Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Prijedlog Plana gospodarenja dabrom u Republici Hrvatskoj

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 ZORAN PAVLOVIĆ DETALJNI AKCIJSKI PLAN, 6. Postaviti smjernice budućeg gospodarenja dabrom na temelju godišnjih akcijskih planova gospodarenja Izuzetno sam sumnjičav prema mogućnostima i rezultatima provedbe Akcijskih planova, a posebno u pogledu raspoloživih financijskih sredstava koja se čak ni u smislu procjene ne definiraju ovim Planom, kao i ljudskim resursima koji će se baviti tom problematikom, odnosno raspoloživosti istih. Rezultat svega će biti paušalno prepisivanje tablica i mjera od strane nadležnih tijela koja najčešće neće imati puno veze sa stvarnim stanjem. Ključni problem je da se uvođenjem dabrova u prostor krajem devedesetih ni izbliza nisu predviđane posljedice takvog čina niti je provedena rasprava pri nadležnim tijelima u ministarstvima kao i u državnim tvrtkama. Paradoksalno je da mi sada radimo Plan na državnoj razini za dabra kao što smo ga radili za krupne zvijeri čiji broj se kreće od nekoliko desetaka do nekoliko stotina jediniki, a dabra već sada imamo na prostoru od Kapele i Gorskog kotara do Dunava preko 40000 jediniki sa zastrašujućim trendom porasta. Nije poznato da li su lovci uopće zainteresirani za dabra kao lovnu divljač, a i dabar je ušao i u naselja gdje izlov vatrenim oružjem i nije dozvoljen. Primljeno na znanje Komentar ne sadrži konkretan prijedlog. Kao što je već navedeno, dabar je strogo zaštićena vrsta sukladno Zakonu o zaštiti prirode i bez donesenog plana gospodarenja ne postoji mogućnost poduzimanja nikakvih mjera i radnji.
2 ZORAN PAVLOVIĆ DETALJNI AKCIJSKI PLAN, 3. Utvrditi način financiranja mjera zaštite od štetnog djelovanja dabra i financiranja odšteta – Uspostavljen je funkcionalan sustav financiranja mjera sprječavanja nastanka štete od dabra Nameće se obveza naknade štete ovlaštenicima koja je potencijalno ogromna, a bez ikakve koristi za ovlaštenike. Ponovno naglašavam da nije problem samo u uništavanju višegodišnjih ili jednogodišnjih nasada na neograđenim parcelama, nego je još veći problem trajno potapanje velikih površina poljoprivrednog zamljišta koje ga čini neupotrebljivim. Primljeno na znanje Komentar ne sadrži konkretan prijedlog. U Planu je navedeno: „Donošenjem ovog Nacionalnog plana gospodarenja dabrom ispunit će se jedan od propisanih uvjeta da bi lovoovlaštenici gospodarili dabrom u skladu sa Zakonom o lovstvu te za primjenu odredbi istog Zakona po pitanju šteta i naknade štete.“. Ističemo da su odredbe Zakona o lovstvu po pitanju šteta i naknade štete višestruko šire od toga „da se ovim dokumentom propiše da lovoovlaštenici odmah preuzimaju sve odgovornosti za štetu“ te propisuju obveze i drugih strana, a koje su bez Plana uvelike ograničene i većinom, nažalost, neučinkovite. Tek kad se omogući poduzimanje svih Zakonom predviđenih mjera i radnji za sprečavanje šteta od divljači, moći će se potencijalno govoriti o odgovornosti za štetu i eventualnoj naknadi.
3 ZORAN PAVLOVIĆ DETALJNI AKCIJSKI PLAN, 2. Parametri za zoniranje Zoniranje je već odavno trebalo napraviti. Potrebno je najhitnije definirati prihvatljiva staništa i socijalni kapacitet staništa jer je dabar izrazito negativno već do sada utjecao na promjene staništa uništavanjem livadskih staništa. Bilježimo i direktnu ugrozu cretišta, kao i uništavanje velikih površina kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta uz manje vodotoke (plodnog i povoljnog za navodnjavanje), a koje nije moguće zaštititi ogradama jer su poplavljena. Primljeno na znanje Zoniranje je predviđeno Planom ali budući da trenutačno ne znamo točnu rasprostranjenost ni veličinu populacije, dane su samo temeljnice zoniranja. Kao specifični cilj 2 predviđene su aktivnosti: 1.1. Pratiti i analizirati prostornu povezanost staništa dabra s obzirom na predviđene zone 1.2. Provoditi ažuriranje zona 1.3. Izraditi kartu zona koje će omogućiti točno zoniranje.
4 ZORAN PAVLOVIĆ VIZIJA, CILJEVI, AKTIVNOSTI, Vizija Ovo je vizija koja nema nikakve veze sa stvarnim stanjem u prostoru. Širenje dabra je potpuno van kontrole. Nije pronađen održivi suživot s ljudima. Ništa nije napravljeno vezano uz gospodarenje i mjereama ublažavanja negativnog utjecaja i smanjenja šteta. Potpuno nejasno je zašto je dabar i njegova zaštita podignuta na tako visoku razinu zaštite. Primljeno na znanje Komentar ne sadrži konkretan prijedlog. Dabar je strogo zaštićena vrsta sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) ali ujedno je i divljač sukladno Zakonu o lovstvu (NN 99/18, 32/19 i 32/20).
5 ZORAN PAVLOVIĆ UVOD, Analiza stanja vrste i staništa (povijesni prikaz/sadašnje stanje) Povijest stanja i vrsta staništa u Europi je relativno detaljno opisan kao i dinamika naseljavanja dabrova u Hrvatskoj Podaci o brojnosti dabrova započinju s anketom lovoovlaštenika započinju s 2014. godinom i prikupljenim podacima s cca. 40% lovišta što se u Planu proglašava relativno visok odziv na upitnik. Uzimajući u obzir važnost brojnosti dabrova i njegov utjecaj na okoliš, taj postotak odziva je neprihvatljivo nizak i ukazuje na neodgovorno shvaćanje upitnika od strane lovoovlaštenika. Matematički model dinamike populacije završava s 2021. godinom što je nedopustivo za Plan koji se donosi u 2024. godinom jer bi korištenjem Modela A, broj jedinki dabra u ovoj godini premašio 40.000 jedinki što je broj koji već izrazito negativno utječe na život lokalnog stanovništva kao i na vodne građevine i infrastrukturne objekte. • S obzirom na to da dabar u principu preferira manje vodotoke sa stalnom vodom, užim koritom i bogatom vegetacijom u vodi, na obalnom i priobalnom dijelu, veliki je broj manjih vodotoka (potoka i potočića) koji stoje na raspolaganju dabrovima kao potencijalno, a u perspektivi i aktivno stanište. U međuvremenu su pretpostavke ostvarene te je došlo do nastanjivanja gotovo svih vodotoka u ranije navedenim slivovima.  Upravo zbog ovog razloga bilježimo rapidni porast šteta od dabrova njihov broj nije ograničen na prirodno vlažnija staništa već je raširen uz sve manje prirodne vodotoke i kanale u kojima je promjenom uvjeta u staništu stvorio velike štete lokalnom stanovništvu na poljoprivrednim površinama, vlasnicima infrastrukturnih objekata, šumama i vodnim građevinama što će u budućnosti predstavljati veliki trošak državi kroz isplate šteta. Poglavljem „Štete od dabra - razlozi nastanka i temeljna razdioba“ su relativno detaljno obrazložene vrste šteta od djelovanja dabra. Ipak postoji još jedna specifična vrsta štete koja bitno poskupljuje radove održavanja vodotoka. U posljednjih 5-6 godina Hrvatske vode bilježe bitno povećan dotok plovećeg nanosa (stabala i grana) i zadržavanje istih na mostovima i propustima pa su i troškovi uklanjanja istog povećani dvostruko, a i predstavljaju i znatnu ugrozu za objekte obzirom da iste nije moguće očistiti prije prolaska vodnog vala i smanjenja dotoka. U nastavku tog poglavlja navode se na str. 41. i 42. mjere smanjenja utjecaja hidromorfoloških opterećenja redovitog održavanja vodotoka definirane u Planu upravljanja vodnim područjima od kojih neke upućuju na posvemašnje nepoznavanje trenutnog stanja na terenu npr.: • U slučaju nađene nastambe dabra ili vidre, potrebno je obustaviti radove u granicama od 200 m uzvodno i nizvodno te o tome obavijestiti inspektora zaštite prirode, nadležne javne ustanove za zaštitu prirode i stručno tijelo nadležno za zaštitu prirode  Na području vodotoka Brebrovac u dužini od cca 4,5 km evidentirano je preko 100 dabrovih brana što znači da su puno gušće od 100 m uzvodno i nizvodno na kojima bi trebalo u potpunosti obustaviti radove do stručnog obilaska stručnih osoba iz inspekcije zaštite prirode i nadležnih ustanova za zaštitu prirode Znakovit je i broj prijavljenih brana po prijaviteljima (str. 43.). Znakovito je da je daleko najveći broj prijava dolazi s područja VGI Kupa, a za što mogu postojati dva razloga. Jedan je, što je manje vjerojatno, da je to područje najgušće naseljeno dabrovima zbog broja raspoloživih staništa i relativno slabije naseljenosti, a drugi moguće razlog je u domeni nagađanja i neće se navoditi u ovom mišljenju. Broj do sada prijavljenih šteta i stručnih obilaska lokacija je daleko premalen prema stvarnom stanju i može se očekivati njegovo bitno povećavanje po donošenju ovog Plana što bi moglo znatno opteretiti proračun, a upitan je i kapacitet odgovarajućih službi koji će se u buduće baviti procjenama šteta i poduzimanjem mjera za otklanjanje istih. Djelomično prihvaćen Prijedlog je djelomično usvojen i poglavlje „Štete od dabra - razlozi nastanka i temeljna razdioba“ dopunit će se tekstom: „neizravna šteta kad dabar svojim aktivnostima, bilo začepljenjem propusta bilo izgradnjom brana ili slično, dovede do poplavljivanja prometnica i izravne ugroze sigurnosti prometa ili kad je radi aktivnosti dabra povećan dotok plovećeg nanosa (stabala i grana) i njihovo zadržavanje na mostovima i propustima što povećava troškove uklanjanja, a predstavlja i znatnu ugrozu za objekte s obzirom na to da je iste objekte otežano očistiti prije prolaska vodnog vala i smanjenja dotoka.“.
6 ZORAN PAVLOVIĆ Razlike između „europskog” i „kanadskog” dabra , Bolesti, prirodni neprijatelji i smrtnost U poglavlju „Uloga i značaj vrste“ navode se, bez dodatnog obrazloženja“ pojedini pozitivni utjecaji: • Dabar ima veliku sposobnost utjecaj i mijenjanja ekosustava:  Upravo zbog ove karakteristike dabra i njegovog nekontroliranog širenja na velikim područjima je došlo do značajnih promjena ekosustava pretvaranjem livadskih staništa, cretišta, poljoprivrednih površina u močvarna staništa. • Dabar ima bitnu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena i doprinose klimatskoj neutralnosti:  Bez obrazloženja navoditi da je to opće poznato je neozbiljno, i nameće pitanje da li bi bilo idealno da cijelu Hrvatsku pretvorimo u močvarno stanište ili bi trebalo definirati koliko dio močvarnih staništa bi bio optimalan za pozitivni utjecaj Hrvatske na klimu. S druge strane, kada čovjek za energetske potrebe ili obranu od poplava gradi pregrade na vodotocima (akumulacije ili retencije) onda se navodi samo niz negativnih utjecaja koji su kod istog djelovanja dabra pozitivni. • Dabrovi povećavaju heterogenost riječnih staništa, budući da izgradnjom brana i formiranjem ujezerenja te uklanjanjem drveća stvaraju otvorena sunčana dijelove staništa koji su ključne za određene vrste  Nije definirano koliko se povećava heterogenost riječnih staništa jer tom izmjenom nestaju neke druge vrste koje su obitavale na tom području. Iste stvari su čovjeku u svrhu zaštite ljudi i imovine do apsurda ograničene mjerama zaštite prirode. (Npr. kada dabar obori stablo ne postoji pitanje da li je na tom drvetu bilo neko gnijezdo ili ne. Također smo u prošlosti evidentirali slučaj štetno djelovanje dabra na zaštićeni park u gradu Duga Resa, a rješenje je zaštita stabala mrežama na trošak JLS.). • Dabar je koristan za zaštitu od poplava  Utjecaj na vodni režim izgradnjom dabrovih brana je istovremeno bitno ograničen čovjeku jer EU tijela izlaze s direktivom da je potrebno u članicama do određenog vremena ukloniti masu postojećih umjetnih prepreka i osigurati 25000 km longitudinalne protočnosti tekućica. Trenutno stanje na slivovima Dunava, Drave i Save je da praktično gubimo manje vodotoke (potoke) koji se pretvaraju u močvare. Utjecaj dabrova na stanište i na vodotoke. • Navodi se čitav niz pozitivnih utjecaja bez ikakvog negativnog utjecaja. Čak su korisni i za šišmiše, ali nigdje se ne spominje da li ima negativan utjecaj na pčele i lokalno stanovništvo. Primljeno na znanje Komentar ne sadrži konkretan prijedlog. Plan je predviđen kako bi se, između ostaloga, omogućio suživot dabra i ljudi vodeći računa o dobrobiti i jednih i drugih.
7 ZORAN PAVLOVIĆ UVOD, Razlike između „europskog” i „kanadskog” dabra  Potpuno nepotreban veliki tekst o usporedbi s sličnim vrstama (nutrija, Biz. štakor, vidra, a posebno ne vidim razl9og zašto bi Plan bio opterećen usporedbama kanadskog i europskog dabra Nije prihvaćen Smatramo da je potrebno navesti slične vrste kako bi se svi dionicu upoznali s razlikama između vrsta.
8 ZORAN PAVLOVIĆ Plan gospodarenja dabrom u Republici Hrvatskoj, SAŽETAK Stav javnosti o dabru je izuzetno negativan u područjima na kojima obitava. Pozitivan stav može biti samo u velikim urbanim sredinama koji dabra gledaju na dokumentarcima. Također je upitna teza o proširenju bioraznolikosti, jer dabar na mjestima na koja se naseli bitno mijenja tip staništa i ppuno vrsta koja su obitavala na tom području nestaju. U nastavku sam pisao neke komentare po poglavljima, ali već u uvodu, nakon pročitanog prijedloga Plana, mogu konstatirati da je oon samo ispunjavanje zakonske obveze, ali da ne nudi rješenje problema u budućnosti iz više razloga. Uvođenje dabrova u naš prostor je napravljeno amaterski bez širih konzultacija o mogućem učinku istoga. Dabar je glodavac sa izvanrednim instinktom samoodržanja, bez prirodnog neprijatelja i s velikom brzinom razmnožavanja i širenja. Teza o povećanju bioraznolikosti je poprilično apsurdna jer smo uveli jednu vrstu, a po pojedinim područjima smo bitno promijenili staništa iz livadskih u močvarna zemljišta. I dok s jedne strane traje velika kampanja pokušaja uklanjanja umjetnih pregrada na rijekama (na hrvatski „Free river“) a kojima može biti bitno ugrožen režim tečenja naselja i površine na prijelazu iz brdskog u nizinski tok rijeka mogu biti izložena poplavama, s druge strane na velikim površinama smo potpuno uništili i devastirali manje vodotoke (potoke) i pretvorili ih u močvare. Umjetne pregrade na rijekama (do 2 metra visine) stare 100-200 godina predstavljaju ekološki problem, a dabrove brane i zamočvarenje zemljišta ublažava klimatske promjene.Ključni manjak ovog Plana je da ni u naznakama ne postoji procjena troškova provođenja istog i koji su izvori sredstava iz kojih će tijela koja će biti nadležna za provedbu biti osigurana. I sve to se radi zbog jedne životinjske vrste, daleko prekasno i kada su već štete od djelovanja postale ogromne i na nekim mjestima ugrožavaju lokalno stanovništvo i druge eko sustave. Potrebno je najhitnije provesti ozbiljno restriktivno zoniranje i bez puno pametovanja svesti broj jedinki dabrova na prihvatljivu razinu, jer smo u ovoj situaciji izloženi vrlo štetnom invazijom glodavca. Primljeno na znanje Komentar ne sadrži konkretan prijedlog. Plan je predviđen kako bi se, između ostaloga, omogućio suživot dabra i ljudi vodeći računa o dobrobiti i jednih i drugih.
9 VEDRAN SLIJEPČEVIĆ Razlike između „europskog” i „kanadskog” dabra , Bolesti, prirodni neprijatelji i smrtnost Ova rečenica nije točna:"S obzirom na to da se areal dabra u Republici Hrvatskoj ne preklapa s arealom vuka ili smeđeg medvjeda, opasnosti od prirodnih neprijatelja za dabra uglavnom nema." jer postoji stalna prisutnost dabra i vuka (često i medvjeda) na širem području Zrinske gore, Žumberka, Korduna i dijelova Like i Gorskog kotara. Površine tih preklapanja ne bi trebale biti zanemarene, pa predlažem formulaciju: S obzirom na to da se areal dabra u većem dijelu Republike Hrvatske ne preklapa s arealom stalne prisutnosti vuka ili smeđeg medvjeda, odrasli dabrovi na tom području nemaju prirodnih neprijatelja, dok na području Zrinske gore, Žumberka, Korduna i dijelova Like i Gorskog kotara krupni predatori mogu imati značajan utjecaj na populaciju dabra. " Djelomično prihvaćen Prijedlog je djelomično prihvaćen i rečenica je izmijenjena: „S obzirom na to da se areal dabra u većem dijelu Republike Hrvatske ne preklapa s arealom vuka ili smeđeg medvjeda, opasnosti od prirodnih neprijatelja za dabra uglavnom nema.“.
10 TVRTKO KOLARIĆ DETALJNI AKCIJSKI PLAN, 4. Odrediti mjere za sprečavanje ili umanjenje šteta nastalih djelovanjem dabra - Provođenjem mjera sprječavanja nastanka štete od dabra umanjen je broj odšteta A da ne govorim da uopće ne postoji točan kartografski prikaz rasprostranjenosti dabra. Primljeno na znanje Kartografski prikaz rasprostranjenosti dabra je predviđeno Planom prilikom zoniranja.
11 TVRTKO KOLARIĆ DETALJNI AKCIJSKI PLAN, 4. Odrediti mjere za sprečavanje ili umanjenje šteta nastalih djelovanjem dabra - Provođenjem mjera sprječavanja nastanka štete od dabra umanjen je broj odšteta Nije točno da lov klopkama nije selektivan jer je prehrambena baza dabra i vidre dijametralno suprotna (vidra mesna hrana a dabar biljna) pa ne vidim kako biljnim mamcem primamiti vidru. Što se tiče lova lukom i strijelom to je potpuni promašaj, jer osim nekolicine entuzijasta, 95% lovaca ne zna niti pravilno držati luk, a kamoli da može pogoditi metu koja se kreće. Eventualno bi ga se moglo loviti dočekom na obali , prići na tri metra i pokušati pogoditi, ali gdje je tu lov? Dakle glupost. Brojno stanje. Nitko ne zna koliko dabra uopće ima na terenu, lovno gospodarske osnove se ispunjavaju uvijek isto, piši 4 dabra i tako godinama. Osim nekolicine izuzetaka nitko se nije potrudio oko praćenja i pokušaja prebrojavanja dabra. Postoji neko brojno stanje u središnjoj lovnoj evidenciji, ali je li itko pokušao te brojeve pretočiti u ovaj akcijski plan, koji bi bio smiješan da nije žalostan, vjerujem da nije. I još jedna stvar, kome treba dabar? Je li se jede? Kod nas nije običaj jesti dabra, kome prodati krzno? Nema više majstora koji bi uštavili krzno, svi su pozatvarali obrte. Dakle Otavite dabra na miru slijedećih 5 godina, a za to vrijeme neka se netko dobrano potrudi prebrojiti dabrove , naučiti ljude da se to jede, naći kupce za krzno, da ga se isplati loviti, pa onda možemo razgovarati. Primljeno na znanje Komentar ne sadrži konkretan prijedlog.
12 MATEA ĆIRKOVIĆ DETALJNI AKCIJSKI PLAN, 6. Postaviti smjernice budućeg gospodarenja dabrom na temelju godišnjih akcijskih planova gospodarenja U 10 godina nadziranja dabar će se toliko razmnožiti da neće biti povratka. Vjerujem da treba poduzeti konkretnije postupke od nadzora i edukacije. Oni mogu početi čuvati svoj teritorij, mogu biti agresivni u vrijeme parenja, a svakako vjerujem da ih je već sada previše da bi ih popratili sve. Trebalo bi im naći stanište gdje mogu živjeti u miru, gdje mogu raditi brane bez da ih ljudi moraju rušiti. Ove i prošle godine sam imala jako puno susreta s dabrom, jako su plašljivi, odmah bježe pod vodu, znači nisu opasne životinje. Koliko sam ja shvatila iz ovog teksta sve se svodi na to da oni ljudima rade štetu i to je najveći problem. Zato predlažem da se dabrovima osigura stanište u kojem su slobodni grist drveća i graditi brane, to je ono što oni rade i u tome ih nebi trebali spriječavati. Dodala bih samo da treba pojačati i nadzor krivolova jer se priča da je dabrov rep delicija, nisam probala ali neki jesu. Primljeno na znanje Planom je predviđeno zoniranje između ostaloga i da se, kako navodite, „dabrovima osigura stanište u kojem su slobodni grist drveća i graditi brane, to je ono što oni rade i u tome ih ne bi trebali sprječavati“. Plan je predviđen kako bi se, između ostaloga, omogućio suživot dabra i ljudi vodeći računa o dobrobiti i jednih i drugih.
13 JOSIP ŠARE DETALJNI AKCIJSKI PLAN, 4. Odrediti mjere za sprečavanje ili umanjenje šteta nastalih djelovanjem dabra - Provođenjem mjera sprječavanja nastanka štete od dabra umanjen je broj odšteta Podržavam upotrebu luka i strijele u gospodarenju dabrom, pogotovo u urbanim i periurbanim sredinama. Dobar primjer dolazi s granice Francuske i Njemačke: https://www.biodiversitymanifesto.com/2021/01/30/bowhunting-coalition-assists-control-of-invasive-nutria-in-cities/ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
14 HRVATSKI LOVAČKI SAVEZ Plan gospodarenja dabrom u Republici Hrvatskoj Dabar kao životinjska vrsta sigurno je potreban i nezamjenjiv u eko sustavu i važan čimbenik za bioraznolikost Hrvatske i Europe. Stoga je također važno da se donese dobar, kvalitetan, primjenjiv i provodljiv Plan gospodarenja dabrom u Republici Hrvatskoj u kojem će jasno biti određene obveze i zadaće svih grupacija, zainteresiranih ili ne, a ne samo lovoovlaštenika i lovaca, tim više što je dabar i dalje na popisu strogo zaštićenih vrsta. Da bi se napravio dobar Plan osnova svega je znati približno što točnije brojno stanje dabra, a ne brojnost temeljiti na paušalnim procjenama, projekcijama i nedostatnim podacima. Ne manje važno je i znati brojnost koju želimo imati s obzirom na kapacitet staništa i na štete koje nastaju od poljoprivrednih do ostalih, kao i područja gdje ga želimo imati. Također ne možemo prihvatiti činjenicu da ispada da je osnovni cilj rješavanje problema šteta prvenstveno poljoprivrednih koje će se kako predlagatelj predlaže prebaciti na lovoovlaštenike s obzirom da je dabar po Zakonu o lovstvu na popisu divljači, a da se svjesno zanemaruje činjenica da je dabar i dalje na popisu strogo zaštićenih vrsta te da štetu i dalje treba snositi onaj koji je omogućio ili proveo naseljavanje. monitoring se također ne može prebaciti kao zakonska obaveza na lovoovlaštenike već treba iznaći najučinkovitiji model monitoringa i utvrđivanja brojnosti, kao i način da svi sudjeluju u monitoringu i da se nađen način i sredstva za njegovu provedbu bez pozivanja na zakon i posebno bez prijetnji mjerama samo jednom grupaciji, a posebno ako je interes imanja i prisutnosti dabra od posebnog značaja za cjelokupnu zajednicu. Predlažemo da se donošenje Plana gospodarenja dabrom odgodi dok se : - ne utvrdi brojnost populacije, - ne razrade detaljno obveze svih dionika koji sudjeluju u provedbi - ne razradi monitoring ( tko ga provodi i to bez nametanja zakonske obaveze ) - ne utvrdi odgovornost za sve vrste šteta te da država do daljnjeg i dalje snosi troškove naknada šteta - ne odredi prihvatljiva brojnost - eventualno utvrde zone prihvatljivosti, kao i područja gdje eventualno nije poželjan - ne odredi naziv Plana jer je primjerenija riječ u nazivu je "upravljanje" nego "gospodarenje" jer dabar nema nikakve gospodarske vrijednosti Ako u 28 godina od naseljavanja do danas nismo donijeli nikakav Plan ili akt o upravljanju dabrom, mišljenja smo da ni sada ne treba brzati sa donošenjem radi zadovoljenja forme. Nije prihvaćen Zakonom o lovstvu određeno je da se za divljač dabar donose nacionalni i akcijski planovi gospodarenja, a ne planovi upravljanja. Isto tako, Zakonom o lovstvu je propisana obveza lovoovlaštenicima praćenja brojnosti svih vrsta divljači pa tako i dabra te je posebnom glavom Zakona propisana šteta od divljači i odgovornost za tu štetu. Nadalje, prikupljanje i analiziranje podataka o populaciji dabra, dakle poznavanje što točnije brojnosti populacije dabra je jedan od ciljeva Plana. I konačno, Planom su propisane zone.
15 DARKO PODRAVEC DETALJNI AKCIJSKI PLAN, 4. Odrediti mjere za sprečavanje ili umanjenje šteta nastalih djelovanjem dabra - Provođenjem mjera sprječavanja nastanka štete od dabra umanjen je broj odšteta Na popis radnji za koje nije potrebno dopuštenje treba dodati i uspostavu zaštitnih pojaseva širine barem 20 metara dovoljno obraslo zeljastim biljem, drvećem i grmljem, radi smanjivanja vjerojatnost da će dabar napasti usjeve ili voćke uz vodotoke. Ta radnja trebala bi biti prioritetnija tamo gdje je moguća od metoda poput ograđivanja, a kako bi se uzbjegli efekti fragmentacije staništa kojima mogu biti pogođene druge životinjske vrste. Takve zaštitne pojaseve treba formirati i održavati na odgovarajući način te ih zemljoposjednicima treba učiniti privlačnim na način da im se dobit izgubljena zbog smanjenja obradive površine (ako je preostala površina vrlo mala) kompenzira iz državnog proračuna ili omogući financiranje iz postojećih fondova za slične namjene u poljoprivredi (na primjer za cvjetne pojaseve ili za travnjake s odgodom košnje). Primljeno na znanje Navedeno se planira detaljnije propisati Akcijskim planom.
16 DARKO PODRAVEC DETALJNI AKCIJSKI PLAN, 4. Odrediti mjere za sprečavanje ili umanjenje šteta nastalih djelovanjem dabra - Provođenjem mjera sprječavanja nastanka štete od dabra umanjen je broj odšteta Ovaj prijedlog popisuje radnje za sprječavanje i umanjenje šteta nastalih djelovanjem dabra za koje nije potrebno dopuštenje središnjeg tijela nadležnog za poslove zaštite prirode. Te radnje ipak zadiru u stanište dabra, iako za njega manje osjetljivim u periodima i dijelovima. Kako bi se osiguralo da su stvarno ispunjeni uvjeti za izvršenje radnje bez dopuštenja, predlažem da se propiše suradnja izvršitelja i lovoovlaštenika koji bi stručno procjenio i potvrdio tražene preduvjete, te izvjestio središnje tijelo nadležnog za poslove zaštite prirode radi praćenja uspješnosti poduzerih radnji. Potrebno je propisati formular (može i preko info portala vezanog uz LIFE BEAVER) izvještavanja s podacima o lokaciji, okolnostima, načinom izvršenja, izvršitelju sa slanjem fotografija. Primljeno na znanje Predmetno će obuhvatiti edukacijom, ali budući da nije od izravnog utjecaja na populaciju dabra, neće se navoditi u Planu.
17 ANTONIJA BIŠĆAN DETALJNI AKCIJSKI PLAN, 3. Utvrditi način financiranja mjera zaštite od štetnog djelovanja dabra i financiranja odšteta – Uspostavljen je funkcionalan sustav financiranja mjera sprječavanja nastanka štete od dabra Kroz nacrt ovog dokumenta spominje se da se dabar tradicionalno ne lovi u Hrvatskoj te da interes za lov skoro i ne postoji. Jedan od ciljeva je trajno očuvati ovu vrstu, a ako se ovim dokumentom propiše da lovoovlaštenici odmah preuzimaju sve odgovornosti za štetu, zasigurno neće osigurati pozitivan stav o ovoj vrsti. Obveza očuvanja vrste je obveza države, pa predlažemo da se predvidi prijelazni rok za nadoknadu štete od dabra, dok se brojnost ne dovede u okvire ciljeva gospodarenja, kako bi lovoovlaštenici lakše prihvatili obvezu gospodarenja. Kada se brojnost dovede u okvire, ovu mjeru može se ukinuti. Nije prihvaćen U Planu je navedeno: „Donošenjem ovog Nacionalnog plana gospodarenja dabrom ispunit će se jedan od propisanih uvjeta da bi lovoovlaštenici gospodarili dabrom u skladu sa Zakonom o lovstvu te za primjenu odredbi istog Zakona po pitanju šteta i naknade štete.“. Ističemo da su odredbe Zakona o lovstvu po pitanju šteta i naknade štete višestruko šire od toga „da se ovim dokumentom propiše da lovoovlaštenici odmah preuzimaju sve odgovornosti za štetu“ te propisuju obveze i drugih strana, a koje su bez Plana uvelike ograničene i većinom, nažalost, neučinkovite. Tek kad se omogući poduzimanje svih Zakonom predviđenih mjera i radnji za sprečavanje šteta od divljači, moći će se potencijalno govoriti o odgovornosti za štetu i eventualnoj naknadi.
18 ANTONIJA BIŠĆAN Razlike između „europskog” i „kanadskog” dabra , Bolesti, prirodni neprijatelji i smrtnost Komentar na Uloga i značaj vrste - ne slažem se s tvrdnjom kako je općenito stav javnosti većinom pozitivan. Na području Karlovačke županije svjedoci smo izrazito negativnog stava javnosti, bilo da se radi o rijeci Korani, Kupi, Mrežnici i Slunjčici. Stoga predlažem da se u tekst stavi formulacija kako je i jedan od ciljeva ovog dokumenta propisati mjere koje će ublažiti ovaj konflikt koji realno već postoji na terenu. Nije prihvaćen Plan sadrži poglavlja: „Odrediti mjere za sprečavanje ili umanjenje šteta nastalih djelovanjem dabra“ i „Edukacija o načinu suživota s dabrom, načinu zaštite od štetnog djelovanja dabra i načinu obeštećivanja“, a što su i neki od specifičnih ciljeva Plana. Plan je predviđen kako bi se, između ostaloga, omogućio suživot dabra i ljudi vodeći računa o dobrobiti i jednih i drugih.
19 ANTONIJA BIŠĆAN DETALJNI AKCIJSKI PLAN, 4. Odrediti mjere za sprečavanje ili umanjenje šteta nastalih djelovanjem dabra - Provođenjem mjera sprječavanja nastanka štete od dabra umanjen je broj odšteta Komentar na podnaslov: Izdavanje dopuštenja u praksi - Dopuštenja na godišnjoj razini pretpostavljam da će se izdavati kao i na primjeru smeđeg medvjeda. No, kod izdavanja dopuštenja koja su pojedinačna (pretpostavka za interventne situacije) smatram da bi bilo dobro predvidjeti interventni tim, kao što je primjer kod smeđeg medvjeda, te kod invazivnih stranih vrsta. Na ovaj način ujedno bi se riješila problematika sljedećeg potpoglavlja- Izdavanje dopuštenja za druge osjetljive situacije jer bi se usmena rješenja, koja su predviđena Zakonom o općem upravnom postupku izdavala putem ovlaštenih osoba (članova interventnog tima) i bio bi propisan točan protokol na koji se način ovo dopuštenje može ishoditi (kao i kod gospodarenja smeđim medvjedom- komunikacija između povjerenstva i člana IT). Podnaslov uvjeti i način lova Brojnost dabra u pojedinim dijelovima RH je toliko velika da smatram da treba razmotriti način lova klopkama, kao što to rade sjeverne europske države. Manje je opasno, učinkovito je , a ne vidim problem eventualnog hvatanja vidri jer im je prehrambena baza potpuno drugačija. Za lov lukom i strijelom ne vidim nikakav opravdan razlog. Nije prihvaćen U ovom trenutku ne postoji potreba za uspostavljanjem interventnog tima.
20 ANTONIJA BIŠĆAN DETALJNI AKCIJSKI PLAN, 2. Parametri za zoniranje Zoniranje je jedna od bitnijih odrednica plana. Stava sam da zoniranje prema sada dostupnim podacima treba biti dio ovog plana. Ukoliko se utvrdi nova pojavnost, ona se lako može evidentirati kroz godišnji Akcijski plan, do donošenja sljedeće izmjene. Nije prihvaćen Zoniranje je predviđeno Planom ali budući da trenutačno ne znamo točnu rasprostranjenost ni veličinu populacije, dane su samo temeljnice zoniranja. Kao specifični cilj 2 predviđene su aktivnosti: 1.1. Pratiti i analizirati prostornu povezanost staništa dabra s obzirom na predviđene zone 1.2. Provoditi ažuriranje zona 1.3. Izraditi kartu zona koje će omogućiti točno zoniranje.
21 ANTONIJA BIŠĆAN UVOD, Analiza stanja vrste i staništa (povijesni prikaz/sadašnje stanje) Komentar na Brojnost dabra u Republici Hrvatskoj- sadašnje stanje Obzirom na prikaz brojnosti i matematičko računanje porasta populacije, stava sam da je potrebno procijeniti brojnost i za tekuću, 2024. godinu kako bi to bilo početno stanje za gospodarenje, obzirom da je početna brojnost bitna odrednica za daljnje gospodarenje, a temelj za donošenje Akcijskog plana uvijek je krovni dokument, što je upravo ovaj dokument. Nije prihvaćen Brojnost je svakako bitna odrednica za daljnje gospodarenje no nije nužna za izradu Plana. Plan kao specifični cilj predviđa pod 1.1. Prikupljati i analizirati podatke o populaciji dabra, dakle poznavanje što točnije brojnosti populacije dabra je jedan od ciljeva Plana.
22 ANTONIJA BIŠĆAN UVOD, Način izrade plana Zakon o zaštiti prirode imao je još dvije dopune NN: 127/19, 155/23. Prihvaćen Prihvaća se.