Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Odluci o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije KUHAR/KUHARICA u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije KUHAR/KUHARICA  u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO Hrvatska obrtnička komora podržava uvođenje novih kurikuluma u sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te modernizaciju provedbe strukovnog obrazovanja, posebno isticanjem modularnog pristupa te jačanje komponente učenja temeljenog na radu kao ključne komponente kvalitetnog strukovnog obrazovanja. U skladu s navedenim, u nastavku dostavljamo primjedbe na predloženi kurikulum: Predlažemo pod odjeljkom Uvjeti i načini obrazovanja u okviru obrazovnog programa jasno istaknuti da su uvjeti i načini obrazovanja uz navedene zakonske i podzakonske akte određeni i posebnim propisima kojima je uređena provedba naukovanja. Primjer: Uvjeti u kojima se stječu kompetencije propisani su Državnim pedagoškim standardom srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, broj 63/2008 i 90/2010) i Pravilnikom o načinu organiziranja i izvođenja nastave u strukovnim školama (Narodne novine, broj 140/2009 i 130/2020), kao i posebnim propisima kojima je uređena provedba naukovanja. S obzirom da se pod Uvjetima i načinima obrazovanja u okviru obrazovnog programa ne navodi i potreba posjedovanja Ugovora o naukovanju smatramo da je navedenu napomenu da se provedba naukovanja, a time i posjedovanje Ugovora o naukovanju regulira posebnim propisima kojima je uređena provedba naukovanja izrazito bitno istaknuti zbog jasnoće informacija o uvjetima i načinima obrazovanja u takvom modelu. Nadalje, u vezi Oblika učenja temeljenog na radu u okviru strukovnog kurikuluma predlažemo jasno uvrstiti informaciju da se učenje temeljeno na radu realizira naukovanjem kod licenciranog poslodavca, odnosno uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poduzetništvo i obrt, u ustanovi ili u Regionalnom centru kompetentnosti, ukoliko nije moguće osigurati dostatan broj odgovarajućih mjesta za naukovanje kod licenciranog poslodavaca. Također, u kurikulumu se navodi najmanji mogući broj CSVET bodova koje je potrebno ostvariti kod licenciranog poslodavca kao i postotci provedbe učenja temeljenog na radu ukupno i za svaki modul. Smatramo da je minimalno 50% CSVET bodova ukupnog obujma kvalifikacije potrebno ostvariti kod licenciranog poslodavca. Konačno, predlažemo jasno isticanje informacije o naučničkom ispitu kao dijelu obrane završnog rada, odnosno uvrštavanje informacije da je uvjet za stjecanje kvalifikacije izrađen i obranjen završni rad čiji je sastavni dio naučnički ispit. U skladu s navedenim, ljubazno molimo da razmotrite navedene primjedbe u vezi jasnog i konkretnog isticanja naukovanja kod licenciranih poslodavaca kao dijela učenja temeljenog na radu, pridržavanje optimalnog broja CSVET bodova koje je potrebno ostvariti kod licenciranog poslodavca kao i navođenja naučničkog ispita kao sastavnog dijela završnog rada. Navedene primjedbe dostavljamo s ciljem unaprjeđenja jasnoće i konkretnosti informacija u predloženom kurikulumu što će dovesti do kvalitetnije provedbe strukovnog obrazovanja za navedeno zanimanje. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. U odjeljku Uvjeti i načini obrazovanja u okviru obrazovnog programa stoji: Uvjeti u kojima se stječu kompetencije propisani su Državnim pedagoškim standardom srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, broj 63/2008 i 90/2010) i Pravilnikom o načinu organiziranja i izvođenja nastave u strukovnim školama (Narodne novine, broj 140/2009 i 130/2020), kao i posebnim propisima kojima je uređena provedba naukovanja. Navedenim su obuhvaćeni svi posebni propisi kojima se regulira provedba naukovanja uključujući i Ugovor o naukovanju kao i naučnički ispit. U odjeljku Oblici učenja temeljenog na radu stoji: Učenje temeljeno na radu realizira se naukovanjem kod licenciranog poslodavca uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poduzetništvo i obrt. Ukoliko nije moguće osigurati dostatan broj odgovarajućih mjesta za naukovanje kod licenciranog poslodavaca, učenje temeljeno na radu može se ostvariti kod poslodavca, u Regionalnom centru kompetentnosti ili u ustanovi. Navedenim su obuhvaćene sve mogućnosti učenja temeljenog na radu čime se osigurava obrazovanje za kvalifikacije potrebne tržištu rada. U navedenom strukovnom kurikulu stoji da je najmanje 70 CSVET bodova potrebno je ostvariti kroz učenje na radnome mjestu što upravo čini najmanje 50% bodova strukovnog dijela kvalifikacije. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
2 VLATKA BENKO 2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA, 2.2 POPIS OBVEZNIH STRUKOVNIH MODULA Poštovani, ne slažem se da se u zanimanju Kuhar uče 2 strana jezika samo u prve dvije godine, s time da je nekako logički da 2. strani jezik bude francuski kako bi se učio barem 2 godine. U trećoj godini imaju u ponudi samo engleski kao drugi strani jezik u modulu Strani jezik u struci. Ukoliko im i prvio strani jezik bude engleski, teoretski ti učenici nemaju dva strana jezika u 3. godini školvanja već samo jedan. Mislim da nije dobro izbaciti strane jezike iz obrazovanja. trebala bi oba strana jezika biti u općeobrazovinim predmetima, ali ako već nisu, svakako bi i u 3. razredu trebali imati drugi strani jezik. Lijepi pozdrav, Vlatka Benko, prof. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Jezično-komunikacijsko područje općeobrazovnoga dijela srednjoškolskoga strukovnog obrazovanja obuhvaća poučavanje sljedećih stranih jezika: engleski, njemački, francuski, talijanski i španjolski. Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su relevantni za pojedini sektor/podsektor izrađeni su kao skupovi ishoda učenja i grupirani u module prema Metodologiji izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2021.). Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su izrađeni u obliku skupova ishoda učenja grupiranih u module su: Engleski jezik struke, Francuski jezik struke, Njemački jezik struke, Talijanski jezik struke i Španjolski jezik struke. Općeobrazovni moduli i njima pripadajući skupovi ishoda učenja, ovisno o potrebama sektora, zanimanja i kvalifikacije mogu se izvoditi u procesu učenja i poučavanja kao obvezni, izborni ili fakultativni. Odgojno-obrazovni ishodi utemeljeni su na Nacionalnom okvirnom kurikulu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje u Republici Hrvatskoj (NOK, 2011.). Odgojno-obrazovna područja utemeljena su na načelima NOK-a i sadržajno su povezana s predmetnim kurikulima, modulima i skupovima ishoda učenja koji učenicima omogućuju razvoj i ovladavanje temeljnim kompetencijama. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
3 SLAVENKA MARKOTA 2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA, 2.1 POPIS OPĆEOBRAZOVNIH NASTAVNIH PREDMETA/MODULA Poštovani, smatram nedopustivim da je s Popisa općeobrazovnih nastavnih predmeta / modula u Odluci o uvođenju strukovnog kurikuluma KUHAR/KUHARICA u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO izostavljen francuski jezik! Kako je poznavanje više stranih jezika jedna od ključnih poduzetničkih kompetencija, smatram bezrazložnim izostavljanje francuskog jezika iz ovoga kurikula. Francuski je radni jezik na globalnoj razini: jedan je od dva službena jezika u UN-u, UNESCO-u, NATO-u, Europskoj uniji, Međunarodnom sudu pravde u Den Haagu, Međunarodnom olimpijskom odboru, Međunarodnom crvenom križu… stoga je aktivno znanje francuskoga jezika važno za sve one koji razmišljaju o budućim zanimanjima i karijeri u međunarodnim organizacijama. Francuski je treći jezik na Internetu i peti po broju govornika u svijetu. To je jezik kulture, mode, gastronomije, umjetnosti, arhitekture, filozofije, ljudskih prava, znanosti, menadžmenta, ekonomije, a prije svega, francuski je analitički jezik koji strukturira misao i razvija kritičko mišljenje neophodno za uključivanje u društvo i svijet rada. Uostalom, prije pet godina u Ministarstvu znanosti i obrazovanja potpisan je Sporazum o provođenju ispita Školskoga DELF-a u Republici Hrvatskoj i to uoči središnjega Dana frankofonije, kao doprinos ovoga Ministarstva obilježavanju mjeseca frankofonije te promociji francuskoga jezika i frankofonskih kultura. Tom je prilikom istaknuto da resorno Ministarstvo, Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje, Veleposlanstvo Francuske Republike, Francuski institut i Hrvatska udruga profesora francuskoga jezika već dugi niz godina surađuju i ulažu napore u popularizaciji francuskoga jezika, u potpori i održavanju kontinuiteta u učenju i poučavanju istoga od predškolskog preko osnovnoškolskog i srednjoškolskog do visokoškolskog obrazovanja. Sve navedeno upućuje na to da francuski jezik treba biti neizostavni dio kurikuluma za strukovne škole! Slavenka Markota, prof. izvrstan savjetnik, voditeljica Županijskog stručnog vijeća učitelja i nastavnika francuskoga jezika Splitsko-dalmatinske županije Loreana Selišek Butina, prof. izvrstan savjetnik, vanjska suradnica AZOO za francuski jezik Pavica Palunčić Beloša, prof., voditeljica ŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Dubrovačko-neretvanskoj županiji Irena Benčik Povše, prof. savjetnik, voditeljica MŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji Mirjana Komočar Ljubić, prof. mentor, voditeljica MŽSV učitelja francuskoga jezika Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Međimurske županije i Grada Zagreba Mirjana Franić, prof. izvrstan savjetnik, voditeljica MŽSV nastavnika francuskoga jezika Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Međimurske županije i Grada Zagreba Daniela Pijaca, prof., voditeljica ŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Zadarskoj županiji Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Jezično-komunikacijsko područje općeobrazovnoga dijela srednjoškolskoga strukovnog obrazovanja obuhvaća poučavanje sljedećih stranih jezika: engleski, njemački, francuski, talijanski i španjolski. Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su relevantni za pojedini sektor/podsektor izrađeni su kao skupovi ishoda učenja i grupirani u module prema Metodologiji izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2021.). Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su izrađeni u obliku skupova ishoda učenja grupiranih u module su: Engleski jezik struke, Francuski jezik struke, Njemački jezik struke, Talijanski jezik struke i Španjolski jezik struke. Općeobrazovni moduli i njima pripadajući skupovi ishoda učenja, ovisno o potrebama sektora, zanimanja i kvalifikacije mogu se izvoditi u procesu učenja i poučavanja kao obvezni, izborni ili fakultativni. Odgojno-obrazovni ishodi utemeljeni su na Nacionalnom okvirnom kurikulu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje u Republici Hrvatskoj (NOK, 2011.). Odgojno-obrazovna područja utemeljena su na načelima NOK-a i sadržajno su povezana s predmetnim kurikulima, modulima i skupovima ishoda učenja koji učenicima omogućuju razvoj i ovladavanje temeljnim kompetencijama. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
4 SAŠA PERIČAK ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije KUHAR/KUHARICA  u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO Poštovani, Prvo moram napomenuti kako je odnedavno promijenjeno sučelje e-savjetovanja čime je znatno otežano snalaženje i komentiranje. Isprobao sam sučelje na 4 različita računala i na svakome na različitim preglednicima (Mozilla Firefox, Chrome, Edge) i svugdje sam se susreo s problemima u vidu nečitljivosti dijela teksta ili problema s otvaranjem dijela dokumenta. Nadam se da mi zbog toga nisu promakli dijelovi dokumenta - u slučaju da jesu i da se to reflektira na poslane komentare, unaprijed se ispričavam. Smatram da je kurikulum u ovakvoj formi neprihvatljiv i ne slažem se s prijedlogom njegovog uvođenja. Razumijem potrebu za osuvremenjivanjem kurikuluma i uvođenje „reforme“, ali ovakav pristup vodi ka stvaranju ljudi bez opće kulture i znanja i vještina potrebnih za život u suvremenom društvu. U svijetu u kojem živimo sve je više bolesti kardiovaskularnog sustava i dijabetesa uzrokovanih nepravilnom prehranom i nezdravim životnim stilovima; sve je više ovisnosti o različitim opijatima, ali i o kockanju (u pozadini koje su također promjene u radu živčanog sustava - što je biološka tema); sve manje ljudi shvaća važnost cijepljenja kao prevencije epidemija i pandemija, a epidemije i pandemije nam sve više prijete; sve više nam prijeti i zagađenje i onečišćenje okoliša iz raznih ljudskih aktivnosti; natalitet nam se smanjuje, a spolno prenosive bolesti i maloljetničke trudnoće i dalje su prisutne ... kako bi se građanin 21. stoljeća mogao nositi sa svim tim, a i mnogim drugim izazovima koji izlaze izvan okvira ovog komentara, nužna je kvalitetna edukacija u čijoj je srži biologija. Nažalost, svjedok sam kako učenici srednjih škola o tim temama iz generacije u generaciju znaju sve manje. Pojava raka je sve češća, a sve veći broj srednjoškolaca uopće ne zna što je rak (!!), a kamoli kako smanjiti vjerojatnost njegove pojave. Osnovnoškolsko obrazovanje nije dovoljno - potrebno je navedene teme (a uz to svakako i sadržaje o zdravlju spolnog sustava, o trudnoći i kontracepciji) produbljivati i proširivati (a i ponavljati). Tu je ključna i dob učenika - ne može se očekivati da se sva potrebna znanja i vještine usvoje u osnovnoj školi niti se može očekivati da će se navedeni sadržaji (kvalitetno) odraditi kao međupredmetne teme. I kao roditelj i kao učitelj i nastavnik s višegodišnjim iskustvom, smatram kako je predloženi kurikulum štetan za razvoj mladih ljudi u odgovorne i obrazovane ljude 21. stoljeća, spremne uhvatiti se u koštac sa svim izazovima ispred njih - umjesto toga ih pokušava pretvoriti u „fah idiote“ bez temeljnih znanja i vještina potrebnih za kvalitetan život. U kurikulumu nema ključnih sadržaja/ishoda učenja: kontracepcija, trudnoća, odgovorno spolno ponašanje, spolno prenosive bolesti, zarazne bolesti, cijepljenje i imunosni sustav, kronične nezarazne bolesti, druge učestale bolesti organskih sustava, zaštita prirode i okoliša i održivi razvoj, onečišćenje i zagađenje okoliša, ovisnosti... U kurikulum je stoga nužno uvesti obavezne biološke module koji obuhvaćaju navedene sadržaje. Srdačan pozdrav Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Kurikulumom međupredmetne teme Zdravlje za osnovne i srednje škole i Kurikulumom međupredmetne teme Održivi razvoj za osnovne i srednje škole obuhvaćeni su sadržaji koji se tiču zdravlja, prirode i okoliša, uključujući teme kao što su kontracepcija, trudnoća, odgovorno spolno ponašanje, spolno prenosive bolesti, zarazne bolesti, cijepljenje, kronične nezarazne bolesti, zaštita prirode i okoliša, održivi razvoj, onečišćenje i zagađenje okoliša te ovisnosti. Ove međupredmetne teme omogućuju učenicima kontinuirano usvajanje znanja i vještina vezanih uz zdravlje, zdrav život, zaštitu okoliša i održivi razvoj kroz integrirane sadržaje u različitim modulima. Uz to, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava ostvarenje ishoda učenja na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
5 NEVENKA BLAŽEVIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije KUHAR/KUHARICA  u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO U svim zanimanjima ugostiteljske struke dosad su se učila dva strana jezika. Iz novog prijedloga kurikula proizlazi da učenici u okviru općeobrazovnog modula biraju jedan od ponuđenih jezika (E, Nj, F ili T) koji se uči u svim razredima. Strani jezik uči se i u okviru strukovnih modula, ali se nigdje ne navodi da se u okviru strukovnih modula bira strani jezik koji se ne uči u okviru općeobrazovnog modula pa postoji velika vjerojatnost da većina učenika (ili svi) uči samo jedan strani jezik, a to je uglavnom engleski. U okviru strukovnog modula Komunikacijske vještine nude se predmeti Aktivnosti u svakodnevnici i Neposredno okruženje na navedenim jezicima (E, NJ, T, F), a u okviru strukovnog modula Komunikacija na stranom jeziku u struci nudi se predmet Obrazovanje i zanimanje na engleskom te predmet Aktivnosti u svakodnevnici na francuskom jezku. Zašto se u tom modulu nude samo engleski i francuski? Do donošenja sadašnjeg Nastavnog plana i programa početkom devedesetih u Nastavnom planu i programu za zanimanje kuhar postojao je predmet Stručna terminologija na francuskom jeziku (ili slično), no uvidjelo se da to nema smisla jer se s tim pojmovima učenici upoznaju u okviru predmeta iz područja kuharstva. Dakle, logično bi bilo da se i u ovom modulu može birati jedan od ponuđena četiri jezika (E, Nj, T ili F) a ne samo engleski i francuski. U modulu Strani jezik u struci nudi se predmet Ponuda proizvoda i usluga, i to samo na engleskom. Predlažem da se sadašnji fond sati stranih jezika ne smanjuje (prema predloženom kurikulu je značajno smanjen) i da se od prvog do trećeg razreda uče dva strana jezika, prvi u okviru općeobrazovnog modula, a drugi u okviru ponuđenih strukovnih modula u svim razredima, a ne samo u prvom i drugom. U trećem razredu sadržaji stranih jezika bi bili usklađeni s temama koje se obrađuju u okviru strukovnih modula. U okviru strukovnih modula za sve predmete trebalo bi ponuditi E, Nj, T ili F, jer nema nikakve logike da se neki sadržaji uče samo na francuskom, a neki samo na engleskom. Ako se u kurikulu ne naglasi da se u okviru strukovnih modula bira strani jezik koji se ne uči u okviru općeobrazovnog modula većina učenika birat će jezik koji uče u okviru općeobrazovnog modula, a to je u više od 95% slučajeva engleski. dr. sc. Nevenka Blažević, sveučilišna profesorica njemačkoga jezika ugostiteljsko turističke-struke i metodike nastave njemačkoga jezika (autorica svih udžbenika njemačkoga jezika ugostiteljsko-turističke struke koji se koriste u trogodišnjim i četverogodišnjim srednjim školama i autorica sveučilišnog udžbenika za predmet Metodika nastave njemačkoga jezika) Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Jezično-komunikacijsko područje općeobrazovnoga dijela srednjoškolskoga strukovnog obrazovanja obuhvaća poučavanje sljedećih stranih jezika: engleski, njemački, francuski, talijanski i španjolski. Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su relevantni za pojedini sektor/podsektor izrađeni su kao skupovi ishoda učenja i grupirani u module prema Metodologiji izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2021.). Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su izrađeni u obliku skupova ishoda učenja grupiranih u module su: Engleski jezik struke, Francuski jezik struke, Njemački jezik struke, Talijanski jezik struke i Španjolski jezik struke. Općeobrazovni moduli i njima pripadajući skupovi ishoda učenja, ovisno o potrebama sektora, zanimanja i kvalifikacije mogu se izvoditi u procesu učenja i poučavanja kao obvezni, izborni ili fakultativni. Odgojno-obrazovni ishodi utemeljeni su na Nacionalnom okvirnom kurikulu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje u Republici Hrvatskoj (NOK, 2011.). Odgojno-obrazovna područja utemeljena su na načelima NOK-a i sadržajno su povezana s predmetnim kurikulima, modulima i skupovima ishoda učenja koji učenicima omogućuju razvoj i ovladavanje temeljnim kompetencijama. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
6 MIRJANA KOMOČAR LJUBIĆ 2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA, 2.1 POPIS OPĆEOBRAZOVNIH NASTAVNIH PREDMETA/MODULA Poštovani, smatramo nedopustivim da je s Popisa općeobrazovnih nastavnih predmeta / modula u Odluci o uvođenju strukovnog kurikuluma KUHAR/KUHARICA u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO izostavljen francuski jezik! Kako je poznavanje više stranih jezika jedna od ključnih poduzetničkih kompetencija, smatram bezrazložnim izostavljanje francuskog jezika iz ovoga kurikula. Francuski je radni jezik na globalnoj razini: jedan je od dva službena jezika u UN-u, UNESCO-u, NATO-u, Europskoj uniji, Međunarodnom sudu pravde u Den Haagu, Međunarodnom olimpijskom odboru, Međunarodnom crvenom križu… stoga je aktivno znanje francuskoga jezika važno za sve one koji razmišljaju o budućim zanimanjima i karijeri u međunarodnim organizacijama. Francuski je treći jezik na Internetu i peti po broju govornika u svijetu. To je jezik kulture, mode, gastronomije, umjetnosti, arhitekture, filozofije, ljudskih prava, znanosti, menadžmenta, ekonomije, a prije svega, francuski je analitički jezik koji strukturira misao i razvija kritičko mišljenje neophodno za uključivanje u društvo i svijet rada. Uostalom, prije pet godina u Ministarstvu znanosti i obrazovanja potpisan je Sporazum o provođenju ispita Školskoga DELF-a u Republici Hrvatskoj i to uoči središnjega Dana frankofonije, kao doprinos ovoga Ministarstva obilježavanju mjeseca frankofonije te promociji francuskoga jezika i frankofonskih kultura. Tom je prilikom istaknuto da resorno Ministarstvo, Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje, Veleposlanstvo Francuske Republike, Francuski institut i Hrvatska udruga profesora francuskoga jezika već dugi niz godina surađuju i ulažu napore u popularizaciji francuskoga jezika, u potpori i održavanju kontinuiteta u učenju i poučavanju istoga od predškolskog preko osnovnoškolskog i srednjoškolskog do visokoškolskog obrazovanja. Sve navedeno upućuje na to da francuski jezik treba biti neizostavni dio kurikuluma za strukovne škole! Mirjana Komočar Ljubić, prof. mentor, voditeljica MŽSV učitelja francuskoga jezika Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Međimurske županije i Grada Zagreba Loreana Selišek Butina, prof. izvrstan savjetnik, vanjska suradnica AZOO za francuski jezik Slavenka Markota, prof. izvrstan savjetnik, voditeljica Županijskog stručnog vijeća učitelja i nastavnika francuskoga jezika Splitsko-dalmatinske županije Pavica Palunčić Beloša, prof., voditeljica ŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Dubrovačko-neretvanskoj županiji Irena Benčik Povše, prof. savjetnik, voditeljica MŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji Mirjana Franić, prof. izvrstan savjetnik, voditeljica MŽSV nastavnika francuskoga jezika Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Međimurske županije i Grada Zagreba Daniela Pijaca, prof., voditeljica ŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Zadarskoj županiji Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Jezično-komunikacijsko područje općeobrazovnoga dijela srednjoškolskoga strukovnog obrazovanja obuhvaća poučavanje sljedećih stranih jezika: engleski, njemački, francuski, talijanski i španjolski. Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su relevantni za pojedini sektor/podsektor izrađeni su kao skupovi ishoda učenja i grupirani u module prema Metodologiji izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2021.). Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su izrađeni u obliku skupova ishoda učenja grupiranih u module su: Engleski jezik struke, Francuski jezik struke, Njemački jezik struke, Talijanski jezik struke i Španjolski jezik struke. Općeobrazovni moduli i njima pripadajući skupovi ishoda učenja, ovisno o potrebama sektora, zanimanja i kvalifikacije mogu se izvoditi u procesu učenja i poučavanja kao obvezni, izborni ili fakultativni. Odgojno-obrazovni ishodi utemeljeni su na Nacionalnom okvirnom kurikulu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje u Republici Hrvatskoj (NOK, 2011.). Odgojno-obrazovna područja utemeljena su na načelima NOK-a i sadržajno su povezana s predmetnim kurikulima, modulima i skupovima ishoda učenja koji učenicima omogućuju razvoj i ovladavanje temeljnim kompetencijama. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
7 MIRJANA FRANIĆ 3. RAZRADA MODULA, 3.1. OBVEZNI STRUKOVNI MODULI U novom prijedlogu strukovnog kurikula 1. strani jezik (E,NJ.F,T) se uči u okviru općeobrazovnih modula, dok se 2. strani jezik uči kroz strukovne module, te se bira jedan od ponuđenih jezika (E,NJ,T ili F). Znamo da se kao 1. strani jezik uglavnom uči engleski jezik i djelomično njemački jezik. Ostali jezici se uglavnom uče kao 2. strani jezik. U 1. razredu kroz strukovni modul KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE nude se 2 skupa ishoda učenja (SIU ) za sve jezike (E, NJ, T, F) i imaju 4 CSVET boda, što odgovara sadašnjoj satnici. U 2. razredu nudi se u modulu KOMUNIKACIJA NA STRANOM JEZIKU U STRUCI učenje samo 1 SIU, bira se između engleskog ili francuskog jezika, te imaju 2 CSVET boda što je skraćivanje sadašnje satnice na pola. Francuski je ponuđen zbog povezanosti sa strukom, ali nije jasno zašto je uz njega ponuđen samo engleski jezik kad se ionako uči kao 1. strani jezik, ostali jezici nisu navedeni. U 3. razredu je u modulu - STRANI JEZIK U STRUCI ponuđen samo engleski jezik, što je smanjivanje satnice francuskog jezika u odnosu na sadašnje stanje gdje se u sva 3. razreda uči po 2 sata. Moj prijedlog je da se 2. strani jezik uči od. 1.- 3.- razreda kroz odgovarajuće strukovne module uz odabir bar dva skupa ishoda učenja ili 4 CSVET-a. Mirjana Franić, prof. francuskog jezika Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Jezično-komunikacijsko područje općeobrazovnoga dijela srednjoškolskoga strukovnog obrazovanja obuhvaća poučavanje sljedećih stranih jezika: engleski, njemački, francuski, talijanski i španjolski. Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su relevantni za pojedini sektor/podsektor izrađeni su kao skupovi ishoda učenja i grupirani u module prema Metodologiji izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2021.). Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su izrađeni u obliku skupova ishoda učenja grupiranih u module su: Engleski jezik struke, Francuski jezik struke, Njemački jezik struke, Talijanski jezik struke i Španjolski jezik struke. Općeobrazovni moduli i njima pripadajući skupovi ishoda učenja, ovisno o potrebama sektora, zanimanja i kvalifikacije mogu se izvoditi u procesu učenja i poučavanja kao obvezni, izborni ili fakultativni. Odgojno-obrazovni ishodi utemeljeni su na Nacionalnom okvirnom kurikulu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje u Republici Hrvatskoj (NOK, 2011.). Odgojno-obrazovna područja utemeljena su na načelima NOK-a i sadržajno su povezana s predmetnim kurikulima, modulima i skupovima ishoda učenja koji učenicima omogućuju razvoj i ovladavanje temeljnim kompetencijama. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
8 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije KUHAR/KUHARICA  u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO Hrvatska obrtnička komora podržava uvođenje novih kurikuluma u sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te modernizaciju provedbe strukovnog obrazovanja, posebno isticanjem modularnog pristupa te jačanje komponente učenja temeljenog na radu kao ključne komponente kvalitetnog strukovnog obrazovanja. U skladu s navedenim, u nastavku dostavljamo primjedbe na predloženi kurikulum: Predlažemo pod odjeljkom Uvjeti i načini obrazovanja u okviru obrazovnog programa jasno istaknuti da su uvjeti i načini obrazovanja uz navedene zakonske i podzakonske akte određeni i posebnim propisima kojima je uređena provedba naukovanja. Primjer: Uvjeti u kojima se stječu kompetencije propisani su Državnim pedagoškim standardom srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, broj 63/2008 i 90/2010) i Pravilnikom o načinu organiziranja i izvođenja nastave u strukovnim školama (Narodne novine, broj 140/2009 i 130/2020), kao i posebnim propisima kojima je uređena provedba naukovanja. S obzirom da se pod Uvjetima i načinima obrazovanja u okviru obrazovnog programa ne navodi i potreba posjedovanja Ugovora o naukovanju smatramo da je navedenu napomenu da se provedba naukovanja, a time i posjedovanje Ugovora o naukovanju regulira posebnim propisima kojima je uređena provedba naukovanja izrazito bitno istaknuti zbog jasnoće informacija o uvjetima i načinima obrazovanja u takvom modelu. Nadalje, u vezi Oblika učenja temeljenog na radu u okviru strukovnog kurikuluma predlažemo jasno uvrstiti informaciju da se učenje temeljeno na radu realizira naukovanjem kod licenciranog poslodavca, odnosno uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poduzetništvo i obrt, u ustanovi ili u Regionalnom centru kompetentnosti, ukoliko nije moguće osigurati dostatan broj odgovarajućih mjesta za naukovanje kod licenciranog poslodavaca. Također, u kurikulumu se navodi najmanji mogući broj CSVET bodova koje je potrebno ostvariti kod licenciranog poslodavca kao i postotci provedbe učenja temeljenog na radu ukupno i za svaki modul. Smatramo da je minimalno 50% CSVET bodova ukupnog obujma kvalifikacije potrebno ostvariti kod licenciranog poslodavca. Konačno, predlažemo jasno isticanje informacije o naučničkom ispitu kao dijelu obrane završnog rada, odnosno uvrštavanje informacije da je uvjet za stjecanje kvalifikacije izrađen i obranjen završni rad čiji je sastavni dio naučnički ispit. U skladu s navedenim, ljubazno molimo da razmotrite navedene primjedbe u vezi jasnog i konkretnog isticanja naukovanja kod licenciranih poslodavaca kao dijela učenja temeljenog na radu, pridržavanje optimalnog broja CSVET bodova koje je potrebno ostvariti kod licenciranog poslodavca kao i navođenja naučničkog ispita kao sastavnog dijela završnog rada. Navedene primjedbe dostavljamo s ciljem unaprjeđenja jasnoće i konkretnosti informacija u predloženom kurikulumu što će dovesti do kvalitetnije provedbe strukovnog obrazovanja za navedeno zanimanje. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. U odjeljku Uvjeti i načini obrazovanja u okviru obrazovnog programa stoji: Uvjeti u kojima se stječu kompetencije propisani su Državnim pedagoškim standardom srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, broj 63/2008 i 90/2010) i Pravilnikom o načinu organiziranja i izvođenja nastave u strukovnim školama (Narodne novine, broj 140/2009 i 130/2020), kao i posebnim propisima kojima je uređena provedba naukovanja. Navedenim su obuhvaćeni svi posebni propisi kojima se regulira provedba naukovanja uključujući i Ugovor o naukovanju kao i naučnički ispit. U odjeljku Oblici učenja temeljenog na radu stoji: Učenje temeljeno na radu realizira se naukovanjem kod licenciranog poslodavca uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poduzetništvo i obrt. Ukoliko nije moguće osigurati dostatan broj odgovarajućih mjesta za naukovanje kod licenciranog poslodavaca, učenje temeljeno na radu može se ostvariti kod poslodavca, u Regionalnom centru kompetentnosti ili u ustanovi. Navedenim su obuhvaćene sve mogućnosti učenja temeljenog na radu čime se osigurava obrazovanje za kvalifikacije potrebne tržištu rada. U navedenom strukovnom kurikulu stoji da je najmanje 70 CSVET bodova potrebno je ostvariti kroz učenje na radnome mjestu što upravo čini najmanje 50% bodova strukovnog dijela kvalifikacije. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
9 MIRELA KOŽUL ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije KUHAR/KUHARICA  u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO Poštovani, profesorica sam njemačkog jezika koji se u posljednje vrijeme u školama uči uglavnom kao drugi strani jezik, zajedno s talijanskim i eventualno francuskim i španjolskim. Čitajući kurikulume ne mogu se oteti dojmu da će doći do značajnog smanjenja sati učenja drugog stranog jezika koji će se, kako mi čini, učiti kao dio strukovnog dijela kurikuluma i to kao dio nekog drugog modula, a ne kao zaseban predmet. Smatram to vrlo lošim i neprihvatljivim, za sve sektore, a osobito za sektor ugostiteljstva i turizma u kojem bi se po mom skromnom mišljenju satnica stranih jezika trebala čak i pojačati, te se iskreno nadam da će u tom dijelu doći do promjene u novim kurikulumovima. Nedostatak učenja drugog stranog jezika će znatno utjecati na izgradnju učenika kao cjelovitih osoba s odgojnim i obrazovnim kompetencijama potrebnim za rad ili nastavak daljnjeg obrazovanja s jedne strane, te smanjenjem satnice profesora stranih jezika (osim engleskog kao prvog stranog jezika) s druge strane. Molim vas da uzmete u obzir važnost učenja stranih jezika kod konačne izrade kurikuluma, osobito za sektor ugostiteljstva i turizma. S poštovanjem, Mirela Kožul Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Jezično-komunikacijsko područje općeobrazovnoga dijela srednjoškolskoga strukovnog obrazovanja obuhvaća poučavanje sljedećih stranih jezika: engleski, njemački, francuski, talijanski i španjolski. Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su relevantni za pojedini sektor/podsektor izrađeni su kao skupovi ishoda učenja i grupirani u module prema Metodologiji izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2021.). Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su izrađeni u obliku skupova ishoda učenja grupiranih u module su: Engleski jezik struke, Francuski jezik struke, Njemački jezik struke, Talijanski jezik struke i Španjolski jezik struke. Općeobrazovni moduli i njima pripadajući skupovi ishoda učenja, ovisno o potrebama sektora, zanimanja i kvalifikacije mogu se izvoditi u procesu učenja i poučavanja kao obvezni, izborni ili fakultativni. Odgojno-obrazovni ishodi utemeljeni su na Nacionalnom okvirnom kurikulu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje u Republici Hrvatskoj (NOK, 2011.). Odgojno-obrazovna područja utemeljena su na načelima NOK-a i sadržajno su povezana s predmetnim kurikulima, modulima i skupovima ishoda učenja koji učenicima omogućuju razvoj i ovladavanje temeljnim kompetencijama. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
10 LOREANA SELIŠEK BUTINA ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije KUHAR/KUHARICA  u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO Poštovani, smatramo neprihvatljivo da je u Strukovnome kurikulumu za stjecanje kvalifikacije Kuhar/Kuharica u sektoru Turizam i ugostiteljstvo izostavljen francuski jezik kao Strani jezik u struci. Francuski je jezik gastronomije, mode, kulture, umjetnosti, arhitekture, filozofije, ljudskih prava, znanosti, menadžmenta, ekonomije, a prije svega, francuski je analitički jezik koji strukturira misao i razvija kritičko mišljenje neophodno za uključivanje u društvo i svijet rada. Nadalje, francuska i hrvatska gastronomija toliko su povezane i isprepletene ne samo u jezičnim varijantama već i u geografsko-kulturološkom kontekstu obje zemlje. To je radni jezik na globalnoj razini: jedan je od dva službena jezika u UN-u, UNESCO-u, NATO-u, Europskoj uniji, Međunarodnom sudu pravde u Den Haagu, Međunarodnom olimpijskom odboru, Međunarodnom crvenom križu… stoga je aktivno znanje francuskoga jezika važno za sve one koji razmišljaju o budućim zanimanjima i karijeri u međunarodnim organizacijama kao i u turizmu i ugostiteljstvu, posebice gastronomiji, kulinarstvu, slastičarstvu i enologiji. Isto tako, francuski je treći jezik na Internetu i peti po broju govornika u svijetu. Uostalom, prije pet godina u Ministarstvu znanosti i obrazovanja potpisan je Sporazum o provođenju ispita Školskoga DELF-a u Republici Hrvatskoj i to uoči središnjega Dana frankofonije, kao doprinos ovoga Ministarstva obilježavanju mjeseca frankofonije te promociji francuskoga jezika i frankofonskih kultura. Tom je prilikom istaknuto da resorno Ministarstvo, Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje, Veleposlanstvo Francuske Republike, Francuski institut i Hrvatska udruga profesora francuskoga jezika već dugi niz godina surađuju i ulažu napore u popularizaciji francuskoga jezika, u potpori i održavanju kontinuiteta u učenju i poučavanju istoga od predškolskog preko osnovnoškolskog i srednjoškolskog do visokoškolskog obrazovanja. Sve navedeno upućuje na to da francuski jezik treba biti neizostavni dio kurikula za strukovne škole! Loreana Selišek Butina, prof. izvrstan savjetnik, vanjska suradnica AZOO za francuski jezik Pavica Palunčić Beloša, prof., voditeljica ŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Dubrovačko-neretvanskoj županiji Irena Benčik Povše, prof. savjetnik, voditeljica MŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji Mirjana Komočar Ljubić, prof. mentor, voditeljica MŽSV učitelja francuskoga jezika Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Međimurske županije i Grada Zagreba Mirjana Franić, prof. izvrstan savjetnik, voditeljica MŽSV nastavnika francuskoga jezika Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Međimurske županije i Grada Zagreba Slavenka Markota, prof. izvrstan savjetnik, voditeljica ŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika Splitsko-dalmatinske županije Daniela Pijaca, prof., voditeljica ŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Zadarskoj županiji Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Jezično-komunikacijsko područje općeobrazovnoga dijela srednjoškolskoga strukovnog obrazovanja obuhvaća poučavanje sljedećih stranih jezika: engleski, njemački, francuski, talijanski i španjolski. Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su relevantni za pojedini sektor/podsektor izrađeni su kao skupovi ishoda učenja i grupirani u module prema Metodologiji izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2021.). Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su izrađeni u obliku skupova ishoda učenja grupiranih u module su: Engleski jezik struke, Francuski jezik struke, Njemački jezik struke, Talijanski jezik struke i Španjolski jezik struke. Općeobrazovni moduli i njima pripadajući skupovi ishoda učenja, ovisno o potrebama sektora, zanimanja i kvalifikacije mogu se izvoditi u procesu učenja i poučavanja kao obvezni, izborni ili fakultativni. Odgojno-obrazovni ishodi utemeljeni su na Nacionalnom okvirnom kurikulu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje u Republici Hrvatskoj (NOK, 2011.). Odgojno-obrazovna područja utemeljena su na načelima NOK-a i sadržajno su povezana s predmetnim kurikulima, modulima i skupovima ishoda učenja koji učenicima omogućuju razvoj i ovladavanje temeljnim kompetencijama. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
11 KRISTINA PIRS ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije KUHAR/KUHARICA  u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO Poštovani, smatram neprihvatljivim da je u Strukovnome kurikulumu za stjecanje kvalifikacije Kuhar/Kuharica u sektoru Turizam i ugostiteljstvo izostavljen francuski jezik kao Strani jezik u struci. Francuski je jezik gastronomije, mode, kulture, umjetnosti, arhitekture, filozofije, ljudskih prava, znanosti, menadžmenta, ekonomije, a prije svega, francuski je analitički jezik koji strukturira misao i razvija kritičko mišljenje neophodno za uključivanje u društvo i svijet rada. Nadalje, francuska i hrvatska gastronomija toliko su povezane i isprepletene ne samo u jezičnim varijantama već i u geografsko-kulturološkom kontekstu obje zemlje. To je radni jezik na globalnoj razini: jedan je od dva službena jezika u UN-u, UNESCO-u, NATO-u, Europskoj uniji, Međunarodnom sudu pravde u Den Haagu, Međunarodnom olimpijskom odboru, Međunarodnom crvenom križu… stoga je aktivno znanje francuskoga jezika važno za sve one koji razmišljaju o budućim zanimanjima i karijeri u međunarodnim organizacijama kao i u turizmu i ugostiteljstvu, posebice gastronomiji, kulinarstvu, slastičarstvu i enologiji. Isto tako, francuski je treći jezik na Internetu i peti po broju govornika u svijetu. Uostalom, prije pet godina u Ministarstvu znanosti i obrazovanja potpisan je Sporazum o provođenju ispita Školskoga DELF-a u Republici Hrvatskoj i to uoči središnjega Dana frankofonije, kao doprinos ovoga Ministarstva obilježavanju mjeseca frankofonije te promociji francuskoga jezika i frankofonskih kultura. Tom je prilikom istaknuto da resorno Ministarstvo, Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje, Veleposlanstvo Francuske Republike, Francuski institut i Hrvatska udruga profesora francuskoga jezika već dugi niz godina surađuju i ulažu napore u popularizaciji francuskoga jezika, u potpori i održavanju kontinuiteta u učenju i poučavanju istoga od predškolskog preko osnovnoškolskog i srednjoškolskog do visokoškolskog obrazovanja. Sve navedeno upućuje na to da francuski jezik treba biti neizostavni dio kurikula za strukovne škole! Kristina Pirs, prof. engleskoga i francuskoga jezika Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Jezično-komunikacijsko područje općeobrazovnoga dijela srednjoškolskoga strukovnog obrazovanja obuhvaća poučavanje sljedećih stranih jezika: engleski, njemački, francuski, talijanski i španjolski. Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su relevantni za pojedini sektor/podsektor izrađeni su kao skupovi ishoda učenja i grupirani u module prema Metodologiji izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2021.). Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su izrađeni u obliku skupova ishoda učenja grupiranih u module su: Engleski jezik struke, Francuski jezik struke, Njemački jezik struke, Talijanski jezik struke i Španjolski jezik struke. Općeobrazovni moduli i njima pripadajući skupovi ishoda učenja, ovisno o potrebama sektora, zanimanja i kvalifikacije mogu se izvoditi u procesu učenja i poučavanja kao obvezni, izborni ili fakultativni. Odgojno-obrazovni ishodi utemeljeni su na Nacionalnom okvirnom kurikulu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje u Republici Hrvatskoj (NOK, 2011.). Odgojno-obrazovna područja utemeljena su na načelima NOK-a i sadržajno su povezana s predmetnim kurikulima, modulima i skupovima ishoda učenja koji učenicima omogućuju razvoj i ovladavanje temeljnim kompetencijama. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
12 HRVATSKA UDRUGA PROFESORA FRANCUSKOG JEZIKA ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije KUHAR/KUHARICA  u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO Poštovani, smatramo neprihvatljivim da je u Strukovnome kurikulumu za stjecanje kvalifikacije Kuhar/Kuharica u sektoru Turizam i ugostiteljstvo izostavljen francuski jezik kao Strani jezik u struci. Francuski je jezik gastronomije, mode, kulture, umjetnosti, arhitekture, filozofije, ljudskih prava, znanosti, menadžmenta, ekonomije, a prije svega, francuski je analitički jezik koji strukturira misao i razvija kritičko mišljenje neophodno za uključivanje u društvo i svijet rada. Nadalje, francuska i hrvatska gastronomija toliko su povezane i isprepletene ne samo u jezičnim varijantama već i u geografsko-kulturološkom kontekstu obje zemlje. To je radni jezik na globalnoj razini: jedan je od dva službena jezika u UN-u, UNESCO-u, NATO-u, Europskoj uniji, Međunarodnom sudu pravde u Den Haagu, Međunarodnom olimpijskom odboru, Međunarodnom crvenom križu… stoga je aktivno znanje francuskoga jezika važno za sve one koji razmišljaju o budućim zanimanjima i karijeri u međunarodnim organizacijama kao i u turizmu i ugostiteljstvu, posebice gastronomiji, kulinarstvu, slastičarstvu i enologiji. Isto tako, francuski je treći jezik na Internetu i peti po broju govornika u svijetu. Uostalom, prije pet godina u Ministarstvu znanosti i obrazovanja potpisan je Sporazum o provođenju ispita Školskoga DELF-a u Republici Hrvatskoj i to uoči središnjega Dana frankofonije, kao doprinos ovoga Ministarstva obilježavanju mjeseca frankofonije te promociji francuskoga jezika i frankofonskih kultura. Tom je prilikom istaknuto da resorno Ministarstvo, Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje, Veleposlanstvo Francuske Republike, Francuski institut i Hrvatska udruga profesora francuskoga jezika već dugi niz godina surađuju i ulažu napore u popularizaciji francuskoga jezika, u potpori i održavanju kontinuiteta u učenju i poučavanju istoga od predškolskog preko osnovnoškolskog i srednjoškolskog do visokoškolskog obrazovanja. Sve navedeno upućuje na to da francuski jezik treba biti neizostavni dio kurikula za strukovne škole! Katarina Gubo, prof., predsjednica Hrvatske udruge profesora francuskoga jezika Loreana Selišek Butina, prof. izvrstan savjetnik, vanjska suradnica AZOO za francuski jezik Pavica Palunčić Beloša, prof., voditeljica ŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Dubrovačko-neretvanskoj županiji Irena Benčik Povše, prof. savjetnik, voditeljica MŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji Mirjana Komočar Ljubić, prof. mentor, voditeljica MŽSV učitelja francuskoga jezika Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Međimurske županije i Grada Zagreba Mirjana Franić, prof. izvrstan savjetnik, voditeljica MŽSV nastavnika francuskoga jezika Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Međimurske županije i Grada Zagreba Slavenka Markota, prof. izvrstan savjetnik, voditeljica ŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika Splitsko-dalmatinske županije Daniela Pijaca, prof., voditeljica ŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Zadarskoj županiji Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Jezično-komunikacijsko područje općeobrazovnoga dijela srednjoškolskoga strukovnog obrazovanja obuhvaća poučavanje sljedećih stranih jezika: engleski, njemački, francuski, talijanski i španjolski. Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su relevantni za pojedini sektor/podsektor izrađeni su kao skupovi ishoda učenja i grupirani u module prema Metodologiji izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2021.). Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su izrađeni u obliku skupova ishoda učenja grupiranih u module su: Engleski jezik struke, Francuski jezik struke, Njemački jezik struke, Talijanski jezik struke i Španjolski jezik struke. Općeobrazovni moduli i njima pripadajući skupovi ishoda učenja, ovisno o potrebama sektora, zanimanja i kvalifikacije mogu se izvoditi u procesu učenja i poučavanja kao obvezni, izborni ili fakultativni. Odgojno-obrazovni ishodi utemeljeni su na Nacionalnom okvirnom kurikulu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje u Republici Hrvatskoj (NOK, 2011.). Odgojno-obrazovna područja utemeljena su na načelima NOK-a i sadržajno su povezana s predmetnim kurikulima, modulima i skupovima ishoda učenja koji učenicima omogućuju razvoj i ovladavanje temeljnim kompetencijama. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
13 KATARINA GUBO ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije KUHAR/KUHARICA  u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO Poštovani, smatramo neprihvatljivo da je u Strukovnome kurikulumu za stjecanje kvalifikacije Kuhar/Kuharica u sektoru Turizam i ugostiteljstvo izostavljen francuski jezik kao Strani jezik u struci. Francuski je jezik gastronomije, mode, kulture, umjetnosti, arhitekture, filozofije, ljudskih prava, znanosti, menadžmenta, ekonomije, a prije svega, francuski je analitički jezik koji strukturira misao i razvija kritičko mišljenje neophodno za uključivanje u društvo i svijet rada. Nadalje, francuska i hrvatska gastronomija toliko su povezane i isprepletene ne samo u jezičnim varijantama već i u geografsko-kulturološkom kontekstu obje zemlje. To je radni jezik na globalnoj razini: jedan je od dva službena jezika u UN-u, UNESCO-u, NATO-u, Europskoj uniji, Međunarodnom sudu pravde u Den Haagu, Međunarodnom olimpijskom odboru, Međunarodnom crvenom križu… stoga je aktivno znanje francuskoga jezika važno za sve one koji razmišljaju o budućim zanimanjima i karijeri u međunarodnim organizacijama kao i u turizmu i ugostiteljstvu, posebice gastronomiji, kulinarstvu, slastičarstvu i enologiji. Isto tako, francuski je treći jezik na Internetu i peti po broju govornika u svijetu. Uostalom, prije pet godina u Ministarstvu znanosti i obrazovanja potpisan je Sporazum o provođenju ispita Školskoga DELF-a u Republici Hrvatskoj i to uoči središnjega Dana frankofonije, kao doprinos ovoga Ministarstva obilježavanju mjeseca frankofonije te promociji francuskoga jezika i frankofonskih kultura. Tom je prilikom istaknuto da resorno Ministarstvo, Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje, Veleposlanstvo Francuske Republike, Francuski institut i Hrvatska udruga profesora francuskoga jezika već dugi niz godina surađuju i ulažu napore u popularizaciji francuskoga jezika, u potpori i održavanju kontinuiteta u učenju i poučavanju istoga od predškolskog preko osnovnoškolskog i srednjoškolskog do visokoškolskog obrazovanja. Sve navedeno upućuje na to da francuski jezik treba biti neizostavni dio kurikula za strukovne škole! Katarina Gubo, prof., predsjednica Hrvatske udruge profesora francuskoga jezika Loreana Selišek Butina, prof. izvrstan savjetnik, vanjska suradnica AZOO za francuski jezik Pavica Palunčić Beloša, prof., voditeljica ŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Dubrovačko-neretvanskoj županiji Irena Benčik Povše, prof. savjetnik, voditeljica MŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji Mirjana Komočar Ljubić, prof. mentor, voditeljica MŽSV učitelja francuskoga jezika Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Međimurske županije i Grada Zagreba Mirjana Franić, prof. izvrstan savjetnik, voditeljica MŽSV nastavnika francuskoga jezika Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Međimurske županije i Grada Zagreba Slavenka Markota, prof. izvrstan savjetnik, voditeljica ŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika Splitsko-dalmatinske županije Daniela Pijaca, prof., voditeljica ŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Zadarskoj županiji Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Jezično-komunikacijsko područje općeobrazovnoga dijela srednjoškolskoga strukovnog obrazovanja obuhvaća poučavanje sljedećih stranih jezika: engleski, njemački, francuski, talijanski i španjolski. Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su relevantni za pojedini sektor/podsektor izrađeni su kao skupovi ishoda učenja i grupirani u module prema Metodologiji izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2021.). Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su izrađeni u obliku skupova ishoda učenja grupiranih u module su: Engleski jezik struke, Francuski jezik struke, Njemački jezik struke, Talijanski jezik struke i Španjolski jezik struke. Općeobrazovni moduli i njima pripadajući skupovi ishoda učenja, ovisno o potrebama sektora, zanimanja i kvalifikacije mogu se izvoditi u procesu učenja i poučavanja kao obvezni, izborni ili fakultativni. Odgojno-obrazovni ishodi utemeljeni su na Nacionalnom okvirnom kurikulu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje u Republici Hrvatskoj (NOK, 2011.). Odgojno-obrazovna područja utemeljena su na načelima NOK-a i sadržajno su povezana s predmetnim kurikulima, modulima i skupovima ishoda učenja koji učenicima omogućuju razvoj i ovladavanje temeljnim kompetencijama. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
14 IVANA PLATUŽIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije KUHAR/KUHARICA  u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO Poštovani, koja sve točno stručna sprema strukovnog učitelja je potrebna za predmet kuharstvo (kadrovski uvijet)? Podsjećam da su u različitim modelima obrazovanja za zanimanje kuhar različiti kadrovski uvijeti za strukovnog učitelja kuharstva, hoće li stoga doći do promjena u pravilniku o stručnoj spremi nastavnika u srednjim školama? Lijep pozdrav! Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Uz svaki strukovni kurikul bit će dostupna javna baza podataka (registar) koja će povezivati module / skupove ishode učenja i pripadajuće kvalifikacije nastavnika. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
15 IVAN GAŠPIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije KUHAR/KUHARICA  u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO, III. Poštovani, zanimaju me koji su kadrovski uvjeti za strukovne učitelje/učiteljice kuharstva pri uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije KUHAR/KUHARICA u modularnoj nastavi????! Lijep pozdrav! Ivan Gašpić, strukovni učitelj kuharstva Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Uz svaki strukovni kurikul bit će dostupna javna baza podataka (registar) koja će povezivati module / skupove ishode učenja i pripadajuće kvalifikacije nastavnika. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
16 IVAN GAŠPIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije KUHAR/KUHARICA  u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO, II. Poštovani, zanimaju me koji su kadrovski uvjeti za strukovne učitelje/učiteljice kuharstva pri uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije KUHAR/KUHARICA u modularnoj nastavi????! Lijep pozdrav! Ivan Gašpić, strukovni učitelj kuharstva Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Uz svaki strukovni kurikul bit će dostupna javna baza podataka (registar) koja će povezivati module / skupove ishode učenja i pripadajuće kvalifikacije nastavnika. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
17 IVAN GAŠPIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije KUHAR/KUHARICA  u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO, I. Poštovani, zanimaju me koji su kadrovski uvjeti za strukovne učitelje/učiteljice kuharstva pri uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije KUHAR/KUHARICA u modularnoj nastavi????! Lijep pozdrav! Ivan Gašpić, strukovni učitelj kuharstva Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Uz svaki strukovni kurikul bit će dostupna javna baza podataka (registar) koja će povezivati module / skupove ishode učenja i pripadajuće kvalifikacije nastavnika. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
18 IVAN GAŠPIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije KUHAR/KUHARICA  u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO Poštovani, zanimaju me koji su kadrovski uvjeti za strukovne učitelje/učiteljice kuharstva pri uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije KUHAR/KUHARICA u modularnoj nastavi????! Lijep pozdrav! Ivan Gašpić, strukovni učitelj kuharstva Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Uz svaki strukovni kurikul bit će dostupna javna baza podataka (registar) koja će povezivati module / skupove ishode učenja i pripadajuće kvalifikacije nastavnika. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
19 IRENA BENČIK POVŠE 2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA, 2.1 POPIS OPĆEOBRAZOVNIH NASTAVNIH PREDMETA/MODULA Poštovani, smatram nedopustivim da je s Popisa općeobrazovnih nastavnih predmeta / modula u Odluci o uvođenju strukovnog kurikuluma KUHAR/KUHARICA u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO izostavljen francuski jezik! Kako je poznavanje više stranih jezika jedna od ključnih poduzetničkih kompetencija, smatram bezrazložnim izostavljanje francuskog jezika iz ovoga kurikula. Francuski je radni jezik na globalnoj razini: jedan je od dva službena jezika u UN-u, UNESCO-u, NATO-u, Europskoj uniji, Međunarodnom sudu pravde u Den Haagu, Međunarodnom olimpijskom odboru, Međunarodnom crvenom križu… stoga je aktivno znanje francuskoga jezika važno za sve one koji razmišljaju o budućim zanimanjima i karijeri u međunarodnim organizacijama. Francuski je treći jezik na Internetu i peti po broju govornika u svijetu. To je jezik kulture, mode, gastronomije, umjetnosti, arhitekture, filozofije, ljudskih prava, znanosti, menadžmenta, ekonomije, a prije svega, francuski je analitički jezik koji strukturira misao i razvija kritičko mišljenje neophodno za uključivanje u društvo i svijet rada. Uostalom, prije pet godina u Ministarstvu znanosti i obrazovanja potpisan je Sporazum o provođenju ispita Školskoga DELF-a u Republici Hrvatskoj i to uoči središnjega Dana frankofonije, kao doprinos ovoga Ministarstva obilježavanju mjeseca frankofonije te promociji francuskoga jezika i frankofonskih kultura. Tom je prilikom istaknuto da resorno Ministarstvo, Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje, Veleposlanstvo Francuske Republike, Francuski institut i Hrvatska udruga profesora francuskoga jezika već dugi niz godina surađuju i ulažu napore u popularizaciji francuskoga jezika, u potpori i održavanju kontinuiteta u učenju i poučavanju istoga od predškolskog preko osnovnoškolskog i srednjoškolskog do visokoškolskog obrazovanja. Sve navedeno upućuje na to da francuski jezik treba biti neizostavni dio kurikuluma za strukovne škole! Irena Benčik Povše, prof. savjetnik, voditeljica MŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji Slavenka Markota, prof. izvrstan savjetnik, voditeljica Županijskog stručnog vijeća učitelja i nastavnika francuskoga jezika Splitsko-dalmatinske županije Loreana Selišek Butina, prof. izvrstan savjetnik, vanjska suradnica AZOO za francuski jezik Pavica Palunčić Beloša, prof., voditeljica ŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Dubrovačko-neretvanskoj županiji Mirjana Komočar Ljubić, prof. mentor, voditeljica MŽSV učitelja francuskoga jezika Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Međimurske županije i Grada Zagreba Mirjana Franić, prof. izvrstan savjetnik, voditeljica MŽSV nastavnika francuskoga jezika Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Međimurske županije i Grada Zagreba Daniela Pijaca, prof., voditeljica ŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Zadarskoj županiji Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Jezično-komunikacijsko područje općeobrazovnoga dijela srednjoškolskoga strukovnog obrazovanja obuhvaća poučavanje sljedećih stranih jezika: engleski, njemački, francuski, talijanski i španjolski. Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su relevantni za pojedini sektor/podsektor izrađeni su kao skupovi ishoda učenja i grupirani u module prema Metodologiji izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2021.). Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su izrađeni u obliku skupova ishoda učenja grupiranih u module su: Engleski jezik struke, Francuski jezik struke, Njemački jezik struke, Talijanski jezik struke i Španjolski jezik struke. Općeobrazovni moduli i njima pripadajući skupovi ishoda učenja, ovisno o potrebama sektora, zanimanja i kvalifikacije mogu se izvoditi u procesu učenja i poučavanja kao obvezni, izborni ili fakultativni. Odgojno-obrazovni ishodi utemeljeni su na Nacionalnom okvirnom kurikulu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje u Republici Hrvatskoj (NOK, 2011.). Odgojno-obrazovna područja utemeljena su na načelima NOK-a i sadržajno su povezana s predmetnim kurikulima, modulima i skupovima ishoda učenja koji učenicima omogućuju razvoj i ovladavanje temeljnim kompetencijama. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
20 GORAN RUKAVINA ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije KUHAR/KUHARICA  u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO Čini se apsolutno nevjerojatnim, skoro pa nadrealnim da u strukovnome kurikulumu za stjecanje kvalifikacije Kuhar/Kuharica u sektoru Turizam i ugostiteljstvo nema prostora za francuski jezik. Nema, dakle, prostora za jezik koji je gotovo pa sinonim za gastronomiju, kulinarstvo, enologiju, slastičarstvo, ugostiteljstvo… iako je važnost francuskoga jezika u tim mikro-svjetovima, ali i u svakodnevnome životu, svakim danom sve veća, a za profesionalce nipošto nije luksuz, nego nasušna potreba! Nadalje, francuska i hrvatska gastronomija toliko su povezane da bi trebalo puno više prostora od javne rasprave kako bi se pokazala isprepletenost jezičnih varijanti u geografsko-kulturološkom kontekstu obje zemlje. Dopuštam da mi je nešto promaklo jer je novo sučelje većim dijelom nečitko i posve nepregledno... Goran Rukavina, prof. savjetnik Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Jezično-komunikacijsko područje općeobrazovnoga dijela srednjoškolskoga strukovnog obrazovanja obuhvaća poučavanje sljedećih stranih jezika: engleski, njemački, francuski, talijanski i španjolski. Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su relevantni za pojedini sektor/podsektor izrađeni su kao skupovi ishoda učenja i grupirani u module prema Metodologiji izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2021.). Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su izrađeni u obliku skupova ishoda učenja grupiranih u module su: Engleski jezik struke, Francuski jezik struke, Njemački jezik struke, Talijanski jezik struke i Španjolski jezik struke. Općeobrazovni moduli i njima pripadajući skupovi ishoda učenja, ovisno o potrebama sektora, zanimanja i kvalifikacije mogu se izvoditi u procesu učenja i poučavanja kao obvezni, izborni ili fakultativni. Odgojno-obrazovni ishodi utemeljeni su na Nacionalnom okvirnom kurikulu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje u Republici Hrvatskoj (NOK, 2011.). Odgojno-obrazovna područja utemeljena su na načelima NOK-a i sadržajno su povezana s predmetnim kurikulima, modulima i skupovima ishoda učenja koji učenicima omogućuju razvoj i ovladavanje temeljnim kompetencijama. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
21 DIJANA BAUMKIRCHER ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije KUHAR/KUHARICA  u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO Poštovani, Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru turizam i ugostiteljstvo geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Položaj općeobrazovnog predmeta Geografije nije predmet javnog savjetovanja. Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
22 DARIJA ĆERDIĆ VUKUŠIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije KUHAR/KUHARICA  u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO Poštovani, ukazala bih na pogrešku sadašnjeg prijedloga dotičnog strukovnog kurikuluma, a to je izostanak ishoda biologije iz skupine obveznih općeobrazovnih modula. Izostavljanje ishoda biologije, čiji su sadržaji vezani uz razvijanje odgovornosti za vlastito zdravlje i zdravlje zajednice, glavne rizične čimbenike koji narušavanju ljudsko zdravlje, rizično spolno ponašanje, problematiku ovisnosti te pružanje prve pomoći, smatram nedopustivim te dajem svoj prijedlog za unaprijeđenje strukture općeobrazovnih modula. Smatram da su navedene odgojno-obrazovne teme KLJUČNE za sve učenike i učenice srednjih škola. Zbog toga predlažem uključivanje OBAVEZNOG OPĆEOBRAZOVNOG MODULA pod nazivom "Čovjek i zdravlje" U SVE SEKTORE srednjih strukovnih škola (4.1 i 4.2 razine kvalifikacije), s opterećenjem od 4 CSVET bodova, i to u sklopu prvog razreda srednje škole, s odgojno-obrazovnim ishodima koji su već predviđeni kurikulumom, ali raspisani u izbornim/fakultativnim modulima pod nazivima "Brinem o svom zdravlju" i "Spolnost", svaki s opterećenjem od po 2 CSVET boda. Vjerujem da samo uz edukaciju učenika/ca i razvijanjem svijesti o važnosti pravilne prehrane, problematici ovisnosti, razvijanjem brige o vlastitom zdravlju, znanju o pružanju prve pomoći i samopomoći odgojno-obrazovni sustav može ispuniti svoje ciljeve koji su, između ostalog, i razvoj zdravih i odgovornih građana koji će biti punopravni članovi našeg društva. U prilog modulu „Čovjek i zdravlje“ idu, nažalost, porazni rezultati GYTS istraživanja (Global Youth Tobacco Survey) u Hrvatskoj o uporabi duhana i duhanskih proizvoda kod mladeži u dobi od 13 do 15 godina koju ukazuju na sve veću upotrebu duhanskih proizvoda i njihove velike posljedice na adolescente; ESPAD istraživanje (Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga) u Hrvatskoj koju pokazuju zabrinjavajuće podatke o pijenju, pušenju i konzumaciji narkotika, posebice uživanju kanabisa među mladima; HBSC istraživanje (Health Behaviour in School-aged Children) u Hrvatskoj o konzumaciji alkohola među djecom i mladima koje je u porastu, pogotovo među djevojčicama/djevojkama. Nažalost, rezultati trećeg kruga CroCOSI istraživanja (Europska incijativa praćenja debljine u djece) pokazuju da u Hrvatskoj 36,1% djece ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, a problemi pretilosti se nastavljaju i u odrasloj dobi. Problemi koje debljina/pretilost(/nezdrava prehrana ostavljanju na zdravlje, ali i na zdravstvani sustav su mnogobrojni. Također, kako bi osvijestili učenike o važnosti stila života koji će pridonijeti smanjenju negativnog ljudskog utjecaja na okoliš, očuvanju bioraznolikosti i "zelenom promišljanju", temama koje danas prožimaju svaki aspekt osobnog i profesionalnog poslovnog života, te u cilju što kvalitetnijeg obrazovanja naših učenika predlažem uvrštavanje OPĆEOBRAZOVNOG MODULA "Održivi razvoj" s opterećenjem od 2 CSVET-a KAO OBAVEZNOG modula U SVE SEKTORE na razinama kvalifikacije 4.1 i 4.2. Težište ovog modula leži u odgojno-obrazovnim ishodima predmeta Biologije i predavao bi se modularno u višim razredima obrazovanja u sklopu strukovnog dijela kurikuluma. Smatram da jedino ulaganjem u edukaciju strukovnih učenika i učenica o temama “Utjecaj čovjeka na okoliš” i “Održivi razvoj” možemo stvarati održivo društvo i odgovorne buduće radnike i poslodavce, koji će pomoći da ova naša zemlja bude i ostane "zelena". U prilog uvođenju modula „Održivi razvoj“ kao obavezni je i Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) u Europskoj uniji koja zahtjeva objavljivanje redovitih izvješća o utjecaju na okoliš i društvo. U Hrvatskoj će to izvješće biti obavezno za velika, srednja i mala poduzeća. Ovaj prijedlog pismenim putem podržale su brojne institucije i udruge (čiji popis je na kraju) a dopisi potpore proslijeđeni su na adrese: MZO-a, ASOO-a i Hrvatski sabor - Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu. Hrvatska liječnička komora Hrvatska gospodarska komora Hrvatski Crveni Križ Hrvatski Crveni Križ Split Hrvatski sabor Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatski sabor Odbor za zaštitu prirode i okoliša Hrvatsko biološko društvo Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu KBC Split - Klinika za dječje bolesti Liga za prevenciju ovisnosti Ministarstvo unutarnjih poslova - Ravnateljstvo policije Nastavni zavod za javno zdravstvo Split Nezavisni sindikat zaposlenih i srednjim školama Hrvatske Prirodoslovno-matematički fakultet Split Prirodoslovno-matematički fakultet Zagreb Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Ženska soba - SNEP program Darija Ćerdić Vukušić, prof.bio. i kem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Kurikulumom međupredmetne teme Zdravlje za osnovne i srednje škole i Kurikulumom međupredmetne teme Održivi razvoj za osnovne i srednje škole obuhvaćeni su sadržaji koji se tiču zdravlja, prirode i okoliša, uključujući teme kao što su kontracepcija, trudnoća, odgovorno spolno ponašanje, spolno prenosive bolesti, zarazne bolesti, cijepljenje, kronične nezarazne bolesti, zaštita prirode i okoliša, održivi razvoj, onečišćenje i zagađenje okoliša te ovisnosti. Ove međupredmetne teme omogućuju učenicima kontinuirano usvajanje znanja i vještina vezanih uz zdravlje, zdrav život, zaštitu okoliša i održivi razvoj kroz integrirane sadržaje u različitim modulima. Uz to, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava ostvarenje ishoda učenja na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
23 DANIELA PIJACA ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije KUHAR/KUHARICA  u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO Poštovani, smatram neprihvatljivim da je s Popisa općeobrazovnih nastavnih predmeta / modula u Odluci o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije Kuhar/Kuharica u sektoru Turizam i ugostiteljstvo izostavljen francuski jezik! U kontekstu svih dokumenata i preporuka Vijeća Europe, a koje su usmjerene na promicanje višejezičnosti i multikulturalnosti unutar Europske unije, smatram da je izostanak Francuskog jezika unutar gore navedenog strukovnog kurikuluma nelogičnost i svojevrstan korak unatrag. Poznavanje francuskog jezika danas predstavlja značajnu prednost za mlade ljude u Europskoj uniji i diljem svijeta. Francuski jezik, kao jedan od globalno najznačajnijih jezika, ima mnoge prednosti koje ga čine važnim alatom kako u obrazovanju, tako i u poslovnom svijetu te kulturnom povezivanju. Francuska je jedna od najvećih svjetskih ekonomija, a mnoge velike multinacionalne kompanije dolaze iz frankofonih zemalja. Kanada, Švicarska, Belgija i mnoge afričke zemlje imaju snažnu globalnu ekonomsku prisutnost te je i u ovom kontekstu francuski jezik bitan. Poznavanje francuskog jezika može otvoriti vrata za rad u tim kompanijama. Francuski je radni jezik na globalnoj razini: jedan je od dva službena jezika u UN-u, UNESCO-u, NATO-u, Europskoj uniji, Međunarodnom sudu pravde u Den Haagu, Međunarodnom olimpijskom odboru, Međunarodnom crvenom križu… stoga je aktivno znanje francuskoga jezika važno za sve one koji razmišljaju o budućim zanimanjima i karijeri u međunarodnim organizacijama. Francuski je treći jezik na Internetu i peti po broju govornika u svijetu. To je jezik kulture, mode, gastronomije, umjetnosti, arhitekture, filozofije, ljudskih prava, znanosti, menadžmenta, ekonomije, a prije svega, francuski je analitički jezik koji strukturira misao i razvija kritičko mišljenje neophodno za uključivanje u društvo i svijet rada. Smatram važnim podsjetiti da je prije pet godina u Ministarstvu znanosti i obrazovanja potpisan je Sporazum o provođenju ispita Školskoga DELF-a u Republici Hrvatskoj i to uoči središnjega Dana frankofonije, kao doprinos ovoga Ministarstva obilježavanju mjeseca frankofonije te promociji francuskoga jezika i frankofonskih kultura. Tom je prilikom istaknuto da resorno Ministarstvo, Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje, Veleposlanstvo Francuske Republike, Francuski institut i Hrvatska udruga profesora francuskoga jezika već dugi niz godina surađuju i ulažu napore u popularizaciji francuskoga jezika, u potpori i održavanju kontinuiteta u učenju i poučavanju istoga od predškolskog preko osnovnoškolskog i srednjoškolskog do visokoškolskog obrazovanja. Sve navedeno upućuje na to da francuski jezik treba biti neizostavni dio kurikula za strukovne škole! Daniela Pijaca, prof., voditeljica ŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Zadarskoj županiji Loreana Selišek Butina, prof. izvrstan savjetnik, vanjska suradnica AZOO za francuski jezik Pavica Palunčić Beloša, prof., voditeljica ŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Dubrovačko-neretvanskoj županiji Irena Benčik Povše, prof. savjetnik, voditeljica MŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji Mirjana Komočar Ljubić, prof. mentor, voditeljica MŽSV učitelja francuskoga jezika Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Međimurske županije i Grada Zagreba Mirjana Franić, prof. izvrstan savjetnik, voditeljica MŽSV nastavnika francuskoga jezika Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Međimurske županije i Grada Zagreba Slavenka Markota, prof. izvrstan savjetnik, voditeljica ŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika Splitsko-dalmatinske županije Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Jezično-komunikacijsko područje općeobrazovnoga dijela srednjoškolskoga strukovnog obrazovanja obuhvaća poučavanje sljedećih stranih jezika: engleski, njemački, francuski, talijanski i španjolski. Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su relevantni za pojedini sektor/podsektor izrađeni su kao skupovi ishoda učenja i grupirani u module prema Metodologiji izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2021.). Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su izrađeni u obliku skupova ishoda učenja grupiranih u module su: Engleski jezik struke, Francuski jezik struke, Njemački jezik struke, Talijanski jezik struke i Španjolski jezik struke. Općeobrazovni moduli i njima pripadajući skupovi ishoda učenja, ovisno o potrebama sektora, zanimanja i kvalifikacije mogu se izvoditi u procesu učenja i poučavanja kao obvezni, izborni ili fakultativni. Odgojno-obrazovni ishodi utemeljeni su na Nacionalnom okvirnom kurikulu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje u Republici Hrvatskoj (NOK, 2011.). Odgojno-obrazovna područja utemeljena su na načelima NOK-a i sadržajno su povezana s predmetnim kurikulima, modulima i skupovima ishoda učenja koji učenicima omogućuju razvoj i ovladavanje temeljnim kompetencijama. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.