Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću za Pravilnik o registru stanova u privatnom vlasništvu u kojima žive zaštićeni najmoprimci

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 ZORAN SAMBOL IV. SADRŽAJ, OBLIK I NAČIN POPUNJAVANJA OBRASCA ZA UPIS PODATAKA U REGISTAR, Članak 14. l. Podatke o vrijednosnicama (svim derivatima vrijednosih papira), pohranjenim plemenitim metalima/materijalima, pokretninama iznosa većeg od 5 tisuća eura, udjelima u poduzećima i isplaćenoj dobiti zaštićenog najmoprimca, članova kućanstava, sadašnjih i bivših supružnika. Nije prihvaćen Ne postoji zakonska osnova za prikupljanje takvih podataka. Bez jasne svrhe propisane Zakonom, na ovaj bi se način vršila prekomjerna obrada podataka, odnosno prekomjerno bi se prikupljali osobni podaci stranaka. Takvo postupanje bi bilo protivno Uredbi (EU) 2016/679 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka.
2 ZORAN SAMBOL II. PRIJAVA, DOSTAVA I OBRADA DOKUMENTACIJE O STANU, Članak 8. i. Podaci o vrijednosnicama (svim derivatima vrijednosih papira), pohranjenim plemenitim metalima/materijalima, pokretninama iznosa većeg od 5 tisuća eura, udjelima u poduzećima i isplaćenoj dobiti zaštićenog najmoprimca, članova kućanstava, sadašnjih i bivših supružnika tijekom posljednje tri godina. Nije prihvaćen Ne postoji zakonska osnova za prikupljanje takvih podataka. Bez jasne svrhe propisane Zakonom, na ovaj bi se način vršila prekomjerna obrada podataka, odnosno prekomjerno bi se prikupljali osobni podaci stranaka. Takvo postupanje bi bilo protivno Uredbi (EU) 2016/679 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka.
3 ZORAN SAMBOL II. PRIJAVA, DOSTAVA I OBRADA DOKUMENTACIJE O STANU, Članak 7. Nadopuna Članka 7: i. Godina izgradnje stana. j. Godina posljednje legalne adaptacije stana k. Status legalnosti objekta; građevinska dozvola. Nije prihvaćen Ne postoji zakonska osnova za prikupljanje takvih podataka. Bez jasne svrhe propisane Zakonom, na ovaj bi se način vršila prekomjerna obrada podataka, odnosno prekomjerno bi se prikupljali osobni podaci stranaka. Takvo postupanje bi bilo protivno Uredbi (EU) 2016/679 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka.
4 Vedran Ceranić II. PRIJAVA, DOSTAVA I OBRADA DOKUMENTACIJE O STANU, Članak 9. Predlaže se: • da se toč. 5. i 6. iz prijedloga odredbe članka 9. Pravilnika brišu u cijelosti; • da se propiše stavak 2. odredbe članka 9. koja glasi: „U slučaju da vlasnik stana nema drugu useljivu nekretninu u svojem vlasništvu, o navedenoj činjenici vlasnik stana dostavlja nadležnom tijelu odgovarajuću izjavu na kojoj je potpis vlasnika stana ovjeren kod javnog bilježnika.“ Alternativni prijedlog broj 1 Predlaže se da se u toč. 5. prijedloga odredbe članka 9. Pravilnika na kraju dodaju još i riječi „u Republici Hrvatskoj“. Predlaže se da se u toč. 6. prijedloga odredbe članka 9. Pravilnika na kraju dodaju još i riječi „ako vlasnik stana ima prijavljeno prebivalište na području Republike Hrvatske.“ Obrazloženje U slučaju da je namjera donositelja propisa predloženim odredbama toč. 5. i 6. članka 9. Pravilnika utvrditi koliko vlasnika stanova nema riješeno stambeno pitanje (pa te slučajeve prioritetno rješavati u fazi izvršenja presude Statileo), u tom slučaju se čini razumnim pribaviti samo podatke od te kategorije vlasnika stanova. Sadašnjim sustavom je predviđeno da svi vlasnici stanova trebaju dostaviti tražene podatke iako određeni broj njih, nesumnjivo, ima riješeno stambeno pitanje. Dakle, nadležno upravno tijelo bi o slučajevima vlasnika stanova koji nemaju riješeno stambeno pitanje bilo informirano od samih vlasnika stanova (s odgovarajućim dokazima), a ne generalno izvlačenjem podataka od svih vlasnika stanova. Alternativno se predlaže da se obveza dostave podataka iz toč. 5. i 6. izričito odnosi samo na slučajeve vlasništva nekretnina, odnosno prebivališta na području Republike Hrvatske. Naime, činjenica je da određeni broj vlasnika stanova, odnosno njihovih nasljednika, nemaju prebivalište na području Republike Hrvatske. Strogo gramatički tumačeći predloženu odredbu članka 9. Pravilnika, vlasnici stanova koji nemaju prebivalište na području Republike Hrvatske, a imaju nekretnine u vlasništvu izvan područja Republike Hrvatske – trebali bi dostavljati podatke i o vlasništvu tih nekretnina (npr. u Austriji, Njemačkoj, Kanadi, Argentini i dr.). Zbog toga se predlaže da se (alternativno) izričito propiše u odredbi članka 9. toč. 5. i 6. Pravilnika kako se ta obveza odnosi samo na nekretnine koje se nalaze na području Republike Hrvatske (toč. 5.), odnosno na slučajeve kada vlasnik stana ima prebivalište na području Republike Hrvatske (toč. 6.). Prihvaćen Tražit će se podatak je li stan u kojem vlasnik ima prijavljeno prebivalište na području Republike Hrvatske u njegovom vlasništvu te posebna zabilježba ako vlasnik nema u vlasništvu drugih useljivih nekretnina na području Republike Hrvatske.
5 Udruga vlasništvo i posjed PRAVILNIK U odnosu na odredbu članka 9. toč. 5. i 6. Pravilnika koja govori o obvezi dostave podataka o vlasništvu nekretnina vlasnika stanova, želimo napomenuti da ukoliko je namjera preko tih podataka utvrditi tko od vlasnika stanova nema riješeno stambeno pitanje, onda je smislenije da se jave sami vlasnici i dostave dokaz o toj okolnosti. Nije potrebno sve vlasnike prisiljavati na dostavu tih podataka jer je za one vlasnike koji imaju riješeno stambeno pitanje to potpuno bespotrebno. Alternativno, neka se navedena odredba izmijeni tako da se izričito propiše da se radi o nekretninama na području Republike Hrvatske. Određeni broj vlasnika nema prebivavalište u RH jer su nakon drugog svjetskog rata njihovi preci bili prisiljeni pobjeći od komunističkog terora pa su naslijedili stanove u kojima danas žive zaštićeni najmoprimci. To bi značilo da moraju dostavljati podatke o svojim stanovima u inozemstvu (npr. Argentini ili Čileu) što je potpuno irelevantno za provedbu ovog Zakona. Također, bilo bi korisno da se barem pobliže odredi što se smatra useljivom nekretninom iz razloga što su tu moguća dijametralno suprotna postupanja budući da trenutno neki normativni kriterij ne postoji. Prihvaćen Tražit će se podatak je li stan u kojem vlasnik ima prijavljeno prebivalište na području Republike Hrvatske u njegovom vlasništvu te posebna zabilježba ako vlasnik nema u vlasništvu drugih useljivih nekretnina na području Republike Hrvatske.
6 IZVORNI VLASNIK ST IV. SADRŽAJ, OBLIK I NAČIN POPUNJAVANJA OBRASCA ZA UPIS PODATAKA U REGISTAR, Članak 14. Uz "bitnu" dokumentaciju koja je navedena u čl. 14. navesti i dostavljanje: l.) Zapisnika o bodovanju stana (koje su izrađivali gradski odjeli za poslove stanovanja kod tužbi za donošenje presuda koje zamjenjuju ugovore o najmu stana); m.) Izračuna iznosa zaštićene najamnine napravljenih od strane gradskih odjela za poslove stanovanja; n.) Izjave vlasnika stana o odabranoj programskoj mjeri (za vlasnike koji već sada decidirano odabiru 3. programsku mjeru), kojom Izjavom bi se skratili postupci za predmetnu mjeru. Također definirati i koliko stare izvatke iz zemljišnih knjiga i posjedovne listove je potrebno dostavljati, te trebaju li to biti službene verzije izvadaka i posjedovnih listova. Primljeno na znanje Zapisnici o bodovanju i o izračunu najamnine se mogu dostaviti, ali primaran se uzima u obzir podatak upisan u zemljišnim knjigama (što je već definirano Zakonom). Isprave koje se dostavljaju su u Pravilniku pobrojane samo primjerice, a taj popis nikako ne čini zatvoreni krug isprava. Dakle, stranke dostavljaju svu dokumentaciju s kojom raspolažu pa i onu pobrojanu u ovom komentaru. Preliminarna izjava vlasnika o odabiru mjere je sadržana u obrascu i uzima se u obzir odmah po zaprimanju obrasca. U odnosu na propisivanje starosti ZK izvatka, prvenstveno napominjemo da su ti podaci su javno dostupni. Međutim, za učinkovito postupanje, s obzirom da zemljišne knjige često nisu u potpunosti usklađene s katastrom, često je potreban podatak o zk ulošku ili eventualnom podulošku iz knjige položenih ugovora. Stog se može uzeti u obzir i stariji izvadak iz zemljišnih knjiga jer će službena osoba i tako prilikom radnji provjeravati tko je vlasnik. Iz istih razloga se ne traži da ti dokumenti budu izvornici.
7 IGOR ŠUSTIĆ III. ROKOVI ZA PRIJAVU U REGISTAR, Članak 12. U članku 12. je propisana obveza jedinice lokalne samouprave da na zahtjev Ministarstva izvrši izvid na adresi stana navedenog u popisu stanova i/ili bazi podataka Agencije, međutim napominjemo da Grad Rijeka ne raspolaže dovoljnim brojem osoba koje bi izvršavale i izvide na zahtjev Ministarstva, obzirom da su i u odnosu na izvršenje izvida stanova u vlasništvu Grada Rijeke, preopterećeni. To bi značio dodatan trošak za Grad Rijeku i novo zapošljavanje ljudi. Primljeno na znanje Navedena je obveza propisana Zakonom o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3242/2018 i dr. te se ne može mijenjati Pravilnikom o registru stanova u privatnom vlasništvu u kojima žive zaštićeni najmoprimci.
8 IGOR ŠUSTIĆ II. PRIJAVA, DOSTAVA I OBRADA DOKUMENTACIJE O STANU, Članak 5. U članku 5. propisana je obveza nadležnog upravnog odjela jedinice lokalne samouprave dostaviti nadležnom ministarstvu sve podatke kojima raspolažu o stanovima u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba na kojima postoji pretvorbeni teret zaštićenog najma po osnovi bivšeg stanarskog prava, a koji se nalaze na njihovu području (u daljnjem tekstu: popis stanova po jedinicama lokalne samouprave) do 15. svibnja 2024. , međutim napominjemo da Grad Rijeka ne raspolaže podacima o broju stanova u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba sa zaštićenim najmoprimcima, stoga isto nismo u mogućnosti dostaviti u određenom roku. Poznato nam je da su Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama i Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine prikupljali podatke o broju zaštićenih najmoprimaca u stanovima koji su u privatnom vlasništvu, međutim Gradu Rijeci nisu dostavljeni ti podaci. Iz navedenog razloga, Grad Rijeka neće biti u mogućnosti provoditi obvezu iz predmetnog članka jer navedenim podacima ne raspolaže. Primljeno na znanje To je obveza propisana Zakonom o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3242/2018 i dr. Pravilnikom o registru stanova u privatnom vlasništvu u kojima žive zaštićeni najmoprimci se ne može derogirati zakonska odredba.