Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o dostavi sudskih pismena

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Udruga Dar PRIJEDLOG ZAKONA O DOSTAVI SUDSKIH PISMENA, I.  USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Potrebno je prijedlog Zakona uskladiti sa EU zakonskom regulativom, GDPR uredbom . Trenutno stanje pri sudovima u RH ne garantira pravnu sigurnost građana. Sudovi i druge institucije nemaju sigurnosni mehanizam za provjeru vjerodostonosti potpisa stranke uključene u postupak, npr. na odvjetničkoj punomoći. Potrebno je ugraditi sigurnosni mehanizam za provjeru valjanosti potpisa stranke u postupak, kako se ne bi narušavala prava suprotne strane, garantirana EU GDPR uredbom. U trenutnom stanju pravne nesigurnosti odvjetnik može zlonamjerno pristupiti sudskim i drugim institucijama te narušiti prava suprotnoj strani koja su garantirana GDPR uredbom. Predlažemo uz dostavu odvjetničke punomoći, dostavljanje i kopije osobne iskaznice stranke koju odvjetnik zastupa. Ukoliko službenik, prilikom otvaranja spisa ili prilikom prvog ulaganja podneska u spis suda, uoči nesklad između potpisa na osobnoj iskaznici zastupane osobe i potpisa na odvjetničkoj punomoći, ili drugog dokumenta koji se prilaže kao garancija zastupanja (npr. potpis ovjeren kod javnog bilježnika) , dužan je odbaciti nevjerodostojan dokument i o tome obavijestiti sud i sigurnosne službe. Primljeno na znanje Komentar se neposredno ne odnosi na predloženi zakonski tekst.
2 Telemach Hrvatska d.o.o. Elektronička dostava, Članak 8. Telemach Hrvatska d.o.o. predlaže da st. 3. ovog čl. 8. glasi: "Sudsko pismeno iz stavka 1. ovoga članka primatelj može preuzeti u roku od petnaest dana otkad je pismeno pristiglo u njegov sigurni elektronički poštanski pretinac te elektronički potvrditi primitak pismena." Rok od petnaest dana za preuzimanje pismena iz elektroničkog pretinca se u praksi pokazao kao primjeren rok kako bi, s obzirom na veliki broj pošiljki s prekluzivnim rokovima, mogli odabirati kasnije preuzimanje pošiljki s prekluzivnim rokovima s obzirom na rokove u pošiljkama koje su već preuzete. Time se sprječava preuzimanje većeg broja pošiljki s prekluzivnim rokovima odjednom, te samim time olakšava i njihovo ispunjenje. Isto tako, rok od 15 dana za preuzimanje pošiljke se pokazao kao primjereni rok i za vrijeme korištenja godišnjih odmora, s obzirom da je zbog tog roka od 15 dana osigurano da se svi rokovi mogu odraditi bez potrebe za radom na godišnjem odmoru. Rok od 15 dana za preuzimanje pošiljke ne znači da se određivanjem tog roka utječe na trajanje postupka s obzirom da se zaista ne može reći da bi skraćivanje tog roka na 8 dana doprinjelo bržem rješavanju sporova. Stoga ovdje predlažemo zadržati trenutno važeći rok od 15 dana za preuzimanje pošiljke. Nije prihvaćen Rok od 8 dana za preuzimanje pismena propisan je uzimajući u obzir trenutno propisane rokove u važećim postupovnim zakonima te se smatra optimalnim vodeći računa o potrebi ubrzanja sudskih postupaka, ali i ostavljajući dovoljno vremena primatelju za preuzimanje pismena.
3 JOSO PULJIĆ Glava V. ZAVRŠNA ODREDBA, Članak 20. Da bi ova odredba bila potpuna, trebalo bi propisati da li odredbe nekih drugih zakona (kojima je uređeno pitanje dostave) prestaju važiti te da li se ovaj zakon primjenjuje i na postupke koji su pokrenuti prije 1.1.2024. Nije prihvaćen Prema važećoj nomotehničkoj praksi, odredbama jednog zakona ne mogu se mijenjati niti ukidati odredbe drugog zakona. Pojedine radnje u postupku poduzimaju se uz primjenu postupovnih odredbi koje su na snazi u trenutku poduzimanja tih radnji.
4 Jelena Čuveljak PRIJEDLOG ZAKONA O DOSTAVI SUDSKIH PISMENA Zašto se odustaje od dostave na radnom mjestu, npr. suci su tuženi zbog mišljenja izraženog u odluci u parnicama od strane nezadovoljne osobe i sada takva osoba može saznati u postupku adresu suca, umjesto da dostava ide na radno mjesto. Nije prihvaćen Dostava na radnom mjestu nije izrijekom propisana, ali je obuhvaćena ovlašću dostavljača da se kod zatečenih osoba raspituje o vremenu i mjestu na kojem se primatelj može zateći radi dostave. Također, ukazuje se da odredba članka 1. stavka 3. ovog Nacrta ostavlja mogućnost da pojedina pitanja dostave budu posebnim procesnim zakonima drugačije uređena.
5 HRVATSKA ODVJETNIČKA KOMORA PRIJEDLOG ZAKONA O DOSTAVI SUDSKIH PISMENA Hrvatska odvjetnička komora prvenstveno ukazuje na nejasnoću odredbe članka 1. stavka 3. Nacrta prijedloga Zakona o dostavi sudskih pismena kojom je propisano da će se Zakon primjenjivati na sve postupke osim ako je posebnim Zakonom drugačije propisano. Iz ovakve zakonske formulacije proizlazi da ne bi bila moguća istovremena primjena odredbi Zakona o dostavi sudskih pismena i odredbi o dostavi iz posebnog zakona kojim se uređuje određena vrsta sudskog postupka već bi se primjenjivao ili jedan ili drugi Zakon. Primjerice, Zakon o kaznenom postupku ili Zakon o parničnom postupku bi trebali svojim odredbama isključiti primjenu Zakona o dostavi sudskih pismena, da bi se mogle primjenjivati odredbe o dostavi iz Zakona o kaznenom postupku ili Zakona o parničnom postupku, a u kojem slučaju se postavlja pitanje postojanja potrebe uključivanja odredbi o dostavi u kaznenom ili parničnom postupku u Zakon o dostavi sudskih pismena. U drugoj pak varijanti ako bi vrijedio samo Zakon o dostavi sudskih pismena (jer drugim Zakonom ne bi bila isključena njegova primjena) isti bi morao uključiti mnogo više odredbi o varijantama i načinima dostave vodeći računa o posebnostima različitih vrsta sudskih postupaka, te ne bi mogao ostati podnormiran, kao što je sad. Varijanta u kojoj bi Zakon o dostavi sudskih pismena propisao da će se odredbe tog Zakona (a ne sam Zakon) primjenjivati u svim sudskim postupcima ako odredbama posebnog zakona nije drugačije određeno, bi omogućila kombiniranje odredbi dvaju Zakona, odnosno isključivanje odredbi Zakona o dostavi koje su suprotne posebnom Zakonu kao što je Zakon o kaznenom postupku. Stoga, ukoliko pretpostavimo da je potonje bio cilj predlagatelja, onda bi u tom pravcu trebalo izmijeniti članak 1. stavak 3. Nacrta prijedloga Zakona o dostavi u sudskim pismenima na način da propiše: „odredbe ovog Zakona primjenjuju se na dostavu sudskih pismena u svim sudskim postupcima, osim ako za određenu vrstu sudskih postupaka odredbama posebnog Zakona nije drugačije uređena dostava sudskih pismena“. Smatramo da je izuzetno bitno da zakonodavac riješi međuodnos zakona o dostavi sudskih pismena i posebnog zakona kojim se uređuje određeni sudski postupak, a prije svega imajući u vidu da je primjerice Zakon o kaznenom postupku organski zakon, kojim se razrađuje ustavna materija ljudskih prava i temeljnih sloboda. Hrvatska odvjetnička komora u nastavku iznosi primjedbe i prijedloge na Nacrt prijedloga Zakona o dostavi sudskih pismena i to primjedbe i prijedloge koje se odnose na dostavu sudskih pismena u svim sudskim postupcima, te primjedbe i prijedloge koji se odnose na dostavu sudskih pismena u kaznenom postupku. a) Općenite primjedbe na dostavu sudskih pismena u svim sudskim postupcima 1.) Hrvatska odvjetnička komora predlaže dopunu članka 8. sa novim stavkom 7., koji glasi: „(8) Rokovi za preuzimanje pismena iz stavka 1. ovoga članka ne teku od 1. do 15. kolovoza i od 20. prosinca do 5. siječnja. Ovaj stavak se ne primjenjuje u postupcima smetanja posjeda, te postupcima privremenih i prethodnih mjera.“ Hrvatska odvjetnička komora predlaže da se i u odnosu na dostavu sudskih pismena u kaznenim postupcima propiše izuzetak od zastoja tijeka rokova za preuzimanje sudskih pismena npr. da se propiše da se navedeni stavak ne primjenjuje u kaznenim postupcima u kojima je okrivljeniku privremeno oduzeta sloboda (pritvor, istražni zatvor). 2.) Hrvatska odvjetnička komora predlaže da se izmijeni stavak 3. članka 8. Nacrta prijedloga Zakona na način da isti glasi: „(3) Sudsko pismeno iz stavka 1. ovog članka primatelj može preuzeti u roku od 15 dana otkad je pismeno pristiglo u njegov sigurni elektronički poštanski pretinac te elektronički potvrdi primitak pismena.“ Naime, smatramo da je prijedlog da se dosadašnji rok od 15 dana skrati na 8 dana neadekvatan i za to nema nikakvog opravdanog razloga. Konkretno, predloženim skraćivanjem roka na 8 dana se sigurno neće utjecati na brzinu postupka koji traju više godina. Nije relevantno u tom smislu hoće li dostava trajati 7 dana duže ili kraće. b) U odnosu na dostavu pismena u kaznenim postupcima Uspoređujući odredbe iz Nacrta prijedloga Zakona o dostavi sudskih pismena s odredbama o dostavi u Zakonu o kaznenom postupku, primjetno je da Nacrt prijedloga Zakona o dostavi sudskih pismena sadrži 20 članaka koji su dijelom sadržajno jednaki odredbama Zakona o kaznenom postupku o dostavi (elektronička dostava, rok od 8 dana za podizanje pismena, dostava u posebnim slučajevima) dijelom konkurirajući (dostava kod promjene adrese, presumirani pristanak stranke/okrivljenika na elektroničku dostavu), a dijelom suprotni/različiti odredbama o dostavi iz Zakona o kaznenom postupku (način vršenja osobne i posredne dostave). Sadržajno, može se reći da nacrt prijedloga Zakona o dostavi sudskih pismena ne predviđa neke vrste dostave koje su prema Zakonu o kaznenom postupku moguće (neposredna dostava, dostava putem policije, dostava na drugi prikladni način). U nastavku se navode određene odredbe iz Nacrta zakona o dostavi sudskih pismena koje bi posebice mogle izazvati probleme i različita tumačenja u praksi. Tako npr. članak 4. stavak 4. Nacrta određuje da ako primatelj sudskog pismena ima branitelja pismeno se dostavlja primatelju i branitelju. Takvo što nije primjenjivo uvijek na kazneni postupak, jer primjerice u Zakonu o kaznenom postupku postoji odredba kod suđenja u odsutnosti u kojem slučaju se pismeno dostavlja samo branitelju. Nadalje, članak 5. Nacrta koji regulira dostavu u posebnim slučajevima promjene mjesta i načina dostave tijekom postupka, u slučaju neobavještavanja suda o promijeni mjesta ili načina dostave od strane adresata, pa se pismeno ne može uredno dostaviti, predviđa da se dostava u tom slučaju vrši na e oglasnu ploču suda. Takav način dostave nije uvijek prikladan, jer primjerice za slučaj dostave presude kojom je izrečena kazna zatvora okrivljeniku člankom 175. stavkom 5. Zakona o kaznenom postupku nije predviđena dostava isticanjem na oglasnu ploču već sasvim drugačiji postupak. Isto vrijedi za dostavu poziva za raspravu. Nacrt prijedloga Zakona o dostavi sudskih pismena sadrži odredbu koja je nešto drugačija od postojeće odredbe Zakona o kaznenom postupku o presumpciji da je fizička osoba koja je sudu pismeno uputila elektroničkim putem (članak 7. stavak 2. Nacrta prijedloga Zakona o dostavi sudskih pismena) pristala na elektroničku dostavu dok je po članku 170. stavku 3. Zakona o kaznenom postupku tijelo koje vodi postupak dužno nakon što zaprimi podnesak stranke elektroničkim putem pozvati osobu da se izjasni da li je stranka suglasna da joj se dostava vrši elektroničkim putem. Zbog toga bi moglo doći do različitih tumačenja u praksi. Konačno, valja reći da pojedine odredbe o načinu vršenja osobne dostave, posredne dostave, dostave članovima kućanstva odredbe o dostavnici i zapisniku o dostavi (članak 13.-19. Nacrta prijedloga Zakona), iako različite u odnosu sadašnje odredbe Zakona o kaznenom postupku, predstavljaju kvalitativan napredak u odnosu na iste, koje su trenutno podosta nepregledne. Nije prihvaćen Odredba članka 1. stavka 3. Nacrta suštinski se ne razlikuje od odredbe koju je predložila Hrvatska odvjetnička komora. Ovom se odredbom uređuje odnos ovog Zakona s drugim zakonima, pri čemu će u procesnim zakonima biti potrebno prilagoditi odredbe o dostavi rješenjima ovog Zakona odnosno u slučaju da se navedeno smatra potrebnim i opravdanim, zadržati posebna uređenja dostave u pojedinim vrstama sudskih postupaka. Predloženi zastoj rokova za preuzimanje pismena zbog različitih naravi pojedinih sudskih postupaka, od kojih su brojni hitni, ne može se propisati kao opće pravilo koje bi se primjenjivalo u svim postupcima, ali skreće se pozornost da odredba članka 1. stavka 3. ovog Nacrta ostavlja mogućnost da pojedina pitanja dostave budu posebnim procesnim zakonima drugačije uređena, pa je tako npr. i važećim člankom 348. stavkom 5. Zakona o parničnom postupku propisano da rokovi za žalbu ne teku od 1. do 15. kolovoza. Rok od 8 dana za preuzimanje pismena propisan je uzimajući u obzir trenutno propisane rokove u važećim postupovnim zakonima te se smatra optimalnim vodeći računa o potrebi ubrzanja sudskih postupaka, ali i ostavljajući dovoljno vremena primatelju za preuzimanje pismena.
6 HP-Hrvatska pošta d.d. Utvrđivanje istovjetnosti, Članak 18. Vezano za članak 18. prijedloga Zakona ostaje nejasno na koji način će poštar dokazivati svoje svojstvo ovlaštene osobe. Nije prihvaćen Svojstvo ovlaštene osobe utvrđuje se sukladno propisima koji uređuju rad dostavne službe.
7 HP-Hrvatska pošta d.d. Utvrđivanje istovjetnosti, Članak 18. Vezano za čl. 18. u slučaju da primatelj odbije dokazati istovjetnost, smatramo da je isto potrebno izjednačiti s odbitkom primitka pismena. Nije prihvaćen Ovom se odredbom propisuje utvrđivanje istovjetnosti dostavljača i osobe kojoj se pismeno predaje, dok se pravne posljedice odbijanja dokazivanja istovjetnosti uređuju procesnim zakonima.
8 HP-Hrvatska pošta d.d. Dostavnica i zapisnik o dostavi, Članak 17. Predlažemo člankom 17. Zakona preciznije definirati odredbe o dostavnici i zapisniku odnosno predlažemo točno propisati koji su elementi na dostavnici obvezni, navesti metapodatke o dostavi pismena i priložiti vizualni prikaz u PDF obliku. Izmijenjeni članak 17. predlažemo da glasi: (1) Potvrdu o obavljenoj dostavi (dostavnicu) potpisuju dostavljač i osoba koja je preuzela pismeno, a koja na dostavnici naznačuje datum i sat primitka pismena. (2) Ako je primatelj nepismen ili se ne može potpisati, dostavljač na dostavnici bilježi osobno ime osobe koja je preuzela pismeno s datumom i satom dostave te naznačuje razlog zbog kojeg primatelj nije potpisao dostavnicu. (3) Ako primatelj odbije potpisati dostavnicu, dostavljač navedenu okolnost naznačuje na dostavnici te pismeno ostavlja u poštanskom sandučiću ili na drugom za primatelja vidljivom mjestu, čime se smatra da je pismeno uredno dostavljeno primatelju. (4) Ako pismeno umjesto primatelja preuzima neka od osoba iz članka 4. ovog zakona, dostavljač na dostavnici naznačuje osobno ime osobe koja je pismeno preuzela i u kojem je odnosu s primateljem, odnosno da je pismeno ostavljeno u poštanskom sandučiću ili na drugom za primatelja vidljivom mjestu. (5) Na dostavnici dostavljač naznačuje vrstu i broj isprave na temelju koje je utvrdio istovjetnost primatelja ili neke od osoba iz članka 4. ovog zakona koja je preuzela pismeno te tko ju je izdao. (6) Sve okolnosti i radnje koje je poduzeo radi dostave pismena dostavljač naznačuje na dostavnici odnosno u posebnom zapisniku o dostavi ako je potrebno. (7) Dostavnica može biti i u elektroničkom obliku izrađena na odgovarajućem tehničkom uređaju na način da sadrži sve podatke na temelju kojih se može utvrditi dostava pismena (metapodatke o dostavi pismena i vizualni prikaz u PDF obliku)." Nije prihvaćen Prijedlog izmijenjenog članka 17. suštinski je u najvećem dijelu istovjetan članku 17. Nacrta zakona. U odnosu na referiranje na osobe iz članka 4. Nacrta, ističe se da su u slučajevima kada se dostava obavlja navedenim osobama, iste primatelji pismena te se kao takve navode i na pismenima. Metapodaci o dostavi pismena na dostavnici kao i vizualni prikaz u PDF obliku nisu materija zakonskog teksta te će se regulirati podzakonskim propisima.
9 HP-Hrvatska pošta d.d. Odbijanje primitka sudskog pismena, Članak 16. Predlaže se izmijeniti članak 16. predloženog Zakona na način da glasi: "Ako primatelj odbije primitak pismena, dostavljač navedenu okolnost i razlog odbitka, ako mu je poznat, naznačuje na dostavnici te sudsko pismeno ostavlja u poštanskom sandučiću ili na drugom za primatelja vidljivom mjestu. Ako sud ocijeni da razlog odbitka nije zakonit, smatra se da je pismeno uredno dostavljeno primatelju." Nije prihvaćen Ovom se odredbom uređuje postupanje dostavljača u slučaju kada primatelj pismena odbija primitak, dok se pravne posljedice odbijanja primitka pismena propisuju procesnim zakonima.
10 HP-Hrvatska pošta d.d. Predaja sudskog pismena članovima kućanstva primatelja, Članak 15. Obzirom da poštar nikako ne može znati koji član kućanstva sudjeluje u istom postupku s primateljem i ima li s njim protivne interese predlaže se brisati odredbu članka 15. predloženog Zakona. Nije prihvaćen Navedeno je na istovjetan način regulirano važećim postupovnim zakonima te isto nije prepoznato kao poseban problem u primjeni.
11 HP-Hrvatska pošta d.d. Posredna dostava, Članak 14. Sukladno svemu navedenom uz članak 13. prijedloga Zakona predlaže se i izmjena čl. 14. na način da glasi: "(1) Kad osobna dostava nije obvezna, a primatelj se ne zatekne na mjestu dostave, dostavljač u primateljevu poštanskom sandučiću ili na drugom za primatelja vidljivom mjestu ostavlja pismeno, a na dostavnici naznačuje vrijeme i mjesto dostave. (2) Kad osobna dostava nije obvezna, pismeno se smatra dostavljenim kad je uručeno primatelju, kad je ostavljeno u primateljevu poštanskom sandučiću ili na drugom za primatelja vidljivom mjestu u skladu s odredbama ovoga članka." Nije prihvaćen Institut dostave potrebno je učiniti učinkovitijim uz istodobno omogućavanje primatelju da se upozna sa sadržajem pismena te se predloženi hodogram radnji u postupku dostave smatra odgovarajućim rješenjem koje udovoljava navedenim kriterijima.
12 HP-Hrvatska pošta d.d. Osobna dostava, Članak 13. Obzirom da dostavljači rijetko kad mogu zvoniti na vrata susjedima kako bi se raspitivali o kretanju primatelja i njegovim planovima u sljedećim danima ovako kako je definirano i raspisano stavkom 2. članka 13. predloženog Zakona u praksi je gotovo neprimjenjivo. Osim toga, da bi dostavljač mogao ostaviti takvu obavijest u njoj bi trebalo jasno navesti gdje se i na koji način može preuzeti elektronički pismeno. Ako se primatelj odluči za preuzimanje pismena elektronički, te ako će se pismeno na taj način preuzeti izravno od suda, ostaje nejasno kako će dostavljaču biti javljeno da je pismeno uručeno na taj način. Ovaj proces nije raspisan, niti je poznato postoji li mogućnost za njegovo provođenje (elektronička ili druga dorada sustava). Također, ovako nedostatno propisano otvara velik broj pitanja npr. znači li to da dostavljač može pokušati dostavu na adresi koja nije naznačena na omotnici od strane suda, koliko dugo može čekati na povratak npr. primatelja koji je otputovao (2 dana? 30 dana?) i sl. Shodno svemu navedenom, predlaže se stavke 2., 5. i 6. članka 13. izmijeniti na način da glase: "(2) Ako se primatelj ne zatekne na mjestu dostave, dostavljač u poštanskom sandučiću ili na drugom za primatelja vidljivom mjestu ostavlja obavijest da primatelj sudsko pismeno može preuzeti na način da u određeni dan i sat bude na određenom mjestu radi primanja pismena." "(5) Ako se primatelj ne zatekne na mjestu dostave iz stavka 4. ovoga članka, dostavljač u primateljevu poštanskom sandučiću ostavlja sudsko pismeno, a na dostavnici naznačuje razloge takve dostave, vrijeme i mjesto odnosno ime osobe kojoj je pismeno uručeno." "(6) Pismeno koje se osobno dostavlja primatelju smatra se dostavljenim kad je uručeno primatelju ili kad je ostavljeno u primateljevu poštanskom sandučiću ili na drugom za primatelja vidljivom mjestu u skladu s odredbama ovoga članka." Također, predlaže se dodati stavak 7. koji glasi: "(7) Smatra se da je pismeno osobno dostavljeno i kada je uručeno putem samouslužnog aparata ili poštanskog pretinca sukladno uvjetima propisanim za osobnu dostavu. " Također, predložena 3 pokušaja dostave umjesto dosadašnja 2 te produljenje roka za čuvanje pošiljke između dva pokušaja dostave sa dosadašnjih 5 (kako je sada propisano Općim uvjetima dostavljača) na 10 dana povećava opseg posla dostavljača za 50%, a što onda nužno implicira i povećanje troškova odnosno krajnje cijene dostave, u jednakoj mjeri odnosno za min. 50%. Shodno tome te uzevši u obzir prethodno navedeno predlaže se izmijeniti st. 3. članka 13. na način da glasi: "(3) Ako se primatelj ne zatekne u određeni dan i sat na mjestu određenom za primanje pismena iz stavka 2. ovoga članka, dostavljač u poštanskom sandučiću ili na drugom za primatelja vidljivom mjestu ostavlja obavijest da primatelj pismeno može preuzeti na određenom mjestu u određeno vrijeme." Nije prihvaćen Institut dostave potrebno je učiniti učinkovitijim uz istodobno omogućavanje primatelju da se upozna sa sadržajem pismena te se predloženi hodogram radnji u postupku dostave smatra odgovarajućim rješenjem koje udovoljava navedenim kriterijima. Kako bi se osiguralo jamstvo pravičnosti postupka, sud je dužan poduzeti sve razumne mjere koje omogućavaju da se adresat upozna sa sadržajem sudskog pismena koje mu se dostavlja te je u navedenom kontekstu dostavljač dužan evidentirati sve poduzete radnje i sve informacije koje je doznao prilikom dostave pismena. Sam način razmjene informacija je pitanje tehničke naravi i nije ga potrebno regulirati zakonom.
13 HP-Hrvatska pošta d.d. Promjena mjesta i načina dostave tijekom postupka, Članak 12. Smatramo da je odredba članka 12. predloženog Zakona opasna u praksi, jer se postavlja pitanje kako će se tretirati prvo pismeno – npr. tužba, a na koju je potrebno podnijeti odgovor na tužbu. Ako prva dostava bude manjkava, ostala pismena će se dostavljati putem e-oglasne što znači da se cijeli postupak može provesti, a da stranka nije svjesna da se protiv nje vodi postupak. Nije prihvaćen U odredbi je izrijekom navedeno da se odnosi na primatelja pismena koji već sudjeluje u postupku, što isključuje dostavu tužbe kao prvog pismena.
14 HP-Hrvatska pošta d.d. Mjesto dostave, Članak 11. Odredbom članka 11. prijedloga Zakona nije uzeto u obzir da se dostava vrši na adresu koju navede stranka koja pokreće postupak (tužitelj u tužbi, državno odvjetništvo u optužnom aktu i sl.). Ako će se to mijenjati na način da će sud ex offo utvrđivati adresu prije slanja, potrebno je uskladiti zakone te isključiti obvezu navođenja adrese druge strane. Nije prihvaćen Odredba članka 1. stavka 3. ovog Nacrta ostavlja mogućnost da pojedina pitanja dostave budu posebnim procesnim zakonima drugačije uređena
15 HP-Hrvatska pošta d.d. ZAKON O DOSTAVI SUDSKIH PISMENA , Glava III. URUČENJE Predlažemo izmijeniti naslov glave III. na način da glasi: "Fizička dostava". Nije prihvaćen Pojam "dostava" je širi pojam te obuhvaća elektroničku i fizičku dostavu, dok se za fizičku dostavu u Nacrtu zakona koristi pojam "uručenje".
16 HP-Hrvatska pošta d.d. Potvrda informacijskog sustava, Članak 9. U stavak 1. članka 9. predlažemo dodati riječ "pismena" zbog čega bi promijenjeni stavak 1. članka 9. glasio: "(1) Informacijski sustav o dostavi pismena obavještava sud elektroničkom potvrdom koja, između ostaloga, sadrži podatke o sudu, podatke o primatelju i naznaku dostavljenog pismena." Nije prihvaćen Iz naziva Nacrta zakona kao i iz odredbe članka 1. stavka 1. ovog Zakona jasno proizlazi predmet dostave.
17 HP-Hrvatska pošta d.d. Elektronička dostava, Članak 8. Iz stavka 6. članka 8. prijedloga Zakona nije jasno o kojem se informacijskom sustavu radi. Jer, sustav putem kojeg će primatelji primati pismena elektroničkim putem, a koji je u skladu s eIDAS Uredbom, ne može regulirati ministar pravosuđa. Nije prihvaćen Ovim Nacrtom zakona se propisuje elektronička dostava preko sudskog informacijskog sustava elektroničke komunikacije, što proizlazi upravo iz odredbi ovog članka.
18 HP-Hrvatska pošta d.d. Elektronička dostava, Članak 8. Zakon propisuje da obveznici elektroničke komunikacije pristupaju informacijskom sustavu elektroničke komunikacije sa sudovima odnosno da se pismeno dostavlja preko sudskog informacijskog sustava elektroničke komunikacije u primateljev siguran elektronički poštanski pretinac ali istodobno taj isti Zakon ne sadrži definiciju formulacije „sudski informacijski sustav elektroničke komunikacije“ niti definiciju formulacije „siguran elektronički poštanski pretinac“, a što onda ima za posljedicu da su navedene formulacije podložne različitim tumačenjima, ali i različitoj odnosno nejednakoj primjeni. Nadalje, Zakon propisuje da se elektronička dostava smatra osobnom dostavom, bez da je propisao koje uvjete i standarde takva dostava mora zadovoljiti da bi imala jednakovrijedan pravni učinak osobne dostave jer ne može i nema svaka elektronička dostava pravni učinak fizičke osobne dostave (elektronička dostava je i dostava putem elektroničke adrese, a takva dostava zasigurno ne osigurava onu razinu sigurnosti i povjerenja u pogledu autentifikacije, identifikacije i potpisa koja se traži za osobnu dostavu). Važno je ukazati da se prilikom reguliranja elektroničke dostave pismena mora voditi računa da se pravni učinci dostave u fizičkom obliku (osobito osobne dostave) moraju na jednak način preslikati u elektroničku dostavu; dakle, pravni učinci fizičke osobne dostave moraju biti jednakovrijedni pravnim učincima takve dostave elektroničkim putem. Prema tome, ako fizička osobna dostava propisuje određene uvjete da bi imala odgovarajući pravni učinak, a koji uvjeti podrazumijevaju: 1) identifikaciju primatelja, 2) autentičnost sadržaja (pošiljka u nepromijenjenom obliku i sadržaju dođe od pošiljatelja do primatelja) te 3) potvrdu primitka pismena stavljanjem vlastoručnog potpisa, onda ti uvjeti moraju biti ispunjeni i za osobnu dostavu elektroničkim putem da bi takva dostava imala jednakovrijedan pravni učinak, što je u ovom prijedlogu Zakona izostalo. Shodno tome, odredbe o elektroničkoj dostavi trebale bi biti usklađene s Uredbom (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i vijeća od 23.7.2014. (eIDAS Uredba) kojom je regulirana elektronička preporučena dostava (članci 43. i 44.), a koja jasno propisuje razinu sigurnosti i povjerenja koja se traži da bi elektronička dostava zadržala jednakovrijedne pravne učinke takve dostave u fizičkom obliku. Stoga je potrebno jasno navesti kako se elektronička dostava obavlja korištenjem kvalificirane usluge elektroničke preporučene dostave kako i propisuje eIDAS Uredba svojim člankom 43. stavak 2. predmnijevajući njezin pravni učinak; pružatelj usluge takve dostave obvezan je svakom korisniku otvoriti siguran elektronički pretinac koji mora biti u skladu s pripadajućim normama i certificiran od strane neovisnog tijela. Važno je ukazati da se u uvodnim razmatranjima eIDAS Uredbe jasno određuje koji se ciljevi njome žele i moraju postići, a oni se primarno odnose na stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta propisivanjem standarda i normi koji će omogućiti sigurnu elektroničku interakciju između građana, poduzeća i tijela javne vlasti na unutarnjem tržištu EU te stvaranje uvjeta za uzajamno priznavanje ključnih prekograničnih čimbenika (elektronička identifikacija, dostava, potpis) te uvjeta za interoperabilne usluge e-uprave na području cijele EU. To znači da svaki stanovnik EU mora imati mogućnost koristiti usluge e-uprave iz cijele EU na siguran način, a to će biti moguće samo i jedino ako sve članice EU imaju jednake standarde za usluge e-uprave odnosno ako svaka članica uspješno implementira te standarde u svoje nacionalno zakonodavstvo. Sukladno svemu navedenom, predlažemo stavak 5. članka 8. predmetnog Zakona izmijeniti na način da glasi: "Elektronička dostava iz stavka 1. ovog članka smatra se osobnom dostavom." Nije prihvaćen Ovaj Nacrt elektroničku dostavu definira kao dostavu putem sudskog informacijskog sustava elektroničke komunikacije u primateljev sigurni elektronički poštanski pretinac te se u tom smislu dostava putem adrese elektroničke pošte ne smatra elektroničkom dostavom. Nadalje, budući da Nacrt zakona predviđa dostavu putem sudskog informacijskog sustava, iz navedenog proizlazi da se radi o informacijskom sustavu u primjeni u sudu, te ova odredba ne ostavlja prostora za drugačije tumačenje.
19 HP-Hrvatska pošta d.d. Elektronička dostava, Članak 8. U stavku 3. članka 8. prijedloga Zakona navodi se elektronička potvrda primitka pismena. Predlažemo Zakonom pojasniti što znači "elektronički" potvrditi primitak pismena. Podrazumijeva li "elektronički" da primatelj primitak mora potvrditi kvalificiranim elektroničkim potpisom (koji je jednakovrijedan vlastoručnom potpisu)? Nije prihvaćen Pretpostavke za elektroničku dostavu te organizacija i djelovanje informacijskog sustava predlažu se sukladno članku 8. stavku 6. Nacrta urediti posebnim pravilnikom.
20 HP-Hrvatska pošta d.d. Elektronička dostava, Članak 8. Predloženi stavak 2. članka 8. nejasno definira elektroničku poštu niti je jasno treba li ista i koje sigurnosne zahtjeve zadovoljiti. Nije prihvaćen Sukladno ovoj odredbi, na adresu elektroničke pošte dostavlja se isključivo obavijest primatelju o prispijeću pismena u njegov sigurni elektronički poštanski pretinac, zbog čega za navedenu dostavu nisu propisane posebne sigurnosne pretpostavke.
21 HP-Hrvatska pošta d.d. Elektronička dostava, Članak 8. Stavak 1. članka 8. prijedloga Zakona je nejasan te stoga podložan različitim tumačenjima gdje percepcija sigurnosti pretinca ovisi od primatelja do primatelja. Svaki elektronički pretinac (mailbox) ima određenu razinu sigurnosti. Shodno tome, potrebno je jasno navesti kako se elektronička dostava obavlja korištenjem kvalificirane usluge elektroničke preporučene dostave kako to propisuje eIDAS Uredba svojim člankom 43. stavak 2. predmnijevajući njezin pravni učinak. Pružatelj usluge kval. ele. preporučene dostave obvezan je svakom korisniku otvoriti siguran elektronički pretinac koji mora biti u skladu s pripadajućim normama i certificiran od strane neovisnog tijela. Shodno navedenom, predlaže se stavak 1. članka 8. izmijeniti na način da glasi: "Pismeno se elektronički dostavlja preko sudskog informacijskog sustava elektroničke komunikacije korištenjem kvalificirane usluge elektroničke preporučene dostave" Nije prihvaćen Ovim Nacrtom zakona se propisuje elektronička dostava preko sudskog informacijskog sustava elektroničke komunikacije, što proizlazi upravo iz odredbi ovog članka.
22 HP-Hrvatska pošta d.d. Obveznici elektroničke dostave, Članak 6. Predlažemo u predmetni Zakon unijeti pojmovnik, kako bi se pojam "informacijski sustav elektroničke komunikacije", ali i ostali pojmovi koji se koriste kod elektroničke dostave (i npr. siguran elektronički pretinac), jasno definirali uzimajući u obzir eIDAS uredbu (Uredba (EU) br. 910/2014 Europskog vijeća i parlamenta i vijeća od 23. srpnja 2014.) kojima je regulirana elektronička preporučena dostava (čl. 43. i 44.). Nije prihvaćen Pretpostavke za elektroničku dostavu te organizacija i djelovanje informacijskog sustava predlažu se sukladno članku 8. stavku 6. Nacrta urediti posebnim pravilnikom.
23 HP-Hrvatska pošta d.d. Dostava u posebnim slučajevima, Članak 5. Pri izradi predmetnog Zakona, valjalo bi uzeti u obzir da je u Zakon o parničnom postupku implementirana Uredba (EU) 2020/1784 Europskog parlamenta i vijeća od 25. studenoga 2020. o dostavi, u državama članicama, sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima. Uredba se primjenjuje u Europskim parničnim postupcima. Svrha je dodatno poboljšati i ubrzati slanje i (prekograničnu) dostavu sudskih i izvansudskih pismena među državama članicama u građanskim i trgovačkim stvarima, a da se pritom osigura visoka razina sigurnosti i zaštite pri slanju takvih pismena, jamče prava adresata i štite privatnost i osobni podaci. Također, članak 18. Uredbe regulira (fizičku) dostavu putem pošte preporučenom pošiljkom uz potvrdu o primitku ili jednakovrijednu potvrdu, a članak 19. Uredbe regulira elektroničku dostavu. Nije prihvaćen Navedena Uredba primjenjuje se isključivo u građanskim i trgovačkim stvarima. Članak 1. stavak 3. Nacrta ostavlja mogućnost primjene posebnih zakona kojima pojedina pitanja dostave mogu biti uređena na drugačiji način.
24 HP-Hrvatska pošta d.d. Dostava zastupnicima primatelja pismena, Članak 4. U slučaju dostave pismena primatelju i branitelju iz članka 5. stavka 4. prijedloga Zakona trebalo bi utvrditi od kojeg trenutka kreću teći rokovi, odnosno od kojeg trenutka je pismeno uručeno. Odredba članka 4. stavka 5. prijedloga Zakona u praksi može stvoriti nedoumice, jer svaki pojedinačni zastupnik ima različitu osnovu za zaprimanje pismena, moguće je i da je jedan od njih određen na način da ima prioritet u zaprimanju pismena. Predlažemo da se odredba dopuni na način da je moguće dostaviti jednoj osobi samo ako nije drugačije određeno posebnim propisima ili okolnostima slučaja. Nije prihvaćen Navedeno je na istovjetan način regulirano važećim postupovnim zakonima te isto nije prepoznato kao poseban problem u primjeni.
25 HP-Hrvatska pošta d.d. Načini dostave, Članak 3. U tekstu predloženog Zakona neujednačeno se koriste termini „dostava“ i „uručenje“. Predlažemo da se tekst zakona pročisti i uskladi na način da se koristi termin "dostava". Nije prihvaćen Pojam "dostava" je širi pojam te obuhvaća elektroničku i fizičku dostavu, dok se za fizičku dostavu u Nacrtu zakona koristi pojam "uručenje".
26 HP-Hrvatska pošta d.d. Predmet Zakona, Članak 1. Obzirom da zakon sadrži odredbe vezane za elektroničku dostavu, isti je potrebno uskladiti s Uredbom (EU) br. 910/2014 europskog parlamenta i vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ te se shodno tome predlaže u članak 1. prijedloga Zakona unijeti stavak 4. koji glasi: "Ovim Zakonom osigurava se provedba sljedećih akata Europske unije: - UREDBA (EU) br. 910/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ." Nije prihvaćen Ovim Nacrtom zakona se propisuje elektronička dostava preko sudskog informacijskog sustava elektroničke komunikacije, koji je već definiran i određen brojnim propisima iz područja pravosuđa.
27 HP-Hrvatska pošta d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O DOSTAVI SUDSKIH PISMENA, II.  OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI  ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Predmetni Zakon u samom naslovu te u 1. članku jasno propisuje da se odnosi samo na dostavu u sudskim postupcima, a što onda implicira da su od njegove primjene izuzeta pravila dostave u upravnim postupcima koja se primjenjuju u komunikaciji između javnopravnih tijela međusobno te u odnosu na građane. Ako je namjera zakonodavca bila objedinjavanje svih pravila dostave sadržanih u različitim propisima u jedan jedinstveni dokument, tada će svrha zakona biti ostvarena u potpunosti tek ukoliko Zakon doista bude sadržavao pravila dostave svih postupaka. Na ovaj način svrha se ostvaruje samo parcijalno jer Zakon opet neće pokriti sve postupke, naprotiv, ostat će nepokriven jedan veliki segment koji se odnosi na državnu upravu odnosno na cjelokupnu dostavu između javnopravnih tijela međusobno (ministarstva, agencije, zavodi, općine, gradovi, centri za socijalnu skrb…) te u odnosu na građane. Shodno tome, predlaže se da se svi niže navedeni zakoni obuhvate ovim jedinstvenim zakonom o dostavi pismena: 1. Zakon o parničnom postupku, 2. Ovršni zakon, 3. Zakon o kaznenom postupku, 4. Prekršajni zakon, 5. Zakon o zemljišnim knjigama, 6. Zakon o općem upravnom postupku i 7. Opći porezni zakon, a obzirom da svi pobrojani zakoni danas kroz svoje odredbe propisuju dostavu po kojoj je HP obvezna postupati. U slučaju prihvaćanja gornjeg prijedloga potrebno je izmijeniti naziv zakona u „Zakon o dostavi pismena“, a obzirom da ZUP-om i OPZ-om nisu uređeni sudski postupci, već postupci državne uprave i drugih tijela. Takav zakon odnosio bi se na dostavu pismena u sudskim i upravnim postupcima, čime bi se ostvario cilj kojeg zakonodavac želi postići, a to je uspostava jedinstvenih pravila dostave u odnosu na sve postupke u jednom jedinstvenom zakonu. Isto tako, u slučaju prihvaćanja gornjeg prijedloga potrebno je kroz cijeli tekst Zakona brisati riječ "sudska pismena" i ostaviti samo "pismena". U slučaju ne prihvaćanja gornjeg prijedloga, odnosno ako ZUP i OPZ ostanu izvan ovog zakona, potrebno je jasno definirati po kojim će se propisima uručivati pismena koja šalju upravni sudovi, obzirom da je njihova dostava danas uređena ZUP-om iako se radi o sudskoj dostavi te bi dostava po tom zakonu svakako trebala biti predmet ovog Zakona. Također, potrebno je obratiti pozornost na nužnost izmjena odredaba o dostavi gore pobrojanih zakona i iz njih proizašlih podzakonskih akata, koje bi trebalo uskladiti s ovim zakonom. Nije prihvaćen Namjera je zakonodavca, a što proizlazi i iz naziva ovog Zakona, njime urediti institut dostave sudskih pismena. Slijedom navedenog, ovim se Zakonom propisuju pravila dostave u sudskim postupcima, i to isključivo dostave pismena od strane suda strankama i drugim sudionicima sudskih postupaka, dok njime nije obuhvaćena dostava u upravnim postupcima, niti primitak pismena u sudu, kao ni međusobna razmjena pismena između stranaka i drugih sudionika sudskih postupaka.
28 HOK Obveznici elektroničke dostave, Članak 6. Uz čl.6. Predlaže se brisati dio rečenice u članku 6. stavku 1.: „…te fizičkim osobama koje obavljaju registriranu djelatnost u postupcima koji se tiču te djelatnosti…” jer smatramo u praksi neprovedivim obzirom nisu ispunjene osnovne tehničke pretpostavke pa ne mogu svi obrtnici biti uključeni. Propisivanjem obveze korištenja sustava, bez da su za to osigurani nužni preduvjeti znači uzrokovanje štete za sve kod kojih ti preduvjeti nisu ispunjeni, nesrazmjerno veće od koristi. Nije prihvaćen Fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost su Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (NN 80/22) utvrđene kao obvezni sudionici elektroničke komunikacije s obzirom na nepostojanje posebnih tehničkih pretpostavki koje bi bile razlog za nemogućnost njihovog uključivanja.
29 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O DOSTAVI SUDSKIH PISMENA Uvođenje obveze elektroničke komunikacije za obrtnike kao fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost u postupcima koji se tiču te djelatnosti smatramo u ovom trenutku neprovedivim obzirom nisu ispunjene osnovne tehničke pretpostavke pa ne mogu svi obrtnici biti uključeni. Nije prihvaćen Fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost su Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 80/22) utvrđene kao obvezni sudionici elektroničke komunikacije s obzirom na nepostojanje posebnih tehničkih pretpostavki koje bi bile razlog za nemogućnost njihovog uključivanja.
30 FRANJO GOLUBIĆ Utvrđivanje istovjetnosti, Članak 18. Smatram da se kod uručenja sudskih pismena obavezno mora osobnom iskaznicom dokazati istovjetnost osobe koja preuzima sudsko pismeno te na dostavnici naznačiti broj osobne iskaznice i mjesto izdavanja, čitko naznačeno štampanim slovima ime i prezime preuzimatelja te srodstvo ili drugi odnos s primateljem ukoliko se pismeno ne uručuje osobno primatelju. Nije prihvaćen Navedeno je propisano člankom 17. Nacrta.
31 FRANJO GOLUBIĆ Predaja sudskog pismena članovima kućanstva primatelja, Članak 15. Smatram da je upitno propisivanje obveze da je član kućanstva dužan pismeno ili obavijest predati primatelju jer za isto nije propisana nikakva kaznena sankcija. Što će se desiti u slučaju ako je taj član u lošim odnosima s primateljem uli jednostavno zaboravi predati pismeno te se time onemogući pristup primatelja sudu. Predlažem da se osigura dokaz da je pismeno stvarno uručeno primatelju. Nije prihvaćen Navedeno je na istovjetan način regulirano važećim postupovnim zakonima te isto nije prepoznato kao poseban problem u primjeni.
32 FRANJO GOLUBIĆ Osobna dostava, Članak 13. Predlažem da se radi pravne sigurnosti u stavku 6. brišu dio rečenice koji glasi: "ili kada je ostavljeno u primateljevu poštanskom sandučiću, na drugom za primatelja vidljivom mjestu". Predlažem da se u slučaju nemogućnosti osobne dostave ili uručenja odraslom članu kućanstva pismeno treba vratiti sudu, odnosno ostaviti rok od 5 dana da primatelj isto osobno podigne u poštanskom uredu temeljem ostavljene obavijesti. Nije prihvaćen Institut dostave potrebno je učiniti učinkovitijim uz istodobno omogućavanje primatelju da se upozna sa sadržajem pismena te se predloženi hodogram radnji u postupku dostave smatra odgovarajućim rješenjem koje udovoljava navedenim kriterijima.
33 FRANJO GOLUBIĆ Elektronička dostava fizičkoj osobi, Članak 7. Predlažem da se stavak 2. briše jer može dovesti do zabune. Naime, nije jasno da li se isto odnosi i na slanje pojedinih podnesaka sudu e-poštom, ukoliko je prethodno tužba podnijeta u papirnatom obliku. Naime, postoji i problem u operativnim programima za komunikaciju jer softveri međusobno nisu kompatibilni. Isto tako ja nemam osobno stolno računalo nego ponekad koristim za komunikaciju stolnu računalo u knjižnici koja se nalazi izvan mog mjesta stanovanja. Nije prihvaćen Zakon se odnosi na dostavu pismena od strane suda prema strankama i drugim sudionicima sudskih postupaka.
34 FRANJO GOLUBIĆ Načini dostave, Članak 3. Predlažem iza stavka 2. dodati novi stavak 3. koji glasi: "Sudska pismena strankama iz stavka 2. ovog članka, koja nemaju potrebna digitalna znanja niti tehničke uvjete za pristup e-oglasnoj ploči, mogu radi omogućavanja pristupa sudu i zaštite svojih pravnih interesa pismeno o tome obavijestiti nadležni sud te je istima sud dužan dostavljati sudska pismena na principu osobnog uručenja temeljem odredbi ovog zakona." Obrazloženje: Osobno sam svjedok velike štete koja je učinjena velikom broju starijih osoba u stečajnom postupku, u kojem sam i sam sudionik. Od preko 200 oštećenih štediša zadruge samo 5 fizičkih osoba prijavilo je svoje potraživanje u stečajnom postupku, a ostali prijavitelji bile su uglavnom pravne osobe koje redovno prate objave na e-oglasnoj ploči u sklopu svojeg zaposlenja. Ovo je očiti primjer neravnopravnosti i digitalnog jaza u pristupu sudu za fizičke osobe koje ne obavljaju nikakvu registriranu djelatnost.." Nije prihvaćen Dostava putem e-oglasne ploče vrši se samo kada je to posebnim zakonima propisano. Pojedinačna rješenja iz Stečajnog zakona nisu predmet ovog Zakona.
35 FRANO BAROVIĆ Osobna dostava, Članak 13. Predlaže se u ovom članku, i ostatku zakona, izraz "odrasli član primateljeva kućanstva" zamijeniti sa "poslovno sposobni član primateljeva kućanstva". Odrasla osoba može biti poslovno nesposobna (imati duševne smetnje) i biti neprikladna za primitak pismena. Nije prihvaćen Dostavljaču kod dostave ne može biti poznato je li osoba lišena poslovne sposobnosti (što se dokazuje rješenjem suda), dok prilikom utvrđivanja istovjetnosti osobe kojoj predaje pismeno može utvrditi njezinu dob.
36 Božo Zeba Predmet Zakona, Članak 1. Predlažem brisanje riječi sudska ispred riječi pismena tako da bi stavak 1 glasio: (1) Ovim se Zakonom uređuju pravila dostave pismena u sudskim postupcima. OBRAZLOŽENJE: što ako građanin dostavlja pismena sudu iz nekog upravnog postupka (upravni akt) kao dokaz, je li tada upravni akt postaje sudsko pismeno? Usvajanjenm prijedloga jasnije, preciznije i sveobuhvatnije bi se reguliranje pitanja predmeta zakona. Nije prihvaćen Ovim se Zakonom propisuju pravila dostave u sudskim postupcima, i to isključivo dostave pismena od strane suda strankama i drugim sudionicima sudskih postupaka, dok njime nije obuhvaćen primitak pismena koje sudu upućuju stranke i drugi sudionici u postupku. Također, napominje se da u slučaju kada se upravni akt dostavlja kao dokaz u sudskom postupku, takav akt ima status priloga podnesku kojim se dostavlja.
37 Alen Rajko PRIJEDLOG ZAKONA O DOSTAVI SUDSKIH PISMENA U pratećem materijalu uz Prijedlog Zakona, pod II. ("Ocjena stanja ...), kao temeljni postupovni zakoni navedeni su Zakon o parničnom postupku i Zakon o kaznenom postupku, premda u te zakone spadaju i Zakon o upravnim sporovima, te Prekršajni zakon. Prema čl. 1. st. 3. Prijedloga, ZDSP bi trebao biti opći propis za sve sudske postupke. S time je korisno uskladiti obrazloženje Prijedloga. Prihvaćen Primjedba se prihvaća.