Izvješće o provedenom savjetovanju - PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O DODATKU NA MIROVINE OSTVARENE PREMA ZAKONU O MIROVINSKOM OSIGURANJU

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ured pučke pravobraniteljice III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 2. Pozdravljamo predložene izmjene u Prijedlogu Zakona koje idu u korist umirovljenika koji primaju mirovinu oz oba stupa (I. stup-obvezno mirovinsko osiguranje na temelju međugeneracijske solidarnosti-II. stup-obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje). Ipak, koristimo ukazati na moguće izazove u primjeni trenutno predloženih prijelaznih i završnih odredbi članka 2. stavka 2. Prijedloga Zakona. Navedenom odredbom propisuje se da korisnicima mirovine kojima je do dana stupanja na snagu Prijedloga Zakona određen dodatak na osnovnu mirovinu, s danom stupanja na snagu Prijedloga Zakona (1. siječnja 2024. g.), određuje se dodatak na osnovnu mirovinu pripadajuću od 1. siječnja 2024. g. prema članku 1. Prijedloga Zakona (stavak 1.). Međutim, stavkom 2. istoga članka Prijedloga Zakona propisano je da će HZMO, po službenoj dužnosti, korisnicima mirovine iz stavka 1. Prijedloga Zakona odrediti dodatak na osnovnu mirovinu prema članku 1. Prijedlog Zakona, bez donošenja rješenja. Na ovaj način bez donošenja rješenja u kojem se obrazlaže izračun postojećim umirovljenicima će se povećati od 1. siječnja 2024. g. iznos mirovine. Ipak, možda će neki do njih smatrati da novi/povećani iznos mirovine nije pravilno utvrđen, a nema rješenja s poukom o pravnom lijeku. Razumijevajući da bi pravni lijek u takvom slučaju bio prigovor iz članka 156. Zakona o općem upravnom postupku (NN, broj: 47/09 i 110/21-dalje u tekstu: ZUP) kojim je propisano da osoba koja smatra da joj je drugim postupanjem javnopravnog tijela iz područja upravnog prava, o kojem se ne donosi rješenje, povrijeđeno pravo, obveza ili pravni interes, može izjaviti prigovor sve dok takvo postupanje traje ili traju njegove posljedice. O tom prigovoru čelnik tijela dužan je donijeti rješenje u roku od osam dana od izjavljivanja prigovora (članak 122. stavak 3. ZUP-a). No upitno je koliko umirovljenika je svjesno ove mogućnost. Stoga, predlažemo da se u članku 2. Prijedloga zakona doda stavak 3. sljedećeg sadržaja: „Korisnik mirovine iz stavka 1. ovog članka koji smatra da mu iznos dodatka na osnovnu mirovinu nije pravilno određen može izjaviti prigovor o kojem je čelnik Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ili druga osoba koju on odredi dužan donijeti rješenje u roku od osam dana od dana izjavljivanja prigovora.“ Pri tome ukazujemo kako bi o mogućnosti izjavljivanja prigovora HZMO korisnike osnovne mirovine trebao dodatno obavijestiti putem svojih internetskih stranica i letaka. Nije prihvaćen Predloženo rješenje u skladu je sa važećom regulativom u mirovinskome sustavu kada se kod obračuna i isplate povećanih iznosa mirovina uslijed zakonske izmjene parametara koji utječu na visinu mirovine, primjerice mirovinski ili polazni faktora, kao i kod redovitog usklađivanja mirovina, ne donose rješenja. Međutim, kod primjene ove odredbe ne postoje zapreke da svatko zatraži donošenje rješenja te ostvari svoje pravo na žalbu i sudsku zaštitu.
2 FRANJO GOLUBIĆ III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 2. Predlažem da se u prijelaznim i završnim odredbama članak 2. briše jer će njegovom primjenom doći do neopravdane retroaktivne primjene zakona za korisnike koji su mirovinu stekli prema ranijim propisima, čak i za ono vrijeme kada Zakon o dodatku na mirovine uopće nije bio na snazi. Isto tako dolazi do materijalne diskriminacije između korisnika koji su se zbog prethodnih propisa odrekli svoje kapitalizirane štednje u korist državnog proračuna i izabrali mirovinu samo iz prvog stupa generacijske solidarnosti dok bi sada korisnici u drugom stupu imali pravo retroaktivno na dodatak na osnovnu mirovinu od 27%, umjesto 20,40%, iako su 5% svojeg doprinosa uplaćivali u drugi mirovinski stup kao osobnu kapitaliziranu štednju dok su korisnici koji su se odlučili samo za isplatu mirovine iz prvog stupa bili obavezni svoju kapitaliziranu štednju pokloniti u državni proračun, kako bi ostvarili dodatak na mirovinu od 27%. Protivim se takvom postupanju te smatram da se radi o nedopuštenoj materijalnoj diskriminaciji i povredi načela uzajamnosti na kojem počiva sustav mirovinskog osiguranja kao i načela socijalne pravde i vladavine prava iz odredbi Ustava RH. Isto tako ovim prijedlogom nastaju neopravdani izdaci za državni proračun jer je prema obrazloženju prosječna mirovina koja se isplaćuje iz prvog i drugog stupa u prosjeku 673,10 eura u kolovozu 2023. godine, a što je daleko više nego što je iznos prosječne mirovine samo iz prvog stupa megureneracijske solidarnosti. Nije prihvaćen S obzirom da se predloženom odredbom omogućava jednakopravni položaj svih korisnika osnovne mirovine od 1. siječnja 2024., ne može se prihvatiti teza o retroaktivnoj primjeni zakona. Također, nije točna teza o diskriminaciji korisnika koji su odabrali mirovinu iz I. mirovinskoga stupa, jer se radi o mogućnosti izbora mirovine samo iz I. mirovinskoga stupa ili kombinirane (I. i II. mirovinski stup) u trenutku priznanja prava na mirovinu, kako bi se svim korisnicima omogućilo korištenje povoljnije mirovine. Pri tome je važno spomenuti kako je, usprkos tome što je dodatak za sve korisnike određen u iznosu od 27%, osnovica za određivanje kod korisnika koji odaberu mirovinu iz oba stupa niža.