Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Odluci o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR ZA ZRAČNI PROMET / TEHNIČARKA ZA ZRAČNI PROMET u sektoru PROMET I LOGISTIKA

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 VEDRAN ŠARAC ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR ZA ZRAČNI PROMET / TEHNIČARKA ZA ZRAČNI PROMET u sektoru PROMET I LOGISTIKA Poštovani, podupirem primjedbe veliku većinu komentatora i skupina komentatora s institucija koji s pravom ukazuju na veliki problem prelaska na sustav e-Savjetovanja kroz sustav prijave e-Građani upravo u trenutku kada se radi o iznimno važnima dokumentima sa sustav strukovnog obrazovanja pri čemu sučelje e-savjetovanja je iznimno neprohodno i jako je otežano snalaženje i komentiranje. Provodi javno savjetovanje u postupku reforme strukovnog školstva, stavljanjem na javno savjetovanje prevelikog broja dokumenata u vrijeme kraja nastavne godine kad nastavnici i svi u sustavu školstva imaju najviše opterećenje obvezama. Mislim da se radi o preozbiljnim promjenama i ovakve situacije ne bi se smjele događati. Nastavno na predloženi kurikulum podržavam svaku pozitivnu promjenu i ovaj predloženi kurikulum koji odražava znatno suvremeniji pristup i kvalitetniji vodeći dokument za obrazovanje budućih tehničara za zračni promet od dosadašnjeg. S obzirom na stručnost radne skupine u kojoj su neki od članova priznati zrakoplovni stručnjaci na globalnoj razini, a i iz iskustva u radu radne skupine, slažem se da je kurikulum metodički kvalitetno razvijen, ali svakako bi trebalo razmotriti i prihvatiti sve iznesene sugestije upravo od strane stručnjaka i nastavnika struke. S poštovanjem, Vedran Šarac, prof. ravnatelj Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
2 LUKA HUZJAK ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR ZA ZRAČNI PROMET / TEHNIČARKA ZA ZRAČNI PROMET u sektoru PROMET I LOGISTIKA, 3. RAZRADA MODULA "U srednjoj školi njemački se jezik uči kao obvezni 1. strani jezik (5., 6. ili 9. godina učenja u 1. razredu srednje škole – nastavljači u 1. stranom jeziku) ili obvezni 2. strani jezik (1. godina učenja – početnici u 2. ili 3. stranom jeziku i 5. ili 6. godina učenja u 1. razredu srednje škole – nastavljači u 2. stranom jeziku). Pritom je od iznimne važnosti omogućiti učenicima koji su njemački jezik učili u osnovnoj školi kao (obvezni) prvi strani jezik ili kao drugi (izborni) strani jezik nastavak učenja od razine koju su dostigli." Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Njemački jezik za srednje strukovne škole na razini 4.2. u Republici Hrvatskoj (NN 10/2019) Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Jezično-komunikacijsko područje općeobrazovnoga dijela srednjoškolskoga strukovnog obrazovanja obuhvaća poučavanje sljedećih stranih jezika: engleski, njemački, francuski, talijanski i španjolski. Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su relevantni za pojedini sektor/podsektor izrađeni su kao skupovi ishoda učenja i grupirani u module prema Metodologiji izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2021.). Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su izrađeni u obliku skupova ishoda učenja grupiranih u module su: Engleski jezik struke, Francuski jezik struke, Njemački jezik struke, Talijanski jezik struke i Španjolski jezik struke. Općeobrazovni moduli i njima pripadajući skupovi ishoda učenja, ovisno o potrebama sektora, zanimanja i kvalifikacije mogu se izvoditi u procesu učenja i poučavanja kao obvezni, izborni ili fakultativni. Odgojno-obrazovni ishodi utemeljeni su na Nacionalnom okvirnom kurikulu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje u Republici Hrvatskoj (NOK, 2011.). Odgojno-obrazovna područja utemeljena su na načelima NOK-a i sadržajno su povezana s predmetnim kurikulima, modulima i skupovima ishoda učenja koji učenicima omogućuju razvoj i ovladavanje temeljnim kompetencijama. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
3 LUKA HUZJAK ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR ZA ZRAČNI PROMET / TEHNIČARKA ZA ZRAČNI PROMET u sektoru PROMET I LOGISTIKA U suvremenome društvu sposobnost komunikacije na stranim jezicima iznimno je važna za aktivno sudjelovanje svakoga pojedinca u društvenome životu. Pritom je za Republiku Hrvatsku zbog gospodarske, kulturne i povijesne povezanosti sa zemljama njemačkoga govornog područja od posebne važnosti služenje njemačkim jezikom. Također je važno istaknuti da je njemački materinski jezik oko 100 milijuna ljudi u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Lihtenštajnu i Luksemburgu, a po ukupnome broju govornika najzastupljeniji je jezik u Europi. Hrvatska mora uvažavati smjernice Europske unije i Vijeća Europe da se učenicima tijekom obveznoga obrazovanja osim materinskoga jezika omogući ovladavanje dvama stranim jezicima. Poznavanje njemačkoga jezika učenicima omogućuje pristup velikomu broju različitih izvora informacija, nastavak školovanja u inozemstvu, bržu zapošljivost na domaćemu i međunarodnome tržištu rada te veće izglede za uspjeh u životu i radu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Jezično-komunikacijsko područje općeobrazovnoga dijela srednjoškolskoga strukovnog obrazovanja obuhvaća poučavanje sljedećih stranih jezika: engleski, njemački, francuski, talijanski i španjolski. Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su relevantni za pojedini sektor/podsektor izrađeni su kao skupovi ishoda učenja i grupirani u module prema Metodologiji izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2021.). Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su izrađeni u obliku skupova ishoda učenja grupiranih u module su: Engleski jezik struke, Francuski jezik struke, Njemački jezik struke, Talijanski jezik struke i Španjolski jezik struke. Općeobrazovni moduli i njima pripadajući skupovi ishoda učenja, ovisno o potrebama sektora, zanimanja i kvalifikacije mogu se izvoditi u procesu učenja i poučavanja kao obvezni, izborni ili fakultativni. Odgojno-obrazovni ishodi utemeljeni su na Nacionalnom okvirnom kurikulu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje u Republici Hrvatskoj (NOK, 2011.). Odgojno-obrazovna područja utemeljena su na načelima NOK-a i sadržajno su povezana s predmetnim kurikulima, modulima i skupovima ishoda učenja koji učenicima omogućuju razvoj i ovladavanje temeljnim kompetencijama. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
4 LUKA HUZJAK 2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA, 2.2 POPIS OBVEZNIH STRUKOVNIH MODULA U Kurikulumu za nastavni predmet Njemački jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj napisano je: „Uporaba jezika društvena je aktivnost koja učenicima pruža mogućnost razvijanja društvenih vještina poput rada u paru ili skupinama. Jedan od objektivnih preduvjeta za učinkovito učenje i poučavanje njemačkoga jezika jest rad s manjim brojem učenika u skupini gdje svaki pojedinac dobiva priliku aktivno sudjelovati.“ (Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Njemački jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj NN 7/2019). Ministarstvo znanosti i obrazovanja mora stvoriti pretpostavke za stvaranje svih nužnih pozitivnih promjena i trebalo bi inicirati i aktivno poticati učenje stranih jezika. I to među ostalim i temeljem Komunikacije Europske Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija - Višejezičnost: prednost za Europu i zajednička obveza (COM(2008)566 završna verzija od 18.9.2008.) koja naglašava vrijednost jezične raznolikosti u EU-u navodeći korake koje je potrebno poduzeti „kako bi višejezičnost bila integrirana u politike EU-a, sa svrhom ostvarenja „Barcelonskog cilja” (da bi Europljani trebali moći komunicirati na dva jezika uz svoj materinji).“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Jezično-komunikacijsko područje općeobrazovnoga dijela srednjoškolskoga strukovnog obrazovanja obuhvaća poučavanje sljedećih stranih jezika: engleski, njemački, francuski, talijanski i španjolski. Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su relevantni za pojedini sektor/podsektor izrađeni su kao skupovi ishoda učenja i grupirani u module prema Metodologiji izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2021.). Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su izrađeni u obliku skupova ishoda učenja grupiranih u module su: Engleski jezik struke, Francuski jezik struke, Njemački jezik struke, Talijanski jezik struke i Španjolski jezik struke. Općeobrazovni moduli i njima pripadajući skupovi ishoda učenja, ovisno o potrebama sektora, zanimanja i kvalifikacije mogu se izvoditi u procesu učenja i poučavanja kao obvezni, izborni ili fakultativni. Odgojno-obrazovni ishodi utemeljeni su na Nacionalnom okvirnom kurikulu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje u Republici Hrvatskoj (NOK, 2011.). Odgojno-obrazovna područja utemeljena su na načelima NOK-a i sadržajno su povezana s predmetnim kurikulima, modulima i skupovima ishoda učenja koji učenicima omogućuju razvoj i ovladavanje temeljnim kompetencijama. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
5 KARMELA BOC ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR ZA ZRAČNI PROMET / TEHNIČARKA ZA ZRAČNI PROMET u sektoru PROMET I LOGISTIKA Poštovani, Obraćam Vam se ispred Aktiva strukovnih predmeta Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina u kojoj predajem strukovne predmete gotovo 15 godina i ujedno kao članica radne skupine za razvoj navedenog kurikuluma. Najprije bih naglasila da novorazvijeni kurikulum odražava znatno suvremeniji vodeći dokument za obrazovanje budućih tehničara za zračni promet od postojećeg. S obzirom na stručnost radne skupine u kojoj su neki od članova priznati zrakoplovni stručnjaci na globalnoj razini, a i iz iskustva u radu radne skupine, zaključujem da kurikulum metodički kvalitetno razvijen. Unatoč navedenim kvalitetama, kurikulum odražava i nekoliko značajnih manjkavosti koje će, pretpostavljam, predstavljati nepremostivu prepreku u njegovoj primjeni, a kao ključne nedostatke bih navela: 1. Odnos općeobrazovnog i strukovnog dijela kurikuluma - Obrazloženje: Sukladno metodologiji izrade i meritornim nacionalnim propisima, odnos općeobrazovnog i strukovnog dijela definiran je na način da općeobrazovni dio treba sadržavati 95 CSVET, a strukovni 135 CSVET bodova. Takav unificirani pristup naprosto nije primjenjiv za sve strukovne kvalifikacije. Neke strukovne kvalifikacije zahtijevaju jaču jezičnu ili računalnu podršku što bi trebalo integrirati u općeobrazovni dio kurikuluma, i posljedično tome smanjiti obujam strukovnog dijela. Ova problematika egzistira u potpunosti i u zračnom prometu. Predmetni strukovni kurikulum razvijan je na način da su iz kompetencija učenika najprije razvijeni zaista realni ishodi i skupovi ishoda učenja primijenjivi razini obrazovanja učenika u obujmu od oko 100 CSVET bodova. S obzirom na zahtjeve kurikuluma, potom su sadržaji proširivani, a SIU odnosno moduli dodavani. Budući da iz osobnog iskustva s aspekta osobnog obrazovanja na ISCED razini 8 mogu zaključiti da, prema trenutnom obujmu strukovnog kurikuluma, učenici sežu u područje upravljačkih funkcija, što najprije nije prilagođeno njihovoj kognitivnoj sposobnosti, a potom niti potrebama na tržištu rada. Pitanje koje se otvara moglo bi glasiti: Koja je nadogradnja obrazovanja učenika nakon srednje škole ukoliko je SSS kurikulum ovako sveobuhvatan? S druge strane, kurikulum odražava značajnu manjkavost u općeobrazovnom području 2. Povezanost s tržištem rada - s obzirom na nedostatak barem još jednog stranog jezika, problematična je povezanost s tržištem rada budući da je za određena radna mjesta obuhvaćena standardom zanimanja nemoguće aplicirati bez poznavanja dvaju stranih jezika - engleskog i još jednog. Engleski jezik smatra se jezikom zrakoplovstva te bi, stoga, njegova izvedba bila optimalna u omjeru od 4 sata općeobrazovnog i 2 sata zrakoplovnog tjedno kroz sve četiri godine obrazovanja. Mnogo je veći problem trenutna nezastupljenost drugog stranog jezika uopće, kojeg niti nije moguće integrirati u strukovni dio bez općeobrazovne podrške. S obzirom na sve navedeno, dolazi se do zaključka kako razvijeni kurikulum ne odražava povezanost s tržištem rada budući da učenici u budućnosti očigledno neće biti kompetentni da apliciraju na radna mjesta za koja se obrazuju. 3. Povezanost s tehnološkim razvojem - Suvremeno doba i tržište rada podrazumijeva korištenje digitalnih tehnologija i alata. Suvremene nastavne metode podrazumijevju isto. Pitanje je kako će se učenici pripremati za digitalne obaveze koje su pred njima ukoliko u strukovnom kurikulumu nema predmeta koji će im omogućiti znanja i vještine da ih razviju, poput Računalstva ili kako god se taj predmet zvao. Pretpostavljam da se ne očekuje od strukovnih nastavnika da učenike poučavaju primjerice naprednim značajkama Worda ili izrade PowerPoint prezentacije. Činjenica jest da se određeni sadržaji obrađuju u okviru pripadajućeg kurikuluma u osnovnoj školi, ali zasigurno na znatno nižoj razini ishoda učenja. 4. Kao nedostatak mnogih strukovnih kurikuluma općenito, navela bih izostanak SIU ili modula Poslovna komunikacija koja bi trebala pripremiti učenike za tržište rada uvažavajući sve oblike komunikacije (verbalnu, neverbalnu, paraverbalnu) bez obzira na njihovu strukovnu kvalifikaciju te bi ju kao takvu trebalo razviti kao univerzalni modul primijenjiv za sve strukovne kvalifikacije. 5. Praktičnu nastavu trebalo bi izdvojiti kao zasebni modul s jasno definiranim brojem CSVET bodova kako bi ovaj segment obrazovanja učenika bio jasan i transparentan. 6. Modularna nastava prema trenutnom prijedlogu izvedbe je poprilično teško izvediva bez da implicira neželjene posljedice, kako za učenike tako i za nastavnike, pa se predlaže uvođenje hibridnog modela između predmetne i modularne nastave. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Proces izrade novih strukovnih kurikuluma trajao je više godina, uključujući temeljite analize, istraživanja i konzultacije s različitim dionicima – naročito s poslodavcima i strukovnim školama. U izradu su bili uključeni brojni ravnatelji, profesori i brojni stručnjaci iz relevantnih (pod)sektora. Jezično-komunikacijsko područje općeobrazovnoga dijela srednjoškolskoga strukovnog obrazovanja obuhvaća poučavanje sljedećih stranih jezika: engleski, njemački, francuski, talijanski i španjolski. Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su relevantni za pojedini sektor/podsektor izrađeni su kao skupovi ishoda učenja i grupirani u module prema Metodologiji izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2021.). Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su izrađeni u obliku skupova ishoda učenja grupiranih u module su: Engleski jezik struke, Francuski jezik struke, Njemački jezik struke, Talijanski jezik struke i Španjolski jezik struke. Općeobrazovni moduli i njima pripadajući skupovi ishoda učenja, ovisno o potrebama sektora, zanimanja i kvalifikacije mogu se izvoditi u procesu učenja i poučavanja kao obvezni, izborni ili fakultativni. Odgojno-obrazovni ishodi utemeljeni su na Nacionalnom okvirnom kurikulu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje u Republici Hrvatskoj (NOK, 2011.). Odgojno-obrazovna područja utemeljena su na načelima NOK-a i sadržajno su povezana s predmetnim kurikulima, modulima i skupovima ishoda učenja koji učenicima omogućuju razvoj i ovladavanje temeljnim kompetencijama. Kompetencije koje spominjete u Vašem stručnom komentaru već su u značajnoj mjeri integrirane u srednjoškolski sustav odgoja i obrazovanja kroz kurikule međupredmetnih tema. Sadržaji međupredmetnih tema obuhvaćaju ključne kompetencije i općeobrazovna znanja koja su potrebna za suočavanje s izazovima 21. stoljeća. Međupredmete teme ostvaruju se međusobnim povezivanjem odgojno-obrazovnih područja i nastavih tema svih modula i općeobrazovnih predmeta. Primjerice, Međupredmetna tema uporabe informacijsko-komunikacijskih tehnologija omogućava učenicima razvoj digitalnih kompetencija potrebnih za uspjeh u digitalnom društvu. Osim toga, kurikul uključuje i stručne module koji pokrivaju navedena područja. Kroz module Informacijsko-komunikacijska tehnologija i Informacijsko-komunikacijski sustavi učenici uče kako koristiti tehnologiju na siguran i učinkovit način, razvijajući vještine potrebne za daljnje obrazovanje i rad u tehnološki naprednim okruženjima, dok je poslovna komunikacija obuhvaćena kroz module Komunikacija i oglašavanje na engleskom jeziku, Poslovno okruženje i službeno dopisivanje na engleskom jeziku, Međunarodna komunikacija na engleskom jeziku, Aktivnosti u poslovnom okruženju koji obuhvaćaju i poslovnu komunikaciju i engleski jezik. Osim toga, moduli općeobrazovnih predmeta koji su trenutačno na javnom savjetovanju također adekvatno omogućavaju učenicima stjecanje ključnih znanja i kompetencija kroz integraciju različitih općeobrazovnih ishoda učenja u obrazovni proces, a koji nisu detaljnije obuhvaćeni kroz međupredmetne teme. Općeobrazovni moduli su koncipirani na način da hrvatskim učenicima u strukovnom obrazovanju pruže široko i sveobuhvatno opće obrazovanje koje ih priprema za buduće životne i obrazovne izazove kao i za tržište rada. Skrećemo pažnju na to da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu direktno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za nastavak obrazovanja, cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. Ovakav pristup omogućuje učenicima da razviju potrebne kompetencije bez nepotrebnog opterećenja, osiguravajući im kvalitetno obrazovanje koje je prilagođeno njihovim stvarnim potrebama i budućim profesionalnim i/ili obrazovnim izazovima. Dodatno, u svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
6 IVANA PAULIN ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR ZA ZRAČNI PROMET / TEHNIČARKA ZA ZRAČNI PROMET u sektoru PROMET I LOGISTIKA Poštovani, u dokumentu navodite da će učenici slušati predmet Informacijsko-komunikacijska tehnologija gdje će se susresti s osnovama računalnog sustava i Interneta, te primjenom uredskih aplikacija. Pohvaljujem da ste zadržali ovaj dio obrazovanja i u srednjoj školi jer u OŠ učenici nisu na dovoljnom kognitivnom razvoju da bi se pripremili za poslovni svijet. No, ono što me muči kao informacijsko-komunikacijsku stručnjakinju nakon 20 godina rada u odgojno-obrazovnim institucijama različitih sektora obrazovanja je da povremeno smetnemo s uma da živimo u 21. st. i da je računalo svaki elektronički, digitalni, automatski i programabilni stroj. Djelomično ste to pokrili kroz modul Informacijsko-komunikacijski sustavi gdje će se učenici susresti s Primjenom IKT-a na aerodromima i kod zračnih prijevoznika. Učenici koji se obrazuju u sektoru Prometa i logistike svakako bi tijekom školovanja trebali imati modul/e u kojem uče o Internet of Things (IoT) - Internet stvari, robotskoj automatizaciji procesa, digitalnom marketingu (ne samo kao izborni modul), haptologiji, te korištenju AI (umjetne inteligencije u svojoj struci). Proširena stvarnost (Augmented reality – AR) i Virtualna stvarnost (VR) bi barem mogle biti dio izbornog modula. U modernom svijetu su zračne luke sa svojim popratnim sadržajima nezamislivi bez ovih tehnologija, a vi našim učenicima oduzimate barem osnovno informiranje o novim tehnologijama. Danas je svijet nezamisliv bez IoT uređaja i uređaja u koje je već ugrađena haptologija. O ovoj temi učenici sada uče u sklopu Računalstva, a sada ćemo im i taj dio oduzeti. Svima nam je jasno da se na zračnim lukama ide na ugradnju robotske automatizacije procesa, a učenicima novim kurikulom nećemo pružiti osnovna znanja o ovoj temi. AI u zrakoplovnoj industriji je prisutan već godinama. Velike tvrtke za proizvodnju zrakoplova, zračni prijevoznici i zračne luke već dugi niz godina ugrađuju AI u svoje sustave, a mi opet, učenike zakidamo barem za osnove tijekom obrazovanja. Smatram nužnim ugraditi ove dijelove u kurikul i omogućiti budućim naraštajima da idu naprijed u budućnost. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.