Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Odluci o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije AUTOMEHATRONIČAR / AUTOMEHATRONIČARKA u sektoru STROJARSTVO, BRODOGRADNJA I METALURGIJA

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije AUTOMEHATRONIČAR / AUTOMEHATRONIČARKA u sektoru STROJARSTVO, BRODOGRADNJA I METALURGIJA, 4. ZAVRŠNI RAD Predlažemo jasno isticanje informacije o naučničkom ispitu kao dijelu obrane završnog rada, odnosno uvrštavanje informacije da je uvjet za stjecanje kvalifikacije izrađen i obranjen završni rad čiji je sastavni dio naučnički ispit. Nije prihvaćen Sukladno članku 62. Zakona o obrtu, strukovno obrazovanje za vezane obrte završava izradom i obranom završnog rada, koji uključuje naučnički ispit. Naučnički ispit sastoji se od izvedbe radne probe u okviru složenijeg ispitnog zadatka, pri čemu se provjeravaju praktične vještine i razina samostalnosti potrebne za obavljanje poslova određenog obrta. Budući da naukovanje predstavlja samo jedan od oblika strukovnog obrazovanja, nije potrebno posebno naglašavati naučnički ispit kao dio završnog rada u kurikulu koji obuhvaća različite oblike obrazovanja. Naučnički ispit već je reguliran posebnim propisima, koji definiraju sve potrebne odredbe za njegovo provođenje.
2 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA 3.2. IZBORNI DIO, 3. RAZRED Predlažemo za module 3. razreda: Održavanje vozila (izborni dio), Osnove regulacije i upravljanja u vozilima (izborni dio), Vulkanizerski poslovi (izborni dio), Zavarivanje (izborni dio), sljedeće nadopune: - pod stavkom Preporuke za učenje temeljeno na radu predlažemo sljedeći izmijenjeni tekst: Učenje temeljeno na radu provodi se naukovanjem kod licenciranog poslodavca, odnosno u Regionalnom centru kompetentnosti (gdje je primjenjivo) ili u ustanovi uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za obrt. Navedenim su obuhvaćene sve mogućnosti učenja temeljenog na radu čime se osigurava obrazovanje za kvalifikacije potrebne tržištu rada. Ishodi učenja temeljenog na radu se usklađuju između ustanove i licenciranog poslodavca. - pod stavkom Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula predlažemo sljedeću nadopunu: Okruženje kod LICENCIRANOG poslodavca, regionalni centar kompetentnosti, školska specijalizirana učionica/praktikum… Također, napominjemo da se ishodi učenja usklađuju između škole i poslodavca. Djelomično prihvaćen Prijedlog promjene teksta pod stavkom Preporuke za učenje temeljeno na radu se ne prihvaća jer je ograničavajući i ne omogućuje poslodavcima koji ispunjavaju uvjete za izvođenje učenja temeljenog na radu sudjelovanje u obrazovanju učenika. Prijedlog promjena pod stavkom Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje potrebni za realizaciju modula djelomično se prihvaća i glasi: " Okruženje za ostvarivanje ishoda učenja uključuje širok spektar mogućnosti koje se prilagođavaju potrebama učenika i kvalifikacija. To okruženje može obuhvaćati licenciranog poslodavca, regionalni centar kompetentnosti (gdje je primjenjivo), školsku učionicu, specijaliziranu učionicu ili praktikum, kao i učenje temeljeno na radu kod poslodavca. Ishodi učenja ostvaruju se kroz različite oblike aktivnosti, a oni vezani za učenje temeljeno na radu izvan škole usklađuju se između škole i poslodavca."
3 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA 3.1. OBVEZNI STRUKOVNI DIO, 3. RAZRED Predlažemo za module 3. razreda: Prijenos snage, Kočioni i upravljački sustav vozila, Senzorske mreže i regulacijski sustavi, Tehnički pregled i analiza vozila, Radovi na sustavima vozila, Hibridna i električna vozila sljedeće nadopune: - pod stavkom Preporuke za učenje temeljeno na radu predlažemo sljedeći izmijenjeni tekst: Učenje temeljeno na radu provodi se naukovanjem kod licenciranog poslodavca, odnosno u Regionalnom centru kompetentnosti (gdje je primjenjivo) ili u ustanovi uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za obrt. Navedenim su obuhvaćene sve mogućnosti učenja temeljenog na radu čime se osigurava obrazovanje za kvalifikacije potrebne tržištu rada. Ishodi učenja temeljenog na radu se usklađuju između ustanove i licenciranog poslodavca. - pod stavkom Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula predlažemo sljedeću nadopunu: Okruženje kod LICENCIRANOG poslodavca, regionalni centar kompetentnosti, školska specijalizirana učionica/praktikum… Također, napominjemo da se ishodi učenja usklađuju između škole i poslodavca. Djelomično prihvaćen Prijedlog promjene teksta pod stavkom Preporuke za učenje temeljeno na radu se ne prihvaća jer je ograničavajući i ne omogućuje poslodavcima koji ispunjavaju uvjete za izvođenje učenja temeljenog na radu sudjelovanje u obrazovanju učenika. Prijedlog promjena pod stavkom Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje potrebni za realizaciju modula djelomično se prihvaća i glasi: " Okruženje za ostvarivanje ishoda učenja uključuje širok spektar mogućnosti koje se prilagođavaju potrebama učenika i kvalifikacija. To okruženje može obuhvaćati licenciranog poslodavca, regionalni centar kompetentnosti (gdje je primjenjivo), školsku učionicu, specijaliziranu učionicu ili praktikum, kao i učenje temeljeno na radu kod poslodavca. Ishodi učenja ostvaruju se kroz različite oblike aktivnosti, a oni vezani za učenje temeljeno na radu izvan škole usklađuju se između škole i poslodavca."
4 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA 3.1. OBVEZNI STRUKOVNI DIO, 2. RAZRED Predlažemo za module 2. razreda: Zaštita materijala i tehnologija obrade vodova, Servisna radionica i komunikacija s klijentima, Elektrotehnika i upravljanje, Planiranje popravaka i održavanja komponenti vozila, Upravljanje motorom – opskrba energijom, Konstrukcija, načelo rada četverotaktnih motora i pomoćni sustavi, Dijagnostika vozila, Prijenos snage, Kočioni i upravljački sustav vozila, Radovi na vozilu, sljedeće nadopune: - pod stavkom Preporuke za učenje temeljeno na radu predlažemo sljedeći izmijenjeni tekst: Učenje temeljeno na radu provodi se naukovanjem kod licenciranog poslodavca, odnosno u Regionalnom centru kompetentnosti (gdje je primjenjivo) ili u ustanovi uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za obrt. Navedenim su obuhvaćene sve mogućnosti učenja temeljenog na radu čime se osigurava obrazovanje za kvalifikacije potrebne tržištu rada. Ishodi učenja temeljenog na radu se usklađuju između ustanove i licenciranog poslodavca. - pod stavkom Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula predlažemo sljedeću nadopunu: Okruženje kod LICENCIRANOG poslodavca, regionalni centar kompetentnosti, školska specijalizirana učionica/praktikum… Također, napominjemo da se ishodi učenja usklađuju između škole i poslodavca. Djelomično prihvaćen Prijedlog promjene teksta pod stavkom Preporuke za učenje temeljeno na radu se ne prihvaća jer je ograničavajući i ne omogućuje poslodavcima koji ispunjavaju uvjete za izvođenje učenja temeljenog na radu sudjelovanje u obrazovanju učenika. Prijedlog promjena pod stavkom Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje potrebni za realizaciju modula djelomično se prihvaća i glasi: " Okruženje za ostvarivanje ishoda učenja uključuje širok spektar mogućnosti koje se prilagođavaju potrebama učenika i kvalifikacija. To okruženje može obuhvaćati licenciranog poslodavca, regionalni centar kompetentnosti (gdje je primjenjivo), školsku učionicu, specijaliziranu učionicu ili praktikum, kao i učenje temeljeno na radu kod poslodavca. Ishodi učenja ostvaruju se kroz različite oblike aktivnosti, a oni vezani za učenje temeljeno na radu izvan škole usklađuju se između škole i poslodavca."
5 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA 3.1. OBVEZNI STRUKOVNI DIO, 1. RAZRED Predlažemo za module 1. razreda: Planiranje i priprema rada, Rastavljivi spojevi, Tehnologija strojne obrade rezanjem, Korozija i održivi razvoj, Organizacija rada, Elektrotehnika u strojarstvu i Nerastavljivi spojevi sljedeće nadopune: - pod stavkom Preporuke za učenje temeljeno na radu predlažemo sljedeći izmijenjeni tekst: Učenje temeljeno na radu provodi se naukovanjem kod licenciranog poslodavca, odnosno u Regionalnom centru kompetentnosti (gdje je primjenjivo) ili u ustanovi uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za obrt. Navedenim su obuhvaćene sve mogućnosti učenja temeljenog na radu čime se osigurava obrazovanje za kvalifikacije potrebne tržištu rada. Ishodi učenja temeljenog na radu se usklađuju između ustanove i licenciranog poslodavca. -pod stavkom Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula predlažemo sljedeću nadopunu: Okruženje kod LICENCIRANOG poslodavca, regionalni centar kompetentnosti, školska specijalizirana učionica/praktikum… Također, napominjemo da se ishodi učenja usklađuju između škole i poslodavca. Djelomično prihvaćen Prijedlog promjene teksta pod stavkom Preporuke za učenje temeljeno na radu se ne prihvaća jer je ograničavajući i ne omogućuje poslodavcima koji ispunjavaju uvjete za izvođenje učenja temeljenog na radu sudjelovanje u obrazovanju učenika. Prijedlog promjena pod stavkom Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje potrebni za realizaciju modula djelomično se prihvaća i glasi: "Okruženje za ostvarivanje ishoda učenja može uključivati licenciranog poslodavca, regionalni centar kompetentnosti, školsku specijaliziranu učionicu ili praktikum te rad kod poslodavca. Ishodi učenja koji se ostvaruju učenjem temeljenim na radu izvan ustanove usklađuju se između škole i poslodavca."
6 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije AUTOMEHATRONIČAR / AUTOMEHATRONIČARKA u sektoru STROJARSTVO, BRODOGRADNJA I METALURGIJA, 1. OPĆI DIO STRUKOVNOG KURIKULA Htjeli bismo staviti opću napomenu u vezi izrade dorađenog prijedloga kurikuluma. Hrvatska obrtnička komora je izrađivala standarde zanimanja za zanimanja automehatroničar, elektroinstalater i elektromehaničar, odnosno u izradi navedenih standarda su sudjelovali obrtnici i stručnjaci iz gospodarstva. Na temelju standarda zanimanja izrađeni su i standardi kvalifikacija te u skladu s njima prijedlozi novih kurikuluma. Međutim, trenutačni dorađeni prijedlozi kurikuluma su nadopunjeni logikom suprotnom od metodologije HKO-a, odnosno na temelju kurikuluma su izmijenjeni i standardi kvalifikacija te se isti više ne podudaraju sa standardima zanimanjima u Registru HKO-a, a nitko nije konzultirao stručnjake koji su te iste standarde zanimanja izrađivali. Također, tražimo da kurikulumi budu usklađeni sa Nacionalnim strukovnim kurikulumom, posebno u smislu omjera CSVET bodova u strukovnim modulima i učenju temeljenom na radu u gospodarstvu. Nije prihvaćen Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih izradila je standarde kvalifikacija za elektroinstalatera i elektromehaničara na temelju izrađenih standarda zanimanja. U postupku revizije, ukupnom obujmu dodani su rezervirani skupovi ishoda učenja iz matematike te skup ishoda učenja "Složeni projektni zadatak". Ponovno postavljanje ovih dvaju strukovnih kurikula na e-savjetovanje posljedica je zahtjeva Ministarstva gospodarstva i Hrvatske obrtničke komore da se objedinjeni strukovni kurikul za električara (koji je bio na e-savjetovanju u svibnju 2024.) razdvoji na dva kurikula: elektroinstalater i elektromehaničar. Prema Zakonu o strukovnom obrazovanju, Agencija je predlagatelj strukovnih kurikula za redovito uvođenje u obrazovni sustav i ima mandat za reviziju standarda kvalifikacija. Revidirani standardi kvalifikacija usklađeni su sa sektorskim pristupom i sektorskom jezgrom, omogućuju vertikalnu i horizontalnu prohodnost te su prilagođeni Nacionalnom kurikulumu za strukovno obrazovanje, u smislu omjera CSVET bodova u strukovnim modulima i učenju temeljenom na radu. Kako bi se osigurala provedba učenja temeljenog na radu prema propisanim standardima, ključna je koordinacija između škola i poslodavaca, što će ovisiti o lokalnim uvjetima i mogućnostima škola. Međutim, fleksibilnost modularnog sustava omogućuje prilagodbu različitim scenarijima, osiguravajući da učenici steknu potrebne kompetencije bez obzira na izazove vezane uz resurse ili dostupnost poslodavaca.
7 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije AUTOMEHATRONIČAR / AUTOMEHATRONIČARKA u sektoru STROJARSTVO, BRODOGRADNJA I METALURGIJA, 1. OPĆI DIO STRUKOVNOG KURIKULA U općim informacijama o strukovnom kurikulumu se pod Oblicima učenja temeljenog na radu navodi sljedeće: Učenje temeljeno na radu provodi se naukovanjem kod licenciranog poslodavca, a može se provoditi i kod poslodavca, u Regionalnom centru kompetentnosti (gdje je primjenjivo) ili u ustanovi. Navedenim su obuhvaćene sve mogućnosti učenja temeljenog na radu čime se osigurava obrazovanje za kvalifikacije potrebne tržištu rada. Predlažemo sljedeću izmjenu, odnosno nadopunu: Učenje temeljeno na radu provodi se naukovanjem kod licenciranog poslodavca, odnosno u Regionalnom centru kompetentnosti (gdje je primjenjivo) ili u ustanovi uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za obrt. Navedenim su obuhvaćene sve mogućnosti učenja temeljenog na radu čime se osigurava obrazovanje za kvalifikacije potrebne tržištu rada. OBRAZLOŽENJE: Hrvatska obrtnička komora se dopisom 11-786-4133-130-2024. od 7.6.2024. obratila Ministarstvu znanosti i obrazovanja u okviru kojeg je poslan popis zanimanja za koje će HOK osigurati mjesta za naukovanje. A u slučaju da se dogode nepredviđene okolnosti postoji suglasnost ministarstva nadležnog za obrt. Ne vidimo razlog da se u kurikulima koji se provode naukovanjem učenje temeljeno na radu provodi kod nelicenciranog poslodavca. Nije prihvaćen Isticanje potrebe za prethodnom suglasnošću ministarstva nadležnog za obrt, ili tvrdnja da se pitanje osiguravanja dostatnog broja mjesta za naukovanje kod licenciranih poslodavaca treba rješavati unutar kurikula, nisu opravdani jer su ta pitanja već uređena postojećim zakonima i propisima te se odnose na fazu planiranja i odobravanja upisa učenika u prvi razred srednje škole. Primjerice, člankom 1. stavkom 4. Zakona o strukovnom obrazovanju propisano je: „Dio djelatnosti strukovnog obrazovanja koji se ostvaruje naukovanjem provodi se na temelju posebnog zakona kojim je uređena djelatnost obrta.“ Nadalje, članak 53. Zakona o obrtu jasno definira odgovornosti vezane uz planiranje upisa: Stavak 3. propisuje: „Plan strukture upisa učenika u programe za stjecanje kvalifikacija za vezane obrte određuje se temeljem slobodnih naučničkih mjesta koja, na prijedlog Hrvatske obrtničke komore šest mjeseci prije početka iduće školske godine, osigurava ministarstvo nadležno za obrt, o čemu izvješćuje ministarstvo nadležno za obrazovanje.“ Stavak 4. propisuje: „Na zahtjev ministra nadležnog za obrazovanje, ministar nadležan za obrt, u suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom, daje prethodnu suglasnost na plan strukture upisa učenika u programe za stjecanje kvalifikacija za vezane obrte, najkasnije u roku od sedam dana od zaprimanja zahtjeva.“ Iz navedenog proizlazi da pitanja vezana za broj dostupnih mjesta kod licenciranih poslodavaca, planiranje upisa i naukovanje nisu dio kurikula, već se rješavaju kroz planiranje upisa u suradnji s odgovornim ministarstvima i Hrvatskom obrtničkom komorom. Ovaj model omogućuje fleksibilno planiranje u skladu s potrebama tržišta rada i dostupnim resursima, čime se osigurava da se učenici upisuju u programe koji mogu osigurati kvalitetne uvjete za naukovanje. Izostavljanjem drugih poslodavaca iz mogućnosti izvođenja učenja temeljenog na radu i sudjelovanja u obrazovanju učenika, značajno se ograničavaju mogućnosti obrazovanja učenika u različitim kvalifikacijama, osobito u područjima u kojima nema dovoljno licenciranih poslodavaca.
8 TOMISLAV ANTOLOVIĆ 3.2. IZBORNI DIO, 3. RAZRED Predlažem da se u izbornom dijelu doda predmet koji može pratiti napredak u tehnologiji za autoindustriju (kao što je autonomna vožnja i slično), a osim toga potrebno je obuhvatiti i teretna i građevinska vozila. Primljeno na znanje Izborni dio strukovnog kurikula je otvoren za predlaganje novih modula odnosno praćenje novih tehnologija. Predlagatelj može izraditi skupove ishoda učenja temeljem analiza potreba za specifičnim znanjima i vještinama (skupovi kompetencija) te ih predložiti kroz informacijski sustav Registra HKO-a. Nakon postupka vrednovanja i pozitivnog mišljenja povjerenstva za vrednovanje, predlagatelj može izraditi modul te ga dostaviti nadležnoj agenciji na mišljenje odnosno daljnje postupanje.
9 TOMISLAV ANTOLOVIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije AUTOMEHATRONIČAR / AUTOMEHATRONIČARKA u sektoru STROJARSTVO, BRODOGRADNJA I METALURGIJA Prijedlozi za izmjene predloženog kurikuluma za zanimanje automehatroničar, s ciljem usklađivanja s Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje (NKZSO). 1. Neusklađenost s NKZSO-om: o Predloženi kurikulum premašuje propisani udio strukovnih modula (do 25%) i ne zadovoljava potrebni udio učenja temeljenog na radu (UTR) (više od 45%). U 4. ciklusu, strukovni moduli čine najmanje 25 CSVET-a umjesto propisanih 11 CSVET-a, dok je UTR smanjen na 19 CSVET-a umjesto potrebnih 33 CSVET-a. Prema NKZSO-u, više od 6 CSVET-a bi trebalo biti realizirano u svijetu rada, dok predloženi kurikulum omogućava samo 1-2 CSVET-a. 2. Prekomjerna teorijska nastava: o U 4. ciklusu, predloženi kurikulum povećava teorijsku nastavu na račun praktične nastave, što nije u skladu s NKZSO-om. Konkretno, predviđeno je 12 CSVET-a za matematiku (300 nastavnih sati), uključujući 2 CSVET-a za trigonometriju (60 nastavnih sati). Predlaže se smanjenje matematike na 2-3 CSVET-a u 4. ciklusu, dok bi se primjena matematike u 5. ciklusu realizirala kroz strukovne module. 3. Preopterećenost učenika: o Ukupan broj sati predviđenih za vođeno učenje i UTR u 4. ciklusu iznosi 780 sati (60-minutnih) ili 1040 nastavnih sati (45-minutnih). Kada se to zbroji s 350 sati općeobrazovnih predmeta, dobije se 1390 sati, što je za 165 sati više od onoga što je moguće realizirati tijekom 35 tjedana nastavne godine. 4. Povijest nastanka kurikuluma: o Promjena u standardu kvalifikacije koje nisu u skladu s originalnim standardom zanimanja izrađenim u suradnji s gospodarstvenicima i majstorima automehatroničarima. Novi standard kvalifikacije sadrži 71 SIU, od kojih su 41 SIU novo dodani ili promijenjeni, što predstavlja značajnu promjenu u odnosu na prvobitni standard. Prijedlozi za izmjene: • Smanjiti obujam strukovno-teorijskih modula, osobito matematike, informatike, utjecaja čovjeka na prirodu i okoliš te organizacije rada. • Povećati obujam modula praktične nastave (UTR) karakterističnih za zanimanje automehatroničar. • Uvrstiti ishode učenja koje je moguće realizirati u svijetu rada, čime bi se omogućila nastava izvan nastavne godine. Nije prihvaćen 1. Predloženi kurikul u potpunosti je usklađen s Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje (NKSO). Naveden obujmi strukovnog dijela i pripadajućeg obujma učenja temeljenog na radu ne odražavaju stvarne podatke o opsegu strukovnih modula što je moguće iščitati iz kurikula/modula u dijelu Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od – do, postotak). Fleksibilnost u rasponima raspodjele CSVET bodova za vođeni proces učenja i poučavanja, učenje temeljenom na radu i samostalne aktivnosti učenika omogućava prilagodbu obujma za svaki od navedenih načina stjecanja skupova ishoda učenja uz prilagodbu specifičnostima pojedine kvalifikacije. U 4. ciklusu, predviđeni udjeli strukovnih modula i UTR-a definirani su unutar dopuštenog raspona te se većina CSVET bodova za učenje temeljeno na radu ostvaruje kroz aktivnosti unutar škole u kontroliranim uvjetima, čime se osigurava da učenici usvoje temeljne vještine potrebne za rad u struci. Učenje temeljeno na radu koje se provodi izvan škole, predviđeno je za drugo polugodište ,,prvog razreda, kada učenici već posjeduju osnovna znanja i vještine potrebne za rad u stvarnim uvjetima. Ovakvim pristupom kurikul je u skladu sa Zakonom o radu i Zakonom o strukovnom obrazovanju, koji ograničavaju radno vrijeme za učenike mlađe od 15 godina na četiri sata dnevno te omogućuje postupnu integraciju učenika u radno okruženje. 2. Predloženi kurikul u potpunosti je usklađen s Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje (NKSO). U 4. ciklusu za Osnove primijenjene matematike predviđena su 4 boda te isto toliko za Osnove informacijsko-komunikacijske tehnologije. I u 4. i u 5. ciklusu moduli iz matematike trebaju se izvoditi u skladu s potrebama pojedine kvalifikacije što je i vidljivo iz rubrika Načini i primjer vrednovanja te je uloga nastavnika iz matematike i nastavnika iz struke da u modularnoj nastavi zajedničkim aktivnostima i dogovorima osiguraju poticajno i podražavajuće okruženje za učenje bez dodatnog, nepotrebnog opterećenja učenika. 3. Zakonom o strukovnom obrazovanju, člankom 23. propisano je kako nastavna godina za stjecanje kvalifikacija na razinama od 2 do 5 HKO-a traje najviše 40 tjedana. Ljetni odmor učenika u strukovnim školama može se prilagoditi kako bi se osiguralo dovoljno vremena za realizaciju kurikula, osobito za kurikule koji uključuju učenje temeljeno na radu u svijetu rada. Zakon o HKO-u propisuje da 1 CSVET bod predstavlja 15 - 25 sati ukupnog radnog opterećenja učenika. U Metodologiji izrade sektorskog kurikula, strukovnog kurikula i kurikula ustanove za strukovno obrazovanje – smjernice i upute za izradu, navodi se da 1 CSVET bod iznosi 25 sati te predstavlja procijenjeno prosječno utrošeno vrijeme učeničkog rada pri ostvarivanju ishoda učenja. Što se tiče Vašeg izračuna, treba uzeti u obzir da ukupno opterećenje učenika nije ograničeno samo na vrijeme provedeno u školi ili na učenju temeljenom na radu, već uključuje i vrijeme koje učenik provodi u samostalnom učenju i drugim aktivnostima koje doprinose ostvarivanju ishoda učenja. U tjednom zaduženju nastavnika, jedan školski sat neposrednog odgojno-obrazovnog rada (45 minuta) iskazuje se kao jedan sunčani sat. Isto se pravilo primjenjuje i na učenika: jedan školski sat učenika u njegovom ukupnom opterećenju predstavlja 60 minuta. Naglasak treba staviti na opterećenje učenika i njegove aktivnosti s ciljem poticanja aktivnog i samostalnog učenja, razvoja kritičkog mišljenja te pripreme učenika za cjeloživotno učenje. Zaključno, 60 CSVET bodova učenici mogu steći u jednoj školskoj godini, a tjedna satnica može i treba biti manja od 35 sati. 4: Prema Zakonu o strukovnom obrazovanju, Agencija je predlagatelj strukovnih kurikula za redovito uvođenje u obrazovni sustav i ima mandat za reviziju standarda kvalifikacija. Revidirani Standard kvalifikacije automehatroničar/automehatroničarka usklađen je sa sektorskim pristupom i sektorskom jezgrom, omogućuje vertikalnu i horizontalnu prohodnost te je prilagođen Nacionalnom kurikulumu za strukovno obrazovanje. 5. Predloženi obujam osigurava ravnotežu između teorijskog i praktičnog dijela obrazovanja te pruža učenicima potrebnu širinu znanja za cjeloživotno učenje. Učenje temeljeno na radu planirano je u skladu s potrebama struke i uključuje mogućnosti izvođenja u raznim okruženjima za učenje, uključujući svijet rada. Moduli omogućuju fleksibilnu provedbu neposrednog odgojno-obrazovanog rada koji uključuje i učenje temeljeno na radu nakon završetka nastavne godine u trajanju do 40 tjedana, uz odgovarajuće planiranje i koordinaciju između škole i poslodavaca. U svim sektorima, pa tako i u ovom, škole imaju autonomiju da kurikul škole prilagode i prošire različite aktivnosti prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava ostvarenje ishoda učenja na način prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku.
10 TIHOMIR TOMČIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije AUTOMEHATRONIČAR / AUTOMEHATRONIČARKA u sektoru STROJARSTVO, BRODOGRADNJA I METALURGIJA 1. Predloženi kurikulum Automehatroničar nije usklađen s Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje (NKZSO) što ću argumentirati strukturom kvalifikacije na razini 4.1. iz NKZSO-a gdje je propisan udio strukovnih modula do 25% te udio učenja temeljenog na radu (UTR) više od 45% u odnosu na strukovni dio kurikuluma pri čemu bi više od 20% UTR trebalo biti realizirano u svijetu rada ili u RCK-u. Neusklađenost je najbolje vidljiva na ciklusu 4 odnosno 1. razredu. Obujam strukovnog dijela u 4. ciklusu kurikuluma Automehatroničar iznosi 44 CSVET-a te bi stoga obujam strukovnih modula trebao biti do 11 CSVET-a, ali isti u ovom kurikulumu iznosi najmanje 25 CSVET-a što je veliko prekoračenje. Obzirom da izbornog SIU za ciklus 4 nema, udio učenja temeljenog na radu trebao bi biti 33 CSVET-a, a u predloženom kurikulumu on iznosi 19 CSVET-a od čega je možda moguće 1-2 CSVET-a realizirati u svijetu rada gdje bi, prema NKZSO, trebalo realizirati više od 6 CSVET-a. Važno je naglasiti da struktura kvalifikacije razine 4.1 NKZSO jasno definira da u ciklusima 4 i 5 učenje temeljeno na radu mora biti usmjereno na kvalifikaciju. Ovo naglašavam jer bi netko mogao ustvrditi da treba zbrojiti UTR u svim skupovima ishoda učenja (SIU), čak i matematiku. No, ni zbroj svih njih ne bi smanjio prekomjerni obujam strukovno-teorijskih SIU jer zbroj svih UTR-a u ciklusu 4 iznosi 19,5 CSVET-a (maksimalno 22,35 CSVET-a, ali Zakon o HKO-u je propisao „prosječno utrošeno vrijeme“). No, takvo stajalište bilo bi stvarno teško za razumjeti jer ako SIU matematike, informatike, utjecaj čovjeka na prirodu i okoliš, organizacije rada i drugih teorijskih SIU poistovjećujemo s praktičnom nastavom u kvalifikaciji, onda i gimnaziju možemo smatrati strukovnom školom. Paradoksalno je da je u ciklusu 4 ovog kurikuluma zbroj obujma matematike i informatike jednak zbroju obujma ručne obrade, strojne obrade i obrade deformiranjem????? Zaključno, ovaj kurikulum je u 4. ciklusu jako povećao teorijsku nastavu, a smanjio praktičnu (UTR) te ga je potrebno uskladiti sa strukturom kvalifikacije propisanom NKZSO-e. Sukladno tome, potrebno je smanjiti obujam strukovno-teorijskih modula matematike, informatike, utjecaj čovjeka na prirodu i okoliš, organizacije rada i osnova strojarstva. Potrebno je povećati obujam modula praktične nastave („pravog“ UTR-u) karakterističnih za zanimanje automehatroničar te da se u ciklus 4 uvrste SIU koje je moguće realizirati u svijetu rada i time omogući nastava izvan nastavne godine. 2.) Ciklus 5 predloženog kurikuluma sadrži 7 matematičkih SIU ukupnog obujma 8 CSVET-a te 2 SIU elektrotehnike i upravljanja obujma 2 CSVET-a. Zbog navedenog obujma smanjeni su SIU vezani uz UTR-u u svijetu rada kao na primjer SIU Radovi na vozilu. Dva SIU elektrotehnike i upravljanja svakako su potrebna, ali u ciklusu 4, kako bi učenici, prije odlaska na praktičnu nastavu u svijet rada učili vrste senzora, aktuatore i ostale ishode važne za rad na vozilu. 3.) U strukovnom dijelu kurikuluma nalazi se 9 SIU „čiste matematike“ ukupnog obujma 12 CSVET-a odnosno 300 nastavnih sati. Prije svega, to su ishodi za općeobrazovni dio, a ne strukovni, ali temeljno je pitanje da li je uistinu potrebno učeniku, tijekom školovanja za kvalifikaciju automehatroničar, savladati navedene SIU-a? Zar im zaista treba SIU Trigonometrija obujma 2 CSVET-a odnosno 60 nastavnih sati ? Stoga predlažem da se matematika smanji s 12 na 2-3 CSVET-a i to samo u ciklusu 4 dok će u ciklusu 5 primjena matematike biti realizirana kroz strukovne module ako se zato ukaže potreba. 4.) Kada se zbroji obujam vođenog učenja i učenja temeljenog na radu svih SIU za ciklus 4 (1. razred), od kojih se prethodno oduzme prosječni obujam samostalnog rada učenika, dobije se 865,68 sati od 60' odnosno pretvoreno u nastavne sate od 45' 1154 sati jer 15' ne može „nestati“ odnosno kako reći da 60' računamo kao 45'? Kada se to zbroji s 350 sati općeobrazovnih predmeta, dobijemo ukupan broj sati od 1504 sata što je za 279 sati više od onoga što je moguće realizirati tijekom 35 tjedana nastavne godine po 35 sati. Ovaj izračun se temelji na prosječnom vremenu kako prpisuje HKO, iako ako računamo i max. obujam samostalnog rada učenika, broj sati je prevelik. Zaključno, kako je propisao NKZSO, kurikulumi na razini 4.1 primarno bi trebali biti usmjereni na kvalifikaciju jer konačno, netko u ovoj Zemlji treba i raditi nakon škole. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem komentaru i dostavljenim prijedlozima. 1. Predloženi kurikulum u potpunosti je usklađen s Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje (NKSO). Naveden obujam strukovnog dijela i pripadajućeg obujma učenja temeljenog na radu ne odražava stvarne podatke o opsegu strukovnih modula, što je moguće iščitati iz kurikuluma/modula u dijelu "Načini stjecanja skupova ishoda učenja" (od – do, postotak). Fleksibilnost u rasponima raspodjele CSVET bodova za vođeni proces učenja i poučavanja, učenje temeljeno na radu i samostalne aktivnosti učenika omogućuje prilagodbu obujma za svaki od navedenih načina stjecanja skupova ishoda učenja, uz prilagodbu specifičnostima pojedine kvalifikacije. U četvrtom ciklusu, predviđeni udjeli strukovnih modula i UTR-a definirani su unutar dopuštenog raspona te se većina CSVET bodova za učenje temeljeno na radu ostvaruje kroz aktivnosti unutar škole u kontroliranim uvjetima, čime se osigurava da učenici usvoje temeljne vještine potrebne za rad u struci. Učenje temeljeno na radu koje se provodi izvan škole predviđeno je za drugo polugodište prvog razreda, kada učenici već posjeduju osnovna znanja i vještine potrebne za rad u stvarnim uvjetima. Ovakvim pristupom kurikulum je u skladu sa Zakonom o radu i Zakonom o strukovnom obrazovanju, koji ograničavaju radno vrijeme za učenike mlađe od 15 godina na četiri sata dnevno te omogućuju postupnu integraciju učenika u radno okruženje. Učenje temeljeno na radu kod poslodavca u četvrtom ciklusu nije strogo definirano strukovnim kurikulumom, već se njegov udio određuje na razini kurikula ustanove. NKSO propisuje okvir koji školama daje autonomiju u organizaciji učenja temeljenog na radu (kod poslodavca, u Regionalnim centrima kompetentnosti ili u ustanovi). Time se omogućuje dodatna fleksibilnost u provedbi procesa učenja i poučavanja. Strukovni moduli poput "Tehnologija strojne obrade rezanjem", "Ručno oblikovanje i deformacije" te "Precizna mjerenja" omogućuju visok udio praktičnih kompetencija. U četvrtom ciklusu, za „Osnove primijenjene matematike“ predviđena su četiri boda, kao i za „Osnove informacijsko-komunikacijske tehnologije“. I u četvrtom i petom Zahvaljujemo na Vašem komentaru i dostavljenim prijedlozima. 1. Predloženi kurikulum u potpunosti je usklađen s Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje (NKSO). Naveden obujam strukovnog dijela i pripadajućeg obujma učenja temeljenog na radu ne odražava stvarne podatke o opsegu strukovnih modula, što je moguće iščitati iz kurikuluma/modula u dijelu "Načini stjecanja skupova ishoda učenja" (od – do, postotak). Fleksibilnost u rasponima raspodjele CSVET bodova za vođeni proces učenja i poučavanja, učenje temeljeno na radu i samostalne aktivnosti učenika omogućuje prilagodbu obujma za svaki od navedenih načina stjecanja skupova ishoda učenja, uz prilagodbu specifičnostima pojedine kvalifikacije. U četvrtom ciklusu, predviđeni udjeli strukovnih modula i UTR-a definirani su unutar dopuštenog raspona te se većina CSVET bodova za učenje temeljeno na radu ostvaruje kroz aktivnosti unutar škole u kontroliranim uvjetima, čime se osigurava da učenici usvoje temeljne vještine potrebne za rad u struci. Učenje temeljeno na radu koje se provodi izvan škole predviđeno je za drugo polugodište prvog razreda, kada učenici već posjeduju osnovna znanja i vještine potrebne za rad u stvarnim uvjetima. Ovakvim pristupom kurikulum je u skladu sa Zakonom o radu i Zakonom o strukovnom obrazovanju, koji ograničavaju radno vrijeme za učenike mlađe od 15 godina na četiri sata dnevno te omogućuju postupnu integraciju učenika u radno okruženje. Učenje temeljeno na radu kod poslodavca u četvrtom ciklusu nije strogo definirano strukovnim kurikulumom, već se njegov udio određuje na razini kurikula ustanove. NKSO propisuje okvir koji školama daje autonomiju u organizaciji učenja temeljenog na radu (kod poslodavca, u Regionalnim centrima kompetentnosti ili u ustanovi). Time se omogućuje dodatna fleksibilnost u provedbi procesa učenja i poučavanja. Strukovni moduli poput "Tehnologija strojne obrade rezanjem", "Ručno oblikovanje i deformacije" te "Precizna mjerenja" omogućuju visok udio praktičnih kompetencija. U četvrtom ciklusu, za „Osnove primijenjene matematike“ predviđena su četiri boda, kao i za „Osnove informacijsko-komunikacijske tehnologije“. I u četvrtom i petom ciklusu moduli iz matematike trebaju se izvoditi u skladu s potrebama pojedine kvalifikacije, što je vidljivo iz rubrika "Načini i primjeri vrednovanja". Uloga nastavnika iz matematike i nastavnika iz struke je da u modularnoj nastavi zajedničkim aktivnostima i dogovorima osiguraju poticajno i podržavajuće okruženje za učenje, bez dodatnog, nepotrebnog opterećenja učenika. S druge strane, modul „Osnove informacijsko-komunikacijske tehnologije“ omogućuje razvoj digitalnih vještina koje su nužne za rad u suvremenom tehničkom okruženju i doprinosi spremnosti učenika za tržište rada. 2. Uključivanje sedam skupova ishoda učenja povezanih s matematikom u ukupnom obujmu od osam CSVET-a u petom ciklusu pruža osnovno tehničko znanje nužno za analizu i rješavanje problema u struci. Važno je istaknuti da jedan od predloženih skupova ishoda učenja iz matematike obuhvaća financijsku pismenost, koja predstavlja ključnu vještinu potrebnu za svakodnevni život i odgovorno upravljanje osobnim financijama. Dva skupa ishoda učenja iz elektrotehnike i upravljanja ukupnog obujma od dva CSVET-a smještena su u peti ciklus kako bi se omogućila primjena znanja iz prethodnog ciklusa. Predloženi kurikulum osigurava dovoljan udio skupova ishoda učenja povezanih s učenjem temeljenim na radu kroz distribuciju praktičnih modula i aktivnosti. 3. Skupovi ishoda učenja povezani s matematikom omogućuju učenicima analitički pristup rješavanju problema povezanih s tehničkim izazovima u struci, uključujući precizna mjerenja, optimizaciju procesa i proračune parametara važnih za rad vozila. Bez odgovarajućeg primijenjenog matematičkoga znanja, učenici bi imali ograničenu sposobnost razumijevanja i primjene složenijih tehnoloških rješenja, što bi ih stavilo u nepovoljan položaj na tržištu rada. Kao što je već navedeno, uloga nastavnika iz matematike i nastavnika iz struke je da zajedničkim aktivnostima i dogovorima osiguraju poticajno okruženje za učenje. 4. Zakonom o strukovnom obrazovanju, člankom 23. propisano je kako nastavna godina za stjecanje kvalifikacija na razinama od 2 do 5 HKO-a traje najviše 40 tjedana. Zakon o HKO-u propisuje da jedan CSVET bod predstavlja 15 do 25 sati ukupnog radnog opterećenja učenika. U Metodologiji izrade sektorskog kurikula, strukovnog kurikula i kurikula ustanove za strukovno obrazovanje navodi se da jedan CSVET bod iznosi 25 sati te predstavlja procijenjeno prosječno vrijeme koje učenik utroši na ostvarivanje ishoda učenja. Treba uzeti u obzir da ukupno opterećenje učenika nije ograničeno samo na vrijeme provedeno u školi ili na učenju temeljenom na radu, već uključuje i vrijeme za samostalno učenje te druge aktivnosti koje doprinose ostvarivanju ishoda učenja, razvoja kritičkog mišljenja te pripreme učenika za cjeloživotno učenje. 5. Predloženi kurikul u potpunosti je usklađen s NKSO te je usmjeren na kvalifikaciju u čemu ključnu ulogu imaju nastavnici koji izvode modularnu nastavu. Kao preduvjet izvođenja modularne nastave potrebno je dobro osmisliti pojedinačne i zajedničke aktivnosti te kurikulom ustanove predvidjeti optimalno izvođenje modula tijekom nastavne godine. Jedan od načina je prilagodba rasporeda učenika. Planiranje rasporeda na isti način kao i za predmetnu nastavu neće dovesti do prijeko potrebne promjene u procesu učenja i poučavanja.