Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Plana zakonodavnih aktivnosti Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva za 2024. godinu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 STEVO ŽUFIĆ PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI SREDIŠNJEG DRŽAVNOG UREDA ZA RAZVOJ DIGITALNOG DRUŠTVA ZA 2024. GODINU Poštovani, Predlažem da se u PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI SREDIŠNJEG DRŽAVNOG UREDA ZA RAZVOJ DIGITALNOG DRUŠTVA ZA 2024. GODINU ugradi donošenje propisa koji će obvezati sva tijela javnoga sektora da podatke koje ,prikupljaju, izrađuju, reproduciraju i sl. stavljaju na raspolaganje svim zainteresiranima. To omogućuje stvaranje novih usluga i aplikacija koje se temelje na uporabi, prikupljanju ili objedinjavanju podataka čime se korištenjem javnih digitalnih podaka stvara dodana vrijednost u društvu, povećava se gospodarska aktivnost na temelju tih podataka, doprinosi se digitalizaciji društva i doprinosi se rastu GDP-a. Korištenje javnih digitalnih podataka ima niz koristi i potencijal za društvo, gospodarstvo i inovacije. Evo nekoliko ključnih koristi: 1. Inovacije i nove usluge: Pristup javnim digitalnim podacima omogućuje stvaranje novih aplikacija, usluga i proizvoda. Podaci mogu poslužiti kao osnova za razvoj inovativnih rješenja koja unapređuju život građana, podržavaju poslovni sektor i poboljšavaju javne usluge. 2. Transparentnost i odgovornost: Otvoreni pristup javnim podacima doprinosi većoj transparentnosti rada javnih institucija. Građani imaju priliku bolje razumjeti aktivnosti države, praćenje troškova i rezultata te uključivanje u proces donošenja odluka. 3. Ekonomski rast: Korištenje javnih podataka može potaknuti ekonomski rast kroz razvoj novih poslovnih modela, povećanje produktivnosti i poticanje inovacija. To može stvoriti nova radna mjesta i unaprijediti konkurentnost. 4. Rješavanje društvenih problema: Analizom javnih podataka mogu se identificirati i rješavati društveni problemi poput zdravstvene skrbi, obrazovanja, zaštite okoliša ili prometnih problema. Podaci omogućuju bolje razumijevanje problema i ciljano djelovanje. 5. Podrška istraživanju i razvoju: Znanstvenici, istraživači i obrazovne institucije mogu koristiti ove podatke za istraživanje i razvoj novih tehnologija, pristupa informacijama i rješavanje kompleksnih problema. Implementacija propisa koji bi obvezali javni sektor da podatke čini dostupnima može biti ključna za iskorištavanje ovih potencijalnih koristi. Europska direktiva o otvorenim podacima (EU) 2019/1024 predstavlja korak prema tome, potičući otvaranje i ponovnu uporabu informacija javnog sektora. To može potaknuti razvoj digitalnog društva kroz bolju upotrebu dostupnih informacija za opće dobro. DIREKTIVA (EU) 2019/1024 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 20. lipnja 2019. o otvorenim podatcima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora navodi i slijedeće: Javni sektor u državama članicama u mnogim područjima djelatnosti, kao što su socijalna, politička, gospodarska,pravna, geografska, okolišna, meteorološka, seizmička, turistička, poslovna, patentna i obrazovna područja,prikuplja, izrađuje, reproducira i širi velik raspon informacija. Dokumenti koje izrađuju tijela javnog sektora izvršne vlasti, zakonodavne vlasti ili pravosuđa predstavljaju opsežan, raznolik i vrijedan izvor resursa koji može koristiti društvu. Pružanjem tih informacija, koje uključuju dinamičke podatke u elektroničkom obliku koji se uobičajeno upotrebljava, građanima i pravnim subjektima omogućuje se da pronađu nove načine za njihovu uporabu i da osmisle nove, inovativne proizvode i usluge. Države članice i tijela javnog sektora u svojim nastojanjima da podatci budu lako dostupni za ponovnu uporabu mogli bi ostvarivati koristi od odgovarajuće financijske potpore iz relevantnih fondova i programa Unije i primati tu potporu, osiguravajući time široku uporabu digitalnih tehnologija ili digitalnu transformaciju javnih uprava i javnih usluga. (9) Informacije javnog sektora predstavljaju izvanredan izvor podataka koji može doprinijeti poboljšanju jedinstvenog tržišta i razvoju novih aplikacija za potrošače i pravne subjekte. Inteligentna uporaba podataka, uključujući njihovu obradu s pomoću aplikacija umjetne inteligencije, može imati transformacijski učinak na sve gospodarske sektore. (10) Direktivom 2003/98/EZ utvrđen je skup minimalnih pravila kojima se uređuju ponovna uporaba i praktični dogovori za olakšavanje ponovne uporabe postojećih dokumenata u posjedu tijela javnog sektora država članica, među ostalim izvršnih, zakonodavnih i pravosudnih tijela. Od donošenja prvog skupa pravila o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora količina podataka u svijetu, uključujući javne podatke, eksponencijalno je porasla, a nastaju i prikupljaju se nove vrste podataka. Istodobno, stalno se razvijaju tehnologije za analizu, iskorištavanje i obradu podataka, kao što su strojno učenje, umjetna inteligencija i internet stvari. Taj brzi tehnološki razvoj omogućuje stvaranje novih usluga i aplikacija koje se temelje na uporabi, prikupljanju ili objedinjavanju podataka. Pravila izvorno donesena 2003. i izmijenjena 2013. više ne idu ukorak s tim brzim promjenama te se zbog toga propuštaju gospodarske i društvene prilike koje se pružaju ponovnom uporabom javnih podataka. Vlada Republike Hrvatske donijela je na 107. sjednici dana 19. srpnja 2018. Politiku otvorenih podataka koja predstavlja strateški smjer daljnjeg razvoja politike otvorenosti i transparentnosti javne uprave, čijom se provedbom želi stvoriti i razvijati poticajno okruženje za otvaranje podataka tijela javne vlasti i njihovo ponovno korištenje radi stvaranja nove društvene i gospodarske vrijednosti. Otvoreni podaci predstavljaju podatke koje stvaraju tijela javne vlasti, a čijom se uporabom u komercijalne i/ili nekomercijalne svrhe može stvoriti dodana društvena ili gospodarska vrijednost (aplikacije, znanstvena istraživanja, i sl.). S jedne strane otvoreni podaci doprinose transparentnost tijela javne vlasti, jačaju njihovu odgovornost prema javnosti i smanjuju rizik od korupcije. S druge strane, podaci koje generira javni sektor predstavljaju vrijedan resurs za razvoj inovativnih usluga i proizvode s dodanom vrijednošću, koji su poticaj razvoju gospodarstva, odnosno otvaranju novih radnih mjesta i poticanja ulaganja u sektorima temeljenima na podacima. Oni omogućuju stvaranje kompetitivnih prednosti, razvoj inovacija i novih radnih mjesta. Ova Politika predstavlja izraz posvećenosti Republike Hrvatske načelima otvorenih podataka i provedbi europskog zakonodavstva o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora koje nalaže državama članicama da osiguraju maksimalnu zakonski utemeljenu otvorenost podataka, njihovu kvalitetu i pristupačnost, na načelima nediskriminacije i minimalnog troška. Obrazloženje Propis koji predlažemo bio bi nužan da se podaci koji se prikupljuju i obrađuju u javnom sektoru mogu i koristiti jer sada imamo situaciju da se mogu koristiti samo oni podaci za koje subjekti javnoga sektora selektivno i bez posebnih kriterija odlučuju da se ti podaci mogu koristiti. Neki podaci koji predstavljaju veliki izvor mogućih novih digitalnih proizvoda i koji bi mogli u velikoj mjeri biti korišteni za razvoj novih digitalnih usluga, posebno komercijalnih ne mogu se dobiti jer su iz nekog razloga zatvoreni za korištenje a mogli bi biti izvanredno korisni za razvoj novih digitalnih usluga. Konkretno ti se podaci odnose na promete u turističkim destinacijama dobivenim fiskalizacijom i o broju turista dobivenih u sustavu e-Visitor, a mogli bi se dnevno preuzimati putem odgovarajućeg API (Application programming interface) rješenja i dalje obrađivati u skladištu podataka (Big data warehouse). Radi se, po našem mišljenju, o otvorenim podacima ili bi takvi mogli postati koje stvaraju tijela javne vlasti, a čijom se uporabom u komercijalne i/ili nekomercijalne svrhe može stvoriti dodana vrijednost ili ekonomska korist. No iz nekog neobjašnjivog razloga bez obzira što je e-Visitor EU projekt koji je financiran javnim sredstvima EU i Hrvatske ti su podaci proglašeni tajnom. Slična je situacija i kod podataka o fiskalizaciji. Ti se podaci odnose na promete u turističkim destinacijama dobivenim fiskalizacijom i o broju turista dobivenih u sustavu e-Visitor, a mogli bi se dnevno preuzimati putem odgovarajućeg API (Application programming interface) rješenja i dalje obrađivati u skladištu podataka (Big data warehouse). Radi se, po našem mišljenju, o otvorenim podacima ili bi takvi mogli postati koje stvaraju tijela javne vlasti, a čijom se uporabom u komercijalne i/ili nekomercijalne svrhe može stvoriti dodana vrijednost ili ekonomska korist. No i ti se podaci ne mogu koristiti jer Porezna uprava takve podatke tretira kao porezni postupak koji je tajnog karaktera. Gore navedeno su samo neki primjeri koji ukazuju na potrebu da se jednim propisom sve one koji prikupljaju javne digitalne podatke obveže da te podatke djele sa svim zainteresiranima pod određenim uvjetima a ne da ih jednostavno proglase tajnim podacima i riješe si problem postupanja u vezi sa prosljeđivanjem i davanjem tih podataka potencijalnim korisnicima. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na vašim prijedlozima. Javna dostupnost podataka i dokumenata koje posjeduju tijela javna vlasti zasigurno donosi brojne dobrobiti koje navodite. Željeli bismo vam skrenuti pozornost na činjenicu da SDURDD prikuplja i u Središnjem katalogu službenih dokumenata Republike Hrvatske objavljuje sve dokumente koje su tijela državne uprave i druga državna tijela temeljem članka 10.a Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/2013, NN 85/2015, NN 69/2022) dužna dostavljati našem Uredu. Riječ je o dokumentima koji su navedeni u članku 8. Pravilnika o Središnjem katalogu službenih dokumenata Republike Hrvatske (NN 123/2022). Nadalje, Zakon o pravu na pristup informacijama, kao što je navedeno u čl. 2., st. 1., usklađen je s Direktivom (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora. Čl. 28. i 28. a ZPPI-a definiraju i propisuju objavljivanje informacija za ponovnu uporabu i portale otvorenih podataka. Isto tako, u skladu s čl. 29. svatko ima pravo podnijeti zahtjev za ponovnu uporabu, pri čemu treba uzeti u obzir da čl. 30. navodi na koje informacije se ne primjenjuje ponovna uporaba. Mi ćemo Vaše sugestije proslijediti kolegama koji su u kontaktu s nadležnim tijelima koja navodite, a vama predlažemo da im u međuvremenu podnesete zahtjev za ponovnom uporabom željenih informacija, te još jednom zahvaljujemo na dostavljenim prijedlozima.
2 Antonio PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI SREDIŠNJEG DRŽAVNOG UREDA ZA RAZVOJ DIGITALNOG DRUŠTVA ZA 2024. GODINU Poštovani, Potrebno uvesti za e-invaliditetom da lakše više informacija,aplikacija,e-usluge s invaliditetom da lakše gluhih osoba za komunikacija za informaciju….. Pozdrav Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na Vašem komentaru. Sva tijela javnog sektora dužna su osigurati pristupačnost svojih mrežnih stranica i mobilnih aplikacija svim korisnicima, a osobito osobama s invaliditetom sukladno odredbama Zakona o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora koji je donesen 2019. godine. Člankom 6. navedenog Zakona definirano je kako je tijelo javnog sektora dužno poduzeti potrebne mjere kako bi svoje mrežne stranice i programska rješenja za pokretne uređaje učinilo pristupačnijima, što uključuje: – mogućnost opažanja, što znači da sadržaj i sastavni dijelovi korisničkog sučelja moraju biti predstavljeni korisnicima na način da im omogućavaju opažanje – operabilnost, što znači da se sastavnim dijelovima korisničkog sučelja i navigacije mora moći upravljati – razumljivost, što znači da informacije i način rada korisničkog sučelja moraju biti razumljivi i – stabilnost, što znači da sadržaji moraju biti dovoljno stabilni da ih mogu pouzdano tumačiti različiti korisnički programi, uključujući pomoćne tehnologije kojima se služe osobe s invaliditetom, kako bi korisnici uvijek imali pristup sadržaju. Osim navedenog, tijela javnog sektora obvezna su pri razvoju novih i nadogradnjama postojećih e-Usluga osigurati korištenje Standarda razvoja javnih e-Usluga u Republici Hrvatskoj koji predstavlja skup smjernica za razvoj i upravljanje e-Uslugama, te o tome izvijestiti Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva. U smjernicama se izričito navodi kako e-usluga treba biti pristupačna i uključiva.