Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o lobiranju
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | ZORAN SAMBOL | V. OBRAZLOŽENJE ODREDBI PREDLOŽENOG ZAKONA, Uz članak 29. | Uz članak 29. Obavezno navesti strojno čitljiv elektronički oblik prema: https://mpgi.gov.hr/otvoreni-strojno-citljivi-podaci-172/172 | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2 | ZORAN SAMBOL | Sadržaj izvještaja, Članak 21. | Izvještaj lobista mora biti priložen u elektroničkom, strojno čitljivom obliku. Nedopušteni su strojno nečitljivi formati poput PDFa, DOCa, DOCxa i slični. | Primljeno na znanje | Pri izradi Pravilnika vodit će se računa o formatu unosa. |
| 3 | ZORAN SAMBOL | VođenjeRegistra lobista, Članak 11. | Stavak (1) nadopuna: Registar u elektroničkom obliku javno je dostupan preko web servisa. | Nije prihvaćen | Člankom 13. stavkom 3. Nacrta prijedloga zakona određeno je da propisani javni podaci iz Registra u skladu sa stavkom 1. ovoga članka objavljuju se na mrežnoj stranici Povjerenstva. |
| 4 | ZORAN SAMBOL | PRIJEDLOGZAKONA O LOBIRANJU | U ovom prijedlogu Zakona nigdje se ne spominju aktivnosti lobiranja na društvenim mrežama i elektroničkim medijima. Time se otvara prostor za informacijske prijevare/manipulacije s primjerice farmama trolova (plaćenim kreatorima odluka) u svrhu lobiranja. Isto tako nisu definiran načela lobiranja koja se odnose na "utjecaj lobista izvan RH". | Primljeno na znanje | U članku 2. točki 1. Nacrta prijedloga zakona daje se definicija lobiranja, dok se u članku 4. uređuju aktivnosti koje se ne smatraju lobiranjem. Sam cilj reguliranja lobiranja je transparentnost u promicanje, zagovaranje ili zastupanje određenih interesa ili prenošenje informacija lobiranoj osobi. Nacrt prijedloga zakona nema za cilj uređivanja aktivnosti na društvenim mrežama i elektroničkim medijima, a lobisti se moraju pridržavati načela koji su utvrđena Zakonom. Pitanje "utjecaja lobista izvan RH", ako se tumači na način da je potrebno regulirati lobiste koji su stranci, ta situacija je obuhvaćena ovim Nacrtom prijedloga jer su strani lobisti izjednačeni s domaćim, te će podlijegati propisanim obvezama iz Zakona. |
| 5 | Vlahović Grupa d.o.o. | OGRANIČENJA LOBIRANJA, Članak 23. | Ovako formuliranom odredbom iz stavka 1. ovog članka se lobiranim osobama omogućuje lobiranje u odnosu na tijelo u kojem je obavljala dužnost ili službu ako se lobirana osoba zaposli kod poslodavca kod kojeg obavlja lobiranje (tzv. in-house lobisti iz čl. 2. st. 2 točka b) ili u organizaciji ili tijelu koja predstavljaju profesionalne, poslovne ili druge sektorske interese, uključujući profesionalna, gospodarska i interesna udruženja, udruženja poslodavaca i organizacije civilnog društva. Lobiranje u odnosu na tijelo zakonodavne ili izvršne vlasti, tijelo državne uprave, odnosno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojem je lobirana osoba obavljala dužnost ili službu je jednako problematično u ulozi sve tri kategorije lobista definirane člankom 2. stavkom 2. Stoga nije jasna intencija predlagatelja koji stavlja veće težište na lobistima za naknadu. Dodatno želimo istaknuti da je ovakva odredba suprotna međunarodnim preporukama i komparativnoj praksi na koju se predlagatelj poziva u preambuli. Naime, mjera “razdoblja hlađenja” (cooling-off period) je uključena u Preporuci Odbora ministara Vijeća Europe državama članicama o pravnoj regulaciji lobističkih aktivnosti u kontekstu javnog odlučivanja u dijelu koji se tiče integriteta javnog sektora i definirana je kao “razdoblje koje mora proći prije nego što javni dužnosnik može postati lobist nakon prestanka javnog posla ili dužnosti, ili lobist može postati javni dužnosnik nakon prestanka obavljanja aktivnosti lobiranja”. Dakle, Preporuka ne predviđa izuzetke za lobirane osobe već im potpuno zabranjuje obavljanje aktivnosti lobiranja u razdoblju hlađenja nakon prestanka obavljanja dužnosti, bez obzira u koju kategoriju lobista spadaju. S druge strane, Preporuka Vijeća OECD-a o načelima transparentnosti i integriteta u lobiranju u poglavlju “Poticanje kulture integriteta” predlaže da će možda biti potrebno nametnuti “razdoblje hlađenja” koje privremeno ograničava bivše javne dužnosnike u lobiranju institucija u kojima su obavljali dužnost. Ova preporuka je implementirana u ovaj prijedlog Zakona ali s nepotrebnim izuzećem koje poništava učinkovitost mjere i ostavlja u praksi mogućnost bivšim javnim dužnosnicima da lobiraju institucije u kojima su obavljali dužnost bez prepreka ako ne djeluju kao lobisti za naknadu. Predlažemo da se članak 23. stavak 1. izmjeni na način da glasi: “LOBIRANOJ OSOBI ZABRANJENO JE U RAZDOBLJU OD GODINU DANA NAKON PRESTANKA DUŽNOSTI LOBIRATI U ODNOSU NA TIJELO ZAKONODAVNE ILI IZVRŠNE VLASTI, TIJELO DRŽAVNE UPRAVE, ODNOSNO TIJELO JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE U KOJEM JE OBAVLJALA DUŽNOST.” Jedino se na ovaj način može izbjeći da lobirane osobe imaju mogućnost lobirati institucije u kojima su do tada obavljali dužnost ili službu te odredbu uskladiti s međunarodnim preporukama i komparativnom praksom. Također, naš prijedlog je da se ova odredba odnosi isključivo na dužnosnike definirane sukladno Zakonu o sprječavanju sukoba interesa. | Djelomično prihvaćen | Prihvaćeno je izmijeniti članak 23., na način da on sada glasi: Članak 23. (1)Lobiranoj osobi zabranjeno je u razdoblju od 18 mjeseci nakon prestanka dužnosti ili službe lobirati u odnosu na tijelo zakonodavne ili izvršne vlasti, tijelo državne uprave, odnosno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojem je obavljala dužnost ili službu. (2)Lobirana osoba na koju se primjenjuje zakon kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa i koja je obveznik prema odredbama tog zakona, ne može niti pod kojim uvjetima lobirati za vrijeme obavljanja dužnosti ili službe niti se može upisati u Registar. |
| 6 | Vlahović Grupa d.o.o. | Izvještaj lobista , Članak 20. | Predlažemo precizirati da lobist fizička osoba koja je zaposlena kod pravne ili fizičke osobe koja lobira za naknadu nije u obavezi podnošenja godišnjeg izvještaja o provedenim lobiranjima jer ne lobira u svoje ime i za svoj račun nego da se ta obaveza odnosi na poslodavca. Također bi trebalo propisati da u slučaju brisanja takvog lobista iz registra, on nema obavezu podnošenja izvještaja o provedenim lobiranjima budući da je podnošenje takvog izvještaja obaveza njegovog poslodavca. | Prihvaćen | Odgovarajuće će se doraditi obveza u skladu s komentarom. |
| 7 | Vlahović Grupa d.o.o. | Izvještaj lobista , Članak 20. | Molimo produžiti rok za predaju godišnjeg izvještaja barem do kraja prvog kvartala. | Nije prihvaćen | Stručni nositelj smatra kako nema potrebe produžiti rok za predaju godišnjeg izvješća. |
| 8 | Vlahović Grupa d.o.o. | Postupak u povodu zahtjeva za upis u Registar, Članak 14. | Predlažemo uvesti kraći rok za lobiste koji će podnijeti zahtjev sa stupanjem ovog Zakona na snagu. Predlažemo rok od 7 dana kako bi se redovne poslovne aktivnosti lobista mogle nesmetano obavljati. | Nije prihvaćen | Rok je unesen sukladno rokovima u Zakonu o općem upravnom postupku koji se primjenjuje na odgovarajući način na ovaj Zakon. |
| 9 | Vlahović Grupa d.o.o. | VođenjeRegistra lobista, Članak 11. | Predlagatelj se u ovom članku odlučuje za suprotni pristup onom izrečenom u preambuli i uvodi obvezu upisa u Registar samo za lobiste koji rade za naknadu, dok ostalima ostavlja mogućnost da se dobrovoljno upišu. Takva odredba onemogućuje ispunjenje primarnog cilja Registra koju je predlagatelj iznio u poglavlju "Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći", a to je da formiranje Registra omogući postojanje preglednih javnih informacija o identitetu i profesionalnom interesu svih koji žele utjecati, odnosno onih koji utječu na odluke javnih politika. Ovom odredbom će se dobiti parcijalni podaci o aktivnim lobistima u RH. Npr. kategorija lobista za naknadu kojima se jedinima postavlja obaveza upisa u Registar čini samo oko 5% ukupno registriranih subjekata u EU registru transparentnosti. Stoga u st. 1. predlažemo brisanje riječi "za naknadu" te brisanje stavaka 2 i 3. Time će svi lobisti iz definicije u čl. 2 st. 2 bez iznimke biti u obavezi upisa u Registar. Time će predlagatelj izbjeći diskriminaciju jedne skupine adresata zakona i njihov neravnopravan tretman što je u suprotnosti s čl. 49. st. 2 Ustava Republike Hrvatske o jednakom pravnom položaju na tržištu. Skrećemo pažnju na preporuke OECD-a (Čl. B, st. 3) u kojima stoji: "Exemptions to legal regulations on lobbying should be clearly defined and justified." U tekstu Nacrta prijedloga Zakona ne nalazimo nikakva obrazloženja zašto se kategorije lobista različito tretira. Ustav RH u članku 50. st. 2 jasno navodi razloge iznimnih ograničenja poduzetničkih sloboda, a među njima ne nalazimo one koji bi zakonodavcu mogli poslužiti kao pravno utemeljenje za ovu diskriminatornu odredbu. | Prihvaćen | Brisano je razgraničenje obveza lobista koji lobiraju bez naknade i onih uz naknadu. |
| 10 | Vlahović Grupa d.o.o. | Nedozvoljene lobističke aktivnosti, Članak 8. | Smatramo izrazito važnim čl. 8 st. 2 uskladiti s OECD-ovim preporukama kod kojih se obaveza lobista za pružanjem točnih informacija veže samo uz njihov angažman što uključuje deklariranje korisnika i cilja lobiranja, a ne uz samu materiju komunikacije: "Lobbyists should be guided by the principles of openness, transparency, honesty and integrity. In particular, they should be expected to: a. provide accurate and correct information on their lobbying assignment to the public official concerned". Uvođenjem kategorije "nepotpunih informacija" koje se odnose na cjelokupnu komunikaciju s lobiranim osobama predlagatelj otvara neograničeno širok prostor sankcioniranju lobista i to na bazi slobodne prosudbe o "nepotpunosti informacija". Svaka informacija ovisno o količini znanja o nekoj materiji ili kutu gledanja može biti nepotpuna. Predlažemo da st. 2 glasi: "Lobist ne smije lobiranim osobama davati netočne ili obmanjujuće informacije o svom angažmanu uključujući korisnika i cilj lobiranja, niti pribjegavati nedopuštenom pritisku, neprimjerenom ponašanju ili uvredljivom jeziku." | Nije prihvaćen | U članku 8. dodaje se stavak (3) koji glasi: "Ako lobist naknadno utvrdi da je informacija koju je dao lobiranoj osobi netočna ili nepotpuna, obavijestiti će bez odgađanja lobiranu osobu i dostaviti točnu i potpunu informaciju.“ Na taj je način u članku napravljena ravnoteža i izbjegnuta je mogućnost samo nečije slobodne prosudbe i s tim u svezi mogućnosti neopravdanog sankcioniranja. Slično rješenje postoji i u slovenskom zakonu. |
| 11 | Vlahović Grupa d.o.o. | Obveze lobiranih osoba pri lobiranju, Članak 7. | Odredbom kojom je odbijanje komunikacije s lobistom uvjetovano procjenom lobirane osobe da se predmet lobiranja odnosi na interes koji je suprotan "javnom interesu" zbog nedefiniranosti i širine pojma "javnog interesa" ostavlja se veliki diskrecijski prostor lobiranim osobama da bez navođenja razloga odbiju svaku komunikaciju s lobistima. Stoga smatramo da bi pojam javnog interesa zbog nemogućnosti jasnijeg definiranja trebalo izostaviti iz ove odredbe. | Primljeno na znanje | Predložena intervencija o eventualnom brisanju dijela odredbe primljena je na znanje. Treba imati na umu kako je pojam javni interes također sadržan u Zakonu o sprječavanju sukoba interesa. |
| 12 | Vlahović Grupa d.o.o. | Obveze lobiranih osoba pri lobiranju, Članak 7. | U st. 1 se kategorije lobista iz čl. 2, st. 2 tretiraju različito što je u suprotnosti s čl. 49. st. 2 Ustava Republike Hrvatske o jednakom pravnom položaju na tržištu. Dodatno, iako ova odredba dovodi u pitanje ustavnost, ona je problematična u primjeni zato što podrazumijeva da bi lobirane osobe trebale razumijevati tko je u obavezi upisa u Registar. Predlažemo da st. 1 glasi: "Lobirana osoba može pristati na kontakte s lobistom samo nakon prethodne provjere da je lobist upisan u Registar lobista". Preduvjet da tako preformulirani stavak bude u skladu s Ustavom su izmjene u čl. 11. u kojem se obaveza upisa u Registar odnosi na sve skupine lobista, ne samo za lobiste za naknadu. | Djelomično prihvaćen | Brisano je razgraničenje obveza lobista koji lobiraju bez naknade i onih uz naknadu. |
| 13 | Vlahović Grupa d.o.o. | PRAVILA KOMUNICIRANJA, Obveze lobiranih osoba pri lobiranju | Predlažemo uvođenje obveze za lobirane osobe dužnosničke razine o evidentiranju sastanaka sa svim entitetima upisanim u Registar lobista, pod uvjetom da obavezom upisa u Registar budu zahvaćeni svi lobisti bez iznimke. Tako uvezane odredbe dovest će do ispunjenja temeljnih preporuka GRECO-a i OECD-a o jačanju transparentnosti i integriteta dužnosnika i objave više informacija o sastancima s lobistima i trećim stranama. Evidencija sastanaka dužnosnika s lobistima treba biti javno dostupna, kao što je slučaj sa sastancima dužnosnika Europske komisije ili zastupnika u Europskom parlamentu. | Nije prihvaćen | Kodeksom ponašanja državnih dužnosnika u tijelima izvršne vlasti ("Narodne novine", broj 54/2022.) određeno je da je dužnosnik dužan prilikom kontakata s trećim osobama paziti da se ne dovede ili da ga se ne dovode u situaciju sukoba interesa, te treba paziti da ne dovede druge u situaciju sukoba interesa. Nadalje, o važnim sastancima s trećim osobama javnost se obavještava na mrežnim stranicama tijela u kojem dužnosnik obnaša dužnost odnosno putem društvenih mreža. |
| 14 | Vlahović Grupa d.o.o. | Obveze lobista pri lobiranju, Članak 6. | Predlažemo da čl. 6 st. 1 bude obvezujući za sve lobiste iz definicije u čl. 2 i da se jednako primjenjuje na sve, te da izmijenjen glasi: Pri najavi lobiranja, lobist je dužan predstaviti se lobiranoj osobi, dokazati da je upisan u Registar lobista, navesti svrhu i cilj te korisnika lobiranja za kojeg lobira. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Nova odredba stavka 1. glasi: „Pri najavi lobiranja, lobist je dužan predstaviti se lobiranoj osobi, dokazati da je upisan u Registar lobista, navesti svrhu i cilj te korisnika lobiranja za kojeg lobira“ . |
| 15 | Vlahović Grupa d.o.o. | Značenje pojedinih pojmova u ovome Zakonu, Članak 2. | Predlažemo da se definicija lobista uz naplatu doradi radi jasnoće tako da glasi: "lobiste koji za naknadu lobiraju za korisnike lobiranja, bez obzira na opis obavljene usluge navedene u izdanim računima prema korisniku lobiranja". Ovakvom definicijom poslovni subjekti koji lobiraju prema definiciji iz st. 1, ali u poslovnoj dokumentaciji ili javnoj komunikaciji deklariraju da pružene usluge potpadaju pod npr. medijsko, poslovno ili pravno savjetovanje neće biti izuzete iz obaveza koje propisuje ovaj Zakon. Sadašnja definicija koja uključuje "konzultante koji se bave lobiranjem" je nedovoljno precizna i kod adresata Zakona otvara veliki prostor diskrecijske ocjene trebaju li svoje poslovanje uskladiti s odredbama ovog Zakona. | Nije prihvaćen | Prijedlogom zakona daje se definicija lobiranja, te određenu pruženu uslugu lobista treba razmatrati u kontekstu te definicije. U tom smislu smatramo kako je dopuna odredbe izričajem "bez obzira na opis obavljene usluge navedene u izdanim računima prema korisniku lobiranja" nepotrebna. Vezano uz komentar kako je definicija koja uključuje "konzultante koji se bave lobiranjem" nedovoljno precizna, smatramo kako se radi o dodatnom pojašnjenju definicije "lobist" kao fizičke i pravne osobe koja se bavi lobiranjem. Ukoliko se aktivnost tih osoba može podvest pod aktivnost koje se sukladno definiciji smatra lobiranjem, tada će te osobe svoje "poslovanje" morati uskladiti s odredbama Zakona. |
| 16 | Vlahović Grupa d.o.o. | Značenje pojedinih pojmova u ovome Zakonu, Članak 2. | Predlažemo dopunu definicije lobiranja iz st. 1 tako da glasi: lobiranje je strukturirano i organizirano promicanje, zagovaranje ili zastupanje ODREĐENIH interesa ili PRENOŠENJE INFORMACIJA lobiranoj osobi radi ostvarivanja interesa korisnika lobiranja u vezi s donošenjem zakona, drugih propisa ili općih akata od strane tijela zakonodavne ili izvršne vlasti , tijela državne uprave odnosno tijela jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, kao i u pogledu pojedinačnih odluka iz nadležnosti navedenih tijela. | Nije prihvaćen | Člankom 1. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona propisano je da "Odredbe ovoga Zakona ne utječu na primjenu propisa u području kaznenog zakonodavstva […] te na aktivnosti poduzete vezano uz odluke u sudskim ili drugim službenim postupcima, postupcima javne nabave te drugim postupcima u kojima se odlučuje o pravima ili obvezama pojedinaca." Sudjelovanje u postupcima donošenja pojedinačnih odluka uređeno je odgovarajućim postupovnim i drugim propisima. Također, treba imati na umu kako utjecaj na dužnosnika ili službenika može ulaziti i u kaznenopravnu sferu. |
| 17 | Vlahović Grupa d.o.o. | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći | Izražena je želja predlagatelja, ali i posljedica koju očekuje donošenjem ovog zakona, da se uspostavom Registra omogući uvid u sve osobe koje se bave lobiranjem u RH. Međutim, u samom tekstu Zakona se odustaje od ovog pristupa i nameće se obaveza upisa u Registar isključivo lobistima za naknadu, čime će veliki dio lobista ostati van Registra. Drugim riječima, one koji su na EU razini također prepoznati kao lobisti se ovdje izuzima u skupinu koju predlagatelj drugačije tretira u pogledu upisa u Registar i ostalih povezanih obaveza. Smatramo, a to pokazuje i praksa na razini EU, da upis u registar podiže transparentnost i razinu povjerenja u demokratskom procesu. Takva obaveza sigurno neće poticati različite subjekte da se registriraju i budu transparentni prema tijelima javne vlasti, što znači da će u registru izostajati velika većina subjekata koji će i dalje lobirati, ali njihove aktivnosti neće biti vidljive. U tom smislu ovako postavljen registar neće moći ispuniti svoju funkciju i povećati transparentnost niti će javnost dobiti potreban uvid u ukupne lobističke aktivnosti. | Primljeno na znanje | Brisano je razgraničenje obveza lobista koji lobiraju bez naknade i onih uz naknadu. |
| 18 | Vlahović Grupa d.o.o. | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, Preporuke međunarodnih tijela | Smatramo da temeljne preporuke GRECO-a i OECD-a nisu implementirane u Nacrt prijedloga Zakona o lobiranju. Iz preporuke GRECO-a je jasno da je "upućena dužnosnicima, a ne lobistima", s ciljem da se rad dužnosnika kroz objavu kontakta s lobistima učini transparentnijim, a ne suprotno. Smatramo da se ovim Nacrtom cjelokupno težište propisa stavlja na lobiste, bez ikakvih obaveza za dužnosnike, a sinkronost odredbi na obje strane je ključ da bi propis u provedbi dao ciljane rezultate. Iz OECD-ove preporuke o "potrebi uspostavljanja sustava za jačanje etičnosti i integriteta osoba na najvišim izvršnim funkcijama i saborskih zastupnika te na lokalnoj razini" također je jasno da ovaj propis treba dovesti do jačanja integriteta dužnosnika, a to se može postići ukoliko lobirane osobe ranga dužnosnika budu u obavezi javno deklarirati održane sastanke sa svim lobistima kao što je slučaj s Europskom komisijom ili zastupnicima u Europskom parlamentu. | Nije prihvaćen | Nacrt prijedloga zakona pripremljen je uzimajući u obzir preporuke Vijeća Europe i OECD-a, ali i komparativnu praksu država članica Europske unije te drugih država koje imaju zakonski uređeno područje lobiranja. Skrećemo pozornost kako u komentarima preporuka OECD-a o načelima transparentnosti i integriteta u lobiranju stoji kako države ne bi trebale izravno kopirati pravila i smjernice iz jedne jurisdikcije u drugu. Umjesto toga, trebale bi procijeniti potencijal i ograničenja različitih političkih i regulatornih opcija te primijeniti lekcije naučene u drugim sustavima na vlastiti kontekst. Vezano uz komentar "da se ovim Nacrtom cjelokupno težište propisa stavlja na lobiste, bez ikakvih obaveza za dužnosnike", treba imati na umu kako se na dužnosnike primjenjuju i drugi propisi, koji su dio antikorupcijskog pravnog okvira, primjerice Zakon o sprječavanju sukoba interesa, Zakon o pravu na pristup informacijama, Kodeks ponašanja državnih dužnosnika u tijelima izvršne vlasti, i dr. Spomenutim Kodeksom ujedno je određeno kako je dužnosnik dužan prilikom kontakata s trećim osobama paziti da se ne dovede ili da ga se ne dovode u situaciju sukoba interesa, te treba paziti da ne dovede druge u situaciju sukoba interesa, a o važnim sastancima s trećim osobama javnost se obavještava na mrežnim stranicama tijela u kojem dužnosnik obnaša dužnost odnosno putem društvenih mreža (članak 18.). |
| 19 | Ured pučke pravobraniteljice | Mjere zbog nepoštivanja odredbi ovoga Zakona, Članak 25. | U odnosu na članak 25. i članak 26. U odnosu na članak 25. i članak 26. Prijedloga Zakona, ističemo kako bi učinak novčanih sankcija trebao biti takav da one prema osobi koja ne poštuje odredbe zakona budu učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće od ponavljanja sankcioniranog djela, kao i odvraćajuće na druge potencijalne počinitelje prekršaja temeljem ovoga Zakona. Stoga smatramo kako su predložene novčane sankcije u minimalnom iznosu od 400 eura preniske te bi ih trebalo povećati. Međutim, ukoliko se odluči zadržati navedene minimalne iznose novčanih kazni, alternativno predlažemo povećanje minimalnog iznosa za lobiste koji lobiraju uz naknadu te posebno propisivanje novčane sankcije za lobiste koji lobiraju bez naknade, poglavito u odnosu na mjere vezane uz povredu odredaba iz članka 8., navedenih u članku 26. Prijedloga Zakona. Također, nije jasno na koji bi se način, primjerice, mogla izreći novčana sankcija ili druga mjera predviđena Prijedlogom Zakona lobistu koji nema obvezu upisa u Registar, a koji ne podnese godišnji izvještaj o provedenim lobiranjima. Navedena nejasnoća u provedbi zakona, može se otkloniti propisivanjem obvezatnosti upisa svih lobista u Registar. | Djelomično prihvaćen | Gornja granica novčanih sankcija povećana je i za fizičku i za pravnu osobu. |
| 20 | Ured pučke pravobraniteljice | OGRANIČENJA LOBIRANJA, Članak 23. | U odnosu na članak 23. Prijedloga Zakona i ograničenja lobiranja lobirane osobe, smatramo da bi „razdoblje hlađenja“ trebalo uskladiti s odredbom članka 23. stavak 1. Zakona o sprječavanju sukoba interesa i propisati ga u dužem trajanju, odnosno u trajanju od 18 mjeseci. Isto tako, ograničenje lobiranja bi se, u odnosu na ove osobe, trebalo propisati kako za slučajeve lobiranja za naknadu, tako i za slučajeve kada se lobira bez naknade. | Prihvaćen | Prihvaćeno je izmijeniti članak 23., na način da on sada glasi: Članak 23. (1)Lobiranoj osobi zabranjeno je u razdoblju od 18 mjeseci nakon prestanka dužnosti ili službe lobirati u odnosu na tijelo zakonodavne ili izvršne vlasti, tijelo državne uprave, odnosno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojem je obavljala dužnost ili službu. (2)Lobirana osoba na koju se primjenjuje zakon kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa i koja je obveznik prema odredbama tog zakona, ne može niti pod kojim uvjetima lobirati za vrijeme obavljanja dužnosti ili službe niti se može upisati u Registar. |
| 21 | Ured pučke pravobraniteljice | VođenjeRegistra lobista, Članak 11. | Uz ranije navedenu primjedbu uz članak 2., koja se odnosi i na članak 11. stavak 1., odnosno definiciju pojma lobista koja uključuje domaće i strane fizičke ili pravne osobe, u odnosu na članak 11. stavak 3. smatramo potrebnim propisati da se kao uvjet početka lobiranja propiše obveza upisa u Registar lobista za sve lobiste, neovisno o tome da li aktivnosti lobiranja provode uz naknadu ili ne. Naime, ovo smatramo potrebnim unatoč danom obrazloženju u kojem se ističe da je isto predviđeno kako se upisom ne bi opterećivale osobe koje lobiraju rijetko ili jednokratno te bez naknade. Predloženom odredbom ne doprinosi se ostvarenju ciljeva Prijedloga Zakona, kao ni načelima otvorenosti, transparentnosti, poštenja, savjesnosti i integriteta, propisanih člankom 5. Prijedloga Zakona. Predlagatelj prilikom elaboriranja ocjene stanja i posljedica koje će donošenjem Zakona proisteći, navodi kako je jedna od temeljnih ideja ovog Zakona veća transparentnost u javnom i političkom životu te kako formiranje javnog Registra lobista omogućuje postojanje preglednih i javno dostupnih informacija o identitetu i profesionalnom interesu svih onih koji žele utjecati, odnosno onih koji utječu na odluke javnih politika. Budući da navedeno uključuje kako lobiste koji lobiraju uz naknadu, tako i one koji ne primaju naknadu, bitno je da svi budu uvedeni u javni Registar jer jedino tako je moguće osigurati dostupnost informacija o identitetu i profesionalnom interesu svih onih koji utječu ili žele utjecati na odluke javnih politika, čime bi se realizirala svrha i cilj ovog Zakona. U ovom kontekstu ističemo i kako je načelo transparentnosti lobiranja bilo jedno od ključnih pitanja o kojem se dugi niz godina raspravljalo na razini Europske Unije, a što je rezultiralo donošenjem objedinjenog registra transparentnosti (Joint European Transparency Register) iz 2011. godine. Nadalje, propisivanjem dobrovoljnosti upisa u Registar može se postaviti i pitanje postupanja Povjerenstva prilikom provjere podataka, budući da je propisana ovlast provjere istinitosti podataka i izjava samo u slučaju podnošenja izvještaja iz članka 19. Prijedloga Zakona, a može se dogoditi situacija u kojoj lobist (omaškom ili namjerno) propusti ispuniti tu obvezu, o čemu Povjerenstvo možda neće imati saznanja ukoliko se radi o lobistu kojemu je propisana dobrovoljna obveza upisa u Registar te po istoj nije postupio. Prijedlog koji dajemo je u skladu i s Izvješćem petog evaluacijskog kruga za Hrvatsku GRECO-a, koji navodi da su „izravni kontakti predstavnika trgovačkih društava i članova Vlade uobičajeni, pa bi svako reguliranje lobiranja trebalo izričito uključivati i ostale treće strane koje žele utjecati na odlučivanje Vlade, na primjer registriranjem „tko se s kime sastao u vezi s čim“, pružanjem veće transparentnosti glede interesa koje ljudi zastupaju kad uđu u Vladine radne skupine ili druge mjere koje doprinose toj svrsi“. | Prihvaćen | Brisano je razgraničenje obveza lobista koji lobiraju bez naknade i onih uz naknadu. |
| 22 | Ured pučke pravobraniteljice | Nedozvoljene lobističke aktivnosti, Članak 8. | Smatramo kako bi ovaj članak trebalo detaljnije definirati, budući da kršenje odredbi ovoga članka za sobom povlači i izricanje mjera od strane Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo). Naime, lobist u svojem djelovanju može dati informaciju koja je, prema njegovom saznanju u trenutku lobiranja točna i potpuna, dok lobirana osoba može imati drugu informaciju, zbog koje bi mogla odbiti daljnju komunikaciju s lobistom i o tome obavijestiti Povjerenstvo, koje će, temeljem takve obavijesti, pozvati lobista da dostavi očitovanje (pod uvjetom da je lobist upisan u Registar lobista). Budući da bi navedena i slične situacije mogle dovesti do proizvoljnog odbijanja komunikacije s lobistima iz bilo kojeg razloga od strane lobiranih osoba, poštujući načela savjesnosti, transparentnosti i poštenja, propisanih člankom 5. Prijedloga Zakona, predlažemo dodati novi stavak koji glasi: „Ako lobist naknadno utvrdi da je informacija koju je dao lobiranoj osobi netočna ili nepotpuna, obavijestiti će bez odgađanja lobiranu osobu i dostaviti točnu i potpunu informaciju.“ | Prihvaćen | U članku 8. dodaje se stavak (3) koji glasi: "Ako lobist naknadno utvrdi da je informacija koju je dao lobiranoj osobi netočna ili nepotpuna, obavijestiti će bez odgađanja lobiranu osobu i dostaviti točnu i potpunu informaciju.“ |
| 23 | Ured pučke pravobraniteljice | Značenje pojedinih pojmova u ovome Zakonu, Članak 2. | U ocjeni stanja Prijedloga zakona o lobiranju navodi se kako je pojam „lobista“ definiran kao fizička ili pravna osoba koja lobira, što uključuje domaće i strane fizičke i pravne osobe. Smatramo kako bi, radi izbjegavanja pogrešnog tumačenja i dvojbi oko primjene zakona, trebalo definirati pojam lobista na isti način kao i u tekstu ocjene stanja Prijedloga Zakona, odnosno kao domaću i stranu fizičku ili pravnu osobu, pa bi u tom smislu trebalo dopuniti članak 2. točka 2. i članak 11. stavak 1. | Prihvaćen | Prvi dio odredbe je izmijenjen tako da sada odredba glasi: „lobist je fizička ili pravna osoba, domaća ili strana, koja lobira te podrazumijeva…:“ |
| 24 | Ured pučke pravobraniteljice | PRIJEDLOGZAKONA O LOBIRANJU | Pozdravljamo donošenje zakonodavnog okvira za područje lobiranja, čija regulacija je preporučena od strane Europske komisije, GRECO-a i OECD-a. Stvaranjem zakonodavnog okvira lobiranje će postati zakonom propisana aktivnost, koja bi se trebala provoditi na transparentan način i prema najvišim etičkim standardima kako bi se preveniralo ili barem smanjili koruptivni rizici. Lobiranjem se može pridonijeti boljoj informiranosti vlasti, a time i javnosti, što u konačnici ima za posljedicu kvalitetnije odluke te efikasnije javne politike. Prije iznošenja konkretnih primjedbi na tekst Prijedloga Zakona, ukazujemo na potrebu revidiranja teksta prije slanja u daljnju proceduru radi otklanjanja omaški u pisanju. Imajući na umu navedeno, u nastavku dostavljamo primjedbe i prijedloge na pojedine odredbe Prijedloga Zakona: | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 25 | RANKICA BENC | Predmet Zakona, Članak 1. | Poštovani, bilo bi korisno da se u zakon unesu i odredbe o ugovoru o lobiranju, bar toliko da bude propisan pisani oblik, ugovora, rok i mjesto čuvanja ugovora te dostupnost ugovora Povjerenstvu. | Nije prihvaćen | Ovim Prijedlogom zakona nije predviđeno propisivanje forme pravnog odnosa između korisnika lobiranja i lobista, a iz razloga jer je prvenstveni cilj ovog propisa reguliranje lobiranja kao dio antikorupcijskih mjera. Mišljenja smo kako važećim zakonodavstvom postoje rješenja koja su primjenjiva za uređivanje odnosa korisnika lobiranja i lobista, a naglasak ovog Prijedloga zakona je na transparentnosti lobiranja prema lobiranim osobama s ciljem možebitnog utjecaja na donošenje politika koje su u javnom interesu. |
| 26 | RANKICA BENC | REGISTAR LOBISTA, VođenjeRegistra lobista | Poštovani, optimalno bi bilo propisati da se u Registar upisuju obvezatno i lobisti koji lobiraju bez naknade i uz naknadu. Suština Zakona je transparentnost utjecaja na donošenje odluka, te se lobiranje bez naknade nikako ne smije izuzeti iz mehanizma koji tu transparentnost osigurava. Nema razloga da se skriva lobiranje bez naknade, namjerno ili slučajno. | Prihvaćen | Brisano je razgraničenje obveza lobista koji lobiraju bez naknade i onih uz naknadu. |
| 27 | RANKICA BENC | OGRANIČENJA LOBIRANJA, Članak 23. | Poštovani, kao mjera prevencije zloporabe, npr. eventualnih informacija ii drugih pogodnosti stečenih obavljanjem dužnosti ili službe ili rok zabrane lobiranja prema tijelu kojem se obavljala služba treba biti propisan i za lobiranje za naknadu i bez naknade, i to u trajanju od najmanje 4 godine. | Djelomično prihvaćen | Prihvaćeno je izmijeniti članak 23., na način da on sada glasi: (1)Lobiranoj osobi zabranjeno je u razdoblju od 18 mjeseci nakon prestanka dužnosti ili službe lobirati u odnosu na tijelo zakonodavne ili izvršne vlasti, tijelo državne uprave, odnosno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojem je obavljala dužnost ili službu. (2)Lobirana osoba na koju se primjenjuje zakon kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa i koja je obveznik prema odredbama tog zakona, ne može niti pod kojim uvjetima lobirati za vrijeme obavljanja dužnosti ili službe niti se može upisati u Registar. |
| 28 | RANKICA BENC | Prekršajna odredba, Članak 27. | Poštovani, ako uzmemo u obzir koliko "(ne)zakonito lobiranje" može utjecati na društvo u cjelini, politika sankcija u ovom Zakonu treba biti veoma stroga. Prema sličnim propisima u EU, npr. SRNJ raspon sankcija treba biti od 20.000 eura do 50.000 eura. Sankcije kakve se predlažu u ovom Nacrtu sigurno neće imati odvraćajući učinak na potencijalne prekršitelje, jer se u lobiranje ne upušta nitko za interes koji nema, ne samo u materijalnom smislu, visoku vrijednost. | Djelomično prihvaćen | Povećana je gornja granica novčanih sankcija za fizičke i pravne osobe prema rasponu za koji smatramo da će imati odvraćajući učinak na potencijalne prekršitelje Zakona. |
| 29 | MARKO MATIĆ | VođenjeRegistra lobista, Članak 11. | Predlaže se da upis u Registar lobista bude obvezan, bez obzira radi li se o lobiranju za naknadu ili bez, kako je to pravno propisano u državama sličnoga pravnoga poretka, i sukladno preporukama nadzornih međunarodnih tijela koje su usmjerene na otklanjanje koruptivnih rizika koji se javljaju u odredbama propisa već u fazi donošenja istih. | Prihvaćen | Brisano je razgraničenje obveza lobista koji lobiraju bez naknade i onih uz naknadu. |
| 30 | KREŠIMIR GRGIĆ | PRIJEDLOGZAKONA O LOBIRANJU | Budući da ova strana organizacija AmCham ima obraza predložiti da se prijedlog zakona poništi i sastavi novi prijedlog u suradnji s njima i budući da imaju obraza tražiti povlašteni pristup svim budućim planiranim zakonskim izmjenama i planiranim osnivanjima radnih skupina mada nisu izabrani na izborima u RH te budući da prema čl 1. Ustava R. Hrvatske vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu koji tu vlast ostvaruje izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem predlažem da se ovaj prijedlog zakona odbaci i da se novi prijedlog uopće ne sastavlja nego da se na lobiranje promatra kao na sumnjivu i kriminalnu aktivnost u skladu sa odredbama Kaznenog zakona koji sankcionira kriminal, primanje mita i ostalo. | Nije prihvaćen | Lobiranje je legitiman čin političkog sudjelovanja. Razvojem demokratskih institucija i civilnog društva, lobiranje ima sve veći značaj, jer se povećava broj donositelja javnih odluka, a istodobno se širi mogućnost utjecaja na njih. Lobiranjem se može pridonijeti boljem definiranju interesa i boljoj informiranosti vlasti, što u konačnici dovodi do kvalitetnijih odluka i propisa te efikasnije javne politike. Neregulirano lobiranje može dovesti do neprimjerenog utjecaja na procese donošenja odluka te ostvarenju posebnog i/ili privatnog interesa nauštrb javnog interesa. Stvaranjem zakonodavnog okvira lobiranje će postati zakonom uređena aktivnost, koja bi se trebala provoditi na transparentan način i prema najvišim etičkim standardima kako bi se preveniralo ili barem smanjili koruptivni rizici. |
| 31 | KREŠIMIR GRGIĆ | GLAVA III., REGISTAR LOBISTA | Ne slažem se sa prijedlozima da se bilo kakvim lobistima omogući prisustvo sjednicama Sabora i smatram da je to protuzakonito i protuustavno. Nije ih nitko izabrao na izborima! Nema veze ako takva praksa postoji u EU parlamentu jer se radi o aktivnostima koje nije moguće kontrolirati, a na ovaj način bi im se olakšao kontakt sa zastupnicima koji su uglavnom potkupljivi i korumpirani sami po sebi. Neka gledaju sjednice na internetu kao i svi ostali! Osim toga ne slažem se sa njihovim prijedlogom da im se omogući povlašteni pristup planiranim zakonskim izmjenama. Radi se o organizaciji koja promiče istu politiku kao i organizacija Svjetski ekonomski forum: digitalizacija, pametni gradovi (u stvari digitalni logori), navodne klimatske promjene itd.. Ukoliko im se omogući povlašteni pristup planiranim zakonskim izmjenama i planiranim osnivanjima radnih skupina koji traže radilo bi se o činu veleizdaje. | Primljeno na znanje | Javni pristup sjednicama Hrvatskog sabora uređuju se drugim propisima i nije predmet normiranja ovog Nacrta prijedloga zakona. |
| 32 | KREŠIMIR GRGIĆ | PRIJEDLOGZAKONA O LOBIRANJU | Ovaj zakon liči mi na Zakon o mafiji: samo oni koji se se upišu u Registar smiju se baviti mafijaškim poslovima. | Nije prihvaćen | Lobiranje je legitiman je čin političkog sudjelovanja. Stvaranjem zakonodavnog okvira lobiranje će postati zakonom propisana aktivnost, koja bi se trebala provoditi na transparentan način i prema najvišim etičkim standardima kako bi se preveniralo ili barem smanjili koruptivni rizici. Lobiranjem se može pridonijeti boljoj informiranosti vlasti, a time i javnosti, što u konačnici ima za posljedicu kvalitetnije odluke te efikasnije javne politike. |
| 33 | JUG PULJIZEVIĆ | PRAVILA KOMUNICIRANJA, Nedozvoljene lobističke aktivnosti | Što je primjerice s PR agencijama, koje u praksi često i lobiraju za svoje klijente? Da li je moguće da npr. tvrtka PR d.o.o. bude zaduena za odnose s javnošću Vlade RH i da u isto vrijeme lobira u Hrvatskom saboru? Sukobi interesa u velikim tvrtkama koje se (između ostalog) bave i lobiranjem, trebaju biti precizno navedeni i jasno propisani. | Nije prihvaćen | Odredba o sukobu interesa sadržana je u članku 6. stavku 1. "Lobist ne smije biti u sukobu interesa glede korisnika lobiranja čije interese zastupa." |
| 34 | JUG PULJIZEVIĆ | GLAVA III., REGISTAR LOBISTA | Što je s lobistima koji su već upisani u registar u matičnoj zemlji ili npr. u EU parlamentu? Pod kojim uvjetima oni mogu lobirati u RH? Da li se traži upis i u naš Registar? Nije teško pretpostaviti da će dobar dio lobista biti međunarodni konzultanti i specijalizirane tvrtke. | Primljeno na znanje | Ovim nacrtom prijedloga zakona izjednačene su obveze domaćih i stranih lobista ako lobiraju na državnom području Republike Hrvatske, bez obzira na eventualne upise u druge registre ovog tipa. Lobisti upisani u odgovarajuće registre u drugim državama morat će se upisati u Registar lobista u Republici Hrvatskoj. |
| 35 | JUG PULJIZEVIĆ | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 30. | Zakon predviđa da se jako puno detalja, pogotovo onih koji su vezani uz zaštitu osobnih podataka, propiše pravilnikom. Na taj se način povećava pravna nesigurnost i narušavaju načela zaštite osobnih podataka. Pravilnik se isključivo treba baviti tehničkim aspektima provedbe zakona - npr. strojno čitljiv oblik izvješća (kao što piše jedan komentator) ili tehničke mjere zaštite dokumentacije, a ne kategorije osobnih podataka i sl. | Primljeno na znanje | Odredbe koje se odnose na zaštitu osobnih podataka uvrštene su i predložene propisati u suradnji sa AZOP-om, a sukladno postojećoj regulativi u tom području. Kako je Pravilnik po svojoj snazi podzakonski propis koji mora biti u skladu sa svim primjenjivim odredbama RH, sve propisanu u Pravilniku koji će se donijeti po donošenju Zakona, biti će u skladu sa zaštitom osobnih podataka. |
| 36 | JUG PULJIZEVIĆ | Sadržaj izvještaja, Članak 21. | Da li je izvještaj lobista javan ili ne? Nadalje, što je naznaka lobirane osobe? Npr. saborski zastupnik (1 osoba od 151) ili saborski zastupnik opozicije (pa je to nekih 70ak ljudi) - potrebno je precizirati. | Primljeno na znanje | Nacrtom prijedloga zakona predviđeno je da je pristup određenim podacima iz Registra javan, a na način kako će biti utvrđeno pravilnikom koji će se donijeti po donošenju Zakona. Lobirana osoba je također definirana ovim Nacrtom prijedloga zakona, i kao takva će biti predviđena da se naznači u izvještaju, odnosno navede o kojoj se lobiranoj osobi radi. |
| 37 | JUG PULJIZEVIĆ | Dužnost podnošenja izvještaja i informiranja, Članak 19. | Pohvalno je da se u čl. 19. prvi put spominje elektronički način podnošenja. Mišljenja sam da je ovo potrebno provesti kroz čitav prijedlog zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 38 | JUG PULJIZEVIĆ | Zaštita osobnih podataka, Članak 18. | Nastavno na st. 3. - gdje se pohranjuje dokumentacija koja je javno objavljena? Pogotovo kada je riječ o obrascima za upis ili promjenu i pripadajućim prilozima? | Primljeno na znanje | Dokumentacija će se odgovarajuće pohranjivati u Uredu Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa. Dokumentacije se čuva u skladu s propisima o arhivskoj građi i drugim propisima. |
| 39 | JUG PULJIZEVIĆ | Promjene podataka, Članak 16. | Lobist koji lobira za više korisnika lobiranja morao bi podnostiti ovakve zahtjeve svako malo. Štoviše, lako je zamisliti situaciju da lobist podnese zahtjev za promjene koje su već prošle (lobiranje odrađeno). Nadalje, korištenje obrasca (pretpostavljam papirnatog) i uz prilog dokumentacije (kakve?) je rješenje koje pripada prošlom stoljeću i treba ga izbjegavati. Npr. lobist je promijenio područje interesa lobiranja (s ekologije na urbanu mobilnost). Kako to dokazuje? A promjenu ili novog korisnika lobiranja? Ugovorom? Izjavom ovjerenom kod javnog bilježnika? Korištenjem sustava eGrađani ovo bi moglo biti riješeno s dva klika, što bi ujedno pojednostavilo i pojeftinilo čitav postupak. | Nije prihvaćen | Ovim Nacrtom prijedloga propisana su načela postupanja pri lobiranju. Rokovi za podnošenje promjena također, kao i mjere ako se iste ne prijave. Nadalje, cijeli sustav je predviđeno da se odvija putem Registra koji će se voditi u elektroničkom obliku stoga neće biti potrebe za fizičkim obrascima. Na lobistu je odgovornost za prijavom svake promjene podataka koji se nalaze u Registru, a sve što je potrebno dokazivati, također je propisanom Nacrtom prijedloga zakona. Daljnja potrebna razrade pojedinih upisa, biti će regulirana podzakonskim propisom, kako je u Nacrtu prijedloga zakona i naznačeno. |
| 40 | JUG PULJIZEVIĆ | Odbacivanje i odbijanje upisa u Registar, Članak 15. | Zahtjev za upis se neće odbiti ako nema privole iz čl. 13. st. 2. što dodatno ukazuje na besmislenost privole (koja ioanko nije valjan pravni temelj za takvu obradu podataka). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 41 | JUG PULJIZEVIĆ | Javnost Registra, Članak 13. | Nastavno na prethodni komentar, u stavku 1. se poziva na propise koj uređuju zaštitu osobnih podataka, dok ih prethodni članak potpuno zanemaruje. Da li stavak 2. pretpostavlja privolu za objavu podataka, odnosno da li je privola pravni temelj za takvu obradu? Što ako osoba koja se želi upisati ne daje svoju privolu? Da li će mu se uskratiti upis? Privola nije i ne može biti valjan pravni temelj za ovakvu obradu podataka. | Primljeno na znanje | Odredbe koje se odnose na zaštitu osobnih podataka uvrštene su i predložene propisati u suradnji sa AZOP-om, a sukladno postojećim propisima u tom području. Odredba stavka 2. će se doraditi. Naime nije potrebno zatražiti suglasnost od podnositelja zahtjeva za upis u Registar u odnosu na javnost registra, jer takva suglasnost ne može biti dobrovoljna budući da je Zakonom određeno da je određeni set podataka sadržanim u Registru javan i vidljiv svima i za takve osobne podatke uspostavljen je pravni temelj različit od članka 6. stavka 1. točke (a) Opće urede o zaštiti podataka. |
| 42 | JUG PULJIZEVIĆ | Upis u Registar , Članak 12. | Stavak 5. traži i podatke o korisniku lobiranja za upis u registar. U slučaju da lobist lobira za više korisnika, pogotovo ako je riječ o profesionalnom lobistu, ovaj se podatak mora ažurirati na tjednoj bazi jer u suprotnom nema smisla. Ovakvo je rješenje iznimno nepraktično, pogotovo ako se promjene u registru ne mogu vršiti osobno, elektroničkim putem (npr. putem eGrađana). Isto vrijedi i za zemljopisno područje djelovanja - da li je najbolje napisati EU i tako pokriti sve ili se ide do razine županije? Nadalje, zakon ne bi trebao odrediti najmanju količinu podataka i prepustiti pravilniku da eventualno doda nove tražene podatke. To je u suprotnosti s Općom uredbom o zaštiti podataka i hrvatskim provedbenim zakondoavstvom. Obrađuje se isključivo minimum podataka potreban za ispunjenje svrhe, što ovdje nije slučaj. Stavak 6. je nepotreban i relikt je prošlih stoljeća. Svi traženi podaci iz stavka 3. su dostupni državnim i javnim tijelima klikom miša. Nepotrebno je tražiti da se ti isti podaci preuzimaju iz državnog servisa i potom uploadaju u državni servis. Upisom oiba (koji se ionako traži) svi ovi podaci su dostupni nadležnimm tijelima. | Primljeno na znanje | Svi zahtjevi za promjenu podataka vršit će se putem elektroničke platforme. U članku 12. stavak 5. brisat će se riječ najmanje, kako bi odredba bila u skladu s Uredbom i načelom smanjene količina podataka iz članka 5. st. 1. toč. C Uredbe. Odredba stavka 6. dodatno će se razmotriti i prema potrebi razraditi Pravilnikom. Odredba je napisana imajući u vidu preporuke OECD-a da registar lobista treba adekvatno služiti javnom interesu, a objavljivanje aktivnosti lobiranja i informacije o lobistima trebaju biti pohranjeni u javno dostupnom registru i informacije se trebaju pravovremeno ažurirati kako bi se pružile točne informacije građanima. |
| 43 | IVAN ZIDAREVIĆ | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, Struktura Zakona | Podržavam donošenje Zakona koji bi trebao, barem načelno i u početnim koracima, da uredi materiju lobiranja koja je u našoj kulturi i dalje nepoznanica i sinonim je za manipulativne radnje pojedinaca ili organizacija sa velikim izvorom novčanih sredstava i moći. Kako se radi o Zakonu iz okvira antikorupcijskih zakona, te percepciji javnosti o raširenoj i sveprisutnoj korupciji na svim nivoima vlasti i u svim sferama javnih službi, ističem nužnost povećanja novčanih sankcija koje su predviđene u Zakonu. Na taj način će se delovati odvraćajuće, preventivno i psihološki, te će zakonodavac pokazati viši nivo interesa za primenom Zakona u praksi. Isto tako držim da je neophodno urediti materiju "lobiranja bez naknade" koja po ovom Nacrtu nije normativno obuhvaćena. | Primljeno na znanje | Povećana je gornja granica novčanih sankcija za fizičku ii za pravnu osobu. Brisano je razgraničenje obveza lobista koji lobiraju bez naknade i onih uz naknadu. |
| 44 | HRVOJE ARKO | Značenje pojedinih pojmova u ovome Zakonu, Članak 2. | Uz čl. 2.; U članku 2. se predlaže dodati točku 7), koja glasi: Naknadom u smislu ovog zakona smatra se bilo koja vrsta naknade za lobiranje ili u vezi s lobiranjem, odnosno povodom izvršenog lobiranja, koja bi lobistu bila obećana ili isplaćena, odnosno predana ili prenesena kao naknada za poduzetničku aktivnost lobiranja, odnosno kao plaća ili drugo tome slično primanje, uključujući primanje u naravi, te prijenos prava, kao i uplata, odnosno predaja stvari te prijenos prava u korist treće osobe, uključujući zaklade i vjerske organizacije, po uputi lobista, neovisno o tome obećava li se, isplaćuje, odnosno predaje ili prenosi takva naknada prije ili poslije izvršenog lobiranja. | Nije prihvaćen | Iako bi se predložena definicija mogla uzeti u razmatranje s obzirom na inačicu Nacrta prijedloga zakona koja je upućena u postupak savjetovanja, slijedom pristiglih komentara napušteno je razdvajanje "lobisti za naknadu ili bez naknade". |
| 45 | HRVOJE ARKO | Mjere zbog nepoštivanja odredbi ovoga Zakona, Članak 25. | Uz čl. 25. st. 1.-A: Ponajprije se predlaže brisati riječi "za naplatu" uz poziv na prijedloge ostalih komentatora na ujednačavanje kako naplatnog tako i besplatnog lobiranja glede obveze upisa u Registar lobista. Uz čl. 25. st. 1.-B: U slučaju neprihvaćanja prijedloga pod "A", predlaže se unifikacije izričaja radi riječi "za naplatu" zamijeniti inače u prijedlogu Zakona korištenim riječima: "uz naknadu". | Djelomično prihvaćen | Brisano je razgraničenje obveza lobista koji lobiraju bez naknade i onih uz naknadu. Sukladno navedeno, odgovarajuće je dorađena odredba. |
| 46 | HRVOJE ARKO | Izvještaj lobista , Članak 20. | Uz čl. 20. st. 3.; Propisivanje obveze lobistima koji nemaju obvezu upisa u Registar podnošenja izvještaja o lobiranju provedenom u prethodnoj kalendarskoj godini u postojećim okolnostima, prema kojima bi postojali lobisti koji imaju obvezu upisa u Registar, kao i oni koji takvu obvezu nemaju, bez ikakve je svrhe, jer se ne može provesti provjera ispunjavanja takve obveze. Naime, lobisti koji nisu upisani u Registar, u odnosu na Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa ne postoje. Stoga ono nije u mogućnosti provjeravati ispunjavaju li takvi lobisti svoju obvezu. Radi se stoga o odredbi koja može imati snagu preporuke, unatoč formulaciji "...ima obvezu...". Niti sam predlagatelj ne predviđa odgovarajuću kaznenu odredbu za slučaj propuštanja od strane u Registar neupisanog lobista podnošenja takvog izvješća, što dovoljno govori, da je i predlagatelj svjestan dosega takve odredbe. Stoga se u smislu ranijih prijedloga drugih komentatora na brisanje distinkcije lobiranja glede upisa u Registar lobista temeljen nenaplatnosti/naplatnosti, predlaže ovu odredbu brisati, a stavak 4. članka 20. označiti kao stavak 3. istoga članka. | Prihvaćen | Brisano je razgraničenje obveza lobista koji lobiraju bez naknade i onih uz naknadu. Slijedom navedenog brisana je odredba članka 20. stavka 3. |
| 47 | HRVOJE ARKO | Obveze lobiranih osoba pri lobiranju, Članak 7. | Uz čl. 7. st. 1.; Odredba kojom se lobiranu osobu obvezuje provjeriti, je li lobist obvezan upisati se u Registar lobista ili to nije slučaj, u stvarnosti je neprovediva, jer se od lobiranje osobe zahtijeva provjeravati ispunjavanje zakonskih uvjeta za obavljanje lobiranja. Takva se provjera u konkretnom slučaju ne bi sastojala u identifikaciji lobista i utvrđivanju činjenice njegovog upisa u Registar lobista, već o ocjeni okolnosti u vezi s kojima ne raspolaže odgovarajućim činjenicama temeljem kojih bi ih smatrao dokazanim, već je upućen jedino pouzdati se u izjave lobista, obavlja li lobist konkretno lobiranje naplatno ili besplatno. Ukoliko će lobirana osoba biti obvezana provjeravati obvezu upisa lobista u Registar, tada u kaznenim odredbama treba predvidjeti kaznu lobiranoj osobi za propust takve provjere ili pogrešku do koje bi pri provjeri od strane lobirane osobe došlo. | Djelomično prihvaćen | Navedenu odredbu treba gledati i u smislu nove odredbe članka 6. stavak 1. koja glasi: "Pri najavi lobiranja, lobist je dužan predstaviti se lobiranoj osobi, dokazati da je upisan u Registar lobista, navesti svrhu i cilj te korisnika lobiranja za kojeg lobira." Nakon što je osoba upisana u Registar, što će predstavljati činjenicu, ne smatramo da je ponovno potrebno provjeravati ispunjavanje zakonskih uvjeta za obavljanje lobiranja od strane lobirane osobe. |
| 48 | HRVOJE ARKO | Obveze lobista pri lobiranju, Članak 6. | Uz čl. 6. st. 1.; Predstavljanje lobista lobiranoj osobi kao jedan od preduvjeta za pristanak lobirane osobe na kontakt s lobistom nedovoljno je s aspekta potrebne jasnoće zakonskih odredbi. Lobist treba biti u svrhu vlastite identifikacije obvezan predočiti svoje osobne isprave lobiranoj osobi, te predočiti ovlast za moguće lobiranje u korist treće osobe, neovisno o tome lobira li kao zaposlenik u ime i za račun svojeg poslodavca, odnosno kao lobist-vanjski suradnik temeljem posebne ovlasti, odnosno punomoći. | Nije prihvaćen | Predviđeno je da Registar lobista bude javan, te će se uvidom u Registar moći utvrditi činjenica upisa. Dokaz upisa bit će rješenje Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Moguće je da će se u naknadnoj fazi uspostave elektroničkog Registara osobama omogućiti izdavanje e-potvrde o upisu, što će se urediti pravilnikom koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 49 | Hrvatsko društvo lobista | Sadržaj izvještaja, Članak 21. | (2) (3) (4) brisati zbog moguće zlouporabe. Nije precizno definirano što će ssve biti predmet ispitivanja. Neprihvatljivo. | Nije prihvaćen | U komentaru nije obrazloženo zbog čega bi postojala mogućnost zlouporaba. Povjerenstvo će ispitati da li podneseno izvješće sadrži sve potrebne podatke, koji se navode u stavku 1. članka 21. |
| 50 | Hrvatsko društvo lobista | Izvještaj lobista , Članak 20. | Svi lobisti trebaju biti obveznici upisa u Registar, stoga predlažemo prisanje ove točke | Prihvaćen | Brisano je razgraničenje obveza lobista koji lobiraju bez naknade i onih uz naknadu. Slijedom navedenog brisana je odredba članka 20. stavka 3. |
| 51 | Hrvatsko društvo lobista | Promjene podataka, Članak 16. | (2) Zahtjevu za promjenu podataka podnosi se na propisanom obrascu pisanim ili elektroničkim putem, kojemu se prilaže dokumentacija kojom se dokazuje promjena podataka. | Nije prihvaćen | Smatramo da nije potrebno mijenjati odredbu. Zahtjev će se moći podnijeti i elektroničkim putem. |
| 52 | Hrvatsko društvo lobista | Promjene podataka, Članak 16. | (1) Lobist upisan u Registar dužan je podnijeti Povjerenstvu zahtjev za promjenu osnovnih i osobnih podataka upisanih u Registar najkasnije u roku od 30 dana od dana nastanka promjene. | Nije prihvaćen | Predlagatelj smatra da nije potrebno u odredbu dodati osnovne i osobne podatke budući da svaka promjena podataka koja je predmet upisa, ukoliko do nje dođe, treba biti izmijenjena i u Registru. |
| 53 | Hrvatsko društvo lobista | Postupak u povodu zahtjeva za upis u Registar, Članak 14. | Potreban je kraći rok za lobiste koji će podnijeti zahtjev sa stupanjem ovog Zakona na snagu. Predlažemo rok od mjesec dana kako bi se redovne poslovne aktivnosti lobista mogle nesmetano obavljati. Kratak rok ugrožava redovit poslovanje. | Nije prihvaćen | Rok je unesen sukladno rokovima u Zakonu o općem upravnom postupku koji se primjenjuje na odgovarajući način na ovaj Zakon. |
| 54 | Hrvatsko društvo lobista | VođenjeRegistra lobista, Članak 11. | (3) najsporniji dio Prijedloga budući da naknada ne uvjetuje interes i zagovaranje donosioca odluka. Svi koji zagovaraju interes na ovaj ili onaj način dobivaju naknadu (članarine, plaće, donacije), stoga u potpunosti ukloniti dobrovoljnost upisa. Svi koji zagovaraju svoj ili tuđi interes moraju biti u Registru. Ovime se demotivira transparentnost i registriranje u Registar. Moguća zlouporaba dobrovoljnosti. | Prihvaćen | Brisano je razgraničenje obveza lobista koji lobiraju bez naknade i onih uz naknadu. |
| 55 | Hrvatsko društvo lobista | Obveze lobiranih osoba pri lobiranju, Članak 7. | (1) ulazak u institucije i pristup lobiranoj osobi moguć samo uz akreditaciju kao dokaz, kao što je to slučaj na razini EU. | Nije prihvaćen | Ovim Zakonom se ne određuju pravila ulaska u institucije i pristup lobiranim osobama. |
| 56 | Hrvatsko društvo lobista | Obveze lobista pri lobiranju, Članak 6. | 1) dokaz upisa u Registar trebala bi biti akreditacija, bez koje nije moguće pristupiti institucijama te koja ujedno i motivira sve lobiste da se upišu u Registar. Cjelokupan Zakon na ovaj način ne motivira pristupanje Registru, što bi mu u osnovi trebao biti cilj. | Nije prihvaćen | Predviđeno je da Registar lobista bude javan, te će se uvidom u Registar moći utvrditi činjenica upisa. Dokaz upisa bit će rješenje Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Moguće je da će se u naknadnoj fazi uspostave elektroničkog Registara osobama omogućiti izdavanje e-potvrde o upisu, što će se urediti pravilnikom koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. Smatramo da pitanje pristupa institucijama nije predmet ovog Nacrta prijedloga zakona. Upis u registar je uvjet za početak lobiranja, dok je cilj Zakona uvesti transparentnost pri lobiranju koja se ne bi trebala motivirati „akreditacijama“. |
| 57 | Hrvatsko društvo lobista | Aktivnosti koje se ne smatraju lobiranjem, Članak 4. | g) socijalni partneri neovisno o svojoj posebnoj ulozi, zagovaranju interese stoga bi ih se trbalo tretirati kao lobiste | Nije prihvaćen | Člankom 4. točkom g) predloženo je propisati kao iznimku: "aktivnost socijalnih partnera koji djeluju u svojstvu sudionika u socijalnom dijalogu u skladu s posebnim propisima.“ Posebna uloga socijalnih partnera predviđena je Sporazumom o osnivanju GSV-a. Također poseban status socijalnog dijalog proizlazi iz konvencija Međunarodne organizacije rada, koje obvezuju Republiku Hrvatsku, a socijalni dijalog odvija se u skladu s pozitivnim propisima. |
| 58 | Hrvatsko društvo lobista | Značenje pojedinih pojmova u ovome Zakonu, Članak 2. | 1) uz pojam lobiranje dodati: lobiranje je transparentno, ... | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Člankom 5. utvrđena su načela na kojima se lobiranje temelji, a upravo su načela otvorenosti i transparentnosti neka od njih. |
| 59 | Hrvatsko društvo lobista | Značenje pojedinih pojmova u ovome Zakonu, Članak 2. | 6) Registar transparentnosti umjesto Registra lobista kako bi se Registrom obuhvatilo sve one koji svoj ili tuđi interes zagovaraju pred donosiocima odluka. Na ovaj način svi bi bili obuhvaćeni te bi se postigla najveća moguća razina transparentnosti. Eventualnu izmjenu primjeniti kroz cijeli zakonodavni prijedlog. | Nije prihvaćen | Registar koji će se uspostaviti Zakonom, predstavljat će prije svega bazu podataka o registriranim lobistima. Stručni nositelj odlučio se za naziv Registar lobista rukovodeći se poredbenim primjerima drugih država, prije svega država članica EU. Registar transparentnosti uspostavile su institucije EU-a kao bazu podataka o organizacijama koje nastoje utjecati na zakonodavni postupak i provedbu politika institucija EU-a. U Registru transparentnosti EU vidljivo je tko zastupa koje interese i kojim financijskim sredstvima raspolaže. |
| 60 | HRVATSKA ODVJETNIČKA KOMORA | PRIJEDLOGZAKONA O LOBIRANJU, ZAKON O LOBIRANJU | U nastavku se iznose primjedbe i prijedlozi Hrvatske odvjetničke komore na Nacrt prijedloga Zakona o lobiranju. Hrvatska odvjetnička komora predlaže brisanje odredbe članka 11. stavka 3. Nacrta prijedloga Zakona o lobiranju koja glasi: „Upis u Registar za lobiste koji ne lobiraju za naknadu je dobrovoljan.“. S tim u vezi, prije svega ukazuje se na činjenicu da je odredbom članka 2. točke 2. Nacrta prijedloga Zakona lobist definiran kao fizička ili pravna osoba koja lobira te podrazumijeva: a) lobiste koji za naknadu lobiraju za korisnike lobiranja, uključujući konzultante koji se bave lobiranjem i profesionalne lobiste, b) lobiste koji lobiraju za poslodavca kod kojeg su zaposleni, te c) organizacije ili tijela koja predstavljaju profesionalne, poslovne ili druge sektorske interese, uključujući profesionalna, gospodarska i interesna udruženja, udruženja poslodavaca i organizacije civilnog društva. Navedena definicija lobista ne uključuje osobe koje ne lobiraju za naknadu slijedom čega je odredba članka 11. stavka 3. proturječna odredbi članka 2. te se osnovano postavlja pitanje smatraju li se osobe koje ne lobiraju za naknadu lobistima i primjenjuju li se na te osobe uopće, u kojem dijelu i na koji način odredbe Zakona o lobiranju. Imajući u vidu navedenu proturječnost i ukoliko je intencija zakonodavca da se lobiranje zaista može obavljati za naknadu ili bez naknade, Hrvatska odvjetnička komora protivi se mogućnosti lobiranja bez naknade te predlaže da se aktivnost lobiranja regulira na način da je aktivnost lobiranja moguće obavljati samo za naknadu te da svi lobisti imaju obvezu upisa u Registar lobista. Primjenom odredbe članka 11. stavka 3. Nacrta prijedloga Zakona o lobiranju narušilo bi se temeljno načelo transparentnosti lobiranja, s obzirom da ista predviđa mogućnost neupisivanja svih lobista u Zakonom predviđeni Registar lobista. S obzirom na smisao donošenja Zakona o lobiranju, Hrvatska odvjetnička komora smatra da bi, čak i u slučaju mogućnosti lobiranja bez naknade, trebalo propisati obvezu upisa u Registar i onih lobista koji lobiraju bez naknade (ili druge koristi), jer bi se time ostvarilo temeljno načelo transparentnosti, a ne bi se umanjila mogućnost ili volja pojedinaca, udruga ili interesnih skupina pristupu i komunikaciji sa državnim tijelima, tim više uzevši u obzir činjenicu da su upravo neke od najvećih lobističkih skupina upravo nevladine organizacije (NGOs). Dodatno se ističe da, osim otvaranja mogućnosti netransparentnog lobiranja, dobrovoljnost upisa u Registar stvara pravnu nesigurnost obveze lobista iz članka 20., stavak 3. Zakona, a kojom se predviđa obveza podnošenja izvještaja o provedenom lobiranju lobista koji ne bi imali obvezu upisa u Registar. Navedeni prijedlog odredbe stvara nejasnu obvezu potencijalnog obveznika podnošenja izvješća, adresata navedene pravne norme, s obzirom kako ista ostavlja mogućnost nepodnošenja izvješća lobista, na način da istima omogućuje da samostalno ocijene kako njihova aktivnost nije „strukturirana i organizirana“ te se izuzmu iz primjene Zakona, a postoji i vrlo realna mogućnost da pojedini subjekti jednostavno neće percipirati da su obveznici postupanja sukladno odredbama ovog zakona s obzirom na visoku razinu neodređenosti navedene pravne norme. Osim navedenoga, mogućnošću dobrovoljnog upisa u Registar, onemogućava se nadzorna funkcija Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa te aktivni nadzor izvršenja obveza dostavljanja izvješća Povjerenstvu, s obzirom na činjenicu da Povjerenstvo neće imati instrument provjere, odnosno popis obveznika podnošenja Izvještaja. Shodno navedenome, a u cilju povećanja transparentnosti, ukoliko se i prihvati rješenje po kojem je lobiranje moguće obavljati za naknadu ili bez naknade, predlaže se propisati da svi lobisti imaju obvezu upisa u Registar, dok bi eventualno obveza podnošenja izvješća mogla ovisiti o konkretno poduzetim lobističkim aktivnostima (oni koji su se u danom razdoblju bavili lobiranjem prijavili bi navedenu činjenicu sukladno zakonu). Nadalje, uzevši u obzir da će se brojne profesionalne skupine koje veže profesionalna tajna upisivati u Registar transparentnosti, a osobito uključivši odvjetnike, čiji je temeljni postulat obavljanja odvjetničke službe upravo odvjetnička tajna, smatramo da bi podaci koji se objavljuju u registru transparentnosti trebali biti minimalno dostupni javnosti u dijelu u kojem se otkriva bilo kakav poslovni odnos, ali dostupni na provjeru nadležnim tijelima te samom Registru. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se prijedlog za brisanje odredbe članka 11. stavka 3. Nacrta prijedloga zakona. Nadalje, detaljni podaci koji će se upisivati u Registar te oni koji će biti dostupni javnosti propisat će se Pravilnikom. Pravilnikom će se također urediti tehničke i organizacijske mjere zaštite osobnih podataka. Javna dostupnost podataka bit će regulirana sukladno propisima kojima se uređuje navedeno pravno područje. |
| 61 | HP-Hrvatska pošta d.d. | Provjera podataka i izjava, Članak 22. | Predlaže se u st 3 brisati dio "zatvoren za javnost" te zamijeniti riječima "je tajan". Svaki postupak načelno jest javan ili tajan, ali korištenje izraza zatvorenosti za javnost umjesto tajnosti jest neprimjereno zakonskom tekstu. | Nije prihvaćen | Zakon o pravu na pristup informacijama sadrži odredbu o javnosti rada tijela javne vlasti (članak 12.). U svom članku 12. stavku 2. propisuje kako: „Tijela javne vlasti nisu dužna osigurati neposredan uvid u svoj rad kada se radi o pitanjima u kojima se po zakonu javnost mora isključiti, odnosno ako se radi o informacijama za koje postoje ograničenja prava na pristup prema odredbama ovog Zakona.“ Napominjemo također kako se tajni podaci, kao i oni koji imaju druge, različite stupnjeve klasifikacije, posebno klasificiraju sukladno posebnim propisima. |
| 62 | HP-Hrvatska pošta d.d. | Zaštita osobnih podataka, Članak 18. | Predlaže se brisati st 1. Prijedlog ove zakonske odredbe protuuslovan je Općoj uredbi o zaštiti podataka. Svojim postojanjem budući Zakon o lobiranju predstavljat će pravnu osnovu za obradu podataka. Samim propisivanjem javnosti Registra, odnosno mogućnosti javnosti Registra određuje se stupanj zaštite osobnih podataka te je pozivanje na druge propise koji uređuju zaštitu osobnih podataka suvišno. Predlaže se u st 2 brisati dio "koji nisu javni", a u st 3 brisati dio "koja nije javno objavljena" jer upućuju na ograničenje javnog Registra, sa čim u vezi se skreće pozornost na komentare uz ranije članke. | Nije prihvaćen | Odredbe koje se odnose na zaštitu osobnih podataka uvrštene su i predložene propisati u suradnji sa AZOP-om, a sukladno postojećoj regulativi u tom području. |
| 63 | HP-Hrvatska pošta d.d. | Brisanje iz Registra, Članak 17. | Predlaže se na kraju točke d) dodati točku e) sa sadržajem: "lobist sa svojstvom pravne osobe prestane postojati". Kako lobist može biti pravna osoba, a koja prestaje postojati brisanjem iz odgovarajućeg registra, potrebno je predvidjeti i takvu mogućnost. | Prihvaćen | Komentar se prihvaća, te će odgovarajuća odredba biti unesena u tekst Nacrta prijedloga zakona. |
| 64 | HP-Hrvatska pošta d.d. | Postupak u povodu zahtjeva za upis u Registar, Članak 14. | U st 1 i st 2 koriste se nazivi "stranka", odnosno "podnositelj zahtjeva", stoga je u svrhu jasnoće propisa, a u slučaju identiteta, potrebno provesti usklađivanje termina. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen i odgovarajuće unesen u tekst. |
| 65 | HP-Hrvatska pošta d.d. | Javnost Registra, Članak 13. | Predlaže se u st 1 brisati riječ "određenim". Svrha postojanja bilo kojeg registra, pa tako i Registra lobista (kao registra osoba), jest mogućnost pristupa javnosti njegovom sadržaju. Ograničavanje pristupa registru osoba ugrožava svrhu samoga zakona. Također, predlaže se u cijelosti brisati st 2. Davanje, od strane podnositelja zahtjeva suglasnosti za javni karakter, određenih podataka upisanih u Registar, ponovno iz razloga navedenih u komentarima u čl. 11. prijedloga Zakona, u cijelosti ugrožava svrhu i postojanje samog budućeg zakona. | Nije prihvaćen | Odredbe koje se odnose na zaštitu osobnih podataka uvrštene su i predložene u suradnji s Agencijom za zaštitu osobnih podataka, a sukladno postojećoj regulativi u tom području. Određeni osobni podaci bit će dostupni samo voditelju obrade osobnih podataka. Odredba stavka 2. će se doraditi. Naime nije potrebno zatražiti suglasnost od podnositelja zahtjeva za upis u Registar u odnosu na javnost registra, jer takva suglasnost ne može biti dobrovoljna budući da je Zakonom određeno da je određeni set podataka sadržanim u Registru javan i vidljiv svima i za takve osobne podatke uspostavljen je pravni temelj različit od članka 6. stavka 1. točke (a) Opće urede o zaštiti podataka. |
| 66 | HP-Hrvatska pošta d.d. | Upis u Registar , Članak 12. | Predlaže se u st. 6. brisati riječ „odgovarajuća“, a iza riječi „Registar“ brisati točku te dodati: "a čiji sadržaj odlukom propisuje Povjerenstvo". Naime, propisivanje obveze dostave „odgovarajuće“ dokumentacije nedostatno je za jasnoću bilo kojeg propisa. Kako bi se omogućila određenost i predvidivost propisa, potrebno je Povjerenstvu dati ovlast da propisuje sadržaj potrebne dokumentacije, a koji sadržaj će se po potrebi i iskustvu stečenom primjenom budućeg zakona moći mijenjati, ali uvijek na jasan način. | Djelomično prihvaćen | U stavku 6. brisana je riječ „odgovarajuća“. Sadržaj potrebne dokumentacije propisat će se Pravilnikom koji će se donijeti na temelju ovog Nacrta prijedloga zakona. |
| 67 | HP-Hrvatska pošta d.d. | VođenjeRegistra lobista, Članak 11. | U čl. 11. st 1 predlaže se brisati dio "za naknadu" uzevši u obzir činjenicu da se sukladno obrazloženju prijedloga Zakona "Regulacijom lobiranja nastoji se postići nekoliko ciljeva". Regulacija lobiranja usmjerena je na jačanje transparentnosti i otvorenosti pri afirmaciji interesa utjecajem na zakonodavnu i izvršnu vlast. Transparentnost treba pridonijeti povećanju kvalitete zakonodavnih postupaka te općenito doprinijeti jačanju povjerenja javnosti u procesu donošenja političkih odluka. Osim toga, ima za cilj uspostaviti način na koji se civilno društvo i građani uključuju u procese donošenja odluka. Izostanak regulacije lobiranja stvara rizik od nedostatka otvorenosti, transparentnosti i integriteta donositelja političkih i administrativnih odluka te otvara prostor koruptivnom djelovanju stoga je na pridržavanje odredaba budućeg zakona neophodno obvezati sve sudionike u lobiranju, a ne samo one, koji bi tu djelatnost obavljali uz naknadu. Uvođenje kumulativnog uvjeta naplatnosti ostavlja budući zakon u stvarnosti bez svoje svrhe. Naplatnost, ako se ona ospori od strane sudionika u lobiranju, izuzetno je teško dokazati, a posebice dokaznim sredstvima kojima raspolaže Povjerenstvo. Pozivom na obrazloženje u vezi s prijedlogom izmjena st 1 u čl. 11. predlaže se provesti, odnosno brisati dio "za naknadu" u st 2 jer ograničavanje javnosti Registra lobista samo na one lobiste koji će djelatnost lobiranja obavljati uz naknadu, isključuje njegovu svrhu te znatno umanjuje težinu samog zakona. Predlaže se brisanje cjelokupnog st 3 budući da je dobrovoljnost upisa u bilo koji javni registar, pa stoga i u Registar lobista protivna svrsi registra. U svrhu izbjegavanja suvišnog ponavljanja, poziva se ovime na obrazloženje u vezi sa st 2 ovog članka. | Prihvaćen | Brisano je razgraničenje obveza lobista koji lobiraju bez naknade i onih uz naknadu. |
| 68 | HP-Hrvatska pošta d.d. | Značenje pojedinih pojmova u ovome Zakonu, Članak 2. | Predlaže se brisati dio "za naknadu" u čl. 2. st. 1. točka 2a) s obzirom na činjenicu da je lobiranje odredbom čl. 2. st. 1. t.1a) definirano kao "strukturirano i organizirano promicanje, zagovaranje ili zastupanje određenih interesa ili prenošenje informacija lobiranoj osobi radi ostvarivanja interesa korisnika lobiranja u vezi s donošenjem zakona, drugih propisa ili općih akata od strane tijela zakonodavne ili izvršne vlasti , tijela državne uprave odnosno tijela jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave", odnosno kao strukturirano i organizirano postupanje te je postupno evidentno da se radi o obavljaju djelatnosti. Obavljanje djelatnosti bez naknade za tu djelatnost protuuslovno je prirodi same djelatnosti jer ona predstavlja gospodarsku aktivnost. Detaljnije će biti obrazloženo uz neke daljnje odredbe prijedloga Zakona o lobiranju, a posebice s obzirom na činjenicu da se u skladu s obrazloženjem ovog prijedloga "Regulacijom lobiranja nastoji se postići nekoliko ciljeva". Regulacija lobiranja usmjerena je na jačanje transparentnosti i otvorenosti pri afirmaciji interesa utjecajem na zakonodavnu i izvršnu vlast. Transparentnost treba pridonijeti povećanju kvalitete zakonodavnih postupaka te općenito doprinijeti jačanju povjerenja javnosti u procesu donošenja političkih odluka. Osim toga, ima za cilj uspostaviti način na koji se civilno društvo i građani uključuju u procese donošenja odluka. Izostanak regulacije lobiranja stvara rizik od nedostatka otvorenosti, transparentnosti i integriteta donositelja političkih i administrativnih odluka te otvara prostor koruptivnom djelovanju uključivanjem faktora "naplatnosti" odnosno naknade kao distinktivnog faktora pri određivanju, radi li se u konkretnom slučaju o lobiranju ili ne, ostat će izvan dosega ovoga zakona najveći dio stvarnog lobiranja, jer će biti dovoljno, da sudionici u toj aktivnosti izjave kako se radi o besplatnom lobiranju, slijedom čega za njih prestaje primjena odredaba namjeravanog zakona. Također, neophodno bi bilo u okviru pojmova u čl. 2., odnosno u drugom dijelu prijedloga Zakona definirati funkciju Povjerenstva za sprječavanje, a ne samo navesti, da se radi o tijelu čije postojanje je utvrđeno drugim propisom budući da prema sadržaju odredaba čl. 9. i čl. 10., te primjerice čl. 20. do čl. 22. Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) ima ne samo ulogu vođenja Registra lobista, već i nadzornu ulogu, a sukladno odredbama čl. 24. i dr. Povjerenstvo može izricati „mjere“ za nepoštivanje odredaba samoga Zakona. Predlaže se definiranje pojma "javni podaci" koji se spominje u tekstu u odredbama čl. 13. st. 3. i st. 4. prijedloga Zakona , a obzirom na postojeće nejasnoće u prijedlogu Zakona glede zaštite osobnih podataka, što će biti naknadno obrazloženo. Nadalje, odredbom čl. 5. prijedloga Zakona predviđa se, kako će se lobiranje temeljiti "na načelima otvorenosti, transparentnosti, poštenja, savjesnosti i integriteta". Budući da se radi o odrednicama postupanja svih sudionika u lobiranju temeljem kojih će se odlučivati o zakonitosti njihovog postupanja, predlaže se svaki od tih pojmova definirati kako se Povjerenstvo ili moguća daljnja tijela, koja će biti nadležna za odlučivanje o odgovornosti, ne bi opteretilo nepotrebnim tumačenjem sadržaja tih pojmova, a što bi za posljedicu moglo imati pravnu nesigurnost te istodobno kako odredbe budućeg zakona ne bi samo sadržavale zvučne pojmove bez definiranog sadržaja. | Djelomično prihvaćen | Brisano je razgraničenje obveza lobista koji lobiraju bez naknade i onih uz naknadu. Ne prihvaća se potreba definiranja pojma javni podaci. Radi se o podacima koji će biti dostupni javno, dok će dio osobnih podataka biti dostupni samo voditelju obrade podataka. Isto će se podrobnije regulirati Pravilnikom. Stručni nositelj smatra kako nije potrebno definirati pojedina načela. Također, smatramo kako nije potrebno navoditi nadležnosti Povjerenstva u pogledu lobiranja, jer one proizlaze iz Zakona. |
| 69 | ČEDOMIR TATALOVIĆ | PRIJEDLOGZAKONA O LOBIRANJU | Odnos sličan lobiranju je postojao i prije, ali zbog negativnih iskustava se neke stvari nastoje unaprijediti naglaskom na transparentnost. Nema sumnje da će brojni konzultanti , agencije, odvjetnički uredi pa i stranci naći u tome interesa i novo polje zarade. Sam prijedlog zakona je vrlo jednostavan, općenit, a ni akti EU nisu opširniji. U biti ono što ne piše da je zapreka, to je - dopušteno ? Članak 8 prijedloga govori što lobist ne smije. Pa tako piše da ne smije davati netočne i obmanjujuće informacije, pribjegavati nedopuštenom pritisku, uvredama, poticati na kršenje propisa, pravila i standarda? Ne spominju se kaznena djela prijetnje, prisile, nametljivog ponašanja? Kao zapreka se spominje pravomoćna kazna zatvora dulja od 6 mjeseci izrečena zbog kaznenog djela protiv službene dužnosti , gospodarstva i posebno kaznenog djela iz članka 339 (podmićivanje zastupnika) i ništa više. Što je s kaznenim djelima protiv imovine (krađa, utaja, prikrivanje, lihva, prijevara, pronevjera itd.)? Ili kaznenim djelima protiv opće sigurnosti , protiv zdravlja ljudi, okoliša, pravosuđa, protiv RH, protiv stranih država? To valjda nije zapreka? Prisila prema najvišim državnim dužnosnicima ili povreda ugleda RH ili strane države i međunarodne organizacije - može proći? Nadalje, člankom 25 određuje se maksimum kazne od 4000 eura onom tko lobira, a da nije upisan u Registar? Uz prethodnu opomenu? Može li se uopće dokazati da je neka prezentacija zastupniku lobiranje ili jednostavno upoznavanje s opće korisnim projektom, tj. samo prijateljsko uvjeravanje? Zanimljiva je i sankcija od maksimuma 1200 eura i period od dvije do 10 godina zabrane lobiranja lobistu koji krši odredbe članka 8. To su jedine cifre koje se spominju, upravo smiješne obzirom na vjerojatne milijunske provizije koje lobisti očekuju. Legalizacija nelegalnog? Inače, u državama s dvjestogodišnjom razvijenom demokracijom i sredstvima njenog očuvanja, lobiranje su prihvatili kao neizbježno zlo, stavljeno pod neke zakonske okvire. Pa tako postoji sjajna definicija lobista iz 2004.g. , opisana u jednoj knjizi Kevina Trudeau-a, gdje vrlo slikovito opisuje temu: LOBISTI: „To je skrivena, tajna skupina ljudi u svim centrima moći, a većina ljudi i ne zna da postoji. Ti ljudi u prosjeku zarađuju od 300 do 400.000 dolara godišnje, a u obliku različitih povlastica dobivaju još stotine tisuća dolara. Njihov je zadatak da jednostavno priđu kongresniku ili senatoru i da ih pokušaju navesti da prihvate određeni način razmišljanja, da proguraju neki zakon ili glasaju na određen način. Kako u tome uspijevaju? Lobist, dakako ne može prići članu Kongresa i reći – Molim vas da glasate za ovaj zakon i dat ću vam 200.000 dolara jer bi to bilo podmićivanje. No, lobist može reći ovo – Imate sina ili kćerku, gospodine kongresniče? Imate? Sjajno! Znate, svjestan sam da vaš sin ili kćerka nemaju apsolutno nikakva iskustva, ali bismo vašem sinu ili kćerki dali posao za 200.000 godišnje. Najbolje je u svemu tome to što se uopće ne moraju pojaviti na radnom mjestu. A usput rečeno, gospodine kongresniče, možete li, molim vas, glasati za ovaj konkretni zakon koji je od koristi onima koje predstavljam? Lobisti također na druge načine podmićuju članove Kongresa, iako je kongres donio zakone po kojima se takav pristup zakonski ne smatra podmićivanjem. Lobisti mogu dati goleme donacije kongresnikovoj omiljenoj dobrotvornoj ustanovi ili školi ili dati posao tvrtki s kojom je kongresnik na neki način povezan. Eto što se događa u Washingtonu, lobisti apsolutno podmićuju i potplaćuju kongresnike. No, to se prema zakonu ne naziva mitom ili potplaćivanjem, nego je u tehničkom smislu riječ o zakonitim postupcima. A tko donosi zakone? Kongresnici. Donijeli su zakon kako bi bili sigurni da je ovo što rade, zakonito. „ PS: Bilo kakvo uključivanje stranih zemalja u izradu zakona bi moglo pobuditi sumnju u dobru namjeru i diranje suverenosti države. Također ne vidim da bi neki bilateralni sporazum uključivao nešto tako. Slažem se da nacrt zakona valja povući iz rasprave, ali ne i da nešto tako uopće valja ponovo predlagati. | Nije prihvaćen | Vlada Republike Hrvatske prepoznala područje lobiranja kao neregulirano, a nosi korupcijske rizike. Iz tog razloga donošenje Zakona o lobiranju uvršteno je u Program Vlade za mandatno razdoblje 2020.-2024., kao i u Strategiju sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. Donošenje Zakona o lobiranju dio je sveukupnih napora s ciljem daljnjeg jačanja pravnog okvira za borbu protiv korupcije i sveukupnih preventivnih antikorupcijskih mehanizama. U članku 1. stavku 2. Nacrta prijedloga zakona propisano je da "Odredbe ovoga Zakona ne utječu na primjenu propisa u području kaznenog zakonodavstva, zaštite tajnosti podataka, financiranje političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, prava na pristup informacijama te na aktivnosti poduzete vezano uz odluke u sudskim ili drugim službenim postupcima, postupcima javne nabave te drugim postupcima u kojima se odlučuje o pravima ili obvezama pojedinaca", stoga primjena kaznenog zakonodavstva nije isključena. |
| 70 | Američka gospodarska komora u Hrvatskoj | PRIJEDLOGZAKONA O LOBIRANJU | Američka gospodarska komora u Hrvatskoj (AmCham) oduvijek se zalagala za transparentnu i javnu komunikaciju sa svim dionicima, poštujući najviše poslovne i etičke standarde te najstrože poštujući sve zakone i regulativu. Tome svjedoči i AmCham-ov Kodeks poslovnog ponašanja kojim se moraju voditi svi članovi AmCham-a. U odnosima članova AmCham-a s vladinim institucijama, dužnosnicima i službenicima potrebno je poštivati najviše zakonske i etičke standarde antikorupcije i transparentnosti. Iako je intencija Vlade RH bila pozitivna u donošenju veće transparentnosti u javnom i političkom životu, mišljenja smo kako trenutni Nacrt prijedloga Zakona o lobiranju neće dovesti do željenog rezultata navedenih u uvodnom dijelu prijedloga Zakona. S obzirom na veliki broj nedoumica i nejasnoća koje će dovesti do različitih tumačenja, a zbog velike važnosti koje Nacrt prijedloga Zakona o lobiranju ima, predlažemo da se Nacrt Zakona u ovom obliku povuče iz javne rasprave te da se ponovno ustroji radna skupina koja će uključiti sve relevantne dionike, uključujući i predstavnike AmCham-a te da se takav zajednički nacrt prijedloga pusti u novu proceduru javnog savjetovanja. | Nije prihvaćen | Postupak javnog savjetovanja ima za svrhu sudjelovanje javnosti (građana) i zainteresirane javnosti (poslovna zajednica, civilni sektor, stručna javnost, akademska zajednica i dr.) kako bi se, kroz analizu stanja i sagledavanje posljedica buduće primjene zakona, došlo do onog prijedloga zakona, kojima se rješavaju utvrđeni problemi.Za izradu Nacrta prijedloga zakona o lobiranju osnovana je radna skupina, u koju su uključeni relevantni dionici iz akademske zajednice, pravosudni dužnosnici, predstavnici tijela državne uprave, sindikata, poslodavaca i organizacija civilnog društva. U radnoj skupini nije bilo moguće osigurati prisutnost svih zainteresiranih dionika, već se nastojala osigurati zastupljenost različitih interesnih skupina. Po izradi nacrta zakonskog prijedloga, isti je upućen u postupak savjetovanja s javnošću, kako bi svi zainteresirani dionici mogli dati prijedloge i komentare pojedinih odredaba. |
| 71 | Američka gospodarska komora u Hrvatskoj | Nedozvoljene lobističke aktivnosti, Članak 8. | Smatramo da je članak 8. Nacrta prijedloga Zakona preširoko definiran i otvoren diskrecijskoj ocjeni nadležnih tijela, gdje se tumačenje netočnosti ili nepotpunosti može odnositi na bilo što što je rečeno ili napisano, pa čak i u potpunoj vjeri u točnost i potpunost te informacije. Smatramo da se treba fokusirati na davanje točnih i potpunih informacija o: klijentu za kojeg lobist radi te cilju i svrsi lobiranja. Preporučamo da se navedeni članak puno detaljnije i preciznije definira kako bi se izbjegla različita tumačenja, a sukladno smjernicama OECD-a. | Primljeno na znanje | U članku 8. dodaje se stavak (3) koji glasi: "Ako lobist naknadno utvrdi da je informacija koju je dao lobiranoj osobi netočna ili nepotpuna, obavijestiti će bez odgađanja lobiranu osobu i dostaviti točnu i potpunu informaciju.“ Na taj je način u članku napravljena ravnoteža i izbjegnuta je mogućnost samo nečije slobodne prosudbe i s tim u svezi mogućnosti neopravdanog sankcioniranja. Slično rješenje postoji i u slovenskom zakonu. |
| 72 | Američka gospodarska komora u Hrvatskoj | Dužnost podnošenja izvještaja i informiranja, Članak 19. | Članak 19. Nacrta Zakona propisuje kako: „ (1) Lobist je dužan podnijeti izvještaj o provedenim lobiranjima u pisanom obliku elektroničkim putem na propisanom obrascu.“ AmCham smatra kako podnošenje izvještaja o provedenim lobiranjima u pisanom obliku mora biti, kao u svim razvijenim državama svijeta, prvenstveno obaveza lobiranih osoba, a ne lobista, sukladno GRECO-vim preporukama. Predlažemo da se obavezom informiranja javnosti o sastancima s organizacijama ili samozaposlenim osobama obuhvate javni i državni službenici, kao što je to praksa u Europskom registru transparentnosti koje vodi Europska komisija te da se uvede obaveza objavljivanja javnih kalendara dužnosnika. Iako se zalažemo da se obaveza upisa u registar uvede za sve lobiste, postavlja se pitanje smisla obaveze i sadržaja izvještavanja pravnih i fizičkih osoba o aktivnostima lobiranja, a koje nisu dužne biti upisane u Registar lobista. | Nije prihvaćen | Sukladno odredbama Kodeksa ponašanja državnih dužnosnika u tijelima izvršne vlasti, dužnosnici već imaju obvezu o važnim sastancima s trećim osobama obavijestiti javnost na mrežnim stranicama tijela u kojem dužnosnik obnaša dužnost odnosno putem društvenih mreža. |
| 73 | Američka gospodarska komora u Hrvatskoj | GLAVA III., REGISTAR LOBISTA | Benefiti upisa i uspostave samog Registra lobista nisu jasni, odnosno što točno upis u Registar donosi (npr. upisom u Europski registar transparentnosti dobiva se automatski pristup informacijama o planiranim izmjenama zakonodavnih aktivnosti). Predlažemo da se Registar lobista poveže s e-savjetovanjem kako bi se na vrijeme i unaprijed dobivale informacije o planiranim zakonskim izmjenama (ne obavijesti o zakonskim izmjenama kada su već u javnom savjetovanju, već kada se kreće u razmatranje izrade zakonskih promjena), planiranim osnivanjima radnih skupina i sl. Predlažemo da se lobistima upisanim u Registar također omogući pristup sjednicama Hrvatskog sabora, a kako je to omogućeno u Europskom parlamentu. Također, postavlja se pitanje dodatnog administrativnog opterećenja poduzetnika. Odnosno, što je s privatnim i pravnim osobama koje su upisane u Europski registar transparentnosti koje vodi Europska komisija, moraju li se još jednom se upisivati u hrvatski registar ili mogu svoje aktivnosti lobiranja zakonito provoditi u Hrvatskoj. | Nije prihvaćen | Cilj Registra lobista je transparentnost u obavljanju lobiranja, tj. javno objaviti tko i s kojim ciljem lobira. Upis u Registar je uvjet za lobiranje prema lobiranoj osobi. Nije predviđeno povezivanje Registra s aplikacijom e-savjetovanja. Javnost rada i pristup sjednicama Hrvatskog sabora regulirano je drugim propisima i akti, te nije predmetom ovog Nacrta prijedloga zakona. Smatramo da se ne radi o značajnom administrativnom opterećenju, posebice iz razloga što će se zahtjevi i izvještaji podnositi elektroničkim putem. |
| 74 | Američka gospodarska komora u Hrvatskoj | VođenjeRegistra lobista, Članak 11. | Predlažemo izmjenu članka 11. kako slijedi: (1) Lobiranje može obavljati fizička ili pravna osoba koja je upisana u Registar lobista koji u elektroničkom obliku vodi Povjerenstvo. (2) Upis u Registar uvjet je za početak lobiranja. (3) Fizička osoba koja lobira u ime pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka mora biti upisana u Registar. (4) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom propisuje sadržaj Registra i način njegova vođenja te obrasce zahtjeva za upis u Registar, zahtjeva za promjenu podataka u Registru, zahtjeva za brisanje iz Registra te popis dokumentacije koja se prilaže zahtjevima. Također predlažemo brisanje stavka 3. prijedloga Nacrta Zakona. | Prihvaćen | Brisano je razgraničenje obveza lobista koji lobiraju bez naknade i onih uz naknadu. |
| 75 | Američka gospodarska komora u Hrvatskoj | Značenje pojedinih pojmova u ovome Zakonu, Članak 2. | Mišljenja smo kako je definicija što je lobiranje propisano čl. 2. st.1. preširoka i kao takva ostavlja prostora nedoumici, nejednakom tumačenju te će posljedično dovesti do kažnjavanja privatnog sektora zbog nejasnoće (koje točno aktivnosti prijaviti) te preopterećenosti informacijama potrebnim i nepotrebnim Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa. Predlažemo točno definiranje procesa lobiranja, a ne pojma lobiranja, odnosno točno definiranje kako se proces lobiranja odvija te koje aktivnosti i komunikaciju uključuje. Isto tako predlažemo točno definiranje aktivnosti koje su u procesu lobiranja Zakonom zabranjene. Predlažemo da se definicija lobista iz preambule stavi i u tekst samog Zakona. | Nije prihvaćen | Smatramo da je predložena definicija u skladu sa preporučenim međunarodnim smjernicama i komparativnom praksom. U definiciji je i opisan proces lobiranja koje se sastoji u: promicanju, zagovaranju i zastupanju određenih interesa, kao i u prenošenju informacija u vezi s javnim odlučivanjem radi ostvarivanja interesa korisnika lobiranja. |