uključujući Prilog V (5.1., 5.1.2., 5.1.3.) • • Članak 3. Definicije 1. Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije: (a) „regulirana profesija”: profesionalna djelatnost ili skupina profesionalnih djelatnosti čiji je pristup, obavljanje ili jedan od načina obavljanja na temelju zakonskih ili drugih propisa, izravno ili neizravno uvjetovan posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija; posebno korištenje profesionalnog naziva koji je zakonskim ili drugim propisima ograničen na nositelje određenih stručnih kvalifikacija predstavlja jedan od načina obavljanja djelatnosti. Ako se prva rečenica ove definicije ne primjenjuje, profesija iz stavka 2. smatra se reguliranom profesijom; (b) „stručne kvalifikacije”: kvalifikacije koje se potvrđuju dokazom o formalnoj osposobljenosti, potvrdom kompetencije iz članka 11. točke (a) (i) i/ili stručnim iskustvom; (c) „dokaz o formalnoj osposobljenosti”: diplome, svjedodžbe i drugi dokazi koje je izdalo nadležno tijelo u državi članici na temelju zakonskih i drugih propisa te države članice i kojima se potvrđuje uspješno završeno stručno osposobljavanje koje je većim dijelom stečeno u Zajednici. Ako se prva rečenica ove definicije ne primjenjuje, dokaz o formalnoj formalnim kvalifikacijama osposobljenosti iz stavka 3. smatra se dokazom o formalnoj osposobljenosti; (d) „nadležno tijelo”: svaka vlast ili tijelo koje je država članica izričito ovlastila za izdavanje odnosno primanje dokaza o osposobljenosti i drugih dokumenata i informacija kao i za primanje zahtjeva i donošenje odluka iz ove Direktive; (e) „regulirano obrazovanje i osposobljavanje”: svako osposobljavanje koje je izričito usmjereno na obavljanje određene profesije i koje obuhvaća jedan ili više programa koji su, kada je to prikladno, nadopunjeni odgovarajućim stručnim osposobljavanjem odnosno vježbeničkom ili stručnom praksom Ad 2. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju potrebno uskladiti s Direktivom 2018/958 EU o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije o „korištenje profesionalnog naziva i profesionalnih djelatnosti koje su dopuštene na temelju takvog naziva, koji su obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2005/36/EZ”, a odnose se na doktore medicine i doktore medicine specijaliste. Direktivom 2018/958 EU o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije Directive (EU) 2018/958 of the European Parliament and of the Council of 28 June 2018 on a proportionality test before adoption of new regulation of professions (legislation.gov.uk) , dio pod 30. i čl. 2 i 3: o (30) Kao što je potvrđeno ustaljenom sudskom praksom, zdravlje i život ljudi na prvom je mjestu među interesima zaštićenima UFEU-om. Prema tome, države članice trebale bi uzeti u obzir cilj osiguravanja visoke razine zaštite zdravlja ljudi pri procjeni zahtjeva za zdravstvene profesije, kao što su djelatnosti koje su ograničene na određenu profesiju, zaštićeni profesionalni nazivi, trajno stručno usavršavanje ili pravila koja se odnose na organizaciju profesije, profesionalnu etiku i nadzor uz poštovanje minimalnih uvjeta osposobljavanja utvrđenih u Direktivi 2005/36/EZ. o Članak 2. Područje primjene. Ova se Direktiva primjenjuje na odredbe zakona ili druge propise država članica kojima se ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje ili jedan od načina njezina obavljanja, uključujući korištenje profesionalnog naziva i profesionalnih djelatnosti koje su dopuštene na temelju takvog naziva, koji su obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2005/36/EZ. o Članak 3. Definicije. Za potrebe ove Direktive primjenjuju se definicije iz Direktive 2005/36/EZ. Osim toga, primjenjuju se sljedeće definicije: (a) „zaštićeni profesionalni naziv” znači oblik reguliranja profesije u kojem je upotreba naziva u profesionalnoj djelatnosti ili skupini profesionalnih djelatnosti izravno ili neizravno uvjetovana posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija na temelju zakona ili drugih propisa, i u kojem nepropisna upotreba tog naziva podliježe sankcijama; (b) „djelatnosti koje su ograničene na određenu profesiju” znači oblik reguliranja profesije u kojem je pristup profesionalnoj djelatnosti ili skupini profesionalnih djelatnosti izravno ili neizravno, na temelju zakona ili drugih propisa, ograničen na članove određene regulirane profesije koji imaju određenu profesionalnu kvalifikaciju, uključujući kada se djelatnost dijeli s drugim reguliranim profesijama. Ad 3. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju potrebno uskladiti s International Standard Classification of Education (2013., UNESCO) dio koji se odnosi na doktore medicine i doktore medicine specijaliste. Sažeto, medicina je djelokrug rada i odgovornosti isključivo doktora medicine. Pod ovom stavkom tj. za medicinu se ne navode druge struke ili djelatnosti, niti za druge struke ova službena klasifikacija ne priznaje i ne prepoznaje ovdje navedene medicinsko područje djelatnosti. Prema International Standard Classification of Education (2013., UNESCO) u poglavlju 091 Health and Welfare, područje 0912 Medicine navodi da – „Medicine is the study of the principles and procedures used in preventing, diagnosing, caring for and treating illness, disease and injury in humans and the maintenance of general health. Principally, this detailed field consists of training of physicians/doctors.“ Ad 4. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju potrebno uskladiti s Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine NN 65/2022, primjerice čl. 35 koji navodi da nakon položenog specijalističkog ispita se stječe naziv „specijalist xxxx grana specijalizacije”, primjerice: specijalist interne medicine, specijalist nuklearne medicine, specijalist transfuzijske medicine, specijalist obiteljske medicine, specijalist laboratorijske medicine, itd. Sukladno ovim navodima nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju mora sadržavati i biti usklađen s „ograničenim pristupom reguliranoj profesiji”, a što uključuje korištenje „profesionalnog naziva” „uvjetovanog posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija na temelju zakona ili drugih propisa” te je naziv doktor medicine i specijalist xxx ili specijalist xxx medicine specifičan za ovu reguliranu profesiju. Potrebno je ukazati da u Pravilniku o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije (NN 73/08, čl. 2 i 28) postoji stručno usavršavanje u obliku specijalizacije s nazivom Medicinska biokemija i laboratorijska medicina, te ovaj naziv nije zakonski ustanovljen u Zakonu o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 117/08), ali je protuzakonit Direktivi 2005/36 EU, Direktivi 2018/958 EU budući da se radi o zaštićenom profesionalnom nazivu uvjetovanom posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija na temelju zakona ili drugih propisa , te profesionalnih djelatnosti koje su dopuštene na temelju takvog naziva. U Prilogu V je navedena liječnička specijalizacija iz laboratorijske medicine sličnog ili odgovarajućeg nacionalnog naziva za zemlje članice EU(pod istoznačnim generičkim nazivom Clinical Biology i Biological Chemistry), te su doktori medicine jedina regulirana profesija s ovim nazivom specijalizacije. Naziv medicinskih biokemičara „specijalist medicinske biokemije i laboratorijske medicine” iz Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije (NN 73/08, čl. 2 i 28) je u također u suprotnosti sa Zakonom o liječništvu (NN 121/2003, 117/2008), Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/2018, 125/2019, 147/2020) i Kaznenom zakonu (NN 144/12) članak 184. o nadriliječništvu. Za Hrvatsko društvo za patologiju i sudsku medicinu Hrvatskog liječničkog zbora Prof dr. sc. Sven Seiwerth, dr. med., specijalist patologije Izv, prof. dr. sc. Anita Škrtić, dr. med., specijalist patologije	Nije prihvaćen	"Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju. Potrebno je istaknuti da se prijedlogom Zakona uređuju akademski i stručni nazivi te akademski stupanj nakon stjecanja formalne kvalifikacije u sustavu visokog obrazovanja, a ne profesionalni nazivi. Direktiva 2013/55 te Direktiva 2018/958 odnose se na priznavanje stručnih kvalifikacija i prenesene su u Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija koji regulira i profesionalne nazive te navodi u čl. 5. st. 6. da profesionalni naziv kojim se nositelju stručne kvalifikacije potvrđuje pravo na obavljanje određene regulirane profesije može biti različit od akademskog naziva koji se stječe posjedovanjem obrazovne kvalifikacije u visokom obrazovanju. Direktiva 2018/958 o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije ne odnosi se na predmetni Zakon. Vezano uz predloženo usklađivanje s „International Standard Classification of Education“ (2013., UNESCO) u dijelu koji se odnosi na medicinu kao djelatnost koja se odnosi na ljude, predlagatelj ga ne smatra preprekom čl. 4. st. 6. Vezano uz Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, Zakon je nadređeni akt pravilnicima te se isti ne može usklađivati s pravilnicima. "
53	ANITA ŠKRTIĆ	II. STJECANJE AKADEMSKOG NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA, Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga diplomskog studija Članak 4.	Komentari općenito na sadržaj nacrta prijedloga zakona i uz sljedeće dijelove/članke: • Uz II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, B) Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom, C) Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona • Uz Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga diplomskog studija, Članak 4., točka 6 • Uz Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga diplomskog studija, Članak 4., točka 3 • Uz Popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva, Članak 7. • Uz IV. KORIŠTENJE AKADEMSKOG NAZIVA, STRUČNOG NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA Članak 13. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju objavljen na portalu eSavjetovanja 16. 03. 2023. potrebno je uskladiti s: 1. Direktivom 2005/36 EU o reguliranim profesijama, 2. Direktivom 2018/958 EU o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije, 3. International Standard Classification of Education (2013., UNESCO), 4. Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine NN 65/2022. Ad 1. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju objavljen na esavjetovanje objavljeno 16.3.2023. potrebno je uskladiti s Direktivom 2005/36 EU o reguliranim profesijama s navodima „korištenja profesionalnog naziva” i akademskih naziva za doktore medicine i doktore medicine specijaliste. Direktiva 2005/36/EC o priznavanju stručnih kvalifikacija preuzeta je u hrvatski pravni poredak Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija doktora medicine. • Direktiva 2005/36 EU o reguliranim profesijama EUR-Lex - 32005L0036 - EN - EUR-Lex (europa.eu) pod točkom 19-21 i definicije čl. 3 a-e (navedeno u nastavku), odjeljak 2 čl. 24 Osnovno medicinsko osposobljavanje, čl. 25 Specijalističko medicinsko usavršavanje, čl. 26 Vrste specijalističkog medicinskog usavršavanja, uključujući Prilog V (5.1., 5.1.2., 5.1.3.) • • Članak 3. Definicije 1. Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije: (a) „regulirana profesija”: profesionalna djelatnost ili skupina profesionalnih djelatnosti čiji je pristup, obavljanje ili jedan od načina obavljanja na temelju zakonskih ili drugih propisa, izravno ili neizravno uvjetovan posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija; posebno korištenje profesionalnog naziva koji je zakonskim ili drugim propisima ograničen na nositelje određenih stručnih kvalifikacija predstavlja jedan od načina obavljanja djelatnosti. Ako se prva rečenica ove definicije ne primjenjuje, profesija iz stavka 2. smatra se reguliranom profesijom; (b) „stručne kvalifikacije”: kvalifikacije koje se potvrđuju dokazom o formalnoj osposobljenosti, potvrdom kompetencije iz članka 11. točke (a) (i) i/ili stručnim iskustvom; (c) „dokaz o formalnoj osposobljenosti”: diplome, svjedodžbe i drugi dokazi koje je izdalo nadležno tijelo u državi članici na temelju zakonskih i drugih propisa te države članice i kojima se potvrđuje uspješno završeno stručno osposobljavanje koje je većim dijelom stečeno u Zajednici. Ako se prva rečenica ove definicije ne primjenjuje, dokaz o formalnoj formalnim kvalifikacijama osposobljenosti iz stavka 3. smatra se dokazom o formalnoj osposobljenosti; (d) „nadležno tijelo”: svaka vlast ili tijelo koje je država članica izričito ovlastila za izdavanje odnosno primanje dokaza o osposobljenosti i drugih dokumenata i informacija kao i za primanje zahtjeva i donošenje odluka iz ove Direktive; (e) „regulirano obrazovanje i osposobljavanje”: svako osposobljavanje koje je izričito usmjereno na obavljanje određene profesije i koje obuhvaća jedan ili više programa koji su, kada je to prikladno, nadopunjeni odgovarajućim stručnim osposobljavanjem odnosno vježbeničkom ili stručnom praksom Ad 2. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju potrebno uskladiti s Direktivom 2018/958 EU o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije o „korištenje profesionalnog naziva i profesionalnih djelatnosti koje su dopuštene na temelju takvog naziva, koji su obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2005/36/EZ”, a odnose se na doktore medicine i doktore medicine specijaliste. Direktivom 2018/958 EU o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije Directive (EU) 2018/958 of the European Parliament and of the Council of 28 June 2018 on a proportionality test before adoption of new regulation of professions (legislation.gov.uk) , dio pod 30. i čl. 2 i 3: o (30) Kao što je potvrđeno ustaljenom sudskom praksom, zdravlje i život ljudi na prvom je mjestu među interesima zaštićenima UFEU-om. Prema tome, države članice trebale bi uzeti u obzir cilj osiguravanja visoke razine zaštite zdravlja ljudi pri procjeni zahtjeva za zdravstvene profesije, kao što su djelatnosti koje su ograničene na određenu profesiju, zaštićeni profesionalni nazivi, trajno stručno usavršavanje ili pravila koja se odnose na organizaciju profesije, profesionalnu etiku i nadzor uz poštovanje minimalnih uvjeta osposobljavanja utvrđenih u Direktivi 2005/36/EZ. o Članak 2. Područje primjene. Ova se Direktiva primjenjuje na odredbe zakona ili druge propise država članica kojima se ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje ili jedan od načina njezina obavljanja, uključujući korištenje profesionalnog naziva i profesionalnih djelatnosti koje su dopuštene na temelju takvog naziva, koji su obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2005/36/EZ. o Članak 3. Definicije. Za potrebe ove Direktive primjenjuju se definicije iz Direktive 2005/36/EZ. Osim toga, primjenjuju se sljedeće definicije: (a) „zaštićeni profesionalni naziv” znači oblik reguliranja profesije u kojem je upotreba naziva u profesionalnoj djelatnosti ili skupini profesionalnih djelatnosti izravno ili neizravno uvjetovana posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija na temelju zakona ili drugih propisa, i u kojem nepropisna upotreba tog naziva podliježe sankcijama; (b) „djelatnosti koje su ograničene na određenu profesiju” znači oblik reguliranja profesije u kojem je pristup profesionalnoj djelatnosti ili skupini profesionalnih djelatnosti izravno ili neizravno, na temelju zakona ili drugih propisa, ograničen na članove određene regulirane profesije koji imaju određenu profesionalnu kvalifikaciju, uključujući kada se djelatnost dijeli s drugim reguliranim profesijama. Ad 3. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju potrebno uskladiti s International Standard Classification of Education (2013., UNESCO) dio koji se odnosi na doktore medicine i doktore medicine specijaliste. Sažeto, medicina je djelokrug rada i odgovornosti isključivo doktora medicine. Pod ovom stavkom tj. za medicinu se ne navode druge struke ili djelatnosti, niti za druge struke ova službena klasifikacija ne priznaje i ne prepoznaje ovdje navedene medicinsko područje djelatnosti. Prema International Standard Classification of Education (2013., UNESCO) u poglavlju 091 Health and Welfare, područje 0912 Medicine navodi da – „Medicine is the study of the principles and procedures used in preventing, diagnosing, caring for and treating illness, disease and injury in humans and the maintenance of general health. Principally, this detailed field consists of training of physicians/doctors.“ Ad 4. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju potrebno uskladiti s Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine NN 65/2022, primjerice čl. 35 koji navodi da nakon položenog specijalističkog ispita se stječe naziv „specijalist xxxx grana specijalizacije”, primjerice: specijalist interne medicine, specijalist nuklearne medicine, specijalist transfuzijske medicine, specijalist obiteljske medicine, specijalist laboratorijske medicine, itd. Sukladno ovim navodima nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju mora sadržavati i biti usklađen s „ograničenim pristupom reguliranoj profesiji”, a što uključuje korištenje „profesionalnog naziva” „uvjetovanog posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija na temelju zakona ili drugih propisa” te je naziv doktor medicine i specijalist xxx ili specijalist xxx medicine specifičan za ovu reguliranu profesiju. Potrebno je ukazati da u Pravilniku o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije (NN 73/08, čl. 2 i 28) postoji stručno usavršavanje u obliku specijalizacije s nazivom Medicinska biokemija i laboratorijska medicina, te ovaj naziv nije zakonski ustanovljen u Zakonu o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 117/08), ali je protuzakonit Direktivi 2005/36 EU, Direktivi 2018/958 EU budući da se radi o zaštićenom profesionalnom nazivu uvjetovanom posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija na temelju zakona ili drugih propisa , te profesionalnih djelatnosti koje su dopuštene na temelju takvog naziva. U Prilogu V je navedena liječnička specijalizacija iz laboratorijske medicine sličnog ili odgovarajućeg nacionalnog naziva za zemlje članice EU(pod istoznačnim generičkim nazivom Clinical Biology i Biological Chemistry), te su doktori medicine jedina regulirana profesija s ovim nazivom specijalizacije. Naziv medicinskih biokemičara „specijalist medicinske biokemije i laboratorijske medicine” iz Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije (NN 73/08, čl. 2 i 28) je u također u suprotnosti sa Zakonom o liječništvu (NN 121/2003, 117/2008), Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/2018, 125/2019, 147/2020) i Kaznenom zakonu (NN 144/12) članak 184. o nadriliječništvu. Za Hrvatsko društvo za patologiju i sudsku medicinu Hrvatskog liječničkog zbora Prof dr. sc. Sven Seiwerth, dr. med., specijalist patologije Izv, prof. dr. sc. Anita Škrtić, dr. med., specijalist patologije	Nije prihvaćen	"Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju. Potrebno je istaknuti da se prijedlogom Zakona uređuju akademski i stručni nazivi te akademski stupanj nakon stjecanja formalne kvalifikacije u sustavu visokog obrazovanja, a ne profesionalni nazivi. Direktiva 2013/55 te Direktiva 2018/958 odnose se na priznavanje stručnih kvalifikacija i prenesene su u Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija koji regulira i profesionalne nazive te navodi u čl. 5. st. 6. da profesionalni naziv kojim se nositelju stručne kvalifikacije potvrđuje pravo na obavljanje određene regulirane profesije može biti različit od akademskog naziva koji se stječe posjedovanjem obrazovne kvalifikacije u visokom obrazovanju. Direktiva 2018/958 o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije ne odnosi se na predmetni Zakon. Vezano uz predloženo usklađivanje s „International Standard Classification of Education“ (2013., UNESCO) u dijelu koji se odnosi na medicinu kao djelatnost koja se odnosi na ljude, predlagatelj ga ne smatra preprekom za čl. 4. st. 6. Zakona. Vezano uz Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, Zakon je nadređeni akt pravilnicima te se isti ne može usklađivati s pravilnicima. "
54	ANITA ŠKRTIĆ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O AKADEMSKOM I STRUČNOM NAZIVU I AKADEMSKOM STUPNJU	Komentari općenito na sadržaj nacrta prijedloga zakona i uz sljedeće dijelove/članke: • Uz II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, B) Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom, C) Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona • Uz Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga diplomskog studija, Članak 4., točka 6 • Uz Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga diplomskog studija, Članak 4., točka 3 • Uz Popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva, Članak 7. • Uz IV. KORIŠTENJE AKADEMSKOG NAZIVA, STRUČNOG NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA Članak 13. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju objavljen na portalu eSavjetovanja 16. 03. 2023. potrebno je uskladiti s: 1. Direktivom 2005/36 EU o reguliranim profesijama, 2. Direktivom 2018/958 EU o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije, 3. International Standard Classification of Education (2013., UNESCO), 4. Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine NN 65/2022. Ad 1. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju objavljen na esavjetovanje objavljeno 16.3.2023. potrebno je uskladiti s Direktivom 2005/36 EU o reguliranim profesijama s navodima „korištenja profesionalnog naziva” i akademskih naziva za doktore medicine i doktore medicine specijaliste. Direktiva 2005/36/EC o priznavanju stručnih kvalifikacija preuzeta je u hrvatski pravni poredak Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija doktora medicine. • Direktiva 2005/36 EU o reguliranim profesijama EUR-Lex - 32005L0036 - EN - EUR-Lex (europa.eu) pod točkom 19-21 i definicije čl. 3 a-e (navedeno u nastavku), odjeljak 2 čl. 24 Osnovno medicinsko osposobljavanje, čl. 25 Specijalističko medicinsko usavršavanje, čl. 26 Vrste specijalističkog medicinskog usavršavanja, uključujući Prilog V (5.1., 5.1.2., 5.1.3.) • • Članak 3. Definicije 1. Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije: (a) „regulirana profesija”: profesionalna djelatnost ili skupina profesionalnih djelatnosti čiji je pristup, obavljanje ili jedan od načina obavljanja na temelju zakonskih ili drugih propisa, izravno ili neizravno uvjetovan posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija; posebno korištenje profesionalnog naziva koji je zakonskim ili drugim propisima ograničen na nositelje određenih stručnih kvalifikacija predstavlja jedan od načina obavljanja djelatnosti. Ako se prva rečenica ove definicije ne primjenjuje, profesija iz stavka 2. smatra se reguliranom profesijom; (b) „stručne kvalifikacije”: kvalifikacije koje se potvrđuju dokazom o formalnoj osposobljenosti, potvrdom kompetencije iz članka 11. točke (a) (i) i/ili stručnim iskustvom; (c) „dokaz o formalnoj osposobljenosti”: diplome, svjedodžbe i drugi dokazi koje je izdalo nadležno tijelo u državi članici na temelju zakonskih i drugih propisa te države članice i kojima se potvrđuje uspješno završeno stručno osposobljavanje koje je većim dijelom stečeno u Zajednici. Ako se prva rečenica ove definicije ne primjenjuje, dokaz o formalnoj formalnim kvalifikacijama osposobljenosti iz stavka 3. smatra se dokazom o formalnoj osposobljenosti; (d) „nadležno tijelo”: svaka vlast ili tijelo koje je država članica izričito ovlastila za izdavanje odnosno primanje dokaza o osposobljenosti i drugih dokumenata i informacija kao i za primanje zahtjeva i donošenje odluka iz ove Direktive; (e) „regulirano obrazovanje i osposobljavanje”: svako osposobljavanje koje je izričito usmjereno na obavljanje određene profesije i koje obuhvaća jedan ili više programa koji su, kada je to prikladno, nadopunjeni odgovarajućim stručnim osposobljavanjem odnosno vježbeničkom ili stručnom praksom Ad 2. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju potrebno uskladiti s Direktivom 2018/958 EU o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije o „korištenje profesionalnog naziva i profesionalnih djelatnosti koje su dopuštene na temelju takvog naziva, koji su obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2005/36/EZ”, a odnose se na doktore medicine i doktore medicine specijaliste. Direktivom 2018/958 EU o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije Directive (EU) 2018/958 of the European Parliament and of the Council of 28 June 2018 on a proportionality test before adoption of new regulation of professions (legislation.gov.uk) , dio pod 30. i čl. 2 i 3: o (30) Kao što je potvrđeno ustaljenom sudskom praksom, zdravlje i život ljudi na prvom je mjestu među interesima zaštićenima UFEU-om. Prema tome, države članice trebale bi uzeti u obzir cilj osiguravanja visoke razine zaštite zdravlja ljudi pri procjeni zahtjeva za zdravstvene profesije, kao što su djelatnosti koje su ograničene na određenu profesiju, zaštićeni profesionalni nazivi, trajno stručno usavršavanje ili pravila koja se odnose na organizaciju profesije, profesionalnu etiku i nadzor uz poštovanje minimalnih uvjeta osposobljavanja utvrđenih u Direktivi 2005/36/EZ. o Članak 2. Područje primjene. Ova se Direktiva primjenjuje na odredbe zakona ili druge propise država članica kojima se ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje ili jedan od načina njezina obavljanja, uključujući korištenje profesionalnog naziva i profesionalnih djelatnosti koje su dopuštene na temelju takvog naziva, koji su obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2005/36/EZ. o Članak 3. Definicije. Za potrebe ove Direktive primjenjuju se definicije iz Direktive 2005/36/EZ. Osim toga, primjenjuju se sljedeće definicije: (a) „zaštićeni profesionalni naziv” znači oblik reguliranja profesije u kojem je upotreba naziva u profesionalnoj djelatnosti ili skupini profesionalnih djelatnosti izravno ili neizravno uvjetovana posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija na temelju zakona ili drugih propisa, i u kojem nepropisna upotreba tog naziva podliježe sankcijama; (b) „djelatnosti koje su ograničene na određenu profesiju” znači oblik reguliranja profesije u kojem je pristup profesionalnoj djelatnosti ili skupini profesionalnih djelatnosti izravno ili neizravno, na temelju zakona ili drugih propisa, ograničen na članove određene regulirane profesije koji imaju određenu profesionalnu kvalifikaciju, uključujući kada se djelatnost dijeli s drugim reguliranim profesijama. Ad 3. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju potrebno uskladiti s International Standard Classification of Education (2013., UNESCO) dio koji se odnosi na doktore medicine i doktore medicine specijaliste. Sažeto, medicina je djelokrug rada i odgovornosti isključivo doktora medicine. Pod ovom stavkom tj. za medicinu se ne navode druge struke ili djelatnosti, niti za druge struke ova službena klasifikacija ne priznaje i ne prepoznaje ovdje navedene medicinsko područje djelatnosti. Prema International Standard Classification of Education (2013., UNESCO) u poglavlju 091 Health and Welfare, područje 0912 Medicine navodi da – „Medicine is the study of the principles and procedures used in preventing, diagnosing, caring for and treating illness, disease and injury in humans and the maintenance of general health. Principally, this detailed field consists of training of physicians/doctors.“ Ad 4. Nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju potrebno uskladiti s Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine NN 65/2022, primjerice čl. 35 koji navodi da nakon položenog specijalističkog ispita se stječe naziv „specijalist xxxx grana specijalizacije”, primjerice: specijalist interne medicine, specijalist nuklearne medicine, specijalist transfuzijske medicine, specijalist obiteljske medicine, specijalist laboratorijske medicine, itd. Sukladno ovim navodima nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju mora sadržavati i biti usklađen s „ograničenim pristupom reguliranoj profesiji”, a što uključuje korištenje „profesionalnog naziva” „uvjetovanog posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija na temelju zakona ili drugih propisa” te je naziv doktor medicine i specijalist xxx ili specijalist xxx medicine specifičan za ovu reguliranu profesiju. Potrebno je ukazati da u Pravilniku o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije (NN 73/08, čl. 2 i 28) postoji stručno usavršavanje u obliku specijalizacije s nazivom Medicinska biokemija i laboratorijska medicina, te ovaj naziv nije zakonski ustanovljen u Zakonu o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 117/08), ali je protuzakonit Direktivi 2005/36 EU, Direktivi 2018/958 EU budući da se radi o zaštićenom profesionalnom nazivu uvjetovanom posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija na temelju zakona ili drugih propisa , te profesionalnih djelatnosti koje su dopuštene na temelju takvog naziva. U Prilogu V je navedena liječnička specijalizacija iz laboratorijske medicine sličnog ili odgovarajućeg nacionalnog naziva za zemlje članice EU(pod istoznačnim generičkim nazivom Clinical Biology i Biological Chemistry), te su doktori medicine jedina regulirana profesija s ovim nazivom specijalizacije. Naziv medicinskih biokemičara „specijalist medicinske biokemije i laboratorijske medicine” iz Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije (NN 73/08, čl. 2 i 28) je u također u suprotnosti sa Zakonom o liječništvu (NN 121/2003, 117/2008), Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/2018, 125/2019, 147/2020) i Kaznenom zakonu (NN 144/12) članak 184. o nadriliječništvu. Za Hrvatsko društvo za patologiju i sudsku medicinu Hrvatskog liječničkog zbora: Prof dr. sc. Sven Seiwerth, dr. med., specijalist patologije Izv, prof. dr. sc. Anita Škrtić, dr. med., specijalist patologije	Nije prihvaćen	"Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju. Potrebno je istaknuti da se prijedlogom Zakona uređuju akademski i stručni nazivi te akademski stupanj nakon stjecanja formalne kvalifikacije u sustavu visokog obrazovanja, a ne profesionalni nazivi. Direktiva 2013/55 te Direktiva 2018/958 odnose se na priznavanje stručnih kvalifikacija i prenesene su u Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija koji regulira i profesionalne nazive te navodi u čl. 5. st. 6. da profesionalni naziv kojim se nositelju stručne kvalifikacije potvrđuje pravo na obavljanje određene regulirane profesije može biti različit od akademskog naziva koji se stječe posjedovanjem obrazovne kvalifikacije u visokom obrazovanju. Direktiva 2018/958 o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije ne odnosi se na predmetni Zakon. Vezano uz predloženo usklađivanje s „International Standard Classification of Education“ (2013., UNESCO) u dijelu koji se odnosi na medicinu kao djelatnost koja se odnosi na ljude, predlagatelj ne smatra preprekom za čl. 4. st. 6. Zakona. Vezano uz Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, Zakon je nadređeni akt pravilnicima te se isti ne može usklađivati s pravilnicima. "
55	ANITA LAURI KORAJLIJA	II. STJECANJE AKADEMSKOG NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA, Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija Članak 6.	Kao nastavnica na Sveučilišnog specijalističkog studija psihologija, ali kao i članica Upravnog odbora Hrvatske psihološke komora podržavam komentare prof. dr. sc. Nataše Jokić Begić, Voditeljice sveučilišnog specijalističkog studija kliničke psihologije te obrazloženje HPK. Smatram da bi nazivi svih završenih specijalističkih sveučilišnih studija trebali biti "sveučilišni specijalist ...". U slučaju psihologije, dodatno je važno razlikovanje onih koji su završili specijalistički studij, od onih koji imaju zakonom propisanu specijalnost u području kliničke psihologije.	Djelomično prihvaćen	"Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju. Stavci 1. i 3. članka 6. Nacrta prijedloga Zakona usklađeni su s člankom 74. stavkom 4. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN, 119/22) kojim je propisano da završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv specijalist uz naznaku struke (spec. uz naznaku struke), a završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine, stomatologije, farmacije i medicinske biokemije student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke (univ. spec. uz naznaku struke) time izdvojivši kao zasebnu kategoriju struke za koje se veže i obavezno polaganje stručnih ispita. U stavak 3. članka 6. uvrstit će se područje psihologije i ostala područja s utvrđenom specijalizacijom."
56	Anita Blažević	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O AKADEMSKOM I STRUČNOM NAZIVU I AKADEMSKOM STUPNJU	Prilikom definiranja akademskih i stručnih naziva i akademskog stupnja, stečeni se nazivi navode samo u muškom rodu. Iako je čl.1. st.2. regulirano da se izrazi koji imaju rodno značenje odnose jednako na muški i ženski rod, mišljenja sam da bi, iznimno, prilikom definiranja stečenih naziva iste trebalo rodno odvojiti i kao takve eksplicite regulirati (npr. prvostupnik/prvostupnica, odnosno baccalaureus/baccalaurea). U prilog navedenom te kao primjer istog, citiram čl.16. st.2. ovog Nacrta prijedloga zakona gdje piše: „…zadržavaju stečeni stručni naziv magistar, odnosno magistra…“.	Nije prihvaćen	"Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju. Člankom 1. stavkom 2. Nacrta prijedloga Zakona propisano je da se izrazi koji imaju rodno značenje odnose jednako na muški i ženski rod."
57	ANĐELA HORVAT	VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Donošenje popisa akademskih i stručnih naziva i akademskih stupnjeva Članak 17.	Na hrvatskom i engleskom jeziku	Primljeno na znanje	"Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju. Vezano za uvrštavanje prijevoda odnosno ekvivalenta na engleskom jeziku u čl. 7. Zakona, slažemo se s potrebom usklađenog korištenja prijevoda na nacionalnoj razini. Ministarstvo se obvezuje na donošenje popisa stručnih naziva, akademskih naziva i akademskih stupnjeva na engleskom jeziku. "
58	ANĐELA HORVAT	III. STJECANJE STRUČNOG NAZIVA, Popis stručnih naziva Članak 11.	Predlažem da popis stručnih naziva obvezno sadrži i njihov prijevod odnosno njihov ekvivalent na engleskom jeziku kako bi i ovi nazivi bili ujednačeni. Sadašnja praksa je takva da ne koristimo svi iste nazive i kratice na engleskom jeziku za ista zvanja i iste studije.	Djelomično prihvaćen	"Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju. Vezano za uvrštavanje prijevoda odnosno ekvivalenta na engleskom jeziku u čl. 7. Zakona, slažemo se s potrebom usklađenog korištenja prijevoda na nacionalnoj razini. Ministarstvo se obvezuje na donošenje popisa stručnih naziva, akademskih naziva i akademskih stupnjeva na engleskom jeziku. "
59	ANĐELA HORVAT	II. STJECANJE AKADEMSKOG NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA, Popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva Članak 7.	Predlažem da popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva obvezno sadrži i njihov prijevod odnosno njihov ekvivalent na engleskom jeziku kako bi i ovi nazivi bili ujednačeni. Sadašnja praksa je takva da ne koristimo svi iste nazive i kratice na engleskom jeziku za ista zvanja i iste studije.	Djelomično prihvaćen	"Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju. Vezano za uvrštavanje prijevoda odnosno ekvivalenta na engleskom jeziku u čl. 7. Zakona, slažemo se s potrebom usklađenog korištenja prijevoda na nacionalnoj razini. Ministarstvo se obvezuje na donošenje popisa stručnih naziva, akademskih naziva i akademskih stupnjeva na engleskom jeziku. "
60	ANA-MARIJA BOGDANOVIĆ	II. STJECANJE AKADEMSKOG NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA, Stjecanje akademskog naziva završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija Članak 6.	Kolegica Grgić dobro je primijetila problem. Naime, ako dvije osobe završe sveučilišni poslijediplomski studij, što je ista razina samo različito područje specijalizacije, mislim da ne bi trebala postojati razlika u njihovim titulama (osim naravno područja specijalizacije). Također nije u redu da jedni imaju pravo na povećanje osnovice plaće od 5%, a drugi ne s obzirom da se radi o istoj razini obrazovanja.	Primljeno na znanje	"Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju. Stavci 1. i 3. članka 6. Nacrta prijedloga Zakona usklađeni su s člankom 74. stavkom 4. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN, 119/22) kojim je propisano da završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv specijalist uz naznaku struke (spec. uz naznaku struke), a završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine, stomatologije, farmacije i medicinske biokemije student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke (univ. spec. uz naznaku struke) time izdvojivši kao zasebnu kategoriju struke za koje se veže i obavezno polaganje stručnih ispita. Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama mora se uskladiti s odredbama Nacrta prijedloga Zakona na način da jednako pravo na povećanje osnovne plaće zaposlenika u javnim službama ima zaposlenik koji je završio sveučilišni specijalistički studij (spec. uz naznaku struke) i sveučilišni specijalistički studij iz područja medicine, veterine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije (univ spec. uz naznaku struke) jer je riječ o istoj razini i vrsti studija. "

E-SAVJETOVANJA

Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju