Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu Prijedloga zakona o izmjenama Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika, s Konačnim prijedlogom

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Udrugaauzgajivača Istarske ovce"Istrijanka 2013" PRIJEDLOGZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PLAĆI I DRUGIM MATERIJALNIM PRAVIMA PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Svaki građanin republike Hrvatske zaslužuje adekvatnu novčanu naknadu za svoj rad,pod adekvatnom naknadom mislimo i na to koliki su rezultati iza tog rada ... Generalno podizanje plaća je besmisleno,osnovna plaća mora biti dostatna za pristojan život a sve ostalo mora biti nagrada za rezultate na radnom mjestu... Podizanje plaća u pravosudnom sustavu trebalo bi se izračunavati po obrađenim predmetima,dužini vođenja procesa,vračanju predmeta,broju neobrađenih predmeta itd... Primljeno na znanje Primjedba se prima na znanje. Važećim propisima plaće pravosudnih dužnosnika, kao i državnih dužnosnika te državnih i javnih službenika, definirane su kao umnožak osnovice i koeficijenta za izračun plaća. Predložene izmjene provode se zbog značajnog zaostajanja usklađenja plaća pravosudnih dužnosnika s rastom troškova života te s plaćama službenika zaposlenih u pravosudnim tijelima.
2 Tea Budimlić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PLAĆI I DRUGIM MATERIJALNIM PRAVIMA PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, Članak 1. U konačnom prijedlogu Zakona koji je sastavljen nakon postignutog dogovora sa Udrugom sudaca kojim bi se poboljšao materijalni status sudaca između ostalog, u čl. 4. Zakona, uz povećanje osnovice svim sucima, predloženo je povećanje koeficijenta županijskih sudaca i državnih odvjetnika sa 4,55 na 5,00 što pozdravljamo, no i ovom izmjenom zakona kao i onom donesenom tijekom 2023. kojima se povećao koeficijent kako se navodi "prvostupanjskim" sucima i to općinskih, trgovačkih, upravnih i prekršajnih sudova, osim županijskim sucima prvog stupnja koji su u potpunosti zanemareni po pitanju povećanja koeficijenta kada se govorilo o sucima prvog stupnja. Radi se ukupno 30 sudaca u RH koji su, između ostalog, zaduženi i za rad u predmetima USKOK-a i za postupanje u predmetima ratnih zločina, a radi se o prvostupanjskim sucima Županijskih sudova u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, pri čemu su suci Županijskog suda u Zagrebu jedini nadležni za postupanje i u kaznenim predmetima EPPO-a. Nepotrebno je ponavljati da se radi o najkompleksnijim i najtežim predmetima koji iziskuju puno veći angažman nego ostali kazneni predmeti, a na kojima je ujedno i najveći interes javnosti, te su redovito medijski praćena. Suci koji rade na navedenim predmetima obvezni su svakih pet godina prolaziti sigurnosnu provjeru (kao i članovi njihovih obitelji), što drugi suci ne moraju. Zbog svega navedenog, ti suci su i ranije imali veći koeficijent za 1.15 nego ostali suci županijskih sudova. Predloženom izmjenom zakona, navedena razlika u koeficijentu se smanjuje na 0,7, stoga smatramo da bi se ovom izmjenom prije donošenja cjelovitog Zakona o plaćama sudaca, trebala barem zadržati postojeća razlika u koeficijentu od 1,15 ili ukoliko to u ovom trenutku nije moguće, da se sucima koji rade na najsloženijim predmetima kroz dodatak na plaću vrednuje rad na ime otežanih uvjeta rada u iznosu koji bi odgovarao navedenoj razlici u koeficijentu, što s obzirom na broj sudaca ne bi predstavljalo značajno opterećenje za proračun. U protivnom, predlažemo da se izmijeni Zakon o USKOK-u i da se kao stvarno i mjesno nadležni odrede svi županijski sudovi u Hrvatskoj i neka postupaju u predmetima iz svoje nadležnosti i tako budu svi ravnomjerno radno opterećeni jer u ovom trenutku 2/3 predmeta u referadama sudaca sa ova četiri suda su predmeti iz nadležnosti USKOK-a i ratnih zločina. Suci I. stupnja OSKOK Županijskog suda u Splitu: Dinko Mešin, Tea Budimlić, Zoran Ivanišević, Višnja Strinić, Ivana Kanaet Samardžić Primljeno na znanje Povećanje koeficijenata za izračun plaća pravosudnih dužnosnika u pravosudnim tijelima prvog stupnja nije predmet ovih izmjena s obzirom da je prethodnim izmjenama Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika koje su na snagu stupile 1. srpnja 2023. izmijenjen samo koeficijent ove kategorije pravosudnih dužnosnika, i to sa 3,54 na 4,21. Primjedba se prima na znanje te će se uzeti u obzir kod donošenja novog zakona koji će cjelovito urediti plaće i druga materijalna prava pravosudnih dužnosnika.
3 Ivan Mamić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PLAĆI I DRUGIM MATERIJALNIM PRAVIMA PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, Članak 2. S obzirom na činjenicu da Vlada RH stalno ističe kako treba težiti izvrsnosti te da na pozicijama kao što su sudovi i državnoodvjetnička organizacija trebaju biti zaposleni najbolji kadrovi, nije jasno zašto u materijalna prava pravosudnih dužnosnika nije uključen i dodatak na znanstveni stupanj. Kako je u odnosu na ukupan broj pravosudnih dužnosnika koji su zaposleni u sustavu mali postotak onih koji su završili poslijediplomski studij i stekli znanstveni stupanj magistra ili doktora znanosti, taj bi dodatak na godišnjoj razini bio neznatan. Zar ne bi bilo normalno da osobe koje su pravosudni dužnosnici te su izdvojili vrijeme i vlastita sredstva kako bi se dodatno obrazovali u polju na kojemu rade te, svoje teško i skupo stečeno znanje, dijele "besplatno" tijekom svojega rada, budu za to, barem u malome dijelu, obeštećeni?! Tim više, ako se nakon stečenoga magisterija ili doktorata nastavljaju razvijati, i to uz redovan posao pravosudnoga dužnosnika, i na znanstvenomu polju, što iziskuje stalno pisanje znanstvenih radova, prisustvovanja i izlaganja na konferencijama te, kroz to stjecanje dodatnih znanja koja se upotrebljavaju u svakodnevnome radu. Smatram da bi to materijalno pravo bilo poticaj i dužnosnicima koji do sada nisu razmišljali o dodatnomu obrazovanju da uzmu u obzir mogućnost završavanja poslijediplomskoga studija. Predlažem da se u ovaj Zakon među materijalna prava u članku 8. kao stavak 8. uvrsti dodatak na stečeni znanstveni stupanj iz područja pravnih znanosti, uvećanjem osnovne plaće u iznosu: - 5 % za završen poslijediplomski specijalistički studij (univ.spec), - 8 % za stečen znanstveni stupanj magistra znanosti, - 15 % za stečen znanstveni stupanj doktora znanosti, a što je u skladu sa Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama, NN 155/2023 koji u svojemu 20. članku pod nazivom "Dodatak za završen studij na poslijediplomskoj razini" definira da: (1) službenik i namještenik ostvaruje pravo na dodatak za završeni studij na poslijediplomskoj razini u visini od: – 5 % ako ima završen sveučilišni specijalistički studij (spec. ili univ. spec. – razina VII.2. Hrvatskog kvalifikacijskog okvira ili završen poslijediplomski stručni studij koji se izvodi na sveučilištu – kratica mr. uz naznaku struke – predbolonjski studiji) – 8 % ako ima akademski stupanj magistra znanosti – 15 % ako ima akademski stupanj doktora znanosti ili doktora umjetnosti. (2) Dodatak za završen studij na poslijediplomskoj razini obračunava se na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za radni staž. (3) Službenik i namještenik ostvaruje pravo na dodatak iz stavka 1. ovoga članka ako završen sveučilišni specijalistički studij, magisterij odnosno doktorat znanosti ili doktorat umjetnosti nije uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta, ali se odnosi na područje kojim se službenik bavi u okviru poslova svog radnog mjesta. Ivan Mamić Primljeno na znanje Dodatno širenje materijalnih prava pravosudnih dužnosnika ne može se provesti ovim zakonskim izmjenama jer za to u ovom trenutku nisu osigurana sredstva u državnom proračunu. Primjedba se prima na znanje te će se uzeti u obzir kod donošenja novog zakona koji će cjelovito urediti plaće i druga materijalna prava pravosudnih dužnosnika.
4 Bruno Klein KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PLAĆI I DRUGIM MATERIJALNIM PRAVIMA PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, Članak 1. Mišljenja sam da odnos između koeficijenata sudaca visokih sudova (5,70) i predsjednika županijskih sudova (od 5,73 do 5,15), treba primijeniti i na odnos koeficijenata sudaca županijskih sudova (5,00) i predsjednika općinskih, trgovačkih i upravnih sudova. Stoga bi koeficijenti predsjednika navedenih sudova trebali biti u rasponu od 5,00 (s više od 100 sudaca) , 4,80 (51-100 sudaca), 4,60 (21-50 sudaca) do 4,40 (manje od 21 suca). Nije primjereno da predsjednik općinskog suda (pa i sa 100 sudaca) ima veći koeficijent (predloženo 5,58) od predsjednika županijskog suda koji ima manje od 21 suca (predloženo 5,15), a teoretski može biti neposredno nadređen predsjedniku tog općinskog suda. Djelomično prihvaćen Dodaci na koeficijente čelnika pravosudnih tijela prema njihovoj veličini propisani su upravo s obzirom na složenost rukovođenja pravosudnim tijelima ovisno o broju pravosudnih dužnosnika. I prema važećim propisima polazni koeficijenti čelnika pravosudnih tijela općinske razine na istoj su razini s koeficijentima pravosudnih dužnosnika županijske razine pa se niti u predloženom rješenju, prema kojem su povećani upravo koeficijenti ove kategorije pravosudnih dužnosnika, od tog polazišta nije odstupalo. Uvažavajući istovrsne primjedbe koji su zaprimljene na predložene izmjene, prihvaćen je prijedlog da se dodatno povećaju koeficijenti za čelnike pravosudnih tijela županijske razine, čime su razlike između koeficijenata čelnika općinskih, trgovačkih i upravnih sudova te općinskih državnih odvjetnika u odnosu na koeficijente predsjednika županijskih sudova i županijskih državnih odvjetnika naglašenije, a prema stvarnom broju pravosudnih dužnosnika u pravosudnim tijelima ni jedan čelnik prvostupanjskog pravosudnog tijela neće imati veći koeficijent od čelnika pravosudnog tijela županijske razine unutar istog pravosudnog područja.