Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Pravilnika o stručnom usavršavanju psihologa

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Tomislav Filjak Odjeljak II. Organizacija ispita provjere stručnosti, Lista ispitivača Predlažem pojam ''lista ispitivača'' zamijeniti pojmom ''popis ispitivača''. Naravno, i u ostalim člancima gdje se spominje (72., 74., 75., 78., 81.). Nije prihvaćen Nazivlje predmetne evidencije predložene Nacrtom prijedloga Pravilnika o stručnom usavršavanju terminološki je usklađeno s drugim evidencijama usporedive funkcije.
2 Tomislav Filjak III. STJECANJE I EVIDENTIRANJE BODOVA, Neprenosivost bodova Predlažem zamijeniti riječ ''narednom'' riječju ''budućem''. Nije prihvaćen Riječi naredno i buduće nisu istog značenja.
3 Tomislav Filjak II. Oblici stručnog usavršavanja, Znanstveni i stručni skupovi U tablici 7., kao i u tablicama 8. i 9., predlažem riječ ''naredni'' zamijeniti s riječju ''dodatni'' ili ''idući''. Nije prihvaćen Riječi naredno i buduće nisu istog značenja.
4 Tomislav Filjak II. Oblici stručnog usavršavanja, Znanstvene i stručne publikacije U tablici 5. u zaglavlju je očito došlo do pomaka uz ''urednik / uredništvo''. U tablici 5. uz točku ''1. Rad objavljen u časopisu'' (piše 11. umjesto 1.), nije važan samo broj nego i redoslijed autora, osim ako nije naznačeno da je autorstvo jednako, tad su obično poredani po abecedi. Važeći pravilnik je to drugačije, možda i bolje riješio. U tablicu 5. predlažem dodati red ''2.8. Psihometrijski instrument uvršten na Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava'', a broj bodova odrediti kao uz knjigu prve skupine. Naravno, moguće je bodovanje provesti i podvođenjem pod neku od ostalih kategorija, no kako je riječ o psihološkom dokumentu držim da ovakva autorstva trebaju biti posebno bodovana, možda čak i kao sasvim posebni oblik usavršavanja. U tablicu 5. predlažem dodati redak ''2.9. Prikaz knjige, godišta časopisa, stručnog skupa u strukovnim časopisima.'' Imam dojam da ova kategorija članaka nije vrednovana, a riječ je o prilozima koji sasvim sigurno utječu i na osobno usavršavanje. Broj bodova bi trebao vjerojatno biti znatno manji no uz ostale točke, primjerice 2 boda/isključivo jedan autor. U tablici 5. naslovi uz točke 3. i podtočke 3.1., 3.2., 3.3., su zbunjujući (za razliku od točke 3.4 i 3.5.), naime navedeno je ''rad objavljen u…'', a brojevi bodova su određeni samo za glavnog urednika i članove uredništva? Vjerojatno treba u naslovima izbrisati ''rad objavljen u…'' Autorima su ovi radovi valjda bodovani kroz sudjelovanje na skupu ili je namjera dvostruko bodovanje? U stavku (8) i u tablici 5. točki 2. naveden je pojam ''stručni članak'', a točka 2.7. u tablici 5. navodi pojam ''stručno-popularni članak''. Predlažem uskladiti ove nazive kako bi se izbjeglo dvojbe u tumačenju. Vjerojatno bi i spomenuti stavak trebalo dopuniti kako bi izbjegli moguće nedoumice, primjerice na sljedeći način: (8) Stručnim (ili stručno-popularnim?) člankom smatra se prilog objavljen u tiskanom ili elektroničkom izdanju, koji nedvojbeno prikazuje odnosno popularizira sadržaj vezan uz psihologiju kao znanost ili struku, u opsegu od najmanje jedne kartice teksta odnosno najmanje 1.800 znakova. Djelomično prihvaćen Primljeno na znanje. Prihvaća se. Autorstvo psihodijagnostičkih sredstava uredit će se kao posebna kategorija stručnog usavršavanja u Nacrtu prijedloga Pravilnika o stručnom usavršavanju. Odbijeno. Prikazi oblika stučnog usavršavanja ne mogu se vrednovati kao posebni oblici stručnog usavšavanja ovlaštenih psihologa. Jednako tako, vodeći se istim kriterijem, odredbom članka 26. stavka 9. Nacrta prijedloga Pravilnika o stručnom usavršavanju propisano je da predstavljanje knjige ili drugih oblika stručnog usavršavanja iz tablice »Znanstvene i stručne publikacije« ne smatra se oblikom stručnog usavršavanja iz stavka 1. članka 26., ali se može kategorizirati i bodovati na način utvrđen odredbama za kategorizaciju i bodovanje drugih oblika stručnog usavršavanja (predavanje i sl.) ukoliko ispunjava propisane uvjete. Djelomično se prihvaća. Komentar se prihvaća u odnosu na naslov podkategorije 3. “RAD OBJAVLJEN U ZBORNIKU RADOVA ILI KNJIZI SAŽETAKA SA ZNANSTVENOG ILI STRUČNOG SKUPA” u tablici »Znanstvene i stručne publikacije« u Nacrtu prijedloga Pravilnika o stručnom usavršavanju na način da se naslov izmijeni tako da glasi “ZBORNIK RADOVA ILI KNJIGA SAŽETAKA SA ZNANSTVENOG ILI STRUČNOG SKUPA”, a oblici iz točaka 3.1. do 3.3. da se izmijene i glase “zbornik radova prve skupine (a1)”, “zbornik radova druge skupine (a2)” i “zbornik radova treće skupine (a3)”. Namjera podkategorije 3. u tablici »Znanstvene i stručne publikacije« u Nacrtu prijedloga Pravilnika o stručnom usavršavanju nije dvostruko bodovanje već bodovanje isključivo uredništva za predviđene oblike. Sudjelovanje autora, aktivno ili pasivno, na odgovarajućim oblicima stručnog usavršavanja (domaći ili međunarodni skupovi) vrednuje se kroz posebne oblike stručnog usavršavanja. Prihvaća se. Odredba članka 26. stavka 8. Nacrta prijedloga Pravilnika o stručnom usavršavanju oblikovat će se na način da obuhvaća stručni i stručno-popularni članak.
5 Tomislav Filjak I. ISPUNJENJE OBVEZE STRUČNOG USAVRŠAVANJA I RAZDOBLJE PROVJERE STRUČNOSTI, Ispunjenje obveze stručnog usavršavanja Stavak 1. točka 1. Predlažem brisati: ''od kojih najmanje dva oblika stručnog usavršavanja u svakom od područja temeljnog stručnog usavršavanja''. Ako su temeljni oblici usavršavanja nabrojani u čl. 20./3., ako dobro shvaćam, to znači da u 6 godina psiholog treba pohađati ukupno bar 8 oblika takvih usavršavanja, pri čemu nije jasan odnos tih temeljnih oblika s oblicima usavršavanja iz čl. 21. Primjerice, bilo koji oblik usavršavanja iz čl. 21., a osobito ona od 1. do 4., može uključivati višestruko više sadržaja iz temeljnog područja ''1. etička pitanja u obavljanju psihološke djelatnosti,'' no 2 mrežna tečaja iz tog područja, a to ili ne bi bilo priznato ili bi tražilo posebno dokazivanje. U skladu s tim predlažem brisati i stavak 2. u članku 87. Ukoliko se ustraje na ovakvoj obvezi, predlažem da se, dok cijeli sustav ne zaživi, bar smanji broj obveznih sudjelovanja u temeljnim oblicima usavršavanja i/ili da se smanji ili sasvim isključi za one koji su u bodovnom razdoblju stekli bodove na oblicima usavršavanja (čl. 21.) pod 1. i 2., a također bar i pod 5.1. i 5.2.1. i 5.2.2. Nije prihvaćen Godišnjim programom stručnog usavršavanja utvrđuje se popis oblika stručnih usavršavanja pa tako i oblika u području temeljnog stručnog usavršavanja. Povjerenstvo za stručno usavršavanje i Upravni odbor slobodni su u predlaganju i odabiru tema, oblika i načina provođenja stručnog usavršavanja u područjima temeljnog stručnog usavršavanja, a sukladno ocjeni adekvatnosti u svrhu upotpunjavanja i usavršavanja temeljnih znanja i kompetencija ovlaštenih psihologa u pojedinom području koje je utvrđeno kao područje temeljnog stručnog usavršavanja.
6 Tomislav Filjak II. NAČELA STRUČNOG USAVRŠAVANJA, Načelo dostupnosti Stavak 1. Predlažem iza riječi ''usavršavanja'' staviti točku i ostalo izbrisati, jer ''svi'' znači svi, a ovakvo nabrajanje djeluje pretjerano i ipak ostavlja brojne točke za beskrajne rasprave (uz boju kože neki će tražiti i druge tjelesne osobine ponekad važne kao tjelesnu građu/težinu ili visinu, uz spol otvorit će se pitanje roda, pitat će se što znači ''bez obzira na … rođenje,…'' itd.). Nije prihvaćen Odredba članka 8. stavka 1. Nacrta prijedloga Pravilnika o stručnom usavršavanju odgovarajuće je usklađena s propisnima kojima je uređeno područje suzbijanja diskriminacije.
7 Tomislav Filjak I. OPĆE ODREDBE, Pojmovi stavak 1. točka 3. Umjesto EFPA predlažem kod prvog spominjanja prvo upisati puni naziv na hrvatskom, a u zagradi na engleskom i kraticu. stavak 1. točka 19. Umjesto: ''EFPA Regulations on EuroPsy and Appendices for the EuroPsy,'' predlažem prvo upisati puni naziv na hrvatskom, a onda možda u zagradi na engleskom. Prihvaćen Pojam utvrđen točkom 3. u stavku 1. članka 6. Nacrta prijedloga Pravilnika o stručnom usavršavanju prilagodit će se sukladno predloženom.
8 Snježana Kovač II. Oblici stručnog usavršavanja, Edukacije za psihološke tretmane Ovo je u koliziji sa člankom 20, Temeljno stručno usavršavanje, stavak 2. koji kaže da temeljno stručno usavršavanje planira, organizira i provodi Komora. Ne slažem se s prijedlogom da se u ovoj kategoriji priznaju samo edukacije priznate od EAP. Dapače, mislim da mora biti točnije opisano što se ovim Pravilnikom podrazumijeva pod "psihološkim tretmanom". Ako su to isključivo edukacije iz psihoterapijskih pravaca, što ovaj članak sugerira, mislim da takvu obvezu ne smijemo nametati svim članovima jer priroda radnog mjesta ne traži od svih psihologa iste vještine/kompetencije (npr. zašto/koliko je psihoterapija potrebna psihologu koji radi u selekciji, ljudskim resursima, marketingu, pa čak i u školi?). Djelomično prihvaćen Osim psihoterapijskih edukacija, predmetna kategorija stručnog usavršavanja proširit će se dodatnim oblikom stručnog usavršavanja tako da izrijekom obuhvati i psihološke edukacije. Temeljno stručno usavršavanje provodi isključivo Komora i ono ne uključuje edukacije iz psihoterapije. Godišnjim programom stručnog usavršavanja utvrđuje se popis oblika stručnih usavršavanja pa tako i u području temeljnog stručnog usavršavanja “psihološki tretman” iz članka 20. stavka 3. točke 3. Nacrta prijedloga Pravilnika o stručnom usavršavanju. Povjerenstvo za stručno usavršavanje i Upravni odbor slobodni su u predlaganju i odabiru tema, oblika i načina provođenja stručnog usavršavanja u područjima temeljnog stručnog usavršavanja, a sukladno ocjeni adekvatnosti u svrhu upotpunjavanja i usavršavanja temeljnih znanja i kompetencija ovlaštenih psihologa u pojedinom području koje je utvrđeno kao područje temeljnog stručnog usavršavanja. Dakle, namjera je da Komora samostalno odabire područja, teme i predavače odnosno da osmišljava i oblikuje i u cijelosti samostalno provodi stručno usavršavanje. Stoga nije namjera o okviru temeljnog stručnog usavršavanja obuhvaćati oblike stručnog usavršavanja koje provode drugi organizatori, a osobito ne oblike koji ni na kakav način ne obuhvaćaju temeljna znanja i kompetencije ovlaštenih psihologa (npr. psihoterapija). Stručno usavršavanje u područjima temeljnog stručnog usavršavanja, uključujući i područje “psihološka tretmani” može se prema ocjeni Povjerenstva za stručno usavršavanje i Upravnog odbora planirati, organizirati i provoditi kroz druge prikladne oblike stručnog usavršavanja predviđene odredbama Nacrta prijedloga Pravilnika o stručnom usavršavanju (domaći skup, stručno predavanje, stručni tečaj s provjerom znanja, stručni tečaj bez provjere znanja ili dr.).
9 MARLENA PLAVŠIĆ I. OPĆE ODREDBE, Rodna ravnopravnost S obzirom na to da rod nije binarna kategorija, predlažem da se Člank 2. preoblikuje tako da glasi ovako: Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a koji imaju rodno značenje, bez obzira na to u kojem su rodu korištenu, obuhvaćaju na jednak način bilo koji rod. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata.
10 Ivan Zečević II. Oblici stručnog usavršavanja, Edukacije za psihološke tretmane Poštovani, psihološki tretman je svaki oblik intervencije zasnovan na psihološkim principima, a koji sami po sebi ne mora biti psihoterapijski rad. Nema smisla tvrditi da su psihološki tretmani isto što i psihoterapija iz nekoliko razloga, a naročito nema smisla uvjetovati da je psihološki tretman samo ono što je akreditirano od EAP-a. 1. Psihoterapija je definirana Zakonom o psihoterapijskoj djelatnosti i nejasno je zašto bi se psiholozi morali usavršavati isključivo u području psihoterapije, ali ne i psiholoških tretmana koji su po ovom članku jedna te ista stvar. Postoje razni psihološki tretmani (npr. mindfulness, psihološki tretman kronične boli, psihološki tretman nesanice, psihološki tretman tikova, razne psihoedukacije i savjetovanja i slično), a koji se neće priznati jer nisu psihoterapije akreditirane od EAP? 2. HPK nema nikakav odnos s EAP, čak i ako ima, EAP u sebi ne akreditirana jednostavnije tečajeve i usavršavanja već isključivo opsežne edukacije iz raznih psihoterapija od kojih su mnoge pseudoznanstvene (npr. psihoorganska analiza, biosinteza, bioenergetska analiza itd.), a prema Zakonu o psihološkoj djelatnosti psihologija je bazirana na provjerenim i znanstvenim saznanjima, nikako na pseudoznanstvenim. Dakle postavljati EAP kao odlučujuće tijelo za akreditaciju je surealno i nije u skladu sa promicanjem psihologije kao struke i znanosti jer će to dovesti do toga da će psiholozi u RH imati više znanja o pseudoznanstvenim principima nego o tretmanima iz kliničkih smjernica. 3. Psiholozima se na ovaj način neće priznavati ako završavaju brojne edukacije iz psiholoških tretmana, a koje nisu akreditirane od strane EAP-a. uzmimo za primjer moju edukaciju iz BACK skills za kroničnu bol u leđima. Ispada da taj psihološki tretman ništa ne znači niti se može priznati (iako ga priznaje Britansko psihološko društvo) jer nije akreditiran od EAP. Edukacija iz CBT-I pristupa je zlatni standard liječenja nesanice, ali ispada da se u RH to neće priznavati jer eto, to nije EAP akreditirano. Uostalom, sam KBT nije EAP akreditiran pa će se tu stvoriti problem svim kolegama koji su završili taj smjer. 4. Mnogi psihološki pristupi bazirani su na suvremenim saznanjima i primarno kognitivno-bihevioralnim principima te mnoge kraće edukacije npr. za kronični umor, nesanicu itd. su iz KBT perspektivne u skladu s važećim kliničkim smjernicama za liječenje raznih stanja, a na ovaj način znanstveno dokazani i kliničkim smjernicama preporučeni tretmani neće se priznavati psiholozima jer EAP ne akreditira ni edukaciju iz KBT, a ni kraća usavršavanja, niti EAP prati ijedne kliničke smjernice za liječenje psihijatrijskih ili medicinskih stanja. 5. Podržavam kolegicu Kovač koja ističe da je HPK ta koja donosi odluke hoće li priznavati neke edukacije kao usavršavanje ili ne, a to nikako ne može biti neka psihoterapijska udruga na nivou Europe. 6. Pojam psihološki tretman nadređen je pojmu psihoterapija jer je svaka psihoterapija bazirana na psihološkim principima, stoga preporučam da se izbaci uvjet da je nešto akreditirano od EAP-a ili općenito spominjanje riječi psihoterapija, a ostavi samo pojam "psihološki tretman". i da odluku o tome donosi HPK Ivan Zečević, mag.psych. Nije prihvaćen Predmetnom odredbom Nacrta prijedloga Pravilnika o stručnom usavršavanju uređuje se bodovanje edukacija iz psihoterapije, koje su zbog svoje specifičnosti izdvojene u posebnu kategoriju s posebnim pravilima njihove prijave i bodovanja. Edukacije u području psihološkog savjetovanja mogu se te će se i nadalje moći prijaviti te će se kategorizirati i bodovati prema posebnim odredbama Nacrta prijedloga Pravilnika o stručnom usavršavanju odnosno kao drugi primijenjivi oblici stručnog usavršavanja (stručni tečaj s provjerom znanja, stručni tečaj bez provjere znanja ili dr.). Akreditacija edukacije u području psihoterapije od strane Europske asocijacije za psihoterapiju (EAP) uzeta je kao razuman standard koji primjenjuje i zakonodavac u slučaju Zakona o djelatnosti psihoterapije (Narodne novine broj 18/22). Prihvaćeni standard međutim ne znači da Komora iz navedenog razloga mora ili da bude nekritički kategorizirala i bodovala različite neznanstvene edukacije ili one koje nisu primjerene za stjecanje novih stručnih znanja i vještina radi održavanja i unapređivanja stručnih kompetencija ovlaštenih psihologa. Podsjećamo da, sukladno načelu osiguravanja kvalitete, svi oblici stručnog usavršavanja ovlaštenih psihologa podliježu kontroli kvalitete u postupku pred Povjerenstvom za stručno usavršavanje, na način propisan odredbama Nacrta prijedloga Pravilnika o stručnom usavršavanju.
11 Ida Juranić II. TEMELJNO STRUČNO USAVRŠAVANJE, Temeljno stručno usavršavanje Članak 20. točka 3. dodati: "specifična psihološka znanja i vještine". Objašnjenje: temeljno stručno usavršavanje je sveobuhvatno. Točka 3. treba biti šire definirana kako bi, uz navedeno, mogla uključiti usavršavanje npr. o znanstvenoj paradigmi, a i o komunikacijskim vještinama. Nije prihvaćen Temeljno stručno usavršavanje odnosi se na temeljna znanja i vještine koji su zajednički svakom ovlaštenom psihologu, a ne na specifična znanja ili vještine svojstvena pojedinim posebnim područjima. Ovlašteni psiholozi slobodni su i nadalje, vođeći se načelom slobodnog izbora, izabrati sadržaj i oblik stručnog usavršavanja prema potrebama radnog mjesta i radnih zadataka, sukladno standardima rada u pojedinom području psihološke djelatnosti.
12 Ida Juranić II. Oblici stručnog usavršavanja, Stručni sastanci, stručna predavanja i okrugli stolovi Članak 30. Tablica 10. Rbr. 1. dodati "sastanci stručnih razreda". Objašnjenje: Struktura sastanaka stručnih razreda odgovara točci 2 ovog članka (npr. rezultati istraživanja o zadovoljstvu radom u području se prezentiraju najmanje 45 minuta nakon čega slijedi rasprava i zaključci u trajanju od najmanje 30 minuta). Molba: Ukoliko se prijedlog odbaci molim objašnjenje kriterija po kojima se donio članak 30. ukoliko nije po točci 2. Nije prihvaćen Sastanci stručnih razreda ne predstavljaju upotpunjavanje i usavršavanje znanja i kompetencija potrebnih za kvalitetno obavljanje psihološke djelatnosti.
13 Ida Juranić II. Oblici stručnog usavršavanja, Edukacije za psihološke tretmane Članak 23. Tablica 2. dodati: "2. edukacije za psihološko savjetovanje i podršku". Objašnjenje: mnoge grane psihologije ne koriste psihoterapiju već psihološko savjetovanje i podršku. Pravilnik treba imati praktičnu primjenu. Nije prihvaćen Predmetnom odredbom Nacrta prijedloga Pravilnika o stručnom usavršavanju uređuje se bodovanje edukacija iz psihoterapije, koje su zbog svoje specifičnosti izdvojene u posebnu kategoriju s posebnim pravilima njihove prijave i bodovanja. Edukacije u području psihološkog savjetovanja mogu se prijaviti te će se kategorizirati i bodovati prema posebnim odredbama Nacrta prijedloga Pravilnika o stručnom usavršavanju odnosno kao drugi primijenjivi oblici stručnog usavršavanja (stručni tečaj s provjerom znanja, stručni tečaj bez provjere znanja ili dr.).
14 Hrvoje Jelen Odjeljak I. Prijava i polaganje ispita provjere stručnosti , Usmeni dio ispita provjere stručnosti Stavak 3: Što je s ovlaštenim psiholozima koji trenutno putem zaposlenja ne obavljaju psihološku djelatnost, ali žele zadržati status ovlaštenog psihologa radi mogućnosti povratka u struku? Takvi psiholozi u pravilu imaju manje prilika za stručna usavršavanja u sklopu posla i manje razumijevanja od strane poslodavca za psihološke edukacije. Samim time je i manje vjerojatno da sakupe potrebne bodove, te je vjerojatnije da pristupe ispitu stručnosti nego ovlašteni psiholozi koji se bave psihološkom djelatnošću. Nije definirano kako će se provjeravati njihove kompetencije iz primijenjene psihologije. Predlažem da sami odaberu područje primijenjene psihologije iz kojega žele biti ispitani, pri čemu se mogu osloniti na ranija iskustva. Ovo rješenje smatram adekvatnim jer svi ovlašteni psiholozi moraju imati barem jedno područje psihologije u sklopu radnog iskustva, s obzirom da je godina dana iskustva u struci uvjet vježbeničkog staža. Stavak 4: Kriteriji vrednovanja su nejasno definirani, te podložni interpretaciji ispitivača. Djelomično prihvaćen Nacrtom prijedloga Pravilnika o stručnom usavršavanju u članku 65. predvidjet će se mogućnost izbora područja primijenjene psihologija u odgovarajućim slučajevima.
15 ANA ZDJELAREVIĆ HRVATSKA PSIHOLOŠKA KOMORA Poštovani, u čl.8, st. 3 predlažem da se unese i neki vremenski okvir u kojem nas poslodavac mora poslati na barem jedan stručni skup na najmanje državnoj razini (npr. barem jednom u dvije godine) kao i preferiranje usavršavanja uživo. Od razdoblja korone i buma online edukacija, poslodavci se često vode time da nam je veliki broj edukacija dostupan i online. Uz to, Godišnje konferencije su im često financijski prezahtjevne (npr. škola koja ima i stručnog suradnika psihologa i nastavnika psihologije) i ukoliko ne bude neke propisane dužnosti, sve ćemo manje posjećivati iste. Hvala. Primljeno na znanje Komora nema zakonske ovlasti regulirati niti provoditi takvu obvezu poslodavca.