Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Odluci o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije ZRAKOPLOVNI TEHNIČAR - ZIM / ZRAKOPLOVNA TEHNIČARKA – ZIM u sektoru STROJARSTVO, BRODOGRADNJA I METALURGIJA

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 ZORAN VILJAC ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije ZRAKOPLOVNI TEHNIČAR - ZIM / ZRAKOPLOVNA TEHNIČARKA - ZIM u sektoru STROJARSTVO, BRODOGRADNJA I METALURGIJA Kurikulum ne prati zahtjeve i regulativu struke Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Izrada novih kurikula utemeljena su na rezultatima analize stanja i potreba u gospodarstvu, kretanja u svijetu rada, sektorima i drugim nacionalnim strategijama. Svaki strukovni kurikulum obuhvaća: – općeobrazovne module, odnosno nastavne predmete u obujmu koji je propisan Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje (2018.) za pojedinu razinu kvalifikacije. Zajednički su svim strukovnim kurikulima na istovrsnoj razini kvalifikacije, a u funkciji su razvoja strukovnih, ključnih i generičkih kompetencija – strukovne module u obujmu koji je propisan Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje (2018.) za pojedinu razinu kvalifikacije, a koji su utemeljeni na skupovima ishoda učenja definiranima sektorskim kurikulom – izborne module u obujmu koji je propisan Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje (2018.) za pojedinu razinu kvalifikacije i Zakonom o strukovnom obrazovanju (Narodne novine, broj 30/2009, 24/2010, 22/2013, 25/2018). Oni obuhvaćaju skupove ishoda učenja grupirane u module kojima se dodatno usmjerava stjecanje specifičnih strukovnih kompetencija odabrane kvalifikacije i odgovor su na zahtjeve svijeta rada i osobnih potreba učenika. Moduli u strukovnom kurikulu uključuju skupove ishoda učenja propisane sektorskim kurikulumom na način da ih obuhvaćaju i povezuju s učenjem koje se temelji na radu, a uključuju: – specifične strukovne skupove ishoda učenja iz jezgrovnog dijela sektorskog kurikuluma, – skupove ishoda učenja zadanog obujma iz podsektorskog dijela sektorskog kurikuluma, – skupove ishoda učenja zadanog obujma iz strukovnog dijela sektorskog kurikuluma. U doradi dokumenta vodit će se računa da se, unatoč tome što predloženo nije dio PART regulative (pretpostavljamo da se Vaš komentar odnosi na istu), dopune ishodi učenja u skladu s potrebama suvremenog društva. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
2 ZORAN VILJAC ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije ZRAKOPLOVNI TEHNIČAR - ZIM / ZRAKOPLOVNA TEHNIČARKA - ZIM u sektoru STROJARSTVO, BRODOGRADNJA I METALURGIJA, I. Kurikulum ne prati potrebe i regulativu struke, kratko receno, nije dobar. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Izrada novih kurikula utemeljena su na rezultatima analize stanja i potreba u gospodarstvu, kretanja u svijetu rada, sektorima i drugim nacionalnim strategijama. Svaki strukovni kurikulum obuhvaća: – općeobrazovne module, odnosno nastavne predmete u obujmu koji je propisan Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje (2018.) za pojedinu razinu kvalifikacije. Zajednički su svim strukovnim kurikulima na istovrsnoj razini kvalifikacije, a u funkciji su razvoja strukovnih, ključnih i generičkih kompetencija – strukovne module u obujmu koji je propisan Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje (2018.) za pojedinu razinu kvalifikacije, a koji su utemeljeni na skupovima ishoda učenja definiranima sektorskim kurikulom – izborne module u obujmu koji je propisan Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje (2018.) za pojedinu razinu kvalifikacije i Zakonom o strukovnom obrazovanju (Narodne novine, broj 30/2009, 24/2010, 22/2013, 25/2018). Oni obuhvaćaju skupove ishoda učenja grupirane u module kojima se dodatno usmjerava stjecanje specifičnih strukovnih kompetencija odabrane kvalifikacije i odgovor su na zahtjeve svijeta rada i osobnih potreba učenika. Moduli u strukovnom kurikulu uključuju skupove ishoda učenja propisane sektorskim kurikulumom na način da ih obuhvaćaju i povezuju s učenjem koje se temelji na radu, a uključuju: – specifične strukovne skupove ishoda učenja iz jezgrovnog dijela sektorskog kurikuluma, – skupove ishoda učenja zadanog obujma iz podsektorskog dijela sektorskog kurikuluma, – skupove ishoda učenja zadanog obujma iz strukovnog dijela sektorskog kurikuluma. U doradi dokumenta vodit će se računa da se, unatoč tome što predloženo nije dio PART regulative (pretpostavljamo da se Vaš komentar odnosi na istu), dopune ishodi učenja u skladu s potrebama suvremenog društva. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
3 ZRAKOPLOVNA TEHNIČKA ŠKOLA RUDOLFA PEREŠINA ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije ZRAKOPLOVNI TEHNIČAR - ZIM / ZRAKOPLOVNA TEHNIČARKA - ZIM u sektoru STROJARSTVO, BRODOGRADNJA I METALURGIJA Poštovani, podupiremo primjedbe veliku većinu komentatora i skupina komentatora s institucija koji s pravom ukazuju na veliki problem prelaska na sustav e-Savjetovanja kroz sustav prijave e-Građani upravo u trenutku kada se radi o iznimno važnima dokumentima sa sustav strukovnog obrazovanja pri čemu sučelje e-savjetovanja je iznimno neprohodno i jako je otežano snalaženje i komentiranje. Provodi javno savjetovanje u postupku reforme strukovnog školstva, stavljanjem na javno savjetovanje prevelikog broja dokumenata u vrijeme kraja nastavne godine kad nastavnici i svi u sustavu školstva imaju najviše opterećenje obvezama. Mislimo da se radi o preozbiljnim promjenama i ovakve situacije ne bi se smjele događati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
4 ZRAKOPLOVNA TEHNIČKA ŠKOLA RUDOLFA PEREŠINA ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije ZRAKOPLOVNI TEHNIČAR - ZIM / ZRAKOPLOVNA TEHNIČARKA - ZIM u sektoru STROJARSTVO, BRODOGRADNJA I METALURGIJA Poštovani, smatramo da je ZRAKOPLOVNI TEHNIČAR ZIM (kao i zrakoplovni tehničar IRE) trebao bit svrstan u novi sektor Zrakoplovstvo ,raketna i svemirska tehnika , razina 4.2 s obzirom na specifičnosti i vezu u realnom sektor, a što bi opravdalo i drugačiji pristup pri izradi kurikuluma s obzirom da su zahtjevi vezani uz razine znanja i za kategorije A, B1, B2, B3 i C dozvole za održavanje zrakoplova definirane Uredbom Europske komisije (EU) br. 1321/2014 od 26. studenog 2014., odnosno regulativama EASA (Europska agencija za civilno zrakoplovstvo). Prihvaćen Prihvaća se. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
5 NIKOLINA RATKOVIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije ZRAKOPLOVNI TEHNIČAR - ZIM / ZRAKOPLOVNA TEHNIČARKA - ZIM u sektoru STROJARSTVO, BRODOGRADNJA I METALURGIJA Uz činjenicu da je tako velik broj kurikula na savjetovanju u isto vrijeme, najviše smeta činjenica da se u svim Odlukama o uvođenju strukovnih kurikula u poglavlju 2.1. (Popis općeobrazovnih nastavnih predmeta/modula) navodi tvrdnja da se kurikuli općeobrazovnih nastavnih predmeta izvode temeljem Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta/modula u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2. Ta odluka nije donesena jer je za nju e-savjetovanje zatvoreno 13. lipnja 2024. godine. Prema tome, sastavnice strukovnih kurikula za koje se e-savjetovanje zatvara 14. lipnja 2024. nemaju osnovu iz koje bi proizlazio popis predmeta i modula, kao i njihova zastupljenost u učenju i poučavanju. Najprije je trebalo konsenzusom svih dionika u sustavu strukovnoga obrazovanja donije Odluku o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2. i Odluku o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Položaj i sadržaj općeobrazovnih nastavnih predmeta nije predmet savjetovanja. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kroz kurikul škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
6 NENAD CVIJANOVIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije ZRAKOPLOVNI TEHNIČAR - ZIM / ZRAKOPLOVNA TEHNIČARKA - ZIM u sektoru STROJARSTVO, BRODOGRADNJA I METALURGIJA Poštovani .. mislim da bi bilo dobro da ZIM smjer i u 4. godini ima fiziku barem 1 sat tjedno .. također mislim da bi nastava iz FIZIKE trebala biti (u 4. ZIM razredu) organizirana u obliku IZBORNE (ili čak FAKULTATIVNE ) NASTAVE .. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Svi moduli iz Fizike razrađeni su tako da se preuzimaju u strukovni dio strukovnog kurikula u skladu i s potrebama pojedine kvalifikacije. Mijenjanje bilo kojeg dijela modula, posljedično bi utjecalo i na sve ostale strukovne kurikule u kojima se nalaze moduli iz Fizike. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
7 IVANA PAULIN ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije ZRAKOPLOVNI TEHNIČAR - ZIM / ZRAKOPLOVNA TEHNIČARKA - ZIM u sektoru STROJARSTVO, BRODOGRADNJA I METALURGIJA Poštovani, u dokumentu navodite da će učenici na prvoj godini slušati predmet Informacijsko-komunikacijske tehnologije gdje će se susresti s osnove računalstva i sustavi interneta, te primjenom uredskih aplikacija. Pohvaljujem da ste zadržali ovaj dio obrazovanja i u srednjoj školi jer u OŠ učenici nisu na dovoljnom kognitivnom razvoju da bi se pripremili za poslovni svijet. No, ono što me muči kao informacijsko-komunikacijsku stručnjakinju nakon 20 godina rada u odgojno-obrazovnim institucijama različitih sektora obrazovanja je da povremeno smetnemo s uma da živimo u 21. st. i da je računalo svaki elektronički, digitalni, automatski i programabilni stroj. Učenici koji se obrazuju u sektoru Strojarstva, brodogradnje i metalurgije svakako bi tijekom školovanja trebali imati modul/e u kojem uče o osnovama programiranja, haptologiji, korištenju AI (umjetne inteligencije u svojoj struci), 3D modeliranju i ostalim aditivnim tehnologijama. U sklopu Računalstva naši učenici su do novog kurikula programirali robote, a u novom kurikulu im ne pružamo niti osnove koje, ponavljam, sada na nastavi ipak slušaju u sklopu Računalstva. Danas kada svi uređaji počinju ugrađivati haptologiju koja se najprije koristila u vojnoj industriji za koju djelomično i obrazujemo naše učenike, mi ne ugrađujemo u novi kurikul. O ovoj temi učenici također sada uče u sklopu Računalstva, a sada ćemo im i taj dio oduzeti. Stručnjaci na polju aditivnih tehnologija upozoravaju da masovna proizvodnja više nije održiva pa ćemo se morati okrenuti individualiziranoj. Uz pomoć računala stvarat ćemo ono što nam treba. Dakle, svijet se okreće digitaliziranoj i individualiziranoj proizvodnji. Naše učenike koji sada u sklopu Računalstva rade 3D modeliranje i printanje bacate nazad u povijest i zatvarate ima vrata 21. st. Podsjećam da se danas printaju ljudski organi, pčele-roboti za oprašivanje biljaka, hrana, čak se na svemirske postaje šalju samo datoteke s 3D modelima koji se potom printaju na samim postajama i na taj način se smanjuju troškovi i vrijeme, a mi opet to ne ugrađujemo u kurikul. Na terenskim nastavama slušaju o ugradnji zamjenskih dijelova u zrakoplove koji se printaju prema potrebi, a na nastavi u novom kurikulu ih nećemo učiti o tome. I kako je ovaj tekst već postao predug, molim vas da sami istražite AI u zrakoplovstvu i uvidite da ga velike kompanije koje proizvode zrakoplove već dugi niz godina ugrađuju u svoje sustave, a mi opet, učenike zakidamo barem za osnove tijekom obrazovanja. Bez obzira što će naši učenici ZiM smjera biti „samo“ mehaničari smatram nužnim ugraditi ove dijelove u kurikul i omogućiti budućim naraštajima da idu naprijed u budućnost. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
8 DOBRILA ARAMBAŠIĆ-KOPAL ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije ZRAKOPLOVNI TEHNIČAR - ZIM / ZRAKOPLOVNA TEHNIČARKA - ZIM u sektoru STROJARSTVO, BRODOGRADNJA I METALURGIJA Pridružujem se izraženom nezadovoljstvu mnogih kolegica i kolega nastavnica/nastavnika o tome da je ovo e-Savjetovanje, koje je izrazito važno za budućnost mladih, nastavnog osoblja, stručnih suradnica/suradnika, sve školsko osoblje i uopće razvoj RH, teško izvoditi kroz prijavu e-Građani. Kao i kad riječ o tzv. „Školi za život“, po mom mišljenju, programi prema načelu modularne nastave zamišljeni su preambiciozno, često i preapstraktno, kao da imamo puno manji br. učenika u razredu no što imamo. Otkad sam i sama bila srednjoškolka, u teoriji se zamišljalo puno toga nedovoljno provodivog u praksi. Kad moje kolegice i kolege iz strukovnih predmeta te naši bivši učenici, piloti, mehaničari i prometnici kažu da „Kurikulum ne prati zahtjeve i regulativu struke“, kao nastavnica Hrvatskoga jezika (36 god. staža), mogu/želim to, s punim povjerenjem, jedino potpisati. S poštovanjem Dobrila Arambašić-Kopal Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Izrada novih kurikula utemeljena su na rezultatima analize stanja i potreba u gospodarstvu, kretanja u svijetu rada, sektorima i drugim nacionalnim strategijama. Svaki strukovni kurikulum obuhvaća: – općeobrazovne module, odnosno nastavne predmete u obujmu koji je propisan Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje (2018.) za pojedinu razinu kvalifikacije. Zajednički su svim strukovnim kurikulima na istovrsnoj razini kvalifikacije, a u funkciji su razvoja strukovnih, ključnih i generičkih kompetencija – strukovne module u obujmu koji je propisan Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje (2018.) za pojedinu razinu kvalifikacije, a koji su utemeljeni na skupovima ishoda učenja definiranima sektorskim kurikulom – izborne module u obujmu koji je propisan Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje (2018.) za pojedinu razinu kvalifikacije i Zakonom o strukovnom obrazovanju (Narodne novine, broj 30/2009, 24/2010, 22/2013, 25/2018). Oni obuhvaćaju skupove ishoda učenja grupirane u module kojima se dodatno usmjerava stjecanje specifičnih strukovnih kompetencija odabrane kvalifikacije i odgovor su na zahtjeve svijeta rada i osobnih potreba učenika. Moduli u strukovnom kurikulu uključuju skupove ishoda učenja propisane sektorskim kurikulumom na način da ih obuhvaćaju i povezuju s učenjem koje se temelji na radu, a uključuju: – specifične strukovne skupove ishoda učenja iz jezgrovnog dijela sektorskog kurikuluma, – skupove ishoda učenja zadanog obujma iz podsektorskog dijela sektorskog kurikuluma, – skupove ishoda učenja zadanog obujma iz strukovnog dijela sektorskog kurikuluma. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
9 DARIJA ĆERDIĆ VUKUŠIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije ZRAKOPLOVNI TEHNIČAR - ZIM / ZRAKOPLOVNA TEHNIČARKA - ZIM u sektoru STROJARSTVO, BRODOGRADNJA I METALURGIJA Poštovani, ukazala bih na pogrešku sadašnjeg prijedloga dotičnog strukovnog kurikuluma, a to je izostanak ishoda biologije iz skupine obveznih općeobrazovnih modula. Izostavljanje ishoda biologije, čiji su sadržaji vezani uz razvijanje odgovornosti za vlastito zdravlje i zdravlje zajednice, glavne rizične čimbenike koji narušavanju ljudsko zdravlje, rizično spolno ponašanje, problematiku ovisnosti te pružanje prve pomoći, smatram nedopustivim te dajem svoj prijedlog za unaprijeđenje strukture općeobrazovnih modula. Smatram da su navedene odgojno-obrazovne teme KLJUČNE za sve učenike i učenice srednjih škola. Zbog toga predlažem uključivanje OBAVEZNOG OPĆEOBRAZOVNOG MODULA pod nazivom "Čovjek i zdravlje" U SVE SEKTORE srednjih strukovnih škola (4.1 i 4.2 razine kvalifikacije), s opterećenjem od 4 CSVET bodova, i to u sklopu prvog razreda srednje škole, s odgojno-obrazovnim ishodima koji su već predviđeni kurikulumom, ali raspisani u izbornim/fakultativnim modulima pod nazivima "Brinem o svom zdravlju" i "Spolnost", svaki s opterećenjem od po 2 CSVET boda. Vjerujem da samo uz edukaciju učenika/ca i razvijanjem svijesti o važnosti pravilne prehrane, problematici ovisnosti, razvijanjem brige o vlastitom zdravlju, znanju o pružanju prve pomoći i samopomoći odgojno-obrazovni sustav može ispuniti svoje ciljeve koji su, između ostalog, i razvoj zdravih i odgovornih građana koji će biti punopravni članovi našeg društva. U prilog modulu „Čovjek i zdravlje“ idu, nažalost, porazni rezultati GYTS istraživanja (Global Youth Tobacco Survey) u Hrvatskoj o uporabi duhana i duhanskih proizvoda kod mladeži u dobi od 13 do 15 godina koju ukazuju na sve veću upotrebu duhanskih proizvoda i njihove velike posljedice na adolescente; ESPAD istraživanje (Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga) u Hrvatskoj koju pokazuju zabrinjavajuće podatke o pijenju, pušenju i konzumaciji narkotika, posebice uživanju kanabisa među mladima; HBSC istraživanje (Health Behaviour in School-aged Children) u Hrvatskoj o konzumaciji alkohola među djecom i mladima koje je u porastu, pogotovo među djevojčicama/djevojkama. Nažalost, rezultati trećeg kruga CroCOSI istraživanja (Europska incijativa praćenja debljine u djece) pokazuju da u Hrvatskoj 36,1% djece ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, a problemi pretilosti se nastavljaju i u odrasloj dobi. Problemi koje debljina/pretilost(/nezdrava prehrana ostavljanju na zdravlje, ali i na zdravstvani sustav su mnogobrojni. Također, kako bi osvijestili učenike o važnosti stila života koji će pridonijeti smanjenju negativnog ljudskog utjecaja na okoliš, očuvanju bioraznolikosti i "zelenom promišljanju", temama koje danas prožimaju svaki aspekt osobnog i profesionalnog poslovnog života, te u cilju što kvalitetnijeg obrazovanja naših učenika predlažem uvrštavanje OPĆEOBRAZOVNOG MODULA "Održivi razvoj" s opterećenjem od 2 CSVET-a KAO OBAVEZNOG modula U SVE SEKTORE na razinama kvalifikacije 4.1 i 4.2. Težište ovog modula leži u odgojno-obrazovnim ishodima predmeta Biologije i predavao bi se modularno u višim razredima obrazovanja u sklopu strukovnog dijela kurikuluma. Smatram da jedino ulaganjem u edukaciju strukovnih učenika i učenica o temama “Utjecaj čovjeka na okoliš” i “Održivi razvoj” možemo stvarati održivo društvo i odgovorne buduće radnike i poslodavce, koji će pomoći da ova naša zemlja bude i ostane "zelena". U prilog uvođenju modula „Održivi razvoj“ kao obavezni je i Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) u Europskoj uniji koja zahtjeva objavljivanje redovitih izvješća o utjecaju na okoliš i društvo. U Hrvatskoj će to izvješće biti obavezno za velika, srednja i mala poduzeća. Ovaj prijedlog pismenim putem podržale su brojne institucije i udruge (čiji popis je na kraju) a dopisi potpore proslijeđeni su na adrese: MZO-a, ASOO-a i Hrvatski sabor - Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu. Hrvatska liječnička komora Hrvatska gospodarska komora Hrvatski Crveni Križ Hrvatski Crveni Križ Split Hrvatski sabor Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatski sabor Odbor za zaštitu prirode i okoliša Hrvatsko biološko društvo Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu KBC Split - Klinika za dječje bolesti Liga za prevenciju ovisnosti Ministarstvo unutarnjih poslova - Ravnateljstvo policije Nastavni zavod za javno zdravstvo Split Nezavisni sindikat zaposlenih i srednjim školama Hrvatske Prirodoslovno-matematički fakultet Split Prirodoslovno-matematički fakultet Zagreb Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Ženska soba - SNEP program Darija Ćerdić Vukušić, prof.bio. i kem. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.