Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje za Obrazac iskaza o procjeni učinaka propisa za Nacrt prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Žana Marić OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA Predlažem da se najnižoj kategoriji uz izuzetno nizak iznos pridodaju neka prava u tipu vaučera za struju ili sl.Razumijem da veći invaliditet zahtjeva i veća ulaganja,troškove,ali vjerujte da niti jedoj osobi s invaliditetom nije život lak.Oskudnija primanja,teži život. Primljeno na znanje Isto nije predmet uređenja ovog zakona.
2 Udruga za unapređenje kvalitete življenja LET OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA Inkluzivni dodatak je novčana naknada namijenjena osobama s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s osobama bez invaliditeta. Bitno je isti svake godine prilagođavati situaciji sa ekonomijom- da li je inflacija veća, da li su se povećali troškovi života itd. Pozdravljamo donošenje ovog Zakona. Nije prihvaćen Pravo na inkluzivni dodatak novčana je naknada u sustavu socijalne skrbi stoga je propisano da osnovicu za izračun inkluzivnog dodatka odlukom određuje Vlada Republike Hrvatske. Ističemo da je i Zakonom o socijalnoj skrbi (18/22, 46/22, 119/22, 71/23) propisano da Vlada Republike Hrvatske odlukom određuje osnovicu na temelju koje se izračunava iznos zajamčene minimalne naknade kao i iznos drugih naknada iz članka 21. Zakona o socijalnoj skrbi (18/22, 46/22, 119/22, 71/23).
3 Udruga udomitelja "NADA" Ivanec OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA Osvrt na članak 10. - u prijedlogu kojim se određuje kojim skupinama se ne priznaje pravo na inkluzivni dodatak treba izuzeti djecu i mlade punoljetne osobe kojima je priznata usluga smještaja u udomiteljskoj obitelji. Smatram da takav prijedlog nije uredu jer djeca sa višestrukim i teškim oštećenjima zdravlja zahtijevaju jednaku podršku i potporu neovisno o tome žive li u udomiteljskoj ili biološkoj obitelji .Ovakvim prijedlogom djeca koja žive u udomiteljskim obiteljima i nadalje neće ostvarivati pravo na osobnu invalidninu. Izgubiti će i pravo i na uvećani dječji doplatak jer isti postaje dio Inkluzivnog dodatka. Djeca koja dođu u udomiteljsku obitelj nisu samim dolaskom izgubila svoju invalidnost niti udomitelja obitelj ima resurse koje imaju specijalizirane ustanove za skrb o djeci sa teškoćama. U udomiteljskim obiteljima ima djece koja bi zbog težine oštećenja zdravlja koje imaju ostvarila pravo na invalidninu te bi i biološki roditelji ostvarili pravo na status roditelja - njegovatelja . Udomitelj ta prava ne može ostvariti . Smatram da su tim prijedlogom zakinuta djeca s višestrukim teškoćama kao da svojom životnom situacijom već nisu dovoljno zakinuta. Ujedno u cijelosti podržavamo prijedlog Foruma za kvalitetno udomiteljstvo djece. Nije prihvaćen U svrhu osiguranja potreba korisnika prava na uslugu smještaja u udomiteljskoj obitelji Zakon o udomiteljstvu (NN 115/18 i 18/22) pored naknade za rad udomitelja propisuje pravo na opskrbninu za potrebe korisnika. Opskrbnina se određuje za svakog korisnika posebno prema potrebama u odnosu na dob, prisutnost teškoća u razvoju, invaliditeta i bolesti korisnika, njegovoj životnoj dobi i zdravstvenom stanju te je razmjerna trajanju i opsegu usluge smještaja korisnika kod udomitelja. U cilju poticanja udomiteljstva i kvalitetnije zaštite prava korisnika kao i poboljšanja prava udomitelja koji pružaju skrb za djecu i osobe kojima je potreban najveći stupanj podrške, u proteklom je razdoblju redefiniran način izračuna i način određivanja visine naknade za rad udomitelja i opskrbnine. Također ističemo da je prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu propisano pravo na doplatak za djecu koja su povjerena na svakodnevnu skrb udomiteljskoj obitelji.
4 TANJA KOTOLENKO OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA Predlažem da se stvarna nadležnost u odlučivanju o pravu na inkluzivni dodatak izmijeni te da se navedeno pravo izdvoji iz sustava socijalne skrbi, prvenstveno jer se radi o pravu koje nije socijalna naknada, već ovisi o proračunskoj osnovici i utvrđuje se na osnovi nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Nije prihvaćen Pravo na inkluzivni dodatak novčana je naknada u sustavu socijalne skrbi kao i sve ostale naknade propisane člankom 21. Zakona o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23). Naime, članak 4. Zakona o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) propisuje da je jedan od ciljeva obavljanja djelatnosti socijalnog rada zastupanje osjetljivih i obesnaženih društvenih skupina te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti, postizanje socijalno pravednog društva koje je zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život. Nadalje, visina inkluzivnog dodatka ne ovisi o proračunskoj osnovici, već osnovicu na temelju koje se izračunava iznos inkluzivnog dodatka odlukom utvrđuje Vlada Republike Hrvatske sukladno članku 6. Nacrta prijedloga zakona. Vezano za pitanje dodatnog opterećenja sustava socijalne skrbi, ističemo da će se objedinjavanjem postojećih naknada omogućiti administrativno rasterećenje odnosno smanjiti nepotrebni troškovi vođenja više postupaka za priznavanje prava i poboljšati njihova učinkovitost, uključujući isplate naknada (npr. jedna objedinjena isplata korisniku umjesto nekoliko zasebnih isplata).
5 MARKO MIKUŠ OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA, c.ANALIZA UTVRĐENIH IZRAVNIH UČINAKA   Primjedbe i prijedlozi se odnose na prilog 4. c. ANALIZA UTVĐENIH IZRAVNIH UČINAKA 3.3 Pokušat ću biti konciznije artikulirati stavove. Iako u projekcijama imate isti broj korisnika inkluzivnog dodatka kao što je broj korisnika osobne invalidnine i doplatka za pomoć i njegu, kada se pogleda broj potencijalnih korisnika u I, II, III razini inkluzivnog dodatka dolazi se do broja cca 50.000 osoba, što odgovara trenutno osobama koje imaju osobnu invalidninu. Znači, intencija je da prve tri razine dobiju osobe koje su do sada imale osobnu invalidninu. Smatram to pogrešnom projekcijom. Osobe sa teškim dg su dobivale jedva doplatak za pomoć i njegu, a iz navedenog proizlazi da će potencijalno dobiti IV i V razinu, čime bi se njihov dodatak tek neznatno povećao. Prijedlog je da se u IV i V razinu svrstavaju osobe koje mogu u potpunosti samostalno funkcionirati ali imaju određene povećane troškove i koje pripadaju u I i II razinu funkcionalnih oštećenja. Također osobe koje nisu mogle ostvariti doplatak za pomoć i njegu u punom ili smanjenom opsegu, a po dg bi svakako trebali pomoć i njegu jer su bili u radnom odnosu, a obzirom da je tek od 01.01.2023. brisan dohodovni cenzus, uglavnom nisu u procesu vještačenja, zato i taj broj potencijalnih korisnika uključiti u projekcije. Predlažem povećanje financijskih projekcija za razdoblje od 2024-2025g., a koje su gotovo jednake 2023.g i nisu predvidjele povećanje broja korisnika niti povećanje inkluzivnog dodatka. Primljeno na znanje Razine potpore inkluzivnog dodatka propisane člankom 13. Nacrta prijedloga zakona utvrđene su sukladno dogovoru postignutom između članova radne skupine u kojoj su sudjelovali i predstavnici organizacija osoba s invaliditetom, a s ciljem da se Nacrtom prijedloga zakona uspostavi pravedniji sustav raspodjele sredstava namijenjenih ostvarivanju prava temeljem stupnja invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti. Ukupna financijska sredstva za provedbu zakona za 2025. godinu nisu manja u odnosu na 2024. godinu kada će navedeni zakon stupiti na snagu, već je procijenjeno da bi za provedbu zakona o inkluzivnom dodatku na godišnjoj razini bilo potrebno osigurati ukupno 506.566.080 eura.
6 LIDIJA JANKOVIĆ OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA Po ovome zakonu osobe s invaliditetom koje zarađuju plaću npr. 1000 eura, pojedinima sjedaju takve i mirovine, imaju mjesečni prihod veći nego što je nečija mirovina plus iznos najma nekretnine, bez ikakvih problema ostvaruju pravo na inkluzivni dodatak i njih se ne dotiče a osobama s invaliditetom koje posjeduju nekretninu isto pravo zaprekom je onemogućeno. Ovo se odnosi i na osobe s invaliditetom koje su smještene u kojekakvim ustanovama. I oni bi vrlo rado ponekad popili kavicu ili pojeli kolač ili kuglicu sladoleda na svoj račun. U tome svemu najjadnije je to što su se zakonodavci i predstavnici Saveza invalida prošle godine puni samohvale busali u prsa kako su, nakon 20 i više godina, ukinuli cenzus za osobnu invalidninu sada nam taj isti cenzus vraćaju natrag. Svi mi koji smo napokon dočekali prelazak sa doplatka za tuđu pomoć i njegu na osobnu invalidninu, ne iz lakomosti nego iz potrebe, uvođenjem novog Zakona o inkluzivnom dodatku ostajemo bez ikakve naknade. Inače sam 100% invalid sa oštećenjem vida IV stupanj, tjelesno oštećenje III stupanj i kronična bolest II stupanj. Znači podnesem zahtjev za inkluzivni dodatak, pravo na isti mi se obzirom na zapreke ne odobrava a ukida mi se i prije stečena osobna invalidnina. Dolje kopiram dio iz Nacrta zakona Za korisnika prava iz stavka 5. ovoga članka kojem nakon provedenog postupka iz stavka 6. ovoga članka nije priznato pravo na inkluzivni dodatak, Zavod će donijeti rješenje o prestanku prava na osobnu invalidninu odnosno prava na doplatak za pomoć i njegu s prvim danom idućeg mjeseca od mjeseca u kojem je rješenje Zavoda doneseno u postupku propisanom stavkom 6. ovoga članka postalo izvršno. Nedopustivo je da čl. 10. uđe u zakon odnosno da postoje bilo kakve zapreke za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak a pogotovo da se ukinu i prije stečena prava jer to ni malo nije u skladu sa Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom RH. Molim Vas da još razmislite prije usvajanja ovako nakaradnog zakona Nije prihvaćen Nastavno na komentar vezan uz prihode koje ostvaruju zaposlene osobe s invaliditetom ističemo kako isto nije zapreka za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak s obzirom da isto nije ni zapreka za ostvarivanje prava na osobnu invalidninu. Pored toga, ističemo da će korisnici inkluzivnog dodatka koji su navedeno pravo ostvarili u visini 1., 2. ili 3. razine, ostvarivati pravo na inkluzivni dodatak i ukoliko koriste uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja na temelju privatnog ugovora s pružateljem usluge. Vezano uz zapreke definirane člankom 10. stavkom 2. ističemo da se odnose isključivo na korisnike inkluzivnog dodatka 4. i 5. razine s obzirom da su navedeni korisnici i do sada ostvarivali pravo na doplatak za pomoć i njegu pod istim uvjetima.
7 Ivana Sverić OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA Nadam se da neće biti opet uvjetovano da će dobiti manje ako idu u školu.Imam osjećaj da ako dijete ide u školu dobije manje novca jer eto mi roditelji pokušavamo ih socijalizirati a ne sakrivati u kućama.I mislim da se to treba nagraditi a ne "kazniti".Mislim da treba roditelje motivirati da ih se socijalizra a do sada je sve bilo upravo suprotno. Primljeno na znanje Nacrt prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku prepoznaje djecu s teškoćama u razvoju kao posebno ranjivu skupinu, jer je od najranije dobi potrebno poduzimati korake u svrhu rehabilitacije i na taj način prevenirati nastanak težeg invaliditeta. Također, budući da još uvijek nije postignuta regionalna ravnomjernost pristupačnosti potrebnih usluga, na ovaj način se osigurava veći stupanj razvoja i socijalne uključenosti djece s teškoćama u razvoju. Nadalje, na temelju Zakona o osobnoj asistenciji (NN 71/23) osobe s invaliditetom nakon 18. godine života mogu ostvariti pravo na uslugu osobne asistencije, dok djeca pravo na tu uslugu nemaju.
8 EDI VLAŠE DAUTOVIĆ OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA smatram da bi vlada RH trebala povećavati iznos inkluzivnog dodatka 1-3 godine radi boljeg standarda primatelja dodatka Nije prihvaćen Nacrt prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku prepoznaje djecu s teškoćama u razvoju kao posebno ranjivu skupinu, jer je od najranije dobi potrebno poduzimati korake u svrhu rehabilitacije i na taj način prevenirati nastanak težeg invaliditeta. Također, budući da još uvijek nije postignuta regionalna ravnomjernost pristupačnosti potrebnih usluga, na ovaj način se osigurava veći stupanj razvoja i socijalne uključenosti djece s teškoćama u razvoju. Pravo na inkluzivni dodatak novčana je naknada u sustavu socijalne skrbi stoga je propisano da osnovicu za izračun inkluzivnog dodatka odlukom određuje Vlada Republike Hrvatske.
9 DUBRAVKA ROVIČANAC OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA Traži se odgovor Da/Ne, a pitanje nije postavljeno. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
10 Dario Grahovac OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA Ovim putem želimo pozdraviti intenciju zakonodavca da objedini novčane naknade za osobe s invaliditetom. Očekujemo da će ovim Zakonom uvelike olakšati informiranje naših građana o novčanim naknadama u slučaju oboljenja i/ili invaliditeta te smatramo da će sustavu olakšati postupak priznavanja prava. Navedenim će se osigurati transparentnost prava koja se mogu ostvariti temeljem invaliditeta. Jednako tako, podržavamo zakonodavca u namjeri da povećanjem mjesečnog iznosa naknada koje se ostvaruje na temelju narušenog zdravstvenog stanja (bolest i/ili statusa osobe s invaliditetom) prati porast svakodnevnih troškova pa tako i troškova liječenja i oporavka od liječenja, odnosno troškova uključivanja osobe s invaliditetom u svakodnevni život zajednice. U tom duhu, a s ciljem sudjelovanja u oblikovanju i provođenju Zakona koji će na inkluzivan i nediskriminatoran način omogućiti kvalitetnije uvjete života, primjereniji životni standard, bolju socijalnu zaštitu i uključenost osoba s invaliditetom, djece s teškoćama u razvoju i njihovih obitelji u život zajednice te omogućiti njihovo sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, dostavljamo nekoliko prijedloga za poboljšanje navedenog Zakona o inkluzivnom dodatku. Člankom 10. st.2. navedenog zakona određeno je da se inkluzivni dodatak u iznosu iz članka 11. stavka 1. točke 4. i 5. ovoga Zakona ne priznaje osobi koja ima u vlasništvu drugi stan ili kuću, osim stana ili kuće koju koristi za stanovanje, a koji može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima odnosno koja ima u vlasništvu poslovni prostor koji ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti. Dosadašnje iskustvo iz prakse pokazuje da vlasništvo nad nekretninama opisanima člankom 10. ne mora nužno imati utjecaj na poboljšanje životnog standarda osobe s invaliditetom. U nekim slučajevima osobe koje imaju u vlasništvu opisanu imovinu nisu u mogućnosti od nje ostvariti značajniju materijalnu korist. Navedenim se člankom stavlja u nepovoljniji položaj osobe s invaliditetom koje su svojim radom, nasljedstvom ili na drugi način, došle u posjed više od jedne nekretnine. Time se dobiva poruka da zakonodavac ne dozvoljava osobama s invaliditetom niti jedan drugi izvor prihoda osim naknada koje mogu ostaviti temeljem narušenog zdravstvenog stanja. U navedenome prepoznajemo oblik diskriminacije na osnovi invaliditeta. Člankom 19. spomenutog zakona propisuje se rok za donošenje rješenja koji je žuran, odnosno ovisno o potrebi provođenja ispitnog postupka, iznosi 15 do 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti. Člankom 40. propisuje se postupanje Zavoda po predmetima osobne invalidnine i doplatka za pomoć i njegu započetima prije stupanja na snagu ovog Zakona te se nalaže da se isti završe prema odredbama Zakona o socijalnoj skrbi. Zavodu se nalaže rok od godine dana da za sve aktivne korisnike prava na doplatak za pomoć i njegu i osobnu invalidninu po službenoj dužnosti provede postupak radi utvrđivanja ispunjavaju li uvjete za priznavanje prava na inkluzivni dodatak. Mišljenja smo da stručni radnici Zavoda za socijalni rad neće biti u mogućnosti pridržavati se navedenih članaka i u spomenutim rokovima zaključiti navedene postupke. Naime, osim što je sustav socijalne skrbi unazad nekoliko godina zagušen velikim brojem aktivnih i novih postupaka priznavanja prava na osobnu invalidninu i doplatak za pomoć i njegu, prijedlogom Zakona o inkluzivnom dodatku pretpostavlja se proširenje broja osoba koje isti mogu ostvariti iz čega se može zaključiti da će sustav socijalne skrbi biti dodatno opterećen. S obzirom da, uslijed negativne medijske slike o zaposlenicima sustava socijalne skrbi, kao i zbog višegodišnjeg zanemarivanja navedenog sustava od strane vladajućih, u nadležnim Zavodima kronično manjka zaposlenih stručnih radnika, mišljenja smo da je ovim Zakonom ili drugim propisom, nužno napraviti izmjene i pripremiti sustav na priljev veće količine zahtjeva, a nastavno na to i novih korisnika sustava. Skrećemo pozornost zakonodavca da je navedeni postupak upravni postupak u kojem ne postoji potreba diskrecijske ocjene stručnog radnika – socijalnog radnika, te da isti postupak u najvećoj mjeri ovisi o Nalazu i mišljenju Zavoda za vještačenja. Iz toga proizlazi zaključak da nije nužno da navedene predmete vode stručni radnici – socijalni radnici, već da se za provođenje istih trebaju osigurati radna mjesta za druge, prikladnije struke. Apeliramo na zakonodavca da uzme u obzir zagušenost, a samim time i sporost sustava socijalne skrbi u pogledu priznavanja novčanih naknada osobama s invaliditetom te molimo da se prije stupanja na snagu ovoga zakona ozbiljnije pristupi osiguravanju resursa u smislu novog zapošljavanja i osiguravanja radnih mjesta drugim strukama, ne nužno strukama s visokom stručno spremom, kako bi se navedeni upravni postupci mogli odrađivati u Zakonom propisanim rokovima. U najboljoj namjeri, a s ciljem zaštite dostojanstva osoba s invaliditetom, još jednom se referiramo na negativnu sliku društva o sustavu socijalne skrbi te tražimo od zakonodavca da revidira odluku da se navedena naknada priznaje unutar sustava socijalne skrbi. Iskustvo iz prakse pokazuje nam da se pojedine osobe s invaliditetom osjećaju stigmatiziranima, a nemali broj odgađa podnošenje zahtjeva iz straha od osude i stigmatizacije. Određen dio osoba ne povezuje sustav socijalne skrbi s pitanjima problema zdravlja zbog čega kasno dolazi do informacije da se u navedenom sustavu ista mogu i ostvariti. Apeliramo na zakonodavca da razmotri mogućnost stavljanja navedene naknade u sustav mirovinskog ili zdravstvenog osiguranja kao sustave koji su osobama s invaliditetom bliži i manje stigmatizirajući. Populacija osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj značajna je i važno je da se njihov glas čuje te da se za njih osiguraju adekvatne naknade i usluge. Želimo iskoristiti priliku i istaknuti glas onih koji se i dalje nalaze u sjeni, a za koje je sustav socijalne skrbi odgovoran. Zagušivanjem sustava socijalne skrbi upravnim postupcima u kojima nije potrebno stručno mišljenje socijalnih radnika, pravnika, psihologa, socijalnih pedagoga, edukacijskih rehabilitatora i ostalih stručnjaka, stavljamo u drugi plan one korisnike čija dobrobit i sigurnost o tom mišljenju ovise. Molimo razumijevanje za one pogođene siromaštvom, nasiljem, ovisnošću, za beskućnike, materijalno depriviranje obitelji, obitelji u potrebi za savjetom i vodstvo u stvaranju skladnog i sigurnog ozračja, djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, mlade koji su bez adekvatnog vodstva i pogođeni životnim nedaćama zastranili u svojem ponašanju i na kraju one koji o sebi i za sebe ne mogu odlučivati. Svima njima i mnogima ovdje ne navedenima trebaju stručni radnici Zavoda koji imaju adekvatne uvjete rada, koji nisu zagušeni upravnim postupcima u kojima njihova ekspertiza nije presudna i koji će, ako im se da prilika, svojim znanjima i vještinama omogućiti bolje uvjete i nove prilike ranjivim i osjetljivim skupinama i članovima društva. Sindikalna podružnica Virovitica Nije prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog za brisanje članka 10. stavka 2. Nacrta prijedloga zakona. Zapreke za priznavanje prava na inkluzivni dodatak propisane člankom 10. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona odnose se na osobe s manjim stupnjem invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti koje mogu ostvariti 4. i 5. razinu inkluzivnog dodatka. Navedeno je u skladu sa Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23) koji istovjetne zapreke propisuje za ostvarivanje prava na doplatak za pomoć i njegu, a utemeljene su na načelu supsidijarnosti propisanom Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23). Vezano uz dio komentara u kojem se spominju rokovi za donošenje rješenja o priznavanju prava na inkluzivni dodatak ističe se kako su prijelaznim i završnim odredbama Nacrta prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku predviđen rok da se za preispitivanje prava postojećih korisnika ista pokreću po službenoj dužnosti kroz cijelu 2024. godinu, pritom korisnici neće biti zakinuti jer u kojem god trenutku do kraja 2024. godine pokrenete postupak po službenoj dužnosti za postojeće korisnike prava isti ima pravo na naknadu od dana stupanja zakona na snagu ukoliko je ispunio uvjete za priznavanje prava. Također ističemo da je većina korisnika koji će moći ostvariti pravo na inkluzivni dodatak već u sustavu socijalne skrbi kao korisnici prava na doplatak za pomoć i njegu ili osobnu invalidninu, te je manji broj onih koji koriste isključivo pravo na doplatak za djecu s oštećenjem zdravlja, težim ili teškim invaliditetom ili pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom. Budući da se Zakonom o inkluzivnom dodatku objedinjavaju prvenstveno naknade iz sustava socijalne skrbi i većina korisnika drugih objedinjenih naknada koriste naknade iz sustava socijalne skrbi, te da je naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, potrebno je uzeti u obzir članak 4. Zakona o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) koji propisuje da je jedan od ciljeva obavljanja djelatnosti socijalnog rada zastupanje osjetljivih i obesnaženih društvenih skupina te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti, postizanje socijalno pravednog društva koje je zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život, a što je zadaća Hrvatskog zavoda za socijalni rad i njegovih područnih ureda.