Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 VEDRAN VUSIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, Članak 6. Suprotno tvrdnjama predlagatelja nacrta zakona, predmetno oglašavanje je već dovoljno detaljno regulirano u skladu sa europskim standardima, i to postojećim Zakonom o elektroničkim medijima i Pravilnikom o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima. Naime, navedeni propisi već sadrže detaljne odredbe o oglašavanju igara na sreću. Te odredbe jasno definiraju kako oglašavanje treba izgledati, koja su ograničenja i koja upozorenja moraju biti prisutna uz oglase. S obzirom na to, dodatne izmjene kako se ovdje predlažu nisu potrebne. Umjesto toga, unutar postojećeg pravnog okvira može se predvidjeti još istaknutije isticanje upozorenja uz oglase igara na sreću. Na primjer, veća vidljivost upozorenja, jasnija komunikaciju o rizicima i poticanje odgovornog igranja. Takav bi pristup bio učinkovitiji kako u zaštiti potrošača, posebice maloljetnika, tako i u promicanju odgovornog oglašavanja, bez potrebe za radikalnim izmjenama koje će sigurno imati nepredviđene posljedice na cjelokupni medijski sektor. Naime, zabrana oglašavanja zasigurno neće odvraćati od klađenja kao što, primjerice, niti zabrana oglašavanja alkohola ne dovodi do smanjenja njegove konzumacije (u krajnjem slučaju i ovisnosti). U pogledu samih predloženih izmjena, ukoliko se na istima bude ustrajalo usprkos valjanim argumentima protiv, smatram da se predviđena vremenska zabrana u članku 67. b, stavku 1. u svakom slučaju može smanjiti (skratiti) budući da za to svakako ima uporišta u postojećem zakonodavnom uređenju unutar država EU. Osim toga, iz formulacije cit. "izuzev 15 minuta prije, za vrijeme i 15 minuta nakon sportskog događaja koji se emitira uživo" proizlazi da se primjenjuje samo na televizijski prijenos uživo, a ne, primjerice, i na tekstualni prijenos uživo pa bi u tom smislu ta odredba mogla predstavljati diskriminaciju elektroničkih medija. Također, trebalo bi predvidjeti dozvolu oglašavanja igara na sreću u specijaliziranim tiskanim i digitalnim sportskim medijima i/ili specijaliziranim sportskim rubrikama unutar postojećih tiskanih i digitalnih medija - obzirom na intenciju zakonodavca u pogledu predloženih izmjena, nema zapreke da se dozvoli oglašavanje u specijaliziranim sportskim medijima odnosno specijaliziranim sportskim rubrikama. Nije prihvaćen Evaluacija postojećeg zakonodavnog okvira kojim je zabranjeno samo oglašavanje u radijskim i televizijskim emisijama te tiskanim materijalima za djecu, ukazala je na nedovoljno kvalitetno reguliranje oglašavanja igara na sreću kojim se najviše stimulira sudjelovanje igrača u igri i posljedično povećava incidenciju ovisnosti o igrama na sreću. Riječ je o ovisnosti koja razvija teškoće s kontrolom ponašanja i poriva i razvojem impulzivnih i kompulzivnih ponašanja. Opća istraživanja sugeriraju da česta izloženost reklamama za igre na sreću može pridonijeti normalizaciji kockarskog ponašanja, čineći ga prihvatljivim dijelom svakodnevnog života. Poruke koje se gledateljima šalju kroz oglase govore da je lako doći do dobitka te da su šanse za dobitak velike, kao i da je kockanje lagan način za dolazak do bogatstva. Analiza sadržaja oglasa koji se prikazuju na televizijama s nacionalnom koncesijom u Hrvatskoj pokazala je da oglašivači koriste sve navedene poruke kako bi privukli nove i zadržali stare igrače. Posebno zabrinjava to što se reklame za kockanje i klađenje prikazuju tijekom cijelog dana a upravo izloženost nekontroliranom oglašavanju dodatno potencira ekscesivno kockanje. S obzirom da su krajem 2022. godine provedene posljednje izmjene zakonodavnog okvira koji regulira elektroničke medije a Zakon o igrama na sreću nije u bitnome mijenjan od 2010. godine, zaključeno je da se izmjene u području ograničavanja oglašavanja igara na sreću u medijima provedu izmjenama regulative igara na sreću. Slijedom navedenog, predmetne izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću koncipirane su na način koji će optimalno zaštititi javnozdravstvene interese i potrebe građana, interese države te neće otežati uvjete poslovanja priređivača igara na sreću i medijskog sektora, koji će za prilagodbu novom zakonodavnom okviru imati propisan adekvatan prijelazni period.
2 Vedran Miličević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, Članak 6. Što se tiče smanjenja vidljivosti objekata u kojima se priređuju igre na sreću potrebno je napraviti određenu distinkciju i uvažiti specifičnosti velikih klubova s velikom investicijom koji se nalaze u poslovnim zonama (auto destinacijama) i malih klubova koji se nalaze u gradskim četvrtima. Također, neke postojeće vanjske površine prostora za igru su u dugoročnom zakupu zajedno s ugovorom o najmu i nije moguće iste otkazati niti dati u podzakup, što znači da bi u slučaju predloženog ograničenja, priređivači morali i nadalje plaćati najmove za oglasnu površinu koju više ne bi mogli koristiti. Smatram da nije opravdano niti smanjenje natpisa prostora automat kluba ili casina jer nije opravdano niti logično da klub od 100 m2 ima istu mogućnost za natpis kao klub od nekoliko tisuća kvadrata, koji ima puno veće troškove. Nije prihvaćen Specifičnosti pojedinih prostora za igre na sreću prepoznati su propisivanjem izuzeća od primjene odredbi koje uređuju vanjsku vidljivost za prostore casina smještenih u ugostiteljskim objektima skupine „hoteli“ kategorije četiri ili više zvjezdica. Riječ je o prostorima u sklopu hotela koji svojim sadržajem pridonose obogaćivanju turističke ponude. Predmetne izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću koncipirane su na način koji će optimalno zaštititi javnozdravstvene interese i potrebe građana, interese države te neće otežati uvjete poslovanja priređivača igara na sreću i medijskog sektora koji će za prilagodbu novom zakonodavnom okviru imati propisan adekvatan prijelazni period. Ostali prijedlozi razmotrit će se prilikom izrade provedbenih propisa.
3 Večernji list d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, Članak 6. Postavlja se pitanje da li je zabrana oglašavanja adekvatan mehanizam odvraćanja od klađenja ili bi se trebalo fokusirati na regulaciju poslovanja priređivača igara na sreću. Usporedba s drugim porocima, poput alkohola, pokazuje da zabrana oglašavanja ne dovodi nužno do smanjenja ovisnosti. Stoga smatramo da bi se trebalo razmotriti uvođenje mjera koje bi direktno utjecale na smanjenje ovisnosti, kao što su edukacija, promicanje odgovornog igranja i ograničenje pružanja usluga koje potiču ovisničko ponašanje, a koje mediji mogu omogućiti u ovu svrhu bez naknade u dogovorenom volumenu na godišnjoj razini Postojeći Zakon o elektroničkim medijima i Pravilnik o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima već sadrže detaljne odredbe o oglašavanju igara na sreću. Ove odredbe jasno definiraju kako oglašavanje treba izgledati, koja su ograničenja i koja upozorenja moraju biti prisutna uz oglase. S obzirom na to, smatramo da dodatne izmjene kroz lex specialis nisu neophodne. Umjesto toga, predlažemo da se unutar postojećeg regulatornog okvira naglasi potreba za još istaknutijim isticanjem upozorenja uz oglase igara na sreću. To bi moglo uključivati veću vidljivost upozorenja, jasniju komunikaciju o rizicima i poticanje odgovornog igranja. Vjerujemo da bi takav pristup bio učinkovitiji u zaštiti potrošača, posebice maloljetnika, i u promicanju odgovornog oglašavanja, bez potrebe za radikalnim izmjenama koje bi mogle imati nepredviđene posljedice na medijski sektor. Utvrdili smo da postoji očita diskriminacija između tiskanih medija i elektroničkih publikacija nasuprot televizijskim kućama i radio postajama, a sve iz razloga jer zakon omogućuje oglašavanje igara na sreću 15 minuta prije, tijekom, i 15 minuta nakon sportskog događaja koji se emitira uživo. Takov postupanje uvelike ide na ruku plaćenim TV kanalima sa sportskim kanalima koji ne moraju imati sjedište u Hrvatskoj, u odnosu na sve elektronske medije, lokalne radio postaje, internetske portale, outdoor oglašavanje i slično. Posebno smo zabrinuti zbog različitog tretmana lokalnih oglašivača u odnosu na velike tehnološke platforme (BigTech) i subjekte na crnom tržištu, uključujući stranice promotora. Lokalni oglašivači podliježu strogim nacionalnim regulativama, dok je regulacija BigTech kompanija na razini Republike Hrvatske izazovna zbog njihovih globalnih pravila zajednice i autonomije. Osim toga, crno tržište i stranice promotora često djeluju izvan dosega nacionalnog zakonodavstva, što onemogućava efikasnu kontrolu i nadzor, gdje ilegalni priređivači igara na sreću oglašavaju svoje usluge na ilegalnim medijima koji nisu upisani u registar medija Agencije za elektroničke medije, Ovakva situacija stvara neravnopravan položaj na tržištu, gdje lokalni oglašivači trpe posljedice strožih zakonskih ograničenja, dok se istovremeno ne može adekvatno adresirati problematika oglašavanja putem globalnih platformi i nelegalnih kanala. Smatramo da bi takva diskriminacija mogla imati negativne posljedice na konkurentnost lokalnih subjekata i pravednost tržišta. Smatramo važnim istaknuti kako je tema oglašavanja igara na sreću u drugim europskim državama kao što su Danska, Austrija, Grčka, Slovenija, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Rumunjska regulirana bitno drugačije. Naime, u tim je državama omogućeno oglašavanje igara na sreću uz uvjet da se osigura zaštita potrošača i promiče odgovorno igranje. Zakonodavstvo Europske unije ne nameće direktive koje bi ograničavale oglašavanje igara na sreću, već to prepušta nacionalnim zakonodavstvima. Potpuna zabrana oglašavanja igara na sreću nije u skladu s praksom drugih članica EU. U skladu s tim, predlažemo da se oglašavanje igara na sreću regulira kroz sljedećih pet područja, usklađenih s europskom praksom: i. Ispravno predstavljanje izgleda za dobitak - oglašavanje treba objektivno prikazati šanse za dobitak, bez stvaranja lažnih očekivanja. ii. Promicanje odgovornog igranja - kockanje treba predstaviti kao oblik zabave, a ne kao način zarade. iii. Zaštita maloljetnika i ranjivih skupina - oglašavanje ne smije biti usmjereno na djecu, maloljetnike ili ranjive skupine. iv. Ograničenje upotrebe poznatih osoba - ne koristiti javne ličnosti na način koji bi mogao sugerirati da je kockanje doprinijelo njihovom uspjehu. v. Odbacivanje sadržaja koji sugerira financijsku korist - oglašavanje ne smije implicirati da kockanje može riješiti financijske probleme ili osigurati društveno prihvaćanje. vi. Zabrana oglašavanja ilegalnih platformi - ne smije se dopustiti oglašavanje platformi koje nisu legalno registrirane i regulirane. Vjerujemo da bi takav pristup bio uravnotežen i u skladu s europskim standardima, te bi omogućio transparentnost i fer tržišno natjecanje, dok bi istovremeno štitio interese potrošača. Dodatno, skrećemo pozornost na analizu koju je provela Hrvatska udruga digitalnih izdavača korištenjem internih podataka te podataka iz Ipsos MediaPuls alata koja ukazuje na značajan obujam ulaganja u oglašavanje igara na sreću. U 2023. godini, bruto iznos ulaganja firmi koje se bave igrama na sreću samo na internetu iznosio je između 10 i 20 milijuna eura, dok je na svim oglašivačkim kanalima taj značajno iznad 70 milijuna eura. Ovi podaci jasno pokazuju da je sektor igara na sreću značajan izvor prihoda za medijske kuće i agencije. S obzirom na navedeno, zabrinuti smo da bi zabrana oglašavanja igara na sreću mogla rezultirati značajnim gubitkom prihoda za medijski sektor, što bi posljedično moglo dovesti do smanjenja broja zaposlenih ili čak do otkaza. Smatramo da bi takav razvoj događaja negativno utjecao ne samo na medijske kuće i agencije već i na širu društvenu zajednicu. Nije prihvaćen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona igrama na sreću izradilo je Ministarstvo financija koristeći rezultate rada radne skupine za analizu tržišta igara na sreću i ciljeve i mjere utvrđene Nacionalnom strategijom djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine („Narodne novine“, br. 18/2023.). Evaluacija postojećeg zakonodavnog okvira kojim je zabranjeno samo oglašavanje u radijskim i televizijskim emisijama te tiskanim materijalima za djecu, ukazala je na nedovoljno kvalitetno reguliranje oglašavanja igara na sreću kojim se najviše stimulira sudjelovanje igrača u igri i posljedično povećava incidenciju ovisnosti o igrama na sreću. Riječ je o ovisnosti koja razvija teškoće s kontrolom ponašanja i poriva i razvojem impulzivnih i kompulzivnih ponašanja. Opća istraživanja sugeriraju da česta izloženost reklamama za igre na sreću može pridonijeti normalizaciji kockarskog ponašanja, čineći ga prihvatljivim dijelom svakodnevnog života. Poruke koje se gledateljima šalju kroz oglase govore da je lako doći do dobitka te da su šanse za dobitak velike, kao i da je kockanje lagan način za dolazak do bogatstva. Analiza sadržaja oglasa koji se prikazuju na televizijama s nacionalnom koncesijom u Hrvatskoj pokazala je da oglašivači koriste sve navedene poruke kako bi privukli nove i zadržali stare igrače. Posebno zabrinjava to što se reklame za kockanje i klađenje prikazuju tijekom cijelog dana a upravo izloženost nekontroliranom oglašavanju dodatno potencira ekscesivno kockanje. Navedena praksa može negativno utjecati na mlade koji još uvijek razvijaju svoje stavove prema različitim aktivnostima. S obzirom da su krajem 2022. godine provedene posljednje izmjene zakonodavnog okvira koji regulira elektroničke medije a Zakon o igrama na sreću nije u bitnome mijenjan od 2010. godine, zaključeno je da se izmjene u području ograničavanja oglašavanja igara na sreću u medijima provedu izmjenama regulative igara na sreću. Vezano uz problematiku ilegalnih priređivača napominjemo da je mjera blokade pristupa Internet stranicama nelicenciranih priređivača implementirana izmjenama Općeg poreznog zakona 2019. godine, kada je regulirano sprječavanje obavljanja nedozvoljene gospodarske djelatnosti putem interneta. Kako bi se povećala učinkovitost navedene mjere sprječavanja sudjelovanja građana u igrama nelicenciranih priređivača igara na sreću putem interneta, razmotrit će se dodatno proširenje mjera sprječavanja uvođenjem blokade uplata u nedozvoljene igre na sreću. Mjeru bi provodili pružatelji platnih usluga (banke i kartične kuće). Blokiranje promidžbe ilegalnih priređivača kao mjera rijetko se primjenjuje u zemljama članicama EU zbog vrlo niske učinkovitosti. Sprječavanje i sankcioniranje promidžbe nelicenciranih priređivača igara na sreću provodi MFIN temeljem odredbi članka 68. Zakona o igrama na sreću i Agencija za elektroničke medije temeljem odredbi Zakona o elektroničkim medijima i Pravilnika o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima, podnošenjem optužnih prijedloga sukladno zakonom propisanim prekršajnim odredbama odnosno izricanjem upozorenja, obvezujućih naloga i opomena. Slijedom navedenog, predmetne izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću koncipirane su na način koji će optimalno zaštititi javnozdravstvene interese i potrebe građana, interese države te neće ugroziti uvjete poslovanja priređivača igara na sreću i medijskog sektora koji će za prilagodbu novom zakonodavnom okviru imati propisan adekvatan prijelazan period.
4 Udruga mjerenja televizijske gledanosti (UMTG) 2. Regulacija oglašavanja igara na sreću u medijima i na javno vidljivim površinama, a) Ograničavanje oglašavanja u medijima S obzirom na to da su novi Zakon o elektroničkim medijima i Pravilnik o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima na snazi tek nešto više od godinu dana, smatramo neutemeljenom tvrdnju da je „oglašavanje igara na sreću nedovoljno kvalitetno regulirano postojećim propisima i da potiče sudjelovanje igrača u igri, što posljedično povećava incidenciju ovisnosti o igrama na sreću“. Predlažemo provedbu sveobuhvatnog istraživanja učinaka oglašavanja igara na sreću prema novim, važećim propisima koji su doneseni uzimajući u obzir najbolju praksu mnogih europskih zemalja koje već imaju određena ograničenja u oglašavanju igara na sreću. Rezultati učinka novog zakonodavnog okvira jedini mogu biti temelj daljnjih izmjena i dopuna Zakona o igrama na sreću. Neutemeljeno je tvrditi da će apsolutna zabrana oglašavanja igara na sreću u vremenu od 6:00 do 23:00 rezultirati smanjenjem incidencije ovisnosti o igrama na sreću. Primjeri iz drugih industrija čije je oglašavanje u potpunosti zabranjeno ukazuju na izostanak željenih rezultata s obzirom da drugi faktori imaju daleko značajniji utjecaj, poput cijene, dostupnosti, društvene prihvaćenosti, itd. Također, ističemo da su predložene restrikcije diskriminatorne na dvije razine. Stavljaju priređivače igara na sreću koji su porezni obveznici, registrirani u RH, kao i elektroničke medije koji su porezni obveznici, registrirani u RH, u nepovoljan položaj. Naime, strani priređivači igara na sreću koji ne podliježu zakonskoj regulativi RH nastavit će se oglašavati na velikim stranim platformama poput Google-a, Meta-e, i slično, odnosno u elektroničkim medijima koji ne podliježu zakonskoj regulativi RH, čime se direktno narušava konkurentnost kako domaćih priređivača tako i domaćih elektroničkih medija. Skrećemo pozornost da su i predložena izuzeća od restrikcija diskriminatorna, odnosno da stavljaju u povoljniji/nepovoljniji položaj pojedine nakladnike elektroničkih medija i pojedine priređivače igara na sreću. Stoga, predlažemo uključivanje svih sudionika na tržištu u radnu skupinu (predstavnici elektroničkih medija kao i predstavnici društava za tržišno komuniciranje), provedbu sveobuhvatnog istraživanja utjecaja oglašavanja na ovisnost o igrama na sreću te formiranje prijedloga izmjena i dopuna Zakona temeljenog na istom. Nije prihvaćen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona igrama na sreću izradilo je Ministarstvo financija koristeći rezultate rada radne skupine za analizu tržišta igara na sreću i ciljeve i mjere utvrđene Nacionalnom strategijom djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine („Narodne novine“, br. 18/2023.). Zainteresiranoj javnosti i ostalim dionicima sudjelovanje u izradi izmjena i dopuna Zakona o igrama na sreću omogućeno je kroz postupak javnog savjetovanja. Opća istraživanja sugeriraju da česta izloženost reklamama za igre na sreću može pridonijeti normalizaciji kockarskog ponašanja, čineći ga prihvatljivim dijelom svakodnevnog života. Poruke koje se gledateljima šalju kroz oglase govore da je lako doći do dobitka te da su šanse za dobitak velike, kao i da je kockanje lagan način za dolazak do bogatstva. Analiza sadržaja oglasa koji se prikazuju na televizijama s nacionalnom koncesijom u Hrvatskoj pokazala je da oglašivači koriste sve navedene poruke kako bi privukli nove i zadržali stare igrače. Posebno zabrinjava to što se reklame za kockanje i klađenje prikazuju tijekom cijelog dana. Navedena praksa može negativno utjecati na mlade koji još uvijek razvijaju svoje stavove prema različitim aktivnostima. Vezano uz problematiku zaštite nacionalnih licenciranih priređivača od ilegalnog priređivanja igara na sreću napominjemo da je mjera blokade pristupa Internet stranicama nelicenciranih priređivača implementirana izmjenama Općeg poreznog zakona 2019. godine, kada je regulirano sprječavanje obavljanja nedozvoljene gospodarske djelatnosti putem interneta. Kako bi se povećala učinkovitost navedene mjere sprječavanja sudjelovanja građana u igrama nelicenciranih priređivača igara na sreću putem interneta, razmotrit će se dodatno proširenje mjera sprječavanja uvođenjem blokade uplata u nedozvoljene igre na sreću. Mjeru bi provodili pružatelji platnih usluga (banke i kartične kuće). Blokiranje promidžbe ilegalnih priređivača kao mjera rijetko se primjenjuje u zemljama članicama EU zbog vrlo niske učinkovitosti. Sprječavanje i sankcioniranje promidžbe nelicenciranih priređivača igara na sreću provodi MFIN temeljem odredbi članka 68. Zakona o igrama na sreću i Agencija za elektroničke medije temeljem odredbi Zakona o elektroničkim medijima i Pravilnika o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima, podnošenjem optužnih prijedloga sukladno zakonom propisanim prekršajnim odredbama odnosno izricanjem upozorenja, obvezujućih naloga i opomena. Slijedom navedenog, predmetne izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću koncipirane su na način koji će optimalno zaštititi javnozdravstvene interese i potrebe građana, interese države te neće otežati uvjete poslovanja priređivača igara na sreću i medijskog sektora, koji će za prilagodbu novom zakonodavnom okviru imati propisan adekvatan prijelazni period.
5 Udruga mjerenja televizijske gledanosti (UMTG) II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2) Pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom UMTG (Udruga mjerenja televizijske gledanosti) okuplja vodeće marketinške agencije i audiovizualne nakladnike u RH. Glavni cilj udruge je osigurati da svi sudionici industrije, televizijski nakladnici, društva za tržišno komuniciranje te oglašivači aktivni u medijskom poslovanju imaju utjecaj i aktivno sudjeluju u definiranju strukovnih standarda, jačanju transparentnosti TV tržišta, i razvoju čitave industrije. UMTG pozdravlja inicijativu izmjena i dopuna Zakona o igrama na sreću u svrhu smanjenja problema ovisnosti o igrama na sreću no skrećemo pozornost na dva bitna propusta u procesu formuliranja prijedloga izmjena i dopuna Zakona. U radnu skupinu trebali su biti uključeni ne samo predstavnici državnih tijela, institucija, akademske zajednice, Hrvatske Lutrije d.o.o. i udruga priređivača igara na sreću, već i predstavnici elektroničkih medija, te društava za tržišno komuniciranje. Ovakav sastav omogućio bi raspolaganje svim relevantnim informacijama od svih sudionika na tržištu prije donošenja prijedloga izmjena i dopuna Zakona. Također, valja napomenuti da, iako se Zakon o igrama na sreću nije značajno mijenjao od 2010. godine, novi Zakon o elektroničkim medijima i Pravilnik o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima, koji su na snazi od listopada 2022. godine, već adekvatno reguliraju oglašavanje igara na sreću u elektroničkim medijima. Novi zakon o elektroničkim medijima jasno definira obvezu označavanja oglasnih poruka za igre na sreću, uz zabranu emitiranja takvih poruka u programima namijenjenim djeci, te zahtjev da takve poruke sadrže upozorenje o potencijalnom riziku od ovisnosti. Nadalje, pravilnik detaljno regulira dopušteni, odnosno nedopušteni sadržaj audiovizualne komercijalne komunikacije igara na sreću kako bi zaštitio gledatelje od potencijalno štetnih sadržaja koji bi ih mogli potaknuti na sudjelovanje u igrama na sreću. Sukladno, mišljenja smo da je postojeća regulativa oglašavanja igara na sreću dostatna. Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona igrama na sreću izradilo je Ministarstvo financija koristeći rezultate rada radne skupine za analizu tržišta igara na sreću i ciljeve i mjere utvrđene Nacionalnom strategijom djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine („Narodne novine“, br. 18/2023.). Zainteresiranoj javnosti i ostalim dionicima sudjelovanje u izradi izmjena i dopuna Zakona o igrama na sreću omogućeno je kroz postupak javnog savjetovanja. Evaluacija postojećeg zakonodavnog okvira kojim je zabranjeno oglašavanje u radijskim i televizijskim emisijama te tiskanim materijalima za djecu, ukazala je na nedovoljno kvalitetno reguliranje oglašavanja igara na sreću kojim se najviše stimulira sudjelovanje igrača u igri i posljedično povećava incidenciju ovisnosti o igrama na sreću. Rezultati općih istraživanja sugeriraju da česta izloženost reklamama za igre na sreću može pridonijeti normalizaciji kockarskog ponašanja, čineći ga prihvatljivim dijelom svakodnevnog života. Poruke koje se gledateljima šalju kroz oglase govore da je lako doći do dobitka te da su šanse za dobitak velike, kao i da je kockanje lagan način za dolazak do bogatstva. Analiza sadržaja oglasa koji se prikazuju na televizijama s nacionalnom koncesijom u Hrvatskoj pokazala je da oglašivači koriste sve navedene poruke kako bi privukli nove i zadržali stare igrače. Posebno zabrinjava to što se reklame za kockanje i klađenje prikazuju tijekom cijelog dana. Navedena praksa može negativno utjecati na mlade koji još uvijek razvijaju svoje stavove prema različitim aktivnostima.
6 Tamara Žanetić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, Članak 3. Predlažemo brisanje navedene odredbe obzirom da je ista teško provediva, diskriminatorna u odnosu na ostale djelatnosti, te je suprotna uređenju/standardu iz Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma kao i Nadnacionalnom procijeni rizika od pranja novca. Naime navedeni propisima određeno je da kladionice i automat klubovi predstavljaju nisko/srednje rizične djelatnosti (manje rizične od npr. mjenjačnica), dok bi se zakonskim promjenama obvezalo priređivače na provođenje dubinske analize prilikom uspostave odnosa što nije u skladu sa razinom rizika, opterećavajuće za poduzetnike, te ih dovodi u neravnopravan položaj na tržištu. U zakonu već postoji zabrana igranja maloljetnika, koja se dobro provodi, nema značajnijih kršenja, te ako je potrebno neka se povećaju kontrole provođenja iste. Za što smatramo da bi puno više pridonijelo namjeravanoj svrsi. Nije prihvaćen Identifikacija igrača mjera je društveno odgovornog priređivanja nužna za učinkovitu primjenu registra isključenih igrača. Priređivači igara na sreću za prilagodbu novom zakonodavnom okviru imati će propisan adekvatan prijelazni period.
7 Tamara Žanetić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, Članak 4. Predlažemo brisanje navedene odredbe obzirom da je ista teško provediva, diskriminatorna u odnosu na ostale djelatnosti, te je suprotna uređenju/standardu iz Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma kao i Nadnacionalnom procijeni rizika od pranja novca. Naime navedeni propisima određeno je da kladionice i automat klubovi predstavljaju nisko/srednje rizične djelatnosti (manje rizične od npr. mjenjačnica), dok bi se zakonskim promjenama obvezalo priređivače na provođenje dubinske analize prilikom uspostave odnosa što nije u skladu sa razinom rizika, opterećavajuće za poduzetnike, te ih dovodi u neravnopravan položaj na tržištu. U zakonu već postoji zabrana igranja maloljetnika, koja se dobro provodi, nema značajnijih kršenja, te ako je potrebno neka se povećaju kontrole provođenja iste. Za što smatramo da bi puno više pridonijelo namjeravanoj svrsi. Nije prihvaćen Identifikacija igrača mjera je društveno odgovornog priređivanja nužna za učinkovitu primjenu registra isključenih igrača. Priređivači igara na sreću za prilagodbu novom zakonodavnom okviru imati će propisan adekvatan prijelazni period.
8 Tamara Žanetić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, Članak 8. Predlažemo da st.. 4. glasi: (4) Priređivači igara na sreću dužni su razmjenjivati podatke o isključenim igračima putem kontaktne točke iz stavka 2. ovoga članka od dana uspostave registra isključenih igrača. Kako bi se osiguralo da se podacima fizičkih osoba upravlja na unificiran način predlažemo da odredba stupi na snagu zajedno sa uspostavom registra. Nije prihvaćen Navedenom odredbom osigurava se što raniji početak razmjene podataka o isključenim igračima i postizanje pozitivnih učinaka isključenja igrača kod svih priređivača i prije uspostave registra, budući da isti zahtijeva znatno duže vrijeme za realizaciju.
9 Tamara Žanetić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, Članak 6. Predlažemo brisanje predloženih članaka 67.a do 67.c. Oglašavanje se uređuje specijaliziranim zakonima - Zakonom o medijima, Zakonom o elektroničkim medijima i pratećim pravilnicima a ne Zakonom o igrama na sreću, slijedom čega smatramo da nema osnove, ako ni pravno-tehničke potrebe da se navedeno uređuje izmjenama zakona o igrama na sreću. Predložene izmjene negativno će utjecati na domaće poslovne subjekte, dok se strani subjekti, koji ionako ne poštuju propise RH, dovode u relativno bolju poziciju, te će izostati pozitivni učinci na proračun i ekonomiju, dok će svi negativni učinci i dalje ostati. Nastavno na odredbe predloženog čl. 67.d. Pozdržavamo sustav uvođenja sustava samoisključenja igrača na multi-level razini, odnosno kod svih priređivača bez obzira jesu li online ili land-based. Ističemo kako je bitno definirati trajanje samoisključenja stupnjevima, po uzoru na druge zemlje i dobre prakse, na sljedeći način: 1. Prvo samoisključenje traje mjesec dana, nakon čega se povlači 2. Druge samoisključenje traje 3 mjeseca, nakon čega se povlači 3. Treće samoisključenje traje godinu dana, nakon čega se povlači 4. Četvrto samoisključenje je trajnog karaktera, moguće povući samo uz javnobilježničku izjavu pri Registru(HZJZ) Djelomično prihvaćen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona igrama na sreću izradilo je Ministarstvo financija koristeći rezultate rada radne skupine za analizu tržišta igara na sreću i ciljeve i mjere utvrđene Nacionalnom strategijom djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine („Narodne novine“, br. 18/2023.). Evaluacija postojećeg zakonodavnog okvira kojim je zabranjeno samo oglašavanje u radijskim i televizijskim emisijama te tiskanim materijalima za djecu, ukazala je na nedovoljno kvalitetno reguliranje oglašavanja igara na sreću. Opća istraživanja sugeriraju da česta izloženost reklamama za igre na sreću može pridonijeti normalizaciji kockarskog ponašanja, čineći ga prihvatljivim dijelom svakodnevnog života. Poruke koje se gledateljima šalju kroz oglase govore da je lako doći do dobitka te da su šanse za dobitak velike, kao i da je kockanje lagan način za dolazak do bogatstva. Analiza sadržaja oglasa koji se prikazuju na televizijama s nacionalnom koncesijom u Hrvatskoj pokazala je da oglašivači koriste sve navedene poruke kako bi privukli nove i zadržali stare igrače. Posebno zabrinjava to što se reklame za kockanje i klađenje prikazuju tijekom cijelog dana. događaje. Navedena praksa može negativno utjecati na mlade koji još uvijek razvijaju svoje stavove prema različitim aktivnostima. S obzirom da su krajem 2022. godine provedene posljednje izmjene zakonodavnog okvira koji regulira elektroničke medije a Zakon o igrama na sreću nije u bitnome mijenjan od 2010. godine, zaključeno je da se izmjene u području ograničavanja oglašavanja igara na sreću u medijima provedu izmjenama regulative igara na sreću. Predmetne izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću koncipirane su na način koji će optimalno zaštititi javnozdravstvene interese i potrebe građana, interese države te neće otežati uvjete poslovanja priređivača igara na sreću i medijskog sektora koji će za prilagodbu novom zakonodavnom okviru imati propisan adekvatan prijelazni period. Predložen način reguliranja samoisključenja uzet će se u razmatranje prilikom izrade provedbenih propisa.
10 Tamara Žanetić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, Članak 2. Predlažemo ne usvajanje predloženog članka. Naime odredba je jako široka, neprecizna, utemeljena na nedefiniranom pravnom pojmu/standardu zbog čega se daju preširoke ovlasti upravnom tijelu u primjeni iste. Obzirom da nema precizne zakonske definicije, niti je ista predložena ovim dopunama, što čini „društveno odgovorno priređivanje“, kao pravni standard apsolutno je neprihvatljivo, da bi se mogla izreći tako teška „kazna“ priređivaču, a što za sobom povlači teške materijalne posljedice po zaposlene i njihove obitelji, poduzetnika, a u konačnici i državni proračun. . Zakon već predviđa mogućnost oduzimanja prava priređivanja ukoliko priređivač počini prekršajno/kazneno djelo, a kako je prekršajnim odredbama u osnovi već obuhvaćeno postupanje suprotno zakonitom i odgovornom priređivanju priređivanju, smatramo da nema potrebe da se uvodi tako neprecizan standard, te se ista svrha može postići već postojećim mehanizmima Nije prihvaćen Praksa je pokazala da postojeće prekršajne odredbe nedovoljno odvraćaju priređivače od kršenja zakonskih odredbi propisanih radi prevencije ovisnosti o kockanju. Navedenom sankcijom želi se postići maksimalno provođenje propisanih mjera društveno odgovornog priređivanja a primjenjivat će se kao krajnja mjera u slučaju konzistentnog kršenja propisanih mjera.
11 RTL Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, Članak 6. Predlažemo brisanje stavaka 1 do 5 članka 67.b, dok predlažemo da se stavci 6 i 7 predmetnog prijedloga članka uglave u Zakon o elektroničkim medijima kao lex specialis oglašavanja u elektroničkim medijima. Nije prihvaćen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona igrama na sreću izradilo je Ministarstvo financija koristeći rezultate rada radne skupine za analizu tržišta igara na sreću i ciljeve i mjere utvrđene Nacionalnom strategijom djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine („Narodne novine“, br. 18/2023.). Evaluacija postojećeg zakonodavnog okvira kojim je zabranjeno samo oglašavanje u radijskim i televizijskim emisijama te tiskanim materijalima za djecu, ukazala je na nedovoljno kvalitetno reguliranje oglašavanja igara na sreću. Opća istraživanja sugeriraju da česta izloženost reklamama za igre na sreću može pridonijeti normalizaciji kockarskog ponašanja, čineći ga prihvatljivim dijelom svakodnevnog života. Poruke koje se gledateljima šalju kroz oglase govore da je lako doći do dobitka te da su šanse za dobitak velike, kao i da je kockanje lagan način za dolazak do bogatstva. Analiza sadržaja oglasa koji se prikazuju na televizijama s nacionalnom koncesijom u Hrvatskoj pokazala je da oglašivači koriste sve navedene poruke kako bi privukli nove i zadržali stare igrače. Posebno zabrinjava to što se reklame za kockanje i klađenje prikazuju tijekom cijelog dana. Navedena praksa može negativno utjecati na mlade koji još uvijek razvijaju svoje stavove prema različitim aktivnostima. S obzirom da su krajem 2022. godine provedene posljednje izmjene zakonodavnog okvira koji regulira elektroničke medije a Zakon o igrama na sreću nije u bitnome mijenjan od 2010. godine, zaključeno je da se izmjene u području ograničavanja oglašavanja igara na sreću u medijima provedu izmjenama regulative igara na sreću. Predmetne izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću koncipirane su na način koji će optimalno zaštititi javnozdravstvene interese i potrebe građana, interese države te neće otežati uvjete poslovanja priređivača igara na sreću i medijskog sektora, koji će za prilagodbu novom zakonodavnom okviru imati propisan adekvatan prijelazni period.
12 RTL Hrvatska d.o.o. 2. Regulacija oglašavanja igara na sreću u medijima i na javno vidljivim površinama, b) Ograničavanje oglašavanja na javno vidljivim površinama i smanjenje vanjske vidljivosti prostora za igre na sreću Kao što smo već ukazali, predložene restrikcije oglašavanja dovode do neuravnoteženog i diskriminatornog pristupa prema kojem se penaliziraju legalni priređivači igara registrirani u RH čime se direktno pogoduje stranim i neregistriranim priređivačima koji koriste internetske platforme (prije svega Google i Meta) za oglašavanje. U tom smislu pozdravljamo prijedlog po kojem bi se uvele mjere blokade uplata u igre koje internetom priređuju nelicencirani priređivači igara na sreću. No, obzirom da je takva mjera planirana i vezana za izmjene Općeg poreznog zakona, smatramo pogrešnim i nepravičnim uvoditi bilo kakve restrikcije i ograničenja prije nego li je sveobuhvatnim pristupom regulirano cijelo tržište. Stoga smatramo da bilo kakva primjena eventualnih izmjena Zakona o igrama na sreću ne bi trebala stupiti na snagu prije nego li se donesu i provedu izmjene drugih zakona koji reguliraju ovu tematiku, prije svega OPZ-a, ali i Zakona o elektroničkim medijima. Nije prihvaćen Vezano uz problematiku ilegalnih priređivača napominjemo da je mjera blokade pristupa Internet stranicama nelicenciranih priređivača implementirana izmjenama Općeg poreznog zakona 2019. godine, kada je regulirano sprječavanje obavljanja nedozvoljene gospodarske djelatnosti putem interneta. Kako bi se povećala učinkovitost navedene mjere sprječavanja sudjelovanja građana u igrama nelicenciranih priređivača igara na sreću putem interneta, razmotrit će se dodatno proširenje mjera sprječavanja uvođenjem blokade uplata u nedozvoljene igre na sreću. Mjeru bi provodili pružatelji platnih usluga (banke i kartične kuće). Blokiranje promidžbe ilegalnih priređivača kao mjera rijetko se primjenjuje u zemljama članicama EU zbog vrlo niske učinkovitosti. Sprječavanje i sankcioniranje promidžbe nelicenciranih priređivača igara na sreću provodi MFIN temeljem odredbi članka 68. Zakona o igrama na sreću i Agencija za elektroničke medije temeljem odredbi Zakona o elektroničkim medijima i Pravilnika o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima, podnošenjem optužnih prijedloga sukladno zakonom propisanim prekršajnim odredbama odnosno izricanjem upozorenja, obvezujućih naloga i opomena. Slijedom navedenog, predmetne izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću koncipirane su na način koji će optimalno zaštititi javnozdravstvene interese i potrebe građana, interese države te neće otežati uvjete poslovanja priređivača igara na sreću i medijskog sektora, koji će za prilagodbu novom zakonodavnom okviru imati propisan adekvatan prijelazni period.
13 RTL Hrvatska d.o.o. 2. Regulacija oglašavanja igara na sreću u medijima i na javno vidljivim površinama, a) Ograničavanje oglašavanja u medijima Smatramo kako su predložene izmjene i dopune vezane za ograničavanje oglašavanja u elektroničkim medijima nepotrebno restriktivne i nesvrsishodne. Kao što smo već ukazali, problematika odgovornog oglašavanja igara na sreću već adekvatno regulirana važećim zakonodavstvom, prije svega Zakonom o elektroničkim medijima te podzakonskim aktima koji iz njega proizlaze. Stoga, ukoliko je i potrebna revizija pravila koja reguliraju pitanje oglašavanja igara na sreću, ista bi se morala regulirati unutar Zakona o elektroničkim medijima. Nadalje, predložene restrikcije oglašavanja dovode do neuravnoteženog i diskriminatornog pristupa prema kojem se penaliziraju legalni priređivači igara registrirani u RH čime se izravno pogoduje stranim i neregistriranim priređivačima koji koriste internetske platforme (prije svega Google i Meta) za oglašavanje. U tom smislu pozdravljamo prijedlog po kojem bi se uvele mjere blokade uplata u igre koje internetom priređuju nelicencirani priređivači. No, obzirom da je takva mjera planirana i vezana za izmjene Općeg poreznog zakona, smatramo pogrešnim i nepravičnim uvoditi bilo kakve restrikcije i ograničenja prije nego li je sveobuhvatnim pristupom regulirano cijelo tržište. Stoga smatramo da bilo kakva primjena eventualnih izmjena Zakona o igrama na sreću ne bi trebala stupiti na snagu prije nego li se donesu i provedu izmjene drugih zakona koji reguliraju ovu tematiku, prije svega Općeg poreznog zakona i Zakona o elektroničkim medijima. Nadalje, ukoliko je svrha predloženih zakonskih promjena zaštita najrizičnijih skupina društva: maloljetnika i ovisnika – smatramo predloženim mjerama vezanim za identifikaciju i (samo)isključenje igrača adekvatno adresira problem na koji oglašavanje realno niti ne utječe. Naime, kao što je poznato iz drugih reguliranih industrija, zabrana oglašavanja ne dovodi do smanjenja konzumacije, stoga nije svrsishodno uvođenje zabrane ili ograničavanje radi razvoja incidencije ovisnosti jer se ono događa neovisno o oglašavanju. S druge strane, zaštita maloljetnika adekvatno se osigurava jasnim porukama upozorenja koje sadrže oglasi za igre na sreću. Konačno, ponovno ukazujemo kako ovakvim prijedlogom dolazi do narušavanja i diskriminacije na štetu registriranih priređivača, a posljedično i elektroničkih medija koji više neće moći prikazivati oglase istih, dok u isto vrijeme ilegalni, neregistrirani i strani priređivači će i dalje moći ciljati hrvatske građane, dok će prihod od takvog oglašavanja odlaziti velikim tehnološkim platformama. Nije prihvaćen Evaluacija postojećeg zakonodavnog okvira kojim je zabranjeno samo oglašavanje u radijskim i televizijskim emisijama te tiskanim materijalima za djecu, ukazala je na nedovoljno kvalitetno reguliranje oglašavanja igara na sreću kojim se najviše stimulira sudjelovanje igrača u igri i posljedično povećava incidenciju ovisnosti o igrama na sreću. Riječ je o ovisnosti koja razvija teškoće s kontrolom ponašanja i poriva i razvojem impulzivnih i kompulzivnih ponašanja. Opća istraživanja sugeriraju da česta izloženost reklamama za igre na sreću može pridonijeti normalizaciji kockarskog ponašanja, čineći ga prihvatljivim dijelom svakodnevnog života. Poruke koje se gledateljima šalju kroz oglase govore da je lako doći do dobitka te da su šanse za dobitak velike, kao i da je kockanje lagan način za dolazak do bogatstva. Analiza sadržaja oglasa koji se prikazuju na televizijama s nacionalnom koncesijom u Hrvatskoj pokazala je da oglašivači koriste sve navedene poruke kako bi privukli nove i zadržali stare igrače. Posebno zabrinjava to što se reklame za kockanje i klađenje prikazuju tijekom cijelog dana a upravo izloženost nekontroliranom oglašavanju dodatno potencira ekscesivno kockanje. Navedena praksa može negativno utjecati na mlade koji još uvijek razvijaju svoje stavove prema različitim aktivnostima. S obzirom da su krajem 2022. godine provedene posljednje izmjene zakonodavnog okvira koji regulira elektroničke medije a Zakon o igrama na sreću nije u bitnome mijenjan od 2010. godine, zaključeno je da se izmjene u području ograničavanja oglašavanja igara na sreću u medijima provedu izmjenama regulative igara na sreću. Vezano uz problematiku ilegalnih priređivača napominjemo da je mjera blokade pristupa Internet stranicama nelicenciranih priređivača implementirana izmjenama Općeg poreznog zakona 2019. godine, kada je regulirano sprječavanje obavljanja nedozvoljene gospodarske djelatnosti putem interneta. Kako bi se povećala učinkovitost navedene mjere sprječavanja sudjelovanja građana u igrama nelicenciranih priređivača igara na sreću putem interneta, razmotrit će se dodatno proširenje mjera sprječavanja uvođenjem blokade uplata u nedozvoljene igre na sreću. Mjeru bi provodili pružatelji platnih usluga (banke i kartične kuće). Blokiranje promidžbe ilegalnih priređivača kao mjera rijetko se primjenjuje u zemljama članicama EU zbog vrlo niske učinkovitosti. Sprječavanje i sankcioniranje promidžbe nelicenciranih priređivača igara na sreću provodi MFIN temeljem odredbi članka 68. Zakona o igrama na sreću i Agencija za elektroničke medije temeljem odredbi Zakona o elektroničkim medijima i Pravilnika o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima, podnošenjem optužnih prijedloga sukladno zakonom propisanim prekršajnim odredbama odnosno izricanjem upozorenja, obvezujućih naloga i opomena. Slijedom navedenog, predmetne izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću koncipirane su na način koji će optimalno zaštititi javnozdravstvene interese i potrebe građana, interese države te neće otežati uvjete poslovanja priređivača igara na sreću i medijskog sektora, koji će za prilagodbu novom zakonodavnom okviru imati propisan adekvatan prijelazni period.
14 RTL Hrvatska d.o.o. II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2) Pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom Prije svega, pozdravljamo inicijativu kojom se pristupilo promišljanju o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću, no smatramo da je učinjen propust prilikom rada Radne skupine da se u radnu skupinu nisu pozvali predstavnici elektroničkih medija, obzirom da se dio predloženih izmjena odnosi na ograničavanje oglašavanja u elektroničkim medijima (Internet, audiovizualni programi). Na taj način onemogućen je valjana procjena zaključaka koji su doveli do ovakvog teksta prijedloga izmjena i dopuna Zakona. U odnosu na predložene izmjene i dopune, smatramo da predložena ograničenja oglašavanja u elektroničkim medijima nisu potrebna ni svrsishodna. Tu ponajprije ukazujemo kako sama Nacionalna strategija djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine („Narodne novine“, br. 18/2023.) na čije se ciljeve i mjere oslanjala Radna skupina, u svojem Prioritetu 2. (Smanjenje dostupnosti, ponude droga i povezanog kriminala te dostupnosti alkohola, duhanskih i srodnih proizvoda, igranja igara na sreću, suprotno zakonskim propisima) u sklopu provedbe cilja osiguranja društveno odgovornog priređivanja i igranja igara na sreću kao mjeru vezano za oglašavanje istih jedino navodi provedba nadzora nad oglašavanjem igara na sreću u Republici Hrvatskoj. Stoga smatramo da nije bilo valjane podloge, ni potrebe za predlaganjem navedenih ograničenja oglašavanja. Nadalje i podredno, smatramo kako je problematika odgovornog oglašavanja igara na sreću već adekvatno regulirana važećim zakonodavstvom, prije svega Zakonom o elektroničkim medijima te podzakonskim aktima koji iz njega proizlaze. Stoga, ukoliko je i potrebna revizija pravila koja reguliraju pitanje oglašavanja igara na sreću, ista bi se morala regulirati unutar Zakona o elektroničkim medijima. Konačno, predložene restrikcije oglašavanja dovode do neuravnoteženog i diskriminatornog pristupa prema kojem se penaliziraju legalni priređivači igara registrirani u RH čime se direktno pogoduje stranim i neregistriranim priređivačima koji koriste internetske platforme (prije svega Google i Meta) za oglašavanje. U tom smislu pozdravljamo prijedlog po kojem bi se uvele mjere blokade uplata u igre koje internetom priređuju nelicencirani priređivači igara na sreću. No, obzirom da je takva mjera planirana i vezana za izmjene Općeg poreznog zakona, smatramo pogrešnim i nepravičnim uvoditi bilo kakve restrikcije i ograničenja prije nego li je sveobuhvatnim pristupom regulirano cijelo tržište. Stoga smatramo da bilo kakva primjena eventualnih izmjena Zakona o igrama na sreću ne bi trebala stupiti na snagu prije nego li se donesu i provedu izmjene drugih zakona koji reguliraju ovu tematiku, prije svega OPZ-a, ali i Zakona o elektroničkim medijima. Nije prihvaćen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona igrama na sreću izradilo je Ministarstvo financija koristeći rezultate rada radne skupine za analizu tržišta igara na sreću i ciljeve i mjere utvrđene Nacionalnom strategijom djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine („Narodne novine“, br. 18/2023.). Zainteresiranoj javnosti i ostalim dionicima sudjelovanje u izradi izmjena i dopuna Zakona o igrama na sreću omogućeno je kroz postupak javnog savjetovanja. Evaluacija postojećeg zakonodavnog okvira kojim je zabranjeno samo oglašavanje u radijskim i televizijskim emisijama te tiskanim materijalima za djecu, ukazala je na nedovoljno kvalitetno reguliranje oglašavanja igara na sreću kojim se najviše stimulira sudjelovanje igrača u igri i posljedično povećava incidenciju ovisnosti o igrama na sreću. Opća istraživanja sugeriraju da česta izloženost reklamama za igre na sreću može pridonijeti normalizaciji kockarskog ponašanja, čineći ga prihvatljivim dijelom svakodnevnog života. Poruke koje se gledateljima šalju kroz oglase govore da je lako doći do dobitka te da su šanse za dobitak velike, kao i da je kockanje lagan način za dolazak do bogatstva. Analiza sadržaja oglasa koji se prikazuju na televizijama s nacionalnom koncesijom u Hrvatskoj pokazala je da oglašivači koriste sve navedene poruke kako bi privukli nove i zadržali stare igrače. Posebno zabrinjava to što se reklame za kockanje i klađenje prikazuju tijekom cijelog dana. Navedena praksa može negativno utjecati na mlade koji još uvijek razvijaju svoje stavove prema različitim aktivnostima. S obzirom na navedeno, zaključeno je da se izmjene u području ograničavanja oglašavanja igara na sreću u medijima provedu izmjenama regulative igara na sreću. Vezano uz problematiku ilegalnih priređivača napominjemo da je mjera blokade pristupa Internet stranicama nelicenciranih priređivača implementirana izmjenama Općeg poreznog zakona 2019. godine, kada je regulirano sprječavanje obavljanja nedozvoljene gospodarske djelatnosti putem interneta. Kako bi se povećala učinkovitost navedene mjere sprječavanja sudjelovanja građana u igrama nelicenciranih priređivača igara na sreću putem interneta, razmotrit će se dodatno proširenje mjera sprječavanja uvođenjem blokade uplata u nedozvoljene igre na sreću. Mjeru bi provodili pružatelji platnih usluga (banke i kartične kuće). Mjeru bi provodili pružatelji platnih usluga (banke i kartične kuće). Blokiranje promidžbe ilegalnih priređivača kao mjera rijetko se primjenjuje u zemljama članicama EU zbog vrlo niske učinkovitosti. Sprječavanje i sankcioniranje promidžbe nelicenciranih priređivača igara na sreću provodi MFIN temeljem odredbi članka 68. Zakona o igrama na sreću i Agencija za elektroničke medije temeljem odredbi Zakona o elektroničkim medijima i Pravilnika o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima, podnošenjem optužnih prijedloga sukladno zakonom propisanim prekršajnim odredbama odnosno izricanjem upozorenja, obvezujućih naloga i opomena.
15 Rea Maloku II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2) Pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom Ključno je da se novi zakonodavni okvir temelji na najnovijim znanstvenim spoznajama i najboljim praksama u području prevencije ovisnosti o kockanju, te da bude u skladu s najvišim standardima zaštite javnog zdravlja i društvene odgovornosti. Članak postavlja važna pitanja i ističe potrebu za promjenama u regulativi igara na sreću, ali bi bilo korisno dodatno razviti detalje o planiranim izmjenama kako bi se osigurala potpuna transparentnost i osigurala učinkovita zaštita interesa građana i društva u cjelini. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
16 Pravobranitelj za djecu RH PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, Članak 7. Predlažemo da se uvedu strože novčane kazne koje će se odnositi na kršenja odredbi zakona na štetu djece. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
17 Pravobranitelj za djecu RH PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, Članak 6. Uz članak 67. a Prijedloga koji uređuje da je zabranjeno oglašavanje igara na sreću u svim medijima, sadržajima i na događajima namijenjenima za djecu i mladež – podržavamo ovu zabranu oglašavanja svih igara na sreću, uz napomenu da bi se ista trebala odnositi i na sve druge medije, sadržaje i na događanja, koji nisu izravno namijenjeni za djecu i mladež, ali je očekivano da ih u velikoj mjeri prate djeca i mladi, poput sportskih događaja. Uz članak 67. b st. 1. Prijedloga koji uređuje da je zabranjeno oglašavanje igara na sreću putem interneta i audiovizualnih i radijskih programa u vremenu od 6:00 do 23:00 sata – podržavamo ovu zabranu oglašavanja svih igara na sreću, no protivimo se uvođenju izuzetaka 15 minuta prije, za vrijeme i 15 minuta nakon sportskog događanja koje se emitira uživo. Držimo da će ovakva regulacija ugroziti prava i interese djece tijekom cijelog dana i vikenda, naročito za vrijeme većih sportskih natjecanja, koji su i do sada popraćeni prekomjernim oglašavanjem svih igara na sreću, posebice igara kockanja i klađenja, te da ovakvo uređenje zapravo neće uopće zaštiti djecu, već će predstavljati zakonom dopušteno ugrožavanje prava i interesa djece. Predlažemo da ograničenje oglašavanja igara na sreću sadržava i zabranu oglašavanja sponzorstva od strane priređivača igara na sreću. Uz članak 67. b st. 4. Prijedloga– što se tiče dopuštanja oglašavanja lutrijskih igara koje priređuje Hrvatska lutrija d.d, preporučamo da se ograniči i ova vrsta oglašavanja, budući da postoje lutrijske igre koje predstavljaju viši rizik ovisnosti, stoga za njih ne bi trebala važiti iznimka i biti dopušteno oglašavanje. Uz članak 67. b st. 5. Prijedloga– preporučamo da se oglašavanja na internetskim stranicama priređivača igara na sreću uvjetuje poštivanjem zaštitnih mehanizama u skladu s člankom 12. stavak 3. Pravilnika o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima, jer uvjeti koji su propisani stavkom 7. nisu dostatni. Uz članak 67. c Prijedloga – podržavamo zabranu oglašavanja igara na sreću na svim javnim vidljivim površinama, no smatramo da bi trebalo biti jasno da se to odnosi i na sve vrste vozila kojima se do sada oglašavalo igre na sreću (autobuse, osobna vozila i drugo), opremu i odjeću. Uz članak 67. c st. 4. Prijedloga - smatramo da bi izuzetak za hotele s četiri ili više zvjezdica ovo trebalo dodatno ograničiti radi zaštite djece. Djelomično prihvaćen Predmetnim izmjenama i dopunama reguliraju se znatno restriktivniji uvjeti oglašavanja igara na sreću u odnosu na važeći zakonodavni okvir kojim je bila propisana samo zabrana oglašavanja igara na sreću u tiskanim i elektroničkim medijima za mlade, te se očekuje visoka učinkovitost navedenih ograničenja na smanjenje dostupnosti i prevenciju ovisnosti o igrama na sreću. Evaluacija navedenih ograničenja ukazat će na potrebu reguliranja dodatnih oblika ograničavanja oglašavanja i mjera društveno odgovornog priređivanja . Prihvaća se prijedlog vezan uz oglašavanje lutrijskih igara niskog rizika.
18 Pravobranitelj za djecu RH PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, Članak 5. Preporučamo uvođenje obveze donošenja posebnog provedbenog propisa koji će dodatno propisati zaštitu djece u skladu s člankom 12. stavak 3. Pravilnika o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima, odnosno regulirati i razraditi pitanja provođenja mjera društveno-odgovornog priređivanja igara na sreću, koja će se odnositi i na mrežne stranice i društvene mreže priređivača igara na sreću, s prekršajnim odredbama i tijelom nadzora određenim Zakonom o igrama na sreću. Nije prihvaćen S obzirom da se važeći zakonodavni okvir igara na sreću detaljno regulira putem 8 provedbenih propisa, u ovom trenutku nije prihvatljiva opcija izrade posebnog pravilnika koji bi uređivao samo područje društveno odgovornog priređivanja igara na sreću, već će se nove mjere društveno odgovornog priređivanja regulirati kroz postojeće pravilnike.
19 Pravobranitelj za djecu RH PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, Članak 2. Preporučamo uvođenje obveze donošenja posebnog provedbenog propisa koji će dodatno propisati zaštitu djece u skladu s člankom 12. stavak 3. Pravilnika o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima, odnosno regulirati i razraditi pitanja provođenja mjera društveno-odgovornog priređivanja igara na sreću, koja će se odnositi i na mrežne stranice i društvene mreže priređivača igara na sreću, s prekršajnim odredbama i tijelom nadzora određenim Zakonom o igrama na sreću. Nije prihvaćen S obzirom da se važeći zakonodavni okvir igara na sreću detaljno regulira putem 8 provedbenih propisa, u ovom trenutku nije prihvatljiva opcija izrade posebnog pravilnika koji bi uređivao samo područje društveno odgovornog priređivanja igara na sreću, već će se navedene mjere regulirati kroz postojeće pravilnike.
20 Pravobranitelj za djecu RH 2) Pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom, 2. Regulacija oglašavanja igara na sreću u medijima i na javno vidljivim površinama Podržavamo zabranu oglašavanja igara na sreću u svim medijima, sadržajima i na događajima namijenjenima za djecu i mladež. No, smatramo da bi se zabrana trebala odnositi i na ostale medije, sadržaje i na događaje za koje je očekivano da ih prate djeca, poput sportskih događaja. Podržavamo zabranu oglašavanja igara na sreću u svim tiskanim medijima, kao i putem interneta i audiovizualnim i radijskim programima u vremenu od 6:00 do 23:00 sata. No, protivimo se uvođenju izuzetaka 15 minuta prije, za vrijeme i 15 minuta nakon sportskog događanja koje se emitira uživo. Podržavamo uvođenje zabrane oglašavanja bonusa, no što se tiče uvođenja izuzetka da se bonus oglašava na stranicama licenciranih priređivača igara na sreću, nužno je da ta oglašavanja budu uz poštivanje zaštitnih mehanizama u skladu s člankom 12. stavak 3. Pravilnika o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima. Preporuča se uvođenje obveze donošenja posebnog provedbenog propisa koji će na odgovarajući način regulirati i razraditi ova pitanja koja će se odnositi na mrežne stranice i društvene mreže priređivača igara na sreću, s prekršajnim odredbama i tijelom nadzora određenim Zakonom o igrama na sreću. Naglašavamo, u fokusu mora biti prioritetna zaštita djece i mladih te zaštita javnozdravstvenih interesa i potreba djece i drugih građana. U ovom slučaju ne možemo i ne smijemo govoriti o potrebi uspostave kompromisnog odnosa između interesa države i priređivača igara na sreću. Podržavamo ograničavanje oglašavanja na javno vidljivim površinama i smanjenje vanjske vidljivosti prostora za igre na sreću. Nije prihvaćen Predmetnim izmjenama i dopunama reguliraju se znatno restriktivniji uvjeti oglašavanja igara na sreću u odnosu na važeći zakonodavni okvir kojim je bila propisana samo zabrana oglašavanja igara na sreću u tiskanim i elektroničkim medijima za mlade, te se očekuje visoka učinkovitost navedenih ograničenja na smanjenje dostupnosti i prevenciju ovisnosti o igrama na sreću. Evaluacija navedenih ograničenja ukazat će na potrebu reguliranja dodatnih oblika ograničavanja oglašavanja i mjera društveno odgovornog priređivanja . S obzirom da se važeći zakonodavni okvir igara na sreću detaljno regulira putem 8 provedbenih propisa, u ovom trenutku nije prihvatljiva opcija izrade posebnog pravilnika koji bi uređivao samo područje društveno odgovornog priređivanja igara na sreću, već će se nove mjere društveno odgovornog priređivanja regulirati kroz postojeće pravilnike.
21 Pravobranitelj za djecu RH 2) Pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom, 1. Regulacija novih mjera društveno odgovornog priređivanja igara na sreću Podržavamo uvođenje novih mjera društveno-odgovornog priređivanja igara na sreću. Posebno preporučamo ulaganje dodatnih napora da se spriječi dostupnost kockanja i klađenja djeci putem online platformi i njihovo oglašavanje te strogo kažnjavanje kršenja ovih odredbi. Preporučamo uvođenje mjere ukidanja samoposlužnih terminala u ugostiteljskim objektima, koji bi trebali biti dostupni samo u prostorima priređivača i educiranih zaposlenika priređivača, posebno iz razloga da se smanji njihova vidljivost i dostupnost djeci i mladima u ugostiteljskim objektima, a riječ je često o terminalima sa sportskim klađenjima koja su rizična i adiktivna. Preporučamo da se priređivačima igara na sreću onemogući osnivanje drugih subjekata pod istim nazivom i istim logom, kako bi se suzbilo direktno i prikriveno oglašavanje igara na sreću korištenjem djece i usmjereno na djecu. Preporučamo da se uvede zabrana oglašavanja sponzoriranja priređivača igara na sreću, naročito kockanja i klađenja, i to putem sportskih klubova, naročito onih čiji su članovi djeca, njihove opreme i prostora, te u sportskim emisijama, sportskim natjecanjima i časopisima. U svakom slučaju, smatramo neprimjerenim da se u aktivnostima koje uključuju djecu na bilo koji način oglašavaju igre na sreću, što uključuje područje sporta, u kojemu ima najviše oglašavanja, posebno sportskih kladionica, ali i u drugim djelatnostima čiji su korisnici, sudionici i publika djeca (što uključuje i prostore, vozila, opremu i odjeću). S obzirom na izrazitu ekspanziju priređivanja igara na sreću i veliki broj zemaljskih poslovnica priređivača, preporučamo da se ograniči broj prodajnih mjesta, naročito za igre klađenja i kockanja. Zalažemo se i za to da se provedbenim propisom poveća minimalna udaljenost prostora u kojima se priređuju igre na sreću od odgojno-obrazovnih ustanova, ali i drugih mjesta na kojima organizirano borave djeca (ustanove socijalne skrbi, igrališta, odmarališta,...). Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Osnovna intencija izmjena i dopuna ovog Zakona je reguliranje mjera društveno odgovornog priređivanja . Prijedlog za ukidanje kanala prodaje igara na sreću putem samoposlužnih terminala i promjene prostornih uvjeta priređivanja igara na sreću, sadržajno se ne odnosi na materiju koja je obuhvaćena predmetnim izmjenama i dopunama. Međutim, uvođenjem obvezne identifikacije igrača pridonijet će se smanjenoj dostupnosti samoposlužnih terminala maloljetnicima. Nadalje, predmetnim izmjenama i dopunama reguliraju se znatno restriktivniji uvjeti oglašavanja igara na sreću u odnosu na važeći zakonodavni okvir kojim je bila propisana samo zabrana oglašavanja igara na sreću u tiskanim i elektroničkim medijima za mlade, te se očekuje visoka učinkovitost navedenih ograničenja na smanjenje i prevenciju ovisnosti o igrama na sreću. Evaluacija navedenih ograničenja ukazat će na potrebu reguliranja dodatnih mjera ograničavanja oglašavanja i društveno odgovornog priređivanja
22 Pravobranitelj za djecu RH PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Sukladno ovlasti iz članka 10. Zakona o pravobranitelju za djecu („Narodne novine“ br. 73/17), dostavljamo naše mišljenje na prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću. Ured pravobranitelja za djecu godinama naglašava kako djeca u Republici Hrvatskoj postojećim propisima nisu dovoljno zaštićena od potencijalno negativnog utjecaja oglašavanja, posebno zbog ugroženosti njihovog mentalnog zdravlja, lošeg utjecaja na zdrave životne navike, problem pretilosti i ovisnosti. Posebno ukazujemo na potrebu ulaganja dodatnih napora kako bi se djecu na svim mjestima zaštitilo od izloženosti oglašavanju i dostupnosti igara na sreću, alkohola, energetskih pića, duhanskih i srodnih proizvoda i hrane i pića čija se pretjerana uporaba ne preporučuje. U obraćanjima Uredu pravobranitelja za djecu građani traže jaču intervenciju države, a posebno prijavljuju da su prosječni gledatelji (obitelji s djecom) tijekom prijenosa sportskih događaja (primjerice, nogometnih i rukometnih utakmica, utakmica vaterpola, skijaških natjecanja i sl.) izloženi čestim reklamama igara na sreću. Kockanje i klađenje predstavlja ozbiljan javno-zdravstveni, ali i društveni problem. Zabrinjavajuće je da je klađenje, unatoč zakonskoj zabrani, ipak dostupno djeci, o čemu saznajemo iz kontakata s djecom, kao i iz rezultata više studija. Poseban problem predstavlja i online klađenje, posebice kada ga organiziraju strana trgovačka društva, kao i agresivno oglašavanje industrije kockanja. Oglašavanje različitih igara na sreću, kladionica i casina posve se „provuklo“ i u svijet sporta, na način da priređivači igara na sreću preuzimaju ulogu sponzora, ne samo sportskih emisija, već i različitih nacionalnih i međunarodnih sportskih natjecanja. Sportski klubovi pritom s ponosom objavljuju vijesti o ostvarenom sponzorstvu priređivača igara na sreću i oglašavaju ga na sportskim događanjima i opremi igrača. Stoga pozdravljamo što je Ministarstvo financija pristupilo izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću, te smatramo da je primarni zadatak pri tome adekvatno odgovoriti na izazove i uskladiti potrebu prioritetne zaštite djece i mladih izloženih oglašavanju i dostupnosti igara na sreću, posebno klađenja i kockanja. Naglašavamo da u fokusu mora biti prioritetna zaštita djece i mladih, kao i zaštita javnozdravstvenih interesa i potreba djece i drugih građana. Pozdravljamo i podržavamo pozitivne promjene navedene u ovom Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o igrama na sreću (u daljnjem tekstu: Prijedlog), ali istodobno ukazujemo i na neke primjedbe i prijedloge pravobraniteljice za djecu, za koje smatramo da mogu doprinijeti još boljoj i učinkovitijoj zaštiti interesa djece. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
23 Pragma PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Poštovani, podržavamo donošenje izmjena Zakona o igrama na sreću koje idu u smjeru veće zaštite djece i mladih. Također, podržavamo prijedloge prof. dr. sc. Nevena Ricijaša, Davora Bodora, dr. med. te Edukacijsko - rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu čiji su svi prijedlozi i komentari izuzetno jasni, utemeljeni na znanstvenim spoznajama te praćenju i radu s ovisnicima i drugim pogođenim skupinama. Kao Udruga koja više od 18 godina rad u području prevencije i zaštite djece i mladih, dodatno ističemo kako je važno: - zabraniti rad samoposlužnih terminala - kladomata u ugostiteljskim i drugim objektima gdje je slaba kontrola (zlo)upotrebe i postoji značajna mogućnost zloupotrebe od strane djece i mladih, a mogućnost njihova korištenja ostaviti isključivo u prostoru priređivača igara; - zabraniti - ne samo oglašavanje - već i sponzoriranje/doniranje kladionica/igara na sreću na sportskim, kulturnim i drugim društveno-sportskim događajima i ustanovama (npr. zdravstvenim, socijalnim, obrazovnim, udrugama i sl.) u najširem smislu (zabraniti prikriveno oglašavanje na majicama, autima i sl.), te zabraniti oglašavanje i navođenje priređivača i njihovih logotipova na društvenim mrežama i mrežnim stranicama (osim na mrežama i stranicama samog priređivača); - podržavamo zabranu oglašavanja igara na sreću putem interneta, u svim audiovizualnim i radijskim programima u vremenu od 6:00 do 23:00 sata, izuzev 15 minuta prije, za vrijeme i 15 minuta nakon sportskog događaja koji se emitira uživo, a predlažemo da se na kraju rečenice doda zarez i rečenica: u ukupnom trajanju od 5 minuta te uz obvezno isticanje i načina podrške ovisnicima o kockanju; - potrebno je u članku 72. – 77. Zakona značajno povećati novčane kazne pravnim osobama jer sadašnje predviđene kazne ne dovode do odvraćanja od prekršaja; - osnažiti Državni inspektorat s dodatnim osobljem i ovlastima u području praćenja poštivanja zakona te povećati suradnju svih nadležnih institucija i udruga u suzbijanju ovisnosti od kockanja. Nije prihvaćen Osnovna intencija izmjena i dopuna ovog Zakona je reguliranje mjera društveno odgovornog priređivanja. Prijedlog za ukidanje kanala prodaje igara na sreću putem samoposlužnih terminala sadržajno se ne odnosi na materiju koja je obuhvaćena predmetnim izmjenama i dopunama. Međutim, uvođenjem obvezne identifikacije igrača pridonijet će se smanjenoj dostupnosti samoposlužnih terminala maloljetnicima. Nadalje, predmetnim izmjenama i dopunama reguliraju se znatno restriktivniji uvjeti oglašavanja igara na sreću u odnosu na važeći zakonodavni okvir kojim je bila propisana samo zabrana oglašavanja igara na sreću u tiskanim i elektroničkim medijima za mlade, te se očekuje visoka učinkovitost navedenih ograničenja na smanjenje dostupnosti i prevenciju ovisnosti o igrama na sreću. Evaluacija navedenih ograničenja ukazat će na potrebu reguliranja dodatnih mjera društveno odgovornog priređivanja .
24 Nova TV d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, Članak 6. Članak 67.b (1) Zabranjeno je oglašavanje igara na sreću putem interneta, u svim audiovizualnim i radijskim programima u vremenu od 6:00 do 23:00 sata, izuzev 15 minuta prije, za vrijeme i 15 minuta nakon sportskog događaja koji se emitira uživo. Imajući u vidu primjedbe iznesene pod uvodnom odredbom br. 2.2.(a), predlaže se brisanje odredbe odnosno izuzeće za elektroničke medije budući je adekvatna odredba sadržana u propisima o elektroničkim medijima. Podredno, predlaže se uvesti jasna i precizna pravila o načinu označavanja i trajanju označavanja oglasnih poruka te implementacija sadržajnih ograničenja istovjetnih onima sadržanim u propisima o elektroničkim medijima. NOVA TV d.d. smatra i da dozvola emitiranja oglasnih poruka samo za sportske live evente nije pravična jer pojedine medije i nakladnike neopravdano dovodi u povoljniji položaj (nakladnici specijaliziranih sportskih programa, nakladnici audiovizualnog programa sa više live prijenosa i slično) bez da se ovakva iznimka može pravdati borbom protiv ovisnosti od igara na sreću. Nesporno je da klađenje učestalo uključuje upravo klađenje o rezultatu live sportskih evenata, pri čemu live sportske prijenose prati upravo rizična skupina gledatelja/slušatelja. Uz navedeno, NOVA TV d.d. mora istaknuti da apsolutna zabrana oglašavanja igara na sreću u razdoblju od 06.00 ujutro do 23:00 navečer zbog agresivnog oglašavanja i porasta igara na sreću na internetu (on-line klađenja) neće rezultirati željenim efektom smanjenja rizika od ovisnosti. Iskustva sa zabranama oglašavanja duhanskih proizvoda i alkoholnih pića ukazuju na činjenicu da zabrana oglašavanja ne dovodi do pada ili prestanka korištenja zabranjenih supstanci ili pada ovisnosti. Upravo suprotno, vjerodostojna istraživanja ukazuju na to da izvori ovisnosti (alkohol, duhan ili, ovdje, igre na sreću) nisu bihevioralno indicirani i stoga na nastanak ili porast stope ovisnosti nikako ili malo utječe njihovo oglašavanje (primjerice, studija Griffiths, 2005; Abbott et al., 1999), odnosno ukazuju na to da oglašavanje utječe isključivo na užu skupinu ranjivih potrošača (postojeći ovisnici) zbog čega je potrebno odgovarajućim smjernicama utjecati na sadržaj oglašavanja, a ne ga u cijelosti zabraniti (studija Planzer & Wardle, 2012). Na nastanak i porast stope ovisnosti, s druge strane, zasigurno utječu dozvoljenost i dostupnost odnosnih supstanci ili, u konkretnom slučaju, usluga. Drugim riječima, notorno je da je porast stope ovisnosti od igara na sreću direktan rezultat dozvole priređivanja on-line igara na sreću i povećanog igranja on-line igara na sreću tijekom COVID-a. U slučaju implementacije zabrane oglašavanja na predloženi način, bit će oštećeni tzv. tradicionalni priređivači igara na sreću, a pritom će internet oglašivači biti prisiljeni premjestiti oglasne poruke sa programa i stranica domaćih elektroničkih medija na odgovarajuće lokacije stranih pružatelja sličnih usluga. Pobliže, u slučaju zabrane oglašavanja, za očekivati je intenziviranje objava oglasnih poruka na društvenim mrežama (You Tube i dr.), plasiranje oglasnih poruka neposredno na ekrane korisnika putem IP adresa (Google alati), te porast oglašavanja putem Facebooka i Instagrama. Na takva oglašavanja neće se ili će se teško primjenjivati domaći propisi i zabrane; odnosno sankcioniranje mogućih povreda u slučaju da takva oglašavanja i budu izrijekom zabranjena u praksi neće biti efikasno. To znači da će upravo štićena populacija (mladež) biti izložena porastu oglasnih poruka koje nadležna nacionalna tijela neće moći nadzirati i efikasno sankcionirati, a oglašivači će prestati voditi računa o domaćim pravilima o označavanju (u pogledu načina označavanja i sadržaja oglasnih poruka) koja sada postoje i koja se prema iskustvima NOVE TV d.d. poštuju. Dodatni efekt koji ne treba zanemariti jest činjenica da će, uslijed oglašavanja na opisani način (putem društvenih mreža, google alata i slično) porasti prihodi od oglašavanja stranih oglasnih platformi, uz pad prihoda domaćih medija i posljedično smanjenje prihoda državnog proračuna (manje plaćeni porez). Zaključno, puka zabrana oglašavanja neće imati željeni efekt smanjenja igranja takvih igara odnosno neće rezultirati padom ovisnosti, a pritom će štetno djelovati kako na priređivače tradicionalnih igara na sreću, tako i na nakladnike i državni proračun. Zbog toga NOVA TV d.d. još jednom ponavlja prijedlog iznesen u pogledu uvodne odredbe, i to da se uz nužne prilagodbe primjene rješenja novog zakonodavnog okvira elektroničkih medija, i tek potom po potrebi na hrvatskom tržištu provede odgovarajuće istraživanje i utvrdi u kojoj mjeri oglasne poruke igara na sreću u elektroničkim medijima, uz uvjet da su sukladne opisanim pravilima, zaista utječu na porast ovisnosti i treba li stoga usvajati stroža rješenja poput onog predloženog. Članak 67.b (3) Zabrana iz stavaka 1. i 2. ovoga članka odnosi se na priređivače igara na sreću, pružatelje telekomunikacijskih usluga, pružatelje medijskih usluga, pružatelje usluga oglašavanja i izdavače. NOVA TV d.d. predlaže isključenje u odnosu na pružatelje medijskih usluga, a za nakladnike elektroničkih medija, iz razloga iznesenih pod prethodnim primjedbama. Članak 67.b. (4) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, dozvoljeno je oglašavanje lutrijskih igara koje priređuje priređivač iz članka 9. stavka 2. ovog Zakona. Nejasno je zbog čega bi iz zabrane oglašavanja bile izuzete (samo) lutrijske igre na sreću koje je prema Zakonu smije priređivati isključivo Hrvatska lutrija d.o.o., a ne i ostale igre na sreću koje priređuju drugi priređivači. Zbog vrlo šturog obrazloženja razloga za izuzeće (ne daje se obrazloženje ni podloga razloga zbog kojih od zabrane nisu izuzete i druge igre na sreću), kao i zbog činjenice da se iz zabrane izuzima isključivo zakonski monopolist i jedini pružatelj određene vrste igara na sreću koji je istovremeno u državnom vlasništvu, Hrvatska lutrija d.o.o., Nova TV d.d. ističe i kako se Zakonom ponovno u povlašteni položaj stavlja upravo državni priređivač lutrijskih igara na sreću Hrvatska lutrija d.o.o. koja je isključivi nositelj prava priređivanja lutrijskih igara. Na opisani način krši se načelo poduzetničke ravnopravnosti između priređivača igara na sreću, kao i prava nakladnika kako će to biti nastavno izneseno. Imajući u vidu obrazloženje predloženih zabrana na području oglašavanja igara na sreću, kao i dostupna iskustva europskog okruženja, potrebno je procijeniti da li od zabrane oglašavanja treba izuzeti samo lutrijske igre ili i druge igre na sreću. Predloženim izuzećem od zabrane oglašavanja samo lutrijskih igara na sreću nanosi se izravna šteta komercijalnim nakladnicima u Republici Hrvatskoj. Notorno je da Hrvatska lutrija d.o.o. većinu svojih oglasnih poruka na elektroničkim medijima oglašava na drugoj pravnoj osobi u državnom vlasništvu, nacionalnoj televiziji odnosno HTV-u. De facto zabranom oglašavanja svih ostalih igara na sreću na elektroničkim medijima, stoga, izravno se nanosi šteta svim komercijalnim nakladnicima elektroničkih medija u Republici Hrvatskoj koji gube oglasne prihode od oglašavanja igara na sreću, pri čemu se izravno pogoduje HTV-u. NOVA TV d.d. stoga predlaže unošenje odgovarajuće izričite obveze Hrvatske lutrije d.o.o. da sredstva za oglašavanje pravično raspodijeli među nakladnicima elektroničkih medija u RH. Članak 67.b. (7) Oglašavanje igara na sreću mora udovoljiti sljedećim uvjetima: a) upozoravati da igre na sreću mogu uzrokovati ovisnost b) upozoravati o zabrani sudjelovanja maloljetnika u igrama na sreću. NOVA TV d.d. predlaže uskladiti izričaj odredbe sa onom iz Zakona o elektroničkim medijima i utvrditi njenu obveznu primjenu radi uočenih problema u praksi u divergentnom označavanju upravo kod priređivača igara na sreću u državnom vlasništvu, Hrvatske lutrije d.o.o. Nije prihvaćen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona igrama na sreću izradilo je Ministarstvo financija koristeći rezultate rada radne skupine za analizu tržišta igara na sreću i ciljeve i mjere utvrđene Nacionalnom strategijom djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine („Narodne novine“, br. 18/2023.). Evaluacija postojećeg zakonodavnog okvira kojim je zabranjeno samo oglašavanje u radijskim i televizijskim emisijama te tiskanim materijalima za djecu, ukazala je na nedovoljno kvalitetno reguliranje oglašavanja igara na sreću kojim se najviše stimulira sudjelovanje igrača u igri i posljedično povećava incidenciju ovisnosti o igrama na sreću. Riječ je o ovisnosti koja razvija teškoće s kontrolom ponašanja i poriva i razvojem impulzivnih i kompulzivnih ponašanja. Opća istraživanja sugeriraju da česta izloženost reklamama za igre na sreću može pridonijeti normalizaciji kockarskog ponašanja, čineći ga prihvatljivim dijelom svakodnevnog života. Poruke koje se gledateljima šalju kroz oglase govore da je lako doći do dobitka te da su šanse za dobitak velike, kao i da je kockanje lagan način za dolazak do bogatstva. Analiza sadržaja oglasa koji se prikazuju na televizijama s nacionalnom koncesijom u Hrvatskoj pokazala je da oglašivači koriste sve navedene poruke kako bi privukli nove i zadržali stare igrače. Posebno zabrinjava to što se reklame za kockanje i klađenje prikazuju tijekom cijelog dana a upravo izloženost nekontroliranom oglašavanju dodatno potencira ekscesivno kockanje. Navedena praksa može negativno utjecati na mlade koji još uvijek razvijaju svoje stavove prema različitim aktivnostima. S obzirom da su krajem 2022. godine provedene posljednje izmjene zakonodavnog okvira koji regulira elektroničke medije a Zakon o igrama na sreću nije u bitnome mijenjan od 2010. godine, zaključeno je da se izmjene u području ograničavanja oglašavanja igara na sreću u medijima provedu izmjenama regulative igara na sreću. Vezano uz problematiku ilegalnih priređivača napominjemo da je mjera blokade pristupa Internet stranicama nelicenciranih priređivača implementirana izmjenama Općeg poreznog zakona 2019. godine, kada je regulirano sprječavanje obavljanja nedozvoljene gospodarske djelatnosti putem interneta. Kako bi se povećala učinkovitost navedene mjere sprječavanja sudjelovanja građana u igrama nelicenciranih priređivača igara na sreću putem interneta, razmotrit će se dodatno proširenje mjera sprječavanja uvođenjem blokade uplata u nedozvoljene igre na sreću. Mjeru bi provodili pružatelji platnih usluga (banke i kartične kuće). Blokiranje promidžbe ilegalnih priređivača kao mjera rijetko se primjenjuje u zemljama članicama EU zbog vrlo niske učinkovitosti. Sprječavanje i sankcioniranje promidžbe nelicenciranih priređivača igara na sreću provodi MFIN temeljem odredbi članka 68. Zakona o igrama na sreću i Agencija za elektroničke medije temeljem odredbi Zakona o elektroničkim medijima i Pravilnika o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima, podnošenjem optužnih prijedloga sukladno zakonom propisanim prekršajnim odredbama odnosno izricanjem upozorenja, obvezujućih naloga i opomena. Slijedom navedenog, predmetne izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću koncipirane su na način koji će optimalno zaštititi javnozdravstvene interese i potrebe građana, interese države te neće otežati uvjete poslovanja priređivača igara na sreću i medijskog sektora koji će za prilagodbu novom zakonodavnom okviru imati propisan adekvatan prijelazni period.
25 Nova TV d.d. 2. Regulacija oglašavanja igara na sreću u medijima i na javno vidljivim površinama, a) Ograničavanje oglašavanja u medijima NOVA TV d.d. smatra da navod obrazloženja prijedloga Zakona o navodnom nedovoljno kvalitetnom reguliranju oglašavanja igara na sreću kojima se najviše stimulira sudjelovanje igrača u igri i posljedično povećava incidencija ovisnosti nije točan. Obveza odgovarajućeg označavanja oglasnih poruka kojima se oglašavaju igre na sreću na elektroničkim medijima adekvatno je regulirana novim zakonodavnim okvirom elektroničkih medija, koji je na snazi tek nešto više od godinu dana. Pobliže, odredbama čl. 21. Zakona o elektroničkim medijima (NN 111/21 i 114/2022, na snazi od 11.10.2022.) određeno je da se audiovizualne komercijalne komunikacije vezane uz igre na sreću ne smiju emitirati u programima namijenjenim djeci kao i da audiovizualne komercijalne komunikacije vezane uz igre na sreću moraju sadržavati poruku o postojanju rizika razvijanja ovisnosti o igrama na sreću. Pravilnikom o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima (NN 106/2022, na snazi od 14.10.2022.) propisane su i zabrane u pogledu sadržaja oglašivačkih poruka igara na sreću, pobliže da audiovizualne komercijalne komunikacije vezane uz igre na sreću ne smiju tvrditi da su igre na sreću bez rizika financijskih gubitaka, koristiti popularne osobe koje su uzori mladima te osobe od medijskog utjecaja, koristiti fikcionalne ili animirane likove iz popularne kulture, sadržavati tvrdnje da igre na sreću označavaju prijelaz iz adolescencije u odraslu dob, navoditi lažne ili nerealne informacije o vjerojatnosti dobitaka, sugerirati da vještina može utjecati na ishod igre, sugerirati da su igre na sreću važan dio svakodnevnog života svakog pojedinca, sugerirati da igre na sreću mogu biti rješenje osobnim, profesionalnim ili obrazovnim problemima, sugerirati da igranje igara na sreću može dovesti do seksualnog uspjeha ili doprinijeti atraktivnosti osobe, prikazivati, opravdavati ili ohrabrivati kažnjiva ili antisocijalna ponašanja i ciljati ili biti posebno usmjerene na maloljetnike tako da su posebno privlačne djeci i mladima odražavajući ili se povezujući s kulturom mladih. Uvažavajući društveno koristan značaj borbe protiv svih oblika ovisnosti (pa i one o igrama na sreću), ali imajući u vidu opisanu, vrlo detaljnu i novo usvojenu regulativu o oglašavanju igara na sreću u e-medijima, NOVA TV d.d. se protivi ishitrenom donošenju apsolutne zabrane oglašavanja i predlaže da se od zabrane oglašavanja svakako izuzmu e-mediji. Obzirom da je zakonodavni okvir e-medija u odnosu na oglašavanje igara na sreću nov i detaljan, potrebno je dionicima tog oglašavanja ostaviti dovoljno vremena za prilagodbu i primjenu novog zakonodavnog okvira, i tek potom po potrebi provesti odgovarajuće istraživanje i utvrditi u kojoj mjeri oglasne poruke igara na sreću u elektroničkim medijima, uz uvjet da su sukladne opisanim pravilima, zaista utječu na porast ovisnosti. Ističe se i kako određena ograničenja u oglašavanju igara na sreću poznaje niz europskih zemalja. U procesu pripreme i usvajanja postojećeg zakonodavnog okvira elektroničkih medija (osobito Pravilnika o maloljetnicima) korištena su upravo najbolja iskustva tih zemalja. Zabrana emitiranja oglasnih poruka igara na sreću u Europi je prije izuzetak nego pravilo, a vremenska zabrana emitiranja oglasnih poruka u jurisdikcijama koje su zabranu implementirale u pravilu se veže uz određeni tip igara na sreću (virtualne i online igre, primjerice u Njemačkoj, i to do 21.00 sat). Većina europskih zemalja uopće ne poznaje zabranu oglašavanja odnosno uvodi zabrane u pogledu sadržaja oglasnih poruka (Danska, Češka, Britanija). Svi navedeni modeli oglašavanja uzeti su u obzir prilikom usvajanja zakonodavnog okvira elektroničkih medija, a u razgovorima o ovom pitanju sudjelovali su kako predstavnici medija, tako i oglašivači i nadležno tijelo, Agencija za elektroničke medije. Stoga je prijedlog NOVE TV d.d. da se utvrđena relativno nova rješenja koja su usklađena sa europskom praksom, a prilagodba koja je već uzrokovala određene napore i troškove kako oglašivača tako i medija, zadrže na snazi kako sada glase. Nije prihvaćen Opća istraživanja sugeriraju da česta izloženost reklamama za igre na sreću može pridonijeti normalizaciji kockarskog ponašanja, čineći ga prihvatljivim dijelom svakodnevnog života. Poruke koje se gledateljima šalju kroz oglase govore da je lako doći do dobitka te da su šanse za dobitak velike, kao i da je kockanje lagan način za dolazak do bogatstva. Analiza sadržaja oglasa koji se prikazuju na televizijama s nacionalnom koncesijom u Hrvatskoj pokazala je da oglašivači koriste sve navedene poruke kako bi privukli nove i zadržali stare igrače. Posebno zabrinjava to što se reklame za kockanje i klađenje prikazuju tijekom cijelog dana. Navedena praksa može negativno utjecati na mlade koji još uvijek razvijaju svoje stavove prema različitim aktivnostima. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona igrama na sreću izradilo je Ministarstvo financija koristeći rezultate rada radne skupine za analizu tržišta igara na sreću i ciljeve i mjere utvrđene Nacionalnom strategijom djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine („Narodne novine“, br. 18/2023.). Evaluacija postojećeg zakonodavnog okvira kojim je zabranjeno samo oglašavanje u radijskim i televizijskim emisijama te tiskanim materijalima za djecu, ukazala je na nedovoljno kvalitetno reguliranje oglašavanja igara na sreću. S obzirom da su krajem 2022. godine provedene posljednje izmjene zakonodavnog okvira koji regulira elektroničke medije a Zakon o igrama na sreću nije u bitnome mijenjan od 2010. godine, zaključeno je da se izmjene u području ograničavanja oglašavanja igara na sreću u medijima provedu izmjenama regulative igara na sreću. Slijedom navedenog, predmetne izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću koncipirane su na način koji će optimalno zaštititi javnozdravstvene interese i potrebe građana, interese države te neće otežati uvjete poslovanja priređivača igara na sreću i medijskog sektora, koji će za prilagodbu novom zakonodavnom okviru imati propisan adekvatan prijelazni period.
26 NEVEN RICIJAŠ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, Članak 6. ČLANAK 67.B. STAVAK 1. U odnosu na članak 67.b, stavak 1. predlaže se izmjena upravo radi usklađenosti s osnovnim okvirom društveno odgovornog priređivanja igara na sreću i logikom novog regulatornog okvira. Prije svega, potrebno je specificirati za koje igre na sreću vrijedi iznimka (od 15 minuta prije, za vrijeme i 15 minuta nakon sportskog događaja koji se emitira uživo). Budući da se kao iznimka uzima kriterij sportskog događaja uživo, pretpostavka je da se radi o sportskom klađenju, te bi isto trebalo specifično navesti. U protivnom će se i igre u casinima i igre na automatima moći oglašavati u sportskim događajima, a to bi bilo pretjerano. Bitno je odrediti koja igra na sreću se može oglašavati, a ne koje igre na sreću priređivač ima dostupne u svojoj ponudi. Nadalje, ako je intencija zakonodavca osigurati zaštitu djece, maloljetnika i opće populacije od prevelike izloženosti oglašavanju kockanja, tada je nužno postaviti i vremenski okvir na ove sportske događaje uživo. U tom smislu, predlažem da se navedeno odnosi na sportske događaje nakon 20:00 sati. U protivnom će preko vikenda (subota i nedjelja) kada su česti prijenosi uživo tijekom cijelog dana, kao i prilikom važnih međunarodnih natjecanja (Olimpijske igre, svjetska prvenstva i slično), neprestano, cijeli dan, biti reklame vezane uz kockanje. Slijedom navedenog, predlaže se preformulirati stavak 1 na sljedeći način: (1) Zabranjeno je oglašavanje igara na sreću putem interneta, u svim audiovizualnim i radijskim programima u vremenu u od 6:00 do 23:00 sata, izuzev sportskog klađenja koje se nakon 20:00h može oglašavati u terminu 15 minuta prije, za vrijeme i 15 minuta nakon sportskog događaja koji se emitira uživo. Također smatram kako je potrebno navesti potencijali izuzetak kada je priređivač igara na sreću sponzor nekom sportskom događaju, pa se u pozadini vidi njegovo ime i logo. Budući da ovaj prijedlog Zakona ne regulira zabranu sponzorstava, isto je potrebno specificirati u odnosu na izloženost takvoj vidljivosti u sportskim događajima. ČLANAK 67.B. STAVAK 4. Budući da nemaju sve lutrijske igre niski adiktivni potencijal, nužno je definirati da se navedena iznimka odnosi samo na lutrijske igre niskog rizika. Hrvatska Lutrija, d.o.o. dužna je raditi klasifikaciju rizičnosti svih svojih igara, te ima smisla da se samo igre niskog rizika (tzv. zelene igre) mogu oglašavati. Tu se radi o igrama s primjerice tjednim/dvotjednim izvlačenjem kuglica (primjerice Loto 6, Loto 7, EuroJackpot) te strugalicama/jednokratnim srećkama u fizičkom obliku. Određene lutrijske igre (kao što je primjerice Brzih 35) klasificirane su kao igre umjerenog rizika te za njih ne bi trebala vrijediti navedena iznimka. ČLANAK 67.B. STAVAK 5. Upravo zbog ovakve odredbe, nužno je donijeti Pravilnik o društveno odgovornom priređivanju igara na sreću kojim će se detaljnije regulirati dozvoljen i nedozvoljen sadržaj Internet stranica priređivača i profila društvenih mreža. Iznimka koja se predviđa je logična, ali to ne znači da bi sadržaj na internetskim stranicama priređivača trebao biti bez ikakvih ograničenja i minimalnih standarda društvene odgovornosti. U svjetlu aktualne ingerencije Pravilnika o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima, navedeno je od izuzetne važnosti. ČLANAK 67.C. STAVAK 4. Logičan je izuzetak hotela s četiri ili više zvjezdica, međutim taj izuzetak bi trebao vrijediti samo i isključivo za unutrašnju stranu hotela, odnosno vidljivost prostora casina iz unutrašnjosti hotela. Ukoliko je prostor casina u hotelu smješten tako da ima vanjske prozore/izloge, s vanjske strane trebala bi vrijediti ista pravila kao i za druga casina. Predlaže se specificirati ovu odredbu na takav način. S vanjske strane bi trebale vrijediti iste odredbe kao i za druga casina i automat klubove. ČLANAK 67.D. STAVAK 2. Predlaže se proširivanje i na ustanove koje se bave zaštitom mentalnog zdravlja (primjerice, Zavodi za javno zdravstvo, psihijatrijske ustanove). Ustanove koje se bave zaštitom obitelji su samo dio sustava, a koji proceduralno može biti spor. Zdravstvene ustanove specijalizirane za mentalno zdravlje imaju potencijal brže odgovoriti na potrebe i zaštitu ovisnika o kockanju, ali i članova njihovih obitelji. Djelomično prihvaćen Predmetnim izmjenama i dopunama reguliraju se znatno restriktivniji uvjeti oglašavanja igara na sreću u odnosu na važeći zakonodavni okvir kojim je bila propisana samo zabrana oglašavanja igara na sreću u tiskanim i elektroničkim medijima za mlade, te se očekuje visoka učinkovitost navedenih ograničenja na smanjenje dostupnosti i prevenciju ovisnosti o igrama na sreću. Evaluacija navedenih ograničenja ukazat će na potrebu reguliranja dodatnih oblika ograničavanja oglašavanja i mjera društveno odgovornog priređivanja. Prihvaća se prijedlog za izuzimanje od ograničavanja oglašavanja isključivo lutrijskih igara niskog rizika, isključivanje igrača ako to zatraže zdravstvene ustanove za zaštitu mentalnog zdravlja, oglašavanje sportskog klađenja za vrijeme prijenosa uživo sportskih događaja te prijedlog za uređenje casina u hotelima s četiri i više zvjezdica.
27 NEVEN RICIJAŠ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, Članak 5. Sukladno ranije navedenom, u članku 67. treba pisati 'prevenciji ovisnosti o kockanju' – a ne, kao sada, ovisnosti o igrama na sreću, budući da taj pojam nije prepoznat u znanstvenoj i klinički relevantnoj literaturi. Konceptualno se radi o ponašajnoj ovisnosti, dakle ovisnosti o ponašanju, a ne o proizvodu. Predlaže se dodavanje stavka 2 kojim će se navesti da su mjere i postupci društveno odgovornog priređivanja igara na sreću propisani posebnim pravilnikom kojeg donosi Ministar financija (primjerice, Pravilnik o društvenom odgovornom priređivanju igara na sreću) Ovaj pravilnik mora donijeti minimalne standarde kojih će se svi licencirani priređivači morati pridržavati. Time bi i sam postupak provjere, ali i potencijalne penalizacije u slučaju kršenja tih odredbi, bio puno jasniji i transparentniji. Nije prihvaćen Budući da se pojam „kockanje“ do sada niti u jednom obliku ne pojavljuje u regulativi igara na sreću, u ovom trenutku nije moguće njegovo uvođenje u zakonske odredbe S obzirom da se važeći zakonodavni okvir igara na sreću detaljno regulira putem 8 provedbenih propisa, u ovom trenutku nije prihvatljiva opcija izrade posebnog pravilnika koji bi uređivao samo područje društveno odgovornog priređivanja igara na sreću, već će se nove mjere društveno odgovornog priređivanja regulirati kroz postojeće pravilnike.
28 NEVEN RICIJAŠ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, Članak 2. Budući da članak 32. sada dodaje obvezu provođenja mjera društveno odgovornog priređivanja igara na sreću, nužno je da se donese provedbeni propis kojim će se specificirati različite mjere, a ne samo ovaj osnovni okvir koji je reguliran Zakonom o igrama na sreću. Takav propis (primjerice, Pravilnik o odgovornom priređivanju igara na sreću) nužno mora detaljnije propisati provedbu mjera određenih Zakonom o igrama na sreću (npr. postupak identifikacije igrača, postupak samoisključenja i slično), ali mora i inkorporirati neke elemente kojih se ovaj prijedlog Zakona dotiče, no ne razrađuje ih u dovoljnoj mjeri. To se primjerice odnosi na izgled i sadržaj internetskih stranica priređivača. Određeni standardi koji su danas propisani Pravilnikom o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima trebaju se analogno aplicirati na internetske stranice priređivača, kao i njihove društvene mreže. Ingerenciju nad tim sadržajima treba imati isključivo Ministarstvo financija RH kao regulator, budući da se radi o mrežnim stranicama i društvenim mrežama priređivača, a ne o općem oglašavanju u audio-vizualnim sadržajima. Pravilnik o odgovornom priređivanju igara na sreću bi također trebao inkorporirati mjere zaštite igrača u kontekstu načina komunikacije s igračima, educiranja zaposlenika industrije igara na sreću za provedbu mjera odgovornog priređivanja, kao i mjere zaštite samih zaposlenika – budući da su zaposlenici industrije igara na sreću mnogim međunarodnim istraživanjima identificirani kao rizična skupina za razvoj problema vezanih u kockanje. Sukladno takvom Pravilniku o društveno odgovornom priređivanju igara na sreću, svaki priređivač bi trebao donijeti svoj strateški i akcijski dokument kojim se obvezuje na određene mjere kojim će se obvezati na poštivanje politika DOP-a, a posebno i u odnosu na svoje zaposlenike, ne samo igrače. Nije prihvaćen S obzirom da se važeći zakonodavni okvir igara na sreću detaljno regulira putem 8 provedbenih propisa, u ovom trenutku nije prihvatljiva opcija izrade posebnog pravilnika koji bi uređivao samo područje društveno odgovornog priređivanja igara na sreću, već će se nove mjere društveno odgovornog priređivanja regulirati kroz postojeće pravilnike.
29 NEVEN RICIJAŠ 2) Pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom, 1. Regulacija novih mjera društveno odgovornog priređivanja igara na sreću Iako je ovaj prijedlog mjera izuzetno dobrodošao, kako u pogledu obvezne identifikacije igrača, tako i u području isključivanja igrača, formiranja registra te oduzimanja prava priređivanja zbog nepoštivanja mjera DOP-a, logički okvir traži da se dodaju još dvije mjere koje su u ovom prijedlogu Zakona propuštene. Prvo, radi se o mjeri ukidanja samoposlužnih terminala (tzv. kladomata) u ugostiteljskim objektima. Ova mjera je nužna i logična u ovom paketu izmjena i dopuna Zakona iz nekoliko razloga: 1. Ako je cilj ovog Zakona smanjivanje vidljivosti, izloženosti, a time i dostupnosti igara na sreću u hrvatskom društvu, onda je isto potrebno učiniti i za samoposlužne terminale/kladomate. U Hrvatskoj postoji oko 3.600 ugostiteljskih objekata u kojima se nalaze kladomati (ne nužno jedan kladomat). Pritom se radi o prostorima čija primarna funkcija nije priređivanje igara na sreću, a to nije dobro. Priređivanje igara na sreću, a posebno rizičnijih i adiktivnijih igara (kao što je i sportsko klađenje), potrebno je ograničiti samo i isključivo na priređivače. A to nisu ugostiteljski objekti. Priređivanje igara na sreću specifična je djelatnost koja, osim što je regulirana specifičnim zakonom, treba biti i specijalizirana u odnosu na profil educiranih (a i zaštićenih) zaposlenika koji su u njoj zaposleni. 2. Ako je cilj ovog Zakona uvesti obveznu identifikaciju igrača (osim za lutrijske igre) u prostore gdje se priređuju igre na sreću, onda bi isto vrijedilo i za ugostiteljske objekte gdje se, zbog postavljenog samoposlužnog terminala (kladomata), priređuju igre klađenja. Pritom, valja naglasiti kako je odgovornost za provjeru punoljetnosti tada na konobaru ili nekom drugom zaposleniku ugostiteljskog objekta. To je neprihvatljivo budući da se ne radi o službenom zaposleniku industrije igara na sreću. Obveza identifikacije igrača nužno povlači potrebu za ukidanjem samoposlužnih terminala/kladomata. 3. Ako je cilj ovog Zakona osnažiti zaštitu djece i maloljetnika (ali vjerojatno i drugu rizičnu populaciju, posebno osnaživanjem samoisključivanja), onda je posebno bitno maknuti samoposlužne terminale (kladomate) iz ugostiteljskih objekata. U vrijeme kada dostupnost interneta, a time i online igranja putem platformi/aplikacija, nije bila raširena i dostupna kao danas, implementacija samoposlužnih terminala imala je svoje uporište u osiguravanju dostupnosti igara, posebno u manjim urbanim ili ruralnim područjima (prije više od 10 godina). Danas ona nema svrhu, snažno pojačava vidljivost/izloženost kockanju, predstavlja rizik za uključivanje djece i maloljetnika u igru te otežava provedbu mjera društveno odgovornog priređivanja igara na sreću. U slučaju kršenja politika DOP-a, o čijoj se odgovornosti radi, ako je samoposlužni terminal postavljen u ugostiteljski objekt i priređivač nema kontrolu nad njime? Posebno je važno naglasiti i da kladomati značajno otežavaju uspostavljanje apstinencije i kontrole nad igrom osobama koje su razvile neke simptome problematičnog kockanja ili su već razvile kliničku sliku ovisnosti o kockanju. U skladu s navedenim, predlaže se da se u članku 46. brišu samoposlužni terminali (sukladno tome i u članku 47.) te da se definira prijelazno razdoblje od 6 mjeseci u kojem će se ukloniti svi samoposlužni terminali iz ugostiteljskih objekata u Republici Hrvatskoj. Nastavno na ove izmjene, mogu se izmijeniti onda daljnji provedbeni propisi/pravilnici. Nadalje, ovaj prijedlog Zakona propustio je navesti još jedno ograničenje koje je nužno u hrvatskom kontekstu, a odnosi se na zabranu registriranja drugih trgovačkih djelatnosti pod istim nazivom i istim logom kao što je registrirano trgovačko društvo s licencom za priređivanje igara na sreću. To je izuzetno bitno pitanje za zaštitu djece, maloljetnika i opće populacije od prekomjernog oglašavanja (izloženosti), a koje može biti i indirektno. Primjerice, danas smo svjedoci da Admiral Hotel sponzorira Klub hokeja na ledu (HKL) s istim nazivom i istim logotipom kao što su Admiral Casino i Admiral automat klubovi. Navedeno ima za posljedicu da djeca (!?!?) nose dresove s velikim Admiral znakom koji načelno predstavlja Admiral Hotel, a zapravo se radi o identičnom logotipu kao casino i automati. Radi se o indirektnom, ali vrlo eklatantnom, oglašavanju u kojem su neposredno izložena djeca, maloljetnici i opća populacija – iako formalno u vidu hotela. Poslovnu suradnju u smislu sponzorstava trebat će sigurno urediti u narednom razdoblju, no sada bi bilo važno utjecati na to da se pod nazivima i logotipovima kojima su registrirani priređivači igara na sreću ne mogu registrirati i ostale djelatnosti kao što su primjerice hoteli, restorani, agencije i slično, budući da se time otvara neprimjeren prostor za ekstenzivno indirektno oglašavanje. Sponzorstva i poslovne suradnje generalno predstavljaju izraženiji rizik zbog diverzija od klasičnog oblika oglašavanja. Tako primjerice ovaj prijedlog Zakona propušta regulirati ugovore o suradnji između priređivača i influencera koji na svojim profilima (društvenim mrežama) oglašavaju pojedine priređivače i visokorizične igre. Nužno je navedeno regulirati i zbog jasnije nadležnosti nad takvim vidom oglašavanja. Nije prihvaćen Osnovna intencija izmjena i dopuna ovog Zakona je reguliranje mjera društveno odgovornog priređivanja. Prijedlog za ukidanje kanala prodaje igara na sreću putem samoposlužnih terminala sadržajno se ne odnosi na materiju koja je obuhvaćena predmetnim izmjenama i dopunama. Međutim, uvođenjem obvezne identifikacije igrača pridonijet će se smanjenoj dostupnosti samoposlužnih terminala maloljetnicima. Nadalje, predmetnim izmjenama i dopunama reguliraju se znatno restriktivniji uvjeti oglašavanja igara na sreću u odnosu na važeći zakonodavni okvir kojim je bila propisana samo zabrana oglašavanja igara na sreću u tiskanim i elektroničkim medijima za mlade, te se očekuje visoka učinkovitost navedenih ograničenja na smanjenje dostupnosti i prevenciju ovisnosti o igrama na sreću. Evaluacija navedenih ograničenja ukazat će na potrebu reguliranja dodatnih oblika ograničavanja oglašavanja i mjera društveno odgovornog priređivanja .
30 NEVEN RICIJAŠ II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2) Pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom Ekscesivno igranje igara na sreću, što u osnovi znači ekscesivno kockanje, može razviti simptome ovisnosti o kockanju. Iznimno je važno da Zakon o igrama na sreću prepozna 'ovisnost o kockanju' kao klinički simptom, odnosno problem mentalnog zdravlja koji se može javiti kao štetna i neželjena posljedica. Trenutni prijedlog Zakona koristi pojam 'ovisnost o igrama na sreću' (npr. članak 67.), no taj pojam ne postoji u kliničkoj literaturi jer ovisnost o kockanju nije ovisnost o tvari/proizvodu, već o ponašanju. Ovisnost o kockanju ulazi u područje bihevioralnih/ponašajnih ovisnosti. U tom smislu, DSM-5 (Dijagnostički i klinički priručnik za mentalne poremećaje Američkog psihijatrijskog udruženja – hrvatski prijevod) je 2013. godine pojam 'patološko kockanje' rekonceptualizirao iz poremećaja kontrole nagona i impulsa u ovisničko ponašanje te je ono definirano kao 'ovisnost o kockanju' (ovisnost o ponašanju). Šifra F63.0. Isto je napravila i Svjetska zdravstvena organizacija u novoj Međunarodnoj klasifikaciji bolesti 11. izdanje (MKB-11, odnosno engleski ICD-11) u kojoj se razlikuju poremećaji vezani uz psihoaktivne tvari i adiktivna/ovisnička ponašanja. Ovisnost o kockanju klasificirana je u ovisnička ponašanja. ICD-11 for Mortality and Morbidity Statistics (who.int) Nužno je stoga da ovaj Zakon prepozna upravo 'ovisnost o kockanju' kao krajnji klinički simptom koji je potrebno prevenirati uređenijim i kvalitetnijim mjerama društveno odgovornog priređivanja igara na sreću, jer je upravo to osnova za restriktivnije mjere reguliranja dostupnosti, pristupačnosti, oglašavanja, javnozdravstvenog angažmana i slično. Ista situacija je vezana uz restriktivnije mjere prema ovisnosti o alkoholu i/ili duhanskim proizvodima, koji također imaju poseban status u pogledu ograničavajućih aspekata poslovanja. Nije prihvaćen Budući da se pojam „kockanje“ do sada niti u jednom obliku ne pojavljuje u regulativi igara na sreću, u ovom trenutku nije moguće njegovo uvođenje u zakonske odredbe
31 NEVEN RICIJAŠ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Pozdravljam inicijativu da se, nakon dugog niza godina u kojima su znanstvenici i stručnjaci za mentalno zdravlje apelirali prema implementaciji snažnijih mjera društveno odgovornog priređivanja igara na sreću u Republici Hrvatskoj, predlaže pravni i regulatorni okvir koji priznaje i prepoznaje potrebu za osnaživanjem ovog područja zaštite. Ocjena stanja jasno prepoznaje izraženu vidljivost industrije igara na sreću (industrije kockanja) u hrvatskom društvu, odnosno ono što se u znanstvenoj literaturi zove 'izloženost kockanju' kroz dostupnost i pristupačnost igara, oglašavanje te posredno ili neposredno poticanje na igranje. Uz izloženost kockanju, kroz ograničavanje nekih aspekata oglašavanja igara na sreću, kao i snažnijih mjera vezanih uz obveznu identifikaciju igrača na svim prodajnim mjestima (izuzev lutrijskih igara), vrlo pozitivnim se ocjenjuje reguliranje postupka samoisključenja igrača, kao i uvođenje registra samoisključenih igrača. Time se stvara potencijal za kvalitetnije provođenja mjera i postupaka (samo)izlječenja. Iako su svi prijedlozi u osnovi dobri, niže se nalaze sugestije za preciznije formuliranje pojedinih odredbi, kao i prijedlozi za implementaciju nekih odredbi koje su od iznimne važnosti za hrvatski kontekst, a propuštene su u ovom paketu prijedloga izmjena i dopuna. Navedeni prijedlozi dodatno bi uskladili i ujednačili cjelokupnu logiku pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom, odnosno realizirao bi se dosljedan logički i pravni okvir društveno odgovornog priređivanja igara na sreću već u ovom paketu izmjena. prof.dr.sc. Neven Ricijaš Sveučilište u Zagrebu Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Odsjek za poremećaje u ponašanju Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
32 Mićo Ljubenko PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU Niti ovaj zakon, niti Pravilnik o priređivanju nagradnih igara ne reguliraju radno vrijeme za casino i igre na sreću na automatima koji su regulirani člankom 5. ovog Zakona. Smatram da je to propust u zakonu, tj. da nije cilj zakonodavca da radno vrijeme uopće ne bude regulirano ili da radno vrijeme može biti od 0 do 24 sata. Obzirom da se ovdje radi o dvije djelatnosti koje se smatraju reguliranim djelatnostima, u svakom slučaju propis (ovaj zakon) treba regulirati i u koje radno vrijeme su dopuštene te djelatnosti. Smatram da ne postoji nikakvo opravdanje da se ove dvije vrste igara na sreću dopuste korisnicima (građanima) od 0 do 24 sata. Ovdje je riječ o tzv. igrama na sreću, konkretno casino i automat klubovi i ne postoji nikakvo razumno opravdanje da se građanima omogući odlazak u npr. casino od 8 do 16 sati. Takav propust u regulaciji uzrokuje medicinske, pravne i obiteljske probleme za ljude koji steknu ovisnost o kockanju. Jasno je da npr. zabrana rada casina od 8 do 16 sati neće sama po sebi spriječiti ovisnost o kockanju, ali je s druge strane jednako tako jasno da dopuštenje kockanja u tom dijelu dana sigurno povećava rizik od pojave ovisnosti o kockanju. Ako je ovaj zaključak nejasan tada treba zatražiti mišljenje Ministarstva zdravstva o utjecaju radnog vremena kockarnica na rizike stjecanja ovisnosti o kockanju kod građana. Smatram da treba regulirati radno vrijeme kockarnica i automat klubova na način da njima nije dopušten rad minimalno od 8 do 16 sati kada je najčešće radno vrijeme za radne ljude. U suprotnom, smatram da ovim zakonom namjernim propustom ove regulacije svjesno želimo što više građana učiniti ovisnim o kocki zbog dva cilja. Prvi je povećanje prihoda državnog proračuna po osnovi npr. PDV, a drugi je povećanje prihoda samih kockarnica. Niti jedan od ta dva cilja ne opravdava da se građanima uzrokuje veća ovisnost o kockanju. Prema podacima Porezne uprave u 2022. godini su priređivači igara na sreću platili PDV u iznosu od gotovo 1,4 milijarde eura. Ako bi ograničili radno vrijeme (neovisno o prijedlogu ograničenja reklamiranja niže u vezi čl. 67.b.) sigurno bi se smanjio prihod PDV, ali i broj ovisnika o kocki. Ako je cilj zakonodavca povećanje prihoda PDV pa makar i po cijenu većeg broja ovisnika o kocki, tada je jasno radi čega zakonodavac ne želi regulirati radno vrijeme za kockarnice. Nije prihvaćen Propisima koji uređuju priređivanje igara na sreću radno vrijeme automat kluba, casina te uplatnog mjesta kladionice određuje priređivač svojom poslovnom odlukom, o kojoj je obvezan izvijestiti Ministarstvo financija. Zakonodavac nije vremenski ograničio pružanje usluge igara na sreću s obzirom da je sustav igara na sreću reguliran na način koji osigurava priređivanje igara na sreću na društveno odgovoran način, koji igračima omogućuje sudjelovanje u igri u sigurnom okruženju, štiti od prekomjernog i kompulzivnog igranja te izazivanja financijske i društvene štete. Očekuje se da će implementacija novih mjera društveno odgovornog priređivanja igra na sreću koje se predlažu ovim izmjenama i dopunama dodatno prevenirati incidenciju ovisnosti o igrama na sreću i smanjiti dostupnosti igara na sreću. Evaluacija navedenih ograničenja ukazat će na potrebu reguliranja dodatnih mjera društveno odgovornog priređivanja .
33 Mićo Ljubenko PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, Članak 6. U odnosu na prijedlog dopune zakona sa čl. 67.b. st.1. gdje se sada prvi puta određuje kada je moguće oglašavati igre na sreću, npr. na TV (audiovizualni program), smatram da treba izričito zabraniti oglašavanje na TV-u (može i na drugim medijima, ali TV je najvažniji) oglašavanje dvije vrste igre na sreću iz čl. 5.st.1. t.2. i t.4., a to su casino i igre na sreću na automatima. Zašto se sada predlaže kao legalno za TV reklame npr. reklama za casino iza 23 sata, ali i tijekom dana bilo kada ako se to veže uz prijenos sportskog događaja u živo? Nije jasno kakvo je opravdanje zakonodavca da se sada prvi puta propisuje kao legalno oglašavanje npr. casina i to na TV-u? Casino je najočitiji primjer - kockanja. Kockanje je po svim pravilima i medicinskim i pravnim jednak porok kao i alkohol i cigarete. Zakonodavac ovdje treba dati jasno obrazloženje zašto je kockanje (casino) manja društvena šteta tj. čak poželjno u odnosu na alkohol i cigarete. Ako je zakonodavac pravilno zaključio da ne treba reklamirati alkohol i cigarete, za sada se ne vidi razlog zašto suprotno tome treba reklamirati kockanje - casino. Jasno je da promet od casina donosi državnom proračunu npr. PDV. Međutim, i promet od alkohola i cigareta također donosi isti PDV i to nije argument da se sada omogući reklamiranje alkohola i cigareta. Nije prihvaćen Predmetnim izmjenama i dopunama reguliraju se znatno restriktivniji uvjeti oglašavanja igara na sreću u odnosu na važeći zakonodavni okvir kojim je bila propisana samo zabrana oglašavanja igara na sreću u tiskanim i elektroničkim medijima za mlade, te se očekuje visoka učinkovitost navedenih ograničenja na smanjenje i prevenciju ovisnosti o igrama na sreću. Evaluacija navedenih ograničenja ukazat će na potrebu reguliranja dodatnih mjera ograničavanja oglašavanja i društveno odgovornog priređivanja.
34 Leo Kocijan PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU Uvođenje obveznog edukacijskog programa o financijskoj pismenosti u školama koji bi se fokusirao na svijest o rizicima i posljedicama kockanja. Osim toga, država bi mogla usmjeriti dio prihoda od poreza na igre na sreću u programe prevencije ovisnosti i liječenje, kako bi se osigurala podrška za osobe koje se bore s problemom kockanja. Ovakav pristup bi istovremeno obrazovao mlade i pružio podršku onima koji već pate od ovisnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
35 Hrvatska udruga priređivača igara na sreću PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU Hrvatska udruga priređivača igara na sreću pozdravlja donošenje izmjena i dopuna Zakona o igrama na sreću, poglavito u smjeru zaštite opće populacije, napose maloljetnika, ranjivih skupina i problematičnih igrača. Ipak, držimo da je neekonomično i nesvrsishodno donositi stroža pravila u odnosu na domaće, legalne, priređivače, prije no što je pravodobno, pravilno i adekvatno adresiran problem ilegalnih(inozemnih) priređivača i promotora. Tako slijedom – predložene mjere samoisključenja(isključenja), identifikacije, zabrane oglašavanja i oduzimanja prava priređivanja, djeluju samo i isključivo prema već legalnim priređivačima igara na sreću, koji su za to platili nemale naknade, dok ilegalni priređivači i promotori kontinuirano i gotovo nesmetano djeluju na hrvatskom tržištu. Istovremeno dakle, ne plaćaju nikakve naknade propisane zakonima, ne poštuju stroga pravila vezana uz igru maloljetnika, promociju i oglašavanje, ne poštuju pravila vezano uz GDPR i AML i sl. Uz to, od njih korist nema niti državni proračun i brojni korisnici prihoda od igara na sreću, koji se redovno svake godine povećava za nemale iznose. Ističemo jasnu potrebu za prvotnim adresiranjem ilegalnih priređivača kroz: 1. blokiranje ilegalnih web stranica priređivača i promotora usmjerenih na hrvatsko tržište 2. blokiranje isplata prema ilegalnim priređivačima i promotorima 3. blokiranje bilo kakve promidžbe ilegalnih priređivača i promotora Podsjećamo, procjena EGBA-e je da je u Republici Hrvatskoj gotovo 38% tržišta „sivo tržište“ odnosno ono koje sačinjavaju ilegalni priređivači igara na sreću. Pravilnim adresiranjem ilegalnih priređivača igara na sreću, koji ne mare za predložene zakonske izmjene i dopune jer ih jednostavno ne poštuju ni u najmanjoj mjeri, otvara se mogućnost za istovremeni priljev više sredstava u državni proračun, odnosno korisnicima od prihoda od igara na sreću te zaista pravilna i primjerena zaštita opće populacije, napose maloljetnika, ranjivih skupina i problematičnih igrača. Također, predlažemo kao svrsishodnije, logičnije i ekonomičnije neke od predloženih, a značajnih, izmjena i dopuna definirati kroz za to namijenjene postojeće zakonske i podzakonske propise, a ne kroz Zakon o igrama na sreću. Nije prihvaćen Vezano uz problematiku ilegalnih priređivača napominjemo da je mjera blokade pristupa Internet stranicama nelicenciranih priređivača implementirana izmjenama Općeg poreznog zakona 2019. godine, kada je regulirano sprječavanje obavljanja nedozvoljene gospodarske djelatnosti putem interneta. Kako bi se povećala učinkovitost navedene mjere sprječavanja sudjelovanja građana u igrama nelicenciranih priređivača igara na sreću putem interneta, razmotrit će se dodatno proširenje mjera sprječavanja uvođenjem blokade uplata u nedozvoljene igre na sreću. Mjeru bi provodili pružatelji platnih usluga (banke i kartične kuće). Blokiranje promidžbe ilegalnih priređivača kao mjera rijetko se primjenjuje u zemljama članicama EU zbog vrlo niske učinkovitosti. Sprječavanje i sankcioniranje promidžbe nelicenciranih priređivača igara na sreću provodi MFIN temeljem odredbi članka 68. Zakona o igrama na sreću i Agencija za elektroničke medije temeljem odredbi Zakona o elektroničkim medijima i Pravilnika o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima, podnošenjem optužnih prijedloga sukladno zakonom propisanim prekršajnim odredbama odnosno izricanjem upozorenja, obvezujućih naloga i opomena. S obzirom da su krajem 2022. godine provedene posljednje izmjene zakonodavnog okvira koji regulira elektroničke medije a Zakon o igrama na sreću nije u bitnome mijenjan od 2010. godine, zaključeno je da se izmjene u području ograničavanja oglašavanja igara na sreću u medijima provedu izmjenama regulative igara na sreću. Slijedom navedenog, predmetne izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću koncipirane su na način koji će optimalno zaštititi javnozdravstvene interese i potrebe građana, interese države te neće otežati uvjete poslovanja priređivača igara na sreću, koji će za prilagodbu novom zakonodavnom okviru imati propisan adekvatan prijelazni period.
36 Hrvatska udruga priređivača igara na sreću PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU Predlažemo izmjenu načina plaćanja godišnje naknade za priređivanja igara na sreću, tako da je istu moguće plaćati polugodišnje. Na taj bi se način izbjegla paradoksalna situacija u kojoj priređivači igara na sreću, koji protekom sredine godine ili krajem godine imaju otvoriti objekte, čekaju početak nove kalendarske godine kako bi izbjegli neekonomično plaćanje godišnje naknade u punom iznosu. Na taj bi se način motiviralo priređivače na ranije otvaranje objekta i plaćanje dijela(1/2) godišnje naknade, a u državni bi se proračun kanaliziralo više sredstava kroz poreze, prireze i druge naknade. Čl.38. Za priređivanje igara na sreću u casinima plaća se godišnja naknada, sukladno članku 31. ovoga Zakona, u iznosu od 66.361,40 eura za svaki casino. Za svako otvaranje casina tijekom godine plaća se godišnja naknada u punom iznosu ako se casino otvara prije 1.lipnja tekuće godine, a u polovini iznosa nakon 1.lipnja tekuće godine. Prijedlog: Predlaže se definirati plaćanje naknade u polovini godišnjeg iznosa ako se casino otvara nakon 1.lipnja tekuće godine. Čl.51. Za priređivanje igara na sreću klađenja putem uplatnih mjesta i samoposlužnih terminala plaća se godišnja naknada, sukladno članku 31. ovoga Zakona, u iznosu od 132.722,81 eura. Prijedlog: Predlaže se definirati plaćanje naknade u polovini godišnjeg iznosa ako se uplatna mjesta i samoposlužni terminali otvaraju nakon 1.lipnja tekuće godine. Čl.58. Za priređivanje igara na sreću na automatima plaća se godišnja naknada sukladno članku 31. ovoga Zakona u iznosu od 1327,23 eura po automatu. Ako priređivač u automat klubu priređuje igru na sreću na elektronskom roulettu do šest igraćih mjesta, plaća i godišnju naknadu u iznosu od 5308,91 eura, a iznad šest igraćih mjesta 6636,14 eura. Prilikom stavljanja u uporabu novih automata tijekom godine plaća se godišnja naknada po automatu u punom iznosu, ako se automat stavlja u uporabu prije 1.lipnja tekuće godine, a u polovini iznosa nakon 1.lipnja tekuće godine Prijedlog: Predlaže se definirati plaćanje naknade u polovini godišnjeg iznosa ako se automat stavlja u uporabu nakon 1.lipnja tekuće godine. Nije prihvaćen Osnovna intencija izmjena i dopuna ovog Zakona je reguliranje mjera društveno odgovornog priređivanja. Navedeni prijedlog sadržajno se ne odnosi na materiju koja je obuhvaćena predmetnim izmjenama i dopunama.
37 Hrvatska udruga priređivača igara na sreću PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, Članak 6. Nastavno na prethodno izneseni opći komentar i potrebu da se navedeno definira kroz za to poseban, već postojeći, Zakon odnosno Zakone(lex specialis), a ne kroz Zakon o igrama na sreću, alternativno predlažemo izmjenu i dopunu predloženog Članka 6. na način: “Članak 6. Naslov iza članka 67. dodaje se i glasi: „Oglašavanje igara na sreću“ Iza članka 67. dodaju se članci 67.a do 67.d koji glase: „Članak 67.a (a) Zabranjeno je oglašavanje igara na sreću u svim medijima, sadržajima i na događajima, namijenjenim za djecu i mladež. (2) Zabrana iz stavka 1. ovoga članka odnosi se na priređivače igara na sreću, pružatelje medijskih usluga, izdavače i organizatore događaja. Članak 67.b (1) Zabranjeno je oglašavanje igara na sreću putem interneta, u svim audiovizualnim i radijskim programima u vremenu 7:00 do 22:00 sata, izuzev 15 minuta prije, za vrijeme i 15 minuta nakon sportskog događaja koji se emitira. (2) Zabranjeno je oglašavanje igara na sreću u tiskanim medijima, osim u onim namijenjenim sportu i sportskim događanjima. (3) Zabrana iz stavaka 1. i 2. ovoga članka odnosi se na priređivače igara na sreću, pružatelje telekomunikacijskih usluga, pružatelje medijskih usluga, pružatelje usluga oglašavanja, promotore igara na sreću i izdavače. (4) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, dozvoljeno je oglašavanje lutrijskih igara koje priređuje priređivač iz članka 9. stavka 2. ovog Zakona. (5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka dozvoljeno je oglašavanje na Internet stranicama priređivača igara na sreću iz članka 3. stavaka 3. i 4. ovog Zakona. (6) Uklanja se. (7) Oglašavanje igara na sreću mora udovoljiti sljedećim uvjetima: a) upozoravati da igre na sreću mogu uzrokovati ovisnost b) upozoravati o zabrani sudjelovanja maloljetnika u igrama na sreću. Članak 67.c (1) Uklanja se. (2) Uklanja se. (3) Vanjski izgled prostora za igre na sreću mora biti takav da onemogućuje uvid u igru i za to namijenjena sredstva poput aparata, stolova i sl. (4) Odredbe stavka 3. ovoga članka ne primjenjuju se na prostore casina u ugostiteljskim objektima skupine ''hoteli'' kategorije četiri ili više zvjezdica. (5) Ministar financija propisat će pravilnikom postupak i način oglašavanja i vanjskog uređenja prostora za igre na sreću. Članak 67.d Postupak isključenja igrača i registar isključenih igrača (1) Igrač koji sudjeluje u igri na sreću iz članka 5. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovog Zakona i lutrijskim igrama na daljinu može pisanim putem ili elektroničkom obaviješću zatražiti isključenje iz igre. (2) Uklanja se. (3) Za uspostavu i vođenje registra isključenih igrača koji sadrži podatke o isključenim igračima zadužuje se Hrvatski zavod za javno zdravstvo. (4) Priređivač je dužan podatke o isključenim igračima iz stavka 1. ovoga članka dostaviti Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i osigurati da osoba upisana u registar isključenih igrača ne sudjeluje u igrama na sreću. (5) Ministar financija propisat će u pravilnicima sadržaj obrasca za isključenje te ostale uvjete postupka isključenja igrača.“ Nije prihvaćen Evaluacija postojećeg zakonodavnog okvira kojim je zabranjeno samo oglašavanje u radijskim i televizijskim emisijama te tiskanim materijalima za djecu, ukazala je na nedovoljno kvalitetno reguliranje oglašavanja igara na sreću kojim se najviše stimulira sudjelovanje igrača u igri i posljedično povećava incidenciju ovisnosti o igrama na sreću. Prema općim istraživanjima poruke koje se gledateljima šalju kroz oglase govore da je lako doći do dobitka te da su šanse za dobitak velike, kao i da je kockanje lagan način za dolazak do bogatstva. Analiza sadržaja oglasa koji se prikazuju na televizijama s nacionalnom koncesijom u Hrvatskoj pokazala je da oglašivači koriste sve navedene poruke kako bi privukli nove i zadržali stare igrače. Posebno zabrinjava to što se reklame za kockanje i klađenje prikazuju tijekom cijelog dana a upravo izloženost nekontroliranom oglašavanju dodatno potencira ekscesivno kockanje. S obzirom da su krajem 2022. godine provedene posljednje izmjene zakonodavnog okvira koji regulira elektroničke medije a Zakon o igrama na sreću nije u bitnome mijenjan od 2010. godine, zaključeno je da se izmjene u području ograničavanja oglašavanja igara na sreću u medijima provedu izmjenama regulative igara na sreću. Slijedom navedenog, predmetne izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću koncipirane su na način koji će optimalno zaštititi javnozdravstvene interese i potrebe građana, interese države te neće otežati uvjete poslovanja priređivača igara na sreću koji će za prilagodbu novom zakonodavnom okviru imati propisan adekvatan prijelazni period.
38 Hrvatska udruga priređivača igara na sreću PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, Članak 6. Isprva, upozoravamo kako se ilegalni priređivači u ovom trenutku, samostalno i putem, promotora oglašavaju na hrvatskom tržištu, hrvatskim građanima, iako je isto suprotno: 1. Čl. 68. st. 1. i st. 4. Zakona o igrama na sreću 2. Čl. 237. Kaznenog zakona - Nedozvoljena igra na sreću 3. Čl. 21. st. 10. i 11. Zakona o elektroničkim medijima 4. Čl. 12 Pravilnika o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima O istome je AEM odlučivao u više navrata, a primjera iz prakse je zabrinjavajuće mnogo. Zabranom oglašavanja u ovoj mjeri iznova se daje prostor ilegalnim priređivačima, koji nesmetano djeluju bez obzira na vremenski okvir(sate), maloljetnike, vrstu medija i/ili sl. Ističemo kako je navedene mjere potrebno donijeti nakon adekvatne borbe protiv ilegalnih priređivača i promotora. U odnosu na vremenski okvir, predlažemo pomicanje granice na 7:00 do 22:00 sata, sukladno uspostavljenoj dobroj praksi u drugim državama, te životnim i kulturološkim navikama hrvatskih građana. U odnosu na sportske događaje predlažemo da se i u slučaju repriziranja istih oglašavanje može odvijati, kao i kod događaja uživo, budući da u odnosu na sadržaj razlika ne postoji. U odnosu na tiskane medije predlažemo mogućnost oglašavanja u onim namijenjenim sportu i sportskim događanjima. U odnosu na promociju bonusa i ostalih pogodnosti smatramo da je mjera prestroga, budući da je isto dio poslove prakse svake industrije(popusti, akcije i sl.) u obraćanju klijentima i/ili potencijalnim klijentima. Također, upozoravamo kako ilegalni priređivači upravo u tom djelu najviše djeluju, te će i nakon donošenja zakona nesmetano nastaviti s istim. U odnosu na oglašavanje na javno vidljivim područjima smatramo kako nije potrebno donositi predloženu mjeru, budući da se većina promidžbe danas odnosi na radio/televiziju i digitalne medije, a land-based objektima tada ne preostaje drugi kanal komunikacije osim putem “billboarda”, oznaka i slično. Predlažemo alternativno, uvođenje ograničenja u smislu veličina predmetnih reklama, jačine svjetla i sl. U odnosu na vidljivost(unutar) objekata predlažemo da se onemogući vidljivost igre i aparata za igru, dok bi ugostiteljski objekti unutar prostora za igre na sreću te sami ulazi u objekte morali moći biti vidljivi, budući da direktno ne pozivaju na igru i konzumaciju igara na sreću. Podsjećamo kako nebrojeno puno objekata za igre na sreću upravo ima prateće ugostiteljske objekte, sukladno Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti te Pravilniku o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata. Držimo kako je također bitno istaknuti da se kroz OPZ, ili akte koji uređuju medije I oglašavanje, mora omogućiti blokada promotora ilegalnih priređivača igara na sreću te samih ilegalnih priređivača igara na sreću, uz predloženi sustav blokade stranica i uplata koji ovim putem pohvaljujemo i podržavamo. Povrh svega, vjerujemo kako je oglašavanje potrebno regulirati kroz za to specijalizirane zakone odnosno Zakon o medijima, Zakon o elektroničkim medijima i prateće postojeće Pravilnike. Smatramo naime, kako nije adekvatno u Zakonu o igrama na sreću na ovaj način detaljno raspisivati zabrane oglašavanja i promidžbe istih, poglavito kroz možebitne Pravilnike, kada za to postoji, upravo s tom svrhom lex specialis. Nije prihvaćen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona igrama na sreću izradilo je Ministarstvo financija koristeći rezultate rada radne skupine za analizu tržišta igara na sreću i ciljeve i mjere utvrđene Nacionalnom strategijom djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine („Narodne novine“, br. 18/2023.). Evaluacija postojećeg zakonodavnog okvira kojim je zabranjeno samo oglašavanje u radijskim i televizijskim emisijama te tiskanim materijalima za djecu, ukazala je na nedovoljno kvalitetno reguliranje oglašavanja igara na sreću kojim se najviše stimulira sudjelovanje igrača u igri i posljedično povećava incidenciju ovisnosti o igrama na sreću. Opća istraživanja sugeriraju da česta izloženost reklamama za igre na sreću može pridonijeti normalizaciji kockarskog ponašanja, čineći ga prihvatljivim dijelom svakodnevnog života. Poruke koje se gledateljima šalju kroz oglase govore da je lako doći do dobitka te da su šanse za dobitak velike, kao i da je kockanje lagan način za dolazak do bogatstva. Analiza sadržaja oglasa koji se prikazuju na televizijama s nacionalnom koncesijom u Hrvatskoj pokazala je da oglašivači koriste sve navedene poruke kako bi privukli nove i zadržali stare igrače. Posebno zabrinjava to što se reklame za kockanje i klađenje prikazuju tijekom cijelog dana. Navedena praksa može negativno utjecati na mlade koji još uvijek razvijaju svoje stavove prema različitim aktivnostima. S obzirom da su krajem 2022. godine provedene posljednje izmjene zakonodavnog okvira koji regulira elektroničke medije a Zakon o igrama na sreću nije u bitnome mijenjan od 2010. godine, zaključeno je da se izmjene u području ograničavanja oglašavanja igara na sreću u medijima provedu izmjenama regulative igara na sreću. Vezano uz problematiku ilegalnih priređivača napominjemo da je mjera blokade pristupa Internet stranicama nelicenciranih priređivača implementirana izmjenama Općeg poreznog zakona 2019. godine, kada je regulirano sprječavanje obavljanja nedozvoljene gospodarske djelatnosti putem interneta. Kako bi se povećala učinkovitost navedene mjere sprječavanja sudjelovanja građana u igrama nelicenciranih priređivača igara na sreću putem interneta, razmotrit će se dodatno proširenje mjera sprječavanja uvođenjem blokade uplata u nedozvoljene igre na sreću. Mjeru bi provodili pružatelji platnih usluga (banke i kartične kuće). Blokiranje promidžbe ilegalnih priređivača kao mjera rijetko se primjenjuje u zemljama članicama EU zbog vrlo niske učinkovitosti. Sprječavanje i sankcioniranje promidžbe nelicenciranih priređivača igara na sreću provodi MFIN temeljem odredbi članka 68. Zakona o igrama na sreću i Agencija za elektroničke medije temeljem odredbi Zakona o elektroničkim medijima i Pravilnika o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima, podnošenjem optužnih prijedloga sukladno zakonom propisanim prekršajnim odredbama odnosno izricanjem upozorenja, obvezujućih naloga i opomena. Slijedom navedenog, predmetne izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću koncipirane su na način koji će optimalno zaštititi javnozdravstvene interese i potrebe građana, interese države te neće otežati uvjete poslovanja priređivača igara na sreću i medijskog sektora, koji će za prilagodbu novom zakonodavnom okviru imati propisan adekvatan prijelazni period.
39 Hrvatska udruga priređivača igara na sreću PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, Članak 4. Predlažemo sljedeću izmjenu i dopunu predmetnog članka. „(1) Posjet i sudjelovanje u igri na automatima dopušten je samo osobama koje su se identificirale." "2) Zabranjuje se posjet i sudjelovanje u u igri na automatima osobama mlađim od 18 godina i samoisključenim igračima." "(3) Odgovornost za provođenje zabrana iz stavaka 1. i 2. ovoga članka snosi priređivač i posjetitelj objekta za igre na sreću." Navedenom bi se definicijom izbjegla isključiva odgovornost priređivača i spriječila možebitna lucidna kršenja, jasno postavljenih pravila, od strane posjetitelja. Nije prihvaćen Odgovornost isključivo priređivača osigurat će učinkovitiju provedbu predmetnih zabrana.
40 Hrvatska udruga priređivača igara na sreću PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, Članak 3. Predlažemo sljedeću izmjenu i dopunu predmetnog članka. "(1) Posjet i sudjelovanje u igrama klađenja dopušten je samo osobama koje su se identificirale." "2) Zabranjuje se posjet i sudjelovanje u igrama klađenja osobama mlađim od 18 godina i samoisključenim igračima.", te nastavno na isto i kumulativno, "(3) Odgovornost za provođenje zabrana iz stavaka 1. i 2. ovoga članka snosi priređivač i posjetitelj objekta za igre na sreću." Navedenom bi se definicijom izbjegla isključiva odgovornost priređivača i spriječila možebitna lucidna kršenja, jasno postavljenih pravila, od strane posjetitelja. Nije prihvaćen Odgovornost isključivo priređivača osigurat će učinkovitiju provedbu predmetnih zabrana.
41 Hrvatska udruga priređivača igara na sreću PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, Članak 2. Predlažemo da se navedeni prijedlog ne usvoji. Vjerujemo kako je navedena mjera drakonska i nelogična, budući da Zakon upravo propisuje kaznene i prekršajne odredbe, pa je logično da nepoštivanje određenih mjera potpada(kao i u većini slučajeva) upravu u tu kategoriju. Predložena odgovornost priređivača nesrazmjerna je ostalim dionicima sustava priređivanja igara na sreću, te je možebitno podložna manipulacijama i arbitrarnom odlučivanju. Naime, nad ostalim okolnostima i činjenicama sadašnjeg Čl. 32. Priređivač ima isključivu i samostalnu kontrolu, dok u predloženoj izmjeni više nije tako, a radikalnu posljedicu snosi isključivo i jedino priređivač. Predlažemo uklanjanje prijedloga i propisivanje istog isključivo kroz kaznene i prekršajne odredbe. Nije prihvaćen Praksa je pokazala da postojeće prekršajne odredbe nedovoljno odvraćaju priređivače od kršenja zakonskih odredbi propisanih radi prevencije ovisnosti o kockanju. Navedenom sankcijom želi se postići maksimalno provođenje propisanih mjera društveno odgovornog priređivanja a primjenjivat će se kao krajnja mjera u slučaju konzistentnog kršenja propisanih mjera.
42 Hrvatska udruga priređivača igara na sreću 2) Pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom, 2. Regulacija oglašavanja igara na sreću u medijima i na javno vidljivim površinama Isprva, upozoravamo kako se ilegalni priređivači u ovom trenutku, samostalno i putem, promotora oglašavaju na hrvatskom tržištu, hrvatskim građanima, iako je isto suprotno: 1. Čl. 68. st. 1. i st. 4. Zakona o igrama na sreću 2. Čl. 237. Kaznenog zakona - Nedozvoljena igra na sreću 3. Čl. 21. st. 10. i 11. Zakona o elektroničkim medijima 4. Čl. 12 Pravilnika o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima O istome je AEM odlučivao u više navrata, a primjera iz prakse je zabrinjavajuće mnogo. Zabranom oglašavanja u ovoj mjeri iznova se daje prostor ilegalnim priređivačima, koji nesmetano djeluju bez obzira na vremenski okvir(sate), maloljetnike, vrstu medija i/ili sl. Ističemo kako je navedene mjere potrebno donijeti nakon adekvatne borbe protiv ilegalnih priređivača i promotora. U odnosu na vremenski okvir, predlažemo pomicanje granice na 7:00 do 22:00 sata, sukladno uspostavljenoj dobroj praksi u drugim državama, te životnim i kulturološkim navikama hrvatskih građana. U odnosu na sportske događaje predlažemo da se i u slučaju repriziranja istih oglašavanje može odvijati, kao i kod događaja uživo, budući da u odnosu na sadržaj razlika ne postoji. U odnosu na tiskane medije predlažemo mogućnost oglašavanja u onim namijenjenim sportu i sportskim događanjima. U odnosu na promociju bonusa i ostalih pogodnosti smatramo da je mjera prestroga, budući da je isto dio poslove prakse svake industrije(popusti, akcije i sl.) u obraćanju klijentima i/ili potencijalnim klijentima. Također, upozoravamo kako ilegalni priređivači upravo u tom djelu najviše djeluju, te će i nakon donošenja zakona nesmetano nastaviti s istim. U odnosu na oglašavanje na javno vidljivim područjima smatramo kako nije potrebno donositi predloženu mjeru, budući da se većina promidžbe danas odnosi na radio/televiziju i digitalne medije, a land-based objektima tada ne preostaje drugi kanal komunikacije osim putem “billboarda”, oznaka i slično. Predlažemo alternativno, uvođenje ograničenja u smislu veličina predmetnih reklama, jačine svjetla i sl. U odnosu na vidljivost(unutar) objekata predlažemo da se onemogući vidljivost igre i aparata za igru, dok bi ugostiteljski objekti unutar prostora za igre na sreću te sami ulazi u objekte morali moći biti vidljivi, budući da direktno ne pozivaju na igru i konzumaciju igara na sreću. Podsjećamo kako nebrojeno puno objekata za igre na sreću upravo ima prateće ugostiteljske objekte, sukladno Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti te Pravilniku o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata. Držimo kako je također bitno istaknuti da se kroz OPZ, ili akte koji uređuju medije I oglašavanje, mora omogućiti blokada promotora ilegalnih priređivača igara na sreću te samih ilegalnih priređivača igara na sreću, uz predloženi sustav blokade stranica i uplata koji ovim putem pohvaljujemo i podržavamo. Povrh svega, vjerujemo kako je oglašavanje potrebno regulirati kroz za to specijalizirane zakone odnosno Zakon o medijima, Zakon o elektroničkim medijima i prateće postojeće Pravilnike. Smatramo naime, kako nije adekvatno u Zakonu o igrama na sreću na ovaj način detaljno raspisivati zabrane oglašavanja i promidžbe istih, poglavito kroz možebitne Pravilnike, kada za to postoji, upravo s tom svrhom lex specialis. Nije prihvaćen Analiza postojećeg zakonodavnog okvira kojim je zabranjeno samo oglašavanje u radijskim i televizijskim emisijama te tiskanim materijalima za djecu, ukazala je na nedovoljno kvalitetno reguliranje oglašavanja igara na sreću kojim se najviše stimulira sudjelovanje igrača u igri i posljedično povećava incidenciju ovisnosti o igrama na sreću. Opća istraživanja sugeriraju da česta izloženost reklamama za igre na sreću može pridonijeti normalizaciji kockarskog ponašanja, čineći ga prihvatljivim dijelom svakodnevnog života. Poruke koje se gledateljima šalju kroz oglase govore da je lako doći do dobitka te da su šanse za dobitak velike, kao i da je kockanje lagan način za dolazak do bogatstva. Analiza sadržaja oglasa koji se prikazuju na televizijama s nacionalnom koncesijom u Hrvatskoj pokazala je da oglašivači koriste sve navedene poruke kako bi privukli nove i zadržali stare igrače. Posebno zabrinjava to što se reklame za kockanje i klađenje prikazuju tijekom cijelog dana. Navedena praksa može negativno utjecati na mlade koji još uvijek razvijaju svoje stavove prema različitim aktivnostima. S obzirom da su krajem 2022. godine provedene posljednje izmjene zakonodavnog okvira koji regulira elektroničke medije a Zakon o igrama na sreću nije u bitnome mijenjan od 2010. godine, zaključeno je da se izmjene u području ograničavanja oglašavanja igara na sreću u medijima provedu izmjenama regulative igara na sreću. Vezano uz problematiku ilegalnog priređivanja igara na sreću napominjemo da je mjera blokade pristupa Internet stranicama nelicenciranih priređivača implementirana izmjenama Općeg poreznog zakona 2019. godine, kada je regulirano sprječavanje obavljanja nedozvoljene gospodarske djelatnosti putem interneta. Kako bi se povećala učinkovitost navedene mjere sprječavanja sudjelovanja građana u igrama nelicenciranih priređivača igara na sreću putem interneta, razmotrit će se dodatno proširenje mjera sprječavanja uvođenjem blokade uplata u nedozvoljene igre na sreću. Mjeru bi provodili pružatelji platnih usluga (banke i kartične kuće). Blokiranje promidžbe ilegalnih priređivača kao mjera rijetko se primjenjuje u zemljama članicama EU zbog vrlo niske učinkovitosti. Sprječavanje i sankcioniranje promidžbe nelicenciranih priređivača igara na sreću provodi MFIN temeljem odredbi članka 68. Zakona o igrama na sreću i Agencija za elektroničke medije temeljem odredbi Zakona o elektroničkim medijima i Pravilnika o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima, podnošenjem optužnih prijedloga sukladno zakonom propisanim prekršajnim odredbama odnosno izricanjem upozorenja, obvezujućih naloga i opomena. Slijedom navedenog, predmetne izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću koncipirane su na način koji će optimalno zaštititi javnozdravstvene interese i potrebe građana, interese države te neće otežati uvjete poslovanja priređivača igara na sreću, koji će za prilagodbu novom zakonodavnom okviru imati propisan adekvatan prijelazni period.
43 Hrvatska udruga priređivača igara na sreću 1. Regulacija novih mjera društveno odgovornog priređivanja igara na sreću, c) Oduzimanje prava priređivanja igara na sreću zbog neprovođenja mjera društveno odgovornog priređivanja Ističemo kako je navedena mjera drakonska i nelogična, budući da zakon upravo propisuje kaznene i prekršajne odredbe, pa je logično da nepoštivanje određenih mjera potpada(kao i u većini slučajeva) upravo i samo u tu kategoriju. Predložena odgovornost priređivača nesrazmjerna je ostalim dionicima sustava priređivanja igara na sreću, te je možebitno podložna manipulacijama i arbitrarnom odlučivanju. Naime, nad ostalim okolnostima i činjenicama sadašnjeg Čl.32. Zakona, Priređivač ima isključivu i samostalnu kontrolu, dok u predloženoj izmjeni i dopuni više nije tako, a radikalnu posljedicu snosi isključivo i jedino priređivač. Predlažemo uklanjanje iste i propisivanje istog kroz isključivo kaznene i prekršajne odredbe. Nije prihvaćen Praksa je pokazala da postojeće prekršajne odredbe nedovoljno odvraćaju priređivače od kršenja zakonskih odredbi propisanih radi prevencije ovisnosti o kockanju. Navedenom sankcijom želi se postići maksimalno provođenje propisanih mjera društveno odgovornog priređivanja a primjenjivat će se kao krajnja mjera u slučaju konzistentnog kršenja navedenih mjera.
44 Hrvatska udruga priređivača igara na sreću 1. Regulacija novih mjera društveno odgovornog priređivanja igara na sreću, b) Ujednačavanje postupka isključenja igrača i uspostava registra isključenih igrača Podržavamo sustav uvođenja sustava samoisključenja igrača na multi-level razini, odnosno kod svih priređivača bez obzira jesu li online ili land-based. Ističemo kako je bitno definirati trajanje samoisključenja stupnjevima, po uzoru na druge zemlje i dobre prakse, na sljedeći način: 1. Prvo samoisključenje traje mjesec dana, nakon čega se povlači 2. Druge samoisključenje traje 3 mjeseca, nakon čega se povlači 3. Treće samoisključenje traje godinu dana, nakon čega se povlači 4. Četvrto samoisključenje je trajnog karaktera, moguće ga je povući samo uz javnobilježničku izjavu pri Registru(HZJZ) Ističemo opasnost kako samoisključenje nema nikakav utjecaj na ilegalne priređivače te će samoisključeni igrač(i) bez ikakvih problema tamo nastavljati igru. Također, ističemo kao pravno i etički upitan prijedlog isključenja igrača od strane ustanova za zaštitu obitelji i Hrvatskog zavoda za socijalni rad, budući da je isto već propisano institutom i postupkom oduzimanja poslovne sposobnosti. Na ovaj način, uvodi se paralelni postupak tome, bez jasno određenih kriterija postupanja i radnji, koji je izložen arbitrarnom donošenju i možebitnim manipulacijama. Ponavljamo dodatno kako i tako isključeni igrač, bez problema, igru nastavlja kod ilegalnih priređivača igara na sreću. Slijedom navedenog, predlažemo da se isto ukloni iz prijedloga. Mjera, koja će zaštititi maloljetnike, ranjive skupine i problematične igrače ima biti usmjerena na ilegalne promotore igara na sreću te ilegalne priređivače igara na sreću. Djelomično prihvaćen Predloženi način reguliranja samoisključenja uzet će se u obzir prilikom izmjena provedbenih propisa. Odredbama članka 43. važećeg Zakona o igrama na sreću posjet casinu i sudjelovanje u igrama na sreću pojedinom igraču može privremeno zabraniti ili ograničiti priređivač te ustanove koje se bave zaštitom obitelji u slučajevima kad igrač zbog nekontroliranog igranja nanosi štetu sebi ili obitelji te dovodi u opasnost njihov egzistencijski minimum. S obzirom na navedeno, nema pravne niti etičke zapreke da se i u postupku isključenja navedena mogućnost dozvoli ustanovama koje se bave zaštitom obitelji.
45 Hrvatska udruga priređivača igara na sreću II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2) Pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom Smatramo kako je potrebno provesti sveobuhvatno, opsežno, istraživanje kako bismo dobili rezultat različit od brojke između 34% i 77%. Matematička i statistička razlika između te dvije brojke je značajna i shodno tome je izazovno donositi pravilne, logične i uzročno-posljedične zaključke. Iako je ispravno prepoznata potreba implementacije širih politika i obveza odgovornog priređivanja igara na sreću s ciljem smanjivanja negativnih posljedica razvoja incidencije ovisnosti o igrama na sreću u društvu, iznova upozoravamo kako ilegalni priređivači igara na sreću iste neće poštovati, ni u kojoj mjeri, te ćemo paradoksalno upravo maloljetnike, ranjive skupine i problematične igrače izložiti njima, ilegalnim inozemnim priređivačima. Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Za izračun društvenih i ekonomskih troškova korištene su dvije najčešće korištene metodologije: National Opinion Research Centre – NORC i Australian Productivity Commission – APC. Istraživanje je koristilo originalne i strože kriterije prevalencije ovisnosti o kockanju, a neovisno o korištenoj metodologiji izračuna, rezultati pokazuju da društveni troškovi ovisnosti o kockanju u Hrvatskoj čine između 34% i 77% ukupnih godišnjih prihoda od igara na sreću. Vezano uz problematiku ilegalnog priređivanja igara na sreću napominjemo da je mjera blokade pristupa Internet stranicama nelicenciranih priređivača implementirana izmjenama Općeg poreznog zakona 2019. godine, kada je regulirano sprječavanje obavljanja nedozvoljene gospodarske djelatnosti putem interneta. Kako bi se povećala učinkovitost navedene mjere sprječavanja sudjelovanja građana u igrama nelicenciranih priređivača igara na sreću putem interneta, razmotrit će se dodatno proširenje mjera sprječavanja uvođenjem blokade uplata u nedozvoljene igre na sreću. Mjeru bi provodili pružatelji platnih usluga (banke i kartične kuće). Blokiranje promidžbe ilegalnih priređivača kao mjera rijetko se primjenjuje u zemljama članicama EU zbog vrlo niske učinkovitosti. Sprječavanje i sankcioniranje promidžbe nelicenciranih priređivača igara na sreću provodi MFIN temeljem odredbi članka 68. Zakona o igrama na sreću i Agencija za elektroničke medije temeljem odredbi Zakona o elektroničkim medijima i Pravilnika o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima, podnošenjem optužnih prijedloga sukladno zakonom propisanim prekršajnim odredbama odnosno izricanjem upozorenja, obvezujućih naloga i opomena.
46 Hrvatska udruga priređivača igara na sreću PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Hrvatska udruga priređivača igara na sreću pozdravlja donošenje izmjena i dopuna Zakona o igrama na sreću, poglavito u smjeru zaštite opće populacije, napose maloljetnika, ranjivih skupina i problematičnih igrača. Ipak, držimo da je neekonomično i nesvrsishodno donositi stroža pravila u odnosu na domaće, legalne, priređivače, prije no što je pravodobno, pravilno i adekvatno adresiran problem ilegalnih(inozemnih) priređivača i promotora. Tako slijedom – predložene mjere samoisključenja(isključenja), identifikacije, zabrane oglašavanja i oduzimanja prava priređivanja, djeluju samo i isključivo prema već legalnim priređivačima igara na sreću, koji su za to platili nemale naknade, dok ilegalni priređivači i promotori kontinuirano i gotovo nesmetano djeluju na hrvatskom tržištu. Istovremeno dakle, ne plaćaju nikakve naknade propisane zakonima, ne poštuju stroga pravila vezana uz igru maloljetnika, promociju i oglašavanje, ne poštuju pravila vezano uz GDPR i AML i sl. Uz to, od njih korist nema niti državni proračun i brojni korisnici prihoda od igara na sreću, koji se redovno svake godine povećava za nemale iznose. Ističemo jasnu potrebu za prvotnim adresiranjem ilegalnih priređivača kroz: 1. blokiranje ilegalnih web stranica priređivača i promotora usmjerenih na hrvatsko tržište 2. blokiranje isplata prema ilegalnim priređivačima i promotorima 3. blokiranje bilo kakve promidžbe ilegalnih priređivača i promotora Podsjećamo, procjena EGBA-e je da je u Republici Hrvatskoj gotovo 38% tržišta „sivo tržište“ odnosno ono koje sačinjavaju ilegalni priređivači igara na sreću. Pravilnim adresiranjem ilegalnih priređivača igara na sreću, koji ne mare za predložene zakonske izmjene i dopune jer ih jednostavno ne poštuju ni u najmanjoj mjeri, otvara se mogućnost za istovremeni priljev više sredstava u državni proračun, odnosno korisnicima od prihoda od igara na sreću te zaista pravilna i primjerena zaštita opće populacije, napose maloljetnika, ranjivih skupina i problematičnih igrača. Nije prihvaćen Vezano uz problematiku ilegalnog priređivanja igara na sreću napominjemo da je mjera blokade pristupa Internet stranicama nelicenciranih priređivača implementirana izmjenama Općeg poreznog zakona 2019. godine, kada je regulirano sprječavanje obavljanja nedozvoljene gospodarske djelatnosti putem interneta. Kako bi se povećala učinkovitost navedene mjere sprječavanja sudjelovanja građana u igrama nelicenciranih priređivača igara na sreću putem interneta, razmotrit će se dodatno proširenje mjera sprječavanja uvođenjem blokade uplata u nedozvoljene igre na sreću. Mjeru bi provodili pružatelji platnih usluga (banke i kartične kuće). Blokiranje promidžbe ilegalnih priređivača kao mjera rijetko se primjenjuje u zemljama članicama EU zbog vrlo niske učinkovitosti. Sprječavanje i sankcioniranje promidžbe nelicenciranih priređivača igara na sreću provodi MFIN temeljem odredbi članka 68. Zakona o igrama na sreću i Agencija za elektroničke medije temeljem odredbi Zakona o elektroničkim medijima i Pravilnika o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima, podnošenjem optužnih prijedloga sukladno zakonom propisanim prekršajnim odredbama odnosno izricanjem upozorenja, obvezujućih naloga i opomena.
47 Hrvatska udruga priređivača igara na sreću PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU Hrvatska udruga priređivača igara na sreću pozdravlja donošenje izmjena i dopuna Zakona o igrama na sreću, poglavito u smjeru zaštite opće populacije, napose maloljetnika, ranjivih skupina i problematičnih igrača. Ipak, držimo da je neekonomično i nesvrsishodno donositi stroža pravila u odnosu na domaće, legalne, priređivače, prije no što je pravodobno, pravilno i adekvatno adresiran problem ilegalnih(inozemnih) priređivača i promotora. Tako slijedom – predložene mjere samoisključenja(isključenja), identifikacije, zabrane oglašavanja i oduzimanja prava priređivanja, djeluju samo i isključivo prema već legalnim priređivačima igara na sreću, koji su za to platili nemale naknade, dok ilegalni priređivači i promotori kontinuirano i gotovo nesmetano djeluju na hrvatskom tržištu. Istovremeno dakle, ne plaćaju nikakve naknade propisane zakonima, ne poštuju stroga pravila vezana uz igru maloljetnika, promociju i oglašavanje, društveno odgovorno priređivanje, ne poštuju pravila vezano uz GDPR i AML i sl. Uz to, od njih korist nema niti državni proračun i brojni korisnici prihoda od igara na sreću, koji se redovno svake godine povećava za nemale iznose. Ističemo jasnu potrebu za prvotnim adresiranjem ilegalnih priređivača kroz: 1. blokiranje ilegalnih web stranica priređivača i promotora usmjerenih na hrvatsko tržište 2. blokiranje isplata prema ilegalnim priređivačima i promotorima 3. blokiranje bilo kakve promidžbe ilegalnih priređivača i promotora Podsjećamo, procjena EGBA-e je da je u Republici Hrvatskoj gotovo 38% tržišta „sivo tržište“ odnosno ono koje sačinjavaju ilegalni priređivači igara na sreću. Pravilnim adresiranjem ilegalnih priređivača igara na sreću, koji ne mare za predložene zakonske izmjene i dopune jer ih jednostavno ne poštuju ni u najmanjoj mjeri, otvara se mogućnost za istovremeni priljev više sredstava u državni proračun, odnosno korisnicima od prihoda od igara na sreću te zaista pravilna i primjerena zaštita opće populacije, napose maloljetnika, ranjivih skupina i problematičnih igrača. Također, predlažemo kao svrsishodnije, logičnije i ekonomičnije neke od predloženih, a značajnih, izmjena i dopuna definirati kroz za to namijenjene postojeće zakonske i podzakonske propise, a ne kroz Zakon o igrama na sreću. Nije prihvaćen Vezano uz problematiku ilegalnog priređivanja igara na sreću napominjemo da je mjera blokade pristupa internet stranicama nelicenciranih priređivača implementirana izmjenama Općeg poreznog zakona 2019. godine, kada je regulirano sprječavanje obavljanja nedozvoljene gospodarske djelatnosti putem interneta. Kako bi se povećala učinkovitost navedene mjere sprječavanja sudjelovanja građana u igrama nelicenciranih priređivača igara na sreću putem interneta, razmotrit će se dodatno proširenje mjera sprječavanja uvođenjem blokade uplata u nedozvoljene igre na sreću. Mjeru bi provodili pružatelji platnih usluga (banke i kartične kuće). Blokiranje promidžbe ilegalnih priređivača kao mjera rijetko se primjenjuje u zemljama članicama EU zbog vrlo niske učinkovitosti. Sprječavanje i sankcioniranje promidžbe nelicenciranih priređivača igara na sreću provodi MFIN temeljem odredbi članka 68. Zakona o igrama na sreću i Agencija za elektroničke medije temeljem odredbi Zakona o elektroničkim medijima i Pravilnika o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima, podnošenjem optužnih prijedloga sukladno zakonom propisanim prekršajnim odredbama odnosno izricanjem upozorenja, obvezujućih naloga i opomena.
48 Hrvatska udruga digitalnih izdavača PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, Članak 6. Analiza korištenjem internih podataka te podataka iz Ipsos MediaPuls alata ukazuje na značajan obujam ulaganja u oglašavanje igara na sreću. U 2023. godini, bruto iznos ulaganja firmi koje se bave igrama na sreću samo na internetu iznosio je između 10 i 20 milijuna eura. Ovi podaci jasno pokazuju da je sektor igara na sreću značajan izvor prihoda za medijske kuće i agencije. S obzirom na navedeno, zabrinuti smo da bi zabrana oglašavanja igara na sreću mogla rezultirati značajnim gubitkom prihoda za medijski sektor, što bi posljedično moglo dovesti do smanjenja broja zaposlenih ili čak do otkaza. Smatramo da bi takav razvoj događaja negativno utjecao ne samo na medijske kuće i agencije već i na širu društvenu zajednicu. Nije prihvaćen Evaluacija postojećeg zakonodavnog okvira kojim je zabranjeno samo oglašavanje u radijskim i televizijskim emisijama te tiskanim materijalima za djecu, ukazala je na nedovoljno kvalitetno reguliranje oglašavanja igara na sreću. Prema navodima Agencije za elektroničke medije istraživanja sugeriraju da česta izloženost reklamama za igre na sreću može pridonijeti normalizaciji kockarskog ponašanja, čineći ga prihvatljivim dijelom svakodnevnog života. Poruke koje se gledateljima šalju kroz oglase govore da je lako doći do dobitka te da su šanse za dobitak velike, kao i da je kockanje lagan način za dolazak do bogatstva. Analiza sadržaja oglasa koji se prikazuju na televizijama s nacionalnom koncesijom u Hrvatskoj pokazala je da oglašivači koriste sve navedene poruke kako bi privukli nove i zadržali stare igrače. Posebno zabrinjava to što se reklame za kockanje i klađenje prikazuju tijekom cijelog dana. Navedena praksa može negativno utjecati na mlade koji još uvijek razvijaju svoje stavove prema različitim aktivnostima. Slijedom navedenog, predmetne izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću koncipirane su na način koji će optimalno zaštititi javnozdravstvene interese i potrebe građana, interese države te neće otežati uvjete poslovanja priređivača igara na sreću i medijskog sektora.
49 Hrvatska udruga digitalnih izdavača PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, Članak 6. Želimo skrenuti pozornost na regulativu oglašavanja igara na sreću u drugim europskim državama kao što su Danska, Austrija, Grčka, Slovenija, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Rumunjska. U navedenim zemljama, zakoni su koncipirani na način koji omogućuje oglašavanje igara na sreću, dok istovremeno osiguravaju zaštitu potrošača i promiču odgovorno igranje. Zakonodavstvo Europske unije ne nameće direktive koje bi ograničavale oglašavanje igara na sreću, već to prepušta nacionalnim zakonodavstvima. Smatramo da bi potpuna zabrana oglašavanja igara na sreću bila pretjerana i ne bi odražavala praksu drugih članica EU. U skladu s tim, predlažemo da se oglašavanje igara na sreću regulira kroz sljedećih pet područja, usklađenih s europskom praksom: i. Ispravno predstavljanje izgleda za dobitak - oglašavanje treba objektivno prikazati šanse za dobitak, bez stvaranja lažnih očekivanja. ii. Promicanje odgovornog igranja - kockanje treba predstaviti kao oblik zabave, a ne kao način zarade. iii. Zaštita maloljetnika i ranjivih skupina - oglašavanje ne smije biti usmjereno na djecu, maloljetnike ili ranjive skupine. iv. Ograničenje upotrebe poznatih osoba - ne koristiti javne ličnosti na način koji bi mogao sugerirati da je kockanje doprinijelo njihovom uspjehu. v. Odbacivanje sadržaja koji sugerira financijsku korist - oglašavanje ne smije implicirati da kockanje može riješiti financijske probleme ili osigurati društveno prihvaćanje. vi. Zabrana oglašavanja ilegalnih platformi - ne smije se dopustiti oglašavanje platformi koje nisu legalno registrirane i regulirane. Vjerujemo da bi takav pristup bio uravnotežen i u skladu s europskim standardima, te bi omogućio transparentnost i fer tržišno natjecanje, dok bi istovremeno štitio interese potrošača. Nije prihvaćen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona igrama na sreću izradilo je Ministarstvo financija koristeći rezultate rada radne skupine za analizu tržišta igara na sreću i ciljeve i mjere utvrđene Nacionalnom strategijom djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine („Narodne novine“, br. 18/2023.). Evaluacija postojećeg zakonodavnog okvira kojim je zabranjeno samo oglašavanje u radijskim i televizijskim emisijama te tiskanim materijalima za djecu, ukazala je na nedovoljno kvalitetno reguliranje oglašavanja igara na sreću kojim se najviše stimulira sudjelovanje igrača u igri i posljedično povećava incidenciju ovisnosti o igrama na sreću. Opća istraživanja sugeriraju da česta izloženost reklamama za igre na sreću može pridonijeti normalizaciji kockarskog ponašanja, čineći ga prihvatljivim dijelom svakodnevnog života. Poruke koje se gledateljima šalju kroz oglase govore da je lako doći do dobitka te da su šanse za dobitak velike, kao i da je kockanje lagan način za dolazak do bogatstva. Analiza sadržaja oglasa koji se prikazuju na televizijama s nacionalnom koncesijom u Hrvatskoj pokazala je da oglašivači koriste sve navedene poruke kako bi privukli nove i zadržali stare igrače. Posebno zabrinjava to što se reklame za kockanje i klađenje prikazuju tijekom cijelog dana. Navedena praksa može negativno utjecati na mlade koji još uvijek razvijaju svoje stavove prema različitim aktivnostima. S obzirom da su krajem 2022. godine provedene posljednje izmjene zakonodavnog okvira koji regulira elektroničke medije a Zakon o igrama na sreću nije u bitnome mijenjan od 2010. godine, zaključeno je da se izmjene u području ograničavanja oglašavanja igara na sreću u medijima provedu izmjenama regulative igara na sreću kojom će se regulirati ograničavanje oglašavanja, a ne potpuna zabrana oglašavanja, kako je to slučaj kod npr. alkohola i duhana. Slijedom navedenog, predmetne izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću koncipirane su na način koji će optimalno zaštititi javnozdravstvene interese i potrebe građana, interese države te neće otežati uvjete poslovanja priređivača igara na sreću i medijskog sektora, koji će za prilagodbu novom zakonodavnom okviru imati propisan adekvatan prijelazni period.
50 Hrvatska udruga digitalnih izdavača PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, Članak 6. Postavlja se pitanje da li je zabrana oglašavanja adekvatan mehanizam odvraćanja od klađenja ili bi se trebalo fokusirati na regulaciju poslovanja priređivača igara na sreću. Usporedba s drugim porocima, poput alkohola, pokazuje da zabrana oglašavanja ne dovodi nužno do smanjenja ovisnosti. Stoga smatramo da bi se trebalo razmotriti uvođenje mjera koje bi direktno utjecale na smanjenje ovisnosti, kao što su edukacija, promicanje odgovornog igranja i ograničenje pružanja usluga koje potiču ovisničko ponašanje, a koje mediji mogu omogućiti u ovu svrhu bez naknade u dogovorenom volumenu na godišnjoj razini Nije prihvaćen Opća istraživanja sugeriraju da česta izloženost reklamama za igre na sreću može pridonijeti normalizaciji kockarskog ponašanja, čineći ga prihvatljivim dijelom svakodnevnog života, međutim riječ je o izvoru zabave koji može razviti ponašajnu ovisnost izazivajući teškoće s kontrolom ponašanja i poriva i razvojem impulzivnih i kompulzivnih ponašanja. Poruke koje se gledateljima šalju kroz oglase govore da je lako doći do dobitka te da su šanse za dobitak velike, kao i da je kockanje lagan način za dolazak do bogatstva. Analiza sadržaja oglasa koji se prikazuju na televizijama s nacionalnom koncesijom u Hrvatskoj pokazala je da oglašivači koriste sve navedene poruke kako bi privukli nove i zadržali stare igrače. Posebno zabrinjava to što se reklame za kockanje i klađenje prikazuju tijekom cijelog dana a upravo izloženost nekontroliranom oglašavanju dodatno potencira ekscesivno kockanje. Navedena praksa može negativno utjecati na mlade koji još uvijek razvijaju svoje stavove prema različitim aktivnostima. S obzirom na navedeno, odlučeno je izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću regulirati dodatne mjere ograničavanja oglašavanja koncipirane na način koji će optimalno zaštititi javnozdravstvene interese i potrebe građana, interese države te neće otežati uvjete poslovanja priređivača igara na sreću i medijskog sektora, koji će za prilagodbu novom zakonodavnom okviru imati propisan adekvatan prijelazni period. Hrvatska udruga digitalnih izdavača može predložiti medijima provedbu edukacija i promicanje odgovornog igranja iako takva mjera nije izrijekom propisana kao zakonska obveza.
51 Hrvatska udruga digitalnih izdavača PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, Članak 6. Sva pravila ne smiju biti diskriminirajuća, neovisno reguliraju li se različiti medijski kanali ili različiti entiteti (BigTech, crno tržište i slično). Ujedno u cilju postizanja pravednog regulatornog prostora pravila se trebaju aplicirati u isto vrijeme na sve dionike, a ne samo na dio njih, kako bi osigurali pravednost tržišta i umanjili potencijalne negativne posljedice. Posebno smo zabrinuti zbog različitog tretmana lokalnih oglašivača u odnosu na velike tehnološke platforme (BigTech) i subjekte na crnom tržištu, uključujući stranice promotora. Lokalni oglašivači podliježu strogim nacionalnim regulativama, dok je regulacija BigTech kompanija na razini Republike Hrvatske izazovna zbog njihovih globalnih pravila zajednice i autonomije. Osim toga, crno tržište i stranice promotora često djeluju izvan dosega nacionalnog zakonodavstva, što onemogućava efikasnu kontrolu i nadzor, gdje ilegalni priređivači igara na sreću oglašavaju svoje usluge na ilegalnim medijima koji nisu upisani u registar medija Agencije za elektroničke medije, Ovakva situacija stvara neravnopravan položaj na tržištu, gdje lokalni oglašivači trpe posljedice strožih zakonskih ograničenja, dok se istovremeno ne može adekvatno adresirati problematika oglašavanja putem globalnih platformi i nelegalnih kanala. Smatramo da bi takva diskriminacija mogla imati negativne posljedice na konkurentnost lokalnih subjekata i pravednost tržišta. Nije prihvaćen Vezano uz problematiku ilegalnih priređivača napominjemo da je mjera blokade pristupa Internet stranicama nelicenciranih priređivača implementirana izmjenama Općeg poreznog zakona 2019. godine, kada je regulirano sprječavanje obavljanja nedozvoljene gospodarske djelatnosti putem interneta. Kako bi se povećala učinkovitost navedene mjere sprječavanja sudjelovanja građana u igrama nelicenciranih priređivača igara na sreću putem interneta, razmotrit će se dodatno proširenje mjera sprječavanja uvođenjem blokade uplata u nedozvoljene igre na sreću. Mjeru bi provodili pružatelji platnih usluga (banke i kartične kuće). Blokiranje promidžbe ilegalnih priređivača kao mjera rijetko se primjenjuje u zemljama članicama EU zbog vrlo niske učinkovitosti. Sprječavanje i sankcioniranje promidžbe nelicenciranih priređivača igara na sreću provodi MFIN temeljem odredbi članka 68. Zakona o igrama na sreću i Agencija za elektroničke medije temeljem odredbi Zakona o elektroničkim medijima i Pravilnika o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima, podnošenjem optužnih prijedloga sukladno zakonom propisanim prekršajnim odredbama odnosno izricanjem upozorenja, obvezujućih naloga i opomena. Stajalište je zakonodavca da su predmetne izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću koncipirane na način koji će optimalno zaštititi javnozdravstvene interese i potrebe građana, interese države te neće otežati uvjete poslovanja priređivača igara na sreću i medijskog sektora, koji će za prilagodbu novom zakonodavnom okviru imati propisan adekvatan prijelazni period.
52 Hrvatska udruga digitalnih izdavača PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, Članak 6. Postojeći Zakon o elektroničkim medijima i Pravilnik o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima već sadrže detaljne odredbe o oglašavanju igara na sreću. Ove odredbe jasno definiraju kako oglašavanje treba izgledati, koja su ograničenja i koja upozorenja moraju biti prisutna uz oglase. S obzirom na to, smatramo da dodatne izmjene kroz lex specialis nisu neophodne. Umjesto toga, predlažemo da se unutar postojećeg regulatornog okvira naglasi potreba za još istaknutijim isticanjem upozorenja uz oglase igara na sreću. To bi moglo uključivati veću vidljivost upozorenja, jasniju komunikaciju o rizicima i poticanje odgovornog igranja. Vjerujemo da bi takav pristup bio učinkovitiji u zaštiti potrošača, posebice maloljetnika, i u promicanju odgovornog oglašavanja, bez potrebe za radikalnim izmjenama koje bi mogle imati nepredviđene posljedice na medijski sektor. Nije prihvaćen Opća istraživanja sugeriraju da česta izloženost reklamama za igre na sreću može pridonijeti normalizaciji kockarskog ponašanja, čineći ga prihvatljivim dijelom svakodnevnog života. Poruke koje se gledateljima šalju kroz oglase govore da je lako doći do dobitka te da su šanse za dobitak velike, kao i da je kockanje lagan način za dolazak do bogatstva. Analiza sadržaja oglasa koji se prikazuju na televizijama s nacionalnom koncesijom u Hrvatskoj pokazala je da oglašivači koriste sve navedene poruke kako bi privukli nove i zadržali stare igrače. Posebno zabrinjava to što se reklame za kockanje i klađenje prikazuju tijekom cijelog dana. Navedena praksa može negativno utjecati na mlade koji još uvijek razvijaju svoje stavove prema različitim aktivnostima. S obzirom na navedeno, odlučeno je izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću regulirati dodatne mjere ograničavanja oglašavanja. Predmetne izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću koncipirane su na način koji će optimalno zaštititi javnozdravstvene interese i potrebe građana, interese države te neće otežati uvjete poslovanja priređivača igara na sreću i medijskog sektora, koji će za prilagodbu novom zakonodavnom okviru imati propisan adekvatan prijelazni period.
53 Hrvatska Lutrija d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, Članak 6. U odnosu na članak 67.d. predlaže se jasnije definirati stavak 2. budući upotreba termina „moguće je“ u praksi može izazvati nesigurnost je li priređivač u obvezi isključiti igrača ili ne te predlažemo da se isti zamijeni sa pojmom „obvezno je“. Prijedlog stavka drugog: (2) Isključenje igrača iz igre obvezno je ako to zatraže ustanove koje se bave zaštitom obitelji, a osobito Hrvatski zavod za socijalni rad. Prihvaćen Prihvaća se.
54 Hrvatska Lutrija d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, Članak 6. U odnosu na članak 67.c. predlaže se u stavku (3) jasno naznačiti da se isto odnosi na automat klubove i casina, a ne i na prodajna mjesta za priređivanje lutrijskih igara i igara klađenja budući ta odredba može samo pogodovati duljem zadržavanju u prostoru prodajnog mjesta. Prijedlog stavka 3.: (3) Vanjski izgled prostora za igre na sreću u automat klubovima i casinima mora biti takav da onemogućuje uvid u unutrašnjost prostora. Također se predlaže izuzeće lutrijskih igara od zabrane propisane stavkom prvim, a u duhu čitavog zakona kao i obzirom na nemjerljivo manji adiktivni potencijal lutrijskih igara dodavanjem stavka 6.: (6) Zabrana iz ovog članka ne odnosi se na lutrijske igre na sreću. Nije prihvaćen Cilj onemogućavanja uvida u prostore za priređivanje igara na sreću je smanjivanje njihove uočljivosti i atraktivnost koji stvaraju pozivajući učinak. Tijekom savjetovanja ukazano je na potrebu reduciranja izuzeća za lutrijske igre te se ne prihvaća prijedlog za propisivanjem dodatnog izuzeća lutrijskih igara od zabrane oglašavanja na javno vidljivim površinama.
55 Hrvatska Lutrija d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, Članak 6. U odnosu na prijedlog članka 67.b. potrebno je pojasniti odnosi li se navedena zabrana i na društvene mreže te je li dozvoljeno oglašavanje na profilima priređivača iz članka 3. stavaka 3. i 4. Zakona na društvenim mrežama? Nije prihvaćen Predmetnim izmjenama propisa dozvoljeno je oglašavanje isključivo na Internet stranicama priređivača.
56 Hrvatska Lutrija d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, Članak 4. Predlaže se brisanje stavka prvog budući drugi stavak u osnovi postiže svrhu, te je stavak jedan u biti suvišan. Osim navedenog, doslovna provedba stavka prvog u slučaju Hrvatske Lutrije d.o.o. rezultirala bi stavljanjem Hrvatske Lutrije d.o.o. u nepovoljan položaj budući ista priređuje i lutrijske igre na sreću u istim prostorima te bi u praksi bilo nemoguće unaprijed razlikovati igrača lutrijskih igara od ostalih igrača. Nije prihvaćen Budući da je riječ o prostorima u kojima se priređuju visoko adiktivne igre na automatima, potrebno je propisati i zabranu posjeta i obveznu identifikaciju igrača, koja ujedno osigurava učinkovitu primjenu registra isključenih igrača.
57 Hrvatska Lutrija d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, Članak 3. Predlaže se brisanje stavka prvog budući drugi stavak u osnovi postiže svrhu, te je stavak jedan u biti suvišan. Osim navedenog, doslovna provedba stavka prvog u slučaju Hrvatske Lutrije d.o.o. rezultirala bi stavljanjem Hrvatske Lutrije d.o.o. u nepovoljan položaj budući ista priređuje i lutrijske igre na sreću u istim prostorima te bi u praksi bilo nemoguće unaprijed razlikovati igrača lutrijskih igara od igrača igara klađenja. Djelomično prihvaćen Prihvaća se brisanje riječi „posjet“ u stavku 1. ali ostaje propisana obveza identifikacije kao mjera koja osigurava učinkovitu primjenu registra isključenih igrača.
58 Hrvatska Lutrija d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU Predlaže se omogućiti otvaranje automat klubova na putničkim brodovima koji plove u međunarodnoj plovidbi pod zastavom Republike Hrvatske te ujednačavanje sa odredbom kojom se propisuje mogućnost otvaranja casina na putničkim brodovima. Imajući u vidu da bi se navedena djelatnost vjerojatno odvijala tijekom turističke sezone predlaže se definirati obvezu plaćanja polovine iznosa godišnje naknade ako se djelatnost tijekom kalendarske godine odvija najdulje 6 mjeseci. Slijedom navedenog predlaže se uvrstiti odredbe kako slijedi: Prijedlog izmjene st.2 i dodavanja novog st.3. čl.41.: (2) Iznimno, djelatnost iz članka 35. stavka 1. ovoga Zakona može se priređivati u prostorima koji nisu zasebna građevinska cjelina, ako se priređuje u hotelsko-ugostiteljskim objektima kategorije pet ili više zvjezdica, te na putničkim brodovima koji plove u međunarodnoj plovidbi pod zastavom Republike Hrvatske. Prostor u kojem se otvara casino mora ispunjavati uvjete u pogledu uređenja, opreme i prostora te druge uvjete propisane ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona. (3) U slučaju obavljanja djelatnosti iz članka 35. stavka 1. ovoga Zakona na putničkim brodovima kako je definirano prethodnim stavkom ovoga zakona, godišnja naknada plaća se u polovini iznosa utvrđenog sukladno čl.38. ovoga zakona, ako se djelatnost tijekom kalendarske godine ne odvija dulje od 6 mjeseci. Članak 59. Predlaže se dodavanje novog stavka 3. članka 59. kojim bi se omogućilo priređivanje igara na sreću u AK na brodovima u međunarodnoj plovidbi pod zastavom Republike Hrvatske kao i dodavanje stavka 4. koji bi definirano plaćanje polovine iznosa godišnje naknade u slučaju da se djelatnost obavlja najdulje 6 mjeseci tijekom kalendarske godine: Prijedlog st.3. i 4. čl.59.: (3) Iznimno, djelatnost iz čl.56. ovoga zakona može se priređivati na putničkim brodovima koji plove u međunarodnoj plovidbi pod zastavom Republike Hrvatske. (4) U slučaju iz prethodnog stavka godišnja naknada plaća se u polovini iznosa utvrđenog sukladno čl.58. ovoga zakona ako se djelatnost tijekom kalendarske godine ne odvija dulje od 6 mjeseci. Nije prihvaćen Osnovna intencija izmjena i dopuna ovog Zakona je reguliranje mjera društveno odgovornog priređivanja. Navedeni prijedlog sadržajno se ne odnosi na materiju koja je obuhvaćena predmetnim izmjenama i dopunama.
59 Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, Članak 6. Mišljenja smo da je članak 67.b, stavak 1. nedovoljno specificiran i jasan. Drago nam je da postoji namjera zakonodavca da se oglašavanje igara na sreću dodatno regulira, no također smatramo da trenutna formulacija vezana uz oglašavanje neposredno prije, tijekom i nakon sportskog događaja uživo zbog svoje nedovoljne jasnoće, otvara prostor i za potencijalno pretjerano oglašavanje. Primjerice, kada su aktualna prvenstva, utakmice uživo su vrlo često i intenzivno, te bi tada oglašavanje potencijalno bilo moguće tijekom cijelog dana. S obzirom da je glavna namjera dodatne regulacije oglašavanja zaštita djece i mladih, ovakav pristup nije zadovoljavajući. U tom smislu predlažemo da se navede vrijeme kada je ovakvo oglašavanje moguće (npr. u večernjim i noćnim satima). Također, smatramo izuzetno bitnim i da se specificira na koje igre na sreću se ova odredba (ne) odnosi. S obzirom na visok adiktivni potencijal igara na automatima i u casinima, smatramo da te igre na sreću moraju biti isključene iz ove odredbe. Članak 67.b, stavak 4. navodi da se stavak 1 i 2 članka 67.b (određena zabrana oglašavanja) ne odnose na sve lutrijske igre. No, lutrijske igre su raznovrsne i različitog adiktivnog potencijala što je prepoznao i sam priređivač, odnosno HL, klasificirajući igre upravo po tom kriteriju. Smatramo da to i pravni okvir treba pratiti, odnosno da se stavak 1. i 2. ne odnose samo na igre niskog adiktivnog potencijala tj. tzv. zelene igre. U članku 67.b, stavak 5, navedeno je da se zabrana oglašavanja na internetu ne odnosi na web stranice samih priređivača. U svjetlu zaštite ranjivih skupina, smatramo da i oglašavanje na vlastitim web stranicama treba biti usklađeno s određenim pravilima i standardima, te kao što je već i navedeno, smatramo da je njih potrebno regulirati odgovarajućim pravilnikom. Ponovno s ciljem zaštite građana, a posebno onih ranjivijih, stava smo da bi i casina u hotelima s 4 i više zvjezdica, kada je riječ o njihovim vanjskim vizualnim obilježjima, trebala podlijegati istim pravilima kao i ostala casina i automat klubovi (čl. 67.c, st. 4). Članak 67.d. stavak 2. nužno je proširiti i na druge ustanove. Konkretno, u praksi je češće slučaj da se ovakav postupak inicira od strane zdravstvene ustanove, primjerice u okviru psihijatrijskog liječenja od ovisnosti. Smatramo da je bolji pristup u ovoj odredbi šire definirati koje sve ustanove mogu tražiti isključenje (primjerice, zdravstvene ustanove, zavod za socijalni rad). Djelomično prihvaćen Predmetnim izmjenama i dopunama reguliraju se znatno restriktivniji uvjeti oglašavanja igara na sreću u odnosu na važeći zakonodavni okvir kojim je bila propisana samo zabrana oglašavanja igara na sreću u tiskanim i elektroničkim medijima za mlade, te se očekuje visoka učinkovitost navedenih ograničenja na smanjenje dostupnosti i prevenciju ovisnosti o igrama na sreću. Evaluacija navedenih ograničenja ukazat će na potrebu reguliranja dodatnih oblika ograničavanja oglašavanja i mjera društveno odgovornog priređivanja. Prihvaća se prijedlog za izuzimanje od ograničavanja oglašavanja isključivo lutrijskih igara niskog rizika i isključivanje igrača ako to zatraže zdravstvene ustanove za zaštitu mentalnog zdravlja.
60 Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, Članak 5. Kao što je ranije navedeno, predlažemo korištenje pojma „ovisnost o kockanju“. U skladu s time, u članku 67. bi trebalo biti navedeno „prevenciji ovisnosti o kockanju“. Također, smatramo da je dobar pristup da se mjere društveno odgovornog priređivanja propišu odgovarajućim pravilnikom koji proizlazi iz ovog zakona (a u kojem bi se donijeli univerzalni i transparentni standardi za sve priređivače igara na sreću). U tom smislu bi u čl.67. trebalo dodati stavak u kojem se takav pravilnik navodi/najavljuje. Nije prihvaćen Budući da se pojam „kockanje“ do sada niti u jednom obliku ne pojavljuje u regulativi igara na sreću, u ovom trenutku nije moguće njegovo uvođenje u zakonske odredbe S obzirom da se važeći zakonodavni okvir igara na sreću detaljno regulira putem 8 provedbenih propisa, u ovom trenutku nije prihvatljiva opcija izrade posebnog pravilnika koji bi uređivao samo područje društveno odgovornog priređivanja igara na sreću, već će se nove mjere društveno odgovornog priređivanja regulirati kroz postojeće pravilnike.
61 Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, Članak 2. Zakon o igrama na sreću u članku 32. dodaje obavezu provođenja mjera društveno odgovornog priređivanja igara na sreću. To svakako pozdravljamo, no smatramo da je nužno donijeti podzakonski akt odnosno Pravilnik kojim bi se ova odredba dodatno specificirala. Ovo je važno posebno uzevši u obzir da je društveno odgovorno priređivanje igara na sreću izuzetno široko, te je nemoguće kroz Zakon dovoljno detaljno razraditi sve elemente poput: - Postupka identifikacije - Postupka samoisključenja - Oblikovanje i sadržaj web stranice priređivača - Mjere zaštite igrača - Educiranje djelatnika industrije igara na sreću - Mjere zaštite djelatnika industrija igara na sreću - Itd. Nije prihvaćen S obzirom da se važeći zakonodavni okvir igara na sreću detaljno regulira putem 8 provedbenih propisa, u ovom trenutku nije prihvatljiva opcija izrade posebnog pravilnika koji bi uređivao samo područje društveno odgovornog priređivanja igara na sreću, već će se nove mjere društveno odgovornog priređivanja regulirati kroz postojeće pravilnike.
62 Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2) Pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom, 1. Regulacija novih mjera društveno odgovornog priređivanja igara na sreću Ovaj prijedlog mjera doprinosi unaprjeđenju društveno odgovornog priređivanja igara na sreću, no smatramo da postoji potreba i za njihovim širenjem. To se, prije svega odnosi na ukidanje samosposlužnih terminala tj. kladomata koji značajno doprinose dostupnosti i pristupačnosti igara na sreću u našoj zemlji, te generalno izloženosti kockanju. Istraživanja pokazuju da su upravo kladomati često prvi susret mladih s igrama na sreću što je dodatni argument za njihovo ukidanje, posebno uzmemo li u obzir izazov provjere punoljetnosti igrača s obzirom da su kladomati smješteni u ugostiteljske objekte (a ne u prostore primarno i ciljano namijenjene priređivanju igara na sreću). Također, kladomati predstavljaju i visoki rizik za relaps ovisnika o kockanju tijekom i/ili nakon liječenja. U svjetlu evidentne intencije zakonodavca da se ovim izmjenama osigura obvezna provjera identiteta igrača, ukidanje kladomata je nužno. Važno je i napomenuti da njihovo ukidanje ne bi imalo nikakav utjecaj na gospodarstvo u kontekstu zapošljavanja (odnosno gubitka posla) s obzirom da se radi o samoposlužnim terminalima. Nadalje, s primarnim ciljem zaštite djece i mladih, nužno je dodatno regulirati oglašavanje i generalno izloženost igrama na sreću kroz zabranu registriranja drugih trgovačkih djelatnosti pod istim nazivom i istim logom kao što je registrirano trgovačko društvo s licencom za priređivanje igara na sreću. Nažalost, danas imamo primjere gdje se razne druge kvalitetne odredbe usmjerene na DOP zaobilaze upravo zbog ove mogućnosti (formalno se oglašava npr. restoran no s istim vizualnim identitetom kao što je onaj primjerice automat kluba). Smatramo da je važno napomenuti i izazov različitih sponzorstava, oglašavanja na društvenim mrežama (putem influencera i sl.) što je također nedovoljno regulirano, a predstavlja poseban rizik kada je riječ o djeci i mladima. Nije prihvaćen Osnovna intencija izmjena i dopuna ovog Zakona je reguliranje mjera društveno odgovornog priređivanja. Prijedlog za ukidanje kanala prodaje igara na sreću putem samoposlužnih terminala sadržajno se ne odnosi na materiju koja je obuhvaćena predmetnim izmjenama i dopunama. Međutim, uvođenjem obvezne identifikacije igrača pridonijet će se smanjenoj dostupnosti samoposlužnih terminala maloljetnicima. Nadalje, predmetnim izmjenama i dopunama reguliraju se znatno restriktivniji uvjeti oglašavanja igara na sreću u odnosu na važeći zakonodavni okvir kojim je bila propisana samo zabrana oglašavanja igara na sreću u tiskanim i elektroničkim medijima za mlade, te se očekuje visoka učinkovitost navedenih ograničenja na smanjenje dostupnosti i prevenciju ovisnosti o igrama na sreću. Evaluacija navedenih ograničenja ukazat će na potrebu reguliranja dodatnih mjera ograničavanja oglašavanja i društveno odgovornog priređivanja .
63 Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2) Pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom U trenutnom prijedlogu Zakona o igrama na sreću koristi se pojam „ovisnost o igrama na sreću“. Smatramo da ga je potrebno zamijeniti terminom koji se koristi u relevantnim klasifikacijskim priručnicima (DSM-5 i MKB-11) – ovisnost o kockanju (F 63.0). Takvim pristupom, osim što se koristi relevantan i ispravan naziv za ovaj problem mentalnog zdravlja, zakonodavac jasno prepoznaje sudjelovanje u igrama na sreću kao javno-zdravstveni rizik za razvoj ovisnosti. Time uvažava činjenicu da kod dijela populacije ono može izazvati značajne smetnje u psihosocijalnom funkcioniranju (osobnom, obiteljskom, školskom/akademskom/profesionalnom, financijskom, zdravstvenom itd.), te dodatno prepoznaje važnost u društveno-odgovornog priređivanja igara na sreću. Nije prihvaćen Budući da se pojam „kockanje“ do sada niti u jednom obliku ne pojavljuje u regulativi igara na sreću, u ovom trenutku nije moguće njegovo uvođenje u zakonske odredbe
64 Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu svojim je znanstvenim, nastavnim i stručnim djelovanjem usmjeren na promicanje mentalnog zdravlja, te zaštitu ranjivih skupina. U tom smislu, podržavamo unaprjeđenje zakonodavnog okvira kada je riječ o igrama na sreću. Smatramo da su predloženim izmjenama u određenoj mjeri prepoznata područja koje je potrebno unaprijediti kao što su ograničavanje dostupnosti, pristupačnosti i oglašavanja. Također, unaprijeđene su i mjere usmjerene dijelu populacije koja je već razvila ovisnost o kockanju (postupak isključenja). No, smatramo kako je određene elemente potrebno dodatno razraditi i/ili precizirati, te će kroz zakonski tekst biti navedeni komentari usmjereni dodatnom unaprjeđenju ovog pravnog okvira. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
65 DRAŽEN JABLAN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, Članak 4. Predlažemo sljedeću izmjenu i dopunu predmetnog članka tako da isti glasi: Članak 60. (1) Posjet i sudjelovanje u igri na automatima dopušten je samo osobama koje su se identificirale. (2) Zabranjuje se posjet i sudjelovanje u igri na automatima osobama mlađim od 18 godina. ( 3) Zabranjuje se sudjelovanje u igri na automatima samoisključenim igračima. (4) Odgovornost za provođenje zabrane iz stavka 2. i 3. snosi priređivač i posjetitelj objekta za igre na sreću. Nije prihvaćen Odgovornost isključivo priređivača osigurat će učinkovitiju provedbu predmetnih zabrana.
66 DRAŽEN JABLAN 2) Pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom, 2. Regulacija oglašavanja igara na sreću u medijima i na javno vidljivim površinama Upozoravamo kako se ilegalni priređivači u ovom trenutku, samostalno i putem, promotora oglašavaju na hrvatskom tržištu, hrvatskim građanima, iako je isto suprotno: 1. Čl. 68. st. 1. i st. 4. Zakona o igrama na sreću 2. Čl. 237. Kaznenog zakona - Nedozvoljena igra na sreću 3. Čl. 21. st. 10. i 11. Zakona o elektroničkim medijima 4. Čl. 12 Pravilnika o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima O istome je AEM odlučivao u više navrata, a primjera iz prakse je zabrinjavajuće mnogo. Zabranom oglašavanja u ovoj mjeri iznova se daje prostor ilegalnim priređivačima, koji nesmetano djeluju bez obzira na vremenski okvir(sate), maloljetnike, vrstu medija i/ili sl. Ističemo kako je navedene mjere potrebno donijeti nakon adekvatne borbe protiv ilegalnih priređivača i promotora. U odnosu na vremenski okvir, predlažemo pomicanje granice na 7:00 do 22:00 sata, sukladno uspostavljenoj dobroj praksi u drugim državama, te životnim i kulturološkim navikama hrvatskih građana. U odnosu na sportske događaje predlažemo da se i u slučaju repriziranja istih oglašavanje može odvijati, kao i kod događaja uživo, budući da u odnosu na sadržaj razlika ne postoji. U odnosu na tiskane medije predlažemo mogućnost oglašavanja u onim namijenjenim sportu i sportskim događanjima. U odnosu na promociju bonusa i ostalih pogodnosti smatramo da je mjera prestroga, budući da je isto dio poslove prakse svake industrije(popusti, akcije i sl.) u obraćanju klijentima i/ili potencijalnim klijentima. Također, upozoravamo kako ilegalni priređivači upravo u tom djelu najviše djeluju, te će i nakon donošenja zakona nesmetano nastaviti s istim. U odnosu na oglašavanje na javno vidljivim područjima smatramo kako nije potrebno donositi predloženu mjeru, budući da se većina promidžbe danas odnosi na radio/televiziju i digitalne medije, a land-based objektima tada ne preostaje drugi kanal komunikacije osim putem “billboarda”, oznaka i slično. Predlažemo alternativno, uvođenje ograničenja u smislu veličina predmetnih reklama, jačine svjetla i sl. U odnosu na vidljivost(unutar) objekata predlažemo da se onemogući vidljivost igre i aparata za igru, dok bi ugostiteljski objekti unutar prostora za igre na sreću te sami ulazi u objekte morali moći biti vidljivi, budući da direktno ne pozivaju na igru i konzumaciju igara na sreću. Podsjećamo kako nebrojeno puno objekata za igre na sreću upravo ima prateće ugostiteljske objekte, sukladno Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti te Pravilniku o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata. Držimo kako je također bitno istaknuti da se kroz OPZ, ili akte koji uređuju medije I oglašavanje, mora omogućiti blokada promotora ilegalnih priređivača igara na sreću te samih ilegalnih priređivača igara na sreću, uz predloženi sustav blokade stranica i uplata koji ovim putem pohvaljujemo i podržavamo. Povrh svega, vjerujemo kako je oglašavanje potrebno regulirati kroz za to specijalizirane zakone odnosno Zakon o medijima, Zakon o elektroničkim medijima i prateće postojeće Pravilnike. Smatramo naime, kako nije adekvatno u Zakonu o igrama na sreću na ovaj način detaljno raspisivati zabrane oglašavanja i promidžbe istih, poglavito kroz možebitne Pravilnike, kada za to postoji, upravo s tom svrhom lex specialis. Nije prihvaćen Analiza postojećeg zakonodavnog okvira kojim je zabranjeno samo oglašavanje u radijskim i televizijskim emisijama te tiskanim materijalima za djecu, ukazala je na nedovoljno kvalitetno reguliranje oglašavanja igara na sreću kojim se najviše stimulira sudjelovanje igrača u igri i posljedično povećava incidenciju ovisnosti o igrama na sreću. Opća istraživanja sugeriraju da česta izloženost reklamama za igre na sreću može pridonijeti normalizaciji kockarskog ponašanja, čineći ga prihvatljivim dijelom svakodnevnog života. Poruke koje se gledateljima šalju kroz oglase govore da je lako doći do dobitka te da su šanse za dobitak velike, kao i da je kockanje lagan način za dolazak do bogatstva. Analiza sadržaja oglasa koji se prikazuju na televizijama s nacionalnom koncesijom u Hrvatskoj pokazala je da oglašivači koriste sve navedene poruke kako bi privukli nove i zadržali stare igrače. Posebno zabrinjava to što se reklame za kockanje i klađenje prikazuju tijekom cijelog dana. Navedena praksa može negativno utjecati na mlade koji još uvijek razvijaju svoje stavove prema različitim aktivnostima. S obzirom da su krajem 2022. godine provedene posljednje izmjene zakonodavnog okvira koji regulira elektroničke medije a Zakon o igrama na sreću nije u bitnome mijenjan od 2010. godine, zaključeno je da se izmjene u području ograničavanja oglašavanja igara na sreću u medijima provedu izmjenama regulative igara na sreću. Vezano uz problematiku ilegalnog priređivanja igara na sreću napominjemo da je mjera blokade pristupa Internet stranicama nelicenciranih priređivača implementirana izmjenama Općeg poreznog zakona 2019. godine, kada je regulirano sprječavanje obavljanja nedozvoljene gospodarske djelatnosti putem interneta. Kako bi se povećala učinkovitost navedene mjere sprječavanja sudjelovanja građana u igrama nelicenciranih priređivača igara na sreću putem interneta, razmotrit će se dodatno proširenje mjera sprječavanja uvođenjem blokade uplata u nedozvoljene igre na sreću. Mjeru bi provodili pružatelji platnih usluga (banke i kartične kuće). Blokiranje promidžbe ilegalnih priređivača kao mjera rijetko se primjenjuje u zemljama članicama EU zbog vrlo niske učinkovitosti. Sprječavanje i sankcioniranje promidžbe nelicenciranih priređivača igara na sreću provodi MFIN temeljem odredbi članka 68. Zakona o igrama na sreću i Agencija za elektroničke medije temeljem odredbi Zakona o elektroničkim medijima i Pravilnika o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima, podnošenjem optužnih prijedloga sukladno zakonom propisanim prekršajnim odredbama odnosno izricanjem upozorenja, obvezujućih naloga i opomena. Slijedom navedenog, predmetne izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću koncipirane su na način koji će optimalno zaštititi javnozdravstvene interese i potrebe građana, interese države te neće otežati uvjete poslovanja priređivača igara na sreću, koji će za prilagodbu novom zakonodavnom okviru imati propisan adekvatan prijelazni period.
67 DRAŽEN JABLAN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, Članak 6. Nastavno na članak 67.d predlažemo da glasi kako slijedi: Članak 67.d Postupak isključenja igrača i registar isključenih igrača (1) Igrač koji sudjeluje u igri na sreću iz članka 5. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovog Zakona i lutrijskim igrama na daljinu može pisanim putem ili elektroničkom obaviješću zatražiti isključenje iz igre. (2) Uklanja se. (3) Za uspostavu i vođenje registra isključenih igrača koji sadrži podatke o isključenim igračima zadužuje se Hrvatski zavod za javno zdravstvo. (4) Priređivač je dužan podatke o isključenim igračima iz stavka 1. ovoga članka dostaviti Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i osigurati da osoba upisana u registar isključenih igrača ne sudjeluje u igrama na sreću. (5) Ministar financija propisat će u pravilnicima sadržaj obrasca za isključenje te ostale uvjete postupka isključenja igrača.“ Nije prihvaćen Odredbama članka 43. važećeg Zakona o igrama na sreću posjet casinu i sudjelovanje u igrama na sreću pojedinom igraču može privremeno zabraniti ili ograničiti priređivač te ustanove koje se bave zaštitom obitelji u slučajevima kad igrač zbog nekontroliranog igranja nanosi štetu sebi ili obitelji te dovodi u opasnost njihov egzistencijski minimum. S obzirom na navedeno, nema pravne niti etičke zapreke da se i u postupku isključenja navedena mogućnost dozvoli ustanovama koje se bave zaštitom obitelji.
68 DRAŽEN JABLAN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, Članak 6. Želimo skrenuti pozornost na regulativu oglašavanja igara na sreću u drugim europskim državama kao što su Danska, Austrija, Grčka, Slovenija, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Rumunjska. U navedenim zemljama, zakoni su koncipirani na način koji omogućuje oglašavanje igara na sreću, dok istovremeno osiguravaju zaštitu potrošača i promiču odgovorno igranje. Zakonodavstvo Europske unije ne nameće direktive koje bi ograničavale oglašavanje igara na sreću, već to prepušta nacionalnim zakonodavstvima. Smatramo da bi potpuna zabrana oglašavanja igara na sreću bila pretjerana i ne bi odražavala praksu drugih članica EU. U skladu s tim, predlažemo da se oglašavanje igara na sreću regulira kroz sljedećih pet područja, usklađenih s europskom praksom: i. Ispravno predstavljanje izgleda za dobitak - oglašavanje treba objektivno prikazati šanse za dobitak, bez stvaranja lažnih očekivanja. ii. Promicanje odgovornog igranja - kockanje treba predstaviti kao oblik zabave, a ne kao način zarade. iii. Zaštita maloljetnika i ranjivih skupina - oglašavanje ne smije biti usmjereno na djecu, maloljetnike ili ranjive skupine. iv. Ograničenje upotrebe poznatih osoba - ne koristiti javne ličnosti na način koji bi mogao sugerirati da je kockanje doprinijelo njihovom uspjehu. v. Odbacivanje sadržaja koji sugerira financijsku korist - oglašavanje ne smije implicirati da kockanje može riješiti financijske probleme ili osigurati društveno prihvaćanje. vi. Zabrana oglašavanja ilegalnih platformi - ne smije se dopustiti oglašavanje platformi koje nisu legalno registrirane i regulirane. Vjerujemo da bi takav pristup bio uravnotežen i u skladu s europskim standardima, te bi omogućio transparentnost i fer tržišno natjecanje, dok bi istovremeno štitio interese potrošača. Nije prihvaćen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona igrama na sreću izradilo je Ministarstvo financija koristeći rezultate rada radne skupine za analizu tržišta igara na sreću i ciljeve i mjere utvrđene Nacionalnom strategijom djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine („Narodne novine“, br. 18/2023.). Evaluacija postojećeg zakonodavnog okvira kojim je zabranjeno samo oglašavanje u radijskim i televizijskim emisijama te tiskanim materijalima za djecu, ukazala je na nedovoljno kvalitetno reguliranje oglašavanja igara na sreću kojim se najviše stimulira sudjelovanje igrača u igri i posljedično povećava incidenciju ovisnosti o igrama na sreću. Opća istraživanja sugeriraju da česta izloženost reklamama za igre na sreću može pridonijeti normalizaciji kockarskog ponašanja, čineći ga prihvatljivim dijelom svakodnevnog života. Poruke koje se gledateljima šalju kroz oglase govore da je lako doći do dobitka te da su šanse za dobitak velike, kao i da je kockanje lagan način za dolazak do bogatstva. Analiza sadržaja oglasa koji se prikazuju na televizijama s nacionalnom koncesijom u Hrvatskoj pokazala je da oglašivači koriste sve navedene poruke kako bi privukli nove i zadržali stare igrače. Posebno zabrinjava to što se reklame za kockanje i klađenje prikazuju tijekom cijelog dana. Navedena praksa može negativno utjecati na mlade koji još uvijek razvijaju svoje stavove prema različitim aktivnostima. S obzirom da su krajem 2022. godine provedene posljednje izmjene zakonodavnog okvira koji regulira elektroničke medije a Zakon o igrama na sreću nije u bitnome mijenjan od 2010. godine, zaključeno je da se izmjene u području ograničavanja oglašavanja igara na sreću u medijima provedu izmjenama regulative igara na sreću kojom će se regulirati ograničavanje oglašavanja, a ne potpuna zabrana oglašavanja, kako je to slučaj kod npr. alkohola i duhana. Slijedom navedenog, predmetne izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću koncipirane su na način koji će optimalno zaštititi javnozdravstvene interese i potrebe građana, interese države te neće otežati uvjete poslovanja priređivača igara na sreću i medijskog sektora, koji će za prilagodbu novom zakonodavnom okviru imati propisan adekvatan prijelazni period.
69 DRAŽEN JABLAN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, Članak 2. Predlažemo da se navedeni prijedlog ne usvoji. Vjerujemo kako je navedena mjera drakonska i nelogična, budući da Zakon upravo propisuje kaznene i prekršajne odredbe, pa je logično da nepoštivanje određenih mjera potpada(kao i u većini slučajeva) upravu u tu kategoriju. Predložena odgovornost priređivača nesrazmjerna je ostalim dionicima sustava priređivanja igara na sreću, te je možebitno podložna manipulacijama i arbitrarnom odlučivanju. Naime, nad ostalim okolnostima i činjenicama sadašnjeg Čl. 32. Priređivač ima isključivu i samostalnu kontrolu, dok u predloženoj izmjeni više nije tako, a radikalnu posljedicu snosi isključivo i jedino priređivač. Predlažemo uklanjanje prijedloga i propisivanje istog isključivo kroz kaznene i prekršajne odredbe. Nije prihvaćen Praksa je pokazala da postojeće prekršajne odredbe nedovoljno odvraćaju priređivače od kršenja zakonskih odredbi propisanih radi prevencije ovisnosti o kockanju. Navedenom sankcijom želi se postići maksimalno provođenje propisanih mjera društveno odgovornog priređivanja a primjenjivat će se kao krajnja mjera u slučaju konzistentnog kršenja propisanih mjera.
70 DRAŽEN JABLAN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU Pozdravljamo donošenje izmjena i dopuna Zakona o igrama na sreću, poglavito u smjeru zaštite opće populacije, napose maloljetnika, ranjivih skupina i problematičnih igrača. Ipak, držimo da je neekonomično i nesvrsishodno donositi stroža pravila u odnosu na domaće, legalne, priređivače, prije no što je pravodobno, pravilno i adekvatno adresiran problem ilegalnih(inozemnih) priređivača i promotora. Tako slijedom – predložene mjere samoisključenja(isključenja), identifikacije, zabrane oglašavanja i oduzimanja prava priređivanja, djeluju samo i isključivo prema već legalnim priređivačima igara na sreću, koji su za to platili nemale naknade, dok ilegalni priređivači i promotori kontinuirano i gotovo nesmetano djeluju na hrvatskom tržištu. Istovremeno dakle, ne plaćaju nikakve naknade propisane zakonima, ne poštuju stroga pravila vezana uz igru maloljetnika, promociju i oglašavanje, ne poštuju pravila vezano uz GDPR i AML i sl. Uz to, od njih korist nema niti državni proračun i brojni korisnici prihoda od igara na sreću, koji se redovno svake godine povećava za nemale iznose. Ističemo jasnu potrebu za prvotnim adresiranjem ilegalnih priređivača kroz: 1. blokiranje ilegalnih web stranica priređivača i promotora usmjerenih na hrvatsko tržište 2. blokiranje isplata prema ilegalnim priređivačima i promotorima 3. blokiranje bilo kakve promidžbe ilegalnih priređivača i promotora Podsjećamo, procjena EGBA-e je da je u Republici Hrvatskoj gotovo 38% tržišta „sivo tržište“ odnosno ono koje sačinjavaju ilegalni priređivači igara na sreću. Pravilnim adresiranjem ilegalnih priređivača igara na sreću, koji ne mare za predložene zakonske izmjene i dopune jer ih jednostavno ne poštuju ni u najmanjoj mjeri, otvara se mogućnost za istovremeni priljev više sredstava u državni proračun, odnosno korisnicima od prihoda od igara na sreću te zaista pravilna i primjerena zaštita opće populacije, napose maloljetnika, ranjivih skupina i problematičnih igrača. Također, predlažemo kao svrsishodnije, logičnije i ekonomičnije neke od predloženih, a značajnih, izmjena i dopuna definirati kroz za to namijenjene postojeće zakonske i podzakonske propise, a ne kroz Zakon o igrama na sreću. Nije prihvaćen Vezano uz problematiku ilegalnih priređivača napominjemo da je mjera blokade pristupa Internet stranicama nelicenciranih priređivača implementirana izmjenama Općeg poreznog zakona 2019. godine, kada je regulirano sprječavanje obavljanja nedozvoljene gospodarske djelatnosti putem interneta. Kako bi se povećala učinkovitost navedene mjere sprječavanja sudjelovanja građana u igrama nelicenciranih priređivača igara na sreću putem interneta, razmotrit će se dodatno proširenje mjera sprječavanja uvođenjem blokade uplata u nedozvoljene igre na sreću. Mjeru bi provodili pružatelji platnih usluga (banke i kartične kuće). Blokiranje promidžbe ilegalnih priređivača kao mjera rijetko se primjenjuje u zemljama članicama EU zbog vrlo niske učinkovitosti. Sprječavanje i sankcioniranje promidžbe nelicenciranih priređivača igara na sreću provodi MFIN temeljem odredbi članka 68. Zakona o igrama na sreću i Agencija za elektroničke medije temeljem odredbi Zakona o elektroničkim medijima i Pravilnika o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima, podnošenjem optužnih prijedloga sukladno zakonom propisanim prekršajnim odredbama odnosno izricanjem upozorenja, obvezujućih naloga i opomena. S obzirom da su krajem 2022. godine provedene posljednje izmjene zakonodavnog okvira koji regulira elektroničke medije a Zakon o igrama na sreću nije u bitnome mijenjan od 2010. godine, zaključeno je da se izmjene u području ograničavanja oglašavanja igara na sreću u medijima provedu izmjenama regulative igara na sreću. Slijedom navedenog, predmetne izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću koncipirane su na način koji će optimalno zaštititi javnozdravstvene interese i potrebe građana, interese države te neće otežati uvjete poslovanja priređivača igara na sreću i medijskog sektora, koji će za prilagodbu novom zakonodavnom okviru imati propisan adekvatan prijelazni period.
71 DRAŽEN JABLAN 1. Regulacija novih mjera društveno odgovornog priređivanja igara na sreću, c) Oduzimanje prava priređivanja igara na sreću zbog neprovođenja mjera društveno odgovornog priređivanja Ističemo kako je navedena mjera drakonska i nelogična, budući da zakon upravo propisuje kaznene i prekršajne odredbe, pa je logično da nepoštivanje određenih mjera potpada(kao i u većini slučajeva) upravo i samo u tu kategoriju. Predložena odgovornost priređivača nesrazmjerna je ostalim dionicima sustava priređivanja igara na sreću, te je možebitno podložna manipulacijama i arbitrarnom odlučivanju. Naime, nad ostalim okolnostima i činjenicama sadašnjeg Čl.32. Zakona, Priređivač ima isključivu i samostalnu kontrolu, dok u predloženoj izmjeni i dopuni više nije tako, a radikalnu posljedicu snosi isključivo i jedino priređivač. Predlažemo uklanjanje iste i propisivanje istog kroz isključivo kaznene i prekršajne odredbe. Nije prihvaćen Praksa je pokazala da postojeće prekršajne odredbe nedovoljno odvraćaju priređivače od kršenja zakonskih odredbi propisanih radi prevencije ovisnosti o kockanju. Navedenom sankcijom želi se postići maksimalno provođenje propisanih mjera društveno odgovornog priređivanja a primjenjivat će se kao krajnja mjera u slučaju konzistentnog kršenja propisanih mjera.
72 DRAŽEN JABLAN 1. Regulacija novih mjera društveno odgovornog priređivanja igara na sreću, b) Ujednačavanje postupka isključenja igrača i uspostava registra isključenih igrača Podržavamo sustav uvođenja sustava samoisključenja igrača na multi-level razini, odnosno kod svih priređivača bez obzira jesu li online ili land-based. Ističemo kako je bitno definirati trajanje samoisključenja stupnjevima, po uzoru na druge zemlje i dobre prakse, na sljedeći način: 1. Prvo samoisključenje traje mjesec dana, nakon čega se povlači 2. Druge samoisključenje traje 3 mjeseca, nakon čega se povlači 3. Treće samoisključenje traje godinu dana, nakon čega se povlači 4. Četvrto samoisključenje je trajnog karaktera, moguće ga je povući samo uz javnobilježničku izjavu pri Registru(HZJZ) Ističemo opasnost kako samoisključenje nema nikakav utjecaj na ilegalne priređivače te će samoisključeni igrač(i) bez ikakvih problema tamo nastavljati igru. Također, ističemo kao pravno i etički upitan prijedlog isključenja igrača od strane ustanova za zaštitu obitelji i Hrvatskog zavoda za socijalni rad, budući da je isto već propisano institutom i postupkom oduzimanja poslovne sposobnosti. Na ovaj način, uvodi se paralelni postupak tome, bez jasno određenih kriterija postupanja i radnji, koji je izložen arbitrarnom donošenju i možebitnim manipulacijama. Ponavljamo dodatno kako i tako isključeni igrač, bez problema, igru nastavlja kod ilegalnih priređivača igara na sreću. Slijedom navedenog, predlažemo da se isto ukloni iz prijedloga. Mjera, koja će zaštititi maloljetnike, ranjive skupine i problematične igrače ima biti usmjerena na ilegalne promotore igara na sreću te ilegalne priređivače igara na sreću. Djelomično prihvaćen Predloženi način reguliranja samoisključenja uzet će se u obzir prilikom izmjena provedbenih propisa. Odredbama članka 43. važećeg Zakona o igrama na sreću posjet casinu i sudjelovanje u igrama na sreću pojedinom igraču može privremeno zabraniti ili ograničiti priređivač te ustanove koje se bave zaštitom obitelji u slučajevima kad igrač zbog nekontroliranog igranja nanosi štetu sebi ili obitelji te dovodi u opasnost njihov egzistencijski minimum. S obzirom na navedeno, nema pravne niti etičke zapreke da se i u postupku isključenja navedena mogućnost dozvoli ustanovama koje se bave zaštitom obitelji.
73 DRAŽEN JABLAN II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2) Pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom Smatramo kako je potrebno provesti sveobuhvatno, opsežno, istraživanje kako bismo dobili rezultat različit od brojke između 34% i 77%. Matematička i statistička razlika između te dvije brojke je značajna i shodno tome je izazovno donositi pravilne, logične i uzročno-posljedične zaključke. Iako je ispravno prepoznata potreba implementacije širih politika i obveza odgovornog priređivanja igara na sreću s ciljem smanjivanja negativnih posljedica razvoja incidencije ovisnosti o igrama na sreću u društvu, iznova upozoravamo kako ilegalni priređivači igara na sreću iste neće poštovati, ni u kojoj mjeri, te ćemo paradoksalno upravo maloljetnike, ranjive skupine i problematične igrače izložiti njima, ilegalnim inozemnim priređivačima. Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Za izračun društvenih i ekonomskih troškova korištene su dvije najčešće korištene metodologije: National Opinion Research Centre – NORC i Australian Productivity Commission – APC. Istraživanje je koristilo originalne i strože kriterije prevalencije ovisnosti o kockanju, a neovisno o korištenoj metodologiji izračuna, rezultati pokazuju da društveni troškovi ovisnosti o kockanju u Hrvatskoj čine između 34% i 77% ukupnih godišnjih prihoda od igara na sreću. Rezultati su interpretirani u kontekstu općih smjernica za unaprjeđivanje politika odgovornog priređivanja igara na sreću, a s ciljem smanjivanja vjerojatnosti razvoja štetnih psihosocijalnih posljedica. Vezano uz problematiku ilegalnih priređivača napominjemo da je mjera blokade pristupa Internet stranicama nelicenciranih priređivača implementirana izmjenama Općeg poreznog zakona 2019. godine, kada je regulirano sprječavanje obavljanja nedozvoljene gospodarske djelatnosti putem interneta. Kako bi se povećala učinkovitost navedene mjere sprječavanja sudjelovanja građana u igrama nelicenciranih priređivača igara na sreću putem interneta, razmotrit će se dodatno proširenje mjera sprječavanja uvođenjem blokade uplata u nedozvoljene igre na sreću. Mjeru bi provodili pružatelji platnih usluga (banke i kartične kuće). Blokiranje promidžbe ilegalnih priređivača kao mjera rijetko se primjenjuje u zemljama članicama EU zbog vrlo niske učinkovitosti. Sprječavanje i sankcioniranje promidžbe nelicenciranih priređivača igara na sreću provodi MFIN temeljem odredbi članka 68. Zakona o igrama na sreću i Agencija za elektroničke medije temeljem odredbi Zakona o elektroničkim medijima i Pravilnika o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima, podnošenjem optužnih prijedloga sukladno zakonom propisanim prekršajnim odredbama odnosno izricanjem upozorenja, obvezujućih naloga i opomena.
74 DRAŽEN JABLAN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU Predlažemo izmjenu načina plaćanja godišnje naknade za priređivanja igara na sreću, tako da je istu moguće plaćati polugodišnje. Na taj bi se način izbjegla paradoksalna situacija u kojoj priređivači igara na sreću, koji protekom sredine godine ili krajem godine imaju otvoriti objekte, čekaju početak nove kalendarske godine kako bi izbjegli neekonomično plaćanje godišnje naknade u punom iznosu. Na taj bi se način motiviralo priređivače na ranije otvaranje objekta i plaćanje dijela(1/2) godišnje naknade, a u državni bi se proračun kanaliziralo više sredstava kroz poreze, prireze i druge naknade. Čl.38. Za priređivanje igara na sreću u casinima plaća se godišnja naknada, sukladno članku 31. ovoga Zakona, u iznosu od 66.361,40 eura za svaki casino. Za svako otvaranje casina tijekom godine plaća se godišnja naknada u punom iznosu ako se casino otvara prije 1.lipnja tekuće godine, a u polovini iznosa nakon 1.lipnja tekuće godine. Prijedlog: Predlaže se definirati plaćanje naknade u polovini godišnjeg iznosa ako se casino otvara nakon 1.lipnja tekuće godine. Čl.58. Za priređivanje igara na sreću na automatima plaća se godišnja naknada sukladno članku 31. ovoga Zakona u iznosu od 1327,23 eura po automatu. Ako priređivač u automat klubu priređuje igru na sreću na elektronskom roulettu do šest igraćih mjesta, plaća i godišnju naknadu u iznosu od 5308,91 eura, a iznad šest igraćih mjesta 6636,14 eura. Prilikom stavljanja u uporabu novih automata tijekom godine plaća se godišnja naknada po automatu u punom iznosu, ako se automat stavlja u uporabu prije 1.lipnja tekuće godine, a u polovini iznosa nakon 1.lipnja tekuće godine Prijedlog: Predlaže se definirati plaćanje naknade u polovini godišnjeg iznosa ako se automat stavlja u uporabu nakon 1.lipnja tekuće godine. Nije prihvaćen Osnovna intencija izmjena i dopuna ovog Zakona je reguliranje mjera društveno odgovornog priređivanja. Navedeni prijedlog sadržajno se ne odnosi na materiju koja je obuhvaćena predmetnim izmjenama i dopunama.
75 DRAŽEN JABLAN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Pozdravljamo donošenje izmjena i dopuna Zakona o igrama na sreću, poglavito u smjeru zaštite opće populacije, napose maloljetnika, ranjivih skupina i problematičnih igrača. Ipak, držimo da je neekonomično i nesvrsishodno donositi stroža pravila u odnosu na domaće, legalne, priređivače, prije no što je pravodobno, pravilno i adekvatno adresiran problem ilegalnih(inozemnih) priređivača i promotora. Tako slijedom – predložene mjere samoisključenja(isključenja), identifikacije, zabrane oglašavanja i oduzimanja prava priređivanja, djeluju samo i isključivo prema već legalnim priređivačima igara na sreću, koji su za to platili nemale naknade, dok ilegalni priređivači i promotori kontinuirano i gotovo nesmetano djeluju na hrvatskom tržištu. Istovremeno dakle, ne plaćaju nikakve naknade propisane zakonima, ne poštuju stroga pravila vezana uz igru maloljetnika, promociju i oglašavanje, ne poštuju pravila vezano uz GDPR i AML i sl. Uz to, od njih korist nema niti državni proračun i brojni korisnici prihoda od igara na sreću, koji se redovno svake godine povećava za nemale iznose. Ističemo jasnu potrebu za prvotnim adresiranjem ilegalnih priređivača kroz: 1. blokiranje ilegalnih web stranica priređivača i promotora usmjerenih na hrvatsko tržište 2. blokiranje isplata prema ilegalnim priređivačima i promotorima 3. blokiranje bilo kakve promidžbe ilegalnih priređivača i promotora Podsjećamo, procjena EGBA-e je da je u Republici Hrvatskoj gotovo 38% tržišta „sivo tržište“ odnosno ono koje sačinjavaju ilegalni priređivači igara na sreću. Pravilnim adresiranjem ilegalnih priređivača igara na sreću, koji ne mare za predložene zakonske izmjene i dopune jer ih jednostavno ne poštuju ni u najmanjoj mjeri, otvara se mogućnost za istovremeni priljev više sredstava u državni proračun, odnosno korisnicima od prihoda od igara na sreću te zaista pravilna i primjerena zaštita opće populacije, napose maloljetnika, ranjivih skupina i problematičnih igrača. Nije prihvaćen Vezano uz problematiku ilegalnog priređivanja igara na sreću napominjemo da je mjera blokade pristupa Internet stranicama nelicenciranih priređivača implementirana izmjenama Općeg poreznog zakona 2019. godine, kada je regulirano sprječavanje obavljanja nedozvoljene gospodarske djelatnosti putem interneta. Kako bi se povećala učinkovitost navedene mjere sprječavanja sudjelovanja građana u igrama nelicenciranih priređivača igara na sreću putem interneta, razmotrit će se dodatno proširenje mjera sprječavanja uvođenjem blokade uplata u nedozvoljene igre na sreću. Mjeru bi provodili pružatelji platnih usluga (banke i kartične kuće). Blokiranje promidžbe ilegalnih priređivača kao mjera rijetko se primjenjuje u zemljama članicama EU zbog vrlo niske učinkovitosti. Sprječavanje i sankcioniranje promidžbe nelicenciranih priređivača igara na sreću provodi MFIN temeljem odredbi članka 68. Zakona o igrama na sreću i Agencija za elektroničke medije temeljem odredbi Zakona o elektroničkim medijima i Pravilnika o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima, podnošenjem optužnih prijedloga sukladno zakonom propisanim prekršajnim odredbama odnosno izricanjem upozorenja, obvezujućih naloga i opomena.
76 Dora Prusac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU Ključno je osigurati da izmjene budu uravnotežene i da prate najbolju regulaciju igara na sreću kako bi se osigurao integritet tržišta i zaštita igrača. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
77 Davor Bodor PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, Članak 6. Članak 67.D. stavak 2. Predlažem da isključenje može biti moguće i na zahtjev ustanova koje se bave zaštitom mentalnog zdravlja poput na primjer odjela ili Dnevnih bolnica za liječenje ovisnosti koja su mjesta gdje se najveći broj ovisnika i javlja na liječenje odnosno to su mjesta gdje će najčešće prvi puta ostvariti kontakt sa sustavom skrbi. Mogućnost da se nakon inicijalne evaluacije, a prije ulaska u terapijski protokol, na zahtjev na primjer Dnevne bolnice podnese zahtjev za isključenje bi imalo značajan pozitivni učinak na tijek liječenja. Ovo tim više dolazi do izražaja jer se samoisključenje traži u ranoj fazi oporavka kada je i vjerojatnost recidiva/ponovnog kockanja najveća. Prihvaćen Prihvaća se.
78 Davor Bodor PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, Članak 6. Potrebno je točno navesti za koje igre na sreću vrijedi iznimka u oglašavanju tijekom sportskih događaja (15min prije, za vrijeme i 15 min nakon sportskog događaja). Ako se radi o sportskom klađenju onda to treba navesti inače će biti situacija da će se online casino i druge igre na sreću nastaviti oglašavati u sportskim prijenosima što je pretjerano. S obzirom na to da tijekom određenih sportskih događaja (npr. europska i svjetska prvenstva) sportski prijenosi mogu biti tijekom cijelog dana ponovno imamo situaciju da se djecu i maloljetnike izlaže oglašavanju kockanja cijeli dan i zato je nužno je postaviti vremenski okvir i na ove sportske događaje. Predlažem da granica vremenskog okvira bude 20:00 sati odnosno da se nakon tog vremena može oglašavati sportsko klađenje 15 min prije, za vrijeme i 15 min nakon događaja. Stoga predlažem da se stavak 1 preformulira i glasi: zabranjuje se oglašavanje igara na sreću putem interneta, u svim audiovizualnim i radijskim programima u vremenu u od 6:00 do 23:00 sata, izuzev sportskog klađenja, s izuzetkom sportskog klađenja koje se nakon 20:00h može oglašavati u terminu 15 minuta prije, za vrijeme i 15 minuta nakon sportskog događaja koji se emitira uživo. Ono što je smatram potrebno dodatno zakonski "pokriti" jesu prijenosi uživo kockanja od strane tzv. influencera odnosno osoba koje kockaju i svoje kockanje prenose uživo na različitim platformama, pri čemu je veliki broj pratitelja ovih osoba maloljetan, odnosno radi se o djeci i maloljetnicima. Time se kockanju izlažu maloljetnici, kockanje se normalizira, potiče ih na kockanje kroz nagradne kodove koje dobivaju i sl. Stoga smatram da Zakon treba u potpunosti zabraniti ovakav oblik kockanja odnosno plaćenog oglašavanja. Djelomično prihvaćen Predmetnim izmjenama i dopunama reguliraju se znatno restriktivniji uvjeti oglašavanja igara na sreću u odnosu na važeći zakonodavni okvir kojim je bila propisana samo zabrana oglašavanja igara na sreću u tiskanim i elektroničkim medijima za mlade, te se očekuje visoka učinkovitost navedenih ograničenja na smanjenje dostupnosti i prevenciju ovisnosti o igrama na sreću. Evaluacija navedenih ograničenja ukazat će na potrebu reguliranja dodatnih oblika ograničavanja oglašavanja i mjera društveno odgovornog priređivanja. Prihvaća se prijedlog o oglašavanju sportskog klađenja.
79 Davor Bodor 2) Pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom, 1. Regulacija novih mjera društveno odgovornog priređivanja igara na sreću Unutar ove mjere pozdravljam donošenje mjera kojima se uvodi obvezna identifikacije igrača, mjere koje se odnose na samoisključenje i formiranje registra isključenih igrača. Ono što je važno je da protokol isključenja bude ne samo centraliziran nego i ujednačen odnosno isti kod svih priređivača, da se kod isključenja ponudi opcija „trajno“ i „da trajno znači trajno“ odnosno da se ne događaju situacije kojima smo do sada svjedočili da se isključenim igračima nudi opcija ponovnog uključenja u kratkom vremenskom periodu. Također je važno da isključeni igrači ne dobivaju promotivne ponude, nagradne kredite, što je do sada u mom kliničkom iskustvu bio čest slučaj. S obzirom na veliki broj priređivača koji se do sada nije pridržavao mjera samoisključenja pozdravljam uvođenje mogućnosti oduzimanja prava priređivanja priređivaču koji ne provodi propisane mjere, s time da se nadam kako će se odrediti i tijelo koje će to u praksi i provoditi i kažnjavati. To do sada nije bio slučaj prema našem iskustvu, pa su neki i priređivači unatoč upozorenjima i nadalje bili bez obrazaca samoisključenja na prodajnim mjestima. Vjerujem da se navedene mjere mogu dodatno konkretizirati unutar posebnog Pravilnika o samoisključenju. Također sam mišljenja kako je unutar ove mjere potrebno i uvesti mjeru koja se odnosi na ukidanje samoposlužnih terminala odnosno kladomata u ugostiteljskim objektima. Jedan od glavnih razloga za ovu mjeru je taj da se time smanjuje dostupnost kockanja i to visokoadiktivnog oblika kockanja - sportskog klađenja. S jedne strane se Zakonom nastoji uvesti registracija igrača u svim zemaljskim objektima, a identifikacija igrača odnosno provjera punoljetstva ovdje je prepuštena djelatnicima u ugostiteljskom objektu što nije prihvatljivo niti poželjno niti se u realnosti do sada provodilo. U prilog tome govori i činjenica da je veliki broj pacijenata koji su bili na liječenju u Dnevnoj bolnici za ovisnost o kockanju Klinike za psihijatriju Sveti Ivan prve kontakte s kockanjem imalo upravo preko navedenih kladomata i to kao maloljetnici pri čemu ih godinama nitko od djelatnika ugostiteljskog objekta nije tražio osobnu iskaznicu odnosno nije provjeravao jesu li punoljetni. Također je primijećeno kako postojanje kladomata u ugostiteljskim objektima ima značajan negativan utjecaj na održavanje apstinencije od kockanja kod naših pacijenata koji su završili s liječenjem. U konačnici ako uzmemo u obzir doba digitalizacije u kojem živimo i dostupnost igara na sreću online, ne postoje niti praktični razlozi za postojanjem ovakvih oblika kockanja u svakodnevici. Objektivni razlozi su možda postojali prije više godina, ali danas je njihovo postojanje neprihvatljivo i kako je ranije navedeno samo dodatno izlaže kockanju osjetljive skupine poput djece i maloljetnika. Zaključno, kako bi se smanjila dostupnost kockanja te zaštitilo osjetljive skupine poput djece i maloljetnika, ali i osobe koje su zbog kockanja razvile psihosocijalne probleme poput ovisnosti o kockanju, predlažem da se u članku 46. brišu samoposlužni terminali te da se nakon prelaznog razdoblja od četiri mjeseca uklone svi samoposlužni terminali iz ugostiteljskih objekata u Republici Hrvatskoj. Djelomično prihvaćen Osnovna intencija izmjena i dopuna ovog Zakona je reguliranje mjera društveno odgovornog priređivanja. Prijedlog za ukidanje kanala prodaje igara na sreću putem samoposlužnih terminala sadržajno se ne odnosi na materiju koja je obuhvaćena predmetnim izmjenama i dopunama. Međutim, uvođenjem obvezne identifikacije igrača pridonijet će se smanjenoj dostupnosti samoposlužnih terminala maloljetnicima. Predloženi način reguliranja samoisključenja uzet će se u obzir prilikom izmjena provedbenih propisa. S obzirom da se važeći zakonodavni okvir igara na sreću detaljno regulira putem 8 provedbenih propisa, u ovom trenutku nije prihvatljiva opcija izrade posebnog pravilnika koji bi uređivao samo mjeru isključenja, već će se nove mjere društveno odgovornog priređivanja regulirati kroz postojeće pravilnike
80 Davor Bodor II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2) Pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom U prijedlogu Zakona koristi se pojam koji ne postoji u stručnoj literaturi, a to je „ovisnost o igrama na sreću“. Aktualni dijagnostički klasifikacijski priručnici MKB-11 (Međunarodna klasifikacija bolesti) i DSM-5 (Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje Američkog psihijatrijskog udruženja) su reklasificirali ranije patološko kockanje iz poremećaja kontrole impulsa među poremećaje uzrokovane psihoaktivnim tvarima odnosno unutar kategorije ovisnosti. Time ovisnost o kockanju postaje prva formalno priznata bihevioralna ovisnost odnosno ovisnost o ponašanju. Shodno tome nigdje se u stručnoj literaturi ne koristi pojam ovisnost o igrama na sreću, jer nije u pitanju ovisnost o predmetu nego, kako je ranije navedeno, o ponašanju. Ako Zakon ide u smjeru preventivnog djelovanja u odnosu na posljedice ekscesivnog kockanja kroz sve navedene mjere, onda je važno da se ovisnost o kockanju prepozna kao najizraženija i najpogubnija psihosocijalna posljedica kockanja na koju se tim mjerama nastoji utjecati. Nije prihvaćen Budući da se pojam „kockanje“ do sada niti u jednom obliku ne pojavljuje u regulativi igara na sreću, u ovom trenutku nije moguće njegovo uvođenje u zakonske odredbe
81 Davor Bodor PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Nakon što kao predstavnik struke dugi niz godina upozoravam na sve izraženiji javnozdravstveni problem vezan uz kockanje i ovisnost o kockanju u hrvatskom društvu pozdravljam da se konačno pojavila inicijativa koja ide u smjeru promjene zakonskog okvira. Aktualni zakonski okvir ima značajan utjecaj na izraženu vidljivost kockanja u društvu, što se opet izravno vezuje i uzrokuje niz problema vezanih uz kockanje, među kojima je svakako najizraženiji problem ovisnosti. Dosadašnji zakonski okvir izravno vodi značajnoj dostupnosti i pristupačnosti igara na sreću, ne pruža dovoljne mehanizme zaštite igrača, omogućava agresivno reklamiranje i time dodatno potencira ekscesivno kockanje, a time utječe i na pojavnost ovisnosti o kockanju. Ono što je još važno naglasiti kako dosadašnji zakonski okvir ne štiti najosjetljivije skupine našeg društva, a to su u prvom redu djeca i maloljetnici. Mišljenja sam kako izmjene u prijedlogu zakona nude neka konstruktivna rješenja koja se odnose na reguliranje samoisključenja igrača u smislu uvođenja registra samoisključenih igrača, zatim restriktivnije oglašavanje te mjere koje se odnose na identifikaciju igrača na prodajnim mjestima. S obzirom na kliničko iskustvo unutar Dnevne bolnice za ovisnost o kockanju Klinike za psihijatriju Sveti Ivan postoje određeni problemi s kojima se susrećemo u svakodnevnoj kliničkoj praksi u radu s ovisnicima o kockanju, a na koje bi trebalo utjecati dopunama navedenih mjera, što će se iznijeti u nastavku. Također sam mišljenja kako su određeni prijedlozi nedovoljno operacionalizirani i strukturirani, što će se također navesti u nastavku. doc. dr. sc. Davor Bodor, dr. med. Voditelj Dnevne bolnice za ovisnost o kockanju Klinika za psihijatriju Sveti Ivan, Zagreb Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
82 24sata d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, Članak 6. Prije svega, skrećemo pozornost na regulativu oglašavanja igara na sreću u drugim državam članicama EU (Danska, Austrija, Grčka, Slovenija, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Rumunjska), u kojima ne postoji zabrana oglašavanja igara na sreću, već je oglašavanje omogućeno uz istovremeno osiguranje zaštite potrošača i promicanje odgovornog sudjelovanja u igrama na sreću. Zakonodavstvo Europske unije također ne nameće direktive koje bi ograničavale oglašavanje igara na sreću, već to prepušta nacionalnim zakonodavstvima. Potpuna zabrana oglašavanja igara na sreću stoga ne odražava praksu drugih članica EU. U skladu s tim, predlažemo da se oglašavanje igara na sreću regulira kroz sljedećih pet područja, usklađenih s europskom praksom: i. Ispravno predstavljanje izgleda za dobitak - oglašavanje treba objektivno prikazati šanse za dobitak, bez stvaranja lažnih očekivanja. ii. Promicanje odgovornog igranja - kockanje treba predstaviti kao oblik zabave, a ne kao način zarade. iii. Zaštita maloljetnika i ranjivih skupina - oglašavanje ne smije biti usmjereno na djecu, maloljetnike ili ranjive skupine. iv. Ograničenje upotrebe poznatih osoba - ne koristiti javne ličnosti na način koji bi mogao sugerirati da je kockanje doprinijelo njihovom uspjehu. v. Odbacivanje sadržaja koji sugerira financijsku korist - oglašavanje ne smije implicirati da kockanje može riješiti financijske probleme ili osigurati društveno prihvaćanje. vi. Zabrana oglašavanja ilegalnih platformi - ne smije se dopustiti oglašavanje platformi koje nisu legalno registrirane i regulirane. Vjerujemo da bi takav pristup bio uravnotežen i u skladu s europskim standardima, te bi omogućio transparentnost i fer tržišno natjecanje, dok bi istovremeno štitio interese potrošača. Nadalje, prema trenutnom prijedlogu, postoji diskriminacija između tiskanih medija i elektroničkih publikacija nasuprot televizijskim kućama i radio postajama. Specifično, zakon omogućuje oglašavanje igara na sreću 15 minuta prije, tijekom, i 15 minuta nakon sportskog događaja koji se emitira uživo, što direktno favorizira paid TV kanale sa sportskim kanalima koji ne moraju imati sjedište u Hrvatskoj, u odnosu na sve elektronske medije, lokalne radio postaje, internetske portale, outdoor oglašavanje i slično. Posebno smo zabrinuti zbog različitog tretmana lokalnih oglašivača u odnosu na velike tehnološke platforme (BigTech) i subjekte na crnom tržištu, uključujući stranice promotora. Lokalni oglašivači podliježu strogim nacionalnim regulativama, dok je regulacija BigTech kompanija na razini Republike Hrvatske izazovna zbog njihovih globalnih pravila zajednice i autonomije. Osim toga, crno tržište i stranice promotora često djeluju izvan dosega nacionalnog zakonodavstva, što onemogućava efikasnu kontrolu i nadzor, gdje ilegalni priređivači igara na sreću oglašavaju svoje usluge na ilegalnim medijima koji nisu upisani u registar medija Agencije za elektroničke medije, Ovakva situacija stvara neravnopravan položaj na tržištu, gdje lokalni oglašivači trpe posljedice strožih zakonskih ograničenja, dok se istovremeno ne može adekvatno adresirati problematika oglašavanja putem globalnih platformi i nelegalnih kanala. Smatramo da bi takva diskriminacija mogla imati negativne posljedice na konkurentnost lokalnih subjekata i pravednost tržišta. Opravdano se postavlja se pitanje da li je zabrana oglašavanja adekvatan mehanizam odvraćanja od klađenja ili bi se trebalo fokusirati na regulaciju poslovanja priređivača igara na sreću. Usporedba s drugim porocima, poput alkohola, pokazuje da zabrana oglašavanja ne dovodi nužno do smanjenja ovisnosti. Stoga smatramo da bi se trebalo razmotriti uvođenje mjera koje bi direktno utjecale na smanjenje ovisnosti, kao što su edukacija, promicanje odgovornog igranja i ograničenje pružanja usluga koje potiču ovisničko ponašanje, a koje mediji mogu omogućiti u ovu svrhu bez naknade u dogovorenom volumenu na godišnjoj razini. Postojeći Zakon o elektroničkim medijima i Pravilnik o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima već sadrže detaljne odredbe o oglašavanju igara na sreću. Ove odredbe jasno definiraju kako oglašavanje treba izgledati, koja su ograničenja i koja upozorenja moraju biti prisutna uz oglase. S obzirom na to, smatramo da dodatne izmjene kroz lex specialis nisu neophodne. Umjesto toga, predlažemo da se unutar postojećeg regulatornog okvira naglasi potreba za još istaknutijim isticanjem upozorenja uz oglase igara na sreću. To bi moglo uključivati veću vidljivost upozorenja, jasniju komunikaciju o rizicima i poticanje odgovornog igranja. Vjerujemo da bi takav pristup bio učinkovitiji u zaštiti potrošača, posebice maloljetnika, i u promicanju odgovornog oglašavanja, bez potrebe za radikalnim izmjenama koje bi mogle imati nepredviđene posljedice na medijski sektor. Dodatno, ističemo kako je Hrvatska udurga digitalnih izdavača provela analizu korištenjem internih podataka te podataka iz Ipsos MediaPuls alata koja ukazuje na značajan obujam ulaganja u oglašavanje igara na sreću. U 2023. godini, bruto iznos ulaganja firmi koje se bave igrama na sreću samo na internetu iznosio je između 10 i 20 milijuna eura, dok je na svim oglašivačkim kanalima taj značajno iznad 70 milijuna eura. Ovi podaci jasno pokazuju da je sektor igara na sreću značajan izvor prihoda za medijske kuće i agencije. S obzirom na navedeno, zabrinuti smo da bi zabrana oglašavanja igara na sreću mogla rezultirati značajnim gubitkom prihoda za medijski sektor, što bi posljedično moglo dovesti do smanjenja broja zaposlenih ili čak do otkaza. Smatramo da bi takav razvoj događaja negativno utjecao ne samo na medijske kuće i agencije već i na širu društvenu zajednicu. Nije prihvaćen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona igrama na sreću izradilo je Ministarstvo financija koristeći rezultate rada radne skupine za analizu tržišta igara na sreću i ciljeve i mjere utvrđene Nacionalnom strategijom djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine („Narodne novine“, br. 18/2023.). Evaluacija postojećeg zakonodavnog okvira kojim je zabranjeno samo oglašavanje u radijskim i televizijskim emisijama te tiskanim materijalima za djecu, ukazala je na nedovoljno kvalitetno reguliranje oglašavanja igara na sreću kojim se najviše stimulira sudjelovanje igrača u igri i posljedično povećava incidenciju ovisnosti o igrama na sreću. Riječ je o ovisnosti koja razvija teškoće s kontrolom ponašanja i poriva i razvojem impulzivnih i kompulzivnih ponašanja. Opća istraživanja sugeriraju da česta izloženost reklamama za igre na sreću može pridonijeti normalizaciji kockarskog ponašanja, čineći ga prihvatljivim dijelom svakodnevnog života. Poruke koje se gledateljima šalju kroz oglase govore da je lako doći do dobitka te da su šanse za dobitak velike, kao i da je kockanje lagan način za dolazak do bogatstva. Analiza sadržaja oglasa koji se prikazuju na televizijama s nacionalnom koncesijom u Hrvatskoj pokazala je da oglašivači koriste sve navedene poruke kako bi privukli nove i zadržali stare igrače. Posebno zabrinjava to što se reklame za kockanje i klađenje prikazuju tijekom cijelog dana a upravo izloženost nekontroliranom oglašavanju dodatno potencira ekscesivno kockanje. Navedena praksa može negativno utjecati na mlade koji još uvijek razvijaju svoje stavove prema različitim aktivnostima. S obzirom da su krajem 2022. godine provedene posljednje izmjene zakonodavnog okvira koji regulira elektroničke medije a Zakon o igrama na sreću nije u bitnome mijenjan od 2010. godine, zaključeno je da se izmjene u području ograničavanja oglašavanja igara na sreću u medijima provedu izmjenama regulative igara na sreću. Vezano uz problematiku ilegalnih priređivača napominjemo da je mjera blokade pristupa Internet stranicama nelicenciranih priređivača implementirana izmjenama Općeg poreznog zakona 2019. godine, kada je regulirano sprječavanje obavljanja nedozvoljene gospodarske djelatnosti putem interneta. Kako bi se povećala učinkovitost navedene mjere sprječavanja sudjelovanja građana u igrama nelicenciranih priređivača igara na sreću putem interneta, razmotrit će se dodatno proširenje mjera sprječavanja uvođenjem blokade uplata u nedozvoljene igre na sreću. Mjeru bi provodili pružatelji platnih usluga (banke i kartične kuće). Blokiranje promidžbe ilegalnih priređivača kao mjera rijetko se primjenjuje u zemljama članicama EU zbog vrlo niske učinkovitosti. Sprječavanje i sankcioniranje promidžbe nelicenciranih priređivača igara na sreću provodi MFIN temeljem odredbi članka 68. Zakona o igrama na sreću i Agencija za elektroničke medije temeljem odredbi Zakona o elektroničkim medijima i Pravilnika o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima, podnošenjem optužnih prijedloga sukladno zakonom propisanim prekršajnim odredbama odnosno izricanjem upozorenja, obvezujućih naloga i opomena. Slijedom navedenog, predmetne izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću koncipirane su na način koji će optimalno zaštititi javnozdravstvene interese i potrebe građana, interese države te neće otežati uvjete poslovanja priređivača igara na sreću i medijskog sektora koji će za prilagodbu novom zakonodavnom okviru imati propisan adekvatan prijelazni period.