Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o nacrtu prijedloga Uredbe o procjeni ekološkog rizika i rizika invazivnosti stranih vrsta

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Rea Maloku UREDBU, OBRAZLOŽENJE vrijeme provedeno u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću (30 dana) i razdoblje za pribavljanje mišljenja javnosti (15 dana) moglo bi biti predmetom kritike. Možda bi bilo korisno razmotriti produženje ovih rokova kako bi se omogućilo većem broju dionika da se uključe u proces donošenja odluka i pruže svoje mišljenje. Primljeno na znanje Prema Uredbi o metodologiji i postupku provedbe instrumenata politike boljih propisa (NN 19/24), savjetovanje se provodi u trajanju u pravilu u roku od 30 dana putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću (e-Savjetovanja). Stoga je 30 dana prikladan rok i za zaprimanje mišljenja, primjedbi i prijedloga javnosti za izrađene procjene rizika invazivnosti sukladno članku 20. Zakona, odnosno članku 10. točki 1. prijedloga Uredbe o procjeni ekološkog rizika i rizika invazivnosti stranih vrsta. Savjetovanje s javnošću se provodi 30 dana, osim u slučaju postupka izdavanja dopuštenja za korištenje invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Republici Hrvatskoj (crna lista) u svrhu istraživanja i proizvodnje medicinskih proizvoda (temeljem članka 10. Zakona), kao i u postupku izdavanja dopuštenja za korištenje invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji sukladno članku 8. stavku 1. i članku 9. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1143/2014 (temeljem članka 26. stavka 12. i članka 28. stavka 11. Zakona). Nabrojani upravni postupci administrativno su zahtjevni budući da se radi o korištenju invazivnih stranih vrsta i potrebno je sagledati niz parametara koji bi mogli negativno utjecati na bioraznolikost, usluge ekosustava i/ili zdravlje ljudi. Obzirom na zakonski rok za rješavanje u predmetnim upravnim postupcima, dio postupka koji se odnosi na pribavljanje mišljenja javnosti traje 15 dana.
2 DRAŽEN DEGMEČIĆ UREDBU, V. ZAVRŠNA ODREDBA Dakle, ima dosta toga što omogućuje subjektivan pristup materiji - što svakako nije dobro. Jednako tako nedostaju sankcije - bilo uz subjekte koje prekrše zakon i Uredbu, bilo uz stručna tijela koja donesu procjenu a ona se pokaže manjkava (grubo zanemarivanje argumenata i činjenica). Nije prihvaćen Uredbe EU su obvezujući zakonodavni akti koji se izravno primjenjuju u svim državama članicama i ne transponiraju se u nacionalno zakonodavstvo. Okvir za provedbu Uredbe (EU) 1143/2014 o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta (SL L 317, 4. 11. 2014.) u RH propisan je Zakonom o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (NN br. 15/18, 14/19). Navedenim Zakonom propisane su prekršajne odredbe za kršenje odredbi Zakona i Uredbe (EU) br. 1143/2014. Prekršajne odredbe ne mogu se propisivati podzakonskim aktima već isključivo zakonima. Sukladno članku 8. stavku 2. prijedloga Uredbe o procjeni ekološkog rizika i rizika invazivnosti stranih vrsta, stručno tijelo izrađuje procjenu rizika invazivnosti strane vrste na temelju najpouzdanijih dostupnih informacija koje se podupiru upućivanjem na znanstvene i stručne publikacije te druge relevantne izvore. Dodatno, postupak procjene rizika invazivnosti uključuje savjetovanje s javnošću u trajanju od 30 dana kroz koje se traže i primaju povratne informacije od zainteresirane javnosti i javnosti. Time se osigurava da je procjena rizika invazivnosti izrađena na temelju relevantnih izvora, a ne subjektivne procjene.
3 DRAŽEN DEGMEČIĆ III. PROCJENA RIZIKA INVAZIVNOSTI STRANIH VRSTA, Članak 8. U Uredbi na koju se naslanja ova uredba - ima znatno više kriterija koji se razmatraju, a koji su bitni te vezani uz društvene i gospodarske koristi - dakle bilo bi korektno u potpunosti koristiti sve kriterije. Jednostavno primjeniti Uredbu - ne ograničavati razvoj zajednica koje naseljavaju pojedina područja. Uredba EU je korektna. Nije prihvaćen U Uredbi (EU) br. 1143/2014 o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta (SL L 317, 4. 11. 2014.), u članku 5., stavku 1. navedeni su elementi procjene rizika koju provodi Europska komisija ili država članica kada predlažu uvrštavanje strane vrste na popis invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Europskoj uniji (Unijin popis). U tom se slučaju procjena rizika invazivnosti provodi za cijeli teritorij EU (isključujući najudaljenije regije). Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja izrađuje procjenu rizika invazivnosti prema člancima 20. i 21. Zakona o sprečavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (NN 15/18 i 14/19), a uzimajući u obzir članak 5. Uredbe (EU) br. 1143/2014, i u sljedećim slučajevima: - za one vrste za koje su pravnoj ili fizičkoj osobi rješenjem Ministarstva odbijeni zahtjevi za izdavanje dopuštenja iz članka 12. Zakona(za stavljanje na tržište Republike Hrvatske strane vrste), članka 14.. (za uvođenje strane vrste u prirodu Republike Hrvatske) i članka 17. (za uzgoj u kontroliranim uvjetima), ali je stranka nakon toga zatražila izradu procjene rizika invazivnosti - za potrebe uvrštenja stranih vrsta na crnu listu tj. popis invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Republici Hrvatskoj. U ovim se slučajevima procjena rizika invazivnosti provodi za teritorij Republike Hrvatske. Trenutno na razini Europe i svijeta ne postoji samo jedan opće prihvaćen protokol za procjenu rizika invazivnosti, već se metodologija i pristup razlikuje s obzirom na svrhu i obuhvat procjene rizika invazivnosti. Međutim, svi protokoli su razvijeni tako da se iznesu svi dostupni podaci o stranoj vrsti te informiraju nadležna upravljačka tijela (politike) o korištenju predmetne strane vrste i njezinim štetnim utjecajima. Stoga su u članku 8. prijedloga Uredbe o procjeni ekološkog rizika i rizika invazivnosti stranih vrsta propisani minimalni elementi koje svaki od korištenih protokola mora sadržavati: opis taksonomske pripadnosti vrste, trenutačne rasprostranjenosti vrste, putova unošenja i širenja, obrazaca širenja i njihove dinamike te štetnih utjecaja na bioraznolikost i povezane usluge ekosustava, kao i na zdravlje ljudi i gospodarstvo (što uključuje i kriteriji društvene i gospodarske koristi). Time su zadani elementi pri sagledavanju invazivnosti stranih vrsta, a istovremeno je omogućeno korištenje svih protokola koji se upotrebljavaju unutar znanstvene zajednice u području bioloških invazija.
4 DRAŽEN DEGMEČIĆ II. PROCJENA EKOLOŠKOG RIZIKA STRANIH VRSTA, Članak 3. Kakve kvalifikacije ta ustrojstvena jedinica mora imati - stručnjake s kakvim kvalifikacijama - rad u operativi, znanstveni radovi stručni radovi, koordinacije...vrlo širok pojam za tako važnu temu. Republika Hrvatska je raznolika u svakom pogledu - tako da i kvalifikacije osoba koje će raditi procjenu su različite Primljeno na znanje Temeljem Zakona o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (NN 15/18 i 14/19), procjene ekološkog rizika strane vrste, procjene rizika invazivnosti strane vrste te procjene rizika u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 1143/2014 izrađuje unutarnja ustrojstvena jedinica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja nadležna za stručno-analitičke poslove zaštite prirode (stručno tijelo). Prema Pravilniku o unutarnjem redu Ministarstva, predviđeno je da ta ustrojstvena jedinica mora imati zaposlene osobe sa završenim preddiplomski i diplomski sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem iz znanstvenog područja prirodnih znanosti (polje biologija ili interdisciplinarne prirodne znanosti) ili biotehničkih znanosti (polje šumarstvo) i najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima. Prethodno navedenim kvalifikacijama osigurava se stručnost u znanstvenim područjima povezanim s invazivnim stranim vrstama.
5 DRAŽEN DEGMEČIĆ UREDBU Poštovani, kao i kod predmetnog zakona tako i kod ove Uredbe - nedostaje temeljna definicija invanzivne strane vrste i drugih sličnih pojmova. Uredba EU koju navodite u ovoj Uredbi i u važećem zakonu ima taj i sve druge pojmove jasno definirane - izbjegava se svaka subjektivnost. Ukoliko se želi / mora u Hr zakonodavstvo implementirati bilo koja NORMA EU - to bi trebalo biti u cijelosti ne selektivno već u cijelosi članak po članak. Jasno prilagođavati ga u pozitivnom smislu prema potrebama građana Republike Hrvatske kako uglavnom i stoji u NORMAMA EU. Djelomično prihvaćen Uredbe EU su obvezujući zakonodavni akti koji se izravno primjenjuju u svim državama članicama i ne transponiraju se u nacionalno zakonodavstvo. Okvir za provedbu Uredbe (EU) 1143/2014 u RH propisan je Zakonom o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (NN br. 15/18, 14/19). Članak 1. stavak 2. ove Uredbe mijenja se i glasi: “Pojmovi u smislu ove Uredbe imaju jednako značenje kao pojmovi definirani Zakonom o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (Narodne novine, br. 15/2018 i 14/2019) (u daljnjem tekstu: Zakon) i Uredbom (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta (SL L 317, 4. 11. 2014.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1143/2014).