Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu pravilnika o obveznom dijelu sadržaja programa stručnog osposobljavanja i usavršavanja za instruktora i trenera te stručnim uvjetima za njihovo provođenje

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Pravobranitelj za djecu RH II. OBVEZNI DIO SADRŽAJA, Članak 5. Predlažemo nomotehnički urediti ovaj članak, na način da smisao i sadržaj stavka 10. bude jasno istaknut na početku samog članka. Također i ovdje predlažemo u program osposobljavanja i usavršavanja trenera uvrstiti i teme o dječjim pravima, zabrani diskriminacije i zaštiti od nasilja. Prihvaćen Stavak 10. članka 5. izdvojit će se u poseban članak. Teme o dječjim pravima, zabrani diskriminacije te o zaštiti od nasilja ne mogu biti sadržane u skupovima ishoda učenja već iste mogu biti predmet neformalnog usavršavanja trenera kroz npr. licenciranje trenera. Isto tako, nema prepreke da one kao horizontalne teme budu dio programa koji definiraju ustanove.
2 Pravobranitelj za djecu RH II. OBVEZNI DIO SADRŽAJA, Članak 4. Predlažemo dopuniti odredbu na način da se u obveznom dijelu sadržaja programa stručnog specijalističkog osposobljavanja za trenera 2. razine kroz ishode učenja, osim osnova psihologije, uvrste i osnove pedagogije. Također predlažemo u program osposobljavanja i usavršavanja trenera uvrstiti i teme o dječjim pravima, zabrani diskriminacije te o zaštiti od nasilja . Nije prihvaćen Zakonom o sportu propisano je da ako osoba nije završila program za trenera 1. razine, ne može upisati program usavršavanja za trenera 2. razine. Slijedom navedenoga, nije potrebno da trener 2. razine ponovo stječe znanja i kompetencije koje je već stekao.
3 Pravobranitelj za djecu RH II. OBVEZNI DIO SADRŽAJA, Članak 3. Zbog iznimke koju propisuje čl. 19.st. 4. Zakona o sportu NN 141/22, (a koja predviđa slučajeve u kojima trener 1. razine može obavljati poslove provođenja sportske pripreme sa sportašima u svim dobnim skupinama), predlažemo dopuniti odredbu članka 3. ovog Pravilnika na način da se u obveznom dijelu sadržaja programa stručnog specijalističkog osposobljavanja za trenera 1. razine kroz ishode učenja, osim osnova pedagogije, uvrste i osnove psihologije. Prijedlog je usklađen s dosadašnjim zalaganjima pravobraniteljice za djecu da sve osobe koji rade s djecom imaju prethodno stečene i pedagoške i psihološke kompetencije, a što smo iznosili i tijekom savjetovanja o Zakonu o sportu. Također predlažemo u program osposobljavanja i usavršavanja trenera uvrstiti i teme o dječjim pravima te o zabrani diskriminacije, posebno o zaštiti od nasilja (verbalno i psihičko nasilje te seksualno uznemiravanje) kako bi se budući treneri educirali o neprihvatljivim ponašanjima u sportu. Podsjećamo i na prijedlog pravobraniteljice za djecu iznesen u javnom savjetovanju o Zakonu o sportu (uz članak 19.), koji je tada primljen na znanje, a odnosi se na stjecanje kompetencija za postojeće kadrove u sportu. Istaknuli smo tada kako bi problem u praksi mogla predstavljati činjenica da određeni broj osoba koji trenutno obavljaju trenerske poslove, prema važećim propisima nema formalne uvjete i pravo upisa na programe dopunskog pedagoško-psihološkog obrazovanja pa je nužna dopuna odredbi i propisa kojom bi se predvidjela mogućnost i takve vrste obrazovanja u okviru sustava sporta. Nije prihvaćen Člankom 19. stavkom 2. podstavkom 2. Zakona o sportu (“Narodne novine”, broj: 141/22) propisano je da treneri 1. razine ne mogu obavljati poslove provođenja sportske pripreme sa sportašima mlađim od 16 godina, dok je stavkom 4. istoga članka propisano da trener 1. razine može obavljati poslove provođenja sportske pripreme sa sportašima svih skupina uz obvezu rada s mentorom koji je najmanje trener 3. razine samo iznimno u slučajevima kada sportski klub ne može angažirati trenera više razine. Slijedom navedenoga, a s obzirom da se radi isključivo o iznimnim slučajevima kad treneri 1. razine mogu raditi sa sportašima mlađim od 16 godine te da u tom slučaju ne smiju raditi samostalno, pedagoške kompetencije nisu nužni sadržaj obveznog dijela sadržaja. Nadalje, teme o dječjim pravima, zabrani diskriminacije te o zaštiti od nasilja ne čine osnovu skupova ishoda učenja potrebnih za obavljanje poslova sportske pripreme te slijedom toga nisu sadržane u skupovima ishoda učenja već iste mogu biti predmet neformalnog usavršavanja trenera kroz npr. licenciranje trenera. Isto tako, nema prepreke da one kao horizontalne teme budu dio programa koji definiraju ustanove. Ovdje posebno napominjemo kako je člankom 70. stavkom 6. Zakona o sportu propisano da kriteriji za raspodjelu sredstava mogu biti i primjena standarda dobrog upravljanja, prepoznavanje i razvijanje talenata, skrb o djeci sportašima, ravnopravnost spolova, borba protiv dopinga, borba protiv zlostavljanja, borba protiv namještanja utakmica i slično, a način primjene kriterija svojim općim aktom definiraju Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski sportski savez gluhih za saveze prema nomenklaturi iz članka 5. ovoga Zakona čime se saveze potiče na dobro upravljanje u sportu.
4 Pravobranitelj za djecu RH PRAVILNIK Pozdravljamo donošenje ovog Pravilnika jer smatramo da on predstavlja značajan iskorak u području zaštite prava djece sportaša. Međutim, s ciljem ujednačenog pristupa prema djeci i težnji prema zaštiti njihovih najboljih interesa, predlažemo ujednačavanje ishoda učenja za sve trenerske razine, na način da one neizostavno obuhvaćaju i pedagoške i psihološke kompetencije. Dodatno, predlažemo uvrstiti i teme o dječjim pravima, zabrani diskriminacije te o zaštiti od nasilja u programe njihovog stručnog specijalističkog osposobljavanja. Konkretne prijedloge iznosimo kroz komentare na pojedine odredbe. Nije prihvaćen Člankom 19. stavkom 2. podstavkom 2. Zakona o sportu (“Narodne novine”, broj: 141/22) propisano je da treneri 1. razine ne mogu obavljati poslove provođenja sportske pripreme sa sportašima mlađim od 16 godina, dok je stavkom 4. istoga članka propisano da trener 1. razine može obavljati poslove provođenja sportske pripreme sa sportašima svih dobnih skupina uz obvezu rada s mentorom koji je najmanje trener 3. razine samo iznimno u slučajevima kada sportski klub ne može angažirati trenera više razine. Slijedom navedenoga, a s obzirom da se radi isključivo o iznimnim slučajevima kad treneri 1. razine mogu raditi sa sportašima mlađim od 16 godine te da u tom slučaju ne smiju raditi samostalno, pedagoške kompetencije nisu nužni sadržaj obveznog dijela sadržaja. Nadalje, teme o dječjim pravima, zabrani diskriminacije te o zaštiti od nasilja ne čine osnovu skupova ishoda učenja potrebnih za obavljanje poslova sportske pripreme te slijedom toga nisu sadržane u skupovima ishoda učenja već iste mogu biti predmet neformalnog usavršavanja trenera kroz npr. licenciranje trenera. Isto tako, nema prepreke da one kao horizontalne teme budu dio programa koji definiraju ustanove. Ovdje posebno napominjemo kako je člankom 70. stavkom 6. Zakona o sportu propisano da kriteriji za raspodjelu sredstava mogu biti i primjena standarda dobrog upravljanja, prepoznavanje i razvijanje talenata, skrb o djeci sportašima, ravnopravnost spolova, borba protiv dopinga, borba protiv zlostavljanja, borba protiv namještanja utakmica i slično, a način primjene kriterija svojim općim aktom definiraju Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski sportski savez gluhih za saveze prema nomenklaturi iz članka 5. ovoga Zakona čime se saveze potiče na dobro upravljanje u sportu.
5 Nikola Vučemilović IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Obrazloženje Poštovani, budući da je hijerarhija struke već davno postavljena, od visokog školstva - dr, doc., preko dodiplomskog - prof./mr, do one više i niže razine - treneri, instruktori, možda bi trebalo preispitati i jasno definirati subjektivnu slobodu saveza koji imaju mogućnosti zahtijevati nekakve licence trenera ili instruktora od osoba koje imaju diplome dodiplomskog ili poslijediplomskog studija. Nerijetko je i sama struka u savezima nižeg ranga, dakle nekakvi instruktori ili treneri. Zapravo, postavlja se pitanje - tko im daje to pravo?? Ako i Vi sami zastupate mišljenje da neki instruktor ili trener ima više znanja od prof. ili dr., ili može uvjetovati istima dobivanje nekakve licence, onda zapravo priznajete da dnevni, tjedni ili dvotjedni tečajevi više vrijede od petogodišnjeg ili osmogodišnjeg školovanja u Vašim ustanovama. Ovakvom praksom su ucijenjeni, diskriminirani, omalovaženi i obespravljeni mnogi visokoobrazovani kadrovi. Primljeno na znanje Razine trenera kao i stručni poslovi koje mogu obavljati definirane su člankom 19. Zakona o sportu te nisu predmet odredbi ovoga Pravilnika.
6 HRVATSKA OLIMPIJSKA AKADEMIJA IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Obrazloženje Broj CSVET bodova koji je zadan Pravilnikom za instruktora, trenera I. razine, trenera II. razine - 5 CSVET bodova te trenera III. razine - 4 CSVET bodova, ne odgovara broju sati koji je propisan Zakonom o sportu - 180 sati za instruktora, trenera I. i II. razine te 140 sati za trenera III. razine. Naime Zakonom o hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN 64/18, 20/21, članak 5. stavak 5.) propisano je da je 1 CSVET bod 15 - 25 radnih sati što ne zadovoljava satnicu od 180 sati/140 sati propisanu Zakonom o sportu za instruktora, trenera I., II. i III. razine. Primljeno na znanje Zakonom o sportu je propisan minimum sati, a ovim Pravilnikom obavezni sadržaj koji ne prelazi minimum te ostatak satnice može prelaziti navedeni minimum.
7 HRVATSKA OLIMPIJSKA AKADEMIJA II. OBVEZNI DIO SADRŽAJA, Članak 5. Čl. 5. al. 3. Prijedlog novog teksta: "analiza elemenata tehničko-taktičke i kondicijske pripreme sportaša." Obrazloženje: unutar sadržaja vidljivo je da se ne radi samo o tehničko-taktičkoj i kondicijskoj pripremi već o analizi elemenata navedene pripreme. Nije prihvaćen Iz članka 5. stavka 6. vidljivo je da se navedenim skupom ishoda učenja stječu znanja i vještine analize elemenata tehničke, taktičke i kondicijske pripreme te nije potrebno mijenjati članak 5. stavak 1. podstavak 3. Pravilnika.
8 HRVATSKA OLIMPIJSKA AKADEMIJA II. OBVEZNI DIO SADRŽAJA, Članak 4. Čl. 4. al. 3. predlažemo umjesto postojećeg teksta sljedeći tekst: "uvod u analizu sporta te tehničko-taktičke i kondicijske pripreme mlađih dobnih skupina." Razlog: unutar sadržaja vidljivo je da se ne radi samo o tehničko-taktičkoj i kondicijskoj pripremi već i analizi sporta. Čl. 4. al. 4. predlažemo umjesto postojećeg teksta sljedeći tekst: "uvod u analizu sporta te tehničko-taktičke i kondicijske pripreme starijih dobnih skupina." Razlog: unutar sadržaja vidljivo je da se ne radi samo o tehničko-taktičkoj i kondicijskoj pripremi već i analizi sporta. Prihvaćen Članak 4. stavak 1. podstavak 3. izmijenit će se na način da glasi: „osnove analize sporta i tehničko-taktičke i kondicijske pripreme mlađih dobnih skupina“, a podstavak 4. na način da glasi: „osnove analize sporta i tehničko-taktičke i kondicijske pripreme starijih dobnih skupina“.
9 HRVATSKA OLIMPIJSKA AKADEMIJA II. OBVEZNI DIO SADRŽAJA, Članak 3. Predlažemo odvajanje zaštite na radu od anatomije, fiziologije, sportske medicine i osnovnog održavanja života, jer medicinsku grupu predmeta može predavati liječnik dok zaštitu na radu može predavati dipl. ing. tehničke struke. Čl. 3., al. 4. predlažemo umjesto postojećeg teksta sljedeći tekst: "uvod u analizu sporta te tehničko-taktičku i kondicijsku pripremu". Razlog: unutar sadržaja vidljivo je da se ne radi samo o tehničko-taktičkoj i kondicijskoj pripremi već i analizi sporta. Djelomično prihvaćen Zaštitu na radu nije potrebno odvajati jer će se prilikom izrade samih programa definirati stručne uvjete za provedbu određenih skupova ishoda učenja, odnosno predavači unutar jednog skupa ishoda učenja ne moraju imati ista stručna znanja za jedan skup ishoda učenja. Nadopunit će se članak 3. stavak 1. podstavak 4. Pravilnika na način da glasi: „uvod u analizu sporta i tehničko-taktičku i kondicijsku pripremu“.
10 HRVATSKA OLIMPIJSKA AKADEMIJA II. OBVEZNI DIO SADRŽAJA, Članak 2. Predlažemo odvajanje zaštite na radu od anatomije, fiziologije, sportske medicine i osnovnog održavanja života, jer medicinsku grupu predmeta može predavati liječnik dok zaštitu na radu može predavati dipl. ing. tehničke struke. Nije prihvaćen Zaštitu na radu nije potrebno odvajati iz navedenog skupa ishoda učenja jer će se prilikom izrade samih programa definirati stručni uvjeti za provedbu određenih dijelova skupova ishoda učenja, odnosno predavači unutar jednog skupa ishoda učenja ne moraju imati ista stručna znanja za jedan skup ishoda učenja.