Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o prijedlogu Pravilnika o tehničkoj strukturi podataka i načinu upravljanja Središnjim registrom državne imovine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 ZORAN SAMBOL Članak 18. , Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“. Pravilnik nije zreo za stupanje na snagu. Valja ga prilično doraditi. Nije prihvaćen Komentar se ne odnosi na članak 18. Pravilnika.
2 ZORAN SAMBOL Članak 12., (3) Obveznici su dužni provjeriti točnost podataka preuzetih iz vanjskih izvora, a u slučaju neusklađenosti ili grešaka, pokrenuti zahtjev za ispravak podataka u temeljnim registrima. Definirajte točna formate podataka kako bi osigurali slijednost (kompatibilnost) sustava. Djelomično prihvaćen Obveznicima za unos podataka dostupna je programska mogućnost dohvata podataka iz relevantnih temeljnih registara. Ako obveznici dostave i unosa podataka uvide kako podaci u temeljnom registru nisu ispravni dužni su ispravne podatke unijeti kroz ručni unos i pokrenuti postupak ispravka podataka u temeljom registru (izuzev podatka o vrijednosnim papirima koji se dohvaćaju na zahtjev obveznika iz sustava SKDD). Stoga će članak 12. stavak 3. Pravilnika biti izmijenjen i glasiti: (3) Obveznici su dužni provjeriti točnost podataka preuzetih iz vanjskih izvora, a u slučaju neusklađenosti ili grešaka, dužni su točne podatke unijeti kroz ručni unos i provesti potrebne promjene o navedenim podacima u temeljnom registru.
3 ZORAN SAMBOL Članak 6., (4) Prihvaćeni format za dostavu dokumenata je PDF, Microsoft Excel, Microsoft Word, JPEG i PNG slike i ZIP arhiva. Zapisi u PDFu, Microsoft Wordu i ZIP datoteci nisu strojno čitljivi. Zapisi u grafičkim formatima JPEG i PNG su čitljivi samo specijaliziranim programima. Molim ispravak članka: (4) Prihvaćeni formati za dostavu dokumenata su PDF, Microsoft Excel, Microsoft Word, JPEG i PNG slike i ZIP arhiva. Dokumetni moraju po zahtjevu biti dostavljeni i u strojno (računalno) čitljivom zapisu: tekstualni format. Nije prihvaćen ZIP datoteka omogućava dostavu podataka i u strojno čitljivom obliku za potrebe potvrđivanja da obveznik upravlja imovinom, raspolaže njome, koristi je ili da je došlo do promjene u vezi s tom imovinom, bez obzira na to tko je vlasnik sukladno Članku 6. stavka 2. Pravilnika.
4 ZORAN SAMBOL Članak 3., (3) Oba segmenta programskog rješenja usklađena su sa Zakonom o državnoj informacijskoj infrastrukturi i omogućuju dostupnost bez vremenskog ograničenja odnosno trajno su dostupni u skladu s državnim oblakom Republike Hrvatske. Gdje se nalazi i tko održava "državni oblak Republike Hrvatske"? Tko mu sve ima pristup? Nije prihvaćen Komentar nije usmjeren na članak 3. Pravilnika.
5 ZORAN SAMBOL Članak 3., (1) Središnji registar jednim je dijelom programskog rješenja dostupan za javnost, a drugim dijelom programskog rješenja (interni dio) dostupan je isključivo obveznicima dostave i unosa podataka u skladu s korisničkim ovlaštenjima. Kojim je to "dijelom" programskog rješenja središnji registar dostupan javnosti? Radi li se možda o adresi imovine, vrijednosti, tko je trenutno koristi.... Molim točno definirati podatke dostupne javnosti, kao i one nedostupne. Nije prihvaćen Odredbama članka 6. Zakona o Središnjem registru državne imovine i članka 15. Uredbe o Središnjem registru državne imovine propisano je da se neće objavljivati podaci koji su označeni kao povjerljivi prema zakonima koji reguliraju tajnost podataka. Važno je napomenuti da će ostali sadržaj Središnjeg registra biti dostupan javnosti.
6 Udruga gradova u RH PRAVILNIK O TEHNIČKOJ STRUKTURI PODATAKA I NAČINU UPRAVLJANJA SREDIŠNJIM REGISTROM DRŽAVNE IMOVINE, Članak 15. Uz članak 15. Na ovaj način se pokušava centralizirati upravljanje imovinom svih javnopravnih tijela u RH, čime se izravno narušava Ustavom te Poveljom o lokalnoj samoupravi zajamčena samostalnost lokalne samouprave. Nije prihvaćen Komentar se ne odnosi na članak 15. Pravilnika, odnosno na mogućnost pristupa širokom spektru izvještaja u sklopu svih modula za podatke koje obveznici dostave i unosa dostavljaju.
7 Udruga gradova u RH PRAVILNIK O TEHNIČKOJ STRUKTURI PODATAKA I NAČINU UPRAVLJANJA SREDIŠNJIM REGISTROM DRŽAVNE IMOVINE, Članak 7. Članak 7. Stavak 3. Na temelju članka 14. stavka 2. Uredbe o Središnjem registru državne imovine (NN 3/20), specifikacija razmjenskog formata pobliže se propisuje Pravilnikom o tehničkoj strukturi podataka i načinu upravljanja Središnjim registrom državne imovine. Članak 7. stavak 3. prijedloga Pravilnika nije u skladu s navedenim člankom 14. stavkom 2. Uredbe. Naime definicija i opis strukture za razmjenu podataka na temelju Uredbe mora biti jasno definirana i objavljena u Pravilniku, a ne proizvoljno definirana od strane SDURDD-a i dostupna samo obveznicima dostave podataka. Ujedno, navedena odredba nije transparentna i dovodi do nesigurnosti obveznika jer čelnici nadležnog Središnjeg ureda za razvoj digitalnog društva u svakom trenutku proizvoljno mogu mijenjati opis strukture podataka. Uz naslov ispred članka 11. Ni Zakon o Središnjem registru državne imovine (NN 112/18) ni Uredba o Središnjem registru državne imovine (NN 3/20) u nijednoj odredbi ne spominju oglašavanje prodaje i najma imovine pa je stoga potpuno izlišno oglašavanje prodaje i najma putem Središnjeg registra državne imovine uzimajući pri tome kako je postupak oglašavanja reguliran drugim zakonskim propisima. Također, značajan dio imovine lokalne samouprave predstavljaju javna dobra u općem i javnom interesu, tako da je navedeno suštinski pogrešno za ukupnost imovine svih javnopravnih tijela obveznika unosa. Nije prihvaćen Specifikacija razmjenskog formata pobliže je propisana člankom 7. stavkom 1. i 2. Pravilnika, odnosno kako se pod strojno čitljivim formatom podrazumijeva format podataka u programskom jeziku za označavanje podataka (eng. XML) te u sklopu stavka 3. definiran opis strukture za razmjenu podataka koji je javno dostupan u sklopu internog dijela registra namijenjenom obveznicima Središnjeg registra. Oglašavanja prodaje i najma imovine je mogućnost (ne obveza) koju obveznicima daje programsko rješenje i obveznici je mogu koristiti kada im se za navedeno ukaže potreba.
8 Udruga gradova u RH PRAVILNIK O TEHNIČKOJ STRUKTURI PODATAKA I NAČINU UPRAVLJANJA SREDIŠNJIM REGISTROM DRŽAVNE IMOVINE, Članak 6. Članak 6. Stavak 1. Nejasno je hoće li svim obveznicima biti omogućeno da svaku promjenu koju su dužni dostaviti u Središnji registar, dostave automatski izvozom podataka u Središnji registar ili će nakon inicijalnog izvoza podataka u Središnji registar sve daljnje promjene na imovini morati unositi ručno? U slučaju da navedene podatke moraju unositi ručno, isto će dovesti do toga da će obveznici iste podatke morati unositi u najmanje dvije različite baze što će sigurno biti podložno propustima, a da ne spominjemo gubitak efikasnog radnog vremena. Posebno se napominje kako je člankom 4. stavkom 2. Zakona o Središnjem registru državne imovine propisano kako su obveznici dužni voditi svoju evidenciju o pojavnim oblicima državne imovine. Nije prihvaćen Središnji registar državne imovine u svim svojim modulima (izuzev modula za imovinu u pojavnom obliku prava), omogućuje obveznicima automatsko preuzimanje podataka iz temeljnih registara te obveznici neće morati raditi dodatni unos podataka u Središnji registar, izuzev u slučaju kada podaci preuzeti iz vanjskih temeljnih registara nisu točni, obveznici su u tom slučaju dužni točne podatke unijeti kroz ručni unos i provesti potrebne promjene o navedenim podacima u temeljnom registru. Obveznik koji dostavi inicijalno svoje podatke u Središnji registar moći će se bazirati isključivo na radu s promjenama nad postojećim podatcima.
9 Udruga gradova u RH PRAVILNIK O TEHNIČKOJ STRUKTURI PODATAKA I NAČINU UPRAVLJANJA SREDIŠNJIM REGISTROM DRŽAVNE IMOVINE, Članak 5. Članak 5. Uz Stavak 2. Odredba članka 5. stavka 2. prijedloga Pravilnika nije u skladu s člankom 7. Uredbe o Središnjem registru državne imovine (NN 3/20) na temelju koje se elementi evidencije državne imovine, koja se unosi u Središnji registar, određuju Pravilnikom o tehničkoj strukturi podataka i načinu upravljanja Središnjim registrom . Dakle, elementi moraju biti točno specificirani Pravilnikom i ne mogu se mijenjati i dopunjavati bez izmjene Pravilnika. Uz Stavak 3. Elementi su preširoko te logički i nomotehnički nedosljedno određeni i opisani te je nemoguće znati koji se atributi skrivaju iza istih. SDURDD je prijedlogom Pravilnika trebao definirati i navesti točan set podataka odnosno atributa koji su obveznici dužni dostaviti u Središnji registar. Ovdje se predlaže uzeti u obzir nužne minimalne podatke prilagoeđne vrstama imovine. Primjera radi, nijedno poljoprivredno zemljište nema adresu, a sva javna dobra u javnoj i općoj uporabi ne mogu biti predmet oglašavanja. Uz Stavak 7. Obavezni atributi moraju biti točno specificirani Pravilnikom. Ujedno, na temelju članka 2. stavka 3. Zakona o Središnjem registru državne imovine (NN 112/18) podaci bi se trebali dostavljati, unositi i voditi u skladu s klasifikacijom pojavnih oblika imovine prema rasporedu računa Računskog plana za proračunsko računovodstvo, Računskog plana za neprofitne organizacije i kontnog plana poduzetnika. S obzirom da elementi navedeni u članku 5. stavku 3. prijedloga Pravilnika ne odgovaraju atributima iz računskog plana, atributi moraju biti jasno navedeni i na temelju navedene odredbe Zakona trebali bi odgovarati atributima iz računskog plana. Nije prihvaćen Elementi evidencije imovine jasno su definirani odredbama članka 5. stavkom 3., 4., 5. i 6. Pravilnika. Struktura i sadržaj podataka dostupan je svim obveznicima koji imaju pravo unosa u registar na zato predviđenom mjestu u sklopu programskog rješenja kako je definirano člankom 7. stavkom 3. Pravilnika. Člankom 2. stavkom 3. Zakona o središnjem registru državne imovine propisano je da se podaci o imovini u Središnjem registru dostavljaju, unose i vode u skladu s klasifikacijom pojavnih oblika imovine prema rasporedu računa Računskog plana za proračunsko računovodstvo, Računskog plana za neprofitne organizacije i kontnog plana poduzetnika, odnosno Središnji registar usklađen je s navedenim sukladno specifičnostima modula programskog rješenja za unos pojavnih oblika imovine. Središnji registar državne imovine definirao je nužne minimalne podatke za sve vrste imovine, time u svezi programsko rješenje za poljoprivredno zemljište neće tražiti obvezan podatak adrese. Mogućnost oglašavanja prodaje i najma imovine programski je omogućena svim obveznicima dostave i unosa podataka te istu mogu koristiti kada im se za navedeno ukaže potreba.
10 Udruga gradova u RH PRAVILNIK O TEHNIČKOJ STRUKTURI PODATAKA I NAČINU UPRAVLJANJA SREDIŠNJIM REGISTROM DRŽAVNE IMOVINE, Članak 2. Uz članak 2. Navode se kako su obveznici dostave i unosa podataka u Središnji registar dužni su postupati u skladu s utvrđenim mogućnostima programskog rješenja za unos, ažuriranje, verifikaciju, održavanje podataka i njihovu dostavu, iz čega proizlazi kako funkcionalnost registra, kao i prava i obveze obveznika unosa ovise o programskom rješenju koje se koristi u tom smislu. Napominjemo kako je predmetni pravilnik općenormativni akt koji bi trebao propisati strukturu i sadržaj podataka, a osobito oblike i vrste imovine te obvezne atribute upisa za svaku pojedinu vrstu imovine, a ne paušalno pepustiti isto uz programsko rješenja čije struktura nije ni propisana ni objavljena. Predlaže se brisati navedena odredba u cijelosti. Nije prihvaćen Dostupnost strukture i sadržaja podatka dostupna je poradi sigurnosnih razloga svim obveznicima koji imaju pravo unosa u registar na zato predviđenom mjestu u sklopu programskog rješenja (članak 7. stavka 3.).
11 Udruga gradova u RH PRAVILNIK O TEHNIČKOJ STRUKTURI PODATAKA I NAČINU UPRAVLJANJA SREDIŠNJIM REGISTROM DRŽAVNE IMOVINE Zakonom o Središnjem registru državne imovine (NN 112/18; dalje u tekstu Zakon) pojam državne imovine je proširen na svu imovinu svih javnopravnih tijela u Republici Hrvatskojm uključujući imovinu lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i imovinu svih njihovih proračunskih korisnika. Navedena je okolnost problematična jer se na temelju Ustava RH jamči pravo na lokalnu i regionalnu samoupravu, dok je Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj samoupravi utvrđeno kako imovinu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave čine pokretne i nepokretne stvari te imovinska prava koje pripadaju jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave te kako jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave mora upravljati, koristiti se i raspolagati svojom imovinom pažnjom dobrog gospodara. Iz navedenoga nedvojbeno proizlazi kako je tijela središnje države nemaju ovlasti za upravljanje imovinom lokalnih jedinica, već je su za isto nadležna tijela lokalnih jedinica. U bitnome, svako objedinjavanje takvih podataka na jednom mjestu je jednostavno suvišno i izlišno te bez utemeljenja Ovdje valja dodati kako se u Prijedlogu zakona o Središnjem registru državne imovine (https://www.sabor.hr/hr/prijedlog-zakona-o-sredisnjem-registru-drzavne-imovine-prvo-citanje-pz-br-393-predlagateljica-vlada; dalje u tekstu: Prijedlog) navodi kako je registar državne imovine prvi put bio uređen Zakonom o upravljanju državnom imovinom (Narodne novine, br. 145/10 i 70/12), ali se problematičnim pokazalo kako se, između ostaloga, miješaju pojavni oblici imovine i korištenja iste. Navedeni propis odnosio se samo na imovinu u vlasništvu Republike Hrvatske, dok je postojećim Zakonom proširen i na svu imovinu svih javnopravnih tijela. Novi je Zakon u primjeni od 22. prosinca 2018. godine, a Središnji registar još uvijek nije zaživio u praksi (osim partikularno) te u svakom slučaju ne predstavlja metodološki standardiziranu imovinsku evidenciju, a navedenome ne doprinosi ni predmetni Pravilnik obzirom ne definira ni pojavne oblike ni atribute imovine koje je potrebno unijeti. Postojeći zakon, dakle, propisuje kako je Središnji registar sveobuhvatna i cjelovita, metodološki standardizirana i kontinuirano ažurirana evidencija državne imovine koja obuhvaća svu nefinancijsku i financijsku imovinu države i to: imovinu u vlasništvu RH, imovinu JLP(R)S, imovinu trgovačkih društava, zavoda i drugih pravnih osoba čiji je osnivač RH i/ili JLP(R)S, imovinu ustanova kojima je jedan od osnivača RH ili JLP(R)S, imovinu ustanova kojima je jedan od osnivača ustanova čiji je osnivač RH i/ili JLP(R)S i imovina pravnih osoba s javnim ovlastima te pojavne oblike državne imovine koji su tim pravnim osobama na temelju posebnog propisa ili pravnog posla dani na upravljanje ili korištenje. Dakle, proširenje pojma imovne države u smislu članka 2. stavka 2. Zakona je i u pravnom, semantičkom i logičkom smislu problematično i vrlo upitne zakonitosti. Nadalje, posebnim propisima koji uređuju područje lokalne samouprave već je propisana obveza vođenja imovinskih evidencija jer svi obveznici proračunskog računovodstva vode evidencije dugotrajne imovine (EDI), a na temelju Zakona o komunalnom gospodarstvu i Evidencije komunalne infrastrukture. Nažalost, za brojne jedinice imovine obuhvaćene pojmom komunalne infrastrukture za gotovo sve lokalne jedinice nisu uređeni imovinskopravni odnosi, stoga je svako evidentiranje zemljišnoknjižnog stanja takve imovine također i u pravnom i u logičkom smislu pogrešno, dok su takvi podaci suštinski potpuno neupotrebljivi. U istom smislu je inzistiranje na ispravi stjecanja vlasništva također pogrešno jer je značajan dio imovine stečen sukcesijom iz bivše države. Također, Zakonom je propisano kako su podatke o imovini koju koriste dužni unositi korisnici, ali i vlasnici takve imovine, što dovodi neizbježno do dvostrukih upisa svih takvih jedinica imovine. Podsjećamo i ovdje na Ustavom RH proklamirano načelo kako vlasništvo obvezuje te bi svakako vlasnici morali voditi računa o svojoj imovini te evidentirati istu, dok je korištenje nekretnine poslovni događaj, odnosno pravni posao, što je u Prijedlogu zakona navedeno kao problematična okolnost, ali se u novom Zakonu iz nekog razloga i dalje inzistira na istome Nadalje, na temelju Zakona je donesena i Uredba o Središnjem registru državne imovine koja ponovno definira pojmove utvrđene u Zakonu, što je nomotehnički neispravno i stvara pravnu nesigurnost, ali se i navodi kako tijelo državne uprave nadležno za razvoj digitalnog društva uspostavlja vezu i pristupa svim javnim, temeljnim, središnjim registrima i drugim bazama podataka nužnim za vođenje Središnjeg registra, i to sukladno odredbama propisa kojima se uređuje područje državne informacijske infrastrukture. Iz navedenoga također proizlazi kako bi se suštinski pojam državne imovine trebao odnositi samo i isključivo na imovinu u vlasništvu Republike Hrvatske kojom raspolažu tijela javnog sektora u smislu Zakona o državnoj informacijskoj infrastrukturi (NN 92/14), a koji pojam ne obuhvaća ni jedinice lokalne samouprave ni njihove proračunske korisnike. Od dana 30. prosinca 2023. na snazi Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (NN 155/23) koji propisuje uvođenje potpuno novog internog registra imovine za imovinu u vlasništvu Republike Hrvatske (IRN), što u velikoj mjeri čini upitnim daljnje postojanje ovako koncipiranog sveobuhvatnog, praktično neprovedivog i potpuno neiskoristivog Središnjeg registra državne imovine. Navedeni Registar ne pravi razliku ni između različitih subjekata unosa, jer vlasništvo nad komunalnom infrastrukturom u smislu ZKG (ceste, trgovi, groblja, zelene i druge javne površine) mogu imati samo i isključivo gradovi i općine, a nikako javne ustanove u području zdravstva, kulture, odgoja i obrazovanja, koje, usput rečeno, predstavljaju najveći broj obveznika unosa. Stoga je, čak i da se utvrdi opravdanim postojanje ovakvog registra, svakako nužno redefinirati oblike nepokretne imovine za različite subjekte unosa te utvrditi kako su isključivo vlasnici, a nikako korisnici dužni upisivati svoju imovinu u isti. Ovakva obveza nameće značajne dodatne administrativne obveze lokalnim jedinicama, a bez ikakve na zakonu utemeljene svrhe ili cilja koji bi se postigao na ovaj način te koji bi na bilo koji način mogao doprinijeti racionalnijem upravljanju imovinom svih javnopravnih tijela u RH. U konačnici, uređene i usklađene zemljišne knjige i katastar bi u potpunosti učinili bilo kakvo evidentiranje nekretnina potpuno izlišnim, tako da je svakako poželjno i stručna znanja i ograničene administrativne resurse usmjeriti u tom pravcu Stoga predlažemo pristupiti cjelovitoj analizi čitavog normativnog okvira koji uređuje Središnji registar državne imovine te osloboditi, obzirom na navedeno, lokalne jedinice od takve obveze, a svakako smo spremni i otvoreni za dijalog te stručnu pomoć donositelju propisa u daljnjem radu i postupanju. Nije prihvaćen Komentar je općeg tipa na pravni okvir Središnjeg registra državne imovine, a ne na sadržaj Pravilnika.
12 NENAD MIKŠA Članak 11. , (1) Obveznicima dostave i unosa podataka omogućeno je programski, korištenje  funkcionalnosti oglašavanja prodaje i najma imovine. Tipfeler: "O bveznicima" umjesto "Obveznicima" Prihvaćen Tipfeler je ispravljen.
13 NENAD MIKŠA Članak 6., (4) Prihvaćeni format za dostavu dokumenata je PDF, Microsoft Excel, Microsoft Word, JPEG i PNG slike i ZIP arhiva. Zašto ne bi dopustili i OpenOffice/LibreOffice format? Na taj način se ne tjera korisnike na uvijek jednu platformu i jednog proizvođača uredskog softvera. Nije prihvaćen ZIP datoteka omogućava dostavu podataka i u strojno čitljivom obliku za potrebe potvrđivanja da obveznik upravlja imovinom, raspolaže njome, koristi je ili da je došlo do promjene u vezi s tom imovinom, bez obzira na to tko je vlasnik sukladno Članku 6. stavka 2. Pravilnika.
14 Ana Jerković Članak 2., (2) Obveznici dostave i unosa podataka koji preuzimaju podatke iz vanjskih temeljnih registara putem utvrđenih mogućnosti u sklopu programskog rješenja Središnjeg registra, odgovorni su za točnost i relevantnost podataka prije njihove potvrde odnosno konačne dostave. U slučaju kada podaci preuzeti iz vanjskih temeljnih registara nisu točni, obveznici su dužni provesti potrebne promjene u tim temeljnim registrima prije potvrde podataka u Središnjem registru. Odredba o odgovornosti Obveznika dostave za točnost i relevantnost podataka koji se preuzimaju iz vanjskih temeljnih registara nije u skladu sa zakonom. Uzmimo kao primjer Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra (ZIS) koji je relevantan za unos podataka o nekretninama. Zakon o zemljišnim knjigama u čl. 6. propisuje da se zemljišne knjige vode elektronički u ZIS-u, a čl. 9. eksplicitno propisuje da Republika Hrvatska objektivno odgovara za štetu prouzročenu pogreškama u vođenju zemljišnih knjiga. Također postoji načelo povjerenja u zemljišne knjige, tj. podatke koji se vode u ZIS-u, a što za sobom povlači relevantne pravne posljedice vezano za stjecanje prava koja se vode u zemljišnim knjigama. S obzirom na sve navedeno apsolutno je neprihvatljivo da se bilo kojim pravilnikom, pa čak i zakonom, propisuje odgovornost bilo koga drugog za podatke koji se vode u ZIS-u. S obzirom na to da se radi o registrima kojima upravlja RH putem svojim nadležnih tijela, postavlja se pitanje iz kojeg razloga nema „automatizma“ u preuzimanju podataka i zašto se Obvezniku nameće odgovornost za nešto za što nikako ne može biti odgovoran. Osobitu konfuziju stvara sljedeća rečenica ovoga stavka koja dovodi u pitanje cijeli sustav evidencije u SRDI. Naime, nije sasvim jasno što znači „da podaci preuzeti iz vanjskih temeljnih registara nisu točni“. Uzmimo ponovno ZIS kao primjer. Podrazumijeva li „netočnost podataka“ da podaci u zemljišnoj knjizi/katastru ne odgovaraju stvarnom stanju (npr. nije usklađeno zk stanje sa katastrom, nije upisana ispravna kultura u zemljišnu knjigu, nije upisana zagrada na zemljištu, pravo vlasništva nije upisano u zemljišnu knjigu (vanknjižno vlasništvo), u zk je upisano vlasništvo Obveznika unosa podataka iako je stvarni vlasnik netko treći i sl.) ili se misli na to da je nastala pogreška pri samom vođenju zemljišne knjige/katastra (npr. nadležni sud nije u zemljišnu knjigu unio ispravan unos temeljem isprava i sl.). Ukoliko se ovdje misli na potonje opisani slučaj pogreške, a za koji sukladno čl. 9. Zakona o zemljišnim knjigama odgovara Republika Hrvatska, Obveznicima unosa u SRDI nameće se obveza i odgovornost da kontroliraju nadležna tijela u poslu vođenja zemljišnih knjiga/katastra i prijavljuju detektirane pogreške. Ukoliko se misli na prvi opisani slučaj neusklađenosti zemljišnih knjiga/katastra sa stvarnim stanjem, treba imati u vidu da je uređenje navedenog stanja i provedba odgovarajućih upisa regulirana posebnim propisima, da predmetni postupci traju određeno (duže ili kraće) vrijeme, da je često potrebno prethodno voditi (dugotrajne) parnične/izvanparnične postupke, da u određenim slučajevima Obveznik unosa u SRDI uopće nije ovlaštena osoba za provedbu odgovarajućih upisa u zemljišne knjige za nekretnine koje je obvezan unijeti u SRDI jer nije njihov vlasnik itd. Dakle „provedba potrebnih promjena u temeljnim registrima“ koja bi trebala nužno prethoditi unosu podataka u SRDI nerijetko može trajati godinama bez ikakve krivnje i odgovornosti obveznika unosa u SRDI. Da zaljučimo, znači li ova odredba da se niti jedna nekretnina u kojoj stanje nije u potpunosti usklađeno objektivno neće smijeti unijeti u SRDI prije nego se provedu odgovarajući upisi u ZIS, a što može iz objektivnih razloga trajati godinama? Djelomično prihvaćen Obveznicima za unos podataka dostupna je programska mogućnost dohvata podataka iz relevantnih temeljnih registara. Ako obveznici dostave i unosa podataka uvide kako podaci u temeljnom registru nisu ispravni dužni su ispravne podatke unijeti kroz ručni unos i pokrenuti postupak ispravka podataka u temeljom registru (izuzev podatka o vrijednosnim papirima koji se dohvaćaju na zahtjev obveznika iz sustava SKDD). Stoga će članak 2. stavak 2. Pravilnika biti izmijenjen i glasiti: (2) Obveznici dostave i unosa podataka koji preuzimaju podatke iz vanjskih temeljnih registara putem utvrđenih mogućnosti u sklopu programskog rješenja Središnjeg registra, odgovorni su za točnost i relevantnost podataka prije njihove potvrde odnosno konačne dostave. U slučaju kada podaci preuzeti iz vanjskih temeljnih registara nisu točni, obveznici su dužni točne podatke unijeti kroz ručni unos i provesti potrebne promjene o navedenim podacima u temeljnom registru.