Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Prijedlog pravilnika o provedbi mjere II.10. „Akvakultura koja osigurava usluge zaštite okoliša“

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 LUKA BASREK  PRAVILNIK O PROVEDBI MJERE II.10. „AKVAKULTURA KOJA OSIGURAVA USLUGE ZAŠTITE OKOLIŠA“, Prilog I. S obzirom na Članak 3. i činjenicu da se potpore isplaćuju na temelju Direktive o pticama, Direktive o staništima te Pravilniku o ciljevima očuvanja i mjerama očuvanja ciljnih vrsta ptica u područjima ekološke mreže, prema našem stručnom mišljenju, bilo bi poželjno potporu za osiguravanje usluga zaštite okoliša isplaćivati na temelju dokaza o postignutim uslugama zaštite okoliša, tj. prema tome dostižu li se ciljevi očuvanja propisani za pojedino područje u brojnosti ptica i drugih ciljnih vrsta životinja. Isto je moguće provjeriti ciljanim istraživanjima koja su javne ustanove i ministarstvo nadležno za poslove zaštite prirode provodili i provodit će za većinu područja u narednim godinama. Suradnja između Ministarstva poljoprivrede i javnih ustanova nadležnih za upravljanje područjima ekološke mreže u smislu kontrole ribnjaka ionako je već uspostavljena te ju je moguće nadograditi (npr. kontrola brojnosti odabranih indikatorskih vrsta ptica), a sve kako bi se potpora zaista isplaćivala za postizanje okolišnih ciljeva, a ne kao poticaj za proizvodnju ribe bez ikakvih dokaza da evidentirana proizvodnja u dovoljnoj mjeri doprinosi postizanju okolišnih ciljeva. Nejasno je zašto je postavljeno ograničenje da iznos potpore ne može prijeći iznos od 35 % godišnjeg prihoda jer prihod od prodanih proizvoda ne reflektira nužno proizvodnju koja je potrebna da bi se ispunile usluge zaštite okoliša, a niti izgubljene prihode s obzirom na to da nikako ne može uključivati ribu koju su ptice i druge divlje životinje pojele pa samim time nisu mogle niti doći na tržište i od njih nije bilo moguće ostvariti prihod. Nelogično je da se naknada za izgubljeni prihod ograničava ostvarenim prihodom. S druge strane, prihod može uključivati prihod ostvaren od preprodaje ribe ili prodaje ribljih prerađevina, a što nikako ne doprinosi uslugama zaštite okoliša. Ukoliko je slična odredba nužna iz nama nepoznatih razloga, svakako bi je trebalo ograničiti na prihod ostvaren od prodaje proizvoda akvakulture korisnika iz vlastite proizvodnje, npr. sukladno evidenciji materijalnog knjigovodstva. Nije prihvaćen Izračun potpore ne temelji se na prihodima od prodaje već na izračunu utvrđenom studijom pri čemu je iznos potpore umnožak iznosa naknade po hektaru ukupne proizvodne površine (izračunat u skladu sa izračunom provedenim u okviru projekta „Priprema poljoprivredno-okolišnih mjera za zaštitu prirode“ (ugovor br. MENP/QBS/12/01) u sklopu projekta financiranog zajmom Međunarodne banke za obnovu i razvoj „Projekt integracije u EU Natura 2000 (NIP) IBRD Zajam br. 8021-HR“) i ukupne proizvodne površine (ha) iz evidencija koje vodi Uprava ribarstva, a koja je utvrđena u okviru administrativne kontrole Zahtjeva iz članka 10. ovoga Pravilnika. Isti predstavlja iznos dodatnih troškova i izgubljenih prihoda po hektaru, a koji su proizašli iz primjene upravljačkih zahtjeva i primjene Pravilnika o ciljevima očuvanja i mjerama očuvanja ciljnih vrsta ptica u područjima ekološke mreže („Narodne novine“, broj 25/20 i 38/20). Prag 35% od prihoda od prodaje je granica kojom se osigurava prekomjerna kompenzacija na način da ista ne može biti viša od 35% godišnjeg prihoda od prodaje proizvoda akvakulture ostvarenog u godini za koju se podnosi zahtjev za potporu.
2 JASNICA BAKŠIĆ  PRAVILNIK O PROVEDBI MJERE II.10. „AKVAKULTURA KOJA OSIGURAVA USLUGE ZAŠTITE OKOLIŠA“, Prilog I. Prilog I.C. Kada gospodarski subjekt (korisnik) kupuje mlađ i/ili predkonzum, a naročito konzumnu ribu, na tu količinu i vrijednost ne može ostvarit potpore, odnosno tu vrijednost uvećanu za trgovačku maržu ne može prikazat u godišnje prihode od proizvoda akvakulture, odnosno ostvareni prihod od kupljene - prodane ribe treba oduzeti od prihoda proizvoda akvakulture. Nije prihvaćen Izračun potpore ne temelji se na prihodima od prodaje već na izračunu utvrđenom studijom pri čemu je iznos potpore umnožak iznosa naknade po hektaru ukupne proizvodne površine (izračunat u skladu sa izračunom provedenim u okviru projekta „Priprema poljoprivredno-okolišnih mjera za zaštitu prirode“ (ugovor br. MENP/QBS/12/01) u sklopu projekta financiranog zajmom Međunarodne banke za obnovu i razvoj „Projekt integracije u EU Natura 2000 (NIP) IBRD Zajam br. 8021-HR“) i ukupne proizvodne površine (ha) iz evidencija koje vodi Uprava ribarstva, a koja je utvrđena u okviru administrativne kontrole Zahtjeva iz članka 10. ovoga Pravilnika. Isti predstavlja iznos dodatnih troškova i izgubljenih prihoda po hektaru, a koji su proizašli iz primjene upravljačkih zahtjeva i primjene Pravilnika o ciljevima očuvanja i mjerama očuvanja ciljnih vrsta ptica u područjima ekološke mreže („Narodne novine“, broj 25/20 i 38/20).
3 JASNICA BAKŠIĆ  PRAVILNIK O PROVEDBI MJERE II.10. „AKVAKULTURA KOJA OSIGURAVA USLUGE ZAŠTITE OKOLIŠA“ Članak 1.16. Obračun površina za potpore Površina u kojoj vlada posebni režim zaštite prirode (POSEBNI REZERVAT i RAMSARKO MJETO) odredilo je MINSTARSTVO GOSPODARSTVA I REGIONALNOG RAZVOJA, UPRAVA ZA ZAŠTITU PRIRODE Klasa: 612-07/22-16/35, URBROJ: 517-10-2-1-23-9 dana 18. siječnja 2023. i iznosi 644,89 ha. Po ovom Pravilniku, za potporu priznaje se površina od 595 ha po NEKAKVOJ GEODETSKOJ SNIMCIJ koja je naručena i plaćena od strane Uprave za ribarstvo, nikada nije izvedena (barem ne na ribnjaku Crna Mlaka). Ako se potiče 595 ha po Upravi ribarstva, onda treba umanjiti površinu rezervata na tu površinu (595 ha). Prilog I.B. Iznos potpore po 1 ha površine - posebni status i uvjeti, a iznosi potpore jednaki??? (EU direktiva o staništima i EU direktiva o pticama Zabrana rastjerivanja i plašenja ptica, a posebno lov na ptice, sigurno je usklađena na EU direktivu o pticama i EU direktivnu o staništima. Ako je iznos potpora isti za sve površine, onda bi takav trebao biti i položaj za uzgoj (USTAV RH – čl. 49.), odnosno onda treba izjednačiti i uvjete za uzgoj, odnosno uvjete zaštite ili pravilno vrednovati razliku u uvjetima uzgoja. Prilog I.C. Izračun potpore po prihodu od prodaje proizvoda akvakulture – ribe. - što se Pravilnikom potiče – USLUGE OKOLIŠU ili TRGOVINA - koja je to prodana ribe- VLASTITI UZGOJ ili TRGOVAČKA ROBA. Kada gospodarski subjekt (korisnik) kupuje mlađ i/ili predkonzum, a naročito konzumnu ribu, na tu količinu i vrijednost ne može ostvarit potpore, odnosno tu vrijednost uvećanu za trgovačku maržu ne može prikazat u godišnje prihode od proizvoda akvakulture, odnosno ostvareni prihod od proizvoda akvakulture treba oduzeti od prihoda proizvoda akvakulture. Odredba je diskriminatorna za ribnjake pod strogom zaštitom. Uvjeti zaštite imaju veliki utjecaj na mogućnost količine uzgoja, pa po toj logici ispada da su ti ribnjaci zbog povećanog doprinosa zaštiti okoliša i prirode dvostruko KAŽNJENI. (manja mogućnost uzgoja, a onda i po tom obračunu manji iznos potpore) ZAKLJUČAK: Iz naprijed navedenog, odredbe PRAVILNIKA su u potpunosti suprotne samom naslovu PRAVILNIK O PROVEDBI MJERE II.10. ''AKVAKULTURA KOJA OSIGURAVA USLUGE ZAŠTITE OKOLIŠA'' i nisu u sukladnosti sa EU direktivama (nigdje nema PRODANA RIBA). Prijedlog Pravilnika zaobilazi osnovne odrednice USLUGE OKOLIŠU. 1. Zakonom određena površina zaštićenog područja. 2. Odredba potpore po 1 ha bez obzira na UVJETE uzgoja koji doprinose zaštiti prirode, Staništa I OČUVANJE DIVLJIH PTICA. Ili izjednačiti UVJETE ili izmijeniti visinu potpore ovisno o uvjetima. 3. Izračunom potpore na predloženi način (prihod od prodane ribe) preferira se TRGOVAČKA djelatnost, mada nije jasno koja je to prodana riba, da li samo vlastiti uzgoj ili kupljena pa onda prodana riba? U tom smislu ribnjaci pod većom zaštitom (REZERVAT) su ozbiljno oštećeni, jer izdani UVJETI zaštite umanjuju mogućnost većeg uzgoja, pa onda i uz popratne štete na ribi nije moguće postići niti prodaju ribe u većim količinama (jedino uz trgovinu kupi – prodaj). Ovakvim nerazumljivim pristupom dodjele POTPORA, dovodi se u upitnost funkcioniranja ribnjaka pod povećanom, strogom zaštitom (POSEBNI REZERVAT, RAMSARSKO MJESTO). Na žalost, institucije koje su nadležne za provedbu ZAŠTITE PRIRODE I OKOLIŠA ne vode brigu o zaštićenim lokalitetima, što je protivno čl. 52. USTAVA RH, posebno Alineja 1-o i Alineja 2. IHOR PARK d.o.o. Ribnjaci Crna Mlaka Jastrebarsko Nije prihvaćen Vezano za komentar o obračunu površine za potpore, naglašavamo kako je člankom 2., stavkom 1., točkom 16. prijedloga Pravilnika propisano kako je Ukupna proizvodna površina jednaka ukupnoj proizvodnoj površini na kojoj je bila zabilježena proizvodnja tijekom referentne kalendarske godine, a koja je dostupna iz evidencija Uprave ribarstva. Pri tome, evidencije Uprave ribarstva obuhvaćaju službene evidencije koje vodi Uprava ribarstva na temelju podataka dostavljenih od strane korisnika na način i u roku propisanom Zakonom o akvakulturi i podzakonskim propisima koji uređuju obveze dostave predmetnih podataka, ali i neovisne izmjere ovlaštenih geodetskih stručnjaka koje se mogu provoditi s ciljem potvrđivanja podataka o površinama dostavljenim od strane korisnika. Samim time, komentar kako se temeljem ovog Pravilnika predmetnom korisniku za potporu priznaje površina od 595 ha je netočan, jer se ukupna proizvodna površina utvrđuje u okviru administrativne obrade svakog pojedinog Zahtjeva za potporu i isplatu. Nadalje, izračun potpore ne temelji se na prihodima od prodaje već na izračunu utvrđenom studijom pri čemu je iznos potpore umnožak iznosa naknade po hektaru ukupne proizvodne površine (izračunat u skladu sa izračunom provedenim u okviru projekta „Priprema poljoprivredno-okolišnih mjera za zaštitu prirode“ (ugovor br. MENP/QBS/12/01) u sklopu projekta financiranog zajmom Međunarodne banke za obnovu i razvoj „Projekt integracije u EU Natura 2000 (NIP) IBRD Zajam br. 8021-HR“) i ukupne proizvodne površine (ha) iz evidencija koje vodi Uprava ribarstva, a koja je utvrđena u okviru administrativne kontrole Zahtjeva iz članka 10. ovoga Pravilnika. Isti predstavlja iznos dodatnih troškova i izgubljenih prihoda po hektaru, a koji su proizašli iz primjene upravljačkih zahtjeva i primjene Pravilnika o ciljevima očuvanja i mjerama očuvanja ciljnih vrsta ptica u područjima ekološke mreže („Narodne novine“, broj 25/20 i 38/20). Prag 35% od prihoda od prodaje je granica kojom se osigurava prekomjerna kompenzacija na način da ista ne može biti viša od 35% godišnjeg prihoda od prodaje proizvoda akvakulture ostvarenog u godini za koju se podnosi zahtjev za potporu.
4 IVANA SELANEC  PRAVILNIK O PROVEDBI MJERE II.10. „AKVAKULTURA KOJA OSIGURAVA USLUGE ZAŠTITE OKOLIŠA“, II. UVJETI PRIHVATLJIVOSTI I OBVEZE KORISNIKA U članak 5. Obveze korisnika potrebno je uvrstiti: Korisnik na čijem području se provodi lov je dužan omogućiti kontrolu odstreljene divljači nadležnoj instituciji za upravljanje zaštičenim područjima i vrstama u svrhu praćenja utjecaja lova na strogo zaštićene vrste Nije prihvaćen Komentar se ne prihvaća obzirom da propisivanje navedene obveze nadilazi djelokrug rada Upravljačkog tijela, kao i područje primjene ovoga Pravilnika.
5 IVANA SELANEC  PRAVILNIK O PROVEDBI MJERE II.10. „AKVAKULTURA KOJA OSIGURAVA USLUGE ZAŠTITE OKOLIŠA“, II. UVJETI PRIHVATLJIVOSTI I OBVEZE KORISNIKA U članak 4. Uvjete zahtjeva pod točkom 2) neprihvatljivi Zahtjevi korisnika potrebno je uvrstiti - počinio kazneno djelo protiv okoliša temeljem Kaznenog zakona (članak 193.-214.) (125/2011, 144/2012, 56/2015, 61/2015, 101/2017, 118/2018, 126/2019, 84/2021, 114/2022, 114/2023, 36/2024) Prihvaćen Komentar se ne prihvaća obzirom je da su člankom 11. Uredbe (EU) 2021/1139 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2021. o uspostavi Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu i izmjeni Uredbe (EU) 2017/1004 propisane odredbe vezane neprihvatljivost Zahtjeva korisnika koji se tiču kaznenih djela, a čije odredbe je Upravljačko tijelo dužno implementirati u Pravilnik.
6 IRENA SARTA  PRAVILNIK O PROVEDBI MJERE II.10. „AKVAKULTURA KOJA OSIGURAVA USLUGE ZAŠTITE OKOLIŠA“ Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, sukladno odredbi čl. 22. st.1. Zakona o ravnopravnosti spolova („Narodne novine“, br. 82/08. i 69/17.), prati provedbu Zakona i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova. Slijedom opisane nadležnosti, Pravobraniteljica dostavlja svoje mišljenje na Prijedlog pravilnika o provedbi mjere II.10. „Akvakultura koja osigurava usluge zaštite okoliša“, koji se nalazi u postupku savjetovanja sa zainteresiranom javnošću (dalje u tekstu: Pravilnik). Nakon uvida u predmetni Pravilnik, Pravobraniteljica ukazuje da tekst istoga nije pisan rodno osjetljivim jezikom te ne sadrži odredbu o korištenju pojmova s rodnim značenjem, što je u suprotnosti s čl.43. Zakona o ravnopravnosti spolova, kao organskim zakonom, te odredbom čl.13. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br. 74/15). Pravobraniteljica predlaže da se ovom prilikom predmetni Pravilnik uskladi s navedenim aktima. Naime, odredbom čl. 43. Zakona o ravnopravnosti spolova (Narodne novine, broj 82/08, 69/17) propisano je: „Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje bez obzira jesu li u zakonima ili drugim propisima korišteni u muškom ili ženskom rodu odnose se na jednak način na muški i ženski rod.“ Nadalje, u čl.18. Zakona o sustavu državne uprave propisano je da se nacrti prijedloga zakona, prijedlozi drugih propisa i prijedlozi općih akata Vlade izrađuju prema jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima koje utvrđuje Hrvatski sabor. Jedinstvena metodološko-nomotehnička pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br. 74/15) u čl.1.st.3. propisuju kako se pravila daju u obliku koji je najprimjereniji za pisanje zakona i na odgovarajući način se primjenjuju na sve druge propise. U čl.2.st.1. propisano je da se u smislu tih pravila pod propisom smatraju, između ostaloga, i pravilnik (toč.g). U čl.13. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor, a koji regulira pisanje rodnih pojmova, propisano je sljedeće: „(1) Propisi se moraju pisati rodno osjetljivim jezikom, tako da se koristi rodno neutralni oblik primjerice: podnositelj tužbe, umjesto da se navodi podnositelj muškarac ili žena, podnositelj/ica, odnosno podnositelj ili podnositeljica. (2) Radi jasnoće, manjeg opterećenja i izbjegavanja nepotrebne duljine teksta propisa, posebnom odredbom u članku kojim se daju objašnjenja, odnosno definicije pojmova ili u posebnom članku iza toga dat će se određenje korištenja pojmova s rodnim značenjem. (3) Odredba kojom se uređuje sadržaj iz stavka 2. ovoga članka može glasiti: »Izrazi koji se koriste u ovome propisu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.« Pravobraniteljica je u svojemu Izvješću o radu za 2022. godinu detaljno analizirala položaj žena u kontekstu poduzetništva u poljoprivrednom sektoru, zbog izloženosti žena rizicima višestruke diskriminacije. Ukazala je kako je važno voditi računa o rodnoj dimenziji te poticati načelo ravnopravnosti spolova, posebice kod poticanja zastupljenosti i potencijala žena u poljoprivredi i ruralnom području. Slijedom navedenog, Pravobraniteljica predlaže da se predmetni Pravilnik uskladi sa gore navedenim odredbama. Prihvaćen Predmetni Pravilnik uskladit će se s predloženim odredbama Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata.