Izvješće o provedenom savjetovanju - PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HEP - ESCO d.o.o. za vođenje i financiranje projekata energetske učinkovitosti ZAKON, Članak 8. Stavak 15. navodi „Podatke iz stavka 13. ovoga članka vlasnici i operatori dužni su dostaviti do 31. prosinca 2024. godine za 2023. godinu, a nakon toga do 15. veljače tekuće godine za prethodnu godinu.“ Prihvaćen Do 31. prosinca 2024. godine je korektno.
2 HEP - ESCO d.o.o. za vođenje i financiranje projekata energetske učinkovitosti ZAKON, Članak 7. Uvođenjem kazne za neostvarenu kumulativnu uštedu uz već aktualnu tj. postojeću kaznu za neostvarene nove godišnje uštede dodatno se stavlja teret na stranke obveznice koji ionako imaju izuzetno težak zadatak zadovoljiti postojeće obveze ostvarenja energetskih ušteda. Uvođenjem ove kazne sam sustav obveza imao bi za svrhu skoro isključivo plaćanje kazni, te bi se izgubila primarna i osnovna svrha, a to je ostvarenje energetskih ušteda u krajnjoj potrošnji koja jedina ima realan efekt na krajnjeg potrošača. Ulaganje tj. implementacija mjera energetske učinkovitosti je proces koji je vremenski zahtjevan i najčešće ga nije moguće izvršiti u periodu koji sustava obveza definira unutar tekuće godine. Upravo iz tog razloga smatramo da bi Zakonodavac trebao izmjene zakona usmjeriti na olakšavanje provedbe mjera energetske učinkovitosti, a ne na nametanje novih kazni i novčanih obveza koje će zasigurno stvoriti kontraefekt. Ukoliko se već uvodi kazna za kumulativne uštede model izračuna bi svakako trebalo prilagoditi stvarnim mogućnostima ili barem na način da nagrađuje one stranke obveznice koje uredno ispunjavaju svoje obveze. Uvođenjem ove kazne apsolutno se destimulira ulaganje u mjere s kraćim životnim vijekom koje su dosada bile dosta zastupljene kod većine stranki obveznica upravo zbog kraćeg roka provedbe i manjih financijskih ulaganja. Nije prihvaćen Primjedba se odbija ali primljena je na znanje Obveza ostvarenja kumulativnih ušteda je postojeća obveza, koja je jasno iskazana u postojećem Zakonu te su stranke obveznice u svojim rješenjima dobile kvantitativni cilj ovih ušteda na početku razdoblja kumuliranja. S obzirom na to, za očekivati je da su stranke obveznice svoju obvezu kumulativnih ušteda, koja im je poznata od 2021. godine, uvrstile su svoje poslovne planove te da uz mjere s kraćim životnim vijekom, planiraju i mjere koje će dovesti do zadovoljenja obveze kumulativnih ušteda. Iako do sada nisu bile propisane kaznene odredbe, obveza jest bila propisana te se mora poštovati. Ističemo da se predložena kazna primjenjuje tek na kraju razdoblja kumuliranja pa stranke obveznice mogu svoje planove na vrijeme prilagoditi. Ovo nikako ne isključuje provedbu mjera s kraćim životnim vijekom, ali svakako stimulira one s dužim životnim vijekom. Nagrađivanje ispunjavanja obveze u potpunosti je u suprotnosti sa smislom obveze te se takav prijedlog odbacuje.
3 HEP - ESCO d.o.o. za vođenje i financiranje projekata energetske učinkovitosti ZAKON, Članak 7. Stavak 10. navodi način obračuna kazne za neostvarenu kumulativnu uštedu energije. Uz pretpostavku velikog porasta cijene kazne te ako se uzme trenutačno neostvarena kumulativna obveza HEP grupe i umanji za 50%, kazna za neostvarenu kumulativnu obvezu bila bi velika. S obzirom na veliku visinu kazne, molimo da se ponovno razmisli o načinu izračuna kazne odnosno o cijeni kazne za kumulativnu obvezu. Primljeno na znanje Komentar se prima na znanje. U planu je revizija cijene neostvarenih ušteda (naknade).
4 HEP - ESCO d.o.o. za vođenje i financiranje projekata energetske učinkovitosti ZAKON, Članak 5. U stavku 2. se navodi „uštede iz mjera koje su provedene nakon 1. siječnja 2024. godine“. Je li ovaj datum greška ili se utvrđuje retroaktivno djelovanje Zakona? S obzirom da je u izmjenama Zakona obrisano sljedeće: „ulaganjem u mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti u sektorima pretvorbe i distribucije energije, uključujući i infrastrukturu za daljinsko grijanje i hlađenje“ da li to znači da automatski prestaju važiti mjere u postojećem Pravilniku vezane za daljinsko grijanje (revitalizacija toplinske mreže, rekonstrukcija toplinskih podstanica itd.)? Djelomično prihvaćen Nije greška, već je transpozicija Direktive o energetskoj učinkovitosti, u skladu s aneksom V., koja doista propisuje 1.1.2024. kao datum od kada se ove uštede ne mogu uvažavati. U ovim ID će se datum pomaknuti na datum stupanja na snagu ovoga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti Ne, to ne znači automatski prestanak važenja ovih mjera, no ukazuje na to da će se mjere analizirati i prema potrebi revidirati kroz ID Pravilnika, ukoliko je potrebno radi usklađenja s ID Zakona i s revidiranom Direktivom o energetskoj učinkovitosti.
5 HEP - ESCO d.o.o. za vođenje i financiranje projekata energetske učinkovitosti ZAKON Predlažemo da se u cijelom Zakonu kune zamjene za EUR kao službena HR valuta. Nije prihvaćen Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj NN 7/2022 utvrđeno je sljedeće: - Članak 9. Postupak uvođenja eura ne utječe na valjanost postojećih pravnih instrumenata u kojima se navodi kuna u skladu s člankom 3. Uredbe (EZ) br. 1103/97 - Članak 13. (2) Iznosi navedeni u kuni u pravnim instrumentima smatraju se iznosima u euru uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona. S obzirom na citirane odredbe, nema potrebe za zamjenom kune za euro u cijelom tekst Zakona te se prijedlog obija.
6 HEP - ESCO d.o.o. za vođenje i financiranje projekata energetske učinkovitosti ZAKON Ukoliko stranka obveznica uplati Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost iznos u vrijednosti godišnje uštede npr. 1 GWh (sukladno članku 13. stavak 6. Zakona) koliko se njoj priznaju kumulativne uštede, odnosno koliko iznosi životni vijek za ovu mjeru? Primljeno na znanje Ovo pitanje nije predmet Zakona niti odgovor zahtjeva intervencije u predložene ID Zakona. Pitanje je primljeno na znanje i razmotriti će se prilikom izrade novog Zakona o energetskoj učinkovitosti koji mora biti donesen do listopada 2025. godine.
7 HEP - ESCO d.o.o. za vođenje i financiranje projekata energetske učinkovitosti ZAKON Molimo navesti koje točno mjere energetske učinkovitosti iz Pravilnika o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (NN 98/21, 30/22, dalje u tekstu: Pravilnik) prestaju važiti donošenjem ovih izmjena Zakona o energetskoj učinkovitosti (dalje u tekstu: Zakon). Nije prihvaćen Nakon usvajanja ID ovoga Zakona, izmijenit će se i predmetni Pravilnik. U Pravilniku će se revidirati sve mjere koje su do sada omogućavale prijavu ušteda iz tehnologija izravnog sagorijevanja fosilnih goriva, mjere koje se tiču naprednog mjerenja te će se ukinuti mogućnost prijave mjera koje nisu mjere u neposrednoj potrošnji energije, u skladu s ovim ID Zakona i izmijenjenoj Direktivi o energetskoj učinkovitosti. Kako ovo nije predmet Zakona, komentar se ne može usvojiti.
8 Termoplin dioničko društvo ZAKON, Članak 7. Termoplin d.d. Varaždin obveznik je Zakona o energetskoj učinkovitosti temeljem djelatnosti opskrbe plinom (opskrbljivač plinom). Ovim Zakonom nametnute su nam obaveze koje ne možemo ostvarivati kroz redovnu poslovnu aktivnost – a to je OPSKRBA PLINOM jer naš core biznis nisu ulaganja u primjerice vanjsku ovojnicu, pvc prozore, sunčane elektrane i sl. Posljedično svako neostvarivanje godišnjih ušteda dovodi do direktnih troškova ili kupovine ušteda što povećava poslovne rashode tj. na indirektan način se prebacuje na krajnje korisnike poskupljenjem usluge opskrbe plinom. Iza nas su tri (3) godine drugog regulacijskog razdoblja 2021.-2030. koje potvrđuju kako se kumulativne uštede izračunate po metodi EKSPONENCIJALNOG rasta NE MOGU ostvariti. Visoka obveza kumulativnih ušteda ne može se prevaliti na krajnjeg kupaca već vodi u zatvoreni krug kontinuiranog rasta i povećanja zahtjeva s aspekta ušteda. Ukoliko ne dođe do značajne promjene čl. 13.c u odnosu na prijedlog Zakona koji se nalazi u javnom savjetovanju, opskrbljivači plinom MORAT ĆE ZAUSTAVITI daljnju poslovnu djelatnost jer su prvi izračuni za neostvarene kumulativne uštede na razini jednogodišnjih prihoda cijele firme. PRIJEDLOG: Još jednom naglašavamo prijedlog da se po uzoru na električnu energiju definira stavka energetske učinkovitosti koja bi se obračunavala po kWh isporučenog plina, koju bi ubirali opskrbljivači od krajnjih kupaca, i istu uplaćivali u pripadajući Fond iz kojeg bi se na transparentan način sufinancirale konkretne mjere energetske učinkovitosti. Nije prihvaćen Odbija se ali primljeno na znanje. Sustav obveza energetske učinkovitosti u RH postoji od 2019 godine, a temelji se na Direktivi o energetskoj učinkovitosti i metodologiji utvrđivanja obvezujućih ušteda koja je propisana Direktivom. Ovim ID Zakona se strankama obveznicama nije povećala, već su one predložene upravo zato da obvezne uštede ostanu na razini koja je propisana i prethodnom verzijom Zakona. To je postignuto tako da se ovim ID predlaže smanjenje doprinosa stranaka obveznica sa 70% na 50% ukupnog obvezujućeg cilja, kojega svaka država članica mora ostvariti. Izmijenjenom Direktivom se svim državama članicama obveza povećala te je tako za RH obveza sada porasla s prijašnjih cca. 125 PJ na cca.180 PJ. Cilj smanjenja udjela sa 70 na 50% je upravo taj da se strankama obveznicama ne nameću veće obveze u odnosu na one koje već imaju. Ističemo da stranke obveznice već imaju na snazi obvezu ostvarivanja kumulativnih ušteda u razdoblju od 2021. do 2030. godine, a ovim se ID se ispravlja propust nepostojanja kaznenih odredbi za već postojeću obvezu kumulativnih ušteda. Također ukazujemo na činjenicu da je Zakon dopušta kupovinu ušteda od trećih strana te se stranke obveznice ni ne moraju baviti onime što nije 'core biznis', već uštede mogu kupiti od onih koji mjere dosita provode. Zahvaljujemo se na prijedlogu uvođenja naknade na kWh isporučenog plina, koji će se razmotriti prilikom izrade novog Zakona o energetskoj učinkovitosti.
9 IVA CIBULIĆ BLAŽEVIĆ ZAKON, Članak 8. Hrvatski Telekom d.d., Radnička cesta 21, Zagreb daje sljedeće niže navedene komentare na novi zakonski prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti: HT komentar članka 19. novog stavka 13: U novo predloženoj odredbi uvodi se obveza velikih poduzeća dostavljati „godišnji ulazni i izlazni podatkovni promet“. Ovako predložena odredba je nejasna jer ne daje jasnu definiciju tj ne određuje što je to „godišnji ulazni i izlazni podatkovni promet“, niti kako se može izmjeriti taj promet i što je s prometom unutar podatkovnog centra (koji je puno veći od podatka ulaz/izlaz). Ističemo da mjerenje ulaza/izlaza apsolutno ne daje mjernu veličinu aktivnosti koje se događaju unutar podatkovnog centra a s druge strane u praksi veličina podatkovnih centara stalno „raste“ (gasi se zastarjela oprema i instalira se nova oprema itd.). Ukratko, ne zna se što se točno mjeri tj što se smatra da je „ulazni i izlazni podatkovni promet“. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru te upućujemo na DELEGIRANU UREDBU KOMISIJE (EU) 2024/1364 оd 14. ožujka 2024. o prvoj fazi uspostave zajedničkog programa Unije za ocjenjivanje podatkovnih centara. Navedena će se Uredba citirati u ID Zakona, s obzirom da ona propisuje sve detalje oko obveze dostave podataka.
10 IVA CIBULIĆ BLAŽEVIĆ ZAKON, Članak 3. Hrvatski Telekom d.d., Radnička cesta 21, Zagreb daje sljedeće niže navedene komentare na novi zakonski prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti: HT komentar čl. 4. st. 2. nove točke 53: Predložena definicija podatkovnog centra nije dovoljno jasna i nedostaje joj razina preciznosti koju zakonska legislativa zahtjeva u cilju postizanje odgovarajuće razine pravne sigurnosti. Obzirom da je za predloženu definiciju ključno da se radi o „građevini“ ili „skupini građevina“ nedostaje detaljnije pojašnjenje što čini jednu ili skupinu građevina „podatkovnim centrom“. Jer je teoretski moguće da je na jednoj adresi smješteno više podatkovnih centara raznih operatera (svaki u jednoj zgradi ili samo u dijelu jedne zgrade tj građevine) ali i da se na jednoj adresi (lokaciji) nalazi jedan podatkovni centar smješten u više zgrada. Stoga bi prijedlog bio da se predložena definicija dopuni kako slijedi: U članku 4. stavku 2., iza točke 52. dodaje se nova točka 53. koja glasi: „53. podatkovni centar - podatkovni centar je građevina i/ili dio građevine i/ili skupina građevina koja se upotrebljava za smještaj, povezivanje i rad računalnih sustava/poslužitelja i povezane opreme za pohranu, obradu i/ili distribuciju podataka, te povezane djelatnosti smješten na jednoj lokaciji (adresi) i organiziran od jednog operatora. Na jednoj adresi (lokaciji) može biti smješteno i više od jednog podatkovnog centra koji se nalaze u jednoj i/ili više građevina i/ili u dijelu građevine ako je svaki od njih u vlasništvu različitog operatora“. Nije prihvaćen Definicija podatkovnog centra dana je u Direktivi o energetskoj učinkovitosti te se poziva na Uredbu (EK) br. 1099/2008 o energetskoj statistici. Slažemo da ovo bolje objašnjava pojam podatkovnog centra. Ukazujemo ovdje na DELEGIRANU UREDBU KOMISIJE (EU) 2024/1364 оd 14. ožujka 2024. o prvoj fazi uspostave zajedničkog programa Unije za ocjenjivanje podatkovnih centara, kojom se pobliže definiraju obveze podatkovnih centara te se i definiraju različite vrste podatkovnih centara. Kroz jednu opću definiciju nije moguće obuhvatiti sve slučajeve, stoga se kroz ID zakona povezuje na ovu Delegiranu uredbu.