Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Prijedlogu Pravilnika o Registru medijatora

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 JURAJ BROZOVIĆ II. REGISTAR MEDIJATORA, Članak 4. Funkcija medijatora je da kao neutralni treći pomaže u postizanju sporazumnog rješenja, a način njegovog angažmana ovisi o sporazumu stranaka. Medijator može, ali ne bi nužno trebao biti vezan uz pojedinu instituciju, jer se medijacija – kao i arbitraža – može provoditi bilo institucionalno, bilo ad hoc. Iz teksta članku 9. stavka 4. važećeg Pravilnika o registru izmiritelja i standardima za akreditiranje institucija za mirenje i izmiritelja, bilo je jasno da ovlašteni izmiritelji (sada: medijatori) mogu u pravnom prometu samostalno djelovati („predstavljati se“) kao izmiritelji (sada: medijatori). U Pravilniku o registru medijatora i institucijama za medijaciju sada nema slične odredbe. Kako ni ZMRS nema ograničenja za samostalne medijatore, Pravilnikom se ne mogu umanjiti takve mogućnosti, što bi trebalo biti sasvim jasno iz njegovog teksta. Stoga predlažemo da se u predloženom članku 4. stavku 2. točki 1. Pravilnika o registru medijatora na kraju rečenice doda zarez i napomena „odnosno napomena da medijaciju provodi kao samostalni medijator“. Istovjetna se izmjena može izvršiti i u članku 2. stavku 3. Pravilnika o institucijama za medijaciju. Nije prihvaćen Člankom 4. stavkom 2. točkom 1. Nacrta prijedloga pravilnika medijatorima je dana mogućnost da učine javnim podatak u kojoj instituciji za medijaciju provode medijaciju, a činjenica da provode medijaciju u nekoj od institucija za medijaciju ili više njih, kao i upis te činjenice, nije od utjecaja na to da medijatori, u skladu s člankom 8. Zakona o mirnom rješavanju sporova („Narodne novine“, broj 67/23.), medijaciju mogu provoditi samostalno i neograničeno od trenutka stjecanja svojstva medijatora, odnosno od trenutka upisa u registar.
2 ALIDA BITUNJAC Temeljem odredbe članka 8. stavka 6. Zakona o mirnom rješavanju sporova („Narodne novine“, broj ____), ministar pravosuđa i uprave donosi Uz dužno poštovanje, meni kao običnoj zainteresiranoj građanki nije svejedno radi li se o prijedlogu propisa ili nacrtu. Naime, ako se radi o prijedlogu kao što je navedeno, tad se nema više o čemu razgovarati. Možda je za podnositelja nevažna razlika između nacrta i prijedloga. Za mene kao zainteresiranu javnost međutim je jako važno i to zbog pravilne primjene članka 10. stavak 3. i članka 11. stavak 2. Zakona o pravu na pristup informacijama prema kojima se s javnošću savjetuje objavom nacrta. Nije prihvaćen Člankom 17. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 66/19.) propisano je da provedba državne politike obuhvaća, između ostalog, izradu nacrta prijedloga zakona, prijedloga uredbi i prijedloga drugih akata Vlade. Također, člankom 55. Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva pravosuđa i uprave („Narodne novine“, broj 97/20.) propisano je da Uprava za građansko, trgovačko i upravno pravo obavlja upravne i stručne poslove vezane za izradu nacrta prijedloga zakona i prijedloga drugih propisa iz područja građanskog, trgovačkog i upravnog prava i njihovu provedbu, provodi posebne prvostupanjske i drugostupanjske upravne postupke iz djelokruga građanskog, trgovačkog i upravnog prava, provodi nadzor nad radom zemljišnoknjižnih odjela, te obavlja i druge poslove iz svoga djelokruga. Iz navedenog proizlazi da tijela državne uprave, pa tako i Ministarstvo pravosuđa i uprave, u obavljanju poslova državne uprave, i to provedbe državne politike, izrađuje nacrte prijedloga zakona i prijedloga drugih propisa. Također, ističemo kako je objava u aplikaciji e-Savjetovanja izvršena sukladno članku 11. stavcima 1. i 2. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13., 85/15. i 69/22.).
3 ALIDA BITUNJAC II. REGISTAR MEDIJATORA, Članak 2. Smatram da bi u članku 2. bilo potrebno najprije definirati, objasniti pojam "Registar medijatora" jer taj pojam nije definiran kroz tekst Zakona na kojeg se Prijedlog pravilnika u preambuli poziva, a ne radi se o pojmu koji bi bio standard, odnosno imao standardno značenje u pravnom sustavu (kao na primjer pojam "vlasnik"). Zato ovaj Prijedlog pravilnika otvara pitanja koja razrađuje, što je suprotno njegovoj zakonskoj svrsi-da ih razradi radi pravilne primjene. Što je "Registar medijatora"? Neki tamo popis o stvarima o kojima službenu evidenciju vodi Centar ili javna knjiga ili što? Smatram da bi predlagatelj Prijedloga to trebao ispitati i sagledati pa u Prijedlogu pravilnika i definirati. Nije prihvaćen Člankom 18. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 66/19.) propisano je da se nacrti prijedloga zakona, prijedlozi drugih propisa i prijedlozi općih akata Vlade izrađuju prema jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima koje utvrđuje Hrvatski sabor. Nadalje, člankom 12. stavkom 1. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, broj 74/15.) propisano je da je objašnjenje (definiranje) pojmova potrebno ako postoje dvojbe o značenju, ako su stručni ili dvosmisleni, odnosno ako se koriste u užem ili širem smislu od uobičajenog. Budući da pojam registar medijatora nije dvojben, stručan, dvosmislen niti se koristi u užem ili širem smislu od uobičajenog, u pogledu istog ne postoji potreba za definiranjem, odnosno objašnjenjem.
4 ALIDA BITUNJAC Temeljem odredbe članka 8. stavka 6. Zakona o mirnom rješavanju sporova („Narodne novine“, broj ____), ministar pravosuđa i uprave donosi Pravna osnova iz preambule je zbunjujuća u odnosu na prijelazne i završne odredbe Zakona o mirnom rješavanju sporova i prijelazne i završne odredbe ovog Prijedloga pravilnika sve dok ne bude određen dan objave Pravilnika u "Narodnim novinama" pa preambula kao takva, u ovom trenutku ne pruža mogućnost davanja komentara. Jedino bi se možda mogla izraziti nada da će Pravilnik biti objavljen u NN nakon osnivanja Centra, odnosno po stupanju na snagu zakonske odredbe iz članka 8. stavak 6. Zakona o mirnom rješavanju sporova, na kojeg se Prijedlog pravilnika u preambuli poziva. U suprotnom bi se moglo doći do zaključka da bi Pravilnik mogao u startu proizvoditi teškoće za rad Centra i u svojoj primjeni u praksi. Dobro je međutim da je u savjetovanju jer ima vremena za sagledati i pravovremeno spriječiti negativne posljedice koje bi mogao proizvoditi u praksi, u cilju pravne sigurnosti RH i svih obuhvaćenih. Nije prihvaćen Ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će predmetni pravilnik nakon stupanja na snagu odredbe članka 8. stavka 6. Zakona o mirnom rješavanju sporova („Narodne novine“, broj 67/23.).
5 ALIDA BITUNJAC I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Smatram da sadržaj članka 1. Prijedloga pravilnika nije u skladu s: - člankom 5. Ustava RH prema kojem u RH, zakoni moraju biti u skladu s Ustavom, a ostali propisi s Ustavom i zakonom ni - člankom 36. stavak 1. i 2. Zakona o sustavu državne uprave o " Provedbenim propisima" kojim je propisano: (1) Provedbeni propisi su pravilnici i naputci. (2) Pravilnikom se detaljnije razrađuju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene. Zato predlažem izmjeniti i urediti sadržaj članka 1. Prijedloga pravilnika i uskladiti s člankom 36. stavak 1. i 2. Zakona o sustavu državne uprave. Okolnost da je uređenje sadržaja članka 1. (obuhvat pravilnika) conditio sine qua non u odnosu na preostali sadržaj, dovodi do zaključaka da do uređenja članka 1. radi usklađivanja sa Zakonom o sustavu državne uprave, nije zapravo moguće davanje kvalitetnih komentara na preostali sadržaj Prijedloga. Bez uređenja pak, nema pravne sigurnosti u primjeni Pravilnika u budućnosti, u praksi. Predlažem da odmah uredimo članak 1. Onda preostali sadržaj tako da imamo kvalitetan pravilnik u praksi. To mi se čini preduvjetom za mirno rješavanje sporova, ako ne griješim. S poštovanjem, Alida Bitunjac Nije prihvaćen Člankom 18. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 66/19.) propisano je da se nacrti prijedloga zakona, prijedlozi drugih propisa i prijedlozi općih akata Vlade izrađuju prema jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima koje utvrđuje Hrvatski sabor. Člankom 7. stavkom 1. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, broj 74/15.) propisano je da se predmet propisa izražava sažeto i kratko u članku 1. uvodnih odredaba, a stavkom 2. istoga članka propisano je da je neprihvatljivo i nepotrebno u sadržaju članka 1. propisa taksativno nabrajati svaki dio propisa, odnosno sva pojedina pitanja koja se uređuju propisom, nego je nužno izraziti bit i uputiti na osnovni predmet odnosno sadržaj propisa.