Izvješće o provedenom savjetovanju - Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | VLADIMIR JELAVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O KLIMATSKIM PROMJENAMA I ZAŠTITI OZONSKOG SLOJA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Komentar od Ekonerg d.o.o. Institut za energetiku i zaštitu okoliša Predloženim zakonom određuju se nadležnosti i odgovornosti za ublažavanje klimatskih promjena, prilagodbu klimatskim promjenama i zaštita ozonskog sloja. Zakon ne obuhvaća dva važna akta zakonodavstva Europske unije. Članak 2 u kojem se nabrajaju pravni akti Europske unije, trebalo bi nadopuniti sa slijedeća dva akta: • Uredba 2019/2088 (EU) o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga • Uredba 2022/2464 (EU) u pogledu korporativnog izvješćivanja o održivosti Smatramo da predloženi Zakon kao krovni zakon za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama treba uvažiti i ove propise. Smatramo da je ovim zakonom potrebno eksplicitno definirati tko može raditi poslove zaštite okoliša iz područja ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama. Republika Hrvatska ima uspostavljen sustav kojim se osigurava stručnost i odgovornost u izvršenju poslova zaštite okoliša. Temeljem Zakona o zaštiti okoliša (Narodne novine 80/13, 78/15, 12/18, 118/18) propisano je da ovlaštenici provode stručne poslove iz područja zaštite okoliša i zaštite prirode (čl. 4. toč. 48. Zakona o zaštiti okoliša), a Pravilnikom o uvjetima za izdavanje suglasnosti pravnim osobama za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša utvrđena je operativna provedba (Narodne novine 57/10). Smatramo da je riječ o dokumentima iznimno visoke stručnosti i složenosti s aspekta zaštite okoliša i zaštite prirode odnosno stručnim poslovima za koje je potrebna visoka kvalifikacija, a poglavito stručno znanje i iskustvo pri čemu produkt takvog rada treba biti podložan kontroli/nadzoru nadležnog ministarstva u smislu čl. 43. i 44. Zakona o zaštiti okoliša. Prepuštanje obavljanja navedenih poslova bilo kojoj trećoj osobi (koja možebitno nije kvalificirana i ne posjeduje stručna znanja) može rezultirati negativnim posljedicama za okoliš i prirodu te za gospodarstvo u cijelosti. Ovi dokumenti su namijenjeni za objavljivanje i komunikaciju s javnosti, svako nevjerodostojno prikazivanje treba spriječiti. Pitanje ublažavanja klimatskih promjena odnosi se na smanjenje emisije i povećanje ponora, što znači da je za to područje minimalno potrebna ovlaštenja za izračun emisije stakleničkih plinova, projekcije, izradu izvješća o provedbi politika i mjera za smanjenje emisija. Pitanje prilagodbe klimatskim promjenama je vrlo složeno, to mogu raditi institucije koje imaju znanja po svim temama okoliša, a to je obuhvaćeno ovlaštenjem za izradu studija o utjecaju na okoliš. Ministarstvo bi trebalo detaljno definirati potrebne kriterije za izrade ovih elaborata, kroz izmjenu ZZO ili Pravilnika o uvjetima za izdavanje suglasnosti pravnim osobama za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša (Narodne novine 57/10). Smatramo da je potrebno, privremeno do izmjene Pravilnika kojim se detaljno raspisuju uvjeti, propisati u Zakonu barem minimalne uvjete. Prijedlog za dodatak u zakonu: Poslove klimatskog potvrđivanja, izvještaje korporativnom izvještavanju o održivosti, izvještaje o održivosti u sektoru financijskih usluga, izrađuju institucije koje imaju ovlaštenja izrade studija o utjecaju na okoliš (ZZO Članak 40, ovlaštenje za poslove Grupe 2) , a ako izvješće uključuje izračune emisija stakleničkih plinova i ponora metodom procjene u životnom vijeku (LCA), ili ako uključuje i proračun emisije stakleničkih plinova za Opseg 3, onda i ovlaštenja vezano za izračun emisija i primjenu mjera za ublaženje klimatskih promjena (ZZO Članak 40, ovlaštenje za poslove Grupe 7). Ukoliko izvješće o korporativnoj održivosti ili izvještavanju u sektoru financijskih usluga priprema obveznik izvještavanja samostalno, ista moraju proći verifikacijski postupak provjere od strane ovlaštenika, koji daje izvješće o usklađenosti s metodološkim smjernicama. Nadopuna tematskih područja ovlaštenja biti će potrebna i zbog toga što nedostaju ovlaštenja za dokazivanje održivost biomase, obnovljivog goriva nebiološkog porijekla (vodik) i goriva od recikliranog ugljika. Klimatsko potvrđivanje i izvještaji o održivosti temeljni su instrumenti politike za naredno razdoblje, snažno će usmjeriti financiranje u smjeru zelene tranzicije. Tehnički kriteriji za ocjenu održivosti i standardi izvještavanja su tehnički izuzetno zahtjevni, čak i za institucije koje su dulje u ovom poslu. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije ima mnogo iskustva u tome kolika je razina kvalitete dokumentacije o okolišu, koliko su metodološki složeni proračuni emisija, procjene utjecaj promjene klime, procjene utjecaja na biološku raznolikost procjene utjecaja na vode i more, pitanja industrijskog onečišćenja i gospodarenja otpadom. Smatramo da ova pitanja moraju biti regulirana kroz sve dokumente zaštite okoliša propisane zakonom koji se ujedno i javno objavljuju. | Primljeno na znanje | "Provedba Uredbe 2019/2088 (EU) o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga je omogućena Zakonom za kojeg je nadležno Ministarstva financija i njena provedba nije predmet ovog Zakona. Isto je i s EU Direktivom 2022/2464 (EU) u pogledu korporativnog izvješćivanja o održivosti. Točno je da Zakon o zaštiti okoliša propisuje da ovlaštenici provode stručne poslove iz područja zaštite okoliša i zaštite prirode te da su kriteriji propisani Pravilnikom o uvjetima za izdavanje suglasnosti pravnim osobama za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša. Zakon o zaštiti okoliša već navodi grupu stručnih poslova(7. grupa) koji se odnosi u potpunosti na poslove vezane za – izradu projekcija emisija izvješća o provedbi politike i mjera smanjenja emisija i nacionalnog izvješća o promjeni klime, – izradu izvješća o proračunu (inventaru) emisija stakleničkih plinova i drugih emisija onečišćujućih tvari u okoliš, – izradu i/ili verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova iz postrojenja i zrakoplova, – izradu i/ili verifikaciju izvješća o održivosti proizvodnje biogoriva i izvješća o emisijama stakleničkih plinova, – izradu i/ili verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova u životnom vijeku fosilnih goriva, – izradu i/ili verifikaciju posebnih elaborata, proračuna i projekcija za potrebe sastavnica okoliša, kao i drugih poslova poput – obavljanje stručnih poslova za potrebe sustava upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja. Vezano za prijedlog dopune poslova i kriterije za obavljanje poslova klimatskog potvrđivanja prima se na znanje te se se razmotriti prilikom donošenja Zakona o zaštiti okoliša." |
| 2 | PUČKI PRAVOBRANITELJ | PRAĆENJE I IZVJEŠĆIVANJE IZ PODRUČJA KLIMATSKIH PROMJENA, Članak 25. | Pučka pravobraniteljica pozdravlja unaprjeđenje institucionalnih uvjeta za donošenje strateških dokumenata u području zaštite klime i ozonskog sloja u Dijelu prvom, Osnovne odredbe, Glavi I., II. i III. i Dijelu drugom, Upravljanje klimatskim politikama, Glavi I. i II. te unaprjeđenje postojećeg sustava praćenja i izvješćivanja o emisijama stakleničkih plinova, u Dijelu drugom Praćenje i izvješćivanje iz područja klimatskih promjena, Glavi III. ovog Prijedloga. Posebice pozdravlja uspostavu Socijalnog fonda za klimatsku politiku u Dijelu petom, Financijska sredstva i informacijski sustav, Glavi I. te unaprjeđenje sustava inspekcijskog nadzora čije će provedbeno tijelo biti Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u Dijelu šestom, Nadzor, prijelazne i završne odredbe, Glavi I. i II. koje donosi ovaj Prijedlog. Pučka pravobraniteljica smatra da bi predviđeno osnivanje i financiranje nacionalnog centra za prilagodbu klimatskim promjenama kao upravne organizacije Ministarstva, odnosno stručnog tijela koje će pomoći u provedbi Strategije prilagodbe klimatskim promjenama i davati stručnu podršku tijelima te voditi nacionalnu informacijsko-edukacijsku mrežnu platformu o prilagodbi klimatskim promjenama, iz čl. 20. Prijedloga zakona, bilo korisno proširiti i na ublažavanje klimatskih promjena, što je čl. 4. istoga definirano kao napori za smanjenje emisija stakleničkih plinova i povećanje uklanjanja/ponora stakleničkih plinova i skladištenja stakleničkih plinova prirodnim putem ili tehnološkim postupcima. Naime, čl. 25. Prijedloga zakona, između ostaloga, propisuje obvezu osnivanja Povjerenstva za međusektorsku koordinaciju za politiku i mjere za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama, koje povjerenstvo sadrži tri radne skupine i to: Tehnička radna skupina za ublažavanje klimatskih promjena, Tehnička radna skupina za prilagodbu klimatskim promjenama te Koordinacijska radna skupina. Smatramo da bi Tehnička radna skupina za ublažavanje klimatskih promjena trebala omogućiti sadržajni rad nacionalnog centra i u tom području čime bi se ublažavanju i prilagodbi klimatskim promjenama dala jednaka važnost i vidljivost. | Prihvaćen | Primljeno na znanje. Smatra se da rad na prilagodbi klimatskim promjenama i provedba Strategije prilagodbe klimatskim promjenama dosta zaostaje za radom na politici ublaženja klimatskih promjena te da je potrebno posebno kooridnacijsko tijelo za brže, sustavnije i pametnije djelovanje na ublažavanju rizika od klimatskih promjena i prilagodbi klimatskim promjenama u Hrvatakoj kako štete od ekstremnih vremenskih nepogoda i postupnih klimatskih promjena ne podrivale niskougljični i održivi razvoj Hrvatske. Dosadašnje je iskustvo pokazalo da se često ne razlikuje prilagodba klimatskim promjenama i ublažavanje klimatskim promjenama premda se dvjema nacionlanim Strategijama te dvije politike jako razlikuju. Stoga je zamišljeno da se ovim Zakonom definira da je Ministarstvo središnja točka za prilagodbu klimatskim promjenama te su popisane osnovne obveze. |
| 3 | PUČKI PRAVOBRANITELJ | Dugoročni klimatski cilj , Članak 6. | Predlažemo u čl. 6. Prijedloga zakona, koji propisuje načela na kojima se temelji ublažavanje klimatskih promjena, prilagodba klimatskim promjenama i zaštita ozonskog sloja, uvrstiti i načelo jednakosti, odnosno zabrane diskriminacije. Tako je, primjerice, učinjeno i temeljem prijedloga pučke pravobraniteljice prilikom donošenja Zakona o sustavu civilne zaštite (NN 82/15, 118/18, 31/20, 20/21, 114/22), nakon katastrofalnih poplava u Vukovarsko-srijemskoj županiji iz 2015. godine, a koji se, između ostalog, primjenjivao i u slučaju požara u Splitu 2017. godine, koji se povezuje s klimatskim promjenama. Pri tome napominjemo da je jednakost jedna od temeljnih vrednota Ustava RH, a diskriminacija u hrvatskom pravnom poretku zabranjena čl. 14. Ustava RH, cijelim nizom međunarodnih ugovora te antidiskriminacijskim pravom EU, kao i ZSD-om koji je krovni zakon za suzbijanje diskriminacije u RH te je organski zakon, s kojim bi, kao dakako i sa Ustavom, trebali biti usklađeni drugi zakoni. Drugim riječima, RH je već u pravnom smislu obvezna osiguravati da ne dolazi do diskriminacije, no navođenjem ovog načela u načela na kojima se temelji ublažavanje klimatskih promjena dodatno bi se na isto podsjetilo i ukazalo, a što držimo korisnim s obzirom na ranije spomenute posljedice klimatskih promjena, koje pogađaju sve građane, no osobito otegotno pogađaju upravo najranjivije. | Prihvaćen | Dodano je u članku 6. stavku 1. na kraju "kao i načelom jednakosti". Smatramo da je to bolji izričaj nego "načelo zabrane diskriminacije" kako je navedeno u Zakonu o sustavu civilne zaštite iz 2022. |
| 4 | PUČKI PRAVOBRANITELJ | PRIJEDLOG ZAKONA O KLIMATSKIM PROMJENAMA I ZAŠTITI OZONSKOG SLOJA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM I POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA | Smatramo kako je u dijelu naslovljenom Prilagodba klimatskim promjenama potrebno dodatno naglasiti činjenicu da klimatske promjene imaju najveći štetni utjecaj na najviše ugrožene kategorije građana, koji su istovremeno najmanje odgovorni za njihov nastanak, međutim, trpe posljedice uslijed nemogućnosti da im se prilagode. U svojstvu središnjeg tijela za suzbijanje diskriminacije, sukladno Zakonu o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08., 112/12., u daljnjem tekstu: ZSD) pučka pravobraniteljica ukazuje da su ugrožene i marginalizirane skupine građana, koje često trpe diskriminaciju u drugim područjima društvenog života, izložene razornijem djelovanju klimatskih promjena te je prilikom donošenja politika i mjera za smanjivanje utjecaja klimatskih promjena i postizanja klimatske neutralnosti, potrebno usmjeriti dodatne napore na prevenciju ili smanjivanje njihovog negativnog učinka na spomenute skupine građana. S obzirom na navedeno, pozdravljamo činjenicu da se u Prijedlogu zakona u više navrata, između ostaloga, izričito navodi utjecaj na socijalne i ekonomske prilike te socijalne aspekte energetskog siromaštva. Primjerice, čl. 110. st. 4. Prijedloga zakona propisano je kako financijskim sredstvima iz novog EU sustava trgovanja emisijama Vlada Republika Hrvatske financira, između ostalog, mjere koje doprinose dekarbonizaciji grijanja i hlađenja zgrada ili smanjenju energetskih potreba zgrada, uključujući integraciju obnovljivih izvora energije, kao i mjere za pružanje financijske potpore kućanstvima s niskim dohotkom u zgradama s najlošijim svojstvima. Vlada također financira pružanje financijske potpore za rješavanje socijalnih aspekata u pogledu korisnika prijevoza s niskim i srednjim dohotkom. Međutim, vidimo mjesta za još boljim zakonskim rješenjem te smatramo potrebnim i šire definirati socijalno ugrožene kategorije građana, odnosno ostaviti ovu odrednicu otvorenom kako bi se u kasnijoj fazi, ovisno o dostupnim financijskim sredstvima, ista namijenila i za druge kategorije građana koje su jače izložene negativnim učincima klimatskih promjena. Također, u cilju ujednačene primjene, predlažemo navesti po kojim kriterijima, odnosno definiciji se u Prijedlogu zakona tumače odrednice niskog i srednjeg dohotka kućanstva. Spomenuti prijedlog odnosi se i na ostale članke u kojima se izrijekom vodi računa o socijalnim prilikama građana, primjerice, u čl. 109. st. 4. točki h. ili čl. 28. st. 9. Prijedloga zakona. | Primljeno na znanje | Primamo na znanje prijedlog izrade boljeg zakonskih rješenja, u pogledu šire definicije socijalno ugroženih kategorija građana, međutim važno je naglasiti da odrednice niskog i srednjeg dohotka nisu predmet ovog Zakona te se utvrđuju drugim propisima i statističkim podacima. Određene mjere predložene člankom 110. stavkom 4. proizlaze iz prijenosa odredbi Direktive (EU) 2023/959 EP i Vijeća od 10. svibnja 2023. o izmjeni Direktive 2003/87/EZ o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije i Odluke (EU) 2015/1814 o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije u nacionalno zakonodavstvo, a sve su određene u svrhu postizanja cilja klimatske neutralnosti do 2050. i međucilja u iznosu od 55% smanjenja emisija do 2030. godine. |
| 5 | PUČKI PRAVOBRANITELJ | PRIJEDLOG ZAKONA O KLIMATSKIM PROMJENAMA I ZAŠTITI OZONSKOG SLOJA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM I POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA | Vezano za donošenje Prijedloga zakona, pučka pravobraniteljica isti načelno pozdravlja, prvenstveno iz razloga što, kako je i izneseno u Ocjeni stanja, nova Strategija Europske Unije za prilagodbu klimatskim promjenama (COM/2021/82) upućuje države članice na unapređenje svog djelovanja kako bi prilagodba klimatskim promjenama bila brža, sustavnija i temeljena na znanju te postizanju ugljične neutralnosti do 2050. godine. U važećem Zakonu i u važećoj Strategiji niskougljičnog razvoja, klimatska neutralnost nije bila određena kao cilj niti je razmatrana kao jedan od scenarija, stoga pučka pravobraniteljica pozdravlja čl. 5. Prijedloga zakona koji kao dugoročni klimatski cilj određuje postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine. U Prijedlogu zakona se navodi da je Ažurirani nacrt Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana (dalje: NECP), koji je provedbeni akt važeće Strategije niskougljičnog razvoja, dopunjen i da slijedi procedura usvajanja na Vladi RH. Navodi se i da je važeću Strategiju niskougljičnog razvoja potrebno ažurirati i uskladiti s ciljem klimatske neutralnosti u roku do 1. siječnja 2029. godine, za čiju je izradu nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, dok je za izradu Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana nadležno Ministarstvo gospodarstva u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije. S tim u vezi ističe se da je pučka pravobraniteljica tijekom travnja i lipnja ove godine zaprimila nekoliko pritužbi organizacija civilnog društva koje se bave zaštitom okoliša, u kojima se ukazuje na nedostatak transparentnosti po pitanju revidiranog NECP-a te nedostatak javne rasprave o istom, slijedom čega ukazujemo na nužnost i dužnost poštivanja prava na pristup informacijama o okolišu i prava na sudjelovanje javnosti u odlučivanju u pitanjima okoliša iz tzv. Aarhuške konvencije. | Primljeno na znanje | Vezano za komentar o transprantnosti izrade ažuriranog Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP) ministarstvo nadležno za klimatske promjene i ministarstvo nadležno za energatiku u provele višemjesečne konzultacije i višerazinski dijalog sa raznm dionicima. Tijekom izrade provedeno je 6 sektorskih radionica i više operativnih sastanaka, a postupak se vodio transparentno putem mrežne stranice Ministarstva na kojem se objavljuju i prezentacije: https://mingor.gov.hr/azurirani-integrirani-nacionalni-energetski-i-klimatski-plan-republike-hrvatske-za-razdoblje-od-2021-2030-necp/9220. Višerazinski dijalog proveden je u suradnji s Regionalnom energetskom i klimatskom agencijom sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) u okviru projekta LIFE - NECPlatform koji za cilj ima podržati RH uspostavljanjem i upravljanjem stalnih platformi za dijalog o klimi i energiji na više razina te poziva na bolju integraciju lokalnih i regionalnih vlasti, civilnog društva, poduzeća i drugih dionika u razvoju i praćenju nacionalnih i klimatskih politika, uključujući NECP-ove. Javna rasprava putem e-Savjetovanja je objavljena 12.11.2024. i trajati će do 12. 12. 2024. |
| 6 | PUČKI PRAVOBRANITELJ | PRIJEDLOG ZAKONA O KLIMATSKIM PROMJENAMA I ZAŠTITI OZONSKOG SLOJA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Pučka pravobraniteljica se naročito referira na klimatske promjene, temeljem višegodišnjeg iskustva u radu na slučajevima povezanim s klimatskim promjenama, te ostvarivanje ustavnog prava na zdrav život i zdrav okoliš, odnosno prava na čist, zdrav i održiv okoliš koje je u srpnju 2022. godine priznala Opća skupština Ujedinjenih naroda kao univerzalno ljudsko pravo. Izvješća pučke pravobraniteljice o stanju ljudskih prava, koja podnosi Hrvatskom saboru, od 2013. godine sadrže Poglavlje o zaštiti okoliša, u okviru kojeg izvještava o onečišćenju okoliša i prirode, nepropisnom gospodarenju otpadom, prekomjernoj buci, svjetlosnom onečišćenju i neionizirajućem zračenju baznih stanica mobilnih operatera te klimatskim promjenama. U veljači 2021. godine, temeljem ovlasti iz čl. 16. st. 2. ZoPP-a, pučka pravobraniteljica je podnijela posebno Izvješće o pravu na zdrav život i klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj (2013.-2020.) u kontekstu globalnog pokreta za klimu i pandemije COVID-19, koje je Hrvatski sabor prihvatio u lipnju 2021. godine. Nastavno na ocjenu stanja te posljedice koje se Prijedlogom zakona planiraju postići, koristimo priliku ukazati na najvažnija saznanja i preporuke pučke pravobraniteljice koje je u proteklom razdoblju dala Hrvatskom saboru vezano za klimatske promjene, počevši od najnovijih. U Izvješću Hrvatskom saboru za 2023. godinu pučka pravobraniteljica je upozorila da ekstremni događaji uzrokovani klimatskim promjenama na već onečišćenim lokacijama donose dodatne rizike za okoliš, prirodu i ljude, poput slučaja izlijevanja rijeke Drave kod Botova, u kolovozu 2023. godine, koje je zahvatilo i crnu točku „Lokacija praonice i dezinsekcijske stanice u Botovu“. U Planu gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2023.-2028. evidentirano je osam crnih točaka, a opisane su kao lokacije u okolišu visoko opterećene otpadom nakon dugotrajnog i neprimjerenog gospodarenja proizvodnim (tehnološkim) otpadom. Na navedenoj se lokaciji kod Botova do prije 20-ak godina prala unutrašnjost vagona cisterni za prijevoz kemikalija te se pralo i dezinficiralo stočne vagone, no lokacija nije sanirana, niti se započelo sa sanacijom. U istom Izvješću, pučka pravobraniteljica je dala preporuku br. 108. Hrvatskom saboru, da proglasi klimatsku i ekološku krizu te uvede procjenu utjecaja zakona i proračuna na klimu i ljudska prava. Istu preporuku pučka pravobraniteljica je prvi put dala u posebnom Izvješću o pravu na zdrav život i klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj (2013.-2020.) u kontekstu globalnog pokreta za klimu i pandemije COVID-19, pozivajući se na Rezoluciju Europskog parlamenta iz 2019. godine kojom je proglasio klimatsku i okolišnu krizu te je od Europske komisije tražio da zakonski i proračunski prijedlozi budu usklađeni s ciljem ograničenja globalnog zatopljenja do 1,5°C, kao i očuvanjem bioraznolikosti. Kao članica Europske mreže nacionalnih institucija za ljudska prava (European Network of National Human Rights Institutions, ENNHRI), pučka pravobraniteljica je obavijestila Hrvatski sabor da je u 2023. godini ENNHRI podnio intervencije trećih strana Velikom vijeću Europskog suda za ljudska prava (dalje: ESLJP) u tri klimatska slučaja; Duarte Agostinho i dr. protiv Portugala i drugih (32 države među kojima je i Republika Hrvatska), Carême protiv Francuske i KlimaSeniorinnen protiv Švicarske, zatraživši da ESLJP osigura učinkovitu zaštitu ljudskih prava od negativnih utjecaja klimatskih promjena te naglasivši odgovornost država za učinkovitu borbu protiv klimatskih promjena u cilju zaštite prava na život i prava na privatni i obiteljski život. Podsjećamo da se u slučaju Duarte Agostinho i dr. protiv Portugala i drugih, radi o šumskim požarima iz 2017. godine u kojima su smrtno stradali ljudi u Portugalu, i da je to bila jaka požarna godina u RH kada je požar ušao i u Grad Split, zahvativši odlagalište otpada Karepovac, o čemu smo u posebnom poglavlju pod nazivom Klimatske promjene, sustav civilne zaštite, vatrogastvo i zaštita ljudskih prava - požar u Splitu, izvijestili Hrvatski sabor u Izvješću za 2017. godinu. U Izvješću za 2018. godinu, pučka pravobraniteljica je podsjetila da su katastrofalna poplava na području Vukovarko-srijemske županije u 2014. i veliki splitski požar u 2017. godini ukazali na potrebu učinkovitijeg sustava vatrogastva i civilne zaštite te bolje komunikacije s građanima. Upozorila je i da Vlada RH nije donijela Strategiju niskougljičnog razvoja RH koja je bila u javnom savjetovanju 2017. godine, a riječ je o temeljnom dokumentu za ublažavanje klimatskih promjena te krovnoj gospodarskoj, razvojnoj i okolišnoj strategiji potrebnoj za ostvarenje promjena iznesenih i u Znanstvenom izvještaju Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) iz 2018. godine, za prestanak korištenja fosilnih goriva i zaokret ka obnovljivim izvorima energije te energetskoj učinkovitosti, u sljedećih deset do dvadeset godina. Pučka pravobraniteljica je 2017. godine također dala mišljenje na Strategiju niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2030. s pogledom na 2050. godine, koja je bila u javnom savjetovanju 2017. godine te je u mišljenju, između ostaloga, naglasila važnost njezinog horizontalnog karaktera i nadređenost ostalim sektorskim strategijama. Posebice je pozdravila njezin zadnji opći cilj: Smanjenje onečišćenja zraka i utjecaja na zdravlje, iz razloga jer se već samim isticanjem, onečišćenje zraka potvrđuje kao čimbenik koji utječe na ljudsko zdravlje te se dovodi u vezu s korištenjem visokougljičnih modela energetske proizvodnje. Upozorila je da se isti na području Republike Hrvatske koriste kao značajni izvori energije te da Niskougljična strategija, u većoj mjeri nego je potrebno, predviđa i opravdava potrebu za daljnjim radom elektrane na ugljen, odnosno podržava projekte koji povećavaju emisije stakleničkih plinova. Slijedom navedenoga, pučka pravobraniteljica je upozorila da bi navedeni opći cilj: Smanjenje onečišćenja zraka i utjecaja na zdravlje, mogao ostati tek deklarativne naravi te da je potrebno precizirati indikatore i aktivnosti koje će doista dovesti do smanjenja emisija, odnosno do ostvarenja zadanih ciljeva. Upozorila je da ostvarenje primarne svrhe smanjenja emisije stakleničkih plinova, ovisi i o scenariju za kojeg će se Republika Hrvatska opredijeliti, te da je to još jedna prilika i obveza za uvođenje najviših mogućih standarda zaštite okoliša i ljudskog zdravlja u korist budućih, ali i sadašnjih generacija. Strategija niskougljičnog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050. godinu donesena je tek 2021. godine te razmatra tri scenarija za smanjenje emisija stakleničkih plinova: referentni scenarij (NUR), scenarij postupne tranzicije (NU1) i scenarij snažne tranzicije (NU2), od kojih potonji ima cilj da se u 2050. godini postigne smanjenje emisije za 80% u odnosu na 1990. godinu. | Primljeno na znanje | U svrhu vertikalne i horizontale podjele odgovornosti za provedbu mjera niskougljičnog razvoja iz nacionalne Strategije niskougljičnog razvoja i Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana te Strategije prilagodbe u novom Prijedlogu Zakona se navodi sljedeće: -nacionalni razvojni dokumenti i razvojni dokumenti pojedinih područja i djelatnosti moraju biti usklađeni s osnovnim ciljevima, prioritetima i mjerama utvrđenim u Strategiji niskougljičnog razvoja i Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama -predstavničko tijelo županije, Grada Zagreba i velikoga grada donosi program ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja -u Zakonu propisani instrumenti, kao što je naknada na ugljik kroz Sustav trgovanja emisijama donosi rezultate u energetski intenzivnim industrijama koje su smanjile emisije za gotovo - 47,55% u 2022. godini -istodobno, prihodi od dražbi iz sustava trgovanja emisijama, uključujući Fond za modernizaciju i Fond za inovacije koriste se za financiranje modernizacije industrije i pomoć društvu u zelenoj tranziciji -Zakonom su propisane i druge mjere koje će imati katalitičku ulogu u ubrzavanju smanjenja emisija u cijelom gospodarstvu, kao što su klimatsko potvrđivanje, zelena javna nabava, ozelenjavanje državnog proračuna, ozelenjavanje rada vladinih institucija itd. U članku 28. se propisuje nadležnost tijela za sektore izvan EU sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova, cilj koji država mora ostvariti 2030. godine, donošenje odluke kojom će se definirati kvantificirane vrijednosti smanjenja emisija po sektorima, izračun kazni u slučaju da su emisije iz sektora izvan sustava trgovanja emisijskim jedinicama neke godine više od dodijeljene nacionalne godišnje emisijske kvote, a manjak kvote nije namiren bilateralnim transferom jedinica, izrada plana korektivnih mjera, korištenje fleksibilnih mogućnosti, kao i nadležnost za osiguranjem financijskih sredstava za kupovinu emisijskih jedinica u slučaju da država ne ispuni zadani cilj smanjenja emisija. U članku 29. propisuje nadležnost i odgovornost tijela da ukupne emisije ne premašuju ukupna uklanjanja te da vrijednost neto uklanjanja u 2030. godini iznosi -5 527 kt CO2eq. |
| 7 | TERRA HUB | TEMELJNI AKTI, Članak 19. | Niti jedan nacionalni strateški niti akcijski plan neće biti moguće provesti u praksi bez educiranih ljudi, a edukacija o klimatskim promjenama se ne spominje niti se sustavno provodi u praksi. Također, nedostaje i sustavna komunikacija i dijalog s građanima o klimatskim politikama i mjerama, što rezultira odbijanjem pri uvođenju nekih mjera, nezadovoljstvom kod poskupljenja ili uvođenja novih nameta te nerazumijevanjem potrebe za promjenama društva u niskougljično. Građani su skloniji poricanju ili očekivanjima bez da sami poduzmu potrebne akcije i prihvate mjere. Potrebno je stoga uvesti sustavnu i obveznu edukaciju o klimatskim promjenama na svim razinama formalnog i neformalnog obrazovanja. Javne klimatske politike potrebno je komunicirati i promovirati, otvoriti javni dijalog i uključiti građane u sukreaciju provedbenih rješenja. U javne insitucije i škole potrebno je uvesti prakse održivog poslovanja i javno ih promovirati i pratiti njihovu uspješnost. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Članak 27. naslova Obrazovanje, obuka i podizanje javne svijesti o klimatskim promjenama |
| 8 | TERRA HUB | PRIJEDLOG ZAKONA O KLIMATSKIM PROMJENAMA I ZAŠTITI OZONSKOG SLOJA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM I POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA | Smatramo potrebnim također da se zakonom predvide i aktivnosti dodatne edukacije o klimatskim promjenama, kako u okviru obveznog obrazovanja (unutar školskog sustava), tako i na višim školama, učilištima, fakultetima, ali i u okviru cjeloživotnog obrazovanja te obrazovanja javnih službenika. Klimatske promjene vrlo su kompleksne, većina građana o njima ne zna dovoljno (40% građana još uvijek smatra da su one podjednako uzrokovnane prirodnim procesima i ljudskom djelatnošću dok se 98% znanstvenika sa 100% sigurnošću slaže da su primarno uzrokovane ljudskom djelatnošću), a posebno ih ne povezuje s onime što svaki dan rade i kako žive te misle da ne mogu ništa učiniti da bi se one ublažile ili da bi im se prilagodili. To nam ukazuje na nedostatak znanja i razumijevanja uzročno-posljedičnih veza te prihvaćanja akcija i svih promjena koje se očekuju u društvu i gospodarstvu pa i u politikama i propisima. Educirani građani bit će spremniji na transformaciju društva koja nam predstoji, htjeli mi to ili ne. Potrebno je uvesti redovnu i obveznu edukaciju o klimatskim promjenama u sve sfere i na sve razine društva. | Prihvaćen | Dodan je članak 27. naslova Obrazovanje, obuka i podizanje javne svijesti o klimatskim promjenama |
| 9 | DRUŠTVO ZA OBLIKOVANJE ODRŽIVOG RAZVOJA | NACIONALNI CENTAR ZA PRILAGODBU KLIMATSKIM PROMJENAMA , Članak 20. | U čl. 20. u stavku 3. pod poslovima nacionalnog centra za prilagodbu klimatskim promjenama, predviđa se između ostaloga: vođenje nacionalne informacijsko-edukacijske mrežne platforme o prilagodbi klimatskim promjenama, ali i poslovi informiranja i izobrazbe o utjecajima, rizicima i prilagodbi klimatskim promjenama, međutim ne predviđa se primjerice edukacija građana, javnog i poslovnog sektora o klimatskim promjenama ili njihovim razoznim posljedicama, ne predviđa se kreiranje izvan formalnog ili neformalnog obrazovnog kurikuluma za edukaciju djece, mladih, građana, zainteresetine javnosti o klimatskim promjenama i njihovim posljedicama, suradnja s obrazovnim i znanstvenim organizacijama i organizacijama civilnog društva u provođenju edukacija i informiranju o klimatskim promjenama. Stoga predlažemo uključivanje aktivnosti obrazovanja namijenjenih javnom i privatnom (poslovnom) sektoru, ali i građanima među aktivnosti centra, ali dodavanje obrazovnih aktivnosti i suradnju s obrazovnim, znanstvenim i organizacijama civilnog društva na obrazovnim, znanstvenim i drugim aktivnostim u zaseban članak. Do sadašnji projekti i aktivnosti pokazuju da obrazovanje i informiranje ali i provođenje različitih praktičnih projektaka u koje su uključeni građani uvelike doprinosi povećanju svijesti o klimatskim promjenama, ali i promjeni ponašanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Dopunjen je članak 20. stavak 3. točka 6: - poslove informiranja i izobrazbe o utjecajima, rizicima i prilagodbi klimatskim promjenama u suradnji sa znanstvenim i obrazovnim institucijama i organizacijama civilnog društva. Također je dodan stavak u članku 8. |
| 10 | DRUŠTVO ZA OBLIKOVANJE ODRŽIVOG RAZVOJA | TEMELJNI AKTI, Članak 17. | U stavku 1. i stavku 2. ponavljaju se termini "na petogodišnje razdoblje" razmisliti da se u jednom stavku izbaci razdoblje. Također u stavku 4. u kojem se propisuje da nadzor nad provedbom Akcijskog plana provodi Ministarstvo razmisliti i dodati nad provedbom ciljeva Strategije i ostvarivanjem mjera predviđenih Akcijskim planom provodi Radna skupina imenovana za praćenje implementacije Strategije. Prijedlog je da se u radnu skupinu uključi širi skup dionika, kako bi se osiguralo transparentno i pravovremeno provođenej mjera iz Strategije. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 11 | DRUŠTVO ZA OBLIKOVANJE ODRŽIVOG RAZVOJA | TEMELJNI AKTI, Članak 12. | Predlažemo u stavak 4. kao jedan od sektora dodati i znanost i tehnologiju s obzirom da je u NECP-u ključan dio vezan uz postizanje energetskih i klimatskih ciljeva upravo R&D, te da se novom Agendom EK i deklaradijom iz Budimpešte ponovno veći naglasak stavlja na ulaganje u znanost i inovacije posebno u kontekstu zelene tranzicije i dekarbonizacije | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 12 | DVOKUT - ECRO PROIZVODNJA I ISTRAŽIVANJE D.O.O. | PRIJEDLOG ZAKONA O KLIMATSKIM PROMJENAMA I ZAŠTITI OZONSKOG SLOJA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Predloženim zakonom određuju se nadležnosti i odgovornosti za ublažavanje klimatskih promjena, prilagodbu klimatskim promjenama i zaštita ozonskog sloja. Članak 2. u kojem se nabrajaju pravni akti Europske unije, trebalo bi nadopuniti sa dva važna regulatorna akta: • Uredba 2019/2088 (EU) o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga • Uredba 2022/2464 (EU) u pogledu korporativnog izvješćivanja o održivosti Smatramo da je ovim zakonom potrebno eksplicitno definirati tko smije raditi poslove zaštite okoliša iz područja ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama. Republika Hrvatska ima uspostavljen sustav kojim se osigurava stručnost i odgovornost u izvršenju poslova zaštite okoliša. Temeljem Zakona o zaštiti okoliša (Narodne novine 80/13, 78/15, 12/18, 118/18) propisano je da ovlaštenici provode stručne poslove iz područja zaštite okoliša i zaštite prirode (čl. 4. toč. 48. Zakona o zaštiti okoliša), a Pravilnikom o uvjetima za izdavanje suglasnosti pravnim osobama za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša utvrđena je operativna provedba (Narodne novine 57/10). Smatramo da je riječ o dokumentima iznimno visoke stručnosti i složenosti s aspekta zaštite okoliša i zaštite prirode odnosno stručnim poslovima za koje je potrebna visoka kvalifikacija, a poglavito stručno znanje i iskustvo pri čemu produkt takvog rada treba biti podložan kontroli/nadzoru nadležnog ministarstva u smislu čl. 43. i 44. Zakona o zaštiti okoliša. Prepuštanje obavljanja navedenih poslova bilo kojoj trećoj osobi (koja možebitno nije kvalificirana i ne posjeduje stručna znanja) može rezultirati negativnim posljedicama za okoliš i prirodu te za gospodarstvo u cijelosti. Pitanje ublažavanja klimatskih promjena odnosi se na smanjenje emisije i povećanje ponora, što znači da je za to područje minimalno potrebna ovlaštenja za izračun emisije stakleničkih plinova, projekcije, izradu izvješća o provedbi politika i mjera za smanjenje emisija. Pitanje prilagodbe klimatskim promjenama je vrlo složeno, to mogu raditi institucije koje imaju znanja po svim temama okoliša, a to je obuhvaćeno ovlaštenjem za izradu studija o utjecaju na okoliš. Ministarstvo bi trebalo detaljno definirati potrebne kriterije za izrade ovih elaborata, kroz izmjenu ZZO ili Pravilnika o uvjetima za izdavanje suglasnosti pravnim osobama za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša (Narodne novine 57/10). Smatramo da je potrebno, privremeno do izmjene Pravilnika kojim se detaljno raspisuju uvjeti, propisati u Zakonu barem minimalne uvjete. Prijedlog za dodatak u zakonu: Poslove klimatskog potvrđivanja, izvještaje korporativnom izvještavanju o održivosti, izvještaje o održivosti u sektoru financijskih usluga, izrađuju institucije koje imaju ovlaštenja izrade studija o utjecaju na okoliš (ZZO Članak 40, ovlaštenje za poslove Grupe 2) , a ako izvješće uključuje izračune emisija stakleničkih plinova i ponora metodom procjene u životnom vijeku (LCA), ili ako uključuje i proračun emisije stakleničkih plinova za Opseg 3, onda i ovlaštenja vezano za izračun emisija i primjenu mjera za ublaženje klimatskih promjena (ZZO Članak 40, ovlaštenje za poslove Grupe 7). Ukoliko izvješće o korporativnoj održivosti ili izvještavanju u sektoru financijskih usluga priprema obveznik izvještavanja samostalno, ista moraju proći verifikacijski postupak provjere od strane ovlaštenika, koji daje izvješće o usklađenosti s metodološkim smjernicama. Nadopuna tematskih područja ovlaštenja biti će potrebna i zbog toga što nedostaju ovlaštenja za dokazivanje održivost biomase, obnovljivog goriva nebiološkog porijekla (vodik) i goriva od recikliranog ugljika. Klimatsko potvrđivanje i izvještaji o održivosti temeljni su instrumenti politike za naredno razdoblje, snažno će usmjeriti financiranje u smjeru zelene tranzicije. Tehnički kriteriji za ocjenu održivosti i standardi izvještavanja su tehnički izuzetno zahtjevni, čak i za institucije koje su dulje u ovom poslu. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije ima mnogo iskustva u tome kolika je razina kvalitete dokumentacije o okolišu, koliko su metodološki složeni proračuni emisija, procjene utjecaj promjene klime, procjene utjecaja na biološku raznolikost procjene utjecaja na vode i more, pitanja industrijskog onečišćenja i gospodarenja otpadom. Smatramo da ova pitanja moraju biti regulirana kroz sve dokumente zaštite okoliša propisane zakonom koji se ujedno i javno objavljuju. | Primljeno na znanje | Provedba Uredbe 2019/2088 (EU) o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga je omogućena Zakonom za kojeg je nadležno Ministarstva financija i njena provedba nije predmet ovog Zakona. Isto je i s EU Direktivom 2022/2464 (EU) u pogledu korporativnog izvješćivanja o održivosti. Točno je da Zakon o zaštiti okoliša propisuje da ovlaštenici provode stručne poslove iz područja zaštite okoliša i zaštite prirode te da su kriteriji propisani Pravilnikom o uvjetima za izdavanje suglasnosti pravnim osobama za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša. Zakon o zaštiti okoliša već navodi grupu stručnih poslova(7. grupa) koji se odnosi u potpunosti na poslove vezane za – izradu projekcija emisija izvješća o provedbi politike i mjera smanjenja emisija i nacionalnog izvješća o promjeni klime, – izradu izvješća o proračunu (inventaru) emisija stakleničkih plinova i drugih emisija onečišćujućih tvari u okoliš, – izradu i/ili verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova iz postrojenja i zrakoplova, – izradu i/ili verifikaciju izvješća o održivosti proizvodnje biogoriva i izvješća o emisijama stakleničkih plinova, – izradu i/ili verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova u životnom vijeku fosilnih goriva, – izradu i/ili verifikaciju posebnih elaborata, proračuna i projekcija za potrebe sastavnica okoliša, kao i drugih poslova poput – obavljanje stručnih poslova za potrebe sustava upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja. Vezano za prijedlog dopune poslova i kriterije za obavljanje poslova klimatskog potvrđivanja prima se na znanje te će se razmotriti prilikom donošenja Zakona o zaštiti okoliša. |
| 13 | KARLO BANOVIĆ | UPRAVNI I INSPEKCIJSKI NADZOR, Članak 117. | Vezano za opći komentar na članke 117- 132. evo konkretnog prijedloga izmjena članaka vezanih za inspekcijski nadzor: U članku 117. dodati novi stavak: "(X) Državni inspektorat dužan je osigurati dostatne ljudske i financijske resurse za učinkovito provođenje inspekcijskog nadzora, uključujući zapošljavanje dodatnih inspektora i kontinuirano stručno usavršavanje postojećeg kadra." U članku 117. dodati novi stavak: "(X) Glavni državni inspektor donosi godišnji plan stručnog usavršavanja inspektora, koji uključuje specijalizirane edukacije o klimatskim promjenama, novim tehnologijama i metodama inspekcijskog nadzora." U članku 120. dodati novi stavak: "(X) Inspekcijski nadzor provodi se uz korištenje suvremenih tehnologija i alata. Državni inspektorat je dužan osigurati nabavu i redovito održavanje potrebne opreme." Dodati novi članak 132.a: "Članak 132.a (1) Uspostavlja se Središnji informacijski sustav za inspekcijski nadzor u području klimatskih promjena i zaštite ozonskog sloja. (2) Sustav iz stavka 1. ovog članka omogućuje elektroničko vođenje inspekcijskih postupaka, praćenje rokova, automatsko generiranje izvješća i analizu trendova. (3) Glavni državni inspektor donosi pravilnik o načinu vođenja i korištenja Središnjeg informacijskog sustava." U članku 125. dodati novi stavak: "(X) Državni inspektorat uspostavlja program mentorstva za nove inspektore, u okviru kojeg iskusni inspektori pružaju podršku i prenose znanja novozaposlenim kolegama tijekom prvih godinu dana rada." Dodati novi članak 132.b: "Članak 132.b (1) Uspostavlja se međuresorna radna skupina za koordinaciju inspekcijskog nadzora u području klimatskih promjena i zaštite ozonskog sloja. (2) Radnu skupinu čine predstavnici Državnog inspektorata i drugih relevantnih tijela državne uprave. (3) Radna skupina sastaje se najmanje jednom polugodišnje radi razmjene informacija, planiranja zajedničkih akcija i usklađivanja postupanja." U članku 130. dodati novi stavak: "(X) Državni inspektorat jednom godišnje objavljuje izvješće o provedenim inspekcijskim nadzorima, utvrđenim nepravilnostima i poduzetim mjerama. Izvješće se objavljuje na mrežnim stranicama Državnog inspektorata." Ove izmjene uzimaju u obzir nadležnost Državnog inspektorata za provođenje inspekcijskog nadzora, kako je navedeno u Nacrtu Zakona, te bi trebale osigurati jačanje kapaciteta inspekcijskih službi, kontinuirano usavršavanje, bolju opremljenost, učinkovitiju koordinaciju i transparentnost rada. | Prihvaćen | Primljeno na znanje, međutim, predložene obveze koje se navode trebaju se propisati Zakonom o državnom Državnom inspektoratu, a ne ovim Zakonom. |
| 14 | KARLO BANOVIĆ | UPRAVNI I INSPEKCIJSKI NADZOR, Članak 117. | Članci 117-132 definiraju inspekcijski nadzor. Predlažem da se razmotri jačanje kapaciteta inspekcijskih službi kako bi se osigurala učinkovita provedba zakona. | Prihvaćen | Primljeno na znanje, međutim, jačanje kapaciteta Državnog inspektorata nije nadležnost ovog Zakona. |
| 15 | KARLO BANOVIĆ | Osnivanje stručnog povjerenstva i/ili radne skupine, Članak 9. | Sukladno općem komentaru na članke 5-9 predlažem sljedeće konkretne dopune i izmjene članaka 5-9 Nacrta Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja, s ciljem detaljnije razrade mehanizama za procjenu rizika od klimatskih promjena i praćenje učinkovitosti mjera prilagodbe: U članku 5. dodati novi stavak koji glasi: "(X) Tijelo državne uprave nadležno za klimatske promjene dužno je uspostaviti i koordinirati Nacionalni sustav za procjenu rizika od klimatskih promjena, koji će obuhvaćati sve relevantne sektore i geografska područja Republike Hrvatske." U članku 6. dodati novi stavak koji glasi: "(X) Akcijski plan za prilagodbu klimatskim promjenama mora sadržavati detaljnu metodologiju za procjenu rizika od klimatskih promjena za svaki sektor, uključujući kvantitativne i kvalitativne pokazatelje rizika." U članku 7. dodati novi stavak koji glasi: "(X) Tijelo državne uprave nadležno za klimatske promjene dužno je razviti i implementirati sustav praćenja i evaluacije učinkovitosti mjera prilagodbe klimatskim promjenama, koji će uključivati: Definiranje ključnih pokazatelja uspješnosti (KPI) za svaku mjeru prilagodbe Uspostavu mehanizma za redovito prikupljanje podataka o provedbi i učincima mjera Godišnju evaluaciju učinkovitosti provedenih mjera Javno objavljivanje rezultata evaluacije na mrežnim stranicama tijela državne uprave nadležnog za klimatske promjene" U članku 8. dodati novi stavak koji glasi: "(X) Stručno povjerenstvo i/ili radna skupina iz stavka 1. ovog članka dužni su u svoj rad uključiti stručnjake za procjenu rizika i praćenje učinkovitosti mjera prilagodbe klimatskim promjenama." U članku 9. dodati novi stavak koji glasi: "(X) Tijelo državne uprave nadležno za klimatske promjene dužno je svake dvije godine izraditi i objaviti izvješće o procjeni rizika od klimatskih promjena i učinkovitosti provedenih mjera prilagodbe, koje će sadržavati: Ažuriranu procjenu rizika od klimatskih promjena za sve relevantne sektore Analizu učinkovitosti provedenih mjera prilagodbe, temeljenu na definiranim ključnim pokazateljima uspješnosti Preporuke za unapređenje postojećih i razvoj novih mjera prilagodbe Analizu potrebnih financijskih sredstava za provedbu mjera prilagodbe" Ove dopune bi trebale osigurati detaljniju razradu mehanizama za procjenu rizika od klimatskih promjena i praćenje učinkovitosti mjera prilagodbe, čime bi se unaprijedila provedba i praćenje politike prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj. | Nije prihvaćen | Vezano za prijedlog dopune članka 5. smatramo da je to već ovim prijedlogom Zakona propisano. Naime, zamišljeno je da svaki sektor radi analizu rizika od klimatskih promjena jer najbolje poznaje sektor i izazove i to je propisano u članku 16 stavak 2. Također je propisano da im u tome pomaže Ministarstvo kao središnja točka za prilagodbu klimatskim promjenama (članak 20.). Ovaj članak navodi i druge obveze koje ima Ministarstvo kao središnja točka za prilagodbu klimatskim promjenama: - izradu pokazatelja i razvoja sustava za praćenje i ocjenjivanje provedbe Strategije prilagodbe klimatskim promjenama - pružanja stručne podrške drugim javnopravnim tijelima iz područja analize rizika od klimatskih promjena i mjera prilagodbe klimatskim promjenama - prikupljanje, osiguranje kvalitete te stručna obrada podataka i informacija o rizicima od klimatskih promjena - izradu stručnih podloga i analiza za potrebe izrade strateških i planskih dokumenata o klimatskim promjenama iz članka 10. ovoga Zakona Vezano za prijedlog dopune članka 6. smatramo da je metodologija za procjenu rizika od klimatskih promjena obuhvaćena pojmom "klimatskog potvrđivanja" što se navodi u članku 16. stavak 2, i stavak 3. u kojem je propisano da ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije donosi smjernice za klimatsko potvrđivanje koje će kao takve biti korištene od svih sektora ranjivih na klimatske promjene. Akcijski plan je provedbeni dokument Strategije prilagodbe za petogodišnje razdoblje i on se izrađuje prema propisanim uputama koje proizlaze iz Uredbe o smjernicama za izradu akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za JLPRS. Vezano za prijedlog dopune članka 7. predložene aktivnosti su već navedene kao zadaci za Ministarstvo kao središnju točku za prilagodbu klimatskim promjenama (članak 20.). Vezano za prijedlog dopune članka 9. sve navedeno je već propisano u članku 15. kao sastavni dio Strategije prilagodbe klimatskim promjenama koja se po potrebi ažurira svakih pet godina. Relevantan je i članak 115. koji propisuje sadržaj Informacijskog sustava za klimatske promjene. Vezano za analizu, praćenje, ocjenjivanje i financiranje to prema propisanim uputama treba sadržavati akcijski plan stoga smatramo da ne treba ovdje ponavljati njegov sadržaj. |
| 16 | KARLO BANOVIĆ | Osnivanje stručnog povjerenstva i/ili radne skupine, Članak 9. | Članci 5-9 bave se mjerama prilagodbe klimatskim promjenama. Pozitivno je što Zakon predviđa izradu i provedbu akcijskih planova za prilagodbu klimatskim promjenama. Predlažem da se detaljnije razrade mehanizmi za procjenu rizika od klimatskih promjena i praćenje učinkovitosti mjera prilagodbe. | Nije prihvaćen | Zamišljeno je da svaki sektor radi analizu rizika od klimatskih promjena jer najbolje poznaje sektor i izazove i to je propisano u članku 16 stavak 2. Također je propisano da im u tome pomaže Ministarstvo kao središnja točka za prilagodbu klimatskim promjenama (članak 20.). Ovaj članak navodi i druge obveze koje ima Ministarstvo kao središnja točka za prilagodbu klimatskim promjenama: - izradu pokazatelja i razvoja sustava za praćenje i ocjenjivanje provedbe Strategije prilagodbe klimatskim promjenama - pružanja stručne podrške drugim javnopravnim tijelima iz područja analize rizika od klimatskih promjena i mjera prilagodbe klimatskim promjenama - prikupljanje, osiguranje kvalitete te stručna obrada podataka i informacija o rizicima od klimatskih promjena - izradu stručnih podloga i analiza za potrebe izrade strateških i planskih dokumenata o klimatskim promjenama iz članka 10. ovoga Zakona Vezano za prijedlog dopune članka 6. smatramo da je metodologija za procjenu rizika od klimatskih promjena obuhvaćena pojmom "klimatskog potvrđivanja" što se navodi u članku 16. stavak 2, i stavak 3. u kojem je propisano da ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije donosi smjernice za klimatsko potvrđivanje koje će kao takve biti korištene od svih sektora ranjivih na klimatske promjene. Akcijski plan je provedbeni dokument Strategije prilagodbe za petogodišnje razdoblje i on se izrađuje prema propisanim uputama koje proizlaze iz Uredbe o smjernicama za izradu akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za JLPRS. Vezano za prijedlog dopune članka 7. predložene aktivnosti su već navedene kao zadaci za Ministarstvo kao središnju točku za prilagodbu klimatskim promjenama (članak 20.). Vezano za prijedlog dopune članka 9. sve navedeno je već propisano u članku 15. kao sastavni dio Strategije prilagodbe klimatskim promjenama koja se po potrebi ažurira svakih pet godina. Relevantan je i članak 115. koji propisuje sadržaj Informacijskog sustava za klimatske promjene. Vezano za analizu, praćenje, ocjenjivanje i financiranje to prema propisanim uputama treba sadržavati akcijski plan stoga smatramo da ne treba ovdje ponavljati njegov sadržaj. |
| 17 | KARLO BANOVIĆ | PRAĆENJE I IZVJEŠĆIVANJE IZ PODRUČJA KLIMATSKIH PROMJENA, Članak 21. | Članci 21-27 definiraju sustav praćenja i izvješćivanja o emisijama stakleničkih plinova. Predlažem da se razmotri uključivanje odredbi o javnoj dostupnosti ovih izvješća i podataka, kako bi se povećala transparentnost i omogućilo javnosti da prati napredak u smanjenju emisija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Sva izvješća su dostupna na mrežnim stranicama Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) i Europske mreže za informacije i promatranje okoliša (EIONET). Obaveza javne dostupnosti izvješća propisana je i Uredbom (EU) 2018/1999 o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime. Izvješća su na slijedećim poveznicama: https://unfccc.int/Transparency https://www.haop.hr/hr/tematska-podrucja/zrak-klima-tlo/klimatske-promjene/izvjesca https://mzozt.gov.hr/o-ministarstvu-1065/djelokrug/uprava-za-klimatsku-tranziciju-1879/emisije-staklenickih-plinova/1907 https://www.eionet.europa.eu/sitemap |
| 18 | KARLO BANOVIĆ | Dugoročni klimatski cilj , Članak 5. | Članak 5. definira dugoročni klimatski cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine, što je u skladu s ciljevima EU-a. Međutim, predlažem da se razmotri mogućnost postavljanja međuciljeva za 2030. i 2040. godinu kako bi se osigurao kontinuirani napredak. | Prihvaćen | Dodana je informacija i o međucilju do 2030. godine. |
| 19 | HRVOJE KRAPANIĆ | Dozvola za rashladne i klimatizacijske uređaje i opremu, dizalice topline, nepokretne protupožarne sustave i aparate za gašenje požaraČlanak 94., Članak 97. | Dodao bih točku koji se tiče opreme za fizikalno-kemijsku analizu, budući da uređaji koji omogućuju takvu analizu su izuzetno skupi i teško će se postići ciljana uspostava centara takvim uvjetovanjem. 'Točka 3a. U slučaju da pravna osoba nema opremu za fizikalno-kemijsku analizu, može se povezati s drugom pravnom osobom ili centrom koji posjeduje takvu opremu te potrebne analize napraviti iz usluge.' Ovdje se misli i na institute i fakultete koji bi mogli takvu opremu već imati ili jednostavnije istu nabaviti. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 20 | HRVOJE KRAPANIĆ | Dozvola za rashladne i klimatizacijske uređaje i opremu, dizalice topline, nepokretne protupožarne sustave i aparate za gašenje požaraČlanak 94., Članak 97. | 'Stavak (3) točka 3. posjeduje opremu za prikupljanje, obnavljanje i/ili oporabu i fizikalno-kemijsku analizu uporabljenih kontroliranih tvari i fluoriranih stakleničkih plinova.' Dodano je i/ili zbog toga što nije realno očekivati da će svaki poduzetnik moći osigurati idealne uvjete za procese oporabe i obnove, jer obnova tvari je složen postupak. Ako se omogući serviseru da napravi Centar unutar tvrtke, koje ima mogućnost stavljanja na tržište pravilno označene oporabljene radne tvari, potičemo poduzetništvo i mogućnost povećanja količina kontroliranih radnih tvari koje se 'vraćaju' u sustav jednostavnijim metodama od procesa obnove. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 21 | HRVOJE KRAPANIĆ | Dozvola za rashladne i klimatizacijske uređaje i opremu, dizalice topline, nepokretne protupožarne sustave i aparate za gašenje požaraČlanak 94., Članak 97. | U cilju sprečavanja ilegalne trgovine radnim tvarima (fluoriranim stakleničkim plinovima) i kako se te ilegalne količine ne bi mogle ubaciti u sustav kroz fiktivne postupke oporabe ili obnove, trebalo bi se prilikom označavanja spremnika s oporabljenim/obnovljenim radnim tvarima moći povezati Centar za obavljanje djelatnosti s navedenim spremnikom. To znači da bi takav spremnik u oznaci trebao sadržavati podatak o oporabitelju/obnovitelju, u cilju brze i jednostavne provjere od strane inspektorata. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 22 | HRVOJE KRAPANIĆ | Dozvola za rashladne i klimatizacijske uređaje i opremu, dizalice topline, nepokretne protupožarne sustave i aparate za gašenje požaraČlanak 94., Članak 97. | Stavak 1. se može protumačiti tako da ograničava mogućnost serviserima da za vlastite potrebe oporabljuju fluorirane stakleničke plinove. Prema standardu ISO 5149 prilikom vađenja radnih tvari iz sustava traži se da se, prije vraćanja radnih tvari u sustav, ista oporabi odn. pročisti. Navedeno često nije moguće napraviti na licu mjesta, već se radi u radionicama. Predlažem da se izbaci pojam 'na licu mjesta'. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 23 | HRVOJE KRAPANIĆ | Dozvola za rashladne i klimatizacijske uređaje i opremu, dizalice topline, nepokretne protupožarne sustave i aparate za gašenje požaraČlanak 94., Članak 100. | (10) Osoba kojoj je izdano uvjerenje iz stavka 8. ovoga članka dužna je pohađati program usavršavanja jedanput u sedam godina bez potrebe ponovnog polaganja stručnog ispita, a prvi put najkasnije do 12. ožujka 2029. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 24 | FRANJO GOLUBIĆ | Dugoročni klimatski cilj , Članak 6. | Predlažem da se nadopuni tekst u drugom članku na način da se iza riječi "i drugih propisa" doda tekst: "i prostornih planova jedinica lokalne i područne ( regionalne ) samouprave." (...) OBRAZLOŽENJE: Pošto i prostorni planovi imaju karakter propisa koji detaljno propisuju uvjete uređenja prostora predlažem da se isti isto navedu kao izvor prava u ovom zakonu jer isti prilikom donošenja moraju proći javnu raspravu, moraju biti usklađeni s ovim zakonom i dobiti o tome sve potrebne suglasnosti nadležnih tijela. | Nije prihvaćen | Članak 2. navodi EU propise čija se provedba omogućuje predloženim Zakonom o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja stoga se dani prijedlog ne može prihvatiti jer nije predmet tog članka. Prijedlog se odbacuje i iz razlog što postoji hijerarhija i obveza vertikalnog usklađivanja prostornih planova prema sektorskom zakonodavstvu. Stoga je važno da se primjenjuje članak 12. i 14, kao i 16. na prostorne planove nacionalne razine kako bi se klimatska pitanja s nacionalne razine prenijela na lokalne planske dokumente. Uz to naravno trebaju ići i informativno-edukacijske mjere kako bi ovaj okvir zaživio. |
| 25 | FRANJO GOLUBIĆ | GLAVA I., OPĆE ODREDBE | Smatram da se predmetnim prijedlogom zakona neće postići zacrtani ciljevi u ublažavanju klimatskih promjena, prilagodbi klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja u cjelosti iz razloga što u provedbu istog, nisu uključene sa jasnim obvezama, pravima i odgovornostima i sve jedinice lokalne samouprave jer su iste sukladno Ustavu RH i Zakonu o prostornom planiranju nadležne i odgovorne za planiranje zahvata u prostoru, donošenjem Prostornih planova uređenja, a isto tako obavezne su svake 4 godine donositi Izvješće o stanju u prostoru i predvidjeti mjere za unapređenje u prostoru, a koja izvješća se uglavnom ne donose te za takvo nepostupanje nema nikakvog nadzora i sankcija od resornog Ministarstva. Stoga se zahvati u prostoru odvijaju protivno propisima, često na štetu zaštite okoliša i bioraznolikosti jer je javnost nema mogućnost uvida u stanje u prostoru. Pošto je ukinuta Urbanistička inspekcija sada nitko od državnih tijela nadzora ne kontrolira kako se provode prostorni planovi vezano upravo na ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama, a u čemu veliki značaj ima očuvanje bioraznolikosti, obilježja krajolika i staništa za divlje životinjske vrste. Smatram i predlažem da se ovim zakonom propiše da prilikom izgradnje minimalno 30% parcele mora biti zelena površina, radi ublažavanja klimatskih promjena te sprečavanja razornih bujičnih voda. U tom smislu predlažem da se oformi zajednička inspekcija koja bi bila nadležna za kontrolu provedbe ovog zakona, te Zakona o prostornom uređenju umjesto ranije ukinute Urbanističke inspekcije. Naime, građani sada nemaju kome prijaviti zahvate u prostoru kojima se postupa protivno europskom načelu "ne čini štetu" obilježjima krajolika i bioraznolikosti, a čime se postupa protivno ciljevima za ublažavanje šteta od klimatskih promjena i europskom mjerodavnom pravu. | Nije prihvaćen | Predmetni Zakon nije nadležan rješavati pitanja prostornog uređenja, ali je sektor prostornog uređenja naveden kao sektor koji sudjeluje u kreiranju Strategije niskougljičnog razvoja (članak 12. stavak 4.) i Strategije prilagodbe klimatskim promjenama (članak 14. stavak 3.) te je u članku 16. naglašeno integriranje klimatskih ciljeva: "" (1) Nacionalni razvojni dokumenti i razvojni dokumenti pojedinih područja i djelatnosti moraju biti usklađeni s načelima, osnovnim ciljevima, prioritetima i mjerama utvrđenim u Strategiji niskougljičnog razvoja i Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama. (2) Dokumenti iz stavka 1. ovoga članka trebaju proći proces klimatskog potvrđivanja tijekom njihove izrade što podrazumijeva osiguravanje da su dokumenti i ulaganja u infrastrukturu koja proizlaze iz tih dokumenata u skladu s klimatskim ciljevima ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama, što minimalno obuhvaća procjenu izloženosti klimatskim promjenama, procjenu osjetljivosti na klimatske promjene, procjenu ranjivosti na klimatske promjena, procjenu klimatskih rizika i prijedlog mjera prilagodbe klimatskim promjenama kao i procjenu i opis postizanja klimatske neutralnosti sukladno nacionalnim ciljevima. Svjesni važnosti uloge inspekcije u provedbi ovog Zakona svakako će trebati ojačati državni inspektorat koji će trebati razviti posebne kapacitete za nadzor provedbe zakonskih obveza vezanih za Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja. U sadašnjem prijedlogu zakona nadzor nad provedbom istoga je ostala na inspekciji zaštite okoliša i i tržišnoj inspekciji Državnog inspektorata. |