Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru RH te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 ŽELJKA RAJKOVIĆ POSEBNI UVJETI SIGURNOSTI POMORSKE PLOVIDBE, Članak 72. Osim plovidbe, predlaže se da se uključi i sidrenje. Naime, zakon o zaštiti prirode sadrži odredbe o zabrani kretanja, sidrenja i privezivanja plovila izvan mjesta određenih prostornim planom i aktom državnog tijela nadležnog za unutarnju plovidbu. Zakon o zaštiti prirode također zabranjuje privezivanje plovila izvan mjesta određenih prostornim planom koja imaju status privezišta, sidrišta ili luke. Dodatno, navedene zabranjene radnje u Zakonu o zaštiti prirode su zabranjene u svim zaštićenim područjima, a ne samo u nacionalnim parkovima i parkovima prirode. Stoga se predlaže i da se odredba ovog članka proširi na sva zaštićena područja. Nije prihvaćen Nije područje uređivanja ovim Pravilnikom.
2 ŽELJKA RAJKOVIĆ UVJETI SIGURNOSTI POMORSKE PLOVIDBE, Članak 53. Zabrana sidrenja iznad vrijednih i osjetljivih staništa poput posidonije i koraligena je prepoznata kao važna mjera zaštite i očuvanja u brojnim sektorskim strateškim dokumentima (zaštite prirode, zaštite okoliša, upravljanja vodama, prostornog planiranja, pomorskog dobra, turizma). Početkom 2024. je usvojena karta morskih staništa na temelju koje se može i treba napokon ograničiti slobodno sidrenje iznad vrijednih morskih staništa koji se sidrenjem izravno i trajno uništavaju. Predlaže se da se doda stavak (5) Zabranjeno je sidrenje iznad staništa posidonije i grebena. Kako točno to definirati u samom pravilniku bi trebalo reći nadležno tijelo za zaštitu prirode. Primljeno na znanje Pravilnikom je, člankom 53. ostavljena mogućnost lučkoj kapetaniji da može zabraniti odnosno ograničiti sidrenje u određenom području za sve ili pojedine plovne objekte ovisno o duljini plovnog objekta i/ili prostorno-vremenskoj organizaciji prometa s napomenom da tijela nadležna za zaštitu okoliša trebaju Upravi sigurnosti plovidbe prethodno dostaviti detaljne analize opravdanosti i akcijski plan primjene mjere zabrane sidrenja za pojedino morsko područje.
3 ZVONIMIR CETINIĆ UVJETI SIGURNOSTI POMORSKE PLOVIDBE, Članak 53. Članak 53. stavak 4. Zabranjeno je sidrenje u blizini podvodnog kabela, cjevovoda i ispusta na način da se polumjerom laznog prostora plovni objekt u bilo kojem trenutku nalazi iznad istih. Ovo je dobar članak ali moramo uzeti u obzir i sljedeće situacije: 1. Plovne objekte koji imaju DP 2. Granice pojedinih službenih sidrišta-lučkih područja prolaze uza same podvodno postavljene kabele, cjevovode ili ispuste čime bi se pojedino sidrište moglo i ukinuti ili bitno smanjiti. Obzirom na navedeno Prijedlog novog teksta bi bio: Zabranjeno je sidrenje u blizini podvodnog kabela, cjevovoda i ispusta na način da se plovni objekt s pripadajućim sidrenim sustavom u bilo kojem trenutku nalazi u neposrednoj blizini i iznad istih. Nije prihvaćen Postojeći izrijek ocjenjuje se jasnim i preciznim i kao takvim utvrđen od strane stručnih službi lučkih kapetanija i službe za nadzor i upravljanje pomorskim prometom.
4 ZVONIMIR CETINIĆ UVJETI SIGURNOSTI POMORSKE PLOVIDBE, Članak 49. Članak 49. stavak 12. Govori da se plovni objekti i osobna plovila ne smiju vezivati za objekte sigurnosti plovidve niti im prilaziti na udaljenost manju od 50 metara.... Mišljenja sam da ovaj dio "...niti im prilaziti na udaljenost manju od 50 metara..." treba brisati iz razloga što objekti sigurnosti plovidbe na mnogo mjesta označavaju plovne putove, kanale i neke prolaze gdje stvarno fizički nije moguće proći na udaljenost manju od 50 metara od objekta sigurnosti plovidbe primjeri su kanal za luku Ston od Broca do same luke Ston gdje je udaljenost između objekata sigurnosti plovidbe lijeve i desne strane kanala negdje i manja od 50 metara, pa ploveći pravilnom stranom kanala plovite na udaljenosti nekada i manjoj od 10 metara od objekta sigurnosti plovidbe. Nadalje primjer je i kod ACI marine u Komolcu gdje je oznaka PS 729.1 na udaljenosti manjoj od 50 metara od rive u marini na kojoj se privezuju jahte i drugi plovni objekti, a također postoje i mnogi uređaji za privez koji se nalaze gotovo u svakoj luci na udaljenosti manjoj od 50 metara od lučkog svjetla pa je isto kontadiktorno jer kako ćete se vezati za naprave i uređaje namijenjene za privez ako im ne smijete prići zbog blizine objekta sigurnosti plovidbe. Prihvaćen Prihvaća se.
5 ZVONIMIR CETINIĆ AUTOMATSKI SUSTAV IDENTIFIKACIJE BRODA, ZAPISIVAČ PODATAKA O PUTOVANJU, BRODSKI I DNEVNIK STROJA, Članak 74. Iz stavka 1. članka 74. proizlazi da svi plovni objekti koji uplovljavaju u luke RH moraju imati AIS. Među plovnim objektima se nalaze i brodice koje često plove u međunarodnoj plovidbi i ne moraju odnosno nemaju AIS uređaj. Mislim da to nije bila intencija te je članak malo nezgodno sročen. Možda bi bilo bolje: (1) Plovni objekti neovisno o državnoj pripadnosti, navedeni u prilogu 1. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika, a koji uplovljavaju u luke Republike Hrvatske ili plove u neškodljivom prolasku, moraju biti opremljeni automatskim sustavom identifikacije (AIS) klase A koji udovoljava zahtjevima poglavlja V SOLAS konvencije. Također u stavku 2. umjesto ...Zapovjednika broda.... izmijeniti u ....Zapovjednik plovnog objekta...ili u Zapovjednik broda ili jahte iz stavka 1. jer koliko vidim u prilogu se odnosi na brodove i stanovite kategorije plovidbe jahti(ili želimo jahte sačuvati od sankcioniranja). Primljeno na znanje Obveze opremanja plovnih objekata AIS uređajem utvrđuju se Prilogom 1. Pravilnika.
6 Pravobranitelj za djecu RH PRAVILNIK O SIGURNOSTI POMORSKE PLOVIDBE U UNUTARNJIM MORSKIM VODAMA I TERITORIJALNOM MORU REPUBLIKE HRVATSKE TE NAČINU I UVJETIMA OBAVLJANJA NADZORA I UPRAVLJANJA POMORSKIM PROMETOM Sukladno ovlasti iz članka 10. Zakona o pravobranitelju za djecu („Narodne novine“ br. 73/17), dostavljamo naše mišljenje na Nacrt prijedloga Pravilnika o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru RH te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom. Prateći situaciju na moru za vrijeme turističke sezone i intenziviranja prometa turističkih i ostalih brodova i brodica, koristimo priliku ukazati na naša opažanja, kako bi se spriječilo stradavanje djece na moru i unutarnjim vodama. Na poseban oprez i potrebu preventivnog djelovanja pozivaju tragični slučajevi stradavanja djece i mladih na moru, a koji su se nažalost dogodili prijašnjih godina. Nažalost, strahujemo da su slučajevi glisiranja preblizu obale, za čije sankcioniranje saznajemo iz medija, tek mali dio stvarne pojavnosti ovog iznimno opasnog i ugrožavajućeg ponašanja korisnika plovila. Posebna opasnost postoji u slučajevima glisiranja i plovidbe u blizini područja u kojima se očekuje povećani broj maloljetnih sudionika različitih sportskih i rekreativnih aktivnosti na moru: naseljenih područja, plaža, kupališta, marina, mjesta aktivnosti različitih sportskih klubova u kojima se sportska aktivnost odvija na moru (primjerice, jedrenje, veslanje, ronjenje i dr.), ali i mjesta u kojima se djeci nude različiti zabavni i adrenalinski sadržaji poput koluta i banana za vuču, pedalina i sl. Predlažemo normirati da se u tim područjima provode češće redovite kontrole sigurnosti plovidbe, kao i izvanredni nadzori. Kako bi se spriječilo stradavanje, posebice stradavanje djece na moru preporučamo preventivne aktivnosti - kampanje kojima će se lokalni građani i turisti informirati o važećim propisima i pravilima vezanim uz različite aktivnosti na moru, kao i o opasnostima i rizicima na moru, karakterističnima za područje na kojem se kampanja provodi (primjerice, upozorenja na opasnosti udaljavanja od obale, posebice u vrijeme očekivanih vremenskih neprilika…). U suradnji s lokalnom zajednicom ukazujemo na potrebu intenziviranja postavljanja oznaka i upozorenja na plažama i kupalištima na kojima do sada takvih oznaka nema (plutače na moru, table na kopnu i sl.). Potrebno je intenzivirati kontrole iznajmljivanja brodica i skutera na vodi (rent-a-boat, rent-a-jet-ski) naročito vezano za osposobljenost za upravljanje i sigurnu vožnju (uvjetuje li se najam posjedovanjem važeće dozvole ili se u praksi odgovornost prebacuje na korisnika - najmoprimca). Radi zaštite okoliša i zaštite zdravlja djece kupača potrebno je intenzivirati kontrole zabrane ispuštanja fekalija s brodova u more (čl. 49. d. Pomorskog zakonika). Dugoročno, preporučamo pristupiti izmjeni propisa i prakse polaganja ispita za voditelja brodice, na način da se izdavanje dozvole uvjetuje obveznom provedbom praktičnog dijela nastave te polaganjem praktičnog dijela ispita. Preporučamo da procijenite mogućnost uvažavanja ovih opažanja i preporuka i uključivanja u tekst Pravilnika, kako bi se ukazalo na potrebu zaštite djece na moru i unutarnjim vodama. Primljeno na znanje Inspektori sigurnosti plovidbe lučkih kapetanija i Uprave sigurnosti plovidbe provode redovne i izvanredne nadzore po predmetu nedopuštenih glisiranja u blizini kupališta, dok područno nadležne lučke kapetanije redovno osvještavaju navedenu problematiku na lokalnoj i regionalnoj razini. Način polaganja praktičnog dijela ispita za voditelje brodica nije predmet uređenja ovog Pravilnika.
7 Petra Tkalčec POSEBNI UVJETI SIGURNOSTI POMORSKE PLOVIDBE, Članak 72. Plovidbe područjem nacionalnih parkova i parkova prirode bi se trebale zabraniti osim u iznimnim sljučajevima zato što narušaju sklad i plaše životinje. Nije prihvaćen Nije područje uređivanja ovim Pravilnikom.
8 MILIVOJ BAČIĆ Članak 140., Obaveze javljanja o izvanrednim situacijama Iako bi se sljedeće moglo nekako rubno svrstati u pojam "izvanredni događaj", predlažem da u obvezu javljanja o izvanrednim situacijama eksplicitno navedete i pojam "brod/plovni objekt kojem je potrebna pomoć ili brod/plovni objekt u nevolji na moru", a koji traži mjesto zakloništa ili zaklonjeno područje na način propisan Pravilnikom o mjestima zakloništa. Zapovjednik broda/plovnog objekta u plovidbi u situacijama izrazito nepovoljnih meteo uvjeta/ stanja mora i bez da se na brodu/plovnom objektu dogodio izvanredni događaj, može procijeniti rizik za posadu i brod i zatražiti mjesto zakloništa/zaklonjeno područje što je smatram izvanrednom situacijom, a ne izvanrednim događajem. Nije prihvaćen Odredbe članka obuhvaćaju sve vrste izvanrednih događaja dok je postupanje s brodovima koji traže mjesto zakloništa propisano posebnim propisom.
9 MILIVOJ BAČIĆ Članak 94., Provođenje nadzora i upravljanja pomorskim prometom Drago mi je da u uporabu uvodite pojam "Nacionalni centar sigurnosti plovidbe" koji je normativno ustrojen još 2018. godine Zakonom o lučkim kapetanijama. Na vašoj web stranici u pretraživaču nema rezultata za navedeni pojam niti sam u kontekstu sigurnosti plovidbe mogao pronaći navedeni pojam, stoga moja podrška za daljnju afirmaciju ove izuzetno važne ustrojbene cjeline Uprave za sigurnost plovidbe. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
10 MILIVOJ BAČIĆ Članak  105., Sustav obveznog javljanja Uz točku 4.: Nije izrijekom regulirano odnosi li se ova odredba i na javne brodove Obalne straže RH koji su u sastavu Hrvatske ratne mornarice ali nisu ratni brodovi. Predlažem da se dodatno konzultirate s MORH-om u vezi uvrštavanja brodova Obalne straže u odredbu ove točke. Brodovi Obalne straže su "de facto" ratni brodovi jer se po svim elementima uklapaju u definiciju hrvatskog ratnog broda u Pomorskom zakoniku (članak 5. točka 12.). Osim toga brodovi Obalne straže obavljaju i određene zadaće isključivo vojnog karaktera i sudjeluju/mogu sudjelovati u okviru aktivnosti NATO saveza. Naime, prema obvezi primjene iz članka 108. ovog Nacrta Obalna straža RH u svom sastavu za sada (do završetka uzgradnje preostala 4 obalna ophodna broda) ima tri broda koji su prema odredbi članka 108. stavka 1. obvezni primjenjivati ovaj propis. Primljeno na znanje Brodovi Obalne straže RH jesu u sastavu Hrvatske ratne mornarice i smatraju se ratnim brodovima, izuzetima prema odredbama Pomorskoga zakonika.
11 MILIVOJ BAČIĆ POSEBNI UVJETI SIGURNOSTI POMORSKE PLOVIDBE, Članak 71. Nisam siguran da sljedeće spada uz ovaj članak i uopće u ovaj pravilnik ali ću makar općenito komentirati: mislim da bi trebalo jasno propisati da se vježbe/uvježbavanja i manevriranje radi provedbe istih hrvatskih i stranih ratnih brodova ne smiju provoditi u zoni sheme odvojenog i usmjerenog prometa niti kod Palagruže niti u zoni u sjevernom Jadranu. ovo se nekako podrazumijeva da se neće provoditi ali mislim da to nije nigdje napisano-propisano. Primljeno na znanje Nije područje uređivanja ovim Pravilnikom.
12 MILIVOJ BAČIĆ UVJETI SIGURNOSTI POMORSKE PLOVIDBE, Članak 45. Uz točku 3 "osobna plovila" : osim površinskog skutera, u turističkoj ponudi u Republici Hrvatskoj je i podvodni skuter pa predlažem da takva plovila navedete umjesto npr. daske za jahanje na valovima ili madraca na električni pogon. Kada bude prilika posebno ću komentirati podvodne skutere jer su to u biti podvodna prijevozna sredstva na koje bi se trebale primjenjivati odredbe Pomorskog zakonika (članak 9.b....međutim nitko ne pridaje pozornost toj činjenici u smislu mogućnosti daljnjeg razvoja i načina uporabe takvih podvodnih plovila u miroljubive ili nemiroljubive svrhe, Prihvaćen Prihvaća se.
13 MILIVOJ BAČIĆ Članak 1., Predmet Pravilnika O problematici nedostatka pravne regulative za relativno novije subjekte pomorskog prometa sam u suradnji s djelatnicom MMPI još 2018. godine pokrenuo inicijativu koja je urodila kakvom takvom definicijom istih u članku 5. stavku 1. točka 1. Pomorskog zakonika. Radi se o "autonomnim plovnim objektima" , pretežito besposadnim podmorskim plovilima UUV (primjer SEAGLIDER) i besposadnim površinskim plovilima USV (primjer SAILDRONE). Bez obzira što je status autonomnih plovnih objekata "ostao" samo na definiciji svejedno predlažem da iste uvrstite u ovaj pravilnik jer su navedena plovila realnost te plove podmorjem i površinom, a isti po ovom pravilniku nisu obvezni primjenjivati pravila izbjegavanja sudara na moru i ostale odredbe o sigurnosti plovidbe. Razumijem da je teško išta propisati posebno kada su autonomni plovni objekti satelitski upravljani, plove po unaprijed programiranim kursevima ili pak plove nošeni samo morskom strujom u podmorju te povremeno izranjaju na površinu radi slanja prikupljenih podataka putem satelita...........međutim netko jest vlasnik takvih plovila i mora im se propisati obveza pridržavanja ovog pravilnika kada plove u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske. Nije prihvaćen Prije propisivanja nacionalnog zakonodavnog okvira za autonomne plovne objekte, potrebno je da se donese zakonodavni okviri na međunarodnoj (Međunarodna pomorska organizacija) i Europskoj razini.
14 Eugen Mališa i Branko Skorić POSEBNI UVJETI SIGURNOSTI POMORSKE PLOVIDBE, Članak 66. Mišljena smo za stavak (1) da putnčki brodovi, i teretni brodovi preko 500 mogu ploviti između luka bez peljara ako zapovjednici posjeduju PEC. Smatramo jako važnim regulirati pitanje sidrenja i ribarskih alata na jedinom plovnom putu pri ulazu i izlazu u luke šibenskog zaljeva. Sadašnje tumačenje “Ako nije zabranjeno = dopušteno je” u praksi dozvoljava sidrenje u šibenskom kanalu bilo gdje. Predlažemo da se u manevarskom području luke Šibenik i to u šibenskom kanalu, šibenskom zaljevu I uzvodno do luke Skradin zabrani sidrenje osim na sidrištu luke Zlarin i sidrištu luke Zablaće I ribarenje na plovnom putu. Sa ovim želimo izbjeći nekontrolirano sidrenje i koje ometaju plovidbu. Upraksi imamo samoinicijativna sidrenja u prostoru Šibenskog kanala, zoni manevriranja u luci Šibenik, u rijeci Krki tako da je prolaz, prilaz veoma riskantan te skoro nemoguć. Ribarenje I ribarski alati koje se u istom području upotrebljavaju su sasvim sigurno rizik za plovidbu I brodsku propulziju. (5). Plovidba od Šibenika do Skradina dozvoliti samo ako koriste usluge obalnog peljarenja za brodove i yachte preko 500 GT. OVO DODATI KAO POSEBAN STAVAK Primljeno na znanje Područje obavljanja poslova pomorskog peljarenja brodova uređuje se posebnim propisom, dok je zabrana obavljanja ribolova u kanalu sv. Ante već propisana Pravilnikom.
15 Eugen Mališa i Branko Skorić POSEBNI UVJETI SIGURNOSTI POMORSKE PLOVIDBE, Članak 63. Mišljena smo za stavak (1) da putnčki brodovi, i teretni brodovi preko 500 mogu ploviti između luka bez peljara ako zapovjednici posjeduju PEC. Smatramo jako važnim regulirati pitanje sidrenja i ribarskih alata na jedinom plovnom putu pri ulazu i izlazu u luke šibenskog zaljeva. Sadašnje tumačenje “Ako nije zabranjeno = dopušteno je” u praksi dozvoljava sidrenje u šibenskom kanalu bilo gdje. Predlažemo da se u manevarskom području luke Šibenik i to u šibenskom kanalu, šibenskom zaljevu I uzvodno do luke Skradin zabrani sidrenje osim na sidrištu luke Zlarin i sidrištu luke Zablaće I ribarenje na plovnom putu. Sa ovim želimo izbjeći nekontrolirano sidrenje i koje ometaju plovidbu. Upraksi imamo samoinicijativna sidrenja u prostoru Šibenskog kanala, zoni manevriranja u luci Šibenik, u rijeci Krki tako da je prolaz, prilaz veoma riskantan te skoro nemoguć. Ribarenje I ribarski alati koje se u istom području upotrebljavaju su sasvim sigurno rizik za plovidbu I brodsku propulziju. (5). Plovidba od Šibenika do Skradina dozvoliti samo ako koriste usluge obalnog peljarenja za brodove i yachte preko 500 GT. Primljeno na znanje Područje obavljanja poslova pomorskog peljarenja brodova uređuje se posebnim propisom, dok je zabrana obavljanja ribolova u kanalu sv. Ante već propisana Pravilnikom.
16 Dalibor Marčić UVJETI SIGURNOSTI POMORSKE PLOVIDBE, Članak 53. Znače li odredbe (odnosno nedostatak odgovarajućih odredbi) članka 53. predloženog nacrta Pravilnika da plovni objekt može sidriti gdje poželi, čak i među kupačima na prirodnoj plaži na udaljenosti npr. 60 m od obale, a vezano za odredbe članka 49. ovog nacrta, posebno stavka 2. Prihvaćen Člankom 53. osnažena je odredba kojom se propisuje da plovni objekti moraju sidriti na način da tom radnjom ne predstavljaju opasnost za ljudske živote, imovinu, obalu, morski okoliš te sigurnost plovidbe drugih plovnih objekata i osobnih plovila, u skladu s prevladavajućim okolnostima i stanju te prostornim i drugim ograničenjima te se zabranjuje sidrenje 100 metara od obale prirodnog kupališta.
17 Dalibor Marčić UVJETI SIGURNOSTI POMORSKE PLOVIDBE, Članak 49. Sukladno članku 53. stavak 2. Pravilnika o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske (NN 72/21), zabranjeno je kupačima plivati na udaljenosti većoj od 100 m od obale prirodnog kupališta; drugim riječima, kupačima je dozvoljeno plivati na udaljenosti do 100 m od obale prirodnog kupališta. Sukladno predloženom članku 49. stavak 1. točka 3. predmetnog nacrta Pravilnika o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru RH te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom, plovni objekti duljine manje od 15 m mogu se približavati obali na udaljenost do 50 m, što znači među kupače. Mislim da nije potrebno posebno naglašavati kakvu to opasnost predstavlja po ljudske živote. Ista stvar vrijedi i za stavak 5. navedenog članka, gdje je osobnim plovilima s mehaničkim pogonom također dozvoljena plovidba među kupačima. Nadalje, znači li stavak 12. ovog članka da se plovni objekti mogu vezivati za stabla, s obzirom da ista nisu ni naprave ni uređaji. Djelomično prihvaćen Pravilnikom, člankom 50., propisano je da motorne brodice i brodice na mlazni pogon (skuteri, jet ski, brodica na zračnom jastuku i sl.) mogu ploviti s hidrodinamičkim uzgonom, odnosno glisirati samo na udaljenosti većoj od 300 metara od obale i to na području na kojemu istima nije zabranjeno ploviti s hidrodinamičkim uzgonom (glisirati). Člankom 53. osnažena je odredba kojom se propisuje da plovni objekti moraju sidriti na način da tom radnjom ne predstavljaju opasnost za ljudske živote, imovinu, obalu, morski okoliš te sigurnost plovidbe drugih plovnih objekata i osobnih plovila, u skladu s prevladavajućim okolnostima i stanju te prostornim i drugim ograničenjima.