Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Odluci o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije FRIZER/FRIZERKA u sektoru OSOBNE, USLUGE ZAŠTITE I DRUGE USLUGE

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 ŽELJKA VUKO 3. RAZRADA MODULA, 3.1 OBVEZNI STRUKOVNI MODULI Predlažem na se definira minimalni broj sati učenja temeljenog na radu koje bi učenik pojedinog razreda trebao imati u poslodavca (gospodarski subjekt s kojim ustanova u školskoj godini ostvaruje poslovnu suradnju u skladu s kurikulumom ustanove). Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Za svaki modul predviđen je postotak učenja temeljenog na radu koji se može odvijeti u školi, u RCK ili kod poslodavca. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
2 ŽELJKA VUKO ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije FRIZER/FRIZERKAu sektoru OSOBNE, USLUGE ZAŠTITE I DRUGE USLUGE, 3. RAZRADA MODULA Predlažem da se modul Osnove mehaničkih frizerskih procesa premjesti u drugi razred jer držim da učenik prvog razreda nije spreman za usvajanje geometrije šišanja i šišanje kose. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Kurikul polazi od toga da učenici u prvoj godini učenja moraju savladati osnovne geometrijske oblike lica, alate za šišanje i upoznati se sa osnovnim tehnikama šišanja. Predviđene ishode učenja učenici prvog razreda mogu i trebaju savladati prije odlaska u salone kod poslodavaca. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
3 ŽELJKA VUKO 3.1 OBVEZNI STRUKOVNI MODULI, 1. RAZRED Predlažem da se modul Kemija u frizerstvu podijeli na dva dijela. Prvi dio modula bi bio u 1.razredu i sadržavao bi nastavne cjeline: Sastav preparata za pranje i njegu kose i Sastav preparata za oblikovanje i stiliziranje kose. Drugi dio modula bi bio u 2.razredu i sadržavao bi nastavne cjeline: Kemijski sastav bojila i izbjeljivača, Frizerski razvijači, Preparati za kemijsko preoblikovanje kose. U dijelu Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula piše: najmanja razina 7.1 sv ili 7.1 st HKO-a odgovarajućeg profila. Predlažem da se točno definira potrebna stručna sprema nastavnika. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Modul je jedinstvena cjelina i kao takav se izvodi. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
4 SUNČICA REMENAR 2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA, 2.2 POPIS OBVEZNIH STRUKOVNIH MODULA Poštovani, NE slažem se predloženim. U kurikulumu za stjecanje kvalifikacije nije predviđeno obrazovanje učenika vezano uz bolesti kože i vlasišta. U direktnom kontaktu s raznim klijentima učenici i budući radnici susrest će se s različitim patološkim situacijama na koje moraju znati ispravo reagirati - znati trebaju li se ili ne zaštititi, trebaju li donijeti odluku o kontraindikacijama za kemijske procese na osjetljivom ili bolesnom vlasištu, trebaju li klijenta odbiti ukoliko na koži ima zaraznu kožnu bolest. Do sada je predmet Dermatologija kvalitetno obuhvaćao većinu patoloških situacija i davao učenicima dobru informaciju o tome što ih na radnom mjestu potencijalno čeka te kako ispravno reagirati, a ovim novim MODERNIJIM kurikulumom su za ta znanja zakinuti. Dermatologija ili kako god se zvao modul koji se bavi bolestima kože mora biti OBVEZAN modul u edukaciji novih generacija frizera. Srdačno, Sunčica Remenar Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Navedeno se nalazi u skupu ishoda učenja Dijagnostika kose i vlasišta. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
5 SUNČICA REMENAR 2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA, 2.2 POPIS OBVEZNIH STRUKOVNIH MODULA Poštovani, NE slažem se s predloženom strukturom obveznih modula. Naime, za zanimanje koje je slične zahtijevnosti i za koje je važno sasvim slično poznavanje kozmetičkih proizvoda među obveznim modulima ima modul KEMIJA u STRUCI koje ovdje potpuno izostaje. Kako učenicima objasniti ulogu i djelovanje kozmetičkih proizvoda na vlas, vlasište i kožu ako učenici nemaju osnovne kompetencije iz kemije? Ovaj je predmet pod nazivom Poznavanje materijala do sad bio sastavni dio Nastavnog plana i programa frizera, a sada je sveden na par tema. Kurikulumom nije omogućena kvalitetna izgradnja koncepta kemijskog sastava proizvoda u frizerskoj struci i smatram da će takav kurikulum u velikoj mjeri doprinijeti manjkavosti znanja i vještina učenika koji završavaju ovo obrazovanje. Molim vas da korigirate ovu pogrešku. Dakle, KEMIJA U STRUCI, kao što je i navedena među obveznim modulima za zanimanje KOZMETIČAR/KA mora biti uvrštena i u ovaj kurikulum, kao OBVEZAN MODUL. S poštovanjem, Sunčica Remenar, nastavnica strukovnih predmeta, Obrtnička škola za osobne usluge, Zagreb Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Navedeno se nalazi u modulu Kemija u frizerstvu unutar kojeg je sav sadržaj prijašnjih premeta poznavanje materijala, Tehnološke vježbe, Frizerski preparati i Frizerski kemijski procesi (oni skupovi ishoda učenja povezani s kemijom). Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
6 SAŠA PERIČAK ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije FRIZER/FRIZERKAu sektoru OSOBNE, USLUGE ZAŠTITE I DRUGE USLUGE Poštovani, Prvo moram napomenuti kako je odnedavno promijenjeno sučelje e-savjetovanja čime je znatno otežano snalaženje i komentiranje. Isprobao sam sučelje na 4 različita računala i na svakome na različitim preglednicima (Mozilla Firefox, Chrome, Edge) i svugdje sam se susreo s problemima u vidu nečitljivosti dijela teksta ili problema s otvaranjem dijela dokumenta. Nadam se da mi zbog toga nisu promakli dijelovi dokumenta - u slučaju da jesu i da se to reflektira na poslane komentare, unaprijed se ispričavam. Smatram da je kurikulum u ovakvoj formi neprihvatljiv i ne slažem se s prijedlogom njegovog uvođenja. U svijetu u kojem živimo sve je više bolesti kardiovaskularnog sustava i dijabetesa uzrokovanih nepravilnom prehranom i nezdravim životnim stilovima; sve je više ovisnosti o različitim opijatima, ali i o kockanju (u pozadini koje su također promjene u radu živčanog sustava - što je biološka tema); sve manje ljudi shvaća važnost cijepljenja kao prevencije epidemija i pandemija, a epidemije i pandemije nam sve više prijete; sve više nam prijeti i zagađenje i onečišćenje okoliša iz raznih ljudskih aktivnosti; natalitet nam se smanjuje, a spolno prenosive bolesti i maloljetničke trudnoće i dalje su prisutne ... kako bi se građanin 21. stoljeća mogao nositi sa svim tim, a i mnogim drugim izazovima koji izlaze izvan okvira ovog komentara, nužna je kvalitetna edukacija u čijoj je srži biologija. Nažalost, svjedok sam kako učenici srednjih škola o tim temama iz generacije u generaciju znaju sve manje. Pojava raka je sve češća, a sve veći broj srednjoškolaca uopće ne zna što je rak (!!), a kamoli kako smanjiti vjerojatnost njegove pojave. Osnovnoškolsko obrazovanje nije dovoljno - potrebno je navedene teme (a uz to svakako i sadržaje o zdravlju spolnog sustava, o trudnoći i kontracepciji) produbljivati i proširivati (a i ponavljati). Tu je ključna i dob učenika - ne može se očekivati da se sva potrebna znanja i vještine usvoje u osnovnoj školi niti se može očekivati da će se navedeni sadržaji (kvalitetno) odraditi kao međupredmetne teme. I kao roditelj i kao učitelj i nastavnik s višegodišnjim iskustvom, smatram kako je predloženi kurikulum štetan za razvoj mladih ljudi u odgovorne i obrazovane ljude 21. stoljeća, spremne uhvatiti se u koštac sa svim izazovima ispred njih - umjesto toga ih pokušava pretvoriti u „fah idiote“ bez temeljnih znanja i vještina potrebnih za kvalitetan život. U kurikulumu nema ključnih sadržaja/ishoda učenja: kontracepcija, trudnoća, odgovorno spolno ponašanje, spolno prenosive bolesti, zarazne bolesti, cijepljenje i imunosni sustav, kronične nezarazne bolesti, druge učestale bolesti organskih sustava, zaštita prirode i okoliša i održivi razvoj, onečišćenje i zagađenje okoliša, ovisnosti... U kurikulum je stoga nužno uvesti biološke module koje uključuju navedene sadržaje. Srdačan pozdrav Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Kurikulumom međupredmetne teme Zdravlje za osnovne i srednje škole i Kurikulumom međupredmetne teme Održivi razvoj za osnovne i srednje škole obuhvaćeni su sadržaji koji se tiču zdravlja, prirode i okoliša, uključujući teme kao što su kontracepcija, trudnoća, odgovorno spolno ponašanje, spolno prenosive bolesti, zarazne bolesti, cijepljenje, kronične nezarazne bolesti, zaštita prirode i okoliša, održivi razvoj, onečišćenje i zagađenje okoliša te ovisnosti. Ove međupredmetne teme omogućuju učenicima kontinuirano usvajanje znanja i vještina vezanih uz zdravlje, zdrav život, zaštitu okoliša i održivi razvoj kroz integrirane sadržaje u različitim modulima. Uz to, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava ostvarenje ishoda učenja na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
7 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije FRIZER/FRIZERKAu sektoru OSOBNE, USLUGE ZAŠTITE I DRUGE USLUGE Hrvatska obrtnička komora podržava uvođenje novih kurikuluma u sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te modernizaciju provedbe strukovnog obrazovanja, posebno isticanjem modularnog pristupa te jačanje komponente učenja temeljenog na radu kao ključne komponente kvalitetnog strukovnog obrazovanja. U skladu s navedenim, u nastavku dostavljamo primjedbe na predloženi kurikulum: Predlažemo pod odjeljkom Uvjeti i načini obrazovanja u okviru obrazovnog programa jasno istaknuti da su uvjeti i načini obrazovanja uz navedene zakonske i podzakonske akte određeni i posebnim propisima kojima je uređena provedba naukovanja. Primjer: Uvjeti u kojima se stječu kompetencije propisani su Državnim pedagoškim standardom srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, broj 63/2008 i 90/2010) i Pravilnikom o načinu organiziranja i izvođenja nastave u strukovnim školama (Narodne novine, broj 140/2009 i 130/2020), kao i posebnim propisima kojima je uređena provedba naukovanja. S obzirom da se pod Uvjetima i načinima obrazovanja u okviru obrazovnog programa ne navodi i potreba posjedovanja Ugovora o naukovanju smatramo da je navedenu napomenu da se provedba naukovanja, a time i posjedovanje Ugovora o naukovanju regulira posebnim propisima kojima je uređena provedba naukovanja izrazito bitno istaknuti zbog jasnoće informacija o uvjetima i načinima obrazovanja u takvom modelu. Nadalje, u vezi Oblika učenja temeljenog na radu u okviru strukovnog kurikuluma predlažemo jasno uvrstiti informaciju da se učenje temeljeno na radu realizira naukovanjem kod licenciranog poslodavca, odnosno uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poduzetništvo i obrt, u ustanovi ili u Regionalnom centru kompetentnosti, ukoliko nije moguće osigurati dostatan broj odgovarajućih mjesta za naukovanje kod licenciranog poslodavaca. Također, u kurikulumu se navodi najmanji mogući broj CSVET bodova koje je potrebno ostvariti kod licenciranog poslodavca kao i postotci provedbe učenja temeljenog na radu ukupno i za svaki modul. Smatramo da je minimalno 50% CSVET bodova ukupnog obujma kvalifikacije potrebno ostvariti kod licenciranog poslodavca. Konačno, predlažemo jasno isticanje informacije o naučničkom ispitu kao dijelu obrane završnog rada, odnosno uvrštavanje informacije da je uvjet za stjecanje kvalifikacije izrađen i obranjen završni rad čiji je sastavni dio naučnički ispit. U skladu s navedenim, ljubazno molimo da razmotrite navedene primjedbe u vezi jasnog i konkretnog isticanja naukovanja kod licenciranih poslodavaca kao dijela učenja temeljenog na radu, pridržavanje optimalnog broja CSVET bodova koje je potrebno ostvariti kod licenciranog poslodavca kao i navođenja naučničkog ispita kao sastavnog dijela završnog rada. Navedene primjedbe dostavljamo s ciljem unaprjeđenja jasnoće i konkretnosti informacija u predloženom kurikulumu što će dovesti do kvalitetnije provedbe strukovnog obrazovanja za navedeno zanimanje. Dodatno za kurikulume frizer i kozmetičar na razini 4.2. Napominjemo da je Ceh frizera i kozmetičara Hrvatske obrtničke komore i Upravni odbor Hrvatske obrtničke komore zauzeo stav da se zanimanja frizer i kozmetičar trebaju provoditi u sustavu naukovanja na razini 4.1. budući da se radi o razini koja omogućava veći fond sati učenja temeljenog na radu. Naime kurikuluma na razni 4.2 zbog odrednica Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje, unatoč tome što traju godinu dana dulje, sadrže manji fond sati učenja temeljenog na radu od kurikuluma na razini 4.1. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. U odjeljku Uvjeti i načini obrazovanja u okviru obrazovnog programa stoji: Uvjeti u kojima se stječu kompetencije propisani su Državnim pedagoškim standardom srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, broj 63/2008 i 90/2010) i Pravilnikom o načinu organiziranja i izvođenja nastave u strukovnim školama (Narodne novine, broj 140/2009 i 130/2020), kao i posebnim propisima kojima je uređena provedba naukovanja. Navedenim su obuhvaćeni svi posebni propisi kojima se regulira provedba naukovanja uključujući i Ugovor o naukovanju kao i naučnički ispit. U odjeljku Oblici učenja temeljenog na radu stoji: Učenje temeljeno na radu realizira se naukovanjem kod licenciranog poslodavca uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poduzetništvo i obrt. Ukoliko nije moguće osigurati dostatan broj odgovarajućih mjesta za naukovanje kod licenciranog poslodavaca, učenje temeljeno na radu može se ostvariti kod poslodavca, u Regionalnom centru kompetentnosti ili u ustanovi. Navedenim su obuhvaćene sve mogućnosti učenja temeljenog na radu čime se osigurava obrazovanje za kvalifikacije potrebne tržištu rada. U navedenom strukovnom kurikulu stoji da je najmanje 70 CSVET bodova potrebno je ostvariti kroz učenje na radnome mjestu što upravo čini najmanje 50% bodova strukovnog dijela kvalifikacije. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
8 MARTINA GREGUR 2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA, 2.2 POPIS OBVEZNIH STRUKOVNIH MODULA Poštovani, podržavam svaki pokušaj modernizacije strukovnog obrazovanja u korelaciji sa zahtjevima tržišta rada koji će učenicima omogućiti usvajanje kompetencija potrebnih za osobni i profesionalni razvoj te motivaciju za cjeloživotno obrazovanje i učenje. Temelj predloženog kurikula imala bih nekoliko prijedloga za nadopunu. U općem dijelu strukovnog kurikula, ciljevi strukovnog kurikula, smatram da je važno konkretizirati i dopuniti dio koji se odnosi na stručni dio. Važno je navesti koja znanja i vještine će učenici steći nakon usvojenog stručnog i praktičnog dijela programa koji se odnosi na tehnike šišanja, koloraciju i dekoloraciju, hladnu trajnu ondulaciju, analizu vlasišta kose i slično. Prema skupu ishoda učenja je potrebno odrediti koja su to znanja i vještine koje će učenik steći. Smatram da provedba srednjoškolskog obrazovanja za zanimanje frizer kao trogodišnjeg programa (4.1. razina prema HKO) omogućuje kvalitetno izvođenje sadržaja koji odgovaraju ishodima učenja, pri čemu je nužno osigurati veći broj sati praktične nastave kod poslodavca u odnosu na praktičnu nastavu u školskim radionicama. Iz osobnog iskustva i razgovora s obrtnicima i pravnim osobama koji primaju učenike na naukovanje, predlažem da se praktična nastava organizira tijekom jednog ili dva tjedna u kontinuitetu. Tako organizirana nastava bi bila cjelovita, a učeniku bi pružala mogućnost da bez prekida sudjeluje u radnom procesu. U radu s učenicima primijetila sam kako imaju teškoće u komunikaciji te je prisutna niska razina općeg znanja. Moguće rješenje problema je da se praktična i teorijska znanja iz područja psihologije komunikacije i opće kulture implementiraju u obavezne strukovne module kao zasebni moduli ili ugradnjom u već postojeće. Komunikacija s klijentom, emocionalna inteligencija, međusobno poštivanje te poštivanje dogovora između klijenta i davatelja usluge je od izuzetne važnosti u budućem radu učenika. Iako učenici po završetku srednje strukovnog obrazovanja stječu specifična znanja i vještine smatram da im je potrebno omogućiti stjecanje i općih znanja, poput financijske pismenosti, znanja iz politike i gospodarstva čime ih se priprema na političko i kritičko razmišljanje te stvaranje demokratske i građanske svijesti. Nadam se da ćete navedene prijedloge razmotriti i usvojiti. S poštovanjem, Martina Gregur Predsjednica Ceha frizera i kozmetičara u Hrvatskoj obrtničkoj komori Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
9 DARIJA ĆERDIĆ VUKUŠIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije FRIZER/FRIZERKAu sektoru OSOBNE, USLUGE ZAŠTITE I DRUGE USLUGE Poštovani, ukazala bih na pogrešku sadašnjeg prijedloga dotičnog strukovnog kurikuluma, a to je izostanak ishoda biologije iz skupine obveznih općeobrazovnih modula. Izostavljanje ishoda biologije, čiji su sadržaji vezani uz razvijanje odgovornosti za vlastito zdravlje i zdravlje zajednice, glavne rizične čimbenike koji narušavanju ljudsko zdravlje, rizično spolno ponašanje, problematiku ovisnosti te pružanje prve pomoći, smatram nedopustivim te dajem svoj prijedlog za unaprijeđenje strukture općeobrazovnih modula. Smatram da su navedene odgojno-obrazovne teme KLJUČNE za sve učenike i učenice srednjih škola. Zbog toga predlažem uključivanje OBAVEZNOG OPĆEOBRAZOVNOG MODULA pod nazivom "Čovjek i zdravlje" U SVE SEKTORE srednjih strukovnih škola (4.1 i 4.2 razine kvalifikacije), s opterećenjem od 4 CSVET bodova, i to u sklopu prvog razreda srednje škole, s odgojno-obrazovnim ishodima koji su već predviđeni kurikulumom, ali raspisani u izbornim/fakultativnim modulima pod nazivima "Brinem o svom zdravlju" i "Spolnost", svaki s opterećenjem od po 2 CSVET boda. Vjerujem da samo uz edukaciju učenika/ca i razvijanjem svijesti o važnosti pravilne prehrane, problematici ovisnosti, razvijanjem brige o vlastitom zdravlju, znanju o pružanju prve pomoći i samopomoći odgojno-obrazovni sustav može ispuniti svoje ciljeve koji su, između ostalog, i razvoj zdravih i odgovornih građana koji će biti punopravni članovi našeg društva. U prilog modulu „Čovjek i zdravlje“ idu, nažalost, porazni rezultati GYTS istraživanja (Global Youth Tobacco Survey) u Hrvatskoj o uporabi duhana i duhanskih proizvoda kod mladeži u dobi od 13 do 15 godina koju ukazuju na sve veću upotrebu duhanskih proizvoda i njihove velike posljedice na adolescente; ESPAD istraživanje (Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga) u Hrvatskoj koju pokazuju zabrinjavajuće podatke o pijenju, pušenju i konzumaciji narkotika, posebice uživanju kanabisa među mladima; HBSC istraživanje (Health Behaviour in School-aged Children) u Hrvatskoj o konzumaciji alkohola među djecom i mladima koje je u porasti, pogotovo među djevojčicama/djevojkama. Nažalost, rezultati trećeg kruga CroCOSI istraživanja (Europska incijativa praćenja debljine u djece) pokazuju da u Hrvatskoj 36,1% djece ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, a problemi pretilosti se nastavljaju i u odrasloj dobi. Problemi koje debljina/pretilost(/nezdrava prehrana ostavljanju na zdravlje, ali i na zdravstvani sustav su mnogobrojni. Također, kako bi osvijestili učenike o važnosti stila života koji će pridonijeti smanjenju negativnog ljudskog utjecaja na okoliš, očuvanju bioraznolikosti i "zelenom promišljanju", temama koje danas prožimaju svaki aspekt osobnog i profesionalnog poslovnog života, te u cilju što kvalitetnijeg obrazovanja naših učenika predlažem uvrštavanje OPĆEOBRAZOVNOG MODULA "Održivi razvoj" s opterećenjem od 2 CSVET-a KAO OBAVEZNOG modula U SVE SEKTORE na razinama kvalifikacije 4.1 i 4.2. Težište ovog modula leži u odgojno-obrazovnim ishodima predmeta Biologije i predavao bi se modularno u višim razredima obrazovanja u sklopu strukovnog dijela kurikuluma. Smatram da jedino ulaganjem u edukaciju strukovnih učenika i učenica o temama “Utjecaj čovjeka na okoliš” i “Održivi razvoj” možemo stvarati održivo društvo i odgovorne buduće radnike i poslodavce, koji će pomoći da ova naša zemlja bude i ostane "zelena". U prilog uvođenju modula „Održivi razvoj“ kao obavezni je i Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) u Europskoj uniji koja zahtjeva objavljivanje redovitih izvješća o utjecaju na okoliš i društvo. U Hrvatskoj će to izvješće biti obavezno za velika, srednja i mala poduzeća. Ovaj prijedlog pismenim putem podržale su brojne institucije i udruge (čiji popis je na kraju) a dopisi potpore proslijeđeni su na adrese: MZO-a, ASOO-a i Hrvatski sabor - Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu. Hrvatska liječnička komora Hrvatska gospodarska komora Hrvatski Crveni Križ Hrvatski Crveni Križ Split Hrvatski sabor Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatski sabor Odbor za zaštitu prirode i okoliša Hrvatsko biološko društvo Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu KBC Split - Klinika za dječje bolesti Liga za prevenciju ovisnosti Ministarstvo unutarnjih poslova - Ravnateljstvo policije Nastavni zavod za javno zdravstvo Split Nezavisni sindikat zaposlenih i srednjim školama Hrvatske Prirodoslovno-matematički fakultet Split Prirodoslovno-matematički fakultet Zagreb Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Ženska soba - SNEP program Darija Ćerdić Vukušić, prof.bio. i kem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Kurikulumom međupredmetne teme Zdravlje za osnovne i srednje škole i Kurikulumom međupredmetne teme Održivi razvoj za osnovne i srednje škole obuhvaćeni su sadržaji koji se tiču zdravlja, prirode i okoliša, uključujući teme kao što su kontracepcija, trudnoća, odgovorno spolno ponašanje, spolno prenosive bolesti, zarazne bolesti, cijepljenje, kronične nezarazne bolesti, zaštita prirode i okoliša, održivi razvoj, onečišćenje i zagađenje okoliša te ovisnosti. Ove međupredmetne teme omogućuju učenicima kontinuirano usvajanje znanja i vještina vezanih uz zdravlje, zdrav život, zaštitu okoliša i održivi razvoj kroz integrirane sadržaje u različitim modulima. Uz to, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava ostvarenje ishoda učenja na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
10 BARICA TERZIĆ 2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA, 2.3 POPIS IZBORNIH STRUKOVNIH MODULA Dobar dan, poštovani, predlažem da se Muški trendovi u frizerskoj djelatnosti dodaju u Obvezne strukovne module ( ne u izborne). Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Modul Barbering je predviđen kao izborni modul jer je dio trenda, mode i stila. Veći dio ishoda učenja u SIU Barbering (Muški trendovi u frizerskoj djelatnosti) već su ukomponirani kroz module učenja tijekom školovanja. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
11 ANITA BAŠIĆ JAKOBOVIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije FRIZER/FRIZERKAu sektoru OSOBNE, USLUGE ZAŠTITE I DRUGE USLUGE Poštovani, podržavam svaki pokušaj modernizacije strukovnog obrazovanja koji će učenicima omogućiti usvajanje potrebnih kompetencija za profesionalni razvoj. Smatram da je u kurikulum obvezno uvesti biološke module Čovjek i zdravlje, Zdravstveni odgoj te Ekologija i održivi razvoj. Sadržaji vezani za razvijanje odgovornosti za vlastito zdravlje i zdravlje zajednice, ovisnosti te negativnog ljudskog utjecaja na okoliš i očuvanju bioraznolikosti neophodni su u sadašnjem vremenu. S poštovanjem, Anita Bašić Jakobović Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Kurikulumom međupredmetne teme Zdravlje za osnovne i srednje škole i Kurikulumom međupredmetne teme Održivi razvoj za osnovne i srednje škole obuhvaćeni su sadržaji koji se tiču zdravlja, prirode i okoliša, uključujući teme kao što su kontracepcija, trudnoća, odgovorno spolno ponašanje, spolno prenosive bolesti, zarazne bolesti, cijepljenje, kronične nezarazne bolesti, zaštita prirode i okoliša, održivi razvoj, onečišćenje i zagađenje okoliša te ovisnosti. Ove međupredmetne teme omogućuju učenicima kontinuirano usvajanje znanja i vještina vezanih uz zdravlje, zdrav život, zaštitu okoliša i održivi razvoj kroz integrirane sadržaje u različitim modulima. Uz to, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava ostvarenje ishoda učenja na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.