Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Nacrtu pravilnika o pokazateljima za praćenje razvoja i održivosti turizma

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 ZORAN SAMBOL 3. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI  KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA GOSPODARSKE ASPEKTE ODRŽIVOSTI DESTINACIJE, 3.1.2. Prosječna dnevna potrošnja turista u eurima Interval mjerenja je premalen. Umjesto 2 ili 4 godine, treba biti svakih 3 mjeseca. Računate li i plaćanja na crno (sivu ekonomiju)? Bez tih stavki nemate točne podatke. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Nema zapreke za učestalijim mjerenjem, pravilnikom je propisan minimum.
2 ZORAN SAMBOL 4. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA PROSTORNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI DESTINACIJE, 4.3.1. Broj kuća i stanova za odmor na 100 objekata u kojima se stalno živi Kriva metodologija. Treba okrenuti: 4.3.1 Broj kuća i stanova za odmor na 100 objekata u kojima se nikada ne živi: https://n1info.hr/vijesti/drzava-staje-na-kraj-previsokim-cijenama-stanova/ Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prijedlogom pravilnika o metodologiji izračuna prihvatnog kapacitete definirani su obavezni pokazatelji vezani uz korištenje prostora u destinaciji: Udio stambenih jedinica turističke namjene (komercijalni i nekomercijalni kapaciteti) u ukupnom broju stambenih jedinica, Maksimalni potencijal izgradnje na neizgrađenim i izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja mješovite namjene, Mogućnosti nove stambene izgradnje na neizgrađenim površinama mješovite namjene građevinskog područja naselja.
3 ZORAN SAMBOL 1. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI  KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA DRUŠTVENE ASPEKTE ODRŽIVOSTI, 1.1.4. Udio stanovnika pod umjerenim ili visokim stresom od turizma Koliko često i na koji način ćete anketirati građane (stanovnike)? Tko jamči anonimnost i ispravnost anketa? Koliko je ovaj Murterin bio pod stresom: https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/vijesti/crna-kronika/sokantan-video-iz-murtera-hodao-ulicom-i-pucao-iz-pistolja-u-zrak-ljudi-bjezali-u-panici-1407424 Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Predmetno je adresirano u Smjernicama za provođenje istraživanja zadovoljstva lokalnog stanovništva i Smjernicama za provođenje istraživanja zadovoljstva cjelokupnim boravkom u destinaciji.
4 ZORAN SAMBOL 1. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI  KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA DRUŠTVENE ASPEKTE ODRŽIVOSTI, 1.1.1. Utjecaj turizma na kvalitetu života lokalnog stanovništva Prilično jednodimenzionalno procjenjujete "Utjecaj turizma na kvalitetu života lokalnog stanovništva". Molim, razmotrite to sa stajališta skupih stambenih kvadrata jer umjesto za stambene svrhe služe isključivo za masovni turizam. Onda u jednom trenutku građani nemaju dostatan broj liječnika u ambulantama obiteljske medicine jer mladi liječnici ne mogu sebi osigurati pristojan stan, a time i normalan nastavak karijere. Stoga liječnici odlaze. No ne samo i liječnici, odlaze i medicinske sestre, odlaze svi koji nešto znaju raditi jer ih je "turizam pojeo". Time društvo u Hrvatskoj postaje takovo kako se u Hrvatskoj više ne može naći raznosač pošte, medicinska sestra, legalan obrtnik stolar... Jer jednostavno kvaliteta života je takva da je sve teže vidjeti Hrvata (građanina Hrvatske) koji će pomagati rast društva, jer je "turist" iznad svega. Gdje nam odlaze studenti nakon 1. lipnja kada ih izgone iz studentskih domova? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Predloženo nije predmet ovoga Pravilnika.
5 ZORAN SAMBOL 1. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA DRUŠTVENE ASPEKTE ODRŽIVOSTI, 1.4. Sigurnost  destinacije Jeste li kao parametre sigurnosti destinacije uzeli a) broj podmetnutih požara, b) broj automobilskih nesreća sa smrtnim ishodima, c) broj migranata u nelegalnom prelasku granice, d) broj pomorskih nesreća sa smrtnim ishodom, e) zagađenje prirode uslijed ekoloških incidenata... a sve radi povećanog broja ljudi na prilično ograničenom prostoru? Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prilikom određivanja pokazatelja vodilo se računa i o broju i dostupnosti podataka potrebnih za izračun svakog pojedinog pokazatelja te su rađene simulacije kako bi se osiguralo da turističke zajednice mogu na temelju dostupnih podataka i u kratkom roku izračunati obvezne pokazatelje bez potrebe uključivanja vanjskih stručnjaka. Isti će se uzeti u obzir ubuduće.
6 ZORAN SAMBOL 1. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA DRUŠTVENE ASPEKTE ODRŽIVOSTI, 1.1. Zadovoljstvo lokalnog stanovništva turizmom A kako ćete osigurati "nepristranu anketu" kojom ćete saznati zadovoljstvo lokalnog stanovništva turizmom? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Navedeno će se dodatno razraditi metodološkim smjernicama.
7 ZORAN SAMBOL 1. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA DRUŠTVENE ASPEKTE ODRŽIVOSTI, 1.3. Pristupačnostdestinacije To što vi nazivate destinacijom je naše mjesto, naš grad i naša domovina. Promjenite naziv, vrijeđate građane. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Pojam destinacije definiran je odredbama Zakona o turizmu s ciljem da se omogući izrada izračuna prihvatnih kapaciteta i planova upravljanja za područja koja obuhvaćaju područja više jedinica lokalne samouprave uzimajući u obzir strateške dokumente koji su definirali rivijeru, kraj, područje, otok, klaster i druge prepoznate turističke cjeline.
8 ZORAN SAMBOL PRAVILNIK O POKAZATELJIMA ZA PRAĆENJE RAZVOJA I ODRŽIVOSTI TURIZMA, III. POKAZATELJI ODRŽIVOSTI Bez financijskih i demografskih podataka nije moguće napraviti ispravne pokazatelje održivosti. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. U prijedlogu pravilnika definirani su ekonomski pokazatelji za čiji izračun su navedeni potrebni financijski podatci.
9 ZORAN SAMBOL PRAVILNIK O POKAZATELJIMA ZA PRAĆENJE RAZVOJA I ODRŽIVOSTI TURIZMA, 1. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA DRUŠTVENE ASPEKTE ODRŽIVOSTI A gdje su novci u pitanju kao pokazatelj? Gdje je dobit nakon oporezivanja i reinvesticije? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Predmetni prijedlog je obuhvaćen ekonomskim pokazateljima
10 ZORAN SAMBOL II. INDEKS TURISTIČKE RAZVIJENOSTI, Članak 3. Index turističke razvijenosti treba uklučiti financijske pokazatelje: 1. Neto dobit jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave od turističke aktivnosti nakon što se svi računi plate. 2. Povećanje medijalne, modalne i prosječne plaće građana na području JLS Društvene pokazatelje: 1. Povećanje broja domicilnog stanovništva 2. Povećanje broja ljudi koji se bave nužnim djelatnistima na području JLS: medicinsko osoblje (sestra i liječnici), vatrogasci, tete u vrtićima 3. Povećanje broja djece u osnovim i srednim školama 4. Poboljšanje uvjeta života: smanjenje svjetlosnog onečišćenje, smanjenje buke 5. Manji broj prekrišajnih i kriminalnih aktivnosti, kako domaćeg stanovništva tako i turista 6. Manji broj podmetnutih požara 7. Smanjenje indexa netolerancije prema turistima Infrastrukturne pokazatelje: 1. Poboljšanje komunalne strukture JLS: ceste, električne instalacije, vodovodne instalacije (kvaliteta vode), 2. Povećanje broja priključaka brzog interneta I druge pokazatelje. Održivost turizma ne smije se gledati jednodimenzionalno i isključivo iz kuta turizma. Ovakav turizam kakav sada imamo (srpanj 2024.) ne pridonosti društvenom razvoju. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Za izračun ITR-a odabrani set podataka za koji postoji evidencija na razini svake destinacije te koji su dostupni u redovitim godišnjim izvješćima. Prilikom određivanja pokazatelja vodilo se računa i o broju i dostupnosti podataka potrebnih za izračun svakog pojedinog pokazatelja te su rađene simulacije kako bi se osiguralo da turističke zajednice mogu na temelju dostupnih podataka i u kratkom roku izračunati obvezne pokazatelje bez potrebe uključivanja vanjskih stručnjaka. Isti će se uzeti u obzir ubuduće.
11 ZITA ČANDRLIĆ II. INDEKS TURISTIČKE RAZVIJENOSTI, Članak 3. Poštovani, kod izdavanja rješenja za obavljanje turističke djelatnosti, iznajmljivanja smještajnih jedinica, obavezno uvesti i raspolaganje parkirnim mjestom za taj smještaj, uvjet da to parkirno mjesto bude na parceli kuće, a ne na javnoj površini, automatski se blokira smještaj po stambenim zgradama jer nemaju uvjet za parkirno mjesto. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Predloženo nije predmet uređenja ovoga Pravilnika.
12 HRVATSKA UDRUGA TURIZMA PRAVILNIK O POKAZATELJIMA ZA PRAĆENJE RAZVOJA I ODRŽIVOSTI TURIZMA, Prilog IV. U specifične pokazatelje uvrstiti pokazatelje gustoće (broja) svih kreveta po hektaru građevinskog područja, kao i pokazatelj udjela građevinskih područja u ukupnoj površini jedinice lokalne samouprave kao elementi kontrole smislenog prostornog planiranja; Kao jedan od ključnih relativnih pokazatelja nedostaje „Broj kreveta po hektaru“ (komercijalnih i nekomercijalnih kreveta), kojim se definira iskorištenost prostora Uvesti novi pokazatelj „Površina neizgrađenog građevinskog područja na području pojedine JLS s procjenom broja novih stambenih jedinica / postelja“ – cilj da vidimo potencijalno novo opterećenje na prostor koje se može dogoditi uz postojeću regulativu (kao što je u metodologiji izračuna prihvatnog kapaciteta) Predlažemo novi pokazatelj udjela poduzeća koja se bave turizmom u ukupnim porezima i davanjima prema državi/lokalnoj zajednici na području obuhvata (u odnosu na poreze i davanja koje uplaćuju ostali dionici) - Specifični pokazatelj 5. Promjena broja stanovnika u zadnjih pet godina u odnosu na promjenu broja noćenja – navesti da se radi o noćenjima u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju - Specifični pokazatelj 18. Udio otpadnih voda od noćenja turista u komercijalnoj smještajnoj djelatnosti – dodati i za „nekomercijalne“ kako i piše u obrazloženju u točki „2.2.2. Udio otpadnih voda od noćenja turista u komercijalnoj i nekomercijalnoj smještajnoj djelatnosti“ - Specifični pokazatelj 21. Udio komunalnog otpada iz turističkih djelatnosti u odnosu na ukupni komunalni otpad destinacije – pojasniti da nekomercijalni smještaj ulazi u navedeno - Specifični pokazatelj 32. Stopa popunjenosti u komercijalnim smještajnim kapacitetima – dodati i nekomercijalni smještaj - Specifični Pokazatelj 37. Udio poduzeća u području I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane koja su u pretežitom domaćem vlasništvu – ako ćemo računati ovakve pokazatelje onda računati udio obiteljskog smještaja i nekomercijalnog smještaja u pretežito domaćem vlasništvu da dobijemo potpunu sliku. - Prije izračuna pokazatelja 40. Postotak nedomicilnih radnika zaposlenih u području I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane napraviti izračune broja nezaposlenih na području JLS koji aktivno traže posao i broja nezaposlenih koji imaju kvalifikacije za rad u turizmu - Specifičan cilj 46. Broj ostvarenih noćenja u komercijalnom smještaju po hektaru izrađenog građevinskog područja JLS – dodati nekomercijalni tj. uskladiti s točkom 4.3.2. Broj ostvarenih noćenja u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju po hektaru izrađenog građevinskog područja JLS (SOUP-2) Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. U obavezne pokazatelje dodan je pokazatelj Broj ostvarenih noćenja u destinaciji po hektaru izgrađenog građevinskog područja JLS. Prijedlogom pravilnika o metodologiji izračuna prihvatnog kapacitete definirani su obavezni pokazatelji vezani uz korištenje prostora u destinaciji: Udio stambenih jedinica turističke namjene (komercijalni i nekomercijalni kapaciteti) u ukupnom broju stambenih jedinica, Maksimalni potencijal izgradnje na neizgrađenim i izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja mješovite namjene, Mogućnosti nove stambene izgradnje na neizgrađenim površinama mješovite namjene građevinskog područja naselja.
13 HRVATSKA UDRUGA TURIZMA PRAVILNIK O POKAZATELJIMA ZA PRAĆENJE RAZVOJA I ODRŽIVOSTI TURIZMA, Prilog III. U sustav obaveznih pokazatelja trebali bi se uvesti pokazatelji koji opisuju/mjere stvarno stanje svakog od relevantnih infrastrukturnih sustava i potencijale/kapacitete za uključivanje daljih korisnika, jer je to ono što JLS-ovima i Županijama kao nadležnima za izdavanje građevinskih dozvola omogućuje da transparentno prema Ministarstvu i javnosti komuniciraju stvarnu mogućnost daljeg razvoja destinacije, a da se sada predloženi pokazatelji vezani uz infrastrukturu premjeste u specifične pokazatelje; dakle, treba uvesti pokazatelje: „Kapacitet priključka na vodu“, „Kapacitet priključka na struju“, „Kapacitet zbrinjavanja otpada“ i sl. - Obvezi pokazatelj 5. Omjer potrošnje vode po turističkom noćenju u komercijalnom smještaju s potrošnjom vode općeg stanovništva destinacije (po osobi; po noćenju) – dodati i u nekomercijalnom smještaju (nekomercijalna noćenja treba procijeniti na osnovi popunjenosti u komercijalnom privatnom smještaju, s obzirom na lošu evidenciju noćenja) - Obvezni pokazatelj 7. Omjer količine komunalnog otpada nastale po noćenju turista u komercijalnom smještaju i količine otpada koje generira stanovništvo u destinaciji (kg (tone) po stanovniku, po godini ili po mjesecima) – dodati u nekomercijalnom smještaju (opaska kako je navedeno u točki 2.3.1.) - Obvezni pokazatelj 9. Omjer potrošnje električne energije po turističkom noćenju u komercijalnom smještaju s potrošnjom električne energije općeg stanovništva destinacije (po osobi; po noćenju) – dodati i u nekomercijalnom smještaju - Obvezni pokazatelj 11. Ukupan broj dolazaka turista u mjesecima ili tromjesečjima s najvećim opterećenjem – vjerujemo da se tu računaju turisti u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju - Obvezni pokazatelj 12. Prosječna duljina boravka turista u destinaciji – vjerujemo da se tu računaju turisti u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Pokazatelji uzimaju u obzir i podatak o nekomercijalnom smještaju što je vidljivo iz metodoloških tablica. Radi daljnjeg pojašnjenja upotrijebit će se izraz smještaj u destinaciji koji podrazumijeva sve vrste smještaja o kojima se evidencija vodi u sustavu eVisitor. Promijenjen je naziv pokazatelja. Pokazatelji koji opisuju/mjere stvarno stanje svakog od relevantnih infrastrukturnih sustava i potencijale/kapacitete za uključivanje daljih korisnika propisani su prijedlogom Pravilnika o metodologiji izračuna prihvatnog kapaciteta.
14 HRVATSKA UDRUGA TURIZMA PRAVILNIK O POKAZATELJIMA ZA PRAĆENJE RAZVOJA I ODRŽIVOSTI TURIZMA 1. Gdje god se računa određeni pokazatelj u „komercijalnom smještaju“ dodati i u „nekomercijalnom smještaju“ jer se radi suštinski o „gostima“ u destinaciji koju nisu rezidenti samo što koriste različite vrste usluga, odnosno svaki smještaj u kojem ne boravi rezident u destinaciji namijenjen je turizmu, jer u njima borave turisti. Ono što je bitno je da iz aspekta održivosti jednako utječu na opterećenost destinacije. 2. Sustav pokazatelja koji promatra smještaj u dijelu obaveznih pokazatelja treba uključivati jedino brojku svih kreveta u smještaju (uključujući i nekomercijalni smještaj), jer je to jedini način da se pokaže stvarni pritisak na destinaciju. Jednako tako svi dalji izvedeni pokazatelji koji promatraju gustoću smještaja u prostoru, ili po stanovniku, trebaju baratati jedino ukupnim krevetima u smještaju (dakle onima koji uključuju i nekomercijalni smještaj). Svaki smještaj u kojem ne boravi rezident, komercijalni ili nekomercijalni, neovisno o građevinskoj zoni u kojoj se nalazi predstavlja smještaj koji je namijenjen turizmu jer u njemu borave turisti. 3. Gdje god se previđa izračun određenih pokazatelja specifično za hotelski smještaj npr. „Broj kreveta u hotelima i sličnim smještajnim objektima na 100 stanovnika“ predlažemo da se isti pokazatelj računa i za ostale vrste smještajnih kapaciteta kao što su obiteljski smještaj, nekomercijalni smještaj, kampovi i dr. 4. U sustav obaveznih pokazatelja trebali bi se uvesti pokazatelji koji opisuju/mjere stvarno stanje svakog od relevantnih infrastrukturnih sustava i potencijale/kapacitete za uključivanje daljih korisnika, jer je to ono što JLS-ovima i Županijama kao nadležnima za izdavanje građevinskih dozvola omogućuje da transparentno prema Ministarstvu i javnosti komuniciraju stvarnu mogućnost daljeg razvoja destinacije, a da se sada predloženi pokazatelji vezani uz infrastrukturu premjeste u specifične pokazatelje; Dakle, treba uvesti pokazatelje: „Kapacitet priključka na vodu“, „Kapacitet priključka na struju“, „Kapacitet zbrinjavanja otpada“ i sl. 5. U specifične pokazatelje trebalo bi uvrstiti pokazatelje gustoće (broja) svih kreveta po hektaru građevinskog područja, kao i pokazatelj udjela građevinskih područja u ukupnoj površini jedinice lokalne samouprave kao elementi kontrole smislenog prostornog planiranja. 6. Kao jedan od ključnih relativnih pokazatelja nedostaje „Broj kreveta po hektaru“ (komercijalnih i nekomercijalnih kreveta), kojim se definira iskorištenost prostora. 7. Radi kompleksnosti procesa uvođenja svih mjera predlaže se da se u prvoj iteraciji („pilot“) kao obavezni pokazatelji uspostave samo broj svih kreveta na 100 stanovnika, broj svih kreveta po četvornom kilometru, stanje infrastrukturnih sustava te predloženi obavezni ekonomski i prostorno/upravljački pokazatelji, da se kao obaveza do 2027. godine uvedu ankete vezane uz zadovoljstvo stanovnika i turista, a da se obaveza izračunavanja svih ostalih predloženih obaveznih i specifičnih pokazatelja odgodi dok se ne osigura da ukupan sustav na terenu ne provede (izračuna i normira) pokazatelje iz pilota. 8. Uskladiti terminologiju sa važećim propisima – hoteli i slični smještaj nije definiran, da li se odnosi na objekte iz skupine hoteli, definirane Pravilnikom o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine Hoteli (Hotel baština (heritage), Difuzni hotel, Hotel, Aparthotel, Turističko naselje, Turistički apartmani, Pansion, Integralni hotel (udruženi)). Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Pokazatelji uzimaju u obzir i podatak o nekomercijalnom smještaju što je vidljivo iz metodoloških tablica. Radi daljnjeg pojašnjenja upotrijebit će se izraz smještaj u destinaciji koji podrazumijeva sve vrste smještaja o kojima se evidencija vodi u sustavu eVisitor. Promijenjen je naziv pokazatelja. U obavezne pokazatelje dodan je pokazatelj Broj ostvarenih noćenja u destinaciji po hektaru izgrađenog građevinskog područja JLS. Dio predloženih pokazatelja sastavni je dio prijedloga Pravilnika o metodologiji izračuna prihvatnog kapaciteta. Također navodimo da se prilikom određivanja pokazatelja vodilo računa i o broju i dostupnosti podataka potrebnih za izračun svakog pojedinog pokazatelja te su rađene simulacije kako bi se osiguralo da turističke zajednice mogu na temelju dostupnih podataka i u kratkom roku izračunati obvezne pokazatelje bez potrebe uključivanja vanjskih stručnjaka. Isti će se uzeti u obzir ubuduće. U dijelu komentara koji se odnosi na definiranje hotela i sličnog smještaja, isti obuhvaća skupinu Hoteli, ali i druge objekte za smještaj.
15 STEVO ŽUFIĆ III. POKAZATELJI ODRŽIVOSTI, Članak 8. Skoro da bi se moglo zaključiti da o turizmu više govore oni koji od turizma ne žive a oni koji žive od turizma sada rade i nemaju vremena javljati se i diskutirati o budućnosti njihove egzistencije (i ne samo njihove) ali i o drugim problemima u turizmu. Ne bi bilo loše, makar jednim djelom, postupati po onoj staroj poslovici „dajmo dite materi“. Da bi se o turizmu moglo relevantno razgovarati i to na temelju činjenica i podataka a ne na temelju subjektivnih gledanja i raznih istina i zabluda svi ovi pokazatelji koji su zamišljeni PRAVILNIKOM O POKAZATELJIMA ZA PRAĆENJE RAZVOJA I ODRŽIVOSTI TURIZMA trebali bi se prikupljati sa raznih mjesta na kojima se ti podaci nalaze i objavljivati ih na jednoj stranici pod ingerencijom MINISTARSTVA TURIZMA I SPORTA. Te bi se stranice mogle zvati TURIT INFO a ako mislimo ozbiljno sa turizmom te bi se stranice mogle uspostaviti u najkraćem roku pa bi se širile i dopunjavale kako se dobivaju novi pokazatelji, rade nove analize i sl. Na taj način svima bi bili dostupni podaci o turizmu, razne analize, pregledi procjene i sve što je bitno kako bi u svim javnim diskusijama ali i postupcima u kojima se odlučuje svi mogli imati iste podatke i sve na jednom mjestu. Onda bi nam svima bilo lakše imati saznanja na temelju podataka, činjenica i argumenata. Npr. jedan od interesantnih podataka za sve turističke destinacije bio bi koliki dio GDP-a (ili prihoda) se u destinaciji odnosi direktno ili indirektno na turizam (ili drugi podaci kao npr. zaposlenost) a koliko se ti podaci odnose na druge djelatnosti: npr. industriju, poljoprivredu, brodogradnju, usluge koje nisu vezane za turizam i sl. Jer ako imamo destinaciju A a ona je 80% vezana za turizam, onda bi svaka ograničenja u turizmu trebala voditi računa i o tom argumentu a to je egzistencija za 80% stanovništva (a ne samo da su parkirališta i plaže prepuni ili ulice i trgovi zakrčeni turistima). Naime u pravilniku se govori podacima o turizmu, o metodologiji prikupljanja i slično ali se ne govori kako će i gdje će ti podaci biti prikupljani i gdje će biti prezentirani i dostupni svoj javnosti a ne samo nekima. Nešto se maglovito spominje uspostava sustava e-usluga i baza podataka ali se ne kaže kada će to biti i da li će biti javno dostupno ili će ti podaci biti proglašeni poslovnom tajnom kao što su podaci iz e-Visitora proglašeni pravilnikom o sustavu e-Visitor poslovnom tajnom. Napominjem da je sustav e-Visitor financiran EU javnim sredstvima i drugim javnim sredstvima i da se njegovo održavanje i funkcioniranje financira javnim sredstvima ali podaci nisu javni i proglašeni su podaci proglašeni poslovnom tajnom. Slično su podaci o fiskalizaciji, podaci o turističkim kapacitetima na području općine ili grada i šire. Mi govorimo o 20.000 novih smještajnih jedinica ali podaci koliko je to postojećih i koliko novih u Poreču na primjer ti podaci nisu javno dostupni. Cijeli turistički informativni sustav trebalo bi učiniti potpuno jvnim i transparentnim a sada je taj sustav nekako zamotan, zatvore a samo neki podaci se kroz medije i izjave dužnosnika tu i tamo pojave u javnosti. To je nužno da proces utvrđivanja održivosti turističkih destinacija i proces utvrđivanja prihvatnih kapaciteta bude transparentan i temeljem na podacima a ne na navijačkim emocijama a da podaci budu javni i svima dostupni i to ne nekad u dalekoj budućnosti nego odmah kada se ti podaci budu stvarali, analizirali i sistematizirali. Svako drugačije postupanje dovodi u pitanje ovu ozbiljnu reformu u turizmu koja se priprema. Također u vezi prikupljanja i analize podataka ne bi se smjelo trošiti dodatna javna sredstva već angažirati uz općine, gradove, županiju i državna tijela i sve nivoe turističkih zajednica, Institut za turizam Zagre, institut za poljoprivredu i turizam Poreč, sve fakultete i druge visokoškolske ustanove, gospodarsku komoru i njen sustav, obrtničke komore i druge institucije koje su javne ili se djelom financiraju iz javnih sredstva. Nikako se ne bi smjelo dozvoliti da se sada lijepo raspiše natječaj i cijeli posao da se da strancima, jer kao oni jedini znaju i imaju reference, kao što je to bio slučaj Agrokora i tvrtke KPMG iz Poljske. Cijeli posao se treba raditi vlastitim snagama kroz sustav i bez dodatnog trošenja javnih sredstava. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prijedlogom pravilnika u čl. 11. propisano je da se pokazatelj održivosti objavljuju putem integriranog sustav turizma. Dodatno je unesena obaveza turističkim zajednicama da pokazatelje objavljuju na svojim internetskim stranicama.
16 STEVO ŽUFIĆ PRAVILNIK O POKAZATELJIMA ZA PRAĆENJE RAZVOJA I ODRŽIVOSTI TURIZMA, I. OPĆE ODREDBE Imam primjedbe na prijedlog pravilnika u djelu obveznih pokazatelja održivosti. Naime ti su podaci osnova za utvrđivanje prihvatnih kapaciteta i plana upravljanja destinacijom pa je zato važno da budu precizni. Mislim da će trebati još poraditi da se dobije precizne podatke. Konkretno, npr. podatak poslovnog prihoda gospodarskog subjekta i Ukupan broj zaposlenih kod tog subjekta vezani su za sjedište subjekta. Npr. u Poreču je sjedište Valamara i Plave lagune a oni posluju na području cijelog Jadrana. Drugim riječima zaposleni i poslovni prihodi cijeloga Jadrana se bilježe u Poreču i tu će vjerojatno utjecati na ocjenu razvijenosti destinacije ali i na moguća ograničenja u budućim Planovima upravljanja destinacijom. S druge strane susjedne općine Poreču su Općina Funtana i Općina Tar Vabriga koje svaka ostvaruje preko 2 miliona noćenja no svi veći kapaciteti u tim općinama su kapaciteti poduzeća koja imaju sjedišta u Poreču ili Rovinju. Te anomalije će itekako trebati riješiti jer će se inače dobiti krive podatke a posljedica toga mogli bi biti i pogrešni planovi upravljanja. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Kao izvor podataka u odgovarajućim pokazateljima za radnu snagu koristi će se podatci HZMO-a koji omogućuju praćenje zaposlenosti na razini destinacije neovisno o sjedištu gospodarskog subjekta. Također, vodilo se računa i o broju i dostupnosti podataka potrebnih za izračun svakog pojedinog pokazatelja te su rađene simulacije kako bi se osiguralo da turističke zajednice mogu na temelju dostupnih podataka i u kratkom roku izračunati obvezne pokazatelje bez potrebe uključivanja vanjskih stručnjaka.
17 STEVO ŽUFIĆ PRAVILNIK O POKAZATELJIMA ZA PRAĆENJE RAZVOJA I ODRŽIVOSTI TURIZMA Obuhvat podataka koji će se koristiti za praćenje razvoja i održivosti iz priloga pravilnika je preširok i vjerujem da će trebati jedan dio tih pokazatelja reducirati. Da se bude moglo prikupljati te podatke trebati će jako puno novaca i jako puno nove administracije u jednom duljem vremenskom razdoblju. Predlažem da se odabere za prvu godinu jedna – dvije destinacije pa da se isproba prikupljanje podataka po svim kriterijima koji su navedeni i vjerujem da se neće uspjeti prikupiti više od 5 – 10% podataka u dvije godine. Popis podataka koji će se prikupljati je idealistički postavljen i nije realan. Ne postoje sustavi i kapaciteti koji će to moći raditi. Možda se misli angažirati vanjske consulting firme koje će skupljati i analizirati te podatke ali to će koštati milione EUR. Tko će to i odakle plaćati? Smatram da je to jedna velika reforma u turizmu i šire i za provedbu takve reforme će trebati puno novaca, puno volje i puno vremena. Možda i 10 i više godina. Naime, većeg djela podataka koji se u pravilniku spominje nema, ne postoje i trebati će ih kreirati. Ovo je dobra prilika da spomenemo da podatke koje već sada imamo reducirano koristimo. Primjer : Podaci e-Visitora su prema čl. 9 Pravilnika o sustavu eVisitor poslovna tajna i mogu ih koristiti samo turističke zajednice (vjerojatno ih oni redovito dostavljaju velikim poduzećima u vlasništvu stranaca u Hrvatskoj. Tako ovih dana umjesto da se izađe sa preciznim podacima za svaku destinaciju i ukupno mi čekamo da nam ministar kaže kakva je sezona a imamo podatke u eVisitoru i u turističkim zajednicama: No ti se ne objavljuju na način da svatko može doći do tih podataka na brz i lak način, da to bude javan podatak dostupan svima a ne poslovna tajna. Istina Hrvatska turistička zajednica objavljuje te podatke na kvalitetan način ali mislim da bi ti podaci trebali biti javno dostupni u realnom vremenu za svaku destinaciju po raznim kriterijima za određene datume ili periode. Slično je i kod prometa po fiskalizaciji. U Poreznoj upravi te podatke ne objavljuju javno, makar koliko je meni poznato, pa da se može vidjeti koji su prometi putem fiskalizacije u pojedinoj destinaciji u pojedinom periodu po raznim kriterijima (vrstama) naplate. Izjave u javnosti i medijska pažnja usmjereni su na apartmane i privatne iznajmljivače (obiteljski smještaj) kao značajnog djela opterećenja destinacija i pritiska na održivost turističkih destinacija. No nema gotovo nikakvih informacija koje opterećenje u nekim destinacijama predstavljaju kampovi koji su gotovo uvijek na samoj obali i zauzimaju ogromne prostore te imaju vrlo velike kapacitete. Prema određenim informacijama i ti veliki kapaciteti se u špici turističke sezone u velikoj mjeri premašuju. Predlažem da se i taj segment uzme u obzir, odnosno sagleda koliko kampovi doprinose masovnom turizmu jer ne vjerujem da se oni (barem većina) može svrstati u održivi turizam. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. U odnosu na broj pokazatelja ukazuje se da su pokazatelji razdvojeni na obvezne koje su dužne izraditi sve turističke zajednice i specifične koje mogu izraditi ako to žele i imaju za to potrebu. Također, vodilo se računa i o broju i dostupnosti podataka potrebnih za izračun svakog pojedinog pokazatelja te su rađene simulacije kako bi se osiguralo da turističke zajednice mogu na temelju dostupnih podataka i u kratkom roku izračunati obvezne pokazatelje bez potrebe uključivanja vanjskih stručnjaka. Dostupnost podataka iz eVisitora nije predmet ovoga Pravilnika.
18 TERRA HUB 2. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA OKOLIŠNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI, 2.5. Održivoupravljanjeenergijom Uvesti kriterij udjela energije proizvedene iz lokalnih obnovljivih izvora u finalnoj potrošnji odnosno proizvodnje za vlastite potrebe. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Prijedlogom Pravilnika obuhvaćen je optimalan skup obveznih pokazatelja.
19 TERRA HUB PRAVILNIK O POKAZATELJIMA ZA PRAĆENJE RAZVOJA I ODRŽIVOSTI TURIZMA, I. OPĆE ODREDBE Produljiti rok savjetovanja jer ono ne može biti u piku turističke sezone. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Postupak i rok savjetovanja sa zainteresiranom javnošću propisan je Zakonom o pravu na pristup informacijama.
20 PETRA POČANIĆ PRAVILNIK O POKAZATELJIMA ZA PRAĆENJE RAZVOJA I ODRŽIVOSTI TURIZMA, 1. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA DRUŠTVENE ASPEKTE ODRŽIVOSTI Razviti set indikatora koji se odnose na radnu snagu u turizmu - radni uvjeti i prava, zdravlje i sigurnost, omjer placa izmedju zena i muskaraca i dr. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Prilikom određivanja pokazatelja vodilo se računa i o broju i dostupnosti podataka potrebnih za izračun svakog pojedinog pokazatelja te su rađene simulacije kako bi se osiguralo da turističke zajednice mogu na temelju dostupnih podataka i u kratkom roku izračunati obvezne pokazatelje bez potrebe uključivanja vanjskih stručnjaka. Isti će se uzeti u obzir ubuduće.
21 PETRA POČANIĆ 1. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI  KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA DRUŠTVENE ASPEKTE ODRŽIVOSTI, 1.1.  Zadovoljstvolokalnogstanovništvaturizmom U pokazatelje i/ili vrste podataka koji se koriste, uvrstiti i analizu online sentimenta. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na prijedlogu. Sentiment na razini destinacije ne bi pružao relevantan podatak.
22 PETRA POČANIĆ 1. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA DRUŠTVENE ASPEKTE ODRŽIVOSTI, 1.2.1. Zadovoljstvo cjelokupnim boravkom u destinaciji U pokazatelje i/ili vrste podataka koji se koriste, uvrstiti i analizu online sentimenta, radi bojeg razumijevanja iskustava i zadovoljstva turista. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na prijedlogu. Sentiment na razini destinacije ne bi pružao relevantan podatak.
23 PETRA POČANIĆ 1. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI  KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA DRUŠTVENE ASPEKTE ODRŽIVOSTI, 1.4.4. Broj prometnih nesreća sa smrtnim ishodom na 1000 noćenja (turista i lokalne zajednice) Obzirom na porast broja biciklista (svih vrsta - rekreativci, sportasi, putnici) te opasnosti u prometu zbog neadekvatne infrastrukture i neopreznih vozaca automobila, pratiti broj ozljeda i smrtnih ishod apovezanih s bicikliranjem. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prilikom odabira i definiranja pokazatelja održivosti u obzir su uzete svi relevantni europski i svjetski sustavi pokazatelja te znanstvena literature. U metodološkim tablicama za svaki pokazatelj navedena je povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima.
24 PETRA POČANIĆ 2. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI  KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA OKOLIŠNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI DESTINACIJE , 2.6.3. Udio  turističkih poslovnih subjekata u destinaciji koji koriste lokalno proizvedenu hranu, piće, dobra i usluge u turističkim poslovnim subjektima u destinaciji S obzirom na ograničenja postojećeg pokazatelja, koji se temelji na udjelu objekata (tpokazatelj će uvijek biti 100%), bolji pokazatelj mogao bi se fokusirati na stvarnu potrošnju lokalno proizvedenih proizvoda i usluga u turističkom sektoru. Za širi pokazatelj predlažem: - Udio potrošnje lokalno proizvedene hrane, pića, dobara i usluga u ukupnoj potrošnji turističkih poslovnih subjekata u destinaciji Važno: - Potrebno je difinirati što je to lokalna hrana. Je li to npr. i proizvod koji se samo pakira u Hrvatskoj? - što mnogi subjekti navode kao loklanu hranu, a to zapravo nije. - Potrebno je pratiti udio OPG-ova u ukupnom prometu. - Potrebno je razviti i poseban set indikatora koji se odnose na proizvodnju lokalne hrane te hrane proizvedene/uzgojene na održiv način. Isti su povezani s okolišnim indikatorima. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Pokazatelji su definirani temeljem dostupnosti i mogućnosti izračuna u prihvatljivom vremenskom okviru.
25 PETRA POČANIĆ 2. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI  KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA OKOLIŠNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI DESTINACIJE , 2.6.2. Razina onečišćenosti zraka u destinaciji Mislim da je došlo do greške kod navođenja podpokazatelja. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Predloženo je ispravljeno.
26 PETRA POČANIĆ 2. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI  KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA OKOLIŠNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI DESTINACIJE , 2.6.1. Uspostavljene politike i/ili sustav za poticanje smanjena ovisnosti o fosilnim gorivima, poboljšanja energetske učinkovitosti i unapređenja korištenja tehnologija obnovljive energije Obzirom da je naziv podatka "Broj destinacija koje su uspostavile politiku za dekarbonizaciju turizma ", ispravniji naziv pokazatelja bi bio: - Uspostavljene politike za ublažavanje klimatskih promjena Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prijedlog je prihvaćen.
27 PETRA POČANIĆ 2. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI  KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA OKOLIŠNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI DESTINACIJE , 2.5.2. Postotak turista i jednodnevnih posjetitelja koji koriste različita prometna sredstva za dolazak na odredište (javna/privatna i vrsta) Dodati i: - Udaljenost putovanja turista od kuće do destinacije (u km) kako bismo mogli izračinati emisije nastale putovanjem na odredište (i povratak). Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Pokazatelji su definirani temeljem dostupnosti i mogućnosti izračuna u prihvatljivom vremenskom okviru.
28 PETRA POČANIĆ 2. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI  KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA OKOLIŠNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI DESTINACIJE , 2.5.2. Postotak turista i jednodnevnih posjetitelja koji koriste različita prometna sredstva za dolazak na odredište (javna/privatna i vrsta) Naziv pokazatelja u: Udio turista i posjetitelja prema vrsti prijevoznog sredstva korištenog za dolazak u destinaciju Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Pokazatelji su definirani temeljem dostupnosti i mogućnosti izračuna u prihvatljivom vremenskom okviru.
29 PETRA POČANIĆ 2. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI  KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA OKOLIŠNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI DESTINACIJE , 2.5. Održivo upravljanje energijom Dodati - Udio energije iz obnovljivih izvora - Udio turističkih poslovnih subjekata koji proizvode vlastitu energiju iz obnovljivih izvora Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Pokazatelji su definirani temeljem dostupnosti i mogućnosti izračuna u prihvatljivom vremenskom okviru.
30 PETRA POČANIĆ 2. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI  KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA OKOLIŠNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI DESTINACIJE , 2.4. Zaštita bioraznolikosti Potrebno razviti set indikatora za zaštitu morskih resursa. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Pokazatelji su definirani temeljem dostupnosti i mogućnosti izračuna u prihvatljivom vremenskom okviru.
31 PETRA POČANIĆ PRAVILNIK O POKAZATELJIMA ZA PRAĆENJE RAZVOJA I ODRŽIVOSTI TURIZMA, 2. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI  KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA OKOLIŠNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI DESTINACIJE Potrebno razviti set indikatora koji se odnose na utjecaj na morske resurse. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prilikom odabira i definiranja pokazatelja održivosti u obzir su uzete svi relevantni europski i svjetski sustavi pokazatelja te znanstvena literature. Prijedlogom Pravilnika obuhvaćen je optimalan skup obveznih pokazatelja.
32 PETRA POČANIĆ 1. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI  KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA DRUŠTVENE ASPEKTE ODRŽIVOSTI, 1.4. Sigurnost destinacije Za temu sigurnosti potrebno je proširiti pokazatelje. Važno je integrirati intervencie traganja i spašavanja, opasnosti povezane s klimatskim promjenema (požari, toplinski valovi) te obzirom na porast broja biciklista (svih vrsta) indikatore koji će pokriti i tu kategoriju. - Broj intervencija HGSS-a i Službe traganja i spašavanja na moru - Udio smrtnih ishoda u intervencijama HGSS-a i Službe traganja i spašavanja na moru - Broj hitnih medicinskih intervencija povezanih s toplinskim valovima - Udio turističkih objekata s implementiranim mjerama za zaštitu od toplinskih valova - Udio turističkih destinacija s planom upravljanja rizicima od toplinskih valova - Postotak turista informiranih o rizicima toplinskih valova i preporučenim sigurnosnim mjerama - Broj vatrogasnih intervencija - Broj požara u blizini turističkih područja tijekom turističke sezone - Udio vatrogasnih intervencija koje su spriječile širenje požara (%) - Broj turista koji su napustili destinaciju zbog požara - Broj turista koji su evakuirano zbog požara - Udio turističkih destinacija s uspostavljenim planom upravljanja rizicima od požara - Udio marketinških ulaganja u kampanje usmjerene na prevenciju požara - Udio marketinških ulaganja u kampanje usmjerene na prevenciju nezgoda u prirodi i na moru - Udio marketinških ulaganja u kampanje usmjerene na informiranje o toplinskim valovima i preporučenim sigurnosnim mjerama - Broj prijavljenih slučajeva krađe i pokušaja krađe od strane turista Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prilikom odabira i definiranja pokazatelja održivosti u obzir su uzete svi relevantni europski i svjetski sustavi pokazatelja te znanstvena literature. U metodološkim tablicama za svaki pokazatelj navedena je povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima.
33 PETRA POČANIĆ 2. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA OKOLIŠNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI, 2.4. Zaštitabioraznolikosti Razviti set obaveznih i specifičnih indikatora koji se odnose na zaštitu morskih ekosustava. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prilikom odabira i definiranja pokazatelja održivosti u obzir su uzete svi relevantni europski i svjetski sustavi pokazatelja te znanstvena literature. U metodološkim tablicama za svaki pokazatelj navedena je povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima.
34 PETRA POČANIĆ PRAVILNIK O POKAZATELJIMA ZA PRAĆENJE RAZVOJA I ODRŽIVOSTI TURIZMA, 2. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA OKOLIŠNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI Turizam nam ovisi o zdravlju morskih ekosustava. Potrebno je razviti set obaveznih i specifičnih indikatora koji se odnose na zaštitu istih. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prilikom odabira i definiranja pokazatelja održivosti u obzir su uzete svi relevantni europski i svjetski sustavi pokazatelja te znanstvena literature. U metodološkim tablicama za svaki pokazatelj navedena je povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima.
35 PETRA POČANIĆ 2. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI  KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA OKOLIŠNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI DESTINACIJE , 2.3.2. Udio turističkih poslovnih subjekata koji razdvajaju različite vrste otpada Dodati i količine te vrste otpada koje se razdvajaju. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Pokazatelji su definirani temeljem dostupnosti i mogućnosti izračuna u prihvatljivom vremenskom okviru.
36 PETRA POČANIĆ PRAVILNIK O POKAZATELJIMA ZA PRAĆENJE RAZVOJA I ODRŽIVOSTI TURIZMA, 1. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI  KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA DRUŠTVENE ASPEKTE ODRŽIVOSTI Potrebno je detaljno pratiti i izvještavati o broju i strukturi stranih radnika u destinaciji te to uključiti u pokazatelje održivosti. Obzirom na problem integracije stranih radnika s kojim se Hrvatska susreće, te na mogućnost kršenja radničkih i ljudskih prava kad su u pitanju strani radnici, potrebno je dodati set pokazatelja koji se odnosi na ovu problematiku. Npr. - Udio stranih radnika (po zemlji dolaska) - Udio destinacija s razvijenom politikom integracije stranih radnika - Udio destinacija s razvijenim planom integracije stranih radnika - Udio stranih radnika u turizmu koji sudjeluju u programu integracije - Udio domaćih radnika u tirizmu koji sudjeluju u programu integracije - Udio gospodarskih subjekata u turizmu koji zapošljavaju stranu radnu snagu - Udio gospodarskih subjekata u turizmu koji imaju politiku integracije stranih radnika - Udio gospodarskih subjekata u turizmu koji imaju razvijen program integracije stranih radnika - Udio stranih radnika u turizmu koji su prošli obuku o radnim pravima i obvezama - Udio stranih radnika u turizmu koji imaju pristup mehanizmima za prijavu nepravilnosti - Zadovoljstvo stranih radnika itd. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prilikom određivanja pokazatelja vodilo se računa i o broju i dostupnosti podataka potrebnih za izračun svakog pojedinog pokazatelja te su rađene simulacije kako bi se osiguralo da turističke zajednice mogu na temelju dostupnih podataka i u kratkom roku izračunati obvezne pokazatelje bez potrebe uključivanja vanjskih stručnjaka. Isti će se uzeti u obzir ubuduće.
37 PETRA POČANIĆ 4. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA PROSTORNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI DESTINACIJE, 4.2.3. Efikasnost ostvarenja ciljeva strateškog planiranja u turizmu Podpokazatelji - objavljeni dokument koji utvrđuje trenutnu strategiju odredišta i djelovanje. - strategija/plan jasno vidljiva i dostupna online. - dokazi o uključivanju dionika u izradu strategija. - strategije moraju sadržavati procjena utjecaja, rizika i prilika povezanih s okolišnim, društvenim i upravljačkim temama - specifične reference u strategiji/akcijskom planu na širu politiku održivog razvoja (uključujući postizanje ciljeva održivog razvoja), i obrnuto. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Dodano je u tekst Pravilnika.
38 PETRA POČANIĆ 4. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA PROSTORNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI DESTINACIJE, 4.3.5. Izrađene i implementirane smjernice upravljanja prostorom sa ciljem zaštite resursa Potrebno je revidirati prostorne planove, kao i one urbanističke, obzirom da su upravo oni omogučili nekontrolirani razvoj turizma. Postojanje planova govori malo i gotovo ništa o korištenju prostora i resursa u turističkim destinacijama kako bi se osigurala njihova održiva uporaba i zaštita. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prijedlog nije predmet ovoga Pravilnika.
39 PETRA POČANIĆ 2. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI  KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA OKOLIŠNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI DESTINACIJE , 2.3.5. Sprječavanje stvaranja otpada: plan smanjenja količine otpada od posluživanja hrane Prikupljati i podatke o smanjenju otpada od hrane (količina, u tonama). Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Pokazatelji su definirani temeljem dostupnosti i mogućnosti izračuna u prihvatljivom vremenskom okviru.
40 PETRA POČANIĆ 2. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI  KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA OKOLIŠNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI DESTINACIJE , 2.3.4.Plan gospodarenja krutim otpadom koji se provodi i ima kvantitativne ciljeve za smanjivanje i osiguranje sigurnog održivog odlaganja otpada koji se ne koristi ponovno ili reciklira Prijedlog pojednostavljenog naziva pokazatelja: "Plan gospodarenja otpadom s ciljevima za smanjenje i održivo odlaganje" Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prijedlog je prihvaćen.
41 PETRA POČANIĆ 2. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI  KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA OKOLIŠNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI DESTINACIJE , 2.3.3. Količina recikliranog otpada (postotak ili po stanovniku po godini) Obzirom da nemamo uvid u daljnji tijek otpada nakon što je predan ovlaštenom zbrinjavatelju i/ili oporabitelju, ne možemo sa sigurnošću reći je li on recikliran ili čeka u nekom dvorištu bolje dane. Iz tog rzloga, ovaj pokazatelj preimenovati u: Količina razdvojenog otpada (uz raščlambu na vrste otpada) Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Pokazatelji su definirani temeljem dostupnosti i mogućnosti izračuna u prihvatljivom vremenskom okviru.
42 PETRA POČANIĆ 2. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI  KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA OKOLIŠNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI DESTINACIJE , 2.3.1.Udio komunalnog otpada iz turističkih djelatnosti u odnosu na ukupni komunalni otpad destinacije Prebaciti u obavezne Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prilikom određivanja pokazatelja vodilo se računa i o broju i dostupnosti podataka potrebnih za izračun svakog pojedinog pokazatelja te su rađene simulacije kako bi se osiguralo da turističke zajednice mogu na temelju dostupnih podataka i u kratkom roku izračunati obvezne pokazatelje bez potrebe uključivanja vanjskih stručnjaka. Isti će se uzeti u obzir ubuduće.
43 PETRA POČANIĆ 2. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI  KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA OKOLIŠNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI DESTINACIJE , 2.1.2. Sustav za pravovremenu reakciju na probleme s kvalitetom vode Uz udio turističkih poslovnih subjekata koji koriste recikliranu vodu, mjeriti i količine recikliranje vode. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Prilikom određivanja pokazatelja vodilo se računa i o broju i dostupnosti podataka potrebnih za izračun svakog pojedinog pokazatelja te su rađene simulacije kako bi se osiguralo da turističke zajednice mogu na temelju dostupnih podataka i u kratkom roku izračunati obvezne pokazatelje bez potrebe uključivanja vanjskih stručnjaka. Isti će se uzeti u obzir ubuduće.
44 PETRA POČANIĆ 2. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI  KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA OKOLIŠNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI DESTINACIJE , 2.1.1. Udio turističkih poslovnih subjekata koji poduzimaju akcije za smanjenje potrošnje vode - Potrebno je mjeriti razinu smanjenja potrošnje vode (ne samo udio poslovnih subjekata); - Ovisno o potrošnji vode, za poslovne subjekte u destinaciji uvesti obavezan plan smanjenja potrošnje vode. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Prilikom određivanja pokazatelja vodilo se računa i o broju i dostupnosti podataka potrebnih za izračun svakog pojedinog pokazatelja te su rađene simulacije kako bi se osiguralo da turističke zajednice mogu na temelju dostupnih podataka i u kratkom roku izračunati obvezne pokazatelje bez potrebe uključivanja vanjskih stručnjaka. Isti će se uzeti u obzir ubuduće.
45 PETRA POČANIĆ 1. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI  KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA DRUŠTVENE ASPEKTE ODRŽIVOSTI, 1.1.2. Zadovoljstvo lokalnog stanovništva turizmom Uz Zadovoljstvo lokalnog stanovništva turizmom i Zadovoljstvo turista i jednodnevnih posjetitelja destinacijom, dodati i Zadovoljstvo radnica i radnika u turizmu Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Djelomično obuhvaćeno anketom o zadovoljstvu lokalnog stanovništva.
46 PETRA POČANIĆ 1. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI  KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA DRUŠTVENE ASPEKTE ODRŽIVOSTI, 1.4.5. Broj podnesenih prijava zbog buke uzrokovane turističkim aktivnostima Pokazatelj nadograditi i pozivima/prigovorima kod policije (upitno je koliki postotak stanovnistva zna da moze prijaviti buku Drzavnom inspektoratu te na koji nacin se to cini). Dobra je ideja u komentaru M.Č.Rocco da se razvije aplikacija za "prijavu" raznih nepravilnosti, a koja može biti dodatan izvor podataka za upravljanje održivoščću destinacije. Takva aplikacija može biti jako koristan alat za uključivanje turista kao važnih dionika za poboljšanje održivosti destinacije te se kao takva može promovirati. Dakle, nema funkciju rješavanja prigovora već razumijevanja problematike kroz uključivanje turista. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Izrađen je novi specifični pokazatelj Remećenje javnog reda i mira prouzrokovano turističkom aktivnošću.
47 PETRA POČANIĆ 1. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI  KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA DRUŠTVENE ASPEKTE ODRŽIVOSTI, 1.3. Pristupačnost destinacije Dodati: - Zadovoljstvo osoba s invaliditetom - Javno dostupne informacije o atrakcijama prilagođenih osobama s invaliditetom Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Obuhvaćeno metodološkim tablicama odabranog pokazatelja te Smjernicama za provođenje istraživanja zadovoljstva cjelokupnim boravkom u destinaciji.
48 PETRA POČANIĆ 1. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI  KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA DRUŠTVENE ASPEKTE ODRŽIVOSTI, 1.1.1. Utjecaj turizma na kvalitetu života lokalnog stanovništva Anketu je potrebno strukturirati na način da je moguće ispitati kako turizam utječe na različite aspekte života (ekonomske prilike, kvaliteta infrastrukture, dostpunost usluga, sigurnost, društveni i kulturni utjecaj, okolišni, uključenost u donošenje odluka koje se odnose na turizam itd). Pokazatelji 1-4 su dosta redundantni, npr. "Udio stanovnika pod umjerenim ili visokim stresom od turizma" govori i o "Utjecaj turizma na kvalitetu života lokalnog stanovništva". Potrebno je ove pokazatelje dodatno razraditi i regrupirati. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Predmetno će biti adresirano u Smjernicama za provođenje istraživanja zadovoljstva lokalnog stanovništva.
49 PETRA POČANIĆ 4. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA PROSTORNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI DESTINACIJE, 4.1. Turističkainfrastruktura Dodatni: Udio javne površine u povijesnim jezgrama koju zauzimaju ugostiteljski objekti Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prijedlogom Pravilnika obuhvaćen je optimalan skup obveznih pokazatelja.
50 PETRA POČANIĆ 3. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA EKONOMSKE ASPEKTE ODRŽIVOSTI, 3.2.1. Ukupan broj zaposlenih u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane Bilo bi korisno pratiti udio izravno zaposlenih u turizmu, kao i neizravno zaspolenih tj. onih koji značajne prihode generiraju od turizma, u odnosu na ukupan broj zaposlenih, a kako bi bila jasnija slika o ovisnosti stanovnistva o turizmu. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Kao izvor podataka u odgovarajućim pokazateljima za radnu snagu koristi će se podatci HZMO-a koji omogućuju praćenje zaposlenosti na razini destinacije neovisno o sjedištu gospodarskog subjekta.
51 PETRA POČANIĆ 2. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA OKOLIŠNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI, 2.6.1. Uspostavljen sustav za prilagodbu klimatskim promjenama i procjenu rizika Raščlaniti na dva pokazatelja: (1) Uspostavljen sustav za procjenu utjecaja, rizika i prilika povezanih s klimatskim promjenama (2) Uspostavljen sustav za prilagodbu klimatskim promjenama Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Predmetno je obrađeno u strateškim, planskim ili programskim dokumentima koji integriraju koncept prilagodbe klimatskim promjenama i procjenu rizika destinacije te je prijedlogom Pravilnika obuhvaćen optimalan skup obveznih pokazatelja.
52 PETRA POČANIĆ 2. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA OKOLIŠNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI, 2.5.1. Omjer potrošnje električne energije po turističkom noćenju u komercijalnom smještaju s potrošnjom električne energije općeg stanovništva destinacije (po osobi; po noćenju) Prijedlog izmjene: Omjer potrošnje električne energije po turističkom noćenju u odnosu na potrošnju električne energije stalnog stanovništva destinacije Prijedlog dodatnih: - Potrošnja energije per capita (uz raščlambu na energente) - Udio energije iz obnovljivih izvora (uz raščlambu na pojedine vrste smještaja) Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Pokazatelji uzimaju u obzir i podatak o nekomercijalnom smještaju što je vidljivo iz metodoloških tablica. Radi daljnjeg pojašnjenja upotrijebit će se izraz smještaj u destinaciji koji podrazumijeva sve vrste smještaja o kojima se evidencija vodi u sustavu eVisitor. Promijenjen je naziv pokazatelja. Prilikom određivanja pokazatelja vodilo se računa i o broju i dostupnosti podataka potrebnih za izračun svakog pojedinog pokazatelja te su rađene simulacije kako bi se osiguralo da turističke zajednice mogu na temelju dostupnih podataka i u kratkom roku izračunati obvezne pokazatelje bez potrebe uključivanja vanjskih stručnjaka. Isti će se uzeti u obzir ubuduće.
53 PETRA POČANIĆ 2. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA OKOLIŠNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI, 2.4. Zaštitabioraznolikosti Iz specifičnih u obavezne prebaciti: - Razvijen sustav za zaštitu prirodne i kulturne baštine i lokaliteta Prijedlog za dodatne obavezne (odnosi se na destinacije na obali): - Omjer duljine plaža uređenih prema načelima održivosti u ukupnoj duljini plaža - Duljina obale u prirodnom stanju (km) Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prijedlogom Pravilnika obuhvaćen je optimalan skup obveznih pokazatelja.
54 PETRA POČANIĆ 2. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA OKOLIŠNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI, 2.3.1. Omjer količine komunalnog otpada nastale po noćenju turista u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju i količine otpada koje generira stanovništvo u destinaciji (kg /tone/ po stanovniku, po godini ili po mjesecima) Prijedlog: - Omjer količine komunalnog otpada po turističkom noćenju u odnosu na količinu otpada koju generira stalno stanovništvo destinacije (kg/tone po stanovniku, po mjesecima) Iz specifičnih u obavezne prebaciti; - Udio komunalnog otpada iz turističkih djelatnosti u odnosu na ukupni komunalni otpad destinacije Dodatni: - Udio otpada koji završava na odlagalištima (%) - Otpad od hrane (t) - Plan smanjenja nastanka komunalnog otpada Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prijedlogom Pravilnika obuhvaćen je optimalan skup obveznih pokazatelja.
55 PETRA POČANIĆ 2. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA OKOLIŠNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI, 2.1.1.Omjer potrošnje vode po turističkom noćenju u komercijalnom smještaju s potrošnjom vode općeg stanovništva destinacije (po osobi; po noćenju) Prijedlog naziva indikatora: "Omjer potrošnje vode po turističkom noćenju u odnosu na prosječnu potrošnju vode po stalnom stanovniku destinacije (izraženo po osobi i po noćenju)" Dodatni komentar: Nije jasna povezanost s Ciljevima 3 i 11 i njihovim targetima i indikatorima. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru.
56 PETRA POČANIĆ 2. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA OKOLIŠNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI, 2.1. Upravljanje vodnim resursima Iz specifičnih u obavezne prebaciti: - Propisi za postavljanje, održavanje i ispitivanje ispusta iz septičkih jama i sustava za pročišćavanje otpadnih voda i dokazi o njihovoj provedbi Dodatni: - Plan smanjenja potrošnje vode Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prijedlogom Pravilnika obuhvaćen je optimalan skup obveznih pokazatelja.
57 PETRA POČANIĆ 1. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA DRUŠTVENE ASPEKTE ODRŽIVOSTI, 1.4. Sigurnost  destinacije Iz specifičnih u obavezne pokazatelje dodati: - Ukupan broj kaznenih djela i prekršaja prijavljenih policiji po mjesecima - Broj prometnih nesreća sa smrtnim ishodom na 1000 noćenja (turista i lokalne zajednice) Dodatni mogući pokazatelji: - Broj vatrogasnih intervencija - Broj intervencija HGSS-a i Službe traganja i spašavanja na moru - Udio smrtnih ishoda u intervencijama HGSS-a i Službe traganja i spašavanja na moru (%) - Udio vatrogasnih intervencija koje su spriječile širenje požara (%) (definirati širenje požara - površina, blizina naselja, obustava prometa, struje, vode i slično) - Udio marketinških ulaganja u kampanje usmjerene na prevenciju požara (%) - Udio marketinških ulaganja u kampanje usmjerene na prevenciju nezgoda u prirodi i na moru (%) - Udio marketinških ulaganja u kampanje usmjerene na sprječavanje prometnih nesreća (%) - Broj prijavljenih slučajeva krađe i pokušaja krađe od strane turista Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prilikom odabira i definiranja pokazatelja održivosti u obzir su uzete svi relevantni europski i svjetski sustavi pokazatelja te znanstvena literature. U metodološkim tablicama za svaki pokazatelj navedena je povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima.
58 PETRA POČANIĆ 1. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA DRUŠTVENE ASPEKTE ODRŽIVOSTI, 1.3.1Udio atrakcija (lokaliteta) pristupačnih osobama s invaliditetom SDG 8, 11: opis je kopiran iz "Javno dostupne informacije o atrakcijama u turističkim i informativnim centrima (SPD-2)" te nije adekvatan za ovaj pokazatelj Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prijedlogom pravilnika udio atrakcija (lokaliteta) informacijski pristupačnih osobama s osjetilnim invaliditetom je jedan od podpokazatelja.
59 PETRA POČANIĆ 1. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA DRUŠTVENE ASPEKTE ODRŽIVOSTI, 1.3. Pristupačnostdestinacije Nadograditi obavezne pokazatelje: - Zadovoljstvo osoba s invaliditetom boravkom u destinaciji (dizajnirati adekvatnu anketu za provedbu istraživanja, na godišnjoj razini) - Broj pristupačnih kreveta u komercijalnom smještaju Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prijedlogom Pravilnika udio pristupačnih kreveta obuhvaćen je specifičnim pokazateljem
60 PETRA POČANIĆ 1. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA DRUŠTVENE ASPEKTE ODRŽIVOSTI, 1.2.1. Zadovoljstvo cjelokupnim boravkom u destinaciji ACSI mjeri zadovoljstvo na širokoj i vrlo općenitoj razini, dok je zadovoljstvo turističkom destinacijom specifično i ovisi o specifičnim faktorima kao što su kulturne atrakcije, prirodne ljepote, gostoljubivost lokalnog stanovništva, sigurnost, kvaliteta smještaja, cijena usluga, upravljanje zaštitom okoliša itd., koji nisu uvijek adekvatno obuhvaćeni ACSI metodologijom, a utječu na ukupno iskustvo turista. Turisti u dolaze iz različitih dijelova svijeta, i njihova percepcija kvalitete i zadovoljstva može značajno varirati ovisno o kulturnim razlikama, što ACSI možda neće adekvatno odražavati te podaci generirani kroz ovakvu anketu ne pružaju uvid u iskustvo posjetitelja, a ni područja mogućeg napretka. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Smjernicama za provođenje istraživanja zadovoljstva cjelokupnim boravkom u destinaciji opisan je način mjerenja i praćenja ovog pokazatelja u svim destinacijama na isti način u mjeri u kojoj je to moguće poštujući različitosti destinacija.
61 PETRA POČANIĆ 1. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA DRUŠTVENE ASPEKTE ODRŽIVOSTI, 1.1.1. Broj turističkih noćenja na stotinu stalnih stanovnika Broj turističkih noćenja nije pokazatelj zadovoljstva lokalnog stanovništva turizmom te ne može biti jedini obavezni pokazatelj za ovu temu. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prilikom odabira i definiranja pokazatelja održivosti u obzir su uzete svi relevantni europski i svjetski sustavi pokazatelja te znanstvena literature.
62 PETRA POČANIĆ 1. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA DRUŠTVENE ASPEKTE ODRŽIVOSTI, 1.1.1. Broj turističkih noćenja na stotinu stalnih stanovnika Tekst: Povezanost sa ciljevima Ujedinjenih naroda za održivi razvoj (Sustainable Development Goals, u daljnjem tekstu: SDG) Prijedlog novog teksta: Povezanost s UN-ovim ciljevima održivog razvoja (Sustainable Development Goals, u daljnjem tekstu: SDG) Opći komentar: Pokazatelj nije povezan s SDG 11 (provjeriti pokazatelje za SDG 11) Napomena: Potrebno revidirati povezanost s Ciljevima kroz cijeli dokument te ukratko opisati na koji način je pojedini pokazatelj povezan s istim tj. doprinosi Cilju (često nije jasan odnos s targetima pojedinog SDG-a) Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prilikom povezivanja s ciljevima, jedan pokazatelj može biti povezan s više ciljeva te je prilikom odabira povezanosti s ciljem uzet onaj koji je najoptimalniji.
63 PETRA POČANIĆ PRAVILNIK O POKAZATELJIMA ZA PRAĆENJE RAZVOJA I ODRŽIVOSTI TURIZMA, Prilog I. Izvorno: Udio broja zaposlenih u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane u ukupnom broju zaposlenih Prijedlog novog teksta: Udio broja zaposlenih u turizmu u ukupnom broju zaposlenih Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Pokazatelj je vezan za Nacionalnu klasifikaciju djelatnosti iz razloga preciznosti i dobavljivosti podataka.
64 PETRA POČANIĆ PRAVILNIK O POKAZATELJIMA ZA PRAĆENJE RAZVOJA I ODRŽIVOSTI TURIZMA, Prilog III. 10. Uspostavljen sustav za prilagodbu klimatskim promjenama i procjenu rizika Raščlaniti na dva pokazatelja: - Uspostavljen sustav za procjenu utjecaja, rizika i prilika povezanih s klimatskim promjenama - Uspostavljen sustav za prilagodbu klimatskim promjenama 13. Ukupan broj zaposlenih u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane U: Ukupan broj zaposlenih u turizmu i djelatnostima povezanim s turizmom Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prilikom odabira i definiranja pokazatelja održivosti u obzir su uzete svi relevantni europski i svjetski sustavi pokazatelja te znanstvena literature. U metodološkim tablicama za svaki pokazatelj navedena je povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima.
65 PETRA POČANIĆ PRAVILNIK O POKAZATELJIMA ZA PRAĆENJE RAZVOJA I ODRŽIVOSTI TURIZMA, Prilog III. Potrebno je proširiti obvezne pokazatelje kako bi dobili bolji indeks održivosti destinacije: 1. SLJEDEĆE SPECIFIČNE POKAZATELJE PREBACITI U OBAVEZNE Tema: Zadovoljstvo lokalnog stanovništva turizmom - Utjecaj turizma na kvalitetu života lokalnog stanovništva - Zadovoljstvo lokalnog stanovništva turizmom Tema: Pristupačnost destinacije - Udio pristupačnih komercijalnih ležajeva Tema: Sigurnost destinacije - Ukupan broj kaznenih djela i prekršaja prijavljenih policiji po mjesecima Tema: Upravljanje vodnim resursima - Propisi za postavljanje, održavanje i ispitivanje ispusta iz septičkih jama i sustava za pročišćavanje otpadnih voda i dokazi o njihovoj provedbi Tema: Gospodarenje otpadom - Udio komunalnog otpada iz turističkih djelatnosti u odnosu na ukupni komunalni otpad destinacije Tema: Zaštita bioraznolikosti - Razvijen sustav za zaštitu prirodne i kulturne baštine i lokaliteta Tema: Održivo upravljanje prostorom - Izrađene i implementirane smjernice upravljanja prostorom sa ciljem zaštite resursa Tema: Ublažavanje i prilagodba klimatskim promjenama - Uspostavljen sustav za prilagodbu klimatskim promjenama i procjenu rizika (odvojiti na dva pokazatelja: (1) Uspostavljen sustav za procjenu utjecaja, rizika i prilika povezanih s klimatskim promjenama (2) Uspostavljen sustav za prilagodbu klimatskim promjenama 2. PRIJEDLOG DODATNIH POKAZATELJA Tema: Zadovoljstvo lokalnog stanovništva turizmom - Raščlaniti i zasebno prikazati mišljenje o gužvama, razini buke, kvaliteti i dostupnosti usluga, prirodi, kulturnim sadržajima i dr. - % stanovnika koji smatraju je destinacija dosegla granicu za prihvat turizma Tema: Zadovoljstvo turista i jednodnevnih posjetitelja destinacijom - Raščlaniti i zasebno prikazati mišljenje o gužvama, razini buke, kvaliteti i dostupnosti usluga, prirodi, kulturnim sadržajima i dr. Tema: Pristupačnost destinacije - Zadovoljstvo osoba s invaliditetom (kvalitativno, upitnik) Tema: Sigurnost destinacije - Udio smrtnih ishoda u intervencijama HGSS-a i Službe traganja i spašavanja na moru (%) - Udio vatrogasnih intervencija koje su spriječile širenje požara (%) - Udio marketinških ulaganja u kampanje usmjerene na prevenciju požara (%) - Udio marketinških ulaganja u kampanje usmjerene na prevenciju nezgoda u prirodi i na moru (%) - Broj prijavljenih slučajeva krađe i pokušaja krađe od strane turista Tema: Gospodarenje otpadom - Udio otpada koji završava na odlagalištima (%) - Otpad od hrane (t) - Plan smanjenja nastanka komunalnog otpada Tema: Bioraznolikost (morski resursi) - Omjer duljine plaža uređenih prema načelima održivosti u ukupnoj duljini plaža - Duljina obale u prirodnom stanju (km) Tema: Održivo upravljanje energijom; Ublažavanje i prilagodba klimatskim promjena - Potrošnja energije per capita (uz raščlambu na energente) - Udio energije iz obnovljivih izvora (uz raščlambu na pojedine vrste smještaja) Tema: Održivo upravljanje destinacijom - ukupna vrijednost investicija u društvene i ekološke projekte financirane iz turističkih prihoda - Ukupna ulaganja u diversifikaciju gospodarstva iz turističkih prihoda - Udio marketinških ulaganja usmjerenih na zaštitu okoliša i prirode Tema: Održivo upravljanje destinacijom; Održivo upravljanje prostorom - Broj kuća i stanova za odmor po glavi stanovnika - Broj kuća i stanova za odmor vraćenih u dugoročni najam - Udio javne površine u povijesnim jezgrama koju zauzimaju ugostiteljski objekti Tema: strani radnici - razviti set pokazatelja koji se odnose na stranu radnu snagu (primjeri uneseni u SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE DRUŠTVENE ASPEKTE TURIZMA) Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prilikom odabira i definiranja pokazatelja održivosti u obzir su uzete svi relevantni europski i svjetski sustavi pokazatelja te znanstvena literature. U metodološkim tablicama za svaki pokazatelj navedena je povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima. Pojedini predloženi pokazatelji po temamapropisani su prijedlogom pravilnika o metodologiji izračuna prihvatnog kapaciteta.
66 PETRA POČANIĆ PRAVILNIK O POKAZATELJIMA ZA PRAĆENJE RAZVOJA I ODRŽIVOSTI TURIZMA Produljiti rok za podnošenje komentara. Savjetovanja za pitanja turizma ne mogu biti usred sezone. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Rok za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću propisan je Zakonom o pravu na pristup informacijama.
67 PETRA POČANIĆ III. POKAZATELJI ODRŽIVOSTI, Članak 9. Učestalost mjerenja: sve pokazatelje je potrebno pratiti na godišnjoj razini te o njima redovito izvještavati. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Učestalost izračuna pokazatelja definirana je metodološkim tablicama uzimajući u obzir dostupnost podataka i vremensko razdoblje u kojem je optimalno mjeriti promjene.
68 PETRA POČANIĆ II. INDEKS TURISTIČKE RAZVIJENOSTI, Članak 3. Potrebno revidirati definiciju Indeksa turističke razvijenosti, a kako bismo mogli uključiti sve važne ekonomske, društvene i okolišne aspekte tj. kako bismo bolje razumjeli njihovu međuovisnost. Trenutni Apsolutni i Relativni pokazatelji usmjereni su isključivo na brojanje turista, kreveta, noćenja, a to je upravo ono što trebamo izbjeći. Ukoliko želimo promišljati turizam na drugačiji način, trebamo krenuti s ovom definicijom. Pokazatelji održivosti trebaju biti integrirani u sam Indeks turističke razvijenosti. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Indeks turističke razvijenosti definiran je odredbom članka 13. Zakona o turizmu.
69 ISTARSKA ŽUPANIJA 4. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA PROSTORNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI DESTINACIJE, 4.2. Održivoupravljanjedestinacijom Nedostaju adekvatni pokazatelji prostorne održivosti. Valja premjestiti iz specifičnih u obavezne indikatore sa fokusom na broj kreveta a ne samo noćženja u komercijalnom smještaju: Izmijeniti: 4.2.1. Broj turističkih kreveta po hektaru izgrađenog građevinskog područja (gustoća turističkih kreveta u S zonama i T zonama) prostorni/upravljanje OUD-1- Održivo upravljanje destinacijom Dodati pokazatelje prostorne održivosti: 4.3.1. Broj nekategoriziranih kuća i stanova za odmor na 100 objekata u kojima se stalno živi Prostorni/upravljanje SOUP-1 Održivo upravljanje prostorom 4.4.1. Broj turističkih kreveta u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju po hektaru izrađenog građevinskog područja JLS Prostorni/upravljanje SOUP-2 Održivo upravljanje prostorom Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. U obavezne pokazatelje dodan je pokazatelj Broj ostvarenih noćenja u destinaciji po hektaru izgrađenog građevinskog područja JLS.
70 ISTARSKA ŽUPANIJA 4. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA PROSTORNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI DESTINACIJE, 4.2. Održivoupravljanjedestinacijom Izmijeniti: 4.2.1. Broj turističkih kreveta po hektaru izgrađenog građevinskog područja (gustoća turističkih kreveta u S zonama i T zonama) prostorni/upravljanje OUD-1- Održivo upravljanje destinacijom Dodati pokazatelje prostorne održivosti: 4.3.1. Broj nekategoriziranih kuća i stanova za odmor na 100 objekata u kojima se stalno živi Prostorni/upravljanje SOUP-1 Održivo upravljanje prostorom 4.4.1. Broj turističkih kreveta u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju po hektaru izrađenog građevinskog područja JLS Prostorni/upravljanje SOUP-2 Održivo upravljanje prostorom Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. U obavezne pokazatelje dodan je pokazatelj Broj ostvarenih noćenja u destinaciji po hektaru izgrađenog građevinskog područja JLS. Prijedlogom pravilnika o metodologiji izračuna prihvatnog kapacitete definirani su obavezni pokazatelji vezani uz korištenje prostora u destinaciji: Udio stambenih jedinica turističke namjene (komercijalni i nekomercijalni kapaciteti) u ukupnom broju stambenih jedinica, Maksimalni potencijal izgradnje na neizgrađenim i izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja mješovite namjene, Mogućnosti nove stambene izgradnje na neizgrađenim površinama mješovite namjene građevinskog područja naselja.
71 ISTARSKA ŽUPANIJA 4. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA PROSTORNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI DESTINACIJE, 4.2.1. Status implementacije aktivnosti iz plana upravljanja destinacijom Izmijeniti: 4.2.1. Broj turističkih kreveta po hektaru izgrađenog građevinskog područja (gustoća turističkih kreveta u S zonama i T zonama) prostorni/upravljanje OUD-1- Održivo upravljanje destinacijom Dodati pokazatelje prostorne održivosti: 4.3.1. Broj nekategoriziranih kuća i stanova za odmor na 100 objekata u kojima se stalno živi Prostorni/upravljanje SOUP-1 Održivo upravljanje prostorom 4.4.1. Broj turističkih kreveta u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju po hektaru izrađenog građevinskog područja JLS Prostorni/upravljanje SOUP-2 Održivo upravljanje prostorom Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. U obavezne pokazatelje dodan je pokazatelj Broj ostvarenih noćenja u destinaciji po hektaru izgrađenog građevinskog područja JLS.
72 ISTARSKA ŽUPANIJA 4. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA PROSTORNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI DESTINACIJE, 4.2.1. Status implementacije aktivnosti iz plana upravljanja destinacijom Potpuno nebitni indikator za PROSTORNU održivost. Status implementacije aktivnosti iz Plana upravljanja destinacijom pogrešno je naveden kao indikator prostorne održivosti umjesto broja kreveta po hektaru i broja stanovnika po hektaru izgrađenog područja. Komentar i prijedlozi: Da se predvide indikatori prostorne održivosti a to su „broj turističkih kreveta u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju po hektaru izgrađenog građevinskog područja JLS u odnosu na broj stanovnika po hektaru izgrađenog građevinskog područja“ Po mogućnosti bi bilo možda dobro i detaljnije raščlaniti komercijalni smještaj prema smještajnoj strukturi na turističke kreveta u Turističkim zonama (T zone) i turističke krevete u stambenim zonama (S zone), jer bi se na taj način dobila realnija slika problema u prostoru na određenom području. Nikako ne uzimati u obzir samo komercijalni smještaj iz razloga što su zakonom jasno definirani turistički kreveti koji su dužni plaćati turističku pristojbu, a nisu kategorizirani i o kojim a postoji lako dostupna evidencija u sustavu eVisitor- nekomercijalni turistički smještaj u stambenim zonama, po krevetu (666.645 osnovnih turističkih kreveta nalazi se u nekomercijalnom smještaju, i ti kapaciteti nisu i ne mogu biti u indikatorima prikazani kao „stanovništvo destinacije“ jer se radi o čistim turističkim kapacitetima i turiastima/privremenim posjetiteljima u destinaciji, koji predstavljaju direktnu konkurenciju iznajmljivačima u kategoriziranim objektima, a koji za razliku od nekomercijalnog smještaja u tim istim stambenim zonama, plaćaju sva davanja po krevetu i sve goste prijavljuju u eVisitor) Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. U obavezne pokazatelje dodan je pokazatelj Broj ostvarenih noćenja u destinaciji po hektaru izgrađenog građevinskog područja JLS. Prijedlogom pravilnika o metodologiji izračuna prihvatnog kapacitete definirani su obavezni pokazatelji vezani uz korištenje prostora u destinaciji: Udio stambenih jedinica turističke namjene (komercijalni i nekomercijalni kapaciteti) u ukupnom broju stambenih jedinica, Maksimalni potencijal izgradnje na neizgrađenim i izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja mješovite namjene, Mogućnosti nove stambene izgradnje na neizgrađenim površinama mješovite namjene građevinskog područja naselja.
73 ISTARSKA ŽUPANIJA 4. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA PROSTORNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI DESTINACIJE, 4.3.2. Broj ostvarenih noćenja u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju po hektaru izrađenog građevinskog područja JLS Treba prebaciti pokazatelj iz specifičnih u obavezne te izmijeniti "broj ostvarenih noćenja" u "broj turističkih kreveta " te sve dodati u tabelu Priloga III. Pravilnika pod točkom 18. Broj turističkih kreveta u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju po hektaru izrađenog građevinskog područja JLS Prostorni/upravljanje SOUP-2 Održivo upravljanje prostorom Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Pokazatelj je širi od predloženog.
74 ISTARSKA ŽUPANIJA 4. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA PROSTORNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI DESTINACIJE, 4.3.2. Broj ostvarenih noćenja u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju po hektaru izrađenog građevinskog područja JLS Treba prebaciti pokazatelj iz specifičnih u obavezne te izmijeniti "broj ostvarenih noćenja" u "broj turističkih kreveta " te sve dodati u tabelu Priloga III. Pravilnika pod točkom 18. Broj turističkih kreveta u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju po hektaru izrađenog građevinskog područja JLS Prostorni/upravljanje SOUP-2 Održivo upravljanje prostorom Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Pokazatelj je širi od predloženog.
75 ISTARSKA ŽUPANIJA 4. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA PROSTORNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI DESTINACIJE, 4.3.1. Broj kuća i stanova za odmor na 100 objekata u kojima se stalno živi Broj nekategoriziranih kuća za odmor je ključan. Kategorizirane su evidentirane u prostoru i za to plaćaju davanja i registriraju goste u sustavu. Nekategorizirane kuće i stanovi za odmor su ključni obvezni pokazatelj prostorne održivosti neke destinacije. Prebaciti pokazatelj iz specifičnih u obavezne prostorne indikatore na način da se u Tabeli III pravilnika predvidi indikator broj 17. "Broj nekategoriziranih kuća i stanova za odmor na 100 objekata u kojima se stalno živi Prostorni/upravljanje SOUP-1 Održivo upravljanje prostorom Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prijedlogom pravilnika o metodologiji izračuna prihvatnog kapacitete definirani su obavezni pokazatelji vezani uz korištenje prostora u destinaciji: Udio stambenih jedinica turističke namjene (komercijalni i nekomercijalni kapaciteti) u ukupnom broju stambenih jedinica, Maksimalni potencijal izgradnje na neizgrađenim i izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja mješovite namjene, Mogućnosti nove stambene izgradnje na neizgrađenim površinama mješovite namjene građevinskog područja naselja.
76 ISTARSKA ŽUPANIJA 4. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA PROSTORNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI DESTINACIJE, 4.3.1. Broj kuća i stanova za odmor na 100 objekata u kojima se stalno živi Prebaciti pokazatelj iz specifičnih u obavezne prostorne indikatore na način da se u Tabeli III pravilnika predvidi indikator broj 17. "Broj nekategoriziranih kuća i stanova za odmor na 100 objekata u kojima se stalno živi Prostorni/upravljanje SOUP-1 Održivo upravljanje prostorom Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prijedlogom pravilnika o metodologiji izračuna prihvatnog kapacitete definirani su obavezni pokazatelji vezani uz korištenje prostora u destinaciji: Udio stambenih jedinica turističke namjene (komercijalni i nekomercijalni kapaciteti) u ukupnom broju stambenih jedinica, Maksimalni potencijal izgradnje na neizgrađenim i izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja mješovite namjene, Mogućnosti nove stambene izgradnje na neizgrađenim površinama mješovite namjene građevinskog područja naselja.
77 ISTARSKA ŽUPANIJA PRAVILNIK O POKAZATELJIMA ZA PRAĆENJE RAZVOJA I ODRŽIVOSTI TURIZMA, 4. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA PROSTORNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI DESTINACIJE Promijeniti indikator 4.2.1. Status implementacije aktivnosti iz plana upravljanja destinacijom i indikator broj 16. iz Priloga III. Pravilnika: 16 Broj turističkih kreveta po hektaru izgrađenog građevinskog područja (gustoća turističkih kreveta u S zonama i T zonama) prostorni/upravljanje OUD-1- Održivo upravljanje destinacijom Dodati indikatore prostorne održivosti pod 4.3, 4.3.1. i dodati indikator broj 17 u Prilog III. Pravilnika: 17 Broj nekategoriziranih kuća i stanova za odmor na 100 objekata u kojima se stalno živi Prostorni/upravljanje SOUP-1 Održivo upravljanje prostorom Dodati indikatore prostorne održivosti pod 4.4, 4.4.1. i dodati indikator broj 18 u Prilog III. Pravilnika: 18 Broj turističkih kreveta u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju po hektaru izrađenog građevinskog područja JLS Prostorni/upravljanje SOUP-2 Održivo upravljanje prostorom Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prijedlogom pravilnika o metodologiji izračuna prihvatnog kapaciteta definirani su obavezni pokazatelji vezani uz korištenje prostora u destinaciji: udio stambenih jedinica turističke namjene (komercijalni i nekomercijalni kapaciteti) u ukupnom broju stambenih jedinica, maksimalni potencijal izgradnje na neizgrađenim i izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja mješovite namjene, mogućnosti nove stambene izgradnje na neizgrađenim površinama mješovite namjene građevinskog područja naselja.
78 ISTARSKA ŽUPANIJA PRAVILNIK O POKAZATELJIMA ZA PRAĆENJE RAZVOJA I ODRŽIVOSTI TURIZMA, 4. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA PROSTORNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI DESTINACIJE Nije predviđen niti jedan obvezni adekvatni indikator! Status implementacije aktivnosti iz Plana upravljanja destinacijom pogrešno je naveden kao indikator prostorne održivosti umjesto broja kreveta po hektaru i broja stanovnika po hektaru izgrađenog područja. Komentar i prijedlozi: Da se predvide indikatori prostorne održivosti a to su „broj turističkih kreveta u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju po hektaru izgrađenog građevinskog područja JLS u odnosu na broj stanovnika po hektaru izgrađenog građevinskog područja“. Predlažemo i detaljnije raščlaniti komercijalni smještaj prema smještajnoj strukturi na turističke kreveta u Turističkim zonama (T zone) i turističke krevete u stambenim zonama (S zone), jer bi se na taj način dobila realnija slika stanja u prostoru na određenom području. Nikako se ne bi trebalo uzimati u obzir samo komercijalni smještaj iz razloga što su zakonom jasno definirani turistički kreveti koji su dužni plaćati turističku pristojbu, a nisu kategorizirani i o kojim a postoji lako dostupna baza podataka i evidencija u sustavu eVisitor- nekomercijalni turistički smještaj u stambenim zonama, po krevetu. U republici Hrvatskoj se 666.645 osnovnih turističkih kreveta nalazi u nekomercijalnom smještaju, i ti kapaciteti nisu i ne mogu biti u indikatorima prikazani kao „stanovništvo destinacije“ jer se radi o čistim turističkim kapacitetima i turistima/privremenim posjetiteljima u destinaciji. Takvi nekategorizirani turistički kapaciteti predstavljaju direktnu konkurenciju iznajmljivačima u kategoriziranim objektima u domaćinstvima, a koji za razliku od nekomercijalnog smještaja u tim istim stambenim zonama plaćaju sva davanja po krevetima i goste prijavljuju u sustav eVisitor. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. U obavezne pokazatelje dodan je pokazatelj Broj ostvarenih noćenja u destinaciji po hektaru izgrađenog građevinskog područja JLS.
79 ISTARSKA ŽUPANIJA 3. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA EKONOMSKE ASPEKTE ODRŽIVOSTI, 3.1.2. Prosječna duljina boravka turista u destinaciji Prosječan broj noćenja turista u destinaciji ekonomski TP-2- Turistički promet Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prilikom odabira i definiranja pokazatelja održivosti u obzir su uzete svi relevantni europski i svjetski sustavi pokazatelja te znanstvena literatura.
80 ISTARSKA ŽUPANIJA PRAVILNIK O POKAZATELJIMA ZA PRAĆENJE RAZVOJA I ODRŽIVOSTI TURIZMA, 3. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA EKONOMSKE ASPEKTE ODRŽIVOSTI - poslovanje gospodarskih subjekata u turizmu Komentar i prijedlozi tu se mogu gledati noćenja i turistički promet u komercijalnom smještaju u T (ugostitelji) i S zonama (ugostitelji) jer se radi o EKONOMSKOM pokazatelju a ne društvenom. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Jedan pokazatelj se može odnositi na više područja održivosti.
81 ISTARSKA ŽUPANIJA 2. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA OKOLIŠNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI, 2.5.1. Omjer potrošnje električne energije po turističkom noćenju u komercijalnom smještaju s potrošnjom električne energije općeg stanovništva destinacije (po osobi; po noćenju) Omjer potrošnje električne energije po turističkom krevetu s potrošnjom električne energije lokalnog stanovništva destinacije (po osobi, po krevetu) izmjeren dvaput godišnje u periodima najvećeg i najmanjeg opterećenja okolišni - klima UEN-1 - Održivo upravljanje energijom Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Pokazatelji uzimaju u obzir i podatak o nekomercijalnom smještaju što je vidljivo iz metodoloških tablica. Radi daljnjeg pojašnjenja upotrijebit će se izraz smještaj u destinaciji koji podrazumijeva sve vrste smještaja o kojima se evidencija vodi u sustavu eVisitor. Promijenjen je naziv pokazatelja, te je prilagođena metodologija izračuna pokazatelja.
82 ISTARSKA ŽUPANIJA 2. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA OKOLIŠNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI, 2.5.1. Omjer potrošnje električne energije po turističkom noćenju u komercijalnom smještaju s potrošnjom električne energije općeg stanovništva destinacije (po osobi; po noćenju) - održivo upravljanje energijom (Pokazatelj broj 9. Omjer potrošnje električne energije po turističkom noćenju u komercijalnom smještaju s potrošnjom električne energije općeg stanovništva destinacije (po osobi; po noćenju UEN-1) OKOLIŠNI KLIMA Komentar i prijedlozi: Umjesto omjera potrošnje vode po noćenju u komercijalnom smještaju u odnosu na potrošnju energije općeg stanovništva destinacije trebalo bi stajati „Omjer potrošnje električne energije po turističkom krevetu i prijavljenim turističkim noćenjima u odnosu s potrošnjom električne energije lokalnog stanovništva u kućanstvima destinacije (po osobi; po noćenju)- okolišni (UVR-1 - Upravljanje vodnim resursima) Što je to „opće stanovništvo destinacije“? Pod što ubrajamo potrošnju „stanovništva-turista u destinaciji koji noće turistički u nekomercijalnom smještaju?“ Kako ćemo brojati potrošnju turista u nekomercijalnom smještaju, koji nikako nisu i ne mogu biti „lokalno stanovništvo“ niti „opće stanovništvo“ destinacije. Prijedlog: Omjer potrošnje električne energije po turističkom krevetu s potrošnjom električne energije lokalnog stanovništva destinacije (po osobi, po krevetu) izmjeren dvaput godišnje u periodima najvećeg i najmanjeg opterećenja okolišni - klima UEN-1 - Održivo upravljanje energijom Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Pokazatelji uzimaju u obzir i podatak o nekomercijalnom smještaju što je vidljivo iz metodoloških tablica. Radi daljnjeg pojašnjenja upotrijebit će se izraz smještaj u destinaciji koji podrazumijeva sve vrste smještaja o kojima se evidencija vodi u sustavu eVisitor. Promijenjen je naziv pokazatelja, te je prilagođena metodologija izračuna pokazatelja.
83 ISTARSKA ŽUPANIJA 1. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA DRUŠTVENE ASPEKTE ODRŽIVOSTI, 1.2.1. Zadovoljstvo cjelokupnim boravkom u destinaciji Omjer količine komunalnog otpada po turističkom krevetu u odnosu na količine otpada po broju lokalnih stanovnika kućanstava u destinaciji (po osobi, po krevetu) izmjereno dvaput godišnje u periodima najmanjeg i najvećeg opterećenja okolišni GO-1 - Gospodarenje otpadom Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prilikom određivanja pokazatelja vodilo se računa i o broju i dostupnosti podataka potrebnih za izračun svakog pojedinog pokazatelja te su rađene simulacije kako bi se osiguralo da turističke zajednice mogu na temelju dostupnih podataka i u kratkom roku izračunati obvezne pokazatelje bez potrebe uključivanja vanjskih stručnjaka. Isti će se uzeti u obzir ubuduće. Smjernicama za provođenje istraživanja zadovoljstva cjelokupnim boravkom u destinaciji opisan je način mjerenja i praćenja ovog pokazatelja u svim destinacijama na isti način u mjeri u kojoj je to moguće poštujući različitosti destinacija.
84 ISTARSKA ŽUPANIJA 1. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA DRUŠTVENE ASPEKTE ODRŽIVOSTI, 1.2.1. Zadovoljstvo cjelokupnim boravkom u destinaciji - gospodarenje otpadom (Pokazatelj broj 7. Omjer količine komunalnog otpada nastalog po noćenju turista u komercijalnom smještaju i količine otpada koje generira stanovništvo u destinaciji kg tone po stanovniku, po godini ili po mjesecima) GO-1) OKOLIŠNI Komentar i prijedlozi: Omjer količine komunalnog otpada po turističkom krevetu izmjereno dvaput godišnje (u periodima najvećeg i najmanjeg opterećenja) u odnosu na količine otpada po broju lokalnih stanovnika kućanstava u destinaciji izmjereno dvaput godišnje (u periodima najmanjeg i najvećeg opterećenja) Prijedlog: "Omjer količine komunalnog otpada po turističkom krevetu u odnosu na količine otpada po broju lokalnih stanovnika kućanstava u destinaciji (po osobi, po krevetu) izmjereno dvaput godišnje u periodima najmanjeg i najvećeg opterećenja okolišni GO-1 - Gospodarenje otpadom" Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Isto je obuhvaćeno zasebnim pokazateljem. Prilikom određivanja pokazatelja vodilo se računa i o broju i dostupnosti podataka potrebnih za izračun svakog pojedinog pokazatelja te su rađene simulacije kako bi se osiguralo da turističke zajednice mogu na temelju dostupnih podataka i u kratkom roku izračunati obvezne pokazatelje bez potrebe uključivanja vanjskih stručnjaka. Isti će se uzeti u obzir ubuduće.
85 ISTARSKA ŽUPANIJA 2. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA OKOLIŠNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI, 2.1.1.Omjer potrošnje vode po turističkom noćenju u komercijalnom smještaju s potrošnjom vode općeg stanovništva destinacije (po osobi; po noćenju) "Omjer potrošnje vode po turističkom krevetu s potrošnjom vode lokalnog stanovništva destinacije (po osobi; po krevetu) izmjereno dvaput godišnje u periodima najvećeg i najmanjeg opterećenja okolišni UVR-1 - Upravljanje vodnim resursima" Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prijedlogom Pravilnika metodološkim tablicama predmetni prijedlog je obuhvaćen u izračunu.
86 ISTARSKA ŽUPANIJA 2. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA OKOLIŠNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI, 2.1.1.Omjer potrošnje vode po turističkom noćenju u komercijalnom smještaju s potrošnjom vode općeg stanovništva destinacije (po osobi; po noćenju) - upravljanje vodnim resursima (Pokazatelj broj 5. Omjer potrošnje vode po turističkom noćenju u komercijalnom smještaju s potrošnjom vode općeg stanovništva destinacije- po osobi po noćenju UVR-1) OKOLIŠNI Umjesto omjera potrošnje vode po noćenju u komercijalnom smještaju u odnosu na potrošnju vode općeg stanovništva destinacije trebalo bi stajati „Omjer potrošnje vode po turističkom krevetu s potrošnjom vode lokalnog stanovništva u kućanstvima destinacije (po osobi; po noćenju)- okolišni (UVR-1 - Upravljanje vodnim resursima) Što je to „opće stanovništvo destinacije“? Pod što ubrajamo potrošnju „stanovništva-turista u destinaciji koie noće turistički u nekomercijalnom smještaju?“ Kako ćemo brojati potrošnju turista u nekomercijalnom smještaju, koji nikako nisu i ne mogu biti „lokalno stanovništvo“ niti „opće stanovništvo“ destinacije. Prijedlog Indikatora broj 5.: Omjer potrošnje vode po turističkom krevetu s potrošnjom vode lokalnog stanovništva destinacije (po osobi; po krevetu) izmjereno dvaput godišnje u periodima najvećeg i najmanjeg opterećenja okolišni UVR-1 - Upravljanje vodnim resursima Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prilikom odabira i definiranja pokazatelja održivosti u obzir su uzete svi relevantni europski i svjetski sustavi pokazatelja te znanstvena literatura.
87 ISTARSKA ŽUPANIJA 1. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA DRUŠTVENE ASPEKTE ODRŽIVOSTI, 1.1.1. Broj turističkih noćenja na stotinu stalnih stanovnika - zadovoljstvo lokalnog stanovništva turizmom (Pokazatelj br. 1. Broj turističkih noćenja na stotinu stalnih stanovnika ZL-1) – DRUŠTVENI POKAZATELJ Turistička noćenja u stambenim zonama mogu biti jedino ekonomski pokazatelj, nikako društveni. Umjesto turističkih noćenja trebalo bi uzimati u obzir „broj turističkih kreveta (komercijalnih i nekomercijalnih) odnosno gustoća turističkih kreveta u stambenim zonama građevinskih područja na stotinu stalnih stanovnika“- obavezni indikator društvene održivosti (zadovoljstvo lokalnog stanovništva ZL-1), te bi trebalo provoditi ankete o zadovoljstvu sa lokalnim stanovništvom Prijedlog: Pokazatelj broj 1: „broj turističkih kreveta (komercijalnih i nekomercijalnih) odnosno gustoća kreveta u stambenim zonama građevinskih područja na stotinu stalnih stanovnika“- obavezni indikator društvene održivosti (zadovoljstvo lokalnog stanovništva ZL-1) Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na prijedlogu. Prijedlogom pravilnika o metodologiji izračuna prihvatnog kapacitete definirani su obavezni pokazatelji vezani uz korištenje prostora u destinaciji: Udio stambenih jedinica turističke namjene (komercijalni i nekomercijalni kapaciteti) u ukupnom broju stambenih jedinica, Maksimalni potencijal izgradnje na neizgrađenim i izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja mješovite namjene, Mogućnosti nove stambene izgradnje na neizgrađenim površinama mješovite namjene građevinskog područja naselja.
88 ISTARSKA ŽUPANIJA 1. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA DRUŠTVENE ASPEKTE ODRŽIVOSTI, 1.1.1. Broj turističkih noćenja na stotinu stalnih stanovnika Pokazatelj broj 1. Broj turističkih kreveta na stotinu stalnih stanovnika društveni ZL-1- zadovoljstvo lokalnog stanovništva turizmom Nije prihvaćen Zahvaljujemo na prijedlogu. Prijedlogom pravilnika o metodologiji izračuna prihvatnog kapacitete definirani su obavezni pokazatelji vezani uz korištenje prostora u destinaciji: Udio stambenih jedinica turističke namjene (komercijalni i nekomercijalni kapaciteti) u ukupnom broju stambenih jedinica, Maksimalni potencijal izgradnje na neizgrađenim i izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja mješovite namjene, Mogućnosti nove stambene izgradnje na neizgrađenim površinama mješovite namjene građevinskog područja naselja.
89 ISTARSKA ŽUPANIJA PRAVILNIK O POKAZATELJIMA ZA PRAĆENJE RAZVOJA I ODRŽIVOSTI TURIZMA, Prilog III. Članak 14. Zakona o turizmu (NN156/2023) propisuje Pokazatelje održivosti destinacije. Pokazatelji održivosti destinacije su alat za praćenje održivosti i informirano upravljanje razvojem turizma. Prate se pokazatelji koji mjere utjecaje turizma na gospodarske, društvene, okolišne i prostorne aspekte održivosti destinacije i to izričito su i taksativno navedeni: - zadovoljstvo lokalnog stanovništva turizmom (Pokazatelj br. 1. Broj turističkih noćenja na stotinu stalnih stanovnika ZL-1) – DRUŠTVENI POKAZATELJ Turistička noćenja u stambenim zonama mogu biti jedino ekonomski pokazatelj, nikako društveni. Umjesto turističkih noćenja trebalo bi uzimati u obzir „broj turističkih kreveta (komercijalnih i nekomercijalnih) odnosno gustoća turističkih kreveta u zonama građevinskih područja na stotinu stalnih stanovnika“- obavezni indikator društvene održivosti (zadovoljstvo lokalnog stanovništva ZL-1), te bi trebalo provoditi ankete o zadovoljstvu sa lokalnim stanovništvom - upravljanje vodnim resursima (Pokazatelj broj 5. Omjer potrošnje vode po turističkom noćenju u komercijalnom smještaju s potrošnjom vode općeg stanovništva destinacije- po osobi po noćenju UVR-1) OKOLIŠNI Umjesto omjera potrošnje vode po noćenju u komercijalnom smještaju u odnosu na potrošnju vode općeg stanovništva destinacije trebalo bi stajati „Omjer potrošnje vode po turističkom krevetu s potrošnjom vode lokalnog stanovništva u kućanstvima destinacije (po osobi; po noćenju)- okolišni (UVR-1 - Upravljanje vodnim resursima) Što je to „opće stanovništvo destinacije“? Pod što ubrajamo potrošnju „stanovništva-turista u destinaciji koie noće turistički u nekomercijalnom smještaju?“ Kako ćemo brojati potrošnju turista u nekomercijalnom smještaju, koji nikako nisu i ne mogu biti „lokalno stanovništvo“ niti „opće stanovništvo“ destinacije. Komentar i prijedlozi: Umjesto omjera potrošnje vode po noćenju u komercijalnom smještaju u odnosu na potrošnju energije općeg stanovništva destinacije trebalo bi stajati „Omjer potrošnje električne energije po turističkom krevetu i prijavljenim turističkim noćenjima u odnosu s potrošnjom električne energije lokalnog stanovništva u kućanstvima destinacije (po osobi; po no)- okolišni (UVR-1 - Upravljanje vodnim resursima) Što je to „opće stanovništvo destinacije“? Pod što ubrajamo potrošnju „stanovništva-turista u destinaciji koji noće turistički u nekomercijalnom smještaju?“ Kako ćemo brojati potrošnju turista u nekomercijalnom smještaju, koji nikako nisu i ne mogu biti „lokalno stanovništvo“ niti „opće stanovništvo“ destinacije. - gospodarenje otpadom (Pokazatelj broj 7. Omjer količine komunalnog otpada nastalog po noćenju turista u komercijalnom smještaju i količine otpada koje generira stanovništvo u destinaciji kg tone po stanovniku, po godini ili po mjesecima) GO-1) OKOLIŠNI Komentar i prijedlozi: Omjer količine komunalnog otpada po turističkom krevetu izmjereno dvaput godišnje (u periodima najvećeg i najmanjeg opterećenja) u odnosu na količine otpada po broju lokalnih stanovnika kućanstava u destinaciji izmjereno dvaput godišnje (u periodima najmanjeg i najvećeg opterećenja) - održivo upravljanje energijom (Pokazatelj broj 9. Omjer potrošnje električne energije po turističkom noćenju u komercijalnom smještaju s potrošnjom električne energije općeg stanovništva destinacije (po osobi; po noćenju UEN-1) OKOLIŠNI KLIMA - Održivo upravljanje prostorom- u potpunosti izostali adekvatni obavezni indikatori! Status implementacije aktivnosti iz Plana upravljanja destinacijom pogrešno je naveden kao indikator prostorne održivosti, umjesto broja kreveta po hektaru i broja stanovnika po hektaru izgrađenog područja. Komentar i prijedlozi: Da se predvide indikatori prostorne održivosti a to su „broj turističkih kreveta u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju po hektaru izgrađenog građevinskog područja JLS u odnosu na broj stanovnika po hektaru izgrađenog građevinskog područja“ Po mogućnosti bi bilo možda dobro i detaljnije raščlaniti komercijalni smještaj prema smještajnoj strukturi na turističke kreveta u Turističkim zonama (T zone) i turističke krevete u stambenim zonama (S zone), jer bi se na taj način dobila realnija slika problema u prostoru na određenom području. Nikako ne uzimati u obzir samo komercijalni smještaj iz razloga što su zakonom jasno definirani turistički kreveti koji su dužni plaćati turističku pristojbu, a nisu kategorizirani i o kojim a postoji lako dostupna evidencija u sustavu eVisitor- nekomercijalni turistički smještaj u stambenim zonama, po krevetu (666.645 osnovnih turističkih kreveta nalazi se u nekomercijalnom smještaju, i ti kapaciteti nisu i ne mogu biti u indikatorima prikazani kao „stanovništvo destinacije“ jer se radi o čistim turističkim kapacitetima i turiastima/privremenim posjetiteljima u destinaciji, koji predstavljaju direktnu konkurenciju iznajmljivačima u kategoriziranim objektima, a koji za razliku od nekomercijalnog smještaja u tim istim stambenim zonama, plaćaju sva davanja po krevetu i sve goste prijavljuju u eVisitor) - poslovanje gospodarskih subjekata u turizmu Komentar i prijedlozi: noćenja i turistički promet u komercijalnom smještaju su EKONOMSKI pokazatelj a ne društvenI. Pravilnik se referira na obavezne indikatore održivosti iz čl. 14. ZOTa i Priloga III. Pravilnika o indikatorima održivosti te je ključnu Tabelu iz priloga III. nužno uskladiti na način kako je predloženo da Pokazatelji iz Tabele Priloga III glase: Pokazatelj Područje održivosti Kod pokazatelja /Tematsko područje 1 Broj turističkih kreveta na stotinu stalnih stanovnika društveni ZL-1- zadovoljstvo lokalnog stanovništva turizmom 2 Zadovoljstvo cjelokupnim boravkom u destinaciji društveni ZT-1 - Zadovoljstvo turista i jednodnevnih posjetitelja destinacijom 3 Udio atrakcija (lokaliteta) pristupačnih osobama s invaliditetom društveni/ upravljanje PD-1 -Pristupačnost destinacije 4 Broj organiziranih turističkih ambulanti društveni SD-1 Sigurnost destinacije 5 Omjer potrošnje vode po turističkom krevetu s potrošnjom vode lokalnog stanovništva destinacije (po osobi; po krevetu) izmjereno dvaput godišnje u periodima najvećeg i najmanjeg opterećenja okolišni UVR-1 - Upravljanje vodnim resursima 6 Udio otpadnih voda destinacije tretiranih do najmanje sekundarne razine prije ispuštanja okolišni GOV-1 - Gospodarenje otpadnim vodama 7 Omjer količine komunalnog otpada po turističkom krevetu u odnosu na količine otpada po broju lokalnih stanovnika kućanstava u destinaciji (po osobi, po krevetu) izmjereno dvaput godišnje u periodima najmanjeg i najvećeg opterećenja okolišni GO-1 - Gospodarenje otpadom 8 Udio i kategorije zaštićenih prirodnih područja u ukupnoj površini u Republici Hrvatskoj okolišni - priroda BR-1 - Zaštita bioraznolikosti 9 Omjer potrošnje električne energije po turističkom krevetu s potrošnjom električne energije lokalnog stanovništva destinacije (po osobi, po krevetu) izmjeren dvaput godišnje u periodima najvećeg i najmanjeg opterećenja okolišni - klima UEN-1 - Održivo upravljanje energijom 10 Uspostavljen sustav za prilagodbu klimatskim promjenama i procjenu rizika okolišni - klima UPK-1- Ublažavanje i prilagodba klimatskim promjena 11 Ukupan broj dolazaka turista u mjesecima ili tromjesečjima s najvećim opterećenjem ekonomski TP-1 - Turistički promet 12 Prosječan broj noćenja turista u destinaciji ekonomski TP-2- Turistički promet 13 Ukupan broj zaposlenih u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane ekonomski PGS-1 - Poslovanje gospodarskih subjekata u turizmu 14 Poslovni prihod gospodarskih subjekata (obveznika poreza na dobit) u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane ekonomski PGS-2 - Poslovanje gospodarskih subjekata u turizmu/ Turistički promet 15 Identifikacija i klasifikacija turističkih atrakcija prostorni/upravljanje TI-1 - turistička infrastruktura 16 Broj turističkih kreveta po hektaru izgrađenog građevinskog područja (gustoća turističkih kreveta u S zonama i T zonama) prostorni/upravljanje OUD-1- Održivo upravljanje destinacijom 17 Broj nekategoriziranih kuća i stanova za odmor na 100 objekata u kojima se stalno živi Prostorni/upravljanje SOUP-1 Održivo upravljanje prostorom 18 Broj turističkih kreveta u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju po hektaru izrađenog građevinskog područja JLS Prostorni/upravljanje SOUP-2 Održivo upravljanje prostorom Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. U obavezne pokazatelje dodan je pokazatelj Broj ostavarenih noćenja u destinaciji po hektaru izgrađenog građevinskog područja JLS. Pokazatelji uzimaju u obzir i podatak o nekomercijalnom smještaju što je vidljivo iz metodoloških tablica. Radi daljnjeg pojašnjenja upotrijebit će se izraz smještaj u destinaciji koji podrazumijeva sve vrste smještaja o kojima se evidencija vodi u sustavu eVisitor. Promijenjen je naziv pokazatelja. Prilikom određivanja pokazatelja vodilo se računa i o broju i dostupnosti podataka potrebnih za izračun svakog pojedinog pokazatelja te su rađene simulacije kako bi se osiguralo da turističke zajednice mogu na temelju dostupnih podataka i u kratkom roku izračunati obvezne pokazatelje bez potrebe uključivanja vanjskih stručnjaka. Isti će se uzeti u obzir ubuduće.
90 ISTARSKA ŽUPANIJA III. POKAZATELJI ODRŽIVOSTI, Članak 9. Budući da je broj ostalih obveznih indikatora za druga područja 4-6, za prostornu održivost kao jednog od temeljnih stupova održivog upravljanja razvojem turizma trebalo bi u obvezne pokazatelje dodati. 4.3.1. Broj nekategoriziranih kuća i stanova za odmor na 100 objekata u kojima se stalno živi 4.3.2. Broj turističkih kreveta u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju po hektaru izrađenog građevinskog područja JLS Tabelu iz priloga III. nužno uskladiti na način kako je predloženo da Pokazatelji iz Tabele Priloga III glase: Pokazatelj Područje održivosti Kod pokazatelja /Tematsko područje 1 Broj turističkih kreveta na stotinu stalnih stanovnika društveni ZL-1- zadovoljstvo lokalnog stanovništva turizmom 2 Zadovoljstvo cjelokupnim boravkom u destinaciji društveni ZT-1 - Zadovoljstvo turista i jednodnevnih posjetitelja destinacijom 3 Udio atrakcija (lokaliteta) pristupačnih osobama s invaliditetom društveni/ upravljanje PD-1 -Pristupačnost destinacije 4 Broj organiziranih turističkih ambulanti društveni SD-1 Sigurnost destinacije 5 Omjer potrošnje vode po turističkom krevetu s potrošnjom vode lokalnog stanovništva destinacije (po osobi; po krevetu) izmjereno dvaput godišnje u periodima najvećeg i najmanjeg opterećenja okolišni UVR-1 - Upravljanje vodnim resursima 6 Udio otpadnih voda destinacije tretiranih do najmanje sekundarne razine prije ispuštanja okolišni GOV-1 - Gospodarenje otpadnim vodama 7 Omjer količine komunalnog otpada po turističkom krevetu u odnosu na količine otpada po broju lokalnih stanovnika kućanstava u destinaciji (po osobi, po krevetu) izmjereno dvaput godišnje u periodima najmanjeg i najvećeg opterećenja okolišni GO-1 - Gospodarenje otpadom 8 Udio i kategorije zaštićenih prirodnih područja u ukupnoj površini u Republici Hrvatskoj okolišni - priroda BR-1 - Zaštita bioraznolikosti 9 Omjer potrošnje električne energije po turističkom krevetu s potrošnjom električne energije lokalnog stanovništva destinacije (po osobi, po krevetu) izmjeren dvaput godišnje u periodima najvećeg i najmanjeg opterećenja okolišni - klima UEN-1 - Održivo upravljanje energijom 10 Uspostavljen sustav za prilagodbu klimatskim promjenama i procjenu rizika okolišni - klima UPK-1- Ublažavanje i prilagodba klimatskim promjena 11 Ukupan broj dolazaka turista u mjesecima ili tromjesečjima s najvećim opterećenjem ekonomski TP-1 - Turistički promet 12 Prosječan broj noćenja turista u destinaciji ekonomski TP-2- Turistički promet 13 Ukupan broj zaposlenih u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane ekonomski PGS-1 - Poslovanje gospodarskih subjekata u turizmu 14 Poslovni prihod gospodarskih subjekata (obveznika poreza na dobit) u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane ekonomski PGS-2 - Poslovanje gospodarskih subjekata u turizmu/ Turistički promet 15 Identifikacija i klasifikacija turističkih atrakcija prostorni/upravljanje TI-1 - turistička infrastruktura 16 Broj turističkih kreveta po hektaru izgrađenog građevinskog područja (gustoća turističkih kreveta u S zonama i T zonama) prostorni/upravljanje OUD-1- Održivo upravljanje destinacijom 17 Broj nekategoriziranih kuća i stanova za odmor na 100 objekata u kojima se stalno živi Prostorni/upravljanje SOUP-1 Održivo upravljanje prostorom 18 Broj turističkih kreveta u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju po hektaru izrađenog građevinskog područja JLS Prostorni/upravljanje SOUP-2 Održivo upravljanje prostorom Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Pokazatelji uzimaju u obzir i podatak o nekomercijalnom smještaju što je vidljivo iz metodoloških tablica. Radi daljnjeg pojašnjenja upotrijebit će se izraz smještaj u destinaciji koji podrazumijeva sve vrste smještaja o kojima se evidencija vodi u sustavu eVisitor. Promijenjen je naziv pokazatelja U obvezne pokazatelje dodan je pokazatelj Broj ostvarenih noćenja u destinaciji po hektaru izgrađenog građevinskog područja JLS.
91 ISTARSKA ŽUPANIJA III. POKAZATELJI ODRŽIVOSTI, Članak 8. Tabelu iz priloga III. nužno uskladiti na način kako je predloženo da Pokazatelji iz Tabele Priloga III glase: Pokazatelj Područje održivosti Kod pokazatelja /Tematsko područje 1 Broj turističkih kreveta na stotinu stalnih stanovnika društveni ZL-1- zadovoljstvo lokalnog stanovništva turizmom 2 Zadovoljstvo cjelokupnim boravkom u destinaciji društveni ZT-1 - Zadovoljstvo turista i jednodnevnih posjetitelja destinacijom 3 Udio atrakcija (lokaliteta) pristupačnih osobama s invaliditetom društveni/ upravljanje PD-1 -Pristupačnost destinacije 4 Broj organiziranih turističkih ambulanti društveni SD-1 Sigurnost destinacije 5 Omjer potrošnje vode po turističkom krevetu s potrošnjom vode lokalnog stanovništva destinacije (po osobi; po krevetu) izmjereno dvaput godišnje u periodima najvećeg i najmanjeg opterećenja okolišni UVR-1 - Upravljanje vodnim resursima 6 Udio otpadnih voda destinacije tretiranih do najmanje sekundarne razine prije ispuštanja okolišni GOV-1 - Gospodarenje otpadnim vodama 7 Omjer količine komunalnog otpada po turističkom krevetu u odnosu na količine otpada po broju lokalnih stanovnika kućanstava u destinaciji (po osobi, po krevetu) izmjereno dvaput godišnje u periodima najmanjeg i najvećeg opterećenja okolišni GO-1 - Gospodarenje otpadom 8 Udio i kategorije zaštićenih prirodnih područja u ukupnoj površini u Republici Hrvatskoj okolišni - priroda BR-1 - Zaštita bioraznolikosti 9 Omjer potrošnje električne energije po turističkom krevetu s potrošnjom električne energije lokalnog stanovništva destinacije (po osobi, po krevetu) izmjeren dvaput godišnje u periodima najvećeg i najmanjeg opterećenja okolišni - klima UEN-1 - Održivo upravljanje energijom 10 Uspostavljen sustav za prilagodbu klimatskim promjenama i procjenu rizika okolišni - klima UPK-1- Ublažavanje i prilagodba klimatskim promjena 11 Ukupan broj dolazaka turista u mjesecima ili tromjesečjima s najvećim opterećenjem ekonomski TP-1 - Turistički promet 12 Prosječan broj noćenja turista u destinaciji ekonomski TP-2- Turistički promet 13 Ukupan broj zaposlenih u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane ekonomski PGS-1 - Poslovanje gospodarskih subjekata u turizmu 14 Poslovni prihod gospodarskih subjekata (obveznika poreza na dobit) u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane ekonomski PGS-2 - Poslovanje gospodarskih subjekata u turizmu/ Turistički promet 15 Identifikacija i klasifikacija turističkih atrakcija prostorni/upravljanje TI-1 - turistička infrastruktura 16 Broj turističkih kreveta po hektaru izgrađenog građevinskog područja (gustoća turističkih kreveta u S zonama i T zonama) prostorni/upravljanje OUD-1- Održivo upravljanje destinacijom 17 Broj nekategoriziranih kuća i stanova za odmor na 100 objekata u kojima se stalno živi Prostorni/upravljanje SOUP-1 Održivo upravljanje prostorom 18 Broj turističkih kreveta u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju po hektaru izrađenog građevinskog područja JLS Prostorni/upravljanje SOUP-2 Održivo upravljanje prostorom Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Pokazatelji uzimaju u obzir i podatak o nekomercijalnom smještaju što je vidljivo iz metodoloških tablica. Radi daljnjeg pojašnjenja upotrijebit će se izraz smještaj u destinaciji koji podrazumijeva sve vrste smještaja o kojima se evidencija vodi u sustavu eVisitor. Promijenjen je naziv pokazatelja . U obavezne pokazatelje dodan je pokazatelj Broj ostavrenih noćenja u destinaciji po hektaru izgrađenog građevinskog područja JLS. Prilikom određivanja pokazatelja vodilo se računa i o broju i dostupnosti podataka potrebnih za izračun svakog pojedinog pokazatelja te su rađene simulacije kako bi se osiguralo da turističke zajednice mogu na temelju dostupnih podataka i u kratkom roku izračunati obvezne pokazatelje bez potrebe uključivanja vanjskih stručnjaka. Isti će se uzeti u obzir ubuduće.
92 ISTARSKA ŽUPANIJA III. POKAZATELJI ODRŽIVOSTI, Članak 8. U potpunosti su izostavljeni indikatori PROSTORNE održivosti u obveznim indikatorima! Navedena su 4 indikatora društvene održivosti, 6 indikatora okolišne održivosti, 4 ekonomske održivosti dok za prostornu održivost nije naveden niti jedan relevantni indikator. Kao indikatori prostorne održivosti navedena su potpuno pogrešno 2 indikatora koji nemaju veze s održivosti prostora: „identifikacija i popis turističkih atrakcija“, te „Status implementacije aktivnosti iz plana upravljanja destinacijom“. Treba obavezno dodati pravi indikator prostorne održivosti a to je je broj turističkih kreveta u stambenim zonama po hektaru izgrađenog građevinskog zemljišta u odnosu na broj stanovnika po hektaru izgrađenog građevinskog zemljišta. Turistički kreveti u nekomercijalnom smještaju koji zauzimaju 35% turističkih smještajnih kapaciteta u RH moraju biti uzeti u obzir kod svih obveznih pokazatelja održivosti. Indikatori održivosti moraju uzeti u obzir sve turističke krevete koji opterećuju prostor, osobito turističke krevete u stambenim zonama namijenjenim stanovanju. Ne može se selektivno uzimati u obzir samo broj noćenja u komercijalnom smještaju kako je prikazano u Prilogu III. Jer nam to neće dati stvarnu sliku stanja na terenu niti će pomoći u definiranju ciljeva informiranog upravljanja razvojem turizma. Obvezni pokazatelji održivosti što se tiče društva i prostora. Broj noćenja u komercijalnom smještaju mogu biti jedino dio ekonomskih indikatora održivosti uz broj dolazaka turista i prosječnu duljinu boravka turista. Broj turističkih kreveta (komercijalnih i nekomercijalnih) po hektaru izgrađenog građevinskog područja u stambenim zonama je indikator prostorne održivosti, dok je je indikator društvene održivosti broj turističkih kreveta (komercijalnih i nekomercijalnih) u stambenim zonama na stotinu stalnih stanovnika. Pravilnik se referira na obavezne indikatore održivosti iz čl. 14. ZOTa i Priloga III. Pravilnika o indikatorima održivosti te je ključnu Tabelu iz priloga III. nužno uskladiti na način kako je predloženo da Pokazatelji iz Tabele Priloga III glase: Pokazatelj broj 1: „broj turističkih kreveta (komercijalnih i nekomercijalnih) odnosno gustoća kreveta u stambenim zonama građevinskih područja na stotinu stalnih stanovnika“- obavezni indikator društvene održivosti (zadovoljstvo lokalnog stanovništva ZL-1) Pokazatelj broj 5: Omjer potrošnje vode po turističkom krevetu s potrošnjom vode lokalnog stanovništva u kućanstvima destinacije (po osobi; po noćenju)- okolišni (UVR-1 - Upravljanje vodnim resursima) Pokazatelj 7: Omjer količine komunalnog otpada po turističkom krevetu izmjereno dvaput godišnje (u periodima najvećeg i najmanjeg opterećenja) u odnosu na količine otpada po broju lokalnih stanovnika kućanstava u destinaciji izmjereno dvaput godišnje (u periodima najmanjeg i najvećeg opterećenja) Pokazatelj broj 9. održivo upravljanje energijom Omjer potrošnje električne energije po turističkom noćenju u komercijalnom smještaju s potrošnjom električne energije općeg stanovništva destinacije (po osobi; po noćenju UEN-1) OKOLIŠNI KLIMA Pokazatelj 12. Prosječan broj noćenja turista u destinaciji- ekonomski pokazatelj Trebalo bi umjesto duljine boravka ovdje brojati broj noćenja u komercijalnom smještaju, jer to je ekonomski indikator koji se odnosi na komercijalni dio turističkih kapaciteta. Pokazatelj broj 16: Broj turističkih kreveta (komercijalnih i nekomercijalnih) odnosno gustoća kreveta po hektaru izgrađenog građevinskog područja- kao obavezni indikator prostorne održivosti (održivo upravljanje prostorom OUP-1) Dodati pokazatelj broj 17, odnosno prebaciti iz specifičnih pokazatelja prostorne održivosti u obvezne pokazatelje prostorne održivosti: 4.3.1. Broj nekategoriziranih kuća i stanova za odmor na 100 objekata u kojima se stalno živi 4.3.2. Broj turističkih kreveta u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju po hektaru izrađenog građevinskog područja JLS Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Pokazatelji uzimaju u obzir i podatak o nekomercijalnom smještaju što je vidljivo iz metodoloških tablica. Radi daljnjeg pojašnjenja upotrijebit će se izraz smještaj u destinaciji koji podrazumijeva sve vrste smještaja o kojima se evidencija vodi u sustavu eVisitor. Promijenjen je naziv pokazatelja. U obavezne pokazatelje dodan je pokazatelj Broj ostvarenih noćenja u destinaciji po hektaru izgrađenog građevinskog područja JLS. Izgrađeno građevinsko područje mješovite namjene uključuje i stambenu namjenu. Prilikom određivanja pokazatelja vodilo se računa i o broju i dostupnosti podataka potrebnih za izračun svakog pojedinog pokazatelja te su rađene simulacije kako bi se osiguralo da turističke zajednice mogu na temelju dostupnih podataka i u kratkom roku izračunati obvezne pokazatelje bez potrebe uključivanja vanjskih stručnjaka. Isti će se uzeti u obzir ubuduće dok je dio predloženih pokazatelja prihvaćen.
93 ISTARSKA ŽUPANIJA II. INDEKS TURISTIČKE RAZVIJENOSTI, Članak 6. ZOT člankom 13. stavkom 2. propisuje je da Prema indeksu turističke razvijenosti, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu se razvrstati u kategorije I, II, III, IV i 0, pri čemu su u kategoriju I svrstana turistički najrazvijenija područja, a u kategoriju 0 područja bez turističke aktivnosti. Pokazatelji turističke održivosti su osnovni alat za praćenje stanja u destinaciji a odnose se na gospodarske, društvene, okolišne i prostorne aspekte održivosti destinacije. U odnosu na njih se treba vezati metodologija svrstavanja JLSova u različite stupnjeve razvijenosti u kontekstu održivog turizma, a ne uzimati u obzir postojeći Indeks turističke razvijenosti koji zapravo velikim brojkama upravo može ukazivati na ono najvažnije a to je da u „najrazvijenijim“ ITR1 jedinicama postoji najveći problem s razvijenošću odnosno problem s održivošću radi velikih brojki turističkih kreveta koji nisu kategorizirani a nalaze se u novoizgrađenim objektima u destinaciji, a koji ukazuju na problem „overturizma“ odnosno ukazuju na nerazvijeni model upravljanja prostorom i zaštite života lokalnog stanovništva. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Zakon o turizmu definira ITR kao pokazatelj kojim se mjeri stupanj turističke razvijenosti JLS-a, a pokazatelji održivosti destinacije su alati praćenja održivosti i informirano upravljanje razvojem turizma.
94 ISTARSKA ŽUPANIJA II. INDEKS TURISTIČKE RAZVIJENOSTI, Članak 3. Prijedlog novog teksta čl.3. st.3. Pravilnika: Apsolutni pokazatelji održivosti su: - broj kreveta: broj kreveta u T zonama i broj kreveta u S zonama - broj kreveta po hektaru izgrađenog građevinskog zemljišta - broj stanovnika po hektaru izgrađenog građevinskog zemljišta - broj kreveta na 100 stanovnika - broj turista - broj noćenja - broj zaposlenih u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Prilikom određivanja pokazatelja vodilo se računa i o broju i dostupnosti podataka potrebnih za izračun svakog pojedinog pokazatelja te su rađene simulacije kako bi se osiguralo da turističke zajednice mogu na temelju dostupnih podataka i u kratkom roku izračunati obvezne pokazatelje bez potrebe uključivanja vanjskih stručnjaka. Isti će se uzeti u obzir ubuduće.
95 ISTARSKA ŽUPANIJA II. INDEKS TURISTIČKE RAZVIJENOSTI, Članak 3. Indeks turističke razvijenosti definira Članak 13. Zakona o turizmu na način da je Indeks turističke razvijenosti pokazatelj koji se računa kao prilagođeni prosjek standardiziranih vrijednosti društveno-gospodarskih pokazatelja radi mjerenja stupnja turističke razvijenosti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u određenom razdoblju. Apsolutni pokazatelji održivosti su: - broj kreveta - broj kreveta u hotelima i sličnim smještajnim objektima - broj turista - broj noćenja - broj zaposlenih u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Problem u ITR 1 je upravo preveliki broj turističkih kreveta u određenom prostoru u odnosu na broj lokalnog stanovništva, odnosno povećanje broja dolazaka i noćenja u špici-glavnom dijelu turističke godine ukazuju na neodrživost prostora. Što je veći pritisak na infrastrukturu, razvijenost destinacije bi trebala biti manja a ne veća u smislu indikatora održivosti. Pokazatelj održivosti koji je navedeni kao relativni a zapravo se radi o apsolutnom pokazatelju : - broj kreveta na 100 stanovnika Nedostaju apsolutni pokazatelj prostorne održivosti: - Broj turističkih kreveta (komercijalnih i nekomercijalnih) po hektaru izgrađenog građevinskog zemljišta - Broj stanovnika po hektaru izgrađenog građevinskog zemljišta Pokazatelji turističke održivosti su osnovni alat za praćenje stanja u destinaciji a odnose se na gospodarske, društvene, okolišne i prostorne aspekte održivosti destinacije. U odnosu na njih se treba vezati metodologija svrstavanja JLSova u različite stupnjeve razvijenosti u kontekstu održivog turizma, a ne uzimati u obzir postojeći Indeks turističke razvijenosti koji zapravo velikim brojkama upravo može ukazivati na ono najvažnije a to je da u „najrazvijenijim“ ITR1 jedinicama postoji najveći problem s razvijenošću odnosno problem s održivošću radi velikih brojki turističkih kreveta koji nisu kategorizirani a nalaze se u novoizgrađenim objektima u destinaciji, a koji ukazuju na problem „overturizma“ odnosno ukazuju na nepostojanje adekvatnog modela upravljanja prostorom i zaštite života lokalnog stanovništva. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Indeks turističke razvijenosti definiran je odredbom članka 13. Zakona o turizmu.
96 ISTARSKA ŽUPANIJA PRAVILNIK O POKAZATELJIMA ZA PRAĆENJE RAZVOJA I ODRŽIVOSTI TURIZMA Smatramo pozitivnim u prvom redu konstruktivne napore uložene u izradu pravilnika koji pobliže definiraju procese i metodologiju održivog upravljanja turizma u Republici Hrvatskoj, nastavno na novi Zakon o turizmu ZOT koji je na snazi od početka ove godine. Prije komentiranja sadržaja pravilnika, kao početnu točku bismo željeli postaviti ključne komentare i detektirane probleme u Pravilniku o pokazateljima održivosti a to su: Problemi i prijedlozi potencijalnih rješenja: 1. Prostorna održivost: Ukupni broj kreveta po hektaru izgrađenog zemljišta te ukupni broj kreveta u odnosu na broj lokalnog stanovništva moraju biti OBVEZNI i OSNOVNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI i statistike u svim tipovima smještajnih objekata (komercijalnim i nekomercijalnim), broj kreveta mora biti uključen u obavezne osnovne indikatore prostorne održivosti propisane čl. 14 Zakona o turizmu (Održivo upravljanje prostorom) i čl. 8. te vezanog priloga III Pravilnika o pokazateljima za praćenje razvoja i održivosti turizma. Informirano upravljanje razvojem turizma mora biti utemeljeno na točnim informacijama o kapacitetima turističkih kreveta u svim kategorijama turističkog smještaja raščlanjeno po svim vrstama objekata. U Republici Hrvatskoj u turističkim T zonama u svim Hotelima je smješteno ukupno 163.816 kreveta a u svim Kampovima u RH smješteno je ukupno 253.841 kreveta. Nasuprot tome, u stambenim S zonama smješteno je ukupno 1.500.000 turističkih kreveta, od čega je 666.000 turističkih kreveta smješteno u tzv. nekomercijalnom privatnom smještaju. Takav smještaj, osim što čini direktnu konkurenciju kategoriziranom privatnom smještaju u domaćinstvima u tim istim stambenim zonama, predstavljen je u brojkama koje okupiraju stambene kapacitete u stambenim zonama te ih stavljaju u funkciju turizma bez ikakve kategorizacije. Problem koji nastaje u prostoru novogradnjom kapaciteta koji uopće nisu kategorizirani, i u kojima ne živi lokalno stanovništvo, a koriste se isključivo za turizam- tzv. Nekomercijalni privatni smještaj (više od 666 tisuća kreveta), te predstavljaju čiste turističke kapacitete u destinacijama koji se nalaze u stambenim zonama i koji bi trebali u prvom redu biti namijenjeni stanovanju. Takvih kapaciteta ima više nego svih kategoriziranih kapaciteta u privatnom smještaju u domaćinstvima u Republici Hrvatskoj. Iznajmljivači koji su kategorizirani uredno plaćaju sva davanja i prijavljuju svoje goste/turiste koji u tim objektima noće, za razliko od vlasnika nekomercijalnog smještaja koji ne plaćaju turističku pristojbu iako je zakonom i za njih propisana obveza prijave svih gostiju. U Republici Hrvatskoj se trenutno 70 % turističkih kreveta (1.500.000) nalazi u privatnom smještaju- u stambenim zonama. Od toga se u nekategoriziranom nekomercijalnom smještaju nalazi preko 666.000 kreveta, a 669.000 kreveta je kategorizirano za smještaj u domaćinstvu. Za usporedbu, u svim Hotelima u Republici Hrvatskoj imamo ukupno 164.000 kreveta. Brojka od 666.000 turističkih kreveta i te kako je važna i mora biti uzeta u obzir kroz indikator prostorne održivosti po hektaru izgrađenog građevinskog zemljišta u odnosu na broj lokalnog stanovništva po hektaru izgrađenog građevinskog zemljišta. 2. Ekološka održivost: Vezano za potrošnju vode- problem definiranja "Općeg stanovništva destinacije" u kontekstu lokalnog stanovništva destinacije i turista koji borave u nekomercijalnom smještaju, za koji se ne razumije di ćemo ga ubrajati. Nekomercijalni smještaj nije i ne može biti svrstan pod „Opće stanovništvo destinacije“ jer se radi o klasičnim turističkim krevetima i turistima u destinaciji a ne o lokalnim stanovnicima. Nekomercijalni privatni smještaj u pojedinim destinacijama premašuje ukupni broj kreveta u komercijalnom privatnom smještaju, i kao takav mora biti uzet u obzir u okolišnim indikatorima održivosti. Ne može lokalno stanovništvo destinacije odgovarati za povećani opseg smeća koji se generira u "kućanstvima" u glavnoj špici turističke godine na način da se turiste nekomercijalnog smještaja svrsta pod "opće stanovništvo destinacije". Kod gospodarenja otpadom treba razlikovati kućanstva u kojima trajno živi lokalno stanovništvo cijele godine od nekomercijalnog smještaja koji se puni sezonski i koji vrši povećani pritisak na komunalnu infrastrukturu, a nije lokalno stanovništvo destinacije. Vezano za komunalni otpad- Nekomercijalni turistički kreveti i komunalni otpad tih turista ne spada u količinu otpada koje generira „stanovništvo destinacije“ nego se i tu radi o turistima i stvaranju dodatnog komunalnog otpada u destinacijama od strane turista a ne lokalnog stanovništva, koji mora biti kao takav biti pravilno evidentiran. 3. Društvena održivost- Razdvajanje lokalnog stanovništva destinacije od turista iz nekomercijalnog turističkog smještaja: Nekomercijalni smještaj NIJE lokalno stanovništvo destinacije niti čisti turistički kapaciteti smiju biti svrstani pod „Opće stanovništvo destinacije“. Opće stanovništvo destinacije može biti samo lokalno stanovništvo koje živi u jedinicama lokalnih i područnih (regionalnih) samouprava određene destinacije, bez obzira na državljanstvo. Svi oni koji nisu lokalni stanovnici destinacije mogu biti jedino turisti u toj destinaciji, bez obzira borave li u komercijalnom ili nekomercijalnom smještaju. Kategorija turista mora biti obuhvaćena indikatorima prostorne i društvene održivosti putem broja turističkih kreveta u odnosu na lokalno stanovništvo destinacije. Brojka turističkih kreveta u RH 666.645 lako je dostupna iz sustava eVisitor, te se vrlo lako može staviti u korelaciju sa brojem lokalnog stanovništva u pojedinim destinacijama. Procjene su da je u nekom područjima ta brojka i znatno veća, jer nisu svi nekomercijalni kapaciteti u privatnom smještaju ni prijavljeni u sustav eVisitor, iako bi morali biti. Moramo zaštititi naše male privatne iznajmljivače- domaćine od nelojalne konkurencije nekategoriziranih turističkih kapaciteta u tim istim stambenim zonama. Informirano upravljanje razvojem turizma mora biti utemeljeno na točnim informacijama o kapacitetima turističkih kreveta u svim kategorijama turističkog smještaja raščlanjeno po svim vrstama objekata. U republici Hrvatskoj u turističkim T zonama (Hoteli i Kampovi) smješteno je ukupno 417 000 turističkih kreveta dok je u stambenim S zonama smješteno ukupno 1 500 000 turističkih kreveta, od čega je 666 000 u nekomercijalnom smještaju! Udio turističkih kreveta u ukupnom smještaju u Republici Hrvatskoj izražen u postocima na dan 8.7.2024.g. iznosi: 1. Hoteli- Turističke zone, komercijalni smještaj 9,41% (163.816 kreveta) 2. Kampovi- Turističke zone, komercijalni smještaj 13,12% (253.841 kreveta) 3. Privatni smještaj/Domaćinstva – Stambene zone, privatni komercijalni smještaj kod fizičkih osoba-građana rezidenata i nerezidenata (apartmani i kuće za odmor) 34,38% + 0,25% OPG (669.883 kreveta) 4. Ostali ugostiteljski objekti za smještaj u stambenim zonama, privatni komercijalni smještaj kod poslovnih subjekata firmi/pravnih osoba u objektima namijenjenim za stanovanje u stambenim zonama (apartmani i kuće za odmor) 8,36% (155.581) 5. Privatni smještaj/Nekomercijalni smještaj- nekomercijalni turistički kreveti u privatnom nekomercijalnom smještaju u stambenim zonama 34,47% (666.645) Republika Hrvatska ima na dan 8.7.2024.g. ukupno evidentirano 1.934.101 osnovnih turističkih kreveta. Iz statistike je evidentno da je u Republici hrvatskoj u Turističkim zonama (T Zonama) u svim Kampovima i Hotelima u RH ukupno smješteno 22,53% turističkih kreveta dok je u privatnom smještaju u Stambenim zonama (S zonama) namijenjenim stanovanju ukupno smješteno 77,46% turističkih kreveta. Također je evidentno da turistički kreveti u Nekomercijalnom smještaju u Republici Hrvatskoj zauzimaju 35% udjela u ukupnim turističkim smještajnim kapacitetima, sa simboličnom brojkom od 666 tisuća kreveta, te da su u određenim područjima premašili i ukupne smještajne kapacitete kategorizirane u domaćinstvima. Za turiste u nekomercijalnom smještaju također postoji propisana obveza uplate turističke pristojbe sukladno članku 4. Zakona o turističkoj pristojbi (Narodne novine br. 52/2019, 32/2020, 42/2020) a ti su kreveti turistički kapaciteti. Kada se ti isti kapaciteti budu dali u najam za stanovanje ili kada se vlasnik ili druga osoba trajno nastani u tim kapacitetima, oni će postati lokalno stanovništvo destinacije. Cilj svake destinacije je da se izgradnjom novih objekata u prostoru omogući povećavanje broja lokalnog stanovništva, te da se domaćini-iznajmljivači koji imaju kategorizaciju za pružanje usluga smještaja u domaćinstvu adekvatno zaštite od te nelojalne konkurencije u stambenim zonama. Trenutno se u stambenim zonama događa masovna ekspanzija nekategoriziranih turističkih kapaciteta, u vlasništvu nerezidenata u tzv. nekomercijalnom smještaju. Takve kapacitete kupuju osobe koje nisu lokalni stanovnici destinacija, po cijenama koje si lokalno stanovništvo destinacija ne može priuštiti- i to je veliki društveni i prostorni problem. Takav razvoj i neodrživo upravljanje prostorom mora biti pravilno evidentirano u obaveznim indikatorima prostorne održivosti, u cilju informiranog upravljanja razvojem turizma. Te se činjenice ne smiju ignorirati pri donošenju ovog Pravilnika, popisa i metodološke tablice Obveznih pokazatelja održivosti u RH, ako imamo za cilj informirano upravljanje razvojem turizma. Potrebno je jasno razgraničiti kategoriju „lokalnog stanovništva“ destinacije od kategorije „turista“ u nekomercijalnom smještaju, te usmjeriti fokus na ukupni broj svih turističkih kreveta (u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju) u odnosu na ukupni broj stanovnika destinacije kao indikator prostorne održivosti. Sve što gradnjom nastane u prostoru, u prostoru trajno i ostaje, te mora na pravilan način biti evidentirano u obveznim pokazateljima održivog upravljanja prostorom, jer se time u bitnome utječe na sve ostale indikatore održivosti, kao i na upravljanje cjelokupnim održivim turizmom u destinacijama i informiranog upravljanja razvojem turizma. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. U obavezne pokazatelje dodan je pokazatelj Broj ostvarenih noćenja u destinaciji po hektaru izgrađenog građevinskog područja JLS. Pokazatelji uzimaju u obzir i podatak o nekomercijalnom smještaju što je vidljivo iz metodoloških tablica. Radi daljnjeg pojašnjenja upotrijebit će se izraz smještaj u destinaciji koji podrazumijeva sve vrste smještaja o kojima se evidencija vodi u sustavu eVisitor.
97 NATAŠA ANTOLJAK III. POKAZATELJI ODRŽIVOSTI, Članak 8. Ovim dokumentom nije obuhvaćeno ništa što se navodi kao zdravstveni turizam te taj dio nije uopće reguliran. Naime, zadnjih godina se događa da operirane osobe ne mogu odmah na nužno potrebnu rehabilitaciju zato jer se resursi iskorištavaju za dio koji se izravno naplaćuje od korisnika turista, mahom iz stranih zemalja. Također, nigdje nije propisano kako to utječe na razvijenost turizma te kojim osobljem s emisli raditi jer nema niti povećanih upisnih kvota za liječnike, medicinske sestre, fizioterapeute ili brojne druge stručnjake koji u tom procesu sudjeluju. Kad je riječ o zdravstvu općenito, turističke ambulante se organiziraju s teškoćama jer se sav teret povećanih potreba svaljuje na već ionakjo deficitarno osoblje javnih zdravstvenih ustanova. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Zdravstveni turizam reguliran je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti NN 33/2023 te pripadajućim pravilnicima .
98 NATAŠA ANTOLJAK PRAVILNIK O POKAZATELJIMA ZA PRAĆENJE RAZVOJA I ODRŽIVOSTI TURIZMA, III. POKAZATELJI ODRŽIVOSTI Pokazatelji održivosti moraju sadržavati mnogo više toga, kao što je to navedeno u upravljanju održiuvim turizmom u EU. Vidi vezu: https://single-market-economy.ec.europa.eu/sectors/tourism/eu-funding-and-businesses/funded-projects/sustainable/indicators_en Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prilikom odabira i definiranja pokazatelja održivosti u obzir su uzete svi relevantni europski i svjetski sustavi pokazatelja te znanstvena literature. U metodološkim tablicama za svaki pokazatelj navedena je povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima.
99 NATAŠA ANTOLJAK II. INDEKS TURISTIČKE RAZVIJENOSTI, Članak 3. Vjerojatno je bitno broj kakvih kreveta (privatni smještaj, hoteli, moteli, kreveti po kategorijama, uzimaju li se u obzir pomoćni ležajevi itd). Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Za izračun indeksa turističke razvijenosti te obaveznih i specifičnih pokazatelja definirani su specifični podatci potrebni za izračun kao i izvor podataka.
100 NATAŠA ANTOLJAK III. POKAZATELJI ODRŽIVOSTI, Članak 8. Pokazatelji bi trebali biti napisani prema preporukama European Tourism Indicators System for sustainable destination managementa (veza: https://ec.europa.eu/docsroom/documents/15981). Naime, upravo ti pokazatelji omogućavaju uvid u održivost turizma za koju se pokazalo u već brojnim državama da predstavlja ogroman problem i gubitke za dio domaćeg stanovništva. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prilikom odabira i definiranja pokazatelja održivosti u obzir su uzete sve relevantni europski i svjetski sustavi pokazatelja i znanstvene literature. U metodološkim tablicama za svaki pokazatelj navedena je povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima.
101 MATIJA ŠTIMAC PRAVILNIK O POKAZATELJIMA ZA PRAĆENJE RAZVOJA I ODRŽIVOSTI TURIZMA Svakako treba zabraniti daljnje (i poništiti sve dosadašnje) kategorizacije turističkog iznajmljivanja u višestambenim zgradama jer bi se time povećao broj dostupnih nekretnina na tržištu za stanovanje kroz dugoročni najam ili prodaju te bi se ujedno i regulirala cijena kvadrata prema standardu lokalnog stanovništva. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Navedeno nije predmet ovoga pravilnika već propisa kojim se uređuje upravljanje i održavanje zgrada.
102 MARKO ĆOSIĆ PRAVILNIK O POKAZATELJIMA ZA PRAĆENJE RAZVOJA I ODRŽIVOSTI TURIZMA Lokalna autonomija i odgovornost: Prijedlog da odgovornost za upravljanje i ograničavanje apartmanizacije i overturizma treba biti na općinama, jer su one bolje informirne o lokalnim potrebama i uvjetima. Izravniji pristup i reakcija: Argument da općine mogu brže i izravnije reagirati na lokalne izazove i promjene nego turističke zajednice. Uključivanje lokalne zajednice: Naglašavanje da općine imaju bliže veze s lokalnim stanovništvom i gospodarstvom, što omogućava bolje uključivanje i uzimanje u obzir interesa svih dionika. Bolja opremljenost resursima: Napomena da općine općenito raspolažu s više resursa i kapaciteta za preuzimanje sveobuhvatnih upravljačkih i planerskih zadataka. Izbjegavanje sukoba interesa: Argument da bi turističke zajednice potencijalno mogle doći u sukob interesa, jer im je često primarni fokus na promociji turizma, dok općine pokrivaju širi spektar odgovornosti i interesa. Odgovornost za upravljanje i ograničavanje apartmanizacije i overturizma treba biti na općinama, jer su one bolje informirane o lokalnim potrebama i uvjetima. Općine imaju izravniji pristup lokalnoj zajednici i bolje poznavanje lokalnih uvjeta, što omogućava bržu i usmjereniju reakciju na izazove. Uključivanje lokalnog stanovništva i gospodarstva kroz općine osigurava sveobuhvatnije uzimanje u obzir svih interesa. Općine raspolažu s više resursa i kapaciteta za učinkovito upravljanje i planiranje. Izbjegavanje potencijalnih sukoba interesa kod turističkih zajednica, koje su primarno usmjerene na promociju turizma. Prebacivanjem odgovornosti na općine omogućava se uravnoteženije i lokalno specifičnije upravljanje razvojem turizma. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Sukladno odredbama Zakona o turizmu pokazatelji održivosti sastavni su dio plana upravljanja destinacijom koje kao planske dokumente izrađuju turističke zajednice koje su izrađene planove dužne dostaviti na usvajanje predstavničkim tijelima jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.
103 MARIO ŠPADINA 2. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA OKOLIŠNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI, 2.4. Zaštitabioraznolikosti Zaštićena područja čine samo mali dio okoliša koji se eksploatira u svrhe turizma. Nužno je definirati proširenje ranjivih područja svake destinacije zbog antropogenog i klimatskog utjecaja. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prijedlogom Pravilnika obuhvaćen je optimalan skup obveznih pokazatelja.
104 MARIO ŠPADINA 2. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA OKOLIŠNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI, 2.1. Upravljanje vodnim resursima Informacije o razini tehnologije sustava za obradu otpadnih voda u destinaciji, kao i o potencijalnom riziku od onečišćenja vodnih/morskih resursa, su kvalitativni opisi koji ne mogu procijeniti stvarne posljedice i učinak na okoliš, niti omogućiti razlučivanje sezonalnosti i utjecaja klimatskih promjena na destinaciji. Za kvantitativnu i stvarnu procjenu utjecaja otpadnih voda tijekom turističke sezone, navedeni pokazatelj treba dodatno uključivati kontinuirano praćenje ispusta tretiranih voda bilo kojeg stupnja, kao i procjene učinka na okoliš. Takav sustav mora često generirati pouzdane podatke te je nužno provoditi periodičnu evaluaciju stanja destinacije. Neovisno o stupnju obrade otpadnih voda poslovnih subjekata te rezultirajućem mikrobiološkom i biokemijskom sastavu ispuštenih voda, te vode su i dalje abnormalna pojava u kontekstu prosječnog stanja vodnog ekosustava. Neke od pojava su povecana eutrofikacija, disperzija sedimentata, itd. Iz tog razloga nužno je dodatno pratiti i konačne promjene morskog okoliša (ili bilo kojeg drugog vodnog tijela). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Predloženi elementi su preopsežni za opis navedenog pokazatelja. Prilikom odabira i definiranja pokazatelja održivosti u obzir su uzete svi relevantni europski i svjetski sustavi pokazatelja te znanstvena literature i trenutna dostupnost podataka.
105 MARIO ŠPADINA 2. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI  KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA OKOLIŠNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI DESTINACIJE , 2.2.3. Propisi za postavljanje, održavanje i ispitivanje ispusta iz septičkih jama i sustava za pročišćavanje otpadnih voda i dokazi o njihovoj provedbi Informacije o razini tehnologije sustava za obradu otpadnih voda u destinaciji, kao i o potencijalnom riziku od onečišćenja vodnih/morskih resursa, su kvalitativni opisi koji ne mogu procijeniti stvarne posljedice i učinak na okoliš, niti omogućiti razlučivanje sezonalnosti i utjecaja klimatskih promjena na destinaciji. Za kvantitativnu i stvarnu procjenu utjecaja otpadnih voda tijekom turističke sezone, navedeni pokazatelj treba dodatno uključivati kontinuirano praćenje ispusta tretiranih voda bilo kojeg stupnja, kao i procjene učinka na okoliš. Takav sustav mora često generirati pouzdane podatke te je nužno provoditi periodičnu evaluaciju stanja destinacije. Neovisno o stupnju obrade otpadnih voda poslovnih subjekata te rezultirajućem mikrobiološkom i biokemijskom sastavu ispuštenih voda, te vode su i dalje abnormalna pojava u kontekstu prosječnog stanja vodnog ekosustava. Neke od pojava su povecana eutrofikacija, disperzija sedimentata, itd. Iz tog razloga nužno je dodatno pratiti i konačne promjene morskog okoliša (ili bilo kojeg drugog vodnog tijela). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Predloženi elementi za opis pokazatelja su preopširni.
106 MARIO ŠPADINA 4. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA PROSTORNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI DESTINACIJE, 4.2.1. Javno dostupan plan odgovora na krizne i izvanredne situacije koji razmatra sektor turizma Izvanredne situacije koje uključuju onečišćenja vodnih tijela događaju se na dnevnoj razini (npr. povećana razina oborina, izljevi tankera, prelijevanje crnih jama itd.). Protokoli koji se mogu koristiti u ove svrhe srodni su CBRNE pristupu te su stoga zahtjevniji od dosadašnjeg praćenja stanja vodnih tijela. Dodatno, nužno je predvidjeti posljedice prirodnih i ostalih katastrofa, čime bi se povećala učinkovitost pravovremene reakcije i smanjila šteta - prema principima digitalnih blizanaca. Program za lokalno pružanje informacija o stanju vodnih tijela svakodnevno. Periodičnost prikupljanja podataka: svake godine Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prijedlog nije predmet Pravilnika.
107 MARIO ŠPADINA 2. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI  KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA OKOLIŠNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI DESTINACIJE , 2.4. Zaštita bioraznolikosti Zaštićena područja čine samo mali dio okoliša koji se eksploatira u svrhe turizma. Nužno je definirati proširenje ranjivih područja svake destinacije zbog antropogenog i klimatskog utjecaja. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Pokazatelji su definirani temeljem dostupnosti i mogućnosti izračuna u prihvatljivom vremenskom okviru.
108 MARIO ŠPADINA PRAVILNIK O POKAZATELJIMA ZA PRAĆENJE RAZVOJA I ODRŽIVOSTI TURIZMA, 2. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI  KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA OKOLIŠNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI DESTINACIJE Zaštićena područja čine samo mali dio okoliša koji se eksploatira u svrhe turizma. Nužno je definirati proširenje ranjivih područja svake destinacije zbog antropogenog i klimatskog utjecaja. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prilikom odabira i definiranja pokazatelja održivosti u obzir su uzete svi relevantni europski i svjetski sustavi pokazatelja te znanstvena literature. Prijedlogom Pravilnika obuhvaćen je optimalan skup obveznih pokazatelja.
109 MARIO ŠPADINA 2. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI  KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA OKOLIŠNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI DESTINACIJE , 2.2.1. Udio turističkih poslovnih subjekata koji koriste recikliranu vodu Informacije o razini tehnologije sustava za obradu otpadnih voda u destinaciji, kao i o potencijalnom riziku od onečišćenja vodnih/morskih resursa, predstavljaju kvalitativne opise koji ne mogu procijeniti stvarne posljedice i učinak na okoliš niti omogućiti razlučivanje sezonalnosti i utjecaja klimatskih promjena na destinaciji. Za kvantitativnu i stvarnu procjenu utjecaja otpadnih voda tijekom turističke sezone, navedeni pokazatelj treba dodatno uključivati kontinuirano praćenje ispusta tretiranih voda bilo kojeg stupnja, kao i procjene učinka na okoliš. Takav sustav mora često generirati pouzdane podatke te je nužno provoditi periodičnu evaluaciju stanja destinacije. Neovisno o stupnju obrade otpadnih voda poslovnih subjekata te rezultirajućem mikrobiološkom i biokemijskom sastavu ispuštenih voda, te vode su i dalje abnormalna pojava u kontekstu prosječnog stanja vodnog ekosustava. Neke od posljedica su povećana eutrofikacija, disperzija sedimenata itd. Iz tog razloga nužno je dodatno pratiti i konačne promjene morskog okoliša (ili bilo kojeg drugog vodnog tijela). Prijedlog je kontinuirano svakodnevno generirati podatke o stanju vodnog tijela te provoditi evaluaciju stanja destinacije jednom godišnje. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prilikom odabira i definiranja pokazatelja održivosti u obzir su uzete svi relevantni europski i svjetski sustavi pokazatelja te znanstvena literature. Prijedlogom Pravilnika obuhvaćen je optimalan skup obveznih pokazatelja.
110 MARIO ŠPADINA 2. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA OKOLIŠNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI, 2.2. Gospodarenjeotpadnimvodama Informacije o razini tehnologije sustava za obradu otpadnih voda u destinaciji, kao i o potencijalnom riziku od onečišćenja vodnih/morskih resursa, predstavljaju kvalitativne opise koji ne mogu procijeniti stvarne posljedice i učinak na okoliš niti omogućiti razlučivanje sezonalnosti i utjecaja klimatskih promjena na destinaciji. Za kvantitativnu i stvarnu procjenu utjecaja otpadnih voda tijekom turističke sezone, navedeni pokazatelj treba dodatno uključivati kontinuirano praćenje ispusta tretiranih voda bilo kojeg stupnja, kao i procjene učinka na okoliš. Takav sustav mora često generirati pouzdane podatke te je nužno provoditi periodičnu evaluaciju stanja destinacije. Neovisno o stupnju obrade otpadnih voda poslovnih subjekata te rezultirajućem mikrobiološkom i biokemijskom sastavu ispuštenih voda, te vode su i dalje abnormalna pojava u kontekstu prosječnog stanja vodnog ekosustava. Neke od posljedica su povećana eutrofikacija, disperzija sedimenata itd. Iz tog razloga nužno je dodatno pratiti i konačne promjene morskog okoliša (ili bilo kojeg drugog vodnog tijela). Prijedlog je kontinuirano svakodnevno generirati podatke o stanju vodnog tijela te provoditi evaluaciju stanja destinacije jednom godišnje. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prilikom odabira i definiranja pokazatelja održivosti u obzir su uzete svi relevantni europski i svjetski sustavi pokazatelja te znanstvena literature te trenutna dostupnost podataka.
111 MARIO ŠPADINA 2. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA OKOLIŠNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI, 2.2.1. Udio otpadnih voda destinacije tretiranih do najmanje sekundarne razine prije ispuštanja Informacije o opterećenju sustava za obradu otpadnih voda u destinaciji, kao i o potencijalnom riziku od onečišćenja vodnih/morskih resursa, su kvalitativni opisi koji ne mogu procijeniti stvarne posljedice i učinak na okoliš, niti omogućiti razlučivanje sezonalnosti i utjecaja klimatskih promjena na destinaciji. Za kvantitativnu i stvarnu procjenu utjecaja otpadnih voda tijekom turističke sezone, navedeni pokazatelj treba dodatno uključivati kontinuirano praćenje ispusta tretiranih voda bilo kojeg stupnja, kao i procjene učinka na okoliš. Takav sustav mora generirati provjerljive podatke i to frekventno te je nužno provoditi periodičnu evaluaciju stanja destinacije. Nadalje, time će se omogućiti proaktivni pristup i uočavanje mikrotrendova s ciljem pravovremenog ograničavanja neželjenih trendova. Prijedlog je kontinuirano svakodnevno generirati podatke o stanju vodnog tijela te provoditi evaluaciju stanja destinacije jednom godišnje. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Predloženi elementi su preopsežni za opis predmetnog pokazatelja. Prilikom odabira i definiranja pokazatelja održivosti u obzir su uzete svi relevantni europski i svjetski sustavi pokazatelja te znanstvena literature i trenutna dostupnost podataka.
112 MARIO ŠPADINA 2. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA OKOLIŠNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI, 2.6.1. Uspostavljen sustav za prilagodbu klimatskim promjenama i procjenu rizika Kod postavljanja pokazatelja za turističke destinacije, potrebno je uzeti u obzir hidromorfološku raznolikost i raznolikost biosfere te postaviti specifične kriterije za svaku destinaciju zasebno. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Predmetno je obrađeno u strateškim, planskim ili programskim dokumentima koji integriraju koncept prilagodbe klimatskim promjenama i procjenu rizika destinacije.
113 MARIA ČRNAC ROCCO 4. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA PROSTORNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI DESTINACIJE, 4.3.6. Procjena pritiska razvoja turizma na kulturnu baštinu   Bogata kulturna i povijesna baština jest uz bogatu prirodnu baštinu najprepoznatljivi i najvrijedniji resurs hrvatskog turizma. U svijetu je Hrvatska prepoznatljiva po silueti Dubrovnika i njegovih zidina, na primjer, a ne nekakvim luksuznim hotelima i turističkoj infrastrukturi kakve možemo naći bilo gdje. Stoga mjerenje učinka turizma - uglavnom nažalost negativnog - na te naše najvrijednije i najosjetljivije resurse treba biti primarno i učestalo. Ne smije se svesti na svake 4 godine, već to treba postati godišnja obaveza Ministarstva kulture i njegovih konzervatorskih odjela (za gradove i naselja pod zaštitom) uz pomoć djelatnika loklanih muzeja i komunalnih redara radom na terenu (nepsorenim uvidom). Upravo zato jer su kulturna, povijesna i prirodna baština neponovljivi i najosjetljiviji resursi potrebno je uspostaviti učinkovite mehanizme kontrole i mjerenja učinka kako bi se moglo promtno reagirati mjerama sankcioniranja i zaštite. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Nema zapreke za učestalije prikupljanje podataka.
114 MARIA ČRNAC ROCCO 4. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA PROSTORNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI DESTINACIJE, 4.3. Održivo upravljanje prostorom Potrebno je dodati još nekoliko pokazatelja kako bi se dobila potpuna slika održivog upravljanja prostorom: 1. stopa zauzetosti javnih površina= ugostiteljske terase, pokretni ugostiteljski objekti, razne naprave i table, stalci za bicikle i slično smanjuju javni prostor na raspolaganju stalnim stanovnicima i turistima za slobodno kretanje (hodanje) i uživanje u destinaciji (razgledavanje građevina povijesno-kulturne baštine) što uvelike utječe na kvalitetu života i doživljaj destinacije; 2. indeks raspoloživosti javnih i gradskih plaža (m2 po stanovniku odnosno turistu) 3. stopa zauzetosti pomorskog dobra namijenjenog turizmu koja će mjeriti koliko plaže/obale ostane slobodno (za jednostavno postavljanje ručnika) nakon što se iskoristi/zauzme za sve koncesije predviđene Zakonom i Planom korištenja pomorskog dobra. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Prijedlog nije predmet ovoga Pravilnika, sadržaj predloženih pokazatelja su djelomično sadržani u Pravilniku o metodologiji izračuna prihvatnog kapaciteta.
115 MARIA ČRNAC ROCCO 1. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI  KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA DRUŠTVENE ASPEKTE ODRŽIVOSTI, 1.4.5. Broj podnesenih prijava zbog buke uzrokovane turističkim aktivnostima Potrebno je omogućiti automatsku prijavu buke i automatsku registraciju tih prijava (putem dežurnog telefona ili aplikacije na mobilnom telefonu) ukoliko se želi dobiti stvaran podatak o prijavama. Ukoliko se prekoračenje razine buke ili stvaranje bude nakon dozvoljenog radnog vremena želi prijaviti sanitarnoj inspekciji, ona radi samo ujutro dok se buka uglavnom događa u noćnim satima. Turistima nemogućnost prijave odnosno hodanje od "vratiju do vratiju" kvari dojam destinacije, a domicilnom stanovništvu koji živi i radi u destinaciji nepotrebnu frustraciju. Zbog toga se vrlo često prijave šalju uglavnom mailom ili telefonskim pozivima u JLS, no one nemaju obavezu bilježenja prijava. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Navedeno nije predmet ovoga pravilnika.
116 MARIA ČRNAC ROCCO 1. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI  KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA DRUŠTVENE ASPEKTE ODRŽIVOSTI, 1.4. Sigurnost destinacije Potrebno je predvidjeti i pokazatelj koji će mjeriti opterećenost policijskoj osoblja van sezone i u tijeku sezone, obzirom da manji broj policajaca (na kopnu i na moru) direktno utječe na sigurnost zajednice. Na taj bi se način bolje i objektivnije mogao planirati rad i kapaciteti sigurnosnih službi. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prilikom odabira i definiranja pokazatelja održivosti u obzir su uzete svi relevantni europski i svjetski sustavi pokazatelja te znanstvena literature. U metodološkim tablicama za svaki pokazatelj navedena je povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima.
117 MAJA KRIŠTAFOR PRAVILNIK O POKAZATELJIMA ZA PRAĆENJE RAZVOJA I ODRŽIVOSTI TURIZMA, 1. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI  KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA DRUŠTVENE ASPEKTE ODRŽIVOSTI U pokazatelje održivosti uključiti i podatke o stranim radnicama i radnicima. Uključiti i pokazatelje koji se tiču integracije stranih radnica i radnika kao i poštivanja njihovih radnih prava. Primjerice: - Udio stranih radnika s ugovorom na određeno vrijeme - Udio stranih radnika s ugovorom na neodređeno vrijeme - Udio stranih radnika sa sezonskim ugovorima - Ukupni indeks zadovoljstva radnim uvjetima - Udio stranih radnika koji govore službeni jezik destinacije - Udio stranih radnika koji ne govore službeni jezik destinacije, ali su pohađali tečaj jezika - Udio stranih radnika koji su suočeni s problemima u komunikaciji na radnom mjestu zbog jezične barijere - Udio gospodarskih subjekata u turizmu koji su osigurali programe integracije - Udio programa integracije koji su financirani iz javnih sredstava - Udio programa integracije koji su financirani iz privatnih sredstava - Udio stranih radnika koji su sudjelovali u programu integracije - Udio gospodarskih subjekata u turizmu koji su razvili vlastite programe integracije - Udio gospodarskih subjekata u turizmu koji surađuju s lokalnim organizacijama na provedbi programa integracije - Udio gospodarskih subjekata u turizmu koji nude jezične tečajeve svojim stranim radnicima itd. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prilikom određivanja pokazatelja vodilo se računa i o broju i dostupnosti podataka potrebnih za izračun svakog pojedinog pokazatelja te su rađene simulacije kako bi se osiguralo da turističke zajednice mogu na temelju dostupnih podataka i u kratkom roku izračunati obvezne pokazatelje bez potrebe uključivanja vanjskih stručnjaka. Isti će se uzeti u obzir ubuduće.
118 MAJA KRIŠTAFOR PRAVILNIK O POKAZATELJIMA ZA PRAĆENJE RAZVOJA I ODRŽIVOSTI TURIZMA Produljiti rok za podnošenje komentara. Savjetovanja za pitanja turizma ne mogu biti usred sezone. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Postupak i rok za provođenje savjetovanja sa zainteresiranom javnošću propisan je Zakonom o pravu na pristup informacijama.
119 LUKA SABO II. INDEKS TURISTIČKE RAZVIJENOSTI, Članak 3. Turistička zajednica Virovitičko-podravske županije: Ljubazno molimo da se u sadržaju pravilnika jasno navede tko je i u kojim rokovima zadužen za izračun indeksa turističke razvijenosti za područja jedinica lokalnih i regionalnih uprava/samouprava. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Indeks turističke razvijenosti definiran je odredbom članka 13. Zakona o turizmu.
120 LUKA SABO PRAVILNIK O POKAZATELJIMA ZA PRAĆENJE RAZVOJA I ODRŽIVOSTI TURIZMA Turistička zajednica Virovitičko-podravske županije: Uvidom u sadržaj Nacrta pravilnika izričito predlažemo produžetak roka prilagodbe Zakonu o turizmu jer za provedbu svih Zakonom predviđenih složenih procesa preostalo vrijeme prilagodbe, a to je do kraja godine, neće biti dovoljno. Predlažemo produžetak roka prilagodbe za minimalno 7 mjeseci jer je upravo toliko vremena proteklo od stupanja Zakona na snagu do pojave Nacrta pravilnika. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Rok je propisan Zakonom o turizmu te ga nije moguće mijenjati odredbama podzakonskog propisa.
121 LIDIJA PETRIĆ PRAVILNIK O POKAZATELJIMA ZA PRAĆENJE RAZVOJA I ODRŽIVOSTI TURIZMA, 1. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA DRUŠTVENE ASPEKTE ODRŽIVOSTI - osim "broja organiziranih turističkih ambulanti" koji ne mora ukazivati na ikakav problem ili usko grlo (ako ne postoje standardi za mjesto određene veličine i broj osoba koje gravitiraju ambulanti) , razmisliti o pokazatelju koji bi ukazivao na broj potencijalnih pacijenata na jednog liječnika opće prakse u vršnim razdobljima sezone (ili neki sličan relativni pokazatelj) : -u domeni okolišnih pokazatelja razmisliti o dodavanju pokazatelja koji bi ukazao na "broj prijavljenih ekoloških /okolišnih ekscesa u destinaciji u vršnim razdobljima " - osim pokazatelja koji se odnosi na "uspostavu sustava za prilagodbe klimatskim promjenama i procjenu rizika" , bilo bi dobro da u skupini društvenih /sigurnosnih pokazatelja imamo i sljedeći: Uspostavljen sustav postupanja u različitim kriznim situacijama -umjesto apsolutnog pokazatelja koji se odnosi na "ukupan broj zaposlenih u djelatnostima pružanja usluga smještaja te pripreme i usluživanja hrane" , razmisliti o o relativnom pokazatelju (postotak zaposlenih u djelatnostima pružanja usluga smještaja te pripreme i usluživanja hrane u ukupnom broju zaposlenih). - razmisliti o razdvajanju stalno zaposlenih i sezonski/privremeno zaposlenih - uvesti pokazatelj "Udio broja stranih radnika u ukupnom broju zaposlenih", što može biti važan pokazatelj društvene održivosti turizma Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prilikom odabira i definiranja pokazatelja održivosti u obzir su uzete sve relevantni europski i svjetski sustavi pokazatelja i znanstvena literature. U metodološkim tablicama za svaki pokazatelj navedena je povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima.
122 LIDIJA PETRIĆ III. POKAZATELJI ODRŽIVOSTI, Članak 9. Budući se i izrada PU destinacijom kao i izračun prihvatnih kapaciteta naslanjaju na pokazatelje održivosti turizma, držim da bi bilo logično da se barem sugerira da isti ne bi smjeli biti "stariji" od dvije godine ukoliko se koriste za izradu navedenih dokumenata (barem kad se radi o obveznim pokazateljima) Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Učestalost izračuna pokazatelja definirana je metodološkim tablicama uzimajući u obzir dostupnost podataka i vremensko razdoblje u kojem je optimalno mjeriti promjene. Prijedlogom pravilnika čl. 9. propisano je kako učestalost izračuna pokazatelja ne može biti u vremenskom periodu dužem od četiri godine.
123 KLARA TROŠT LESIĆ III. POKAZATELJI ODRŽIVOSTI, Članak 10. Doraditi smjernice u svrhu osiguravanja dosljednosti, potencijalne usporedivosti i visoke kvalitete podataka prikupljenih u okviru analize stanja destinacije, smatram da je potrebno dodatno definirati metodologiju prikupljanja i obrade podataka za pokazatelje navedene u članku 8. i članku 10. Smatram da je u smjernicama i uputama o načinu prikupljanja i obrade podataka o pokazateljima potrebno definirati sljedeće korake: 1. Definiranje reprezentativnog uzorka: Za potrebe prikupljanja podataka potrebno je definirati metodologiju odabira reprezentativnog uzorka, odnosno formulu za izračun veličine uzorka. Nadalje, to uključuje definiranje savjeta za segmentaciju uzorka (npr. prema zemlji porijekla, vrsti smještaja, trajanju boravka) te osiguravanje da uzorak obuhvaća dovoljnu veličinu kako bi rezultati bili statistički pouzdani i primjenjivi na cijelu populaciju. 2. Metodologija obrade podataka Smatram da je u uputama za provedbu potrebno definirati i metodologiju obrade podataka koja će omogućiti djelatnicima turističkih zajednica pripremu podataka (kodiranje odgovora ovisno o obliku pitanja) koji će se nakon toga obraditi odgovarajućim statističkim metodama uz pomoć softwerskih paketa. Primljeno na znanje Primjedba se prima na znanje.
124 KLARA TROŠT LESIĆ III. POKAZATELJI ODRŽIVOSTI, Članak 8. S obzirom na navedeni Pravilnik koji uključuje 16 obaveznih pokazatelja za praćenje razvoja i održivosti turizma, smatram da je potrebno revidirati pristup kako bi se omogućila veća fleksibilnost i prilagodba specifičnim potrebama pojedinih destinacija. Prema preporukama Svjetske turističke organizacije (WTO), menadžeri turističkih destinacija trebaju sami odabrati relevantne pokazatelje, bilo da su kvalitativni ili kvantitativni, koji najbolje odgovaraju specifičnim izazovima i prioritetima destinacije. Ovakav pristup osigurava da se prate pokazatelji koji su najvažniji za održivi razvoj određene destinacije, umjesto da se sve destinacije obvezuju na primjenu uniformnog skupa pokazatelja koji možda nisu primjereni za sve. Ključne preporuke: 1. Definiranje minimalnog broja pokazatelja: Predlažem da se smanji broj obaveznih pokazatelja s 16 na minimalno devet pokazatelja, raspoređenih po stupovima održivosti (tri pokazatelja za svaki stup: ekonomski, ekološki i društveni). Ovaj prilagođeni pristup omogućuje veću fleksibilnost destinacijama u odabiru pokazatelja koji su najrelevantniji za specifične okolnosti. Predlažem da se propiše obaveza povećanja broja praćenih pokazatelja u svakom narednom mjerenju za minimalno jedan pokazatelj po području održivosti. 2. Prilagođeni statistički okvir: Cilj turističke politike trebao bi biti stvaranje statističkog okvira koji omogućuje donošenje odluka na temelju podataka (evidence-based decision making). Međutim, nije realno očekivati da jedan popis odabranih pokazatelja može odgovarati svim destinacijama unutar države. 3. Problematika nedostatnih statistički i ostalih podataka: Jedan od ključnih izazova u provedbi ovog Pravilnika je nedostatak pouzdanih i sveobuhvatnih statističkih podataka. Mnogi pokazatelji, poput udjela pročišćenih otpadnih voda ili drugih okolišnih indikatora, ovise o dostupnosti podataka koji često nisu sustavno prikupljani ili ažurirani. Provedba istraživanja i prikupljanje relevantnih podataka često ovise o dobroj volji različitih dionika, uključujući javna tijela, lokalne komunalne službe i privatne subjekte. Ovakva situacija može dovesti do neadekvatnog praćenja ključnih pokazatelja, što posljedično otežava točno identificiranje problema i donošenje informiranih odluka. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prilikom određivanja pokazatelja vodilo se računa i o broju i dostupnosti podataka potrebnih za izračun svakog pojedinog pokazatelja te su rađene simulacije kako bi se osiguralo da turističke zajednice mogu na temelju dostupnih podataka i u kratkom roku izračunati obvezne pokazatelje bez potrebe uključivanja vanjskih stručnjaka. Isti će se uzeti u obzir ubuduće.
125 JOSIP JURIĆ II. INDEKS TURISTIČKE RAZVIJENOSTI, Članak 3. MOLIM VAS DA PRESTANETE SA IZDAVANJEM DOZVOLA ZA APARTMANE U STAMBENIM ZGRADAMA JER APSOLUTO ŠTETI KAKO ZDRAVOM TURIZMU TAKO I NSMA KOJI ŽIVIMO I ZGRADAMA. AKO ŽELIMO ODRŽIVI TURIZAM MORAMO RIJESITI TAJ PROBLEM A I RIJEŠIT CEMO NAJVECI PROBLEM A TO SU PRENAPUHANE CIJENE NEKRETNINA KOJE UTJECU NA SVE NAS KOJI ZELIMO DA SVI MLADIBRACNI PAROVI DOBIJU PRILIKU ZA KUPOVINU ISTE. PO OVIM SAD CIJENAMA TO NIJE MOGUCE JER ONI KOJI IMAJU NOVCE, ISTE PERU KROZ TE NEKRETNINE DIŽUĆI IM VRIJEDNOST A NA DRUGU STRANU SVI OSTALI NE MOGU PODIGNUTI TOLIKE KREDITE DA BI OSIGURALI EGZISTENCIJU....A DA VAMI NE PRICAM O BUCI KOJU TURISTI STVARAJU U ZGRADAMA I STANOVIMA.....STOP APARTMANIMA U ZGRADAMA Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Predloženo nije predmet uređenja ovoga Pravilnika.
126 IVAN DIVKOVIĆ II. INDEKS TURISTIČKE RAZVIJENOSTI, Članak 3. (3) Apsolutni pokazatelji stupnja turističke razvijenosti u prostoru su: - broj kreveta - broj kreveta u hotelima i sličnim smještajnim objektima - Sve za 5 ali DODATI ovdje: Broj kreveta u stambenim zgradama. OBRAZLOZENJE: Taj pokazatelj ima negativan utjecaj na lokalno stanovnistvo i u mnogim zgradama imamo neodrživu situaciju. - broj turista - broj noćenja - broj zaposlenih u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Prilikom određivanja pokazatelja vodilo se računa i o broju i dostupnosti podataka potrebnih za izračun svakog pojedinog pokazatelja te su rađene simulacije kako bi se osiguralo da turističke zajednice mogu na temelju dostupnih podataka i u kratkom roku izračunati obvezne pokazatelje bez potrebe uključivanja vanjskih stručnjaka. Isti će se uzeti u obzir ubuduće.
127 FRANO HERENDIJA PRAVILNIK O POKAZATELJIMA ZA PRAĆENJE RAZVOJA I ODRŽIVOSTI TURIZMA FRANO HERENDIJA Veliki dio problema prekomjernog turizma i posljedica su nekoliko desetljeća stihijskog i potpune nekontroliranog rasta svih oblika privatnog smještaja, kako komercijalnog, tako i nekomercijalnog. To je dovelo i do izuzetno loše strukture smještajnih kapaciteta ( manje od 10% ukupnih kapaciteta u hotelima) , što nas po strukturi smještaja pozicionira kao najlošije na Mediteranu). Država se zadovoljavala svakogodišnjim rastom broja ostvarenih noćenja, i povećanjem milijuna eura prihoda, Iako to nitko nije izrekao, jasno je da je država na taj način vodila socijalnu politiku, posebno na obali. . Sve je to bilo potpuno krivo i rezultiralo je sadašnjim stanjem za kojeg počinjemo shvaćati da postaje neodrživo. Veći dio problema bilo je moguća, a moguće je i sada uz samo nekoliko izmjena zakona koji reguliraju materiju privatnog smještaja, i to: - Smanjiti broj kreveta koji se mogu iznajmljivati u paušalnom modelu iznajmljivanja sa sadašnjih 20 (+ 20 pomoćnih) na maksimalno dvije ili tri smještajne jedinica sa ukupno 8 kreveta - Zabraniti izdavanje dozvola za turističko iznajmljivanje u višestambenim zgradama, - Zabraniti prenošenje rješenja s jedne osobe na drugu u jednoj kalendarskoj godini radi izbjegavanja ulaska u PDV (dosta česta pojava) - Zabraniti mogućnost dvaju ili više rješenja o iznajmljivanju na istoj adresi - Povećati iznose paušala poreza i turističke pristojbe koji su sada iznimno povoljni, i jedan su od razloga prekomjernog rasta svih oblika privatnog smještaja - Diferencirati iznose paušala za turističke apartmane i kuće za odmor koje na tržištu postižu iznimno visoke cijene. Također urbanistički planovi koje donose općine i gradovi , trebali bi dosta restriktivnije definirati građevinska područja, na taj način također doprinijeti kvalitetnijoj zaštiti prostora. Sve što je propušteno napraviti kroz naprijed navedene mjere, sada se spušta na lokalnu razinu koja bi to trebala riješiti kroz studije nosivog kapacitete i planove upravljanja destinacijom, a to neće biti moguće. Najbolja potvrda tome da najveći broj općina i gradova nije iskoristio niti mjeru koja im stoji na raspolaganju već nekoliko godina, a odnosi se na mogućnost samostalnog odlučivanja o iznosu paušalnog poreza i turističke pristojbe koju su samo rijetki iskoristili. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Navedeno nije predmet ovoga pravilnika već zakona kojim se uređuje pružanje ugostiteljskih usluga smještaja.
128 DARKO GROŠIĆ PRAVILNIK O POKAZATELJIMA ZA PRAĆENJE RAZVOJA I ODRŽIVOSTI TURIZMA Pravilnik o pokazateljima za praćenje razvoja i održivosti turizma imat će nedostatak da neće uzeti u obzir sagrađene objekte te broj kreveta u njima, prvenstveno u JLS priobalja. U tim objektima u toku najvećeg vršnog opterećenja (20.7 do 20.8.) se nalaze i vlasnici te „njihovi prijatelji“. Dakle ti objekti su već priključeni na svu komunalnu infrastrukturu i imaju dozvolu za upotrebu. Koji to propis može zabraniti vlasniku tog objekta da izvrši naknadnu kategorizaciju prema važećem Pravilniku ako ispunjava sve uvjete? Zar odluka JLS može derogirati sve uporabne dozvole, propise i Ustavne odredbe te zabraniti vlasniku da radi sa svojim objektom što želi? S druge strane u donošenju mogućih odluka u JLS postoji velika vjerojatnost nepotizma i korupcije. Samo da podsjetim, da su urbanističke planove donosila predstavnička vijeća JLS, da je ministarstvo turizma poticalo građane da rade objekte sa bazenima i čak ih svojedobno i sufinanciralo, da je država dozvolila da hotelske tvrtke bez ikakvih dozvola u kampove dovezu kamp kućice – apartmane i to u svih cca 800 kampova po 200 takvih kućica ukupno oko 16.000 kamp kućica tj. oko 220.000 kreveta. Nitko ne komentira koliko su kamp kućice-apartmani te objekti sa bazenima opteretile komunalnu infratrukturu JLS? Ministarstvo turizma je svojom politikom i izjavama poticalo građane da dižu cijene jer smo mi destinacija koja je potcjenjena, da tražimo turiste bolje platežne moći, da ne želimo masovni turizam ali se svake godine isticalo povećanje broja noćenja. S druge strane tada nitko nije vodio računa o prekomjernom broju turista ali samo u kritičnih mjesec dana, broju kruzera, koliko će ti bazeni trošiti vodu, dali JLS u svojim planovima ima područja za gradnju novih hotela… Većina JLS ni na prijedlog građana nisu htjele u svojim urbanističkim planovima predviđati područja za gradnju novih hotela. Što je vlasnicima građevinskih parcela preostalo nego da grade objekte koje im UPU dozvoljava i to za svoje potrebe ili za iznajmljivanje. Sada se predlaže da se zabrani daljnja gradnja u priobalnim JLS. Ako smo dosegli maksimum u prihvatu turista ali samo u vršnoj sezoni od mjesec dana 20.7.-20.8. kada u većini zemalja građani idu na godišnji odmor jer je to njihova odluka a ne naša želja da nam dolaze kada bi mi, turistička zajednica ili ministarstvo to željelo, onda očito treba predložiti da nema daljnjeg urbaniziranja područja priobalnih JLS. To je jedina mjera koja po mom mišljenju neće biti nezakonita u sprečavanju daljnje „apartmanizacije“ kako se to ističe u medijima i od predstavnika JLS ili ministarstva. JLS je i dosada određivala smjer svog razvoja putem urbanističkih planova JLS, određuje broj suncobrana i ležaljki na plažama, broj kruzera koji dolaze, te može i zabraniti daljnju gradnju. Kakve će posljedice osjetiti proračun JLS ( nema komunalnog doprinosa) te proračun države (bez PDV-a) i građevinski sektor te društvo u cjelini nije teško predvidjeti, a dali će sprečavanje daljnje kategorizacije postojećih objekata biti zakonito će reći svoje mišljenje nadležni sud. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Navedeno nije predmet ovoga pravilnika već Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti i Zakona o turizmu. Zakon o turizmu koji uređuje sustav turizma je lex posteriori u odnosu na važeći Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti. Odredbom članka 31. stavka 3. Zakona o turizmu propisano je da se odluka donesena na temelju stavka 1. podstavaka 1. i 2. toga članka dostavlja nadležnom tijelu u skladu sa zakonom kojim se uređuje ugostiteljstvo i usluge u turizmu koje je, uz uvjete propisane zakonom kojim se uređuje ugostiteljstvo i usluge u turizmu, dužno postupiti u skladu s tom odlukom prilikom izdavanja rješenja u postupku utvrđivanja uvjeta za obavljanje ugostiteljske djelatnosti i pružanja usluga u turizmu.
129 PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM 1. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA DRUŠTVENE ASPEKTE ODRŽIVOSTI, 1.3.1Udio atrakcija (lokaliteta) pristupačnih osobama s invaliditetom Pod obilježja pokazatelja u djelu „Opis i svrha“ navodi se: „Atrakcije kao razlog dolaska u destinaciju mogu biti iznimno raznolike i različite dostupnosti , stoga je svrha ovog pokazatelja uvid u mogućnosti obilaska atrakcija i lokaliteta od interesa osobama s motoričkim ili osjetilnim invaliditetom, pri čemu se pristupačnost očituje u fizičkoj pristupačnosti (za osobe s tjelesnim invaliditetom) i pristupačnost in-situ informacija za osobe s osjetilnim oštećenjima.“ Fizička pristupačnost ne bi se trebala odnositi samo na osobe s motoričkim oštećenjima zdravlja. Dok su fizičke prepreke lako uočljive i samorazumljive u odnosu na osobe s motoričkim oštećenjima zdravlja, one koje omogućuju autonomno i sigurno kretanje osoba s osjetilnim oštećenjima primjerice slijepih i slabovidnih osoba se sastoje se od specifičnih fizičkih intervencija koje se realiziraju dodavanjem primjerice taktilnih signalizacija na gazištima, reljefnih karti, itd. Predmetne intervencije ujedno predstavljaju i mjere opreza i sigurnosti za dobrobit osoba s oštećenjem vida. Prijedlog izmjene: „Atrakcije kao razlog dolaska u destinaciju mogu biti iznimno raznolike i različite dostupnosti , stoga je svrha ovog pokazatelja uvid u mogućnosti obilaska atrakcija i lokaliteta od interesa osobama s invaliditetom (osobama s tjelesnim, intelektualnim mentalnim i osjetilnim oštećenjem zdravlja), pri čemu se pristupačnost očituje u fizičkoj pristupačnosti i pristupačnosti informacija i komunikacija.“ Mišljenja sam da bi u „Obilježjima pokazatelja“ u dijelu „Opis i svrha“ trebale biti obuhvaćene i osobe s intelektualnim teškoćama kojima su također važne informacije u njima pristupačnim oblicima (lako razumljive informacije). Pristupačna informacija je i informacija koja se pruža jednostavnim i kratkim rečenicama, bez korištenja kratica i žargona, riječi popraćene slikovnim prikazom. Zbog navedenog korišten je termin „osobama s invaliditetom“ i izostavljene osobe s motoričkim ili osjetilnim invaliditetom. Ono se nadovezuje na „Podpokazatelji“ : „- udio atrakcija (lokaliteta) fizički pristupačnih osobama s tjelesnim invaliditetom - udio atrakcija (lokaliteta) informacijski pristupačnih osobama s osjetilnim invaliditetom“. “ Prijedlog izmjene: „- udio atrakcija (lokaliteta) fizički pristupačnih osobama s invaliditetom“ „-udio atrakcija (lokaliteta) informacijski i komunikacijski pristupačnih osobama s invaliditetom.“ Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Izmijenjeno je u prijedlogu Pravilnika.
130 DANIJELA ROŠA PRAVILNIK O POKAZATELJIMA ZA PRAĆENJE RAZVOJA I ODRŽIVOSTI TURIZMA Produljiti rok za podnošenje komentara. Savjetovanja za pitanja turizma ne mogu biti usred sezone!!! Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Postupak i rok za provođenje savjetovanja sa zainteresiranom javnošću propisan je Zakonom o pravu na pristup informacijama.
131 DALIBOR MRŠIĆ PRAVILNIK O POKAZATELJIMA ZA PRAĆENJE RAZVOJA I ODRŽIVOSTI TURIZMA **Prijedlog za izmjenu pravilnika o ograničenju uspostave novih turističkih apartmana** Poštovani, S obzirom na potrebu za ograničavanjem uspostave novih turističkih apartmana u destinacijama koje su preopterećene po raznim kriterijima, slažem se s predloženim pravilnikom. Međutim, smatram da pravilnik mora uzeti u obzir kategoriju smještaja prilikom donošenja odluka o ograničavanju. Predlažem da se jedinicama lokalne samouprave naloži donošenje jasnih odluka o broju apartmana s 5 zvjezdica u odnosu na druge kategorije. Ovo je važno kako bi se omogućila transformacija ponude od smještaja niže kategorije prema vrhunskim smještajnim kapacitetima. Naime, trenutni prijedlog pravilnika može rezultirati blokiranjem proširenja ponude za vrhunsku klijentelu u smještajima s 5 zvjezdica zbog preopterećenosti destinacije smještajem niže kategorije. Smatram da svaki pravilnik mora ostaviti prostor za razvoj sadržaja s 5 zvjezdica koji mogu transformirati destinaciju u elitno odredište. Nedorečenost pravilnika može rezultirati zauzimanjem svih kvota od strane smještaja s nižim brojem zvjezdica, što bi zakočilo investicije u apartmane s 5 zvjezdica. Prema evidenciji Ministarstva, u Republici Hrvatskoj trenutno ne postoje apartmani s 5 zvjezdica, što onemogućava privlačenje klijentele koja traži bolji smještaj. Također, smještaji prilagođeni osobama s invaliditetom u kolicima trebali bi biti izuzeti iz kvota, s obzirom na njihovu važnost za tržište koje radi duži dio godine, a ponuda takvog smještaja je zanemariva. U Europskoj uniji postoji više od 20 milijuna osoba s invaliditetom u kolicima, zajedno s članovima njihovih obitelji, što predstavlja značajan potencijal za turističku ponudu. Ako se ne uzmu u obzir ovi faktori, tranzicija ka boljoj klijenteli bit će nemoguća, jer svaki ne uvjetan postojeći smještaj može brzo postati apartman s 3 zvjezdice, dok su za apartmane s 5 zvjezdica najčešće potrebni novi objekti koji se moraju projektirati i graditi u dužem periodu po novom restriktivnim zakonima koji potpuno neutraliziraju pritisak na infrastrukturu tih objekata,; energetska neovisnost, pasivno hlađenje i grijanje, zbrinjavanje kišnice, vlastita parkirališta za sve goste i druge stvari koji novi zakoni o gradnji očekuju. Nedorečenost zakona u vezi s apartmanima s 5 zvjezdica unijet će zastoj u takvim projektima. koja dugoročno rasterećuju pritisak na infrastrukturu Stoga predlažem da se u pravilniku jasno definira prostor za razvoj apartmana s 5 zvjezdica te izuzimanje smještaja za osobe s invaliditetom iz kvota, kako bi se omogućila transformacija destinacija i privlačenje vrhunske klijentele. Također, obzirom da trenutno i nema apartmana s 5 zvjezdica u Republici Hrvatskoj, predlažem da se isti izuzmu iz mjera ograničavanja na razdoblje od pet godina kako bi se uspostavio balans s ponudom manje kvalitete. Obzirom na visok ulaganja u takav smještaj mala je šansa da bi oni mogli bita faktor opterećenja lokacije, Upravo jedinstveni benefit za lokaciju koji dovodi sasvim novi tip imućnijih klijentele koji radi i manji pritisak na infrastrukturu općine. S poštovanjem, Dalibor Mršić, mag.oec. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Navedeno nije predmet ovoga pravilnika.
132 BRANKA PEURAČA 1. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI  KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA DRUŠTVENE ASPEKTE ODRŽIVOSTI, 1.4.5. Broj podnesenih prijava zbog buke uzrokovane turističkim aktivnostima Čitava je cjelina 1.4.5. preusko definirana jer je fokus na prijavama, tj. na situacijama u kojima je do neželjene buke već došlo dok u potpunosti izostaje dimenzija prevencije. Potrebno je među pokazatelje uključiti aktivnosti i mehanizme kojima će se spriječiti da to neželjene buke uopće dođe, kao što su dokumenti o trenutnom stanju i planovi za poboljšanje (npr. jesu li izrađeni dokumenti: karta buke, elaborat o smanjenju neželjene buke, planovi i strategije za upravljanje bukom i sl.). Osim toga, buka se ne prijavljuje samo navedenim institucijama, već i policiji i komunalnom redarstvu i turističkim zajednicama, agencijama koje su goste dovele i onima koji ih ugošćuju. I na kraju, no ne i manje važno, hrvatski građani nisu upoznati sa svojim pravima u slučajevima neželjene buke, a informacijedostupne koje bi na različitim jezicima i na jasan način uputile turiste kome se trebaju žaliti u slučaju neželjene buke ne postoje. Tako da praćenje ovog pokazatelja bez prethodno uspostavljenih transparentnih mehanizama informiranja o pravima glede neželjene buke neće dati pravu sliku. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Predloženo nije predmet ovoga pravilnika, uređeno Zakonom o zaštiti od buke.
133 BRANKA PEURAČA 1. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI  KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA DRUŠTVENE ASPEKTE ODRŽIVOSTI, 1.4.2. Udio turista koji su uložili prigovor kod policije Pokazatelj: Udio turista koji su uložili prigovor kod policije nije prikladan pokazatelj jer će biti evidentirani događaji koji uzrokuju veću štetu ili patnju, dok se manje neugodnosti neće prijavljivati policiji. Policijske postaje se nalaze u većim mjestima pa će turisti koji borave u manjem mjestu u mnogim slučajevima nezadovoljstva odustati od kontakta s policijom koji zahtijeva odlazak u drugo mjesto. Gosti će se u tom slučaju požaliti svojim domaćinima ili agenciji preko koje su doputovali, stoga bi šire definiran pokazatelj (umjesto predloženog o prigovoru policiji) dao točniju sliku. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prilikom odabira i definiranja pokazatelja održivosti u obzir su uzete svi relevantni europski i svjetski sustavi pokazatelja te znanstvena literature. U metodološkim tablicama za svaki pokazatelj navedena je povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima.
134 BRANKA PEURAČA PRAVILNIK O POKAZATELJIMA ZA PRAĆENJE RAZVOJA I ODRŽIVOSTI TURIZMA, 2. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA OKOLIŠNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI U području okoliša nedostaju brojni relevantni pokazatelji, na primjer: 1. Dostupnost redovitih međunarodnih i međugradskih linija javnog prijevoza za dolaske i odlaske gostiju (spominje se kasnije u tekstu samo pristupačnost za osobe s invaliditetom, a pristupačnost javnim prijevozom je prikazana isključivo kroz postotak turista koji koriste određene vrste prijevoza). Pri tome se zaboravlja da i ljudi koji rade u turizmu moraju nekako doći do posla). 2. Dostupnost redovitih linija javnog prijevoza između lokacija na području jedinice lokalne samouprave te za prijevoz do i od susjednih mjesta. 3. Ukupna površina pješačkih zona na području jedinice lokalne samouprava Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prilikom odabira i definiranja pokazatelja održivosti u obzir su uzete svi relevantni europski i svjetski sustavi pokazatelja te znanstvena literature. U metodološkim tablicama za svaki pokazatelj navedena je povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima.
135 BRANKA PEURAČA 1. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA DRUŠTVENE ASPEKTE ODRŽIVOSTI, 1.1. Zadovoljstvo lokalnog stanovništva turizmom Broj turističkih noćenja na stotinu stalnih stanovnika ni u kom slučaju ne predstavlja pokazatelj iz područja zadovoljstva lokalnog stanovništva turizmom jer počiva na premisi da zadovoljstvo lokalnog stanovništva raste s brojem turističkih noćenja, što nije točno. Umjesto broja noćenja, u pokazatelje treba uključiti postojanje i kvalitetu procedura za sudjelovanje lokalne zajednice u odlučivanju u donošenje odluka relevantnih za lokalni turizam (npr. o prekoračenju buke, o lokacijama namijenjenima za određene djelatnosti i sl.), posebice kada je riječ o sudjelovanju onih dionika koji nemaju koristi od turističkih djelatnosti. Na primjer: Pokazatelj: Definirani i javno dostupni mehanizmi te uspostavljena i funkcionirajuća tijela za komunikaciju i suradnju s građanima. Objašnjenje: Ti mehanizmi osiguravaju, a tijela su na lokalnoj razini odgovorna za: a) donošenje strategija za osiguranje poštovanja ljudskih prava stanovnika koje prekomjerni turizam ugrožava (npr. prava na zdravlje i zdrav okoliš, obiteljski život i privatnost); b) pravovremeno i transparentno informiranje javnosti o planiranim aktivnostima ili promjenama koje utječu na svakodnevni život (npr. o manifestacijama, vrsti koncesije/djelatnosti i sl.,) I to prije no što odluke budu donesene; c) zaprimanje pritužbi te formuliranje I upućivanje u procedure odluka kojima se na lokalnoj razini osigurava zaštita ljudskih prava stanovnika sudjelovanje stanovnika kroz konzultacije i zborove građana, uz posebnu brigu za uključivanje onih koji nemaju koristi od turističkih djelatnosti. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Pokazatelj je uvršten na popis obveznih pokazatelja.
136 BRANKA PEURAČA PRAVILNIK O POKAZATELJIMA ZA PRAĆENJE RAZVOJA I ODRŽIVOSTI TURIZMA Tekst je pisan iz perspektive onih koji imaju korist od turizma dok zanemaruje sve dionike u turističkim mjestima koji od turizma imaju štete. Pojam održivosti podrazumijeva međuodnos sa cijelom lokalnom zajednicom, a ne samo s onim segmentom koji od turizma profitira, stoga bi perspektiva trebala biti šira. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Napominje se sa su stavovi lokalnog stanovništva od izuzetne važnosti u provedbi propisanih procesa te će lokalno stanovništvo biti uključeno putem primarnih istraživanja u izradu pokazatelja održivosti.
137 ANTONIA RADIĆ BRKAN PRAVILNIK O POKAZATELJIMA ZA PRAĆENJE RAZVOJA I ODRŽIVOSTI TURIZMA GRAD MAKARSKA Cijenimo predanost i izniman trud uložen u izradu Zakona o turizmu i pravilnika koji bi, među ostalim, trebali pobliže definirati pokazatelje za praćenje razvoja i održivosti turizma kao i upravljanje destinacijom. Prije komentiranja nacrta ovog pravilnika željeli bi istaknuti problematiku još iz komentara na Zakon o turizmu, ljeto 2023. na koje smo dobili odgovore kako će se sve regulirati pravilnicima. Grad Makarska studiju prihvatnog turističkog kapaciteta donio je u prosincu 2023, nakon 12 mjeseci rada na istoj. Rezultati studije prihvatnog kapaciteta su nam alat za donošenje odluka, ključnih za zaokret prema održivom i regenerativnom turizmu koji prije svega treba biti održiv na način da je na korist lokalnom stanovništvu i povećanju kvaliteta života istog. Od 8 ključnih parametara studije i izračuna prihvatnog kapaciteta, u Makarskoj ih je 5 dosegnulo gornju granicu nosivosti. Grad je dosegnuo maksimum u sljedećim segmentima: turistička izgrađenosti ( s naglaskom na stambenu i više stambenu gradnju) , raspoloživost plažnog prostora, raspoloživost vode za piće, kapacitet sustava javne odvodnje, promet u mirovanju i kretanju, dok je jako problematično u segmentu ovisnost gospodarstva o turizmu. Problematika koju ne vidimo kako riješiti ovim pravilnicima Zakona o turizmu je sljedeća: 1. PRUŽANJE USLUGA U DOMAĆINSTVU Iz vašeg odgovora na naš komentar Zakona o turizmu ( kolovoz 2023.) a tražili smo jasno definiranje razlike domaćina u obiteljskom smještaju i rentijerstva u više stambenim zgradama. U obrazloženju Ministarstvo se pozvalo na Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti u čijoj nadležnosti je izdavanje dozvole za pružanje usluga u domaćinstvu tj. turistička kategorizacija. Upravo iz tog razloga i tražimo usklađenje svih zakona o kojima ovisi turizam kao grana kako se ne bi međusobno pobijali. Potrebno je donošenje izmjena u Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti u kojem će se regulirati materija i jasno definirati pojam "DOMAĆINSTVO“ i/ ili privatni smještaj koji čini više vrsta. Kako bi JLS Pravilnikom o upravljanju destinacijom (s konkretnim rezultatima prihvatnog kapaciteta) mogli ograničiti iznajmljivanje turističkih kapaciteta u više stambenim zgradama, potrebno je jasno definirati pojam DOMAĆINSTVO, tj koji su to objekti u domaćinstvu u Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti, jer jedan zakon ovdje pobija drugi. Predlažemo da se termin "domaćinstvo" VEŽE UZ PREBIVALIŠTE i da se definira kako se domaćinstvo NE odnosi na objekte koji se nalaze u više stambenim zgradama tj. određenim stambenim zonama. Sukladno tome porezno opteretiti pružatelje usluga, s naglaskom na zaštitu lokalnog stanovništva. 2. OČUVANJE PROSTORA/ PLAN UPRAVLJANJA DESTINACIJOM Ako JLS odukom u planu upravljanja destinacijom definira ograničavanje izdavanja iznajmljivanja u više stambenim zgradama (obzirom na rezultate našeg prihvatnog kapaciteta koje su u gornjoj granici pucanja) a to je ono što nam ovaj Zakon o turizmu upravo i omogućava, hoće li to Zakon o upravljanju i održavanju zgrada anulirati tj. poništiti obzirom da on propisuje mogućnost izdavanja iste uz 80% potpisa suglasnosti suvlasnika? Ukoliko da, koji je smisao za JLS donošenje ovakvih odluka kroz plan upravljanja destinacijom ako imamo Zakon o upravljanju i održavanju zgrada koji je iznad navedene odluke? "Stečena prava" - hoće li se ukinuti rješenje o kategorizaciji onima kojima se npr. pojavi određeni suvlasnik koji neposredno graniči s onim tko ima rješenje o kategorizaciji i kaže: ja više nisam suglasan da se tu obavlja usluga pružanja smještaja u domaćinstvu (sada po zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti navedeno moguće) Hoće li to ostati ili ne? Hoće li Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti definirati da će se stečena prava i nadalje moći ukinuti ako suvlasnik susjed nije suglasan da se dalje obavlja djelatnost. Hoće li se ta odredba odnositi na one koji su stekli pravo da im se pravo može oduzeti ako više ne ispunjavanju uvjete. Po zakonu o upravljanju zgrada ne može, dok trenutno Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti propisuje da se rješenja mogu ukinuti ako se prestane ispunjavati neki od uvjeta koji su prethodili ishođenju rješenja. 3. ITR ZOT člankom 13. stavkom 2. propisuje je da Prema indeksu turističke razvijenosti, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu se razvrstati u kategorije I, II, III, IV i 0, pri čemu su u kategoriju I svrstana turistički najrazvijenija područja, a u kategoriju 0 područja bez turističke aktivnosti. Pokazatelji turističke održivosti su osnovni alat za praćenje stanja u destinaciji a odnose se na gospodarske, društvene, okolišne aspekte održivosti destinacije. U odnosu na njih se treba vezati metodologija svrstavanja JLSova u različite stupnjeve razvijenosti u kontekstu održivog turizma, a ne uzimati u obzir postojeći Indeks turističke razvijenosti. Smatramo da je potrebno rangirati i kategoriju za destinacije koje se su ušle u opasnu zonu prekomjernog turizma. Nije nužno destinacija s ITR1 održiva, nasuprot, upravo ti gradovi/mjesta imaju najveće izazove s održivosti i zaokretom prema održivim oblicima turizma. Makarska kao primjer po studiji izračuna prihvatnog kapaciteta, izrađene u prosincu 2023. ima 10 000 ilegalnih ležajeva što čini 1/3 našeg ukupnog turističkog kapaciteta. Prilikom posljednjeg natječaja NPOO.c1.6.R1-I1 koji je za cilj imao, među ostalim i prilagodbu/razvoj javne turističke infrastrukture u RH čime će se doprinijeti i smanjenju prekomjernog turizma u najrazvijenijim turističkim područjima te podizanje kvalitete destinacije i omogućavanje produžetka sezone, kao i „raspršivanja“ prevelike koncentracije turista, poticanje održivih oblika turizma, upravo zbog ITR na navedenom natječaju Makarska je izgubila 10 bodova ( tj 10% bodova koji se odnose na ITR) Kako će gradovi s visokim stupnjem „razvijenosti“ tj gradovi koji su ušli u zonu prekomjernog turizma dobiti priliku na takvim natječajima koji upravo služe održivom i regenerativnom turizmu, dugoročnoj i kvalitetnoj egzistenciji lokalnog stanovništva, rasterećenju glavne sezone, fokus nove motive dolaska van glavne sezone. 4. PLAN UPRAVLJANJA TRGOVINA vs. UGOSTITELJSTVO U SGJ Turističke destinacije su sve više preplavljene raznim liquer shopovima, trgovinama brzom prehranom i pekarskim proizvodima, koji rade 24/7 h i čine direktnu konkurenciju ugostiteljskom sektoru barovima, restoranima i sl. a samim time ne pridonose dodatnoj vrijednosti destinacije, identitetu i autentičnosti, naprotiv pojedini je i narušavaju. JLS nema mogućnost upravljanja radnim vremenom trgovina. Ovdje nam je posebno važno istaknuti mikro lokaciju, a to je stara gradska jezgra bilo kojeg grada. Radno vrijeme im je duže od ugostiteljskog, što stvara dodatne probleme nereda, buke, smanjene kvalitete života stanovnika i turista u centru grada. Vezano za radno vrijeme trgovina, u praksi je problem što dosta trgovina ispuni MTU i za ugostiteljstvo i na taj način direktno konkuriraju ugostiteljima, a ne poštuje se radno vrijeme. Ugostiteljima JLS definiraju radno vrijeme, trgovima ne, jer tu je nadležnost Zakona o trgovini. Potrebno je pronaći model kako bi JLS zaista mogle i upravljati destinacijom konkretnim alatima utemeljenim na zakonskom okviru a ne samo deklarativno. Svjesni kako pričamo o sada već tri različita zakona (Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, Zakon o trgovini ) o kojima ovisi ovaj Zakon o turizmu s pripadajućim pravilnicima i uspješnost provedbe istog kao i uspješnost zaokreta hrvatskog turizma u smjeru održivosti, nadamo se i vjerujemo kako će Ministarstvo sagledati problematiku svih dionika uključenih u savjetovanje i ponuditi konkretna i brza rješenja a Hrvatska postati bolje i ugodnije mjesto za život i turizam. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. S obzirom da navedena problematika koja se odnosi na pružanje usluga u domaćinstvu nije predmet ovoga Pravilnika, ista će biti uzeta u obzir prilikom izmjena Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti kako je već i navedeno u našem odgovoru na vaše prijedloge iznesene u postupku eSavjetovanja za Zakon o turizmu. U odnosu na prijedloge koji se odnose na upravljanje i održavanje zgrada te djelatnost trgovine koji također nisu predmet ovoga Pravilnika, te koji nisu u djelokrugu Ministarstva turizma i sporta, već se radi o propisima iz djelokruga drugih tijela državne uprave, ukazuje se da je s ciljem horizontalnog usklađivanja svih pitanja koja se odnose ili utječu na turizam temeljem odredbi Zakona o turizmu osnovano Vijeće za upravljanje razvojem turizma kojem je jedna od zadaća usklađivanje politika i resornih prioriteta koji utječu na razvoj turizma. Vezano uz komentar koji se odnosi na indeks turističke razvijenosti i razvoj turizma u smjeru održivosti u mjestima koja se nalaze u jedinicama lokalne samouprave koje su razvrstane u I kategoriju isto nije predmet ovoga pravilnika nego pravilnika kojim se uređuje metodologija izrade planova upravljanja destinacijom.
138 ANTONIA RADIĆ BRKAN 4. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA PROSTORNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI DESTINACIJE, 4.1.1. Broj ugostiteljskih objekata koji poslužuju hranu aktivnih na 30.1. i 30.7 u odnosu na 100 stanovnika GRAD MAKARSKA JLS nema mogućnost upravljanja radnim vremenom trgovina. Ovdje nam je posebno važno istaknuti mikro lokaciju, a to je stara gradska jezgra bilo kojeg grada. Turističke destinacije su sve više preplavljene raznim liquer shopovima, trgovinama brzom prehranom i pekarskim proizvodima, koji rade 24/7 h i čine direktnu konkurenciju ugostiteljskom sektoru a radno vrijeme im je duže od ugostiteljskog, što stvara dodatne probleme, od nereda, buke, smanjene kvalitete života i nezadovoljstva stanovnika i turista u centru grada. Vezano za radno vrijeme trgovina, u praksi je problem što dosta trgovina ispuni MTU i za ugostiteljstvo i na taj način direktno konkuriraju ugostiteljima, a ne poštuje se radno vrijeme. Ugostiteljima JLS definiraju radno vrijeme, trgovima ne, tu je nadležnost Zakona o trgovini. Potrebno je pronaći model kako bi JLS zaista mogle i upravljati destinacijom konkretnim alatima utemeljenim na zakonskom okviru. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Prijedlog nije predmet Pravilnika.
139 ANTONIA RADIĆ BRKAN 3. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI  KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA GOSPODARSKE ASPEKTE ODRŽIVOSTI DESTINACIJE, 3.1.1 Stopa popunjenosti u komercijalnim smještajnim kapacitetima po mjesecu i prosjek za godinu GRAD MAKARSKA Svugdje gdje je u pravilnicima navedeno komercijalni smještaj , treba stajati komercijalni i nekomercijalni smještaj. Svi oni koji nisu lokalni stanovnici u destinaciji mogu biti samo turisti u toj destinaciji, bez obzira borave li u komercijalnom ili nekomercijalnom smještaju. Prihvaćen Zavaljujemo na komentaru. Pokazatelji uzimaju u obzir i podatak o nekomercijalnom smještaju što je vidljivo iz metodoloških tablica. Radi daljnjeg pojašnjenja upotrijebit će se izraz smještaj u destinaciji koji podrazumijeva sve vrste smještaja o kojima se evidencija vodi u sustavu eVisitor.
140 ANTONIA RADIĆ BRKAN II. INDEKS TURISTIČKE RAZVIJENOSTI, Članak 6. GRAD MAKARSKA Smatramo da je potrebno rangirati i kategoriju za destinacije koje se su ušle u opasnu zonu prekomjernog turizma. Nije nužno destinacija s ITR1 održiva, nasuprot, upravo ti gradovi/mjesta imaju najveće izazove s održivosti i zaokretom prema održivim oblicima turizma. Makarska kao primjer po studiji izračuna prihvatnog kapaciteta, izrađene u prosincu 2023. ima 10 000 ilegalnih ležajeva što čini 1/3 našeg ukupnog turističkog kapaciteta. Prilikom posljednjeg natječaja NPOO.c1.6.R1-I1 koji je za cilj imao, među ostalim, i prilagodbu/razvoj javne turističke infrastrukture u RH čime će se doprinijeti i smanjenju prekomjernog turizma u najrazvijenijim turističkim područjima te podizanje kvalitete destinacije i omogućavanje produžetka sezone, kao i „raspršivanja“ prevelike koncentracije turista, poticanje održivih oblika turizma. Zbog ITR Makarska je izgubila 10 bodova ( tj10% bodova koji se odnose na ITR). Kako će gradovi s "visokim stupnjem razvijenosti“ tj gradovi koji su ušli u zonu prekomjernog turizma dobiti priliku na takvim natječajima kojima je svrha upravo razvoj održivog turizma, rasterećenje glavne sezone te kreiranje novih motiva dolaska van glavne turističke sezone? Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Indeks turističke razvijenosti definiran je odredbama članka 13. Zakona o turizmu.
141 ANTE KUKAVICA III. POKAZATELJI ODRŽIVOSTI, Članak 11. Za pravilan izračun je potrebno uzeti u obzir neprijavljene goste, po nekim procjenama od 20% do čak 50% Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Pravilnikom čl 10. je propisano Izračun pokazatelja temelji se na dostupnim podatcima iz sekundarnih i primarnih izvora. Metodologija izračuna uzima u obzir sve relevantne europske i svjetske sustave pokazatelja i znanstvenu literaturu.
142 ANA PIBERNIK PRAVILNIK O POKAZATELJIMA ZA PRAĆENJE RAZVOJA I ODRŽIVOSTI TURIZMA TURISTIČKA ZAJEDNICA ISTARSKE ŽUPANIJE Ovime Vas obavještavamo da je TZ Istarske županije sazvala koordinaciju većih LTZ te da šaljemo osnovni komentar koji je da se OBAVEZNO mora u svim dokumentima - pravilnicima u svim pokazateljima zasebno razmatrati kategoriju PRIVATNOG smještaja – komercijali i kategoriju vlasnika kuća i stanova za odmor (nekomercijalni), kao i odnos hotela i kampova, nikako zajedno kako je to navedeno kao ''Broj kreveta u hotelima i sličnim smještajnim objektima’’. Intencija Zakona o turizmu je bila upravo održivost koja je poljuljana radi prekomjernog bujanja privatnog smještaja (komercijalni) i vlasnika kuca i stanova za odmor (nekomercijalni). Isto tako, kod brojanja kreveta, tako i kod brojanja noćenja treba jasno odvojiti navedene kategorije i OBAVEZNO treba uzeti u obzir turiste u nekomercijalnom smještaju koji zajedno sa komercijalnim dolascima opterećuju infrastrukturu. Mišljenja smo da bez gore navedenog provedba predmetnih Pravilnika neće dati realnu sliku održivosti turizma u nekoj destinaciji. Naime, u Istri i u ostatku priobalne Hrvatske isproduciralo se nekontrolirano daleko više postelja nego što postoji realna potražnja za njima i što može podnijeti naš ukupni opteretni kapacitet, poglavito onaj infrastrukturalni. Govorimo o kategoriji privatnog smještaja kojeg dijelimo na tzv. komercijalni privatni smještaj i tzv. nekomercijalni privatni smještaj. Dobrim dijelom je takvoj situaciji pridonijela legalizacija objekata, ali i manjkav sustav regulacije privatnog smještaja koji ne razlikuje obiteljski smještaj od rentijerskog businesa iznajmljivanja neprodanih stanova za kratkoročni najam, te totalna neregulacija, kontrola i tretman nekomercijalnog smještaja, odnosno tzv. drugih kuća iliti vikendica. Takva situacija nas vodi prema 'overturizmu' u kojem se generira negativan imidž. Posljedice toga su da se, radi viška ponuđenih postelja u privatnom smještaju ruši, odnosno smanjuje jedinična cijena najma, smanjuje prosječna i ukupna popunjenost kapaciteta te generira višak ponude nad potražnjom što dovodi do problema: od one osobne tj. pojedinih iznajmljivača pa sve do lokalne mikroekonomije. Osim gore navedenog OSNOVNOG KOMENTARA na predmetne Pravilnike želimo skrenuti pozornost na generalni stav sustava LTZ, a to je da smatramo da je osnovno pitanje provedbe istih postojanje resursa za njihovu provedbu. Smatramo da TZ-i nisu dovoljno stručni, ni kapacitirani da to provedu, što znači da bismo morali za njihovu provedbu angažirati vanjske suradnike, a tu se onda postavljaju s jedne strane pitanje novaca, pogotovo manjih lokalnih zajednica, a s druge strane i kapaciteta takvih stručnih tvrtki da to naprave za 200 zajednica RH. Osnovni problemi su što je za veliku većinu primarnih podataka potrebno provoditi istraživanja na temelju kvalitativnih metoda (cijeli niz podataka o zadovoljstvu pojedinih dionika turističkog prometa, turista i mještana određene destinacije) te kvantitativnih (brojanje vezano za kapacitet i opterećenost određenog prostora) te se postavlja pitanje tko će provoditi dok u velikoj većini lokalnih TZ-a rade do dvije osobe. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Pokazatelji uzimaju u obzir i podatak o nekomercijalnom smještaju što je vidljivo iz metodoloških tablica. Radi daljnjeg pojašnjenja upotrijebit će se izraz smještaj u destinaciji koji podrazumijeva sve vrste smještaja o kojima se evidencija vodi u sustavu eVisitor.