Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Odluci o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije UZGAJIVAČ CVIJEĆA / UZGAJIVAČICA CVIJEĆA u sektoru POLJOPRIVREDA, PREHRANA I VETERINA

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 RAFAELA PETRINIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije UZGAJIVAČ CVIJEĆA / UZGAJIVAČICA CVIJEĆA u sektoru POLJOPRIVREDA, PREHRANA I VETERINA, III. Poštovani. Pozdravljam ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije UZGAJIVAČ CVIJEĆA / UZGAJIVAČICA CVIJEĆA u sektoru POLJOPRIVREDA, PREHRANA I VETERINA. Smatram da u ovo zanimanje treba uvrstiti predmete AGROBOTANIKA Cilj modula je stjecanje stručnih znanja i vještina o građi i funkcijama biljne stanice i njezinih dijelova, osnovama histologije biljaka, anatomijom i morfologijom biljnih organa te sistematikom bilja, s posebnim osvrtom na životne procese u biljnim organizmima i vrstama koje su važne za poljoprivredu. Specifični cilj modula je razumijevanje kompleksnosti biljnog svijeta na različitim organizacijskim razinama koji imaju utjecaj na uzgoj biljaka u poljoprivrednoj proizvodnji. POLJOPRIVREDNA TEHNIKA Cilj modula je omogućiti učenicima razumijevanje principa rada i namjene poljoprivrednih strojeva, tehnike i uređaja te razvijanje vještina odabira, primjene i održavanja alata i opreme u radnim zahvatima u poljoprivrednoj proizvodnji, gdje je to primjenjivo, sukladno pravilima struke te uz primjenu mjera rada na siguran način, Ova dva modula su usko vezana za proizvodnju stoga bi trebala biti obavezna. PRIMJENA SEZONSKOG CVIJEĆA Cilj ovog modula je omogućiti učenicima stjecanje kompetencija vezano uz primjenu sezonskog cvijeća obzirom na sezonski karakter (jednogodišnje i dvogodišnje cvjetne vrste). Učenici će nakon stečenih kompetencija moći samostalno ili prema zahtjevu kupca planirati i zasaditi cvjetne gredice i cvjetne posude. PRIMJENA TRAJNICA Cilj modula je učenike upoznati s različitim mogućnostima primjene trajnica na cvjetnim gredicama i u posudama, na krovnim i vertikalnim vrtovima, vodenim površinama te u aranžiranju. Učenici će naučiti kombinirati trajnice u ovisnosti o sličnostima njihovih uzgojnih zahvata i ostalim važnim karakteristikama obzirom na način primjene, provodit će sadnju trajnica na različitim površinama te adekvatne mjere njege trajnica. Također, učenici će naučiti identificirati trajnice s dekorativnim obilježjima i primijeniti iste u cvjetnom uratku. Ova dva modula bi trebalo staviti u FAKUTATIVNE, nikako obavezne. Naime, ukoliko se radi o strukovnoj kvalifikaciji za UZGAJIVAČ CVIJEĆA / UZGAJIVAČICA CVIJEĆA primjena ova dva modula daju mogućnost širenja znanja za strukovnu klasifikaciju CVJEĆAR / CVJEĆARICA Uobičajeno je da se strukovne kvalifikacije jasno definiraju kako bi se precizno odredile granice znanja i vještina potrebnih za određeno zanimanje. Imati mogućnost znanja iz dva različita zanimanja unutar iste strukovne kvalifikacije može dovesti do nejasnoća i nedovoljne specijalizacije. Stoga je važno da strukovne kvalifikacije budu dobro definirane i da odražavaju specifične potrebe i zahtjeve pojedinog zanimanja. Ako se unutar jedne strukovne kvalifikacije nalazi više različitih modula važno je da to bude jasno definirano da su moduli FAKUTATIVNI kako bi se omogućilo pravilno usmjeravanje i obrazovanje budućih stručnjaka. S poštovanjem, RAFAELA PETRINIĆ, cvjećar Predsjednica CEHa cvjećara, Obrtnička komora Zagreb Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Predmetni kurikul uključuje spomenuti modul Poljoprivredna tehnika kao obvezni., a uključen je i modul Botanika, kompatibilan modulu Agrobotanika također kao obvezni. Modul Primjena sezonskog cvijeća uključuje dva skupa ishoda učenja Sadnja sezonskog cvijeća na gredice i u posude (4 CSVET) i Uzgoj sezonskog cvijeća za rez (1 CSVET) u kontekstu uzgojnog procesa te su kao takvi nužno obvezni. Modul Primjena trajnica kao obvezni dolazi u cilju lakše horizontalne prohodnosti učenika te upravo kao što kažete povezivanje sa strukovnom kvalifikacijom cvjećar/cvjećarica. Izrada novih kurikula utemeljena na rezultatima analize stanja i potreba u gospodarstvu, kretanja u svijetu rada, sektorima i drugim nacionalnim strategijama. U kurikulumu ustanove svaka škola određuje izbornost u skladu s vlastitim resursima, specifičnostima poslovne zajednice u okruženju te interesu učenika što ujedno pruža mogućnost isticanja komparativnih prednosti jedne škole u odnosu na drugu. Kreiranje strukture kurikula vrlo je zahtjevan proces na koji utječe velik broj elemenata. Kreditno opterećenje općeobrazovnog dijela koji proizlazi iz Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje, ključni poslovi i kompetencije iz Standarda zanimanja zajedno sa skupovima ishoda učenja iz Standarda kvalifikacije upisanih u Registru HKO-a, njihov obujam, raspored po godinama učenja te tjedno opterećenja učenika samo su neki od njih. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
2 DIJANA BAUMKIRCHER ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije UZGAJIVAČ CVIJEĆA / UZGAJIVAČICA CVIJEĆA u sektoru POLJOPRIVREDA, PREHRANA I VETERINA Poštovani, Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru poljoprivreda, prehrana i veterina geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Položaj i sadržaj općeobrazovnog nastavnog predmeta Geografija nije predmet savjetovanja. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
3 DARIJA ĆERDIĆ VUKUŠIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije UZGAJIVAČ CVIJEĆA / UZGAJIVAČICA CVIJEĆA u sektoru POLJOPRIVREDA, PREHRANA I VETERINA Poštovani, ukazala bih na pogrešku sadašnjeg prijedloga dotičnog strukovnog kurikuluma, a to je izostanak ishoda biologije iz skupine obveznih općeobrazovnih modula. Izostavljanje ishoda biologije, čiji su sadržaji vezani uz razvijanje odgovornosti za vlastito zdravlje i zdravlje zajednice, glavne rizične čimbenike koji narušavanju ljudsko zdravlje, rizično spolno ponašanje, problematiku ovisnosti te pružanje prve pomoći, smatram nedopustivim te dajem svoj prijedlog za unaprijeđenje strukture općeobrazovnih modula. Smatram da su navedene odgojno-obrazovne teme KLJUČNE za sve učenike i učenice srednjih škola. Zbog toga predlažem uključivanje OBAVEZNOG OPĆEOBRAZOVNOG MODULA pod nazivom "Čovjek i zdravlje" U SVE SEKTORE srednjih strukovnih škola (4.1 i 4.2 razine kvalifikacije), s opterećenjem od 4 CSVET bodova, i to u sklopu prvog razreda srednje škole, s odgojno-obrazovnim ishodima koji su već predviđeni kurikulumom, ali raspisani u izbornim/fakultativnim modulima pod nazivima "Brinem o svom zdravlju" i "Spolnost", svaki s opterećenjem od po 2 CSVET boda. Vjerujem da samo uz edukaciju učenika/ca i razvijanjem svijesti o važnosti pravilne prehrane, problematici ovisnosti, razvijanjem brige o vlastitom zdravlju, znanju o pružanju prve pomoći i samopomoći odgojno-obrazovni sustav može ispuniti svoje ciljeve koji su, između ostalog, i razvoj zdravih i odgovornih građana koji će biti punopravni članovi našeg društva. U prilog modulu „Čovjek i zdravlje“ idu, nažalost, porazni rezultati GYTS istraživanja (Global Youth Tobacco Survey) u Hrvatskoj o uporabi duhana i duhanskih proizvoda kod mladeži u dobi od 13 do 15 godina koju ukazuju na sve veću upotrebu duhanskih proizvoda i njihove velike posljedice na adolescente; ESPAD istraživanje (Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga) u Hrvatskoj koju pokazuju zabrinjavajuće podatke o pijenju, pušenju i konzumaciji narkotika, posebice uživanju kanabisa među mladima; HBSC istraživanje (Health Behaviour in School-aged Children) u Hrvatskoj o konzumaciji alkohola među djecom i mladima koje je u porasti, pogotovo među djevojčicama/djevojkama. Nažalost, rezultati trećeg kruga CroCOSI istraživanja (Europska incijativa praćenja debljine u djece) pokazuju da u Hrvatskoj 36,1% djece ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, a problemi pretilosti se nastavljaju i u odrasloj dobi. Problemi koje debljina/pretilost(/nezdrava prehrana ostavljanju na zdravlje, ali i na zdravstvani sustav su mnogobrojni. Također, kako bi osvijestili učenike o važnosti stila života koji će pridonijeti smanjenju negativnog ljudskog utjecaja na okoliš, očuvanju bioraznolikosti i "zelenom promišljanju", temama koje danas prožimaju svaki aspekt osobnog i profesionalnog poslovnog života, te u cilju što kvalitetnijeg obrazovanja naših učenika predlažem uvrštavanje OPĆEOBRAZOVNOG MODULA "Održivi razvoj" s opterećenjem od 2 CSVET-a KAO OBAVEZNOG modula U SVE SEKTORE na razinama kvalifikacije 4.1 i 4.2. Težište ovog modula leži u odgojno-obrazovnim ishodima predmeta Biologije i predavao bi se modularno u višim razredima obrazovanja u sklopu strukovnog dijela kurikuluma. Smatram da jedino ulaganjem u edukaciju strukovnih učenika i učenica o temama “Utjecaj čovjeka na okoliš” i “Održivi razvoj” možemo stvarati održivo društvo i odgovorne buduće radnike i poslodavce, koji će pomoći da ova naša zemlja bude i ostane "zelena". U prilog uvođenju modula „Održivi razvoj“ kao obavezni je i Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) u Europskoj uniji koja zahtjeva objavljivanje redovitih izvješća o utjecaju na okoliš i društvo. U Hrvatskoj će to izvješće biti obavezno za velika, srednja i mala poduzeća. Ovaj prijedlog pismenim putem podržale su brojne institucije i udruge (čiji popis je na kraju) a dopisi potpore proslijeđeni su na adrese: MZO-a, ASOO-a i Hrvatski sabor - Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu. Hrvatska liječnička komora Hrvatska gospodarska komora Hrvatski Crveni Križ Hrvatski Crveni Križ Split Hrvatski sabor Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatski sabor Odbor za zaštitu prirode i okoliša Hrvatsko biološko društvo Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu KBC Split - Klinika za dječje bolesti Liga za prevenciju ovisnosti Ministarstvo unutarnjih poslova - Ravnateljstvo policije Nastavni zavod za javno zdravstvo Split Nezavisni sindikat zaposlenih i srednjim školama Hrvatske Prirodoslovno-matematički fakultet Split Prirodoslovno-matematički fakultet Zagreb Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Ženska soba - SNEP program Darija Ćerdić Vukušić, prof.bio. i kem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Kurikulom međupredmetne teme Zdravlje za osnovne i srednje škole i Kurikulom međupredmetne teme Održivi razvoj za osnovne i srednje škole obuhvaćeni su sadržaji koji se tiču zdravlja, prirode i okoliša, uključujući teme kao što su kontracepcija, trudnoća, odgovorno spolno ponašanje, spolno prenosive bolesti, zarazne bolesti, cijepljenje, kronične nezarazne bolesti, zaštita prirode i okoliša, održivi razvoj, onečišćenje i zagađenje okoliša te ovisnosti. Ove međupredmetne teme omogućuju učenicima kontinuirano usvajanje znanja i vještina vezanih uz zdravlje, zdrav život, zaštitu okoliša i održivi razvoj kroz integrirane sadržaje u različitim modulima. Uz to, škole imaju autonomiju kroz Kurikul škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava ostvarenje ishoda učenja na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.