Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Prijedlog pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | ŽELJKO VINČIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Članak 10. je u suprotnosti sa člankom 22. Zakona o morskom ribarstvu (NN 62/17, 130/17, 14/19, 30/23, 14/24) koji propisuje ''U malom obalnom ribolovu dopušteno je dnevno uloviti i/ili sakupiti ukupno do pet kilograma ribe i drugih morskih organizama, a dopuštena dnevna količina ulova može biti veća za masu jedne ribe ili drugoga morskog organizma kojom se premašuje dopuštenih pet kilograma. Kao pravni akt niži od zakona, podzakonski akt ne smije biti u suprotnosti s odredbama zakona; u protivnom slučaju nadležna ga tijela (u Hrvatskoj Ustavni sud) mogu ukinuti ili poništiti. Vrste podzakonskih akata jesu: uredbe, pravilnici, naredbe i naputci, koji imaju nejednaku pravnu snagu. | Primljeno na znanje | Pravilnik o sportskom i rekreacijskom ribolovu se ne odnosi na mali obalni ribolov koji spada u kategoriju gospodarskog ribolova i koji je propisan člankom 22. Zakona o morskom ribarstvu. Ukupno ograničenje ribolovcu od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma u sportskom i rekreacijskom ribolovu nastavlja se primjenjivati, dok se predloženo ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. |
| 2 | ŽELJKO TONŠIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | dizanjem cijena dozvola apsolutno će se dogoditi kontra efekt,ljudi ce iz revolta a i financijskih razloga odustajati od placanja dozvola i lovit ce bez istih jer kontrola gotovo da i nema a 50% sportaša koji love sa obale nemoraju se ni brinuti za kontrole na moru.Osobno u zadnjih 10 godina ni jedanput mi nije dosla kontrola a cesto sam na moru sa plovilom.Velika većina sportaša čuva more i čuva riblji fons vraćanjem nedoraslih primjeraka u more dok su profesionalci devastiralali riblji fond,sa kilometarskim mrežama,zapasima,i svjetlosnim zagađenjem sa stotina plivarica svake noći.Treba uvesti zone bez ribolova,i napokon ih kontrolirati ako zelite da nam bude ribe u Jadranu za 10 godina. | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. |
| 3 | ŽELJKO ŠARLIJA | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Smatram da se s ovim prijedlogom vrši represija nad nama sportašima i rekreativcima. Pod obavezno pojačati kontrole na moru svih aktera u ribarstvu. Maksimalno povećati novčane kazne i ono najvažnije, uvesti tzv. "no take" zone zabrane ribolova. Pustite struku da vam radi pravilnike. Savjetovati se sa Institutom za oceanografiju i ribarstvo . Brisanje stavke 4 iz članka 7 | Primljeno na znanje | Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobroodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 4 | ŽELJKO SABLIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Jadno i bijedno. Ništa u interesu malog čovjeka iz Dalmacije, samo u interesu profesionalaca koji grabe iz mora kilometarskim mrežama. Svakim danom sve više normiranja svega i svačega, sve više restrikcija, u što se pretvara naša Hrvatska, otuđena od svog naroda . | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 5 | KLUB ZA SPORTSKI RIBOLOV "MEDULIN" | Posebne odredbe o prodaji dozvola za ribolov u zaštićenim područjima, Članak 22. | članak 22. , nije utvrđena gospodarski opravdana djelatnost u zaštićenim područjima, te transparentnost podataka o trošenju sredstava ne postoji | Primljeno na znanje | Prijedlog pravilnika osigurava transparentnost kod korištenja sredstava od prihoda ostvarenog prodajom dozvola. |
| 6 | KLUB ZA SPORTSKI RIBOLOV "MEDULIN" | Posebne odredbe o prodaji dozvola za rekreacijski ribolov , Članak 20. | Članak 20. brisati, ukinuti dozvole bilo koje vrste za sportski i rekreacijski ribolov, primjer Republika Italija | Nije prihvaćen | Sva pravila i ograničenja koja se propisuju samim Zakonom ne mogu se izmijeniti odredbama Pravilnika jer je Pravilnik propis nižeg reda. Zakon također daje okvir o tome koji se elementi i na koji način dalje razrađuju Pravilnikom. Uzimajući ovo u obzir, skrećemo pozornost na članak 27. Zakona o morskom ribarstvu u kojem je propisano da je sportski odnosno rekreacijski ribolov dozvoljeno obavljati na temelju dozvole. Člankom 13. Zakona o morskom ribarstvu propisano je da visinu naknade propisuje ministar pravilnikom. |
| 7 | KLUB ZA SPORTSKI RIBOLOV "MEDULIN" | Prodaja dozvola za sportski i rekreacijski ribolov na moru, Članak 18. | Članak 18. (1) Kod kupnje dozvole za rekreacijski ribolov u Ministarstvu – Upravi ribarstva i ispostavama područnih jedinica Ministarstva i kod pravnih i fizičkih osoba koje za to ovlasti ministar, odnosno kod kupnje dozvola za sportski ribolov kod članica Saveza, ribolovac je dužan predočiti identifikacijski dokument (važeću osobnu iskaznicu ili putovnicu) radi davanja sljedećih obaveznih podataka: ovaj podatak ili podaci jesu prije svega kršenje Zakona o zaštiti osobnih podataka, u kontradiktornosti s odredbama EU o zaštiti podataka građana. Sportski ribolovac i rekreativac nije zaposlenik Ministarstva koji od njega traže podatke o telefonskom broju i e-mailu, to je prestrašno, utuživo i predstavlja teško kršenje ljudskih prava. Upravo zato, gdje smo komentirali da se ribolovne dozvole, naplata i evidencija , moraju ukinuti, sada ima smisla, jer mi nismo zaposlenici Ministarstva niti polažemo račune ministarstvu, što je protivno Ustavu RH. Ministarstvo se u ovoj odrednici i pravilu, postavlja kao VLASNIK nad građanima, što je obrnuto, Građani su vlasnici Ministarstva i oni odlučuju o ministarstvu, kontroliraju, jer vlast potiče iz naroda, citiram Ustav RH Članak 1. Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država. U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana. Nikakve podatke vi nemate pravo tražiti ni broj telefona, ako se ukinu dozvole, tada je to sasvim nepotrebno i ispravno. | Primljeno na znanje | S obzirom na to da se dozvola izdaje na ime i prezime ribolovca pri čemu se osim tih podataka upisuju i OIB, datum rođenja i adresa prebivališta, prilikom kupnje dozvole za rekreacijski ribolov u Ministarstvu – Upravi ribarstva i ispostavama područnih jedinica Ministarstva i kod pravnih i fizičkih osoba koje za to ovlasti ministar, odnosno kod kupnje dozvola za sportski ribolov kod članica Saveza, opravdano je tražiti na uvid identifikacijski dokument radi upisa ispravnih podataka u sustav za prodaju dozvola. Ako ribolovac ne želi davati na uvid identifikacijski dokument, za određene vrste dozvole ima opciju kupnje putem internetske trgovine. Osim navedenog, Zakon o morskom ribarstvu člankom 1. uređuje provedbu Zajedničke ribarstvene politike Europske unije, a koja između ostalog uključuje prikupljanje podataka i postupanje s njima te ovo Ministarstvo ima pravnu osnovu za prikupljanje istih. S prikupljenim podatcima postupat će se u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, a koja vrijedi za građane Republike Hrvatske, kao i za sve građane Europske unije. |
| 8 | KLUB ZA SPORTSKI RIBOLOV "MEDULIN" | Prijava ulova, Članak 14. | Članak 14. (1) Dnevnu evidenciju o ulovu u sportskom i rekreacijskom ribolovu obvezni su voditi elektronički putem mobilne/web aplikacije mRecFish (u daljnjem tekstu: evidencija ulova): Dakle uvodi se obveza prijave ulova, međutim nigdje u bilo u kojem propisu ne postoji obveza građana Hrvatske i drugih koji sudjeluju, da obvezno posjeduju mobitel, pametni telefon, priključak na internet. Ova odredba je u suprotnosti sa Ustavom RH, zakonima i drugim propisima, jer građani nemaju obvezu, NA REDBU ili slićno da svaki mora imati internetski priključak, da mora imati pametni telefon ili prijenosno računalo. Kako će dostavljati podatke, ako on to nema i nije propisano niti jednim zakonom da to mora imati. Zlouporaba primjene propisa ne smije se oslanjati na štetu građana, nego onome kome trebaju podaci, treba osigurati besplatan pristup. | Primljeno na znanje | Kupnjom dozvole na temelju koje je dozvoljeno iskorištavati resurs od značaja za Republiku Hrvatsku, građani preuzimaju određene obaveze, no sama kupnja dozvole je čin slobodne volje. Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno. Po objavi Pravilnika osigurat će se pristup aplikaciji te će se kroz početno prijelazno razdoblje, prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Obaveza će se uvoditi postepeno, a za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) tek od 2030. godine. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Odredbe članka 14. ne sprječavaju da nositelju dozvole prilikom vođenja evidencije pomaže druga osoba. |
| 9 | KLUB ZA SPORTSKI RIBOLOV "MEDULIN" | Ribolov u zaštićenim područjima, Članak 11. | članak 11. (1) Sportski i rekreacijski ribolov u zaštićenim područjima smije se obavljati uz posjedovanje posebne dozvole za ribolov u dijelovima mora zaštićenim u kategoriji nacionalnog parka, posebnog rezervata i parka prirode. (2) Javna ustanova koja upravlja zaštićenim područjem (u daljnjem tekstu: Javna ustanova) određuje koje vrste i potkategorije dozvola iz tablice iz članka 5. stavka 1. ovoga Pravilnika će prodavati za ribolov u zaštićenom području u svojoj nadležnosti, kao i njihove cijene. (3) Ograničenja u obavljanju sportskog i rekreacijskog ribolova koja su propisana Zakonom i ovim Pravilnikom, uključujući i propisima koji se navode u ovom Pravilniku gdje je to primjenjivo, primjenjuju se i na ribolov u zaštićenim područjima. (4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, ministarstvo nadležno za zaštitu prirode može u zaštićenim područjima potpuno zabraniti ili dodatno ograničiti sportski i/ili rekreacijski ribolov odnosno donijeti dodatne mjere regulacije ribolova u skladu s člankom 7. stavkom 3. Zakona. Ne znamo koji je smisao prodaja posebnih ribolovnih dozvola za lov ribe u nacionalnim parkovima, gdje je smisao naplate sredstava i za što se one kasnije troše, to su ozbiljne stvari i pravno pitanje s kojima se netko mora konačno pozabaviti, ovo pitanje je ozbiljno, te se daje nacionalnim parkovima da koriste ta sredstva od prodaje dozvola, tko ih kontrolira i gdje su javni podaci o tome gdje se takva sredstva koriste. Često se spominju zlouporabe u mnogim razgovorima, jer je to za neke "zaštićeni ribnjak " daleko od javnosti i podataka što se tamo zapravo događa. Ovakva područja koja s kojima se može manipulirati, daleko su od transparentnosti, što se tamo zapravo događa. Carina i porezna tijela trebaju kontrolirati takva područja, a nitko to ne radi, postavlja se pitanje, zašto? | Primljeno na znanje | Skrećemo pažnju da se novi Pravilnik donosi na temelju postojećeg Zakona o morskom ribarstvu koji zadaje osnovni okvir. Sva pravila i ograničenja koja se propisuju samim Zakonom ne mogu se izmijeniti odredbama Pravilnika jer je Pravilnik propis nižeg reda. Zakon također daje okvir o tome koji se elementi i na koji način dalje razrađuju Pravilnikom. Uzimajući ovo u obzir, Pravilnikom nije moguće izmijeniti ili ukinuti posebne dozvole u zaštićenim dijelovima prirode i nadležnost za određivanje njihove cijene i prodaju, s obzirom na to da je to propisano člankom 28. Zakona o morskom ribarstvu. Slijedom članka 13. stavka 4. Zakona o morskom ribarstvu, člankom 22. Prijedloga pravilnika definirane su odredbe o prodaji dozvola u zaštićenim područjima te dostava izvješća o namjeni ostvarenog prihoda. |
| 10 | KLUB ZA SPORTSKI RIBOLOV "MEDULIN" | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | članak 10. (5) Vrste za koje je dnevni ulov po ribolovcu u sportskom i rekreacijskom ribolovu ograničen u broju jedinki, osim u sklopu natjecanja u sportskom ribolovu, su: Ova vrsta ograničenja za ulov po jedne ribe na dan, je protivna općim pravilima ulova od 5 kg ribe i plus kapitalni primjerak, te takva ograničenja ne samo da nisu ničim objašnjena, ne postoje nikakve znanstvene studije koje bi potvrdila ugroženost navedenih riba ili glavonožaca koje se smiju loviti samo jedna dnevno. To u Republici Italiji ne postoji. Orade nisu ugrožene ribe, ima ih toliko da su izlovom plivarica na Sj jadranu, ali i mrežama potpuno zatrpale tržište. Znamo jedan slučaj prošle sezone 2024. godina gdje je jedna plivarica ulovila 10 tona orada, jedna druga 5 tona, međutim ne znamo što se s tom ribom napravilo, jer li inspekcija reagirala da na tom području zabrani lov plivaricama, jer su se pojavile orade, naravno da nisu. Inspektori ribarstva moraju biti raspoređeni na brodovima, moraju mjeriti ulove, kao što rade u Španjolskoj. Kantara ima toliko da se u ribolovu na određenim mjestima ne možete obraniti od njih, nedorasle primjerke redovito se đžive vraća u more, dakle to nije kategorija koja zaštićuje neke vrste jer su ugrožene, nego se radi o mogućem eventualnom prekomjernom lovu, na određenim mjestima, gdje kontrole ne funkcioniraju ili gdje se ne kontrolira promet ribe koju vrše nadzorna carinska i porezna tijela. Zbog nekakvih pojedinačnih slučajeva, koji se događaju, a za koje se zna, ne može se drugima onemogućavati ribolov. Gledali smo video zapise iz Dalmacije, gdje neki ribolovci za koje ne znamo ni u kojem su ribolovu bili, imaju pune brodice krunaša, zubataca ili drugoga. ne znamo što se s time napravilo, te da li je ta riba završila u prometu, u gospodarskom smislu, ali takvi slučajevi ne smiju predstavljati prepreku drugima da obavljaju ribolov, a radi se oko 80.000 građana (sportski i rekreacijski): Znamo i druge slučajeve gdje su inspekcijske službe pratile određene osobe i uhvatili ih prilikom prodaje ribe (tune) ilegalno u restoranu. Dakle, negdje ne postoji nikakva inspekcija a drugdje postoji, to je problem, a ne pojedinačni ulov nekakvih pojedinaca, koji se snimaju kao da su glavni glumci u nekakvim filmovima, sa punim brodovima ribe. To je taj problem, a ne jedna riba po vrsti, ovu odredbu treba brisati, sve dok se raspravom ne utvrdi prava istina. Mi bi hvatali "posljedice" ali ne bavimo se "uzrocima", što je neprihvatljivo u uobličavanju i kreiranju propisa. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 11 | KLUB ZA SPORTSKI RIBOLOV "MEDULIN" | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru | Označavanje riba je bez ikakvog smisla, jer znamo da je sportski i rekreacijski ribolov ne komercijalni i takva riba se ne smije stavljati u promet. Treba kontrolirati promet riba i drugih morskih organizama, na kraju u poreznom smislu za svaku ribu ili drugi morski organizam treba imati račun, što kontroliraju porezna tijela Carina i Porezna uprava. Označavanje ribe je besmisleno, osim što dozvoljava određeno nasilje kontrolnih tijela, što nije ispravno. Propis EU za dozvoljeno kretanje proizvoda i živih ili smrznutih morskih riba, školjki i drugo ne poznaje nikakvo "označavanje", jer znamo da je promet u poreznom smislu dozvoljen za 20 kilograma ribe i 10 kg školjki. Čemu onda označavanje, kada to Europska unija, porezni i drugi propisi ne poznaju, niti je to uopće primjenjivo, osim za svojevrsno nasilje nad građanima. Nigdje ne postoji takvo označavanje ribe, kao što predlaže Pravilnik, te se postavlja pitanje, a koje su to onda propisane oznake za ribu ulovljenu u gospodarskom ribolovu, da li svaka mora imati markicu ministarstva financija sa serijskim brojem ili slično. Bavimo se nekim nebulozama koje nisu potrebne, postoje porezna tijela koja kontroliraju promet svega i to je sasvim dovoljno, takav je propis EU. U Italiji se na određeni način samo označavaju tune i sabljarke ali druga ribe ne. | Primljeno na znanje | Obaveza označavanja ulova jasno je propisana člankom 33. stavkom 1. Zakona o morskom ribarstvu, dok je stavkom 6. istoga članka propisano da se način označavanja propisuje Pravilnikom. |
| 12 | KLUB ZA SPORTSKI RIBOLOV "MEDULIN" | Posebne odredbe kod lova na veliku ribu, Članak 9. | članak 9. (4) Dodjela dijela državne kvote za ulov tune u sportskom ribolovu i rekreacijskom ribolova trofejnih primjeraka tune, te pripadajuća vremenska ograničenja u obavljanju ribolova, ukoliko je primjenjivo, propisuju se posebnim propisom o ribolovnim mogućnostima i raspodjeli državne kvote za ribolov plavoperajne tune. Sportski ribolov i rekreacijski ribolov nije gospodarski i riba ulovljena u ovim kategorijama ne smije se stavljati u promet. Dakle spominju se neispravno "KVOTE" koje su primjenjive u gospodarskom ribolovu, a kvote u sportskom i rekreacijskom ne postoje. U Republici Italiji svatko ima pravo uloviti jednu tunu godišnje, ima ih i previše, te ne vidimo razloga da se to ne dozvoli u Hrvatskoj. Drugi parametri u svezi spolne zrelosti i veličine koja treba biti dozvoljena je jedina mjera i pravilo. Ako građani Italije koji ne kupuju nikakve dozvole imaju pravo uloviti svatko po jednu tunu godišnje, zašto to mi onemogućavamo građanima Hrvatske. Čiji su monopol tune, to pitanje treba raspraviti, te treba omogućiti svima ulov jednog primjerka tune. | Nije prihvaćen | Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 13 | KLUB ZA SPORTSKI RIBOLOV "MEDULIN" | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Članak 7. stavak (4) Prilikom ribolova udičarskim alatima bez obzira na vrstu dozvole, zabranjeno je koristiti elektromehanički ili hidraulični pogon. Ovo u pomorskom smislu ili ribolovnom uopće nije jasno, govori zabranu uporabe POGONA, a pogon se kao kategorija (ako se uopće odnosi?) odnosi na plovidbu brodice, na porivni stroj koji može biti glavni ili pomoćni. Na koji se to pogon uopće misli nije uopće jasno, zašto nije tada zabranjen pogon motora na unutarnje sagorijevanje, benzinski i diesel ili uporabu parnih turbina?? Što je zapravo to , nitko ne zna, te ovo treba BRISATI. Zna se što je POGON, to je izvan konteksta ovog stavka, promašeno totalno, brisati. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 14 | KLUB ZA SPORTSKI RIBOLOV "MEDULIN" | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Članak 7. stavak (3) Upotreba umjetne rasvjete u sportskom i rekreacijskom ribolovu glavonožaca povrazom s kukom je zabranjena od 1. ožujka do 30. rujna. U ovoj odredbi nelogičnoj, gdje se dozvoljava upotreba umjetne rasvjete prilikom ribolova po noći, koja je ograničena u određenom razdoblju, kako navodi citirani stavak. Nije jasno i dovoljno objašnjeno zašto se u tom razdoblju ograničava umjetna rasvjeta a u gospodarskom ribolovu se ne ograničava u istom razdoblju, te koja šteta se tim proizvodi. Ako se koristi umjetna rasvjeta u gospodarskom ribolovu i prema uređivaču propisa nije štetna za okoliš i živi svijet u moru, čemu tada ograničenja za sportski ili rekreacijski ribolov. To je opet neobjašnjeno dovoljno te predstavlja kršenje ljudskih prava, jedni ,mogu ali drugi ne mogu. Zakon jednako za sve mora vrojediti ili se svima dozvoljava ili se svima ne dozvoljava, Republika Italija zato što se umjetnom rasvjetom po noći privlači riba i drugi morski organizmi, zabranila je upotrebu umjetne rasvjete noću u bilo kojoj vrti ribolova, to je ispravno. Ako je u gospodarskom ribolovu dozvoljeno korištenje umjetnog svijetla po noći cijele godine ono tada mora biti dozvoljeno za korištenje i drugima, odnosno sportskim i rekreacijskim ribolovcima, jer ne postoji RAZLIKA štetnosti koja proizlazi iz aktivnosti na taj način tim alatima za gospodarski u odnosu na sportski i rekreacijski ribolov. To je opet teška nebuloza različite primjene zakona i drugih propisa, koji diskriminira ili nejednako tretira sve građane. Ograničenja u gospodarskom u odnosu na sportski ili rekreacijski ribolov je jasan iz same odrednice "GOSPODARSKI" gdje oni mogu stavljati ribu i druge morske organizme u promet, a druga kategorija to ne smije, i postoje ograničenja u pet kila i kapitalni primjerak i to je to. Zakon, odnosno pravilnik jednima dozvoljava noćnu uporabu umjetnog svijetla u ribolovu a drugima ne, gdje razlog za ograničenja i zaštitu ribe ili drugih morskih organizama ne postoji. Ako je umjetno svijetlo štetno za uporabu po noći u razdoblju od 1. ožujka do 30. rujna u jednoj kategoriji ribolova, zašto nije štetno u drugoj, opet jedna teška anomalija i neispravnost primjene zakona jednako za sve. | Primljeno na znanje | Pravilnik preuzima trenutne odredbe koje se odnose razdoblje zabrane korištenja umjetne rasvjete u ribolovu glavonožaca. Ističemo da su jednaka ograničenja propisana i u malom obalnom ribolovu koji predstavlja gospodarsku kategoriju ribolova. |
| 15 | KLUB ZA SPORTSKI RIBOLOV "MEDULIN" | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Naknada za dozvole | Naknade za dozvole treba ukinuti, jer je Hrvatska socijalna država i od sportskog i rekreacijskog ribolova riba i drugi morski organizmi ne smiju se stavljati u promet, gdje su stanovnici otoka povlašteni, jer ne plaćaju dozvole iako žive uz more kao i oni u priobalju na kopnu, upravo je ovo temeljni razlog da su ukinu naknade za sportski i rekreacijski ribolov. Primjer u tome je Republika Italija, nema nikakvih naknada za sportski ili rekreacijski ribolov i oni ne razlikuju jednu kategoriju stanovnika na otocima i drugu kategoriju stanovnika u priobalju, to je ispravno. | Nije prihvaćen | Skrećemo pažnju da se novi Pravilnik donosi na temelju postojećeg Zakona o morskom ribarstvu koji zadaje osnovni okvir. Sva pravila i ograničenja koja se propisuju samim Zakonom ne mogu se izmijeniti odredbama Pravilnika jer je Pravilnik propis nižeg reda. Zakon također daje okvir o tome koji se elementi i na koji način dalje razrađuju Pravilnikom. Slijedom navedenog skrećemo pažnju na članak 28. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 16 | KLUB ZA SPORTSKI RIBOLOV "MEDULIN" | Dozvole za sportski i rekreacijski ribolov za ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske, izuzev zaštićenih područja, Članak 4. | članak 4. stavak (11) Bivšim ovlaštenicima povlastica za mali obalni ribolov kojima je povlastica ukinuta na njihov zahtjev i osobama koje su imale važeće odobrenje za mali ribolov, a zahtjevom su odustale od prelaska u mali obalni ribolov, Ministarstvo izdaje godišnje dozvole za rekreacijski ribolov i ribolov ostima, vršama za lov ribe, stajaćim parangalima i ribolov uz uporabu umjetne rasvjete. Dakle stanovnici otoka jesu povlašteni u odnosu na stanovnike priobalja, što predstavlja dvije različite kategorije građana, što Ustav RH ne poznaje, upravo zato treba ukinuti plaćanje sportskih i rekreacijskih dozvola Ustav RH, citiram: " Članak 3. Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava. Članak 5. U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom. Svatko je dužan držati se Ustava i prava i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske. Članak 14. Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama. Svi su pred zakonom jednaki. Dakle, nedvojbeno, precizno i točno, odredbe ovog pravilnika krše temeljna prava građana gdje bi pred zakonom trebali svi biti jednaki a nisu, jer su POVLAŠTENI oni na otocima, a drugi koji žive uz more na isti načina na obali, nemaju ista prava, upravo je ovo temeljni razlog ukidanja plaćanja dozvola sportskih i rekreacijskih, jer to prije svega nije nikakakva privredna djelatnost, riba i drugi morski organizmi ulovljeni u sportskom i rekreacijskom ribolovu ne smiju se stavljati u promet, na tržite i to nije dohodovna djelatnost. Dakle jasno je sve, krše se ravnopravnost svih građana, Pravilnik daje povlastice stanovnicima na otocima, ali nejednako tretira druge iste koji žive uz obalu. Ovo je temelji razlog za Ustavnu tužbu, gdje je situacija potupno jasna, nisu svi građani pred zakonom jednaki. | Nije prihvaćen | Odredba članka 4. stavka 11. Pravilnika proizlazi iz članka 23. stavka 7. Zakona o morskom ribarstvu i izdaju se osobama koje udovoljavaju uvjetima za izdavanje takve dozvole, bez obzira da li je riječ o stanovnicima otoka. |
| 17 | KLUB ZA SPORTSKI RIBOLOV "MEDULIN" | Opće odredbe , Članak 1. | Članak 1. Ovim Pravilnikom propisuju se: - vrste sportskih i rekreacijskih dozvola i njihovo trajanje - visina naknada za dozvole za sportski i rekreacijski ribolov po pojedinim potkategorijama Predlažemo ukidanje naknada za sportski i rekreacijski ribolov, jer to je kršenje temeljnih prava građana Hrvatske i drugih, jer se takvim propisom ograničavaju prava svim građanima, dakle mogu loviti ribu, što je opće pravo, samo oni koji plate, što je u suprotnosti s člankom 1. Ustava RH - citiramo: Članak 1. Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država. U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana. Dakle ribu mogu slobodno loviti tek oni koji posjeduju dozvole za ribolov, koju moraju platiti, a oni koji ne plate ne mogu, što naravno nije u skladu s Ustavom RH. Postavlja se pitanje tko raspolaže s novcima i na koji način od prikupljenih sredstava od sportskih i rekreacijskih dozvola, ne postoji javan i transparentan podatak o tome, dakle nije transparentno, na što se troši novac sakupljen od prodaje dozvola, a procjena je, jer podatak točni ne znamo da se godišnje prikupi oko 30 milijuna eura. Ukidanjem dozvola tek se ispunjava odrednica Ustava RH da smo svi pred zakonom jednaki i da smo ravnopravni. Građani koji kupe dozvole od države ne znaju gdje se troše novci id prodaje dozvola, a država nameće pravila da građani moraju prijaviti svakodnevni ulov, to je PROTUUSTAVNO, gdje zapravo odlaze ti novci, ne postoji jasan podatak. Obveze građanima DA; ali obveze o podacima o trošenju javnih novaca NE, to ne dolazi u obzir. Jednima obveze plaćanja i vođenja podataka, a drugima POVLAŠTENIMA PRAVO na skireveno trošenje novaca, to nije ispravno i to u demokratskim državama ne postoji. | Nije prihvaćen | Člankom 27. Zakona o morskom ribarstvu propisano je da je sportski i rekreacijski ribolov dozvoljeno obavljati na temelju važeće dozvole. Člankom 28. stavkom 5. istog Zakona također je propisano da cijenu pojedinih kategorija dozvola propisuje ministar pravilnikom. Raspodjela sredstava koja potječu od dozvola za sportski i rekreacijski ribolov propisuje se Pravilnikom o sportskom i rekreacijskom ribolovu, na temelju članka 13. stavka 6. Zakona o morskom ribarstvu. Što se tiče dijela sredstava koja se zadržavaju u Državnom proračunu, ona se koriste u skladu s člankom 13. stavkom 3. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 18 | KLUB ZA SPORTSKI RIBOLOV "MEDULIN" | Dozvole za sportski i rekreacijski ribolov za ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske, izuzev zaštićenih područja, Članak 4. | čanak 4. (1)Dozvole za sportski i rekreacijski ribolov izdaje ministarstvo nadležno za poslove ribarstva (u tekstu koji slijedi: Ministarstvo). Na temelju ovog članka Pravilnika, onemogućuje se sportski ribolov i rekreacijski ribolov svima, nego samo onima koji plate. Republika Italija ne naplaćuje dozvole za sportski i rekreacijski ribolov nikome, te tada svi imaju jednako pravo konzumacije ribolova. Ova odrednica je ograničavajuća i protuustavna, jer svi moraju imati jednak pristrup prirodnim resursima Ustav RH Članak 1. Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država. Članak 3. Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava. Članak 14. Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama. Svi su pred zakonom jednaki. | Nije prihvaćen | Skrećemo pažnju da se novi Pravilnik donosi na temelju postojećeg Zakona o morskom ribarstvu koji zadaje osnovni okvir. Sva pravila i ograničenja koja se propisuju samim Zakonom ne mogu se izmijeniti odredbama Pravilnika jer je Pravilnik propis nižeg reda. Zakon također daje okvir o tome koji se elementi i na koji način dalje razrađuju Pravilnikom. Slijedom navedenog skrećemo pažnju na članke 27. i 28. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 19 | KLUB ZA SPORTSKI RIBOLOV "MEDULIN" | Opće odredbe , Članak 2. | članak 2. stavak (1) Izrazi koji se koriste u Zakonu o morskom ribarstvu („Narodne novine“, br. 62/17., 130/17., 14/19., 30/23. i 14/24.) (u daljnjem tekstu: Zakon) koriste se i u ovom Pravilniku. U Zakonu u morskom ribarstvu nije definiran pojam iz čl. 7. stavak. 4. ovog prijedloga pravilnika, ne zna se što je električni ili elektrohidraulični pogon, koji se koristi za udičarske alate, što je zapravo to? | Primljeno na znanje | Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 20 | KLUB ZA SPORTSKI RIBOLOV "MEDULIN" | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | članak 7. stavak (4) Prilikom ribolova udičarskim alatima bez obzira na vrstu dozvole, zabranjeno je koristiti elektromehanički ili hidraulični pogon. Nije objašnjen u temeljnim pojmovima Zakona o morskom ribarstvu. Što je to zapravo eletromehanički ili električni pogon. Temeljni pojmovnik mora biti objašnjen Zakonom a ne pravilnikom. Vidimo da i drugi komentiraju isti članak i isti stavak, koji nije ničim objašnjen i u pravu su. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 21 | KLUB ZA SPORTSKI RIBOLOV "MEDULIN" | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | čl. 7. stavak (4) Prilikom ribolova udičarskim alatima bez obzira na vrstu dozvole, zabranjeno je koristiti elektromehanički ili hidraulični pogon. Ova odredba nije dovoljno objašnjena a ujedno je protuustavna, jer postoje osobe sa fizičkim i tjelesnim oštećenjima, koje ili zbog medicinskih problema ili starije osobe, ne mogu rukama dizati ribolovne alate, udičarske alate, te je jedina mogućnost da se koriste dodatnim pogonom. Znači li to da mogu koristiti nekakav drugi pogon, recimo dronove ili slično, nije uopće jasno na što se to odnosi i da li takva odredba utječe na ograničenje dijela populacije koje smo naveli, starije osobe i osobe sa tjelesnim oštećenjima koji tada zbog ove odredbe ne mogu loviti ribu ili sudjelovati u ribolovu udičarskim alatima. Takva odredba Pravilnika nije u skladu s Ustavom RH, jer nisu svi u mogućnosti rukama loviti ribu nego sa različitim pomagalima, a zakon mora biti za sve jednak i svi moraju imati jednake mogućnosti, a nemaju. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 22 | KLUB ZA SPORTSKI RIBOLOV "MEDULIN" | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Na temelju razmatranja predloženog pravilnika uočili smo kršenje ljudskih prava, gdje se iako točno ne zna na koje se to sprave odnosi korištenje ili zabrana korištenja "električnih, hidrauličkih ili elektro-hidrauličkih uređaja, gdje moramo znati da su svi građani ravnopravno uključeni u sportski i rekreacijski ribolov, bez obzira da li su tjelesno ograničeni, te da li su to pripadnici starije populacije, gdje ne mogu rukama izvlačiti pojedine alate, kao vrše ili parangale, a gdje bi zabranom korištenja takvih pomoćnih uređaja, tim tjelesno fizičkim osobama onemogućili bavljenje sportskim ili rekreacijskim ribolovom, što predstavlja kršenje Ustava RH, jer moramo pred zakonom svi biti jednaki. Nadalje iako dovoljno ne objašnjeno zabranjivanje, ako se odnosi na pogonske uređaje, to je opet kršenje Ustava RH, jer svi uređaji, pomoćni i pogonski su jednako primjenjivi i to bez obzira koju vrste enegrije koriste. U Italiji nema sportskih ribolovnih dozvola i rekreacijskih, slobodan je ribolov za svakoga, što u Hrvatskoj opet predstavlja ograničenje protivno Ustavu RH. Sportska ribolovna dozvola i rekreacijska u Italiji ne postoji i ne plaća se, samo postoji ograničenje pet kila ribe i drugih morskih organizama plus kapitalac preko pet kila. U koliko se zabrane "Minn kote" što je još jedan apsurd, tada morate platiti odštetu svim ribolovcima koji takve uređaje imaju i posjeduju, a to je poveći iznos novaca, jer Minn kota je samo sidro ili je pogon za ribolov, to je isto kao da se zabrani da se ide na mare u ribolov na motorni pogon i da se vratimo na vesla. Mnogi stariji građani ne mogu dizati sidro ili su tjelesno oštećeni te je tada njima onemogućeno sidrenje, što je opet kršenje Ustava, jer oni koji mogu baciti i dići sidro, mogu loviti, a ovi tjelesno oštećeni i drugi ne mogu loviti, što je glupost neviđena. Bavite se sportskim ribolovom kao ugrozom ribljih vrsta u moru, što nije istina, jer nitko nije odgovorio i znanstveno potvrdio zašto nema ribe, rakova i školjki na Jadranu, gdje su one nestale, samo se nagađa. Hrvatska ima EKSPERTE za nagađenje a ne za znanstvena mjerenja i istraživanja. Pravilnik se provodi na silu, čak izvan temeljnih pojmova koji nigdje nisu objašnjeni ZAKONOM! Pravilnikom se ne mlogu objašnjavati temeljni pojmovi, nego se to čini Zakonom, u samom uvodu, da bi se znalo na što se pojedini izrazi odnose. Dakle ovo je rađeno na brzinu i izvan svih pravila, a zašto, nismo dobili odgovor. Onemogućilo se sudjelovanje svih građana ili sportskih ribolovaca u "SAVJETOVANJU" jer mnogi, zapravo većina NISU OBUČENI za sudjelovanje i niti ne znaju što je to, dakle još jedno dovođenje na svršeni čin. "Pojeo vuk magraca", je savjetovanje na ovaj način, bez dokaza i znanstvenih javno objavljenih studija. Za praćenje ulova, nemaju svi pametne telefone, a to je tada najednako postupanje protivno odrednicama Ustava RH - pred zakonom smo svi jednaki! Nigdje zakonom nije zabranjeno koristiti "ne pametne mobitele" tako da je ovaj prijedlog da se "isključivo prijavljuje ulov pametnim uređajima" suprotan propisima, nigdje nije pametni mobitel obvezna za svakog građana (zakonska odredba ne postoji). Ne sagledava se ukupno stanje ribljeg fonda i drugih morskih organizama na Jadranu, ne postoje javne studije koje su temeljene na mjerenjima, koje bi bile pokazatelj nekakvih anomalija, kojim ima i previše, ali se o tome šuti. Dok za gospodarski ribolov ne postoje mjerenja i javni podaci, sve se "nešto skriva". Neke riblje vrste su nestale i nitko nije odgovorio zašto, jer nitko to ne prati i ne učestvuje u mjerenju. Sjećam se ankete koja je bila na brzinu ponuđena sportašima a da nismo znali da se iza toga krije "NAUČNI PRISTUP" očuvanja ribljeg fonda i moguće ovaj novi prijedlog pravilnika, a nije bilo objašnjeno zašto se to radi, ako i uvijek. takve ankete daju neispravne i netočne podatke, na kojima se netočno utvrđuju pravila. Na naučnim dokazima temeljen prijedlog EU za zabranu kočarenja ili lova okružujućim mrežama za izlov sardela- plivaricama na manjoj udaljenosti od 3 NM od obale ili unutar izobate 50 metara je prihvatljiva održivo standardna mjera, koju treba sprovesti radi zaštite ribljeg fonda i drugih morskih organizama na MRIJESTILIŠTU RIBE, zapadne obale Istre (uključujući i Italiju) u teritorijalnim vodama zemlja članica EU, (kao što ima Cipar odavno). To je uzrok prekomjernog ulova srdela, te kočarenja po prirodnom staništu i mrjestilišu riba na Sj. Jadarnu. Prijedlog UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1343/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o određenim odredbama za ribolov u području Sporazuma o GFCM-u (Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja) /* COM/2014/0457 final - 2014/0213 (COD) */ Ovom prijedlogu alternative NEMA jer je dokazano na velikim svjetskim morima, kao i u Mediteranu, (iskustvo Republike Cipar,) da je štetno loviti ribu i druge morske organizme, prije svega nedorasle, što utječe na održivost života u moru, na području gdje se mrijesti riba i drugi morski organizmi. Ribarska inspekcija i Carina, u zimskim mjesecima nikoga ne nalazi na moru, pa gdje su ti ribolovci koji ugrožavaju opstanak ribljeg fonda i vrsta, to je čista izmišljotina. Kažu preko 70 srdela je po pecaturi u kilogramu, da li je netko to zakonski regulirao, da se upravo na mjestima gdje se mrijesti riba, vrši mjerenje veličine srdela? Da li je netko propisao, koliko brodova plivaričara mogu loviti srdelu na istom prostoru istovremeno - NIJE! Lovostaj se određuje kada je sva riba, kao npr na području zapadne obale Istre, već izlovljena, gdje suučestvuje u ribolovu u jesenskim mjesecima, početak zime, cijela ribarska flota Hrvatske, red veličine preko 100 plovila, promatrano putem MARINE TRAFIK internet stranice u jednoj noći na prostoru manjem od 10 NM, iako se zna da je EU na znanstvenim dokazima temeljila prijedlog zabrane iz navedene direktive. Ta plovila su koncentrirana izvan otočja Brijuni i Pule, love srdelu na dubinama manjoj od 50 metara, preciznije na 40 metara, što je zabranjeno propisima EU, dakle Hrvatska krši propise i pravila EU, koja su utemeljena na znanstvenim dokazima, a kada potamane sve loveći svakodnevno više od 60 dana, tada se proglasi lovostaj, jer naravno više ribe nema. U Italiji je zabranjena uporaba umjetnog svjetla (ferala) po noći u bilo kojoj vrsti ribolova, dok u Hrvatskoj je zabranjeno mamiti ribe u mreže ješkom (brumom) ali nije zabranjeno mamiti i privlačiti ribe svjetlom, opet protuustavna odredba, jer zakon i pravila moraju vrijediti za sve jednako. Prošle jeseni 2024. godine je u Hrvatskoj ulovljeno toliko orada u gospodarskom ribolovu, da je prodaja ribe zbog ekstremne količine bila nemoguća, blokirano je bilo tržište, a u Trsu je dosegnut povijesni minimum od 2 eura za kilo orade, jer ih je bilo previše. Čemu onda zaštita orade za sportske ribolovce i rekreativce? I da su htjeli nezakonito prodati orade to nisu mogli! Ribarska inspekcija krstari i patrolira po moru, što nema smisla, a trebala bi inspektori kao što je u Španjolskoj biti ukrcana na sve veće brodove sudjelovati u ribolovu, pisati podatke, za plivarice i koče i stalno mjeriti veličinu ribe, čak neki naši inspektori rade to u Španjolskoj, ti podaci su važni da se odrede veličine ribe i količine. Zatim treba povećati veličinu oka za mreže za izlov orada, sa 40 mm na 44 ili 45mm, da se male orade puste, radi opstanka vrste. Kontrolu tržišta ribe vrše porezna tijela u Italiji, Carina i porezna uprave, oni kontroliraju tržište što je najbitnije. Ribarski inspektori u Španjolskoj svakodnevnim učešćem u ribolovu i mjerenjem utječu na kvote i zabrane, ako je riba premala, što u Hrvatskoj ne postoji. U Španjolskoj zabrane određenu zonu za ribolov ako se pojavi mala riba, i to odmah, aa ne kada se sve polovi. Štetnost ulova po pojedinim vrstama ribe u sportskom i rekreacijskom ribolovu nije dokazana nigdje, jer padaci o tome govore sasvim suprotno, slobodan je sportski ribolov za sve, a ne ograničen u Hrvatskoj samo za one koji imaju nekakvu dozvolu, gdje država uzme godišnje oko 30 milijuna eura, a ne znamo na što se troši taj novac iz proračuna, jer ti važni podaci nigdje nisu javno objavljeni, što je opet kršenje zakona. Sva sredstva koja se pune u proračun, ako i ova od sportskog i rekreacijskog ribolova, moraju biti javno prikazana, njihovo trošenje. Ograničenje lova riba po vrstama je besmisleno, to nema nitko u Mediteranu, osim za tunu i sbaljarku, svugdje je samo pet kila i kapitalac, nema nikakvih dozvola, svi love ribu. Ulov ostvaren u sportskom i rekreacijskom ribolovu je minoran na količine iz gospodarskog. U e savjetovanju o ovom iznimno važnom pitanju, neće sudjelovati 90 % ribolovaca, jer nisu osposobljeni niti znaju kako se ovdje pristupa, tako da je ovaj način savjetovanja pogrešan ili je namjerno manipuliran. Starije osobe nemaju pametne telefone, a nemaju ni računala. Hrvatska nema burzu ribe, a zamislite smetaju im sportaši i rekreativci, što u Italiji kada spomenete samo se smiju, jer je Hrvatska dozvolama ograničila pravo svim građanima na pristup moru i slobodnom ribolovu, što nije u skladu s Ustavom RH. Pravilnik je nesipravan, nije objašnjen, nije temeljen na znanstvenim studijama i dokazima, krši ljudska i građanska prava, ograničava pristup mnogima, posebno onima koji su tjelesno oštećeni u bilo kojem obliku., traži se ukidanje dozvola za ribolov i traži se jednaka primjena prava za sve, pred zakonom smo svi jednaki. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. U okviru Nacionalnog plana prikupljanja podataka u ribarstvu Republike Hrvatske, prve informacije o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru prikupljene su kroz Pilot studiju (2019. - 2020.), a nastavile su se u 2022., 2023. i 2024. godini kroz REC FISH projekt. Time je uspostavljeno sustavno prikupljanje bioloških i društveno - gospodarskih podataka, usklađeno s pristupima drugih država u regiji, što predstavlja temelj za buduće prikupljanje podataka i upravljanje. Tako prikupljeni podaci koristit će se za procjene utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na brojnost populacija pojedinih vrsta, što je i svrha ovog sustava na nacionalnoj i regionalnoj razini. Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu naša je obveza koja proizlazi iz Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009, Uredbe (EU) 2017/1004 i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274, ali je ujedno i naša potreba. Podaci o ribolovu doprinose boljem razumijevanju utjecaja na resurse i predstavljaju jedan od najvažnijih izvora informacija za donošenje odgovarajućih mjera upravljanja. Obvezu prijave ulova planirano je uvoditi postupno, uz početno prijelazno razdoblje tijekom kojeg će se prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Postupnim uvođenjem obveze elektroničke prijave ulova osigurat će se odgoda primjene za najosjetljivije skupine ribolovaca (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) do 2030. godine, dok će za ostale kategorije dozvola ova obveza stupiti na snagu ranije. Aplikacija za unos podataka o ulovu bit će besplatna i jednostavna za korištenje, uz osigurane upute, informativne materijale, edukacije i podršku ribolovcima koji se manje koriste digitalnim alatima. |
| 23 | ŽELJKO NOVAK | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Pozdrav, mišljenja sam da nema smisla ograničavati ulove po broju jedinki. Kao prvo nikad neznaš šta ce ti se zakačit na udicu i evo uloviš prvo zubatca od 2 kg i nakon toga od 5kg i ako smijem doma odnjet jednu ribu jednu ribu znači krepanog zubatca od 2 kg bi trebao vratiti u more ili trofejni primjerak što nema nikakvog smisla. Ograničenje koje je do sada na 5kg plus kapitalna riba je sasvim dovoljno. Većina sportskih i rekreativnih ribolovaca se većin vrati kuči s maksimalno 2 3 kila ribe i to većinom arbuni i kanjci. Osobno preferiram lov živim mamcem i rijetko mi se dogodilo da sam ulovio 2 zubatca u jednom danu, a da ne govorim koliko dana bude i bez ikakvog ulova, a onda po novom prijedlogu zakona, ako mi se posreći ribu ne smijem uzeti. Nismo mi lovci na kopnu koji vide svoj ulov i ciljano znaju što love. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 24 | ŽELJKO MARIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, PRILOG 1 | Označavanje ulovljene lignje uništava tijelo lignje, pa je priprema koja zahtijeva cijeli trup neoštećen nemoguća. Možda bi bilo bolje zasjecanjem zadnbjeg dijela 1 cm od kraja. | Primljeno na znanje | Važeća odredba propisuje obvezu zarezivanja glave između očiju. |
| 25 | ŽELJKO MARIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Mišljenja sam da sadašnje ograničenje odgovara treniranju sportaša. Ograničenja lova treba regulirati zabranom lova u vrijeme mrijesta i stvaranjem područja zabrane ribolova. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). |
| 26 | ŽELJKO MARIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Stavak 4 zabranjuje napredak u tehnologiji što je apsurdno pa predlažem da se briše. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 27 | ŽELJKO MARIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Sportski ribolovci moraju plaćati članarinu sporetskim udrugama, moraju se aktivno baviti organizacijom u udrugama, moraju trenirati itd. Kao sportaše trebalo bi ih stimulirati u bavljenju sportom, a ne podizati cijenu dozvola. Treba voditi računa da sportski ribolovci financiraju svoje treninge i opremu, štapove, role, brodice itd. Povećavanje cijena samo će negativno utjecati na sportski ribolov. Prijedlog neka cijene ostranu iste. | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 28 | ŽELJKO MARIĆ | Dozvole za sportski i rekreacijski ribolov za ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske, izuzev zaštićenih područja, Članak 4. | Stavak 11 jasno definira da su riboilovci rekreativci nastavak ribolovaca koji su imali dozvole za mali obalni ribolov što spada u privrednu granu ribolova. Sportski ribolovci su druga skupina koja ne spadaju u privrednu granu, pa bi trebalo i pravilnike odvojiti. Trenutni pravilnbik odgovara sportskim ribolovcima i mislim da je u dobroj mjeri definiran. Rekreativce izdvojite u poiseban pravilnik i definirajte im što mogu loviti na osnovu svrhe njihova postajanja. | Nije prihvaćen | Novi Pravilnik donosi se na temelju postojećeg Zakona o morskom ribarstvu koji zadaje osnovni okvir. Sva pravila i ograničenja koja se propisuju samim Zakonom ne mogu se izmijeniti odredbama Pravilnika jer je Pravilnik propis nižeg reda. Uzimajući ovo u obzir skrećemo pažnju da su sportski i rekreacijski ribolov kao potkategorije negospodarskog ribolova određene su člancima 3. i 27. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 29 | ŽELJKO MARIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Sportski i rekreacijski ribolov nisu iste vrste ribolova i ne bi trebale biti u istom pravilniku i ne bi ih se trebalo svrstavati zajedno i izjednačavati. Sportski ribolov se odvija u svrhu sporta, treniranja i osposobljavanja ribolovaca da ostvare određene sportske rezultate. Kao takva disciplina trebala bi se stimulirati. Sportski ribolovci su organizirani u sportske udruge, koje vode računa o njihovom sportskom djelovanju i poštivanju pravilnika. Ribolovci rekreativci nisu sportaši i najvjerojatnije spadaju u privredni dio ribolova. Oni bi trebali biti obuhvaćeni pravilnikom o privrednom ribolovu. | Nije prihvaćen | Skrećemo pažnju da se novi Pravilnik donosi na temelju postojećeg Zakona o morskom ribarstvu koji zadaje osnovni okvir. Uzimajući ovo u obzir, ističemo da su sportski i rekreacijski ribolov kao potkategorije negospodarskog ribolova određene člancima 3. i 27. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 30 | ŽELJKO LEGAC | Dozvole za sportski i rekreacijski ribolov za ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske, izuzev zaštićenih područja, Članak 4. | Ne podizati cijene ribolovnih dozvola.Uvesti lovostaj na neke vrste koje su pod velikim pritiskom,npr zubatac,škarpina,kovač.Uvesti zone zabrane.I definitivno pojačati kontrole i rigorozno kažnjavati krivolovci. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. |
| 31 | ŽELJKO KEGLJEVIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Moj prijedlog je da stavak 5 ovog članka ostane na starom tekstu o količini dnevnog ulova. Naime,lovim sa dva štapa sa po jednom udicom,ciljano orade. Kada dođe jato orada,najčešće je slijedeći slučaj. Na prvi griz reagiram odmah,role su otvorene. Ako za ješku koristim sardelu,lignju,kozicu ili volka obično ješku(a u njoj i udicu) orada proguta duboko u probavni trakt,i kad ju izvadim van neće preživjeti i da ju pustim odmah,jer udicu vadim peanom. Ako odrežem najlon,opet neće preživjeti sa udicom duboko u želudcu. I dok sam ja vadio prvu oradu i udicu iz nje,a naišlo je jato (a i dok ste ovo čitali) zagrizla je na drugi štap druga orada i dok sam izvlačio prvu,ova je progutala još dublje. Ostavljam prvi štap i vadim drugu oradu,koja nema šanse za preživljavanje,kao ni prva. I šta sada,nikako ne želim kršiti zakon ni propise,ali imam dvije orade koje ne preživljavaju. Pitam pisca zakona šta sada? Molio bih da napišete pravilnik koji ćemo moć svi poštovati,jedino ako Vam je u interesu napisati unaprijed pravilnik koji nećemo moć poštovati,da imate razloga nas kažnjavati. Zamislite koliko će konfliktnih situacija i nezadovoljstva izazvati ovakav pravilnik,možda ipak uvažite prijedloge koji imaju smisla. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 32 | ŽELJKO JELASKA | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Postojece ogranicenje ulova, 5kg +kapitalac, je sasvim u redu, ali trebalo bi uvesti cesce kontrole i kaznjavanje prekrsitelja. Cesce kontrole treba vrsiti po restoranima i ribarnicama jer u sezoni se svakodnevno moze naci ribu ispod minimalne velicine i ribu u lovostaju po vitrinama i bancima. Predlazem uvodjenje no take zona za sve oblike ribolova, a ne kao do sad "parkove prirode" u kojima lokalci "kontroliraju" sami sebe i rade sto ih je volja. Kocari u jednom zapasu izvuku nekoliko tona komarce u mrijestu, to je kolicina koju je u sportskom ribolovu nemoguce uloviti, tako da nova ogranicenja definitivno ne idu u smjeru zastite mora i morskih organizama. Zatvorene kanale koji su poznata mrijestilista treba zastitit od pretjeranog izlova i kontrolirati redovito, i sportske i profi ribare. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. |
| 33 | ŽELJKO FRANČEŠEVIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Potpuno neprovedivo u praksi ! Ovaj članak treba izbrisati. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. |
| 34 | ŽELJKO FRANČEŠEVIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Slažem se sa prethodnm komentarima i smatram da je prijedlog novog ograničenja dnevnog ulova sasvim promašen, pa čak i protuzakonit! Naime,"Zakon o morskom ribarstvu", koji je na snazi od 15.02.2024. godine, (tvorci ovog Pravilnika ga sigurno poznaju!), u članku 33/stavka 3 kaže: "dozvoljen je dnevni ulov do 5 kilograma riba i drugih morskih organizama po ribolovcu, a dopuštena dnevna količina ulova može biti veća za masu jedne ribe ili drugih morskih organizama kojom se premašuje dopuštenih pet kilograma." Nisam pravnik, ali znam da je Pravilnik podzakonski akt koji detaljnije pojašnjava članke Zakona i tako olakšava njegovu primjenu. Međutim, u ovom slučaju Pravilnik nije u skladu sa Zakonom o morskom ribarstvu koji mu je "nadređen". Količina dnevnog ulova definirana važećim Zakonom je sasvim prihvatljiva i ne treba je mijenjati. Ukoliko se prihvati predloženo ograničenje dnevnog ulova, uz neprihvatljive cijene dozvola, te troškove za opremu i plovila, to će svakako i potpuno uništiti sportski i rekreacijski ribolov i njegove osnovne motive postojanja! | Nije prihvaćen | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 35 | ŽELJKO FRANČEŠEVIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Stavka 4 ovog članka je besmislena i treba je u potpunosti izbrisati! Potrebno je poticati, a ne zabranjivati upotrebu elektromotora koji nimalo ne zagađuju more i podmorja. Umjesto toga se vraćamo u prošlost i upotrebu sidra koje "ore" dno umjesto da se za pozicioniranje plovila koristi "Minnkota" - Kako da stariji i fizički slabiji ribolovci ručno izvuku sidro sa 50 i više metara ako im je električno pomagalo zabranjeno !? | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 36 | ŽELJKO FRANČEŠEVIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Poštovani, Prijedlog novih cijena dozvola je neprihvatljiv jer su i postojeće već previsoke, pogotovo ako se uzmu u obzir ograničenja i zabrane koje se predlažu ovim Pravilnikom. Skuplje dozvole će postati nedostižne za sve ribolovce slabijeg materijalnog stanja, a naročito za umirovljenike! Jedini rezultat poskupljenja, po mom mišljenju, će biti puno manji broj izdanih dozvola! | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 37 | ŽELJKO ČIŽMAR | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Željko Čižmar, 31.03.2025. Ako stvarno želite zaštititi naše podmorje i biti na liniji korištenja ekološki prihvatljivih pogona na brodicama onda ćete izbaciti stavak 4. u članku 7. ovog Pravilnika. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 38 | ŽELJKO ČEVAPOVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru | Ograničavanje količine na jedan primjerak nema nikakvog smisla. Sportski ribolov ne čini nikakvu štetu ribljem fondu. Povećati kontrole | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 39 | ŽELJKO ČEVAPOVIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Potpuna besmislica sportašima uvest ikakve obaveze prijava preko mobitela. Niti mogu ičemu služit, niti imaju smisla, nit se može ikakva relevantna statistika od toga dobit. Zašto stvarate birokraciju tamo di joj u stvari jedino ne bi smjelo bit mjesto ? | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. Svrha aplikacije mRecFish je prikupljanje osnovnih podataka o ribolovnim aktivnostima i ulovu sportskih i rekreacijskih ribolovaca na razini cijelog Jadrana. Ti podaci omogućit će bolje razumijevanje ukupne ribolovne aktivnosti, sezonalnosti i ciljanih vrsta u sportskom i rekreacijskom ribolovu, što je nužno za znanstvenu procjenu utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na stanje morskih bioloških resursa. Podaci iz aplikacije ne planiraju se koristiti samostalno, već usporedno s rezultatima znanstvenih istraživanja i statistikom gospodarskog ribolova. Sudjelovanje ribolovaca u prijavi ulova doprinijet će se stvaranju realne slike o stanju ribljeg fonda i održivom upravljanju morem. |
| 40 | ŽELJKO ČEVAPOVIĆ | Ribolov u zaštićenim područjima, Članak 11. | Protiv sam bilo kakvog ribolova u zaštićenim područjima. Povećati kontrole i kazne. | Primljeno na znanje | U članku 7. stavku 3. Zakona o morskom ribarstvu propisano je da ministarstvo nadležno za zaštitu prirode može u zaštićenim područjima propisati dodatna ograničenja u obavljanju ribolova uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za zaštitu prirode. |
| 41 | ŽELJKO ČEVAPOVIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Točka 1. Ulovljenu ribu želim donijeti kući cijelu, protiv sam ikakvog rezanja ribe i lignji. Povećati kontrole. | Nije prihvaćen | Obaveza označavanja ulova jasno je propisana člankom 33. stavkom 1. Zakona o morskom ribarstvu, dok je stavkom 6. istoga članka propisano da se način označavanja propisuje Pravilnikom. |
| 42 | ŽELJKO ČEVAPOVIĆ | Ribolovni alati, njihova količina i karakteristike, Članak 6. | Nije definiran broj udica Što se tiče posebne dozvole za upotrebu umjetne rasvjete oni koji su ovo pisali ne razumiju baš vrste rasvjete i količinu svijetla među navedenim rasvjetama. | Primljeno na znanje | Broj udica se ne definira stoga što postoje razne tehnike ribolova u kojima se koristi različit broj udica.Istovremeno, kod povraza za lov glavonožaca smatramo opravdanim podići broj varalica na tri, posebno jer se radi o najčešćem sistemu u ovakvom ribolovu. Pravilnikom je moguće propisati karakteristike rasvjetnih tijela koje je moguće provjeriti. |
| 43 | ŽELJKO ČEVAPOVIĆ | Posebne odredbe kod lova na veliku ribu, Članak 9. | Donijeti pravilnik po uzoru na susjedne države. Dozvoliti zadržavanje jednog primjerka tune (mjesečno/godišnje) kao slučajni ulov uz prijavu. Svi oko nas mogu a mi ne, u istom moru. | Nije prihvaćen | Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 44 | ŽELJKO ČEVAPOVIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Članak 7. Mislim da je točku 4 u potpunosti potrebno obrisati | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 45 | ŽELJKO ČEVAPOVIĆ | Dozvole za sportski i rekreacijski ribolov za ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske, izuzev zaštićenih područja, Članak 4. | Vezano na točku 11. Po čemu i zašto bi takve osobe imale bilo kakva veća prava od ostalih ribolovaca? Zašto takve osobe 'u paketu' dobijaju dozvolu za lov pod svjetlom? To treba omogućiti svima ili potpuno ukinuti. U stavku 7. članka 4. navedeno je da samo ribolovac koji ima sportsku dozvolu može kupiti i dozvolu za ribolov na veliku ribu, dok oni koji imaju rekreacijsku ne mogu. Trebali bi svi imati mogućnost kupovine dozvole za veliku ribu | Nije prihvaćen | Skrećemo pažnju da se novi Pravilnik donosi na temelju postojećeg Zakona o morskom ribarstvu koji zadaje osnovni okvir. Sva pravila i ograničenja koja se propisuju samim Zakonom ne mogu se izmijeniti odredbama Pravilnika jer je Pravilnik propis nižeg reda. Zakon također daje okvir o tome koji se elementi i na koji način dalje razrađuju Pravilnikom. Slijedom navedenog skrećemo pažnju da članak 4. stavak 11. Pravilnika proizlazi iz članka 23. stavka 7. Zakona o morskom ribarstvu. U članku 28. stavku 1. točki 2. podtočki e) Zakona o morskom ribarstvu. propisano je da se dozvole za ribolov udičarskim alatima za veliku ribu mogu izdati samo uz posjedovanje dozvole za sportski ribolov. |
| 46 | ŽELJKO ČEVAPOVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Postojeći pravilnik je dobar. Ono što je potrebno je sljedeće: 1. Pomno odabrane "no take" zone koje će se mijenjati 2. Lovostaj na sve vrste 3. Bolje provođenje postojećeg zakona | Primljeno na znanje | Prijedlozi 1. i 2.:Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. prijedlozi 3. i 4.: Primljeno na znanje. |
| 47 | ZVONIMIR TIŠLJAR | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani, ako je ostalim državama koje su uz obalu istog Jadranskog mora (Italija, Crna Gora) dozvoljen sportski ulov barem 1 jednike tune (barem sa obale) jednom godišnje zašto se isto slično ne uvede i kod nas. Ovako su sportski ribolovci zakinuti u Hrvatskoj naspram zemalja u okolici, a oni koji imaju kvotu, skupu opremu i brodove, istu prekoračuju višestruko uz ne prijavljivanje svakog ulova. Sportski ribolovci sa obale nikako ne mogu imati zanačajan utjecaj na populaciju iste uz 1 ribu godišnje !. Naravno uz kontrolu i prijavu ulova. Ostalo što bi puno više pridonjelo oporavku ribljeg fonda od prerestriktivnih zabrana koje je jako teško uopće i kontrolirati je uvođenje "No Take" zona uz neke hridi ili otočiće gdje nikakav ulazak plovilom ili drugačije bez posebne dozvole nije niti moguć. Prema primjerima iz Španjolske takve zone imaju ogroman učinak za oporavljanje ribljeg fonda u samo par godina. | Primljeno na znanje | Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. |
| 48 | ZVONIMIR TIŠLJAR | Pojmovi, Članak 3. | Poštovani, ako je ostalim državama koje su uz obalu istog jadranskog mora (Italija, Crna Gora) dozvoljen sportski ulov barem 1 jednike tune sa obale jednom godišnje zašto se isto slično ne uvede i kod nas. Ovako su sportski ribolovci zakinuti u Hrvatskoj naspram zemalja u okolici, a oni koji imaju kvotu, skupu opremu i brodove, istu prekoračuju višestruko uz ne prijavljivanje svakog ulova. Sportski ribolovci sa obale nikako ne mogu imati zanačajan utjecaj na populaciju iste uz 1 ribu godišnje !. Naravno uz kontrolu i prijavu ulova. | Nije prihvaćen | Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. |
| 49 | ZVONIMIR MAYER | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Ovaj prijedlog u nekim mora bit jasniji u vise stavaka i da ne bude dvosmislen ili na volju necije interpretacije. 1. Po jedna jedinka od svake nabrojene vrste ribe nema smisla jer to u praksi moze izgledat tako da netko uhvati jednog zubaca cca 2kg i onda posli ulovi veceg i ovog baci. Isto tako ako sidnem u brod i ciljano idemo na zubace prodjem 40 milja, onda je postojeci zakon super. Po novom takav ribolov nema smisla, isto vrijedi za ostale jedinke ribe. Isto nije definirano jel to po brodu, po danu, po dozvoli po cemu jedna riba… 2. Napravit no take zone, ako to stvarno koristi ocuvanju ribljeg fonda. Ne da zone budu neke prevelike pa da utjecu na domace stanovnisto koje ima male i spore brode vec nesto kao rt Stupisce na Visu. 3. Ako se zeli smanjit ulov sportasa onda ukinite kupovinu dnevnih i ostalih dozvola strancima 4. Povecajte kontrole na moru jer nikakav zakon nemoze nista promjenit ako se ne provodi. 5. Uvedite u zakon da ako se uhvati sportasa u prodaji ribe da kazne budu toliko teske da mu vise nikad ne padne napamet prodavat ribu. | Primljeno na znanje | 1. u članku 10. stavku 5. navodi se da je riječ o ograničenjima dnevnog ulova za pojedine vrste po ribolovcu 2. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova. 3. Zakon o morskom ribarstvu ne predviđa ograničenja u smislu državljanstva niti prebivališta vezano uz pravo na kupnju dozvole. Pravo na kupnju dozvole za sportski i rekreacijski ribolov imaju svi građani EU jer bi suprotno predstavljalo diskriminaciju na temelju državljanstva i bilo protivno članku 18. Ugovora o funkcioniranju EU. 4. Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava te pozdravljamo odgovorno ponašanje svakog pojedinca. 5. Svjesni da postoji potreba postizanja snažnijeg odvraćajućeg efekta sankcija, ovo pitanje kao i daljnje osnaživanje sustava praćenja, kontrole i nadzora će se dublje razmatrati prilikom revizije zakonskog okvira. |
| 50 | ZVONIMIR BANEK | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Članak 7. stavka (4,) Da li to znači da ukoliko brodicom radimo panulu, moramo zaboraviti na ekologiju i ne koristiti porivne električne motore koji ne zagađuju već dizelske i benzinske motore? | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 51 | ZVJEZDAN BORODSKI | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Članak 10 nema smisla jer ako ovaj zakon zaživi, ja više neću kupovati sportsku dozvolu,a vjerujem i dosta drugih, a ako je namjera tjerati na kupovanje ribe na ribarnici i po centrima ribu iz uzgajalista, nisam dosad niti ću kupovati. Ukoliko je cilj zaštita ribe od izlova sto je nemoguće od strane sportskih i rekreacijskih ribolovaca, odredite zone gdje nitko ne može loviti, a ne samo neki. Podržavam bolje kontrole na moru i provjere ulova ako smo tolika smetnja. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. |
| 52 | UDRUGA ZA PRIRODU, OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ SUNCE | Sadržaj evidencije ulova, Članak 15. | (stavak 2) U slučaju ribolova u zaštićenim područjima, smatramo da bi taj podatak trebao biti jasno naveden u evidenciji, uz ribolovnu podzonu. Predlažemo dopunu stavka 2 kako bi se ta obveza eksplicitno istaknula. Ovo je nužno za praćenje utjecaja ribolovnih aktivnosti u zaštićenim područjima, donošenje potrebnih mjera i praćenje njihove učinkovitosti u pogledu obnove i očuvanja ribljeg fonda. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na konstruktivnom prijedlogu. Vaš prijedlog bit će uzet u obzir prilikom daljnje dorade teksta pravilnika. |
| 53 | UDRUGA ZA PRIRODU, OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ SUNCE | Sadržaj evidencije ulova, Članak 15. | Nejasno je na koji se način u praksi kontrolira sam odlazak sportskih i rekreacijskih ribolovaca u ribolov, a time i vjerodostojnost ispunjavanja evidencije ulova. Za razliku od njih, profesionalni ribari u očevidnicima navode vrijeme odlaska i povratka iz ribolova, što omogućava jasniju provjeru točnosti podataka o ulovu. Predlažemo razmotriti uvođenje sličnog mehanizma i za sportsko-rekreacijski ribolov. | Primljeno na znanje | Prilikom dorade tehničkog rješenja aplikacije razmotrit će se jednostavan i funkcionalan način evidentiranja početka i završetka ribolova. |
| 54 | UDRUGA ZA PRIRODU, OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ SUNCE | Prijava ulova, Članak 14. | Razumijemo potrebu za vođenjem evidencije o ulovu elektronički, putem mobilne/web aplikacije. Međutim, značajan dio populacije sportskih i rekreacijskih ribolovaca starije je životne dobi, često bez pametnog telefona ili digitalnih vještina. Potrebno je predvidjeti alternativne metode vođenja evidencije za takve korisnike. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba. Podaci o ribolovu doprinose boljem razumijevanju utjecaja na resurse i predstavljaju jedan od najvažnijih izvora informacija za donošenje odgovarajućih mjera upravljanja. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno uz početno prijelazno razdoblje tijekom kojeg će se prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Postepenim uvođenjem obaveze elektroničke prijave ulova osigurat će se odgoda primjene za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnici) do 2030. godine, dok će za ostale kategorije dozvola, ova obaveza stupiti na snagu ranije. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Odredbe članka 14. prijedloga Pravilnika ne sprječavaju da nositelju dozvole prilikom vođenja evidencije pomaže druga osoba. |
| 55 | UDRUGA ZA PRIRODU, OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ SUNCE | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | U stavku 5 naveden je maksimalni broj jedinki pojedinih vrsta koje je dozvoljeno uloviti i zadržati. Međutim, provedivost ove odredbe u praksi ostaje nejasna, osobito kada je riječ o ribolovu parangalom, gdje je kontrola selektivnosti ulova ograničena. Smatramo kako je ovo potrebno bolje definirati. | Primljeno na znanje | Ovim se Pravilnikom između ostalog želi postići unaprjeđenje ribolovnih praksi koje će doprinijeti smanjenju ribolovne smrtnosti pojedinih vrsta riba i drugih morskih organizama. Doprinos pojedinca i osvještavanje vlastite uloge u odnosu na promjene u stanju ribolovnih resursa ključno je za postizanje boljeg stanja okoliša. |
| 56 | UDRUGA ZA PRIRODU, OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ SUNCE | Opće odredbe , Članak 1. | U stavku 5 naveden je maksimalni broj jedinki pojedinih vrsta koje je dozvoljeno uloviti i zadržati. Međutim, provedivost ove odredbe u praksi ostaje nejasna, osobito kada je riječ o ribolovu parangalom, gdje je kontrola selektivnosti ulova ograničena. Smatramo kako je ovo potrebno bolje definirati. | Primljeno na znanje | Ovom se odredbom između ostalog želi postići unaprjeđenje ribolovnih praksi koje će doprinijeti smanjenju ribolovne smrtnosti pojedinih vrsta riba i drugih morskih organizama. Doprinos pojedinca i osvještavanje vlastite uloge u odnosu na promjene u stanju ribolovnih resursa ključno je za postizanje boljeg stanja okoliša. |
| 57 | UDRUGA ZA PRIRODU, OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ SUNCE | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Kroz naš rad na terenu i razgovore s ribarima često nailazimo na informacije o nedozvoljenom izlovu i prodaji ribe ulovljene u sportskom i rekreacijskom ribolovu, osobito tijekom turističke sezone. Ova vrsta ribolova trenutačno je u velikoj mjeri nekontrolirana, što stvara prostor za prekomjerno iskorištavanje morskih resursa i različite nelegalne aktivnosti. Stoga pozdravljamo donošenje Pravilnika koji će ovo bolje regulirati. Smatramo da je sustavno praćenje, ali i učinkovito kontroliranje kako sportskog i rekreacijskog, tako i profesionalnog ribolova, ključno za razumijevanje stvarnog utjecaja ribolovnih aktivnosti na morske ekosustave te za donošenje učinkovitih mjera zaštite. Nužno je ojačati kontrole na moru, u lukama, na prodajnim mjestima i u ugostiteljskim objektima, uz povećanje broja inspekcijskih nadzora i kapaciteta nadležnih tijela. Povećani inspekcijski nadzori restorana i provjera porijekla ponuđene ribe i glavonožaca također su ključni za suzbijanje nezakonite prodaje ulova i jačanje ukupnog sustava nadzora. Kao dodatni alat za odvraćanje od nezakonitih aktivnosti, predlažemo razmotriti mjeru kojom bi se prekršiteljima/kršiteljima propisa onemogućilo dobivanje dozvole za sportski i rekreacijski ribolov na određeno vremensko razdoblje (npr. dvije godine). | Primljeno na znanje | Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava te pozdravljamo odgovorno ponašanje svakog pojedinca. Također ističemo kako su u suzbijanju nelegalnog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova i građani koristan i vrijedan izvor informacija te skrećemo pažnju da je za prijavitelje ilegalnih radnji osigurana potpuna anonimnost, a mogućnost takve prijave osigurana je putem web stranice Uprave ribarstva (https://ribarstvo.mps.hr/default.aspx?id=87). Prijavitelj prilikom prijave sumnje na nelegalnu radnju sam odabire želi li ostaviti svoje kontakt podatke radi mogućnosti povratnog informiranja ili želi ostati u potpunosti anoniman. Brojne uspješne akcije temeljile su se upravo na tom principu te potičemo sve građane da se uključe i daju doprinos. Zahvaljujemo na zanimljivom i konstruktivnom prijedlogu o nemogućnosti kupnje dozvole prekršiteljima propisa kroz određeno razdoblje. Prijedlog ćemo razmotriti u kontekstu donošenja novog Zakona o morskom ribarstvu. |
| 58 | ZORISLAV VUKOVIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Većinom u ribolov idem ciljano na jednu vrstu. Ponekad putujem satima do pošte. Hoću li sada morati čim uhvatim jednu ribu krenuti nazad? Ili ću loviti i dalje pa kad uhvatim veću ovu manju baciti nazad u more? Posto su dubine velike ta riba gdje god je držao to neće preživjeti. Mislim da ovo nema smisla. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 59 | ZORAN ZORIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Članak 14. (1) Dnevnu evidenciju o ulovu u sportskom i rekreacijskom ribolovu obvezni su voditi elektronički putem mobilne/web aplikacije mRecFish Što je sportski ribolov nego hobi i tradicija stara tisućama godina? Kakve aplikacije pogotovo danas kad smo bombardirani aplikacijama. provoditi zakon o količini ulova i držati se njega. ima ljudi koji love bugve sa obale ima penzionera koji se koristiti mobitelima molim vas budimo realni i imajmo poštovanja prema ljudima kojima je ribolov jedina zabava u životu. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. Svrha aplikacije mRecFish je prikupljanje osnovnih podataka o ribolovnim aktivnostima i ulovu sportskih i rekreacijskih ribolovaca na razini cijelog Jadrana. Ti podaci će omogućiti bolje razumijevanje ukupne ribolovne aktivnosti, sezonalnosti i ciljanih vrsta u sportskom i rekreacijskom ribolovu, što je nužno za znanstvenu procjenu utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na stanje morskih bioloških resursa. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno. Po objavi Pravilnika osigurat će se pristup aplikaciji te će se kroz početno prijelazno razdoblje, prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Obaveza će se uvoditi postepeno, a za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) tek od 2030. godine. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. |
| 60 | ZORAN ZORIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Nije napisano sa znanjem jer postoji mali milion situacija koje se mogu dogoditi na moru, Zubatca teško možeš vratiti u more jer je jedan od riba kojemu kad ga izvadiš iz dubine želudac izađe na usta i šanse za preživljavanjem su minimalne ako ih ima uopće. Postojeći zakon je bio zadovoljavajući ali ga treba provoditi. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 61 | ZORAN ZORIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Gospodo, puno ljudi je kupilo pramčane motore odnosno ako niste upoznati el. sidra. ona su ekološka plačena su masno i platili smo poreze na to sve. razlika između el. sidra i običnog je očita u svakom smislu a naročito ekološkom. stariji ljudi ne mogu dizati sidro sa dubina i to je jedan od razloga zašto moj otac nije godinama išao na more a i ja sam se bojao za njega. nadalje ako je netko usidren sa el. sidrom i npr dolazi nevera brzina reakcije je 10 puta brža. da ne govorim o tome da je u svijetu to revolucija i ponagalo koje koristi doslovno cijeli svemir ljudi. Dakle glupo i napisano bez ikakvog znanja o tematici | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 62 | ZORAN TREVIŽAN | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Ograničenje max. broja ulovljenih jedinki je promašeno iz razloga što štetu ribljem fondu ne radi konzumacija dosadašnjeg max. ulova (5 kg + kapitalac) nego prekoračenja tog ograničenja koja su posljedica nedostatka redovitih KONTROLA na moru. Nelogično je misliti da će ova nova restrikcija promijeniti dosadašnje nepridržavanje propisa. Riješenje je KONTROLA, a ne ovo prerestriktivno ograničenje. Druga nelogičnost je ta da se mnoge ribe s popisa, one koje se love na velikim dubinama i koje su osjetljive na promjene tlaka (zubatac, krunaš, kovač...) NE MOGU žive vratiti u svoje stanište, tako da će šteta po riblji fond biti učinjena, bilo da se riba zadrži ili ne, čime se gubi jedina svrha ovog propisa. Udičarski alati nisu dovoljno selektivni da bi ovakvo ograničenje imalo smisla. Treća nelogičnost je ta da je max. dopušteni broj ulovljenih jedinki 1, a dozvoljena je upotreba parangala od 100 udica kao vrlo neselektivnog alata. U teoriji, može se dogoditi da se na velikoj dubini uhvati 100 jedinki iste vrste, smije se zadržati 1, a 99 će se baciti i pustiti da uginu. Riješenje je KONTROLA max. količine dozvoljenog ulova od 5 kg + kapitalac, a ne besmislena i nepromišljena restrikcija. Također, za ribe s liste (i hobotnicu) bilo bi korisnije uvesti lovostaj za vrijeme mrijesta pojedine vrste. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje lovostaja. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. |
| 63 | ZORAN TREVIŽAN | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | "Duljina plašta lignje namijenjene za živi mamac ne smije biti veća od 20 cm." Potpuno promašena i neargumentirana odredba. Naime, korištenje velike lignje često će odvratiti nedorasle ribe od napada i kačenja i time povoljno djelovati na selektivnost ribolova. | Djelomično prihvaćen | Člankom 13. stavkom 2. trenutnog Pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru propisano je da glavonošci ulovljeni u sportskom i rekreacijskom ribolovu koji se zadržavaju, moraju biti označeni dubokim zarezivanjem glave u predjelu između očiju, osim lignji (Loligo vulgaris) namijenjenih za žive mamce pri čemu duljina plašta lignje namijenjene za živi mamac ne smije biti veća od 20 cm. Iako je ista odredba zadržana i u prijedlogu Pravilnika koji je bio na e-savjetovanju, uzimajući u obzir dostavljene komentare Ministarstvo je spremno korigirati odredbu kako bi se mogućnost korištenja glavonožaca za živi mamac proširila u odnosu na vrstu i na veličinu jedinke. |
| 64 | ZORAN TREVIŽAN | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | "Prilikom ribolova udičarskim alatima bez obzira na vrstu dozvole, zabranjeno je koristiti elektromehanički ili hidraulični pogon." Radi li se tu o zabrani hidrauličkih vinčeva i električnih rola ili pak električnih pramčanih motora? Ukoliko se radi o zabrani električnih pramčanih motora, tada je zabrana potpuno promašena. Naime, sličan učinak u ribolovu se može postići uporabom pomoćnog (ili glavnog) motora s unutrašnjim izgaranjem koji znantno više zagađuje okoliš svojim emisijama ispušnih plinova od električnog pramčanog motora (koji nema emisija). Također, zabrana bi dovela do češćeg sidrenja na samim brakovima čime se uništavaju riblja staništa. Riblji fond treba očuvati češćim KONTROLAMA na moru, a ne ovakvim nepromišljenim zabranama. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 65 | ZORAN TREVIŽAN | Ribolovni alati, njihova količina i karakteristike, Članak 6. | Varalice nisu spomenute kod nabrajanja alata sportsko-rekreacijskog ribolova. Znači li to da se za korištenje bilo kakvih varalica treba posjedovati dozvola za lov velike ribe? Vjerojatno je riječ o omašci pri nabrajanju. | Primljeno na znanje | Ministarstvo će unaprijediti izričaj u članku 7. stavku 10. Pravilnika kako bi se jasnije uputilo na Pravilnik o obavljanju gospodarskog ribolova na moru mrežama stajaćicama, klopkastim, udičarskim i probodnim ribolovnim alatima te o ribolovu tramatom u kojem je između ostalog propisano da je u ribolovu udičarskim alatima dozvoljeno korištenje prirodnih ili umjetnih mamaca koji se postavljaju na udice kao i korištenje prirodnih ili umjetnih varalica. |
| 66 | ZORAN TREVIŽAN | Naknada za dozvole, Članak 5. | Poskupljenje naknada za sportski i rekreacijski ribolov od cca 30-40% predstavlja osjetan udarac na budžet priobalnog stanovništva nižeg financijsko-imovinskog statusa kojemu je ribolov i boravak na moru način života. Nema valjanog argumenta za ovoliko poskupljenje. | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 67 | ZORAN MATEŠIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Ovo je potpuno nepotrebno opterećivanje ljudi. Svi statistički podaci se mogu izvući iz podataka sa takmićenja. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. |
| 68 | ZORAN MATEŠIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Ovo je uveliko pretjerivanje, a i stavka 1 je u suprotnosti sa stavkom 5, npr. ako smijem zadržati 1 škarpinu, uhvatim je i odrežem dio repa, a nakon toga uhvatim veću, pustit ću živu onu manju što sam joj odrezao dio repa, ali koliko dugo će preživiti. Ne znam zašto zakonodavac želi maltretirati ribolovce s ovakvim zahtjevima. | Primljeno na znanje | Ovim se Pravilnikom između ostalog želi postići unaprjeđenje ribolovnih praksi koje će doprinijeti smanjenju ribolovne smrtnosti pojedinih vrsta riba i drugih morskih organizama. Doprinos pojedinca i osvještavanje vlastite uloge u odnosu na promjene u stanju ribolovnih resursa ključno je za postizanje boljeg stanja okoliša. |
| 69 | ZORAN MATEŠIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | U retku 'Godišnja dozvola za punoljetne osobe do 65. godine života', pod stupcem 'Naknada za sportski ribolov za 2026. i nadalje (EUR)' predlažem da se broj 65 zamjeni s brojem 50. | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 70 | ZORAN MATEŠIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Poskupljenje dozvola je preveliko i uveliko premašuje inflaciju i prosječno povećanje plaća, što zanči da je to dodatno opterećenje građana. | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 71 | ZORAN HORINA | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Užas za sportske ribolovce, prijedlog nije dobro napisan i ide na ruku samo profesionalcima. Dovoljno je samo pojačati nadzor na morui provoditi postojeći zakon. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 72 | KLUB PODVODNIH AKTIVNOSTI SUB | Prodaja dozvola za sportski i rekreacijski ribolov na moru, Članak 19. | Prodaja svih vrsta dozvola za ribolov je gospodarska djelatnost. Dozvole za ribolov su javne isprave RH. Javne isprave ne bi na sebi trebale imati CIJENU. Cijena ili iznosi koštanja dozvole kao javne isprave se može propisati određenim propisom, ali ista u svom obrascu sama dozvola cijenu ne bi trebala sadržavati. Posebno kod prodaje dozvola za sportski ribolov je zbunjujuće što je na javnoj ispravi naznačena cijena iste, a kupac mora još platiti članarinu Saveza i članarinu udruge. Mišljenja smo kako bi cijenu dozvola za sportski ribolov trebalo izostaviti iz dozvole. Bilo bi puno bolje propisati da se kod prodaje dozvola za sportski ribolov uz dozvolu u udruzi uz dozvolu izdaje potvrda, račun i sl. ovisno o knjigovodstvenoj ili poreznoj obvezi udruge. | Primljeno na znanje | Obrazac u prilogu Pravilnika predstavlja Potvrdu o kupnji dozvole koji sadrži i podatak o cijeni kupljene dozvole. Samu dozvolu Ministarstvo izdaje u elektroničkom obliku i ona je zabilježena u sustavu prodanih dozvola pod jedinstvenim serijskim brojem. Serijski broj kupljene dozvole također se nalazi na Potvrdi o kupnji dozvole. |
| 73 | KLUB PODVODNIH AKTIVNOSTI SUB | Posebne odredbe o prodaji dozvola za rekreacijski ribolov , Članak 20. | Člankom 20. stavak 1. ovog Pravilnika propisano je kako prodaju dozvola za rekreacijski ribolov mogu obavljati pravne i fizičke osobe registrirane za obavljanje trgovine. Ovime je jasno kako pravne i fizičke osobe registrirane za obavljanje trgovine ne mogu prodavati dozvole za sportski ribolov što je ovdje potrebno dodatno pojasniti jer je isto propisano Zakonom o morskom ribarstvu. Ova odredba je isto tako važeća i za prodaju dozvola za sportski ribolov preko internetske stranice Ministarstva. | Nije prihvaćen | Odredba članka 20. stavka 1. je u skladu s člankom 29. Zakona o morskom ribarstvu. Što se tiče uloge Ministarstva po pitanju prodaje dozvola za sportski ribolov, Ministarstvo osigurava infrastrukturu za njihovu internetsku prodaju. |
| 74 | KLUB PODVODNIH AKTIVNOSTI SUB | Prodaja dozvola za sportski i rekreacijski ribolov na moru, Članak 18. | Mišljenja smo kao je članak 18. stavak 1. potrebno izmijeniti kako je ribolovac kod kupnje DUŽAN PREDOČITI identifikacijski dokument. Svi koji prodaju dozvole za ribolov nisu ovlašteni tražiti niti provjeravati osobne dokumente korisnika dozvola, što je i suprotno zakonima iz područja osobnih isprava. Kupac dozvole je DUŽAN dati točne podatke koji se unose u dozvolu, a prodavatelj je kupca dužan upozoriti da će dozvola biti nevažeća ukoliko isti da netočne podatke (kao što je to jasno navedeno kod internetske trgovine Ministarstva). Potrebno je ovu odredbu izmijenit kao što stoji u članku 19. ovog Pravilnika ili pojasniti kako dozvola nije važeća ukoliko su u dozvolu uneseni netočni ili nevažeći podaci. | Primljeno na znanje | S obzirom na to da se dozvola izdaje na ime i prezime ribolovca pri čemu se osim tih podataka upisuju i OIB, datum rođenja i adresa prebivališta, prilikom kupnje dozvole za rekreacijski ribolov u Ministarstvu – Upravi ribarstva i ispostavama područnih jedinica Ministarstva i kod pravnih i fizičkih osoba koje za to ovlasti ministar, odnosno kod kupnje dozvola za sportski ribolov kod članica Saveza, opravdano je tražiti na uvid identifikacijski dokument radi upisa ispravnih podataka u sustav za prodaju dozvola. Ako ribolovac ne želi davati na uvid identifikacijski dokument, za određene vrste dozvole ima opciju kupnje putem internetske trgovine. Osim navedenog, Zakon o morskom ribarstvu člankom 1. uređuje provedbu Zajedničke ribarstvene politike Europske unije, a koja između ostalog uključuje prikupljanje podataka i postupanje s njima te Ministarstvo ima pravnu osnovu za prikupljanje istih. S prikupljenim podatcima postupat će se u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, a koja vrijedi za građane Republike Hrvatske, kao i za sve građane Europske unije. |
| 75 | KLUB PODVODNIH AKTIVNOSTI SUB | Prodaja dozvola za sportski i rekreacijski ribolov na moru, Članak 17. | Prema mišljenju Porezne uprave RH prodaja svih vrsta dozvola za ribolov je gospodarska djelatnost i svi, uključujući i Upravu ribarstva nastupaju na tržištu te kod prodaje dozvola Ustavom RH i zakonom imaju zajamčena gospodarsku jednakost. Sve vrste dozvola za ribolov su ujedno i javne isprave RH, te je izdavanje javnih isprava u RH regulirano i drugim propisima. Temeljem članka 24. stavak 2. Zakona o morskom ribarstvu dozvole za sportski ribolov prodaje Nacionalni savez za sportski ribolov na moru. Temeljem članka 17. ovog prijedloga Pravilnika „sve vrste dozvola za sportski ribolov na moru, kao i pripadajuće posebne dozvole ribolovac može kupiti kod članica Saveza – udruga za sportski ribolov.„ Pored odredbe kako se može kupiti dozvola u vezi članka 17. stavak 4. mišljenja smo kako je potrebno dodatno odrediti kako je izdavanje dozvole za ribolov kao javne isprave moguće samo u RH. Nadalje, propisati kako se dozvole izdaju isključivo u udruzi od strane odgovorne osobe u udruzi, odnosno od strane ovlaštene osobe za izdavanje dozvole u udruzi u smislu javne isprave RH. Poznato je kako se dozvole za sportski ribolov izdaju i u drugim državama, npr. Sloveniji, Italiji i BiH, te od strane trgovačkih društava (trgovina, agencija, turističkih obrta, privatnih iznajmljivača i dr.) što je u ovom slučaju suprotno zakonu i pravilniku. Ujedno i kako se o izdanoj dozvoli za sportski ribolov u udruzi izdaje potvrda, račun i sl. ovisno o knjigovodstvenoj ili poreznoj obvezi udruge. Odredba članka 17. stavak 5. Pravilnika kako se dozvole za sportski ribolov mogu kupiti i preko putem internetske trgovine odnosno preko mrežne stranice Ministarstva – Uprave ribarstva nije u skladu s člankom 24. Zakona o morskom ribarstvu. Ako je člankom 24. Zakona o morskom ribarstvu propisano kako dozvole za sportski ribolov prodaje nacionalni savez za sportski ribolov na moru, onda se iste ne mogu prodavati i putem internetske trgovine odnosno preko mrežne stranice Ministarstva – Uprave ribarstva. U smislu Ustava RH i Zakona izravno Uprava ribarstva nastupa na tržištu kao poduzetnik sa internetskom trgovinom i mišljenja smo kako je suprotno zakonu da ista prodaje bilo koje dozvole za SPORTSKI ribolov. Osim toga ovo ovlaštenje ne može se propisati Pravilnikom, nego isključivo Zakonom jer je u suprotnosti sa Zakonom o sustavu državne uprave dati ovlaštenje i samom donositelju propisa koje nije dano isključivo posebnim Zakonom (u ovom slučaju Zakon o morskom ribarstvu) nego je isto propisano Pravilnikom. Svi zakoni i propisi u RH temeljem Ustava RH ne mogu biti u suprotnosti. | Primljeno na znanje | Kod prodaje dozvola za sportski ribolov Ministarstvo nema ulogu prodavatelja već ustupa korištenje servera za prodaju dozvola. |
| 76 | KLUB PODVODNIH AKTIVNOSTI SUB | Prijava ulova, Članak 14. | Donošenje odredbi iz članaka 14. i 15. ovog Pravilnika je nepotrebno u sportskom ribolovu. To neće biti provedivo, podaci neće biti točni i samo uvođenje birokratskih odredbi su neprimjenjive. Ako se ovo uvodi radi EU trebalo je uvesti jasan dokazni postupak u prijavi (foto i mjera u aplikaciji) te obavezno osmisliti način stimuliranja onih koji žele prijaviti ulov jer to nitko neće raditi dragovoljno. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba. Prijedloge unapređenja sustava prijave i nadzora ulova te funkcionalnosti razmotrit ćemo prilikom nadogradnje aplikacije. |
| 77 | KLUB PODVODNIH AKTIVNOSTI SUB | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Mišljenja smo isto kako stoji u većini komentara da za ograničenja u broju jedinki nema nikakvog smisla. To je promašena birokratska izmišljotina pod maskom zaštite ribe i drugih organizama bez svrhe. To komplicira obavljanje ribolova, nadzor i samo će smanjiti broj sportsko-rekreacijskih ribolovaca. Sportski i rekreacijski ribolov je jedini selekcijski ribolov gdje ne bi trebalo uvoditi ovakve restrikcije. U gospodarskom ribolovu u kojem nema restrikcija je potrebno donositi slične mjere. | Nije prihvaćen | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 78 | KLUB PODVODNIH AKTIVNOSTI SUB | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Korištenje bilo koje brodske opreme ne bi trebalo regulirati u pravilniku o ribolovu. Tako i zabrana korištenja elektromehaničkog ili hidrauličnog pogona je nepotrebna i neprihvatljiva. Odredba članka 7. točka 6. ovog Pravilnika je u suprotnosti sa člankom 29. Zakona o morskom ribarstvu u kojem stoji: U sportskom ribolovu i rekreacijskom ribolovu dopušteno je dnevno uloviti i sakupiti do pet kilograma riba i drugih morskih organizama, a dopuštena dnevna količina ulova može biti veća za masu jedne ribe ili drugoga morskog organizma kojim se premašuje dopuštenih pet kilograma. Dakle, nezakonito i protuustavno je određivati udio određene vrste morskih organizama Pravilnikom jer je u Zakonu jasno navedeno kako se ulov odnosi na morske organizme. Prekršaj je po Zakonu neprovediv jer ribolovac koji ulovi više školjkaša od 2 kilograma (osim dagnji) nije prekršio Zakon za što mu je predviđen prekršaj. | Nije prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se dodatno ograničenje u broju komada ili u masi odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. |
| 79 | KLUB PODVODNIH AKTIVNOSTI SUB | Naknada za dozvole, Članak 5. | Mišljenja smo kako je povećanje svih cijena ribolovnih dozvola neopravdano. Cijene su se trebale samo zaokružiti radi prelazak na Euro i to na MANJI iznos a ne na veći. Unazad 10 godina primjećuje sve manji broj korisnika seniorskih dozvola između 18 i 40 godina. Mladi se ne uključuju u sportski ribolov kao prije i povećanje cijena će dodatno destimulirati mlade za sportski ribolov. Potrebno je uvesti godišnje dozvole za invalide (postoji samo HRVI). Mišljenja smo kako bi invalidi u određenom postotku (npr. 30% i više) trebali imati povlasticu kupnje dozvole po nižoj cijeni. | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. Izjednačavanje prava u kontekstu šire populacije kako predlažete predstavlja kompleksan zahvat koji se razmatra za buduće razdoblje, no trenutno ne postoje preduvjeti za uvođenje takve promjene. |
| 80 | ZORAN DERADO | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu | Izbaciti stavak 4 članka 7 iz razloga već navedenih. - Starost ribolovaca, kako jednostavno i bez napora i opasnosti sidriti. Korištenje elektro hidrauličkih pomagala pomaže i kod očuvanja dna, sidra ne oru, ne ostaju. Ne idu svi na pučinske otoke, na 100 i više metara dubine sa malim brodicama. Smatram da ostali članci, količina ulova, pojedine vrste ribe dovoljna za očuvanje ribljeg fonda, uz adekvatne kontrole. Za nas " starije ribare" lov ligana i kančenica uz poštivanje ostalih predloženih članka više nego dovoljno | Primljeno na znanje | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 81 | ZLATKO OČIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Zakoni i Pravilnici se u "Lijepoj Našoj" izmišljaju i pišu bez ikakve veze sa stvarnim životom, pa shodno tome ni ovaj pravilnik ne odskače od uobičajne prakse naših zakonodavaca. Čini mi se da se izmišljaju samo zato da bi se opravdalo postojanje silnih "savjetnika, stručnjaka, etc...". Ako već povisujete cijenu dozvola, dajte obrazloženje za što se koristi taj novac. Za te novce možete recimo pojačati kontrole ne samo velikih nego i nas sportskih ribolovaca. Od mojih 68 godina, 60 godina se bavim sportskim ribolovom i u tom periodu mogu na prste nabrojati kada me je netko upitao imam li dozvolu, a kamoli da je prekontrolirao moj ulov. Zašto se od tih novaca ne pojača kontrola na moru? Zašto se za određene zone ne uključe ŠRD-ovi na tom području da organiziraju ribolovnu kontrolu sa određenim ovlastima i to ne samo za ribolov iz barke, nego i s kraja. Osim nekih nebuloza unutar ovog pravilnika (npr. električna pomagala/motora) mislim da organizacija čuvanja ribljeg fonda ne da je loša, nego je nema! Ovi silni pravilnici podsjećaju na stanje u našem zdravstvu: "Kupuju se silni med. aparati, ali ljudi koji će na njima raditi-NEMA!", tako i ovaj pravilnik(bio loš/dobar) ostaje mrtvo slovo na papiru što samo dokazuje da je jedina svrha ovih izmjena, opravdanje Vašeg postojanja. Eto mi nešto radimo ...... | Primljeno na znanje | Raspodjela sredstava koja potječu od dozvola za sportski i rekreacijski ribolov propisuje se Pravilnikom o sportskom i rekreacijskom ribolovu, na temelju članka 13. stavka 6. Zakona o morskom ribarstvu. Što se tiče dijela sredstava koja se zadržavaju u Državnom proračunu, ona se koriste u skladu s člankom 13. stavkom 3. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 82 | ZLATKO JELOVČIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Cijene dozvola su puno poskupjele i nije mi još jasno zašto je cijena dozvole za 150 dana za punoljetne osobe do 65. godine života puno veća dok je cijena ostalih dozvola za 150 dana ista kao i cijena godišnjih dozvola koje se izdaju do 01.03. | Primljeno na znanje | Ovim se prijedlogom zadržava razlika između povlaštenih i redovnih cijena. |
| 83 | VOJKO VRDOLJAK | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani, Ovim prijedlogom se može iščitati namjera predlagatelja da ograniči rekreativce i sportaše na račun profesionalnih ribara. Evidentno je da postoji problem s nelegalnim plasmanom riba i morskih ulova na tržištu, a to je vidljivo iz članka 10. kojim se želi spriječiti plasman navedenih vrsta na tržište, bilo putem mjere označavanja ili ograničavanja po broju jedinki navedenih vrsta. S obzirom na atraktivnost navedenih vrsta (članak 10.) za tržište i njihovu eventualnu ugroženost, predlagatelj bi trebao pažnju usmjeriti na kontrolu prije svega ugostiteljskih objekata i trgovina ribom, koji nude navedene vrste, te kontrolirati porijeklo te ribe. Način takve kontrole je puno učinkovitiji i jeftiniji od skupih kontrola na moru, a štiti profesionalne ribare od nelegalne konkurencije. Predlagatelj bi prema tome problem „crnog tržišta“ morao rješavati nekim drugim aktima, a prije svega eliminacijom takvog tržišta, a ne uvoditi besmislena ograničenja rekreativcima i sportašima. Pošto je u proteklih 10ak godina broj dobrih brodica za ribolov naglo narastao, mislim prije svega na brodice s kojih se može obavljati sportski ribolov na pozicijama kojima su nekad većinom bile dostupne profesionalcima, a same brodice su opremljene najboljom elektronskom opremom za sondiranje i navigaciju, došlo je do većih „gužvi“ na tim pozicijama. Više puta sam razgovarao s profesionalnim ribarima koji su se žalili na broj brodica koje obavljaju rekreacijski ribolov. Ovaj problem, ako uopće i je problem, morao bi se eventualno rješavati, promjenama pravila o plovidbi i eventualnim uvođenjem ograničenja udaljenosti između brodova i brodica koje obavljaju ribolov. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. |
| 84 | VOJKO VRDOLJAK | Prijava ulova, Članak 14. | Vođenje evidencije na ovaj način u sportskom i rekreacijskom ribolovu je suludo neprovedivo, te kao takvo ne može biti u pravilniku. Eventualno vođenje evidencije može biti dobrovoljno, te kao takvo mora bit na neki način stimulirano, npr. takvom ribolovcu se ne naplaćuje dozvola ili slično. | Primljeno na znanje | Predložene mjere nisu predmet ovoga Pravilnika. Prikupljanje podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obveza Republike Hrvatske sukladno EU legislativi: Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno. Po objavi Pravilnika osigurat će se pristup aplikaciji te će se kroz početno prijelazno razdoblje, prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Obaveza će se uvoditi postepeno, a za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) tek od 2030. godine. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. |
| 85 | VOJKO VRDOLJAK | Dozvole za sportski i rekreacijski ribolov za ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske, izuzev zaštićenih područja, Članak 4. | Treba ukinuti obavezu imanja ribolovne dozvole, za sportski i rekreacijski ribolov s obale. Prije svega, količina ribe i glavonožaca ulovljene s obale su zanemarive, a većina ribolovaca koji love s obale i ne posjeduju dozvolu. Kako cijeli život lovim često i s obale te poznam mnoge ribolovce koji love s obale, nikad nisam čuo da je bilo tko kontroliran od strane nadležne institucije prilikom takvog ribolova. S obzirom da država ne provodi kontrolu takvog ribolova, nema ni smisla ni iz ovog razloga zahtijevat dozvolu za takav ribolov, | Nije prihvaćen | Skrećemo pažnju da se novi Pravilnik donosi na temelju postojećeg Zakona o morskom ribarstvu koji zadaje osnovni okvir. Sva pravila i ograničenja koja se propisuju samim Zakonom ne mogu se izmijeniti odredbama Pravilnika jer je Pravilnik propis nižeg reda. Slijedom navedenog skrećemo pažnju na članak 27. Zakona o morskom ribarstvu u kojem je propisano da je sportski odnosno rekreacijski ribolov dozvoljeno obavljati na temelju važeće dozvole. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava kontrole i nadzora kako samostalnom odgovornošću tako i doprinosom putem sustava prijave. Ovdje posebno ističemo kako su u suzbijanju nelegalnog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova građani koristan i vrijedan izvor informacija te skrećemo pažnju da je za prijavitelje ilegalnih radnji osigurana potpuna anonimnost, a mogućnost takve prijave osigurana je putem web stranice Uprave ribarstva (https://ribarstvo.mps.hr/default.aspx?id=87). Prijavitelj prilikom prijave sumnje na nelegalnu radnju sam odabire želi li ostaviti svoje kontakt podatke radi mogućnosti povratnog kontaktiranja ili želi ostati u potpunosti anoniman, u kom slučaju niti ribarska inspekcija ne zna tko je osoba koja je izvršila prijavu. Brojne uspješne akcije temeljile su se upravo na tom principu te potičemo sve građane da se uključe i daju doprinos ako imaju spoznaje o tome tko, kada i gdje obavlja nelegalnu aktivnost. |
| 86 | VOJKO VRDOLJAK | Naknada za dozvole, Članak 5. | Predlagatelj bi trebao obrazložiti svaku promjenu u pravilniku, pa tako i poskupljenja, te što zajednica dobiva od tog dodatnog novca, odnosno di se misli uložiti naplaćen višak novca. | Primljeno na znanje | Raspodjela sredstava koja potječu od dozvola za sportski i rekreacijski ribolov propisuje se Pravilnikom o sportskom i rekreacijskom ribolovu, na temelju članka 13. stavka 6. Zakona o morskom ribarstvu. Što se tiče dijela sredstava koja se zadržavaju u Državnom proračunu, ona se koriste u skladu s člankom 13. stavkom 3. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 87 | VOJKO VRDOLJAK | Naknada za dozvole, Članak 5. | Predlagatelj bi trebao obrazložiti svaku promjenu u pravilniku, pa tako i poskupljenja, te što zajednica dobiva od tog dodatnog novca, odnosno di se misli uložiti naplaćen višak novca. | Primljeno na znanje | Raspodjela sredstava koja potječu od dozvola za sportski i rekreacijski ribolov propisuje se Pravilnikom o sportskom i rekreacijskom ribolovu, na temelju članka 13. stavka 6. Zakona o morskom ribarstvu. Što se tiče dijela sredstava koja se zadržavaju u Državnom proračunu, ona se koriste u skladu s člankom 13. stavkom 3. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 88 | VLADO TERLEVIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Prijedlog zakona je u najmanju ruku skandalozan, trenutna pravna regulativa propisuje 5kg plus kapitalna riba, što je po meni sasvim uredu samo to treba provodit što do sada nije bio slučaj. Ovime vidim da se sportske ribolovce napada zbog većeg problema koji se ne riješi na ovaj način. Treba oformit NO-TAKE zone i provodit ih do zadnjeg slova, jedino će se jedino tako po meni vidit razlika, te ukoliko je potreba zaštitit ribu u mrijestu dok se fond ne oporavi. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. |
| 89 | VLADIMIR ŠIMAC | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, PRILOG 6. | S obzirom na predložene promjene, jasno je da prijedlog pravilnika nije napravljen od stručnih osoba niti je potpognut savjetima sportskih ribolovaca, a kamoli da su se radile studije. Napravljene su na štetu sportskih ribolovaca, a krivolovac će uvijek ostati krivolovac! Pitanje je ako nama ide na štetu, kome ide u korist? | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi na niti jednu specifičnu odredbu Pravilnika. |
| 90 | VLADIMIR POGAČIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Vezano uz članak 7, stavka 4.da je zabranjeno koristiti elektromehanički ili hidraulični pogon.Smatram da to nije uredu zabraniti zato što po mom mišljenju zo je više ekološki nego bacanje sidra,koja mogu zapesti na dnu i ostati dolje ako se ne da izvuči,a moguče je i da ostane i nekoliko desetaka metara špage ako se mora rezati. A i nadam se da vi koji želite taj zakon postaviti,razmišljate o svima nama koji smo kupili te elektro motore,a ima nas jako puno,da ti elektro motori nisu bili baš jeftini,te da bi u tom slučaju ako bi se to zabranilo trebalo i moralo svim tim ljudima vratiti uložena sredstva koja su uložili u te elektromotore. Dakle ja sam definitivno protiv te zabrane. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 91 | VLADAN ORLIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Treba donesti odluku koja je dobra za naše more i koja se neće protumaćiti kao da ide u korist određenim lobijima | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 92 | VLADAN JERKOVIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Potpuna besmislica sportašima uvest ikakve obaveze prijava preko mobitela. Niti mogu ičemu služit, niti imaju smisla, nit se može ikakva relevantna statistika od toga dobit. Zašto stvarate birokraciju tamo di joj u stvari jedino ne bi smjelo bit mjesto ? Profesionalci su ljubomorni što oni moraju prijavljivat ? | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. Svrha aplikacije mRecFish je prikupljanje osnovnih podataka o ribolovnim aktivnostima i ulovu sportskih i rekreacijskih ribolovaca na razini cijelog Jadrana. Ti podaci omogućit će bolje razumijevanje ukupne ribolovne aktivnosti, sezonalnosti i ciljanih vrsta u sportskom i rekreacijskom ribolovu, što je nužno za znanstvenu procjenu utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na stanje morskih bioloških resursa. Podaci iz aplikacije ne planiraju se koristiti samostalno, već usporedno s rezultatima znanstvenih istraživanja i statistikom gospodarskog ribolova. Sudjelovanje ribolovaca u prijavi ulova doprinijet će se stvaranju realne slike o stanju ribljeg fonda i održivom upravljanju morem. |
| 93 | VLADAN JERKOVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru | Ograničenje količine ulova na 1 primjerak je besmisleno, neće ništa postići. Naime, imaoci sportske dozvole krivolovci koji su pravi problem neće osjetiti novi zakon, već prosječan stanovnik priobalja, za njega je ograničenje od 5 kg već sasvim dovoljno. Naime pravi problem je nepostojanje efikasnih kontrola sportskih krivolovaca. Puno kvalitetnije i efikasnije bi bilo da se uvedu zabranjene zone, i lovostaj na pojedine vrste kao što je i bilo za zubaca od 15.04-15.06. Sa tako definiranim ograničenjima bi kontrola bila neusporedivo efikasnija i lakša, razmislite | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. |
| 94 | VLADAN JERKOVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu | Ograničenje elektromehaničkog pogona ako se pritom misli na pramčane električne motore pokazuje potpuno nepoznavanje problematike i uticaj lobija. Ograničiti mogućnost "sidrenja" a da se ne rovari po dnu sidrom, eliminiranje zagadjenja i buke u prirodi za vrijeme ribolova, može ukinuti samo analfabet. Šta je slijedeće, ukinuti sondere ? To bi sigurno uticalo na očuvanje ribljeg fonda. Molim vas da budete razumni da nam se ne bi smija cijeli svijet | Primljeno na znanje | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 95 | VJEKOSLAV MATIČEVIĆ | Dozvole za sportski i rekreacijski ribolov za ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske, izuzev zaštićenih područja, Članak 4. | članak 4. stavak (11) Bivšim ovlaštenicima povlastica za mali obalni ribolov kojima je povlastica ukinuta na njihov zahtjev i osobama koje su imale važeće odobrenje za mali ribolov, a zahtjevom su odustale od prelaska u mali obalni ribolov, Ministarstvo izdaje godišnje dozvole za rekreacijski ribolov i ribolov ostima, vršama za lov ribe, stajaćim parangalima i ribolov uz uporabu umjetne rasvjete. Dakle stanovnici otoka jesu povlašteni u odnosu na stanovnike priobalja, što predstavlja dvije različite kategorije građana, što Ustav RH ne poznaje, upravo zato treba ukinuti plaćanje sportskih i rekreacijskih dozvola Ustav RH, citiram: " Članak 3. Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava. Članak 5. U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom. Svatko je dužan držati se Ustava i prava i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske. Članak 14. Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama. Svi su pred zakonom jednaki. Dakle, nedvojbeno, precizno i točno, odredbe ovog pravilnika krše temeljna prava građana gdje bi pred zakonom trebali svi biti jednaki a nisu, jer su POVLAŠTENI oni na otocima, a drugi koji žive uz more na isti načina na obali, nemaju ista prava, upravo je ovo temeljni razlog ukidanja plaćanja dozvola sportskih i rekreacijskih, jer to prije svega nije nikakakva privredna djelatnost, riba i drugi morski organizmi ulovljeni u sportskom i rekreacijskom ribolovu ne smiju se stavljati u promet, na tržite i to nije dohodovna djelatnost. Dakle jasno je sve, krše se ravnopravnost svih građana, Pravilnik daje povlastice stanovnicima na otocima, ali nejednako tretira druge iste koji žive uz obalu. Ovo je temelji razlog za Ustavnu tužbu, gdje je situacija potupno jasna, nisu svi građani pred zakonom jednaki. Spustili ste dubinu za plivarice samo da bi mogli vise tamanit u pojedinim kanalima riblji fond.Nemate kamere koje bi ih kontrolirale jer da imate onda bi vidjeli da se dosta toga ilegalno uhvati a ne vrati u more štoviše dosta toga se i proda na crno. Što se koća tiče oni brazdaju morsko dno.uništavaju livade posedonije i opet su oni ti kojima se ide na ruku. | Primljeno na znanje | Odredba članka 4. stavka 11. Pravilnika proizlazi iz članka 23. stavka 7. Zakona o morskom ribarstvu i izdaju se osobama koje udovoljavaju uvjetima za izdavanje takve dozvole, bez obzira da li je riječ o stanovnicima otoka. |
| 96 | VJEKOSLAV KOSTOVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu | Poštovani uz dužna pošovanja ovome tko je pisao ovaj prijedlom taj nema veze sa morem i ribolovom već se povodi nečijem lobiranju i okorištavanju na račun zabrana . Reda mora biti ali ne na ovakav način koji mi svi skupa nesmijemo dopustiti da nam se ugasi mogučnost preživljavanja i ukidanje naše tradicije raznim ograničenjima zabranama nametima i astronomskim cijenama dozvolajer po ovome izgleda ako dozvolimo da čemo gledat italijane kako love u istom tom jadranu kojima je dozvoljen i lov tune a mi ćemo jest umjetni škart od ribe iz kaveza koji su pošast za more kao i šta se zaštitio predator tunj,ovo se ni pod koju cijenu nesmi dogoditi jer bit ćemo ništa nego poslušnici i robovi na našem moru , uvesti red u tipu lovostaja i zabrane određenog akvatorija na određen period to da a ovo stvarno je van svake pameti | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). |
| 97 | VINKO RIBIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani, da mi je samo znati tko je smislio nešto ovako suludo, uvedite lovostaje (ali za svih) a ne što smišljate ovakve budalaštine (ili nesmijete...da određena grupa može nastaviti sa devastacijom) | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje lovostaja. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. |
| 98 | VINKO BESJEDICA | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Uvesti zone zabrane ribolova (za sve profi I sportske ribolovce). Ostavit 5 kg + trofejni primjerak. Zar da poljem doma nakon 20 min ribolova jer sam uhvatio jednu skrpinu!? Dragi moji da bi se mogla imati barka i ribolovna oprema treba raditi i zaraditi sto nam ostavlja vrlo malo vremena za ribolov. Većina ribolovaca može biti sretna za 15-20 izlazaka na more godišnje. Zar je to toliki pritisak na ribolovovni fond u Jadranu da se donose ovako striktni zakoni!? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. |
| 99 | VINKO BESJEDICA | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Sportski ribolov kao i bilo koji drugi sport evoluira i korištenje novih tehnologija čini ga zanimljivim i popularnim. Dok se vukla panula na vesla nismo imali ni približno sportskih ribolovaca koliko imamo danas. Oprema uključujući barke je iznimno skupa i naravno da država ima velike koristi od toga. Uostalom 99.99% sportskih ribolovaca su veliki zaljubljenici u more i svojim ponašanjem čine sve da bi ga zaštitili. Ovaki zakoni su atak na jednu skupinu koja najmanje zagađuje i najmanje šteti moru. Usporedite jednu minnkotu koja cijeli dan vrti na struju i jednu koču koja vuče mreže. Tko vise štete napravi ne uzimajući u obzir ulov. Veliko DA novim tehnologijama u ribolovu a kontrolama neka država prati da li se zakoni poštuju. I to svima na moru a ne samo sportašima. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 100 | VIKTOR AMOS BELIN | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Protivim se mjenjanju zakona zato jer je smiješno da se ne smiju imati dvije jedinke iste vrste u brodu u jednom ribolovu. Recino bacim parangal od 50 100 udica i ulovim 3 škarpine i 2 pagra. To je 5 riba na 100 udica šta je malo. Od tih 5 riba smijem zadržati jednu i ostali 4 makar su progucale udicu duboko i krepale moram ih baciti u more tako krepane umjesto odnijeti kući veselo pojesti i najest familiju. Drugo dvije hobotnice. To isto ne dirajte jer realno 5kg plus trofej kao što je do sada to su dvije hobotnice i do sada bile jer hobotnica ispod 1kg je protuzakonita za dirati i sa dvije hobotnice od 2 do 3kg svaka ste već ispunili dnevnu normu dopuštenog ulova. Dao bi savjet jedino za kupnjom dozvoli godišnjih da to nema pravo niko osim hrvatskih državljana. Niti slovenci niti srbi niti crnogorci... Nitko osim hrvata nebi smio imati dopuštenje za cjelogodišnjom sportskom ili rekreacijskom ribolovnom dozvolom. Za tune bi dopustio na dozvolu za veliku ribu koja košta 100 eura da se može u određenom mjesecu uloviti jedna tuna po dozvoli i prijaviti gdje se ulovila i kako (iako nebitno gdje i kako) nego je bitno samo da se može bar jedna imati godišnje jer tune ima više nego srdele i nije ju lako uloviti pošto za nju treba jaki alat i oprema koju danas nemože baš svatko priuštiti a i znanje. Zakon dovode ljudi koji nisu proveli dana na moru i neznaju kako je teško uloviti i koliko treba potrošiti vremena i goriva na moru a uz sve to da vas zaustave jer imate dvije škarpine u brodu od 70,80dkg i udru vam kaznu to je jako smiješno i molim vas ne činite takav apsurd. Hvala. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Zakon o morskom ribarstvu ne predviđa ograničenja u smislu državljanstva niti prebivališta vezano uz pravo na kupnju dozvole. Pravo na kupnju godišnje dozvole za sportski i rekreacijski ribolov moraju imati svi građani EU jer bi suprotno predstavljalo diskriminaciju na temelju državljanstva i bilo protivno članku 18. Ugovora o funkcioniranju EU. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 101 | VIKTOR AMOS BELIN | Opće odredbe , Članak 1. | Protivim se promjeni dosadašnjeg zakona jer je i sada jako strog. Što se tiče izdavanja dozvola strancima bi ukinio mogučnost kupnje cjelogodišnje dozvole kao što su slovenci, crnogorci srbi itd. Hrvati bi trebali jedini imati mogučnost za kupnjom cjelogodišnje dozvole što rekreacijske što sportske. Ukidanjem da se imaju 2 jedinke iste vrste u brodu u jednom ribolovu je glupost jer recimo bacim parangal 50 udica i ulovim 2 škarpine koje su zagucale udicu duboko po vašim novim pravilima bi jednu trebao baviti u more makar ona bila uginula. 5kg plus trofej je sasvim dovoljno kao što je i bilo jer takav ulov nije lako ostvarit. Hobotnice više od dvije imati u brodu je dosada isto bilo jer hobotnica ispod 1kg je protuzakonita uopće da se dira a dvije hobotnice od 2 do 3kg to je već 5kg ulova šta je dozvoljeno tako da ni to ne mijenjajte. | Djelomično prihvaćen | Zakon o morskom ribarstvu ne predviđa ograničenja u smislu državljanstva niti prebivališta vezano uz pravo na kupnju dozvole. Pravo na kupnju godišnje dozvole za sportski i rekreacijski ribolov moraju imati svi građani EU jer bi suprotno predstavljalo diskriminaciju na temelju državljanstva i bilo protivno članku 18. Ugovora o funkcioniranju EU. Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 102 | VIKTOR AMOS BELIN | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Predlažem da se nadoda u dozvolu za sportski ribolov godisnje bar jedna tuna jer nje ima više nego srdele a za nju ulovit potrebno je više para opreme nego šta sama tuna vrijedi. Restrikcija sa dozvoljenim vrstama u brodu po pitanju jednodnevnog ribolova je apsurdna i maksimalno drska. Zamislite da ste otišli malo dalje i potrošili stotine eura na gorivo a čim ulovite prvu jedinku neovisno koja je bilo to škarpina zubatac itd... Morate bježati kući jer ste inače u prelovu i krivolovu. Puno su opasniji za naše more kočari i plivaričari koji u jednom ribolovu ulove desetke kilograma pa i stotine a nekada i tone ribe. Migavice u jednom potegu kao primjer navodim pred 2 godine 2 tone gofa na palagruži dignu i to kada je u mrijestu na proljeće je u redu po vama a mi koji smo zadovoljni sa jedva 5kg ribe plus trofejna (sa čime možeš doma sretno najest familiju) i to nam želite uskratit. Plivarice dižu tone srdela u jednoj večeri i tune love šta nebi smjeli ali rade to svejedno jer im je samo profit u glavi a ne zakon. Koće koje potežu za sobom mrežu po dnu uništavaju jadransko dno i ubijaju riblju mlađ svih vrsti i to je sve u redu a vi nas sportske ribolovce ste napali sa uskračivanjem i ovo malo šta smo imali 5kg plus trofej. Dakle moj savjet je na sportsku dozvolu uvesti 1 tunu godisnje i ostaviti 5kg plus trofej. | Nije prihvaćen | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. |
| 103 | VID MARKOVIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Nepotrbeno je ograničavanje ulova po broju jedinki jer stari pravilnik (5 kg + kapitalac) je sasvim dobar, ali problem je što ga nadležna tijela ne provode. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 104 | VICTOR STINGA PERUSCO | Naknada za dozvole, Članak 5. | Poskupljenje dozvola nije rijesenje, kao prvo ljudi ce loviti bez dozvole i tako cete izgubit novce od prodaje dozvola; na drugu stranu neki ce odustati od ribolova i na taj nacin izgubit ce te kupca u ribolovnim i nautickim trgovinama od kojih ste mogli zaraditi preko PDVa. | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 105 | VICTOR STINGA PERUSCO | Prijava ulova, Članak 14. | Ovo nema smisla i nije provedivo, tjerate djecu i starije da vise na pametnim telefonima umijesto da ih potaknete na uzivanje u prirodi, sramota! treba samo vise kontrole, zaposlite inspektore/redare koji ce setati uz obalu i kontrolirati ulove, samo na taj nacin mozete kontrolirati krivolov! | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. |
| 106 | VICTOR STINGA PERUSCO | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Članak 7. stavka (4,) jel se to misli na pogon role za ribolov ili brodski pogon? | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 107 | VICKO GRACIN | Naknada za dozvole, Članak 5. | Poštovani Cijene dozvola i prije poskupljenja su bile največe na Mediteranu, novo poskupljenje je neopravdano i tjera ljude koji žele legalno lovit u krivolov. | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 108 | VICKO GRACIN | Pojmovi, Članak 3. | Poštovani, pojam opreme za lov na veliku ribu je nepostoječ u bilo kojoj drugoj mediteranskoj državi, nejasno je upisan i u praksi ga je nemoguče provodit. Deklaracije nosivosti i snage na ribolovnoj opremi nisu napravljene po bilo kojoj priznatoj normi i kako takve su nedokazive na sudu. | Primljeno na znanje | Karakteristike udičarskih alata za veliku ribu definiraju se u suradnji sa stručnjacima i vodeći računa o mogućnostima kontrole. |
| 109 | VICKO FRANIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani, Kao aktivni sudionik u sportskom i rekreacijskom ribolovu, želim izraziti svoje mišljenje o prijedlogu pravilnika koji se trenutno razmatra. Ovaj komentar će se fokusirati na nekoliko ključnih aspekata koji su, po mom mišljenju, bitni za razumijevanje problema i potencijalnih posljedica ovog prijedloga. 1. Karakteristike sportskih ribolovaca Većina sportskih ribolovaca u Hrvatskoj ne posjeduje adekvatna plovila za odlazak na udaljene pozicije od kopna. Naši brodici su uglavnom manji, s ograničenim dometom i brzinom, što nas ograničava na lokalne ribolovne lokacije. Ove lokacije su često preizlovljene, što rezultira slabijim ulovima i manjim brojem kvalitetnih ribolovnih primjeraka. 2. Problematika vraćanja ulova u more Pojedine vrste riba ne mogu se vratiti u more žive nakon što se ulove na većim dubinama zbog promjena tlaka i drugih fizioloških problema. Ovo je važan aspekt koji se mora uzeti u obzir pri razmatranju pravilnika. Zabranom korištenja određenih alata ili tehnika, ne bi se riješio problem vraćanja ribe u more. 3. Zabrana pramčanog elektromotora Zabrana korištenja pramčanog elektromotora, kao što je navedeno u prijedlogu, nema nikakvo znanstveno uporište niti dokaz o negativnom utjecaju na riblji fond. Elektromotori su ekološki prihvatljiviji od tradicionalnih motora jer ne proizvode buku i zagađenje, što može pozitivno utjecati na morske ekosustave. Također, omogućavaju sigurnije i preciznije pozicioniranje broda, što je važno za zaštitu osjetljivih morskih područja. 4. Usporedba s drugim ribolovnim aktivnostima Kocarice i plivarice, kao komercijalne ribolovne tehnike, čine daleko veću štetu moru i morskom dnu od sportskih ribolovaca koji ciljano idu na konkretnu ribu minimalne veličine/težine. Sportski ribolovci uglavnom koriste udičarske alate koji ne uništavaju morsko dno i ne uzrokuju masovni ulov nepoželjnih vrsta. Stoga, zabranom korištenja pramčanog elektromotora ne bi se riješio problem zaštite morskog dna ili ribljeg fonda. 5. Međunarodna suglasnost NEMA MEĐUNARODNE SUGLASNOSTI ili općih zabrana uporabe električnih motora u rekreacijskom ribolovu. Međunarodne organizacije kao što su FAO ili EU uglavnom se fokusiraju na održivost ribljeg fonda i zaštitu morskih ekosustava, ali ne postoji zajednički standard koji zabranjuje korištenje elektromotora u rekreacijskom ribolovu. Stoga, lokalne zabrane trebaju biti temeljene na specifičnim potrebama i znanstvenim dokazima koji se mogu opravdati u kontekstu nacionalne zaštite okoliša i održivosti ribolova. 6. Ekološka prihvatljivost i sigurnost Električni motori su ekološki prihvatljiviji od tradicionalnih motora jer ne proizvode buku i zagađenje, što može pozitivno utjecati na morske ekosustave. Također, omogućavaju sigurnije i preciznije pozicioniranje broda, što je važno za zaštitu osjetljivih morskih područja i smanjenje rizika od nesreća. 7. Pristupačnost i inkluzivnost Korištenje elektromotora povećava pristupačnost ribolova osobama s invaliditetom ili starijim ribolovcima koji ne mogu ručno rukovati teškim sidrima. Ovakva zabrana bi DISKRIMINIRALA ove grupe i ograničila im pravo na učešće u rekreacijskom ribolovu. 8. Znanstveni dokazi i lokalne potrebe Svaka zabrana ili ograničenje u ribolovu treba biti temeljeno na jasnim znanstvenim dokazima ili lokalnim potrebama za zaštitom okoliša i održivim upravljanjem ribolovom. U slučaju zabrane korištenja pramčanog elektromotora, nije jasno kako bi oni negativno utjecali na okoliš ili riblji fond. 9. Razmatranje alternativa Umjesto zabrane, trebalo bi se razmotriti alternative koje bi omogućile održivi ribolov i zaštitu okoliša. To bi moglo uključiti edukaciju ribolovaca o ekološki prihvatljivim tehnikama, poticanje upotrebe održivih alata i tehnika, te poboljšanje nadzora i provjere provedbe pravilnika. 10. Zaključak U zaključku, smatram da zabrana korištenja pramčanog elektromotora u rekreacijskom ribolovu nije opravdana i da bi trebala biti ukinuta. Ovakva zabrana ne bi riješila probleme zaštite okoliša ili održivosti ribolova, već bi dodatno ograničila pristup sportskim ribolovcima i negativno utjecala na lokalnu zajednicu. Nadam se da će se u budućim verzijama pravilnika uzeti u obzir ovi argumenti i da će se poticati održivi i inkluzivni ribolov koji će omogućiti svima da uživaju u ovom hobiju na siguran i ekološki prihvatljiv način. Također, smatram da se mora osvijestiti to da nisu svi sportski ribolovci istih mogućnosti, kako materijalno, vremenski ni dobno te se ovakvim "trpanjem u isti koš" čini velika diskriminacija i generaliziranje svih koji kupe dozvolu za ribolov. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 110 | VICKO FRANIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Poštovani, Kao mali sportski ribolovac s malom brodicom (maksimalna brzina 6 čvorova, dozvola za 3 milje od obale) i s ograničenim vremenom za ribolov zbog poslovnih i obiteljskih obaveza, želim izraziti svoje snažno neslaganje sa stavkom 4. članka 7. prijedloga Pravilnika, koji zabranjuje korištenje elektromehaničkog ili hidrauličkog pogona pri ribolovu udičarskim alatima. Smatram da je ova odredba ne samo nepotrebna već i štetna za ribolovce poput mene, te da značajno umanjuje naše mogućnosti za kvalitetan i održiv ribolov. Razlozi za moje protivljenje su sljedeći: Ograničen pristup ribolovnim lokacijama: Zbog brzine i dometa moje brodice, mogu riboloviti samo na obližnjim, već preizlovljenim lokacijama. Kvalitetniji ribolovni primjerci nalaze se na udaljenijim pozicijama do kojih je teško doći bez konkretnog broda i dovoljno jakog motora, a vjerujem da je velika većina sportskih ribolovaca profila kao i ja. Samo jako mali broj njih je uopće u posjedu adekvatnih brodova i motora kojima mogu doseći udaljene pozicije. Vremenska ograničenja: Uz puno radno vrijeme i obiteljske obaveze, na more izlazim svega 2-3 puta mjesečno. Vrijeme provedeno na ribolovu mi je dragocjeno, i ne želim ga trošiti na naporno ručno sidrenje i pozicioniranje broda. Elektromotor bi mi omogućio više vremena za sam ribolov. Nedostatak utjecaja na ciljane vrste: Smatram da posjedovanje pramčanog elektromotora ne utječe na kvalitetu ulova u mom akvatoriju. Vrste koje se nastoje zaštititi ovim pravilnikom ne obitavaju na lokacijama koje su mi dostupne. Elektromotor mi služi isključivo za lakše i sigurnije pozicioniranje broda. Ekološka prihvatljivost: U skladu s primjerima ostalih komentatora, korištenje elektromotora je ekološki prihvatljivije od tradicionalnog sidra koje može oštetiti osjetljive morske ekosustave poput posidonije, a nerijetko se i izgubi na dnu, zagađujući more. Sigurnost i pristupačnost: Elektromotori povećavaju sigurnost ribolova, posebno u uvjetima jakog vjetra ili valova. Također, omogućuju ribolov osobama s invaliditetom ili starijim ribolovcima koji ne mogu ručno rukovati teškim sidrima. Nedosljednost i diskriminacija: Nije jasno zašto se ova zabrana odnosi samo na sportski i rekreacijski ribolov, a ne i na profesionalni ribolov. Smatram da bi se sve mjere zaštite ribljeg fonda trebale odnositi na sve ribolovce, bez diskriminacije. S obzirom na sve navedeno, predlažem da se stavak 4. članka 7. u potpunosti ukine. Ovakva odluka bi bila u skladu s ciljevima održivog ribolova, te bi omogućila ribolovcima poput mene da uživaju u ovom hobiju na siguran, učinkovit i ekološki prihvatljiv način. Hvala na razumijevanju i razmatranju mog komentara. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 111 | VELJKO MEDIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Članak 7. točka 4. navodi kako je prilikom ribolova udičarskim alatima bez obzira na vrstu dozvole zabranjeno koristiti elektromehanički ili hidraulični pogon. Apsolutno sam za provodenje zakona koji stiti riblji fond, ali uvesti zakon koji ustvari ne regulira nego u principu zabranjuje ikakav suvremeni način ribolova, mislim da je apsolutno besmisleno. Takav zakon samo ide na stetu postenih i normalnih koji bi se toga zakona i drzali, dok je krivolovcima svejedno, oni ga se ionako ne planiraju pridrzavati. Ukoliko bi se ovim potezom zelio staviti naglasak na veci ribolovni napor potreban da bi se uhvatila riba opet je besmisleno jer se u pravilnik uvodi i "catch and release" praksa koja je uglavnom moguca i dozvoljena se dnevna kvota opet ne dovodi u pitanje. Članak je uz to nejasan, te cak i kad bi ga se (nedao Bog), usvojilo očito treba najprije izdefinirati radi li se o porivnom stroju ili pogonu role, vinčeva u slučaju parangala i slično. Posto su udicarski alati jasno izdefinirani , uzmimo npr. parangal od 100 udica – koja je razlika dizao ga ja u brod rucno ili vincem(u odnosu na riblji fond, ne umor)? Panula se tocno zna koja je dozvoljena - kakve veze ima jeli rola na struju ili rucna? Ukoliko se smatra da Minkota olaksava ostvarivanje ulova plemenitih vrsta – kakve veze ima ocu li sidriti na minkotu ili sidro ako se dozvoljena kvota jasno zna? Nema nikakave logike. Ukoliko bi zabranili upotrebu pramcanih motora pretpostavljam da bi bili jedina drzava na svijetu s takvom regulacijom. Svakako predlazem odbacivanje ovoga članka u potpunosti. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 112 | VELJKO MEDIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | članak 7 o pisanju evidencije uz koristenje mobilne aplikacije - ovo je nemoguca misija za vecinu umirovljenika koji su prakticki cijeli zivot proveli na moru. Preko noci ce postati ilegalci u nemogucnosti da procesuiraju ovaj zahtjev. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno. Po objavi Pravilnika osigurat će se pristup aplikaciji te će se kroz početno prijelazno razdoblje, prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Obaveza će se uvoditi postepeno, a za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) tek od 2030. godine. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Odredbe članka 14. prijedloga Pravilnika ne sprječavaju da nositelju dozvole prilikom vođenja evidencije pomaže druga osoba. |
| 113 | VELJKO MEDIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Sve je vec receno. Mnogi sportasi(citaj krivolovci) zbilja imaju sramotan odnos prema moru i kao takve ih svakako treba sankcionirati. Ovaj bi zakon samo stavio daljnja ogranicenja na one koji ga se ionako vec drze. Oni koji ga se ne planiraju drzati, njima je svejedno sto god da ovdje pisalo, a problematika unistenja Jadrana ostaje. O odrednim skupinama profesionalaca(koje su vec elaborirane u komentarima) je suvisno i govoriti. Uspjesno su krenili putem ekstinkcije odredenih vrsta. Zalosno je da im drzava uz to cak i subvencionira kupovinu opreme kao sto su sonari i slicno. Uvodi se red ali na krivoj adresi. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu Pravilnika. |
| 114 | VELJKO MEDIĆ | Pojmovi, Članak 3. | Svakako definirati opremu za lov velike ribe kao onu od 31lb ili više | Nije prihvaćen | Iako je razvoj udičarskih alata u značajnoj mjeri napredovao pa na tržištu postoje i alati manje deklarirane nosivosti koji su u mogućnosti uloviti velike primjerke ribe, i dalje smatramo da je granica nosivosti kojom se određuje ovaj tip alata od 30 lb prikladna. |
| 115 | VELJKO ĆETKOVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Smatram da su Članak 14., shodno tome i Članak 15. i 16. nepotrebni jer predstavljaju dodatno opterećenje za sportske i rekreativne ribolovce. Netko bez iskustva želi primjeniti pravila o komercijalnom ribolovu na rekreativce, gdje nitko sigurno neće, niti ima mogućnosti, na moru (ili na obali) izvršiti prijavu ulova. A ako sportski ili rekreativni ribolovac nije prilikom lova evidentiran onda sigurno neće ni kasnije vršiti prijavu ulova. Mnogi niti znaju izvršiti elektronske prijave niti imaju adekvatnu tehničku opremu za to, niti građanina ijedan zakon obvezuje da posjeduje ikakvu komunikacijsku ili računalnu opremu te znanje potrebno za korišćenje računalne opreme. Jednostavno besmislen zakon kojemu je jedina svrha proizvesti nepotrebno nezadovoljstvo i neugodu kod sportskih i rekreativnih ribolovaca. Obavezno Članak 14., 15. i 16. izbaciti. | Nije prihvaćen | Uspostava sustava prikupljanja podataka je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno. Po objavi Pravilnika osigurat će se pristup aplikaciji te će se kroz početno prijelazno razdoblje, prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Obaveza će se uvoditi postepeno, a za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) tek od 2030. godine. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Odredbe članka 14. Prijedloga pravilnika ne sprječavaju da nositelju dozvole prilikom vođenja evidencije pomaže druga osoba. Aplikacija mRecFish u funkcijama ima dva načina rada: "online" i "offline", kako bi bilo moguće korištenje na lokacijama sa slabim signalom ili bez internetske pokrivenosti |
| 116 | VELJKO ĆETKOVIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Čl. 10 točku 5 treba brisati kao nepotrebnu jer je ograničenje od 5kg plus trofejna jedinka sasvim dovoljno. | Nije prihvaćen | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 117 | VEDRAN VITEZ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani, Većina ljudi ne zna ili nema mogućnosti koristiti se ovim načinom komunikacije stoga vjerujem da će odaziv biti neusporedivo manji nego je realno. Kako čovjeku sa mora od sedamdeset, osamdeset godina objasniti da treba kupiti računalo pa instalirati čitač osobne, certifikat ili imati internet bankarstvo? Kako će čovjek tih godina bacati i vaditi sidro kao kad je bio mlad bez pomoći pramčanog motora? Kao da mu date protezu za hodanje pa mu je zabranite. More je život i život je more, to očito zakonodavci ne poznaju nego iz toplog ureda smišljaju pravdu iz svoje perspektive i interesa. Sportski ribolovac izlazi na more, smrzava se i muči na valovima i vjetrovima za to malo radosti koje mu pruža priroda. On ne broji tegobe kao vi ribe. Toliko se bolesnih besmislica dozvolilo u današnjem društvu a uzimate nam izvornu i istinsku interakciju sa prirodom. Sam prijedlog zakona je besmislen i očito osmišljen od strane ljudi koji se ne bave sportskim ribolovom nego neukom netrpeljivosti prema onima koji žive u skladu sa prirodom. Takvi ljudi sa moći a bez suživota sa prirodom misle da štite prirodu i pustit će koče i profesionalne ribare da unište 99% fonda a nama raditi sankcije. Klasična situacija gdje se mali čovjek gazi za primjer da bi veliki koji doprinose proračunu radili što god je potrebno. Neka zabrane velike plivarice i koče a dozvole samo sportski ribolov koji je najselektivniji lov i ribe će biti više nego ikada! Svi baš svi sportski ribolovci neće nikada voljno prihvatiti da se smije loviti jedna riba iste vrste i ne smije koristiti pramčani motor. Količinu ulovljene ribe u sportskom ribolovu treba ostaviti 5kg kao i ranije! lp, Vedran Vitez | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu je naša obaveza koja proizlazi iz Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274, ali je ujedno i naša potreba. Podaci o ribolovu doprinose boljem razumijevanju utjecaja na resurse i predstavljaju jedan od najvažnijih izvora informacija za donošenje odgovarajućih mjera upravljanja. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno uz početno prijelazno razdoblje tijekom kojeg će se prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Postepenim uvođenjem obaveze elektroničke prijave ulova osigurat će se odgoda primjene za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) do 2030. godine, dok će za ostale kategorije dozvola, ova obaveza stupiti na snagu ranije. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. |
| 118 | VEDRAN SLIJEPČEVIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Ograničenje broja ulova riba nema nikakvog smisla jer sigurno neće umanjiti negativan utjecaj ribolova, posebice udičarenja na navedene vrste riba. Ovo posebno vrijedi za ribe koje se izvlače s veće dubine prilikom čega dolazi do nepopravljive štete na njihovim tijelima. Ulov od nekoliko pagara će rezultirati smrću tih riba, a ribolovac će ih morati baciti u more. Apeliram na bolju i dosljedniju provedbu kontrola količine ulovljene ribe 5 kg + 1 riba kako bi se spriječili prelovi. Dosljednim provođenjem spomenutog ograničenja bi se učinilo puno više za zaštitu morskih organizama nego ovim, moram priznati, besmislenim ograničenjem. | Primljeno na znanje | Ovim se Pravilnikom između ostalog želi postići unaprjeđenje ribolovnih praksi koje će doprinijeti smanjenju ribolovne smrtnosti pojedinih vrsta riba i drugih morskih organizama. Doprinos pojedinca i osvještavanje vlastite uloge u odnosu na promjene u stanju ribolovnih resursa ključno je za postizanje boljeg stanja okoliša. |
| 119 | VEDRAN RISTIĆ | Ribolovni alati, njihova količina i karakteristike, Članak 6. | DOPUŠTENE KOLIČINE ULOVA U ŠPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU U športskom ribolovu i rekreacijskom ribolovu dopušteno je dnevno uloviti i sakupiti do pet kilograma riba i drugih morskih organizama po ribolovcu, a dopuštena dnevna količina ulova može biti veća za masu jedne ribe ili drugoga morskog organizma kojim se premašuje dopuštenih pet kilograma. Dopušteno je sakupljanje morskih organizama: školjkaša, puževa i mnogočetinaša, a u dozvoljenom dnevnom ulovu udio živih školjkaša i puževa smije biti do 2 kilograma, osim dagnji (Mytilus galloprovincialis) kojih smije biti do 5 kilograma. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 120 | VEDRAN RISTIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Komentiram čl. 14 i obvezu vođenja evidencije ulova, koji je apsolutno nerealan, neprovodiv, težak za ikakvu kontrolu i u potpunosti suprotan razlozima bavljenja rekreacijom i sportom. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. Svrha aplikacije mRecFish je prikupljanje osnovnih podataka o ribolovnim aktivnostima i ulovu sportskih i rekreacijskih ribolovaca na razini cijelog Jadrana. Ti podaci će omogućiti bolje razumijevanje ukupne ribolovne aktivnosti, sezonalnosti i ciljanih vrsta u sportskom i rekreacijskom ribolovu, što je nužno za znanstvenu procjenu utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na stanje morskih bioloških resursa. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. |
| 121 | VEDRAN RISTIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Umjesto ograničavanja broja jedinki po ribolovcu, treba ostat po starom pravilniku sa boljom kontrolom službi na moru i kažnjavanjem prijestupnika. Poželjno je napravit analizu stručnih osoba i uvest lovostaje za sve tipove ribolova. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje lovostaja. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete. |
| 122 | VEDRAN RISTIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru | Još jedna besmislica je maksimalna dužina plašta žive ješke jer nema nikakvo uporište u zaštiti bilo čega vezanog sa podmorjem | Djelomično prihvaćen | Člankom 13. stavkom 2. trenutnog Pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru propisano je da glavonošci ulovljeni u sportskom i rekreacijskom ribolovu koji se zadržavaju, moraju biti označeni dubokim zarezivanjem glave u predjelu između očiju, osim lignji (Loligo vulgaris) namijenjenih za žive mamce pri čemu duljina plašta lignje namijenjene za živi mamac ne smije biti veća od 20 cm. Iako je ista odredba zadržana i u prijedlogu Pravilnika koji je bio na e-savjetovanju, uzimajući u obzir dostavljene komentare Ministarstvo je spremno korigirati odredbu kako bi se mogućnost korištenja glavonožaca za živi mamac proširila u odnosu na vrstu i na veličinu jedinke. |
| 123 | VEDRAN RISTIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Naknada za dozvole | Poskupljenje naknada je preveliko i samo če odvratit ljude od mora posebno starije životne dobi. Na čemu se bazira ovoliko drastično poskupljenje | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 124 | VEDRAN RISTIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Čl 7.(4) mjera u vezi elektromehanickih motora je predrastična i ne donosi nikakvoj zaštiti ničega. Čak spriječava uništavanje pomorkog dna jer se smanjiva sidrenje brodica pri ribolovu | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 125 | VEDRAN PILAŠ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Cijena godišnje dozvole za rekreacijski ribolov poskupljuje bez valjanih argumenata. | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 126 | VEDRAN DUKOVSKI | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Predloženi Pravilnik je vjerojatno pokušaj sprječavanja ilegalne trgovine ribom i kao takvoga ga treba sagledavati. Nije nepoznato da pojedini sportski ribolovci pribjegavaju prodaji ulova, love više od dozvoljenog, love u nedozvoljenim zonama i sl. To jesu određeni problemi, ali mogu se regulirati povećanim kontrolama i jednostavnim provođenjem postojećeg zakona. O profesionalnim ribarima neću puno govoriti s obzirom da nisu dio ovoga Pravilnika, ali sigurno je da se ovo radi kako bi se njih umirilo i skrenulo pažnju na „druge“. Edukacija profesionalnih ribara i stvaranje plana održivog ribolova svakako su značajniji od uvođenja ograničenja sportskim ribolovcima. Ukoliko se želi sačuvati pojedine vrste i područja od prekomjernog lova prije svega treba uvesti mjere, kvote i lovostaje za profesionalne ribare, kao i područja ograničenog lova ili potpune zabrane lova za sve vrste ribolovaca (trajno ili privremeno). Veća kontrola nacionalnih parkova (npr. NP Brijuni) također je jedna od stavki za prevenciju krivolova. Povećanje cijena dozvola moguće da će pojedince odvratiti od kupnje dozvole i na papiru će smanjiti broj ribolovaca, a da li će oni koji ne kupe dozvolu uistinu odustati od ribolova? Uz ovakve kontrole mislim da neće. Ali, lakše je podići cijenu dozvole nego početi provoditi zakon. Što se tiče samoga Pravilnika, u njemu je priličan broj nelogičnosti i stavki koje odudaraju od zakona. Jednako tako, ako govorimo o sportskom rekreativnom ribolovu, trebali bi definirati po čemu parangali i vrše spadaju u sportski ribolov. Jedino po tome što ih se u pojedinim slučajevima podiže na ruke. S druge strane, parangal sa 100 udica namijenjen je lovu većih količina ribe i po ničemu ne spada u sportski ribolov. Bacanje i izvlačenje vrša osim fizičkog posla ne zahtjeva nikakvu vještinu. Oba alata po ničemu ne spadaju u sportski niti rekreativni ribolov. Na parangalu je do 100 udica, a sportski ribolovci na smiju imati do dvije udice ili pušće. Članak 7 stavak 4 Nije jasno na što se odnosi zabrana elektromehaničkog ili hidrauličnog pogona. Odnosi li se to na alate za podizanje ulova ili na pramčane motore. Ukoliko se odnosi na pramčane motore, ne vidim razlog zabrani s obzirom da su praktičniji od samoga sidra. Osim što se ne mora podizati sidro na ruke svaki put kada se mijenja pozicija, također ne uništavaju morsko dno. Ako govorimo o alatima za podizanje ulova također ne vidim nikakvu potrebu za zabranu. Dnevni ulov od maksimalno 5 kg određen je zakonom, a hoće li ribolovac svoj dnevni ulov podići ručno ili mehanički potpuno je nebitno dok god ne prelazi zakonski limit. Članak 10. stavak 3 apsolutno je nejasan. Zbog čega duljina plašta lignje namijenjene za živi mamac ne smije biti veća od 20 cm? Možda zbog toga što bi se moglo uloviti veću ribu ili pak zbog nečega drugoga. Članak 10 stavak 5 također je nejasan i ograničavajuć za sportske ribolovce. Prije svega, ako je zakonom propisan dnevni ulov od maksimalno 5 kg te minimalne dužine lovne ribe, je li stvarno potrebno dodatno ograničiti dnevni ulov na jednu jedinku pojedine vrste. Ako je riječ o pokušaju sprječavanja prodaje onda je jasno, ali opet to se može učiniti i bez uvođenja restrikcija svima. Većina sportskih ribolovaca odlazi na more eventualno jednom tjedno. Ograničavanje ulova na jednog zubaca ili jednu škarpinu je apsolutno poražavajuće i demotivirajuće. Ako postoje minimalne mjere i maksimalni dnevni ulov, ovaj stavak Pravilnika je nepotreban. S druge strane ovime se vjerojatno želi izaći u susret lobiju profesionalnih ribara koji za nestanak ribe i nemogućnost prodaje iste krive sportske ribolovce. Ukoliko postoji stvarna ugroza zbog pretjeranog lova navedenih vrsta, onda treba uvesti lovostaje kao što je to nekada bilo. Uvođenje lovostaja na pojedine vrste u određenim mjesecima u godini treba se odnositi i na sportske i na profesionalne ribolovce. Trenutni lovostaji su besmisleni, pogotovo trajni lovostaj na drozda. Jednako tako profesionalni ribari bacanjem mreža u priobalnom području uvelike uništavaju biljni i životinjski svijet te onemogućavaju mrijest i razvoj određenih vrsta, primjerice škarpine. Dok je sportskim ribolovcima propisana minimalna lovna dužina škarpine, profesionalni ribari nemaju mjeru za lov škarpine. Prema tome, nerijetko love nedorasle primjerke čime značajno ugrožavaju vrstu na području lova. Članak 14. Prijava ulova. Jedino što se iz ovoga može iščitati jest pokušaj smanjenja maksimalnog dnevnog ulova. U nemogućnosti da sami vrše kontrolu ulova, pokušati će tu odgovornost prebaciti na samo ribolovce. Ovo uopće ne bi bilo sporno da su igdje objasnili zbog čega se to radi. Koji je krajnji cilj, kao i za sve ostale mjere koje se pokušavaju progurati u istom paketu. Sve u svemu Pravilnik je prilično nejasan. Nigdje nije objašnjeno zbog čega se što želi uvesti. Kroz ovaj Pravilnik pokušava se uvesti cijeli niz ograničavajućih mjera, a nigdje nije objašnjena potreba za time. Ostaje dojam da se ovdje podilazi lobiju profesionalnih ribara, na štetu sportskih i rekreativnih ribolovaca koji i onako nisu gospodarski isplativi. Ukoliko se želi skrenuti pažnja na nedozvoljeni lov, prelov, prodaju i sl., u tom slučaju samo treba početi provoditi postojeće zakone i povećati kontrole, kako na moru tako i na mjestima potencijalne prodaje i sl. Opet, ističem kako su sportski ribolovci koji prodaju ulov i koji se ne drže propisa u manjini i ukoliko bi se to stvarno željelo moglo bi se suzbiti njihovu djelatnost bez uvođenja dodatnih restrikcija svima. Osim toga, edukacija profesionalnih ribara i ukazivanje na štetu koju oni sami sebi stvaraju nemarnim lovom, kao i kontrole njihovih ulova te uvođenje mjera, kvota i lovostaja imale bi daleko veći učinak na obnovu hrvatskoga podmorja i ribljih vrsta. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarskog ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu. Mjere lovostaja i uspostave zona bez ribolova ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava te pozdravljamo odgovorno ponašanje i prihvaćanje odgovornosti. Također ističemo kako u suzbijanju nelegalnog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova svi građani mogu dati svoj doprinos. Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 6. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaj pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Minimalne referentne veličine za očuvanje određene su Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete. Među ostalim, tim je propisom određena i minimalna referentna veličina za očuvanje za škrpinu koja se primjenjuje na sve sudionike u ribolovu. Uspostava sustava prikupljanja podataka je naša obaveza koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274, ali je ujedno i naša potreba. Podaci o ribolovu doprinose boljem razumijevanju utjecaja na resurse i predstavljaju jedan od najvažnijih izvora informacija za donošenje odgovarajućih mjera upravljanja. Prijedlog Pravilnika sadrži odredbe koje imaju temelj u Zakonu o morskom ribarstvu i usklađene su s njime. |
| 127 | TVRTKO ABRAMUŠIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani ministre nadam se da ovaj prijedlog nećete podržati jer za nas koji živimo na moru je nezamisliv i uvredljiv pogotovo limitiranje ribe po komadu. Do sada sa ulovom od 5 kg je sasvim u redu da uloviš za svoju familiju . | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 128 | TONKO KOVAČEVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Moje mišljenje je sljedeće: 1. Pravilnik bi trebao biti isključivo o sportskom ribolovu, ne i rekreacijskom. Smatram da nije primjereno objedinjavati sportski i rekreacijski ribolov u isti pravilnik. Sportski ribolov podrazumijeva poštivanje etičkog kodeksa, standardiziranih pravila (posebice u natjecanjima) te očuvanja ribljeg fonda. Upotreba alata kao što su parangal i vrša nije u duhu sportskog ribolova i trebala bi biti isključena iz ovog pravilnika. 2. Članak 3, stavak 2 – nejasno definiranje opreme prema štapu i roli U tom stavku oprema se kategorizira prema deklariranoj težini bacanja štapa i veličini role. Smatram da bi relevantniji i realniji kriterij bila nosivost najtanje karike u lancu, odnosno najlon, predvez ili sistem. To bolje odražava stvarne uvjete na terenu i tehniku ribolova te otklanja dvojbe u tumačenju opreme. 3. Članak 7, stavak 4 – nejasno značenje Ovaj stavak nije dovoljno jasan i ostavlja prostor za različita tumačenja. Potrebno je jasnije definirati na koga se odnosi (sportske ribolovce, udruge, ovlaštenike?) te objasniti postupak i posljedice navedene radnje. Predlažem da se članak dopuni primjerima ili konkretnim objašnjenjima kako bi se izbjegle buduće pravne i praktične nedoumice. Zašto ne električne role? 4. Članak 10, stavak 5 – ograničenje na jedan primjerak iz navedenih vrsta Ograničavanje na samo jedan primjerak iz određene vrste (bez obzira na ukupnu težinu) smatram preoštrim. Dosadašnje pravilo od 5 kg + 1 kapitalac (uz poštivanje minimalnih veličina ulova) bilo je bolje usklađeno s realnim mogućnostima i logikom sportskog ribolova. Predlažem zadržavanje prethodnog modela, uz eventualno prilagođavanje prema vrsti vode ili statusu ugroženosti ribe. Pravilnik bi u interesu sportskih ribolovaca trebao jasnije razlikovati kategorije ribolova i temeljiti se na pravilima koja promiču etički, održivi i natjecateljski duh ribolova. Gore navedene točke mogu biti temelj za raspravu i mogući prijedlog izmjena pravilnika. | Primljeno na znanje | Skrećemo pažnju da se novi Pravilnik donosi na temelju postojećeg Zakona o morskom ribarstvu koji zadaje osnovni okvir. Uzimajući ovo u obzir, Pravilnikom nije moguće izmijeniti sportski i rekreacijski ribolov kao potkategorije negospodarskog ribolova. Karakteristike udičarskih alata za veliku ribu definiraju se u suradnji sa stručnjacima i vodeći računa o mogućnostima kontrole. Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 129 | TONI TUMPIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Prema ovom pravilniku jedno što se može razumjeti je da se želi kompletno uništiti sportski/rekreativni ribolov i način života uz more. Prosječni sportski/rekreativni ribolovac može izaći na ribolov dva do tri puta mjesečno, jer to nije osoba koja živi od ribolova već osoba kojoj je to način da se makne od svakodnevnivce i uživa u ribolovu. Čemu mjenjati pravilnik ako se ne kontrolira niti postojeći ? Osobe koje se nisu pridržavale postojećeg neće se pridržavati niti novog pravilnika, zakona ili bilo kojih drugih dokumenata i te osobe nisu sportski/rekreativni ribolovci. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 130 | TONI ŠUŠNJARA | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, PRILOG 6. | Poštovani.ove pravilnike je poisao čovik iz stolice a ne iz broda.smatran da bi tribali odradit nekakavu anketu pa da vidite kako ljudi razmisljuaju o vašim novim pravilnicima.jer dosta starijih ribolovaca ne mogu iznjeti misljenje .ne snalaze se dobro na mobitelu,laptopu i slicnom. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi na niti jednu specifičnu odredbu Pravilnika. |
| 131 | TONI ŠUŠNJARA | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Poštovani. Tovku 4 izbrisite jer ste smjesni. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 132 | TONI ŠUŠNJARA | Naknada za dozvole, Članak 5. | Poštovani. Za 85 e na cijenu godisnje dozvole i potroseni materijal i oprema nesplati se ici lovit ribu nego samo na trznicu.cijena je pre visoka s obzirom na inflaciju. | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 133 | TONI RANČIĆ | Ribolovni alati, njihova količina i karakteristike, Članak 6. | SULUDO je u brodu/kaiću imati samo 1 (JEDNE) osti! Uzmimo za primjer: ako isplovim nekoliko milja od svojega porta, upalim reflektor te nakon prvoga udarca ostima one puknu, što bih trebao voziti nazad kući sat, dva ili tri s pentom od 5Ks, zato jer ne smijem imati još jedne (ili više) osti u svojemu brodu/kaiću. Potpuno suludo! Pa neću istovremeno hvatati s dvoma ostima u obje ruke! Niti ću više uloviti ako hvatam s jednim ostima, a u brodu imam još dvoje ostiju! Zatim: što ako u svojemu ribolovu ostima pod sviću prolazim kamenit i pješčani teren u jednoj večeri, što je gotovo uvijek slučaj kod takve vrste lova. Ne mogu s tzv. blatnim osima, koje su tanke i krhke, udarati po kamenju na morskom dnu. Logično je da ću za kamenito dno koristiti deblje i čvršće osti! Ovo sve govorim iz vlastitoga iskustva, gdje sam doživio, gotovo filmski, da nakon gotovo dva sata vožnje do "pošte", upalim reflektor i doslovno nakon dvije minute slomim osti. Da nisam imao druge, mogao bih slobodno voziti dva sata nazad svojoj kući, pri temperaturi od 0 stupnjeva. Kako i na koji način štetim moru ako u brodu/kaiću imam 3 komada ostiju? Neka mi netko objasni. Jer ako onaj tko je napisao ovakvu nebulozu, uvijek računa s mogućnošću loma ostiju zbog kojega se ribolovac mora vratiti svojoj kući, bez ili s manje ulova nego što bi ulovio da mu osi nisu pukle, onda neka zabrane ribolov ostima u potpunosti. Potpuna glupost! Također, a ovo je moje osobno mišljenje za razliku od prvoga dijela komentara koji je zdravorazumsko razmišljanje, smatram da je LED rasvjeta od 30w nedovoljne jačine, pogotovo kada je riječ o nemirnim večerima u kojima stalno ima vjetra i u kojima morska površina nije potpuno mirna (nije "bonaca ka ulje"). U tomu slučaju LED rasvjeta jačine 30w ne probija dovoljno i vidljivost je ograničena, a ponekad i onemogućena. Jači reflektori rješavaju taj problem. Naravno, govorim o tzv. "brsi", nazovimo je nemirnoj bonaci, a ne o valovima i vjetrovitoj večeri/noći, kada je, podrazumijeva se, nemoguće svijetliti. Posljednja stvar, također moje osobno mišljenje. Smatram da je zabrana pogonskoga motora kod ribolova ostima nepotrebna, jer ako već postoji zakonska granica dozvoljenoga ulova, nije li bolje uloviti dopuštenih 5 kilograma ribe u, za primjer uzmimo, 3 sata, nego u, recimo, 8 sati, kada bi se, "brzinom kornjače", odgurivali ostima o morsko dno. Jer nije isto prijeći jednaku kilometražu pogonskim motorom ili odgurivanjem ostima o morsko dno. Ni približno isto. Govorimo hipotetski, primjera radi, u slučaju da se količina od 5 kilograma ribe nalazi na razdaljini od nekoliko kilometra koju treba prijeći na ova dva načina, pogonskim motorom ili odgurivanjem. Razumijem da se ovim prijedlogom želi smanjiti mogućnost za i otežati prelov, ali smatram kako on otežava i nraušava prirodu ribolova ostima pod sviću. Želim reći, bolje da se prelov oteža kontrolom, a ne zadiranjem u narav i kvalitetu samoga načina ribolova. | Primljeno na znanje | Člankom 58. stavkom 3. Zakona o morskom ribarstvu propisana je zabrana držanja na plovilu alata za koje nije izdana dozvola za sportski ili rekreacijski ribolov. Pravilnik preuzima trenutne odredbe koje se odnose na jačinu rasvjetnih tijela i način ribolova ostima uz umjetnu rasvjetu. |
| 134 | TONI MUŠTRA | Prijava ulova, Članak 14. | Ako bi se radilo o statiskickom vođenju u svrhe znanstvena studija da! Ali uvoditi e ocevidnik a nitko ne zna kako bi izgledalo dali upisivati svaku ribu pojedinačno,to za one koji love male primjerke Arbuni,Saruni lokarde moze bit samo jos jedna nepotrebna komplikacija koja prelazi u nesto sto imamo vecnu komercijalnom ribolovu.. Dali ce netko uopce to brojati i voditi statistiku prijavljenog u.ministarstvu!? | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. Svrha aplikacije mRecFish je prikupljanje osnovnih podataka o ribolovnim aktivnostima i ulovu sportskih i rekreacijskih ribolovaca na razini cijelog Jadrana. Ti podaci omogućit će bolje razumijevanje ukupne ribolovne aktivnosti, sezonalnosti i ciljanih vrsta u sportskom i rekreacijskom ribolovu, što je nužno za znanstvenu procjenu utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na stanje morskih bioloških resursa. |
| 135 | TONI MUŠTRA | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Članak 10 stavka (5). Dosadasnji zakon do 5kg je bio sasvim dobar ako postoji sumnja,da se ne provodi onda treba poostriti i postrozit kontrole i kazne!! Ovakvo ogranicavanje ulova pojedinih riba,na jednu jedinku, na prvu izgleda, da je stanje ribljeg fonda katastrofalno,posto ovako restriktivni prijedlog zakona nismo susreli nigdje u EU.. Cime je to potkrepljeno i opravdano,jeli neka znanstvena studija,mislim da nije,osobno sam na moru velik dio godine i poznajem jako dobro situaciji na moru!!! Za hobotnice znam da su radili u institutu studiju i ako su dosli do rezultata da je broj u opadanju ili ja bih rekao prosijecna velicina iste ukazuje na izlov,onda to prihvacam i ionako je sportasu dovoljno ponijeti kuci do dvije hobotnice u mjeri i uživati u nekom obiteljskom ručku povremeno.. Sampijera ima vise nego ikad prije i mrijesti se uspijesno 2 puta godisnje! Zubatac se restrikcijom izlova mrezama kao tramata,strasin,ludar,zadnjih godina naglo povecao u broju, i ima ga vidjeti u moru na raznim pozicijama gdje ga godinama nije bilo u nekom znacajnijem broju!!! Pagar (Pagrus),ima ga isto znatan broj , lovi sr pojedinačno aki i parangalima za bijelu ribu,a kod sportaša i ne znam kako ce se ljudi pridrzavati zakona ovakvog, nakon sto vise od jednog Pagra se uhvati na parangal i izade na povrsinu uginula s velike dubine ili ozlijedena od udice koju je progutala prije recimo sat vremena,sta ce ljudi bacati sve sto je preko jedne jedinke nazad u more,a ako je uginulo ne vidim gdje je tu zaštita vrste i odrzivo ribarstvo!!! Ako se ovo radi na osnovu nekog pritiska profi ribolova da se smanje prava sportasima ,na osnovu prijava za prodaju ribe na crno,pvo nije nacin da se kontrolira crno tržište i da vecina ispasta zbog malog broja prekrsitelja!!Kontrola se radi na moru i trgovina ribom na crno se moze zaustaviti pojacanim kontrolama i kaznama na terenu. Stovise ovaj prijedlog uopce ne ide na ocuvanje ribljeg fonda nego na jos vecu konfuziju..Vecina sportaša podrzavaju zaštitu okoliša i zaštitu ribljeg fonda,i zalazu se za osnivanje robolovnih no take zona,kao sto je jedna u prijedlogu za moj Hvar i Paklene otoke,i za obavezno uvodenje lovostaja ribe u mrijestu za Gofa,Zubatca,Sampijera i mnogih drugih..To je pravi put odrzivog ribarstva,kao i poticanje ribolovnog turizma s catch and release(ulovi i pusti) nacinom koji itekako puni proracun imamo primjer u US kolko se tu novaca okrece za sve a nema uništavanja ribljeg fonda..I takve zone bi bile jako poželjne!!Zabrana za sve ribolove osim uhvati pusti sistema..Nadam se jednomnu budućnosti da cemo doci i do te razine napredaka!!!! | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. |
| 136 | TONI MUŠTRA | Naknada za dozvole, Članak 5. | Vezano za članak 5 cijenama dozvola za sportski i rekreacijsli ribolov!! Podizanje cijena u ovom omjeru je izravan udar na srandard građana!!!Mogao bi shvatiti da je to neki postotak koji prati stopu inflacije ali 100% poskupljenje je bas neprihvatljivo i suludo!!!Umjesto da poticete sportski ribolov koji je svugdje u svijetu u velikom porastu mi ga ovim sigurno depopulariziramo!!! Ja osobno kao charteras u sportskom ribolovu na to gledam kao troskove u poslu!!! Naime ja kupujem za svakog klijenta na ribolovu dnevne dozvole i to ide od dvije pa do 5 dnevno..Poskupljenje od 9€ na 20€ za dnevnu dozvolu ,je ogroman udar na moje poslovanje!!S 50€ moji ce troskovi skociti na 100€. Zaista ne znam sta se gledalo kod ovog dijela,da mozda turisti kupuju te dozvole,ne postovani njih kupuju charterasi za svoje goste!!!! Ako turisti kupuju neke dozvole samostalno oni kupuju obicno trodnevnu ili tjednu dozvolu koliko im traje odomor!! Molim vas da to uvazite i ne usvojite ovu suludu ideju!!!!!! Jer uprotivnom ugrozavate na 100ak ili vise koliko ih ima registriranih obrta koji kupuju dozvole dnevne na stranicama ministarstava i pune vas proracun. Svako poskupljenje nasih usluga nas radi manje kokurentnima i ugrozava nasu egzistenciju, koja je ionako teska,jer se ne ulaze dovoljno u ovu bransu!!! | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 137 | TONI MALEŠ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Članak 10. točka 5. Znači idemo ja i moja 3 prijatelja na Vis 3 dana na ribe na odmet. Obzirom da san ja najmlađi i da znan ronit mene dopadne da ja ulovin crve za svu 4. I da bi sve bilo po zakonu ja uziman svaki put 5 dana godišnjeg prije planiranog ribolova i onda 5 puta vozin na poštu i trošin 10-15e goriva svaki put, 5 puta oblacin i svlacin odijelo 5 puta peren svu opremu da bi ja uvatija 10 crviju za nas 4. I tako ja se vozin 5 puta u tjednu da uvatin 10 crviju da bi "zaštitija okoliš" i tih 5 dana dok se vozan vamo-tamo gledan kako se LEGALNO nadosipaju plaže EKOCIDNIM MATERIJALIMA koji trajno uništava stanište crva, školjaka itd. s čime se zaustavlja reprodukcija crva, školjaka itd. i samim time se kroz 10 godina ubije inastavlja ubijati bilijarde morskih organizama raznoraznih račića, morskih trava i algi, ukljucujuci skoljke i crve koji su se, jeli, trebali razmnožavati a više nikad neće zbog nasipanja plaža tj uništavanja staništa. Kad se crv lovi crv se brzo obnovi, kad se plaža naspe... otiđite u Slatine pa malo pogledajte šta se dogodi sa (ogromnim) staništem crviju i brbavica. Uz to imamo nemilo ilegalno nasipanje i betoniranje obale i to uglavnom u uvalama a uvale igrom slučaja vole školjke i crvi... I kad vidim da se predlaže ovakav zakon dok je LEGALNO nasipanje plaža EKOCIDNIM MATERIJALIMA (Žnjan-POSEJDONIJA GOTOVO IZUMRLA, Slatine-TRAJNO UNIŠTENA STANIŠTA CRVA I ŠKOLJAKA, Okrug Gornji, Kašuni, Mavarčica, Arbanija, Kaštela, Poljica...) sve šta mogu reć je da me duša boli. Sportašima i rekreativcima je vec dovoljno puno toga uskraćno navedenim ponašanjem gore u tekstu a sad će malom čoviku uzet i ovo malo gušta šta je ostalo. Jer predlaganje ovakvog zakona je JEDNAKO POTPUNOJ ZABRANI LOVA NAVEDENIH VRSTA jer nitko neće kupovat preskupu opremu, trošit vrime i gorivo da bi uvatija jednu ribu ili 2 crva. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Predlažemo da komentare i primjedbe vezano za nasipavanje plaža uputite mjerodavnim institucijama. |
| 138 | TONĆI MIROSAVAC | Prijava ulova, Članak 14. | Clanak 14, stavak 6, evidenciju ulova podnositi najkasnije 24 sata od zavrsetka ribolova daje mogucnost legalnog prelova bez kontrole. Naime, postoji realna mogucnost kod ribolova udicarskim alatima, te udicarskim alatima za veliu ribu, da ribolovac upisuje ulov par dana prije stvarnog izlaska u ribolov, te da na dan ribolova moze imati vise od jedne ulovljene jedinke na plovilu ijako je zbilja samo taj(jedan) dan u ribolovu. Potrebno je unositi podatke u realnom vremenu regulirano ili lokacijom ili najkasnije do napustanja ribolovne pozicije. | Primljeno na znanje | Vremenski odmak za provedbu obaveze prijave ulova predložen je kako bi ribolovcima pružio priliku da se u potpunosti posvete ribolovu, a uz razumnu odgodu da unesu (preciznije) podatke o ulovu i uz eventualnu pomoć za one kojima je ista potrebna. Ministarstvo će razmotriti sve konstruktivne prijedloge u kontekstu finalizacije ovog Pravilnika ili kod budućih izmjena i dopuna, odnosno kod nadogradnje sustava. |
| 139 | TONĆI GRACIN | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Poštovani, mislim da je sadasnji zakon o sportskom ribolovu dobar kao i zakon o ribarstvu općenito, samo bi oba trebalo provoditi i sve riješeno! | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 140 | TONČI TABAIN | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Stavak 4 članka 7 je neodređen jer nije jasno radi li se o elekromehaničkom/hidrauličnom pogonu plovila ili ribolovne opreme. Ni jedno, a ni drugo nema smisla jer je količina ulova već ionako određena pravilnikom. U slučaju da se odnosi na pogon plovila, to je nezamislivo i nelogično jer se na taj način potiče sidrenje i uništavanje Posidonije koja je zaštićena na razini EU. Također se potiče prijenos invazivnih vrsta sidrenjem poput Caulerpe. Ukoliko se radi o pogonu ribolovne opreme, poput električnih rola, ponovno nema smisla zbog ionako ograničenog ulova ovim pravilnikom, te zbog isključivanja osoba s invaliditetom kojim bi to bio jedini mogući način korištenja udičarske opreme. | Primljeno na znanje | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 141 | TONČI TABAIN | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Stavak o ograničenju broja zadržanih jedinki će samo povećati broj odbačene uginule ribe, što u svrhu pokušaja zadržavanja veće jedinke, a što u slučajevima istodobnog ulova dvije ili više jedinki iste vrste na jednom alatu (npr. kančanica sa više udica ili parangal). Što će tada ribolovac napraviti sa drugom i idućom ribom koja je uginula zbog dekompresije očiju i mjehura nakon vađenja iz većih dubina? Odbaciti je ili progutati na licu mjesta? Ovo je besmislen pokušaj očuvanja ribljeg fonda na potpuno krivom mjestu. Krivolovci će i dalje biti u prelovu i prodavati ribu i bez dozvola, a na sportskim ribolovcima će se samo pojačati represija. Kontrolirajte i zaustavite nelegalnu prodaju u restoranima i kod preprodavača, a ne sa suludim kozmetičkim propisima. Stavak očito pisan po naputku profesionalnih ribara koji nisu svjesni da su oni sami otpilali većinu grane na kojoj sjede. Sada kada su uništeni gofovi u mrijestu i zubaci malim plivaricama po brakovima, sada ćete to riješiti ograničenjem broja jedinki sportskim ribolovcima. Što je slijedeće, ograničenje na zadržavanje polovine ribe do repa, a glava se baca natrag u more? | Primljeno na znanje | Ovim se Pravilnikom između ostalog želi postići unaprjeđenje ribolovnih praksi koje će doprinijeti smanjenju ribolovne smrtnosti pojedinih vrsta riba i drugih morskih organizama. Doprinos pojedinca i osvještavanje vlastite uloge u odnosu na promjene u stanju ribolovnih resursa ključno je za postizanje boljeg stanja okoliša. |
| 142 | TONČI ĐUDERIJA | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Ograničenje ulova po komadima je žešća ludost i neznanje,treba pojačat kontrole i uvest No take zone. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova. |
| 143 | TONČI ĐUDERIJA | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Samo treba pojačati kontrole ,pravilnik ne treba ništa mijenjat. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 144 | TONČI ĐUDERIJA | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Dovest ce do toga da ce se dosta ribe bacat u more bez potrebe..npr. ulovis skrpinu,pagra od 80 deka, za sat vremena uloviš škrpinu,pagra od kilo i 20, naravno zadrzat ces ovu veću a ovu krepanu bacit nazad da bi bio po zakonu..2 sata iza ulovis jednu od kilo ipo, opet ova manja ode u škovace..i tako za bilo koju od navedenih ograničenih riba..treba ostavit zakon kako je bio, 5kg plus kapitalna riba a uvest zabranu lova u zonama koje će se mjenjat svakih par godina ,tako će se lakše i vršit kontrola lova. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 145 | TONČI ĐUDERIJA | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Članak 7. točka 4. Ukoliko bi se navedena odredba odnosila na primjenu danas sve prisutnijih električnih pramčanih motora, ista je banalna i proturječna današnjim idejama o očuvanju i sprječavanju uništenja samoga mora i morskog dna, jer upravo suptorno primjenom električnih pramčanih motora sprječeno je oranje sidrima pa samim time i uništenje morskog dna kao i bilo kakvih drugih organizama čvrsto povezanim sa morskim dnom. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 146 | TONČI ĆURKO | Naknada za dozvole, Članak 5. | S obzirom koliko sportski ribolovci plaćaju pdv kroz kupovinu pribora/alata/goriva/opreme za sportski ribolov cijena godišnje karte za domaće stanovništvo bi trebala iznositi 0 eur. Ukoliko se traži plaćanje dozvole onda treba napisati na što se troši taj novac...ukoliko bi se trošio na očuvanje/povečanje ribljeg fonda vjerujem da bi se mnogi složili da se dozvola i plati. Ukoliko se troši za plaćanje savjetnika/stručnjaka koji predlažu ovakve zakone onda je i 0 EUR previše. | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. Raspodjela sredstava koja potječu od dozvola za sportski i rekreacijski ribolov propisuje se Pravilnikom o sportskom i rekreacijskom ribolovu, na temelju članka 13. stavka 6. Zakona o morskom ribarstvu. Što se tiče dijela sredstava koja se zadržavaju u Državnom proračunu, ona se koriste u skladu s člankom 13. stavkom 3. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 147 | TONČI ĆURKO | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Članak 10. stavak 5. koliko vidim mnogi su već ukazali na to koliko je ovo krivo . Ako zaživi prijedlog svatko tko uhvati već ribu bacati će u more manji mrtav primjerak. Ako nakon toga opet ulovi veću opet baca manju u more? Postoji trenutni pravilnik koj dozvoljava 5 kg plus jedna riba i to je sasvim ok. Samo treba raditi više kontrola. Krivolovci niti kupuju dozvole niti ih briga koji su pravilnici na snazi niti će ribi rezati rep i niko ih neće spriječiti da prodaju ribu, a pogotovo ne pravilnik :) Ako se zaista želi zaštiti more dovoljno je samo početi provoditi malo više kontrola po starom pravilniku i ukinuti sakaćenje riba. Ovim se samo diskriminira sportski i rekreativni ribolov. Ako su neke od riba ugrožene nisu ugrožene od strane sportskih već profesionalnih ribara. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. |
| 148 | TOMISLAV VRANČIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru | Rekreacijski ribolov na moru posebna je kategorija kojom riblji fond sigurno nije ugrožen. Godinama lovim s kraja, Utjecaj na riblji fond rekreativnog ribolovca je mimimalan, a ako se vraćaju primjerci koji trebaju biti vraćeni, onda negativan utjeca pol ma fibčji fond praktično ne postoji. S druge strane, cijeli niz godina nitko me nikadna terenu službeno nijepitao za dozvolu.Vala u kojoj pokušavam loviti premerežena je mrežama i vršama, lovi se bez ikakve kontrole. Neke mreže stoje danima... sva riba koja se ulovi strada, bez obzira na veličinu. Uvesti više nadzora, lo ostaja i reda, a samo pisanje novog pravilnika neće promijeniti stanje na terenu. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. |
| 149 | TOMISLAV VAŠ | Posebne odredbe o prodaji dozvola za rekreacijski ribolov , Članak 20. | tu je velika razlika u cijeni sportske i rekreacijske dozvole, jer društva naplaćuju članarinu saveza, i članarinu kluba ili društva treba napomenuti da u tih 15% ide papir, toner, te da ovlaštenici na tih 15% plate PDV jer se to tretira kao usluga, znači ostane 12% | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 150 | TOMISLAV VAŠ | Prodaja dozvola za sportski i rekreacijski ribolov na moru, Članak 18. | Dokazi o stranim mirovinama, prevedeni, primjer, slovenac dođe kupit dozvolu, ovlaštenik za prodaju dozvola ga traži prijevod od sudskog tumača, te pred njim to baci u smeće! jer se ti prijevodi i dokazi nigdje ne evidentiraju, i naravno salva uvreda i psovki jer se čovjek osjeća da je bacio novce za isti prijevod | Primljeno na znanje | Bez predočenja dokaza o zadovoljavanju uvjeta za kupnju dozvola po povlaštenim cijenama nije moguće ostvariti to pravo. |
| 151 | TOMISLAV VAŠ | Sadržaj evidencije ulova, Članak 15. | Izbaciti ovaj članak, kao što su ga izbacili iz slatkovodnog ribolova, jer po mom skromnom mišljenu to malo zadire u privatnost osobe, gdje se kreće i što radi. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. |
| 152 | TOMISLAV VAŠ | Prijava ulova, Članak 14. | vođenje evidencije izbaciti, a čak i moje ustavno pravo je ne posjedovati mobilni uređaj. Pitanje; da li će ovlaštenici prodaje dozvola dobiti poticaje(kao profesionalci za delfine, mreže i ne znam što još) obzirom da će gubiti jako puno vremena za edukaciju penzionera, stranaca i inih pogotovo koji kupe dozvolu na 1 dan... tko će njima objasniti i ZAŠTO kako aplikacija radi???? vođenje evindencije za dozvole od 1 ili 3 dana ... gospodo ... Opet ću ponovit , u Italiji sa obale je obaveza imanja dozvole koja je BESPLATNA Povećati kontrole, uvrstiti ih u sustav lučkih uprava ili sl. koji će kontrolirati nedoraslu ribu ili prekomjerne ulove. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno. Po objavi Pravilnika osigurat će se pristup aplikaciji te će se kroz početno prijelazno razdoblje, prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Obaveza će se uvoditi postepeno, a za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) tek od 2030. godine. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Odredbe članka 14. ne sprječavaju da nositelju dozvole prilikom vođenja evidencije pomaže druga osoba. |
| 153 | TOMISLAV VAŠ | Dozvole za sportski i rekreacijski ribolov za ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske, izuzev zaštićenih područja, Članak 4. | dozvole na godinu dana ... podpisujem, Obzirom da živim blizu granice, odgovorno mogu potvrditi da jako puno slovenaca i talijana, pogotovo penzionera kupuje dozvole za 13 eura, a neki se čak bahate ulovima i hvale kako prodaju po Kopru. U Italiji dozvola za ribolov s obale je besplatna uz obvezu da ju morate napraviti preko interneta ali je besplatna, Parangali, kako pustiti ribu sa parangala? i što ako se ulovi 4 zubaca, 5 pagara na isti??? a dozvoljeno 1? Mrtvu ribu bacati u more??? | Primljeno na znanje | Novi Pravilnik donosi se na temelju postojećeg Zakona o morskom ribarstvu koji zadaje osnovni okvir. Sva pravila i ograničenja koja se propisuju samim Zakonom ne mogu se izmijeniti odredbama Pravilnika jer je Pravilnik propis nižeg reda. Slijedom navedenog skrećemo pažnju na članak 28. stavak 1. točke a) i b) Zakona o morskom ribarstvu u kojem je propisano da godišnje dozvole vrijede za kalendarsku godinu. Ovim se Pravilnikom između ostalog želi postići unaprjeđenje ribolovnih praksi koje će doprinijeti smanjenju ribolovne smrtnosti pojedinih vrsta riba i drugih morskih organizama. Doprinos pojedinca i osvještavanje vlastite uloge u odnosu na promjene u stanju ribolovnih resursa ključno je za postizanje boljeg stanja okoliša. Ministarstvo će slijedom zaprimljenih primjedbi revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 154 | TOMISLAV UBREKIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | 1. Uvesti no-take zone 2. Uvesti lovostaj na sve vrste u mrijestu 3. Bolje provoditi postojeci zakon | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava te pozdravljamo odgovorno ponašanje svakog pojedinca. |
| 155 | TOMISLAV ŠKARO | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Opće odredbe | Prigovor na nereprezentativnost uzorka i metodološku pretpostavku o učestalosti ribolova Poštovani, želim ukazati na važan aspekt koji smatram značajnim metodološkim nedostatkom u procjeni ukupnog ulova sportskih i rekreacijskih ribolovaca temeljenoj na rezultatima anketnog istraživanja iz 2023. godine. Naime, metodologija pretpostavlja da su svi korisnici godišnjih dozvola jednako aktivni kroz cijelu godinu, što je nerealno i dovodi do precijenjenih rezultata. Velik broj rekreativnih ribolovaca kupuje godišnju dozvolu iz isplativosti, iako ribolov prakticiraju isključivo sezonski, primjerice samo tijekom godišnjeg odmora (npr. 15–30 dana godišnje). U stvarnosti, broj ribolovnih izlazaka tih korisnika je znatno manji (npr. 5–10 izlazaka godišnje), a ulov često ispod zakonskog maksimuma od 5 kg dnevno, što dodatno umanjuje stvarni doprinos ukupnom ulovu. Kao primjer navodim vlastiti slučaj: Na moru sam godišnje ~75 dana, U ribolov idem 8–10 puta godišnje, Prosječan ulov mi je 1,2 kg po izlasku, što čini godišnji ulov od 10–12 kg. Ovakva praksa je daleko ispod brojki iz ankete (npr. 26 kg po ribolovcu s obale), što pokazuje da model ne prepoznaje strukturu korisnika dozvola ni razlike u ribolovnom naporu. Stoga predlažem da se: U budućim istraživanjima uključi stratifikacija korisnika prema mjestu prebivališta (obalni/neteritorijalni). Razmotri sezonalnost i stvarna učestalost ribolova kod raznih skupina korisnika. Napravi korekcijski faktor za sezonske korisnike, kako bi se rezultati približili stvarnosti. Vjerujem da bi uvažavanje ovih prijedloga doprinijelo točnosti i korisnosti statistike sportskog ribolova. S poštovanjem, | Primljeno na znanje | Kako se ne radi o komentarima koji su izravno vezani uz odredbe Prijedloga pravilnika želimo samo istaknuti kako je studija izrađena u skladu s metodologijom prihvaćenom na regionalnoj razini. Sve iznesene komentare vezane uz studiju primamo na znanje. |
| 156 | TOMISLAV ŠKARO | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Postovani, Smatram da bi ovom problemu trebalo pristupiti potpuno drugacije. Trenutne kontrole vrse osobe koje imaju dosta zadataka uz ovo i jednostavno se ne mogu posvetiti ovom problemu u mjeri kojoj je potrebno. Stoga treba osnovati posebnu radnu grupu. Grupa bi bila podjeljena u timove od dvije osobe po brodici. Brodice bi bile rasporedene po zupanijama ili ribolovnim zonama koje pokrivaju. Brodice ne moraju biti sofisticirano opremjene jer im je cilj brza kontrola sportskog i profesijonalnog ribolova. Plus sto su u komunikaciji sa policijom i luckom kapetanijom koji im uvijek mogu pruziti potporu ukoliko se ukaze potreba za istom. Plus obavezan video nadzor kontrola. Takoder sve koce,plivarice i slicno bi trebali biti opremljeni sa CCTV. Iste brodice bi mogle vrsiti nadzor uzgajalista ribe. Mogu nasumicno uzimati uzorke mora da institut moze pratiti oneciscenje i djelovati sukladno. Nikakva ogranicenja u pravilniku se ne trebaju mijenjati. Bilo bi dobro uvesti lovostaje dok se riba mrijesti. Zasto se dopusta loviti ribu u mrijestu kad je to najbolji nacin za obnovu ribljeg fonda? Takoder bi bilo dobro da su neki zaljevi potpuno zasticeni od mreza,a pogotovo zaljevi koji su uz to usca rijeka. Ako bi uopce gospodarski bio dozvoljen na takvim mjestima onda iskljucivo koristenjem parangala. Mrezama nije mjesto tamo. Vezano za evidenciju ulova, nemam nista protiv iste. Stvar je jednostavna. Treba nekoliko sekundi. Velicinu svatko moze unjeti od oka. Jedino bitno sto bi napravio papirnati izvjestaj koji bi sluzio za osobe rodene prije npr 1960 koji bi na neki nacin prosljedili dalje. Ne zelim nikoga uvrijediti ali nekim ljudima je tesko koristiti smartphone. Gledam ovaj Metodoloski izvjestaj i zao mi je ali moram vam reci da vrijeda inteligenciju svakog tko ga cita. Dali je uzeto u obzir koliko korisnika od ovih 68000 godisnjih dozvola nema prebivaliste na moru. Koliko ih uzima godisnju dozvolu jer je isplatljivija iako znaju da ce biti 15-30 dana na moru. Takoder veliki broj korisnika dozvola izlazi na more tri do cetri puta mjesecno. Plus sto jako mnogo ljudi skoro nikad niti ne izade u toku hladnijih mjeseci. Oprostite ali ova procijena da nije vrijedanje inteligencije bila bi smijesna. U ovo moze vjerovati samo onaj tko to zeli. A jednina gora stvar od toga su ove prijave ulova gospodarskog ribolova. Oprostite ali ako ministarstvo vjeruje ovim brojevima onda namjerno gleda u drugu stranu. Pravila trebamo svi postovati i pametna regulacija se treba donjeti. Ali mora se kontrolirati svakog i ucestalo. Treba se nesto napraviti jer moramo zastititi ovo nase predivno more. I jos jedna od bitnih stvari bez koje tesko da moze biti kvalitetne zastite mora je progresivno kaznjavanje. Hvala. | Primljeno na znanje | Inspekcijski nadzor nad provedbom odredbi Zakona o morskom ribarstvu i propisa donesenih na temelju njega smiju provoditi isključivo ribarski inspektori i viši ribarski inspektori te ovlaštene osobe kako je propisano člancima 61. i 61.a Zakona. Svjesni da postoji potreba postizanja snažnijeg odvraćajućeg efekta sankcija, ovo pitanje kao i daljnje osnaživanje sustava praćenja, kontrole i nadzora će se dublje razmatrati prilikom revizije zakonskog okvira. Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu je naša obaveza koja proizlazi iz Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274, ali je ujedno i naša potreba. Podaci o ribolovu doprinose boljem razumijevanju utjecaja na resurse i predstavljaju jedan od najvažnijih izvora informacija za donošenje odgovarajućih mjera upravljanja. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno uz početno prijelazno razdoblje tijekom kojeg će se prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Postepenim uvođenjem obaveze elektroničke prijave ulova osigurat će se odgoda primjene za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) do 2030. godine, dok će za ostale kategorije dozvola, ova obaveza stupiti na snagu ranije. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. |
| 157 | TOMISLAV ŠKARO | Prijava ulova, Članak 14. | Zao mi je li smatram da je ovo nije bitno i trebalo bi biti dobrovoljno. Iako osobno nisam protiv istoga. Ja cu rado dobrovoljno voditi evidenciju. Ali mi ta obaveza ne pravi veliki problem ukoliko bude usvojena. Ali opet je sve go nebitno bez kontrola popracenih video uredajima sa mogucnosci javnosti za dobijanjem snimke na zahtjev. Postojeci zakon je dobra i samo trazi minimalne izmjene i opet cu ponoviti da je najbitnija kontrola i progresivni sustav kaznjavanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo vam na komentaru |
| 158 | TOMISLAV ŠKARO | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Smatram da je postojece ogranicenje od 5 kg plus kapitalac sasvim u redu. Ogranicavanje na jednu ili dvije ribe je diskriminirajuce jer vecina sportskih ribolovaca je na moru dva do tri puta mjesecno. Po novom ne mozes ponjeti nekoliko riba kuci za staviti u hladnjak za obitelj kroz tjedan. A pogotovo kad su u pitanji ljudi koje love s kraja. Njihovi ulovi su u vecini slucajeva zanemarivi i kad im se jednom posreci da su uhvatili tri,cetri kilograma ribe ne mogu istu ponjeti kuci za obitelj. Razumijem da postoji problem da neki sportski i rekreativci imaju prelove i nemaju nikakve mjere ali ovo nije rjesenje. Rjesenje je da se provode bolje i cesce kontrole i uvedu vece kazne. Kazna mora biti primjerena i povecana progresivno prema ponavljacima prekrsaja. Pa cak kao i u prometu ako neko uporno ponavlja i krsi zakon moze mu se oduzeti dozvola pa cak i plovilo. Takoder se isto odnosi i na profesijonalne ribare. Pravila se moraju drzati svi. Takoder ne bi bilo lose uvesti i kontrolu kontrolora putem video uredaja jer svi znamo kako se nekad prolazi i ponavlja se problem. Jedan brzi brod i tri smjene po zupaniji mogu reda uvesti bez problema. Jer ako je kaznjavanje pravedno,progresivno i javno se iznosi da drugi vide isto (ukljucujuci snimke na zahtjev) onda ce se svi ostali dobro zamisliti da li im se isplati krsiti zakon ponovo. Ovo sve ostalo je ugnjetavanje postenih ljudi koji uzivaju u ribolovu i zelu ponjeti kuci koju ribu za sebe i obitelj. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava te pozdravljamo odgovorno ponašanje svakog pojedinca. |
| 159 | TOMISLAV ŠANDOR | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Ne slažem se sa prijedlogom nikako. Ako se misli zaštititi riblji fond onda se to treba napraviti na način da se uvedu lovostaji.To mi nikako nije jasno zašto za toliko vrsta lovostaja uopće nema. Nadalje, treba povečati minimalne mjere za ribe te otvoriti zone sa apsolutnom zabranom ribolova. Ovo ograničenje ulova jedne vrste ribe nema nikakog smisla. I na kraju, pa gdje su kontrole? Osobno uredno plaćam godišnju dozvolu, a kontrolu nisam vidio nijednom. Prijedlog poskupljenja dozvole također nije u redu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i minimalnih veličina. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava kontrole i nadzora kako samostalnom odgovornošću tako i doprinosom putem sustava prijave. Ovdje posebno ističemo kako su u suzbijanju nelegalnog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova građani koristan i vrijedan izvor informacija te skrećemo pažnju da je za prijavitelje ilegalnih radnji osigurana potpuna anonimnost, a mogućnost takve prijave osigurana je putem web stranice Uprave ribarstva (https://ribarstvo.mps.hr/default.aspx?id=87). Prijavitelj prilikom prijave sumnje na nelegalnu radnju sam odabire želi li ostaviti svoje kontakt podatke radi mogućnosti povratnog kontaktiranja ili želi ostati u potpunosti anoniman, u kom slučaju niti ribarska inspekcija ne zna tko je osoba koja je izvršila prijavu. Brojne uspješne akcije temeljile su se upravo na tom principu te potičemo sve građane da se uključe i daju doprinos ako imaju spoznaje o tome tko, kada i gdje obavlja nelegalnu aktivnost. |
| 160 | TOMISLAV SEGEDI | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani, definitvno treba sve nas poslušati svi želimo da se uvedu lovostaji svi vrsta riba, pridržavanje dozvoljena kvota, aktiviraju no take zone - da se pojačaju i naprave velike provjere na otvorenom moru tako i na kopnu bit će dobro poslušajte ljude....sve u svemu ovim PRAVINIKOM O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU NIKAKO !!! ne ide pravom smjeru. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 161 | TOMISLAV PLENČA | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Čl.7 st4. Prilikom ribolova udičarskim alatima bez obzira na vrstu dozvole, zabranjeno je koristiti elektromehanički ili hidraulični pogon. - u prijevodu ukoliko imate pramčani ili krmeni elektromotor na koji ste uredno platili PDV u prekršaju ste. U prijevodu ljudima koji nisu ribolovci: zamislite da pođete u trogovinu biciklama i kupite bicikl da vam olakša svakodnevno kretanje te da manje koristite automobil, kupite skupi bicikl i platite račun sa PDV-om, da bi za neko vrijeme zakon bio izmjenjen i vožnja biciklima je zabranjena bez obzira za namjenu korištenja. | Primljeno na znanje | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 162 | TOMISLAV PLENČA | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Poštovani, uvođenjem zona trajne zaštite npr.zaštićeni dijelovi mrestilišta, trajna mrijestilišta, kanali, ušća rijeka svima su poznate pozicije riba ostavlja mlađ, u takvim zonama zabrana bilo kakvog ribolova bilo kakvim alatima. Ako je cilj zaštita i obnova ribljeg fonda tada treba biti jednako prema svima bilo sportaši ili profesionalci, razmišljati što je u ribljem interesu odnosno u interesu ribe. Zone privreme zabrane cca 2 godine za obnovu pribalnog ribljeg fonda bilo kakvim alatima 1nm od obale otoka, vrlo jednostavno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). |
| 163 | TOMISLAV PLENČA | Dozvole za sportski i rekreacijski ribolov za ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske, izuzev zaštićenih područja, Članak 4. | Poštovani, vođenje ovog pravilnik na pravilnika dovest će do znatnog smanjenja sportskih ribolovaca, a tu će biti i kolateralnih žrtava a to su sigurno trgovine ribolovnom opremom. Također i broj izdanih godišnjih dozvola. Trgovina opremom će sigurno smanjiti pet šest puta promet za sportsko ribolovnu opremu a što je za toliko isto manje pdv-a.. Također i smanjenje broja radnih mjesta. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 164 | TOMISLAV PLENČA | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, PRILOG 6. | Poštovani, ne uzimate u obzir postojeći Lovostaj riba, rakova i školjaka Jadranskog mora, odnosno NN 64/2023 (14.6.2023.), Pravilnik o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete.... u vašem prijedlogu zakona ovaj pravilnik potpuno nema smisla odnosno ne uzimate ga u obzir prilikom uvođenja ovih rigoroznih restrikcija. Lovostaj i minimalna veličina ulovljene jedinke su potpuno sportski način razmišljanja većine ribolovaca sportaša te se ta veličina može i povećati sa npr orada 20 cm na 30 cm, gor sa 45 cm na 60 cm itd. Također lovostaj u vrijeme mrijesta je potpuno legitimna stvari i sportski način razmišljanja, pogotovo kod ribolova orade. Orada je riba koja se okuplja u velikim jatima, lovostaj npr 01.12-30.12. će potpuno obnoviti fond orade u samo 2 godine da će se broj udeseterostručit, ili npr. mrijest zubatca 15.05.-15.06. Trenutni lovostaj obuhvaća 12 jedinki iz Jadranskog mora koje su ionako u minimalnom broju ili nezanimljive za ribolov. | Primljeno na znanje | Ovim se Prijedlogom pravilnika ne derogiraju važeće odredbe koje se odnose na lovostaj i propisane su Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete. Zahvaljujemo na prijedlozima za uvođenje lovostaja koji će se razmotriti u kontekstu izmjene tog pravilnika. |
| 165 | TOMISLAV PAVLEC | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Nije mi jasno kome smeta elektro motor? Onaj tko zna lovit lovit će i sa veslima na kile, onaj tko ne zna da mu je 10 minn kota neće ništa uloviti, ti motori su jako skupi i ljudi su ih kupili za sidrenje i ribolov, pa taj tko je dao prijedlog da se zabrani nek vrati uosredstva narodu, a šta se tiče poskupljenja ribolovnih dozvola, mislim da je to strasno, dobit će manje novaca u proračunu, isti ljudi će ići u ribolov ali će biti manje prodanih dozvola, još malo u ovoj državi nčes moć niti na svoj vlastiti wc, ugradit će naplatu | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 166 | TOMISLAV PAIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Vođenje evidencije nema nikakvog smisla, te je neprovedivo. Vođenje evidencije može biti jedino dobrovoljnog karaktera, a ne zakonski propisano. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. |
| 167 | TOMISLAV PAIĆ | Ribolov u zaštićenim područjima, Članak 11. | S jedne strane se uvode zabrane i ograničenja, a s druge strane se dozvoljava lov ribe u nacionalnim parkovima, gdje bi po meni trebao biti zabranjen. | Primljeno na znanje | Člankom 7. stavkom 3. Zakona o morskom ribarstvu propisano je da dodatna ograničenja u obavljanju ribolova može propisati ministar nadležan poslove zaštite prirode, uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za ribarstvo. |
| 168 | TOMISLAV PAIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Ograničavanje ulova na jedan komad ribe nema nikakvog smisla. Na temelju koje studije tj, istraživanja je donesen ovakav prijedlog. Ako je stvarno došlo do smanjenja pojedninih vrsta riba onda bi takva ograničenja trebala važiti za sve (i za rekreativce i za profesionalce). Raznolikost i očuvanje ribljeg fonda se najbolje vrši zabranama bilo kakvog ribolova u točno određenim zonama ili da se uvede period lovostaja na pojedinu vrstu. Treba ostaviti ograničenje ulova prema trenutno važečem pravilnik ( 5kg + kapitalac) | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. |
| 169 | TOMISLAV PAIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Poštovani, stavak 4 članka 7 je toliko nedefiniran i dvosmislen. Potrebno je točno definirati na što se odnosi. Ako se kojim slučajem odnosi na zabranu korištenja pramčanih motora, to nema nikakvog smisla i to je nedopustivo. Pramčani električni motor doprinosi očuvanju okoliša, i ne zagađuje. Njegovim korištenjem u velikoj mjeri smanjuje korištenje sidra kojim uništavamo morsku floru i faunu. S druge strane ako se ovim prijedlogom zabranjuje korištenje električnih rola, onda se time diskriminiraju starije osobe i osobe sa invaliditetom, što je nedopustivo. Predlažem brisanje navedenog stavka. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 170 | TOMISLAV PAIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Poštovani, ne vidim nikakav razlog za poskupljenjima dozvole. Cijene dozvola bi trebale ostati iste kao i do sada. Koja je osnova za podizanje cijena dozvola? | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 171 | TOMISLAV MILIĆEVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | ERK Periska Ploče u ime svojih članova protivi se predloženim izmjenama pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru, kako u pogledu predloženih povećanja cijena tako i u pogledu nebrojenih restrikcija nametnutih ovim pravilnikom svim sportskim i rekreacijskim ribolovcima. Jer ako je cilj zaštita riba i morskih organizama onda je jedini način uvesti lovostaj za većinu riba kada su u fazi mrijesta i uvesti na minimalno 10% ribolovnog mora No take zone gdje su zabranjene bilo kakve ribolovne aktivnosti nekoliko godina (koliko struka preporuči) i zatim ih rotirati. Predsjednik ERK Periska Tomislav Milićević | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje lovostaja i zona bez ribolova. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. |
| 172 | TOMISLAV KARAVANIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Smatram da ustavom zaštićene tradicionalne vrijednosti nisu dovoljno obuhvaćene zakonom. Imati kajić, pasaru ili čamac u Jadranskom priobalju je tradicija i običaj gdje se ribarenje za svoje potrebe prenosi sa koljena na koljeno. Stvaranje novih definicija i ograničenja (novi prijedlog zakona o sportskom ribolovu) odvodi nas daleko od ustavom štićenih tradicionalnih načina lova i običaja. Novim prijedlogom zakona kriminalizira se svakog ribolovca što nije ispravno. S predloženom zabranom pramčanih elektromotora (MINNKOTA) diskriminiraju se ribolovci koji su kupnjom navedenih uredno platili davanja državni. Da ne govorimo o apsurdu gdje se zabranjuju motori koji ne zagađuju okoliš i pomoću kojih se ne uništava morsko dno sidrenjem. Kompletan prijedlog zakona je napisan amaterski i ne odražava stvarno stanje te zaštitu ribljeg fonda te vas molim da ga u potpunosti odbacite jer se ne slažem ni sa jednom predloženom točkom. Trenutni zakon o sportskom ribilovou je sasvim korektan i bi trebalo razmisliti o stvaranju "no take" zona koje bi doprinile obogaćivanju ribljeg fonda te uvesti strože kontrole i veće kazne za takozvane sportske ribolovce koji prodajom ulova ugrožavaju svih. | Primljeno na znanje | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. |
| 173 | TOMISLAV JOBST | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Kako da objasnim tamo dolje škrpinama da samo jedna smije zagristi na parangalu od 100 udica? Svjesno i s predumišljajem nas tjerate u krivovol. Zar 5kg dnevno nije dosta restriktivno? | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 174 | TOMISLAV JOBST | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Brišite taj st. 5. Dosta je ograničenje kilaže na 5 kg. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 175 | TOMISLAV JOBST | Naknada za dozvole, Članak 5. | Ne poskupljenje, nego dozvole na rek. i sport. robolov na moru trebaju biti besplatne. Kako je u Italiji i Francuskoj ribolovna rekreacijska i sportska dozvola za more besplatna, a uz milijune ribolovaca? Dovoljno se samo registrirati. Kako može biti cijena dozvole ista za stanovnika otoka i nekoga iz npr. Mađarske? | Nije prihvaćen | Obaveza plaćanja naknade za obavljanje ribolova proizlazi iz članka 13. Zakona o morskom ribarstvu. Pravo na kupnju godišnje dozvole za sportski i rekreacijski ribolov imaju svi građani EU jer bi suprotno predstavljalo diskriminaciju na temelju državljanstva i bilo protivno članku 18. Ugovora o funkcioniranju EU. |
| 176 | TOMISLAV JOBST | Prijava ulova, Članak 14. | Odustanite od ovog prijedloga. Kao da nije dosta rezanje repova, dozvoljene lovne dužine i količina ulova. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. |
| 177 | TOMISLAV DVORAČEK | Prijava ulova, Članak 14. | članak 12., stavak 1., nepotrebno raditi razliku između ribolovaca, dnevnu evidenciju o ulovu u sportskom i rekreacijskom ribolovu uvesti od 01.01.2026., prilagodba neka bude od 01.09.2025. članak 12., stavak 6., evidenciju ulova unijeti pri napuštanju ribolovne pozicije. Umetnuti Evidentirati procijenjeni ulov u sustav | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo Vam na komentaru i prijedlogu kojega ćemo razmotriti prilikom finalizacije teksta Pravilnika. |
| 178 | TOMISLAV DVORAČEK | Označavanje ribolovnih alata u rekreacijskom i sportskom ribolovu, Članak 12. | članak 12., stavak 2., zabraniti postavljanje klopkastog alata-vrše u u tzv. parangale. Isključivo jedna plutajuća oznaka na površini i jedna vrša u moru. | Primljeno na znanje | Broj vrša u sportskom i rekreacijskom ribolovu je po ribolovcu ograničen na 3 komada. Način označavanja ribolovnog alata u moru u sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru proizlazi iz Provedbene uredbe 2025/274 |
| 179 | TOMISLAV DVORAČEK | Posebne odredbe kod lova na veliku ribu, Članak 9. | članak 9., stavak 4., dodijeljenu državnu kvotu u sportskom ribolovu za lov BFT žurno povećati, omogućiti plovilima lov tijekom cijele kalendarske godine. BFT (tune) u našem more je sve više i više, tuna se upravo hrani sitnom plavom ribom, srdelom i inćunom, zatim lignjama i lignjunima. | Nije prihvaćen | Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 180 | TOMISLAV DVORAČEK | Ribolovni alati, njihova količina i karakteristike, Članak 6. | članak 6., stavak 2., upotreba umjetne rasvjete ograničena je električnom snagom. Molim da se razmotri da se isti dodatno ograniči i intenzitetom svjetlosti koji se izražava u lumenima. Svjedoci smo da je tehnologija otišla jako naprijed te mala snaga led reflektora može rezultirati jako velikim intenzitetom svijetlosti. | Primljeno na znanje | Pravilnikom je moguće propisati karakteristike umjetne rasvjete koje su provjerljive. |
| 181 | TOMISLAV DABO-PERANIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Ovo nema smisla. Dovoljno smo obvezani s rezanjem repa i ko zna kakvim kerefekama pa još i prijava ulova. 1-2 ribe s obale koje jedva da i uloviš, 2-3 arbuna koje uloviš s broda... Rađe da se provjeravaju veliki ribari i profesionalci, a ne sportski i rekreativci... | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. |
| 182 | TOMISLAV BELAMARIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Nerealan i potpuno apsurdan prijedlog koji se kosi sa mogućnostima velikog broja ribolovaca te ribolovnim sportom kao takvim. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. |
| 183 | TOMISLAV BELAMARIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Postojeći pravilnik je dobar. Ovaj "prijedlog pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru" će uništiti naš hobi, upropastiti cijelu sportsko-ribolovnu gospodarsku nišu i na kraju uzrokovati manjak novca u državnoj blagajni. Ono što je potrebno je sljedeće: 1. Pomno odabrane "no take" zone koje će se mijenjati 2. Lovostaj na sve vrste 3. Bolje provođenje postojećeg zakona | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. |
| 184 | TOMISLAV BELAMARIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Postojeći pravilnik je dobar. Ovaj "prijedlog pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru" će uništiti naš hobi, upropastiti cijelu sportsko-ribolovnu gospodarsku nišu i na kraju uzrokovati manjak novca u državnoj blagajni. Ono što je potrebno je sljedeće: 1. Pomno odabrane "no take" zone koje će se mijenjati 2. Lovostaj na sve vrste 3. Bolje provođenje postojećeg zakona | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. |
| 185 | TOMISLAV BELAMARIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Postojeći pravilnik je dobar. Ovaj "prijedlog pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru" će uništiti naš hobi, upropastiti cijelu sportsko-ribolovnu gospodarsku nišu i na kraju uzrokovati manjak novca u državnoj blagajni. Ono što je potrebno je sljedeće: 1. Pomno odabrane "no take" zone koje će se mijenjati 2. Lovostaj na sve vrste 3. Bolje provođenje postojećeg zakona | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava te pozdravljamo odgovorno ponašanje svakog pojedinca. |
| 186 | TOMISLAV BELAMARIĆ | Pojmovi, Članak 3. | Postojeći pravilnik je dobar. Ovaj "prijedlog pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru" će uništiti naš hobi, upropastiti cijelu sportsko-ribolovnu gospodarsku nišu i na kraju uzrokovati manjak novca u državnoj blagajni. Ono što je potrebno je sljedeće: 1. Pomno odabrane "no take" zone koje će se mijenjati 2. Lovostaj na sve vrste 3. Bolje provođenje postojećeg zakona | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava te pozdravljamo odgovorno ponašanje svakog pojedinca. |
| 187 | TOMISLAV BELAMARIĆ | Opće odredbe , Članak 1. | Postojeći pravilnik je dobar. Ovaj "prijedlog pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru" će uništiti naš hobi, upropastiti cijelu sportsko-ribolovnu gospodarsku nišu i na kraju uzrokovati manjak novca u državnoj blagajni. Ono što je potrebno je sljedeće: 1. Pomno odabrane "no take" zone koje će se mijenjati 2. Lovostaj na sve vrste 3. Bolje provođenje postojećeg zakona | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava te pozdravljamo odgovorno ponašanje svakog pojedinca. |
| 188 | TOMISLAV BELAMARIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Opće odredbe | Postojeći pravilnik je dobar. Ovaj "prijedlog pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru" će uništiti naš hobi, upropastiti cijelu sportsko-ribolovnu gospodarsku nišu i na kraju uzrokovati manjak novca u državnoj blagajni. Ono što je potrebno je sljedeće: 1. Pomno odabrane "no take" zone koje će se mijenjati 2. Lovostaj na sve vrste 3. Bolje provođenje postojećeg zakona | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava te pozdravljamo odgovorno ponašanje svakog pojedinca. |
| 189 | TOMISLAV BELAMARIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Postojeći pravilnik je dobar. Ovaj "prijedlog pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru" će uništiti naš hobi, upropastiti cijelu sportsko-ribolovnu gospodarsku nišu i na kraju uzrokovati manjak novca u državnoj blagajni. Ono što je potrebno je sljedeće: 1. Pomno odabrane "no take" zone koje će se mijenjati 2. Lovostaj na sve vrste 3. Bolje provođenje postojećeg zakona | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava te pozdravljamo odgovorno ponašanje svakog pojedinca. |
| 190 | TOMISLAV ANIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru | Poštovani sportski ribolov je tradicionalni ribolov koji ne čini nikakvu štetu ribljem fondu u Jadranskom moru. Potrebno je ograničiti broj mreža , parangala , vrša u moru koje u jednom ribolovu naprave izlov ribe koju u tolikoj količini svi sportski ribolovci u Hrvatskoj ne ulove u godinu dana ribolova , a da ne govorimo da je sportski ribolov selektivan i da ne male ribe vraćaju u more. Zbog svega navedenog Vas molim da se posavjetujete i sa sportskim ribolovcima prije donošenja zakona. Pozdrav Tomislav Anić | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. |
| 191 | TOMISLAV ANIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru | Označavanje ulova odsijecanjem donjeg dijela peraje neće spriječiti nedozvoljene radnje u smislu prodaje ulova restoranima. Zašto kažnjavati cijelu populaciju sportskih ribolovaca radi nedozvoljenih radnji manjine. | Primljeno na znanje | Obaveza označavanja ulova jasno je propisana člankom 33. stavkom 1. Zakona o morskom ribarstvu, dok je stavkom 6. istoga članka propisano da se način označavanja propisuje Pravilnikom. |
| 192 | TOMISLAV ANIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, PRILOG 6. | Evidencija ulova u sportskom ribolovu je potpuno besmislena praksa za koju ne vidim nikakvog razloga. Zar je zaista važno za očuvanje Jadrana da svaki ribolovac prijavi ulov pirke, kneza ili slično. Šta će to dovesti do boljeg razumijevanja prirode i zaštite??! Neke od zabranjenih vrsta nisu uopće rijetke i koliko znam nema ni lovostaja na njih, npr.raža. A i koliko ih se uopće ulovi u sportskom ribolovu? Jedna koća višestruko nadvisi ulov cijele sportske populacije uz to što dodatno uništava podmorje. I onda za očuvanje vrsta i staništa prijedlog je da se zabrani sportskim ribolovcima!? | Primljeno na znanje | Ministarstvo će revidirati popis vrsta u tablici 1. iz Priloga 6. Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba. |
| 193 | TOMISLAV ANIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Potpuno besmisleno, ukloniti prijavljivanje sportskim ribolovcima. Koji je uopće razlog? Netko će brojati koliko smo ulovili knezova i glavoča?! | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. Ministarstvo će revidirati popis vrsta, imajući u vidu obveze Republike Hrvatske prema EU i međunarodnom zakonodavstvu. |
| 194 | TOMISLAV ANIĆ | Ribolov u zaštićenim područjima, Članak 11. | Mislim da postoji dosta istraživanja koja su pokazala da uvođenjem "no-take" zona povećava ukupnu populaciju riba. Dakle tada u npr. Nacionalnom parku nema načina da se dobije dozvola za ribolov nikakve vrste. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. |
| 195 | TOMISLAV ANIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Potpuno besmisleno ograničavanje ulova koji ionako ogromna većina sportskih ribolova niti ne ostvari. Dosadašnja praksa dopuštenog ulova 5kg + 1 riba se čini sasvim dovoljna i opravdana. U slučajevima ulova više jedinki riba doći će do vjerojatno bacanja ulova u more ukoliko ribolovac vidi policiju. Dakle ovo na nikakav način ne pridonosi očuvanju mora. Ulov raže 0 jedinki!? Pa raža nije rijetka riba. I kako spriječiti da se poneka ne ulovi na parangal. I što tada učiniti? Baciti ju u more? Ovaj prijedlog kao da je pisao netko tko mora u životu nije vidio! Ukupni godišnji ulov svih sportskih ribolovaca nije ni statistička pogreška u ulovu profesionalnih ribara. Ukoliko su meta krivolovci onda je ovo potpuno promašen način tako da se kažnjavaju svi sportski ribolovci! | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 196 | TOMISLAV ANIĆ | Posebne odredbe za ribolov podvodnom puškom, Članak 8. | Dodati zabrana ribolova puškom po noći. | Prihvaćen | U članku 31. stavku 3. Zakona o morskom ribarstvu je propisano da je ribolov podvodnom puškom zabranjen od zalaska do izlaska sunca. Ministarstvo će unaprijediti izričaj na način da će jasno uputiti na odredbe Zakona o morskom ribarstvu. |
| 197 | TOMICA HLEB | Prijava ulova, Članak 14. | Smatram da je ovo nepotrebna birokracija, pogotovo uz dodatno ograničavanje ulova. U nekim situacijama ribolovci budu u ribolovu po nekoliko dana i provode to vrijeme na brodu ili na udaljenoj lokaciji na kopnu, ili otoku, s limitiranom pokrivenošću mobilnim signalom. Tako da im je vralo teško svaki dan prijavljivati ulov. S druge strane, još uvijek ima mnogo rekreativnih ribolovaca koji su u godinama i koriste stare mobile aparate, koji ne podržavaju instalaciju navedene aplikaciju. Ovom odredbom im se dodatno otežava i komplicira ribolov. Velika većina rekreativnih i sportskih ribolovaca se tim sportom bavi kao načinom oslobađanja od stresa i opuštanja, tako da nametanje dodatnih akcija samo stvara dodatni stres. Dosadašnja pravila su bila dovoljno dobra i osiguravala su očuvanje ribljeg fonda. Problem je bio u kontroli poštivanja tih pravila, koja je mogla biti bolja. Nova pravila će velikoj većini ribolovaca koji poštuju pravila, dodatno zakomplicirati stvari, dok će oni koji ih ne poštuju i dalje nastaviti raditi ono što su i do sada radili. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno. Po objavi Pravilnika osigurat će se pristup aplikaciji te će se kroz početno prijelazno razdoblje, prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Obaveza će se uvoditi postepeno, a za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) tek od 2030. godine. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Odredbe članka 14. ne sprječavaju da nositelju dozvole prilikom vođenja evidencije pomaže druga osoba. Aplikacija mRecFish u funkcijama ima dva načina rada: "online" i "offline", kako bi bilo moguće korištenje na lokacijama sa slabim signalom ili bez internetske pokrivenosti. |
| 198 | TOMICA HLEB | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Molio bih pojašnjenje o razlogu za ograničavanje ulova po broju jedinki. Je li ta odluka potkrijepljena nekim znanstvenim istraživanjem koje je pronašlo da u Jadranu ima smanjeni broj jedinki navedenih vrsta i da je do tog smanjenja došlo zbog djelovanja sportskih i rekreativnih ribolovaca? OGraničavanje ulova na ovaj način nema nikakvog smisla. Do sada smo imali dobru uredbu koja ulov ograničava na 5kg (plus jedna riba) dnevno i određuje minimalne lovne veličine za pojedine vrste. Na taj način se, barem na papiru, sprečavao ulov juvenilnih jedinki i osiguravao opstanak vrste. Novi način jako ograničava ribolovce, pogotovo u situaciji gdje veliki broj ribolovaca u ribolov izlazi nekoliko puta godišnje, i dodatno im smanjuje dozvoljeni ulov. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 199 | TOMICA HLEB | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | "(4) Prilikom ribolova udičarskim alatima bez obzira na vrstu dozvole, zabranjeno je koristiti elektromehanički ili hidraulični pogon." - Ovaj dio je vrlo nedefiniran i nije jasno na štop se točno odnosi. Ako se zabrana odnosi na pogon na udičarskim alatima (na primjer, električni multiplikatori), bilo bi dobro da se tako i definira. | Primljeno na znanje | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 200 | TOMAS LUKARIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Postojeći pravilnik od 5+ kila i jedna kapitalna riba je sasvim pristojno. Koliko ljudi uopće mogu izaći na more od najmlađih do najstarijih kad su tu obaveze,posao,izlasci,nemogućnost izlaska zbog lošeg vremena, po ljetu kad zatopli nemogućnost zbog izlaganja suncu itd. Također i ljudi koji imaju dozvolu,a ne žive na moru i dođu na jedan vikedn u pola godine i onda ih ograničavao na par riba. To je slična situacija ko da odete u Austriju na skijanje i kažu na žičaru da imate samo 3 spusta. Pustite ljude da uživaju na moru. Lp | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 201 | TOMAS LUKARIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Povećanje cijene dozvola niti ima smisla niti osnove zašto bi se povećale. Odvraćujemo ljude od mora a vikendaše i povremene ribolovce da kupuju dozvole. Onome ko voli ribolov nije problem platit ali oni koji kupuju se ionako osjećaju glupo jer kontrola nema nigdje na moru a oni koji nisu kupili im se smiju. U svim prijedlozima samo treba veća prisutnost nadležnih tijela na moru da provode zakon na sportskim i profesionalnim ribarima | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 202 | TOMAS LUKARIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Lijep pozdrav, javljam se sa oblačnog Krka. Na moru i u ribolovu sam od najmanjih nogu kada sam sa djedom odlazio na šulju za mrkača a šuvro držao dvijema rukama a djed mene da ne odem u more. Sada 20 godina nakon,ribolov je cijelo vrijeme bio dio mog odrastanja kroz različita druženja i natjecanja u ribolovu. Toliko sreće ,znanja ,ljudi,situacija i problema sam upoznao kroz tih godina a sad mi neko hoće stavit lanac na ruke i ograničit me na minimalno tih par puta u mjesecu. Poštujem ljude koje žive od mora,ali treba poštovati i ljude koji žive za more. Takorekuć živim za taj dan u vikendu di ću ako vrijeme dozvoli, ako prijatelj bude slobodan ,ako riba bude radila da ulovim za nedeljni ručak i ako ostane za sljedeci petak jer do sljedećeg vikenda ako i tada budem mogao između posla i obaveza otić na more. Niti su svi sportaši, niti profesionalci pošteni, vidio sam svakakvih slika što je za svaku osudu ali za sve to postoji nadležna tijela na moru koji bi trebali povećat svoje prisustvo na moru. Prvi sam za to da se radi prisitsak kontrole na moru i kazni svih koji krše zakone a na kraju i moralna pravila. Jedino tako nam se može odbiti u glavu , jer ribolovno stanje već je. Pošto su sportaši na osuđivajučkom stolu volio bih da se onda jave sretnici koji imaju 10/15 izlazaka mjesečno a pritom da ulove svaki put 5 kila ribe. Tek kad bi se zbrojilo da se svaki dan po zakonu ulovi po 5 kila ribe na koliku cifru bi dosli koja se smije ulovit a koliko se zapravo ulovi po osobi. Tu smo došli do broja izlazaka na more. Ako krenemo od najmlađih - škola,društvo,izlasci,ostali sportovi,ribolov im relano nije prva opcija Preko srednje dobi - obitelj ,djeca,posao Do starije dobi- po ljeti zabranjeno izlaganje jakom suncu, po zimi jakoj hladnoći,nemogućnost ostajanja dugo na moru zbog koljena,leđa ili nekih drugih razloga. To je jedan dio, a di su vremenske prilike, aktivnost ribe i ostalo. Na koliko smo izlazaka došli,naravno da u svim tim generacijama ima masa ljudi koji su neovisni, financijski osigurani itd koji si mogu dat oduška da odu na more kad žele i da si opskrbe bolji brod opremu za otic dalje i više dana. Između svega navedenog da ima znanja o trenutnom stanju na moru, tehnici,vremenu i poziciji. Po mom mišljenju zaključak je da je zakon više-manje dobar,trebalo bi svake godine imat druge "no take" zone od bilo kojeg alata i naravno sve češće kontrole bez iznimke. Eto nadam se da će neko imat sluha, a do tad rogi i svako dobro | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 203 | TIN MODRIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Kao rekreativni ribolovac u potpunosti se protivim predloženim izmjenama Pravilnika koje ograničavaju sportski i rekreativni ribolov, dok se istovremeno zanemaruje pravi uzrok devastacije ribljeg fonda – industrijski ribolov, prelov i nedostatak kontrole. Umjesto kažnjavanja običnih građana koji love iz gušta, tradicije i povremene prehrane, fokus treba biti na učinkovitijem nadzoru profesionalnih ribara, stranih koća i ilegalnog izlova. Restrikcija s jednom ribom po vrsti dnevno je nerealna i nepravedna – mnogi od nas izlaze na more svega nekoliko puta mjesečno, uz znatne troškove goriva i opreme, i tada nam se želi zabraniti ulov više od jedne kvalitetne ribe? U stvarnosti, zadovoljni smo s 2 kg ulova plus eventualni trofej – količina koja jednoj obitelji omogućuje zdrav i dostojanstven obrok. S druge strane, koćari i plivaričari svakodnevno izvlače desetke ili stotine kilograma ribe, često bez nadzora, dok se nas napada kao glavne krivce za stanje u moru. Predlažem da se na sportsku dozvolu omogući godišnji ulov jedne tune – njena brojnost je očita, a za ulov je potrebno znatno više znanja, truda i opreme nego što riba uopće vrijedi. Također, treba uzeti u obzir i realnu situaciju slučajnog ulova: kad tuna zagrize, ne možemo odmah znati o kojoj se vrsti radi dok ne dođe blizu broda ili obale. U tom trenutku je već potpuno iscrpljena i povrijeđena te ju je nemoguće sigurno vratiti nazad u more. Da takav ulov automatski znači prekršaj za rekreativca – i to bez namjere – je apsurdno. Podržavam očuvanje mora, ali rješenje nije u ograničavanju rekreativaca – već u učinkovitijem provođenju postojećih zakona, kontrolama i jasno definiranom razlikovanju sportskog i profesionalnog ribolova. Ovaj prijedlog Pravilnika ide protiv običnih ljudi i tradicije, a za profit velikih. | Nije prihvaćen | Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 204 | TIHOMIR VLAŠIĆ | Ribolov u zaštićenim područjima, Članak 11. | Nedopustivo je da Hrvatski državljanin u vrijeme kad je sve digitalizirano ne može kupiti rekreativnu ili sportsku dozvolu za park prirode online ili preko email komunikacije već treba doći tamo osobno u prostorije parka ili kod bilježnika opunomoćiti nekog s otoka dok je s druge strane nevjerojatno da je u tim istim parkovima dozvoljen profesionalni ribolov i prodaja ribe čega nema nigdje u svijetu već je svugdje dozvoljen rekreacijski, sportski i tradicionalan ribolov za osobne potrebe. Da bi zaštili parkove potrebno je uvesti no take zone, zabraniti profesionalni ribolov i zbrinuti ljude koji od toga žive. | Prihvaćen | U skladu s člankom 29. stavkom 5. Zakona o morskom ribarstvu posebne dozvole za ribolov u dijelovima mora koji su zaštićeni na temelju propisa o zaštiti prirode prodaje nadležna javna ustanova. U skladu s člankom 7. stavkom 3. Zakon o morskom ribarstvu dodatna ograničenja u obavljanju ribolova u zaštićenim područjima propisuje ministarstvo nadležno za zaštitu prirode, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za ribarstvo. |
| 205 | TIHOMIR TADIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Smatram da su cijene dozvola dovoljno visoke i da nema potrebe za povećanjem istih. Osobe koje kupe godišnju dozvolu a idu 5 puta loviti odlučiti će se prije na krivolov nego na kupovinu godišnje dozvole. | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 206 | TIHOMIR TADIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Obaveza dnevne evidencije za sportske i rekreativne ribolovce i ulove nije potrebna. Jako puno osoba starije životne dobi nije u mogućnosti voditi iste preko mobilnih aplikacija. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno. Po objavi Pravilnika osigurat će se pristup aplikaciji te će se kroz početno prijelazno razdoblje, prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Obaveza će se uvoditi postepeno, a za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) tek od 2030. godine. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Odredbe članka 14. ne sprječavaju da nositelju dozvole prilikom vođenja evidencije pomaže druga osoba. |
| 207 | TIHOMIR TADIĆ | Dozvole za sportski i rekreacijski ribolov za ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske, izuzev zaštićenih područja, Članak 4. | Godišnja dozvola mora vrijediti godinu dana od datuma kupnje. Ako dozvola vrijedi do 31.12. tekuće godine onda treba ukinuti rok kupnje. Obavezno ukinuti mogučnost kupnje godišnjih dozvola za strance. | Nije prihvaćen | Člankom 28. stavkom 1. točkama a) i b) Zakona o morskom ribarstvu je propisano da godišnje dozvole vrijede za kalendarsku godinu. Razdoblje kupnje dozvole je propisano u članku 29. stavku 2. Zakona o morskom ribarstvu. Zakon o morskom ribarstvu ne predviđa ograničenja u smislu državljanstva niti prebivališta vezano uz pravo na kupnju dozvole. Pravo na kupnju godišnje dozvole za sportski i rekreacijski ribolov imaju svi građani EU jer bi suprotno predstavljalo diskriminaciju na temelju državljanstva i bilo protivno članku 18. Ugovora o funkcioniranju EU. |
| 208 | TIHOMIR BARTOLIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Članak 7. 4) Prilikom ribolova udičarskim alatima bez obzira na vrstu dozvole, zabranjeno je koristiti elektromehanički ili hidraulični pogon. Prije mjesec dana sam potrošio teško stečenu ušteđevinu i kupio novi pramčani Minn Kota elektro motor. Instaliran na brodicu, još nije bila u moru. Ni na kraj pameti mi nije bilo da bi se moglo dogoditi da dođe do zabrane takvih motora. Imam 57 godina, 3 operacije kralježnice iza sebe, konstantne bolove (nekad veće nekad manje) i sada mi želite zabraniti da se koristim tim motorom? Invalid sam, korištenje pramčanog elektromotora za sidrenje bi mi puno značilo i olakšalo boravak na moru. Ljubazno Vas molim da još jednom razmislite o ovoj zabrani. Pokušajte gledati na tu problematiku kroz oči jednog invalida. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 209 | TEO PAVLIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Prijava ulova je nepotrebna jer ima veliki broj ljudi pogotovo starijih koji nisu toliko upoznati s tehnologijom, a i samim time se ništa ne postiže. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno. Po objavi Pravilnika osigurat će se pristup aplikaciji te će se kroz početno prijelazno razdoblje, prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Obaveza će se uvoditi postepeno, a za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) tek od 2030. godine. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Odredbe članka 14. Prijedloga pravilnika ne sprječavaju da nositelju dozvole prilikom vođenja evidencije pomaže druga osoba. |
| 210 | TEO PAVLIĆ | Posebne odredbe kod lova na veliku ribu, Članak 9. | Potrebno je povećati kvotu tune jer je trenutnu u jadranskom moru ima izobilje. | Nije prihvaćen | Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 211 | TEO PAVLIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Članak 7. Stavka 4 ako se misli na pramčane pogonske motore to je potpuna besmislica. Pomoću takvih motora se čuva morsko dno jer nije potrebno bacati sidro i oštećivati floru i faunu, te isto tako nije potrebno koristit dizelski ili benzinski motor, što je ujedno bolje i čišće za okolinu. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 212 | TEO PAVLIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Apsolutno bespotrebno poskupljenje pogotovo uz nova ogranicenja ovoga pravilnika, ljude se time samo odbija od ribolova. | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 213 | TEDI PASTUOVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, PRILOG 6. | Poštovane dame i gospodo . Obzirom da se radi o sportskom i rekreacijskom ribolovu koji prvenstveno služi razonodi ,ujedno i sportskom natjecanju svih uzrastnih kategorija smatram prvenstveno tablicu slučajnog i zabranjenog ulova te puštanje i evidencije istog za sportski i rekreacijski ribolov krajnje besmislenom i nepotrebnom. Naime dotičnim evidencijama ,tablicama itd dovoljno su opterećeni profesionalni ribari i nevjerojatno je da zkonodavac želi indirektno poistovjetiti profesionalni i sportski -rekreacijski ribolov pod izlikom zaštite ribljeg fonda. Realno gledajući mladih sportskih ribolovaca kategorije U16,U21 je sve manje i ovakve mjere doprinosit će sve manjem interesu za sportski i rekreacijski ribolov. Možda je to i konačni cilj a ne zaštita ribljeg i životinjskog fonda Jadrana. Rogi ribaru. Pozdrav sa Kvarnera. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba. Podaci o ribolovu doprinose boljem razumijevanju utjecaja na resurse i predstavljaju jedan od najvažnijih izvora informacija za donošenje odgovarajućih mjera upravljanja. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno uz početno prijelazno razdoblje tijekom kojeg će se prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Postepenim uvođenjem obaveze elektroničke prijave ulova osigurat će se odgoda primjene za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnici) do 2030. godine, dok će za ostale kategorije dozvola, ova obaveza stupiti na snagu ranije. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. |
| 214 | TEA KOLUDER | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Mjera iz Čl 7.(4) ne pridonosi zaštiti već negativno utječe na uništavanje pomorskog dna sidrenjem. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 215 | TADEJ ZUPANČIČ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Prijava ulova | Na osnovu stručne konstalacije/izjave prof.dr.sc. Alen Solda predlažem brisanje članka 14. Referencija na konstalaciju dr. Solda: https://naudici.com/ovakav-pravilnik-nije-pravo-rjesenje-problema/?fbclid=IwY2xjawJtqqRleHRuA2FlbQIxMAABHuEBBwMd6fWJUkBoTp4MP764VXCA7iJfrk2TjXWVVM21f88L4krGCBwcGUOU_aem_tVXGb7uZwBh0JCuzJ7pZ4w | Nije prihvaćen | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno. Po objavi Pravilnika osigurat će se pristup aplikaciji te će se kroz početno prijelazno razdoblje, prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Obaveza će se uvoditi postepeno, a za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) tek od 2030. godine. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Odredbe članka 14. ne sprječavaju da nositelju dozvole prilikom vođenja evidencije pomaže druga osoba. |
| 216 | TADEJ ZUPANČIČ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Predlažem brisanje stavka. 5 čl. 10. zbog toga jer ne bazira na stručnim/znanstvenim saznanjima. Ako se želi smanjiti prodaju ribe sa strane sportsko rekreativnih ribolovaca potrebno je pojačati kontrolu kod kupaca a ne praviti restrikciju kod večinu ribolovaca koji poštuju Zakon. Citiram prof.dr. Alen Soldo koji je dio grupe za pripremu Pravilnika: https://naudici.com/ovakav-pravilnik-nije-pravo-rjesenje-problema/?fbclid=IwY2xjawJtqqRleHRuA2FlbQIxMAABHuEBBwMd6fWJUkBoTp4MP764VXCA7iJfrk2TjXWVVM21f88L4krGCBwcGUOU_aem_tVXGb7uZwBh0JCuzJ7pZ4w | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 217 | TADEJ ZUPANČIČ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Obrazloženje – Primjedba na odredbu: Stavak 4. - "Prilikom ribolova udičarskim alatima bez obzira na vrstu dozvole, zabranjeno je koristiti elektromehanički ili hidraulični pogon." Predložena odredba nije zakonita, nije utemeljena na znanstvenim činjenicama i predstavlja oblik diskriminacije prema starijim osobama i osobama s invaliditetom. Osim toga, zabrana elektromehaničkih pomagala može imati i negativan učinak na zaštitu okoliša. Predlažem, da se ovaj stavak briše. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 218 | ŠIME PREDOVAN | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Poštovani, molim da pojasnite na što se točno odnosi članak 7. stavka 4 ? Odnosi li se to na pogon broda, električne role ili električna sidra? Članak nema smisla ako se odnosi na električna sidra jer ona ne uništavaju morsko dno poput običnih sidara. Budući da sam invalidna osoba onemogućava mi se ribolov. Zbog svojih tjelesnih oštećenja ne mogu podizati i spuštati sidro mnogo puta zaredom te mi električno sidro u tome puno pomaže. Molim brisanje stavke 4 iz članka 7. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 219 | ŠIME PREDOVAN | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Opće odredbe | Poštovani, prijedlog ovog pravilnika nema nikakvog smisla. Mislim da je dosadašnji zakon bio jako dobar, ali se nije provodio. Preko 30 godina sam ribolovac i u mojem stažu mi se jedan jedini put dogodilo da su me tražili potrebne dozvole. Nema kontrole provođenja zakona na moru. Osobno tražim veću kontrolu svih ribolovaca kako rekreativaca tako i profesionalaca. Mišljenja sam da bi se trebalo uvesti više lovostaja za određene vrste tijekom godine i veća kontrola. Isto tako uvođenje rotirajućih "no take" zona je dobra ideja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. |
| 220 | ŠIME PERAN | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani, smatram da prijedlog nije uopće usmjeren na očuvanje ribe, i ribljeg fonda, te promašen samim time u cijelosti. Da li je negdje napravljena studija o količini postojećeg stanja ribljeg fonda, da se može opravdati 1 riba po ribolovu npr. Dosadašnji zakon je super reguliran i nitko nema ništa protiv, važno je da se osiguraju redovite kontrole na moru i provedba istog. Smatram da za očuvanje ribljeg fonda treba uvesti "No take zone" i povesti računa da se riba zaštiti u vrijeme prije i poslije mrijesta-dakle lovostaj. Svime ovime stvara se ogroman pritisak na sportsko-rekreacijski ribolov gdje se gubi draž ribolova i opuštanja na moru. Nadam se da će se povesti računa o mišljenju sportsko-rekreacijskih ribolovaca, te da će se isto i uvažiti. | Primljeno na znanje | U okviru Nacionalnog plana prikupljanja podataka u ribarstvu Republike Hrvatske, prve informacije o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru prikupljene su kroz Pilot studiju (2019. - 2020.), a nastavile su se u 2022., 2023. i 2024. godini kroz REC FISH projekt. Time je uspostavljeno sustavno prikupljanje bioloških i društveno - gospodarskih podataka, usklađeno s pristupima drugih država u regiji, što predstavlja temelj za buduće prikupljanje podataka i upravljanje. Tako prikupljeni podaci koristit će se za procjene utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na brojnost populacija pojedinih vrsta, što je i svrha ovog sustava na nacionalnoj i regionalnoj razini. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. |
| 221 | STJEPAN VINCEK | Posebne odredbe za ribolov podvodnom puškom, Članak 8. | Zabraniti lov na hobotnicu podvodnom puškom općenito. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu zabrane ulova hobotnice u ribolovu podvodnom puškom. Prijedlog ćemo dodatno razmotriti. |
| 222 | STJEPAN MUSULIN | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Jasno je i evidentno u navedenom prijedlogu da je interes pogodovati velikima. Svatko tko se ikad bavio sportskim ribolovom zna da tim načinom ne može ugroziti jadran kao ni njegove stanovnike. Po navedenom prijedlogu nakon ulovljene prve ribe ribolovac ne može znati koja će biti slijedeća pa mu po tome ostaje jedino da čuva prvu pa je poslije polu krepanu vrati u more u slučaju da druga bude iste vrste ali veća. Navedenim zakonom činite sve da smanjite interes za sportskim ribolovom i rekreacijom! Ukoliko želite sačuvati pojedine vrste uvedite lovostaj za iste tako da pravila vrijede za sve, a ne da po krinkom zabrana onim najmanjima ograničavate eventualni veći ulov koji će se dogoditi jednom a mozđa nijednom. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. |
| 223 | POMORSKO ŠPORTSKO RIBOLOVNO DRUŠTVO "OŠTRULJ" | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani, izražavamo zabrinutost zbog predloženih izmjena novog ribolovnog pravilnika, koje nameću prekomjerna ograničenja za rekreativne i sportske ribolovce. Smatramo da ove mjere nisu proporcionalne i mogu dovesti do smanjenja broja ribolovaca s urednim dozvolama. Slažemo se s očuvanjem ribljeg fonda, ali vjerujemo da bi se problem prelova bolje riješio pojačanim kontrolama i većim novčanim kaznama, a ne ovakvim restrikcijama. Nadam se da ćete razumjeti kako ima mnogo sportskih ribolovaca kojima je stalo do naše obale, mora i tradicije, te da će naša dica imati s čim biti ponosna i kad nas više ne bude! Na kraju, želimo završiti stihovima Josipa Pupačića More I gledam more gdje se k meni penje i slušam more, dobro jutro veli, i ono sluša mene, a ja mu šapćem: “O, dobro jutro, more,” kažem tiho, pa opet tiše ponovim mu pozdrav, a more sluša, sluša, pa se smije, pa šuti, pa se smije, pa se penje, i gledam more, i gledam more, zlato… Josip Pupačić | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 224 | STIPE ŠARIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Prijava ulova | Poštovani, Član sam ribolovnog društva koji broji oko 150 članova, od kojih su večina umirovljenici koji žele ići na more da se odmore a ne da još moraju ići na repeticije informatike da bi mogli prijavit svoj ulov. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba. Podaci o ribolovu doprinose boljem razumijevanju utjecaja na resurse i predstavljaju jedan od najvažnijih izvora informacija za donošenje odgovarajućih mjera upravljanja. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno uz početno prijelazno razdoblje tijekom kojeg će se prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Postepenim uvođenjem obaveze elektroničke prijave ulova osigurat će se odgoda primjene za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) do 2030. godine, dok će za ostale kategorije dozvola, ova obaveza stupiti na snagu ranije. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Odredbe članka 14. prijedloga Pravilnika ne sprječavaju da nositelju dozvole prilikom vođenja evidencije pomaže druga osoba. |
| 225 | STIPE SEMENIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Neprovedivo u praksi, pogotovo kod ulova i puštanja sitne ribe. Imalo bi smisla u slućaju pračenja određenih ugroženih ribljih vrsta ali za svu ulovljenu ribu, apsolutno nema smisla. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. Svrha aplikacije mRecFish je prikupljanje osnovnih podataka o ribolovnim aktivnostima i ulovu sportskih i rekreacijskih ribolovaca na razini cijelog Jadrana. Ti podaci omogućit će bolje razumijevanje ukupne ribolovne aktivnosti, sezonalnosti i ciljanih vrsta u sportskom i rekreacijskom ribolovu, što je nužno za znanstvenu procjenu utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na stanje morskih bioloških resursa. Podaci iz aplikacije ne planiraju se koristiti samostalno, već usporedno s rezultatima znanstvenih istraživanja i statistikom gospodarskog ribolova. Sudjelovanje ribolovaca u prijavi ulova doprinijet će se stvaranju realne slike o stanju ribljeg fonda i održivom upravljanju morem. |
| 226 | STIPE SEMENIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Članak 10. (5) Vrste za koje je dnevni ulov po ribolovcu u sportskom i rekreacijskom ribolovu ograničen u broju jedinki, osim u sklopu natjecanja u sportskom ribolovu, su... Prijedlog nije dobar jer iz već navedenih razloga donijeti će samo bacanje mrtve ribe u more u slučaju ulova veće jedinke, a oni koji su u krivolovu, ostat će u krivolovu. Zakon od 5kg i jedna jedinka je dobar ali je problem što nema provjera i kontrola na moru. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 227 | STIPE SEMENIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Članak 7. (4) Prilikom ribolova udičarskim alatima bez obzira na vrstu dozvole, zabranjeno je koristiti elektromehanički ili hidraulični pogon. Bez obzira na tocnu definiciju nema smisla i trebao bi biti obrisan. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 228 | SREĆKO BUIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Smatram da već postojeći pravilnik ne treba mijenjati u ovaj, već ga samo provoditi! Nagledam se svake godine stranaca koji love bez dozvole nesmetano jer ih nitko ne kontrolira! Osobno svake godine napravim godišnju dozvolu bez obzira išao u ribolov ili ne, a u zadnjih 35 godina nikada nisam bio kontroliran! Svi ovi prijedlozi oko zabrane električnog pogona, vođenja zapisnika, ograničavanje ulova na jednu ribu... blago rečeno su apsurdni! Molim da se ubuduće savjetujete sa sportskim ribolovnim društvima oko bilo kakvih prijedloga izmjene pravilnika, jer onaj tko je to sada radio nema pojma o moru i morskom ribolovu! Samo pojačajte kontrolu dozvola, prelova te dozvoljene vrste i veličine ribe sve ste riješili! | Primljeno na znanje | U izradi nacrta prijedloga Pravilnika sudjelovalo je Povjerenstvo osnovano Odlukom ministra (Klasa: 011-01/24-01/50 i Urbroj: 525-12/718-24-10) od 28. studenog 2024. godine u kojemu su sudjelovali predstavnici dionika i predstavnici znanstvene zajednice, a komentari članova uzeti su u obzir i uklopljeni u konačan nacrt prijedloga u mjeri u kojoj je to bilo moguće, posebno uzimajući u obzir ograničenja koja su zadana Zakonom o morskom ribarstvu, a koja se Pravilnikom ne mogu mijenjati. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava kontrole i nadzora kako samostalnom odgovornošću tako i doprinosom putem sustava prijave. Ovdje posebno ističemo kako su u suzbijanju nelegalnog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova građani koristan i vrijedan izvor informacija te skrećemo pažnju da je za prijavitelje ilegalnih radnji osigurana potpuna anonimnost, a mogućnost takve prijave osigurana je putem web stranice Uprave ribarstva (https://ribarstvo.mps.hr/default.aspx?id=87). Prijavitelj prilikom prijave sumnje na nelegalnu radnju sam odabire želi li ostaviti svoje kontakt podatke radi mogućnosti povratnog kontaktiranja ili želi ostati u potpunosti anoniman, u kom slučaju niti ribarska inspekcija ne zna tko je osoba koja je izvršila prijavu. Brojne uspješne akcije temeljile su se upravo na tom principu te potičemo sve građane da se uključe i daju doprinos ako imaju spoznaje o tome tko, kada i gdje obavlja nelegalnu aktivnost. |
| 229 | SREĆKO BUIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Apsolutno sam protiv ovog prijedloga pravilnika i predlažem da se briše! Većina nas ide u ribolov opustiti se od svakodnevnog stresa, a ne voditi evidenciju koliko smo koje ribe uhvatili i pustili! Neka statistička anketa je u redu ako netko želi, ali ne kao obavezno upisivati svakog glavoća kojeg si ulovio i pustio! Osim toga da bih i ispunio taj upisnik kako Vi predlažete do 24 sata od završetka lova morao bih si opet zapisivati umjesto da uživam u ribolovu, jer sigurno neću zapamtiti točan broj ulovljenih vrsti riba! | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. Podaci o ribolovu doprinose boljem razumijevanju utjecaja na resurse i predstavljaju jedan od najvažnijih izvora informacija za donošenje odgovarajućih mjera upravljanja. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno uz početno prijelazno razdoblje tijekom kojeg će se prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Postepenim uvođenjem obaveze elektroničke prijave ulova osigurat će se odgoda primjene za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnici) do 2030. godine, dok će za ostale kategorije dozvola, ova obaveza stupiti na snagu ranije. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. |
| 230 | SREĆKO BUIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Ova ograničenja ulova od jednog komada nema nikakvog smisla jer je ulov nekih od tih vrsta kod većine sportskih i rekreacijskih ribolovaca vrlo rijedak jer ne idu ciljano na njih, a i pozicije su nedostupne zbog udaljenosti(nemaju svi ni velike ni brze brodice)! S druge strane nisu ni ugrožene vrste Isto tako i odsijecanje peraja i zarezivanje glave je besmisleno, jer ako netko npr lovi lignju za prodaju na crno restoranima to se neće otkriti ako se lignja očisti i izreže za friganje ili brudet! | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Obaveza označavanja ulova jasno je propisana člankom 33. stavkom 1. Zakona o morskom ribarstvu, dok je stavkom 6. istoga članka propisano da se način označavanja propisuje Pravilnikom. |
| 231 | SREĆKO BUIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Ovdje bih dodao lov invazivnih vrsta bez ograničenja, kao što su npr plavi rakovi! | Nije prihvaćen | S obzirom na to da prijedlog novog Pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru i dalje proizlazi iz aktualnog Zakona o morskom ribarstvu, ne postoji mogućnost ublažavanja ograničenja dnevnog ulova koje proizlazi iz članka 33. stavka 3. Zakona (masa od 5 kg koja može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma), čak niti u slučaju invazivnih vrsta. Ipak, Zakon daje mogućnost dodatnih ograničenja (primjerice u broju komada) koja se usmjeravaju na, među ostalim, i vrste koje predstavljaju prirodne predatore invazivnih vrsta poput hobotnice ili kirnje te takav pristup predstavlja kvalitetnu alternativu. |
| 232 | SREĆKO BUIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Smatram da je poskupljenje dozvola apsolutno nepotrebno, neopravdano i udar na naš ionako mali budžet! Posebno su tu pogođeni ribolovci s obale jer je teško pronaći dozvoljenu poziciju pogotovo ljeti koja nije okupirana turistima, i ulove šta ulove a najčešće ništa. Ako već morate onda dignite cijene strancima i počnite jače kontrole jer većina love i skupljaju morske organizme bez dozvole i nedozvoljene veličine! | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 233 | SRĐAN PETRIZIO | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Svaki pravilnik/zakon bi između ostalog trebao imati karakteristike da je jasan, jednoznačan i provediv. Ovaj nažalost nije ništa od toga. Previše nejasnih i nedefiniranih pojmova a s druge strane previše nepotrebnih detalja i birokracije. Imamo već postojeći pravilnik na snazi koji pati od istih problema od kojih je glavna sama provedba. I onda umjesto da se na tom polju nešto napravi boljim/jačim kontrolama prelova i prodaje ribe uvodi se novi pravilnik koji ništa od toga ne rješava. Zašto mislite da će rezultat biti drugačiji? Nejasno je koji je motiv uvođenja novog pravilnika. Bilo bi dobro kad bi se kod uvođenja novog pravilnika uz prijedog promjena moglo vidjeti što se njime želi postići u odnosu na prethodni i kako se to misli ostvariti. Trebao bi postojati neki popratni dokument/prezentacija koja to opisuje kao i popratni dokumenti/studije/istraživanja koje to potkrepljuju. Ako je cilj bio očuvanje ribljeg fonda onda je ovo pucanj u prazno jer kako obajsniti da se i dalje u nacionalnim parkovima i parkovima prirode dozvoljava ribolov. zašto nema najefikasnije metode a to su strogo zaštićene "no take" zone u kojima je u potpunosti zabranjen bilo kakav komercijalni i nekomercijalni ribolov. Apeliram da sportski i rekreacijski ribolov ostavite da butu kako im i naziv kaže sport i rekreacija a ne birkoracija. Istinski sportaši i rekreativci nisu nikakva prijetnja ribljem fondu i love za svoj gušt i svoje potrebe. Lovite i kažnjavajte kriminalce koji pod krinokm sporta i rekreacije ili čak i bez dozvola love za prodaju restoranima i tržnicama ali to se sigurno neće riješiti ovim pravilnikom kao što se nije riješilo ni postojećim. Predlažem povlačenje ovog prijedloga i da se napravi novi pri čemu u izradu novog treba uključiti ljude koji se stvarno bave sportskim i rekreacijskim ribolovom duži niz godina kako bi se zajedničkim snagama napravio pravilnik koji bi bio svima prihvatljiv i koji bi stvarno pridonio zaštiti našeg prekrasnog Jadranskog mora što bi svima trebao biti glavni cilj da za našu djecu i unuke očuvamo naše more kako bi i oni kao i mi mogli uživati u neodoljivim čarima ribolova. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. U izradi nacrta prijedloga Pravilnika sudjelovalo je Povjerenstvo osnovano Odlukom ministra (Klasa: 011-01/24-01/50 i Urbroj: 525-12/718-24-10) od 28. studenog 2024. godine u kojemu su sudjelovali predstavnici dionika i predstavnici znanstvene zajednice, a komentari članova uzeti su u obzir i uklopljeni u konačan nacrt prijedloga u mjeri u kojoj je to bilo moguće, posebno uzimajući u obzir ograničenja koja su zadana Zakonom o morskom ribarstvu, a koja se Pravilnikom ne mogu mijenjati. Prijedlog Pravilnika je stavljen na e-savjetovanje na 30 dana kako bi se tekst dao na uvid široj zainteresiranoj javnosti i prikupili dodatni komentari. Pravilnik je na portal e-savjetovanja stavljen 24. ožujka te je isti dan o tome objavljena informacija na web stranici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Uz tekst prijedloga Pravilnika su 14. travnja 2025. na portalu e-savjetovanja pridruženi i Odluka o osnivanju i imenovanju Povjerenstva za izradu Prijedloga pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu te Standardni obrazac sadržaja dokumenta za savjetovanje s opisom i pojašnjenjima kao i poveznicom na znanstvene studije. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. |
| 234 | SRĐAN PETRIZIO | Pojmovi, Članak 3. | nije jasno što je velika riba. samo posjedovanje alata ne znači da se on koristi za "veliku ribu" za koju ni ne znamo što je točno. ako rola i štap možda i jesu iznad 30lb a predvez ili osnova nisu onda cijeli sistem nije iznad 30lb | Primljeno na znanje | Zakon o morskom ribarstvu člankom 28. stavkom 1. točkom e) podtočkom 2. jasno navodi da se posebna dozvola odnosi na alat za veliku ribu, a ne na vrste. Zakona o morskom ribarstvu člankom 30. stavkom 3. propisuje da se pravilnikom određuju karakteristike alata. Uzimajući ovo u obzir, u kontekstu okvira zadanog Zakona o morskom ribarstvu, Pravilnikom je jedino moguće propisati karakteristike alata za koji je potrebna posebna dozvola, za što je u suradnji sa strukom odabran kriterij nosivosti role odnosno štapa kao objektivan i provjerljiv. |
| 235 | SRĐAN PETRIZIO | Opće odredbe , Članak 2. | puno izraza koji se koriste u ovom prijedlogu pravilnika nije opisano niti u samom praviliku niti u Zakonu o morskom ribarstvu. Ja nigdje ne nalazim opis npr elektrohidraulični pogon nema nigdje ni opisa ribolovne opreme alata i metoda. npr što je točno kančanica ili npr. odmet. Nebitno je što svi to možda kao znaju ili podrazumijevaju. Korištenje pojma koji nešto ograničava bi trebalo biti jasno opisano. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na primjedbi. |
| 236 | SRĐAN PETRIZIO | Ribolovni alati, njihova količina i karakteristike, Članak 6. | stavak 1 vezano uz "- povraz za lov glavonožaca, najviše dva (2) komada s najviše po dvije (2) varalice ili mamca s kukama po pojedinom povrazu" predlažem promjenu na 3 varalice. tataki sistemi koji se legalno prodaju su danas standard i dolaze u pravilu s 3 varalice. Nije mi baš jasno pod koji stavak spada jig ili inchiku? Čemu uopće nabrajanje koje je realno neprecizno ako se u pravilniku nigdje ne stavi opis pojmova i ako je za bilo koji dozvoljeno koristiti dva komada. Također je iz ovakve definicije nejasno da li istovremeno ribolovac može koristiti npr. dvije kančanice, dva odmeta i dva sistema za lov glavonožaca, bez obzira što je to npr iz barke fizički nemoguće za jednu osobu. stavak 2 - udičarskim alatima za veliku ribu, najviše do dva pribora (štap s rolom) s po jednom udicom na svakom priboru, ili jednom varalicom na svakom priboru. zašto samo jedna udica ako se ne radi o varalici a ako je varalica onda nema ograničenja? predlažem promjenu u jedna varalica ili jedan prirodni mamac (bez ograničenja broja udica na njima) | Primljeno na znanje | Broj udica se ne definira stoga što postoje razne tehnike ribolova u kojima se koristi različit broj udica. Prema trenutnom prijedlogu odredbi za odmet, kančenicu i panulu nije ograničen broj udica što znači da su različite tehnike u okviru dozvoljenog. Istovremeno, kod povraza za lov glavonožaca smatramo opravdanim podići broj varalica na tri, posebno jer se radi o najčešćem sistemu u ovakvom ribolovu. Također, smatramo da definiranje zasebnih tehnika ribolova nije dobar smjer obzirom da je pojedine tehnike vrlo teško precizno opisati. K tome, kontinuirani razvoj novih tehnika i pristupa zahtijevalo bi učestale izmjene propisa i čestu potrebu za preispitivanjem čitavog okvira. |
| 237 | SRĐAN PETRIZIO | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | stavak (3) Svjetlo ili smeta ili ne. Ne vidim smisao ovog dok u isto vrijeme koče svijetle kao Betlehem... Prijedlog ukinuti ga . stavak (4) nejasno i nedefinirano na što se točno odnosi. Nejasno i zašto ne bi postojao elektromehanički pogon broda. Kakve veze pogon broda ima sa sportskim i rekreacijskim ribolovom. Ako se u stvari ne odnosi na brodski pogon nego na električne role ili sustav za dizanje parangala i vrša, stvarno je nejasno kome to smeta. Zašto bi se starijima, bolesnima i invalidima kojima je to neophodno uskraćivala mogućnost ribolova. Možda se misli i na električni vinč za sidro??? Na šta god da se misli prijedlog je ukinuti. | Djelomično prihvaćen | Ograničenje snage umjetne rasvjete je definirano za ribolov okružujućom mrežom plivaricom srdelarom u gospodarskom ribolovu i u ribolovu ostima i povrazima s kukom za lov glavonožaca kod malog obalnog ribolova te smatramo da je potrebno zadržati takva ograničenja i u sportskom i rekreacijskom ribolovu. Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 238 | SRĐAN PETRIZIO | Posebne odredbe kod lova na veliku ribu, Članak 9. | točke (1) i (2) definicije oblika udice su nesuvisle, nepotrebne i neutemeljene. i s trokukama se uspješno obavi C&R točka (3) stvarno ne vidim smisao. da li je autor ovog teksta barem na televiziji gledao neki big game fishing ako već nije u njemu sudjelovao? prijedlog izbaciti točku (3) točka (4) susjedne nam države u istom moru dozvoljavaju zadržavanje barem jednog primjerka tune, naravno za osobne potrebe, pa s obzirom na sve veću brojnost tune predlažem da se to omogući i nama s dozvolom da lov velike ribe. | Nije prihvaćen | Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 239 | SRĐAN PETRIZIO | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | stavak (1 ), (2) i (4) - označavanje riba i glavonožaca: Predlažem brisanje stavki 1,2,4 Navedene točke vrijeđaju sve istinske sportske i rekreativne ribolovne i u startu ih proglašavaju kriminalcima. Svi znamo da je to i u trenutno važaćem pravilniku i da realno to nitko ne ne radi a s druge strane nitko niti ne kontrolira i mislim da je vrijeme da se ukine. Treba pojačiti kontrole i pooštriti sankcije prema onim stvarnim kriminalcima koji ulove iz sportskog ribolova prodaju ali na način da se kontroliraju ulazni računi ribarnica i restorana a ne da se diskriminira velika večina poštenih sportskih i rekreativnih ribolovaca. (3) Duljina plašta lignje namijenjene za živi mamac ne smije biti veća od 20 cm. Ovo je stvarno potpuno besmisleno. Stvarno mi nije jasna intencija zakonodavca da ovo stavi u pravilnik. I zašto onda samo lignja a ne i recimo šarun duži od xy cm? Što je sa sipom ona može biti koliko god velika? Osim što je besmislen je potpuno neprovediv. Kako bi se to uopće kontroliralo? To što je živa lignja u jaceri ne znači da ću je iskoristiti za mamac. možda je samo održavam živom da bude što dulje svježa... Predlažem brisanje stavka (3) (5) Vrste za koje je dnevni ulov po ribolovcu u sportskom i rekreacijskom ribolovu ograničen u broju jedinki, osim u sklopu natjecanja u sportskom ribolovu, su: Što fali trenutnom zakonskom ograničenju od 5kg plus jedna riba? Ako je glavni problem stavljanje u promet ulova sportskih i rekreativnih ribolovaca onda taj problem treba adekvatno rješavati. Uvođenje novih strožijih pravila neće pomoći ako se već ni postojeća ne provode/kontroliraju. Dodatni izgleda kao da je ovo smislio netko tko nikad nije lovio ribu. Pa ako idem na poziciju za škarpine onda ću taj dan loviti škarpine i teško da ću slučajno uloviti zubaca ili šanpjera. ako drugi dan idem panulom na zubaca onda je vjerojatan ulob upravo zubatac a ne škarpina. Na ovaj način tjerati ribolovce na stalno mijenjanje pozicija i tehnika kako ne bi ulovili više od jednog primjerka iste vrste. I u redu je uloviti u tri ribolova put po jednog zubaca, jednu škarpinu jednog šanpjera ali nije u redu jedan dan 3 zubaca pa drugi dan 3 škarpine a treći 3 šanpjera. Kako to onda pomaže u očuvanju bilo čega ako je to namjera? U stvari što je uopće namjera? Očuvanje sigurno nije jer će rezultat samo biti dodatni troškovi za ribolovce jer će morati mijenjati pozicije i tehnike kao i dodatna šteta ribljem fondu jer će se bacati prethodno ulovljeni već krepani manji primjerci riba. Predlažem ukidanje stavka (5) Dodatno predlažem da se uz stavljanje Prijedloga pravilnika/zakona na javno savjetovanje objavi i tekst ili prezentacija zakonodavca koja opisuje svrhu i ciljeve tog prijedloga. To bi po meni pridonijelo kvaliteti argumenata i komentara kad bi znali koji je cilj i smisao prijedloga te pojedinog članka/stavka. Dodatno predlažem da se osim nabrajanja zabrana i restrikcija nabroje invazivne vrste i da se dozvoli njihov ulov u neograničenom broju. Nakon svega gore navedenog ostaje samo predložiti ukidanje cijelog članka 10. jer ništa nije preostalo. Realno treba povuči cijeli prijedlog pravilnika i napisati novi .... | Primljeno na znanje | Obaveza označavanja ulova jasno je propisana člankom 33. stavkom 1. Zakona o morskom ribarstvu, dok je stavkom 6. istoga članka propisano da se način označavanja propisuje Pravilnikom. Člankom 13. stavkom 2. trenutnog Pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru propisano je da glavonošci ulovljeni u sportskom i rekreacijskom ribolovu koji se zadržavaju, moraju biti označeni dubokim zarezivanjem glave u predjelu između očiju, osim lignji (Loligo vulgaris) namijenjenih za žive mamce pri čemu duljina plašta lignje namijenjene za živi mamac ne smije biti veća od 20 cm. Iako je ista odredba zadržana i u prijedlogu Pravilnika koji je bio na e-savjetovanju, uzimajući u obzir dostavljene komentare Ministarstvo je spremno korigirati odredbu kako bi se mogućnost korištenja glavonožaca za živi mamac proširila u odnosu na vrstu i na veličinu jedinke. S obzirom na to da prijedlog novog Pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru i dalje proizlazi iz aktualnog Zakona o morskom ribarstvu, ne postoji mogućnost ublažavanja ograničenja dnevnog ulova koje proizlazi iz članka 33. stavka 3. Zakona (masa od 5 kg koja može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma), čak niti u slučaju invazivnih vrsta. Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Uz tekst prijedloga Pravilnika su 14. travnja 2025. na portalu e-savjetovanja pridruženi i Odluka o osnivanju i imenovanju Povjerenstva za izradu Prijedloga pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu te Standardni obrazac sadržaja dokumenta za savjetovanje s opisom i pojašnjenjima kao i poveznicom na znanstvene studije. |
| 240 | SRĐAN PETRIZIO | Ribolov u zaštićenim područjima, Članak 11. | Protiv sam bilo kakvog ribolova u zaštićenim područjima. Ili je nešto zaštičeno ili nije. Jedino potpuna zabranu ribolova na nekom području (no take zona) ima smisla i daje rezulltat. To ne trebaju biti velika područja i trebalo bi ih rotirati svake 2-3 godine. Osim toga dosta trebalo bi biti neko jedinstveno mjesto na kojem se mogu vidjeti precizne karte svih zona na kojima je zabranjen ili ograničen ribolov. Ako ih već postoji tako nešto ja nisam uspio naći. | Primljeno na znanje | Člankom 7. stavkom 3. Zakona o morskom ribarstvu propisano je da dodatna ograničenja u obavljanju ribolova može propisati ministar nadležan poslove zaštite prirode, uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za ribarstvo. |
| 241 | SRĐAN PETRIZIO | Označavanje ribolovnih alata u rekreacijskom i sportskom ribolovu, Članak 12. | Nije mi jasno zašto broj plovila kao i do sad nije dovoljan? I šta bi trebali svake godine na kavical upisivati novi broj dozvole a stari prekrižiti? ili ste mislili da kupimo novi kavical svake godine??? Da mi je upoznat onog kome ovakve ideje padaju na pamet .. jel taj ikad bio na moru. Predlažem da broj koji se upisuje na kavical bude registarski broj plovila ili u suprotnom neki drugi stalan broj koji se ne mijenja svake godine. Osim toga dovoljno ih je i previše i do sad neoznačenih u moru pa se slabo i nikako vade i uništavaju. bolje krenite raditi svoj posao umjesto da smišljate nove nebuloze | Nije prihvaćen | Nije moguće propisati obavezu da oznaka na plutači bude registracija plovila s obzirom na to da posjedovanje plovila nije uvjet za kupnju posebne dozvole. Stoga to mora biti neka oznaka kojom se alat može povezati s osobom koja obavlja rekreacijski ribolov odnosno upotrebljava ribolovni alat. Kako bi se uspostavila jasna veza između ribolovca i alata, prikladno je da ta oznaka bude broj dozvole. |
| 242 | SRĐAN PETRIZIO | Prijava ulova, Članak 14. | Kao prvo sportski i rekreacijski ribolov bi trebao biti kao što mu i sam naziv kaže sport i rekreacija a ne birkokracija. Ako sam dobro shvatio potrebno je u roku 24 sata od ulova, znači npr. u slučaju jednodnevnog ribolova na moru, po dolasku na kopno ispuniti podatke u aplikaciji. U tom slučaju rezultat će biti da to skoro nitko neće raditi pa su time članci 14 i 15 realno neprovedivi i predlažem njihovo brisanje iz ovog prijedloga pravilnika. Iako sama ideja o nekoj bazi podataka iz koje bi se moglo zaključiti koje ribe ima više a koje manje i praćenje promjena na prvu i nije loša rezultati prikupljni na ovakav način će biti potpuno nerelevantni i potencijalno čak i jako pogrešni i opasno bi po njima bilo stvarati neke znanstveno relevantne zaključke. Predlažem da se zamišljena aplikacija mRecFish ako je već napravljena ostavi za dobrovoljno korištenje u smislu ispunjavanja dobrovoljnih anketa koje bi možda pomogle u sagledavanju količine ulova po vrstama iako bi i to bilo vrlo vjerojatno upitne kvalitete. Prikupljanje podataka na ribolovnim natjecanjima možda ima nekog smisla jer bi time barem bili sigurni da su podaci istiniti. Jedini eventualni smisao evidentiranja ulova bi mogao biti za one koji su više dana na brodu na način da za svaki dan evidentiraju ulov kako bi mogli legalno kod sebe imati 5 kg po danu a ne po izlasku na more. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. Svrha aplikacije mRecFish je prikupljanje osnovnih podataka o ribolovnim aktivnostima i ulovu sportskih i rekreacijskih ribolovaca na razini cijelog Jadrana. Ti podaci omogućit će bolje razumijevanje ukupne ribolovne aktivnosti, sezonalnosti i ciljanih vrsta u sportskom i rekreacijskom ribolovu, što je nužno za znanstvenu procjenu utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na stanje morskih bioloških resursa. Podaci iz aplikacije ne planiraju se koristiti samostalno, već usporedno s rezultatima znanstvenih istraživanja i statistikom gospodarskog ribolova. Sudjelovanje ribolovaca u prijavi ulova doprinijet će se stvaranju realne slike o stanju ribljeg fonda i održivom upravljanju morem. |
| 243 | SRĐAN PETRIZIO | Sadržaj evidencije ulova, Članak 16. | nije mi jasan ovaj članak 16. Znači li to da se bilo kojoj privatnoj osobi tijekom ribolova na brod može u bilo kojem trenu ukrcati neka skupina znanstvenih promatrača??? Što znači "potrebno je osigurati"? tko i kako će to osigurati? Ovo je ili nejasno ili protuzakonito ili i jedno i drugo. Eventualno tako nešto može biti isključivo dobrovoljno. | Primljeno na znanje | Odredbe članka 16. prijedloga Pravilnika odnose se na nacionalne obveze utvrđene Nacionalnim planom prikupljanja podataka u ribarstvu Republike Hrvatske, što je u sukladnosti s člankom 8. stavkom 4. Zakona o morskom ribarstvu. Odredba je u tekst pravilnika uključena kako bi se osigurala provedba propisanih obveza, pravodobno i sustavno prikupljanje podataka te usklađenost s važećim nacionalnim i europskim propisima. Znanstvene promatrače imenuje ministar u skladu s člankom 48. Zakon o morskom ribarstvu. U daljnjoj doradi članka razmotrit će se dodatna pojašnjenja kako bi se izbjegle nejasnoće. |
| 244 | SRĐAN PETRIZIO | Prodaja dozvola za sportski i rekreacijski ribolov na moru, Članak 18. | članak 4 (4) Sve vrste dozvola za sportski ili rekreacijski ribolov u dijelovima mora zaštićenim u kategoriji nacionalnog parka, posebnog rezervata i parka prirode izdaje Ministarstvo, a prodaju javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjem. Predlažem da se ukine izdavanje SVIH vrsta dozvola (rekreacijskih, sportskih, gospodarskih, ...) i u potpunosti zabrani ribolov u nacionalnim parkovima, rezervatima i parkovima prirode. U čemu se sastoji njihova zaštita ako se tamo i dalje lovi? Ako se to ipak ne želi napraviti predlažem da prodaja i tih dozvola bude online na isti način kao i sve ostale dneve,višednevne i godišnje dozvole. | Nije prihvaćen | U skladu s člankom 29. stavkom 5. Zakona o morskom ribarstvu dozvole za ribolov u dijelovima mora koji su zaštićeni na temelju propisa o zaštiti prirode prodaje nadležna javna ustanova. U skladu s člankom 7. stavka 3. Zakona dodatna ograničenja u obavljanju ribolova u zaštićenim područjima propisuje ministar nadležan za zaštitu prirode uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za ribarstvo. |
| 245 | SRĐAN PETRIZIO | Prodaja dozvola za sportski i rekreacijski ribolov na moru, Članak 19. | pohvalno je što se u današnje vrijeme dozvole mogu kupiti online ali ono što me smeta je da prilikom kontrola pogotovo na brodu policija traži isprintane dozvole i znaju prigovarati kad im se pokaže dozvola na mobitelu. Nije mi jasno zašto bi uopće trebali imati bilo kakvu dozvolu pa čak i osiguranja za plovilo i podatke o registraciji broda kod sebe a pogotovo u papirnatoj formi. Ipak se ribolov obavlja u morkim i prljavim uvjetima gdje papiri a ni mobiteli nisu baš prikladni. Predlažem da se ugradi u pravilnik/zakon da je prilikom obavljanja ribolova dovoljno imati osobnu iskaznicu s OIBom po kojem svaka inspekcija može online dohvatiti sve potrebne podatke. Time bi se i kontrolorima uštedjelo vrijeme koje sad troše na bespotrebno prepisivanje podataka u zapisnik umjesto da sve imaju već pripremljeno. | Primljeno na znanje | Ministarstvo izdaje dozvole u elektroničkom obliku i kontrola dozvola vrši se preko identifikacijskog dokumenta. Obrazac u prilogu Pravilnika predstavlja Potvrdu o kupnji dozvole. |
| 246 | SRĐAN PETRIZIO | Posebne odredbe o prodaji dozvola za rekreacijski ribolov , Članak 20. | Članak 20. > (5) U slučaju da pravna ili fizička osoba iz stavka 1. ovoga članka ne uplati u Državni proračun novčana sredstva odmah po izvršenoj prodaji dozvole Ministarstvo će onemogućiti daljnju prodaju dozvola i raskinuti ugovor iz stavka 2. ovoga članka. stvarno je nevjerojatno da netko u pravilnik napiše "odmah po izvršenoj prodaji" bez da opiše što znači ODMAH. Iako nakon pročitanog cijelog pravilnika to više nije ni čudno. Tko god da ga je pisao taj stvarno nije za ovaj posao. Zakoni i pravilnici bi trebali biti jasni, jednoznačni, razumljivi i provedivi a ovaj to svakako nije. | Primljeno na znanje | Odnos između Ministarstva i pravnih i fizičkih osoba ovlaštenih za prodaju dozvola regulira se ugovorom. Na temelju članka 60. Zakona o morskom ribarstvu Ministarstvo ima pravo provedbe upravnog nadzora. |
| 247 | SRĐAN PETRIZIO | Posebne odredbe o prodaji dozvola za ribolov u zaštićenim područjima, Članak 22. | Stvarno je nevjerojatno da u nacionalnim parkovima bude bilo kome dozvoljen ribolov a posebno komercijalan. Kakva je to onda zaštita? Uvođenje više no take zona je sigurno najbolji način za očuvanje i poboljšanje ribljeg fonda pa neka nacionalni parkovi budu apsolutne no take zone za sve. Po meni i parkovi prirode bi trebali biti u istom rangu, ili barem da ih se podjeli u recimo dvije zone pa da se no take zone rotiraju svake 2-3 godine. Prodaja dnevnih i višednevnih dozvola u parkovima prirode, ako se baš ne želi to ukinuti, bi trebala biti moguća i online a ne samo osobno. | Primljeno na znanje | U skladu s člankom 7. stavkom 3. Zakona o morskom ribarstvu dodatna ograničenja u obavljanju ribolova u zaštićenim područjima propisuje ministar nadležan za poslove zaštite prirode uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za ribarstvo. |
| 248 | SRDJAN IVAN RICHTER | Dozvole za sportski i rekreacijski ribolov za ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske, izuzev zaštićenih područja, Članak 4. | Noćni lov ostima pod svjetlom donosi ponekad ulove od preko 100kg koji se na crno prodaje, to ne može biti rekreativni ribolov. Treba definirati broj vrša i udica na parangalu. Treba pojačati ribarsku inspekciju i motivirati policiju na kontrolu alata i ulova. | Primljeno na znanje | Ograničenja u korištenju vrša i parangala propisana su u članku 6. Prijedloga pravilnika. |
| 249 | SLAVO DRAGOJEVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani, Ne slažem se s novim prijedlogom pravilnika, smatram da je prijedlog novog pravilnika neprovediv. Dosadašnje ograničenje ulova na 5 kg plus kapitalni primjerak je prihvatljivo. Ograničenje za ulov 1 ribe od svake vrste je totalno bezveze i neprovedivo. Postojeći pravilnik treba ostati na snazi, samo ga treba bolje provoditi i uvesti lovostaj za sve vrste riba. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje lovostaja. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. |
| 250 | SLAVKO KARAČIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Ne slažem se s novim pravilnikom za sportski ribolov, dapace mislim da ga je napisao netko tko nikad u životu nije lovio ribu. Apsurdno je ići zaštićivati ribolovni fond na temelju štete koju napravi sportski ribolov, koji zauzima samo par posto ukupne ulovljene kvote sveukupnog ribolova. Dok se ne provode inspekcije na moru nije bitno koji i kakav će pravilnik biti pa ni tako jeli dozvoljeno 3 ili 5 kg u sportskom ribolovu. Također ako će se provoditi pravilnik pomoću inspekcije na moru, onda nije ni bitno toliko pomoću čega će se riba lakše uloviti ako se svi pridržavamo max ulova po dozvoli | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava kontrole i nadzora kako samostalnom odgovornošću tako i doprinosom putem sustava prijave. Ovdje posebno ističemo kako su u suzbijanju nelegalnog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova građani koristan i vrijedan izvor informacija te skrećemo pažnju da je za prijavitelje ilegalnih radnji osigurana potpuna anonimnost, a mogućnost takve prijave osigurana je putem web stranice Uprave ribarstva (https://ribarstvo.mps.hr/default.aspx?id=87). Prijavitelj prilikom prijave sumnje na nelegalnu radnju sam odabire želi li ostaviti svoje kontakt podatke radi mogućnosti povratnog kontaktiranja ili želi ostati u potpunosti anoniman, u kom slučaju niti ribarska inspekcija ne zna tko je osoba koja je izvršila prijavu. Brojne uspješne akcije temeljile su se upravo na tom principu te potičemo sve građane da se uključe i daju doprinos ako imaju spoznaje o tome tko, kada i gdje obavlja nelegalnu aktivnost. |
| 251 | ŠPORTSKO RIBOLOVNO-EKOLOŠKA UDRUGA "LANTERNA" | Naknada za dozvole, Članak 5. | što se tiče cijena dozvola za sportski ribolov na moru su previse visoke i svako povečanje cijena će poticat ljude da ne kupuju dozvolu nego se bave krivolovom. bilo bi bolje cijenu dozvola spustiti ili ostaviti na istoj razini te uvest puno veće kontrole na moru. | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 252 | SINIŠA SAVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Opće odredbe | Dugogodisnji sam podvodni ribolovac, kojem je to drugi sport, kraj profesionalnog.Time se bavim 20ak dana godišnje,i iskljucivo radi sporta i razonode.Svaki podvodni ribolovac, koji lovi ribu po pravilima, zna koliko je to tesko i koliko se puta vratio kuci praznih ruku, jer nije htio tuci malu ribu.Mislim da je i dosadašnji zakon preoštar, jer se njime dodatno ograničavaju osobe koje se bave ribolovom iz sporta, i koji osobno konzumiraju ono sto ulove, te ih se stavlja u isti koš, kao i one koje to rade iz financijske koristi.Ovo se odnosi i na ribolov na površini, kojim sam se prije rekreativno bavio. Ovaj prijedlog zakona, prvenstveno će pogoditi sportaše i rekreativce, koji ce izgubiti volju za ovim oblikom aktivnosti, a oni koji zarađuju od toga, će uvijek naći način, jer oni to rade zbog novaca.Moj mišljenje, je da treba bolje provoditi postojeći zakon, a ne ga dodatno pooštravati, jer otići na more u ribolov, nije isto kao otići na peškariju i donijeti ribu. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 253 | SINIŠA ORDULJ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Što se tiče članka 7,stavak 4 predlažem zabranu upotrbe bilo kakovi elektronskih električnih i hidrauličnih pomagala a možda čak i udica jer se i one rade pomoču struje .Vratite nas u srednji vjek tamo nam je i mjesto. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 254 | SINIŠA ORDULJ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Mislin stvarno da onaj ko je pisao prijedlog zakona nije uopče vodio računa o moru i ribljem fondu več samo o interesima malog broja profesionslnih ribara.Ako itko uništava naše more to su oni koji u plitkim kanalima i uz obalu vuku i pašu mrižama a iza njih ostaje pustoš.Dobivaju jeftinije gorivo i poticaje za što ? Može li prosječni hrvat sebi priuštititi tu ribu što je oni prodaju na ribarnici po zlato.Ograničite njih a nemojte trenirati strogoču na nama koji smo sretni ako ulovimo ručak za svoju obitelj.Hočete nam određivati i koliko se puta ljeti smijemo okupati u moru ? | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 255 | SINIŠA GRADEČAK | Naknada za dozvole, Članak 5. | Jel ovo poskupljenje vic? Ajde da se stim novcima nešto korisno napravi, ali sumnjam. | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 256 | SINIŠA GRADEČAK | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Zašto mjenjati sustav koji funkcionira? Uvedite više kontrole, više lovostaje i no Fishing zone koje vrijede za sve ribolovce. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 257 | SINIŠA GOTOVINA | Prijava ulova, Članak 14. | nitko nije obavezan imati pametan mobilini uređaj i znati se koristiti istim , treba ispitati ustavnost ove odredbe gdje se nameće da ste dužni kupiti i znati se koristiti pametnim uređajem kako biste otišli u ribolov | Primljeno na znanje | Kupnjom dozvole na temelju koje je dozvoljeno iskorištavati resurs od značaja za Republiku Hrvatsku, građani preuzimaju određene obaveze, no sama kupnja dozvole je čin slobodne volje. Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno. Po objavi Pravilnika osigurat će se pristup aplikaciji te će se kroz početno prijelazno razdoblje, prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Obaveza će se uvoditi postepeno, a za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) tek od 2030. godine. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Odredbe članka 14. ne sprječavaju da nositelju dozvole prilikom vođenja evidencije pomaže druga osoba. |
| 258 | SINIŠA GOTOVINA | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | ponovo se diskriminira sportski i rekreativni ribolov, nepotrebno je mijenjati prijašnje stavke. Treba povećati kontrole na moru, uvesti lovostaje i zaštićene no take zone samo tako se može očuvati riblji fond, i odrediti maksimalnu veličinu plašta lignje za živi mamac traži pojašnjenje struke da nam objasni svrhu te odredbe. | Primljeno na znanje | Člankom 13. stavkom 2. trenutnog Pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru propisano je da glavonošci ulovljeni u sportskom i rekreacijskom ribolovu koji se zadržavaju, moraju biti označeni dubokim zarezivanjem glave u predjelu između očiju, osim lignji (Loligo vulgaris) namijenjenih za žive mamce pri čemu duljina plašta lignje namijenjene za živi mamac ne smije biti veća od 20 cm. Iako je ista odredba zadržana i u prijedlogu Pravilnika koji je bio na e-savjetovanju, uzimajući u obzir dostavljene komentare Ministarstvo je spremno korigirati odredbu kako bi se mogućnost korištenja glavonožaca za živi mamac proširila u odnosu na vrstu i na veličinu jedinke. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. |
| 259 | SINIŠA GOTOVINA | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani, Zabrinut sam novim prijedlogom zakona o sportskom ribolovu jer samo ograničava prava nas sportskih ribolovaca, dok neće utjecati na stanje ribljeg fonda stoga me zanima u čiju de korist donosi ovakav prijedlog zakona o sportskom ribolovu? Nadalje ako je potrebno očuvanje ribljeg fonda onda postoje bolja rješenja kao zaštićene zone gdje je ribolov zabranjen i sportskim i profesionalnim ribarima, isto tako riba kad je u mrijestu treba zabraniti izlov i puštanje u prodaju. Za regulaciju prodaje ribe na crno potrebna je povećana kontrola nadležnih institucija, jer onaj koji ribu prodaje na crno ovaj zakon ga neće sprječiti, samo će naštetiti većini ribolovaca koji su uvijek u regulativi i poštuju propise. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 260 | SINIŠA GOTOVINA | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru | označavanje ulova je besmisleno i nepotrebno, potrebne su češće kontrole na moru od nadležnih institucija | Primljeno na znanje | Obaveza označavanja ulova jasno je propisana člankom 33. stavkom 1. Zakona o morskom ribarstvu, dok je stavkom 6. istoga članka propisano da se način označavanja propisuje Pravilnikom. |
| 261 | SINIŠA GOTOVINA | Posebne odredbe kod lova na veliku ribu, Članak 9. | tune ima dovoljno i treba u određenom periodu dozvoliti lov tune svim ribolovcima sa dozvolom i zadržavanje 1 primjerak godišnje uz prijavu ulova nadležnim institucijama. | Nije prihvaćen | Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 262 | SINIŠA GOTOVINA | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | (4) Prilikom ribolova udičarskim alatima bez obzira na vrstu dozvole, zabranjeno je koristiti elektromehanički ili hidraulični pogon. Po ovom prijedlogu nije razumljivo na što se zakon odnosi dali na električno GPS sidro, elektromotorni pogon električnog pogonskog motora plovila, ili vinč za podizanje tereta, ili elektro role za ribolov na velikim dubinama. smatram da je zabrana upotrebe električnog GPS sidra i električnog pogonskog motora plovila koji je bez co2 emisije neosnovan i štetan. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 263 | SINIŠA GOTOVINA | Naknada za dozvole, Članak 5. | Povećanje cijena je neopravdano, pogotovo ako se uzme u obzir da za taj iznos korisnici dozvola nemaju nikakve koristi niti se poribljava nit se radi na posebnim zaštinim zonama gdje je zabranjen ribolov kako za sportski tako i profesionalni ribolov. | Primljeno na znanje | Raspodjela sredstava koja potječu od dozvola za sportski i rekreacijski ribolov propisuje se Pravilnikom o sportskom i rekreacijskom ribolovu, na temelju članka 13. stavka 6. Zakona o morskom ribarstvu. Što se tiče dijela sredstava koja se zadržavaju u Državnom proračunu, ona se koriste u skladu s člankom 13. stavkom 3. Zakona o morskom ribarstvu. Poribljavanje trenutno nije obuhvaćeno Zakonom o morskom ribarstvu. |
| 264 | SINIŠA BERNETIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Ovo predloženo pravilo može samo povećati izlov, nikako smanjiti. U stvarnom svijetu van zakonodavnog ureda - svi će se ulovljeni zubaci čuvati na barci. Ako se vidi policija na horizontu, ostavlja se najveći, a svi manji se bacaju nazad u more. Zakon je nemoguće provesti, ako većina ljudi ne želi ga provoditi. Mislim da bi zakonodavci trebali raditi na osnovi brojeva. Ulov amatera je zanemariv prema ulovu profesionalaca - čak i ako se uključe krivolovci. Kada bi uklonili zakon o sportskom i rekreacijskom ribolovu, godišnji izlov bi umjesto 60000t, bio 60001t. Kojeg to smisla uopće ima? | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. Uzimajući značaj utjecaja u obzir, mjere sadržane u prijedlogu Pravilnika imaju za cilj osigurati dugoročnu održivost ribarstva. |
| 265 | SINIŠA BERNETIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Ribljom fondu je očito potrebna zaštita od svih načina izlova a zna se tko najviše lovi a to sigurno nisu rekreativni i sportski ribolovci nigdje u svijetu pa niti kod nas. Teško se oduprijeti dojmu da je svrha predloženih izmjena kao i onih provedenih predhodnih godina ..više usmjerena na osiguranje punjenja državne blagajne i pogodavanje odredjenim skupinama nego na stvarno očuvanje ribljeg fonda. Da nije tako ne bi se jos davno ukinuo lovostaj za odredjene vrste kao i zone totalne zabrane na godisnjoj bazi. Potpuno se slažem sa kolegama i smatram da je ovaj prijedlog sa ograničenjem broja jedinki potpuno besmislen i kaotičan te sam uvjeren da če ukoliko isti bude usvojen rezultirati sa večom štetom nego koristi….. po za Ribu naravno, jedino če se blagajna možda lakše puniti a to nebi smijela bit svrha izmjena. Ako mislimo dobro Ribi, vratimo Lovostaj i osigurajmo joj nesmetan mrijest a sportske ribolovce motivrajmo da čuvaju ribu a ne ih frustirati na predložen način. Kontrole mrijesta su najlakše izvodive a pozitivno rezultiraju na riblji fond. U svakom slučaju struka bi trebala imati glavnu riječ a ne ciljanje na naš novčanik koji nam svakim danom nemilosrdno napadate naplačivanjem našeg tradicionalnog načina življenja na otocima i priobalju. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje lovostaja. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovog propisa. |
| 266 | SINIŠA ARULA | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Sustavno ubijate ovaj sport pogodovanjem velikim igračima, jakim alatima i totalno apsurdnim kvotama. Rijetko koji podvodni ribolovac prodaje ribu. Osobno lovim za svoje potrebe i ako sam u mogućnosti ulovit veću ribu uz ispunjenje kvote ne vidim razlog zašto nebi kapitalnu ribu ulovio što nam je svima i cilj. Kako ćemo danas sutra djecu odgajat, da im govorimo eh ma pusti neka pravi brodovi love ribu, pogni glavu i odi na ribarnicu kupit skupu ribu, rađe igraj igrice doma. Iz fotelje je teško sudit nekome ko je od malih nogu u ribolovu, učio od djedova. Samim ovime potičete inat ribolovaca da idu u još gore "prekršaje" . | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 267 | SINIŠA ARULA | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Posebne odredbe za ribolov podvodnom puškom | Podvodni ribolov je najselektivniji način sportskog ribolova. Prema tome uz sve silne napore koji se ulažu u ovaj sport, previše smo ugroženi raznim neškolovanim i nestručnim upravljanjima brodicama, gliserima, jet-ovima, zatim i dalje postoje prijetnje nehumanih ljudi koji bacaju dinamit ili bombe u more. Izloženi smo raznim prirodnim nepogodama i samim time borba je dovoljna. Koncetracija u ovom sportu nesmije izostati. Uz to sve moram napomenut da nnekolicina podvodnih ribolovaca čisti podmorje od raznog smeća, i za to nas treba dodatno kaznit? A zašto čistimo to smeće, jer u tom prekrasnom sportu nam smeta i većina nas je ekološki osvještena. Kroz dugi niz godina svega sam se nagledao na moru, od krivolova do toliko grdih prekršaja u nautici. Osobno, prvo što bi zabranio je ludar ili mrežu potegaču!! Naš jedini alat za lov ribe je puška. Kolko je drugima tehnologija pomogla da budu jači i uspješniji, mi ovisimo o samima sebi, snalažljivosti, spretnosti i malim postotkom o opremi. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 268 | SILVIJO LONČAREVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Prijava ulova | poštavani sličan pokušaj prijavljivanja dolaska , odlaska i ulova bio je prije par godina u slatkovodnom ribolovu..neću pametovat, samo pitajte kolege kako to funkcionira kod njih i ima li smisla..sve će vam biti jasno..nikako ne funkcionira, a jezera i ribnjaci se poribljavaju, ribe označavaju, zna se skoro u komad koliko i kakve ribe ima, i ništa korisno nije bilo od te aplikacije..a vi mislite da ćete voditi evidenciju polovljenih riba ? u Jadranu ? u moru ? aj opet razmislite.. lp | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno. Po objavi Pravilnika osigurat će se pristup aplikaciji te će se kroz početno prijelazno razdoblje, prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Obaveza će se uvoditi postepeno, a za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) tek od 2030. godine. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Odredbe članka 14. ne sprječavaju da nositelju dozvole prilikom vođenja evidencije pomaže druga osoba. |
| 269 | SILVIJO LONČAREVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Postojeći pravilnik je donekle dobar. Ono što je potrebno izmijeniti 1. Pomno odabrane "no take" zone koje će se mijenjati 2. Lovostaj na sve vrste 3. Bolje provođenje postojećeg zakona 4. cijene ribolovnih dozvola staviti u još kategorija (obala, plovilo, mjesto stanovanja, socijalni status , svi branitelji bez plačanja, pogotovo dragovoljci...) lp | Primljeno na znanje | Prijedlozi 1. i 2.: Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. Prijedlozi 3. i 4.: Primljeno na znanje. |
| 270 | SILVIJO LONČAREVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu | poštovani članak 4 trebalo bi zaista bolje i razumljivije sročiti, na što se točno odnosi..ako se odnosi na pramčane motore, zaista nema smisla..ostavio sam komentar u cijenama dozvola, možda pramčani motor uvrstiti u cijenu sa nekom posebnom /dodatnom simboličnom cijenom, ako nam baš želite uzeti novce, i mislite da se ulovi riba više, no i to bi bio presedan naspram cijele europe koju obožavate..ta famozna europa daje silne poticaje za sunčevu energiju, eko, zeleni,..pitajte gđu rimac, zna ona..umjesto da nam date poticaj za kupovinu tih pramčanih motora, jer oni rade na bateriju, a baterija se puni sunčevom energijom, ne palimo pente, sipamo gorivo u more, ispušni plinovi, sidra koja oru dno, i svašta još što se ne mogu niti sjetiti..ovo ideja , ako se zaista odnosi na ukidanje ekoloških sredstava, zaista ima puno pravo da se razmotri kao tužba za ljudska prava i protiv eu direkcija..eto, da znate ! lp | Primljeno na znanje | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 271 | SILVIJO LONČAREVIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | poštovani..nikako se ne slažem sa povećanjem cijena, pogotovo sada u ovom inflacijskom i još uvijek za nas prelaznom razdoblju u eure..malo bi ipak trebalo pričekati da se narod financijski oporavi..barem Hrvati..ove druge dapače, oderite koliko možete..baš suprotno, dozvole za ribolov s obale bi trebalo smanjiti drastično, čak i ukinuti, uz naravno punoooooo punoooo strože kontrole ribočuvarskih i ostalih službi. Ali, sad ću lupit malo i sebe po džepu, tekuću cijenu ostavio bih za ribolov iz plovila, uz malu nadoknadu za svaki gadget na plovilu..par eura ako koristiš sonder, pa par eura ako koristiš pramčani motor, za svaki dodatni alat koji euro..ne treba pretjerivati, simbolične nadoknade, jel ipak ruku na srce svaki neki dodatak pomaže imat ribu/kg više..slično kako se i sada doplaćuje svijetlo za lignje, ili vrša, parangal, puška, što već.. Bilo bi to sasvim pošteno prema djeci, penzićima, ljudima koji pokušavaju svoj prvi ribolov..obale je nešto sasvim drugo od dalekog kulfa, brakova i dubina..ako se imalo razumijete u ribolov, znate o čemu pričam.. Isto tako mogu se razmotriti cijene koštanja po mjestu stanovanja..koliko izlazaka (mogućih) ima stanovnik na obali naspram onog npr u Slavoniji ? jasno mi je da nije moguće svima ugoditi, pravo i pravda nikada nisu išli zajedno, ali barem se potrudite da nađete neku "zlatnu" sredinu..poslušajte i malo glas naroda, jer tu ste i ponajviše radi nas.. lp | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 272 | SILVIJE UJEVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Potrebno je povećati nadzor na moru, a ne izmjene pravilnika, ovakvim prijedlogom samo se povećaju krivolovci, jer tko krade tom mrtvo slovo na papiru ništa ne znači, ovim prijedlogom se poštene ljude pretvara u krivolovce. | Primljeno na znanje | Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Svjesni da postoji potreba postizanja snažnijeg odvraćajućeg efekta sankcija, ovo pitanje kao i daljnje osnaživanje sustava praćenja, kontrole i nadzora će se dublje razmatrati prilikom revizije zakonskog okvira. |
| 273 | SILVIJE UJEVIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Ovim prijedlogom o dopuštenom ulovu poštene ribolovce pretvarate u krivolovce, a tko krade taj će uvijek krasti bez obzira na pravilnik, potrebno je uvesti nadzor, jer bez nadzora i novi i stari pravilnici su samo mrtvo slovo na papiru. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 274 | SILVIJE UJEVIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | čl. 7. toč. 4. potrebno je definirati na što se točno mislilo ovim prijedlogom | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 275 | SILVIJE UJEVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Glavni problem starog, pa tako i budućeg pravilnika je taj što ga nema tko provoditi. Za zaštitu ribljeg fonda potrebno je ustrojiti čuvare prirode na svakom otoku koji će nadzirati bilo koji oblik ribolova i po mogućnosti odrediti zone potpune zabrane ribolova, kao što sada planiraju na Visu. Ja kao sportski ribolovac, pa i većina mojih ribolovnih poznanika zbog obaveza i posla isplovimo u koliko vrijeme dopusti možda dva puta mjesečno i rijetko dođemo blizu 5 kilograma ulova s posadom od 2 do 3 člana. Sadašnji prijedlog je potpuno apsurdan (jedna riba iz svake vrste), kao da smo mi glavni krivci za uništavanje Jadrana, pogledajte po tržnicama koju nedonoščad prodaju i nitko ne reagira, ugradite kamere profesionalnim ribarima na brodove pa ćete imati nadzor šta se sve i koliko lovi. Naravno sad je i problem u sportskom ribolovu ekološki električni motor, možda električna rola, pisac nije bio dorečen pa možemo samo nagađati, a na oba sredstva troše se lijepi novci od kojih država ima korist. lp | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Inspekcijski nadzor nad provedbom odredbi Zakona o morskom ribarstvu i propisa donesenih na temelju njega smiju provoditi isključivo ribarski inspektori i viši ribarski inspektori te ovlaštene osobe kako je propisano člancima 61. i 61.a Zakona o morskom ribarstvu. |
| 276 | SILVANO SAGANIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Zašto se ovo mijenja, kako je bilo do sad je bilo sasvim uredu. godišnje možda uspijem izaći 10 puta, do pošte imam 7-10 milja i sad ulovim jednu ribu pa moram nazad kući. 5kg plus kapitalaj je sasvim uredu. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 277 | SILVANO SAGANIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Stavak 4 je nejasan na šta se podrazumijeva. Ako se misli na pogon brodice ne vidim razlog zašto bi se zabranilo nešto što je prihvatljivlje za okoliš nego da mi radi dizel motor cijeli dan, a ako se misli na pogon role neznam zašto bi se to zabranilo kad su role u slobodnoj prodaji kao i vanbrodski električni motori. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 278 | SERGEJ MATULIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Najapsurdniji i najskandalozniji prijedlog koji zapravo u fino zabranjuje sportski i rekreativni ribolov. Mislim da nema smisla pisati zašto, jer su kolege već sve detaljno elaborirali i u potpunosti se slažem sa napisanim. Dosadašnji zakon od 5 kila plus kapitalac je sasvim u redu jer većina rekreativaca ne ulovi toliko. Podsjetio bi da su udica i podvodna puška selektivni alati i da je gotovo nemoguće da riblji fond zbog takvog lova bude ugrožen. Ako se stvarno želi sačuvati riblji fond, onda se treba fokusirati na pridnene koće koje uništavaju sve živo i mrtvo na dnu i na kilometre mreža koje su još uvijek u moru iako su neke zabranjene poput popona, zatim na plivarice koje zapasuju ribu u mrijestu i izvlače je na tone i na podvodne ribolovce sa bocama koji noću devastiraju brakove. To su pravi uništavaći podmorija, a ne sportski i rekreativni ribolovci. Što se tiče prodaje po restoranima, dovoljno je kontrolirati restorane, a ne maltretirati kaiće i male brodice na moru i nepotrbno trošiti resurse jer to neće pomoći suzbijanju šverca ribe. Meni je osobno ta odredba o zabrani prodaje glupa, jer je ljeti potražnja još uvijek veća od ponude i mislim da bi bi u određeno doba godine trebalo i sportašima dopustiti prodaju manje količine uz plaćanje poreza, umjesto da se kupuje nekvalitetna riba iz uvoza. Jer ako netko ulovi dopuštenih 5 kila ribe, sasvim je svejedno da li će je prodati, pa će je pojesti turisti ili će je ponijeti doma i sam pojesti. Na taj način bi se smanjio šverc i napunio proračun. Zato ovaj prijedlog o ulovu jedne ribe iz svake vrste treba obrisati jer je besmislen i doprinijeće samo tome da ljudi više neće kupovati dozvole i posredno će negativno utjecati i na prodavače ribolovne opreme, što će opet rezultirati sa manje novaca u proračunu, a na riblji fond neće imati pozitivnog utjecaja jer će se samo povećati krivolov. Pravo na more imaju svi,a ne samo šačica profesionalnih ribara koji žele imati monopol i u čiju je korist, očigledno, ovaj prijedlog i napisan. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Prodaja ulova iz negospodarskog ribolova zabranjena je na međunarodnoj razini (GFCM i EU) te propisana i Zakonom o morskom ribarstvu. |
| 279 | SENAD OSMANAJ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, PRILOG 6. | Prema mome mišljenju bi trebala postojati mogućnost kupnje cjelogodišnje dozvole za ribolov preko cijele kalendarske godine, ne samo do 1. ožujka. Razumijem da je nakon 1. ožujka cijena viša, no svrha institucije ne bi trebala biti zarada na rekreacijskim ribolovcima. Tako netko tko zakasni kupnjom do 1. ožujka plača više, a vrijeme valjanosti pada iz 365 dana na 150 dana. Također bi se trebala uvesti sezonska dozvola od npr. 1.6 do 31.9. za rekreativce. | Nije prihvaćen | Razdoblje kupnje godišnje dozvole propisano je u članku 29. stavku 2. Zakona o morskom ribarstvu. Vezano za prijedlog uvođenja sezonskih dozvola upućujemo vas da je Prijedlogom pravilnika propisana mogućnost kupnje dozvole u trajanju od 150 dana. |
| 280 | SAŠO RAŠOVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani, iznimno su rijetki sportski ribolovci koji mogu skupiti više od 10-ak izlazaka na more kroz godinu, zamislite da ste slobodni samo vikendom a tada je baš loše vrijeme, tko se bavi ovim sportom zna o čemu pričam. I kad se napokon posložilo da možete na more, vi ulovite jedan primjerak ribe i morate doma. Treba i napomenuti da je ovo skup sport di imate stalne troškove i di se stalno ulaže u nešto novo. od održavanja veza, do održavanja broda i motora, od obnavljanja i popravljanja opreme do potrošnog materijala di se skupi pozamašna svota, na sve to mi uredno plaćamo davanja Državi pa nebi bilo loše da se provede istraživanje o prosječnim iznosima o potrošnji i davanjima, jer ovim izmjenama nebi samo mi izgubili. Postojeći zakon je sasvim ok, treba uvesti više kontrole jer problem je u pojedincima, ne mora većina ispaštati, ne postoji selektivniji ribolov od sportskog, kada ulovimo ribu,ako je mala, vraćamo ju i onda preživi, dok u nekim drugim slučajevima ona i može biti vraćena natrag ali nažalost neće preživiti. Treba uvesti zone sa zaštitom od bilo kakve vrste ribolova, di će se riblji fond obnoviti ali naravno, pojačati kontrole da svi toga i drže. Također dio pravilnika je nejasan dali se odnosi na elektromotore, također oni koji se bave ribolovom znaju da je to puno "zdraviji" način sidrenja od pravog sidra. Evo primera, dođete i bacite sidro, zakačite za kamen, često da bi sidro popustilo morate sa barkom vući sidro i tu dolazi do štete na morskom dnu, ima situacija di konop pukne i dolazi do onečišćenja na dnu. Elektromotorom nema zagađenja mora, ni zraka, ne dolazi do nikakave štete tako da bi uveo elektromotor kao obavezu a ne branio. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava kontrole i nadzora kako samostalnom odgovornošću tako i doprinosom putem sustava prijave. Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 281 | SAŠA LJUBIČIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Poštovani, Ovim putem želim izraziti primjedbu na Članak 7., stavak 4. prijedloga pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru, koji glasi: Prilikom ribolova udičarskim alatima bez obzira na vrstu dozvole, zabranjeno je koristiti elektromehanički ili hidraulični pogon Ovaj stavak nije dovoljno jasno definiran i ostavlja prostor za različita tumačenja. Konkretno, nije navedeno odnosi li se zabrana na upotrebu ribolovnih elektro rola (elektromehanički pogon) ili na električne pogonske sustave broda (npr. električni motori za pozicioniranje na GPS točki tj. alternativni pogonski motor broda kojeg većina ribolovaca koristi kao dodatni sigurnosni motor u slučaju da glavni motor stane) Ako se zabrana odnosi na korištenje elektromotora za sidrenje plovila, tada smatram da je ovaj propis potpuno besmislen i neopravdan. Takvi sustavi ne daju nikakvu nerazumnu prednost ribolovcima niti narušavaju sportski duh ribolova, već isključivo pomažu u ekološki prihvatljivijem i sigurnijem ribolovu. Bacanje sidra i oranje po dnu su daleko veća ugroza od električnog "sidra" Molim da se navedeni stavak preciznije definira kako bi se izbjegle nejasnoće i moguća pogrešna tumačenja u njegovoj primjeni. Također predlažem da se izričito navede odnosi li se zabrana na ribolovne električne role ili na pogonske sustave plovila. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 282 | SAŠA HRKAČ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Posebne odredbe kod lova na veliku ribu | Ribolovac smije obavljati rekreacijski ribolov tuna, igluna i iglana uz posjedovanje sportske dozvole i dozvole za lov tuna, igluna i iglana. Te su dozvole posebne i mogu trajati jedan (1) dan, tri (3) dana ili sedam (7) dana. Te mu se dozvoljava zadržavanje ulova jedne ribe unutar trajanje dozvole sukladno pravilniku o minimalnim ulovnim veličinama . Ulov je obavezno potrebno prijaviti putem aplikacije Zabranjena je svaka prodaja ili nuđenje na prodaju riba ulovljenih u rekreacijskom ribolovu. Zabranjen je ulov, zadržavanje na plovilu, prekrcavanje, iskrcaj, prebacivanje, prijevoz, skladištenje, prerada, prodaja, izlaganje i nuđenje na prodaju tuna ulovne veličine manje od 30 kg ili vilične duljine manje od 115 cm. Ne pridržavanje ove odredbe a pronalaženje ulova tune na brodu dovodi do sankcioniranja sukladno pravilniku i zabrane dobivanja dozvole za lov velike ribe na 1 godinu | Nije prihvaćen | Novi Pravilnik donosi se na temelju postojećeg Zakona o morskom ribarstvu koji zadaje osnovni okvir. Sva pravila i ograničenja koja se propisuju samim Zakonom ne mogu se izmijeniti odredbama Pravilnika jer je Pravilnik propis nižeg reda. Uzimajući ovo u obzir skrećemo pažnju da su zabranjene vrste u sportskom i rekreacijskom ribolovu propisane u članku 32. stavku 1. Zakona o morskom ribarstvu te su dodatne odredbe za ribolov tune propisane u članku 32. stavcima 2. - 4. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 283 | SAŠA HRKAČ | Ribolovni alati, njihova količina i karakteristike, Članak 6. | potrebno je ubaciti DOPUŠTENE KOLIČINE ULOVA U ŠPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU U športskom ribolovu i rekreacijskom ribolovu dopušteno je dnevno uloviti i sakupiti do pet kilograma riba i drugih morskih organizama po ribolovcu, a dopuštena dnevna količina ulova može biti veća za masu jedne ribe ili drugoga morskog organizma kojim se premašuje dopuštenih pet kilograma. Dopušteno je sakupljanje morskih organizama: školjkaša, puževa i mnogočetinaša, a u dozvoljenom dnevnom ulovu udio živih školjkaša i puževa smije biti do 2 kilograma, osim dagnji (Mytilus galloprovincialis) kojih smije biti do 5 kilograma. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 284 | SANDI CETINA | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Smatram da je ovaj prijedlog pravilnika neprovediv.Treba pojačati kontrole,uvesti lovostaje za pojedine vrste riba i uvesti NO TAKE ZONE. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava te pozdravljamo odgovorno ponašanje svakog pojedinca. |
| 285 | ROKO URLIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Ovi članak je besmislen,glupast i nelogičan, ovo može predložiti i napisati samo ona osoba koja pojma nema o moru...ovo je apsurdno. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 286 | ROKO KAŠTELANAC | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Ovim komentarom izražavam nezadovoljstvo predloženim propisima, kažnjava se kriva skupina ljudi, više izlova obavi jedna koča u jednoj večeri nego što cjelokupna populacija rekreativnih ribolovaca sa Šolte može uloviti u cijeloj sezoni udičarskim alatima. Pojačati kazne i kontrole profesionalnim ribarima (kočama, plivaricama itd.) uvesti no take zone i opći lovostaj umjesto ove kajgane | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 287 | ROKO AMULIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Kao sportski ribolovac, dijelim mišljenje većine kolega u svom okruženju – postojeći zakon (5 kg + kapitalni primjerak) je sasvim dobar i primjeren. Problem nije u propisu, već u njegovoj provedbi. Ako želimo dodatno zaštititi riblji fond, umjesto novih ograničenja, smislenije bi bilo uvesti 'no take' zone i pojačati nadzor. | Primljeno na znanje | Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Svjesni da postoji potreba postizanja snažnijeg odvraćajućeg efekta sankcija, ovo pitanje kao i daljnje osnaživanje sustava praćenja, kontrole i nadzora će se dublje razmatrati prilikom revizije zakonskog okvira. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova. |
| 288 | ROBERTO STOJNIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Poštovani, Ove predložene izmjene zakona o sportskom ribolovu očito favoriziraju komercijalne interese nauštrb rekreativnih ribolovaca. Umjesto poticanja održivog ribolova i očuvanja mora, ograničavaju se prava sportskih ribolovaca koji već sada poštuju stroga pravila. Tražim da se prijedlog zakona doradi u suradnji s ribolovnom zajednicom, uzimajući u obzir stvarne potrebe i očuvanje ribolovne tradicije. Sportski ribolov nije problem – već dio rješenja! | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi na nijednu specifičnu odredbu Pravilnika. |
| 289 | ROBERT STIJELJA | Naknada za dozvole, Članak 5. | Ja sam rekreativni ribolovac, svake godine plaćam dozvolu koja sada košta više nego što ulovim riba, idem 3 puta godišnje po par dana na ribolov sa prijateljima radi odmora, pobjeći od svega od posla, uživanje i opuštanje uz more. Ne ulovim puno a neki put ništa. Apsurdno je i smiješno ograničavanje ulova 5 kg + 1 kapitalac, još nikad nisam ulovio toliko a idem na ribolov već 5 i više godina. Smatram da ovim prijedlogom se insinuira da su sportski i rekreativni ribolovci najveća opasnost, a svima je poznato da svi oni zajedno ne mogu uloviti koliko može jedan profesionalni ribar s jednom mrežom. Tjerate ljude koje vole more i sve što je vezano uz more svojim ograničavanjem ulova kao i podizanjem cijena dozvola koje su ionako visoke. Ovim vašim postupkom potičete samo da će biti mane priliva novca za članarine i da ljudi pecaju na crno. Smatram da ovakav prijedlog nije za ionako već dovoljno siromašne građane RH. Zanima me kome se pogoduje ovaj PRIJEDLOG. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 290 | ROBERT KRIVIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Clanak 4 je ponižavajući, nema javno dostupnih dokaza o štetnosti upotrebe el.motora za gps sidrenje. Članak 4 zvuči retrogradno ako se misli na gps sidra jer za razliku od klasicnog sidrenja ne unistava dno i ekosustav na dnu. Zapravo bi gps sidrenje trebalo biti obavezno. Iz ovoga je vidno da je zakonadavca neki lobi od interesa vlastitoga zbog predrasude o vecem ulovu uvjerio da u zakon stavi zabranu gps sidra tijekom sportskog ribolova. Osobno sam planirao nabavu gps sidra jer je korisna i nestetna tehnologija koja uz ogranicenja o ulovu nece utjecati na riblji fond. U 21 stoljecu da netko moze na ovakav nacin Vladu uvjeravati da zabrani gps sidro je podmuklo i ponizavajuce. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 291 | ROBERT BERGER | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Prijedlog pravilnika sadrži izuzetno puno nelogičnosti, kontra produktivnih, nelogičnih, stručno ne potkrepljenih izmjena te je isti ukoliko ima potrebe za izmjenama postojećeg potrebno odraditi u suradnji sa športsko ribolovnim društvima/udrugama. Po predloženom izgleda da se represija hoće izvršiti na djelu ribolovaca koji imaju najmanji ZANEMARIV utjecaj na riblji fond Jadranskog mora. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 292 | ROBERT BERGER | Sadržaj evidencije ulova, Članak 15. | Članak 15. isto i prethodni Članak 14. besmisleni sa traženjem besmislenih podataka i kose se za zakonom GDPR uredbom. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. Pristup aplikaciji omogućen je nakon kupnje dozvole te se ne traži unos dodatnih osobnih podataka. |
| 293 | ROBERT BERGER | Prijava ulova, Članak 14. | Članak 14. BRISATI ili omogućiti druge opcije evidencije. Ako osoba ne posjeduje, ne koristi elektronički uređaj koji podržava korištenje aplikacije ograničavate istu tj. DISKRIMINIRATE osnovna ljudska prava. | Primljeno na znanje | Kupnjom dozvole na temelju koje je dozvoljeno iskorištavati resurs od značaja za Republiku Hrvatsku, građani preuzimaju određene obaveze, no sama kupnja dozvole je čin slobodne volje. Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno. Po objavi Pravilnika osigurat će se pristup aplikaciji te će se kroz početno prijelazno razdoblje, prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Obaveza će se uvoditi postepeno, a za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) tek od 2030. godine. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Odredbe članka 14. ne sprječavaju da nositelju dozvole prilikom vođenja evidencije pomaže druga osoba. |
| 294 | ROBERT BERGER | Ribolov u zaštićenim područjima, Članak 11. | Članak 11. Kompletno izbaciti i KOMPLETNO zabraniti ribolovu u zaštićenim područjima ili dati da svi mogu kupiti predmetnu dozvolu SVE OSTALO JE DISKRIMINACIJA! | Nije prihvaćen | Člankom 7. stavkom 3. Zakona o morskom ribarstvu propisano je da dodatna ograničenja u obavljanju ribolova može propisati ministar nadležan poslove zaštite prirode, uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za ribarstvo. |
| 295 | ROBERT BERGER | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Članak 10. stavka (5) nepotrebna izmjena postojećeg pravila 5kg + trofej vjerojatno bude i kontra produktivna jer će se mrtva riba bacati nazad u more i uzimati već primjerak (KRIVOLOVCE SA PRELOVOM NI OVAJ PREDLOG NI DOSADAŠNJI ZAKON NEĆE SPRIJEČITI - TREBA KONTROLIRATI!!!) | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 296 | ROBERT BERGER | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Članak 7. stavka (4) BRISATI! JER JE APSOLUTNO NE DEFINIRANO NA ŠTO SE ODNOSI! ili dodatno i razumno pojasniti za što je zabranjeno je koristiti elektromehanički ili hidraulični pogon! | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 297 | ROBERT BARIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani, tko god je autor prijedloga novog pravilnika, nikad više ne bi smio dobiti ulogu u kreiranju bilo čega vezanog za sudbinu našeg mora, ljudi koji od mora žive ili u moru uživaju, uključujući i pravila vezana za ribarstvo bilo kakvog oblika. Prijedlog pravilnika je katastrofalno loš i ovdje se radi vjerojatno o najvećoj ludosti koje je vaše ministarstvo ikad iznjedrilo. Moja poruka je jednostavna; Gospodine ministre, hitno provedite kontrolu nad ovime što vam ljudi rade i spriječite ih da naprave ovu ludost. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 298 | ROBERT BARIČEVIĆ | Posebne odredbe o prodaji dozvola za sportski ribolov te o raspodjeli i trošenju namjenskih sredstava, Članak 21. | Na čemu se temelji izračun po kome 14% sredstava od dozvola predstavlja troškove distribucije i prodaje dozvola? Molim detaljno pojašnjenje izračuna. | Primljeno na znanje | Raspodjela sredstava rezultat je analize potreba i utrošenih sredstava u proteklom razdoblju. |
| 299 | ROBERT BARIČEVIĆ | Posebne odredbe o prodaji dozvola za rekreacijski ribolov , Članak 20. | Na čemu je utemeljen omjer 85:15%? Što predstavlja spomenutih-definiranih 15%? | Primljeno na znanje | Raspodjela sredstava koja potječu od dozvola za sportski i rekreacijski ribolov propisuje se Pravilnikom o sportskom i rekreacijskom ribolovu, na temelju članka 13. stavka 6. Zakona o morskom ribarstvu. 15 % predstavlja dio sredstava koji zadržava prodavatelj. |
| 300 | ROBERT BARIČEVIĆ | Sadržaj evidencije ulova, Članak 15. | Kako se mogu valorizirati podatak o broju jedinki, ukupnoj masi u kilogramima i/ili prosječna dužina u centimetrima? | Primljeno na znanje | Podaci o broju jedinki, ukupnoj masi i prosječnoj dužini predstavljaju osnovne biološke i kvantitativne pokazatelje koji se koriste u različitim aspektima praćenja ribolovnih aktivnosti i stanja ribljih resursa. Podaci se mogu unijeti procjenom ili mjerenjem, a u slučaju djelomičnih podataka (npr. samo masa i broj jedinki) aplikacija koristi biometrijske formule za okvirno izračunavanje nedostajuće vrijednosti. Vrijednost ovih pokazatelja ne temelji se na apsolutnoj preciznosti svake prijave, nego na mogućnosti praćenja ukupnih obrazaca i promjena kroz vrijeme. Upravo ovi podaci važni su u kontekstu utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na pojedine vrste. |
| 301 | ROBERT BARIČEVIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Potpuno neprihvatljiv članak. Temeljme čega se radi diskriminacija obveze unosa ovisno o tipu dozvole? Nadalje, je li na cijelom području ribolovnog mora RH osigurana pokrivenost mobilnim signalom kako bi se obveza mogla ispunjavati? | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno. Po objavi Pravilnika osigurat će se pristup aplikaciji te će se kroz početno prijelazno razdoblje, prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Obaveza će se uvoditi postepeno, a za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) tek od 2030. godine. Aplikacija mRecFish u funkcijama ima dva načina rada: "online" i "offline", kako bi bilo moguće korištenje na lokacijama sa slabim signalom ili bez internetske pokrivenosti. Također, sukladno članku 14. stavku 6. predloženog Pravilnika, evidencija ulova u aplikaciju unosi se najkasnije 24 sata nakon završetka ribolova. |
| 302 | ROBERT BARIČEVIĆ | Ribolov u zaštićenim područjima, Članak 11. | Temeljem kojeg propisa se mogu primjenjivati posebna pravila u zaštićenim područjima i ta pravila mogu biti ograničena samo na neki skup ljudi? Javna ustanova može odabrati koje dozvole će prodavati i po kojoj cijeni - što je s jednakošću svih građana, a koja je zajamčena Ustavom RH? Što ako javna ustanova odabere prodaju dozvola koje nisu namijenjene svim građanima RH? Zaštićena područja trebala bi biti pod posebnom brigom RH i čuvati prirodu, a ovim člankom to se potpuno izokrenulo. Zaštičena područja trebala bi definirati država i na tim područjima trebala bi biti na snazi ograničenja koja definira dežava. Tako to, naravno, rade normalne i razvijene zemlje koje vode brigu o svojim prirodnim bogatstvima i resursima. Primjerice u Engleskoj postoji državna ustanova koja se bavi uzgojem i vraćanjem u prirodna staništa ugroženih vrsta riba. | Primljeno na znanje | Člankom 7. stavkom 3. Zakona o morskom ribarstvu propisano je da dodatna ograničenja u obavljanju ribolova može propisati ministar nadležan poslove zaštite prirode, uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za ribarstvo. Javna ustanova, u skladu s člankom 28. Zakona propisuje visinu naknade za dozvole koje izdaje Ministarstvo. |
| 303 | ROBERT BARIČEVIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Ogrničenja navedena u ovom članku također nikako ne govore u prilog ribolovnog turizma kao samo jednog od segmenata turizma u RH, već govore u prilog gašenju ribolovnog turizma u RH, a što nikako ne bi trebala biti orijentacija kojoj bi dio vlasti trebao težiti. U prvom dijelu članka ponovo se propisuje obveza odsjecanja repne peraje kao neki normalni postupak koji bi, kao, trebao onemogućiti prodaju ribe ulovljene u sportskom i rekreacijskom ribolovu. No, u stvarnosti to se zapravo nikada ne događa. Ukoliko država želi smanjiti krivolov i nelegalnu prodaju ribe - ulova, to treba raditi, primjerice, u restoranima te provjeravati ulazne račune za ribu koju restoran prodaje. To je postupak koji nije kompliciran ni skup i za koji ne trebaju skupa plovila i intervencije - jednostavno inspekcije trebaju raditi svoj posao. Što se tiče ograničenja od 1 komada određenih vrsta riba - isto smatram neadekvatnim, no molim pojašnjenje zašto se na ovom popisu nisu našle orada i brancin, kao kvalitetne, ugrožene i jako tražene vrste? Čini mi se kao da je to opet neki pokušaj regulacije krivolova na potpuno pogrešan način i na potpuno pogrešnom mjestu. Na kraju, molim pojašnjenje propisivanja maksimalne duljine lignje za mamac. | Primljeno na znanje | Obaveza označavanja ulova jasno je propisana člankom 33. stavkom 1. Zakona o morskom ribarstvu, dok je stavkom 6. istoga članka propisano da se način označavanja propisuje Pravilnikom. Člankom 13. stavkom 2. trenutnog Pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru propisano je da glavonošci ulovljeni u sportskom i rekreacijskom ribolovu koji se zadržavaju, moraju biti označeni dubokim zarezivanjem glave u predjelu između očiju, osim lignji (Loligo vulgaris) namijenjenih za žive mamce pri čemu duljina plašta lignje namijenjene za živi mamac ne smije biti veća od 20 cm. Iako je ista odredba zadržana i u prijedlogu Pravilnika koji je bio na e-savjetovanju, uzimajući u obzir dostavljene komentare Ministarstvo je spremno korigirati odredbu kako bi se mogućnost korištenja glavonožaca za živi mamac proširila u odnosu na vrstu i na veličinu jedinke. Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 304 | ROBERT BARIČEVIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Je li dozvoljeno korištenje pogonskog motora kod bilo kakvog lova ostima u RH? Na što se točno misli pod korištenjem elektromehaničkog i hidrauličkog pogona - stavak 4. | Primljeno na znanje | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 305 | ROBERT BARIČEVIĆ | Ribolovni alati, njihova količina i karakteristike, Članak 6. | Potrebno je jasno definirati ribolovne alate i opremu, kako bi svima bilo jasno o čemu se točno radi. | Primljeno na znanje | Ministarstvo će unaprijediti izričaj u članku 7. stavku 10. Prijedloga pravilnika uvrštavanjem reference na Pravilnik o obavljanju gospodarskog ribolova na moru mrežama stajaćicama, klopkastim, udičarskim i probodnim ribolovnim alatima te o ribolovu tramatom koji sadržava odredbe o konstrukcijsko-tehničkim osobinama alata koji se koriste i u sportskom i rekreacijskom ribolovu. |
| 306 | ROBERT BARIČEVIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Koji su temelji razlozi za povećanje cijena dozvola? Uvažavajući orijentaciju Hrvatske turizmu, bilo bi zaista lijepo da se u i ovom Pravilniku vidi i transponira ta orijentacija. Kao što sam u uvodu spomenuo, ribolov treba biti jedan od segmenata koji će omogućiti Hrvatskoj podizanje spektra turističkih usluga, aizuzetno skupe dozbole tome sigurno neće pomoći. Nedvojbeno je da se kroz segment ribolovnog turizma tusirtička sezona u RH može i treba značajno produljiti i vjerujem da bi to trebao biti jedan od ciljeva koje bi ovaj Pravilnik trebao osigurati. Radi toga bih radio vidio komentar-odgovor Ministarstva turizma i Vlade RH na ovaj komentar. Sportski i rekreacijski ribolov nikako se ne može promatrati isključivo kroz prizmu ribolova ili ulova već mora obuhvatiti segment sporta i rekreacije i to je zapravo ono što je najvažnije osigurati - neometano i jednostavno bavljenje sportslkim i rekreacijskim ribolovom kako bi isti bio što masovniji i time osigurao popratne benefite. | Primljeno na znanje | Gospodarski i negospodarski ribolov oslanjaju se na žive morske resurse koji su ograničeni i zahtijevaju odgovorno upravljanje, a ne masovno poticanje. |
| 307 | ROBERT BARIČEVIĆ | Pojmovi, Članak 3. | Potrebno je jasno i nedvosmisleno definirati veliku ribu, a tek nakon toga se može definirati oprema. Pojam nosivosti role je nešto što je potpuno nepoznato u svijetu ribolova i ribolovne opreme. OVdje nedostaje i definicija role. A eventualno bi morali govoriti o nosivosti kočnice role, no niti time se ne mogu ograničavati alati za love neke vrste ribe, već samo tehnike lova. Primjerice, ako koristite lagan i osjetljiv štap i malu varalicu, ne možete koristiti debelu i tešku strunu, niti tešku rolu. | Nije prihvaćen | Zakon o morskom ribarstvu člankom 28. stavkom 1. točkom e) podtočkom 2. jasno navodi da se posebna dozvola odnosi na alat za veliku ribu, a ne na vrste. Zakona o morskom ribarstvu člankom 30. stavkom 3. propisuje da se pravilnikom određuju karakteristike alata. Uzimajući ovo u obzir, u kontekstu okvira zadanog Zakonom o morskom ribarstvu, Pravilnikom je jedino moguće propisati karakteristike alata za koji je potrebna posebna dozvola, za što je u suradnji sa strukom odabran kriterij nosivosti kao objektivan i provjerljiv. |
| 308 | ROBERT BARIČEVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Ovaj prijedlog Pravilnika predstavlja preveliku birokratizaciju sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, pogotovo što je Hrvatska zemlja jako orijentirana turizmu te ovakvi propisi nikako ne idu u prilog toj orijentaciji Hrvatske. Teško je shvatiti kako je tako nešto uopće moguće, odnosno kako se mogu uopće pripremati propisi koji su kontra tog temeljnog smjera države. S aspekta turizma ribolov (i kopneni i morski) bi trebalo gledati kao segment koji mora i treba omogućiti turizmu produljenje sezone i otvaranje novih tržišnih niša unutar turizma. Mnoge zemlje odavno su to shvatile, a mi??? Pogledajte za primjer ribolovni turizam na Floridi. Ili mnogo bliže - pogledajte ribolovne propise u susjednoj Italiji: za ribolov na moru, s obale, nije potrebna nikakva dozvola. Ili cijena ribolovna dozvole za turiste u regiji Veneto, koja traje 3 mjeseca, je 12 eura. A u Hrvatskoj su čak i dnevne dozvole puno skuplje od toga. Ovakva birokratizacija ribolova na moru otjerat će mnoge sportske i rekreativne ribolovce od ribolova na našem moru, tijekom njihovog posjeta Hrvatskoj, a to državi nikako ne bi trebalo biti u interesu. Mnoge zemlje su odavno shvatile kako prihod od ribolova ne treba gledati kroz cijene dozvola, već kroz sve popratne aktivnosti koje ribolov donosi: smještaj, najam plovila, vodiči, restorani,… Cijene dozvola trebaju biti takve da omoguće masovni sportski i rekreacijski ribolov koji će onda, kroz segmente koji su vezani uz ribolov (gore spomenuto, plus ribolovna industrija) osigurati benefite za cijelu zajednicu. Problemi koje ovaj prijedlog pravilnika pokušava riješiti i propisati sigurno se neće riješiti donošenjem ovakvog ili sličnog pravilnika već se trebaju rješavati prisutnošću i kontrolama kako bi ljudi poštivali propise. Primjerice, prodaja ribe na crno, neće se riješiti ovim ili bilo kojim drugim pravilnikom ili propisom, već se treba rješavati strožim kontrolama kod onih koji otkupljuju takav ulov i poslje ga stavljaju na tržište te na njemu naknadno višestruko zarađuju. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 309 | RATKO DRAGOVIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Postojece ogranicenje ulova, 5kg + kapitalac, je sasvim u redu. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 310 | RADOSLAV MILIN | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Pravilnik potpuni promašaj, potpuno ne razumijevanje sportskog i rekreacijskog ribolova. Uvedimo rotirajuće ''No take'' zone i stroge lovostaje za kompletan ribolov te ispoštovati već postojeće zakone rijesit ce te sve probleme | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. |
| 311 | PREDRAG JELIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Ako se zabrana odnosi na pramčane motore, to je toliko besmisleno jer je to ekološki puno bolja opcija sidrenja od klasičnog sidra koje ruje po dnu. Ako se radi o elekričnim rolama to je zanemariv broj. U svakom slučaju zabrana pramčanih motora isključuje umirovljenmike, invalide i ostale slabije ili bolesnije ribolovce da uopće idu u ribolov. Osim toga, hoće li ministarstvo lil vlada obeštetiti ljude koji već imaju MinnKote i sl. koje su legalno kupljene, plaćen porez itd. Ja imam pramčani motor, olakšava mi pozicioniranje u ribolovu, nikada nisam ni blizu dosegao 5 kg dnevnog limita, kao ni većina ribolovaca. Treba kažnjavati one koji na crno prodaju ulov, jer će on i uvijek naći način da ulove više od dozvoljenog. Treba uvesti red, kažnjavati prekomjerne izlove i prodaju, ali ostavite nas normalne umirovljenike da uživamo u ribolovu na našim barkama s Minnkotama. | Primljeno na znanje | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 312 | PREDRAG FILIPOVIĆ | Označavanje ribolovnih alata u rekreacijskom i sportskom ribolovu, Članak 12. | Registarski broj plovila bi trebao biti dovoljan za identifikaciju. Alternativni prijedlog je upisivanje OIB-a na plutaču s obzirom da vlasnik dozvole, ne mora neminovno polagati parangal s vlastitog plovila. | Primljeno na znanje | Nije moguće propisati obavezu da oznaka na plutači bude registracija plovila s obzirom na to da posjedovanje plovila nije uvjet za kupnju posebne dozvole. Stoga to mora biti neka oznaka kojom se alat može povezati s osobom koja obavlja rekreacijski ribolov odnosno upotrebljava ribolovni alat. Kako bi se uspostavila jasna veza između ribolovca i alata, prikladno je da ta oznaka bude broj dozvole. |
| 313 | PJERO UVODIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Opće odredbe | Smatram da je dosadasnji pravilnik dobar ali ga treba bolje provoditi | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 314 | PETRA BAŠIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Podržavam limitiranje veličine lignje za živi mamac. Na male lignje se love bolje veliki gofovi (15+ kg) i zubatci (8+kg) jer je riba poslatala sumljičava i bolje prima manje lignje, pogotovo kad nas je 5-6 na brodu i svi spuštamo žive lignje na gofove u driftu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 315 | PETAR VRVILO | Prijava ulova, Članak 14. | ... nakon evidencije ide porez na ulov....!!! | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 316 | PETAR VRVILO | Prijava ulova, Članak 14. | Sportski i rekreacijski ribolov je ulovno zanemariv u odnosu na profesionalni ribolov...nikakve evidencije se nebi trebale voditi za čisti rekreacijski i sportski ribolov....to je razonoda i tradicija...evidencije trebaju voditi profesionalci i oni koji nesto znace po pitanju ulova.... | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. |
| 317 | PETAR VRVILO | Označavanje ribolovnih alata u rekreacijskom i sportskom ribolovu, Članak 12. | Kada cete se vise nauciti da svaka oznaka mora biti dovoljno visoka sa bijelim treptajucim svjetlom vidljivim na 2nm.... najprije naucite osnove sigurnosti pomorskog prometa pa onda pisite pravila... | Primljeno na znanje | Način označavanja ribolovnog alata u moru u sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru proizlazi iz Provedbene uredbe 2025/274. |
| 318 | PETAR VRVILO | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | .... najprije triba prominit sektor za upravljanje resursima flotom i ribolovom... i zaposlit kadar koji za cilj ima odrzivostt marikuture i očuvanje ribljeg fonda a ovi politicki podanici koji provode samovolju ribara za burek i jogurt neka izvole obrazlozit razlog zbog kojeg se uopce išta mijenja...RADNO TIJELO MINISTARSTVA DAJTE IME I PREZIME OSOBA KOJE SU PISALE PRIJEDLOG I NEKA JAVNO ISTUPE PRED JAVNOST I OBJASNE PROBLEME I RAZLOGE.... | Primljeno na znanje | U izradi nacrta prijedloga Pravilnika sudjelovalo je Povjerenstvo osnovano Odlukom ministra (KLASA: 011-01/24-01/50, URBROJ: 525-12/718-24-10) od 28. studenog 2024. godine u kojemu su sudjelovali predstavnici dionika i predstavnici znanstvene zajednice, a komentari članova uzeti su u obzir i uklopljeni u konačan nacrt prijedloga u mjeri u kojoj je to bilo moguće, posebno uzimajući u obzir ograničenja koja su zadana Zakonom o morskom ribarstvu, a koja se Pravilnikom ne mogu mijenjati. Prijedlog Pravilnika je stavljen na e-savjetovanje na 30 dana a uz tekst prijedloga Pravilnika su pridruženi i Odluka o osnivanju i imenovanju Povjerenstva za izradu Prijedloga pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu te Standardni obrazac sadržaja dokumenta za savjetovanje s opisom i pojašnjenjima kao i poveznicom na znanstvene studije. |
| 319 | PETAR VRVILO | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Najprije ovaj članak se kosi sa zakonom a i sa zdravim razumom...dozvoljen je parangal od sto udica na koji se moze uhvatiti samo nekoliko riba jer se u pravilu na parangal uhvati samo par vrsta ribe....i ovim priejdlogom količine ulova se diskrimira sportski ribolovac a pogoduje se profesionalcima koji čine nezamislivu štetu na floru i faunu.... primjer... plivarica "legalno" svijetli ciljano na lignje i to na brakovima dubine 20 m i u vrijeme zabrane svjetla za sportske ribolovce. Tim činom najprije uništavaju morsko dno jer su im mreže vise od dubine, izlovljavaju tone sitne športskim ribolovcima zabranjene lignje (jer ne smiju koristiti svjetlo dok potonji unistavaju sve pred sobom) i sve pod zastitom vlasti. Sportski ribolov na gire navedenu ribu niposto ne smije uopce biti ograničen brojjem ribe jer u tom slucaju sportski ribolovac ne smije uhvatiti "jedne gradele" ribe za prehranu iako ulov na nikakav nacin ne utjece na fibolovni fond. Ako nešto ne utječe onda niti nema smisla vec je to izravno pogodovanje lobijima. Pojacajte kontrolu prodaju ribe a ne ograničavanje sportskih ribolovaca.... ovo je jasan nacin da se propracun puni kaznama sportskim ribolovcima dok se sa druge strane ne sankcionira preprodaja "na crno".... KOLICINE ULOVA ISKLJUCIVO OSTAVITI PREMA D9SADASNJEM ZAKONU KOJEG IZVOLITE PROVODITI I KONTROLIRATI....isto tako kojom studijom se došlo do zaključka da lignja za zivi mamac ne smije biti dulja od 20cm?.... Valjda bi bilo logičnije i svrsishodnije da nije manja od recimo 10cm....neka se mudrac, autor prijedloga javi za javno obrazloženje navedenoga....ovim prijedlogom se samo podiže cijena ribe na tržištu kako bi se dodatno bogatili povlašteni.... | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10% godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Člankom 13. stavkom 2. trenutnog Pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru propisano je da glavonošci ulovljeni u sportskom i rekreacijskom ribolovu koji se zadržavaju, moraju biti označeni dubokim zarezivanjem glave u predjelu između očiju, osim lignji (Loligo vulgaris) namijenjenih za žive mamce pri čemu duljina plašta lignje namijenjene za živi mamac ne smije biti veća od 20 cm. Iako je ista odredba zadržana i u prijedlogu Pravilnika koji je bio na e-savjetovanju, uzimajući u obzir dostavljene komentare Ministarstvo je spremno korigirati odredbu kako bi se mogućnost korištenja glavonožaca za živi mamac proširila u odnosu na vrstu i na veličinu jedinke. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. |
| 320 | PETAR VRVILO | Posebne odredbe za ribolov podvodnom puškom, Članak 8. | Trebalo bi zabraniti izlov hobotnice podvodnim ribolovcima jer lovom hobotnica koje čuvaju jajašca uništavaju i do dvadesetak tisuća jajašaca a time neposredno č8ne nezamislivu štetu populaciji. Dakle, hobotnice dozvoliti iskljucivo lovom iz brodice ili kopna jer hobotnica koja čuva jajšca se više ne hrani pa je nije moguće uhvatiti iz brodice ili kopna što uvelike sprijecava ugrozu populacije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na argumentiranom prijedlogu zabrane ulova hobotnice u ribolovu podvodnom puškom. Prijedlog ćemo dodatno razmotriti. |
| 321 | PETAR VRVILO | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Plavoperajna tuna je postala problem u Jadranu....usprkos što je ima previse i dalje se potiču uzgajališta i izlovljava višestruko više sitne plave ribe za prehranu nego li je to potrebno za istu kok8ćinu tune u slobodnoj migraciji. Tuna mora biti dozvoljena i sportskom ribolovcu uz uvijet praćenja i prijave ulovljenih jedinki...kvote bi trebale biti barem jedna mjesecno minimalne dopuštene mase prema zakonu po dozvoli jer sportski ulovljena tuna apsolutno nema utjecaj na uzgoj niti na populaciju... | Nije prihvaćen | Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 322 | PETAR VRVILO | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Članak 7 stavak 4. je apsolutno u najmanju ruku bizaran i nedorečen...!!! Treba jasno i nedvojbeno istaknuti o kakvom pogonu se radi... ako je to rola na električni pogon ... kako njen pogon uopce utjece na lov osim što se ribolovac manje umara. Istu koriste iskljucivo zaljubljenici u dubinski ribolov koji hvataju jedino i samo kapitalce koji apsolutno nemaju utjecaj na riblji fond....ako se radi o opremi za podizanje parangala onda treba jasno i nedvojbeno istaknuti da se radi o vitlu za izvlaćenje ribolovnih alata koji također ionako imaju samo profesionalni ribari ili rijetko sportski ribolovci....nadalje, ako se radi o porivu brodice onda znaci da brodica ne smije imati nikakav poriv odnosno vesla što se kosi sa sigurnosti na moru i plovidbenom dozvolom brodice u kojoj je upisan porivni stroj jer je srednji vijek odavno prošao pa svaka brodica ima i porivni uređaj... isto tako neka autor mudrac kaže na koji način se može panulati na ribu (recimo plavu) bez porivnog uređaja..???....ako se radi o elektrouređajima za sidrenje (npr. Minn Kota) na koji to način ovakva vrsta sidrenja utječe na ulov ribe osim što omogućava ribanje na večim dubinama....pramčani porivni uređaji predviđeni za korištenje umjesti sidara sprijecavaju devastaciju dna i ne zagađuju okoliš....dakle, ovaj stavak apsolutno mora biti izostavljen iz pravilnika jer je navedena oprema i napravljena upravo za sportske ribolovce čija je konacna cijena ribe višestruko veća od tržisne i u pravilu ta riba je samo za osobnu dohranu.... | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 323 | PETAR VRVILO | Dozvole za sportski i rekreacijski ribolov za ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske, izuzev zaštićenih područja, Članak 4. | Parangale treba iskljuciti iz športsmog i rekreativnog ribolova jer je apsolutno neselektivan i nema elelmente sportskih aktivnosti a potencijalno je stetan za floru i faunu... | Nije prihvaćen | Po pitanju korištenja parangala u sportskom i rekreacijskom ribolovu ističemo kako se radi o dozvoljenom alatu u ovim kategorijama ribolova prema trenutnom Zakonu o morskom ribarstvu. |
| 324 | PETAR SURJAN | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Opće odredbe | Mislim da je zakon diskriminirajući te da neće pridonijeti zaštiti ribljeg fonda dokle god se ne uvedu "no take zone" i to bi se trebalo odnosit na sve kategorije obavljanja rekreativnog, sportskog i GOSPODARSKOG ribolova. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. |
| 325 | PETAR KRISTIČEVIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Članak 10, stavak 3 - Koji je razlog da lignja veća od 20 cm ne smije biti ješka? Članak 10, stavak 5 - Jako besmisleno ograničenje koje će dovesti do bacanja ili sakrivanja manje ribe u slučaju ulova veće. Ograničenje kilažom je puno efikasnije. Problem i dalje ostaje, izmjenom ga niste riješili: Što ako ribolovac na parngal od 100 udica ulovi 5 pagara, i svi su krepani izašli sa 80 m dubine? Sam u barci, dozvoljeno mu je jednog zadržat, što će napravit s ostala 4? Ubacite opciju za takav "slučajni" prelov, da se ta riba bez sankcija ipak može donijeti doma. Zabranite izlazak na more sljedeća 2-3 dana.. | Primljeno na znanje | Člankom 13. stavkom 2. trenutnog Pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru propisano je da glavonošci ulovljeni u sportskom i rekreacijskom ribolovu koji se zadržavaju, moraju biti označeni dubokim zarezivanjem glave u predjelu između očiju, osim lignji (Loligo vulgaris) namijenjenih za žive mamce pri čemu duljina plašta lignje namijenjene za živi mamac ne smije biti veća od 20 cm. Iako je ista odredba zadržana i u prijedlogu Pravilnika koji je bio na e-savjetovanju, uzimajući u obzir dostavljene komentare Ministarstvo je spremno korigirati odredbu kako bi se mogućnost korištenja glavonožaca za živi mamac proširila u odnosu na vrstu i na veličinu jedinke. Koristimo priliku istaknuti da se ovim Pravilnikom između ostalog želi postići unaprjeđenje ribolovnih praksi koje će doprinijeti smanjenju ribolovne smrtnosti pojedinih vrsta riba i drugih morskih organizama. Doprinos pojedinca i osvještavanje vlastite uloge u odnosu na promjene u stanju ribolovnih resursa ključno je za postizanje boljeg stanja okoliša. |
| 326 | PETAR KRISTIČEVIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Članak 7, stavak 4 - Na koji dio brodske ili ribolovne opreme se odnosi ovaj članak? Na pramčani motor ili na mašinu/rolu za ribolov? U oba slučaja besmislen. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 327 | PETAR KRISTIČEVIĆ | Ribolovni alati, njihova količina i karakteristike, Članak 6. | Članak 6, stavak 1 - Lov glavonožaca sa najviše 2 varalice? Uvedite reda u plasiranje i prodaju setova po 3 ili 4 varalice već gotovih predveza.. U koju kategoriju spada SABIKI? Predvez sa 6-7 ili čak 10 udica? Po vama je i to zabranjeno | Primljeno na znanje | Broj udica se ne definira stoga što postoje razne tehnike ribolova u kojima se koristi različit broj udica. Prema trenutnom prijedlogu odredbi za odmet, kančenicu i panulu nije ograničen broj udica što znači da su različite tehnike poput "sabiki" tehnike u okviru dozvoljenog. Istovremeno, kod povraza za lov glavonožaca smatramo opravdanim podići broj varalica na tri, posebno jer se radi o najčešćem sistemu u ovakvom ribolovu. Također, smatramo da definiranje zasebnih tehnika ribolova nije dobar smjer obzirom da je pojedine tehnike vrlo teško precizno opisati. K tome, kontinuirani razvoj novih tehnika i pristupa zahtijevalo bi učestale izmjene propisa i čestu potrebu za preispitivanjem čitavog okvira. |
| 328 | PETAR KRISTIČEVIĆ | Dozvole za sportski i rekreacijski ribolov za ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske, izuzev zaštićenih područja, Članak 4. | Članak 4, stavak 11 - Imao sam dozvolu za Mali ribolov i od nje svojevoljno odustao zbog "mladih" godina i primanja većih od onih uvjetovanih za produženje iste. Dvije godine sam dobivao Rekreacijsku dozvolu i parangal i nakon toga nestao s liste?? Nije mi bitno, jer cijeli život kupujem sportsku dozvolu zbog podvodne puške, iako zaronim 3 puta godišnje. | Primljeno na znanje | Predlažemo da se obratite Upravi ribarstva za dodatne informacije. |
| 329 | PETAR DRAGOJEVIĆ | Posebne odredbe kod lova na veliku ribu, Članak 9. | Da državljanin RH plaća dozvolu za rekreativni ili sportski ribolov i onda ne smije uloviti određenu vrstu jer se ulov iste prodaje na dražbama u puno većim količinama nego koje bi on mogao ikad uloviti u godini dana je apsurdno. | Primljeno na znanje | Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 330 | PETAR DRAGOJEVIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Diskriminacija ljudi koji nemaju novac ili ne znaju koristiti laptop ili pametni telefon. Ili nemaju internet. Ili ne žele besplatno raditi tuđi posao dok se bave svojim hobijem. | Primljeno na znanje | Kupnjom dozvole na temelju koje je dozvoljeno iskorištavati resurs od značaja za Republiku Hrvatsku, građani preuzimaju određene obaveze, no sama kupnja dozvole je čin slobodne volje. Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno. Po objavi Pravilnika osigurat će se pristup aplikaciji te će se kroz početno prijelazno razdoblje, prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Obaveza će se uvoditi postepeno, a za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) tek od 2030. godine. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Odredbe članka 14. ne sprječavaju da nositelju dozvole prilikom vođenja evidencije pomaže druga osoba. Također, aplikacija mRecFish u funkcijama ima dva načina rada: "online" i "offline", kako bi bilo moguće korištenje na lokacijama sa slabim signalom ili bez internetske pokrivenosti. |
| 331 | PETAR DRAGOJEVIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Stavak 4 nema nikakvog smisla. Ako se odnosi na dodatne motore koji održavaju plovilo na istoj poziciji, alternativa je sidro koje radi istu stvar, a dodatno uništava podmorje. Ako se odnosi na električne role i slična pomagala za izvlačenje ribe, opet nema smisla jer je ulov ograničen kako god okreneš u količini definiranoj po zakonu. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 332 | PETAR DRAGOJEVIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Plaćanje godišnje dozvole za sportski ribolov na moru nema smisla jer niti ribolovac za taj novac dobiva neku dodatnu uslugu niti država time čini išta za dobrobit priobalja. Kada bi se taj novac koristio za očuvanje prirode priobalja, uklanjanje smeća, čišćenje, istraživanja, edukacije, poribljavanje, bilo što korisno i transparentno, tada bi plaćanje te dozvole imalo smisla. Ovako plaćamo dozvolu za ulov par kila ribe godišnje za čiju ukupnu količinu u moru, dobrobit, uzgoj, zdravlje i uvijete za život država nije maknula prstom. Kao ribolovac, imam dojam da taj novac dajem direktno ljudima za gablec da si pojedu nakon što se par sati provozaju gliserom po obali i bace pogled da vide lovi li netko s obale s 2 ili 3 štapa, kako ne bi slučajno istrijebili koju vrstu ili negativno utjecali na ukupne zalihe ribe u Jadranu s dodatnom udicom u vodi 15 dana u godini. Tako da ne odobravam povećanje cijene osim ako uz isto budu prikazani smisleni razlozi s transparentnim planom korištenja tog novca. | Primljeno na znanje | Obaveza plaćanja naknade za obavljanje ribolova proizlazi iz članka 13. Zakona o morskom ribarstvu. Na temelju članka 28. stavka 3. Zakona o morskom ribarstvu ministar pravilnikom određuje cijenu pojedinih kategorija dozvola. Raspodjela sredstava koja potječu od dozvola za sportski i rekreacijski ribolov propisuje se Pravilnikom o sportskom i rekreacijskom ribolovu, na temelju članka 13. stavka 6. Zakona o morskom ribarstvu. Što se tiče dijela sredstava koja se zadržavaju u Državnom proračunu, ona se koriste u skladu s člankom 13. stavkom 3. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 333 | PETAR DRAGOJEVIĆ | Dozvole za sportski i rekreacijski ribolov za ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske, izuzev zaštićenih područja, Članak 4. | Plaćanje godišnje dozvole koja vrijedi samo za kalendarsku godinu umjesto za trajanje od dana kupnje pa idućih godinu dana je trgovački nepoštena praksa zasnovana na lažnom informiranju kupca (naziv je godišnja dozvola). Nema drugog praktičnog smisla. | Nije prihvaćen | Skrećemo pažnju da se novi Pravilnik donosi na temelju postojećeg Zakona o morskom ribarstvu koji zadaje osnovni okvir. Sva pravila i ograničenja koja se propisuju samim Zakonom ne mogu se izmijeniti odredbama Pravilnika jer je Pravilnik propis nižeg reda. Slijedom navedenog skrećemo pažnju na članak 28. stavak 1. točke a) i b) Zakona o morskom ribarstvu u kojem je propisano da se godišnje dozvole izdaju za kalendarsku godinu. |
| 334 | PERE JELIČIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Ostaviti 5 kg dozvoljenog dnevnog ulova, uz uvjet da su dvije iste jedinke i obavezno kidanje repa. Pojačati kontrole i kažnjavati one koji se ne pridržavaju ovoga. Uvesti lovostaj i najmanju veličinu ulovljne jedinke. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete. |
| 335 | PERE JELIČIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Prijedlog da se odbaci zabrana korištenja pramćanog elektro motora jer se u tom slučaju trebaju i mogu korstiti pogonski motori plovila. Sa ovim priedlogom zabrane ništa se ne postiže, a sa motorima dodatno se zagađuje okoliš. | Primljeno na znanje | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 336 | PERE JELIČIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Prijedlog je da se uvede lovostaj koji odredi struka, te obavezna veličina minimalne veličine ulovljene ribe. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete. |
| 337 | PERE JELIČIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Država pritišće da se smanji izlov za osobne potrebe iz samo jednog razloga, da poveća uvoz smrznute ribe i fileta tko zna odakle i upitna je kvaliteta iste. Na stranici Ministartsva prikazan je graf u kojem je vidljivo da se zadnjih godina znatno smanjuje korištenje svježe ribe, a znatno se povećalo korištenje smrznute i filetirane ribe. Što je cilj ovaj zakon o smanjenju ulova, da kupujemo uvozno i smrznuto??? A naše svježe izvozimo, a sve u cilju da država ima korist baš u svemu što se tiče mora a i šire. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. |
| 338 | PERE JELIČIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Prijedlog da se zabrani korištenje pramćanog motora lako se može zaobići. Primjer da danas plovila sa dva vanjska motora ili plovila sa dva unutarnja motora sa IPS driveom, imaju ili lako mogu ugraditi SKYHOOK sa kojim se sve isto može raditi kao i sa pramčanim propelerom samo je razlika da se koriste motori. Ovo je kontradiktorno jer se traži da se smanji ispušta Co2, a ovako cijle dan na motorima na moru itekako se zagađuje zrak. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 339 | ŠPORTSKO RIBOLOVNO DRUŠTVO "ZUBATAC" ZADAR | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | ŠRD Zubatac Zadar u ime članova protivi se predloženim izmjenama pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru, kako u pogledu predloženih povećanja cijena tako i u pogledu nebrojenih restrikcija nametnutih ovim pravilnikom svim sportskim i rekreacijskim ribolovcima. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 340 | PAOLO STOJNIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Poštovani, Kao dugogodišnji sportski ribolovac i zaljubljenik u more, smatram da predložene izmjene Zakona o morskom ribarstvu donose nepravedne i neutemeljene restrikcije prema nama rekreativnim ribolovcima, dok se istovremeno ne rješavaju ključni problemi prelova i devastacije ribljeg fonda od strane industrijskog ribolova. Sportski ribolov nije prijetnja morskom ekosustavu – naprotiv, većina nas poštuje pravila, pridržava se kvota i brine o očuvanju ribljeg fonda. Umjesto da nas se ograničava dodatnim restrikcijama, trebalo bi se fokusirati na stvarne uzroke problema: prekomjerni izlovi od strane velikih komercijalnih plovila, nekontrolirani ulovi i neadekvatni nadzor industrijskog ribolova. Također, sportski ribolov nije samo hobi, već i važan segment turizma koji doprinosi lokalnim zajednicama. Ograničavanje prava rekreativnih ribolovaca imat će ozbiljne posljedice ne samo za nas, već i za turističke djelatnosti, trgovine ribolovne opreme i obalne ugostitelje. Ovim putem apeliram da se zakon doradi u suradnji s ribolovcima i stručnjacima iz sektora, umjesto da se donosi jednostrano pod pritiskom interesnih skupina. Prava sportskih ribolovaca treba zaštititi, a ne dodatno ograničavati. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 341 | FISH ON DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA IZNAJMLJIVANJE PLOVILA, RIBOLOV I TURISTIČKA AGENCIJA | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Poštovani, Kao strastveni sportski ribolovac i vlasnik ribolovnog chartera, te osoba koja već godinama aktivno sudjeluje u očuvanju morskog ekosustava, želim izraziti svoje duboko nezadovoljstvo i zabrinutost zbog prijedloga izmjena Zakona o morskom ribarstvu. Smatram da je ovaj zakon očito napisan pod utjecajem lobija profesionalnih ribara i ljudi koji nemaju stvarnog doticaja s morem i sportskim ribolovom. Umjesto da potiče održivost i zaštitu morskih resursa kroz racionalno i odgovorno upravljanje ribolovom, prijedlog zakona nameće neopravdana ograničenja sportsko-rekreativnim ribolovcima, dok profesionalni ribolov ostaje gotovo netaknut. Ova problematika posebno dolazi do izražaja u nekoliko ključnih točaka: Neopravdana ograničenja za sportske ribolovce – Novi zakon donosi niz restrikcija koje nerazmjerno pogađaju sportske ribolovce, uključujući smanjenje dnevnih ulova, povećanje cijena dozvola i dodatne administrativne prepreke. Dok profesionalni ribolov i dalje eksploatira riblji fond, sportski ribolovci – koji imaju minimalan utjecaj na stanje stokova – postaju glavna meta regulacija. Nedostatak znanstvenih temelja za ograničenja – Donošenje restriktivnih mjera treba se temeljiti na znanstvenim istraživanjima i stvarnim podacima o stanju ribljeg fonda. Umjesto toga, predloženi zakon uvodi mjere koje nemaju jasnu ekološku ni biološku podlogu, a koje će značajno smanjiti broj sportskih ribolovaca i negativno utjecati na lokalni turizam. Ekonomska šteta za lokalne zajednice – Sportski ribolov donosi značajne prihode lokalnim zajednicama kroz turizam, prodaju opreme i ugostiteljstvo. Restriktivne mjere izravno će smanjiti broj sportskih ribolovaca i turista, čime će se nanijeti financijska šteta mnogim obiteljima i poduzetnicima koji žive od ribolovnog turizma. Favoriziranje komercijalnog ribolova nauštrb očuvanja mora – Ako je cilj zakona zaštita morskih resursa, tada je potrebno uvesti strože kontrole nad industrijskim i profesionalnim ribolovom, koji je glavni uzročnik prelova i devastacije ribljeg fonda. Umjesto toga, ovaj zakon pokušava ograničiti obične građane, dok se istovremeno zatvaraju oči pred stvarnim problemima. Stoga, ovim putem apeliram na zakonodavce da odustanu od trenutnog prijedloga i da u proces donošenja izmjena uključe stvarne stručnjake iz područja ribarstva, ekologije i sportskog ribolova. Umjesto represivnih mjera prema sportskim ribolovcima, potrebno je osigurati održiv model ribolova koji će dugoročno štititi riblji fond, a ne pogodovati samo uskim interesnim skupinama. Molim vas da se ovaj prijedlog ozbiljno razmotri i da se osigura pravedan i održiv zakon koji neće ugroziti sportski ribolov i ribolovni turizam u Hrvatskoj. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 342 | ORSAT KOBILIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Postovani smatram da izmjena zakona nece nista promjeniti, PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU je jako lose napisan i ne sluzi za ocuvanje ribljeg fonda vec je napisan na stetu gradjana RH. Molim savjetujte se sa sportskim ribolovnim drustvima. Vecina nas sportskih ribolovaca ima 10 do maksimalno 20 izlazaka na more kroz godinu. Povecajte inspekcije u restoranima i trazite podrijeklo ribe i racun za istu od ugostitelja! Na FB grupama je lako viditi tko nudi ribu na prodaju i ima li isti obrt za ribolov. Lp | Primljeno na znanje | Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava kontrole i nadzora kako samostalnom odgovornošću tako i doprinosom putem sustava prijave. Ovdje posebno ističemo kako su u suzbijanju nelegalnog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova građani koristan i vrijedan izvor informacija te skrećemo pažnju da je za prijavitelje ilegalnih radnji osigurana potpuna anonimnost, a mogućnost takve prijave osigurana je putem web stranice Uprave ribarstva (https://ribarstvo.mps.hr/default.aspx?id=87). Prijavitelj prilikom prijave sumnje na nelegalnu radnju sam odabire želi li ostaviti svoje kontakt podatke radi mogućnosti povratnog kontaktiranja ili želi ostati u potpunosti anoniman, u kom slučaju niti ribarska inspekcija ne zna tko je osoba koja je izvršila prijavu. Brojne uspješne akcije temeljile su se upravo na tom principu te potičemo sve građane da se uključe i daju doprinos ako imaju spoznaje o tome tko, kada i gdje obavlja nelegalnu aktivnost. |
| 343 | OLIVER VEGRIN | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | nevjerojatno je kako se podilazi profesionalnim ribarima, koji mogu imati sve moguce alate, koćariti u valama, bacati kilometre mreza uz kraj, plivaricama potamanti tone i tone orada u mrijestu, feralima potuci sve sto pliva, a s druge strane ogranicavati ljudima da sportskom opremon ulove sebi i obitelji nesto ribe par puta godisnje. Uvedite ribolovne zone, zabrane izlova u vrijeme mrijesta, zabranite sve mreze stajacice uz obalu, stroze kontrolirajte prof ribare kakvu velicinu ribe prodaju na trznicama, koje velicine očiju imaju na mrezama i ako se zna koje velicine ribe smiju biti u prodaji, onda se zna da nesto tu nije u redu.Svi smo za zastitu mora, i ribljeg fonda osim profesionalaca jer nakon njiih u moru ne ostane nista, zato prepravite ove vrlo nejasne clanke i tocno definirajte sto se smije a sto nesmije koristiti, te jaca kontrola profesionalaca, a sto se mene tiče mozete im ukinuti silne povlastice pa da vidimo. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. |
| 344 | OLIVER GRBIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Zabrana ribolova elektricnim sidrom je takva nepravda prema onima koji su ulozili novce u elektricno sidro.Ona kostaju od 2000 eura pa nadalje jer nije samo ugradit sidro nego kupit bateriju punjac platit majstora da sve to montira tako da u konacnici cifra elektro sidra moze kostati i do10 000 eura.Onaj ko je dao predlog o zabrani je to trebao napravit puno prije pojave elektrosidra i na taj bi nacin zaustavio sve one koji su u elektrosidro ulozili novca.Ako se vec zabrani bilo bi fer da drzava otkupi sva elektrosidra koja su korisnici kupili jer nisu znali da ce jedan dan bit zabranjena.Onaj ko je dao prijedlog o zabrani elektrosidra bi trebao znati da elektrosidra ne unistavaju podmorje za razliku od klasicnih sidara i ne zagađuju zrak za razliku od motora jer dosta ljudi umjesto da bace sidro drzu se motorom iznad pozicije.U konacnici svu oni koji se drze zakona ce vrlobrzo uhvatit kvotu koristili elektrosidro ili sidro tako da zabrana elektrosidra nista ne mijenja. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 345 | OLIVER GRBIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Opće odredbe | Zabrana ribolova elektricnim sidrom je takova nepravda prema onima koji su ulozili novce u elektricno sidro.Ona kostaju od 2000 eura pa nadalje jer nije samo ugradit sidro nego kupit bateriju punjac platit majstora da sve to montira tako da u konacnici cifra elektro sidra moze kostati i do10 000 eura.Onaj ko je dao predlog o zabrani je to trebao napravit puno prije pojave elektrosidra i na taj bi nacin zaustavio sve one koji su u elektrosidro ulozili novca.Ako se vec zabrani bilo bi fer da drzava otkupi sva elektrosidra koja su korisnici kupili jer nisu znali da ce jedan dan bit zabranjena.Onaj ko je dao prijedlog o zabrani elektrosidra bi trebao znati da elektrosidra ne unistavaju podmorje za razliku od klasicnih sidara i ne zagađuju zrak za razliku od motora jer dosta ljudi umjesto da bace sidro drzu se motorom iznad pozicije.U konacnici svu oni koji se drze zakona ce vrlobrzo uhvatit kvotu koristili elektrosidro ili sidro tako da zabrana elektrosidra nista ne mijenja. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 346 | OLIVER BANFIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Postovani. Predlazem jos jednom da se u Repliblici hrvatskoj razmotri o mogucnosti dodavanja u djelatnosti ribolovni turistički charter., na taj nacin imat cete evidenciju koliko je zapravo ta usluga trazena na nasem jadranskom moru. I u skladu time zbog prisustva sve vise plavoperajnih tuna da imamo neke pogodnosti za taj elitni ribolov., di gosti koji prisustuju tome su gosti koji si to i mogu prijustit i imaju veliku plateznu moć. Hvala. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 347 | AUTO HIT JEDNOSTAVNO DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA USLUGE | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Savjetujem da ogranicenje ulovljene ribe ostane isto ko i do sada. Nema smisla ogranicavat ribu na primjerke po jednu ribu. Prvo jer kad je sezona necek lovi se samo ta vrsta ribe. Drugo manja ce se riba bacat u more u slucaju ulova vece. Unistit ce se jos vise staniste. Kao trece predlazem da napravite zone u kojim se nesmije obavljat ni jedna vrsta ribolova, koje ce bit zasticene, i riblji fond ce se brzo oporaviti. Slazem se da krivolov treba zabraniti ali ovi pravilnici koji se trenutno presdlažu ne vode rijesenju. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. |
| 348 | OLIVER BANFIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Postovani. Ne slažem se sa većinom vaših prijedloga. Po najvise digitalno vođenje dnevnika, ulova lokacija i slićno. Sto se tić pramcanih elektro motora ako ste se na to odnosili savjetujem da razmotrite situaciju, pramcani elekto motori su pozitivna stvar sto se tice sidrenja jer ne oštecuju morsko dno. Predlažem da treba uvest vece kontrole za prelov, Ali suprotno tome kao covjek sto provodi jako puno dana na moru znam da do prelova se rijetko dojde ili nikad, bar sto se tice sjevera Istre. Vecinom sportskih ribolovca uhvati(ako uhvati) rucak. Ja osobno pustam 90 posto ribe nazad u more i ponesem doma samo odrasle primjerke,dovoljno za ručak. S postovanjem. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova. ali je ujedno i naša potreba. Podaci o ribolovu doprinose boljem razumijevanju utjecaja na resurse i predstavljaju jedan od najvažnijih izvora informacija za donošenje odgovarajućih mjera upravljanja. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno uz početno prijelazno razdoblje tijekom kojeg će se prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Postepenim uvođenjem obaveze elektroničke prijave ulova osigurat će se odgoda primjene za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) do 2030. godine, dok će za ostale kategorije dozvola, ova obaveza stupiti na snagu ranije. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 349 | OLEKSII NAZARENKO | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Novi zakon o obalnom ribolovu, umjesto da rješava stvarne probleme u ribarstvu, prvenstveno pogađa obične rekreativne ribolovce koji s kopna love iz užitka i u skladu s pravilima. Dok se na njih uvode nova ograničenja i prepreke, istovremeno se zatvaraju oči pred ozbiljnijim prijetnjama – organiziranim krivolovcima koji koriste brodove kako bi masovno uništavali riblji fond. Umjesto da se zakonodavne mjere usmjere na one koji stvarno ugrožavaju morske resurse, odgovorni su odlučili dodatno otežati situaciju malim ljudima koji jednostavno žele mirno uživati u svom hobiju. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 350 | OLEG FRGAČIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Prijavljivanje ulova sportskim i rekreativnim ribolovcima je van pameti, da vaganje i mjerenje svakog kneza i zastavice :rolleyes: | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. Ministarstvo će revidirati popis vrsta, imajući u vidu obveze RH prema EU i međunarodnom zakonodavstvu. |
| 351 | SPORTSKO RIBOLOVNO DRUŠTVO "LUC" NOVALJA | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | U ime Srd "Luc" Novalja želio bih samo reći kako je sve ovo oko ovoga Pravilnika nepotrebno, od samoga početka donošenja prijedloga pa do sada pred sam kraj savjetovanja sa javnošću. Smatramo kako bi najbolje bilo ovaj Pravilnik povući iz procedure, ponoviti postupke i razgovore vezane uz isti, a pogotovo na temelju mnogih negativnih kritika koje je ovaj Pravilnik dobio i onda donijeti nešto što će imati smisla jer veći dio ovoga Pravilnika to nema. Ukratko, ono što nam treba je kontrola na moru i izvan njega, no-take zone i kvalitativno i kvantitativno praćenje stanja resursa i sukladno tome donošenje mjera koje će odrediti struka, a ne politika i interesi. Hvala. Predsjednik Srd "Luc" Nino Čemeljić | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ribarstvo je izuzetno zahtjevan sektor za kontrolu i nadzor. No unatoč ograničenim kapacitetima i mogućnostima, Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava te pozdravljamo odgovorno ponašanje svakog pojedinca. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. |
| 352 | NIKŠA MOJAŠ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Članak 10. stavak 5. nema nikakvog smisla, ovo samo pogoduje profesionalnim i drugim ribolovcima koji s ili profesionalno ili poluprofesionalno bave ribolovom. Gospodo draga postojće odredbe 5 kg i jedan kapitalac su dovoljno dobre izvolite primjenjivati zakon. S druge strane krajnje je vrijeme da se kao ministarstvo i država pozabavite radnjama za povečanje ribljeg fonda na način da se prave umjetni brakovi od betona ili starih automobila koji se potapaju na određene pozicije gdje če se ribi omogučiti nova staništa. Time se mogu čuvati područja od kočarenja. To su Japanci i svi drugi pametni narodi odavno stavili u primjenu, dakle treba se aktivno potruditiza obogačivanje ribljeg fonda, a ne samo restriktivnim mjerama ograničavati ljude u njihovom sportu i razonodi. Što ovo znači da kad ulovimo škrpinu a to se događa par puta u godini od rezimo 40 dkg, i ona u kanti krepa. Za pola sata slučajno uhatim škrpinu od 1 kg. Onda bi se dogodilo da će taj ribolovac baciti u more onu mrtvu od 40 dkg a zadržati ovu od kila?? Ovaj članak molim potpuno brišite i ostavite ograničenje 5 kg plus kapitalac. | Nije prihvaćen | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 353 | NIKŠA MOJAŠ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Ne slažem se s člankom 7. stavak 4., to je van svake pameti. Čovjek sam rekreativni ribolovac s 56 g, za ribolov kančanicom na braku na dubini od 90 m više nisam u mogučnosti koristiti sidro radi bolova u vratnoj kralježnici. Vađenje sidra iziskuje veliki napor, stoga je upotreba elektromoora za održavanje na poziciji izuzetno potrebna, nadalje neophodna i jedino moguča. Osim toga upotrebom istih pomagala omogučuje se većem broju ribolovaca da ribaju na istoj poziciji ili nedaleko jedan drugome jer kadse koristi elektromotor za održavanje pozicije nema sidrenog konopa koji opisuje lazni prostor sidra i sprečava se zapetljavanje sidara. S druge strane to je i ekološki puno prihvatljiviji ribolov jer kod korištenja sidara ribolovci godišnje vrlo često znaju izgubiti sidro zajedno sa sidrenim konopom. Moj slučaj: ja sam ribario kančanicom sa bačenim sidrom u more, nedaleko od mene neki je ribolovac ulovio tunu na štapu koja je imala upredenicu. Njegova tuna se zaplela o moj sidreni konop i upredenica je njegova prepilala moj sidreni konop, dakle na dnu mora je ostalo moje sidro sa sidrenim konopom. Da sam i ja koristio minkotu (elektromotor za održavanje pozicije) to se ne bi dogodilo. Ja bi spasio svoje sidro i konop. Ova odredba potpuno eliminira mene od 55 godina za daljnji ribolov na kančanicu odnosno udicu ili bilo što. Molim vas brišite to. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 354 | NIKŠA GAVRANOVIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Dnevnu evidenciju o ulovu u sportskom i rekreacijskom ribolovu obvezni su voditi elektronički putem mobilne/web aplikacije mRecFish (u daljnjem tekstu: evidencija ulova): Ovaj clanak treba izbaciti, pa jeli stvarno ima smisla da osoba u spotrskom i rekreacijskom ribolovu mora uradit evidenciju svog dnevnog ulova, npr par bukvi, kanjaca, ušata i slicno...pa zato i nismo PROFI ribari !!! | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. Ministarstvo će revidirati popis vrsta za koje će se propisati obaveza vođenja evidencija ulova, imajući u vidu obveze Republike Hrvatske prema EU i međunarodnom zakonodavstvu. |
| 355 | NIKŠA GAVRANOVIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Članak 7. 4) Prilikom ribolova udičarskim alatima bez obzira na vrstu dozvole, zabranjeno je koristiti elektromehanički ili hidraulični pogon. Ako mislite na pramcani elektro motor, tipa minn kotu i slicne, zar Električni pogon ne smanjuje emisiju CO2 i korištenje neobnovljivih izvora energije...što je EU odredba za zaštitu ekologije ??? Clanak treba podjednostavniti i dozvoliti pramcane ili krmrne elektro motore ! | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 356 | NIKŠA GAVRANOVIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Totalna glupost, ogranicenje na 1 komad, npr. ribolovac uhvati prvo manji dozvoljeni primjerak i onda u toku dana, veci dozvoljeni primjerak. Sto napraviti, osim bacit galebovima manji primjerak spomenute ribe. Jer naravno svatko hoce veci primjerak. A ako hocete ograniciti tih par riba na 1 primjerak, zasto jos niste naveli i lubina, komarcu, sarak, fratar...itd...mislimda je bolje i realnije ostavit 5kg + trofej | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 357 | NIKOLA TICA | Opće odredbe , Članak 1. | Placam dozvolu vise od 5 godina.U tih 5 godina sam izasao u ribolov najvise 10 puta.I onda kao treba ograniciti ulov nas sportskih ribolovaca.U 10 izlazaka je bilo max 10kg ribe. Ako je mi sportski ribolovci ovako izolovimo onda nam ukinite skroz ribolov.Bolje bi bilo da nasa sredstva kojim placamo dozvole ulozimo u neki dr sport.Jer ova sredstva svakako ne koristite za dobrobit mora neko samo za vlastitu dobrobit. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 358 | NIKOLA ŠPOLJAR | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Novi prijedlog zakona nikako ne pridonosi da se ribolovci istoga pridržavaju već može samo zbuniti ribolovce sa nejasno i komplicirano definiranim pravilima. Poskupljenje dozvole će potencijalno smanjiti broj kupljenih dozvola i povećati broj krivolovaca na moru. Pojačane kontrole ribolovaca na moru i na obali i "no take" zone za ribolov bi uvelike pridonjeli obnovi ribljeg fonda. U akvatorijima koji su pretežno muljevitog ili pjeskovitog dna bi postavljanje umjetnih grebena ili potapanjem "otpisanih" ribarskih brodova na takvim terenima bi ribljem svijetu dale sigurno stanište, uz pojačane kontrole od strane nadležnih službi. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole no isto tako želimo naglasiti važnost pojedinaca i zajednice za funkcioniranje cijelog sustava. Postavljanje umjetnih brakova nije u nadležnosti ovoga Ministarstva. |
| 359 | NIKOLA REPAJIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, PRILOG 6. | Onaj ko je pisao prijedlog, bez uvrede, nikad nije bio na moru i obavljao neki oblik ribolova. Ograničene ribe na 1 kom su obično veće kilaže, tako da se ulovom 3 ili 4 iste većinom postiže kvota od 5 kg. Čemu zabrana, ako mjera 5kg + kapitalac većinom postiže iste rezultate. Porast cijene dozvole neću ni komentirati, posebno za žitelje s otoka. Cijene bilo čega u otočnim dućanima su u prosjeku minimalno 20% skuplje nego na kopnu. Također zamolio bih zakonodavca da mi prilikom kupovine dozvole izda i uređaj s kojim ću prijaviti ulov. Odakle pretpostavka da sam svi imamo pametni telefon, Ima puno starijih ljudi koji ih ne koriste. Također u uvjetima na moru kad ima valova ili kiše, hoće li mi zakonodavac nadoknaditi vrijednost uređaja ako mi ispadne dok sam morao slikavati ulov nakon lova? Umjesto da se pozabavimo tematikom da nemamo niti jednu no take zonu, koja po mišljenu struke i primjerima s mediterana jedina daje dobre rezultate u povečanju riblje biomase. Zašto ne se ne uvedu takve zone, a ne "parkovi prirode" gdje se ribolov nastavlja neometano. | Primljeno na znanje | Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba. Podaci o ribolovu doprinose boljem razumijevanju utjecaja na resurse i predstavljaju jedan od najvažnijih izvora informacija za donošenje odgovarajućih mjera upravljanja. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno uz početno prijelazno razdoblje tijekom kojeg će se prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Postepenim uvođenjem obaveze elektroničke prijave ulova osigurat će se odgoda primjene za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnici) do 2030. godine, dok će za ostale kategorije dozvola, ova obaveza stupiti na snagu ranije. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Odredbe članka 14. ne sprječavaju da nositelju dozvole prilikom vođenja evidencije pomaže druga osoba. |
| 360 | NIKOLA PERŠIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani, Postoji li ikakva studija koja vjerno prikazuje utjecaj sportskih ribolovaca na brojnost populacije pojedine riblje vrste? Uvođenje "No Take" zona na određenim djelovima te izgradnja novih brakovima potapanjem kamenih blokova, prema uspješnim primjerima iz Španjolske i Francuske, imalo daleko veći učinak na obnavljanje ribljeg fonda nego trenutačne restriktivne mjere koje su u praksi ne provedive. Prelovi pojedinaca I plasiranje takve ribe na tržište neće sprijeciti rezanje repova i glava, nego bolje provedba važećeg zakona I veće kontrole kako na moru tako I u ugostiteljskim objektima. U Koliko postoje podaci da je neka riblja vrsta ugrožena neka se uvede lovostaj u realno vrijeme mrijesta a ne kad to odgovara odredjenom ribarskom lobiju. Uvođenje aplikacija za praćenje ulova nema smisla jer dio starije populacije nije vična takvim uredjajima I vještinama, a s druge strane Sportaše izjednačava sa profesionalcima što onda bi onda trebalo izjednačiti I u količini ulova i prava. Što se tiče sportskog ribolova I izdanih dozvola možda se dvije dozvole na deset izdanih aktivno koriste drugo ljudi kupe da imaju I onda jednom ili ni jednom ne odu u ribolov. Prosjek ulova sportaša I rekreativaca po jednoj dozvoli daleko je od dopuštenih 5kg. I važeći pravilnik ima puno nelogičnosti I kontradiktornosti, kao naprimjer koristenje maksimalno dvije udice ili varalice od jednom dok tehnike kao sabiki ili tataki koriste minimalno 3 do 6 udica ili varalica, što su čisto sportske svijetski priznate tehnike ribolova. Dok u isto vrijeme se moze kupiti dodatna dozvola za parangal do 100 udica. Posebno se prodaje dozvola za umjetnu rasvijetu za lov lignji (glavonožaca) maximalne snage do 10w led (a danas vec I mobiteli svijetle jače) I onda je ta mikro rasvijeta zabranjena veći dio godine. Novi prijedlog pravilnika o sportskom I rekreacijskom ribolovu na moru još je veći primjer pritiska nekih drugih interesnih lobija na uštrb sportaša I rekreativaca. Prvo pitanje za raspravu je što se novim prijedlogom zakona pokušava postić, jer očuvanje mora I ribljeg fonda definitivno NE Kasapljenje ribe po perajama I glavama nece nikako tome pridonjeti, Dosadasnje kvote do 5kg su totalno fer, jer vecina ni u godini ne ispuni to a rijetki u danu Treba detaljnije pojasniti upotrebu pogonskih motora I načina neupotrebe U svakom slučaju podržavam očuvanje mora, ali ne preko ledja sportaša i rekreativaca – već u učinkovitijem provođenju postojećih zakona, kontrolama i jasno definiranom razlikovanju sportskog i profesionalnog ribolova. Ovaj prijedlog Pravilnika ide protiv običnih ljudi i tradicije. Posto je Jadran već podjeljen u zone u svakom tom dijelu treba odrediti proctor za tzv. NO take Zone gdje bi ribolov bio zabranjen svima koje ce se s vemenom mijenjati. Lovostaj za sve vrste riba koji će bit u period mrijesta određene vrste a ne kad to pogoduje odredjenoj skupini ribolovaca. I da se postojeći zakon za sportski ribolov bolje provodi, više reda na moru I strože kazne za neoznačeni alat u moru. | Primljeno na znanje | U okviru Nacionalnog plana prikupljanja podataka u ribarstvu Republike Hrvatske, prve informacije o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru prikupljene su kroz Pilot studiju (2019. - 2020.), a nastavile su se u 2022., 2023. i 2024. godini kroz REC FISH projekt. Time je uspostavljeno sustavno prikupljanje bioloških i društveno-gospodarskih podataka, usklađeno s pristupima drugih država u regiji, što predstavlja temelj za buduće prikupljanje podataka i upravljanje. Tako prikupljeni podaci koristit će se za procjene utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na brojnost populacija pojedinih vrsta, što je i svrha ovog sustava na nacionalnoj i regionalnoj razini. Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu naša je obveza koja proizlazi iz Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009, Uredbe (EU) 2017/1004 i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274, ali je ujedno i naša potreba. Podaci o ribolovu doprinose boljem razumijevanju utjecaja na resurse i predstavljaju jedan od najvažnijih izvora informacija za donošenje odgovarajućih mjera upravljanja. Obvezu prijave ulova planirano je uvoditi postupno, uz početno prijelazno razdoblje tijekom kojeg će se prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Postupnim uvođenjem obveze elektroničke prijave ulova osigurat će se odgoda primjene za najosjetljivije skupine ribolovaca (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) do 2030. godine, dok će za ostale kategorije dozvola ova obveza stupiti na snagu ranije. Aplikacija za unos podataka o ulovu bit će besplatna i jednostavna za korištenje, uz osigurane upute, informativne materijale, edukacije i podršku ribolovcima koji se manje koriste digitalnim alatima. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava kontrole i nadzora kako samostalnom odgovornošću tako i doprinosom putem sustava prijave. Ovdje posebno ističemo kako su u suzbijanju nelegalnog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova građani koristan i vrijedan izvor informacija te skrećemo pažnju da je za prijavitelje ilegalnih radnji osigurana potpuna anonimnost, a mogućnost takve prijave osigurana je putem web stranice Uprave ribarstva (https://ribarstvo.mps.hr/default.aspx?id=87). Prijavitelj prilikom prijave sumnje na nelegalnu radnju sam odabire želi li ostaviti svoje kontakt podatke radi mogućnosti povratnog kontaktiranja ili želi ostati u potpunosti anoniman, u kom slučaju niti ribarska inspekcija ne zna tko je osoba koja je izvršila prijavu. Brojne uspješne akcije temeljile su se upravo na tom principu te potičemo sve građane da se uključe i daju doprinos ako imaju spoznaje o tome tko, kada i gdje obavlja nelegalnu aktivnost. Broj udica se ne definira stoga što postoje razne tehnike ribolova u kojima se koristi različit broj udica. Prema trenutnom prijedlogu odredbi za odmet, kančenicu i panulu nije ograničen broj udica što znači da su različite tehnike poput "sabiki" tehnike u okviru dozvoljenog. Obaveza označavanja ulova jasno je propisana člankom 33. stavkom 1. Zakona o morskom ribarstvu, dok je stavkom 6. istoga članka propisano da se način označavanja propisuje Pravilnikom. Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 361 | NIKOLA KIRIN | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Treba samo bolje provoditi postojeći zakon i uvesti lovostaje za sve vrste. Novi pravilnik samo sve komplicira i neće pridonjeti poboljṣ̌anju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje lovostaja. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. |
| 362 | NIKOLA BRUNO ANTUNOVIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Udica nikad nije nastetila ribljem fondu, 90% ribolova od 90% ribolovaca je daleko ispod 5 kila ribe i racunajuci da si velika vecina moze priustit samo vikendom otic u ribolov i sad da jos bude ogranicena na po jedan komad jedne vrste..a da ne govorimo trosaku goriva opreme i ostalog priborza odlaska na udaljene pozicije tipa jabuke i svetca nebi imali vise nikakvog smisla. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 363 | NIKOLA BRUNO ANTUNOVIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Nebuloza i ne znanje…sve se opet svodi udri po malome coviku dok “profesionalci” rade sta rade. Sta bi blio lipo da institucije rade svoj posa tamo di triba | Nije prihvaćen | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 364 | NIKO GRGIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Poštovani, prijedlog za stavku 5 članak 10. uvođenje većih kontrola na područjima koja su pod zaštitom od strane države i drugih institucija (NP, PP, ekološka mreža..) te općenito veće kontrole i educiranje dodatnih kapaciteta koji bi vršili kontrolu , uvođenje no take zona ili zabrane ribolova na određeni vremenski period za sve vrste ribolova na prethodno određenim lokacijama koja su poznata po velikom pritisku od strane gospodarskog te sportskog ribolova u svrhu obnove biocenoze. No take zone bi potencijalno dovele do povećanja brojnosti vrsta na tim određenim lokacijama, ali i na svim okolnim lokacijama zbog migracija organizama. Stoga ne bi trebalo mijenjati važeći pravilnik nego uvesti navedene promjene . | Primljeno na znanje | Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. |
| 365 | NEVEN RADOVNIKOVIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Lov sa obale jednim ribolovnim alatom (štap i rola) bi trebao biti besplatan sa ciljem da se poveća broj sportskih/rekreacijskih ribolovaca, profit ce se generirati kroz PDV povecanom kupnjom ribolovne opreme. Povecanje cijena ce smanjiti broj ribolovaca a time i profit.Žalosno je da se profit generiran prodajom dozvola ne reinvestira u morske resurse npr. poribljavanje. | Primljeno na znanje | Bez obzira odakle se obavlja, ribolov ima utjecaj na žive morske resurse koji su ograničeni i zahtijevaju odgovorno upravljanje. |
| 366 | NEVEN BOSNIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Na sjeverno-dalmatinskim otocima pagar (Pagrus pagrus) spada u dominantne vrste u udičarskim lovinama iz plovila. Sa ovom odredbom su gotovo svi ribari koju obavljaju bilo koji udičarski ribolov iz plovila, na navedenom području, u prekršaju. Volio bih vidjeti istraživanje na temelju kojega je ova odredba donesena. Još nisam čuo da se dominantna i prevladavajuća lovina na nekom području ovako rigorozno štiti. Ako je vrsta ugrožena, zašto se primjerice ne podigne minimalna ulovna veličina za pagra koja je uistinu mala? | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 367 | NEVEN BOSNIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Po napisanom u članku 4. osoba koja primjerice električnom pentom baca/diže parangal, povlači panulu ili lovi glavonošce je u prekršaju!? Ako je navedno točno, članak 4. je u suprotnosti sa Europskom strategijom za prilagodbu klimatskim promjenama i s preporukom za energetsku tranziciju u sekorima ribolova i akvakulture u EU te ekološkim normama u EU. Dok se cijeli „moderni Svijet“ okreće elektro pogonu, presedan je da se ide sa prijedlogom suprotnom modernom vremenu u kojem živimo. Starijim ljudima i ljudima narušenog zdravlja je bez elektro pogona znatno otežano obavljanje pojedinih oblika sportsko/rekreativnog ribolova, a nisu rijetki otoci gdje je prosječna dob stanovnika preko 70 godina. Ovim odredbama se starijem stanovništvu i osobama narušenog zdravlja, dodatno narušava njihov položaj. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 368 | NENAD ZELIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Stavak 4 potpuno nejasno na što se odnosi i može dovesti do različitih tumačenja nadležnih službenika. Predlažem potpuno brisati. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 369 | NENAD SALOPEK | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | I vrijeme je bilo da se napraviti malo reda u morskom ribolovu. Ima tu još puno nedostataka, ali dobar pokušaj. I prijašnji pravilnik je bio dobar, samo niko ga ne provodi. Da krenemo onog osnovnog za obavljanje ribolova a to je dozvola za ribolov - Najmanje 30-tak godina kupujem dozvolu za ribolov na moru i nikada me nitko nije tražio na uvid. Na moru sam najmanje 2-3 puta tjedno (ovisno o vremenskoj prognozi). Dakle nitko ne provodi kontrolu,a glupiramo se sa nekiakvim novim odredbama. Pogledajmo šta se sve radi za vrijeme turističke sezone, stranci, koje nitko ne kontrolira doslovno masakriraju ribu, nezasitni, bez ikakva ograničenja. Neoznačene mreže, vrše, parangali, pune su ih uvale i obalno područje, pa ko to kontrolira. Radi se suprotno svakom Zakonu i Pravilniku. Napravite nešto kao u kopnenom ribolovu - ribočuvarsku službu, budući da policija i ispektori ne rade ništa. Odrediti najmanju lovnu mjeru za ostale vrste koje nisu navedene u Zakonu, kao i za minimalnu veličinu plašta kod glavonožaca. Provoditi kontrole po ribarnicama i tržnicama, kako bi sprečavali izlov nedorasle ribe i glavonožaca. U tome vam je problem kod općenitog ribolova na moru. Glupo je pisati pravilnike i zakone ako ih nitko ne provodi i ne kontrolira provođenje istih. | Primljeno na znanje | Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava kontrole i nadzora kako samostalnom odgovornošću tako i doprinosom putem sustava prijave. Ovdje posebno ističemo kako su u suzbijanju nelegalnog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova građani koristan i vrijedan izvor informacija te skrećemo pažnju da je za prijavitelje ilegalnih radnji osigurana potpuna anonimnost, a mogućnost takve prijave osigurana je putem web stranice Uprave ribarstva (https://ribarstvo.mps.hr/default.aspx?id=87). Prijavitelj prilikom prijave sumnje na nelegalnu radnju sam odabire želi li ostaviti svoje kontakt podatke radi mogućnosti povratnog kontaktiranja ili želi ostati u potpunosti anoniman, u kom slučaju niti ribarska inspekcija ne zna tko je osoba koja je izvršila prijavu. Brojne uspješne akcije temeljile su se upravo na tom principu te potičemo sve građane da se uključe i daju doprinos ako imaju spoznaje o tome tko, kada i gdje obavlja nelegalnu aktivnost. |
| 370 | NENAD CRNOGAJ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Prijava ulova | Smiješno i jadno! | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 371 | NENAD CRNOGAJ | Označavanje ribolovnih alata u rekreacijskom i sportskom ribolovu, Članak 12. | Oznaka definitivno a neoznačene uništavat. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 372 | NENAD CRNOGAJ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru | Označavanje ulova je bezsmisleno!! | Nije prihvaćen | Obaveza označavanja ulova jasno je propisana člankom 33. stavkom 1. Zakona o morskom ribarstvu, dok je stavkom 6. istoga članka propisano da se način označavanja propisuje Pravilnikom. |
| 373 | NENAD CRNOGAJ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Naknada za dozvole | Povečanje naknada za sportski ribolov je bezsramna | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 374 | NENAD CRNOGAJ | Opće odredbe , Članak 1. | Ovo je tužno na ovakav način ograničavat sportske ribolovce zbog lobija profesionalnih ribara koji čine najveću štetu!!!! Kao kontinentalac koji 20god kupuje godišnju dozvolu i na ribolovu provede max 30 dana i nikada ne isplati tu istu dozvolu svojim ulovom smatram sve ovo smiješnim. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 375 | NEDILJKO PERSOLA | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Sportske ribolovce se ograničava na način da moraju pustiti ulov ako je ispod propisane veličine ili ako ti uleti nadzor dobivaš kaznu, sad još i ova vrsta ograničenja. Okej. Ali evo naše revno ministarstvo, ako ćemo gledati logiku. Izbacite inspektore na teren neka istraže kolika je razlika između prijavljenog ulova gospodarskih ribolovaca i stvarnog ulova. A i bilo bi pametno lijepo redovno obavljati kontrole i onda ako ribar u cca 10 ili 100 kila ulova ima određeni postotak ispod dopuštene mjere ( tj. ajmo nazvati mlađi kao što suorade ispod 10 cm i sl. ili ako mu primarni ulov nije ulov za koji je vrsta mreže namijenjena) na temelju toga neka ih se sankcionira. Jer zašto bi mi sportski ribolovci za oradu od 10-15 cm koja mi je zagucala do guzice i uginula platija kaznu, a onaj mudrac koji mrežom danas digne 50 kila orada ispod mjere to upiše kao kolateralan ulov i ne odgovara za ništa. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi na niti jednu specifičnu odredbu Pravilnika. |
| 376 | MORIS GOJANOVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Postojeći pravilnik je zadovoljavajući, ali su kontrole na moru nedostatne. Nema potrebe ograničavati ulov brojem primjeraka jer je na snazi već postojeće ograničenje minimalne lovne veličine primjeraka, kao i maksimalne dozvoljene dnevne količine ulova. Pojedine vrste love se sezonski pa nije korektno ograničiti sportskog ribolovca na 1 primjerak kad tu istu vrstu neće uopće ciljati u preostalom dijelu godine. Treba razmisliti o uvođenju zona u kojima su svi oblici ribolova najstrože zabranjeni. Jabučka kotlina je primjer dobre prakse s kojom treba nastaviti. Umjesto ograničenja po broju primjeraka, predlažem uvesti lovostaje za sve navedene vrste i povećati minimalne lovne veličine. Donošenje odluka treba temeljiti na uputama stručnih tjela (IZOR, IRB) te predstaviti cilj istih. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. |
| 377 | MONIKA PEŠA | Prodaja dozvola za sportski i rekreacijski ribolov na moru, Članak 17. | Potrebno je unaprijediti sustav evidencije i sankcioniranja osoba koje love bez važeće dozvole. Nužno je uspostaviti mehanizam za prepoznavanje prekršitelja i naplatu kazni, uključujući kazne za strane državljane. Sustav mora omogućiti izricanje kazni na licu mjesta, te njihovu naplatu putem elektroničkih kanala, poput bankovnih ili kartičnih uplata. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 378 | MONIKA PEŠA | Prodaja dozvola za sportski i rekreacijski ribolov na moru, Članak 19. | Potrebno je unaprijediti sustav evidencije i sankcioniranja osoba koje se bave ribolovom bez važeće dozvole. Nužno je uspostaviti mehanizam za identifikaciju prekršitelja i naplatu kazni, uključujući kazne za strane državljane. Sustav treba omogućiti izricanje kazni na licu mjesta te njihovu naplatu putem elektroničkih sustava. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 379 | MONIKA PEŠA | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Upravljanje rekreacijskim i sportskim ribolovom ne bi se smjelo temeljiti isključivo na ograničenju broja ulovljenih jedinki, već prvenstveno na učinkovitom nadzoru i dosljednoj provedbi postojećeg pravilnika, koji se već sada oslanja na ograničenje ukupne težine ulova. Takav pristup omogućuje fleksibilniju, ali i odgovorniju regulaciju, uz očuvanje ribljeg fonda i morskog ekosustava. U svrhu zaštite pojedinih vrsta, nužno je precizno definirati i provoditi lovostaj u skladu s njihovim prirodnim razdobljima mriješćenja. Zaštita biološki ključnih faza života ribe ključna je za prirodnu obnovu populacije i dugoročnu održivost resursa. Važno je naglasiti kako se mjere zaštite ne smiju odnositi isključivo na rekreativne i sportske ribolovce, već ih je potrebno proširiti i na gospodarske subjekte, uključujući profesionalne ribare. Uvođenje lovostaja za sve sudionike ribolova, osobito u biološki osjetljivim razdobljima, ključno je za ravnotežu između očuvanja prirode i gospodarskih interesa. Dodatno, potrebno je sustavno urediti i unaprijediti mehanizme evidencije, nadzora i sankcioniranja svih korisnika koji krše odredbe pravilnika – kako postojećeg, tako i budućeg. Bez učinkovitog nadzora, ni najbolji propisi neće imati stvarni učinak na terenu. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. |
| 380 | MONIKA PEŠA | Dozvole za sportski i rekreacijski ribolov za ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske, izuzev zaštićenih područja, Članak 4. | Tisuće stranih turista svake godine love duž hrvatske obale bez dozvole, dok sustavni nadzor gotovo da i ne postoji, a kazne se rijetko izriču. U nautičkom turizmu, iznajmljena plovila često su prepuna ribolovne opreme, iako većina korisnika ne posjeduje važeću dozvolu. Problem dodatno pogoršava izostanak učinkovitog mehanizma za naplatu kazni stranim državljanima, bilo da love s kopna ili s mora. Zbog očite neučinkovitosti postojećeg sustava, nužno je poduzeti konkretne mjere. Prije svega, potrebno je urediti i unaprijediti sustav evidencije, nadzora i sankcioniranja, ili zakonski osnažiti lokalnu zajednicu – primjerice komunalne redare – kako bi mogli preuzeti tu odgovornost, s naglaskom na nadzor ribolova među stranim turistima. Ovakvim pristupom znatno bi se unaprijedila kontrola, povećali prihodi od prodaje dozvola, te u konačnici doprinijelo očuvanju i zaštiti morskih resursa. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 381 | MLADEN VUČIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Blago nama što imamo UDRUGU ZA PRIRODU, OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ SUNCE, pored vas Mnistarstvo okoliša i ne treba. Jedno od vas dvoje je suvišno. Uštedilo bi se dosta javnog novca kad bi se jedno od vas dvoje ukinulo. Međutim kako ovdje nije tema financiranje udruga nećemo to sad komentirati. Vi gospodo iz udruge ovdje miješate sportski ribolov i kriminal. Niti jedan sportski ribolovac ne prodaje ribu i to zapamtite i vi i ovi koji su napravili ovaj pravilnik. Ovi koji na crno prodaju ribu nisu sportski ribolovci nego kriminalci, isto tako su i kriminalci i oni koji plavi dizel dobiven za koče i plivarice livaju u svoje Mercedese i Panamere. Jedni i drugi oštećuju proračun. Ograničavanjem prava sportskih ribolovaca niti će se zaustaviti prodaja ribe na crno niti će se popraviti riblji fond jer se ni dosadašnjim restrikcijama prema sportskim ribolovcima nije ništa popravilo. To ste trebali dosada vidjeti i restrikcije usmjeriti prema stvarnom problemu a sportske ribolovce pustite na miru. Stvarni problem je što nema ZERP-a i što stranci sa svojom ribolovnom flotom rade dar-mar u Jadranu i svi vide da je ribolovni fond drastično smanjen od trenutka kad su stranci počeli loviti unutar naših morskih granica, drugi je problem ne kontroliranje balastnih voda i treće pretjeran gospodarski izlov i vjerojatno klimatske promjene. To što sportski ribolovci ulove iz gušta to je mizerija i nikakvog utjecaja nema na riblji fond. Za početak uvedite ZERP pa ćete vidjeti kako brzo dolazi do oporavka. To što talijanske ribarice izvade iz našeg mora u godinu dana to svi hrvatski sportski ribolovci ne mogu izvaditi za sto godina. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 382 | MLADEN VUČIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Već je svima jasno, čak i "pticama na grani", da se ovim pravilnikom neće postići ništa pozitivno za riblji fond. Pravi uzroci problema – prekomjerni izlov industrijskim alatima, nekontrolirani ulov od strane stranih ribarskih flota i ispuštanje balastnih voda – i dalje ostaju zanemareni. Umjesto da se sustavno bavi pravim prijetnjama, pravilnik dodatno ograničava sportski i rekreacijski ribolov. Svaki put kad se vidi pad ribljeg fonda donese se novi pravilnik koji uvodi ograničenja u sportski ribolov a ta taktika nikad do sada nije dala rezultate. Sa balkona imam otvoren pogled na cijeli Brački kanal pa sve tamo do Drvenika i moram vam reći da ne pamtim da je ikad bilo manje brodica u moru kao prošle i ove godine. Danas lipi dan bonaca, toplo i niti jedna jedina brodica nije na moru. Griješite gospodo problem nije u sportskim ribolovcima predlažem da ipak prije donošenja ovakvih zakona kontaktirate stručnjake pa ako nema naših uzmite strance jer mi očito nemamo ljude koji znaju učinkovito upravljati resursima. Posebno je apsurdno što se novim pravilnikom ograničava i izlov invazivnih vrsta, iako su upravo one prepoznate kao ozbiljna prijetnja bioraznolikosti Jadrana i domaćim vrstama riba. Umjesto da se potiče njihovo uklanjanje iz ekosustava, pravilnik ih stavlja pod ista ograničenja kao i autohtone vrste, što je suprotno svim preporukama stručnjaka i međunarodnim praksama. Što će se dogoditi kad postane jasno da ovakvim pravilnikom niste sačuvali riblji fond, nego ste uništili i ono malo što je ostalo, a invazivne vrste postanu gotovo jedini ulov? Hoće li tada netko snositi odgovornost za promašene mjere i ignoriranje stvarnih uzroka problema? Čak i kad bi potpuno zabranili sportski i rekreacijski ribolov, ovakav pristup neće donijeti oporavak mora, već će dodatno narušiti ravnotežu i ugroziti zajednicu koja živi uz more. Ministarstvo godinama prebacuje odgovornost na sportske ribolovce i stalno donosi sve restriktivnije zakone za sportski ribolov, dok riblji fond postaje sve manji. To jasno pokazuje da negdje ozbiljno griješite i da svjesno zatvarate oči pred stvarnim uzrocima problema. Zar vam još uvijek nije jasno da sportski ribolov nije uzrok nestanka ribe? Ovaj ćete pravilnik usvojiti jer vam nitko ništa ne može, ali i nakon toga riblji fond će se i dalje smanjivati, i to još brže nego do sada. Tko će od vas tada, s imenom i prezimenom, preuzeti odgovornost i priznati da ste pogriješili, da sportski ribolovci nikada nisu bili problem i da ste kao ministarstvo zaduženo za očuvanje Jadrana zakazali i donosili potpuno pogrešne zakone? Bilo bi pošteno i odgovorno da odgovorite na postavljena pitanja. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. S obzirom na to da prijedlog novog Pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru i dalje proizlazi iz aktualnog Zakona o morskom ribarstvu, ne postoji mogućnost ublažavanja ograničenja dnevnog ulova koje proizlazi iz članka 33. stavka 3. Zakona (masa od 5 kg koja može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma), čak niti u slučaju invazivnih vrsta. Ipak, Zakon o morskom ribarstvu daje mogućnost dodatnih ograničenja (primjerice u broju komada) koja se usmjeravaju na, među ostalim, i vrste koje predstavljaju prirodne predatore invazivnih vrsta poput hobotnice ili kirnje te takav pristup predstavlja kvalitetnu alternativu. |
| 383 | MLADEN VUČIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Moram se referirati na sramotan komentar koji je ostavila Hrvatska obrtnička komora. Vaše tvrdnje da sportski i rekreacijski ribolov ima najveći utjecaj na riblji fond nisu utemeljene na stvarnim podacima i zanemaruju stvarne uzroke prekomjernog izlova u Jadranu. Istina je da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca jest velik, ali mi na more izlazimo povremeno par puta godišnje, kad nam to vrijeme i financije dopuštaju, a umirovljenici još i rijeđe jer često nemaju ni za gorivo. S druge strane, gospodarski ribolovci, uključujući i one s malim alatima, love svakodnevno, koristeći povlašteno gorivo (plavi dizel) koje je višestruko jeftinije od onog kojeg plaćaju građani. Prema službenim podacima značajan dio tog goriva završava i u nelegalnim tokovima, što dodatno opterećuje sustav i otvara prostor za zloupotrebe. Sportski ribolovci nemaju pristup plavom dizelu i uopće ne mogu ni financijski ni vremenski konkurirati profesionalnim ribarima. Nadalje, vaša tvrdnja da sportski ribolovci imaju neograničen pristup moru i mogu loviti u svim uvjetima nije točna. Sportski ribolovci su ograničeni vremenskim prilikama, radnim obavezama i financijama, a dnevni ulov im je strogo ograničen na 5 kg, što je daleko ispod količina koje ostvaruju profesionalni ribari tijekom svakodnevnog izlova. Što se tiče alata poput vrša i parangala, oni su tradicionalni alati koji se koriste i u sportskom i u gospodarskom ribolovu. Nije opravdano iz sportskog ribolova izuzeti alate koji su dio naše tradicije, pogotovo kad znamo da profesionalni ribolovci s istim tim alatima love svakodnevno, a sportski ribolovci povremeno i u znatno manjim količinama. Važno je naglasiti da je znanstvena i stručna javnost više puta upozorila na to da je glavni razlog smanjenja ribljeg fonda prekomjerni izlov u gospodarskom ribolovu, neadekvatne kontrole i ilegalni izlov, a ne sportski ribolov. Održivo upravljanje resursima zahtijeva poštenu raspodjelu odgovornosti i jednak tretman svih korisnika mora, a ne prebacivanje odgovornosti na sportske ribolovce koji love iz hobija i za osobne potrebe. Na kraju, sportski i rekreacijski ribolov ima i važnu društvenu i turističku ulogu, potiče očuvanje tradicije i privrženost moru, a za razliku od gospodarskog ribolova, ne ostvaruje financijsku dobit niti koristi državne subvencije kroz plavi dizel. Umjesto da se ograničava sportski ribolov, potrebno je pojačati kontrolu nad stvarnim izlovom i zloupotrebama u gospodarskom ribolovu, te osigurati pravedan i održiv sustav za sve korisnike Jadrana. Moram dodati da se zanemaruje činjenica da je u Hrvatskoj gotovo nemoguće doći do svježe ribe pa čak i u mjestima s bogatom ribarskom tradicijom. Tako sam prošlo ljeto u Komiži na ribarnici morao kupiti skušu iz Španjolske jer druge ribe nije bilo. To upućuje na činjenicu da domaći ribari zapravo ne love za domaće tržište nego za izvoz i industrijsku preradu. Ovakvo stanje nije posljedica sportskog i rekreacijskog ribolova, već složenih tržišnih i regulatornih okolnosti koje onemogućuju građanima pristup domaćoj svježoj ribi, dok se istovremeno na ribarnicama prodaje uvozna riba, često lošije kvalitete i upitnog podrijetla. Zaključak: Sportski ribolovci nisu ti koji uništavaju riblji fond, već su to prekomjerni i često nekontrolirani izlov u gospodarskom ribolovu, zloupotreba povlaštenog goriva i nedostatak učinkovitih kontrola. Pravi put je zajedničko upravljanje resursima, poštena kontrola i zaštita tradicije za sve – a ne prebacivanje odgovornosti na one koji love iz ljubavi prema moru. Zato molim zakonodavca da napravi sve da se održi sportski i rekrativni ribolov i da ostavi postojeći pravilnik uz svakako dodavanje u pravilnik mogućnost zadržavanja jedne tune po godišnjoj dozvoli. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 384 | MLADEN VUČIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Talijani su svoje pravilnike uskladili s tradicijom i stvarnim životom uz more te su na taj način jasno dali do znanja Europskoj uniji da zakoni koji propisuju, primjerice, veličinu i boju paprike nisu primjenjivi u njihovom kontekstu. U Italiji, s kojom dijelimo Jadran, takvih pravilnika nema jer njihova država štiti svoje građane. Koliko sam shvatio, svi zakoni koje EU pokušava nametnuti mogu se prilagoditi ako se argumentira da je riječ o tradiciji. Zato predlažem da, poput Talijana, i vi objasnite Europskoj uniji da je ribolov u Hrvatskoj dio tradicije i da nema čovjeka uz more koji nije, čim je prohodao, lovio glamce i špare. Treba jasno reći da nas ostave na miru sa svojim zakonima koji među ljude unose nemir i narušavaju prirodnu ravnotežu. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 385 | MLADEN VUČIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Fantastičan je komentar g. KAZIMIRA BOGOVIĆA koji podržava ovaj pravilnik. Čovjek misli da je u redu to što je dozvoljeno zadržati jednu ribu visoko ugrožene vrste dok on i njegovi mogu te ugrožene vrste izloviti koliko hoće. Pa g. Bogoviću ako je ugrožena onda je ugrožena i za vas i vi je puno više izlovljavate nego sportski ribolovci. Pravo je pitanje zašto mi plaćamo skuplje gorivo da biste vi imali plavi dizel po 70centi i još iz toga izbijate pdv i zašto sve firme u hrvatskoj nemaju gorivo po toj cijeni? Ja razumijem da tvrtka generala Gotovine ima benificije. Ja bi mu ih dao još i krvi ako treba ali tko ste vi ostali i zašto se vama subvencionira gorivo? Ja sam dragovoljac iz '91. onda znate da sam bio spreman dati život za ovu Hrvatsku međutim ovakvi zakoni koji diskriminiraju obične hrvatske građane je ono što nisam ni u snu očekivao kad sam se '91. kao dragovoljac borio. Danas sutra kad zatreba trebat ćete ovih 50000 sportskih ribolovaca i njihove obitelji da brane Hrvatsku a ovih par koji guraju ovaj pravilnik sklonit će i sebe i svoje sinove u mišiju rupu. Pri donošenju ovakvog pravilnika morate sagledati širu sliku i voditi računa o hrvatskim građanima i pazite da ih ne vrijeđate i ne diskrimnirate jer ministrastvo je tu da se brine o svima ne samo o nekim hrvatskim građanima. Ovim pravilnikom pokazujete da vam nije stalo do većine hrvatskih građana što za političare u demokraciji nije ni pametno ni dobro. Konačni zaključak je ostavite stari pravilnik i omogućite svim sportskim ribolovcima koji plate godišnju naknadu za veliku ribu da mogu zadržati jednu tunu i time ćete pokazati da vam je stalo do hrvatskih građana. | Nije prihvaćen | Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 386 | MLADEN VUČIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Prije ovakvih savjetovanja trebalo bi najprije organizirati javnu raspravu, a tek nakon toga izraditi prijedlog pravilnika. Ovim pristupom ljude se dovodi pred gotov čin. Na primjer, već ste razvili i platili aplikaciju za evidenciju ulova, na koju se godišnje troši određeni iznos, i sada ste kroz savjetovanje u pravilnik uvrstili obvezu vođenja te evidencije. To znači da komentari u ovom savjetovanju ne mogu utjecati na članak o evidenciji ulova, iako je riječ o potpuno besmislenoj odredbi. S pravom se postavlja pitanje kako je uopće moguće da netko tko predlaže takvo rješenje ima tu mogućnost. O razlozima sam već pisao u komentaru na članak koji predlaže evidenciju, a sve se svodi na to da nakon 24 sata možete upisati u aplikaciju da ste ulovili kita i pustili ga nazad – što se time postiže? Ništa, osim što se sportske ribolovce tjera da bespotrebno troše svoje vrijeme. Potrošit će se stotine tisuća radnih sati, a krajnji rezultat bit će – ništa. To je zaista umijeće. Ovdje bi se mogla citirati i poznata Kerumova: "Mirela, može li se online lovit riba?" (https://www.youtube.com/watch?v=b8dAH9fWJ_w). Eto, sada se može, samo vam treba mRecFish aplikacija i možete svaki dan upisivati da ste ulovili 500 kg ribe i pustili je nazad. Nije problematičan samo taj članak – ima još spornih odredbi, pa bi bilo razumno najprije provesti javnu raspravu, zatim donijeti pravilnik, a tek onda razvijati aplikacije. Imate mogućnost korištenja CDU video konferencija, što vas ništa ne košta. Na takvu videokonferenciju pozovite sve profesionalne ribare i sportske ribolovne klubove koji će okupiti članstvo i nakon nekoliko javnih rasprava donesite pravilnik koji će odgovarati svima. Ovakav način izrade pravilnika nije u interesu hrvatskih građana niti očuvanja ribljeg fonda. U vrijeme izbora, ovakav postupak može izgledati kao pokušaj diskreditacije DP-a koji upravlja ministarstvom. Ako je to cilj, onda je postignut, jer će svi koji su očekivali promjene shvatiti kako stvari zapravo stoje. Ovo je u hrvatskoj povijesti dosad najlošiji pravilnik na ovu temu, kakav nisu donosili ni Turci dok su vladali ovim prostorima. Moj prijedlog je da odgodite donošenje pravilnika i provedete barem tri javne rasprave, na koje ćete videokonferencijom pozvati sve sportske i gospodarske ribolovce, pa tek nakon toga stavite pravilnik na savjetovanje. | Primljeno na znanje | U izradi nacrta prijedloga Pravilnika sudjelovalo je Povjerenstvo osnovano Odlukom ministra (KLASA: 011-01/24-01/50 URBROJ: 525-12/718-24-10) od 28. studenog 2024. godine u kojemu su sudjelovali predstavnici dionika i predstavnici znanstvene zajednice, a komentari članova uzeti su u obzir i uklopljeni u konačan nacrt prijedloga u mjeri u kojoj je to bilo moguće, posebno uzimajući u obzir ograničenja koja su zadana Zakonom o morskom ribarstvu, a koja se Pravilnikom ne mogu mijenjati. Prijedlog Pravilnika je stavljen na e-savjetovanje na 30 dana kako bi se tekst dao na uvid široj zainteresiranoj javnosti i prikupili dodatni komentari. Pravilnik je na portal e-savjetovanja stavljen 24. ožujka te je isti dan o tome objavljena informacija na web stranici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Uz tekst prijedloga Pravilnika su 14. travnja 2025. na portalu e-savjetovanja pridruženi i Odluka o osnivanju i imenovanju Povjerenstva za izradu Prijedloga pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu te Standardni obrazac sadržaja dokumenta za savjetovanje s opisom i pojašnjenjima kao i poveznicom na znanstvene studije. Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu je naša obaveza koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274, ali je ujedno i naša potreba. Podaci o ribolovu doprinose boljem razumijevanju utjecaja na resurse i predstavljaju jedan od najvažnijih izvora informacija za donošenje odgovarajućih mjera upravljanja. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno. Postepenim uvođenjem obaveze elektroničke prijave ulova osigurat će se odgoda primjene za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) do 2030. godine. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. |
| 387 | MLADEN VUČIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Prije neki dan sam čuo izjavu jednog profesionalnog ribolovca da mu je :"pun kufer sportskih ribolovaca koji svaki dan prodaju 20 šanpjera po restoranima". Ova izjava je sve rekla. Tako je očito da je taj lobi pokrenuo ovu hajku na sportske ribolovce a to je potpuno promašeno. Svi ovi komentari ovdje su komentari ljudi koji ne žele ulaziti u sukob sa zakonom pa zato i traže izmjene pravilnika. Ovi drugi koji ulaze u sukob sa Zakonom i dalje će to raditi i prodavati dnevno restoranima 20 šanpjera. Razumjem ja i vlasnike restorana ovi ljudi im donesu frišku ribu iz mora na vrata inače moraju kupovati stranu iz leda ili iz uzgoja ili ovu sa koče ali ta nije toliko friška i ko će im onda dolaziti u restoran. Postoji rješenje i za to odete lijepo po restoranima i vrlo lako saznate tko im donosi ribu. Tim ljudima ponudite da plate dozvolu i otvore obrt, oni plate dozvole i poreze a restorani dobiju frišku ribu. Pa ako i dalje nastave raditi na crno onda drastično kazniti i restoran i onoga ko mu donosi ribu da im to više ne padne na pamet a nas sportske ribolovce koji ne želimo ulaziti u sukobe sa Zakonom ostavite na miru i ovaj članak obrišite. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 388 | MLADEN VUČIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Prijedlog je da se ova točka ukine jer nema dokaza da će ova točka utjecati na očuvanje ribljeg fonda. | Nije prihvaćen | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 389 | MLADEN VUČIĆ | Posebne odredbe kod lova na veliku ribu, Članak 9. | Treba dozvoliti barem 1 tunu godišnje po godišnjoj dozvoli za veliku ribu. Nema razloga da budemo diskriminirani u odnosu na sve druge države. Ovakav Zakon nema nitko. Vi firmama sa stranim vlasnicima dodjeljujete kvotu za tunu a te firme ne da nemaju dobit nego prijavljuju gubitak od nekoliko milijuna EUR što znači da zajednica nema nikakve koristi od vaše dodjele kvote nego čak i gubitak. Da ste sportskim ribolovcima dali da mogu uhvatiti jednu tunu po dozvoli de facto biste po zadržanoj tuni dobili više novaca (kad se zaračunaju sve dozvole i svi porezi) nego što vam daju firme. O ovima koji su u gubitku da i ne govorimo. Znači ova zabrana zadržavanja tune za sportske ribolovce nema veze sa očuvanjem ribljeg fonda i nema veze sa novcima koje država treba zaraditi. Mene samo zanima čita li ove komentare netko sa razumijevanjem i li samo preleti onako. Dolazi vrijeme kad trebate podržati narod razmislite dobro i dozvolite zadržavanje jedne tune po godišnjoj dozvoli za veliku ribu. Što je najgore ne može se ni kupiti na ribarnici naša tuna jer se naša kompletno izvozi a mi jedemo da ne kažem što. | Nije prihvaćen | Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 390 | MLADEN VUČIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Tko će vama tu upisati bilo što? Nakon 24 sata mogu upisati da sam ulovio kita i pustio. Ne vidim smisao. Ako svi sportski ribolovci upišu da su svaki put kad su izašli na more uhvatili i pustili 100 zubataca vi ćete na temelju mRECFish aplikacije doći do zaključka da u Jadranu sve vrije od zubataca što ćete onda napraviti sa tim podatkom. | Primljeno na znanje | Vremenski odmak za provedbu obaveze prijave ulova predložen je kako bi ribolovcima pružio priliku da se u potpunosti posvete ribolovu, a uz razumnu odgodu da unesu (preciznije) podatke o ulovu i uz eventualnu pomoć za one kojima je ista potrebna. |
| 391 | MLADEN VUČIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Prijedlog novog teksta je sportski i rekreativni ribolovci nisu dužni voditi evidenciju ulova. | Nije prihvaćen | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. |
| 392 | MLADEN VUČIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Već sam napisao prvu reakciju na ovo savjetovanje koju je poslao jedan od kolega sportskih ribolovaca a reakcija je bila možemo mi ovdje pisati što hoćemo ali ćete vi tako i tako napraviti ono što ste zamislili i donijeti ovaj Pravilnik i nitko vam ništa ne može. To se vidi već na primjeru aplikacije za evidenciju ulova. Znači vi ste već dobro platili i napravili aplikaciju za evidenciju ulova (i vjerojatno plaćate održavanje iste) i prilagodili je evidenciji za sportske ribolovce a pravilnik još uvijek nije na snazi i tek je u savjetovanju. Bilo bi nekako logično da ste nakon savjetovanja i usvjanja novog pravilnika krenuli u izradu aplikacije :-) Naravno da može biti sto tisuća negativnih komentara na evidenciju ulova i korištenje aplikacije ali taj Članak će biti donesen bez obzira što je totalno neopravdan i nitko ga ne podržava a ovo savjetovanje samo je igrokaz da tobože izgleda kao da građani mogu utjecati na nešto. Ovo je dobra prilika političarima da prikupe 60-80000 glasova na način da samo kažu da neće donijeti ovaj pravilnik i da će omugućiti svakome da zadrži jednu ulovljenu tunu. Očito je ako ne dođe do promjene u ministarstvu ništa se neće napraviti za dobrobit građana i samo će se pogodovati strancima. Čini se kao prilično loša odluka da se u predizborno vrijeme donose ovakvi pravilnici. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba. Podaci o ribolovu doprinose boljem razumijevanju utjecaja na resurse i predstavljaju jedan od najvažnijih izvora informacija za donošenje odgovarajućih mjera upravljanja. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno uz početno prijelazno razdoblje tijekom kojeg će se prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Postepenim uvođenjem obaveze elektroničke prijave ulova osigurat će se odgoda primjene za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) do 2030. godine, dok će za ostale kategorije dozvola, ova obaveza stupiti na snagu ranije. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. |
| 393 | MLADEN VUČIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Ima stara poslovica da besposlen pop i kozliće krsti:-) Dojam je da je netko došao na ideju kako na brzinu napraviti trivijalnu aplikaciju, dobro je prodati i onda godinama živjeti od održavanja te aplikacije samo treba imati nekoga tko će progurati besmislen Pravilnik i riješen problem - para ko šodera. Pri tome ćemo uludo baciti par sto tisuća radnih sati sportskih ribolovaca koji će ispunjavati te bedastoće. Naporno radim i svaka sekunda na brodu i ribolovu mi je dragocijena i zato predlažem da aplikacija bilježi vrijeme koje su ljudi proveli koristeći tu aplikaciju pa ako se ne ukine ovaj članak onda sportskim ribolovcima refundirajte potrošene megabajte i radni sate provedene u radu sa aplikacijom. Predlažem da se Članak o evidenicji u potpunosti ukine zbog slijedećih razloga: Administrativna opterećenost: Zahtjev za detaljnom evidencijom ulova u sportskom ribolovu preopterećuje sportske ribolovce, koji već imaju ograničene resurse i nemaju vremena za takve administrativne zadatke. Nepotrebna kompleksnost: Sportski ribolov je uglavnom rekreativna aktivnost, a detaljna evidencija ulova nije nužna za održavanje ravnoteže u morskim ekosistemima. Postoje drugi, manje restriktivni načini za praćenje stanja ribljih populacija. Usporedba s drugim zemljama: U drugim zemljama, kao što su Italija i Crna Gora, postoje blaža pravila za sportski ribolov. Hrvatski ribolovci bi trebali imati slične uvjete kako bi se osigurala pravednost i konkurentnost. Skupo održavanje aplikacije: Izrada i održavanje nepotrebne aplikacije je skupo a novac koji se namjerava uložiti u to može se uložiti u podizanje svijesti o očuvanju ekološkog sustava i ribljeg fonda. | Primljeno na znanje | Razumijemo zabrinutost vezanu uz moguće administrativno opterećenje sportskih i rekreacijskih ribolovaca te utrošak vremena prilikom evidentiranja ulova. Cilj predloženog sustava evidencije nije otežavanje ili ograničavanje sportskog i rekreacijskog ribolova, već unaprjeđenje prikupljanja podataka koji su važni za održivo upravljanje morskim biološkim resursima i usklađivanje s regulativom EU: Uredbom (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. |
| 394 | MLADEN VUČIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Ovaj Pravilnik podsjeća na dobro poznati događaj kad je Mao Zedong vidio vrapca kako kljuca rižu i proglasio vrapce narodnim neprijateljima i naredio da se pobiju svi vrapci u Kini :-) Vi ste na youtube-u vidjeli par ljudi koji su se pohvalili kako su uvatili par lipih riba i zaključili ste da su sportski i rekreativni ribolovci krivi što profesionalna ribolovna flota ne zarađuje više. Iskreno ne razumijem zašto mi iz svojih džepova kroz plavi dizel uopće financiramo ribolovnu flotu koja je ionako u plusu i dobrim dijelom u stranom vlasništvu. Cilj ovog pravilnika je očito obeshrabriti ljude da se bave sportskim i rekreacijskim ribolovom. Zakonodavac misli da će uništenjem sportskog i rekreativnog ribolova biti više ribe i da će profesionalci loviti i zarađivati više a to je totalno kriva pretpostavka. Možda na neke stvari (kao što su klimatske promjene) ne možete utjecati, ali vas ništa ne sprječava da donesete i provedete Zakone koji mogu očuvati riblji fond. U prvom redu mislim na proglašenje ZERPa i na provjeru balastnih voda. Nisam veliki stručnjak ali pojava čudnih algi i riba u našem moru gotovo je sigurno povezana sa balastnim vodama a jeste li ikad provjerili ikoga tko je ispuštao balastne vode? Nisam siguran postoji li uopće sportski ili rekreativni ribolovac koji je u plusu kad se gleda ulovljena riba u odnosu na novac potrošen na opremu, gorivo, brod, vez, održavanje itd. Na svemu tome država zarađuje puno više (pdv, porez na dobit, naknada na korištenje pomorskog dobra, naknada za radio stanicu, naknada za radar, članarine, vezarine, dozvole...) nego što vrijedi riba koju sportski ribolovci ulove. Tako ćete kao i Mao Zedong kad je ubio vrapce i doveo do gladi vi uništavanjem sportskih ribolovaca uništiti puno toga što prati tu granu. Prijedlog je da naš Pravilnik bude isti kao što je u Italiji i Crnoj Gori jer se radi o istom moru pa ako se ne možete uskladiti sa njima zašto nama namećete restrikcije koje oni za isto more nemaju? Zašto mi bilo što čuvamo za njih? Zašto Crnogorci i Talijani drže do svojih stanovnika i zašto smo diskriminirani u Jadranskom moru u odnosu na njih? Prijedlog je da se ostavi dosadašnji pravilink i dozvoli zadržavanje barem jedne tune jer je ionako kroz plavi dizel preplatimo. Nikakvo Ministrastvo demografije ne može popraviti štetu koji ovakvi nepošteni i diskriminacijski Zakoni naprave. Govori se o brojci o 35-50000 sportskih ribolovaca od kojih ćete sutra tražiti da glasuju za vas a koji se nakon ovakvog pravilnika osjećaju kao građani trećeg reda bez ikakvih prava jer je tako očito da ništa ne može spriječiti donošenje ovakvog pravilnika. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 395 | MLADEN VUČIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Prijedlog je da se na ovome članku ništa ne mijenja jer se sportskim ribolovcima smanjuju prava pa nema razloga za povećanje cijena. | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 396 | MLADEN VUČIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Nije jasna svrha ovog pravilnika. Izgleda kao da netko baš ne podnosi sportske i rekreativne ribolovce a ima mogućnost pisanja pravilnika. Nema onoga tko ne bi želio sačuvati riblji fond ali kad bi netko u hrvatskoj stvarno želio zaštititi riblji fond onda bi proglasio ZERP i samo strancima zabranio ribolov u hrvatskom dijelu Jadrana i učinak bi bio stotinu puta veći nego da totalno zabranite sportski i rekreativni ribolov a naša bi profesionalna ribolovna flota imala duplo veći ulov i dobit. Dakle očito nije cilj očuvanje ribljeg fonda i veća zarada naše ribolovne flote nego nešto deseto meni neshvatljivo. Članak 7. točka 4. zapravo glasi zabranjeno je koristiti sidreno vitlo i električni motor sa ugrađenim GPS-om (Minnkota, Haswing, Motorguide i sl.). Već je netko prije zatražio pa ću samo ponoviti – ako vas nije sram i ako vam nije neugodno molim vas da pored svake točke stavite ime i prezime onoga tko ju je predložio i razlog zašto je netko predložio određenu točku. Već je napisano da je ovo diskriminirajući zakon za one koji imaju problema sa kralježnicom i kojima nije lako izvući sidro. U načelu ja npr. bez problema mogu napraviti sustav koji će koristiti ugrađene motore ili vanbrodske motore na fosilna goriva i držati brod na poziciji i to za vas nije sporno bez obzira na zagađenje ali ako se brod drži na elektromotoru ili na sidrenom vitlu to je problem – tko je napisao ovaj prijedlog i koje su mu životne kompetencije? Ovaj prijedlog pravilnika stavljen je na savjetovanje na način da samo rijetki znaju za njega. Uvjeren sam da su svi koji su doznali za savjetovanje a koji se ne boje nekih posljedica ostavili neki komentar. Na kraju kad se sve zbroji vi ćete reći OK imamo sto tisuća sportskih ribolovaca a samo 300 komentara od 100 ljudi što je zanemarivih 0,001% i neće biti prepreke da se ovaj sramotan pravilnik donese a to je stvarno katastrofa. | Primljeno na znanje | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 397 | MLADEN VUČIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Prijedlog je izbaciti točku 4. iz Članka 7. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 398 | MLADEN VUČIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Naknada za dozvole | Molim da se doda tekst: Naknada za dragovoljce domovinskog rata iz '91 - ne izdaje se | Primljeno na znanje | Sustav dozvola preuzet je iz postojećeg Pravilnika dok Prijedlog pravilnika ažurira cijene postojećih dozvola. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 399 | MLADEN VUČIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Jedna talijanska koča vjerojatno napravi više štete ribolovnom fondu u Jadranu nego svi hrvatski sportski ribolovci skupa. Dakle, izglasajte ZERP zabranite talijanima da love unutar naših granica i riješili ste sve probleme. Objavite podatke iz očevidnika koliko talijani ulove tune i koliko ostale ribe u hrvatskom dijelu Jadrana, ta brojka će vam kazati koliko je ovaj pravilnik besmislen, koliko naše tvrtke gube dobiti, koliko se uništava riblji fond i koliko je mizerna količina ribe koju ulove sportski ribolovci. Koje je uopće opravdanje da je talijanima dozvoljen ribolov u našemu moru? Mogli smo ih tako pustiti i da sjeku naše šume, koja je razlika? Podijelio sam informaciju o ovom savjetovanju jednoj grupi ribolovaca i prvi odgovor je bio ovo: "Nažalost ta javna savjetovanja su mazanje očiju jer uvjek bude kako kadija je zacrtao !! U svakom slučaju je ona stara , kadija te tuzi kadija ti sudi !!!!" i čovjek je očito u pravu. Čitam ove komentare i svi su protiv ovog Pravilnika, nema nikoga tko bi rekao bilo što afirmativno vezano za promjene. Za očekivati bi bilo da će bar oni koji su inicirali ove promjene reagirati na komentare ali oni očito niti ne znaju hrvatski pa ne mogu komentirati. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 400 | MLADEN VUČIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Bilo bi dobro da prilikom promjene stavki u Zakonu obrazložite zašto je do te promjene došlo. Inflacije nema, plaće se nisu povećale za 50% koliko je povećana naknada za sportski i rekreativni ribolov. Smanjena je količina koja se može uloviti ograničavaju se alati, koji je onda razlog povećanja naknada? Ukoliko se uvede ova naknada od 200EUR za godišnju dozvolu za veliku ribu onda svakako treba dopustiti zadržavanje jedne tune godišnje po godišnjoj dozvoli jer vi kad dodijelite nekoj tvrtki kvotu sigurno vam ne plati toliko po jednoj tuni. Znači prodali bi više dozvola i bili biste na dobitku a ljudi bi bili zadovoljni. | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 401 | MLADEN VUČIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani, Vjerujem da je jako puno ljudi koji bi na ovu temu imali pametnih prijedloga međutim ogromna većina niti ne zna da je savjetovanje u tijeku. Prvi prijedlog je da u vašu web aplikaciju za savjetovanja ubacite mogućnost notifikacije tako da ljudi mogu pratiti sva savjetovanja koja su im zanimljiva. Drugi prijedlog je budući da imate sve podatke o sportskim ribolovcima uključujući e-mail i telefon da sve koji su platili bilo kakvu ribolovnu dozvolu obavijestite da je u toku savjetovanje o novom pravilniku ili zakonu koji regulira sportski ribolov. Na taj način biste dobili pravu povratnu informaciju. Na ovaj način Ministarstvo nema stvarnu sliku stanja na terenu jer vrlo mali broj sportskih ribolovaca vidi ovo savjetovanje. Treći prijedlog je da se svakome tko je platio dozvolu za veliku ribu dozvoli da može zadržati jednu tunu i ukinuti natječaj za trofejnu tunu. Koliko imam informacije mi smo jedini na mediteranu sa ovakvim Zakonom. U Italiji i u Crnoj Gori s kojima dijelimo more pa onda i tune je dozvoljeno uloviti tunu pa ako oni uvedu ograničenja onda možemo i mi. Ja pustim tunu ona dođe u Italiju i talijan je nosi doma, što smo mi tu sačuvali ???? Sportski ribolovci na ovaj ili onaj način u proračun uplate puno više nego što vrijedi jedna tuna. Osim toga svi govore da je tuna pojela srdelu pa se čini da je ovaj zakon poremetio prirodnu ravnotežu. Na natječaju za trofejnu tunu postižu se nebulozne cijene po kg a među odabranima na tom natječaju mislim da gotovo nema Hrvata tako da se taj natječaj ne provodi za hrvatske sportske ribolovce. Na zadnjem natječaju kojeg sam pratio (mislim 2023.) najvišu cijenu od 10eur/kg je ponudila jdoo tvrtka koja je vjerojatno nakon toga i zatvorena. Tu je iz aviona vidljivo da se ne radi o sportskom ribolovcu. Kako bilo koja tvrtka može biti sportski ribolovac?? Može li dozvola za sportski ribolov u opće glasiti na tvrtku? Ukoliko se neće donijeti pravilnik koji će omogućiti svakome tko plati dozvolu za veliku ribu da zadrži jednu tunu onda treba promijeniti natječaj za trofejnu tunu na način da natječaju tvrtke uopće ne mogu pristupiti nego samo hrvatski državljani članovi hrvatskih sportskih ribolovnih društava sa plaćenim svim dozvolama. Natječaj za trofejnu tunu ne može biti po kg nego po komadu i to treba promijeniti. Treba pratiti koliko je prijava za taj natječaj i onda dozvole izdavati kružno znači ne može svake godine isti čovjek dobiti dozvolu za trofejnu tunu. Četvrti prijedlog je da ministarstvo mora odgovoriti na prijedloge i jasno kaže koji je razlog zašto se ne prihvaćaju. | Primljeno na znanje | Funkcionalnosti aplikacije za e-savjetovanje nisu u nadležnosti ovoga Ministarstva. Obavijest o e-savjetovanju Ministarstvo objavljuje na svojoj web stranici. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. Prijedlozi vezani uz rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune nisu predmet ovog propisa. |
| 402 | MLADEN MUSULIN | Prijava ulova, Članak 14. | Cijeli radni vijek provodim pišući nekakve tablice i izvjestaje. Kao otac djeteta sa posebnim potrebama, jedini mir koji i ja i moje dijete imamo nalazimo upravo u zvukovima valova i pjesmi galebova. Ovakav prijedlog samo stvara dodatna opterecenja, a u praksi uopce nije provediv za veliki broj ribolovaca. Podatci koji ce se prikupiti nisu relevantni ni vjerodostojni za apsolutno ništa pa tako ovaj clanak nema nikakvog smisla. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. |
| 403 | MLADEN MUSULIN | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Poštovani Ogranicenja ulova pojedinih primjeraka nemaju nikakvo uporište u struci i ribolovac jednostavno nije u mogucnosti birati koja riba ce doci na udicu. Prilikom vadenja ribe sa velike dubine, velika je šansa da ce riba uginuti. Postojece ogranicenje od 5kg plus kapitalac je sasvim dovoljno. Ukoliko struka smatra da je neka vrsta potencijalno ugrozena uvedite sezonske lovostaje koji vrijede za svih u svrhu oporavka vrste. Uvođenje no-take zona također ima smisla ako govorimo o zastiti i ocuvanju ribljeg fonda. Postojeci zakoni su dovoljno dobri, ali u provođenju istih se događaju propusti i to je ono što treba biti fokus. | Primljeno na znanje | Ovim se Pravilnikom između ostalog želi postići unaprjeđenje ribolovnih praksi koje će doprinijeti smanjenju ribolovne smrtnosti pojedinih vrsta riba i drugih morskih organizama. Doprinos pojedinca i osvještavanje vlastite uloge u odnosu na promjene u stanju ribolovnih resursa ključno je za postizanje boljeg stanja okoliša. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). |
| 404 | MLADEN JURAČIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Dosadašnje ograničenje ulova na 5 kg plus jedna riba je sasvim prihvatljivo. Ogranicavanje na broj jedinki bi samo dovelo do bacanja mtve ribe nazad u more. Također nema nikakve logike ograničavati veličinu liganja namjenjene za živi mamac. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Člankom 13. stavkom 2. trenutnog Pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru propisano je da glavonošci ulovljeni u sportskom i rekreacijskom ribolovu koji se zadržavaju, moraju biti označeni dubokim zarezivanjem glave u predjelu između očiju, osim lignji (Loligo vulgaris) namijenjenih za žive mamce pri čemu duljina plašta lignje namijenjene za živi mamac ne smije biti veća od 20 cm. Iako je ista odredba zadržana i u prijedlogu Pravilnika koji je bio na e-savjetovanju, uzimajući u obzir dostavljene komentare Ministarstvo je spremno korigirati odredbu kako bi se mogućnost korištenja glavonožaca za živi mamac proširila u odnosu na vrstu i na veličinu jedinke. |
| 405 | MLADEN JURAČIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Bilo da je riječ o parangalskom vinču, popularnim pramčanim elektromotorima, elektromultiplikatorima ili vinču za sidra, riječ je o suvremenom pomagalu koje udovoljava svim napucima europske strategije za prilagodbu klimatskim promjenama s preporukom za energetsku tranziciju u sektorima ribolova i akvakulture te ekološkim normama u EU. Tocka 4 nema smisla. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 406 | MLADEN JURAČIĆ | Pojmovi, Članak 3. | Samo posjedovanje alata ne bi trebalo biti osnova za kaznu. Ukoiko je najslabija karika opreme koja se trenutno koristi ispod 30lb, propisima je udovoljeno. | Nije prihvaćen | Člankom 58. stavkom 3. Zakona o morskom ribarstvu je propisana zabrana držanja na plovilu ribolovnih alata i opreme koji nisu obuhvaćeni odgovarajućom dozvolom za sportski ili rekreacijski ribolov na moru. |
| 407 | MLADEN JURAČIĆ | Pojmovi, Članak 3. | Nije definirano sta se smatra velikom ribom. | Nije prihvaćen | Zakon o morskom ribarstvu člankom 28. stavkom 1. točkom e) podtočkom 2. jasno navodi da se posebna dozvola odnosi na alat za veliku ribu, a ne na vrste. Zakona o morskom ribarstvu člankom 30. stavkom 3. propisuje da se pravilnikom određuju karakteristike alata. Uzimajući ovo u obzir, u kontekstu okvira zadanog Zakonom o morskom ribarstvu, Pravilnikom je jedino moguće propisati karakteristike alata za koji je potrebna posebna dozvola, za što je u suradnji sa strukom odabran kriterij nosivosti role odnosno štapa kao objektivan i provjerljiv. |
| 408 | MLADEN BAĆA | Prijava ulova, Članak 14. | Treba izbaciti obvezu vođenja ulova za sportske ribolovc, to rade profesionalci a ne sportski ribolovce koji ribu love za sebe i svoj gust. Bolje kontrolirati porijeklo riba na tržnicama, restoranima, pa ako tamo netko prodaje ribu za koju nema dokument ili ju nije smio uloviti i prodavati ( dozvola za sportski ribolov) tada mu izreći novčanu kaznu i zabranu sportskog ribolova, pa ako ima onih koji su sportski ribolovci a prodaju ulovljeni ribu s boljim kontrolama i kaznama to neće raditi. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. Svrha aplikacije mRecFish je prikupljanje osnovnih podataka o ribolovnim aktivnostima i ulovu sportskih i rekreacijskih ribolovaca na razini cijelog Jadrana. Ti podaci omogućit će bolje razumijevanje ukupne ribolovne aktivnosti, sezonalnosti i ciljanih vrsta u sportskom i rekreacijskom ribolovu, što je nužno za znanstvenu procjenu utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na stanje morskih bioloških resursa. |
| 409 | MLADEN BAĆA | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Mislim da je postojeci zakon ok i da ga ne bi trebalo mijenjati, već bolje provoditi i kontrolirati. Vrlo često se izlazi na ribolov i ne ulovi ništa, a onda jednom pogodi prava pošta na kojoj se može uloviti dvije tri poštene ribe. Ako je cilj bio bolje provoditi kontrole prodaje riba, ne treba ići s restrikcijama prema sportskim ribolovcima, već državni inspektori trebaju bolje raditi svoj posao i provjeravati porijeklo riba na tržnicama i restoranima, te postoje li papiri za njezin ulazak na tržište. Za očuvanje ribljeg fonda trebalo bi i zabraniti kocarenje po pojedinim područjima na neko vrijeme, što vjerujem da biolozi znaju kako. Samo treba poštivat postojeće zakone. Nisam za promjene ograničenja ulova. Trebalo bi i bolje kontrolirati minimalne veličine ulovljene ribe jer se na tržnicama nađe primjeraka koji su ispod dozvoljenih veličina ulova, to je katastrofa za ribljih fond, pogotovo kad koce ulova tako male primjerke, to je problem, a ne sportski ribolovce i kolicine koje oni love. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 410 | MIŠE TEVŠIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Ako se misli na pojam električnog pramcanog motora sasvim promasen prijedlog. Taj pogon predstavlja nešto što se u pomorskom rjecniku i praksi zove precizno ili dinamičko sidrenje odnosno zamjena za metre i metre konopa koje smo bacali prije nešto godina. Tako i mislim da bi bilo nelegalno da se se preko noći ukine upotreba istih budući da nikakav prijedlog prilagodbe nije dan a sistem košta kao manje plovilo. zamislite da sutra zabranimo sve automobile na dizel???? | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 411 | MISLAV KUZMANIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | "(4) Prilikom ribolova udičarskim alatima bez obzira na vrstu dozvole, zabranjeno je koristiti elektromehanički ili hidraulički pogon." Ovaj stavak 4. je nedorečen i nema smisla, elektromotori su ekološki prihvatljivi i njihova zabrana potiče ribolov sidrenjem koji dodatno uništava podmorje i ribolov pomoću motora koji izgara fosilna goriva. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 412 | MISLAV GILJANOVIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Iskreno do sad nisam nikad uhvatio 5kg ribe plus kapitalnu, tako da ne vidim razlog da se ogranicava i to jos na jedinke, dosadašnji zakon je bio sasvim u redu, pojačat kontrole ce biti sasvim dovoljno. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 413 | MISLAV GILJANOVIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Članak 7/ Stavka (4) Iako na brodu nemam elektromotor svakako je u planu kupnja istog, uz polomljen disk u kralježnici i jos pet dislociranih svakako da cu kad budem u mogučnosti kupiti elektromotor jer vjerujem da gospoda koja piše zakone sigurno ne dize 15-20 kila teško sidro sa 50 metara 4-5 puta dnevno i ne vidi raznoliku primjenu elektromotora na brodu, kao i manevriranje. Zakon je čisti napad na malog čovika a vjerujem da je prijedlog zakona pisan u dogovoru sa vlasnicima velikih ribarskih brodova(koča) koje uništavaju podmorje na dnevnoj bazi koliko mali čovik neće za 100 godina. Sam pogled na ribarnici n nedoraslu ribu koja se prodaje pos izlikom nusproizvod vadenja dorasle ribe?!. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 414 | MIROSLAV ŽIC | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | NOVI PRAVILNIK VRIJEĐA RIBOLOVCE I ZDRAV RAZUM. ZGUŽVAT I BACIT.. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 415 | MIROSLAV VODOPIJA | Dozvole za sportski i rekreacijski ribolov za ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske, izuzev zaštićenih područja, Članak 4. | Poštovani Što se tiče dozvola. * Godišnja dozvola - najčešće je termin za dozvolu koja vrijedi tekuću godinu i to tako treba ostati. Prema mome saznanju nigdje na svijetu ne postoji dozvola koja vrijedi 12 mj od datuma kupnje.. Isto tako realno nema smisla ograničavati da se ona može kupiti do 1. Ožujka tekuće godine. Kakve veze ima ako čovjek želi uzeti dozvolu u Travnju ili Svibnj koja bi mu vrijedila do kraja godine Što se zapravo htjelo s time i postići uopće osim diskriminirati ljude. Znači niste mogli izabrat gore vrijeme od 1.3. ...nakon što su se ljudi istrošili za blagdane i tek počeli financijski oporavljati,oni moraju brže bolje kupovat dozvolu da ih dva dana kasnije ona ne bi izašla tri puta skuplje. Jednostavno DISKRIMINACIJA * ČLANAK 4, Stavak 4 - ovo je jedan od glupljih prijedloga koje sam čuo. Iz kojeg razloga pobogu bi ribolovac trebao kupiti dozvolu dan ranije nego bi želio na ribolov ? Najmanji razlog da to odmah mijenjate je da ste si time odmah izbili dio novaca iz proračuna...kakav pucanj u koljeno. To možete preformulirati u - KUPLJENA DOZVOLA VRIJEDI OD DATUMA KUPNJE. A MOŽE SE KUPITI I ZA DATUME UNAPRIJED * Podržavam ukidanje mogućnosti kupovanja godišnje dozvole stranim državljanima. Ako oni mogu nama onemogućavat takvu praksu na državnim razinama sasvim je logično da se i mi poslužimo reciprocitetom po tom pitanju. Ono što vi također trebate napraviti - Pojačati kontrole na obalnom pojasu i na moru te uvesti poprilično velike kazne za ribolov bez valjane dozvole ali i ostale prekršaje. Ja sam ribolovac od svoje 5 godine , znaci preko 35 god staža, a,u zadnjih 25 god koliko povremeno lovim na moru, i svih tih godina kupujem godišnje dozvole samo jednom sam doživio da netko provjeri da li imam dozvolu. Vjerujte mi da će od kazni biti dovoljno love da se tim inspektorima mogu isplatiti plaće i tekući troškovi. | Primljeno na znanje | U članku 28. stavku 1. točkama a) i b) Zakona o morskom ribarstvu propisano je da godišnje dozvole vrijede za kalendarsku godinu. Razdoblje izdavanja godišnjih dozvola definirano je u članku 29. istog Zakona. Zbog učinkovitosti kontrole dozvolu je svakako potrebno kupiti unaprijed, no Ministarstvo će razmotriti mogućnosti dodatne prilagodbe predložene odredbe. Zakon o morskom ribarstvu ne predviđa ograničenja u smislu državljanstva niti prebivališta vezano uz pravo na kupnju dozvole. Pravo na kupnju godišnje dozvole za sportski i rekreacijski ribolov moraju imati svi građani EU jer bi suprotno predstavljalo diskriminaciju na temelju državljanstva i bilo protivno članku 18. Ugovora o funkcioniranju EU. |
| 416 | MIRO KATAVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Opće odredbe | članak 7, točka 4 - nije definirano na "pogon" čega se točka odnosi. je li to pogon udičarskih alata (rola ili wincheva) ili pogon plovila. ao se misli na pogon plovila, besmisleno je zabranjivanje elektromotora koji zadržavaju plovilo na mjestu (tzv. minnkote) jer se potiče spuštanje sidra u more, a samim time i raskopavanje morskog dna. članak 10. točka3 - ograničavanje veličine lignje koja je dopuštena prilikom panule je totalno besmislena, s obzirom na životni vijek i razvojne cikluse lignje kao vrste članak 10.5 - nema nikakvog opravdanja na ograičavanje broja jedinki riba. dosadašnji zakon koji dopušta 5 kg ulova za pojedinog ribolovca , uz određenu minimalnu veličinu jedinke je sasvim prikladan članak 14 i članak 15 - prijava ulova - najveća moguća glupost - plaćena dozvola dopušta određenu količinu ribe dopuštene vrste i veličine. POštovani... Republika Hrvatska ima sreću da se 40% njene ukupne površine odosi na more, a 40% stanovništva živi neposredno uz more i od mora. Sportski i rekreativni ribolov je dio tradicije i načina života. nažalost, pojedinci su od njega napravili unosan bussines. ali, pojedinci koji zakon ne poštuju, nisu razlog da se donosi ovako besmislen pravilnik. ovakvim pravilnikom, svakom običnom, malom čovjeku se ubija svaka volja za životom uz more. Kao aktivni sportski ribolovac, i sudionik u školi ribolova jednog športkog ribolovnog kluba, koji svoje troje maloljetne djece uči kako to more sačuvati i u njemu uživati, apeliram da se postrože kontrole pomorske policije i ribarske inspekcije kako bi se sankcionirali kršitelji zakona. ovaj pravilnik tomu neće doprinjeti. u nadi da će razu predvladati ovu hrpu besmislica, dajem vam jednostavan prijedlog. Jedino što trba ograničiti je maksimalni dnevni ulov svakog pojedinca, te propisati minimalnu dozvoljenu veličinu jedinki u dogovoru sa znanstvenicima prema životnim ciklusima jedinki. pojačati kontrole na moru, i oštro sankcionirati prekršitelje. lijepi pozdrav | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. Člankom 13. stavkom 2. trenutnog Pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru propisano je da glavonošci ulovljeni u sportskom i rekreacijskom ribolovu koji se zadržavaju, moraju biti označeni dubokim zarezivanjem glave u predjelu između očiju, osim lignji (Loligo vulgaris) namijenjenih za žive mamce pri čemu duljina plašta lignje namijenjene za živi mamac ne smije biti veća od 20 cm. Iako je ista odredba zadržana i u prijedlogu Pravilnika koji je bio na e-savjetovanju, uzimajući u obzir dostavljene komentare Ministarstvo je spremno korigirati odredbu kako bi se mogućnost korištenja glavonožaca za živi mamac proširila u odnosu na vrstu i na veličinu jedinke. Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu je naša obaveza koja proizlazi iz Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274, ali je ujedno i naša potreba. Podaci o ribolovu doprinose boljem razumijevanju utjecaja na resurse i predstavljaju jedan od najvažnijih izvora informacija za donošenje odgovarajućih mjera upravljanja. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno uz početno prijelazno razdoblje tijekom kojeg će se prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Postepenim uvođenjem obaveze elektroničke prijave ulova osigurat će se odgoda primjene za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) do 2030. godine, dok će za ostale kategorije dozvola, ova obaveza stupiti na snagu ranije. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Minimalne veličine ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već su regulirane Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. |
| 417 | MIRKO MATIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Ovo je nerealna odredba jer teško da sve starija populacija koja živi na moru i otocima može popunjavati elektronske upitnike.Cilj ribolova je opuštanje i da se pojede riba, ovakvim inovacija sve ide prema tome da se ljude koji žive na moru miče od mora i da nema užitka. Čemu statistike ako sa istima se ne postiže svrha, a to je zaštita mora. Neće riblji fond čuvati statistika. | Primljeno na znanje | Svrha aplikacije mRecFish je prikupljanje osnovnih podataka o ribolovnim aktivnostima i ulovu sportskih i rekreacijskih ribolovaca na razini cijelog Jadrana. Ti podaci će omogućiti bolje razumijevanje ukupne ribolovne aktivnosti, sezonalnosti i ciljanih vrsta u sportskom i rekreacijskom ribolovu, što je nužno za znanstvenu procjenu utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na stanje morskih bioloških resursa. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno. Po objavi Pravilnika osigurat će se pristup aplikaciji te će se kroz početno prijelazno razdoblje, prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Obaveza će se uvoditi postepeno, a za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) tek od 2030. godine. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Odredbe članka 14. ne sprječavaju da nositelju dozvole prilikom vođenja evidencije pomaže druga osoba. |
| 418 | MIRKO MATIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Poštovani, Dosadašnji zakon o ribolovu, koji je omogućavao ulov od 5 kg plus trofej, bio je dobar i predstavljao je optimalno rješenje za rekreacijski i sportski ribolov. Ograničavanje ulova, kako je trenutno postavljeno, dovodi ribolovce u nepovoljan položaj, jer se nakon isplovljenja brodom vrlo brzo završava ribolov za koji imaju legalnu dozvolu. Ostanak pri starim odredbama bio bi najbolji pristup, jer bi omogućio ribolovcima da uživaju u svom hobiju bez nepotrebnog pritiska i frustracije. Održavanje dijaloga sa zajednicom ribolovaca može pomoći u očuvanju ravnoteže između očuvanja ribljih stokova i zadovoljstva ribolovaca. Pozdrav | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 419 | MIRKO GRGIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Intencija pravilnika je očito zabraniti sportski i rekreacijski ribolov. Zašto se to tako i ne napiše? Ovako se svi nešto trgamo i pravimo pametni, pozivamo se na tradiciju, kulturu,... Lijepo zabranite sportski i rekreacijski ribolov, a dozvole se mogu uvesti za kupanje u moru, kupanje ćemo zabraniti za koju godinu. Najprije zabrana kupanja ljeti, a kasnije i cjele godine! Razumijem kako je to, naravno, sve za naše dobro! Ribe i more će nam biti zahvalno! Kako je ova civilizacija postala toliko mazohistička? | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 420 | MIRKO ERIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu | Poštovani, smatram da stavak 4. članka 7. kojim se zabranjuju hidraulički i električni porivni uređaji treba izbaciti iz prijedloga pravilnika iz više razloga. Navodim samo neke od razloga: - korištenjem električnih pramčanih potisnika (minn kota i slični) se ne uništava dno stalnim povlačenjem sidra, te je sigurno manje štetno za okoliš od sidrenja - starijim sportskim ribolovcima korištenje pramčanog potisnika omogućava ribolov, jer olakšava manevriranje čamcem bez sidrenja koje je fizički prezahtjevno - zabrana bi se primijenila samo na manje čamce sa montažnim elektormotorima na palubi, dok veći i skuplji gliseri imaju ugrađene sustave za pozicioniranje | Primljeno na znanje | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 421 | MILKO CVETKOVIĆ | Pojmovi, Članak 3. | Svako novo pisanje zakona i pravilnika stvara novu smutnju za ono malo ljudi što je još ostalo na otocima. Ljude pokušavate ograničiti u ono malo ribolovnih područja koje ionako najviše upropaštavaju koce i plivarice . Razgovaram dosta sa ljudima koji imaju te velike alate i oni se žale da nikad nije gore. Dupini i tune im svakodnevno tjeraju malu plavu ribu ujutro. Tuna se u deseterostrucila u zadnjih 10 godina . I sad umjesto da se to regulira da možemo par puta godišnje uzeti po jednu ribu vi i dalje bez sluha . Nego ste našli ljude koji ulove jednog zubaca a zakace još jednog da ga bace. Možeš misliti. Dogoditi će vam se to moji "stručni suradnici" u tim ministarstvima da će vam pomalo srdela otići prema jugu Jadrana i onda vani a tuna za njom . I onda će se taj " stručni kadar" u tim službama čuditi iz svojih toplih fotelja kako to? Pa vi ljudi moji ni ne vidite more iz tih zgrada u Zg. Odite bar jednom na barku pokušajte se barem na čas identificirati s nama pa vam se možda i nešto okrene u tim birokratskim glavama... | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 422 | MILIVOJ ŽIVKOVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Ne ne slažem se sa novim pravilnikom o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru jer to nas nema veze sa zdravom pameti . Vi zabranjujete elektro pogon u sportskom i rekreacijskom ribolovu koji je ekološki prihvatljiv svugdje u svijetu i ograničavate neke vrste riba na jednu jedinku prilikom ribolova , a da niste napravili nikakvu studiju u vezi lova tih određenih jedinki. Molim vas da samo postrožite kontrole na moru i biti će puno bolje i za vas i za nas ribolovce... | Primljeno na znanje | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. U okviru Nacionalnog plana prikupljanja podataka u ribarstvu Republike Hrvatske, prve informacije o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru prikupljene su kroz Pilot studiju (2019. - 2020.), a nastavile su se u 2022., 2023. i 2024. godini kroz REC FISH projekt. Time je uspostavljeno sustavno prikupljanje bioloških i društveno - gospodarskih podataka, usklađeno s pristupima drugih država u regiji, što predstavlja temelj za buduće prikupljanje podataka i upravljanje. Tako prikupljeni podaci koristit će se za procjene utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na brojnost populacija pojedinih vrsta, što je i svrha ovog sustava na nacionalnoj i regionalnoj razini. |
| 423 | MILE SMODLAKA | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani, Sportski ribolov je tradicija . Sportski ribolov je za većinu odmor za dušu i tijelo. Zbog neodgovornih pojedinca nametati svima ovako rigorozna pravila jednostavno je oduzimanje svakog užitka bavljenja ovim hobijem. Zabrana korištenja pramčanih motora za održavanje pozicije? Sto je sa starijim ljudima kojima podizanje sidra znaci veliki izazov ( pa čak i zdravstveni)? Sto je s ljudima koji imaju ozbiljnih zdravstvenih problema ( kralježnica ) ali ne žele biti zakinuti za ostale benefite koje nudi ovaj vid rekreacije. Pramčani električni motor je za njih sredstvo bez kojeg je za njih ribolov nemoguća misija. LP | Primljeno na znanje | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 424 | MILAN ŠULENTIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Ono što je ovim nedorečenim,površnim i potencijalno diskriminatornim pravilnikom prema rekreacijskim i sportskim ribolovcima trebalo odrediti je vrlo jednostavno: 1. omogućiti striktniju kontrolu i provođenje sadašnjeg zakona/pravilnika uz davanje ovlasti kontroliranja i pripadnicima Lučkih kapetanija,temeljne policije itd. Npr. sportski ribolovac ulovljen u prekršaju prodaje ulova trajno gubi mogućnost dobivanja sportske/rekreativne dozvole uz ostale sankcije koje iz toga proizlaze. 2. uvesti striktne zone zabrane lova za apsolutno sve alate na području cijelog Jadrana uz rotaciju povremenih zona te utvrđivanje stalnih zona zabrane (posao za struku) 3. uvesti vrijeme lovostaja za vrste za koje struka procijeni da su ugrožene 4. revidirati postojeće minimalne mjere dozvoljenog ulova (npr. sve ispod 40 cm dužine za brancina,25 cm za oradu je sramotno) 5. dopustiti po 1 kom. tune u ribolovu godišnje rekreativnim i sportskim ribolovcima (a po potrebi i više u slučaju da se utvrdi prekomjeran prirast iste ) 6. poticati i nagrađivati izlov neautohtonih i invazivnih vrsta 7. revidirati dopuštene alate u rekreativnom i sportskom ribolovu (vrše i parangali bez obzira na broj istih realno nemaju što tražiti u ovakvom načinu ribolova ) | Primljeno na znanje | 1. Inspekcijski nadzor nad provedbom odredbi Zakona o morskom ribarstvu i propisa donesenih na temelju njega smiju provoditi isključivo ribarski inspektori i viši ribarski inspektori te ovlaštene osobe kako je propisano člancima 61. i 61.a Zakona. Svjesni da postoji potreba postizanja snažnijeg odvraćajućeg efekta sankcija, ovo pitanje kao i daljnje osnaživanje sustava praćenja, kontrole i nadzora će se dublje razmatrati prilikom revizije zakonskog okvira. 2. - 4. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova, minimalnih veličina i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji i minimalne veličine) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. 5.Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. 6. S obzirom na to da prijedlog novog Pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru i dalje proizlazi iz aktualnog Zakona o morskom ribarstvu, ne postoji mogućnost ublažavanja ograničenja dnevnog ulova koje proizlazi iz članka 33. stavka 3. istog Zakona (masa od 5 kg koja može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma), čak niti u slučaju invazivnih vrsta. 7. Po pitanju korištenja vrša i parangala u sportskom i rekreacijskom ribolovu ističemo kako se radi o dozvoljenim alatima u ovim kategorijama ribolova prema trenutnom Zakonu o morskom ribarstvu. |
| 425 | MILAN ŠULENTIĆ | Ribolovni alati, njihova količina i karakteristike, Članak 6. | Sve vrše i parangale izbaciti iz rekreativno/sportskog ribolova njima tu nije mjesto,s time se otvara ogromna mogućnost manipulacija i prelova što se u praksi i vidi.U priobalju mjestimično gotovo da nema uvale ili područja na kojima nema neoznačenih vrša i parangala.Davno su prošla vremena u kojima su ljudi živjeli od tih nekoliko vrša i parangala,ovdje se u jednom velikom broju slučajeva radi o komercijalnom izlovu. | Nije prihvaćen | Po pitanju korištenja vrša i parangala u sportskom i rekreacijskom ribolovu ističemo kako se radi o dozvoljenim alatima u ovim kategorijama ribolova prema trenutnom Zakonu o morskom ribarstvu. |
| 426 | MILAN ŠULENTIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Volio bih znati koja je logika iza poskupljenja godišnjih i sportskih dozvola za 2026 g.i to ni manje ni više od 20,40% pa sve do 73,40% ovisno o kategoriji??!! Potpuno neopravdano i bez logičnog objašnjenja osim ako nije cilj da se smanji broj rekreativnih i sportskih ribolovaca ja Jadranu a da bi se pogodovalo s time nekim drugim lobijima.No,neće to moći pita se nešto i nas gospodo. | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 427 | MILAN MEDUNIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Mislim da su općenito ovaj predlog zakona pisali ljudi koji nemaju pojima o ribolovu i ribolovnim tehnikama.Naposali su takve stvari koje nemaju ni jedne zemlje priobalja na svjetu. Slažem se da treba napraviti reda ali ne na ovakav diletantski način.Vjerujm da se sa mojim razmišljanjem slaže većina ribolovaca jer če se sa ovakvim zakonom napraviti još veći nered na moru nego što je .Gospođo pročitajte zakone drugih zemalja dobro bi Vam došlo. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 428 | MILAN MARKOVIĆ | Posebne odredbe kod lova na veliku ribu, Članak 9. | Borbeni pojas se ne smije izbaciti iz uporabe tj. zabraniti. Onaj tko je pisao ili predlagao ovaj zakon nije nikad lovio na ovakav nacin ili ne zna o čemu u priča. Na kraju mislim da je tune dovoljno ako ne i previše u Jadranu i da bi trebalo kao i sve države na Jadranu dozvoliti ulov jedne tune godišnje. Kao dokaz treba samo pogledati godisnji ulov plave ribe koji je jako nizak. | Nije prihvaćen | Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 429 | MILAN MALEŠ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Uvesti godišnje "bjanko" dozvole (bez imena) za fishing charter brodice. Bilo bi puno jednostavnije da vlasnici tih brodica mogu kupiti određeni broj "bjanko" dozvola koji odgovara najvecem broju gostiju na brodu, nego da gosti sami kupuju dozvole ili da pružatelji tih usluga kupuju jednodnevne/višednevne za njih. Jer kupnja je komplicirana strancima a i brodarima ako trebaju sve potrebne podatke ishoditi od gostiju. Usto bi se riješio problem "last minute" aranžmana u kojem slučaju se ne može kupiti dozvola za tekući dan nego tek za slijedeći. Ne tvrdim da cijena te dozvole treba biti istovjetna običnoj godišnjoj dozvoli, njenu cijenu valja promisliti u suradnji sa zainteresiranim stranama, ali ta opcija bi jamačno pojednostavnila organizaciju fishing chartera. | Primljeno na znanje | Novim se Pravilnikom preuzima postojeći sustav prodaje dozvola u kojem se dozvola izdaje na ime ribolovca. Ministarstvo će revidirati Prijedlog pravilnika objavljen na e-savjetovanju, u mjeri u kojoj je to moguće, kako bi se omogućilo da dnevna/višednevna dozvola vrijedi od dana kupnje s određenim vremenskim odmakom. |
| 430 | MILAN MALEŠ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Potpuno neopravdani i groteskni primjer državnog monopola. Dobiješ manje a platiš više nego prije. U konkretnom primjeru; dobiješ dodatna ograničenja po pitanju ulova i obvezu vođenja evidencije a cijene dozvola se povećavaju! Potpuno neprihvatljiva praksa, doduše puno puta viđena. Zavrjeđuje zgražanje i revolt. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 431 | MILAN MALEŠ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Ukoliko bi ovo bio prijelaz na ograničenje ulova brojem primjeraka A NE kilažom, to bi bio korak u pravom smjeru u smislu jasnoće prilikom ulova i kontrole. U tom slučaju bi trebalo detaljnije razraditi tablicu uvrstivši sve ili gotovo sve vrste koje je moguće uloviti. Predložio bi princip ograničenja broja komada po grupama, npr. - 1 komad iz grupe [zubatac, krunaš, gof, kirnja] -1 komad iz grupe [pagar] (da ulov pagara ne isključuje ulov zubaca) - 3 komada iz grupe [kovač, škarpina] - 20 komada iz grupe [lignja, lignjun] - 20 komada iz grupe [sarun, skuša, lokarda, bukva, ušata] - 5 komada iz grupe [luc, trup, palamida, lampuga] ...i tako dalje (brojke su samo za primjer principa), da ne nabrajam sve vrste riba i ostalih morskih organizama. Ovu tablicu bi trebalo razraditi u suradnji svih zaiteresiranih strana. Pritom bi trebaloPOTPUNO NAPUSTITI ograničenje kilažom. Ovaj princip bi poticao raznovrsni ribolov i puštanje manjih primjeraka a ujedno povećao dozvoljenu dnevnu količinu te olakšao snalaženje ribolovaca i pojednostavnio kontrolu. Međutim, ukoliko bi ograničenje broja primjeraka egzistiralo paralelno sa ograničenjem u kilaži, to bi bilo POTPUNO PROMAŠENO gomilanje već rigoroznih ograničenja te dodatno kompliciranje poštivanja i provedbe propisa. | Primljeno na znanje | Ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma propisano je 33. stavkom 3. Zakona o morskom ribarstvu i nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. |
| 432 | MILAN MALEŠ | Prijava ulova, Članak 14. | Potpuno odstraniti ovaj članak odnosno obvezu vođenja evidencije u rekreacijskom i sportskom ribolovu. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. |
| 433 | MILAN BUDINSKI | Sadržaj evidencije ulova, Članak 16. | Komentiram čl. 16, pristup plovilu i osobama na kopnu i kontrola dopušteni su službenim osobama. Pristup plovilu ili osobi na obali u svrhu prikupljanja podataka za znanstvene promatrače, koji nisu službeno ovlaštene osobe može isključivo biti samo dobrovoljan. Ovaj prijedlog nije sukladan pravnim propisima, provediv je jedino uz prisustvo policijskog službenika. Za provođenje nacionalnog plana vjerojatno bi puno prikladniji način bio dobrovoljno anketiranje kroz npr. sportsko-ribolovne klubove ili pojedince. | Primljeno na znanje | Odredbe članka 16. prijedloga Pravilnika odnose se na nacionalne obveze utvrđene Nacionalnim planom prikupljanja podataka u ribarstvu Republike Hrvatske, što je u sukladnosti s člankom 8. stavkom 4. Zakona o morskom ribarstvu. Odredba je u tekst pravilnika uključena kako bi se osigurala provedba propisanih obveza, pravodobno i sustavno prikupljanje podataka te usklađenost s važećim nacionalnim i europskim propisima. Znanstvene promatrače imenuje ministar u skladu s člankom 48. Zakon o morskom ribarstvu. U daljnjoj doradi članka razmotrit će se dodatna pojašnjenja kako bi se izbjegle nejasnoće. |
| 434 | MILAN BUDINSKI | Prijava ulova, Članak 14. | Komentiram čl. 14 i obvezu vođenja evidencije ulova, koji je apsolutno nerealan, neprovodiv, težak za ikakvu kontrolu i u potpunosti suprotan razlozima bavljenja rekreacijom i sportom. Ako zakonodavac želi imati dobre statističke podatke o ulovu, na ovaj način ih neće dobiti. Ispunjavanje će naravno biti loše, neredovno, paušalno, a nikako moguće kontrolirana ispravnost podataka. Ako se ovim želi smanjiti broj sportskih i rekreativnih ribolovaca zbog značajnog kompliciranja bavljenja ovom aktivnošću, onda je to na veliku štetu države, obzirom na dokazani ekonomski pozitivni efekt kroz PDV na tržište opreme, plovila, gorivo, smještaj i sve ono što potroše sportski i rekreativni ribolovci za bavljenje tom aktivnošću. Nakon provedenog dana u ribolovu, umjesto odmora i daljnje eventualne potrošnje u restoranima ili kućama, ispunjavati će evidencije? Ili naredni dan kroz jutro na poslu, umjesto da rade? Vođenje evidencija i istraživanje utjecaja ribolova prepustiti znanstvenicima, kojima će ribolovci sigurno rado dati podatke, odnosno prepustiti onim kojima je ribolov posao, naravno ne otežavajući im administracijama i evidencijama normalni posao. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. Svrha aplikacije mRecFish je prikupljanje osnovnih podataka o ribolovnim aktivnostima i ulovu sportskih i rekreacijskih ribolovaca na razini cijelog Jadrana. Ti podaci će omogućiti bolje razumijevanje ukupne ribolovne aktivnosti, sezonalnosti i ciljanih vrsta u sportskom i rekreacijskom ribolovu, što je nužno za znanstvenu procjenu utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na stanje morskih bioloških resursa. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. |
| 435 | MILAN BUDINSKI | Ribolov u zaštićenim područjima, Članak 11. | Komentiram čl. 11, st. 1, ne vidim nikakvog razumnog opravdanja dopuštanja ribolova u nacionalnim parkovima i rezervatima, kada je to u potpunoj opreci onome zašto i kako uopće postoje. Bilokakva gospodarska upotreba zabranjena je u rezervatima i nacionalnim parkovima prema Zakonu o zaštiti prirode. Nacionalni parkovi i rezervati nacionalno su dobro koje ne bi trebalo imati ikakvih iznimki ili povlastica korištenja. Parkovi prirode mogu imati određene vrste gospodarskih djelatnosti koja ne ugrožavaju osnovna obilježja. Probleme proglašenja strogih zaštićenih područja koja obuhvaćaju privatna vlasništva treba pokušati riješiti na obostranu korist vlasnika i područja, ali naravno more i morska bogatstva nisu i ne mogu biti privatna. | Primljeno na znanje | Člankom 7. stavkom 3. Zakona o morskom ribarstvu propisano je da dodatna ograničenja u obavljanju ribolova može propisati ministar nadležan poslove zaštite prirode, uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za ribarstvo. |
| 436 | MILAN BUDINSKI | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Komentiram čl. 10, st. 5, ne vidim razlog ograničavanja broja jedinki, propis bi i dalje trebao ostati na 5kg + jedinka koja prelazi. Više je razloga zbog kojih ovaj prijedlog ne vidim kao smislen, od prosječne lovne mase ulovljenih jedinki, koji kod npr. škarpine, kovača ne prelaze 500-600g. Ribolov ima svoje sezone i u određeno vrijeme i na određenim terenima se love određene vrste. Na ovaj način bi ograničili često i ukupan ulov na ispod kilograma. U praksi to također znači da će nakon jednog ulova ribolovac nastaviti loviti i ako ulovi istu vrstu, vratiti u more nedopušteni ulov? Kod nekih alata se radi o bacanju mrtve ili previše oštećene ribe u more? Ograničavanje na broj jedinki nema nikakvog smisla niti kod većih primjeraka ili vrsti kojima je česta lovna težina veća od 5kg, jer ionako već slijedećim manjim ulovom ribolovac dolazi do limita koji je bio dopušten trenutno važećim propisima. Ovdje se više čini da se radi o lobiranju profesionalnog ribolova i neopravdanom limitiranju njima značajnih i cijenjenih vrsta. Ostaviti radije prethodne propise i provoditi ih. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 437 | MILAN BUDINSKI | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Komentiram čl. 7, st. 6, količina školjkaša od 2 kilograma je premala, obzirom da je kod brojnih vrsta udio težine ljuštura i vode u živim školjkašima toliko velik, da se ustvari jestivog dijela mesa možda nalazi desetina ukupne težine. Ne vidim razlog da bude drugačije u odnosu na dagnje, osobito zbog težine sakupljanja ostalih vrsta. | Nije prihvaćen | Prijedlog pravilnika preuzima postojeću odredbu te se ne predviđa dodatna fleksibilnost. |
| 438 | MILAN BUDINSKI | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Komentiram čl. 7, st. 4., potrebno je bolje definirati na što se odnosi elektromehanički ili hidraulički pogon, na pogon alata ili brodica? Postoje brojni pogonski uređaji plovila koji pripadaju u ove kategorije! | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 439 | MILAN BUDINSKI | Dozvole za sportski i rekreacijski ribolov za ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske, izuzev zaštićenih područja, Članak 4. | Komentiram čl. 4, st. 4, važenje dozvole bi trebalo biti moguće od istog dana kupnje, dozvole se izdaju uz provjeru dokumenata i nema razloga da važe tek od narednog dana. Na taj način onemogućavamo normalnu kupovinu dozvola za vikend ribolovce, posebna područja ribolova, turiste. Dozvole često kupujem u drugim mediteranskim drzavama i uvijek za taj isti dan. Naredni dan mozda ne bude uopće moguce izaci na more zbog vremenskih uvjeta i slicno. | Primljeno na znanje | U članku 28. stavku 1. točkama a) i b) Zakona o morskom ribarstvu propisano je da godišnje dozvole vrijede za kalendarsku godinu. Zbog učinkovitosti kontrole dozvolu je svakako potrebno kupiti unaprijed, no Ministarstvo će razmotriti mogućnosti dodatne prilagodbe predložene odredbe. |
| 440 | MIKI MANOJLOVIĆ | Posebne odredbe o prodaji dozvola za rekreacijski ribolov , Članak 20. | ovaj dio naplate je nejasan....ukoliko netko prodava rekreacijske dozvole njegov trosak je 85% cijene? Za godisnju dozvolu od 66Eura stvarni trosak je cca 56Eura? Predlaze se da se udrugama dopusti ovakvo odstupanje i za rekraetivne i sportske dozvole dok ostale privatne i fizicke osobe placaju veci postotak od pune cijenu. Cilj je poticanje ribolovnih udruga te usmjeravanje kanala prodaje kroz udruge | Primljeno na znanje | Prema Prijedlogu pravilnika kod prodaje dozvola za rekreacijski ribolov 85 % sredstava uplaćuje se u Državni proračun, a prodavatelj zadržava 15 %. |
| 441 | MIKI MANOJLOVIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Povecanje od 30% bez definicije. Samo se potiče krivolov te lov u ilegali. Koje je opravdanje ovog poskupljenja? Što ribolovci dobiji za tih 30% extra u cijeni? | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 442 | MIHAEL KLARIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Odredba iz Članak 7. Stavak 4. bi ukinula mogućnost korištenja pramčanih potisnika (minn kota I slični), koji se sve više koriste u zadnje vrijeme od strane sportskih ribolovaca, te bi negativno utjecala na zagađivanje okoliša jer se mogu koristiti samo benzinski motori. Takvim mračnim planovima se jednostavno moramo suprotstaviti. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 443 | MELANI MARINKOVIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Ograničavanje broja jedinki je sumanuto i neizvedivo. Sportski ribolovac uz kupnju dozvole za parangal, ulovi više jedinki jedne vrste koje su u trenutku vađenja u 90% slucajeva mrtve. Takodjer vise jedinki odredenih vrsta, ulovljenih zakonski propisanim alatima u zakonski propisanim terminima ne ugrožava ekosustav mora u nijedom pogledu. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 444 | MAYO BLAGOJEVIĆ PEZZI | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani, umjesto da se bavimo ključnim pitanjima u ribarstvu bavite se sportskim i rekreativnim ribolovcima i pravlnicima koji ocito pogoduju nekome. Pitat cu jesu li sportski ribolovci krivi što se populacije hrskavicnjaca ( raže, pasi, mačke, romb itd.), rapidno smanjuju, što je škamp gotovo pa nestao u mnogim unutrašnjim kanalima ( jer im se nije dala prilika da dodu do kanala ) a donedavno se lovio selektivno vršama, jesu li krivi što se nasipanjem podušuje alge i time lančano remeti cijeli daljni ekosustav i tako dalje. Djeluju li sportasi s tim alatima koji love ove vrste i bacaju glib po priobalju? Ili svi znamo o cemu se radi. Ili su krivi što skarpine , zubaca i orade koji su baš slucajno mete sportskih ribolovaca zapravo ima i to dosta. Magistar sam morskog ribarstva po zvanju ali bitnije je sto se aktivno bavim rekreacijskim ribolovom i znam isto kao i drugi ljudi ovdje kako stvari stoje na terenu. Pomagao sam i profesionalcima i upoznao sve ribolovne alate i jako ih poštujem i njihov posao, skoro sam i sam krenio u tom smjeru, ali sportski ribolov održava zdrav i tradicionalan hobi.Postoje modeli da svi budu zadovoljni, i sportasi i profi ali moram reci da to necemo postici tako da pisemo ocevidnike za svakog ulovljenog kanjca. Postoje ljudi koji krse pravila i medu sportasima, radite kontrole ali ovaj zakon nece nista rijesiti nego napraviti jos veci jaz između sportasa, prosefionalaca i struke. Predlazem da ne bude ovih besmislenih izmjena koje su na nasu stetu. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. Uspostava sustava prikupljanja podataka je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba. |
| 445 | MATO ROZIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, PRILOG 6. | sportski ribolov neka bude po novom zakonu.uvesti novu vrstu poluporofesionalni ribolov-paušalni obrt.cijena 200 eura.dozvoliti godišnji izlov jer je nelogično u ribolovu ograničiti ulov po izlasku na more.nekad se ulovi više nekada manje .većinom ništa.dozvola za brodice do 5 metara duljine i pogonskim motorom do 9,9 ks.obraničiti sondere -dozvoliti samo sondere za dubinu i vrstu dna. objašnjenje-ovakav zakon je loš.ljudi koji su pisali ovaj zakon nisu bili ribolovci i ne sjećaju se kako su naučili ribati.ja svoju djecu ne smijem naučiti loviti ribu ako nemaju dozvolu.doslovno moramo bježati.izgubit ćete draž malih mjesta kada se ljudi okupljaju oko ribara koji je došao s mora .mačke koje čekaju da dobiju ribu. | Primljeno na znanje | Prema Zakonu o morskom ribarstvu i EU pravnoj stečevini ribolov može biti gospodarski ili negospodarski. Među-kategorije nisu predviđene. |
| 446 | MATO BRAUTOVIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | U obrazloženju prijedloga Pravilnika pozivate se na Preporuke GFCM/45/2022/12 (https://faolex.fao.org/docs/pdf/mul220552.pdf), u kojima jasno stoji da su dopušteni sljedeći alati i načini ribolova: "The following practices and fishing gear shall be allowed: a) rods, hand lines and trolling lines, utilized without an electromechanical aid or with an electromechanical aid that does not exceed a power limit of 800 W." Međutim, u prijedlogu Ministarstva navodi se potpuna zabrana korištenja elektromehaničkog ili hidrauličkog pogona – članak 7., stavak 4. – uz obrazloženje koje nije u skladu s navedenim preporukama. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 447 | MATO BRAUTOVIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Primjedba na odredbu o ograničenju broja jedinki po vrstama u sportskom i rekreacijskom ribolovu - stavak 5. Predložena ograničenja ulova po vrstama u sportskom i rekreacijskom ribolovu, kako su navedena u prijedlogu pravilnika, u značajnoj mjeri odstupaju od načela razmjernosti, aktualnih znanstvenih spoznaja i prakse u drugim državama članicama EU, te nisu uvijek utemeljena na objavljenim znanstvenim podacima o stanju populacija pojedinih vrsta u Jadranskom moru. Takva ograničenja trebala bi biti jasno utemeljena na: znanstvenim analizama o stanju ribljih stokova, procjeni učinka sportskog i rekreacijskog ribolova na populacije, načelu razmjernosti i nediskriminacije u odnosu na profesionalni ribolov, usuglašenosti s važećim EU propisima i smjernicama GFCM-a i FAO-a. 1. Izostanak znanstvene podloge Za veći dio vrsta na listi (npr. Pagrus pagrus, Dentex dentex, Zeus faber) ne postoji javno dostupna znanstvena studija koja bi opravdavala restrikciju na samo jednu jedinku po danu. Naprotiv, najnoviji izvještaji o statusu stokova u Jadranu ukazuju na sljedeće: General Fisheries Commission for the Mediterranean (GFCM, 2023) izvještava da je Pagrus pagrus u Jadranskom moru umjereno eksploatiran, a ne prelovljen. FAO i GFCM navode da je za mnoge vrste s popisa profesionalni ribolov glavni uzročnik pritiska, dok je udio sportskog i rekreacijskog ribolova manji od 5% ukupnog ulova (FAO, Status of Mediterranean and Black Sea Fisheries, 2022). Ograničenja ovog tipa bez detaljne analize doprinosa rekreacijskog ribolova ukupnom izlovu nisu znanstveno utemeljena. 2. Neusklađenost s EU praksom U većini država članica EU ograničenja po vrstama u rekreacijskom ribolovu uvode se selektivno i ciljano, prvenstveno za: strogo zaštićene vrste, vrste koje su prepoznate kao prelovljene na razini GFCM-a, ili za vrijeme osjetljivih bioloških razdoblja (npr. mrijesta). Primjerice, u Italiji i Španjolskoj rekreativni ribolovci mogu zadržati više od jedne jedinke većine navedenih vrsta, uz dnevni limit ukupne mase. Neadekvatno stroga ograničenja u Hrvatskoj dovode do nerazmjerne regulacije koja nije usklađena sa zakonodavnom praksom EU. 3. Diskriminatoran tretman u odnosu na profesionalni ribolov Profesionalni ribolovci mogu dnevno izloviti i prodati značajno veće količine svih navedenih vrsta bez pojedinačnih ograničenja po jedinkama, dok se rekreativnim ribolovcima – koji: ne prodaju ulov, sudjeluju s minimalnim udjelom u ukupnom izlova, i često love s obale ili malim plovilima – ograničava zadržavanje i jedne jedinke. Takva razlika u tretmanu nema razmjerno utemeljenje, posebno u kontekstu čl. 16. Ustava RH (načelo razmjernosti i jednakosti). 4. Narušavanje prava na slobodno bavljenje rekreacijom i tradicijom Ribolov je u hrvatskoj obalnoj kulturi: oblik tradicije, oblik psihofizičke rekreacije, i socijalne interakcije, osobito za starije osobe i lokalne zajednice. Restrikcija na "jedan komad po vrsti po danu" čini takvu aktivnost suštinski obesmišljenom, pogotovo za vrste poput škrpine, pagača ili zubaca, gdje je pojedinačna jedinka često premala za prehranu jedne obitelji. 5. Prijedlog izmjene Predlažem sljedeće izmjene: Umjesto ograničenja na jednu jedinku po vrsti, uvesti ukupni dnevni limit ulova u kilogramima (npr. 5 kg + jedna veća riba, kao što već postoji). Za osjetljivije vrste (npr. kirnje, raže i morski psi) može se zadržati stroža regulacija, ali uz jasnu znanstvenu argumentaciju. Ograničenja po vrstama, ako ostaju, moraju biti utemeljena na objavljenim znanstvenim podacima, a ne proizvoljno određena. Zaključak Ovakva blanket ograničenja po vrstama: nisu utemeljena na znanstvenim dokazima, nisu usklađena s praksom EU i GFCM-a, diskriminiraju rekreativne ribolovce, osobito u usporedbi s profesionalnim sektorom, i narušavaju pravo građana na slobodno i smisleno bavljenje rekreacijom. Stoga predlažem reviziju predložene tablice i donošenje ograničenja isključivo na temelju relevantnih znanstvenih i stručnih podloga. | Primljeno na znanje | Regulacija sportskog i rekreacijskog ribolova u mnogim elementima nije detaljno uređena niti ujednačena na razini Europske unije te se Državama članicama ostavlja sloboda da same urede ovaj segment ribolova. Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 448 | MATO BRAUTOVIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Obrazloženje – Primjedba na odredbu: Stavak 4. - "Prilikom ribolova udičarskim alatima bez obzira na vrstu dozvole, zabranjeno je koristiti elektromehanički ili hidraulični pogon." Predložena odredba nije zakonita, nije utemeljena na znanstvenim činjenicama i predstavlja oblik diskriminacije prema starijim osobama i osobama s invaliditetom. Osim toga, zabrana elektromehaničkih pomagala može imati i negativan učinak na zaštitu okoliša, čime je dodatno problematična. 1. Povreda načela zakonitosti (čl. 5. ZUP i čl. 16. Ustava RH) Nijedna zakonska odredba u okviru Zakona o morskom ribarstvu ne propisuje zabranu korištenja elektromehaničkih ili hidrauličnih pomagala u sportskom i rekreacijskom ribolovu, niti ovlašćuje pravilnik da takvu zabranu propiše bez jasnog zakonskog temelja. Takvo postupanje je izvan okvira ovlasti zakonodavca i krši temeljno načelo zakonitosti u upravnom postupku i zakonodavnoj djelatnosti. 2. Diskriminacija osoba s invaliditetom i starijih građana (čl. 14. Ustava RH) Ova odredba izravno isključuje građane koji zbog zdravstvenih i funkcionalnih ograničenja nisu u mogućnosti ribariti bez tehničkih pomagala, poput elektromehaničkog vitla za izvlačenje alata. Time se narušava pravo na jednakost i jednak pristup slobodama, osobito za osobe s invaliditetom i starije građane, kojima je ribolov često jedini oblik društvene i fizičke aktivnosti. 3. Povreda načela razmjernosti (čl. 16. Ustava RH) Mjere koje ograničavaju prava građana moraju biti razmjerne cilju koji se želi postići. U ovom slučaju, cilj pravilnika je zaštita morskih resursa, no blanket-zabrana elektromehaničkih pomagala: nije povezana s povećanjem ulova, ne smanjuje ugroženost resursa, pogađa rekreativne ribolovce koji se ionako pridržavaju ograničenja po vrstama i količini ulova. Dakle, mjera je nerazmjerna i neopravdana, jer se cilj (očuvanje resursa) može postići postojećim kvotama i pravilima o vrstama alata i ulova. 4. Pravna nesigurnost i nejasna terminologija (čl. 4. Zakona o normativnoj djelatnosti) Izraz "elektromehanički ili hidraulični pogon" nije definiran ni u ovom pravilniku niti u zakonu. Može obuhvatiti različitu opremu, uključujući: električna vitla za podizanje olova s dubine, pomoćne elektromotore za kretanje čamcem bez buke, vitla za spuštanje sidra, opremu koju koriste osobe s invaliditetom. Nejasna formulacija stvara pravnu nesigurnost i može dovesti do različitih tumačenja, što je protivno načelima dobrog normiranja. 5. Izostanak znanstvene i stručne podloge U pravilniku nisu navedeni nikakvi znanstveni ni stručni dokazi koji bi opravdali zabranu elektromehaničkih pomagala u rekreacijskom ribolovu. Prema dostupnim znanstvenim i stručnim izvorima, ne postoji potvrđena korelacija između korištenja elektromehaničkih pomagala i: povećanja ulova u sportskom i rekreacijskom ribolovu, ugrožavanja ribljih populacija, narušavanja morskog ekosustava. Bez znanstvene evaluacije, ovakva zabrana predstavlja proizvoljno ograničenje i nije utemeljena na načelima dobre uprave niti očuvanja resursa temeljenog na dokazima (evidence-based policymaking). 6. Negativan učinak na zaštitu okoliša Zabrana elektromehaničkih pomagala može imati i suprotan učinak od željenog u pogledu zaštite okoliša: ribolovci koji ne smiju koristiti tihi elektromotor morat će koristiti benzinske motore, koji stvaraju buku, ispuštaju CO₂ i onečišćuju more. elektromehanička pomagala omogućuju preciznije pozicioniranje, čime se smanjuje nepotrebno narušavanje morskog dna i osjetljivih staništa. Stoga je zabrana ovih tehnologija u suprotnosti s načelima održivog ribolova i zaštite okoliša. Zaključak i prijedlog: Predmetna odredba: nema zakonsko uporište, nije utemeljena na znanstvenim ili stručnim analizama, diskriminira osobe s invaliditetom i starije građane, nije razmjerna cilju očuvanja morskih resursa, potiče upotrebu manje ekoloških tehnologija. Predlažem brisanje ove odredbe iz pravilnika. Ako se žele regulirati specifični slučajevi zlouporabe elektromehaničkih pomagala, to treba biti učinjeno precizno, ciljano i uz jasnu znanstvenu i zakonsku argumentaciju, bez narušavanja prava na rekreaciju i jednak pristup za sve građane. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 449 | MATIŠA VUKO | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Karakteristike dobrog zakona /pravilnika : Onaj kojeg je jednostavno je razumjeti U ovom prijedlogu nekoliko članaka napisano toliko općenito da je nemoguće razumjet na što se odnose. Jednostavno ga je provesti Pravilnik podrazumijeva da je riba koja se dovuče do površine uvijek živa. Dva primjerka škarpine na parangalu, jednu po prijedlogu pravilnika odmah se treba bacit u more, Šteta je napravljena, čemu bacanje ? Kako planirate provest kontrolu unosa u aplikaciju ? Odražava stavove većine ljudi Većina ljudi će biti revoltirana ovim prijedlogom, jer prijedlog ne služi očuvanju ribljeg fonda i ne ide u svrhu održivog ribarstva. Stvara se dojam represije na sportske /rekreativne ribolovce, način života uz more, namećući im nerealna ograničenja i obaveze. U zajednici odražava stavove dobro obrazovanih ljudi u zajednici Struka, kao i praksa pokazale su da su No Take zone efektivne. Što u Jadranu, što u Mediteranu. Sve u svemu, loše složen pravilnik, s nejasnim ciljem i nemogućom provedbom. | Primljeno na znanje | Ovim se Pravilnikom između ostalog želi postići unaprjeđenje ribolovnih praksi koje će doprinijeti smanjenju ribolovne smrtnosti pojedinih vrsta riba i drugih morskih organizama. Doprinos pojedinca i osvještavanje vlastite uloge u odnosu na promjene u stanju ribolovnih resursa ključno je za postizanje boljeg stanja okoliša. Obvezu prijave ulova planirano je uvoditi postupno, uz početno prijelazno razdoblje tijekom kojeg će se prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. |
| 450 | MATIJA HRGIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Sadržaj evidencije ulova | Pravi sportski ribolovci nedoraslu ribu iz ulova vraćaju natrag u more. Pravi ribiči ribu ne prodaju. Zadržavaju ribu isklučivo za vlastite potrebe. Čini se da je ovaj zakon posljedica nerada državnih tijela, jer ista ne vrše efikasnu kontrolu i nadzor na moru. Svoj dosadašnji nerad skrili bi ovakvim zakonom, a pri tom bi ispaštali sportski ribolovci i pošteni ljudi koji ničim nisu krivi za nerad i korupciju ovlaštenih tijela države. Kontrola, na primjeru nedoraslih primjeraka ribe u prodaji ne postiji na ribarnicima ili se nekome očito uporno gleda kroz prste. U cijeloj Hrvatskoj na ribarnicama potpuno je normalna stvar vidjeti i moći kupiti nedorasle primjerke kovača, oslića, grdobine, raloga, jastoga, što znači da je ta vrsta korupcije sustavna, a vjerojatno zbog pogodovanja lobiju profesionalnih ribara, čiji se ulov i plasira na te iste ribarnice. Predlažem dakle da se baš tu pojača kontrola, jer ono što vidim svakodnevno je čisti kriminal i ekocid pod zaštitom onih istih koji bi trebali sprečavati takve nepravilnosti. Pozivam predstavnike države na provjeru mojih navoda, tj. da se konačno prime posla za koji ih i plaćamo. Postoje mnoge nedorečenosti, pa i potpune nelogičnosti u zakonu, a ako bih nastavio o tome, potrošio bih cijeli dan navodeći primjere. Spomenuo bih još i odredbu o rezanju repne peraje nakon ulova. Iako ribu na pjatu volim vidjeti cijelu, složio bih se sa odredbom ukoliko bi ista doprinjela redu i zaštiti mora. Na takav način u startu bi se onemogućilo onima koji pod izlikom sportskog ribolova, za koji su dozvole jeftinije, bave ilegalnim izlovom, prodajom u ribarnice i restorane, tj. gospodarskim kriminalom. U nastavku bih postavio pitanje zbog čega nema ni temeljite kontrole nad ribljim restoranima. Po zakonu, za svaku robu, pa tako i ribu, gospodarski subjekt dužan je imati ulazni račun. Ukoliko bi se ijedna ribica otkrila kao višak, predlažem kriminalističku istragu tko je tu ribu donio/prodao u restoran, a ne samo kažnjavanje ugostitelja. Na taj način razbili bi se koruptivni lanci a uvođenjem drakonskih kazni za takve prekršitelje, onemogućilo bi se ponavljanje zlodjela. Naveo bih također da vinč, bio on električni ili hidraulični, ne pripada kategoriji ribolovne već kategoriji brodske opreme. Parangal, kančenica/tunja, štap za ribolov i rola definiraju se kao alati za ribov. Vezano uz elektromotore, nevjerojatno je da predlagatelji ovog zakona nisu svjesni da postoje i pogonski motori 'na struju s propelerom', koje su ljudi nabavili upravo zbog smanjenja štetnog djelovanja na okoliš. Gle, njima se u znak zahvalnosti potpuno želi onemogućiti izlaz na more i sportski ribolov. Vrlo trendy. Još jedna stvar. Zbog čega na moru ne postoje reviri sportsko-ribolovnih društava kao na slatkim vodama, gdje članovi klubova aktivno sudjeluju u zaštiti ribolovnih terena, nadzoru i prijavljivanju prekšitelja u suradnji sa policijom i izvršnom vlašću. Tvrdi se da je to na moru nemoguće, ako ni zbog čega dreugoga, zbog veličine mora, pa onda tko bi sve to itd. Gospodo, sve je moguće ako postoji volja. Ovdje ne govorimo o Tihom oceanu, nego o jednom malom, našem Jadranskom moru. Mislim da bi se suradnjom volontera iz klubova, policije, lučkih kapetanija, inspekcije za ribarstvo i ostalih tijela države vezanih za upravljanje morskim resursima moglo postići jako puno na zaštiti mora. Na ovaj način, ponoavljam, nerad institucija želi se prikriti praktičnom zabranom ribolova 'malom' čovjeku, a pisanjem uvakvog zakona autori se nastoje se uhljebiti u segmentu o kojem pojma nemaju. Svaka čast vašim drmrfr diplomama, ali čini se da niti ste kad bili na moru, niti kad naješkali udicu i spustili je u more, a i samu udicu (jer i u vezi toga predlažete kojekakve budalaštine) niste u životu vidjeli osim na internetu kao 'J' udicu. Zbog takve nekompetencije može vas biti sram, a svoje diplome objesite mačku o rep. StručLJaci! | Primljeno na znanje | Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava kontrole i nadzora kako samostalnom odgovornošću tako i doprinosom putem sustava prijave. Ovdje posebno ističemo kako su u suzbijanju nelegalnog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova građani koristan i vrijedan izvor informacija te skrećemo pažnju da je za prijavitelje ilegalnih radnji osigurana potpuna anonimnost, a mogućnost takve prijave osigurana je putem web stranice Uprave ribarstva (https://ribarstvo.mps.hr/default.aspx?id=87). Prijavitelj prilikom prijave sumnje na nelegalnu radnju sam odabire želi li ostaviti svoje kontakt podatke radi mogućnosti povratnog kontaktiranja ili želi ostati u potpunosti anoniman, u kom slučaju niti ribarska inspekcija ne zna tko je osoba koja je izvršila prijavu. Brojne uspješne akcije temeljile su se upravo na tom principu te potičemo sve građane da se uključe i daju doprinos ako imaju spoznaje o tome tko, kada i gdje obavlja nelegalnu aktivnost. Obaveza označavanja ulova jasno je propisana člankom 33. stavkom 1. Zakona o morskom ribarstvu, dok je stavkom 6. istoga članka propisano da se način označavanja propisuje Pravilnikom. Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 451 | MATIJA HRGIĆ | Ribolovni alati, njihova količina i karakteristike, Članak 6. | Pravi sportski ribolovci nedoraslu ribu iz ulova vraćaju natrag u more. Pravi ribiči ribu ne prodaju. Zadržavaju ribu isklučivo za vlastite potrebe. Čini se da je ovaj zakon posljedica nerada državnih tijela, jer ista ne vrše efikasnu kontrolu i nadzor na moru. Svoj dosadašnji nerad skrili bi ovakvim zakonom, a pri tom bi ispaštali sportski ribolovci i pošteni ljudi koji ničim nisu krivi za nerad i korupciju ovlaštenih tijela države. Kontrola, na primjeru nedoraslih primjeraka ribe u prodaji ne postiji na ribarnicima ili se nekome očito uporno gleda kroz prste. U cijeloj Hrvatskoj na ribarnicama potpuno je normalna stvar vidjeti i moći kupiti nedorasle primjerke kovača, oslića, grdobine, raloga, jastoga, što znači da je ta vrsta korupcije sustavna, a vjerojatno zbog pogodovanja lobiju profesionalnih ribara, čiji se ulov i plasira na te iste ribarnice. Predlažem dakle da se baš tu pojača kontrola, jer ono što vidim svakodnevno je čisti kriminal i ekocid pod zaštitom onih istih koji bi trebali sprečavati takve nepravilnosti. Pozivam predstavnike države na provjeru mojih navoda, tj. da se konačno prime posla za koji ih i plaćamo. Postoje mnoge nedorečenosti, pa i potpune nelogičnosti u zakonu, a ako bih nastavio o tome, potrošio bih cijeli dan navodeći primjere. Spomenuo bih još i odredbu o rezanju repne peraje nakon ulova. Iako ribu na pjatu volim vidjeti cijelu, složio bih se sa odredbom ukoliko bi ista doprinjela redu i zaštiti mora. Na takav način u startu bi se onemogućilo onima koji pod izlikom sportskog ribolova, za koji su dozvole jeftinije, bave ilegalnim izlovom, prodajom u ribarnice i restorane, tj. gospodarskim kriminalom. U nastavku bih postavio pitanje zbog čega nema ni temeljite kontrole nad ribljim restoranima. Po zakonu, za svaku robu, pa tako i ribu, gospodarski subjekt dužan je imati ulazni račun. Ukoliko bi se ijedna ribica otkrila kao višak, predlažem kriminalističku istragu tko je tu ribu donio/prodao u restoran, a ne samo kažnjavanje ugostitelja. Na taj način razbili bi se koruptivni lanci a uvođenjem drakonskih kazni za takve prekršitelje, onemogućilo bi se ponavljanje zlodjela. Naveo bih također da vinč, bio on električni ili hidraulični, ne pripada kategoriji ribolovne već kategoriji brodske opreme. Parangal, kančenica/tunja, štap za ribolov i rola definiraju se kao alati za ribov. Vezano uz elektromotore, nevjerojatno je da predlagatelji ovog zakona nisu svjesni da postoje i pogonski motori 'na struju s propelerom', koje su ljudi nabavili upravo zbog smanjenja štetnog djelovanja na okoliš. Gle, njima se u znak zahvalnosti potpuno želi onemogućiti izlaz na more i sportski ribolov. Vrlo trendy. Još jedna stvar. Zbog čega na moru ne postoje reviri sportsko-ribolovnih društava kao na slatkim vodama, gdje članovi klubova aktivno sudjeluju u zaštiti ribolovnih terena, nadzoru i prijavljivanju prekšitelja u suradnji sa policijom i izvršnom vlašću. Tvrdi se da je to na moru nemoguće, ako ni zbog čega dreugoga, zbog veličine mora, pa onda tko bi sve to itd. Gospodo, sve je moguće ako postoji volja. Ovdje ne govorimo o Tihom oceanu, nego o jednom malom, našem Jadranskom moru. Mislim da bi se suradnjom volontera iz klubova, policije, lučkih kapetanija, inspekcije za ribarstvo i ostalih tijela države vezanih za upravljanje morskim resursima moglo postići jako puno na zaštiti mora. Na ovaj način, ponoavljam, nerad institucija želi se prikriti praktičnom zabranom ribolova 'malom' čovjeku, a pisanjem uvakvog zakona autori se nastoje se uhljebiti u segmentu o kojem pojma nemaju. Svaka čast vašim drmrfr diplomama, ali čini se da niti ste kad bili na moru, niti kad naješkali udicu i spustili je u more, a i samu udicu (jer i u vezi toga predlažete kojekakve budalaštine) niste u životu vidjeli osim na internetu kao 'J' udicu. Zbog takve nekompetencije može vas biti sram, a svoje diplome objesite mačku o rep. StručLJaci! | Primljeno na znanje | Brojne uspješne akcije kontrole temelje se na anonimnim prijavama te ovim putem skrećemo pažnju na mogućnost anonimne prijave u slučaju sumnje na nelegalnu aktivnost, putem linka: https://ribarstvo.mps.hr/default.aspx?id=87 . Obaveza označavanja ulova jasno je propisana člankom 33. stavkom 1. Zakona o morskom ribarstvu, dok je stavkom 6. istoga članka propisano da se način označavanja propisuje Pravilnikom. Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 452 | MATIJA HRGIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Označavanje ribolovnih alata u rekreacijskom i sportskom ribolovu | Pravi sportski ribolovci nedoraslu ribu iz ulova vraćaju natrag u more. Pravi ribiči ribu ne prodaju. Zadržavaju ribu isklučivo za vlastite potrebe. Čini se da je ovaj zakon posljedica nerada državnih tijela, jer ista ne vrše efikasnu kontrolu i nadzor na moru. Svoj dosadašnji nerad skrili bi ovakvim zakonom, a pri tom bi ispaštali sportski ribolovci i pošteni ljudi koji ničim nisu krivi za nerad i korupciju ovlaštenih tijela države. Kontrola, na primjeru nedoraslih primjeraka ribe u prodaji ne postiji na ribarnicima ili se nekome očito uporno gleda kroz prste. U cijeloj Hrvatskoj na ribarnicama potpuno je normalna stvar vidjeti i moći kupiti nedorasle primjerke kovača, oslića, grdobine, raloga, jastoga, što znači da je ta vrsta korupcije sustavna, a vjerojatno zbog pogodovanja lobiju profesionalnih ribara, čiji se ulov i plasira na te iste ribarnice. Predlažem dakle da se baš tu pojača kontrola, jer ono što vidim svakodnevno je čisti kriminal i ekocid pod zaštitom onih istih koji bi trebali sprečavati takve nepravilnosti. Pozivam predstavnike države na provjeru mojih navoda, tj. da se konačno prime posla za koji ih i plaćamo. Postoje mnoge nedorečenosti, pa i potpune nelogičnosti u zakonu, a ako bih nastavio o tome, potrošio bih cijeli dan navodeći primjere. Spomenuo bih još i odredbu o rezanju repne peraje nakon ulova. Iako ribu na pjatu volim vidjeti cijelu, složio bih se sa odredbom ukoliko bi ista doprinjela redu i zaštiti mora. Na takav način u startu bi se onemogućilo onima koji pod izlikom sportskog ribolova, za koji su dozvole jeftinije, bave ilegalnim izlovom, prodajom u ribarnice i restorane, tj. gospodarskim kriminalom. U nastavku bih postavio pitanje zbog čega nema ni temeljite kontrole nad ribljim restoranima. Po zakonu, za svaku robu, pa tako i ribu, gospodarski subjekt dužan je imati ulazni račun. Ukoliko bi se ijedna ribica otkrila kao višak, predlažem kriminalističku istragu tko je tu ribu donio/prodao u restoran, a ne samo kažnjavanje ugostitelja. Na taj način razbili bi se koruptivni lanci a uvođenjem drakonskih kazni za takve prekršitelje, onemogućilo bi se ponavljanje zlodjela. Naveo bih također da vinč, bio on električni ili hidraulični, ne pripada kategoriji ribolovne već kategoriji brodske opreme. Parangal, kančenica/tunja, štap za ribolov i rola definiraju se kao alati za ribov. Vezano uz elektromotore, nevjerojatno je da predlagatelji ovog zakona nisu svjesni da postoje i pogonski motori 'na struju s propelerom', koje su ljudi nabavili upravo zbog smanjenja štetnog djelovanja na okoliš. Gle, njima se u znak zahvalnosti potpuno želi onemogućiti izlaz na more i sportski ribolov. Vrlo trendy. Još jedna stvar. Zbog čega na moru ne postoje reviri sportsko-ribolovnih društava kao na slatkim vodama, gdje članovi klubova aktivno sudjeluju u zaštiti ribolovnih terena, nadzoru i prijavljivanju prekšitelja u suradnji sa policijom i izvršnom vlašću. Tvrdi se da je to na moru nemoguće, ako ni zbog čega dreugoga, zbog veličine mora, pa onda tko bi sve to itd. Gospodo, sve je moguće ako postoji volja. Ovdje ne govorimo o Tihom oceanu, nego o jednom malom, našem Jadranskom moru. Mislim da bi se suradnjom volontera iz klubova, policije, lučkih kapetanija, inspekcije za ribarstvo i ostalih tijela države vezanih za upravljanje morskim resursima moglo postići jako puno na zaštiti mora. Na ovaj način, ponoavljam, nerad institucija želi se prikriti praktičnom zabranom ribolova 'malom' čovjeku, a pisanjem uvakvog zakona autori se nastoje se uhljebiti u segmentu o kojem pojma nemaju. Svaka čast vašim drmrfr diplomama, ali čini se da niti ste kad bili na moru, niti kad naješkali udicu i spustili je u more, a i samu udicu (jer i u vezi toga predlažete kojekakve budalaštine) niste u životu vidjeli osim na internetu kao 'J' udicu. Zbog takve nekompetencije može vas biti sram, a svoje diplome objesite mačku o rep. StručLJaci! | Primljeno na znanje | Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava kontrole i nadzora kako samostalnom odgovornošću tako i doprinosom putem sustava prijave. Ovdje posebno ističemo kako su u suzbijanju nelegalnog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova građani koristan i vrijedan izvor informacija te skrećemo pažnju da je za prijavitelje ilegalnih radnji osigurana potpuna anonimnost, a mogućnost takve prijave osigurana je putem web stranice Uprave ribarstva (https://ribarstvo.mps.hr/default.aspx?id=87). Prijavitelj prilikom prijave sumnje na nelegalnu radnju sam odabire želi li ostaviti svoje kontakt podatke radi mogućnosti povratnog kontaktiranja ili želi ostati u potpunosti anoniman, u kom slučaju niti ribarska inspekcija ne zna tko je osoba koja je izvršila prijavu. Brojne uspješne akcije temeljile su se upravo na tom principu te potičemo sve građane da se uključe i daju doprinos ako imaju spoznaje o tome tko, kada i gdje obavlja nelegalnu aktivnost. Obaveza označavanja ulova jasno je propisana člankom 33. stavkom 1. Zakona o morskom ribarstvu, dok je stavkom 6. istoga članka propisano da se način označavanja propisuje Pravilnikom. Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 453 | MATIJA HRGIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Ribolov u zaštićenim područjima | Pravi sportski ribolovci nedoraslu ribu iz ulova vraćaju natrag u more. Pravi ribiči ribu ne prodaju. Zadržavaju ribu isklučivo za vlastite potrebe. Čini se da je ovaj zakon posljedica nerada državnih tijela, jer ista ne vrše efikasnu kontrolu i nadzor na moru. Svoj dosadašnji nerad skrili bi ovakvim zakonom, a pri tom bi ispaštali sportski ribolovci i pošteni ljudi koji ničim nisu krivi za nerad i korupciju ovlaštenih tijela države. Kontrola, na primjeru nedoraslih primjeraka ribe u prodaji ne postiji na ribarnicima ili se nekome očito uporno gleda kroz prste. U cijeloj Hrvatskoj na ribarnicama potpuno je normalna stvar vidjeti i moći kupiti nedorasle primjerke kovača, oslića, grdobine, raloga, jastoga, što znači da je ta vrsta korupcije sustavna, a vjerojatno zbog pogodovanja lobiju profesionalnih ribara, čiji se ulov i plasira na te iste ribarnice. Predlažem dakle da se baš tu pojača kontrola, jer ono što vidim svakodnevno je čisti kriminal i ekocid pod zaštitom onih istih koji bi trebali sprečavati takve nepravilnosti. Pozivam predstavnike države na provjeru mojih navoda, tj. da se konačno prime posla za koji ih i plaćamo. Postoje mnoge nedorečenosti, pa i potpune nelogičnosti u zakonu, a ako bih nastavio o tome, potrošio bih cijeli dan navodeći primjere. Spomenuo bih još i odredbu o rezanju repne peraje nakon ulova. Iako ribu na pjatu volim vidjeti cijelu, složio bih se sa odredbom ukoliko bi ista doprinjela redu i zaštiti mora. Na takav način u startu bi se onemogućilo onima koji pod izlikom sportskog ribolova, za koji su dozvole jeftinije, bave ilegalnim izlovom, prodajom u ribarnice i restorane, tj. gospodarskim kriminalom. U nastavku bih postavio pitanje zbog čega nema ni temeljite kontrole nad ribljim restoranima. Po zakonu, za svaku robu, pa tako i ribu, gospodarski subjekt dužan je imati ulazni račun. Ukoliko bi se ijedna ribica otkrila kao višak, predlažem kriminalističku istragu tko je tu ribu donio/prodao u restoran, a ne samo kažnjavanje ugostitelja. Na taj način razbili bi se koruptivni lanci a uvođenjem drakonskih kazni za takve prekršitelje, onemogućilo bi se ponavljanje zlodjela. Naveo bih također da vinč, bio on električni ili hidraulični, ne pripada kategoriji ribolovne već kategoriji brodske opreme. Parangal, kančenica/tunja, štap za ribolov i rola definiraju se kao alati za ribov. Vezano uz elektromotore, nevjerojatno je da predlagatelji ovog zakona nisu svjesni da postoje i pogonski motori 'na struju s propelerom', koje su ljudi nabavili upravo zbog smanjenja štetnog djelovanja na okoliš. Gle, njima se u znak zahvalnosti potpuno želi onemogućiti izlaz na more i sportski ribolov. Vrlo trendy. Još jedna stvar. Zbog čega na moru ne postoje reviri sportsko-ribolovnih društava kao na slatkim vodama, gdje članovi klubova aktivno sudjeluju u zaštiti ribolovnih terena, nadzoru i prijavljivanju prekšitelja u suradnji sa policijom i izvršnom vlašću. Tvrdi se da je to na moru nemoguće, ako ni zbog čega dreugoga, zbog veličine mora, pa onda tko bi sve to itd. Gospodo, sve je moguće ako postoji volja. Ovdje ne govorimo o Tihom oceanu, nego o jednom malom, našem Jadranskom moru. Mislim da bi se suradnjom volontera iz klubova, policije, lučkih kapetanija, inspekcije za ribarstvo i ostalih tijela države vezanih za upravljanje morskim resursima moglo postići jako puno na zaštiti mora. Na ovaj način, ponoavljam, nerad institucija želi se prikriti praktičnom zabranom ribolova 'malom' čovjeku, a pisanjem uvakvog zakona autori se nastoje se uhljebiti u segmentu o kojem pojma nemaju. Svaka čast vašim drmrfr diplomama, ali čini se da niti ste kad bili na moru, niti kad naješkali udicu i spustili je u more, a i samu udicu (jer i u vezi toga predlažete kojekakve budalaštine) niste u životu vidjeli osim na internetu kao 'J' udicu. Zbog takve nekompetencije može vas biti sram, a svoje diplome objesite mačku o rep. StručLJaci! | Primljeno na znanje | Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava kontrole i nadzora kako samostalnom odgovornošću tako i doprinosom putem sustava prijave. Ovdje posebno ističemo kako su u suzbijanju nelegalnog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova građani koristan i vrijedan izvor informacija te skrećemo pažnju da je za prijavitelje ilegalnih radnji osigurana potpuna anonimnost, a mogućnost takve prijave osigurana je putem web stranice Uprave ribarstva (https://ribarstvo.mps.hr/default.aspx?id=87). Prijavitelj prilikom prijave sumnje na nelegalnu radnju sam odabire želi li ostaviti svoje kontakt podatke radi mogućnosti povratnog kontaktiranja ili želi ostati u potpunosti anoniman, u kom slučaju niti ribarska inspekcija ne zna tko je osoba koja je izvršila prijavu. Brojne uspješne akcije temeljile su se upravo na tom principu te potičemo sve građane da se uključe i daju doprinos ako imaju spoznaje o tome tko, kada i gdje obavlja nelegalnu aktivnost. Obaveza označavanja ulova jasno je propisana člankom 33. stavkom 1. Zakona o morskom ribarstvu, dok je stavkom 6. istoga članka propisano da se način označavanja propisuje Pravilnikom. Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 454 | MATIJA HRGIĆ | Ribolov u zaštićenim područjima, Članak 11. | Pravi sportski ribolovci nedoraslu ribu iz ulova vraćaju natrag u more. Pravi ribiči ribu ne prodaju. Zadržavaju ribu isklučivo za vlastite potrebe. Čini se da je ovaj zakon posljedica nerada državnih tijela, jer ista ne vrše efikasnu kontrolu i nadzor na moru. Svoj dosadašnji nerad skrili bi ovakvim zakonom, a pri tom bi ispaštali sportski ribolovci i pošteni ljudi koji ničim nisu krivi za nerad i korupciju ovlaštenih tijela države. Kontrola, na primjeru nedoraslih primjeraka ribe u prodaji ne postiji na ribarnicima ili se nekome očito uporno gleda kroz prste. U cijeloj Hrvatskoj na ribarnicama potpuno je normalna stvar vidjeti i moći kupiti nedorasle primjerke kovača, oslića, grdobine, raloga, jastoga, što znači da je ta vrsta korupcije sustavna, a vjerojatno zbog pogodovanja lobiju profesionalnih ribara, čiji se ulov i plasira na te iste ribarnice. Predlažem dakle da se baš tu pojača kontrola, jer ono što vidim svakodnevno je čisti kriminal i ekocid pod zaštitom onih istih koji bi trebali sprečavati takve nepravilnosti. Pozivam predstavnike države na provjeru mojih navoda, tj. da se konačno prime posla za koji ih i plaćamo. Postoje mnoge nedorečenosti, pa i potpune nelogičnosti u zakonu, a ako bih nastavio o tome, potrošio bih cijeli dan navodeći primjere. Spomenuo bih još i odredbu o rezanju repne peraje nakon ulova. Iako ribu na pjatu volim vidjeti cijelu, složio bih se sa odredbom ukoliko bi ista doprinjela redu i zaštiti mora. Na takav način u startu bi se onemogućilo onima koji pod izlikom sportskog ribolova, za koji su dozvole jeftinije, bave ilegalnim izlovom, prodajom u ribarnice i restorane, tj. gospodarskim kriminalom. U nastavku bih postavio pitanje zbog čega nema ni temeljite kontrole nad ribljim restoranima. Po zakonu, za svaku robu, pa tako i ribu, gospodarski subjekt dužan je imati ulazni račun. Ukoliko bi se ijedna ribica otkrila kao višak, predlažem kriminalističku istragu tko je tu ribu donio/prodao u restoran, a ne samo kažnjavanje ugostitelja. Na taj način razbili bi se koruptivni lanci a uvođenjem drakonskih kazni za takve prekršitelje, onemogućilo bi se ponavljanje zlodjela. Naveo bih također da vinč, bio on električni ili hidraulični, ne pripada kategoriji ribolovne već kategoriji brodske opreme. Parangal, kančenica/tunja, štap za ribolov i rola definiraju se kao alati za ribov. Vezano uz elektromotore, nevjerojatno je da predlagatelji ovog zakona nisu svjesni da postoje i pogonski motori 'na struju s propelerom', koje su ljudi nabavili upravo zbog smanjenja štetnog djelovanja na okoliš. Gle, njima se u znak zahvalnosti potpuno želi onemogućiti izlaz na more i sportski ribolov. Vrlo trendy. Još jedna stvar. Zbog čega na moru ne postoje reviri sportsko-ribolovnih društava kao na slatkim vodama, gdje članovi klubova aktivno sudjeluju u zaštiti ribolovnih terena, nadzoru i prijavljivanju prekšitelja u suradnji sa policijom i izvršnom vlašću. Tvrdi se da je to na moru nemoguće, ako ni zbog čega dreugoga, zbog veličine mora, pa onda tko bi sve to itd. Gospodo, sve je moguće ako postoji volja. Ovdje ne govorimo o Tihom oceanu, nego o jednom malom, našem Jadranskom moru. Mislim da bi se suradnjom volontera iz klubova, policije, lučkih kapetanija, inspekcije za ribarstvo i ostalih tijela države vezanih za upravljanje morskim resursima moglo postići jako puno na zaštiti mora. Na ovaj način, ponoavljam, nerad institucija želi se prikriti praktičnom zabranom ribolova 'malom' čovjeku, a pisanjem uvakvog zakona autori se nastoje se uhljebiti u segmentu o kojem pojma nemaju. Svaka čast vašim drmrfr diplomama, ali čini se da niti ste kad bili na moru, niti kad naješkali udicu i spustili je u more, a i samu udicu (jer i u vezi toga predlažete kojekakve budalaštine) niste u životu vidjeli osim na internetu kao 'J' udicu. Zbog takve nekompetencije može vas biti sram, a svoje diplome objesite mačku o rep. StručLJaci! | Primljeno na znanje | Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava kontrole i nadzora kako samostalnom odgovornošću tako i doprinosom putem sustava prijave. Ovdje posebno ističemo kako su u suzbijanju nelegalnog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova građani koristan i vrijedan izvor informacija te skrećemo pažnju da je za prijavitelje ilegalnih radnji osigurana potpuna anonimnost, a mogućnost takve prijave osigurana je putem web stranice Uprave ribarstva (https://ribarstvo.mps.hr/default.aspx?id=87). Prijavitelj prilikom prijave sumnje na nelegalnu radnju sam odabire želi li ostaviti svoje kontakt podatke radi mogućnosti povratnog kontaktiranja ili želi ostati u potpunosti anoniman, u kom slučaju niti ribarska inspekcija ne zna tko je osoba koja je izvršila prijavu. Brojne uspješne akcije temeljile su se upravo na tom principu te potičemo sve građane da se uključe i daju doprinos ako imaju spoznaje o tome tko, kada i gdje obavlja nelegalnu aktivnost. Obaveza označavanja ulova jasno je propisana člankom 33. stavkom 1. Zakona o morskom ribarstvu, dok je stavkom 6. istoga članka propisano da se način označavanja propisuje Pravilnikom. Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 455 | MATIJA HRGIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Pravi sportski ribolovci nedoraslu ribu iz ulova vraćaju natrag u more. Pravi ribiči ribu ne prodaju. Zadržavaju ribu isklučivo za vlastite potrebe. Čini se da je ovaj zakon posljedica nerada državnih tijela, jer ista ne vrše efikasnu kontrolu i nadzor na moru. Svoj dosadašnji nerad skrili bi ovakvim zakonom, a pri tom bi ispaštali sportski ribolovci i pošteni ljudi koji ničim nisu krivi za nerad i korupciju ovlaštenih tijela države. Kontrola, na primjeru nedoraslih primjeraka ribe u prodaji ne postiji na ribarnicima ili se nekome očito uporno gleda kroz prste. U cijeloj Hrvatskoj na ribarnicama potpuno je normalna stvar vidjeti i moći kupiti nedorasle primjerke kovača, oslića, grdobine, raloga, jastoga, što znači da je ta vrsta korupcije sustavna, a vjerojatno zbog pogodovanja lobiju profesionalnih ribara, čiji se ulov i plasira na te iste ribarnice. Predlažem dakle da se baš tu pojača kontrola, jer ono što vidim svakodnevno je čisti kriminal i ekocid pod zaštitom onih istih koji bi trebali sprečavati takve nepravilnosti. Pozivam predstavnike države na provjeru mojih navoda, tj. da se konačno prime posla za koji ih i plaćamo. Postoje mnoge nedorečenosti, pa i potpune nelogičnosti u zakonu, a ako bih nastavio o tome, potrošio bih cijeli dan navodeći primjere. Spomenuo bih još i odredbu o rezanju repne peraje nakon ulova. Iako ribu na pjatu volim vidjeti cijelu, složio bih se sa odredbom ukoliko bi ista doprinjela redu i zaštiti mora. Na takav način u startu bi se onemogućilo onima koji pod izlikom sportskog ribolova, za koji su dozvole jeftinije, bave ilegalnim izlovom, prodajom u ribarnice i restorane, tj. gospodarskim kriminalom. U nastavku bih postavio pitanje zbog čega nema ni temeljite kontrole nad ribljim restoranima. Po zakonu, za svaku robu, pa tako i ribu, gospodarski subjekt dužan je imati ulazni račun. Ukoliko bi se ijedna ribica otkrila kao višak, predlažem kriminalističku istragu tko je tu ribu donio/prodao u restoran, a ne samo kažnjavanje ugostitelja. Na taj način razbili bi se koruptivni lanci a uvođenjem drakonskih kazni za takve prekršitelje, onemogućilo bi se ponavljanje zlodjela. Naveo bih također da vinč, bio on električni ili hidraulični, ne pripada kategoriji ribolovne već kategoriji brodske opreme. Parangal, kančenica/tunja, štap za ribolov i rola definiraju se kao alati za ribov. Vezano uz elektromotore, nevjerojatno je da predlagatelji ovog zakona nisu svjesni da postoje i pogonski motori 'na struju s propelerom', koje su ljudi nabavili upravo zbog smanjenja štetnog djelovanja na okoliš. Gle, njima se u znak zahvalnosti potpuno želi onemogućiti izlaz na more i sportski ribolov. Vrlo trendy. Još jedna stvar. Zbog čega na moru ne postoje reviri sportsko-ribolovnih društava kao na slatkim vodama, gdje članovi klubova aktivno sudjeluju u zaštiti ribolovnih terena, nadzoru i prijavljivanju prekšitelja u suradnji sa policijom i izvršnom vlašću. Tvrdi se da je to na moru nemoguće, ako ni zbog čega dreugoga, zbog veličine mora, pa onda tko bi sve to itd. Gospodo, sve je moguće ako postoji volja. Ovdje ne govorimo o Tihom oceanu, nego o jednom malom, našem Jadranskom moru. Mislim da bi se suradnjom volontera iz klubova, policije, lučkih kapetanija, inspekcije za ribarstvo i ostalih tijela države vezanih za upravljanje morskim resursima moglo postići jako puno na zaštiti mora. Na ovaj način, ponoavljam, nerad institucija želi se prikriti praktičnom zabranom ribolova 'malom' čovjeku, a pisanjem uvakvog zakona autori se nastoje se uhljebiti u segmentu o kojem pojma nemaju. Svaka čast vašim drmrfr diplomama, ali čini se da niti ste kad bili na moru, niti kad naješkali udicu i spustili je u more, a i samu udicu (jer i u vezi toga predlažete kojekakve budalaštine) niste u životu vidjeli osim na internetu kao 'J' udicu. Zbog takve nekompetencije može vas biti sram, a svoje diplome objesite mačku o rep. StručLJaci! | Primljeno na znanje | Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava te pozdravljamo odgovorno ponašanje svakog pojedinca. Obaveza označavanja ulova jasno je propisana člankom 33. stavkom 1. Zakona o morskom ribarstvu, dok je stavkom 6. istoga članka propisano da se način označavanja propisuje Pravilnikom. Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. Inspekcijski nadzor nad provedbom odredbi Zakona o morskom ribarstvu i propisa donesenih na temelju njega smiju provoditi isključivo ribarski inspektori i viši ribarski inspektori te ovlaštene osobe kako je propisano člancima 61. i 61.a Zakona. |
| 456 | MATIJA HRGIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Opće odredbe | Pravi sportski ribolovci nedoraslu ribu iz ulova vraćaju natrag u more. Pravi ribiči ribu ne prodaju. Zadržavaju ribu isklučivo za vlastite potrebe. Čini se da je ovaj zakon posljedica nerada državnih tijela, jer ista ne vrše efikasnu kontrolu i nadzor na moru. Svoj dosadašnji nerad skrili bi ovakvim zakonom, a pri tom bi ispaštali sportski ribolovci i pošteni ljudi koji ničim nisu krivi za nerad i korupciju ovlaštenih tijela države. Kontrola, na primjeru nedoraslih primjeraka ribe u prodaji ne postiji na ribarnicima ili se nekome očito uporno gleda kroz prste. U cijeloj Hrvatskoj na ribarnicama potpuno je normalna stvar vidjeti i moći kupiti nedorasle primjerke kovača, oslića, grdobine, raloga, jastoga, što znači da je ta vrsta korupcije sustavna, a vjerojatno zbog pogodovanja lobiju profesionalnih ribara, čiji se ulov i plasira na te iste ribarnice. Predlažem dakle da se baš tu pojača kontrola, jer ono što vidim svakodnevno je čisti kriminal i ekocid pod zaštitom onih istih koji bi trebali sprečavati takve nepravilnosti. Pozivam predstavnike države na provjeru mojih navoda, tj. da se konačno prime posla za koji ih i plaćamo. Postoje mnoge nedorečenosti, pa i potpune nelogičnosti u zakonu, a ako bih nastavio o tome, potrošio bih cijeli dan navodeći primjere. Spomenuo bih još i odredbu o rezanju repne peraje nakon ulova. Iako ribu na pjatu volim vidjeti cijelu, složio bih se sa odredbom ukoliko bi ista doprinjela redu i zaštiti mora. Na takav način u startu bi se onemogućilo onima koji pod izlikom sportskog ribolova, za koji su dozvole jeftinije, bave ilegalnim izlovom, prodajom u ribarnice i restorane, tj. gospodarskim kriminalom. U nastavku bih postavio pitanje zbog čega nema ni temeljite kontrole nad ribljim restoranima. Po zakonu, za svaku robu, pa tako i ribu, gospodarski subjekt dužan je imati ulazni račun. Ukoliko bi se ijedna ribica otkrila kao višak, predlažem kriminalističku istragu tko je tu ribu donio/prodao u restoran, a ne samo kažnjavanje ugostitelja. Na taj način razbili bi se koruptivni lanci a uvođenjem drakonskih kazni za takve prekršitelje, onemogućilo bi se ponavljanje zlodjela. Naveo bih također da vinč, bio on električni ili hidraulični, ne pripada kategoriji ribolovne već kategoriji brodske opreme. Parangal, kančenica/tunja, štap za ribolov i rola definiraju se kao alati za ribov. Vezano uz elektromotore, nevjerojatno je da predlagatelji ovog zakona nisu svjesni da postoje i pogonski motori 'na struju s propelerom', koje su ljudi nabavili upravo zbog smanjenja štetnog djelovanja na okoliš. Gle, njima se u znak zahvalnosti potpuno želi onemogućiti izlaz na more i sportski ribolov. Vrlo trendy. Još jedna stvar. Zbog čega na moru ne postoje reviri sportsko-ribolovnih društava kao na slatkim vodama, gdje članovi klubova aktivno sudjeluju u zaštiti ribolovnih terena, nadzoru i prijavljivanju prekšitelja u suradnji sa policijom i izvršnom vlašću. Tvrdi se da je to na moru nemoguće, ako ni zbog čega dreugoga, zbog veličine mora, pa onda tko bi sve to itd. Gospodo, sve je moguće ako postoji volja. Ovdje ne govorimo o Tihom oceanu, nego o jednom malom, našem Jadranskom moru. Mislim da bi se suradnjom volontera iz klubova, policije, lučkih kapetanija, inspekcije za ribarstvo i ostalih tijela države vezanih za upravljanje morskim resursima moglo postići jako puno na zaštiti mora. Na ovaj način, ponoavljam, nerad institucija želi se prikriti praktičnom zabranom ribolova 'malom' čovjeku, a pisanjem uvakvog zakona autori se nastoje se uhljebiti u segmentu o kojem pojma nemaju. Svaka čast vašim drmrfr diplomama, ali čini se da niti ste kad bili na moru, niti kad naješkali udicu i spustili je u more, a i samu udicu (jer i u vezi toga predlažete kojekakve budalaštine) niste u životu vidjeli osim na internetu kao 'J' udicu. Zbog takve nekompetencije može vas biti sram, a svoje diplome objesite mačku o rep. StručLJaci! | Primljeno na znanje | Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava kontrole i nadzora kako samostalnom odgovornošću tako i doprinosom putem sustava prijave. Obaveza označavanja ulova jasno je propisana člankom 33. stavkom 1. Zakona o morskom ribarstvu, dok je stavkom 6. istoga članka propisano da se način označavanja propisuje Pravilnikom. Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 457 | MATEO ŠULJIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Poštovani, Mišljenja sam da je današnji zakon dovoljno dobar samo je potrebno pojačati kontrole na moru i u lukama. Nema smisla da se ulov određenih vrsta ograničava na jedan (1) komad, količina od 5kg+trofejna riba je sasvim uredu i sa tim se zadovolji svaki sportski ribolovac. Potrebno bi bilo uvesti zabranu lova u vrijeme mrijesta,i no take zone obavezno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na podršci za uspostavu no-take zona i lovostaja no te mjere nisu predmet ovog propisa. |
| 458 | MATEO MIŠLJENOVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Pravilnik ide u krivom smjeru. Rekreativci i sportasi su najmanji stetnici naseg mora, vecinu male ribe se vrati za razliku od koča i ostalih profesionalnih alata koji (nenamjerno) kolateralno ubijaju mlade i nedorasle jedinke bas ovih vrsta koje su navedene kao kvota za sportase i rekreativce od 1 komad. Nedopustivo je da na ribarnicama gledamo skarpine, pagare, kovace i zubatce ( i ostale) u izobilju -manje od 60/70 dkg i da je tko nesto legalno. Takve stvari treba zabraniti i kazniti tj regulirati. Niti jedan sportas ili jako mali broj njih ce zadrzati skarpinu ispod pola kile, zubatca ispod 1.5kg itd: Kako se i sam ribolov o kojem pravilnik govori naziva sportom onda se tako prema sportu treba i ponasati. Slucaj, uhvati se zubatac od 1kg i zelite ga vratiti jer bi ste hjeli nastaviti loviti dalje i u zivati u sportu, znamo da je to nemoguce jer ce u vecini slucajeva izaci mjehur i njemu vise nema spasa (makar drugi govorili da se moze probusiti itd, ne moze se spasiti). Kako ce taj sportas nastaviti sa svojim sportom kada u barci vec ima popunjenu kvotu? Kako nastaviti i sta u slucaju da se uhvati drugi zubatac kojeg isto tako ne mozemo vratiti bez da ugine? Da ne pricam sta s tim ako se hvata i dalje... Dosta je bilo represije na sportase i rekreativce, uhvatite se u kostac sa profesionalcima koji tamane sve sta im se nade na putu i za to NE ODGOVARAJU. Samo prosecite do jedne koče koja se vratila sa ribolova i prebire ribu, odmah ce vam sve biti jasno. Nemam nista protiv profesionalaca jer i ti ljudi zarađuju za svoj kruh, međutim reda mora biti i nemojmo se zavaravati tko i na koji nacin steti ribljem fondu. Vezano za poskupljenje dozvola, također nedopustivo pogotovo uz pokusaj postrozivanja pravilnika. Velika riba- pustite ljude koji kupe dozvolu da i imaju 1-2 tune godisnje za vlastite potrebe. Također onima sa kvotom treba istu i povecati jer tuna vise nije nimalo ugrozena vrsta, dapace ugrozava srdele i profesionalce koje od nje zive. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 459 | MATEO MATKOVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Sramota od prijedloga! Baš nas zanima pod čijim je lobijem pisan prijedlog. Tune ima nikad više ali i dalje se ne da običnim smrtnicima. Onaj ko je pisao ovo u životu nije proveo jedan jedini dan na moru!! | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 460 | MATEJ SKERT | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Citiram kolegu ribolovca i u potpunosti se slažem sa time " Trazim brisanje st. 5 čl 10. St. 5 je nepotreban u ovom pravilniku i ima ih u izobilju u Jadranskom moru. Nepotrebno je dodatno ograničavati sportske ribolovce sa maksimalnim dopuštenim količinama određene vrste, već ih se dovoljno ograničilo sa maksimalno dopuštenim ulovom od 5 kg + kapitalni primjerak. Dobro bi bilo da prilikom pisanja pravilnika uključite struku, a ne da pravilnik piše lobi profesionalnih ribara!" plus bih dodao - napravite lovostaj za te vrste vidjeti će se učinak sigurno. | Primljeno na znanje | U izradi nacrta prijedloga Pravilnika sudjelovalo je Povjerenstvo osnovano Odlukom ministra (Klasa: 011-01/24-01/50 i Urbroj: 525-12/718-24-10) od 28. studenog 2024. godine u kojemu su sudjelovali predstavnici dionika i predstavnici znanstvene zajednice, a komentari članova uzeti su u obzir i uklopljeni u konačan nacrt prijedloga u mjeri u kojoj je to bilo moguće, posebno uzimajući u obzir ograničenja koja su zadana Zakonom o morskom ribarstvu, a koja se Pravilnikom ne mogu mijenjati. Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje lovostaja. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. |
| 461 | MATEJ SKERT | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Naknada za dozvole | UKINITE GODIŠNJE DOZVOLE ZA STRANCE i ostavite stare cijene pa će biti više ulaza novaca u proračun. Kažu sad smo u EU pa moramo, zašto onda naši ljudi u drugim državama EU plaćaju dnevne dozvole ; zato što njihova država kaže niste naš državljanin bez obzira EU svatko slaže svoja pravila. Jedan stranac koji dođe 14 dana i želi pecati kaže pa za vrijednost 6 dnevnih dozvola pecam cijele godine , susjedi Slovenci koji su nam vikend gosti svaki tjedan dolazi jer mu je preko granice sve unutar sat vremena autom , koriste to jako dobro .... | Primljeno na znanje | Zakon o morskom ribarstvu ne predviđa ograničenja u smislu državljanstva niti prebivališta vezano uz pravo na kupnju dozvole. Pravo na kupnju godišnje dozvole za sportski i rekreacijski ribolov imaju svi građani EU jer bi suprotno predstavljalo diskriminaciju na temelju državljanstva i bilo protivno članku 18. Ugovora o funkcioniranju EU. Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 462 | MATEJ SKERT | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Opće odredbe | Postojeći pravilnik je dobar. Ovaj "prijedlog nadopune pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru" je nerealan pored onoga šta rade profesionalci koji neki od njih niti nisu se postavili profesionalno nego samo kako bi imali zaleđe da mogu nešto raditi , prikazuju manju vrijednost po evidencijama a nose doma više nego je upisano .... žalosno je da se već po koji puta daje za primjer od strane Vlade RH "ma nemojmo velike dirati od njih imamo koristi , idemo gaziti male oni i ovako ništa od njih ..." , smatram da ovo nije dobro jer se ovime očigledno ide na korist "ribarima" koji imaju znatno veče ulove u dnevnom prosjeku dok sportski ili rekreativni ribolovac znatno manje a nas krivite za smanjenje ribljeg fonda ..... smatram da sa donošenjem ovih novih odredbi , Ono što je potrebno je sljedeće: 1. Pomno odabrane "no take" zone za određene vrste koje će se mijenjati 2. UVESTI lovostaj na sve vrste riba koje ste naveli da bi se smjela uzeti po 1 komad (točno se zna period kad je koja riba u mrijestu , samo treba pitati ili proučiti koju knjigu gdje piše ova vrsta je u mrijestu od tog do tog perioda) 3. Bolje provođenje postojećeg zakona (sramota da na cijelu Istru ima samo 2 patrolna broda, sramota da nema ovlaštene osobe koja kontrolira ribolovce sa obale , - ovo vam govorim iz osobnog iskustva , u 10 godina aktivnog ribolova (tjedno minimalno 4 puta) sam doživio svega 2 lektimacije od strane pomorske policije na moru i nikada sa obale ) 4. NE UVODITI aplikaciju i evidenciju ribolova - " na ribolov idem zbog opuštanja , rekreacije i uživanja u SLOBODI a ne da bih radio još jedan uredski posao ...." | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava te pozdravljamo odgovorno ponašanje svakog pojedinca. Uspostava sustava prikupljanja podataka je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba. Podaci o ribolovu doprinose boljem razumijevanju utjecaja na resurse i predstavljaju jedan od najvažnijih izvora informacija za donošenje odgovarajućih mjera upravljanja. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno uz početno prijelazno razdoblje tijekom kojeg će se prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Postepenim uvođenjem obaveze elektroničke prijave ulova osigurat će se odgoda primjene za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) do 2030. godine, dok će za ostale kategorije dozvola, ova obaveza stupiti na snagu ranije. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. |
| 463 | MATE VISKOVIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Mislim da je ovaj prijedlog o pisanju i evidnciji ulova za sportske ribolovce čista glupost. Ljudi idu na more bez telefona da se odmaknu od svega i vrate u normalu od svakodnevnog stresa, a još onda da im se nametne obveza popunjavanja aplikacija kojima nisu vični mislim da je to totalni promašaj. Živim uz more i žalosno mi je kad vidim da kod mladih ljudi uopće nema nikakvog interesa za ribolov i more. Prije bi vikendom na moru bilo brodica koliko želiš a sad ako na moru sretnete nekoga to je za izbrojati na prste jedne ruke. Mijenjate zakone da ljudi budu zainteresirani za more a ne da ih sa svih strana ograničavate, cijenom dozvola , vrstom ili brojem ulovljenih riba. Kontrolirajte profesionalce i njihove evidencije. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. |
| 464 | MATE ŠTRKALJ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Smatram da ograničenja ulova pojedinih vrsta i primjeraka nema apsoultno nikakvog smisla jer uvođenje tog ograničenja dovodi samo do bacanja mrtve ribe natrag u more. Dosadašnje ograničenje ulova na 5 kg plus jedna riba je prihvatljivo jer većina sportskih i rekreacijskih ribolovaca imaju jako malo izlazaka na more godišnje (većina do 10ak dana). Također nema nikakve logike ograničavati veličinu liganja namjenjene za živi mamac. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Člankom 13. stavkom 2. trenutnog Pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru propisano je da glavonošci ulovljeni u sportskom i rekreacijskom ribolovu koji se zadržavaju, moraju biti označeni dubokim zarezivanjem glave u predjelu između očiju, osim lignji (Loligo vulgaris) namijenjenih za žive mamce pri čemu duljina plašta lignje namijenjene za živi mamac ne smije biti veća od 20 cm. Iako je ista odredba zadržana i u prijedlogu Pravilnika koji je bio na e-savjetovanju, uzimajući u obzir dostavljene komentare Ministarstvo je spremno korigirati odredbu kako bi se mogućnost korištenja glavonožaca za živi mamac proširila u odnosu na vrstu i na veličinu jedinke. |
| 465 | MATE ŠTRKALJ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Smatram da prijedlog novog pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru nema za cilj zaštitu i obnovu ribljeg fonda, posebice u dijelu koji se odnosi na ograničenja ulova pojedinih vrsta i primjeraka jer uvođenje tog ograničenja dovodi samo do bacanja mrtve ribe natrag u more. Dosadašnje ograničenje ulova na 5 kg plus jedna riba je prihvatljivo jer većina sportskih i rekreacijskih ribolovaca imaju jako malo izlazaka na more godišnje (većina do 10ak dana). Prioritet treba biti na češćoj kontroli na moru (sportaša, rekreativaca i profesionalnih ribara), provođenju važećih zakona i pravilnika te u skoroj budućnosti uvođenju no-take zona koje bi bile bitne za obnovu ribljeg fonda. Također bi se trebalo razmotriti uvođenje lovostaja za komercijalne riblje vrste u vrijeme mrijesta što bi dugoročno pomoglo obnovi ribljeg fonda. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje lovostaja. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. |
| 466 | MATE LABROVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani Moje mišljenje na ovaj Prijedlog pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru je da ga je pisao netko tko nikada nije niti bacio udicu u more a kamoli probao podvodni ribolov. Sportski i rekreacijski ribolov bi trebao biti neka vrsta bijega od stresa i briga svakodnevnog života i maltretiranja na poslu, a ne da na moru moram nositi tablet i unositi ribu koju sam uhvatio. Koliko če se djece odbiti od ovoga divnog sporta samo zbog vašega krivoga razmišljanja. Postrožite kontrole na moru a ne da brodovi pomorske policije stoje vezani u lučicama i nečete imati problema | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu je naša obaveza koja proizlazi iz Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274, ali je ujedno i naša potreba. Podaci o ribolovu doprinose boljem razumijevanju utjecaja na resurse i predstavljaju jedan od najvažnijih izvora informacija za donošenje odgovarajućih mjera upravljanja. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno uz početno prijelazno razdoblje tijekom kojeg će se prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Postepenim uvođenjem obaveze elektroničke prijave ulova osigurat će se odgoda primjene za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) do 2030. godine, dok će za ostale kategorije dozvola, ova obaveza stupiti na snagu ranije. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava te pozdravljamo odgovorno ponašanje svakog pojedinca. |
| 467 | MASIMO VIŠKOVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Osobno ne slažem se sa ponuđenim pravilnikom iz više razloga. Sportski ribolovci po mojem mišljenju imaju zanemariv učinak na riblji fond i ugrozu pojedinih vrsta, pogotovo ako se drže trenutno važećih pravila i normi. Ovakvim zakonom se znatno ograničavaju sportski ribolovci koji u većini slučajeva muku muče sa ulovom sa obale ili u priobalnom pojasu. Puno jasnije rješenje je uvođenje lovostaja na pojedine vrste malo prije i za vrijeme mrijesta, koji bi se odnosili na sve vrste ribolova, ali naravno tu su potrebne i adekvatne kontrole i posljedice za prekršitelje, kao i za upotrebu alata za koje osoba ne posjeduje dozvolu! | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. |
| 468 | MARTINA KARAULA LUPIS | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani, protivim se ovakvom Pravilniku koji ide na štetu svim ljudima koji iz hobija, ljubavi prema moru i tradiciji idu u ribolov koji se svodi na par puta godišnje i imaju neznatan ulov koji zasigurno ne može ugroziti riblji fond ili ribarsku gospodarsku flotu. Ukoliko želite nešto poduzeti i promijeniti na bolje onda se trenutno važeći Pravilnik i zakoni trebaju poštivati i prije svega dosljedno provoditi. S obzirom na odaziv ljudi koji se smatraju izravno pogođenim ovim Pravilnikom smatram da trebate ozbiljno razmisliti da li zaista želite ovakvom represijom uništiti bilo kakvu mogućnost rekreacijskog ribolova koja vam na kraju krajeva isto tako donosi prihode u proračun. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 469 | MARKO VISKIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Čl.10.st.5 je krajnje bezobrazan prema sportskim i rekreacijskim ribolovcima. Kvote koje postoje/su postojale prema starome pravilniku su bile sasvim prihvatljive. Ako hoćete govoriti o očuvanju ribljeg fonda, onda bi trebalo razmotriti dozvolu lova na tune, koje su nevjerojatne štetočine, i zabranu ribogojilišta s lososima i pastrvama koje su vrste potpuno strane ihtiofauni Jadranskog mora, a koje uništavaju lokalne i autohtone vrste daleko više nego bilo koji ribolovac. Cilj trenutnog prijedloga iz Čl.10.st.5, uopće nije očuvanje ribljeg fonda, nego da ribolovci spreme štapove u podrume i odu na tržnice ili u supermarkete, po mogućnosti po uvoznu ili uzgojenu ribu. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 470 | HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Hrvatska obrtnička komora kao krovna organizacija koja okuplja preko 2500 obrtnika u sektoru ribarstva slaže se sa zakonodavcem i podržava Prijedlog Pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu. Imajući u vidu kako je gospodarski ribolov jedna od najkontroliranijih gospodarskih grana te je pod velikim brojem različitih ograničenja smatramo kako je potrebno staviti sve segmente ribolova pod određene mjere i pod pojačanu kontrolu pa tako i segment sportskog i rekreacijskog ribolova. Sportski i rekreacijski ribolov koji je višestruko veći po broju korisnika od gospodarskog ribolova, uz dozvoljen ulov od 5kg po osobi i nedostatku ograničenja kada govorimo o snazi motora i veličini plovila ima veliki utjecaj na riblji fond te ga je iz tog razloga potrebno pojačano kontrolirati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 471 | HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | U ime Koordinacije ribara malim alatima Hrvatske obrtničke komore dostavljamo mišljenje: Predloženi Pravilnik o sportskom i rekreacijskom ribolovu podržavamo u cijelosti. Sportski i rekreacijski ribolov je segment ribolova koji iz godine u godinu ima tendenciju rasta. Po broju korisnika trenutno je tridesetak puta veći od gospodarskog ribolova. Uz dozvoljeni ulov od 5 kg po osobi ima veliki ulovni potencijal, a samim time i veliki utjecaj na resurse. Osim toga, ovaj segment ribolova nema ograničenja po snazi motora i veličini plovila, što mu omogućuje ribolov na udaljenim lokacijama i u svakakvim vremenskim uvjetima. Dodatno, uz predložena ograničenja mišljenja smo da bi vršu i parangal trebalo izuzeti iz sportskog i rekreacijskog ribolova. Smisao sporta i rekreacije trebao bi biti u direktnom kontaktu između ribolovca i lovine gdje bolji pobjeđuje. Vrša i parangal su alati koji se ostavljaju u moru kako bi se lovina sama ulovila te se ne može utjecati na količinu ulova koji često premašuje 5 kg. | Primljeno na znanje | Po pitanju korištenja vrša i parangala u sportskom i rekreacijskom ribolovu ističemo kako se radi o dozvoljenim alatima u ovim kategorijama ribolova prema trenutnom Zakonu o morskom ribarstvu. |
| 472 | MARKO MATEŠIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Postojeće ograničenje od 5 kg, kao i dozvola za kapitalnu ribu, je u osnovi prihvatljivo, ali bilo bi korisno uvesti češće kontrole prelova kako bi se spriječili pojedinci koji ne poštuju pravila. Ideja da sportski i rekreativni ribolovci svakodnevno ulove 5 kg ribe je nerealna. Ograničiti osobu koja izlazi nekoliko puta mjesečno na samo jednu škarpinu, zubaca ili gofa dnevno jednostavno nema smisla i može dovesti do negativnih posljedica, uključujući smanjenje broja izdanih ribolovnih dozvola, dok će 'krivolov' i dalje biti prisutan kao i do sada. Umjesto toga, trebalo bi uvesti ‘no-take’ zone kao glavni alat za očuvanje ribljeg fonda, a također razmotriti dodatne lovostaje za ugrožene vrste tijekom mrijesta. Također bi trebalo ublažiti propise vezane uz tunu, čija populacija nije ugrožena, dok je broj srdelama sve manji. Na primjer, bilo bi korisno u pravilnik uvesti mogućnost zadržavanja jedne tune godišnje kao slučajan ulov, pogotovo kada je ona već jako iscrpljena i teško bi preživjela povratak u more. Također, mogla bi se dozvoliti pohrana jedne tune godišnje uz posjedovanje dozvole za opremu za teži ribolov. Ovaj pristup bi trebao biti usklađen s praksama susjednih i drugih mediteranskih zemalja. Potreban je i detaljniji pristup u pravilnicima o minimalnim dimenzijama za pojedine vrste, kao što je brancin, koji je u velikoj opasnosti od izumiranja. Minimalnu dopuštenu duljinu brancina od 25 cm trebalo bi povećati na barem 30 cm, jer je brancin, za razliku od zubaca, otpornija vrsta i u velikoj mjeri preživljava ako se pusti. Ako želimo očuvati riblji fond, nužno je uvesti strože i češće kontrole, ne samo za sportske i rekreativne ribolovce, već i za komercijalne, čiji su ulovi daleko veći. Primjeri nepoštivanja pravila i ‘krivolova’ su mnogobrojni, a nadležna tijela rijetko reagiraju na prijave. Poskupljenje dozvola bilo bi neopravdano, posebno uz uvođenje novih restrikcija. Novi prijedlog pravilnika može se smatrati pokušajem skretanja pozornosti s stvarnih problema i onih koji uništavaju Jadransko more. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova, minimalnih veličina i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji i minimalne veličine) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. Ribarstvo je izuzetno zahtjevan sektor za kontrolu i nadzor. No unatoč ograničenim kapacitetima i mogućnostima, Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava te pozdravljamo odgovorno ponašanje svakog pojedinca. Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 473 | MARKO KRSTINIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani, Postoji li ikakva studija koja vjerno prikazuje utjecaj sportskih ribolovaca na brojnost populacije pojedine riblje vrste? Uvođenje "No Take" zona na određenim djelovima te izgradnja novih brakovima potapanjem kamenih blokova, prema uspješnim primjerima iz Španjolske i Francuske, imalo daleko veći učinak na obnavljanje ribljeg fonda nego trenutačne restriktivne mjere koje su u praksi ne provedive. Prelovi pojedinaca I plasiranje takve ribe na tržište neće sprijeciti rezanje repova i glava, nego bolje provedba važećeg zakona I veće kontrole kako na moru tako I u ugostiteljskim objektima. U Koliko postoje podaci da je neka riblja vrsta ugrožena neka se uvede lovostaj u realno vrijeme mrijesta a ne kad to odgovara odredjenom ribarskom lobiju. Uvođenje aplikacija za praćenje ulova nema smisla jer dio starije populacije nije vična takvim uredjajima I vještinama, a s druge strane Sportaše izjednačava sa profesionalcima što onda bi onda trebalo izjednačiti I u količini ulova i prava. Što se tiče sportskog ribolova I izdanih dozvola možda se dvije dozvole na deset izdanih aktivno koriste drugo ljudi kupe da imaju I onda jednom ili ni jednom ne odu u ribolov. Prosjek ulova sportaša I rekreativaca po jednoj dozvoli daleko je od dopuštenih 5kg. I važeći pravilnik ima puno nelogičnosti I kontradiktornosti, kao naprimjer koristenje maksimalno dvije udice ili varalice od jednom dok tehnike kao sabiki ili tataki koriste minimalno 3 do 6 udica ili varalica, što su čisto sportske svijetski priznate tehnike ribolova. Dok u isto vrijeme se moze kupiti dodatna dozvola za parangal do 100 udica. Posebno se prodaje dozvola za umjetnu rasvijetu za lov lignji (glavonožaca) maximalne snage do 10w led (a danas vec I mobiteli svijetle jače) I onda je ta mikro rasvijeta zabranjena veći dio godine. Novi prijedlog pravilnika o sportskom I rekreacijskom ribolovu na moru još je veći primjer pritiska nekih drugih interesnih lobija na uštrb sportaša I rekreativaca. Prvo pitanje za raspravu je što se novim prijedlogom zakona pokušava postić, jer očuvanje mora I ribljeg fonda definitivno NE Kasapljenje ribe po perajama I glavama nece nikako tome pridonjeti, Dosadasnje kvote do 5kg su totalno fer, jer vecina ni u godini ne ispuni to a rijetki u danu Treba detaljnije pojasniti upotrebu pogonskih motora I načina neupotrebe U svakom slučaju podržavam očuvanje mora, ali ne preko ledja sportaša i rekreativaca – već u učinkovitijem provođenju postojećih zakona, kontrolama i jasno definiranom razlikovanju sportskog i profesionalnog ribolova. Ovaj prijedlog Pravilnika ide protiv običnih ljudi i tradicije. Posto je Jadran već podjeljen u zone u svakom tom dijelu treba odrediti proctor za tzv. NO take Zone gdje bi ribolov bio zabranjen svima koje ce se s vemenom mijenjati. Lovostaj za sve vrste riba koji će bit u period mrijesta određene vrste a ne kad to pogoduje odredjenoj skupini ribolovaca. I da se postojeći zakon za sportski ribolov bolje provodi, više reda na moru I strože kazne za neoznačeni alat u moru. | Primljeno na znanje | Prve informacije o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru počele su se prikupljati u sklopu Pilot studije (2019. - 2020.) te u sklopu Nacionalnog plana prikupljanja podataka u ribarstvu Republike Hrvatske u 2022., 2023. i 2024. godini (REC FISH projekt), što predstavlja prvi ozbiljni pokušaj kvantificiranja bioloških i društveno - gospodarskih podataka ove vrste ribolova i predstavlja temelj za buduće prikupljanje podataka i upravljanje. Sadržaj vezan za podatke u sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru (REC FISH studija i Pilot studija) dostupan je na stranici Podaci o ribarstvu i akvakulturi (https://podaci.ribarstvo.hr/drugi-podaci-o-ribarstvu/sportski-i-rekreacijski-ribolov-na-moru/). Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu je naša obaveza koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274, ali je ujedno i naša potreba. Podaci o ribolovu doprinose boljem razumijevanju utjecaja na resurse i predstavljaju jedan od najvažnijih izvora informacija za donošenje odgovarajućih mjera upravljanja. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno uz početno prijelazno razdoblje tijekom kojeg će se prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Postepenim uvođenjem obaveze elektroničke prijave ulova osigurat će se odgoda primjene za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) do 2030. godine. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava te pozdravljamo odgovorno ponašanje svakog pojedinca. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje lovostaja. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. Ističemo da važeći Pravilnik o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru ne sadrži odredbu kojom se ograničava broj udica na povrazu, osim kod upotrebe udičarskih alata za veliku ribu. |
| 474 | MARKO JERIČEVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | poštovani ovaj prjedlog nema nikakvog smisla.te nas sportske ribolovce ograničava da uopce izlazimo namore.svi sportski ribolovci su ulozili novac u brodove i opremu kojim obavljamo sportski ribolov,a na ovaj nacin sa ovima zabranama bi bili uvjek u prelovu,te bi se uvjek izlagali kaznama. svi znamo koliko se ide milja daleko i trosi goriva,plus oprema koju svi imamo na koju smo platili pdv i sve ostale troskove.smatram kao i vecina sportskih ribolovaca da zakon mora ostat isti i uvest kontrolu i lovostaje na ribe koje lovimo.i smatram da niti jedan sportski ribolovac nije problem za riblji fond. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. |
| 475 | MARKO DOPUĐ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Mišljenja sam da je trenutačni zakon zadovoljavajući i da ga ne treba mijenjati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 476 | MARIO ŽUPANOVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Nametanje represivnih kazni i stalno povećanje ograničenja moglo bi dovesti do veće neposlušnosti među ribarima. Umjesto fokusiranja isključivo na ograničenja, vjerujem da bi uspostavljanje zone zabrane ribolova moglo ponuditi održivije rješenje. Savršena ilustracija ovakvog pristupa je uspjeh u Jabučkoj kotlini. Bitno je da nam zone zabrane ribolova (no take zone) u konačnici mogu koristiti svima nama sportskim ribolovcima i profesionalnim ribarima. Pozvati pojedince na odgovornost za prekoračenje odobrenih ograničenje količine uhvaćene ribe i sportaša i profesionalaca. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. |
| 477 | MARIO KUZMANIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | poštovani Mislim da je ovaj pravilnik apsurdan, i da nema veze sa zdravim razumom. Zabrane udarate na sportske i rekreacijske ribolovce ,dok večina profesionalaca oru kočama i trajno devastiraju ribolovna područja,večina plivaričara pašu komarče u mrijestu , gofe su istribili kao i lignje , potežu se migavice , tramate , ludri , tuna se nagomilala i pravi štetu svima , a nitko je ne smije lovit osim malog djela povlaštenih. Koliko štete rade charter kompanije kojih svakim danom ima sve više , koliko se kemije prolije u more dok se peru ti pusti brodi svaki vikend , koliko su posidonije izorali sidrima o tome se ne priča ?. Di su institucije kad se nasipavaju plaže svako lito, koliko to štete nanese moru i morskim organizmima? Koliko štete moru nanesu uzgajališta ribe i školjaka , o tome se ne govori. Največi problem su ipak sportaši i rekreativci koji izađu na more 5 puti godišnje i ne uvate u večini slučajeva ništa, i zato njih treba uništit i zabranit im da iti šetaju rivom a kamoli da da izađu na more , i zato godišnju dozvolu sportsku i rekreacijsku gospodo dignite na 5000eura i ograničite na jednu ribu dnevno pa ko voli nek izvoli. SRDAČAN POZDRAV | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. |
| 478 | MARIO JURŠIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | 1. Formirati no take zone 2. Uvesti lovostaje u skladu s mrijestom i ugroženošću vrste 3. Ukinuti rezanje repova i glavonožaca 4. Ostaviti 5 kg plus trofejni primjerak. 5. Definirati veliku ribu i ukinuti odredbu vezanu uz libražu pribora jer to ne definira lov velike ribe. 6. Pojačati kontrole i strože kažnjavati prekršitelje | Primljeno na znanje | 1. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. 2. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje lovostaja. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. 3. Obaveza označavanja ulova je propisana člankom 33. stavkom 1. Zakona o morskom ribarstvu. 4. Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. 5. Zakon o morskom ribarstvu člankom 28. stavkom 1. točkom e) podtočkom 2. jasno navodi da se posebna dozvola odnosi na alat za veliku ribu, a ne na vrste. Zakon o morskom ribarstvu člankom 30. stavkom 3. propisuje da se pravilnikom određuju karakteristike alata. Uzimajući ovo u obzir, u kontekstu okvira zadanog Zakonom o morskom ribarstvu, Pravilnikom je jedino moguće propisati karakteristike alata za koji je potrebna posebna dozvola, za što je u suradnji sa strukom odabran kriterij nosivosti kao objektivan i provjerljiv. 6. Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Ministarstvo će prilikom izrade prijedloga novog Zakona o morskom ribarstvu, među ostalim, revidirati i prekršajne odredbe u nastojanju da se postigne snažniji odvraćajući efekt. Također, razmotrit će se i druge mogućnosti dodatnog osnaživanja sustava praćenja, kontrole i nadzora. |
| 479 | MARIO JURČEVIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Članak 7. točka 4. nije jasno jeli se misli na pramčane električne trolling GPS motore koje se koriste umjesto sidra ili na elektromehaničke role. Ako se misli na trolling GPS motore tipa "minn kota", koji je razlog? Navedeni motori uopće ne oštećuje podmorje kao sidro i sam količina ulova nije vezana za korištenje tog motora.Baš suprotno treba savjetovati tko može da koristi GPS trolling motor umjesto sidra prilikom ribolova, kančanicom,odmetom,itd. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 480 | MARIO DODICI | Naknada za dozvole, Članak 5. | Poštovani,postajemo jedina država na Jadranu koja naplaćuje ribolovne dozvole u visini petine prosječne plaće u Lijepoj Našoj.Nasuprot nas je Italija koja broji više ribolovaca nego što mi imamo stanovnika uključujući i dijasporu,ne naplaćuju dozvole za sportski ribolov,imaju prave rezervate i no take zone.... I imaju ribe. Poskupljenje dozvola je neopravdano i bezobrazno. | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 481 | MARIO DODICI | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Poštovani. Članak 10. st (5) je potpuno besmisleni prijedlog.Važeći limit od 5+ kg po danu je sasvim u redu i nije ga potrebno mijenjati. | Nije prihvaćen | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 482 | MARIO DEROKOV | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Pravilnik o pojedinačnom ulovu ribe koji ograničava broj jedinki je besmislen te ga se ne smije uvesti. Nije moguće svim ribolovnim alatima odrediti količinu vrste ribe koja ce se na njega uhvatiti i većina te ribe je do izvlačenja na površinu vec mrtva. Dosadašnje ograničenje na ulov od 5 kilograma plus trofejna riba je sam po sebi dostatan i održiv i ne bi ga trebalo mijenjati. Ali uz povećanje kontrole na moru od strane policije/kapetanije/ribarske inspekcije. | Primljeno na znanje | Ovim se Pravilnikom između ostalog želi postići unaprjeđenje ribolovnih praksi koje će doprinijeti smanjenju ribolovne smrtnosti pojedinih vrsta riba i drugih morskih organizama. Doprinos pojedinca i osvještavanje vlastite uloge u odnosu na promjene u stanju ribolovnih resursa ključno je za postizanje boljeg stanja okoliša. |
| 483 | MARIO DEROKOV | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Smatram da prijedlog novog Zakona o sportskom ribolovu nije dobar, posebice u dijelu koji se odnosi na ograničenja ulova pojedinih vrsta i primjeraka. Umjesto dodatnih administrativnih prepreka i strožih ograničenja za sportske ribolovce, smatram da bi prioritet trebao biti na strožoj kontroli na moru, provođenju važećih zakona te uvođenju što većeg broja no-take zona koje su ključne za očuvanje ribljeg fonda. Također predlažem da se razmotri uvođenje sezonskih lovostaja za sve riblje vrste u trajanju od barem mjesec dana, što bi dugoročno pomoglo obnovi mora. | Primljeno na znanje | Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava te pozdravljamo odgovorno ponašanje svakog pojedinca. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. |
| 484 | MARIO BRKIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Totalno apsurdno, zbog čega bi se mjenjala trenutna pravila, 5 kg plus trofejna riba. Ulov jednog zubaca, škrpine ili ķovača, čemu ovakvo ograničenje, možete li pojasniti. Smatraju li se ove vrste rijetkim i ugroženim. Koliko po vašoj procjeni iznosi godišnji ulov navedenih vrsta ostvaren od strane sportskih ribolovaca. Na čemu se temelji predloženi zakon? | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Uz tekst prijedloga Pravilnika su 14. travnja 2025. na portalu e-savjetovanja pridruženi Standardni obrazac sadržaja dokumenta za savjetovanje s opisom i pojašnjenjima kao i poveznicom na znanstvene studije. |
| 485 | MARIO BRKIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | (4) Prilikom ribolova udičarskim alatima bez obzira na vrstu dozvole, zabranjeno je koristiti elektromehanički ili hidraulični pogon. Na što se točno odnosi navedeno pravilo, na upotrebu recimo puretića ili trolling motora aka minkote. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 486 | MARIO BIOČIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Nedopustivo i nepromisljeno je ograničit ulov na broj primjeraka tj na po jednu ribu od svake vrste iz više razloga. Prilkom lova riba sa vecih dubina, samim izvlacenjem ribe sa dna, riba nemoze prezivit pustanje nazad jer nije napravila dekompresiju. Samim time bi tjerali ribolovca da doslovno baca manje primjerke ribe ako zeli ulovit vecu. Mi koji moramo do pozicije ribolovne vozit po 15 nautickih milja vise necemo po ovome no lovit ...Dosadasnjih 5 kila po ribolovcu je bilo dovoljno za sportase. Do ovog problema smo dosli jer policija i kapetanija tocno zna koliko tko lovi ali neradi kontrolu ulova uopce, to je javna tajna. Sad zbog tog nedjelovanja htjeli bi unisit i jedini gust koji je sportasima ostao a to je ulovit koju ribu za sebe. Po meni ostavite maximum ulova 5kg kao i dosad ali u svakoj luci i na interesantim mjestima za iskraj krivolova postavite kontrole a prekrsiteljima dobro naplatite. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 487 | MARINO REINIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Mislim da ovo ne može zaživjeti, a i nema potrebe. Tko će kontrolirati jesu li ubačeni podaci točni? Ribarskih inspektora je jednostavno premalo i njihovi su resursi ograničeni jer ne mogu pokrivati toliki prostor kao što je naše more. Ako je taj članak samo za statistiku mislim da neće biti adekvatan jer ljudi neće davati točne podatke. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. |
| 488 | MARINO REINIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Apsurdno je i smiješno ograničavanje ulova pojedinih ribljih vrsta na 1 jedinku kad već postoji sasvim dovoljno restriktivna zakonska odredba o 5 kg + 1 kapitalac. Ovim prijedlogom se insinuira da su sportski i rekreativni ribolovci najveća opasnost za prorjeđivanje ribljeg fonda, a svima je poznato da svi oni zajedno ne mogu uloviti koliko može jedan profesionalni ribar s jednim zapasom mreža. Najveći problem za riblji fond je neselektivan profesonalni ribolov mrežama, kočama i ramponom. Gdje prođu koče i ramponi ne ostaje ništa i ništa što se ulovi ne može preživjeti tako da nema vraćanja u more živih nedoraslih primjeraka koje sportski ribolovci vraćaju. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 489 | MARINO REINIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Što se tiče ovog članka mišljenja sam da nije potrebno povećavati cijena samo zato da bi se slijedio trend povećanja cijena u svim sektorima i segmentima potrošnje u našoj državi. Ne vidim razlog povećanju cijena dozvola ako se ne povećavaju plaće u istom rasponu. Taj nas trend sve više osiromašuje, a naš je strateški cilj prilikom pristupanja Europskoj Uniji bio da nam se poveća standard i da počnemo živjeti bolje. | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 490 | MARINO REINIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani, mišljenja sam da prijedlog novog Zakona o sportskom ribolovu nije dobar, naročito u dijelu koji se odnosi na ograničenja ulova pojedinih vrsta i primjeraka. Umjesto dodatnih administrativnih prepreka i strožih ograničenja za sportske ribolovce, smatram da bi naglasak trebao biti na strožoj kontroli na moru, provođenju važećih zakona te uvođenju što većeg broja no-take zona koje su ključne za očuvanje ribljeg fonda. No take zone su crvena krpa za profesionalne ribare zato jer ne razumiju da je to najbolji način za očuvanje i obnovu ribljeg fonda. Ujedno bi se moglo razmotriti uvođenje sezonskih lovostaja za sve riblje vrste u trajanju od barem mjesec dana(period mrijesta), što bi dugoročno pomoglo obnovi mora. Nova papirologija i dodatni zahtjevi koji dolaze s ovim prijedlogom zakona su pretjerani i nepotrebno kompliciraju ono malo slobodnog vremena koje sportski ribolovci imaju. Mnogi od nas izlaze na more tek nekoliko puta godišnje i prelaze desetke milja kako bi došli do dobrih pozicija, a prema ovom prijedlogu – nakon ulova jedne kvalitetne ribe – bili bismo prisiljeni vratiti se kući. To je nelogično i demotivirajuće. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava te pozdravljamo odgovorno ponašanje svakog pojedinca. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje lovostaja. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. |
| 491 | MARINO BULJANOVIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Otočani nisu prepoznati kao ciljna skupina pravilnika. Nemate pravo stvarati od nas kriminalce | Primljeno na znanje | U članku 5. stavku 1. Prijedloga pravilnika propisano je da se godišnja rekreacijska dozvola za osobe starije od 65 godina koje imaju prebivalište na otocima i poluotoku Pelješcu izdaje bez naknade. Ova mjera predstavlja prednost za otočane u odnosu na ostatak populacije. |
| 492 | MARINO BULJANOVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru | Zakonodavac nije prepoznao otočane kao ciljnu skupinu u pravilniku | Nije prihvaćen | Člankom 5. stavkom 1. Prijedloga pravilnika su definirane naknade za dozvole pri čemu je određeno da se godišnje dozvole za rekreacijski ribolov za osobe s navršenih 65 godina koje imaju prebivalište na otocima i poluotoku Pelješcu izdaju bez naknade. |
| 493 | MARINO BULJANOVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Ribolovni alati, njihova količina i karakteristike | Ako je moj djed, i pradjed i šukundjed mogao, kad naleti na jato, uloviti i donijeti doma 1 tunu, ako to mogu talijani, zašto se to nama otočanima brani i od nas se pravi kriminalcima... 1 tuna godišnje otočanima nebi ugrozila riblji fond... | Nije prihvaćen | Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 494 | MARINO BULJANOVIĆ | Opće odredbe , Članak 1. | Zakonodavac puno toga preuzima iz vrlo restriktivnih zakona Australije i Novog Zelanda. Prepisujući pojedine stavke a ne gledajući opći kontekst je u najmanju ruku opasno. Navest ću samo primjer. Jaja morske kornjače, koja je među najugroženijim bićima, smiju loviti i jesti Aboridžini. Zašto? Zato što su oduvijek bili dio ekosustava i nisu uzrok nestanka kornjača. Prevedeno kod nas, otočani nisu uzrok pomanjkanju ribe. Ima nas manje nego prije 20 godina Moj Grad Pag bilježi u zadnjih 20g pad broja stanovnika od 38,8%. Dakle mi nismo razlog i molim da se to prepozna u pravilniku. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 495 | MARINKO TOMIĆ | Posebne odredbe o prodaji dozvola za sportski ribolov te o raspodjeli i trošenju namjenskih sredstava, Članak 21. | Sportsko ribolovno društvo treba dobiti veći postotak od prodaje jer ipak oni prodaju više ribolovnih dozvola. Prodaja bi trebala biti samo putem ŠRD-a i tako potaknuti njihovu održivost | Primljeno na znanje | Raspodjela sredstava rezultat je analize potreba i utrošenih sredstava u proteklom razdoblju. |
| 496 | MARINKO TOMIĆ | Posebne odredbe kod lova na veliku ribu, Članak 9. | Dozvoliti izlov tune svim ribolovcima u određenom periodu godine. Za primjer: od 01.08-20.08. svi mogu loviti tune sa dozvolom za veliku ribu | Nije prihvaćen | Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 497 | MARINKO TOMIĆ | Posebne odredbe o prodaji dozvola za rekreacijski ribolov , Članak 20. | Dozvoliti prodaju samo putem ribolovnih društava a ne preko internet stranice . Ovako samo oštećujete ribolovna društva. | Primljeno na znanje | Trenutni Prijedlog pravilnika preuzima postojeći sustav prodaje dozvola. |
| 498 | MARINKO TOMIĆ | Sadržaj evidencije ulova, Članak 15. | Treba točno opisati kako se vodi evidencija . Aplikacija, papir ili nešto treće | Primljeno na znanje | Predviđeno je prikupljanje podataka o ulovu putem mobilne/web aplikacije mRecFish na način kako je raspisano prijedlogom Pravilnika. |
| 499 | MARINKO ČOVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Molimo da se objavi studija ili objašnjenje na temelju čega se donosi novi pravilnik koji je u savjetovanju, te da se na početku pravilnika definiraju korišteni nazivi u samom pravilniku. | Primljeno na znanje | Uz tekst prijedloga Pravilnika koji je objavljen na e-savjetovanju 24. ožujka 2025., 14. travnja 2025. su na portalu e-savjetovanja pridruženi i Odluka o osnivanju i imenovanju Povjerenstva za izradu Prijedloga pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu te Standardni obrazac sadržaja dokumenta za savjetovanje s opisom i pojašnjenjima kao i poveznicom na znanstvene studije. Izrazi koji se koriste u Zakonu o morskom ribarstvu koriste se i u ovom Pravilniku. Također propisana je odredba da ako konstrukcijsko - tehničke osobine, namjena i način uporabe ribolovnih alata koji su dozvoljeni u sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru nisu propisani ovim pravilnikom, primjenjuju se odgovarajuće odredbe podzakonskih propisa za obavljanje gospodarskog ribolova na moru donesenih na temelju Zakona o morskom ribarstvu. Slijedom Vaše primjedbe, Ministarstvo će još jednom preispitati da li je, uzimajući navedeno u obzir, potrebno definirati dodatne pojmove. |
| 500 | MARINKO ČOVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Podržavam izmjenu postojećeg pravilnika, ali kada sam pročitao predloženo vidim da su ovo tipična hrvatska posla. Umjesto da se uvedu veće kazne za prekršitelje propisanog i zaštićena područja kako bi se zaista zaštitilo podmorje, uvode se dodatne procedure (a ni postojeće se ne mogu kontrolirati) koje će poštovati samo oni koji su ih i do sada poštivali. Svakako bi bilo u redu da su svi koji su kupili dozvolu za sportski i rekreativni ribolov (mogu se pronaći po OIB-u) dobiju obavijest u svoj pretinac e građanina da mogu sudjelovati u ovom e-Savjetovanju, mislim da su oni interesna skupina za ovu raspravu. | Primljeno na znanje | Obavijest o provedbi e-savjetovanja Ministarstvo je objavilo na svojoj web stranici. Prekršajne odredbe uključujući i visinu kazne za prekršitelje propisuju se Zakonom o morskom ribarstvu. |
| 501 | MARIN ŽUNIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Tko god je pisao ovaj članak očito nikad nije ostao gladan, niti je ikad proveo noć na moru s ostima u ruci. Zabraniti električne pente u rekreacijskom ribolovu? Kome to smeta? Ljudi ne love za profit, već za gušt, za sebe i svoju obitelj. Električna penta nije ni brža ni tiša ni opasnija od vesla ili benzinske, ali je tiša, čišća i sigurnija, pogotovo noću. Gdje je tu logika? Zabranjeno staklo na dnu plovila, zabranjena umjetna rasvjeta u sezoni, zabranjen motor, zabranjen elektromehanički pogon... Pa što je dopušteno? Da plivamo za ribom? Umjesto da se fokusiramo na one koji prazne more mrežama i kočama, ograničavamo rekreativce koji jedva stignu na more vikendom. U ovakvom pravilniku nema zdravog razuma, samo još jedna šablonska zabrana koja ne pogađa problem, nego običnog čovjeka. Vrijeme je da se glas s mora počne čuti i u uredima. Jer ako nam i ostima zabranite ribu, onda više nećemo imati što ni koga voditi na sviću. | Primljeno na znanje | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 502 | MARIN VELA | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Članaka 10. ovog prijedloga za izmjenu Pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru je besmislen jer neće očuvati i/ili povećati količinu ribe u moru ovim pristupom. Razloga je nekoliko, ribolovac će uvijek ostaviti veću ribu, a manju baciti ili će biti u prekršaju. Također zanimljivo je da se ne ide u smjeru nekih perioda zabrane lova pojedinih vrsta, kako bi se osigurao normalan mrijest, nego smo ostali samo na lovostaju kirnje, kavale i još nekoliko stalno zabranjenih vrsta. Što je sa lubinom kojeg je sve manje i manje? Zanimljivo je i to da se za pojedine vrste riba ne podigne minimalna dužina za zadržavanje ulova, npr za zubaca, koji je legalan već od cca pola kila. Smatram da je dosadašnji pravilnik bio dobar, ne idealan, iz razloga što je ribolovac mogao "kalkulirati" sa ulovom i bit legalan na moru, dok ovom promjenom to sigurno neće biti. U budućnosti bi trebalo svakako razmisliti o: - umjetnim grebenima - područjima bez mogućnosti lova (tzv No Take zone) - periodima godine kada se određene (ugrožene) vrste mogu nesmetano mrijestiti (cca 2 mjeseca) I naravno, o normalnim i redovitim kontrolama koje će to sve nadzirati i kontrolirati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. Postavljanje umjetnih grebena nije u nadležnosti ovog Ministarstva. |
| 503 | MARIN VANJAKA | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Čl. 10 točka 5 brisati! Puno mrtve ribe ce biti vraceno u more i sta se sa time postiže? | Nije prihvaćen | Ovim se Pravilnikom između ostalog želi postići unaprjeđenje ribolovnih praksi koje će doprinijeti smanjenju ribolovne smrtnosti pojedinih vrsta riba i drugih morskih organizama. Doprinos pojedinca i osvještavanje vlastite uloge u odnosu na promjene u stanju ribolovnih resursa ključno je za postizanje boljeg stanja okoliša. |
| 504 | MARIN VANJAKA | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Lovit cu na istom mjestu bacio sidro ili elektromotorom odrzavao poziciju..jedina je razlika sto sa sidrom uvijek izrujem dno i posedoniju. Pametnom dosta! | Primljeno na znanje | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 505 | MARIN SORIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani, Smatram da je postojeći zakon pravedan i dobro napisan, no ne kontrolira se i ne provodi u potpunosti. Lovostaj na riblje vrste u vrijeme mrijesta treba uvesti kao i stroge kontrole planiranih i već postojećih "no take" zona. Također, ribolov u Nacionalnim parkovima bi trebao biti u potpunosti zabranjen. Lov tune bi s obzirom na sve veću brojnost trebalo dopustiti i sportskim ribolovcima primjerice barem 1 tuna u godini ili neki sličan model. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 506 | MARIN RUDIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani, izražavam svoje neslaganje s predloženim izmjenama novog ribolovnog Zakona ( Pravilnika), prvenstveno zbog prekomjernih ograničenja koja se uvode rekreativnim i sportskim ribolovcima. Smatram da su predložene mjere nerazmjerne i kao takve u mnogome će otežati pristup ribolovu građanima koji se njime bave iz rekreacije, hobija i tradicije. Međutim razumijem i podržavam potrebu za očuvanjem ribljeg fonda i održivim upravljanjem vodnim resursima. Smatram da bi se regulativa trebala temeljiti na preciznijim znanstvenim analizama i kao takva jasno razlikovati rekreativno sportski ribolov od profesionalnog ribolova. Ujedno sam mišljenja da bi se umjesto uvođenja strožih ograničenja i restrikcija trebalo bolje i kvalitetnije razmotriti provođenje postojećih propisa uz učinkovitiji nadzor ilegalnog izlova. Molio bih Vas također da u obzir uzmete mišljenje ribolovne zajednice te da se novi zakon uskladi s interesima sudionika, uz balans između zaštite prirodnih resursa i prava građana na bavljenje tradicionalnim i rekreativnim aktivnostima. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. |
| 507 | MARIN ROMAN | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Stavak 8 treba obrisati jer čini štetu ribljem fondu. Pri slučajnom ulovu veliki broj jedinki neće preživjeti povratak u more. | Nije prihvaćen | Ovim se Pravilnikom između ostalog želi postići unaprjeđenje ribolovnih praksi koje će doprinijeti smanjenju ribolovne smrtnosti pojedinih vrsta riba i drugih morskih organizama. Doprinos pojedinca i osvještavanje vlastite uloge u odnosu na promjene u stanju ribolovnih resursa ključno je za postizanje boljeg stanja okoliša. |
| 508 | MARIN ROMAN | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Prelažem da obrišete stavak 4 | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 509 | MARIN ROMAN | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Stavak 4 je diskriminatoran prema osobama starije životne dobi i osobama s invaliditetom jer im se uskraćuju pomagala za sport i rekreaciju. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 510 | MARIN ROMAN | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Ovaj članak treba obrisati. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 511 | MARIN ROMAN | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Prijedlog Pravilnika je kompliciran, nejasan, bespotrebno detaljan, pa je kao takav neprovediv i nepotreban. Njegovo donošenje neće utjecati na riblji fond ili zaštitu mora. Naime, utjecaj sportskih i rekreacijskih ribolovaca na gore navedeno je gotovo nebitan, pa je detaljno reguliranje tog područja nepotrebno, suvišno i štetno. Novi prijedlog Pravilnika ima sve elemente koji jedan Pravilnik ne bi trebao imati. U njemu se može prepoznati diskriminacijski odnos prema osobama starije životne dobi, kao i prema osobama s invaliditetom. Nisu pošteđeni ni svi oni koji vole ribolov kao rekreaciju ili sport. . Osim toga, prijedlog Pravilnika svojim zabranama „maltretira“ zainteresirano priobalno stanovništvo, a posebno ljude koji žive na manjim otocima. Otočna populacija je smanjena i na takvim otocima popunjava se novim penzionerima koji bi tu i tamo na ribe. Po suvremenim trendovima njih bi trebalo poticati na takve aktivnosti. Njihov utjecaj na more je minimalan, gotovo nebitan, a njihov utjecaj na život na otoku je presudan. Problematiku poznajem još od malih nogu pa sam zainteresiran da se izradi dobar prijedlog Pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru. Svaki Pravilnik ima svoje motive i ciljeve, odnosno razloge zbog kojih se donosi. Pokušavam pronaći motive i ciljeve Prijedloga Pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru ali mi ne uspijeva. Pokušao sam doći do sastava Radne skupine, ali to nije javno objavljen podatak pa nisam uspio. Mislio sam da ću po sastavu skupine shvatiti njihove motive i ciljeve. Imam iskustva u načinima rada Radne skupine, jer sam više puta bio član. Moje referenca je što živim s morem, a ne od mora. Više od 50 godina. Nisam stručno educiran na temu mora, ali pratim šta se s njim događa. Oduvijek sam sportski ribolovac, a 20 godina i podvodni ribolovac. Član sam i lokalne ekološke udruge. S obzirom da na netu nema javno dostupnih podataka mogu samo pretpostavljati da su motivi izrade ovog prijedloga Pravilnika slijedeći: 1. Problematika smanjenje količine ribljeg fonda 2 . Zahtjevi tj norme EU prema Republici Hrvatskoj. Na riblji fond utječe i to što smo pola godine prenapučeni ljudima i brodovima iza kojih ostaju ogromne količine fekalija i smeća u moru. Infrastruktura je zanemarena ili ne postoji. Nije problem smeća s prolaznih brodova od jučer. Prije 40 godina ronio sam limenke Coca cole po dnu jer tada ih kod nas nije bilo za kupiti, a bile su nam fora. Smeće i gužva bitno utječe na riblji fond i na ponašanje svake vrste ribe. Napredak u velikim ribolovnim alatima, globalno zatopljenje i puno drugih stvari i pojava također utječe na riblji fond. Sudionici radne skupine koja je izradila ovaj prijedlog ne shvaćaju koliko je minoran utjecaj sportskog ili rekreacijskog ribolovca u smanjenju ribljeg fonda ili količinu smeća u moru. Sportski ribolovac je na moru radi čistog zraka, ribanja, ljubavi prema moru, odmoru od svega, uživanju u tradiciji i miru i aktivnostima ribolova. Aktivan odmor. Nema tu zarade. Čisti financijski gubitak, kao sedmodnevno skijanje. Ne prodajemo ribu, ne zagađujemo okoliš, ne stvaramo smeće ili sve to radimo u nebitnoj mjeri. Nama ne odgovara smanjenje ribljeg fonda niti smeće u moru. Nisu sportski ribolovci prava adresa na kojoj treba pokazati moć države pa da nas treba reducirati i gotovo ukinuti kako bi nam se, navodno, poboljšalo stanju u moru. Upravo suprotno. Imamo isti cilj. Mi more ne iskorištavamo. Opisivanje ribolovnih alata i pomagala je nepotrebno mijenjati, jer je gotovo svejedno kako ste uhvatili trenutno dozvoljenih 5 kg +. Uskratiti starijoj osobi ili invalidu da joj u ribolovu pomaže električna rola smatram izrazito nekorektnim. Utjecaj pramčanog električnog motora je suludo komentirati, kao i mnoga ograničenja u predvezima , vrstama udica i sl Ne želim vjerovati da netko stvarno misli da je ekološki prihvatljivije fizički baciti sidro u odnosu na električno sidro tj koristiti električni pramčani motor . Ne razumijem tvrdnju da električna ribolovna rola ima različit učinak od obične role. Imam iskustva s obje i znam razliku. Ona služi vrlo malom broju ljudi zbog specifičnog načina ribolova ili specifičnih potreba ribolovca. Korištenje električnih pomagala nije privilegija već potreba određenog broja sportskih ribolovaca. Ma kakve veze ima kako ste ulovili max 5 kg ribe taj dan. U čemu je razlika u vađenju 3 vrše na električni vinč ili vađenju te iste tri vrše ručno. Kakve to veze ima s ulovom u te tri vrše. Nećete dizati vrše zbog toga češće. Nema smisla. Takvih je primjera o prijedlogu Pravilnika previše. Npr u dnevnom ribolovu na udicu (kančanicom) uhvatite ribu s popisa ( koju smijete uhvatit samo 1), pa za pola dana uhvatite duplo veći primjerak iste vrste. Šta da radite? Ako tada pustite ranije ulovljenu ribu koja je s pola repa sigurno neće preživjeti povratak, najčešće je mrtva nakon pola dana. Većoj ribi koju ste uhvatili je izletio mjehur prilikom izvlačenja. Da je vratimo u more ili da je vodimo na liječenje. A tako je zamislila radna skupina. Zdrav razum ovo nije u stanju opravdati. Smanjenje dozvoljenog ulova prema broju komada je ponižavajuće iskustvo za svakog ribolovca. Ne štiti vrste riba koje neće preživjeti povratak u more. Mislim da je ograničenje količine zadržanog ulova od 5 kg ribe plus kapitalni primjerak i više nego dobro postavljena mjera dnevnog ulova za sportskog ili rekreacijskog ribolovca. Promjene u količini ulova koje se žele uvesti neće donijeti željene rezultate, a izazvat će nezadovoljstvo i nesnalaženje kod velikog broja ljudi. Nije nevažno da je prosječan ulov sportskog ili rekreacijskog ribolovca bitno manji od trenutno dozvoljenih 5 kg. jer razlika daje poseban, sportski duh sportskom ribolovu. Ponavljam , ali važno je znati da ni povećanje, ni smanjenje dozvoljenog ulova sportskom ili rekreacijskom ribolovcu neće utjecati na ukupan dnevni ulov ribe u našem Jadranu niti za 0,4 %. Osobe koje krše važeći Pravilnik nisu tema ovog Pravilinka, pa ne mogu biti opravdanje prijedlogu Pravilnika. Njima se bave druge institucije. Ako je motiv za izradu ovakvog prijedloga Pravilnika regulativa EU koja propisuje evidenciju ulova ili nešto slično ( bilo bi poražavajuće da su nam propisali ribolovne alate i količine koji se u susjednim zemljama dozvoljavaju, pa se nadam da nije tako) tj, ako su nam cilj statistički podatci, onda postoje puno bolje mogućnosti prikupljanja podataka. Važno je to iskominicirati sa zainteresiranom grupom ljudi. Također, siguran sam da nitko od članova ne bi imao ništa protiv povećanju cijena dozvole kad bi svi zajedno od toga imali koristi. Ovako svako povećanje ispada nepotrebno. To su sitne izmjene i ne trebamo novi Pravilnik već izmjene postojećeg. Poštovani Ministre, Utjecaj sportskog i rekreacijskog ribolova je bezznačajan u odnosu na ukupnu ribolovnu industriju. Eventualna provedba prijedloga Pravilnika nema ukupnog pozitivnog učinka na prirodu, a represivnija je u odnosu na postojeći Pravilnik prema svom stanovništvu kojeg je sve manje, posebno prema osobama s invaliditetom i osobama starije životne dobi. Previše članaka je nejasno i beskorisno, stoga Vam, poštovani Ministre predlažem da prijedlog Pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru ne prihvatite. Veliki broj negativnih komentara na e savjetovanju ide Vam u prilog da donesete odluku kojom se ovaj prijedlog pravilnika ne prihvaća. Mi trebamo dobro promišljene, jednostavne i jasne propise koji će trajati duže od par godina i za dobrobit svih nas, a prije svega trebamo propise koji su provedivi. Nadam se da će te imati hrabrosti i podržati interese malog čovjeka naspram moćnoj ribolovnoj industriji. I na kraju za usporedbu, zbog negativnog utjecaja na okoliš i čistoću zraka ajmo zabraniti skutere do 33 cm3. 34 i više je dozvoljeno. Isto zar ne. Bezsmisleno. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu je naša obaveza koja proizlazi iz Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274, ali je ujedno i naša potreba. Podaci o ribolovu doprinose boljem razumijevanju utjecaja na resurse i predstavljaju jedan od najvažnijih izvora informacija za donošenje odgovarajućih mjera upravljanja. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno uz početno prijelazno razdoblje tijekom kojeg će se prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Postepenim uvođenjem obaveze elektroničke prijave ulova osigurat će se odgoda primjene za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) do 2030. godine, dok će za ostale kategorije dozvola, ova obaveza stupiti na snagu ranije. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. |
| 512 | MARIN ROMAN | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Ograničenje ulova na 5 kg plus kapitalac je nekorektno, ali ipak puno bolje od ovog članka. Predlažem da se ovaj članak u potpunosti izbriše, te se formulira prema ukupnoj količini dopuštene ulovljene ribe. Ako ovako nastavite u slijedećoj izmjeni Pravilnika mogli bi razmislit o propisivanju veličine i oblika udice za određenu vrstu ribe. Pa kojom rukom se koja riba lovi. Stvarno ne razumijem čemu ovakav odnos ribarske industrije i Radne skupine prema sportskim i rekreacijskim ribarima. Sportski ili rekreacijski ribolovac uživa na moru i nje tu da zaradi na prodaji ribe u 97% slučajeva. Preostalih 3% nijedan zakon ni pravilnik neće spriječiti u njihovom naumu. Ovom odredbom kažnjavate sve. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 513 | MARIN ROMAN | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Broj električnih rola na teritoriju RH je zanemariv i nema utjecaja na more. Ribolov električnom rolom koriste osobe koje love na dubinskim brakovima tj na dubinama preko 100m., a na manjim dubinama koriste ih starije osobe ili osobe s invaliditetom. Predlažem da se navedeni stavak 4 članka 7 u potpunosti obriše. Lov na dubinskim brakovima je moguće obavljati vrlo rijetko tijekom godine, a starije osobe i osobe s invaliditetom treba podržati. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 514 | MARIN ROMAN | Naknada za dozvole, Članak 5. | Poštovani, želim pitati koliko je osoba bilo zaposleno u nadležnom Ministarstvu 1. siječnja 2015 godine a koliko je zaposleno 1 siječnja 2025. Ne znam šta drugo može biti razlog povećanja cijena ribolovnih dozvola. To nije najveća šteta jer osim troška koje ti ljudi proizvedu, vrlo često rade stvari koje baš najbolje ne razumiju. Pa se svako malo mijenjaju razni Pravilnici kako bi se opravdalo postojanje i zadovoljile razne nametnute norme. Ozbiljne zemlje ne mijenjaju Pravilnike i Zakone svakih par godina. Da bi bolje razumjeli ovu tvrdnju molim Vas da provedete anketu među sudionicima radne skupine za izradu ovog Pravilnika s pitanjem ZNATE LI VESLATI OBIČNIM VESLIMA NA MAŠKETU. Vidljivo je da ne shvaćate da sportski i rekreacijski ribolov nije industrija, već ljubav, tradicija, rekreacija i sport. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 515 | MARIN PEŠA | Dozvole za sportski i rekreacijski ribolov za ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske, izuzev zaštićenih područja, Članak 4. | Desetci tisuča stranih državljana svake godine lovi s obale i nitko to ne kontrolira niti ne piše kazne , a na tisuče jedrilica u charteru i iznajmljenih glisera , brodica su pune štapova i opreme za ribolov a tek neznartan dio i plati dnevnu dozvolu . Mi čak nemamo mehanizam prisilne naplate kazne za strane državljane koji su bez dozvole na kopnu i na moru . Stoga jedino rješenje je da se u potpunosti ukinu dozvole za sportski i rekreacijski ribolov jer je to jedini način da se izjednače Hrvatski državljani s turistima | Primljeno na znanje | Zakon o morskom ribarstvu ne pravi razliku između ribolova s obale i ribolova s plovila u kontekstu obveze kupnje odgovarajuće dozvole. |
| 516 | MARIN PEŠA | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | 5 kilograma ili 1 komad (ako prelazi 5kg) , s obzirom da velika večina sportskih ribolovaca vrlo teško dolazi do pozicija za ulov ove ribe | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 517 | MARIN PAŽANIN | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Ograničavanje ulova na jednu jedinku dnevno je besmisleno i nema svrhu zaštite pojedine vrste. Ovim se pokušava krivolovce i sportske ribolovce strpati u isti koš. Krivolovci ni danas ne poštuju zakone tako da je iluzorno očekivati da ce se zaustaviti na jednoj jedinci dnevno i još joj otkinuti dio repne peraje😊. Trebala bi postojati zabrana ulova pojedinih vrsta u doba mrijesta te to strogo kontrolirati (i profesionalnim ribolovcima). Također bi trebalo kontrolirati minimalnu lovnu težinu za pojedine vrste (i profesionalnim ribolovcima). Dosadašnje ograničenje od 5kg+trofejni primjerak je bilo u redu i 99% sportskih ribolovaca ga nije dosezalo. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Minimalna referentna veličina izražena u masi je propisana za hobotnicu. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje lovostaja. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. |
| 518 | MARIN PAŽANIN | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu | Korištenje pramčanog elektromotora treba poticati, a ne sankcionirati. Pramčano elektromotor se koristi i za održavanje pozicije umjesto sidrenja. Sidrenjem se uništava morsko dno te je moguć prijenos invazivnih vrsta (npr. Caulerpa taxifolia) s jednog područja na drugo. | Primljeno na znanje | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 519 | MARIN PAŽANIN | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu | Korištenje pramčanog elektromotora treba poticati, a ne sankcionirati. Pramčano elektromotor se koristi i za održavanje pozicije umjesto sidrenja. Sidrenjem se uništava morsko dno te je moguć prijenos invazivnih vrsta (npr. Caulerpa taxifolia) s jednog područja na drugo. | Primljeno na znanje | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 520 | MARIN KRALJIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Članak 10. stavak 5. Smatram da ovo nije rješenje, te da se treba zadržati postojeći zakon koji je dobar kao takav, a razni aparati kao policija, kapetanija, ribarska inspekcija itd. samo trebaju radit na tome da se zakon prvodi. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 521 | MARIN HUZJAK | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Čl. 10. st. 5. je neopravdano restriktivan (ograničavanje ulova po vrstama na 1 jedinku), suprotno pozitivnim rješenjima u usporednim zemljama EU, suprotno preporukama Europske komisije. Generalna odredba o dopuštenoj količinu ulova je sasvim dovoljna, osobito obzirom da bar 95% ribolovaca u bar 90% slučajeva uopće ne može ostvariti ulov od 5 kg. Ovakvo ograničavanje ulova na jednu jedinku je nesrazmjerno restriktivno te narušava osnovna ustavna prava građanina na osnovno uživanje u prirodi i u javnim dobrima u općoj uporabi. Generalna odredba o dozvoljenoj količini ulova je sasvim dovoljna, a dodatne zabrane sigurno neće spriječiti onog tko želi loviti nedozvoljene količine, to može riješiti samo kontrola a ne dodatne zabrane koje neopravdano pogađaju onog tko je savjestan. Prijedlog rješenja: izostaviti (brisati) ovaj stavak u budućem Pravilniku. | Nije prihvaćen | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 522 | MARIN HUZJAK | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Čl. 10. st. 3. (ograničavanje veličine lignje za živi mamac) nema smisla. Logičnije bi bilo zabraniti upotrebu premalih lignjica, treba ih pustiti da narastu. Što se tiče čuvanja mora, mala živa lignja je na panuli učinkovitija od velike, mala lignja lovi i malu i veliku ribu, a velika lignja samo veliku. Trebalo bi težiti ostvarivanju ulova jedne velike kapitalne ribe, a ne više nedoraslih ili manjih. Uostalom, odredba o dozvoljenoj količini ulova je sasvim dovoljna, a zabrana (reguliranje dozvoljene veličine mamca) sigurno neće spriječiti onog tko želi loviti nedozvoljene količine, to može riješiti samo kontrola a ne dodatne zabrane koje neopravdano pogađaju onog tko je savjestan. Prijedlog rješenja: izostaviti (brisati) ovaj stavak u budućem Pravilniku. | Djelomično prihvaćen | Člankom 13. stavkom 2. trenutnog Pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru propisano je da glavonošci ulovljeni u sportskom i rekreacijskom ribolovu koji se zadržavaju, moraju biti označeni dubokim zarezivanjem glave u predjelu između očiju, osim lignji (Loligo vulgaris) namijenjenih za žive mamce pri čemu duljina plašta lignje namijenjene za živi mamac ne smije biti veća od 20 cm. Iako je ista odredba zadržana i u prijedlogu Pravilnika koji je bio na e-savjetovanju, uzimajući u obzir dostavljene komentare Ministarstvo je spremno korigirati odredbu kako bi se mogućnost korištenja glavonožaca za živi mamac proširila u odnosu na vrstu i na veličinu jedinke. |
| 523 | MARIN HUZJAK | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Čl. 7. st. 4. je i nejasan i neopravdano restriktivan. Nejasan je jer se ne razaznaje radi li se o pramčanim elektromotorima (ili drugom pogodu brodice), i/ili električnim rolama, elektirčnim vitlima itd. U svakom slučaju, ova zabrana je potpuno neopravdana i nepotrebno restriktivna, obzirom da ta pomagala ne love sama ribu, niti će njihova zabrana nekog srpiječiti da krši odredbu o dozvoljenoj količini. Onaj tko je prije kršio propis i izlovljavao velike količine, činit će to i dalje, jer mu zabrana očito ništa ne znači. Taj se problem rješava kontrolom a ne dodatnom zabranom. S druge strane, odredba diskriminira brojne invalide i starije osobe kojima ova pomagala doslovno omogućuju ribolov, a zabrana im ga onemogućuje. Prijedlog rješenja: izostaviti (brisati) ovaj stavak u budućem Pravilniku. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 524 | MARIN ARGENTIN | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Ograničenja dana prošlim pravilnikom su dovoljna. Novim ograničenjima se neće postići ništa osim represije normalnih ribolovaca. Ukoliko je namjera novog pravilnika bila smanjenje krivolova, neće se postići ništa. Jedino što je potrebno u sportskom ribolovu za smanjenje krivolova su kontrole i veće kazne, ništa drugo. Smatram da se uz toliko ribolovnih klubova, prije pisanja pravilnika, trebalo konzultirati sa bar nekoliko pojedinaca kojima morski ribolov nije stran. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 525 | MARIN ARGENTIN | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Dosadašnja praksa 5kg+1 je sasvim dovoljna. Sve dodatne zabrane van tog okvira nemaju smisla. Kako znati koja će se riba izvaditi sa dna dubine 40, 50, 60 metara? Ta riba vrlo vjerojatno neće preživjeti vraćanje u more, a ako već imamo zadržanu jednu( primjer zubatac il škrpina) znači jednu mrtvu moramo vratiti u more? Ovo komadno reguliranje nema nikakvog smisla. Na primjeru riječke ribarnice- bar 50% te gore navedene ribe koja se prodaje iz gospodarskog ulova nije ni u mjeri, nije nu u pola zakonske mjere. A vjerujte u danu se proda više nedorasle škrpine ili kovača koje osobno neću u životu uspjeti izvaditi iz mora. Zašto uvrštavati te mjere u sportski ribolov kad gospodarski sa puno većom količinom ulova nije kontroliran? Pravilnik gubi smisao ukoliko se ne provodi kontrolama, a u tom slučaju je i prošli bio dovoljno dobar, samo je izostala kontrola. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 526 | MARIN ARGENTIN | Posebne odredbe kod lova na veliku ribu, Članak 9. | Uz plaćenu dozvolu za veliku ribu teba dozvoliti jedan ulov godišnje naravno uz evidenciju ulova. | Nije prihvaćen | Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 527 | MARIJO VIDAS | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Opće odredbe | Postojeći Pravilnik je dovoljno dobro napravljen. Samo da se i provodi... Znamo kako se obnavlja riblji fond. Sa zabranom lova na određenom području neko vrijeme. Zašto se tako nešto ne provodi na našem moru(osim onih par zona) i paralelno isto kontrolira tj ako se negdje ne smije loviti ta područja jače kontrolirati i sve prekršitelje primjereno sankcionirati. Prelov je moguć, znači ribljeg fonda još ima. Prekršitelje treba primjereno sankcionirati, recidiviste udaljiti ili neka idu u obrtnike, dozvolite im lov kančanicom ili panulom uz plaćanje povlastice i poreza na prodanu ribu. Osobno meni se ne sluša motor dok panulam, uživam u tišini elektromotora i miru koji dolazi sa time. U onih par izlazaka koje skupim u godini ne sluša mi se ništa osim vjetra i valova kad dođem na poštu. Za rezanje repova nemam ništa protiv, ali ako do pošte napravim 10Nm i više jedna riba je nonsence. Može se panula vući 10 min ili 10h za isti rezultat. Možemo ovako unedogled, mislim da: 1. Uvedite lovostaj 2. Pojačajte kontrole 3. Odustanite od aplikacija (prekomplicirane su) | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje lovostaja. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete. Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Uspostava sustava prikupljanja podataka je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba. Podaci o ribolovu doprinose boljem razumijevanju utjecaja na resurse i predstavljaju jedan od najvažnijih izvora informacija za donošenje odgovarajućih mjera upravljanja. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno uz početno prijelazno razdoblje tijekom kojeg će se prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Postepenim uvođenjem obaveze elektroničke prijave ulova osigurat će se odgoda primjene za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) do 2030. godine, dok će za ostale kategorije dozvola, ova obaveza stupiti na snagu ranije. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. |
| 528 | MARIJO RAZBOWSKY | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Članak 10. točka 5. Smatram da je sadasnji pravilnik u redu ( 5kg + kapitalac), a prijedlog pravilnika koji se svodi na broj jedinki PRE-STROG. Studija je pokazala da sportski ribolovci participiraju u zanemarivom postotku izlova gore navedenih jedinki. S ovim prijedlogom pravilnika, izraz "SPORTSKI RIBOLOVAC" ce jednostavno NESTAT. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 529 | MARIJO RAZBOWSKY | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Smatram da je popis vrsta koji je u sportskom i rekeracijskom ribolovu ogranicen po broju jedinki PRE STROG, Ako Struka smatra da su pojedine vrste ugrozene, neka se uvedu lovostaji , za vrijeme mrijesta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje lovostaja. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. |
| 530 | MARIJO MARKIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Loš prijedlog zakona, razočaran sam u cjelokupan sustav da uopće može predložiti ovakvu stavku u pravilniku. Ovo bi značilo da nakon što ulovimo drugu ribu, onu prvu moramo baciti jer je nešto manja..i tako cijeli dan! | Primljeno na znanje | Ovim se Pravilnikom između ostalog želi postići unaprjeđenje ribolovnih praksi koje će doprinijeti smanjenju ribolovne smrtnosti pojedinih vrsta riba i drugih morskih organizama. Doprinos pojedinca i osvještavanje vlastite uloge u odnosu na promjene u stanju ribolovnih resursa ključno je za postizanje boljeg stanja okoliša. |
| 531 | MARIJO KUŠENIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Predlaže se brisati stavak 2. i 4. ovog članka, | Nije prihvaćen | Vezano za upotrebu pogonskog motora kod ribolova ostima Prijedlog pravilnika preuzima postojeću odredbu te se ne predviđa dodatna fleksibilnost. Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 532 | MARIJO KUŠENIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Osim toga bilo bi dobro da se u suradnji sa stručnjacima(biolozima) odrede termini te se uvede zabrana ulova i lova određenih vrsta riba (lovostaj). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje lovostaja. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji). |
| 533 | MARIJO KUŠENIĆ | Ribolovni alati, njihova količina i karakteristike, Članak 6. | Prijedlog je da članak 6. stavak 2. podstavak 5 glasi: udičarskim alatima za veliku ribu, najviše do dva pribora (štap s rolom) s po dvije udice na svakom priboru, ili dvije varalice na svakom priboru. | Nije prihvaćen | Ministarstvo će uskladiti odredbu kod ribolova udičarskim alatima za veliku ribu s uobičajenim praksama ribolova. |
| 534 | MARIJO KUŠENIĆ | Ribolovni alati, njihova količina i karakteristike, Članak 6. | Prijedlog je da se ne ograničava broj varalica i udica na jednom ribolovnom priboru na jednu već da se stavi i poveča na dvije varalice i udice | Nije prihvaćen | Ministarstvo će uskladiti odredbu kod ribolova udičarskim alatima za veliku ribu s uobičajenim praksama ribolova. |
| 535 | MARIJO KUŠENIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Povećanje cijena dozvola uz uvođenje dodatnih restrikcija i ograničavanje ulova. Ostaviti sve na dosadašnjim cijenama. Prijedlog je da se ovaj članak ne mijenja u odnosu na stari pravilnik. | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 536 | MARIJO KUŠENIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Izbaciti iz zakona obavezu vođenja djevnika za sportske i rekreativne ribolovce i ulove. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. |
| 537 | MARIJO KUŠENIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Krajnje je besmisleno ograničavati količinu ulova na jednu ribu, dosadašnji zakon od 5 kg plus jedan kapitalni primjerak je odlično rješenje, samo treba pojačati nadzor i kažnjavanje u slučaju prijestupa učiniti izvjesnim. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 538 | MARIJAN ŽIC | Naknada za dozvole, Članak 5. | Poskupljenjem potičete samo rast onih koji dozvolu neće kupiti a lovit će kao i do sada, kontrole i reda ionako nema | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 539 | MARIJAN ŽIC | Ribolovni alati, njihova količina i karakteristike, Članak 6. | Kada su ikojem profesionalcu, plivarici, izmjereni candeli, more svijetli ko Betlehem svaku noć, kada je i koja plivarica platila kaznu za "slučajan" ulov tona i tona orada | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 540 | MARIJAN ŽIC | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Uvesti stroge kontrole profesionalaca na prijavljene količine ulova, na količinu ribolovnog alata...svaki ima alata x3 od dozvoljene količine upisane u povlastice,kada je i koja kontrola vršila nadzor količine alata od profesionalaca osim onog zatečenog na brodu a ni taj nisu u stanju prepoznat ni vrstu ni količinu | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 541 | MARIJAN ŽIC | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Neznam tko piše ove zakone, znači sportaše i rekreativce se ograničava brojčano jedinkama dok istovremeno "profesionalci" na istom tom mjestu mogu izloviti poziciju do uništenja i kao sve je legalno, crno na bijelo, sve prijavljeno u očevidnike...neznam tko tu koga zavarava i maže oči...vjv su nekima dobro namazane i podmazane! | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 542 | MARIJAN HORVAT | Prijava ulova, Članak 14. | Totalno nepotrebno, diskriminatorno i opasno...jedan od razloga zašto se bavimo sportskim ribolovom jest bijeg od svakodnevne birokracije i svakodnevnih nametanja strogih pravila,zakona i kazni...s ovim člankom dodatno komplicirate živote sebi i nama | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. |
| 543 | MANFRED RONČEVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, PRILOG 6. | Zabranite koće u Zadarskom kanalu i u ostalim zatvotenim kanalima. Bilo bi pametno napraviti i umjetne brakove. | Primljeno na znanje | Prijedlog nije predmet ovog Pravilnika. |
| 544 | MANFRED RONČEVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Prijava ulova | Poštovani! Molimo vas da ostavite trenutni pravilnik jer je u redu.Ne dirajte ništa jer će te postići kontra efekt. Pojačajte kontrole na moru te uvedite "no take" zone i lovostaj .Dozvolite i nama sportskim ribolovcima ulov jedne tune mjesečno ili svaka tri mjeseca.Nema logike da se krepana riba baca u more u slučaju ulovljene 2 iste vrste (zubac,pas, mačka,raža...) Molim vas da javno date studi na uvid na temelju kojeg se donosi ovaj novi pravilnik! Morate nam još detaljno pojasniti neke nazive alata u ribolovu!! Na kraju, dajte nekim ljudima koji se razumju u more i ribolov i zaštitu ribljih vrsta da pišu pravilnik!! Pozdrav. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Poveznica na znanstvene studije priložena je na e-savjetovanje 14. travnja 2025. |
| 545 | MANFRED RONČEVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Prijava ulova | Ako ćemo već morati ispunjavati prijavu ulova i ako nam povećate cijene dozvola , povećajte nam onda količinu dnevnog ulova na 20kg!!! | Nije prihvaćen | Skrećemo pažnju da se novi Pravilnik donosi na temelju postojećeg Zakona o morskom ribarstvu koji zadaje osnovni okvir. Sva pravila i ograničenja koja se propisuju samim Zakonom ne mogu se izmijeniti odredbama Pravilnika jer je Pravilnik propis nižeg reda. Zakon također daje okvir o tome koji se elementi i na koji način dalje razrađuju Pravilnikom. Uzimajući ovo u obzir, pravila i ograničenja vezana uz ukupno ograničenje dnevnog ulova definirana su člankom 33. stavcima 3. i 4. Zakona o morskom ribarstvu i nije ih moguće Pravilnikom izmijeniti ili ukinuti. Osim toga, međunarodni pravni okvir također propisuje određene obaveze koje smo dužni prenijeti ili dodatno razraditi nacionalnim zakonodavstvom. Tako obaveza prijave podataka o ulovu proizlazi iz Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274. |
| 546 | MANFRED RONČEVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Označavanje ribolovnih alata u rekreacijskom i sportskom ribolovu | Poštovani! Molimo vas da ostavite trenutni pravilnik jer je u redu.Ne dirajte ništa jer će te postići kontra efekt. Pojačajte kontrole na moru te uvedite "no take" zone i lovostaj .Dozvolite i nama sportskim ribolovcima ulov jedne tune mjesečno ili svaka tri mjeseca.Nema logike da se krepana riba baca u more u slučaju ulovljene 2 iste vrste (zubac,pas, mačka,raža...) Molim vas da javno date studi na uvid na temelju kojeg se donosi ovaj novi pravilnik! Morate nam još detaljno pojasniti neke nazive alata u ribolovu!! Na kraju, dajte nekim ljudima koji se razumju u more i ribolov i zaštitu ribljih vrsta da pišu pravilnik!! Pozdrav. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobroodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona. Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Poveznica na znanstvene studije priložena je na e-savjetovanje 14. travnja 2025. |
| 547 | MANFRED RONČEVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Ribolov u zaštićenim područjima | Poštovani! Molimo vas da ostavite trenutni pravilnik jer je u redu.Ne dirajte ništa jer će te postići kontra efekt. Pojačajte kontrole na moru te uvedite "no take" zone i lovostaj .Dozvolite i nama sportskim ribolovcima ulov jedne tune mjesečno ili svaka tri mjeseca.Nema logike da se krepana riba baca u more u slučaju ulovljene 2 iste vrste (zubac,pas, mačka,raža...) Molim vas da javno date studi na uvid na temelju kojeg se donosi ovaj novi pravilnik! Morate nam još detaljno pojasniti neke nazive alata u ribolovu!! Na kraju, dajte nekim ljudima koji se razumju u more i ribolov i zaštitu ribljih vrsta da pišu pravilnik!! Pozdrav. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Poveznica na znanstvene studije priložena je na e-savjetovanje 14. travnja 2025. |
| 548 | MANFRED RONČEVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Posebne odredbe kod lova na veliku ribu | Poštovani! Molimo vas da ostavite trenutni pravilnik jer je u redu.Ne dirajte ništa jer će te postići kontra efekt. Pojačajte kontrole na moru te uvedite "no take" zone i lovostaj .Dozvolite i nama sportskim ribolovcima ulov jedne tune mjesečno ili svaka tri mjeseca.Nema logike da se krepana riba baca u more u slučaju ulovljene 2 iste vrste (zubac,pas, mačka,raža...) Molim vas da javno date studi na uvid na temelju kojeg se donosi ovaj novi pravilnik! Morate nam još detaljno pojasniti neke nazive alata u ribolovu!! Na kraju, dajte nekim ljudima koji se razumju u more i ribolov i zaštitu ribljih vrsta da pišu pravilnik!! Pozdrav. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Poveznica na znanstvene studije priložena je na e-savjetovanje 14. travnja 2025. |
| 549 | MANFRED RONČEVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu | Poštovani! Molimo vas da ostavite trenutni pravilnik jer je u redu.Ne dirajte ništa jer će te postići kontra efekt. Pojačajte kontrole na moru te uvedite "no take" zone i lovostaj .Dozvolite i nama sportskim ribolovcima ulov jedne tune mjesečno ili svaka tri mjeseca.Nema logike da se krepana riba baca u more u slučaju ulovljene 2 iste vrste (zubac,pas, mačka,raža...) Molim vas da javno date studi na uvid na temelju kojeg se donosi ovaj novi pravilnik! Morate nam još detaljno pojasniti neke nazive alata u ribolovu!! Na kraju, dajte nekim ljudima koji se razumju u more i ribolov i zaštitu ribljih vrsta da pišu pravilnik!! Pozdrav. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Poveznica na znanstvene studije priložena je na e-savjetovanje 14. travnja 2025. |
| 550 | MANFRED RONČEVIĆ | Ribolovni alati, njihova količina i karakteristike, Članak 6. | Poštovani! Molimo vas da ostavite trenutni pravilnik jer je u redu.Ne dirajte ništa jer će te postići kontra efekt. Pojačajte kontrole na moru te uvedite "no take" zone i lovostaj .Dozvolite i nama sportskim ribolovcima ulov jedne tune mjesečno ili svaka tri mjeseca.Nema logike da se krepana riba baca u more u slučaju ulovljene 2 iste vrste (zubac,pas, mačka,raža...) Molim vas da javno date studi na uvid na temelju kojeg se donosi ovaj novi pravilnik! Morate nam još detaljno pojasniti neke nazive alata u ribolovu!! Na kraju, dajte nekim ljudima koji se razumju u more i ribolov i zaštitu ribljih vrsta da pišu pravilnik!! Pozdrav. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Poveznica na znanstvene studije priložena je na e-savjetovanje 14. travnja 2025. |
| 551 | MANFRED RONČEVIĆ | Pojmovi, Članak 3. | Poštovani! Molimo vas da ostavite trenutni pravilnik jer je u redu.Ne dirajte ništa jer će te postići kontra efekt. Pojačajte kontrole na moru te uvedite "no take" zone i lovostaj .Dozvolite i nama sportskim ribolovcima ulov jedne tune mjesečno ili svaka tri mjeseca.Nema logike da se krepana riba baca u more u slučaju ulovljene 2 iste vrste (zubac,pas, mačka,raža...) Molim vas da javno date studi na uvid na temelju kojeg se donosi ovaj novi pravilnik! Morate nam još detaljno pojasniti neke nazive alata u ribolovu!! Na kraju, dajte nekim ljudima koji se razumju u more i ribolov i zaštitu ribljih vrsta da pišu pravilnik!! Pozdrav. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Poveznica na znanstvene studije priložena je na e-savjetovanje 14. travnja 2025. |
| 552 | MANFRED RONČEVIĆ | Opće odredbe , Članak 2. | Poštovani! Molimo vas da ostavite trenutni pravilnik jer je u redu.Ne dirajte ništa jer će te postići kontra efekt. Pojačajte kontrole na moru te uvedite "no take" zone i lovostaj .Dozvolite i nama sportskim ribolovcima ulov jedne tune mjesečno ili svaka tri mjeseca.Nema logike da se krepana riba baca u more u slučaju ulovljene 2 iste vrste (zubac,pas, mačka,raža...) Molim vas da javno date studi na uvid na temelju kojeg se donosi ovaj novi pravilnik! Morate nam još detaljno pojasniti neke nazive alata u ribolovu!! Na kraju, dajte nekim ljudima koji se razumju u more i ribolov i zaštitu ribljih vrsta da pišu pravilnik!! Pozdrav. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Poveznica na znanstvene studije priložena je na e-savjetovanje 14. travnja 2025. |
| 553 | MANFRED RONČEVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani! Molimo vas da ostavite trenutni pravilnik jer je u redu.Ne dirajte ništa jer će te postići kontra efekt. Pojačajte kontrole na moru te uvedite "no take" zone i lovostaj .Dozvolite i nama sportskim ribolovcima ulov jedne tune mjesečno ili svaka tri mjeseca.Nema logike da se krepana riba baca u more u slučaju ulovljene 2 iste vrste (zubac,pas, mačka,raža...) Molim vas da javno date studi na uvid na temelju kojeg se donosi ovaj novi pravilnik! Morate nam još detaljno pojasniti neke nazive alata u ribolovu!! Na kraju, dajte nekim ljudima koji se razumju u more i ribolov i zaštitu ribljih vrsta da pišu pravilnik!! Pozdrav. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Poveznica na znanstvene studije priložena je na e-savjetovanje 14. travnja 2025. |
| 554 | MAJID AL DAMIRJA | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Sportski i rekreacijski ribolov kakav smo imali do sada je u potpunosti održiv . Ako se želi na neki način izregulirati prekomjeran ulov počnite kontrolirati ribolovce i njihove dozvole ne samo na plovilima već i na obali. Iz licnog iskustva znam da vise od 75 % ljudi ne posjeduje adekvatnu ribolovnu dozvolu. Još da i napomenem da veliku devastaciju ribljeg fonda a to uključuje glavonošce i rakove počeli su provoditi strani radnici u RH kojima je takva lovina sastavni dio dnevnog Menia. Poostritekazne za sve koji krše dosadašnje odredbe i regulacije a sa time cete očuvati riblji fond. | Primljeno na znanje | Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava kontrole i nadzora kako samostalnom odgovornošću tako i doprinosom putem sustava prijave. Ovdje posebno ističemo kako su u suzbijanju nelegalnog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova građani koristan i vrijedan izvor informacija te skrećemo pažnju da je za prijavitelje ilegalnih radnji osigurana potpuna anonimnost, a mogućnost takve prijave osigurana je putem web stranice Uprave ribarstva (https://ribarstvo.mps.hr/default.aspx?id=87). Prijavitelj prilikom prijave sumnje na nelegalnu radnju sam odabire želi li ostaviti svoje kontakt podatke radi mogućnosti povratnog kontaktiranja ili želi ostati u potpunosti anoniman, u kom slučaju niti ribarska inspekcija ne zna tko je osoba koja je izvršila prijavu. Brojne uspješne akcije temeljile su se upravo na tom principu te potičemo sve građane da se uključe i daju doprinos ako imaju spoznaje o tome tko, kada i gdje obavlja nelegalnu aktivnost. |
| 555 | LJUBOMIR ŠTULA | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani, Osobno mislim da nijedan zakon pa ni stari ni novi nece biti dobar ako se ne provodi u praksi, inace sluzi samo za zastrasivanje vecine. A ta vecina oko 95% sportskih ribolovaca nije sposobna,nezna ili nije u mogucnosti da uhvati dnevno 5kg ribe osim jednom godisnje ako ima ludu sricu. Onih 5% je problem, pošto dio njih zaista moze na određenim lokacijama napravit pokolj ribe i naravno prodavati na crno. Ali nema tog zakona koji ce se napisati da to zaustavite osim redovne kontrole a za to je dovoljan i postojeci zakon koji je bio generalno ok. Ista stvar je i kod podvodnog ribolova, tu cak i manje od 5% njih je sposobno da zaroni preko 20m na 3-4 min. sto je minimalno potrebno za bilo kakav ozbiljan ulov. Ono sto bi trebalo dodati u zakon a vidim da to dosta ljudi predlaze je povecani lovostaj na određene vrste ribe tokom godine u vrijeme mrijesta i duze, pogotovo u podrucjima za koja se zna da obiluju određenom vrstom, i te kazne nek budu rigorozne. Steta sto niste prije ovakvih i slicnih zakona ako vam je zaista bilo stalo i namjera da zastitite more i riblji fond a ne zelim ni pomisliti da imate druge primisli i kojekave nepostene i nekorektne razloge protiv sportskih ribolovaca organizirati radnu skupinu od razlicitih vrsta ribara i profi i sportskih skupa sa strucnim osobama i provesti ozbiljno terensko ispitivanje sa detaljnom dokumentacijom. Pa da se vidi stvarno koliko i na koji nacin je moguce u jednom danu unistiti i pobiti sitne ribe na moru sa malo vecim brodovima i mrezama, mislim da bi vam “minn kota” i 30lbs stapic izgledao kao dječja duda u vrticu nakon toga. Ako vas je zaista uopće briga ? Lijep pozdrav | Primljeno na znanje | U izradi nacrta prijedloga Pravilnika sudjelovalo je Povjerenstvo osnovano Odlukom ministra (Klasa: 011-01/24-01/50 i Urbroj: 525-12/718-24-10) od 28. studenog 2024. godine u kojemu su sudjelovali predstavnici dionika i predstavnici znanstvene zajednice, a komentari članova uzeti su u obzir i uklopljeni u konačan nacrt prijedloga u mjeri u kojoj je to bilo moguće, posebno uzimajući u obzir ograničenja koja su zadana Zakonom o morskom ribarstvu, a koja se Pravilnikom ne mogu mijenjati. |
| 556 | LJUBINKO FRANKIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Opće odredbe | Zakon je diskriminirajući i neće pridonijeti zaštiti ribljeg fonda dokle god se ne uvedu lovostaji i "no take" zone i to se mora odnosit na sve kategorije obavljanja rekreativnog, sportskog i gospodarskog ribolova. Dokle god se isključuju "pojedine skupine" ili možemo reći "interesne skupine" is postojećih i budućih zakona, napretka u zažtiti ribljeg fonda neće biti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. |
| 557 | LUKŠA BIJAĐIJA | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Zabraniti lov ove nazovimo ugrožene ribe u mrijestu kao ćto je nekad bilo a hobotnice dok je na jajima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje lovostaja. Mjera koje spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete. |
| 558 | LUKŠA BIJAĐIJA | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Neke od ovih riba koje ste naveli kad se izvuku sa velike dubine nemaju više šanse da se vrate na dno , što bi trebalo ostaviti ribu da bespomočno pluta dok je galebi ne pojedu ili se sama raspadne. A što se tiče ograničenja od jedne ribe određene vrste je smiješan jer puno se gledaju videi kako se prekomjerno sa lakoćom love zubaci kirnje škrpine i mame sve ribare da se okušaju u novim tehnikama a rezultati su jako slabi ili nikakvi jer od tih videa jedino trgovine ribolovnom opremom imaju koristi . Zanima me podatak od tisuće sportskih i rekreacijskih ribara koliko ih je prošle godine kažnjeno zbog prekomjernog izlova ovih riba koje su navedene da se smije loviti samo po jedan komad da ste tako drastično ograničili ulov. Na ribanje idem da se odmorim i ulovim nešto za izist da ne moram kupovati preskupu ribu na peskariji a ne na odstrel pomorskoj policiji. Otaviti zakon kao dosada 5kg ribe plus jedna kapitalna. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 559 | LUKŠA BIJAĐIJA | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, PRILOG 6. | Ova tablica slučajnog i zabranjenog ulova te puštanje i evidencije istog za sportskoi i rekreacijski ribolov je nevjerovatna , onaj koji baca parangale može uloviti pase mačke i raže a mi udičari rijetko ili nikako te ne znam zašto su i u zabrani . Koće su te koje devastiraju ove ribe jer sam i sam radio na njoj i znam kako stoje stvari tako da problem treba tražiti na drugoj strani uvođenjem zabrana i ribolovnih zona. | Primljeno na znanje | Hrskavičnjače su prepoznate kao jedna od najosjetljivijih skupina koje zahtijevaju dodatnu zaštitu, a ova je inicijativa na tragu smjera zadanog Preporukom GFCM/44/2021/16. Gospodarski ribolov je strogo reguliran i taj se pravni okvir nadograđuje iz godine u godinu. |
| 560 | LUKŠA BIJAĐIJA | Prijava ulova, Članak 14. | Mislim da ne treba uvoditi obvezu dnevne evidencije ulova pogotovo mi umirovljenici i branitelji jer nama ribanje dođe kao terapija i bijeg od svakodnevice a ne stres . A ako slučajno prođe ovaj prijedlog onda bi trebalo ispraviti " da budu obuhvaćeni svi umirovljenici a ne samo oni sa navršenih 65 godina " jer je tako i kod izdavanja dozvola jer konkretno nisam ja kriv što me poduzeće proglasilo tehničkim viškom i poslalo me u prijevremenu civilnu mirovinu dosta što sam zakinut sa penalizacijom mirovine. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno. Po objavi Pravilnika osigurat će se pristup aplikaciji te će se kroz početno prijelazno razdoblje, prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Obaveza će se uvoditi postepeno, a za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) tek od 2030. godine. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Odredbe članka 14. Prijedloga pravilnika ne sprječavaju da nositelju dozvole prilikom vođenja evidencije pomaže druga osoba. |
| 561 | LUKO CRNČEVIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Mislim da je ograničavanje broja jedinki neizvedivo jer bi to značilo da nakon što ulovimo drugu ribu, onu prvu moramo baciti jer je ova druga veća .Puno bi bolje bilo uvesti više no take zona i ostaviti staro - 5kg + trofej | Primljeno na znanje | Ovim se Pravilnikom između ostalog želi postići unaprjeđenje ribolovnih praksi koje će doprinijeti smanjenju ribolovne smrtnosti pojedinih vrsta riba i drugih morskih organizama. Doprinos pojedinca i osvještavanje vlastite uloge u odnosu na promjene u stanju ribolovnih resursa ključno je za postizanje boljeg stanja okoliša. |
| 562 | LUKO CRNČEVIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Poskupljenje dozvola je potpuno neopravdano ( i to u ovom postotku ) a znamo da se sa tim neće obnoviti riblji fond nego samo smanjiti broj izdatih dozvola. | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 563 | LUKO CRNČEVIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Članak 7. točka 4. navodi kako prilikom ribolova udičarskim alatima bez obzira na vrstu dozvole, zabranjeno je koristiti elektromehanički ili hidraulični pogon.Pramčani motori manje zagađuju a i ne oštečuju floru i faunu morskog dna i u današnje vrijeme je to ludo zabraniti. Molim da se ova točka 4 - briše | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 564 | LUKA ŠULJIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani, ovim putem želim izraziti svoje neslaganje s nacrtom novog Pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu. Prije svega, smatram da predložene mjere nisu dovoljno usklađene s realnim uvjetima na terenu niti s praksom rekreativnih ribolovaca. Uvođenje obavezne elektroničke evidencije ulova putem aplikacije mRecFish predstavlja nepotrebno administrativno opterećenje za prosječnog ribolovca, osobito za starije osobe i one koje nemaju pristup pametnim uređajima. Također, ograničenja po vrstama riba – poput dopuštenog ulova samo jednog zubaca dnevno – djeluju previše strogo i neusklađeno s postojećim zakonima i prirodnim ciklusima morskih organizama. Ukidanje lovostaja bez utemeljenih znanstvenih analiza dodatno izaziva zabrinutost za dugoročno očuvanje ribljeg fonda. Smatram da bi pravilnik trebao biti izrađen u širem dijalogu s udrugama sportskih ribolovaca, lokalnim zajednicama i stručnjacima iz područja biologije mora, kako bi se došlo do pravednog i održivog rješenja. Zalažem se za zaštitu mora i ribljeg fonda, ali ne na štetu rekreativnog ribolova koji je tradicija, način života i važan oblik opuštanja za tisuće ljudi. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka je naša obaveza koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274, ali je ujedno i naša potreba. Podaci o ribolovu doprinose boljem razumijevanju utjecaja na resurse i predstavljaju jedan od najvažnijih izvora informacija za donošenje odgovarajućih mjera upravljanja. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno uz početno prijelazno razdoblje tijekom kojeg će se prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Postepenim uvođenjem obaveze elektroničke prijave ulova osigurat će se odgoda primjene za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) do 2030. godine. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Odredbe članka 14. prijedloga Pravilnika ne sprječavaju da nositelju dozvole prilikom vođenja evidencije pomaže druga osoba. Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaj pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Prijedlogom Pravilnika ne ukidaju se lovostaji. Lovostaji su propisani Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete. Ministarstvo je prilikom pripreme teksta surađivalo s predstavnicima populacije izravno zainteresiranih dionika te predstavnicima znanstvene zajednice. Savjetovanje sa širom javnošću je provedeno putem portala eSavjetovanje, a konzultacije su nastavljene i nakon toga. |
| 565 | LUKA SUTLOVIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Ako vam je cilj smanjiti prodaju ribe od strane rekreativaca radi pogodovanja „drugima“ ili zato što takve stvari nisu definirane zakonima onda radite totalno krivu stvar. Pojedinci koji su se i prije bavili prodajom ribe na crno će takve aktivnosti nastaviti i dalje jer kontrole na moru su smiješne. U zadnjih 5 godina sam imao 300+ izlazaka na more i samo jednu jedinu kontrolu dozvole. Postojeći zakon je više nego dobar kada bi ga se provodilo. Ako već nemate dovoljno ljudstva za provedbu zakona na moru onda udružite snage sa kopnom pa kad inspekcije pročešljaju podrijetlo ribe u restoranima smanjit će se potražnja a samim time i ponuda ribe ulovljene na crno. Mislim da je i vama Gospodo sve vrlo jasno samo je pitanje slušate li razum ili ove što vam ovo diktiraju. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 566 | LUKA SUTLOVIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Obzirom da drastično podižete cijene dozvola zanima me što to dobivamo u odnosu na godine prije? Koja je osnova za ovakvo podizanje? Hoćemo li sa većom cijenom moći uhvatiti više ribe za doma? Prodat će se puno manje dozvola a izlov ribe od strane rekreativaca će ostat isti. Trenutno ne provodite dovoljno kontrole na moru a nećete ni ubuduće. Koja je onda poanta svega ovoga skupa??? Također nemojte zaboraviti kad ovo ljeto dođete na obalu/otok morate u oči pogledati lokalce i djecu kojoj ste ovim pravilnikom također nametnuli kupnju ribolovnih dozvola. Mene bi bilo sram a vi ste na dobrom putu samo još ima nade da to ispravite. Jeli vam bitniji naputak od EU ili domaći čovik? | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 567 | LUKA MITROVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani, Smatram da mi kao sportski ribolovci imamo minimalni učinak na bilokakvo oštećenje ili ugrožavanje ikakvih vrsta riba i ostalih morskih životinja. Te da nužno ovakav zakon znači i utječe na nas puno jer ne vidim svrhu toga kad s druge strane koče i veliki brodovi izlaze i pokupe sve i sta treba i sta ne treba te bacaju i unistavaju na taj nacin stosta dok s druge strane nama je to mir opustanje i lov iskljucivo za osobne potrebe te smatram da je tako kod vecine koji to rade sa ljubavlju i ciljem sportskog ribolova. Mislim da se sve vise i vise zabranjuju stvari kojeg covjeka opustaju i koje se od vijeke vjekova rade a da se guraju stvari koje nam nicim ne donose dobro ali to prolazi sve pod normalno. To je moje iskreno misljenje. Pravilnik nije dobro napisan i nema nikakvog smisla ako ga je pisao netko tko se razumije o cemu pricamo svi koji se time bave. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. |
| 568 | LUKA MILKOVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Odredbe novog zakona najviše će našteti sportskim i rekreativnim ribolovcima a neće povećati zaštitu ribljeg fonda. Svi sportski ribolovci kroz PDV plaćen za pribor, gorivo i trošarine su debelom minusu s obzirom na količinu ribe koje ulove u jednoj godini. Kontrola se treba obavljati kao i u slatkokvodnom ribolovu. Minimalnom mjerom za svaku ribu koju se želi zaštiti i eventualnim lovostajom za vrijeme mrijesta. Minimalna mjera treba vrijediti jednako za sportski i gospodarski ribolov (kao i eventualni lovostaj deficitarnih vrsta ribe) a na institucijama je da provode bolju kontorolu. Ograničenje na primjericu jednu istu ribu ne donosi ništa jer se ne odnosi na gospodarski ribolov gdje 1 koča ima kilometre mreže i paranagala naspram dvije udice sportskog ribolovca. Ribolovci kao ja,koji dolaze iz unutrašnjosti na vikend ribolov 7-8 puta godišnje smo o drastično oštećeni i pitanje je smisla uzimati godišnju dozvolu na moru a već plaćamo za svaki sektor svake rijeke posebnu dozvolu. Jedan vikend izlet iz Slavonije za 3 osobe košta caa 500 € za gorivo,smještaj i cestarinu + dozvola koju svi imamo. Kako zakon može predlagati da ribu koja je preduboko gutnila udica i ne može se spasiti ili zubatca od nekoliko kila kojem pukne mjehur treba baciti nazad u more da krepano pluta? Ni jedba riblja vrsta nije u opasnosti ako se osiguraju uvjeti za uspješan mrijest!!! (edukacijom, kontolom, lovostajem, povećanjem minimalne mjere ili drugim mehanizmom) PROTIV: - Brojčano ograničavanje ulova sportskim ribolovcima za ribu koja prelazi minimalnu mjeru (ako se već mora ograničiti, treba napraviti godišnje kvote po vrsti za sportske ribolovce koje se mogu iskontrolirati prema upisu u aplikaciju) - Zabranjivanje elektičnih motora koji najmanje zagađuju more i čuvaju morsko dno nakon što su dijeljene subvencije za iste je potpuno promašeno i napraviti će korak nazad u očuvanju morske flore i faune Uvesti za sve jednako: 1. Minimalne mjere za svaku ribu koja se smatra rijetkom ili ''ugroženom'' 2. Lovostaj tokom mrijesta za deficitarne vrste 3. Bolja kontrola svih ribolovaca sporstskih i gospodarskih, te peškarija i restorana i naplaćivanje kazni za ribu ispod mjere. Milković Luka, Orahovica | Primljeno na znanje | Inspekcijski nadzor nad provedbom odredbi Zakona o morskom ribarstvu i propisa donesenih na temelju njega smiju provoditi isključivo ribarski inspektori i viši ribarski inspektori te ovlaštene osobe kako je propisano člancima 61. i 61.a Zakona. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava kontrole i nadzora kako samostalnom odgovornošću tako i doprinosom putem sustava prijave. Ovdje posebno ističemo kako su u suzbijanju nelegalnog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova građani koristan i vrijedan izvor informacija te skrećemo pažnju da je za prijavitelje ilegalnih radnji osigurana potpuna anonimnost, a mogućnost takve prijave osigurana je putem web stranice Uprave ribarstva (https://ribarstvo.mps.hr/default.aspx?id=87). Prijavitelj prilikom prijave sumnje na nelegalnu radnju sam odabire želi li ostaviti svoje kontakt podatke radi mogućnosti povratnog kontaktiranja ili želi ostati u potpunosti anoniman, u kom slučaju niti ribarska inspekcija ne zna tko je osoba koja je izvršila prijavu. Brojne uspješne akcije temeljile su se upravo na tom principu te potičemo sve građane da se uključe i daju doprinos ako imaju spoznaje o tome tko, kada i gdje obavlja nelegalnu aktivnost. Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Mjera lovostaja i minimalnih veličina ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 569 | LUKA LALIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani,uz mnogobrojne arte koje se koriste dan danas u devastaciji ribolova, uz slabu kontrolu i nikakve kazne, smatram da je ovakva banalna promjena za sportski rekreacijski ribolov nerazumna. Gledajte na buduće naraštaje, jer sa svakim nametom brišete identitet građanina RH, a pogotovo Dalmacije gdje je ribolov svetinja. Ne slažem se s promjenama. Lp, Luka Lalić | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 570 | LUKA IVANDIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Izrazito negativan i represivan prijedlog zakona prema sportskim ribolovcima koji nema u vidu cilj zbog kojeg Ministarstvo uopce postoji - obnovu i ocuvanje ribljeg fonda kako bi i nasa djeca mogla uzivati u ovome sto mi sada imamo vec iskljucivo resrikcije prema najbrojnijoj skupini ribolovaca . Znacajno poskupljenje dozvola bez ikakvih prijedloga o ocuvanju ribljeg fonda putem uspostavljanja No take zona ili slicnih praksi koje provode zemlje u okruzenju ( Italija i Spanjolska ) i to im se visestruko vraca. Lovostaji su presudni da bi riba odradila svoj reproduktivni ciklus ali to se ne spominje u Pravilniku jer nisu u interesu profesionalaca koji unistavaju citava maticna jata tih riba u mrijestu. Postojeci zakon je vrlo dobar ali nedostaje kontrole oko provodenja istog kako prema sportasima tako i prema profesionalcima. Prijedlog donesen na ocitu inicijativu lobija profi ribara bez ikakve studije i konzultacije sa nadleznim Institutima za ribarstvo . Sve u svemu jad i sramota sto male interesne skupine mogu izlobirati za zakonsku proceduru , nije ni cudo da smo tu gdje jesmo trenutno . | Primljeno na znanje | U izradi nacrta prijedloga Pravilnika sudjelovalo je Povjerenstvo osnovano Odlukom ministra (Klasa: 011-01/24-01/50 i Urbroj: 525-12/718-24-10) od 28. studenog 2024. godine u kojemu su sudjelovali predstavnici dionika i predstavnici znanstvene zajednice, a komentari članova uzeti su u obzir i uklopljeni u konačan nacrt prijedloga u mjeri u kojoj je to bilo moguće, posebno uzimajući u obzir ograničenja koja su zadana Zakonom o morskom ribarstvu, a koja se Pravilnikom ne mogu mijenjati. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). |
| 571 | LUCIJAN BRNIČEVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani ministre, ovaj vaš prijedlog nije baš posve jasan, pouzdan i u skladu sa životom ljudi. Kao što znate ljdui od davnina žive i rade od mora, pogotovo ribari. I sam živim i radim od mora te vam mogu reć da je to jako nepravedan i surov život. Jer određene životinje rade ogromne štete plivaricama, a vi dajete pre male potpore ribarima za to. Možda razmislite o uvođenju mjesečne kbote za ulov tune jer je ima više nego šta mislite.Nadalje ovaj prijedlog je jako loše i nepromišljeno napisan jer ljudi žive od toga. Zabranjujete vinčeve za parangale, mreže i ne znam šta niste. Čovjek koji cjeli život baca parangale i živi od toga i prehranjuje obitelj od toga sad od jednom ne smije i kako će objasnit ženi djeci zašto nemogu nešto priuštiti. Ili vezano za e očevidnik večina ljudi koji rade na moru ili nemaju vremena za pisanje njega ili nemaju kako jer kao što znamo stariji ljudi nemaju ili imaju mobitele ali na tipke. Ili zabranu ulova više od jedne jedinke. Ribari pogotovo sportski ribari plačaju dozvle godišnje, opremu, održavanje plovila,gorivo i ko zna šta još plačamo. I na te sve troškove zabranite ulov više od jedne jedinke. Dragi ministre postavljam vam pitanje jeste li ikada odradili jednu večer plivarice ili jedan dan koće, jeste li ikada vidjeli koliko troškova ima prosječan ribolovac ili koliko troškova ima profesionalni ribar. Pozivam vas da dođete i da odradite jednu večer n a plivarici i kao ribar jedan dan pa da nakon toga napišete pravilnik. | Primljeno na znanje | Mjere koje se propisuju u Pravilniku o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru ne odnose se na obavljanje gospodarskog ribolova. Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 572 | LUCIANO SCOMERSICH | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Kao dugogodišnji sportski ribolovac smatram da je dosadašnji pravilnik koji je još uvijek na snazi točan i pravedan. Novi prijedlog pravilnika svakom ribolovcu jasno daje na znanje da je pisan od strane ljudi kojima more i ribolov nije svakodnevica, te ne shvaćaju dinamiku ribolova. Što se tiče količina ulova, 5 kg plus kapitalna riba ne mora se mijenjati. Naime, prijedlog jedne ribe po vrsti (odabrane vrste) neće spasiti riblji fond, već će povećati krivolov, stoga bi bilo dovoljno povećati kontrole na moru. Za zaštiti riblji fond potrebno je povećati minimalnu dopuštenu veličinu ulovljenih primjeraka, proporcionalno prema maksimalnoj težini koju svaka vrsta može dostići, te uvesti sezonski lovostaj za svaku vrstu. Ponavljam, nema smisla mijenjati pravilnik bez pokušaja provođenja istoga samo sa puno većim kontrolama kao za sportske tako i za profesionalne ribolovce. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava te pozdravljamo odgovorno ponašanje svakog pojedinca. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje lovostaja i dodatnih minimalnih veličina. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. |
| 573 | LUCA BRUŠIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Ovaj prijedlog "pravilnika" je toliko smiješno napisan i strukturiran da umjesto da su svaka stavka i članak potpuno jasni i nedvosmisleni, u ovom slučaju smo skloni interpretiranju pojedinih točka... Ako se stavka (4) odnosi na električne pramčane motore, koji mogu uostalom biti korišteni i kao pomoćni motor u slučaju kvara glavnog, ne ulazeći uopće u debatu da li je njihova namjena štetna (a nije) ili ne, neka se naša predivna država angažira za refundirati sve ljude koji su uložili u brodsku opremu (koja je svjetski, a ako želimo biti restriktivniji, europski potpuno dozvoljena i PODRŽANA) više tisuća eura. Takva oprema je danas homologirana, sigurna i povećava sigurnost i komociju na brodu, tako da bi bilo lijepo da se završi s tom represijom prema sportskim ribolovcima. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 574 | LUCA BRUŠIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Poskupljenje dozvola je skroz besmisleno, pošto u drugim državama na Mediteranu dozvole su besplatne, tako bi trebalo biti i u Hrvatskoj, barem za domaće. Kod nas se već iz sadašnjih zarada od dozvola nije učinilo ništa za poboljšanje općeg stanja na i u moru, tako da ne vidim smisleni razlog za ikakvo povećanje cijena... | Primljeno na znanje | Obveza plaćanja naknade za obavljanje ribolova proizlazi iz članka 13. Zakona o morskom ribarstvu. Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 575 | LUCA BRUŠIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Nakon dugogodišnjeg iskorištavanja ribljeg fonda svim mogućim sistemima, najlakše je uperit prst u sportaše i rekreativce, koji su ujedno i osobe koje provode najmanje vremena na moru od svih ostalih sudionika. Ograničenje po broju jedinki određenih vrsta je totalno besmisleno, pošto svaki savjestan ribolovac koji poštuje trenutni zakon 5kg+1 kapitalni primjerak u najbolju ruku će isploviti 4 puta mjesečno ovisno o vremenu i prognozi. Stoga, bilo bi sasvim dovoljno da se provodi zakon, vršeći kontrole u odnosu na postojeća ograničenja, a ne uvoditi takvu represiju. Sportski ribolovci vrše najselektivniju vrstu ribolova, tražeći dugo vremena, ulažući puno resursa da bi došli do ciljane ribe. To ujedno daje i najveće zadovoljstvo sportskom ribolovcu, zato je nepojmljivo zabraniti osobi koja je uložila toliko vremena i novca (kako za osposobljavanje plovila i opreme tako i za kupnju ribolovne dozvole, čitaj puneći proračun...) zadovoljstvo uzimanja kući nekoliko škarpina na primjer. Jedini savjet je pojačati kontrole za poštivanje trenutnog zakona i limita 5kg+1 koji je do sada funkcionirao i eventualno osvježiti minimalne mjere dopuštenih riba koje su za određene vrste zbilja smiješne. Jedini način da se riblji fond regenerira je stvaranje umjetnih grebena koji širem po svijetu daju odlične rezultate. Povremeni lovostaj na određene vrste u određenim periodima bi također dalo svoj doprinos, kao i proganjanje pravih krivolovaca aktivnih po NP-ovima itd... | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 576 | LOVRO MAGAŠIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Prije svega trebali bi se urediti zakoni o mrezama stajacicama, potegacama i ostalim profesionalnim alatima. Mislim da jedan mali sportski ili rekreativni ribolovac ne ugrozava u nekim enormnim koliicinama jadransko more kao ni riblju populaciju jadrana. Zna se gdje je srž problema a to se konstantno izbjegava. Zakone o sportskom ribolovu ne treba mjenati i ugrozavati sportase i rekreativce koji uzivaju na moru te ne ugrozavaju tzv. “profesionalce”. Tamo gdje koća prodje trava ne raste narednih par godina, to vam sve govori. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. |
| 577 | LILI JAJAC | Prijava ulova, Članak 14. | Uvođenjem prijedloga za prijavu ulova elektroničkim putem pokazujete da niste nikada bili u ribolovu. Kolika Vam je po moru pokrivenost internetskim signalom? Ovaj prijedlog je u praksi nerpovediv i nepotreban, da ne kažem nerealan. Neka evidenciju vodi struka ,a sportaši su uvijek u svijetu samo spotraši koji žude za uspjehom, za guštom i hvaljenjem čija je riba imala veće oko. Osim toga koliko ima ljudi koji se ne znaju koristiti aplikacijama. Na koncu, u ribolov i odlazimo da pobjegnemo od aplikacija, društvenih mreža i da odmorimo dušu jer nam je odlazak u ribolov jedini ventil za očuvanje mentalnog zdravlja. | Primljeno na znanje | Aplikacija mRecFish u funkcijama ima dva načina rada: "online" i "offline", kako bi bilo moguće korištenje na lokacijama sa slabim signalom ili bez internetske pokrivenosti. Također, sukladno članku 14. stavku 6. predloženog Pravilnika, evidencija ulova u aplikaciju unosi se najkasnije 24 sata nakon završetka ribolova. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Svrha aplikacije mRecFish je prikupljanje osnovnih podataka o ribolovnim aktivnostima i ulovu sportskih i rekreacijskih ribolovaca na razini cijelog Jadrana. Ti podaci će omogućiti bolje razumijevanje ukupne ribolovne aktivnosti, sezonalnosti i ciljanih vrsta u sportskom i rekreacijskom ribolovu, što je nužno za znanstvenu procjenu utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na stanje morskih bioloških resursa. |
| 578 | LILI JAJAC | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Dobro je poznato čak i nestručnim osobama da se svugdje u svijetu uvode "no take zone" kojima se utječe na očuvanje ribljeg fonda, a Vi, što Vi predlažete? Želite očuvati riblji fond na način da onoga koji ulovi dvije škarpine, dva šampjera, par komarči,... proglasite krivolovcem. Sramota. Ovim pokazujete da Vam je draže da mrtvu ribu, koja često ne može preživjeti vađenje iz velikih dubina, bacimo u more nego da je blagujemo sa članovima svoje obitelji ili s prijateljima, a još za sve to tražite i do 100% veću naknadu za dozvole. Pa kome iti malo stručnom tako nešto pada na pamet? Mi nedorasle primjerke vraćamo u more ako prežive, a i one nedorasle "stručnjake" koji pišu ovakve prijedloge bi možda trebalo vratiti na dodatna osposobljavanja i usavršavanja. Na ovaj način ubijate sportski i rekreacijski ribolov jer više nitko legalan neće isploviti na miljama udaljene pozicije da bi uhvatio jednu ribu. Na taj način se pogoduje onima koji od mora žive jer nam je isplativije otići na ribarnicu i sigurno doći kući s ribom. Naglašavam da se tako ne utječe na očuvanje ribljeg fonda. Bolje bi Vam bilo da kontrolirate veličinu ribe koja završava na ribarnicama i da uvedete lovostaj na sve vrste ribe u mrijestu. Osim toga uvedite i strože kontrole svih sudionika u ribolovu te ostavite dosadašnji zakon od 5 kg plus trofejni primjerak po dozvoli. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). |
| 579 | LILI JAJAC | Naknada za dozvole, Članak 5. | Poskupljenje dozvola je potpuno neopravdano. Za onih, u vrh glave, petnaestak izlazaka u ribolov ionako plaćamo finu svotu eura, a sad još uvodite u tim dozvolama više i više zabrana i ograničavate nas brojem ulovljenih jedinki. Povećanjem većim od 100% za plaćanje ribolovnih "zabrana",a ne "dozvola" uništavate našu ribarsku tradiciju i udaljavate nove naraštaje od mora te ubijate sportski duh u nama koji živimo za more, a ne od mora! | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 580 | LILI JAJAC | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Smatram da je prijedlog pravilnika neprovediv i nerealan. Trebate uvesti više "no take zona " (zone zabrane ribolova), veće kontrole i bolje provođenje postoječeg zakona te lovostaj na ribe u mrijestu ukoliko ove promjene provodite, a jedino bi za to i trebali, za zaštitu ribljeg fonda, a ne za potpuno uništavanje sportskog i rekreacijskog ribolova. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. |
| 581 | LEON GARBAC | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Vrste koje su ograničene po jedinki treba ograničiti po težini a ne jedinki. Primjer škarpine čija minimalna lovna veličina je 25cm. To je približna težina ribe 500-700g. Uloviti jednu ribu od 500g ili jednu od 2500g nije isto. Trebala bi postojati ograničenja težina. Kao primjer: dozvoljen ulov X vrste ribe ograničen na 1,5kg ili jedna jedinka koja prelazi tu težinu. Takvim ograničenjima ne bi se ograničio ribolovac na prisilno vraćanje ribe jer je manja nego željena ili još gore, čuvanje ribe u bazenu za živu ješku dok se ne ulovi veća. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na vrlo zanimljivom i konstruktivnom prijedlogu. Ovaj ćemo pristup svakako razmotriti prilikom izrade budućih inačica ovog propisa. |
| 582 | LEON GARBAC | Sadržaj evidencije ulova, Članak 15. | U današnjem užurbanom naćinu života ribolovac kao osoba nekada teško pronalazi slobodno vrijeme kako bi otišao u ribolov. Ovakve radnje dodatno otežavaju ribolov. Uz sve obaveze oko ribolova (vezivanje broda, predveza, spremanje jeske, pribora itd.) ovakve radnje samo dodatno opterećuju ribolovca. Drugi argument za ukidanje ovakvih odredbi je taj da su velik dio ribolovaca osoba u mirovini, koje nažalost nisu informatički pismeni i time se čini nepravda između mladih i starijih ribolovaca. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno. Po objavi Pravilnika osigurat će se pristup aplikaciji te će se kroz početno prijelazno razdoblje, prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Obaveza će se uvoditi postepeno, a za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI, maloljetnike) tek od 2030. godine. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Odredbe članka 14. prijedloga Pravilnika ne sprječavaju da nositelju dozvole prilikom vođenja evidencije pomaže druga osoba. |
| 583 | LEON GARBAC | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Današnja tehnologija pramčanog elektromotora koristi se u cijelom svijetu od slatkovodnog do slanovodnog ribolova i kao takva zamišljena je kako bi ribolov bio efikasniji i manje štetan za okoliš. Primjer u mojoj situaciji gdje ne koristim elektromotor, redovno se moram voziti natrag na poziciju, trošiti gorivo, raditi buku i plašiti ribu, te u većini slučajeva ne pogoditi poziciju iz prve pa se opet moram vraćati na nju. Korištenjem sidra kao alternative uništava se dno te postoji mogućnost da vam sidro zapne ili se zapetlja na dnu s čime možemo dodatno oštetiti morsko dno. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 584 | LEON GARBAC | Naknada za dozvole, Članak 5. | Smatram da poskupljenje dozvola nema opravdan cilj, zato jer većina ribolovaca nisu kontrolirani nikakvim načinom osim na sportskim natjecanjima gdje je to potrebno. Kao Sportski ribolovac sa višegodišnjim iskustvom nikad u životu nisam doživio kontrolu ulova ili ribolovnog alata na moru ili kopnu. Ako mi kao ribolovci dajemo većinu novca državi a mali dio klubu, bilo bi pravomjerno da isto tako kontrolira svaki ribolovac na kopnu i na moru, jer nažalost većina ljudi uopće ne kupuje dozvole. U tu skupinu spadaju i stranci i domaći ljudi. | Primljeno na znanje | Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. Raspodjela sredstava koja potječu od dozvola za sportski i rekreacijski ribolov propisuje se Pravilnikom o sportskom i rekreacijskom ribolovu, na temelju članka 13. stavka 6. Zakona o morskom ribarstvu. Što se tiče dijela sredstava koja se zadržavaju u Državnom proračunu, ona se koriste u skladu s člankom 13. stavkom 3. Zakona o morskom ribarstvu. Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava te pozdravljamo odgovorno ponašanje svakog pojedinca. |
| 585 | LEO MUDRONJA | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani, Ne slažem se s prijedlogom novog pravilnika o sportskom ribolovu, posebno s ograničenjem koje dopušta ulov samo jedne vrste ribe dnevno. Smatram da je postojeći zakon dobar i da ne zahtijeva radikalne izmjene. Također, mišljenja sam da sportski i rekreativni ribolov ne predstavljaju prijetnju ribljem fondu ako se provode odgovorno, u skladu s pravilima i uz važeće dozvole. Zakon treba vrijediti jednako za sve i ne smije se uvoditi mjere koje nepotrebno otežavaju ribolov rekreativcima, koji u velikoj većini poštuju pravila. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. |
| 586 | LEO BULIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Izbrisati prijedlog ograničenja po broju jedinki i ostaviti dosadašnji zakon. Uvesti zabranu lova ribe u mrijestu i zone u kojima je ribolov u potpunosti zabranjen. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. |
| 587 | LAV BAVČEVIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Pretpostavljam da je uvođenje iznimnih mjera upravljanja u sportsko i rekreacijskom ribolovu za određene vrste potaknuto iznimno lošim stanjem populacija tih vrsta. Jer ako nije tako, mjere samo potiču na nepotrebni društveni nemir. S obzirom da Institut za oceanografiju i ribarstvo provodi prikupljanje podataka u ribarstvu, pretpostavljam da je analizom stanja pravilnikom obuhvaćenih vrsta, utvrđeno da su njihove populacije u lošem stanju. Ili barem da je analizom ulova, prema očevidnicima, Uprava ribarstva utvrdila negativne trendove. Prethodna objava takvih (nedostupnih) analiza i otvorena edukativan rasprava o možebitnom lošem stanju bi svakako doprinijela prihvaćanju mjera koje doprinose održivom ribolovu, jer svim dobronamjernim ribolovcima je to u interesu. Ali ako je tome tako onda mjere, da bi bile učinkovite, trebaju biti sveobuhvatne i ih treba primijeniti na sve: ribolovce, ribare, tehnike i ribolovne alate s kojima se navedene vrste love. Svakako je tada, prije ovog finog podešavanja zaštite , trebalo izmijeniti „Pravilnik o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete“. U tom pravilniku neke od navedenih vrsta iz ovog pravilnika nisu (niti) navedene, za skoro sve navedene vrste o ovom pravilniku nema lovostaja (?), a minimalne referentne veličine su potpuno neprilagođene. Tako se primjerice za gofa navodi minimalna veličina od 45 cm, a gof postaje spolno zreo s 80-90 cm, Za zubaca je to premalih 30 cm (oko 400 g), za pagra je nerazumnih 18 cm (oko 100 g), za škrpinu je 25 cm, a ženke sazrijevaju s +32 cm…. Pored toga ima nespretno formuliranih odredbi: dozvoljeni ulov hrskavičnjača „0 „komada !?!? Zar se zabrane ribolova pišu u formi dozvoljenog ulova od 0 komada.? | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Prijedlog dodatnog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste proizlazi iz Zakona o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.). Prema procjeni ulova, ulov kirnji, pagra, zubaca i zubaca krunaša u sportskom i rekreacijskom ribolovu mnogostruko nadmašuje ulov ovih vrsta u gospodarskom ribolovu. Za morskog crva postoje znanstvene spoznaje da je na pojedinim staništima potpuno izlovljen, dok su vrste poput hobotnice, škrpine, gofa i kovača pod velikim pritiskom od strane sportskih i rekreacijskih ribolovaca te gospodarskih ribara. Hrskavične ribe su također pod velikim pritiskom, a često nisu ciljana lovina. Ipak, Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Minimalne referentne veličine za očuvanje nisu predmet ovog propisa. |
| 588 | KRISTIJAN LAGINJA | Naknada za dozvole, Članak 5. | Povećanje iznosa godišnijih dozvola nema nikakvo uporište, koji je pravi razlog povećanja? Inflacija? Trošak izdavanja dozvole? Hoćemo li dobiti i zlatni okvir kad kupimo online dozvolu? Hoće li se iz tog povećanog fonda financirati poribljavanje? Hoće li povećanje pridonijeti strožim i češćim kontrolama i kažnjavanju krivolovaca? Potpuno nepotreban novi namet bez pokrića i realnog opravdanja. | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. Raspodjela sredstava koja potječu od dozvola za sportski i rekreacijski ribolov propisuje se Pravilnikom o sportskom i rekreacijskom ribolovu, na temelju članka 13. stavka 6. Zakona o morskom ribarstvu. Što se tiče dijela sredstava koja se zadržavaju u Državnom proračunu, ona se koriste u skladu s člankom 13. stavkom 3. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 589 | KRISTIJAN LAGINJA | Prijava ulova, Članak 14. | Članak potpuno nema smisla. Koji je točno cilj ovim člankom, demotivirati rekreativce i sportaše za bilo kakav izlazak na more, i uživanje u tom načinu života? Tko će provjeravati i kontrolirati unesene količine, umjetna inteligencija? Čemu će te brojke priodnijeti, statistici? Svi znamo što je statistika, skup podataka koji na kraju daje nestvarno stanje. Potpuno nepotreban dodatni uvjet, uz već ranije uvedene obveze rezanja repova i ostalih kerefeka. Navedeni članak nema efekta na suzbijanje krivolova, čisti udar na “malog” čovjeka bez pravog razloga. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. |
| 590 | KRISTIJAN LAGINJA | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Ograničavanje broja jedinki pojedinih vrsta nema nikakav smisao, neće polučiti nikakve rezultate u brojnosti ribljeg fonda, te potpuno izvrće opće stanje, tim više što je većina ribolovnih vrsta ograničena na 1 (jedan) komad. Prijašnja odredba od maksimalne težine od 5 kg + kapitalni primjerak za rekreativce i sportaše bila je realna te smatram da ista treba ostati, naravno uz odredbe minimalnih lovnih veličina pojedinih vrsta (bez razlike za rekreativnce, sportaše ili profesionalce) i stroža kontrola dala bi prave rezultate. Ovo je čisti udar na “malog” čovjeka, koji za more i ribolov živi, u tome uživa, i odmiče misli od svakodnevnih problema. Ovo ubija smisao rekreativnog i sportskog ribolova, a ne sprječava krivolov, kao ni smanjenje ribolovnog napora cijelog Jadranskog mora. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 591 | KRISTIJAN GRACIN | Sadržaj evidencije ulova, Članak 15. | Smiješno i jadno. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 592 | KRISTIJAN GRACIN | Sadržaj evidencije ulova, Članak 15. | Prijedloge i zakone vezane za ribarstvo pišu ljudi u udobnim foteljama u toplim uredima. Općenito je to tako, najviše će ti o moru govoriti onaj koji mora vidija nije. Tako je to u svakom poslu, najglasniji su oni koji najmanje znaju. Udarate po malom čoviku, velikima idete niz dlaku. Velikim brodovima ne smijete ništa, niste pokušali niti regulirati njihov ribolov, odrediti kad i kako mogu, smanjiti broj dana barem. U jednoj noći plivarice ili danu koće se satare toliko toga i toliko štete napravi šta mi svi sportski i rekreacijski ribolovci ne možemo skupa u 365 dana. Dižete cijene dozvola, ribe ste ograničili nama na jedan komad po vrsti, ko je točno pisao taj prijedlog, možda dijete? Ubijate čoviku domaćem njegov gušt, relaksaciju, odmor nakon svakodnevnog stresa. Ubijate i tradiciju, to udičarenje se preko sportskih klubova i natjecanja prenosilo na djecu, izvlačilo ih se iz kuća da se više druže. Mogli bi se i dalje raditi na tome, da su manje na mobitelima i kompjuterima, a da im se u DNK od malih nogu usadi more i ljubav prema moru. To se može i dalje raditi ako ostavite dosadašnji zakon i ono sve što je do sada vrijedilo. Nigdje niste naveli razloge zbog kojeg se ide na ovakve promjene niti ih znanstveno utvrdili. Ako je razlog da se obnovi riblji fond, onda su jedini opravdani postupci da se regulira gospodarski ribolov, uvedu češće kontrole i obilasci, uvođenje "no-take" zona, kazne veće za ne pridržavanje propisa, kažnjavanje isto tako ekocida kada se ulje i nafta izlije u luci, kada jedinice lokalne samouprave "šerifovski" nasipavaju i nadopunjaju plaže šljunkom i tako uništavaju obalne vrste, lakše prijavljivanje kada se primjete kaznene radnje i da isto tako odmah po prijavi izađu na intervenciju nadležna tijela. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. |
| 593 | KRISTIJAN GRACIN | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Sadržaj evidencije ulova | Prijedloge i zakone vezane za ribarstvo pišu ljudi u udobnim foteljama u toplim uredima. Općenito je to tako, najviše će ti o moru govoriti onaj koji mora vidija nije. Tako je to u svakom poslu, najglasniji su oni koji najmanje znaju. Udarate po malom čoviku, velikima idete niz dlaku. Velikim brodovima ne smijete ništa, niste pokušali niti regulirati njihov ribolov, odrediti kad i kako mogu, smanjiti broj dana barem. U jednoj noći plivarice ili danu koće se satare toliko toga i toliko štete napravi šta mi svi sportski i rekreacijski ribolovci ne možemo skupa u 365 dana. Dižete cijene dozvola, ribe ste ograničili nama na jedan komad po vrsti, ko je točno pisao taj prijedlog, možda dijete? Ubijate čoviku domaćem njegov gušt, relaksaciju, odmor nakon svakodnevnog stresa. Ubijate i tradiciju, to udičarenje se preko sportskih klubova i natjecanja prenosilo na djecu, izvlačilo ih se iz kuća da se više druže. Mogli bi se i dalje raditi na tome, da su manje na mobitelima i kompjuterima, a da im se u DNK od malih nogu usadi more i ljubav prema moru. To se može i dalje raditi ako ostavite dosadašnji zakon i ono sve što je do sada vrijedilo. Nigdje niste naveli razloge zbog kojeg se ide na ovakve promjene niti ih znanstveno utvrdili. Ako je razlog da se obnovi riblji fond, onda su jedini opravdani postupci da se regulira gospodarski ribolov, uvedu češće kontrole i obilasci, uvođenje "no-take" zona, kazne veće za ne pridržavanje propisa, kažnjavanje isto tako ekocida kada se ulje i nafta izlije u luci, kada jedinice lokalne samouprave "šerifovski" nasipavaju i nadopunjaju plaže šljunkom i tako uništavaju obalne vrste, lakše prijavljivanje kada se primjete kaznene radnje i da isto tako odmah po prijavi izađu na intervenciju nadležna tijela. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. |
| 594 | KRISTIJAN GRACIN | Prijava ulova, Članak 14. | Smiješno i jadno. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 595 | KRISTIJAN GRACIN | Prijava ulova, Članak 14. | Prijedloge i zakone vezane za ribarstvo pišu ljudi u udobnim foteljama u toplim uredima. Općenito je to tako, najviše će ti o moru govoriti onaj koji mora vidija nije. Tako je to u svakom poslu, najglasniji su oni koji najmanje znaju. Udarate po malom čoviku, velikima idete niz dlaku. Velikim brodovima ne smijete ništa, niste pokušali niti regulirati njihov ribolov, odrediti kad i kako mogu, smanjiti broj dana barem. U jednoj noći plivarice ili danu koće se satare toliko toga i toliko štete napravi šta mi svi sportski i rekreacijski ribolovci ne možemo skupa u 365 dana. Dižete cijene dozvola, ribe ste ograničili nama na jedan komad po vrsti, ko je točno pisao taj prijedlog, možda dijete? Ubijate čoviku domaćem njegov gušt, relaksaciju, odmor nakon svakodnevnog stresa. Ubijate i tradiciju, to udičarenje se preko sportskih klubova i natjecanja prenosilo na djecu, izvlačilo ih se iz kuća da se više druže. Mogli bi se i dalje raditi na tome, da su manje na mobitelima i kompjuterima, a da im se u DNK od malih nogu usadi more i ljubav prema moru. To se može i dalje raditi ako ostavite dosadašnji zakon i ono sve što je do sada vrijedilo. Nigdje niste naveli razloge zbog kojeg se ide na ovakve promjene niti ih znanstveno utvrdili. Ako je razlog da se obnovi riblji fond, onda su jedini opravdani postupci da se regulira gospodarski ribolov, uvedu češće kontrole i obilasci, uvođenje "no-take" zona, kazne veće za ne pridržavanje propisa, kažnjavanje isto tako ekocida kada se ulje i nafta izlije u luci, kada jedinice lokalne samouprave "šerifovski" nasipavaju i nadopunjaju plaže šljunkom i tako uništavaju obalne vrste, lakše prijavljivanje kada se primjete kaznene radnje i da isto tako odmah po prijavi izađu na intervenciju nadležna tijela. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. |
| 596 | KRISTIJAN GRACIN | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Prijava ulova | Smiješno i jadno. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 597 | KRISTIJAN GRACIN | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Prijava ulova | Prijedloge i zakone vezane za ribarstvo pišu ljudi u udobnim foteljama u toplim uredima. Općenito je to tako, najviše će ti o moru govoriti onaj koji mora vidija nije. Tako je to u svakom poslu, najglasniji su oni koji najmanje znaju. Udarate po malom čoviku, velikima idete niz dlaku. Velikim brodovima ne smijete ništa, niste pokušali niti regulirati njihov ribolov, odrediti kad i kako mogu, smanjiti broj dana barem. U jednoj noći plivarice ili danu koće se satare toliko toga i toliko štete napravi šta mi svi sportski i rekreacijski ribolovci ne možemo skupa u 365 dana. Dižete cijene dozvola, ribe ste ograničili nama na jedan komad po vrsti, ko je točno pisao taj prijedlog, možda dijete? Ubijate čoviku domaćem njegov gušt, relaksaciju, odmor nakon svakodnevnog stresa. Ubijate i tradiciju, to udičarenje se preko sportskih klubova i natjecanja prenosilo na djecu, izvlačilo ih se iz kuća da se više druže. Mogli bi se i dalje raditi na tome, da su manje na mobitelima i kompjuterima, a da im se u DNK od malih nogu usadi more i ljubav prema moru. To se može i dalje raditi ako ostavite dosadašnji zakon i ono sve što je do sada vrijedilo. Nigdje niste naveli razloge zbog kojeg se ide na ovakve promjene niti ih znanstveno utvrdili. Ako je razlog da se obnovi riblji fond, onda su jedini opravdani postupci da se regulira gospodarski ribolov, uvedu češće kontrole i obilasci, uvođenje "no-take" zona, kazne veće za ne pridržavanje propisa, kažnjavanje isto tako ekocida kada se ulje i nafta izlije u luci, kada jedinice lokalne samouprave "šerifovski" nasipavaju i nadopunjaju plaže šljunkom i tako uništavaju obalne vrste, lakše prijavljivanje kada se primjete kaznene radnje i da isto tako odmah po prijavi izađu na intervenciju nadležna tijela. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. |
| 598 | KRISTIJAN GRACIN | Natjecanja u sportskom ribolovu, Članak 13. | Prijedloge i zakone vezane za ribarstvo pišu ljudi u udobnim foteljama u toplim uredima. Općenito je to tako, najviše će ti o moru govoriti onaj koji mora vidija nije. Tako je to u svakom poslu, najglasniji su oni koji najmanje znaju. Udarate po malom čoviku, velikima idete niz dlaku. Velikim brodovima ne smijete ništa, niste pokušali niti regulirati njihov ribolov, odrediti kad i kako mogu, smanjiti broj dana barem. U jednoj noći plivarice ili danu koće se satare toliko toga i toliko štete napravi šta mi svi sportski i rekreacijski ribolovci ne možemo skupa u 365 dana. Dižete cijene dozvola, ribe ste ograničili nama na jedan komad po vrsti, ko je točno pisao taj prijedlog, možda dijete? Ubijate čoviku domaćem njegov gušt, relaksaciju, odmor nakon svakodnevnog stresa. Ubijate i tradiciju, to udičarenje se preko sportskih klubova i natjecanja prenosilo na djecu, izvlačilo ih se iz kuća da se više druže. Mogli bi se i dalje raditi na tome, da su manje na mobitelima i kompjuterima, a da im se u DNK od malih nogu usadi more i ljubav prema moru. To se može i dalje raditi ako ostavite dosadašnji zakon i ono sve što je do sada vrijedilo. Nigdje niste naveli razloge zbog kojeg se ide na ovakve promjene niti ih znanstveno utvrdili. Ako je razlog da se obnovi riblji fond, onda su jedini opravdani postupci da se regulira gospodarski ribolov, uvedu češće kontrole i obilasci, uvođenje "no-take" zona, kazne veće za ne pridržavanje propisa, kažnjavanje isto tako ekocida kada se ulje i nafta izlije u luci, kada jedinice lokalne samouprave "šerifovski" nasipavaju i nadopunjaju plaže šljunkom i tako uništavaju obalne vrste, lakše prijavljivanje kada se primjete kaznene radnje i da isto tako odmah po prijavi izađu na intervenciju nadležna tijela. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. |
| 599 | KRISTIJAN GRACIN | Označavanje ribolovnih alata u rekreacijskom i sportskom ribolovu, Članak 12. | Prijedloge i zakone vezane za ribarstvo pišu ljudi u udobnim foteljama u toplim uredima. Općenito je to tako, najviše će ti o moru govoriti onaj koji mora vidija nije. Tako je to u svakom poslu, najglasniji su oni koji najmanje znaju. Udarate po malom čoviku, velikima idete niz dlaku. Velikim brodovima ne smijete ništa, niste pokušali niti regulirati njihov ribolov, odrediti kad i kako mogu, smanjiti broj dana barem. U jednoj noći plivarice ili danu koće se satare toliko toga i toliko štete napravi šta mi svi sportski i rekreacijski ribolovci ne možemo skupa u 365 dana. Dižete cijene dozvola, ribe ste ograničili nama na jedan komad po vrsti, ko je točno pisao taj prijedlog, možda dijete? Ubijate čoviku domaćem njegov gušt, relaksaciju, odmor nakon svakodnevnog stresa. Ubijate i tradiciju, to udičarenje se preko sportskih klubova i natjecanja prenosilo na djecu, izvlačilo ih se iz kuća da se više druže. Mogli bi se i dalje raditi na tome, da su manje na mobitelima i kompjuterima, a da im se u DNK od malih nogu usadi more i ljubav prema moru. To se može i dalje raditi ako ostavite dosadašnji zakon i ono sve što je do sada vrijedilo. Nigdje niste naveli razloge zbog kojeg se ide na ovakve promjene niti ih znanstveno utvrdili. Ako je razlog da se obnovi riblji fond, onda su jedini opravdani postupci da se regulira gospodarski ribolov, uvedu češće kontrole i obilasci, uvođenje "no-take" zona, kazne veće za ne pridržavanje propisa, kažnjavanje isto tako ekocida kada se ulje i nafta izlije u luci, kada jedinice lokalne samouprave "šerifovski" nasipavaju i nadopunjaju plaže šljunkom i tako uništavaju obalne vrste, lakše prijavljivanje kada se primjete kaznene radnje i da isto tako odmah po prijavi izađu na intervenciju nadležna tijela. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. |
| 600 | KRISTIJAN GRACIN | Ribolov u zaštićenim područjima, Članak 11. | Prijedloge i zakone vezane za ribarstvo pišu ljudi u udobnim foteljama u toplim uredima. Općenito je to tako, najviše će ti o moru govoriti onaj koji mora vidija nije. Tako je to u svakom poslu, najglasniji su oni koji najmanje znaju. Udarate po malom čoviku, velikima idete niz dlaku. Velikim brodovima ne smijete ništa, niste pokušali niti regulirati njihov ribolov, odrediti kad i kako mogu, smanjiti broj dana barem. U jednoj noći plivarice ili danu koće se satare toliko toga i toliko štete napravi šta mi svi sportski i rekreacijski ribolovci ne možemo skupa u 365 dana. Dižete cijene dozvola, ribe ste ograničili nama na jedan komad po vrsti, ko je točno pisao taj prijedlog, možda dijete? Ubijate čoviku domaćem njegov gušt, relaksaciju, odmor nakon svakodnevnog stresa. Ubijate i tradiciju, to udičarenje se preko sportskih klubova i natjecanja prenosilo na djecu, izvlačilo ih se iz kuća da se više druže. Mogli bi se i dalje raditi na tome, da su manje na mobitelima i kompjuterima, a da im se u DNK od malih nogu usadi more i ljubav prema moru. To se može i dalje raditi ako ostavite dosadašnji zakon i ono sve što je do sada vrijedilo. Nigdje niste naveli razloge zbog kojeg se ide na ovakve promjene niti ih znanstveno utvrdili. Ako je razlog da se obnovi riblji fond, onda su jedini opravdani postupci da se regulira gospodarski ribolov, uvedu češće kontrole i obilasci, uvođenje "no-take" zona, kazne veće za ne pridržavanje propisa, kažnjavanje isto tako ekocida kada se ulje i nafta izlije u luci, kada jedinice lokalne samouprave "šerifovski" nasipavaju i nadopunjaju plaže šljunkom i tako uništavaju obalne vrste, lakše prijavljivanje kada se primjete kaznene radnje i da isto tako odmah po prijavi izađu na intervenciju nadležna tijela. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. |
| 601 | KRISTIJAN GRACIN | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Prijedloge i zakone vezane za ribarstvo pišu ljudi u udobnim foteljama u toplim uredima. Općenito je to tako, najviše će ti o moru govoriti onaj koji mora vidija nije. Tako je to u svakom poslu, najglasniji su oni koji najmanje znaju. Udarate po malom čoviku, velikima idete niz dlaku. Velikim brodovima ne smijete ništa, niste pokušali niti regulirati njihov ribolov, odrediti kad i kako mogu, smanjiti broj dana barem. U jednoj noći plivarice ili danu koće se satare toliko toga i toliko štete napravi šta mi svi sportski i rekreacijski ribolovci ne možemo skupa u 365 dana. Dižete cijene dozvola, ribe ste ograničili nama na jedan komad po vrsti, ko je točno pisao taj prijedlog, možda dijete? Ubijate čoviku domaćem njegov gušt, relaksaciju, odmor nakon svakodnevnog stresa. Ubijate i tradiciju, to udičarenje se preko sportskih klubova i natjecanja prenosilo na djecu, izvlačilo ih se iz kuća da se više druže. Mogli bi se i dalje raditi na tome, da su manje na mobitelima i kompjuterima, a da im se u DNK od malih nogu usadi more i ljubav prema moru. To se može i dalje raditi ako ostavite dosadašnji zakon i ono sve što je do sada vrijedilo. Nigdje niste naveli razloge zbog kojeg se ide na ovakve promjene niti ih znanstveno utvrdili. Ako je razlog da se obnovi riblji fond, onda su jedini opravdani postupci da se regulira gospodarski ribolov, uvedu češće kontrole i obilasci, uvođenje "no-take" zona, kazne veće za ne pridržavanje propisa, kažnjavanje isto tako ekocida kada se ulje i nafta izlije u luci, kada jedinice lokalne samouprave "šerifovski" nasipavaju i nadopunjaju plaže šljunkom i tako uništavaju obalne vrste, lakše prijavljivanje kada se primjete kaznene radnje i da isto tako odmah po prijavi izađu na intervenciju nadležna tijela. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. |
| 602 | KRISTIJAN GRACIN | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru | Prijedloge i zakone vezane za ribarstvo pišu ljudi u udobnim foteljama u toplim uredima. Općenito je to tako, najviše će ti o moru govoriti onaj koji mora vidija nije. Tako je to u svakom poslu, najglasniji su oni koji najmanje znaju. Udarate po malom čoviku, velikima idete niz dlaku. Velikim brodovima ne smijete ništa, niste pokušali niti regulirati njihov ribolov, odrediti kad i kako mogu, smanjiti broj dana barem. U jednoj noći plivarice ili danu koće se satare toliko toga i toliko štete napravi šta mi svi sportski i rekreacijski ribolovci ne možemo skupa u 365 dana. Dižete cijene dozvola, ribe ste ograničili nama na jedan komad po vrsti, ko je točno pisao taj prijedlog, možda dijete? Ubijate čoviku domaćem njegov gušt, relaksaciju, odmor nakon svakodnevnog stresa. Ubijate i tradiciju, to udičarenje se preko sportskih klubova i natjecanja prenosilo na djecu, izvlačilo ih se iz kuća da se više druže. Mogli bi se i dalje raditi na tome, da su manje na mobitelima i kompjuterima, a da im se u DNK od malih nogu usadi more i ljubav prema moru. To se može i dalje raditi ako ostavite dosadašnji zakon i ono sve što je do sada vrijedilo. Nigdje niste naveli razloge zbog kojeg se ide na ovakve promjene niti ih znanstveno utvrdili. Ako je razlog da se obnovi riblji fond, onda su jedini opravdani postupci da se regulira gospodarski ribolov, uvedu češće kontrole i obilasci, uvođenje "no-take" zona, kazne veće za ne pridržavanje propisa, kažnjavanje isto tako ekocida kada se ulje i nafta izlije u luci, kada jedinice lokalne samouprave "šerifovski" nasipavaju i nadopunjaju plaže šljunkom i tako uništavaju obalne vrste, lakše prijavljivanje kada se primjete kaznene radnje i da isto tako odmah po prijavi izađu na intervenciju nadležna tijela. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. |
| 603 | KRISTIJAN GRACIN | Posebne odredbe kod lova na veliku ribu, Članak 9. | Prijedloge i zakone vezane za ribarstvo pišu ljudi u udobnim foteljama u toplim uredima. Općenito je to tako, najviše će ti o moru govoriti onaj koji mora vidija nije. Tako je to u svakom poslu, najglasniji su oni koji najmanje znaju. Udarate po malom čoviku, velikima idete niz dlaku. Velikim brodovima ne smijete ništa, niste pokušali niti regulirati njihov ribolov, odrediti kad i kako mogu, smanjiti broj dana barem. U jednoj noći plivarice ili danu koće se satare toliko toga i toliko štete napravi šta mi svi sportski i rekreacijski ribolovci ne možemo skupa u 365 dana. Dižete cijene dozvola, ribe ste ograničili nama na jedan komad po vrsti, ko je točno pisao taj prijedlog, možda dijete? Ubijate čoviku domaćem njegov gušt, relaksaciju, odmor nakon svakodnevnog stresa. Ubijate i tradiciju, to udičarenje se preko sportskih klubova i natjecanja prenosilo na djecu, izvlačilo ih se iz kuća da se više druže. Mogli bi se i dalje raditi na tome, da su manje na mobitelima i kompjuterima, a da im se u DNK od malih nogu usadi more i ljubav prema moru. To se može i dalje raditi ako ostavite dosadašnji zakon i ono sve što je do sada vrijedilo. Nigdje niste naveli razloge zbog kojeg se ide na ovakve promjene niti ih znanstveno utvrdili. Ako je razlog da se obnovi riblji fond, onda su jedini opravdani postupci da se regulira gospodarski ribolov, uvedu češće kontrole i obilasci, uvođenje "no-take" zona, kazne veće za ne pridržavanje propisa, kažnjavanje isto tako ekocida kada se ulje i nafta izlije u luci, kada jedinice lokalne samouprave "šerifovski" nasipavaju i nadopunjaju plaže šljunkom i tako uništavaju obalne vrste, lakše prijavljivanje kada se primjete kaznene radnje i da isto tako odmah po prijavi izađu na intervenciju nadležna tijela. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. |
| 604 | KRISTIJAN GRACIN | Posebne odredbe za ribolov podvodnom puškom, Članak 8. | Prijedloge i zakone vezane za ribarstvo pišu ljudi u udobnim foteljama u toplim uredima. Općenito je to tako, najviše će ti o moru govoriti onaj koji mora vidija nije. Tako je to u svakom poslu, najglasniji su oni koji najmanje znaju. Udarate po malom čoviku, velikima idete niz dlaku. Velikim brodovima ne smijete ništa, niste pokušali niti regulirati njihov ribolov, odrediti kad i kako mogu, smanjiti broj dana barem. U jednoj noći plivarice ili danu koće se satare toliko toga i toliko štete napravi šta mi svi sportski i rekreacijski ribolovci ne možemo skupa u 365 dana. Dižete cijene dozvola, ribe ste ograničili nama na jedan komad po vrsti, ko je točno pisao taj prijedlog, možda dijete? Ubijate čoviku domaćem njegov gušt, relaksaciju, odmor nakon svakodnevnog stresa. Ubijate i tradiciju, to udičarenje se preko sportskih klubova i natjecanja prenosilo na djecu, izvlačilo ih se iz kuća da se više druže. Mogli bi se i dalje raditi na tome, da su manje na mobitelima i kompjuterima, a da im se u DNK od malih nogu usadi more i ljubav prema moru. To se može i dalje raditi ako ostavite dosadašnji zakon i ono sve što je do sada vrijedilo. Nigdje niste naveli razloge zbog kojeg se ide na ovakve promjene niti ih znanstveno utvrdili. Ako je razlog da se obnovi riblji fond, onda su jedini opravdani postupci da se regulira gospodarski ribolov, uvedu češće kontrole i obilasci, uvođenje "no-take" zona, kazne veće za ne pridržavanje propisa, kažnjavanje isto tako ekocida kada se ulje i nafta izlije u luci, kada jedinice lokalne samouprave "šerifovski" nasipavaju i nadopunjaju plaže šljunkom i tako uništavaju obalne vrste, lakše prijavljivanje kada se primjete kaznene radnje i da isto tako odmah po prijavi izađu na intervenciju nadležna tijela. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. |
| 605 | KRISTIJAN GRACIN | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Posebne odredbe za ribolov podvodnom puškom | Prijedloge i zakone vezane za ribarstvo pišu ljudi u udobnim foteljama u toplim uredima. Općenito je to tako, najviše će ti o moru govoriti onaj koji mora vidija nije. Tako je to u svakom poslu, najglasniji su oni koji najmanje znaju. Udarate po malom čoviku, velikima idete niz dlaku. Velikim brodovima ne smijete ništa, niste pokušali niti regulirati njihov ribolov, odrediti kad i kako mogu, smanjiti broj dana barem. U jednoj noći plivarice ili danu koće se satare toliko toga i toliko štete napravi šta mi svi sportski i rekreacijski ribolovci ne možemo skupa u 365 dana. Dižete cijene dozvola, ribe ste ograničili nama na jedan komad po vrsti, ko je točno pisao taj prijedlog, možda dijete? Ubijate čoviku domaćem njegov gušt, relaksaciju, odmor nakon svakodnevnog stresa. Ubijate i tradiciju, to udičarenje se preko sportskih klubova i natjecanja prenosilo na djecu, izvlačilo ih se iz kuća da se više druže. Mogli bi se i dalje raditi na tome, da su manje na mobitelima i kompjuterima, a da im se u DNK od malih nogu usadi more i ljubav prema moru. To se može i dalje raditi ako ostavite dosadašnji zakon i ono sve što je do sada vrijedilo. Nigdje niste naveli razloge zbog kojeg se ide na ovakve promjene niti ih znanstveno utvrdili. Ako je razlog da se obnovi riblji fond, onda su jedini opravdani postupci da se regulira gospodarski ribolov, uvedu češće kontrole i obilasci, uvođenje "no-take" zona, kazne veće za ne pridržavanje propisa, kažnjavanje isto tako ekocida kada se ulje i nafta izlije u luci, kada jedinice lokalne samouprave "šerifovski" nasipavaju i nadopunjaju plaže šljunkom i tako uništavaju obalne vrste, lakše prijavljivanje kada se primjete kaznene radnje i da isto tako odmah po prijavi izađu na intervenciju nadležna tijela. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. |
| 606 | KRISTIJAN GRACIN | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Prijedloge i zakone vezane za ribarstvo pišu ljudi u udobnim foteljama u toplim uredima. Općenito je to tako, najviše će ti o moru govoriti onaj koji mora vidija nije. Tako je to u svakom poslu, najglasniji su oni koji najmanje znaju. Udarate po malom čoviku, velikima idete niz dlaku. Velikim brodovima ne smijete ništa, niste pokušali niti regulirati njihov ribolov, odrediti kad i kako mogu, smanjiti broj dana barem. U jednoj noći plivarice ili danu koće se satare toliko toga i toliko štete napravi šta mi svi sportski i rekreacijski ribolovci ne možemo skupa u 365 dana. Dižete cijene dozvola, ribe ste ograničili nama na jedan komad po vrsti, ko je točno pisao taj prijedlog, možda dijete? Ubijate čoviku domaćem njegov gušt, relaksaciju, odmor nakon svakodnevnog stresa. Ubijate i tradiciju, to udičarenje se preko sportskih klubova i natjecanja prenosilo na djecu, izvlačilo ih se iz kuća da se više druže. Mogli bi se i dalje raditi na tome, da su manje na mobitelima i kompjuterima, a da im se u DNK od malih nogu usadi more i ljubav prema moru. To se može i dalje raditi ako ostavite dosadašnji zakon i ono sve što je do sada vrijedilo. Nigdje niste naveli razloge zbog kojeg se ide na ovakve promjene niti ih znanstveno utvrdili. Ako je razlog da se obnovi riblji fond, onda su jedini opravdani postupci da se regulira gospodarski ribolov, uvedu češće kontrole i obilasci, uvođenje "no-take" zona, kazne veće za ne pridržavanje propisa, kažnjavanje isto tako ekocida kada se ulje i nafta izlije u luci, kada jedinice lokalne samouprave "šerifovski" nasipavaju i nadopunjaju plaže šljunkom i tako uništavaju obalne vrste, lakše prijavljivanje kada se primjete kaznene radnje i da isto tako odmah po prijavi izađu na intervenciju nadležna tijela. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. |
| 607 | KRISTIJAN GRACIN | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Prijedloge i zakone vezane za ribarstvo pišu ljudi u udobnim foteljama u toplim uredima. Općenito je to tako, najviše će ti o moru govoriti onaj koji mora vidija nije. Tako je to u svakom poslu, najglasniji su oni koji najmanje znaju. Udarate po malom čoviku, velikima idete niz dlaku. Velikim brodovima ne smijete ništa, niste pokušali niti regulirati njihov ribolov, odrediti kad i kako mogu, smanjiti broj dana barem. U jednoj noći plivarice ili danu koće se satare toliko toga i toliko štete napravi šta mi svi sportski i rekreacijski ribolovci ne možemo skupa u 365 dana. Dižete cijene dozvola, ribe ste ograničili nama na jedan komad po vrsti, ko je točno pisao taj prijedlog, možda dijete? Ubijate čoviku domaćem njegov gušt, relaksaciju, odmor nakon svakodnevnog stresa. Ubijate i tradiciju, to udičarenje se preko sportskih klubova i natjecanja prenosilo na djecu, izvlačilo ih se iz kuća da se više druže. Mogli bi se i dalje raditi na tome, da su manje na mobitelima i kompjuterima, a da im se u DNK od malih nogu usadi more i ljubav prema moru. To se može i dalje raditi ako ostavite dosadašnji zakon i ono sve što je do sada vrijedilo. Nigdje niste naveli razloge zbog kojeg se ide na ovakve promjene niti ih znanstveno utvrdili. Ako je razlog da se obnovi riblji fond, onda su jedini opravdani postupci da se regulira gospodarski ribolov, uvedu češće kontrole i obilasci, uvođenje "no-take" zona, kazne veće za ne pridržavanje propisa, kažnjavanje isto tako ekocida kada se ulje i nafta izlije u luci, kada jedinice lokalne samouprave "šerifovski" nasipavaju i nadopunjaju plaže šljunkom i tako uništavaju obalne vrste, lakše prijavljivanje kada se primjete kaznene radnje i da isto tako odmah po prijavi izađu na intervenciju nadležna tijela. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. |
| 608 | KRISTIJAN GRACIN | Ribolovni alati, njihova količina i karakteristike, Članak 6. | Prijedloge i zakone vezane za ribarstvo pišu ljudi u udobnim foteljama u toplim uredima. Općenito je to tako, najviše će ti o moru govoriti onaj koji mora vidija nije. Tako je to u svakom poslu, najglasniji su oni koji najmanje znaju. Udarate po malom čoviku, velikima idete niz dlaku. Velikim brodovima ne smijete ništa, niste pokušali niti regulirati njihov ribolov, odrediti kad i kako mogu, smanjiti broj dana barem. U jednoj noći plivarice ili danu koće se satare toliko toga i toliko štete napravi šta mi svi sportski i rekreacijski ribolovci ne možemo skupa u 365 dana. Dižete cijene dozvola, ribe ste ograničili nama na jedan komad po vrsti, ko je točno pisao taj prijedlog, možda dijete? Ubijate čoviku domaćem njegov gušt, relaksaciju, odmor nakon svakodnevnog stresa. Ubijate i tradiciju, to udičarenje se preko sportskih klubova i natjecanja prenosilo na djecu, izvlačilo ih se iz kuća da se više druže. Mogli bi se i dalje raditi na tome, da su manje na mobitelima i kompjuterima, a da im se u DNK od malih nogu usadi more i ljubav prema moru. To se može i dalje raditi ako ostavite dosadašnji zakon i ono sve što je do sada vrijedilo. Nigdje niste naveli razloge zbog kojeg se ide na ovakve promjene niti ih znanstveno utvrdili. Ako je razlog da se obnovi riblji fond, onda su jedini opravdani postupci da se regulira gospodarski ribolov, uvedu češće kontrole i obilasci, uvođenje "no-take" zona, kazne veće za ne pridržavanje propisa, kažnjavanje isto tako ekocida kada se ulje i nafta izlije u luci, kada jedinice lokalne samouprave "šerifovski" nasipavaju i nadopunjaju plaže šljunkom i tako uništavaju obalne vrste, lakše prijavljivanje kada se primjete kaznene radnje i da isto tako odmah po prijavi izađu na intervenciju nadležna tijela. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. |
| 609 | KRISTIJAN GRACIN | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Ribolovni alati, njihova količina i karakteristike | Prijedloge i zakone vezane za ribarstvo pišu ljudi u udobnim foteljama u toplim uredima. Općenito je to tako, najviše će ti o moru govoriti onaj koji mora vidija nije. Tako je to u svakom poslu, najglasniji su oni koji najmanje znaju. Udarate po malom čoviku, velikima idete niz dlaku. Velikim brodovima ne smijete ništa, niste pokušali niti regulirati njihov ribolov, odrediti kad i kako mogu, smanjiti broj dana barem. U jednoj noći plivarice ili danu koće se satare toliko toga i toliko štete napravi šta mi svi sportski i rekreacijski ribolovci ne možemo skupa u 365 dana. Dižete cijene dozvola, ribe ste ograničili nama na jedan komad po vrsti, ko je točno pisao taj prijedlog, možda dijete? Ubijate čoviku domaćem njegov gušt, relaksaciju, odmor nakon svakodnevnog stresa. Ubijate i tradiciju, to udičarenje se preko sportskih klubova i natjecanja prenosilo na djecu, izvlačilo ih se iz kuća da se više druže. Mogli bi se i dalje raditi na tome, da su manje na mobitelima i kompjuterima, a da im se u DNK od malih nogu usadi more i ljubav prema moru. To se može i dalje raditi ako ostavite dosadašnji zakon i ono sve što je do sada vrijedilo. Nigdje niste naveli razloge zbog kojeg se ide na ovakve promjene niti ih znanstveno utvrdili. Ako je razlog da se obnovi riblji fond, onda su jedini opravdani postupci da se regulira gospodarski ribolov, uvedu češće kontrole i obilasci, uvođenje "no-take" zona, kazne veće za ne pridržavanje propisa, kažnjavanje isto tako ekocida kada se ulje i nafta izlije u luci, kada jedinice lokalne samouprave "šerifovski" nasipavaju i nadopunjaju plaže šljunkom i tako uništavaju obalne vrste, lakše prijavljivanje kada se primjete kaznene radnje i da isto tako odmah po prijavi izađu na intervenciju nadležna tijela. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. |
| 610 | KRISTIJAN GRACIN | Naknada za dozvole, Članak 5. | Prijedloge i zakone vezane za ribarstvo pišu ljudi u udobnim foteljama u toplim uredima. Općenito je to tako, najviše će ti o moru govoriti onaj koji mora vidija nije. Tako je to u svakom poslu, najglasniji su oni koji najmanje znaju. Udarate po malom čoviku, velikima idete niz dlaku. Velikim brodovima ne smijete ništa, niste pokušali niti regulirati njihov ribolov, odrediti kad i kako mogu, smanjiti broj dana barem. U jednoj noći plivarice ili danu koće se satare toliko toga i toliko štete napravi šta mi svi sportski i rekreacijski ribolovci ne možemo skupa u 365 dana. Dižete cijene dozvola, ribe ste ograničili nama na jedan komad po vrsti, ko je točno pisao taj prijedlog, možda dijete? Ubijate čoviku domaćem njegov gušt, relaksaciju, odmor nakon svakodnevnog stresa. Ubijate i tradiciju, to udičarenje se preko sportskih klubova i natjecanja prenosilo na djecu, izvlačilo ih se iz kuća da se više druže. Mogli bi se i dalje raditi na tome, da su manje na mobitelima i kompjuterima, a da im se u DNK od malih nogu usadi more i ljubav prema moru. To se može i dalje raditi ako ostavite dosadašnji zakon i ono sve što je do sada vrijedilo. Nigdje niste naveli razloge zbog kojeg se ide na ovakve promjene niti ih znanstveno utvrdili. Ako je razlog da se obnovi riblji fond, onda su jedini opravdani postupci da se regulira gospodarski ribolov, uvedu češće kontrole i obilasci, uvođenje "no-take" zona, kazne veće za ne pridržavanje propisa, kažnjavanje isto tako ekocida kada se ulje i nafta izlije u luci, kada jedinice lokalne samouprave "šerifovski" nasipavaju i nadopunjaju plaže šljunkom i tako uništavaju obalne vrste, lakše prijavljivanje kada se primjete kaznene radnje i da isto tako odmah po prijavi izađu na intervenciju nadležna tijela. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. |
| 611 | KRISTIJAN GRACIN | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Naknada za dozvole | Prijedloge i zakone vezane za ribarstvo pišu ljudi u udobnim foteljama u toplim uredima. Općenito je to tako, najviše će ti o moru govoriti onaj koji mora vidija nije. Tako je to u svakom poslu, najglasniji su oni koji najmanje znaju. Udarate po malom čoviku, velikima idete niz dlaku. Velikim brodovima ne smijete ništa, niste pokušali niti regulirati njihov ribolov, odrediti kad i kako mogu, smanjiti broj dana barem. U jednoj noći plivarice ili danu koće se satare toliko toga i toliko štete napravi šta mi svi sportski i rekreacijski ribolovci ne možemo skupa u 365 dana. Dižete cijene dozvola, ribe ste ograničili nama na jedan komad po vrsti, ko je točno pisao taj prijedlog, možda dijete? Ubijate čoviku domaćem njegov gušt, relaksaciju, odmor nakon svakodnevnog stresa. Ubijate i tradiciju, to udičarenje se preko sportskih klubova i natjecanja prenosilo na djecu, izvlačilo ih se iz kuća da se više druže. Mogli bi se i dalje raditi na tome, da su manje na mobitelima i kompjuterima, a da im se u DNK od malih nogu usadi more i ljubav prema moru. To se može i dalje raditi ako ostavite dosadašnji zakon i ono sve što je do sada vrijedilo. Nigdje niste naveli razloge zbog kojeg se ide na ovakve promjene niti ih znanstveno utvrdili. Ako je razlog da se obnovi riblji fond, onda su jedini opravdani postupci da se regulira gospodarski ribolov, uvedu češće kontrole i obilasci, uvođenje "no-take" zona, kazne veće za ne pridržavanje propisa, kažnjavanje isto tako ekocida kada se ulje i nafta izlije u luci, kada jedinice lokalne samouprave "šerifovski" nasipavaju i nadopunjaju plaže šljunkom i tako uništavaju obalne vrste, lakše prijavljivanje kada se primjete kaznene radnje i da isto tako odmah po prijavi izađu na intervenciju nadležna tijela. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. |
| 612 | KRISTIJAN GRACIN | Dozvole za sportski i rekreacijski ribolov za ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske, izuzev zaštićenih područja, Članak 4. | Prijedloge i zakone vezane za ribarstvo pišu ljudi u udobnim foteljama u toplim uredima. Općenito je to tako, najviše će ti o moru govoriti onaj koji mora vidija nije. Tako je to u svakom poslu, najglasniji su oni koji najmanje znaju. Udarate po malom čoviku, velikima idete niz dlaku. Velikim brodovima ne smijete ništa, niste pokušali niti regulirati njihov ribolov, odrediti kad i kako mogu, smanjiti broj dana barem. U jednoj noći plivarice ili danu koće se satare toliko toga i toliko štete napravi šta mi svi sportski i rekreacijski ribolovci ne možemo skupa u 365 dana. Dižete cijene dozvola, ribe ste ograničili nama na jedan komad po vrsti, ko je točno pisao taj prijedlog, možda dijete? Ubijate čoviku domaćem njegov gušt, relaksaciju, odmor nakon svakodnevnog stresa. Ubijate i tradiciju, to udičarenje se preko sportskih klubova i natjecanja prenosilo na djecu, izvlačilo ih se iz kuća da se više druže. Mogli bi se i dalje raditi na tome, da su manje na mobitelima i kompjuterima, a da im se u DNK od malih nogu usadi more i ljubav prema moru. To se može i dalje raditi ako ostavite dosadašnji zakon i ono sve što je do sada vrijedilo. Nigdje niste naveli razloge zbog kojeg se ide na ovakve promjene niti ih znanstveno utvrdili. Ako je razlog da se obnovi riblji fond, onda su jedini opravdani postupci da se regulira gospodarski ribolov, uvedu češće kontrole i obilasci, uvođenje "no-take" zona, kazne veće za ne pridržavanje propisa, kažnjavanje isto tako ekocida kada se ulje i nafta izlije u luci, kada jedinice lokalne samouprave "šerifovski" nasipavaju i nadopunjaju plaže šljunkom i tako uništavaju obalne vrste, lakše prijavljivanje kada se primjete kaznene radnje i da isto tako odmah po prijavi izađu na intervenciju nadležna tijela. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. |
| 613 | KRISTIJAN GRACIN | Pojmovi, Članak 3. | Prijedloge i zakone vezane za ribarstvo pišu ljudi u udobnim foteljama u toplim uredima. Općenito je to tako, najviše će ti o moru govoriti onaj koji mora vidija nije. Tako je to u svakom poslu, najglasniji su oni koji najmanje znaju. Udarate po malom čoviku, velikima idete niz dlaku. Velikim brodovima ne smijete ništa, niste pokušali niti regulirati njihov ribolov, odrediti kad i kako mogu, smanjiti broj dana barem. U jednoj noći plivarice ili danu koće se satare toliko toga i toliko štete napravi šta mi svi sportski i rekreacijski ribolovci ne možemo skupa u 365 dana. Dižete cijene dozvola, ribe ste ograničili nama na jedan komad po vrsti, ko je točno pisao taj prijedlog, možda dijete? Ubijate čoviku domaćem njegov gušt, relaksaciju, odmor nakon svakodnevnog stresa. Ubijate i tradiciju, to udičarenje se preko sportskih klubova i natjecanja prenosilo na djecu, izvlačilo ih se iz kuća da se više druže. Mogli bi se i dalje raditi na tome, da su manje na mobitelima i kompjuterima, a da im se u DNK od malih nogu usadi more i ljubav prema moru. To se može i dalje raditi ako ostavite dosadašnji zakon i ono sve što je do sada vrijedilo. Nigdje niste naveli razloge zbog kojeg se ide na ovakve promjene niti ih znanstveno utvrdili. Ako je razlog da se obnovi riblji fond, onda su jedini opravdani postupci da se regulira gospodarski ribolov, uvedu češće kontrole i obilasci, uvođenje "no-take" zona, kazne veće za ne pridržavanje propisa, kažnjavanje isto tako ekocida kada se ulje i nafta izlije u luci, kada jedinice lokalne samouprave "šerifovski" nasipavaju i nadopunjaju plaže šljunkom i tako uništavaju obalne vrste, lakše prijavljivanje kada se primjete kaznene radnje i da isto tako odmah po prijavi izađu na intervenciju nadležna tijela. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. |
| 614 | KRISTIJAN GRACIN | Opće odredbe , Članak 2. | Prijedloge i zakone vezane za ribarstvo pišu ljudi u udobnim foteljama u toplim uredima. Općenito je to tako, najviše će ti o moru govoriti onaj koji mora vidija nije. Tako je to u svakom poslu, najglasniji su oni koji najmanje znaju. Udarate po malom čoviku, velikima idete niz dlaku. Velikim brodovima ne smijete ništa, niste pokušali niti regulirati njihov ribolov, odrediti kad i kako mogu, smanjiti broj dana barem. U jednoj noći plivarice ili danu koće se satare toliko toga i toliko štete napravi šta mi svi sportski i rekreacijski ribolovci ne možemo skupa u 365 dana. Dižete cijene dozvola, ribe ste ograničili nama na jedan komad po vrsti, ko je točno pisao taj prijedlog, možda dijete? Ubijate čoviku domaćem njegov gušt, relaksaciju, odmor nakon svakodnevnog stresa. Ubijate i tradiciju, to udičarenje se preko sportskih klubova i natjecanja prenosilo na djecu, izvlačilo ih se iz kuća da se više druže. Mogli bi se i dalje raditi na tome, da su manje na mobitelima i kompjuterima, a da im se u DNK od malih nogu usadi more i ljubav prema moru. To se može i dalje raditi ako ostavite dosadašnji zakon i ono sve što je do sada vrijedilo. Nigdje niste naveli razloge zbog kojeg se ide na ovakve promjene niti ih znanstveno utvrdili. Ako je razlog da se obnovi riblji fond, onda su jedini opravdani postupci da se regulira gospodarski ribolov, uvedu češće kontrole i obilasci, uvođenje "no-take" zona, kazne veće za ne pridržavanje propisa, kažnjavanje isto tako ekocida kada se ulje i nafta izlije u luci, kada jedinice lokalne samouprave "šerifovski" nasipavaju i nadopunjaju plaže šljunkom i tako uništavaju obalne vrste, lakše prijavljivanje kada se primjete kaznene radnje i da isto tako odmah po prijavi izađu na intervenciju nadležna tijela. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. |
| 615 | KRISTIJAN GRACIN | Opće odredbe , Članak 1. | Prijedloge i zakone vezane za ribarstvo pišu ljudi u udobnim foteljama u toplim uredima. Općenito je to tako, najviše će ti o moru govoriti onaj koji mora vidija nije. Tako je to u svakom poslu, najglasniji su oni koji najmanje znaju. Udarate po malom čoviku, velikima idete niz dlaku. Velikim brodovima ne smijete ništa, niste pokušali niti regulirati njihov ribolov, odrediti kad i kako mogu, smanjiti broj dana barem. U jednoj noći plivarice ili danu koće se satare toliko toga i toliko štete napravi šta mi svi sportski i rekreacijski ribolovci ne možemo skupa u 365 dana. Dižete cijene dozvola, ribe ste ograničili nama na jedan komad po vrsti, ko je točno pisao taj prijedlog, možda dijete? Ubijate čoviku domaćem njegov gušt, relaksaciju, odmor nakon svakodnevnog stresa. Ubijate i tradiciju, to udičarenje se preko sportskih klubova i natjecanja prenosilo na djecu, izvlačilo ih se iz kuća da se više druže. Mogli bi se i dalje raditi na tome, da su manje na mobitelima i kompjuterima, a da im se u DNK od malih nogu usadi more i ljubav prema moru. To se može i dalje raditi ako ostavite dosadašnji zakon i ono sve što je do sada vrijedilo. Nigdje niste naveli razloge zbog kojeg se ide na ovakve promjene niti ih znanstveno utvrdili. Ako je razlog da se obnovi riblji fond, onda su jedini opravdani postupci da se regulira gospodarski ribolov, uvedu češće kontrole i obilasci, uvođenje "no-take" zona, kazne veće za ne pridržavanje propisa, kažnjavanje isto tako ekocida kada se ulje i nafta izlije u luci, kada jedinice lokalne samouprave "šerifovski" nasipavaju i nadopunjaju plaže šljunkom i tako uništavaju obalne vrste, lakše prijavljivanje kada se primjete kaznene radnje i da isto tako odmah po prijavi izađu na intervenciju nadležna tijela. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. |
| 616 | KRISTIJAN GRACIN | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Opće odredbe | Prijedloge i zakone vezane za ribarstvo pišu ljudi u udobnim foteljama u toplim uredima. Općenito je to tako, najviše će ti o moru govoriti onaj koji mora vidija nije. Tako je to u svakom poslu, najglasniji su oni koji najmanje znaju. Udarate po malom čoviku, velikima idete niz dlaku. Velikim brodovima ne smijete ništa, niste pokušali niti regulirati njihov ribolov, odrediti kad i kako mogu, smanjiti broj dana barem. U jednoj noći plivarice ili danu koće se satare toliko toga i toliko štete napravi šta mi svi sportski i rekreacijski ribolovci ne možemo skupa u 365 dana. Dižete cijene dozvola, ribe ste ograničili nama na jedan komad po vrsti, ko je točno pisao taj prijedlog, možda dijete? Ubijate čoviku domaćem njegov gušt, relaksaciju, odmor nakon svakodnevnog stresa. Ubijate i tradiciju, to udičarenje se preko sportskih klubova i natjecanja prenosilo na djecu, izvlačilo ih se iz kuća da se više druže. Mogli bi se i dalje raditi na tome, da su manje na mobitelima i kompjuterima, a da im se u DNK od malih nogu usadi more i ljubav prema moru. To se može i dalje raditi ako ostavite dosadašnji zakon i ono sve što je do sada vrijedilo. Nigdje niste naveli razloge zbog kojeg se ide na ovakve promjene niti ih znanstveno utvrdili. Ako je razlog da se obnovi riblji fond, onda su jedini opravdani postupci da se regulira gospodarski ribolov, uvedu češće kontrole i obilasci, uvođenje "no-take" zona, kazne veće za ne pridržavanje propisa, kažnjavanje isto tako ekocida kada se ulje i nafta izlije u luci, kada jedinice lokalne samouprave "šerifovski" nasipavaju i nadopunjaju plaže šljunkom i tako uništavaju obalne vrste, lakše prijavljivanje kada se primjete kaznene radnje i da isto tako odmah po prijavi izađu na intervenciju nadležna tijela. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. |
| 617 | KRISTIJAN GRACIN | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Prijedloge i zakone vezane za ribarstvo pišu ljudi u udobnim foteljama u toplim uredima. Općenito je to tako, najviše će ti o moru govoriti onaj koji mora vidija nije. Tako je to u svakom poslu, najglasniji su oni koji najmanje znaju. Udarate po malom čoviku, velikima idete niz dlaku. Velikim brodovima ne smijete ništa, niste pokušali niti regulirati njihov ribolov, odrediti kad i kako mogu, smanjiti broj dana barem. U jednoj noći plivarice ili danu koće se satare toliko toga i toliko štete napravi šta mi svi sportski i rekreacijski ribolovci ne možemo skupa u 365 dana. Dižete cijene dozvola, ribe ste ograničili nama na jedan komad po vrsti, ko je točno pisao taj prijedlog, možda dijete? Ubijate čoviku domaćem njegov gušt, relaksaciju, odmor nakon svakodnevnog stresa. Ubijate i tradiciju, to udičarenje se preko sportskih klubova i natjecanja prenosilo na djecu, izvlačilo ih se iz kuća da se više druže. Mogli bi se i dalje raditi na tome, da su manje na mobitelima i kompjuterima, a da im se u DNK od malih nogu usadi more i ljubav prema moru. To se može i dalje raditi ako ostavite dosadašnji zakon i ono sve što je do sada vrijedilo. Nigdje niste naveli razloge zbog kojeg se ide na ovakve promjene niti ih znanstveno utvrdili. Ako je razlog da se obnovi riblji fond, onda su jedini opravdani postupci da se regulira gospodarski ribolov, uvedu češće kontrole i obilasci, uvođenje "no-take" zona, kazne veće za ne pridržavanje propisa, kažnjavanje isto tako ekocida kada se ulje i nafta izlije u luci, kada jedinice lokalne samouprave "šerifovski" nasipavaju i nadopunjaju plaže šljunkom i tako uništavaju obalne vrste, lakše prijavljivanje kada se primjete kaznene radnje i da isto tako odmah po prijavi izađu na intervenciju nadležna tijela. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. |
| 618 | KREŠIMIR NIKŠIĆ | Ribolov u zaštićenim područjima, Članak 11. | Članak 11, točka (4) Uvesti u svakoj županiji nekoliko NO-TAKE zona kao u mediternskim zemljama, radi se o zonama apsolutne zabrane za sve vrste ribolova (športski ribolov, rekreacijski, gospodarski…) Uvesti/provoditi mjere lovostaja za određene vrste riba, lovostaj da bude apsolutno za sve vrste ribolova | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). |
| 619 | KREŠIMIR NIKŠIĆ | Pojmovi, Članak 3. | Članak 3, točka(1) Dozvoliti sportskim ribolovcima uzimanje određene količine tune u određenom terminu, tako je to riješeno u mediteranskim zemljama. Na kraju svi u našem okruženju love tu istu tunu osim nas. Možda uzimanje tune da bude obavezno prijaviti u aplikaciju pri ulasku u luku. Primjer Crna Gora – 3kg plus trofej, pod trofej spada tuna Primjer Italija – športski ribolovci imaju kvotu, kad se kvota popuni prekida se lov na tunu za njih | Nije prihvaćen | Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. |
| 620 | KREŠIMIR NIKŠIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Članak 14, točka(1) Komentar: Ovo ima smisla u koliko izlazak traje nekoliko dana jer se sad takav izlazak tretira kao jedan ribolov i stavlja se ograničenje od 5kg, trebalo bi se nekako evidentirati izlazak na nekoliko dana, a samim time i veća količina dopuštenog ulova. Prijedlog: Dodati u aplikaciju dio za one koji idu na more na nekoliko dana | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na konstruktivnom prijedlogu kojeg ćemo razmotriti prilikom nadogradnje aplikacije. |
| 621 | KREŠIMIR NIKŠIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Članak 10, točka (5) Komentar: Čemu ograničenje po vrstama u koliko postoji ograničenje od 5kg. Također kako spriječiti ulove istih vrsta na parangal. Većina riba s popisa(zubatac, krunaš, šampjer-kovač…) ne mogu se žive vratiti u svoje stanište zbog promjene tlaka, znači šteta će biti već učinjena prilikom izvlačenja na površinu. Na istim terenima se love sve ove vrste riba, teško je selektirati koja će se uloviti. Prijedlog: Ostaviti staro ograničenje 5kg plus kapitalac | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 622 | KREŠIMIR NIKŠIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Članak 10, točka (3) Komentar: Čemu ograničenje duljine lignje? Bolje je loviti na sitne lignje? Korištenjem veće lignje se selektira ulov koliko toliko, veće je vjerojatnost ulova kapitalnih primjeraka. Prijedlog: Izbrisati članak | Djelomično prihvaćen | Člankom 13. stavkom 2. trenutnog Pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru propisano je da glavonošci ulovljeni u sportskom i rekreacijskom ribolovu koji se zadržavaju, moraju biti označeni dubokim zarezivanjem glave u predjelu između očiju, osim lignji (Loligo vulgaris) namijenjenih za žive mamce pri čemu duljina plašta lignje namijenjene za živi mamac ne smije biti veća od 20 cm. Iako je ista odredba zadržana i u prijedlogu Pravilnika koji je bio na e-savjetovanju, uzimajući u obzir dostavljene komentare Ministarstvo je spremno korigirati odredbu kako bi se mogućnost korištenja glavonožaca za živi mamac proširila u odnosu na vrstu i na veličinu jedinke. |
| 623 | KREŠIMIR NIKŠIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Članak 7, točka (9) Komentar: Da li to znači da rekreativci mogu loviti i puštati tune, a sportski ribolovci ne smiju? Prijedlog: Dopuniti da i sportaši mogu loviti i puštati tune. | Primljeno na znanje | Rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tuna je zasebna kategorija rekreacijskog ribolova koja proizlazi iz članka 32. stavka 2. Zakona o morskom ribarstvu u kojoj je dozvoljeno uloviti i zadržati tunu. Ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. |
| 624 | KREŠIMIR NIKŠIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Članak 7, točka (8) Komentar: Parangali – kako pustiti ribe koje su progutale udice, mogućnost ulova više primjeraka jedne vrste(zubatac, škarpina…) | Primljeno na znanje | Ovim se Pravilnikom između ostalog želi postići unaprjeđenje ribolovnih praksi koje će doprinijeti smanjenju ribolovne smrtnosti pojedinih vrsta riba i drugih morskih organizama. Doprinos pojedinca i osvještavanje vlastite uloge u odnosu na promjene u stanju ribolovnih resursa ključno je za postizanje boljeg stanja okoliša. |
| 625 | KREŠIMIR NIKŠIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Članak 7, točka (4) Komentar: - Diskriminacija osoba sa invaliditetom ili osoba starije životne dobi u koliko ne smiju koristit elektro pogoneI(električne role, hidraulični vinč) - U koliko se ovdje misli na pramčane elektromotore to je nečuveno (ekološki prihvatljivi, prodaja u cijelom svijetu bez ograničenja) Prijedlog: Maknuti ovaj članak ili ga detaljno razraditi jer je moguće tumačenje na različite načine. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 626 | KREŠIMIR NIKŠIĆ | Ribolovni alati, njihova količina i karakteristike, Članak 6. | Članak 6, točka (1) Komentar: Ribolov lignji, zašto se ograničava broj varalica na sistemu kad postoji ograničenje od 5kg ulova. Izbrisati broj varalica na sistemu. Prijedlog: - povraz za lov glavonožaca, najviše dva (2) komada | Primljeno na znanje | Ministarstvo planira uskladiti odredbu u skladu s uobičajenom praksom. |
| 627 | KREŠIMIR NIKŠIĆ | Dozvole za sportski i rekreacijski ribolov za ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske, izuzev zaštićenih područja, Članak 4. | Članak 4, točka (5) Nema nigdje navedeno ribolov varalicama, zokama, jiggovima, da li to znači da je zabranjeno? Ne mora svaki sportski ribolovac imati dozvolu za veliku ribu da lovi varalicama/jiggovima. Prijedlog: Dodati: - Umjetnim varalicama | Primljeno na znanje | Ministarstvo će unaprijediti izričaj u članku 7. stavku 10. Pravilnika kako bi se jasnije uputilo na Pravilnik o obavljanju gospodarskog ribolova na moru mrežama stajaćicama, klopkastim, udičarskim i probodnim ribolovnim alatima te o ribolovu tramatom u kojem je između ostalog propisano da je u ribolovu udičarskim alatima dozvoljeno korištenje prirodnih ili umjetnih mamaca koji se postavljaju na udice kao i korištenje prirodnih ili umjetnih varalica. |
| 628 | KREŠIMIR MILETIĆ | Dozvole za sportski i rekreacijski ribolov za ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske, izuzev zaštićenih područja, Članak 4. | Godišnje dozvole trebaju vrijediti 365 dana od dana izdavanja, a ne isključivo za kalendarsku godinu. | Nije prihvaćen | Skrećemo pažnju da se novi Pravilnik donosi na temelju postojećeg Zakona o morskom ribarstvu koji zadaje osnovni okvir. Sva pravila i ograničenja koja se propisuju samim Zakonom ne mogu se izmijeniti odredbama Pravilnika jer je Pravilnik propis nižeg reda. Slijedom navedenog skrećemo pažnju na članak 28. stavak 1. točke a) i b) Zakona o morskom ribarstvu u kojem je propisano da se godišnje dozvole izdaju za kalendarsku godinu. |
| 629 | KREŠIMIR MILETIĆ | Dozvole za sportski i rekreacijski ribolov za ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske, izuzev zaštićenih područja, Članak 4. | 2. godišnje dozvole vrijede 365 dana od dana izdavanja. | Nije prihvaćen | Skrećemo pažnju da se novi Pravilnik donosi na temelju postojećeg Zakona o morskom ribarstvu koji zadaje osnovni okvir. Sva pravila i ograničenja koja se propisuju samim Zakonom ne mogu se izmijeniti odredbama Pravilnika jer je Pravilnik propis nižeg reda. Slijedom navedenog skrećemo pažnju na članak 28. stavak 1. točke a) i b) Zakona o morskom ribarstvu u kojem je propisano da se godišnje dozvole izdaju za kalendarsku godinu. |
| 630 | KREŠIMIR MILETIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Stavak 5. je u suprotnosti sa člankom 22. Zakona o morskom ribarstvu (NN 62/17, 130/17, 14/19, 30/23, 14/24) koji propisuje ''U malom obalnom ribolovu dopušteno je dnevno uloviti i/ili sakupiti ukupno do pet kilograma ribe i drugih morskih organizama, a dopuštena dnevna količina ulova može biti veća za masu jedne ribe ili drugoga morskog organizma kojom se premašuje dopuštenih pet kilograma. Kao pravni akt niži od zakona, podzakonski akt ne smije biti u suprotnosti s odredbama zakona; u protivnom slučaju nadležna ga tijela (u Hrvatskoj Ustavni sud) mogu ukinuti ili poništiti. Vrste podzakonskih akata jesu: uredbe, pravilnici, naredbe i naputci, koji imaju nejednaku pravnu snagu. Uz navedeno, dosadašnja odredba 5kg + 1 riba je sasvim dovoljna i opravdana. | Nije prihvaćen | Člankom 22. Zakona o morskom ribarstvu propisane su odredbe za mali obalni ribolov koji spada u gospodarsku kategoriju i koji obavlja fizička osoba, na temelju povlastice za mali obalni ribolov. |
| 631 | KREŠIMIR KUČIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Mišljenja sam da je dosadašnji zakon o 5kg + trofejni primjerak bio primjeren i zadovoljavajuć. Trenutni prijedlog o ograničenju ulova po komadima nema nikakvog smisla, pogotovo kad se uzme u obzir da su njime obuhvaćene i vrste koje prema trenutno dostupnim podacima nisu ugrožene, te je na njih i ukinut lovostaj. Glavni problem je u gotovo nepostojećim kontrolama na moru, i donošenje ovakve odluke o ograničavanju ulova po komadima neće ništa riješiti. Rješenje leži u stvarnim kontrolama na moru (i po ugostiteljskim objektima), uz poželjno uvođenje ciljanih NO TAKE zona kako za sportsko-rekreativni, tako i za gospodarski ribolov. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 632 | KREŠIMIR KUČIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Točka 4 nije dovoljno jasno definirana, da li se odnosi na pogon plovila ili na pogon samog ribolovnog alata. Ako se radi o pogonu plovila (elektromotor sa GPS pozicioniranjem) mišljenja sam da je prijedlog potpuno promašen. Intencija je da se smanji negativan utjecaj sidrenja na morsko dno, što se izravno postiže upotrebom elektromotora sa GPS lockom koji tada služi kao sidro. Također elektro pogon je daleko ekološki prihvatljiviji od klasičnog pogona na fosilna goriva. Ako je pak prijedlog usmjeren na pogon samog ribolovnog alata, onda je vrlo nepovoljan prema ljudima sa smanjenom pokretljivošću ili starijim osobama. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 633 | KREŠIMIR KUČIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Povećanje cijene nije opravdano. Novi pravilnik ima za cilj smanjiti prava ribolovaca, a u isto vrijeme se povećavaju naknade. Godinama ranije je sve počelo kad je ukinuta jedinstvena godišnja dozvola i uvedene su posebne dozvole za rasvjetu i pojedine alate. Sada je u planu povećanje naknade za svaku pojedinu dozvolu i to će vjerojatno rezultirati sa manje izdanih dozvola. Djelomično iz stvarnih socio-ekonomskih razloga, a djelomično iz protesta. | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 634 | KREŠIMIR KUČIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Mišljenja sam da je novi izmijenjeni pravilnik u mnogočemu vrlo nepovoljan, i dodatna ograničenja neće imati nikakav pozitivan učinak na riblji fond i morski eko sustav. Rezultat je samo povećana represija i nezadovoljstvo sportskih i rekreativnih ribolovaca. Stari (trenutno važeći) pravilnik je u suštini dobar, međutim glavni problem je u vrlo malim, na nekim područjima gotovo nepostojećim kontrolama na moru. Dakle nejasno je sa kojim ciljem su predložene neke izmjene trenutno važećeg pravilnika, osim da se možebitno pogoduje određenim interesnim skupinama a nauštrb prava sportskih i rekreativnih ribolovaca. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 635 | KREŠIMIR KAPITANOVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | postojeći pravilnik je dobar , samo da se počne više paziti da se ne lovi nedorasla riba i sva riba dok je u vremenu svog mrijesta. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 636 | KREŠIMIR JEĐUD | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | primjedbe na članak 7. Stavak 4.: - primjena negativno utječe na uništavanje dna - primjena negativno utječe na zagađivanje okoliša jer se mogu koristiti samo benzinski motori - primjena diskriminira starije ribolovce koji ne mogu samo korištenjem fizičke snage održavati plovilo na mjestu | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 637 | KLAUDIO JURIŠEVIČ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Ostavite stari pravilnik. Povećajte kontrolu i povećajte iznose kazni. | Primljeno na znanje | Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Svjesni da postoji potreba postizanja snažnijeg odvraćajućeg efekta sankcija, ovo pitanje kao i daljnje osnaživanje sustava praćenja, kontrole i nadzora će se dublje razmatrati prilikom revizije zakonskog okvira. |
| 638 | KAZIMIR CURIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Molim predlagatelje Pravilnika da pogledaju kakva se riba "ulovljena" koćama stavlja u prodaju na našim ribarnicama, pogotovo ona koja ide u Italiju za izvoz. Dosadašnja odredba od 5 kg ulova i jedan kapitalac je logična i prirodna. Umjesto da se bavite restrikcijama za športske ribolovce bilo bi bolje da se pozabavite povećanjem ribljeg fonda tako da uvedete zone Jadranskog mora na kojima je potpuno zabranjen ribolov na određeni vremenski rok i to u suradnji sa znansvenicima i Institutom gdje i kada je to povoljno za učiniti! Koćarima zabranite upotrebu alata koji uništavaju morsko dno poput rampona i ekscentar plugova, gdje neke koće u Jadranu vuku i više komada istovremeno te u potpunosti uništavaju dno(preoru ga) i neselektivno kupe u mrežu mlađ i sitnu ribu i organizme. Zna se da najviše posla posada na koći ima oko razvrstavanja ribe i bacanja pobijene sitneži u more. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 639 | KAZIMIR BOGOVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | U potpunosti podržavamo pravilnik o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru. Imajući u vidu da je smisao sportskog i rekreacijskog ribolova da si pojedinac može priuštiti odlazak na more kao rekreaciju u bilo kojem trenutku, na bilo koju lokaciju bez ograničenja u veličini i snazi plovila te uloviti po jedan primjerak visoko cijenjene ugrožene vrste ribe za pojesti plus 5 kilograma ostale ribe koje nisu interesantne za prodaju. To nam daje za pravo da zaključimo kako oni kojima je to malo ne love ribu za konzumaciju nego za daljnju prodaju. Nažalost uvijek kao i do sada biti će pojedinaca koji će biti u prekršaju u ulovu i u prodaji. Svi zajedno bismo trebali sudjelovati u zaštiti ribljeg fonda za buduće generacije i svaku zaštitu naših resursa podržavamo stoga se zahvaljujemo onima koji su predložili ovaj pravilnik i nadamo se da će uskoro biti usvojen. Udruga malih priobalnih ribara Jadrana | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 640 | KATARINA VRCAN | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Stavak 4 brisati : Objašnjenje : Diskriminacija starih i nemoćnih sportskih ribolovaca | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 641 | KATARINA VRCAN | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Kao bivša profesionalka i dugogodišnja sportska ribolovka ( 11 svjetskih medalja uključujući i pojedinačno i ekipno svjetsko zlato ) predlažem brisanje stavka 5. Objašnjenje : Nema potrebe ograničavati broj pojedinih jedinki kad je Pravilnikom već određena maksimalna količina ulova od 5 kilograma plus najveci primjerak . Dovoljno je uvesti minimalnu dozvoljenu veličinu za kovača i zubaca krunaša i povećati minimalne dozvoljene veličine za gofa, zubaca i škarpinu . | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje minimalnih veličina za pojedine vrste riba i korekciju postojećih. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. |
| 642 | KARLO KAŠTELANAC | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Postojeci pravilnik se moze poboljsati, ali ovo definitivno nije korak prema tome. Umjesto strozih pravila (koja su vec i danas dovoljno stroga), treba uvest vise kontrole i kao sto vecina tvrdi, "no take zone" u kombinaciji sa smislenim lovostajima. Kako je moguce da toliko ljudi u komentarima vidi situaciju na isti nacin, dok ljudi koji rade ovakve prijedloge imaju drugacije vidjenje. Jedino sto mi pada napamet kada citam ovaj prijedlog je da se iz nekog razloga zeli smanjit broj sportskih/rekreacijskih ribolovaca sto uopce nema smisla te je pitanje kome je to u interesu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). |
| 643 | KAJA HRABAR | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani, smatram da prijedlog novog Zakona o sportskom ribolovu nije dobar, posebice u dijelu koji se odnosi na ograničenja ulova pojedinih vrsta i primjeraka. Umjesto dodatnih administrativnih prepreka i strožih ograničenja za sportske ribolovce, smatram da bi prioritet trebao biti na strožoj kontroli na moru, provođenju važećih zakona te uvođenju što većeg broja no-take zona koje su ključne za očuvanje ribljeg fonda. Također predlažem da se razmotri uvođenje sezonskih lovostaja za sve riblje vrste u trajanju od barem mjesec dana, što bi dugoročno pomoglo obnovi mora. Nova papirologija i dodatni zahtjevi koji dolaze s ovim prijedlogom zakona su pretjerani i nepotrebno kompliciraju ono malo slobodnog vremena koje sportski ribolovci imaju. Mnogi od nas izlaze na more tek nekoliko puta godišnje i prelaze desetke milja kako bi došli do dobrih pozicija, a prema ovom prijedlogu – nakon ulova jedne kvalitetne ribe – bili bismo prisiljeni vratiti se kući. To je nelogično i demotivirajuće. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava te pozdravljamo odgovorno ponašanje svakog pojedinca. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje lovostaja. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. |
| 644 | KAJA HRABAR | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Poštovani, smatram da prijedlog novog Zakona o sportskom ribolovu nije dobar, posebice u dijelu koji se odnosi na ograničenja ulova pojedinih vrsta i primjeraka. Umjesto dodatnih administrativnih prepreka i strožih ograničenja za sportske ribolovce, smatram da bi prioritet trebao biti na strožoj kontroli na moru, provođenju važećih zakona te uvođenju što većeg broja no-take zona koje su ključne za očuvanje ribljeg fonda. Također predlažem da se razmotri uvođenje sezonskih lovostaja za sve riblje vrste u trajanju od barem mjesec dana, što bi dugoročno pomoglo obnovi mora. Nova papirologija i dodatni zahtjevi koji dolaze s ovim prijedlogom zakona su pretjerani i nepotrebno kompliciraju ono malo slobodnog vremena koje sportski ribolovci imaju. Mnogi od nas izlaze na more tek nekoliko puta godišnje i prelaze desetke milja kako bi došli do dobrih pozicija, a prema ovom prijedlogu – nakon ulova jedne kvalitetne ribe – bili bismo prisiljeni vratiti se kući. To je nelogično i demotivirajuće. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje lovostaja. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. |
| 645 | JURICA LUKETIN | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani ako mislite da su sportski ribolovci odgovorni za ovako stanje u morskom okolišu onda nikad niste bili na našem Jadranu. Većina sportskih ribolovaca plaća i ovako skupe dozvole ,te izađe godišnje lovit ribu ,ako mu to dopusti vrijeme i obveze desetak puta te ne ulovi ni za pošten ručak. Ako želite sačuvat Jadran treba 1.uvest zone u kojima je zabranjen svaka vrsta ribolova 2. zabranit nasipavanje plaža koje uništava cijeli obalni pojas. 3. zabranit betoniranje obale 4. smanjit preveliku čarter flotu koja svojim sidrenjem i otpadom uništava sve Samo šta vama nije u interesu sačuvati Jadran za iduće naraštaje nego pogodovanje pojedinim skupinama i izmišljate kako nas male ljude ograničiti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. Ostale mjere koje predlažete nisu u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. |
| 646 | JURICA JAKOVLJEVIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Ovaj članak je neprovediv i besmislen , treba ga maknuti iz pravilnika, | Nije prihvaćen | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. |
| 647 | JURICA JAKOVLJEVIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Prema zakonu o zaštiti prirode cilj je zaštititi spolno nedozrele jedinke pojedinih vrsta riba. Ako je zakonodavcu cilj zaštititi pojedine vrste onda neće onemogućiti ulov pojedinih jedinki u rekreacijskom i sportskom ribolovu već će zabraniti privredni ribolov mrežama koje love nedorasle vrste riba a zatim takve nedorasle nude na tržnicama (a ostatak lopatama vračaju u more)ali kontrole inspekcije nema ili isto ne primjećuju .Pored izlova nedoraslih vrsta riba mrežama ruju morsko dno i uništavaju staništa morskih riba i drugih organizama . Isto tako ovaj Zakonodavac je donio i Pravilnik o ribolovu jegulje gdje u cilju zaštite Jadranske jegulje zabranjuje rekreacijski i sportski ribolov a dozvoljava privredni ribolov gdje se u jednom ribolovu uhvati više jegulja nego svi ribolovci zajedno tijekom cijele godine . Pitam se dali je pravilnik o ribolovu jegulje kao i ovaj Pravilnik o rekreacijskom i sportskom ribolovu na moru dobio suglasnost Državnog zavoda za zaštitu prirode. Mislim da nije . | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 648 | JURICA JAKOVLJEVIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Prijedlog podizanja cijena naknade dozvola za sportski i rekreacijski ribolov je nejasan.Do sad su ribolovne dozvole za more obzirom na naš standard bile prilično visoke a podizanjem cijena ribolovnih dozvola samo se stvara dodatni revolt utoliko više jer ribičima nije jasno u šta se koriste sredstva ribolovnih dozvola .U slatkovodnom ribarstvu se zna koliko sredstava po ribolovnoj dozvoli dobiva Ministarstvo i da su ta sredstva namijenjena za monitoring ribolovnih voda .Ostatak sredstava ribolovnih dozvola ovlaštenik koristi za izradu Plana upravljanja ,poribljavanja ribolovnih voda i organiziranje i provedbu ribočuvarske zaštite ribolovnih voda .Svega toga u u morskom ribarstvu nema pa se ribolovci pitaju na šta se koriste i gdje završavaju ne mala sredstva od prodanih ribolovnih dozvola. | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. Raspodjela sredstava koja potječu od dozvola za sportski i rekreacijski ribolov propisuje se Pravilnikom o sportskom i rekreacijskom ribolovu, na temelju članka 13. stavka 6. Zakona o morskom ribarstvu. Što se tiče dijela sredstava koja se zadržavaju u Državnom proračunu, ona se koriste u skladu s člankom 13. stavkom 3. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 649 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | konkretnije posljedice, što je umanjilo učinkovitost podnesene predstavke. Ništa čudno s obzirom na to da prema godišnjim izvješćima Povjerenika za informiranje (dostupno na https://pristupinfo.hr/dokumenti-i-publikacije-izvjesca-o-provedbi-zppi/izvjesca-o-provedbi-zppi/) većina tijela državne uprave muku muči s ispunjavanjem obveza vezanih uz savjetovanje, kao uostalom i ovo Ministarstvo prema vlastitim izvješćima (dostupna na https://poljoprivreda.gov.hr/sluzbenik-za-informiranje/106). Tada se Ministarstvo izjasnilo da će radi lakšeg snalaženja ribolovaca u primjeni odredbi različitih propisa koji se odnose na sportski i rekreacijski ribolov izraditi brošuru koja će na jednom mjestu objediniti sve značajne elemente za sportski i rekreacijski ribolov. Nisam uspio pronaći informacije o tome da je brošura izrađena pa je ili nema, ili nije objavljena na način da ima dovoljan doseg. Navedenu brošuru ne mogu pronaći na stranicama Ministarstva ili povezanim stranicama kao ni općenitom pretragom na Internetu. Javno vidljivi postupci Ministarstva vezano uz ovo savjetovanje u suprotnosti su sa sadržajem Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (NN, br. 140/2009) (https://tinyurl.com/2zyhwee4). Zanemarimo li pravnu obvezu objave dokumenata koji nedostaju u ovom savjetovanju, nejasno je zašto Ministarstvo opetovano izbjegava koristiti dobrovoljne mogućnosti za kvalitetnu provedbu savjetovanja s javnošću, informacije o kojima se mogu pronaći u brojnim dostupnim dokumentima, primjerice na stranicama Povjerenika za informiranje (https://pristupinfo.hr/dokumenti-i-publikacije-izvjesca-o-provedbi-zppi/prirucnici/) ili u javno objavljenim isporučevinama raznih projekata financiranih javnim novcem (npr. Priručnik za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću dostupan na https://udruge.gov.hr/pristup-informacijama/savjetovanje-sa-zainteresiranom-javnoscu/prirucnik-za-savjetovanje/306). Štoviše, Ministarstvo je propustilo objaviti vijest o provedbi ovog savjetovanja na Internet stranici Uprave za ribarstvo (https://ribarstvo.mps.hr/) kao i Internet stranici Programa prikupljanja podataka u ribarstvu (https://podaci.ribarstvo.hr/). Istovremeno na prvoj su uskličnicima istaknute obavijesti o radionicama i dodjeli potpora za gospodarski ribolov, a na drugoj je riječima „važno!“ istaknuta obavijest o planu objava službene statistike o ribarstvu u 2025. godini. Postavlja se pitanje prioriteta Ministarstva u načinu informiranja ciljanih korisnika. Siguran sam da je Ministarstvo sa svim gore navedenim činjenicama dobro upoznato s obzirom na to da je u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama odlukom odredilo službenu osobu mjerodavnu za rješavanje i ostvarivanje prava na pristup informacijama (https://poljoprivreda.gov.hr/sluzbenik-za-informiranje/106). Način provedbe komunikacije ostavlja dojam ograničenog interesa za uključivanje zainteresirane javnosti, u ovom slučaju primarno sportskih i rekreacijskih ribolovaca kao najbrojnije skupine dionika koja je izravno obuhvaćena mjerama upravljanja u ribarstvu. Postavlja se pitanje transparentnosti u radu Ministarstva i primjene pristupa donošenje odredbi uzimanjem u obzir znanstveno utemeljenih podataka. Treba imati na umu da učinkovitost provedbe zakona i podzakonskih propisa zahtijeva podršku i participaciju dionika u provedbi na terenu. Nezainteresiranost Ministarstva za komunikaciju prema osobama koje sudjeluju u negospodarskom ribolovu na moru očituje se u cijelom nizu desetljećima javno (ne)dostupnih podataka. Na Internet stranici Uprave za ribarstvo (https://ribarstvo.mps.hr/) koja je najistaknutije mjesto izravne komunikacije Ministarstva prema dionicima u resoru ribarstva, najvidljiviji dio koji bi mogao biti interesantan sportskim i rekreacijskim ribolovcima odnosi se na prodaju dozvola. U dijelu „Publikacije“ nema niti jedne publikacije namijenjene sportskim i rekreacijskim ribolovcima. U dijelu „Radionice“ nema niti jednog poziva ili obavijesti o održanoj radionici namijenjenoj sportskim i rekreacijskim ribolovcima. U dijelu „Studije“ navedene su uglavnom one koje se tiču sitne plave ribe, a jedine koje su vezane na monitoring naselja riba izrađene su prije 15 godina i u njima nema spomena sportskog ili rekreacijskog ribolova na moru. Sociološka studija o preferencijama vodi na „error 404“, drugim riječima nije dohvatljiva. U dijelu „Rekreacijski i športski ribolov na moru“ suhoparno se citira djelomičan sadržaj Pravilnika i nudi podizbornik za kupnju dozvola. U dijelu „Zakonska regulativa“ nije postavljen pročišćeni tekst Pravilnika o športskom i rekreacijskom ribolovu na moru već se od korisnika očekuje da pregledava pravilnik i njegovih šest dopuna. U dijelu „Podrška korisnicima“ jedini relevantan link je, pogađate, kupnja dozvola. U dijelu „Planovi upravljanja“ nema plana upravljanja koji se tiče sportskog i rekreacijskog ribolova na moru. Pokušate li doći do neke statistike, otvorit će vam se stranica bez sadržaja sa upisanim naslovom „Statistika“ (vidi https://ribarstvo.mps.hr/default.aspx?id=69 ). U skladu sa svime gore navedenim, komunikacija Ministarstva prema sportskim i rekreacijskim ribolovcima u velikoj mjeri je svedena na prodaju dozvola, bez dodatnih edukativnih ili informativnih sadržaja. Inače, na stranici je još uvijek upisan i pogrešan naziv Ministarstva, u dijelu „Kontakti“. Koliko mi je poznato, Uprava za ribarstvo nema otvorenih profila na društvenim mrežama. Slična je situacija i na stranici Programa prikupljanja podataka u ribarstvu RH (https://podaci.ribarstvo.hr/) koju možete posjetiti putem izravne poveznice sa stranice Uprave. U arhivi novosti ne može se pronaći vijesti izravno relevantne sportskim i rekreacijskim ribolovcima. Službeni statistički podaci o morskom ribarstvu (godišnji izvještaji) ne obuhvaćaju sportski i rekreacijski ribolov na moru i negospodarski ribolov tretiraju kao nepostojeću kategoriju ribarstva. Drugi podaci o ribarstvu, u dijelu koji se tiče sportskog i rekreacijskog ribolova na moru (osim podataka objavljenih prije nekoliko dana) donose samo dvije pilot studije jedna od kojih je 15.4.2025. nestala s ovog linka (?) (https://podaci.ribarstvo.hr/drugi-podaci-o-ribarstvu/sportski-i-rekreacijski-ribolov-na-moru/) o kojima ću više raspravljati kasnije, dok socio-ekonomski podaci opet ignoriraju postojanje negospodarskog ribolova, a sportski i rekreacijski ribolov se u biološkim podacima spominje na razini crtica u godišnjim izvještajima koje priprema Institut za oceanografiju i ribarstvo. Od 2018. do 2023. godine u ovim se izvještajima spominje isključivo rekreacijski ribolov tune, ako i to (https://podaci.ribarstvo.hr/drugi-podaci-o-ribarstvu/bioloski-podaci/). Na stranici namijenjenoj protokolima sportskog/rekreacijskog ribolova stoji obavijest da „traženi sadržaj trenutno nije dostupan ovdje.“ (https://podaci.ribarstvo.hr/metodologije-i-protokoli/protokoli-sportskog-rekreacijskog-ribolova/). U dijelu „Publikacije“ nema onih koje se izravno bave sportskim i rekreacijskim ribolovom na moru. Institut za oceanografiju i ribarstvo koji je prema članku 8. točki 4. Zakona o morskom ribarstvu odgovoran za prikupljanje bioloških podataka u okviru godišnjeg plana prikupljanja podataka kao i za monitoring potreban za procjenu učinaka svih ili pojedinih oblika ribolova na morski ekosustav, na svojim Internet stranicama (https://galijula.izor.hr/) nudi tek kratki opis projekta Praćenje bioloških bogatstava mora u sklopu Nacionalnog plana prikupljanja podataka u ribarstvu Republike Hrvatske, bez poveznica na podatke ili rezultate (https://galijula.izor.hr/projekti/dcf/). Dio tih podataka ipak se pod kapom drugog ministarstva (Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije) na stranici IOR-a (?) https://vrtlac.izor.hr/ords/bazapokpub/bindex. Kritiku ovdje valja uputiti i Hrvatskom savezu za sportski ribolov na moru (HSSRM) koji u svom radu također ne pokazuje dovoljan interes za ostvarivanje kvalitetne komunikacije s članovima i edukaciju o temama koje nadilaze okvire obavijesti o provedenim natjecanjima i sportskim uspjesima. Ovakva situacija ne iznenađuje s obzirom na ciljeve i popis djelatnosti naveden u Statutu Saveza koji su isključivo sportskog karaktera (https://www.hssrm.hr/admin/dokumenti/uploads/files/2024-01-09-09-24-25-4.%20STATUT%202023.pdf). Unatoč tome što je s donošenjem ovog prijedloga Pravilnika kao i nekim odredbama koje su u njega uklopljene bio upoznat znatno prije njegovog upućivanja u proceduru e-savjetovanja, HSSRM nije iskoristio mogućnost da značajnije uključi svoje članstvo u proces izrade prijedloga koji će biti upućeni Ministarstvu. Vidljivo je da je Izvršni odbor HSSRM još 10.9.2024. donio Odluku kojom se imenuju predstavnici za Povjerenstvo za izradu ovog prijedloga Pravilnika (https://tinyurl.com/ynhkx584) pa možemo pretpostaviti da već barem pola godine imaju neke informacije o nacrtu prijedloga. Jedina prema široj javnosti upućena informacija o tome je objava predsjednika Saveza od 1.4.2025. nastala gotovo tjedan dana nakon otvaranja savjetovanja pod pritiskom zainteresirane javnosti (https://www.hssrm.hr/novost-savjetovanje-pravilnik-o-sportskom-i-rekreacijskom-ribolovu). Ova objava tada je dostavljena i udrugama članovima Saveza pa je jasno da većinu njih o detaljima procesa donošenja pravilnika Savez prethodno nije obavijestio. Iz ove objave može se doznati da HSSRM jest bio pozvan da doprinese izradi nacrta i da je tu priliku konzumirao više puta u razdoblju netom prije donošenja prijedloga što je do tada bila jedina široj javnosti poznata informacija o možebitnom sastavu radne skupine koja je ovaj prijedlog donijela. Unatoč tome što se u objavi tvrdi da je HSSRM „iznio argumente Saveza i nezadovoljstvo predloženim promjenama“ te o tome uputio dopis Upravi za ribarstvo, nema nikakvih konkretnih informacija o tome koje je prigovore Savez uputio Upravi niti je spomenuti dopis javno objavljen. Znakovito je međutim da se HSSRM ovdje o prijedlogu izjašnjava kao „izrazito nepovoljnom za sportski ribolov na moru“ te da se napominje da „na određene segmente Savez nije mogao utjecati obzirom da imaju podršku znanstvene struke“. Zahtjev za pristup informacijama vezano uz objavu HSSRM, kao tijelu javne vlasti, a u opsegu koji je predviđen i dozvoljen Zakonom o pravu na pristup informacijama poslao sam 7.4.2025.. Savez me je 16.4.2025. obavijestio da nije vlasnik dijela traženih informacija pa je zahtjev preusmjerio na Ministarstvo. Također me je obavijestio da su članovi Povjerenstva potpisali izjavu o povjerljivosti vezano uz postupak donošenja ovog prijedloga Pravilnika. U skladu s time, nije moguće komentirati kakve je prijedloge Upravi za ribarstvo uputio HSSRM. Čak i ako su članovi povjerenstva izjavom onemogućeni u davanju informacija o procesu izrade ovog prijedloga Pravilnika, Savez zastupaju i drugi ljudi koji tamo nisu sjedili. Ukoliko se Savez ovim ugovorom obvezao da nitko iz tijela HSSRM neće javno nastupati vezano uz prijedlog, utoliko mi nije jasno zašto su odgovorne osobe uopće pristale sudjelovati u radu Povjerenstva. Jedno od ključnih pitanja koje se u ovom kontekstu ne smije zanemariti je činjenica da je pregovaračka pozicija HSSRM u slučaju sudjelovanja predstavnika Saveza u prilagodbi nacrta Pravilnika u startu uvelike oslabljena s obzirom na to da se rad Saveza izravno financira od prodaje dozvola, u skladu s člankom 17. Pravilnika koji je na snazi odnosno člankom 21. ovog prijedloga Pravilnika. Iz godišnjeg izvješća o radu HSSRM za 2024. godinu vidimo da od ukupno 855.140,64 eura prihoda, preko 81% dolazi od prodaje dozvola i s njima povezanih članskih iskaznica. Ovo je u trenutku pisanja ovog komentara jedini godišnji izvještaj o radu koji je dostupan na stranici Saveza koji javno ne objavljuje ni godišnja financijska izvješća, financijski plan niti plan rada za pojedinu godinu koje je dužan izraditi na temelju Zakona o udrugama (NN, br. NN 74/14., 70/17., 98/19., 151/22.) (https://tinyurl.com/54uj7dve) odnosno Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (NN, br. 121/14., 114/22.) (https://tinyurl.com/2uzjf3ru) i s njime povezanog Pravilnika o sustavu financijskog upravljanja i kontrola te izradi i izvršavanju financijskih planova neprofitnih organizacija (NN, br. 119/15., 134/22.) (https://tinyurl.com/mryvdtvc). Iz objavljenih zapisnika Skupštine vidimo da se ovi dokumenti redovito izrađuju (https://www.hssrm.hr/dokumenti-kategorija.php?id=7), na očigledno primjeren način (revizorska izvješća objavljuju se na https://www.hssrm.hr/dokumenti-kategorija.php?id=16), ali je njihovo neobjavljivanje odraz netransparentnog rada HSSRM. Savez pritom ne ispunjava ni zakonske obveze objave godišnjih planova, programa, strategija, uputa, izvješća o radu, financijskih izvješća i drugih odgovarajućih dokumenata na Internetskim stranicama koji se odnose na područje rada tijela javne vlasti, koje kao tijelo javne vlasti (https://tjv.pristupinfo.hr/?search=hrvatski+savez+za+sportski+ribolov+na+moru) ima prema članku 10. Zakona o pravu na pristup informacijama. Istovremeno, Savez u Izvješću o provedbi zakona o pravu na pristup informacijama Povjereniku za informiranje šalje informacije o tome kako su ovi dokumenti objavljeni (https://www.hssrm.hr/admin/dokumenti/uploads/files/2025-01-28-11-37-31-Godisnje_izvjesce.pdf). Stavimo li to u kontekst primjera dobre prakse, za ostvarivanje financijske podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva (https://zaklada.civilnodrustvo.hr/) koja je vodeća javna institucija za suradnju, povezivanje i financiranje organizacija civilnoga društva u RH, jedan od osnovnih kriterija je zadovoljavanje uvjeta o postojanju prikladnog načina javnog objavljivanja programskog i financijskog izvještaja o radu (na mrežnim stranicama udruge ili na drugi odgovarajući način) bez obzira na zakonske obaveze. Iz jedinog objavljenog godišnjeg izvješća o radu Saveza teško je utvrditi je li Savez u 2024. godini isplatio bilo kakva sredstva za potrebe javnih natječaja uz suglasnost Ministarstva, isključivo za financiranje ili sufinanciranje projekata zaštite i očuvanja mora, istraživanja vezanih uz procjene utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na stanje živih bogatstava mora, projekata vezanih uz promidžbu sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, istraživanja vezanih uz gospodarski i društveni značaj sportskog i rekreacijskog ribolova na moru prema članku 17. važećeg Pravilnika. Iz Tablice 3.2 ovog izvješća koja donosi pregled rashoda HSSRM u 2024. teško je utvrditi je li za neke od navedenih usluga Savez prethodno objavio javni natječaj, s obzirom na to da su na stranici dostupne samo informacije o natječaju provedenom u rujnu 2024. godine (https://www.hssrm.hr/dokumenti-kategorija.php?id=27). S obzirom na selektivnu objavu raznih dokumenata na Internet stranici HSSRM, teško je utvrditi i kako je Savez od 2017. do danas trošio namjenska sredstva iz članka 17. Pravilnika te koliko je natječaja do sada uopće provedeno. Procedura donošenja odluke o raspodjeli sredstava po javnom natječaju HSSRM donesena je tek u ožujku 2021. godine pa se postavlja pitanje kako su natječaji provedeni u prethodnim godinama. Ove informacije navodim da ukažem na to da čak i ako se Ministarstvo oslonilo na HSSRM za ostvarivanje primjerene komunikacije ideja koje se u radnim skupinama prenose predstavnicima HSSRM, u praksi Savez ne prenosi obrazloženja za postupke Ministarstva prema zainteresiranoj javnosti i nedovoljno je transparentan u svom redovnom poslovanju. HSSRM nije preuzeo aktivnu ulogu u raspravi o ovom prijedlogu Pravilnika i netransparentnim poslovanjem skreće fokus s vrlo opipljivih i vrlo pozitivnih aktivnosti koje se pod kapom Saveza provode. Dotacijama klubovima iz proračuna Saveza financiraju se i provode škole ribolova kroz koje je prošlo tisuće djece (u jednoj od kojih sam i sam napravio prve korake kao ribolovac) i organiziraju brojna službena i neslužbena natjecanja. Savez omogućuje nastupe reprezentacijama u više kategorija koje desetljećima ostvaruju zapažene uspjehe na međunarodnoj razini (čega sam također bio dio), u opsegu vjerojatno većem nego u bilo kojem drugom sportu u RH, iz čega je razvidan veliki značaj Saveza i uloge koju obavlja. Vratimo li se na ovaj prijedlog Pravilnika, s obzirom na to da su prihodi Saveza uglavnom vezani uz prodaju sportskih dozvola, pitanje je kakvu inicijativu HSSRM može uputiti prema Ministarstvu da se primjerice podvodni ribolov uvrsti u Pravilnik kao kategorija u rekreacijskom ribolovu ako znamo da će time broj sportskih dozvola i s njima povezanih članarina značajno pasti, a time i prihod Saveza? Kakvu inicijativu Savez može imati za primjereno određivanje cijene dozvola ako je prihod Saveza uvelike vezan za prihod ostvaren prodajom dozvola (ne radi se o fiksnim paušalnim iznosima već o postotku od prodaje)? Normalno je da predstavnici HSSRM moraju razmišljati o osiguravanju ukupnih prihoda udruge koji će omogućiti neometan rad Saveza i financiranje svih aktivnosti i potreba predviđenih Statutom udruge, što od njih uostalom očekuju i njihovi članovi. U skladu s time, kakvu poziciju HSSRM uopće može zauzeti u slučajevima kada se treba suprotstaviti pojedinim odredbama koje idu na štetu sportskog i rekreacijskog ribolova na moru ako im Ministarstvo vrlo lako može oduzeti osnovnu liniju financiranja za rad? Savez se ovdje nalazi u svojevrsnom „sukobu interesa“ gdje radom u korist svojih članova (npr. osiguravanjem prikladnog financiranja iz prodaje dozvola) istovremeno rade protiv svojih članova (dozvole su skuplje). U tom smislu je moguće tvrditi da bi se financiranje rada Saveza trebalo osigurati na neki drugi odgovarajući način koji nije izravno povezan s Pravilnikom kako bi se Savezu omogućilo da u skladu sa svojom ulogom i mogućnostima aktivno sudjeluje u kreiranju njegova sadržaja. U ovakvom okruženju, sportski i rekreacijski ribolovci prepušteni su sami sebi u traženju informacija koje se tiču svih aspekata obavljanja ribolova na temelju dozvola za negospodarski ribolov, pronalaženju i tumačenju korisnih informacija o biologiji i ekologiji vrsta koje su im ciljana lovina kao i tumačenju namjera zakonodavca vezano uz postojeće i buduće mjere upravljanja ribolovom. U nedostatku boljih izvora informacija, okreću se društvenim mrežama kao najizravnijem načinu traženja informacija, gdje izuzev sadržaja koji kreiraju većinom nevladine organizacije i časni pojedinci koji redovito plasiraju kvalitetne informacije o moru i ribolovu, najčešće odgovore na pitanja pronalaze jedni od drugih. Iz do sada pristiglih komentara jasno je da mnogi nisu svjesni niza postojećih odredbi kao ni činjenice da se ovim prijedlogom Pravilnika uređuje isključivo sportski i rekreacijski ribolov na moru dok preostale mjere upravljanja trebaju biti rezultat drugih zakonskih i podzakonskih akata koji nisu sadržani isključivo u Zakonu o morskom ribarstvu i nisu isključivo pod ingerencijom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Iako nepoznavanje legislative nikoga ne oslobađa odgovornosti koja iz nje proizlazi, jasno je da manjak inicijative Ministarstva doprinosi slabijem poznavanju zakona i podzakonskih propisa, a time i mogućnosti zainteresirane javnosti da kvalitetno sudjeluje u procesu izrade učinkovitih mjera upravljanja ribolovnim resursima u RH. Prema posljednjim dostupnim podacima (https://podaci.ribarstvo.hr/statistika/statisticki-podaci-ribarstva-i-akvakulture-skupni-godisnji-izvjestaji/) ukupni broj ribara u gospodarskom i malom obalnom ribolovu ne prelazi 6,500, a broj plovila 7,500. Istovremeno, iako se podaci o broju prodanih dozvola za sportski i rekreacijski ribolov javno ne objavljuju, za neke godine su poznati posredno iz dokumenata koje objavljuje Ministarstvo (https://podaci.ribarstvo.hr/statistika/izvjesce-pilot-studije-u-rekreativnom-ribolovu/) pa tako znamo da se u 2018. i 2019. godini broj kupaca godišnje dozvole za sportski i rekreacijski ribolov kretao oko 30.000, a broj ukupno prodanih dozvola oko 75.000. Iz dokumenata koji su objavljeni prije nekoliko dana vidimo da je broj dozvola u 2023. godini skočio na 114.643, od čega je oko 68.000 godišnjih dozvola (https://podaci.ribarstvo.hr/statistika/pracenje-ulova-u-rekreacijskom-i-sportskom-ribolovu-na-moru-rec-fish/). Danas su ovi brojevi izgledno još veći. Jasno je da su sportski i rekreacijski ribolovci najbrojnija skupina dionika pod izravnim utjecajem legislative koju donosi Ministarstvo i, zbog brojnosti, ova skupina ima značajnu ulogu u provedbi mjera koju Ministarstvo donosi pa bi trebala imati i odgovarajući prostor u savjetovanju. Neophodno je da Ministarstvo u budućem radu uvaži postojanje ove skupine i njihovu, u ovom trenutku nedovoljno poznatu, ali zasigurno značajnu ulogu u upravljanju ribolovnim resursima RH što je, među ostalim, razvidno i iz nedavno objavljenih dokumenata (https://podaci.ribarstvo.hr/statistika/pracenje-ulova-u-rekreacijskom-i-sportskom-ribolovu-na-moru-rec-fish/). Ovdje svakako treba uračunati i desetke tisuća (?) turista koji svake godine kupuju dnevne i višednevne dozvole. Ovim putem pozivam Ministarstvo i sve one koji ovo čitaju da pažljivo prođu kroz informacije koje im se kao istaknute nude na https://gov.hr/en/marine-recreational-and-sport-fisheries/1542 (inače prva stranica koja se nudi kad u tražilicu Google ukucate „sport fishing in Croatia“). Probajte se zamisliti u ulozi nekog stranca koji ovo čita pa mi recite što taj čovjek može razumjeti o uvjetima obavljanja sportskog i rekreacijskog ribolova u RH kad pročita da ribolov smije obavljati s dva komada „ „odmet“ handline“ ili dva komada „ „kančenica“ handline“? Prisjetimo se da će većina gotovo sigurno upotrebljavati ova dva alata. Ostatak teksta na ovoj stranici također je u suštini nedovoljno informativan i konfuzan. Primjerice, nema spomena o minimalnim veličinama riba i drugih morskih organizama koje smiju loviti ili zaštićenim vrstama. Ono što ima je izravni link na kupnju dozvole na stranici Uprave za ribarstvo na engleskom jeziku (https://ribarstvo.mps.hr/default.aspx?id=5010), bez objašnjenja s kojim uvjetima ona dolazi. Drugim riječima, (vjerojatno) par desetaka tisuća turista ribolovaca koji posjete RH u ljetnom periodu prepušteno je vlastitom nahođenju u smislu načina na koji obavljaju sportski i rekreacijski ribolov. Ovdje treba javno i jasno reći da je neprihvatljivo da Ministarstvo obrazloženje ovog prijedloga Pravilnika kao i informaciju o radnoj skupini objavljuje de facto pod prisilom uslijed naputka Povjerenika za informiranje, iako je to jasno definirana zakonska obveza i preduvjet za vođenje bilo kakve učinkovite javne rasprave prema svim javno dostupnim preporukama državnih i drugih institucija. Neprihvatljivo je da Ministarstvo nije odmah reagiralo objavom ovih dokumenata nakon što se vrlo brzo po otvaranju e-savjetovanja u javnosti stvorila značajna rasprava o ovom prijedlogu Pravilnika, iz čega je bilo jasno da zainteresirana javnost potražuje ove informacije i da je njihova objava neophodna kako bi se spriječile kojekakve „teorije zavjere“ i nagađanje o razlozima za donošenje pojedinih odredbi. Jasno mi je da je Uprava za ribarstvo opterećena izuzetno opsežnom legislativom na razini EU, da mora balansirati između dijametralno suprotnih interesa dionika uključenih u ribarstvo, da vjerojatno nema dovoljno resursa da učinkovito i na vrijeme donosi odluke i legislativu, ali ne mogu prihvatiti da je to razlog da se doslovce desetljećima nisu načinili značajni pomaci u komunikaciji koju ostvaruje s, ponavljam, najbrojnijom skupinom dionika uključenih u ribarstvo u RH. Ministarstvo je tijekom ovog savjetovanja svojim postupcima (izostavljanje dokumenata, uklanjanje autora studije i sl.) pokazalo da je ovakav način komuniciranja sa zainteresiranom javnošću stvar svjesnog odabira i politike, a ne objektivnih zapreka i razumljivih ograničenja. Da je tome tako vidimo i iz pojedinih šturih odgovora u standardnom obrascu sadržaja dokumenta za savjetovanje, osobito vezano uz ciljeve savjetovanja i informacije koje se traže od zainteresirane javnosti kao i potpunog izostavljanja odgovora na više sličnih pitanja na kraju obrasca. 9 Zaključak S obzirom da smo svi navikli na opću negativnost u javnom prostoru, red je da ovaj komentar zaključim u pozitivnom ozračju i s nadom da se stvari mogu i hoće promijeniti na bolje. Prijedlozi za Ministarstvo: - Komunicirajte ideje i namjere prema zainteresiranoj javnosti, građani će vam pomoći da donosite kvalitetnije zakone i podzakonske propise koji će uživati poštovanje među ribolovcima i ribarima - Donosite legislativu koja je jednostavna, svima razumljiva, usmjerena prema postizanju jasnih ciljeva, usklađena s podacima koji su rezultat znanstvenih istraživanja i konzultacija s relevantnim stručnjacima i koja je, u skladu sa svime ovdje navedenim, u praksi primjenjiva - Osigurajte transparentnost u radu tijela Ministarstva kako bi se izbjegle „teorije zavjere“ i smanjio javni sukob ribara u gospodarskom ribolovu i ribolovaca u sportskom i rekreacijskom ribolovu - Osigurajte primjerenu kontrolu propisa na terenu i vidljivost presuda po kojima su sankcionirane pravne i fizičke osobe koje su na osobito teške načine prekršile odredbe Zakona i pravilnika koji iz njega proizlaze - Izradite i učinite javno dostupnim dokumente koji su osnova za donošenje najvažnijih mjera upravljanja ribarstvom, poput stručne podloge za donošenje minimalnih referentnih veličina - Iskoristite opću podršku za uspostavu no-take zona i u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije izradite stručne podloge za zaštitu brojnih drugih područja u Jadranu u nekoj od kategorija koje ograničavaju ili u potpunosti onemogućuju ribolov - Izdvojite financiranje HSSRM iz ovog Pravilnika kako bi Savez bio u mogućnosti neovisno zastupati interese svojih članova - Jasno definirajte pojmove sportski i rekreacijski ribolov kako bi se olakšala primjena ovog Pravilnika i umanjili štetni učinci korištenja riječi „sportski ribolov“ u kontekstu krivolova - Osigurajte široki doseg informacija koje potvrđuju da sportski i rekreacijski ribolov na moru ima značajan utjecaj na stanje ribolovnih resursa i ribarstvo u RH - Legislativa koju donosite mora podržavati pravo gospodarskih ribolovaca da legalno i na održivi način iskorištavaju ribolovne resurse za ekonomsku dobit, ali i pravo sportskih i rekreacijskih ribolovaca da iz neekonomskih razloga iskorištavaju isti resurs. Ne smije se pritom smetnuti s uma da je to resurs svih građana RH, pa tako i onih kojima ribolov nije zanimljiv Ove preporuke potrebno je implementirati što je prije moguće, s obzirom na prijetnje uslijed klimatskih promjena i širenja invazivnih vrsta koje imaju potencijal trajno promijeniti ribarstvo koje danas poznajemo. Za pogled u budućnost dovoljno je osvrnuti se na trenutno stanje ribarstva u zemljama istočnog Mediterana. S obzirom na opširnost ovog komentara kojeg sam napisao u relativno kratkom vremenu, unaprijed se ispričavam ako sam u tekst uvrstio netočne navode. Nadam se da ćete uvažiti da mi to nije bila namjera i željno iščekujem ispravke u odgovoru Ministarstva. S poštovanjem, Jure Miočić-Stošić | Primljeno na znanje | Smatramo da smo kroz odgovore na komentare drugih korisnika obuhvatili i Vaša pitanja i komentare koji su usmjereni na tekst Prijedloga pravilnika. Za dio komentara koji nije direktno vezan za sam tekst Pravilnika smatramo da format e- savjetovanje nije prikladan za komunikaciju. Ministarstvo stoji na raspolaganju za sva tražena pojašnjenja te predlažemo da se obratite na mail adresu: uprava.ribarstva@mps.hr . |
| 650 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | osljedicu i upravljanja ribarstvom u RH. Za procjenu učinkovitosti ove odredbe i stupnja u kojem su je ribolovci prihvatili dovoljno je pogledati slike na bilo kojoj grupi na društvenim mrežama i lako ćete ustanoviti da se gotovo nitko ove odredbe ne pridržava. Vrlo je jednostavno razumjeti zašto. Percipirana relativna moralna odgovornost za postupanje mimo ove odredbe čime se olakšava rad krivolovaca mnogo je manja od percipirane štete za ribolovca koji sakati svoj ulov pa je odluka o ne postupanju po Pravilniku jednostavna za racionalizaciju. Tijek misli mogao bi biti ovakav: „Nikad nisam i nikad neću prodavati svoj ulov.“ „Činjenica da nisam odrezao dio repne peraje ne ide na štetu riba koje lovim jer sam i dalje zadržao isti broj primjeraka. Koja je razlika?“ „Ako ne radim štetu populacijama riba, nisam krivolovac.“ „Postoje policija, Državni inspektorat, lučka kapetanija i ostali koji bi trebali raditi svoj posao i kažnjavati prave krivolovce. Zašto je to moja odgovornost?“ „Umetni citat u stilu Mate Vukorepe.“. Dovoljan dokaz da je tome tako je i činjenica da nitko ne pokušava sakriti da krši ovu odredbi, niti se koga za to proziva u javnom prostoru kao što je to slučaj u nekim drugim slučajevima (npr. objava ulova s jedinkama legalne veličine, ali ispod mjere koja se u javnosti smatra prihvatljivom). Unatoč brojnim komentarima koji su u svega tri dana savjetovanja pristigli vezano uz ovu odredbu kada se prvi put donosila 2017. godine, nisam siguran da Ministarstvo razumije značaj koji ona ima za sportske i rekreacijske ribolovce. Ustrajanjem na njenoj primjeni, Ministarstvo ukazuje na nemoć u provedbi učinkovite kontrole i kažnjavanja krivolovaca, i tretira svakog sportskog i rekreacijskog ribolovca kao krivolovca oportunista. Ovakve poruke za posljedicu imaju potkopavanje dosljedne primjene Pravilnika među ribolovcima jer se njegov značaj urušava sa svakom sljedećom odredbom koju korisnici ne poštuju, ne razumiju, smatraju nebitnom ili smatraju odrazom bespotrebne represije. Treba napomenuti da najveći otpor ovakve odredbe izazivaju upravo kod onih koji se najdosljednije drže Pravilnika jer teško mogu razumjeti da ih se dodatno kažnjava dok istovremeno oko sebe svjedoče težim prekršajima koji prolaze nekažnjeno. Iz komentara pristiglih u e-savjetovanje vezano uz ovaj prijedlog Pravilnika vidimo da veliki broj ljudi smatra da se mora pojačati kontrola krivolova na moru, ali i kontrolu gospodarskog kriminala koji iz njega proizlazi provjerom rada ugostiteljskih objekata koji takvu ribu plasiraju na tržište i da ove dvije stvari smatraju ključnima u borbi protiv prodaje u sportskom i rekreacijskom ribolovu ulovljene ribe. Kao i u slučaju „lova na veliku ribu“, a s obzirom na to da je od donošenja ove odredbe prošlo više od sedam godina, raspolaže li Ministarstvo podacima iz kojih je razvidno da je odsijecanje repova donijelo pozitivne pomake u sprječavanju krivolova i smanjenju pojave nelojalne konkurencije za gospodarske ribolovce? 3. Primjer treći je duljina plašta lignje namijenjene za živi mamac S obzirom na to da Ministarstvo nikada nije objavilo objašnjenja vezano uz ciljeve Pravilnika pa tako ni ove odredbe, možemo samo nagađati zašto je uvrštena u tekst ovog nacrta i Pravilnika na snazi. Teško se može zaključiti da se radi o nekoj vrsti zaštite lignje jer bi onda ograničenje vjerojatno išlo u drugom smjeru pa se očito radi o tome da Ministarstvo smatra da se korištenjem lignje veće od 20 cm postiže tolika komparativna prednost u ribolovu (u odnosu na manju lignju) da je korištenjem velike lignje ulov zajamčen. Međutim, izgledno je da će već prva riba koju ribolovac ulovi kad na panulu okači lignju od pola kile probiti dnevni limit od 5 kg i ribolov je završen. U skladu s navedenim, ova se odredba doima kao i prethodna - ograničenje uvedeno prvenstveno radi kontrole krivolova i sprječavanja da netko nalovi primjerice pet, šest velikih gofova zaredom korištenjem velikih lignji. Opet se vraćamo na poruku koja se provlači kroz odredbe u gotovo cijelom aktu o tome da Ministarstvo nije u stanju organizirati učinkovitu kontrolu krivolova pa se služi ovakvim odredbama da sve ribolovce utrpa u isti koš. U skladu s navedenim, ribolovac koji se namučio da ulovi nekoliko živih lignji za panulu pritom nije mogao birati koje će one biti veličine i teško će se odlučiti odustati od ribolova samo zato što one prelaze propisanu veličinu budući da će opet primijeniti sličan algoritam misli kao onaj ranije naveden vezano uz označavanje ulova. Je li ispravno takvu osobu označiti krivolovcem (iako je tehnički u prekršaju) ako on pritom nema namjeru zadržati ulov u količini većoj od one propisane Zakonom neka prosudi svatko za sebe. Ovdje se postavlja pitanje kako Ministarstvo provodi kontrolu ove odredbe na terenu i još važnije, na koji način procjenjuje učinkovitost ove mjere? Na koji način IOR provodi procjenu učinka ovog oblika ribolova na morski ekosustav, u skladu s člankom 8. Zakona o morskom ribarstvu? S obzirom da je od uvođenja ove mjere prošlo više od sedam godina, s kojim podacima raspolaže Ministarstvo iz kojih bi se mogla procijeniti učinkovitost ove odredbe? Bonus primjer – općenita dostupnost informacija Na primjeru nepotpunih i loše prezentiranih informacija koje Ministarstvo nudi stranim državljanima kao službenu informaciju kojom ih obavještava o dozvoljenim alatima u sportskom i rekreacijskom ribolovu u RH (https://gov.hr/en/marine-recreational-and-sport-fisheries/1542) vidimo da postoji potreba da se na jednom mjestu integriraju svi osnovni podaci koji proizlaze iz nacionalne legislative kojom se uređuje sportski i rekreacijski ribolov na moru. Osnovna pravila kojima se uređuje ponašanje ribolovaca u doslovce svakom ribolovnom izlasku nije moguće pronaći u ovom prijedlogu Pravilnika. Svaki ribolovac pri svakom izlasku mora znati da mu je osnovno ograničenje količine ulova definirano člankom 33. Zakona o morskom ribarstvu (čega ovdje nema), da su minimalne veličine ulovljenih jedinki pojedinih vrsta definirane Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama kriterijima za utvrđivanje visine naknada za počinjene štete (čega ovdje nema), da će ulovljenu ribu ispravno moći izmjeriti jedino ako konzultiraju Prilog IV. Uredbe (EU) 2019/1241 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o očuvanju ribolovnih resursa i zaštiti morskih ekosustava putem tehničkih mjera (čega ovdje nema). Da bi pritom uopće razumio s čim lovi i koje su mu dozvole potrebne ribolovac se mora konzultirati s Pravilnikom o obavljanju gospodarskog ribolova na moru mrežama stajaćicama, klopkastim, udičarskim i probodnim ribolovnim alatima te o ribolovu tramatom (čega ovdje nema). Ukoliko želi znati malo više od najosnovnijih pravila ili se baviti ribolovom na tune, popis ovih dokumenata eksponencijalno se povećava. Očekuje li Ministarstvo da na početku spomenuti turist ovo sve pročita prije nego li se zaputi u ribolov kako bi razumio što je to „kančenica“ handline? Koliko su ove stvari jasne prosječnom ribolovcu vidimo i na primjeru znanstvenika IOR-a uključenih u istraživanje sportskog i rekreacijskog ribolova koji su sudjelovali u izradi pilot projekta objavljenog na stranici Programa prikupljanja podataka u ribarstvu RH (https://podaci.ribarstvo.hr/drugi-podaci-o-ribarstvu/sportski-i-rekreacijski-ribolov-na-moru/). Upitnik koji su koristili u pitanju o ribolovnim alatima, među ostalim, sadrži opcije: „1- casting fishing (Cro. “casting”, TN: fisher just casts the fishing line in the sea); „2- “waiting” handline fishing (Cro.”kančanica”, TN: fisher constantly holds in hand the fishing line waiting for the fish to tackle the bait/lure)“; „3- trolling (Cro.“povraz, panula”)“; „4- trolling with hook for cephalopods fishing (Cro.“povraz sa kukom za lov glavonožaca”)“. Spominje se i već ovdje obrađeni lov na veliku ribu kao „10-big game fishing gear (Cro.”alat za lov na veliku ribu”)“. Molim Ministarstvo da usporedi ovdje navedene opise s onima koji se navode u Pravilniku o obavljanju gospodarskog ribolova na moru mrežama stajaćicama, klopkastim, udičarskim i probodnim ribolovnim alatima te o ribolovu tramatom i da uoče očigledne razlike. Nadalje, u analizi dobivenih rezultata vidimo da je 8% ispitanika odgovorilo da koristi „druge udičarske alate“, opisane kao: „spinning, jigging and similar“ iz čega proizlazi da ih ne smatraju ni odmetom, ni kančanicom ni drugim udičarskim alatom navedenim u spomenutom Pravilniku. Autor(i) se u dijelu 6.4. dokumenta čak i referiraju na ove rezultate rečenicom: „For example, based on the data from this study, it is possible to distinguish which types of fishing gear are significant components in recreational-sport fishing and indicate the relative presence of newer fishing techniques (spinning, jigging, etc.) that should be explored in future research. “. Postavlja se pitanje definira li Pravilnik na odgovarajući način moguće udičarske alate i treba li definicije iz članka 17. i 18. dopuniti? Zanimljivo, objavljene rezultate ne potpisuje nijedan autor poimence. Štoviše nema ni navoda o tome kako citirati dokument, što je prilično neuobičajeno. Još veća komplikacija očituje se u tome da je uobičajenom pretragom po Internetu jako teško uopće pronaći važeće dokumente s obzirom na to da su se tijekom godina često mijenjali pa se bez konkretnog znanja o funkcioniranju donošenja zakonskih akata lako naći u situaciji da čitate i tumačite i primjenjujete odredbe koje više nisu važeće. Ovim putem podsjećam sve one koji ovo čitaju da se na linku https://sredisnjikatalogrh.gov.hr/sredisnji-katalog/pravni-propisi nalazi Središnji katalog službenih dokumenata RH u kojem se pretragom mogu pronaći sve inačice zakona i pravilnika, a uz one koji su prestati važiti stoji oznaka „NE VAŽI!“. Pretragom recimo Zakona o morskom ribarstvu, dobit ćete i popis svih pravilnika koji su na temelju ovog Zakona doneseni. Ministarstvo je u prethodno provedenom e-savjetovanju na primjedbu da bi se neke osnove informacije navedene u drugim aktima u ovom Pravilniku trebale ponoviti radi razumijevanja odredbi odgovorilo da “s pravnog gledišta nije ispravno ponavljati odredbe iz Zakona u podzakonskom propisu.“. To valjda proizlazi iz Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor. Međutim, ista pravila u članku 43. točki 5. propisuju na koji se način može upućivati na drugi propis. U skladu s time, zašto se u ovom prijedlogu Pravilnika ne uvedu odredbe koje upućuju na odgovarajuće članke drugih propisa u kojima se govori o elementarnim odrednicama kojima se uređuju uvjeti ribolova pri svakom ribolovnom izlasku (npr. dozvoljena količina ulova i minimalne veličine riba)? Ako nije ispravno ponavljati odredbe, zašto se onda u ovom prijedlogu Pravilnika neke odredbe od riječi do riječi iste kao i u drugim aktima? Npr. članak 7. točka 5. ovog prijedloga Pravilnika i članak 18. točka 10. Pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova na moru mrežama stajaćicama, klopkastim, udičarskim i probodnim ribolovnim alatima te o ribolovu tramatom su identični. Zašto neke druge odredbe u sebi sadrže prepisane informacije iz članaka Zakona odnosno zašto takva praksa nije moguća s nekim drugim odredbama (poput već spomenute dopuštene količine ulova)? Zbog čega je recimo moguće da se članku 7. točki 7. ovog prijedloga Pravilnika navodi da je stavljanje na tržište ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova zabranjeno ako to već stoji u članku 55. stavku 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 i članku 17. stavku 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006 i za takav je prekršaj člankom 84. točkom 19. Zakona o morskom ribarstvu zapriječena novčana kazna? Ukoliko je odgovor Ministarstva da se u ovom slučaju radi o uredbama Vijeća, a ne Zakonu, utoliko mogu odgovoriti da sam u prethodnom savjetovanju iz 2017. godine, vezano uz pitanje o mjerenju ribe, dobio odgovor da detaljan opis mjerenja stoji u Prilogu IV. Uredbe (EU) 2019/1241. Dojma sam da su u ovom prijedlogu Pravilnika selektivno uvrštene neke ponovljene odredbe dok se pak druge pod izlikom pravnog gledišta izostavljaju, iako su ključne za svakog sportskog ribolovca (dnevni ulov, minimalne veličine i lovostaj, način mjerenja ribe, opis alata). S obzirom na to da članak 67. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor govori o tome da je Ministarstvo, koje je donositelj ovo propisa, odgovorno za davanje vjerodostojnog tumačenja odredbi ovog prijedloga Pravilnika i da to tumačenje jednaku pravnu snagu kao i Pravilnik, potrebna nam je brošura koju je Ministarstvo obećalo izraditi prije sedam godina. Sve gore navedene odredbe koje su nejasne i neprovedive nisu nužno loše, ali držim da njihova implementacija na način kako je to predvidjelo Ministarstvo postiže suprotan efekt od onoga koji je zamišljen, s obzirom da se ne postižu vidljivi pozitivni učinci, ali se itekako mogu vidjeti oni negativni. Ove odredbe potrebno je revidirati i u najmanju ruku detaljnije opisati kako bi se njihov utjecaj na ribolovce promijenio u pozitivnom smjeru. 7 Legislativa kojom se regulira protupravni ribolov Za razumijevanje utjecaja donošenja odredbi kojima se u sklopu ovog prijedloga Pravilnika ograničavaju alati i metode kojima se može vršiti ribolov uz posjedovanje dozvole za sportski i rekreacijski ribolov, potrebno je razumjeti i kontekst u kojem se one donose. Ponašanje ljudi na moru koji se legalno ili ilegalno bave ribolovom ponajprije je regulirano s tri zakona i njihovim podzakonskim propisima – već spomenutim Zakonom o morskom ribarstvu, Zakonom o zaštiti prirode i Kaznenim zakonom. Ovi propisi također prenose odredbe koje imaju za cilj i usklađivanje s raznim direktivama Europske unije. Ugrubo gledano, Zakon o zaštiti prirode ne bavi se redovnim ribolovnim aktivnostima osim u zaštićenim područjima pa se prekršajne odredbe koje obuhvaćaju ribolov uglavnom odnose na slučajeve koji se tiču izlova ili drugih negativnih utjecaja ribolova na strogo zaštićene vrste i staništa ili ribolova unutar zaštićenih područja. Zakon o morskom ribarstvu detaljno uređuje načine na koji je moguće obavljati gospodarski i negospodarski ribolov u ribolovnom moru RH, ali u sebi sadrži samo prekršajne odredbe za koje je zapriječena novčana kazna i/ili se dodjeljuju negativni bodovi. Jedini zakon iz kojeg proizlazi da osobe koje obavljaju ribolov imaju kaznenu odgovornost je Kazneni zakon, koji se protupravnim ribolovom (i lovom) bavi u jednom članku (članak 204. navedenog zakona). Kazneni zakon, unatoč tome što je nominalno jednakog stupnja kao i drugi ovdje navedeni akti, u praksi uživa veću važnost od drugih jer kazneno djelo predstavlja napad na društvene i civilizacijske vrijednosti kojima svaka država nastoji osigurati najveću moguću zaštitu. Protupravno djelo odgovarajuće težine gotovo sigurno će se procesuirati prema odredbama Kaznenog zakona u slučaju kada su za to djelo zapriječene kazne i drugim aktima. S obzirom na primjenu načela „ne bis in idem“, prekršitelje se za isti prekršaj neće dodatno goniti prema odredbama drugih zakona. Članak 204., točka 2. Kaznenog zakona glasi: „Tko lovi divljač, ribu ili druge slatkovodne ili morske organizme na način ili sredstvima kojima se oni masovno uništavaju ili upotrebom nedopuštenih pomoćnih sredstava, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.“. Točka 4. istog članka dodaje: „Predmeti namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje kaznenog djela i ulov će se oduzeti.“. Nažalost, u Kaznenom zakonu pojam „masovno uništavanje“ nije dodatno definiran kao ni „nedopuštena pomoćna sredstva“ iako članak 18. točka 2. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor kaže da se „u kaznenim odredbama na jasan način treba razgraničiti kaznena djela od prekršajnih radnji, te nedvojbeno odrediti subjekt odgovornosti, a posebno precizno odrediti biće kaznenog djela i radnje koje čine prekršaj“. Unatoč tome, stavimo li za početak na stranu morski ribolov, vidjet ćemo da se odredbama članka 66. Zakona o lovstvu detaljno navodi koja su to nedopuštena pomoćna sredstva u lovu, a ponavlja se i zabrana masovnog uništenja (iako bez dodatne razrade koja bi pobliže objasnila ovaj termin). Iz sudske prakse vidimo da se ovaj članak koristi prilikom podizanja optužnih prijedloga i za potrebe tumačenje značenja „nedopuštenog pomoćnog sredstva“ navedenog u čl. 204. Kaznenog zakona (vidi presudu Kž-210/2014-2; dostupna na https://tinyurl.com/r4m8n2py). Pretragom sudskih odluka u tražilici ANON (https://www.vsrh.hr/trazilica-sudskih-odluka-anon.aspx) također je moguće utvrditi da se unatoč izostanku članka koji se izravno referira na ove pojmove u Zakonu o slatkovodnom ribarstvu (NN, br. 63/19.) (https://tinyurl.com/yvb32f7v), za tumačenje ovih pojmova mogu koristiti i drugi članci kojima se općenito definira dopuštena sredstva (članak 23. navedenog Zakona), a metodom isključenja slijedi da sve ostalo predstavlja nedopušteno pomoćno sredstvo (vidi presudu K-149/2023-2; dostupna na https://shorturl.at/XIDxh). Vratimo li se na morski ribolov, pretragom u istoj tražilici nisam uspio pronaći niti jednu presudu koja je rezultat podizanja optužnog prijedloga protiv pravne ili fizičke osobe na osnovi članka 204. Kaznenog zakona za protupravni ribolov na moru. U skladu s navedenim, molim predstavnike Ministarstva da u odgovoru na ovaj komentar uključe neke primjere iz sudske prakse iz kojih je razvidno da se ovaj članak primjenjuje i za prekršaje iz domene morskog ribarstva. Postavlja se pitanje zašto Ministarstvo u Zakon o morskom ribarstvu nije ugradilo odredbe koje bi dodatno definirale koji su to teški prekršaji koji se mogu okarakterizirati kao „masovno uništavanje morskih organizama“, slijedom čega bi bilo jednostavno u takvim slučajevima odmah po uviđaju osoba zaduženih za nadzor na temelju članka 8. i 9. Zakona o morskom ribarstvu proslijediti informaciju Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, a na temelju koje bi bio podignut optužni prijedlog za kazneno djelo. Zašto po uzoru na članak 66. Zakona o lovstvu nije ugrađen članak koji će služiti kao jednostavna referentna točka za utvrđivanje „nedopuštenih pomoćnih sredstava“? Svjedoci smo da je u posljednjih desetak godina u javnosti više puta bila vidljiva informacija o tome da su određeni pojedinci protupravno okružujućim mrežama ostvarili ulove i do 20 tona orade, za što su, prema informacijama koje je novinarima dostavilo Ministarstvo, u proceduru poslani isključivo prekršajni nalozi (za primjer https://glasistrenovine.hr/arhiva-portala/pregled-vijesti/za-genocid-nad-oradama-simbolicna-novcana-kazna-555823). Iz kojeg razloga ovakvi postupci nikada (prema saznanjima iz javno dostupnih izvora; molim ispravak ako ovaj navod nije točan) nisu procesuirani kao kazneno djelo, prema odredbama članka 204. Kaznenog zakona? Siguran sam da bi uz dovoljno pripreme bilo moguće pripremiti optužni prijedlog u kojem bi se na smislen i argumentiran način moglo barem pokušati obraniti stav da se u ovakvim slučajevima radi o masovnom uništenju morskih organizama. Činjenica da je u jednom ribolovu izlovljeno tisuće jedinki orada koje su se okupile radi mrijesta i da se radi isključivo o spolno zrelim jedinkama koje bi nakon mrijesta doprinijele stvaranju kohorte riba u mnogostruko većem broju, dovoljan je razlog za procesuiranje ovakvog nedjela odredbama Kaznenog zakona. Dodatna otegotna okolnost podizanja samo prekršajnog naloga u ovakvim slučajevima je i činjenica da ulov ostvaren protupravnim radnjama nije oduzet i pravna osoba koja je počinila prekršaj bila ga je u stanju plasirati na tržište i iz prihoda nadoknaditi troškove novčane kazne. S obzirom na to da optužnih prijedloga po Kaznenom zakonu nije bilo ili nisu javno vidljivi, može se pretpostaviti da Ministarstvo ne smatra da ovakvi prekršaji zaslužuju kazneni progon. Ukoliko je tome tako, utoliko molim Ministarstvo da odgovori koji bi mogući postupak iz domene protupravnog ribolova zaslužio kazneni progon? Kakav teški prekršaj nositelj dozvola za gospodarski ili negospodarski ribolov objektivno može počiniti da bi ga se kazneno gonilo? Ako kazneni progon za slična djela postoji, zašto ga se ne prikazuje u javnosti kao sredstvo odvraćanja budućih prijestupnika? Da ne bi ispalo da ovdje udaram samo po gospodarskom ribolovu, zašto ulov koji je ostvario kupac sportske ili rekreacijske dozvole koji je pet ili deset puta veći od dozvoljenog ne tretirate kao kazneno djelo? Za to bi ipak trebalo doraditi odredbe Kaznenog zakona jer je u ovom slučaju puno teže obraniti stav da se radi o masovnom uništenju. Teški prekršaji u ribolovu definirani su člankom 76. Zakona o morskom ribarstvu, koji za njih predviđa isključivo novčane kazne uz dodjelu negativnih bodova za pojedine slučajeve što je definirano nizom članaka u nastavku teksta ovog akta. Pohvalno je da je u članak 76. ugrađena potreba za kažnjavanje ponovljenih prekršitelja. Ono što nije pohvalno je način na koji je uređena dodjela negativnih bodova u članku 79. odnosno posljedice prikupljanja bodova u članku 81. Zakona. Za početak, u većini slučajeva bodovi za ponovljeni prekršaj dodjeljuju se samo za prekršaje koji su nastupili unutar razdoblja od dvije godine i to po pravomoćnosti odluke o počinjenju prekršaja. Na primjer, pravna ili fizička osoba može neograničeni broj puta biti uhvaćena da zadržava i iskrcava ribe ispod mjere u suprotnosti s propisima na snazi uz novčanu kaznu, ali bez dodjele negativnih bodova ako osigura da nije otkrivena dvaput u dvije godine. Nadalje, u skladu s člankom 81. stavkom 6. Zakona, zapovjedniku ribarskog plovila koji tri godine nije počinio teški prekršaj, svi do tada prikupljeni bodovi se brišu. Isti članak nalaže da zapovjednik ribarskog plovila mora sakupiti 90 negativnih prekršajnih bodova kako bi mu se trajno zabranilo obavljanje ribolova. S obzirom na to da članak 82. Zakona kaže da se tijekom jednog inspekcijskog nadzora može dodijeliti do najviše 12 negativnih prekršajnih bodova, jednostavnom računicom dolazimo do toga da zapovjednik ribarskog plovila može OSAM PUTA (!) počiniti teški prekršaj prije nego li mu država odluči trajno oduzeti dozvolu za rad. I to sve pod uvjetom da između predzadnjeg sedmog i posljednjeg osmog prekršaja nije prošlo tri godine, protekom kojih se svi bodovi brišu. Za one koji su se do sada u svemu ovome izgubili, pojednostavljeno rečeno, prema trenutno važećem Zakonu o morskom ribarstvu iznimno je teško dovesti se u situaciju da vam, bez obzira na težinu protupravnih radnji, država odreže trajnu zabranu ribolova. Za kontekst, probajte se zamisliti u situaciji gdje vam je dozvoljeno sedam teških povreda radnog odnosa prije otkaza, da vas sedam puta u prometu uhvate da vozite u nedozvoljenom smjeru bez oduzimanja dozvole ili da sedam puta teško prekršite statut neke udruge ili organizacije kojoj pripadate bez gubitka prava na članstvo. I da sve to možete napraviti opet nakon tri godine i tako u krug. Jasno je da su gore navedene odredbe izravno preuzete iz Uredbe vijeća (EZ) br. 1224/2009 (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32009R1224) i njene kasnije dopune - Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:L_202302842&qid=1744637941270) kao i Provedbene uredbe Komisije(EU) br. 404/2011 (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32011R0404). Isto je tako jasno da bez dodatnih intervencija u skladu s pravnim mogućnostima RH da dodatno ograniči ponovljene prekršaje i definira načine sankcioniranja pravnih i fizičkih osoba koje su opetovano uhvaćene u protupravnom ribolovu, država šalje poruku da ozbiljnih sankcija za prekršitelje neće biti i potpiruje negativan stav zainteresirane javnosti i raznih kategorija dionika koji sudjeluju u ribolovnim aktivnostima kao nosioci dozvola za gospodarski i negospodarski ribolov prema tijelima koja upravljaju ribolovnim resursima. Ukoliko se to trenutno ne može osigurati Zakonom o morskom ribarstvu, zbog potrebe prijenosa odredbi iz EU, utoliko se i dalje može poraditi na primjeni Kaznenog zakona za najteže prekršaje. Negativan stav, kako dijela javnosti izravno obuhvaćenih navedenim zakonima (ribari i ribolovci), tako i ostalih građana prema tijelima vlasti, potpiruje i naočigled neprikladna provedba propisa na terenu. Sportskim ribolovom bavim se oko 28 godina, većinom odmetom s obale. U tom razdoblju sam tijekom ribolova s obale doživio inspekcijski nadzor nula (0) puta. Pritom sam itekako vidljiv, s obzirom na štapove, stalke, kutije, kante, lampe i ostalu ribolovnu i dodatnu opremu koju u tom opsegu bezrazložno teglim na more. U ribolov odlazim bez i najmanjeg očekivanja da će netko doći provjeriti što radim pa su svi moji postupci rezultat vlastitog poimanja etičnosti u ribolovu. Moje iskustvo dijeli veliki broj drugih ribolovaca s kojima imam mogućnost usmeno komunicirati i čija svjedočanstva se redovito dijele na društvenim mrežama. Situacija je nešto bolja u kontroli plovila na moru, ali sudeći prema pristiglim komentarima na ovaj prijedlog pravilnika, i dalje nedovoljna. Dojam je da su pojedine odredbe ugrađene u ovaj prijedlog pravilnika de facto priznanje Ministarstva da nije u stanju organizirati učinkovitu kontrolu propisa na terenu već se mora oslanjati na poopćene odredbe i ograničenja širokog dosega ne bi li prekršitelje učinila vidljivijim. Ministarstvo mora biti svjesno da nove odredbe kojima se značajno ograničava opseg radnji dozvoljenih u sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru donosi u vremenu kada prosječni ribolovac primjećuje da su postojeći zakoni neodgovarajući za upravljanje resursima odnosno da je njihova primjena u praksi manjkava i neprilagođena za uspostavljanje održivog ribolova na moru. U tom smislu teško je očekivati podršku za odredbe koje nerazmjerno idu na štetu sportskih i rekreacijskih ribolovaca, bez podastiranja stručne podloge koja bi objašnjavala potrebu za ovakvim postupkom. Drugim riječima, kako bi ostvarilo podršku javnosti, Ministarstvo je odavno trebalo javnosti prezentirati podatke koji su objavljeni prije tek nekoliko dana (https://podaci.ribarstvo.hr/statistika/pracenje-ulova-u-rekreacijskom-i-sportskom-ribolovu-na-moru-rec-fish/) i to na način koji osigurava najširi mogući doseg ovih informacija. Umjesto toga, ovi podaci godinama su javnosti nedostupni, a objavljuju se u trenutku kada je opći stav zainteresirane javnosti prema Ministarstvu izrazito negativan uslijed neprikladne komunikacije potrebe za donošenjem odredbi uključenih u ovaj prijedlog Pravilnika. 8 Komunikacija Uprave za ribarstvo i Ministarstva prema zainteresiranoj javnosti Treba krenuti od činjenice da je ovaj prijedlog pravilnika u savjetovanje s javnošću upućen protivno zakonskim propisima, kao što je to bio slučaj i s prethodnom verzijom koja je danas na snazi (Pravilnik o športskom i rekreacijskom ribolovu na moru (NN, br. 122/17., 12/18., 54/18., 69/20., 125/20., 87/21., 64/23.) (https://tinyurl.com/yzw9s78v). Članak 11. točka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN, br. 25/13., 85/19., 69/22.) (https://tinyurl.com/4dtm58p2) kaže: „Savjetovanje s javnošću tijela državne uprave provode preko središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanja s javnošću, … , objavom nacrta propisa, općeg akta odnosno drugog dokumenta, s obrazloženjem razloga i ciljeva koji se žele postići donošenjem propisa, akta ili drugog dokumenta, sastavom radne skupine koja je izradila nacrt, ako je odlukom čelnika tijela radna skupina bila osnovana te pozivom javnosti da dostavi svoje prijedloge i mišljenja.“. Tijelo državne uprave koje je uputilo ovaj prijedlog pravilnika u savjetovanje (Ministarstvo) pritom je na središnjem državnom portalu za savjetovanje s javnošću objavilo isključivo nacrt propisa budući da u dijelu „ostali dokumenti“ nije priložen niti jedan od gore navedenih dokumenata. Iz do sada pristiglih komentara razvidno je da zainteresirana javnost itekako potražuje informacije o razlozima i ciljevima predloženih odredbi kao i informacije o savjetovanju Ministarstva s relevantnim stručnjacima koje je prethodilo donošenju novih odredbi (koje bi trebale biti sastavni dio informacije o radnoj skupini). Iz naputka Povjerenika za informiranje (Primjena članka 11. Zakona o pravu na pristup informacijama – objava sastava radnih skupina; KLASA: 008-01/22-01/20, URBROJ: 401-01/9-22-22-1) koji je dostavljen svim tijelima državne uprave kao i smjernica za provedbu članka 11. (oboje dostupno na https://pristupinfo.hr/pravni-okvir/upute-smjernice-obrasci/) jasno je da je Ministarstvo bilo u obvezi proaktivno postupiti i objaviti informacije o radnoj skupini na početku savjetovanja. U skladu s time, 3.4.2025. podnio sam predstavku Povjereniku za informiranje vezano uz navedene nepravilnosti, a prema odredbama članka 59. Zakona o pravu na pristup informacijama. Povjerenik za informiranje je 9.4.2025. Ministarstvu dostavio očitovanje i poziv na postupanje prema navodima iz predstavke (KLASA: 008-03/25-01/117, URBROJ: 401-01/22-25-2), u kojem je uz rok od osam dana uputilo Ministarstvo da objavi dokumente koji nedostaju. Ministarstvo je slijedom ove upute 16.4.2025., 24 dana nakon otvaranja savjetovanja i u trenutku kad je već dostavljeno preko 1000 komentara građana, u dijelu „Ostali dokumenti“ objavilo informaciju o sastavu radne skupine i standardni obrazac sadržaja dokumenta za savjetovanje (https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/30190). Predstavku radi nepravilnosti sam nažalost podnio i 2017. godine kada je prijedlog istog ovog Pravilnika u proceduru savjetovanja bez obrazloženja i prilaganja dodatne dokumentacije upućen u trajanju od tri dana (petak-nedjelja) (predstavka KLASA: 008-03/17-01/263; URBROJ: 401-01/08-17-02). Nažalost, s obzirom na to da Zakonom o pravu na pristup informacijama nisu predviđene kazne za ovakav vid prekršaja, Ministarstvo je tada dobilo samo opomenu i nije snosilo | Primljeno na znanje | Smatramo da smo kroz odgovore na komentare drugih korisnika obuhvatili i Vaša pitanja i komentare koji su usmjereni na tekst Prijedloga pravilnika. Za dio komentara koji nije direktno vezan za sam tekst Pravilnika smatramo da format e- savjetovanje nije prikladan za komunikaciju. Ministarstvo stoji na raspolaganju za sva tražena pojašnjenja te predlažemo da se obratite na mail adresu: uprava.ribarstva@mps.hr . |
| 651 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | m ribolovu može uloviti nekoliko stotina jedinki (pritom nije u prekršaju zbog male prosječne težine ulovljene jedinke). Koliko će se slučajno ulovljenih drugih riba koje je pritom odbacio (bez mjerenja) na kraju četverosatnog ribolova moći prisjetiti? Kakvi će biti podaci koje će u aplikaciju upisati? Nadalje, popis riba i drugih morskih organizama za koje se vodi evidencija zadržanog i puštenog ulova sadrži kvalitativno vrlo različite vrste za koje se ne može očekivati da će biti tretirane na jednak način s obzirom da se neke od njih percipiraju gotovo isključivo kao prilov (npr. glavoči), a druge imaju značajnu vrijednost za ribolovca. Vjerojatnost da će ribolovac s popisa puštenog ulova izostaviti nekoliko glavoča od par centimetara mnogo je veća od vjerojatnosti da to učini sa pagrom ispod mjere ili solidnom kavalom u mjeri koju je pustio jer je u lovostaju. Prema tome, razlika u količini prijavljenog puštenog ulova glavoča i kavale u sebi će sadržavati i značajnu komponentu pristranosti ribolovaca da prijave ulov vrste koju smatraju vrjednijom (ili one koja je u prosjeku veća i/ili se rjeđe ulovi). Nejasan je i cilj prikupljanja podataka o ulovljenim srdelama i inćunima, s obzirom na to da se alatima u sportskom i rekreacijskom ribolovu ne može očekivati bilo kakav značajan ulov ovih vrsta, a istovremeno se radi o komercijalno vrlo važnim vrstama koje se na godišnjoj razini love u količinama oko 50.000 tona. Na koji će način Ministarstvo upotrijebiti podatak o ulovu „tri jedinke srdele“ udičarskim alatima u pojedinoj godini? Problemi s ovim popisom postoje i u smislu razlučivosti. Traži se zasebni podatak o ulovu vrsta za koje se realno može očekivati da će zbog toga što nalikuju jedna drugoj u većoj ili manjoj mjeri biti prijavljene skupno (npr. dvije vrste grdobine, skuša i lokarda, škrpinica i škrpun, dvije vrste trlja), osobito kada govorimo o ulovu koji ostvaruju kupci dnevnih i višednevnih dozvola za koje se može očekivati niža razina znanja o vrstama u ulovu (budući da se često radi o turistima ili osobama koje samo povremeno dolaze u priliku za ribolov). Proizlazi li ovaj popis iz nekog dokumenta Znanstvenog, tehničkog i gospodarskog odbora za ribarstvo (STECF) Unije? Članak 14. ovog prijedloga Pravilnika u točki 6. definira da se evidencija podnosi Ministarstvu najkasnije 24 sata nakon završetka ribolova. Kako je Ministarstvo zamislilo provjeravati provedbu ove odredbe na terenu? Kao ribolovac, na temelju teksta ovog nacrta nisam obavezan ni na koji način se registrirati da sam otišao u ribolov. Drugim riječima, što me kao ribolovca sprječava da ignoriram obvezu o prijavi ulova jednom kad se vratim kući? Zašto se, po uzoru na već spomenuti Pravilnik o sportskom ribolovu u slatkovodnom ribarstvu ne iskoristi odredbe iz članka 23. koje uključuju „ribič je obvezan upisati točne podatke o zadržanom ulovu u aplikaciju prije napuštanja ribolovnog mjesta te završiti očevidnik, čime se podaci automatski šalju…“. U odgovoru Ministarstva na e-savjetovanju vezano uz taj Pravilnik jasno je naznačeno da „se ribič nije obvezan prijaviti prilikom dolaska na ribolovnu vodu, nego ulazi u aplikaciju samo kad mora upisati zadržani ulov i to neposredno prije napuštanja ribolovnog mjesta, odnosno odlaska iz ribolova.“ (https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=16156), s čime se izbjegavaju problemi oko privatnosti poput praćenja kretanja, točne lokacije ribolova i slično. S obzirom na navedeno, objektivno se ukazuje opasnost da ćemo završiti u još većem jazu nego li je onaj koji trenutno proizlazi iz nedostatka podataka ili objavljene studije REC FISH projekta, a to je da će Ministarstvo odluke donositi na temelju podataka koji će biti u potpunosti netočni i nevjerodostojni te navesti na potpuno krive zaključke o ribolovnom naporu u sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru i mjerama potrebnim za upravljanje ovom aktivnosti. Iz objavljenih snimaka zaslona vezano uz mRecFish aplikaciju vidljivo je da je Ministarstvo njenoj izradi pristupilo na jednak način kao što je to slučaj i s ostalim digitalnim alatima za prijavu ulova u gospodarskom ribolovu. Međutim, ovdje je važno primijetiti da se gospodarski i negospodarski ribolov u svojoj naravi značajno razlikuju i da bi Ministarstvu bilo u interesu različito pristupati prikupljanju podataka od ovih skupina. Gospodarski ribolov obavljaju ribari koji od ove djelatnosti ostvaruju ekonomsku korist koja je primarna motivacija za odlazak u ribolov. U skladu s time, zakonodavac se prema njima može postaviti na način da kao recipročnu obavezu za dozvolu korištenja ribolovnih resursa za vlastitu dobit očekuje dostavu određenih podataka koja se nameće u obliku suhoparnih formulara/digitalnih alata. S druge strane, negospodarskim ribolovom se bave ljudi kojima to nije potreba već želja. U tom smislu, iako načelno koriste isti resurs kao i profesionalci, obvezi dostave formulara može se pristupiti tako da se alat s kojim to čine izradi tako da, osim što služi prijavi ulova, bude i koristan za svakog ribolovca. Brojni ribolovci danas plaćaju za korištenje kojekakvih aplikacija za ribolov, koje najčešće omogućuju praćenje morskih mijena, nekakvu ribolovnu prognozu, vremensku prognozu, mogućnosti za bilježenje ulova i slično. Je li netko u Ministarstvu razmišljao o tome da s ciljem učinkovitijeg prihvaćanja aplikacije među ribolovcima, upotrijebi resurse koje ima na raspolaganju kako bi se ova aplikacija i povezani Internet portal učinili korisnima za sportske i rekreacijske ribolovce? Što kada bi se omogućila integracija s drugim aplikacijama u vlasništvu države (npr. NIS (https://play.google.com/store/apps/details?id=hr.mppi.nis&hl=en)) ili kada bi se omogućio prikaz osnovnih karata koje izrađuje Hrvatski hidrografski institut (https://www.hhi.hr/proizvodi-i-usluge/pomorske-navigacijske-karte)? Što kada bi se aplikacija integrirala s nekim dijelom aplikacije MUP-a (https://play.google.com/store/search?q=mup&c=apps&hl=en) pa da korisnik može prijaviti protupravni ribolov? Što kada bi aplikacija imala neki način obrade prijavljenih podataka sumarnog prikaza o ulovu korisnika prema primijenjenim filterima koji korisniku da je uvid u uspješnost ulova u odnosu na neke druge parametre (mjesec, plima i oseka, itd.)? Što kada bi se omogućilo slanje push notifikacija prema korisniku pa da se korisnici sljedeći put kad bude otvoreno e-savjetovanje vezano uz neki pravilnik budu o tome izravno obaviješteni? Što kada bi se omogućilo slanje slika i videozapisa ulova koje korisnik preko svog profila može podijeliti s drugima? Što kada bi Ministarstvo omogućilo korisnicima pregled profila i povezanih podataka drugih ljudi koji su označili da njihovi podaci budu javni, kao svojevrsna društvena mreža odgovornih sportskih i rekreacijskih ribolovaca? Mogućnosti su brojne, ali mora postojati želja da se prikupljanju podataka pristupi iz nekog drugog ugla. Da ne bi ostalo samo na tehničkim problemima, Ministarstvo se već poslovično i u ovom slučaju oglušilo o primjere dobre prakse, pa je zakonska podloga i razvoj ove odredbe opet ostao nevidljiv javnosti. „HRV REC FISH Survey“ – što je to? Pozivam Ministarstvo da u odgovoru na ovaj komentar uvrsti link na bilo koju stranicu ili dokument na hrvatskom jeziku (pa i na engleskom) u kojem se može dobiti smislena informacija namijenjena javnosti, a koja opisuje suštinu projekta/studije/istraživanja (?) HRV REC FISH i objavljena je prije 15.4.2025. kada su postavljeni podaci na https://podaci.ribarstvo.hr/statistika/pracenje-ulova-u-rekreacijskom-i-sportskom-ribolovu-na-moru-rec-fish/. Za one još više neupućene od mene, koliko mi je prije ove zadnje objave bilo poznato, radi se o terminu koji Ministarstvo koristi kao referencu na aktivnosti skupljanja podataka u sportskom i rekreacijskom ribolovu koje sažima i dostavlja Komisiji u sklopu više godišnjih izvješća o ribarstvu u RH i koji se navodi u Nacionalnom planu prikupljanja podataka u ribarstvu za razdoblje 2025.-2027. (javnosti dostupan isključivo na engleskom jeziku na https://podaci.ribarstvo.hr/o-progamu/nacionalni-plan-prikupljanja-podataka/). U Nacionalnom planu stoji „In the reference period 2025-2027 an introduction of the mobile application mRECFISH is planned, which implies the amendment of the national legal framework.„ pa je jasno da je pod kapom istog tog termina izrađena aplikacija koja je namijenjena prikupljanju podataka u sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru. Obveza dostave dokumenata o rekreacijskom ribolovu pritom proizlazi iz više uredbi EU, ponajprije članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32009R1224) odnosno izmjena prema članku 55. Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i vijeća (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:L_202302842) kao i članka 5. i 6. Uredbe (EU) 2017/1004 Europskog parlamenta i Vijeća (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32017R1004). Nadalje, Komisija je 12. veljače 2025. donijela i Provedbenu Uredbu Komisije (EU) 2025/274 kojim se utvrđuju detaljna pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova i vidimo da se govori o obvezi dostave podataka u središnji poslužitelj EU RecFishing koji je razvila EU (https://rcsb-public.herokuapp.com/). Iz novih dokumenata, objavljenih prije nekoliko dana ipak doznajemo nešto više pa sada imamo informaciju da se radi o projektu „Usluga istraživanja za ocjenu utjecaja ribarstva na morska staništa i praćenje ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu na moru (Ev. br. 112/2022/VV)“ u sklopu kojeg je naručena studija „Praćenje ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu na moru („REC FISH“)“ koju je izvršio IOR (https://podaci.ribarstvo.hr/statistika/pracenje-ulova-u-rekreacijskom-i-sportskom-ribolovu-na-moru-rec-fish/). Vratimo li se samo tjedan dana u prošlost, običnom pretragom na Internetu i upotrebom raznih termina („HRV REC FISH“, „REC FISH“, „CRO REC FISH“, itd.) nisam mogao pronaći baš ništa osim tehničkih dokumenata koji su potpuno neprilagođeni široj javnosti. Upisivanje istih termina u tražilicu na stranici Ministarstva (https://poljoprivreda.gov.hr/) i Uprave za ribarstvo (https://ribarstvo.mps.hr/) ne pronalazi rezultate (?!) dok na stranici Programa prikupljanja podataka u ribarstvu RH izbacuje opet tehničke dokumente i jedan jedini link na hrvatskom (https://podaci.ribarstvo.hr/2024/01/25/dozvole-izmjena/) iz kojega doznajemo da su u siječnju 2024. godine održani sastanci sa distributerima dozvola za sportski i rekreacijski ribolov na moru gdje su sudionici upoznati s „REC FISH projektom“. Link na prezentaciju koji je naveden u tekstu ne vodi na ništa, ali je zato prezentaciju objavio SRK Arbun (https://www.srk-arbun.hr/images/Izmjene_u_sustavu_prodaje_dozvola_MPUR/Izmjene_u_sustavu_prodaje_dozvola_MPUR.pdf). U skladu s navedenim, pretpostavit ću da je ovo pokazatelj da barem od siječnja 2024. netko iz Saveza i klubova koji su distributeri dozvola zna da se priprema obveza prijave ulova. Pretragom u dijelu novosti na stranici HSSRM (https://www.hssrm.hr/novosti) ne mogu pronaći vijest vezanu uz ovaj projekt niti mi je poznato da je neka informacija o tome puštena u javnost na drugi način. Iz tehničkih dokumenata možemo doznati da se s ovim akronimom podaci prikupljaju i dostavljaju barem od 2022. godine i da su u njega uključeni Ministarstvo, IOR i HSSRM, a to se i potvrdilo sadržajem „novih“ dokumenata objavljenih na stranici https://podaci.ribarstvo.hr/statistika/pracenje-ulova-u-rekreacijskom-i-sportskom-ribolovu-na-moru-rec-fish/. Iz ovoga možemo zaključiti da osovina Ministarstvo/Uprava za ribarstvo – HSSRM – klubovi apsolutno ne funkcionira u smislu prenošenja informacija prema ribolovcima, koji mahom nisu nikad čuli za HRV REC FISH ili neku izvedenicu ovog akronima odnosno projekta u sklopu kojeg je skrojen. Zašto nema nikakve javno vidljive komunikacije Ministarstva o ovom projektu ili programu koji je započeo prije barem tri godine (!) prema sportskim i rekreacijskim ribolovcima, a koji obuhvaća prikupljanje svih relevantnih podataka o ovom obliku ribolova u RH? Zašto se vijesti poput ove (https://oceans-and-fisheries.ec.europa.eu/news/eu-takes-steps-harmonise-collection-catch-data-recreational-fisheries-2025-02-12_en) ne prenose na izravnim kanalima komunikacije prema sportskim i rekreacijskim ribolovcima već ih umjesto Ministarstva prenosi primjerice Burza Nautike (https://www.burzanautike.com/hr/recfishing_prikupljanje_podataka_o_rekreacijskom_ribolovu_na_razini_eu/8871/5)? 6 Nejasne i neprimjenjive odredbe Ovaj prijedlog Pravilnika donosi neke nove, ali i zadržava stare odredbe koje su u naravi dvosmislene, nedorečene, nejasne i čija je primjena teško provediva, a pozadina za njihovo donošenje nejasna. 1. Prvi primjer je „lov na veliku ribu“. Prije nego li se uopće počne raspravljati o naravi ovog pojma, treba primijetiti da Zakon o morskom ribarstvu nigdje ne definira riječ „lov“ kao i da se ta riječ nigdje ne pojavljuje u cjelokupnom tekstu ovog zakona već se govori o „ribolovu“ kao pojmu koji je definiran člankom 3. točkom 22.. Riječ „lov“ uobičajeno se koristi u Zakonu o lovstvu (NN, br. 99/18., 32/19., 32/20., 127/24.) (https://tinyurl.com/kcb4ep57) pa bi se u skladu s člankom 12. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN, br. 74/15.) (https://tinyurl.com/4w67df4y) u ovom prijedlogu Pravilnika trebala dodatno definirati. Isti članak u točki 2. također nalaže da se pojmovi moraju koristiti kroz cijeli tekst propisa što u ovom prijedlogu pravilnika nije slučaj. Osim u članku 3. ovog prijedloga, svugdje se spominje „ribolov udičarskim alatima za veliku ribu“. Stavimo li to na stranu, vidimo da ovaj prijedlog pravilnika definira „lov na veliku ribu“ isključivo navođenjem karakteristika ribolovnih alata s kojima se smije obavljati, ponajprije nosivosti. Takav ribolov uz to predviđa kupnju posebne dozvole koja je iz nekog razloga omogućena samo osobama koje su prethodno kupile dozvolu za sportski ribolov i ne može se obavljati na temelju posjedovanja polugodišnje (150 dana) dozvole, koja se ne izdaje. Osim uopćenih karakteristika nosivosti alata, dodatno je ograničen oblikom i materijalom korištenih udica i varalica te se zabranjuje uporaba borbenih stupova i držača štapova za privlačenje i to u članku u kojem se istovremeno govori o dodjeli kvote za ulov tune (članak 9.). Članak 13. točka 2. govori o tome da postoje i natjecanja u lovu na veliku ribu u kojem se dodjeljuje kvota za ulov tune. Kao ribolovac koji ovo čita mogu zaključiti: „Ok, super. Iz napisanog se čini da je ovo nespretni prijevod engleskog izraza „Big Game Fishing“ koji se povijesno gledano upotrebljava za ribolov vrsta na otvorenom moru poput tuna, igluna i velikih morskih pasa. Drugim riječima, ako želim loviti tune i iglune moram uz sportsku imati i ovu dozvolu.“ Pa ne baš… Članak 10. ovog prijedloga Pravilnika nalaže da smijem uloviti 0 komada vrsta iz razreda Elasmobranchii pa su mi morski psi otpali već u startu, čak i one vrste koje nisu strogo zaštićene na temelju Zakona o zaštiti prirode. Tablica 3. na kraju ovog prijedloga pravilnika također mi govori da ne smijem uloviti ni plavoperajnu tunu (Thunnus thynnus), iglana (Tetrapturus belone) i igluna (Xiphias gladius), niti albakora (Thunnus alalunga), što uostalom predviđa i članak 32. Zakona o morskom ribarstvu. Pa što mi je preostalo? Koje da uopće ribe lovim da mi za njih potencijalno treba borbeni stup koji mi je ovdje zabranjen? S obzirom na to da postoje natjecanja u lovu na veliku ribu, možda se neki odgovor krije u pravilnicima HSSRM. Pravilnik o provedbi natjecanja u lovu na veliku ribu HSSRM (https://www.hssrm.hr/dokumenti-kategorija.php?id=4) u članku 3. navodi da „koncept lova na veliku ribu “Big Game Fishing” podrazumijeva sportski ribolov na moru tijekom kojega se love određene vrste riba.“ i da su preuzete i prilagođene međunarodne ribolovne odrednice (FIPS-M i IGFA) (misli se na Fédération Internationale de Pêche Sportive – Mer i na International Game Fish Association). Odlično, IGFA na svojim Internet stranicama ima bazu podataka „ribolovne divljači“ (eng. game fish) (https://igfa.org/game-fish-database/), dakle onih vrsta koje se međunarodno neslužbeno smatraju ekvivalentom kopnene trofejne divljači. Pregledom ove baze podataka vidimo da se u njoj nalaze sve prethodno spomenute vrste poput plavoperajne tune i albakora kao i brojne druge koje nikada nisu zabilježene u Jadranskom moru. Međutim, ono što odmah upada u oči je činjenica da se ovdje nalaze i brancin (Dicentrarchus labrax), orada (Sparus aurata) i ugor (Conger conger). E sad sam kao ribolovac koji ovo čita u problemu jer ribolovni alat koji koristim za lov orade s obale u potpunosti odgovara opisu navedenom u članku 3. prijedloga Pravilnika. Na roli koju upotrebljavam stoji nosivost 20 kg / 44 lb, a na štapu oznake u funtama nema, ali ima oznaku maksimalnog izbačaja težine do 180 grama i siguran sam da sila koja pritom nastaje nadilazi zadanih 30 lb. A i ostali dijelovi sigurno drže toliko. Trebam li ja za to posebnu dozvolu za veliku ribu iako mi je prosječna težina ulovljene orade po slobodnoj procjeni 0,35 kg? Jesu to te velike ribe? U Pravilniku lov na veliku ribu nije nigdje vezan uz kategoriju načina ribolova definiranu točkom 6. članka 3. pa onda valjda trebam, ili? U potrazi za odgovorima, a s obzirom na to da u pravilniku HSSRM stoji „Propozicijama natjecanja objavljuje se popis vrsta s bodovnim vrijednostima i propisuje se kojim bodovima će se vrednovati ulov…“ idemo vidjeti koje se to vrste uzimaju u obzir na službenim natjecanjima. Možda ta informacija pomogne. I stvarno, u točki 13. Propozicija Državnog prvenstva u lovu na veliku ribu 2024. godine (https://www.hssrm.hr/novost-propozicije-drzavnog-prvenstva-u-lovu-na-veliku-ribu-2024-trogir) u organizaciji HSSRM, stoji da se „love i boduju“, među ostalim, i lampuga (Coryphaena hippurus) i luc (Euthynnus alletteratus). Valjda su to onda te vrste za koje Ministarstvo želi da kupim posebnu dozvolu, ili? Osim što mi je i lampuga de facto otpala jer je od 20.11.2024. Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete uveden lovostaj od 1. siječnja do 14. kolovoza. Na kraju ove vježbe dolazimo do važne situacije - molim Ministarstvo da odgovori kako je moguće da pod istom točkom 13. stoji: „Popis vrsta sa dodijeljenim bodovima po vrstama (BpV): Love se i boduju sljedeće vrste riba:“ uz tablicu koja uključuje igluna, iglana i tunja dugokrilca ako članak 32. točka 1. Zakona o morskom ribarstvu izričito zabranjuje ulov ovih vrsta u sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru? Isti članak Zakona to nalaže i za plavoperajnu tunu koja je također navedena u tablici, ali je točkom 3. ulov ove vrste dopušten na natjecanjima. Međutim, ostale ovdje navedene vrste nisu obuhvaćene ovim izuzećem. Pritom sam svjestan činjenice da su iglan i dugokrila tuna u članak 32. dodani Odlukom o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o morskom ribarstvu (NN, br. 14/2024), ali u veljači 2024. dok se natjecanje održalo u Trogiru od 4. – 8.9.2024. i pritom je zabilježen ulov dva tunja dugokrilca (https://www.hssrm.hr/dokumenti-kategorija.php?id=39). Također sam svjestan da u tekstu Zakona o morskom ribarstvu od lipnja 2017. godine, u članku 32. stoji zabrana ulova igluna (Xiphias gladius) u športskom i rekreacijskom ribolovu bez dodatnih odredbi o izuzeću po uzoru na plavoperajnu tunu. Unatoč tome, u službenim rezultatima državnih prvenstava u organizaciji HSSRM od 2017. godine do danas uredno se mogu pronaći podaci o ulovu igluna koji su bodovani (https://www.hssrm.hr/dokumenti). Koja to logika dopušta da se organizira natjecanje na kojem se ciljano lovi vrste čiji je ulov izričito zabranjen, čak i ako se ulovljene jedinke odmah pušta? One u ovom slučaju nisu slučajni ulov koji je pušten tijekom natjecanja u lovu na tune, lampuge i luceve, već ciljana lovina koja se boduje. Kao natjecatelj, s pravom ću u skladu s propozicijama opremu, alate i tehniku prezentacije istih prilagoditi i vrstama čiji mi je ribolov zabranjen Zakonom - dakle aktivno ću ih loviti. Kako je moguće da sve to uredno prate predstavnici IOR-a (vidi Metodologija biološkog uzorkovanja u gospodarskom i rekreacijskom ribolovu na moru; https://podaci.ribarstvo.hr/metodologije-i-protokoli/bioloski-protokoli/ kao i tablični dio godišnjih izvješća o provedbi programa na https://podaci.ribarstvo.hr/o-progamu/godisnja-izvjesca/) koji podatke s ovakvih natjecanja uvrštavaju u završna godišnja izvješća u sklopu Plana prikupljanja podataka u ribarstvu (https://podaci.ribarstvo.hr/drugi-podaci-o-ribarstvu/bioloski-podaci/) i kako je moguće da Ministarstvo kao naručitelj godinama takva izvješća bez problema zaprima??? Nadalje, kako je moguće da Ministarstvo u članku 6. Pravilnika o izmjenama Pravilnika o športskom i rekreacijskom ribolovu na moru (NN, br. 64/23.)(https://tinyurl.com/3p2kmtbw) mijenja članak 8. Pravilnika tako da on glasi: „(1) U športskom i rekreacijskom ribolovu plavoperajne tune, tunja dugokrilca i igluna dozvoljeno je obavljati ribolov samo na način ulovi i pusti, tako da se riba mora pustiti prije izvlačenja na plovilo.“. O kojem se to športskom ribolovu igluna ovdje govori ako je Zakonom o morskom ribarstvu zabranjen od 2017. godine? Kako se pravilnikom mogu donositi odredbe koje krše odredbe zakona? Članak 8. Pravilnika u formi koja spominje športski i rekreacijski ribolov igluna nastao je još 2020. godine Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o športskom i rekreacijskom ribolovu na moru (NN, br. 125/20.) (https://tinyurl.com/54v9n68d) pa je ovaj Pravilnik gotovo pet posljednjih godina neusklađen sa Zakonom. Tko je za to odgovoran? S obzirom da ni propozicije navedenih natjecanja nisu usklađene sa zakonom, smatram da su sva slična natjecanja od 2017. godine do danas potpuno neregularna, osobito u kontekstu činjenice da rezultati natjecanja pokazuju da su vrste navedene u članku 32. Zakona ulovljene i da su za njih dodijeljeni bodovi (vidi rezultate na https://www.hssrm.hr/dokumenti). Koliko mi je poznato, unutarnji Pravilnik o provedbi natjecanja u lovu na veliku ribu HSSRM-a iz prosinca 2014. godine (https://tinyurl.com/yabbe736) još uvijek je na snazi i nije usklađen sa Zakonom. U njemu i dalje u članku 2. uredno stoji da „Svi sudionici na natjecanjima u sportskom ribolovu…dužni su se ponašati u skladu s pravilima koje propisuje ovaj Pravilnik, Zakon o morskom ribarstvu i akti doneseni temeljem tog zakona,…“. Međutim, zaostale su odredbe o korištenju obrazaca za prijavu igluna u rekreacijskom ribolovu (kojim se upravi ribarstva prijavljuje ulov igluna) (vidi članak 146.). Molim Ministarstvo da se u odgovoru izjasni prima li još uvijek ove obrasce nakon natjecanja u kalendaru HSSRM, unatoč tome što je ciljani lov ove vrste na natjecanjima protivan Zakonu o morskom ribarstvu? Za usporedbu, pitam se kakva bi bila reakcija tijela nadležnih tijela da HSSRM organizira natjecanje u kojem se boduje ulov jegulje (Anguilla anguilla) koja je na jednaki način obuhvaćena člankom 32. točkom 1. Zakona o morskom ribarstvu kao i ostale navedene vrste u prethodnom paragrafu (uz obvezu puštanja ulova)? Strogu zaštitu prema Zakonu o zaštiti prirode ionako uživa samo dio populacije u Vranskom jezeru kraj Biograda i rijeci Krki uzvodno od Skradinskog buka pa bi se natjecanje moglo organizirati bilo gdje drugdje. Što ako bi se pritom bodovao i ulov (puštenih) strogo zaštićenih vrsta? Nastavno na sve navedeno, ukoliko je tumačenje i odgovor Ministarstva da se članak 32. Zakona o morskom ribarstvu u slučaju ulova navedenih vrsta u sklopu natjecanja ne primjenjuje jer se propozicijama određuje sistem ulovi i pusti pa se ne radi o „ulovu“, utoliko smatram da je na temelju istog tog tumačenja bilo kojem sportskom i rekreacijskom ribolovcu dozvoljeno izaći na more s NAMJEROM ribolova isključivo na vrste navedene u ovom članku koje u neograničenim količinama (jer 5 kg nikad neće dostići) može NAMJERNO loviti i puštati dokle god ima Pravilnikom propisane dozvole za ribolov i na dozvoljene načine upotrebljava dozvoljene alate. Ako se ključnim elementom riječi „ulov“ smatra izvlačenje ulovljene jedinke iz mora, smijem li onda uz posjedovanje sportske dozvole s morskog dna iščupati koralj ili spužvu koju ću onda prije vađenja iz mora „pustiti“? Je li to bila namjera zakonodavca kada je pisao članak 32. Zakona? Zašto onda u njemu umjesto „zabranjen je ulov“ ne stoji „zabranjeno je zadržati ulov“? Zanemarimo ili očite probleme s ovim odredbama, postoje i drugi praktični problemi vezani uz „lov na veliku ribu“. Kako sam ovdje pokazao, nejasno je na koji način bi ribolovci trebali odlučiti krše li odredbe Pravilnika dok obavljaju ribolov, tj. jesu li obavezni pribaviti posebnu dozvolu za lov na veliku ribu. Međutim, također je nejasno na koji je način zakonodavac zamislio provoditi ovu mjeru na terenu. Tko će i kako utvrditi nosivost alata s kojim je u ribolovu zatečena osoba koja nije kupac posebne dozvole za lov na veliku ribu? Većina ribolovne opreme nema naznačenu nosivost na način kako je to opisano u članku 3. ovog prijedloga pravilnika. Čak i kada je nosivost navedena, ona nije rezultat nekog standarda koji je u širokoj primjeni kod proizvođača niti postoji zahtjev atestiranja ribolovne opreme i alata. Što se događa kada ribolovac koristi opremu koja je preinačena? U posljednje vrijeme je sve popularnija praksa dorade i preinake ribolovnih štapova što je za mnoge dio onoga što ih motivira da uopće odlaze u ribolov, a ne odraz pokušaja da se zavara zakonodavca. Kako će se utvrditi nosivost preinačene opreme, primjerice štapa kojem su zamijenjene vodilice i držač role? Bez obzira na originalnu oznaku proizvođača, ovakav štap zasigurno više nema iste karakteristike kakve je imao kad je stavljen na tržište. Kako postupiti s onima koji jesu preinačili opremu s ciljem da izbjegnu kontrolu? S obzirom na to da je „lov na veliku ribu“ prisutan od kraja 2017., molim Ministarstvo da u odgovoru navede neke primjere vezano uz kontrolu ove odredbe na terenu odnosno naputke koji su upućeni osobama nadležnim za vršenje nadzora. Odgovor Ministarstva na iste ove primjedbe u e-savjetovanju vezano uz Pravilnik koji je na snazi jest „Karakteristike alata za lov na veliku ribu definirane su isključivo za ribolov s plovila, dakle ribolov s obale nije ograničen što se tiče karakteristika alata. Također ova se definicija ne odnosi na ribolov "iz ruke".“ (https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/EconReport?EntityId=6479). Molim Ministarstvo da odgovori iz kojeg članka ovog prijedloga pravilnika proizlazi ovaj zaključak (ili je on u slučaju novog nacrta prestao važiti?). Na komentar vezano uz utvrđivanje nosivosti alata nisam dobio izravan odgovor. Smatra li Ministarstvo da je pravilnik u kojem osobe na koje se on odnosi moraju pretpostavljati što je zakonodavac mislio dobar? Smatra li Ministarstvo da će odredbe o „lovu na veliku ribu“ u ovom obliku biti učinkoviti alat za podizanje prekršajnog naloga i vođenje postupka na sudu? Molim Ministarstvo da u odgovor uvrsti primjere iz sudske prakse iz kojih je vidljivo na koji se način do sada vodio prekršajni postupak protiv osoba koje su obavljale ribolov alatima koji zadovoljavaju uvjete iz pojma „lova na veliku ribu“, a koje za to nisu kupile posebnu dozvolu (ako je tako nešto ikad učinjeno). Ukoliko Ministarstvo želi zadržati kategoriju „(ribo)lov (udičarskim alatima) na (za) veliku ribu“ potrebno je izmijeniti način na koji se pojam opisuje u Pravilniku tako da bude nedvosmislen i da njegova narav bude očigledna svim ribolovcima. Prvi preduvjet za to trebao bi biti definiranje vrsta koje su ciljana lovina u ribolovu na veliku ribu kao osnova za bilo kakvo razumijevanje ove odredbe. Osobno i dalje ne razumijem što je Ministarstvo uopće htjelo postići s uvođenjem ove posebne dozvole, osobito s obzirom na to da uz ovaj prijedlog Pravilnika, kao ni uz prethodni koji je na snazi nisu dostavljeni nikakvi ostali dokumenti s obrazloženjem ciljeva donošenja ove odredbe. Brošure koju je Ministarstvo obećalo proizvesti, a u kojoj bi se to pojasnilo i dalje nema. Sada je vrijeme da se procjeni učinkovitost ove odredbe koja je donesena prije sedam godina pa bi valjda trebali postojati i neki podaci o njenoj primjeni s kojima biste to mogli učiniti. 2. Primjer drugi je označavanje ulova. Za razliku od „lova na veliku ribu“, ova je odredba prilično jasna i načelno lako provediva na terenu. Primjedbe u kontekstu tehničke primjene se svode na činjenicu da ovim Pravilnikom nije dovoljno dobro opisano kako je ulov potrebno označiti u pojedinim specifičnim situacijama, tj. da se ova objašnjenja kriju u drugim aktima za koje je realno očekivati da ih prosječni ribolovac neće konzultirati prije odlaska u ribolov. Primjerice, što se događa kada riba koja je u mjeri odsijecanjem donjeg dijela repne peraje prestaje biti legalna (uslijed razlike u veličini donjeg i gornjeg dijela repne peraje), a u skladu s Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete? Nadalje, da biste pritom uopće izmjerili ribu na ispravan način morate se konzultirati s Prilogom IV Uredbe Vijeća (EU) 2019/1241(https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32019R1241). U tom smislu i dalje čekamo brošuru koja će na jednostavan i pristupačan način ove odredbe pojasniti. Prilično je jasna i namjera zakonodavca koji ovom odredbom naizgled želi doprinijeti kontroli odredbe o zabrani stavljanja ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na tržište koja proizlazi iz Zakona o morskom ribarstvu. Međutim, ova odredba potpuno je neprikladna u smislu njenog negativnog utjecaja na sportski i rekreacijski ribolov, a za p | Primljeno na znanje | Smatramo da smo kroz odgovore na komentare drugih korisnika obuhvatili i Vaša pitanja i komentare koji su usmjereni na tekst Prijedloga pravilnika. Za dio komentara koji nije direktno vezan za sam tekst Pravilnika smatramo da format e- savjetovanje nije prikladan za komunikaciju. Ministarstvo stoji na raspolaganju za sva tražena pojašnjenja te predlažemo da se obratite na mail adresu: uprava.ribarstva@mps.hr . |
| 652 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | st u ribolovu, držim da je rasprava o dozvoljenoj opremi zapravo rasprava o tome kako regulirati napor, a prvi korak bi trebao biti revizija dozvoljene količine dnevnog ulova koja bi se trebala uskladiti s novonastalom situacijom u smislu broja prodanih dozvola i porasta broja osoba koje obavljaju sportski i rekreacijski ribolov. U skladu s time, potrebno je izraditi stručnu podlogu koja će poslužiti kao temelj za buduće izmjene. Uvođenje obveze označavanja ulova također je mjera koja „vrišti“ obračun s krivolovom i teško ju je objasniti kao mjeru koja na smislen način uređuje legalne oblike bavljenja sportskim ribolovom. Štoviše, Ministarstvo ustraje na njenoj primjeni bez obzira na brojne primjedbe pravih sportskih i rekreacijskih ribolovaca koji ne žele sakatiti ulov i ne vide zašto je od ključne važnosti da to čine ako postoje drugi alati da se krivolov suzbije. Država na raspolaganju ima brojne mogućnosti za sprječavanje nelojalne konkurencije koje nadilaze odredbe donesene na prijedlog ovog Ministarstva. Navedeni postupci, osim što predstavljaju protuzakoniti ribolov mogu se goniti i kao gospodarski kriminal i utaja poreza prema Općem poreznom zakonu (NN, br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 42/20., 114/22., 152/24.) (https://tinyurl.com/49cxbvfm). Dakle u kontekstu regulacije legalnog ribolova, ova mjera samo izaziva bijes, a to se očituje njenim očiglednim ignoriranjem otkad je donesena što dalje za posljedicu ima veći stupanj zanemarivanja i ostalih odredbi Pravilnika. Slično je i s odredbom o duljini plašta lignje na panuli koja nema očiglednog uporišta u nekim podacima ili izravnu primjenu na legalni ribolov već je prva asocijacija podloge za njeno uvođenje opet krivolov. Tu dolazimo i do jedne od najvećih točki prijepora vezano uz ovaj prijedlog Pravilnika, a to je ograničavanje broja jedinki dozvoljenih u dnevnom ulovu člankom 10. ovog prijedloga Pravilnika. O opravdanosti ove mjere u kontekstu zaštite populacija navedenih vrsta raspravljao sam ranije, a izgledno je da ova mjera ne može imati nikakav utjecaj na sprječavanje krivolova. Istovremeno se, barem do prije nekoliko dana, doimalo kao da joj je to primarni cilj budući da nije bilo jasno na temelju kojih podataka je donesena. Ovom mjerom neće se suzbiti krivolov naprosto zato što kao i u slučaju trenutne legislative, njena primjena zahtjeva učinkovitu kontrolu na terenu. Koju razliku za nekog tko u brodu ima 20 škarpina čini ova odredba? U prekršaju je po postojećem Zakonu i Pravilniku, s istom zapriječenom isključivo novčanom kaznom kao što će biti i prema odredbama ovog prijedloga Pravilnika kada i ako bude usvojen u ovom obliku. Ukoliko je spreman prekršiti postojeći Pravilnik, bit će spreman prekršiti i svaki sljedeći dok god on za sobom ne povlači nikakve izmjene prekršajnih odredbi ili možebitnu kaznenu odgovornost. Drugim riječima, ukoliko je primarna namjera na temelju koje je ova odredba donesena bila usmjerena na krivolov, jedini učinak koji će ona ostvariti je izazivanje otpora kod onih koji se zakona i pravilnika pridržavaju. Da bi imala ikakav pozitivan učinak na krivolov, ova mjera mora se donijeti u kombinaciji s izmjenama prekršajnih odredbi Zakona o morskom ribarstvu, a potencijalno i Kaznenog zakona. Ukoliko je njena primarna namjera isključivo upravljanje resursima što se kao stvarna opcija pokazalo tek nakon objave dodatne dokumentacije, utoliko je Ministarstvo pogriješilo što javnosti nije na vrijeme i na prikladan način prikazalo podatke koje iza takve odluke stoje. Ukoliko Ministarstvo želi osigurati podršku javnosti za ovaj prijedlog Pravilnika, utoliko je nasušno potrebno da u javnost počne pravovremeno plasirati relevantne informacije o razlozima za donošenje ovdje navedenih odredbi. Dok tome nije tako, u javnom prostoru prepucavat će se zavađene strane koje naizgled zastupaju interese pojedinih skupina u gospodarskom i negospodarskom ribolovu, ali u suštini ne doprinose donošenju kvalitetnih rješenja. 5 Evidencija ulova u sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru Obveza prijave ulova koja se u ovom prijedlogu Pravilnika po prvi put uvodi vezano uz sportski i rekreacijski ribolov na moru apsolutno je najvažnija promjena koja je ovdje prolazila „ispod žita“ i uz relativno mali broj izravnih komentara do trenutka objave novih podataka, a s obzirom na to da je prijedlog opterećen brojnim drugim diskutabilnim odredbama koje u javnosti uživaju veći značaj. Svima onima koji su u komentarima na ovom e-savjetovanju i na drugim javnim mjestima do sada izražavali nezadovoljstvo ovom odredbom treba biti jasno da dokle god Ministarstvo ne raspolaže ni osnovnim vjerodostojnim podacima o ribolovnom naporu u sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru, jedino što možemo očekivati u budućnosti su verzije ovog ili slično naslovljenih pravilnika u kojima će se odredbe donositi paušalno i na temelju nečijeg (ne)stručnog mišljenja. U znanosti se često koristi termin „Garbage in, garbage out“ kada se želi slikovito prenijeti činjenica da na temelju loših i nepotpunih podataka nikakvim analizama ili statističkim tehnikama ne možeš dobiti kvalitetne rezultate. S tim na umu, apsolutni je imperativ da se počnu prikupljati vjerodostojni i sveobuhvatni podaci o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru koji će biti temelj i argument za podršku ili protivljenje javnosti budućim odredbama zakona i podzakonskih propisa u ribolovu na moru. Odgovornost je svakog od nas da u tome na ispravan način sudjeluje. Izjave koje u ovom savjetovanju brojni ostavljaju u stilu „Sportski ribolov ne može biti odgovoran za uništenje ribljeg fonda!“ su nažalost samo paušalne izjave jer nitko u ovoj državi nema pojma koliki je stvarni ribolovni napor u sportskom i rekreacijskom ribolovu, ili se barem tako činilo do prije tjedan dana, ali o tome u nastavku. Kako bi uopće nastavili komentirati obvezu prijave ulova, potrebno se pozabaviti podacima objavljenim prije nekoliko dana. Osvrnemo li se na „nove“ rezultate koji su javnosti postali dostupni na linku https://podaci.ribarstvo.hr/statistika/pracenje-ulova-u-rekreacijskom-i-sportskom-ribolovu-na-moru-rec-fish/ 15.4.2025., vidimo da neke od odredbi imaju pozadinu u istraživanju koje je proveo IOR, a to je potvrđeno i u objavljenom standardnom obrascu sadržaja dokumenta za savjetovanje (https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/30190). Istraživanje ima i pozitivnih strana i manjkavosti, a krenut ću od potonjeg jer je važno za razumijevanje napisanog. Pritom ne mislim na manjkavosti koje proizlaze iz ulaznih podataka koji su autorima jedini dostupni. Pritom također ne mislim na manjkavosti koje su neizbježne kad se radi „recall study“ već na problematičnu primjenu ovog pristupa od strane autora ove studije. Za početak treba krenuti od činjenice da ovo istraživanje, kao ni pilot studiju iz 2021. godine (https://podaci.ribarstvo.hr/statistika/izvjesce-pilot-studije-u-rekreativnom-ribolovu/) ne potpisuje niti jedan autor poimence već se samo navodi IOR. Za usporedbu, svako završno izvješće o provedbi Nacionalnog plana prikupljanja podataka u ribarstvu Republike Hrvatske koje izrađuje IOR (https://podaci.ribarstvo.hr/drugi-podaci-o-ribarstvu/bioloski-podaci/), ne samo da navodi sve suradnike na izradi dokumenta već se u svakom poglavlju navodi i voditelj. Pretpostavit ću da je Ministarstvo uklonilo podatke o autorima jer mi je teško povjerovati da je bilo tko iz IOR-a Naručitelju studije koja je plaćena javnim novcem poslao dokument u kojem se ne navode autori. Ovim postupkom Ministarstvo je opet zainteresiranoj javnosti poslalo poruku netransparentnosti u svom radu. Istovremeno, zakinulo je autore ove studije koji su u nju zasigurno uložili trud i vrijeme i trebali bi biti u mogućnosti prihvatiti zasluge za svoj rad. Nadalje, objavljeni su dokumenti koji nisu izrađeni po pravilima struke jer se primjerice reference navedene u popisu literature ne pojavljuju u tekstu što bi bio osnovni princip navođenja literature koji se upotrebljava svugdje, a Ministarstvo je objavilo i dokumente koji u sebi još uvijek sadrže nečije ispravke koje nisu pobrisane (vidi Metodološki izvještaj opisa provođenja anketiranja, Izvješće za krajnje korisnike podataka za 2022. godinu na strani 5). Kad smo kod toga, nema ni oznake broja stranice dokumenta. Postavlja se pitanje kako je uopće moguće da je Ministarstvo prihvatilo ove dokumente kao završnu isporučevinu projekta spremnu za objavu, a da prethodno nije imalo primjedbe na ove tehničke probleme. Međutim, to za potrebe komentiranja ovog prijedloga Pravilnika i nije osobito važno, ali govori nešto o tome s kakvim su pristupom ovi dokumenti izrađeni. Prva stvar koju bih istaknuo kao važnu je činjenica da nepoznati autori ovih dokumenata donose rezultate čija rezolucija nije usklađena s ulaznim podacima. Drugim riječima, daju se vrlo egzaktne procjene koje su donesene na temelju analize ulaznih podataka koji su inherentno nepouzdani. Jedna od osnovnih stvari koje se uče na fakultetu prirodoslovno-matematičkog usmjerenja jest da značajnost rezultata može biti samo onolika kolika je značajnost ulaznih podataka. Pojednostavljeno, ukoliko volumen vode mjerite običnim kanistrom od 15 L, besmisleno je i beznačajno, a može biti i zavaravajuće, rezultat iznijeti u mililitrima jer mjerni uređaj u najboljem slučaju ima preciznost u litrama. Ovdje treba primijetiti da i ulazni podaci koji dolaze iz gospodarskog ribolova (podaci o iskrcaju po vrstama) kao i podaci iz negospodarskog ribolova (anketa koja se temelji na prisjećanju) iz objektivnih razloga u nekoj nepoznatoj mjeri ne odgovaraju stvarnosti. Podaci o iskrcaju ne sadrže podatke o prilovu i ulovu koji su ribari prodali s plovila prije iskrcaja (prve prodaje) što im je člankom 43. točkom 11. Zakona o morskom ribarstvu dozvoljeno, a ne uzimaju u obzir ni eventualne nepravilnosti u vođenju očevidnika. Podaci koje su ribolovci ispunili u anketama rezultat su prisjećanja (a mogu biti i namjerno krivo popunjeni) pa vjerujem da dodatna obrazloženja zašto su ovi podaci pristrani nisu potrebna. Smjernice FAO (Grati i sur. 2021.; https://openknowledge.fao.org/server/api/core/bitstreams/a63a9178-297b-454d-aae1-da62b6a3c018/content) jasno navode „Extended timeframes (e.g. one-time surveys with a six- or 12-month recall period) can significantly overestimate total recreational fishing effort. “ kao i „the longer the timeframe over which respondents are supposed to recall, the more the results tend to be biased (Tarrant and Manfredo, 1993), so a short recall period would be preferred to minimize possible recall errors.“ . Prevedeno, provođenje anketa unatrag godinu dana može dovesti do precjenjivanja ribolovnog napora i više je pristrano nego upotreba kraćih razdoblja. U skladu s time, držim da nije ispravno da se rezultati donose brojčanim vrijednostima na jednu ili dvije decimale bez ikakvih intervala pouzdanosti jer takav način prikazivanja rezultata neupućenom čitatelju daje dojam veće značajnosti nego li je to u stvarnosti slučaj. Treba imati na umu da će ovaj dokument koristiti i osobe koje ne moraju nužno imati znanja potrebna da razluče koja je statistička značajnost prikazanih rezultata (npr. političari). Činjenicu da nepoznati autori ispravno navode da se „procijenjene ukupne količine mogu se smatrati tek informativnim” trebao bi pratiti i odgovarajući način prikaza rezultata. Nije isto navodi li se primjerice da je udio puštenih jedinki oslića u ribolovu iz brodice „3,2%“ ili "3,2% (95% CI=1,2 - 25,7)" ili „oko 5%“ ili „<10%“ ili se navodi kao „ulovljeni oslići se u malom postotku puštaju“. Prvi navod izvađen iz konteksta podrazumijeva da postoje pouzdani (točni) podaci na temelju kojih je izračun napravljen dok ostali u većoj ili manjoj mjeri čitatelju daju do znanja da se radi o procjeni. Međutim ključno je sve ono čega ovdje nema, a to je bilo kakav pokušaj modeliranja podataka i testiranja njihove osjetljivosti na izvore pristranosti koji su evidentni zbog kvalitete ulaznih podataka. Druga važna stvar koju treba primijetiti jest da se nepoznati autori ovih dokumenata niti jednom riječi nisu osvrnuli na korištene podatke koji dolaze iz gospodarskog ribolova, a u smislu pristranosti koja je sadržana u informacijama koje ovdje upotrebljavaju. Podaci o iskrcaju odnose se na ulov koji su ribari po završetku aktivnosti predali registriranom prvom kupcu prema članku 43. Zakona o morskom ribarstvu. Informacija o iskrcaju ne sadrži podatak o prilovu koji je ribar ostvario, ne sadrži informaciju o izravnoj prodaji krajnjim potrošačima s plovila i najvažnije, ne sadrži informaciju o ulovu koji je ribar namjerno zatajio. Ovaj posljednji faktor najteže je procijeniti, ali je svima jasno da postoji i svakako bi se trebao uzeti u obzir kod izrade ovakvih dokumenata s obzirom na to da se, ovisno o vrsti, može raditi o vrlo velikim odstupanjima. S obzirom na do sada navedeno, jasno je da bi uključivanjem nekakvog pokušaja modeliranja različitih scenarija koji u obzir uzimaju nepouzdanost ulaznih podatka ovi dokumenti zasigurno dobili na vrijednosti i omogućili puno kvalitetniji uvid u procijenjeni ulov u sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru. Izostavljanjem bilo kakvog spomena nepouzdanosti ulaznih podataka koji dolaze iz gospodarskog ribolova, značajno se umanjuje vjerodostojnost prikazane analize i daje za pravo osobama koje ove dokumente kritiziraju kao pristrane u korist gospodarskog ribolova. Da stvar bude gora, podaci o iskrcaju koje su nepoznati autori upotrebljavali ne poklapaju se s podacima o iskrcaju iz službene statistike (konačni podaci dostupni na https://podaci.ribarstvo.hr/statistika/godisnji-izvjestaj-o-morskom-ribarstvu-konacni-podaci-za-2023-godinu/). Uz to, za neke vrste uvrštene su potpuno pogrešne brojke pa imamo situaciju da udio ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom ulovu u 2023. godini za šnjure (Trachurus sp.) iznosi 61,3 % dok isti udio u 2022. iznosi 4,1%. Razlika je nastala zato što je u izračunu za 2023. upotrjebljen pogrešan podatak (76.767 kg umjesto 1.113.132 kg). Treća važna stvar je da su nepoznati autori studije u rezultatima prikazali podatke koje nisu prikupljali upitnikom koji je priložen u nepotpisanom Izvještaju o dizajnu istraživanja (?!). U ovom dokumentu stoji da se „anketni upitnik sastoji od 367 pitanja, koja su podijeljena u tri skupine ovisno o tome da li ispitanik obavlja ribolov s brodice, s obale ili podvodnom puškom.“. U prilogu istog dokumenta prikazan je taj isti upitnik za 2022. godinu s 367 pitanja (s naznačenim datumom u studenom 2023.). U nepotpisanom Metodološkom izvještaju opisa provođenja anketiranja, Izvješću za krajnje korisnike podataka za 2022. godinu stoji „Anketni upitnik je napravljen putem aplikacije Google Forms (Google Obrasci) (Slika 3). Upitnik je sadržavao 367 pitanja, koja su podijeljena u tri skupine ovisno o tome da li ispitanik obavlja ribolov s brodice, s obale ili podvodnom puškom.”. Pogledamo li međutim prikazane rezultate vidjet ćemo da se: 1) opisuje metodologija odjeljivanja grupiranih vrsta koje se u upitniku nigdje ne spominju (?!) (npr. Trachurus spp., Scombridae spp., Mugilidae, itd.). Jedina skupina vrsta koja se u osnovnom dijelu upitnika spominje su kirnje (Epinephelus spp.) pa nije jasno o čemu se ovdje radi; 2) sve tablice s rezultatima analiza donose podatke o ulovu vrsta kojih u upitniku nema (?!); 3) vrste u tablicama za pojedine kategorije ribolova (plovilo, obala, puška) ne odgovaraju popisu vrsta za koji postoje pitanja u pojedinim odgovarajućim dijelovima upitnika (?!) pa su neke izostavljene s popisa iako za njih postoje pitanja na odgovarajućem mjestu (npr. kovač u Tablici 3.), a neke su dodane iako za njih nije postojalo pitanje u upitniku (npr. ugor u istoj Tablici 3.). Iz ovoga mogu samo zaključiti da upitnik priložen Izvještaju o dizajnu istraživanja ne odgovara onome koje je i korišten. Izravna posljedica nepostojanja priložene informacije o pitanjima za grupe vrsta je nemogućnost procjene koliko je prikladna opisana metoda za njihovo razdvajanje. U svakom slučaju se radi o teškom tehničkom propustu nepotpisanih autora ove studije koji bi trebao biti razlog za neprihvaćanje isporučevine od strane Ministarstva. Iz navedenih dokumenata također nije moguće utvrditi da su nepoznati autori na temelju dobivenih podataka pokušali ustanoviti koliko je uzorak reprezentativan za ukupnu populaciju sportskih i rekreacijskih ribolovaca. Za početak, kod izdavanja dozvole prikupljaju se podaci o datumu rođenja i spolu pa je bilo moguće usporediti dobnu strukturu i spol u uzorku i onu koja se odnosi na sve kupce dozvola za sportski i rekreacijski ribolov. Iz ovih dokumenata vidimo da je u uzorku bilo nerazmjerno mnogo osoba starije životne dobi kao i muškaraca (Slika 5. i Slika 6. Izvješća za krajnje korisnike podataka za 2023. godinu). Na koji način su ovi podaci usporedivi s podacima za ukupnu populaciju ribolovaca koji su kupili dozvolu i postoje li odstupanja? Nadalje, podaci iz anketa za 2022. godinu otkrivaju da 56,9% ispitanika ima završen fakultet što se u značajnoj mjeri razlikuje od statističkih podataka o obrazovanju na razini cijele populacije, u kojoj visokoobrazovanih ima oko 25% (https://dzs.gov.hr/vijesti/kontinuiran-rast-udjela-visokoobrazovanog-stanovnistva/1594). Ovakva razlika može proizlaziti iz stvarne preferencije visokoobrazovanih ljudi da se bave ribolovom ili može biti artefakt dizajna istraživanja i rezultat primijenjenog pristupa prikupljanja podataka (kontakt e-mailom, vrlo opsežan upitnik od 367 pitanja i sl.). Nepoznati autori su se svakako na ovu činjenicu trebali osvrnuti. Treba dodatno napomenuti da se nepoznati autori ni na koji način nisu osvrnuli na neke vrlo upadljive rezultate koji su proizašli iz ovih anketa. Npr. u izvješću za obje godine i za sve kategorije ribolova spominje se prosječna masa dnevnog ulova koja višestruko nadmašuje dopuštenu dnevnu količinu ulova u sportskom i rekreacijskom ribolovu (npr. netko je prijavio prosječni dnevni ulov 30, 27 i 15 kg, za ribolov iz brodice, s obale i podvodnom puškom u 2022. godini, a slično se ponovilo i u 2023.), a nepoznati autori to nigdje ne ističu (!?). Ovo je u najmanju ruku čudno jer podrazumijeva da je netko svjesno ispunio upitnik na način da je priznao protupravni ribolov ili se radi o ulovu iz samo jednog izlaska. Alternativno, ovi podaci ukazuju na to da ispitanici nisu razumjeli pitanje i da su ovdje unosili ukupan ostvareni ulov ili da su nepotpisani autori napravili nekakvu grešku u analizi ili prikazu rezultata. Nadalje, pogledom na primarno korištene alate ispitanika koji obavljaju ribolov s obale vidimo da je u obje godine zabilježen višestruko veći broj ispitanika koji s obale love primarno kančanicom nego onih koji love povrazom s kukom za lov glavonožaca (!?). Ovo je apsolutni nonsens i artefakt činjenice da ljudi ne razumiju s čime i kako love. Iz nepotpisanog Izvještaja o dizajnu istraživanja vidimo da u upitniku ispitanicima nije bio ponuđen opis alata koji su im bili ponuđeni. Prema opisu kančanice iz Pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova na moru mrežama stajaćicama, klopkastim, udičarskim i probodnim ribolovnim alatima te o ribolovu tramatom (NN, br. 110/23.) (https://tinyurl.com/rs5y3rbm ), vidimo da se radi o „udičarskom alatu koji se sastoji od uzice ili osnovnog konca na čijem se kraju po potrebi privezuje uteg, a preko jednog ili više predveza pričvršćuju udice, a položaj osnovnog konca je okomit prema dnu.“. Osim ako s obale lovite na mjestu koje se naglo obrušava na neku značajnu dubinu ili su vam ciljana lovina glavoči u grotama, gotovo sigurno ćete sistem morati odbacivati kako bi imali ikakve šanse nešto uloviti pa prema definiciji u ovom Pravilniku lovite odmetom, a ne kančanicom. Istovremeno vidimo da u ribolovu iz brodice, za koji bi se moglo očekivati da će kančanica biti najkorišteniji alat, odmet i dalje predstavlja najčešći ponuđeni odgovor. Vidimo da su neki ispitanici ovdje označavali i da primarno love udičarskim alatima za veliku ribu s obale, za što Ministarstvo tvrdi da se na njih ne odnosi (vidi https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/EconReport?EntityId=6479) što govori u prilog tome koliko je lov na veliku ribu loše definirana i nerazumljiva kategorija. Nepoznati autori studije nisu uvrstili nikakva moguća objašnjenja za ove rezultate niti su se osvrnuli na očigledne probleme u definiranju alata koji se koriste u sportskom i rekreacijskom ribolovu. Nažalost, u skladu sa svime ovdje navedenim, jedino mogu zaključiti da ova studija metodološki nije izvedena na prikladan način koji bi omogućio njenu primarnu svrhu, a to je informativna procjena ukupnog ribolovnog napora u sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru u RH. Naprotiv, svojevrsni je primjer što ne biste trebali napraviti s podacima koji su prikupljeni upitnicima. U tom smislu nije ni potrebno komentirati relativne odnose zabilježenog iskrcaja i procijenjenog ulova budući da je izgledno da nemaju koristan informativni karakter. Ono što ipak nedvojbeno pokazuju jest da je izgledno da je ukupni ulov u sportskom i rekreacijskom ribolovu značajan u odnosu na cjelokupni ulov u ribarstvu u RH. S pozitivne strane, objava ovih dokumenata je od NEPROCJENJIVOG značaja za sportski i rekreacijski ribolov na moru. Ovi dokumenti su prve javno dostupne strukturirane informacije iz kojih je moguće dobiti uvid u to da Ministarstvo radi procjenu ukupnog ulova u sportskom i rekreacijskom ribolovu kao i način na koji se ona provodi. Ono što ovdje treba primijetiti jest da se u ovim dokumentima po prvi put donose brojčane procjene koje daju značaj sportskom i rekreacijskom ribolovu kao jednoj od temeljnih komponenti koja utječe na stanje ribolovnih resursa u RH i koja, barem u nekom dijelu, predstavlja glavnu komponentu ribolovnog napora za pojedine vrste. Ovo je iznimno važno bez obzira na manjkavosti u postojećim podacima, kako za Ministarstvo koje je nakon desetljeća ignoriranja ovog dijela ribarstva pokrenulo postupke kojima daje do znanja da je svjesno da su potrebne promjene, tako i za sportske i rekreacijske ribolovce koji moraju postati svjesni da ovaj vid ribolova ima značajan utjecaj na očuvanje dobrog stanja morskog okoliša. Objava je ključna i zato što je u fokus javnosti stavila podatke o iskrcaju u gospodarskom ribolovu, za koje, sudeći prema komentarima, mnogi smatraju da nisu vjerodostojni pa će se vjerojatno u budućnosti pokrenuti rasprava i tome koliko se učinkovito popunjavaju očevidnici i koji sve problemi u sustavu postoje, a koji utječu na vjerodostojnost ovog dijela podataka. Bez obzira na manjkavosti objavljene studije, glavna poruka koja je razvidna iz ovih dokumenata jest da sportski i rekreacijski ribolov nesumnjivo nije zanemariva grana ribarstva. Onima koji će reći da to nije tako jer studija nije ispravno odrađena mogu samo ponuditi sljedeći primjer. Na trenutak zaboravite relativne odnose gospodarskog i rekreacijskog ribolova koji su nam u suštini ostali nepoznati i nakon objave ove studije i osvrnite se na činjenicu da se godišnje izdaje oko 70.000 godišnjih dozvola za sportski i rekreacijski ribolov. Ukoliko se na račun svake od tih dozvola u godini dana u prosjeku ulovi kilogram ribe, utoliko će ukupni ulov biti 70 tona nečega, za 5 kg u godini dana 350 tona, za 10 kg će biti 700 t, i tako dalje. Tu nismo uopće uzeli u obzir još 40.000 onih s dnevnim, višednevnim ili polugodišnjim dozvolama. Da bi ispunio ovu zamišljenu kvotu, ribolovac u primjerice tridesetak izlazaka godišnje može mnogo puta ne uloviti ništa, a ostatak vremena nikad se ne približiti dozvoljenom dnevnom ulovu od 5 kg. Za referencu, u nedavno provedenoj anketi na Facebook stranici „Očuvanje sportsko-rekreacijskog ribolova na Jadranu“ (https://web.facebook.com/groups/1733850903869291)1458 ribolovaca izjasnilo se o tome koliko imaju ribolovnih dana godišnje. Srednja vrijednost je 40-ak dana, a najčešći odgovor je 20 dana dok su neki označili da ostvare i 200 dana. Ovi podaci preklapaju se i s onima iz nepotpisane pilot studije objavljene na stranici Programa prikupljanja podataka u ribarstvu RH (https://podaci.ribarstvo.hr/drugi-podaci-o-ribarstvu/sportski-i-rekreacijski-ribolov-na-moru/ ) kao i s podacima iz „novih“ podataka. Naravno da stvari nisu ovako crno-bijele i jednostavne, ali govoriti o tome da deseci tisuća ljudi koji se redovito bave ribolovom nemaju baš nikakav utjecaj na stanje u moru nije realno. Intuitivno shvaćanje stvari nije uvijek i ispravno. Tim više je nevjerojatno da država desetljećima u potpunosti zanemaruje negospodarski ribolov na moru. Vratimo li se sada na obvezu prijave ulova koja je imperativ za postizanje bilo kakvog uspjeha u kretanju ka održivom ribolovu u budućnosti, vidimo da postoje određene objektivne zapreke, ali one nisu ključne za početak primjene ove odredbe i s vremenom se mogu usavršiti. Činjenica je da izuzeća od obveze prijave ulova aplikacijom mRecFish kako je predviđeno ovim prijedlogom svakako trebaju obuhvatiti djecu i mlade, u skladu s informacijama o štetnosti uporabe pametnih mobilnih uređaja i s time povezanih ograničenja koja se sve više primjenjuju (primjerice u školama). U skladu s time, ne bi bilo ispravno da Ministarstvo ovim Pravilnikom uvjetuje da osobe ispod neke odgovarajuće dobne granice moraju dostavljati podatke digitalnim putem pa bi članak 14. ovog prijedloga Pravilnika trebalo dopuniti. Može se, na primjer, iskoristiti rečenica iz članka 23. Pravilnika o sportskom ribolovu u slatkovodnom ribarstvu (NN, br. 81/21.) (https://tinyurl.com/mrtfj6dx) koja kaže da „Unos podataka o zadržanom ulovu u očevidniku za ribiča u njegovo ime može obaviti i druga osoba“ ili se osobe mlađe od neke granice (14 ili 16 godina?) u potpunosti izuzeti od obveze prijave ulova. Isto tako, objektivno će postojati problemi u primjeni ove odredbe kod osoba s niskom informatičkom pismenosti kao što je dio starije populacije, što je evidentno i iz činjenice da se na društvenim mrežama trenutno objavljuju upute o tome kako ostaviti komentar na e-savjetovanju jer brojni ribolovci to ne znaju učiniti bez pomoći. Htjeli mi to prihvatiti ili ne, brojne su se usluge i obveze građana preselile u digitalni svijet pa tako postoje i druge važnije stvari s kojima se mnogi bore. Međutim, s obzirom na široku uporabu pametnih uređaja u većini preostale populacije, komentari koji se svode na „ne da mi se“ ili „nemam vremena još i za to“ nisu primjereni, uzimajući u obzir da je ribolov aktivnost u kojoj onaj koju ju obavlja koristi zajednički resurs svih građana RH pa bi u skladu s time trebao biti u stanju prihvatiti i određene obaveze koje s time dolaze. Drugim riječima, ako imate vremena objaviti svoj ulov na društvenim mrežama i usput pročitati vijesti na portalima, imate vremena i poslati podatke o ulovu u evidenciju. Oni koji se tome protive ostavljaju dojam da ne žele da država zna što su i kako ulovili. Međutim, kao i s većinom ostalih odredbi uvrštenih u ovaj prijedlog Pravilnika, postoji cijeli niz problema u primjeni koji se prije toga moraju riješiti. Aplikacija s kojom bi se trebao prijaviti ulov trenutno je dostupna za preuzimanje (https://play.google.com/store/apps/details?id=com.mps.ur.mRecFish&hl=en), ali joj s podacima iz godišnje dozvole za sportski ribolov ne mogu pristupiti pa pretpostavljam da je trenutno namijenjena samo uskom krugu ljudi koji je testira. Iz objavljenih snimki zaslona se ipak mogu donijeti neki zaključci o njenoj funkcionalnosti. Za njen pandan iz slatkovodnog ribarstva, aplikaciju mRibič (https://play.google.com/store/apps/details?id=com.mps.ur.mribic&hl=en), postoji i priručnik (https://slatkovodno.ribarstvo.hr/Content/Upute/UputeRibic.htm) koji bi mogao otkriti ponešto i o funkcionalnosti verzije za more. Bitno je ono čega nema. Za početak, nema mogućnosti za kreiranje lozinke već se korisnik logira sa brojem dozvole i e-mailom. Oba su podatka dostupna drugim osobama (npr. klubovima koji su vam dozvolu izdali i Savezu) što otvara mogućnost zlouporabe aplikacije ako se ti podaci podijele s trećim osobama. Iz onoga što stoji na Play Store-u nije moguće zaključiti da Ministarstvo ima namjeru bilježiti podatke o naporu, barem u nekom osnovnom obliku (npr. broj sati provedenih u ribolovu). Zašto? Koliko vidim, nije moguće označiti jesu li uneseni podaci rezultat toga da je netko sjeo, izmjerio i izvagao, primjerice 257 gira oštrulja, podatke unio u tablicu i izračunao prosječnu veličinu i ukupnu težinu (koliko god čudno zvučalo, vjerojatno će se naći i netko takav) ili je „odokativno“ unio i težinu i prosječnu veličinu. Ovim prijedlogom pravilnika nije definirano da je za potrebe izvještavanja potrebno koristiti bilo kakve instrumente za mjerenje. Nije definirano ni kolika smije biti pogreška (recimo u nekom postotku) ako se podaci unose „odokativno“. Kako će se to uopće provjeravati? Koliko Ministarstvo očekuje da će netko biti precizan u procjeni prosječne veličine ribe? Kakva se kvaliteta na ovaj način prikupljenih podataka očekuje? Nadalje, članak 15. točka 3. ovog prijedloga Pravilnika definira da bih kao ribolovac trebao dostaviti podatke o količini zadržanog, ali i puštenog ulova u broju jedinki (vidimo da za to postoji i tipka). Objektivno možemo tvrditi da će podaci o puštenom ulovu gotovo sigurno biti potpuno neiskoristivi, ako Ministarstvo svojim proaktivnim radom i komunikacijom sa sportskim i rekreacijskim ribolovcima ne stvori kritičnu masu onih koji će dobrovoljno ulagati napor da dostave donekle vjerodostojne podatke. Za početak, pušteni ulov ni na koji način nije moguće kontrolirati jer se nadzorom ne može utvrditi koliko je ribe netko prethodno vratio u more. Drugo, postoje brojni primjeri obavljanja ribolova pri kojemu je bilježenje puštenog ulova u stvarnom vremenu potpuno nepraktično i ometa obavljanje ribolova. Ribolovac koji se zaputio na more s ciljem ribolova na već spomenutu giru naprosto nema vremena brinuti o evidenciji dok lovi jer je obrtaj vrlo brz i u jednom višesatno | Primljeno na znanje | Smatramo da smo kroz odgovore na komentare drugih korisnika obuhvatili i Vaša pitanja i komentare koji su usmjereni na tekst Prijedloga pravilnika. Za dio komentara koji nije direktno vezan za sam tekst Pravilnika smatramo da format e-savjetovanje nije prikladan za komunikaciju. Ministarstvo stoji na raspolaganju za sva tražena pojašnjenja te predlažemo da se obratite na mail adresu: uprava.ribarstva@mps.hr |
| 653 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | dručjima s posebnom regulacijom ribolova (NN, br. 125/2020). Tako je primjerice po plovilu u ovom području dopušteno koristiti 100 komada vrša za lov krupnih rakova ili jedne ili više mreža stajaćica ukupne duljine 2000 metara. U godišnjem planu JU PP Lastovsko otočje za 2025. godinu, u dijelu 3_Ocjena_stanja_područja, JU ocjenjuje da je „Antropogeni utjecaj najvidljiviji na vrijednostima podmorja što se očitava u smanjenju ribljeg fonda te sustavnom uništavanju livada posidonije.“ te da će u 2025. i 2026. započeti izrada Pravilnika o zaštiti i očuvanju koji posebno adresira smanjenje ribolovnog napora (https://pp-lastovo.hr/interni-akti/). Istovremeno u dijelu „5_Aktivnosti“ vidimo da se u 2025. ne planiraju troškovi aktivnosti „Održavanje ili povećavanje postojećeg ribolovnog fonda i populacije ribljih vrsta u odnosu na procjenu stanja iz 2013.“. Iako su u prethodno provedenom savjetovanju vezano uz Zakon o morskom ribarstvu bile upućene primjedbe da bi se i Zakonom o zaštiti prirode trebalo biti u mogućnosti dodatno ograničiti ribolov u zaštićenim područjima, Ministarstvo takav prijedlog nije prihvatilo (https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=4539). U skladu s navedenim, postavlja se pitanje zašto Ministarstvo do danas u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije nikada nije izradilo stručnu podlogu za donošenje mjera zaštite riba i drugih morskih organizama i kriterija za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete u ribarstvu? Nasušno je potrebno da se izradi i učini javno dostupnim dokument koji će objediniti dostupne podatke o vrstama za koje se donose minimalne referentne veličine i za koje se uvodi lovostaj i donijeti preporuke za donošenje mjera očuvanja. Ovaj dokument treba uključivati analizu jaza koja će opisati nedostatke između postojećih znanja u odnosu na razinu znanja potrebnu za određivanje minimalnih referentnih veličina. Dokument treba uključivati referentno (početno) stanje očuvanosti ovih vrsta kao i izradu prijedloga mjera upravljanja i načina praćenja njihove učinkovitosti. Kada se ovakav dokument učini dostupnim javnosti, Ministarstvo će imati temelj za donošenje budućih odredbi kojima će se ograničavati izlov ovih vrsta, a koji nije primarno ograničen na stručno mišljenje pojedinaca uključenih u radne skupine. 3 Opravdanost upotrebe kategorija „sportski“ i „rekreacijski“ ribolov za regulaciju negospodarskog ribolova S obzirom na sadržaj predloženog Pravilnika, jasno je da Ministarstvo i dalje ustraje na zadržavanju dvije vrste dozvola za negospodarski ribolov u ribolovnom moru RH – dozvole za sportski i rekreacijski ribolov. Međutim, potpuno je nejasno koje su to osnovne odrednice po kojima se kupci ove dvije dozvole razlikuju. Odgovor koji sam svojedobno dobio na e-savjetovanju vezano uz prijedlog istog ovog pravilnika 2017. godine (koji je sad na snazi) je da se razlika „…svodi prvenstveno na mogućnost korištenja podvodne puške isključivo od strane športskih ribolovaca kao i mogućnost korištenja alata za veliku ribu koja je također dostupna samo športskim ribolovcima“ (https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/EconReport?EntityId=6479). Ovaj odgovor tehnički je ispravan, ali ni na koji način ne daje obrazloženje zašto je to tako i zašto ove kategorije nisu spojene u jednu, a navedene metode stavljene pod listu posebnih dozvola. Postojeći Pravilnik o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru, kao i ovaj prijedlog Pravilnika nisu sročeni na način da je moguće donijeti bilo kakav zaključak o tome zašto ove dvije kategorije postoje, a razlike se čine arbitrarne i neutemeljene na nekoj očiglednoj razlici među kupcima ovih dozvola. Okrenemo li se u potrazi za odgovorima Zakonu o morskom ribarstvu, vidjet ćemo da Zakon u članku 3. donosi pojmove „rekreacijski ribolov je ribolov u svrhu rekreacije koji se obavlja na temelju dozvole za obavljanje rekreacijskog ribolova“ (rekreacijski ribolov; točka 18.) odnosno „športski ribolov je ribolov u svrhu športa koji se obavlja na temelju dozvole za obavljanje športskog ribolova“ (sportski ribolov; točka 28.). Na žalost vidimo da ni Zakon o morskom ribarstvu ne nudi osobito korisnu definiciju ovih kategorija s obzirom na to da je za potrebe razumijevanja ovih pojmova prvo potrebno biti u stanju razlučiti što je to „sport“, a što „rekreacija“. Gledamo li ove definicije u uskom smislu, logično bi bilo da se Zakon o morskom ribarstvu u ovom slučaju naslanja na postojeću legislativu kojom se definira sport u RH, a to je Zakon o sportu (NN, br. 141/22.) (https://tinyurl.com/m8j3a587). I doista, članak 7., točka 2. ovog Zakona kaže „Fizička osoba koja sudjeluje u sustavu sporta je: - sportaš; - rekreativac; …“. Nadalje, isti Zakon u članku 8. definira tko je sportaš kao: „Sportaš je osoba koja sudjeluje u sportskoj pripremi odnosno treningu i službenom sportskom natjecanju s ciljem ostvarivanja što boljeg postignuća odnosno postizanja natjecateljskih rezultata u svim dobnim kategorijama i razinama sportskog natjecanja.“. Rekreativac je u istom članku 13. definiran kao: „…osoba koja sudjeluje u organiziranim sportskorekreativnim aktivnostima, osim sudjelovanja u službenom sportskom natjecanju.“. Članak 3. ovog Zakona također definira i sportske djelatnosti, među ostalim i sudjelovanje na sportskom natjecanju i sportsku pripremu i poduku. Uzmemo li navedeno kao okvir koji bi trebao biti temelj na kojem se razrađuju odredbe za sportski i rekreacijski ribolov na moru, ne bi li bilo logično da se počne razmišljati u smjeru da: - Kupac dozvole za sportski ribolov bude osoba koja IMA NAMJERU sudjelovati na službenim natjecanjima u kalendaru Hrvatskog saveza za sportski ribolov na moru (HSSRM) i ispunjavati uvjete prema definiciji sportaša u skladu sa Zakonom o sportu. Mogućnost kupnje ove dozvole trebala bi se uvjetovati sudjelovanjem na barem jednom natjecanju iz kalendara natjecanja HSSRM u kalendarskoj godini koja prethodi kupnji dozvole ili obvezom sudjelovanja na natjecanju u tekućoj godini, čime bi se obuhvatili i kupci koji tek ulaze u sport. S obzirom na to da netko iz objektivnih razloga (poput bolesti) može propustiti sudjelovati na ograničenom broju natjecanja u pravilnik se mogu ugraditi i odgovarajuća izuzeća od ovog uvjeta. Primjena ne bi trebala problematična s obzirom na to da i klubovi i HSSRM vode evidenciju nastupa na natjecanjima. Nadalje, s obzirom na to da je primarna motivacija kupca sudjelovanje na natjecanju, a ne zadržavanje ulova za osobne potrebe, kupac sportske dozvole imao bi obvezu tijekom ribolova izvan okvira službenih natjecanja postupati primjenom metode „ulovi i pusti“ (eng. „catch and release“). Ulovljenu ribu mogao bi zadržati na obali ili na plovilu radi vlastite evidencije onoliko dugo koliko je potrebno da se ona izvaže i izmjeri prateći Protokol o evidenciji ulova u sustavu „ulovi-pusti“ HSSRM (https://www.hssrm.hr/dokumenti-kategorija.php?id=4), nakon čega bi je trebao pustiti natrag u more. U slučaju da postoji procjena da bi ulovljena riba uslijed postupka mjerenja i vaganja mogla uginuti (primjerice kada su ozljede uslijed ulova značajne i očigledne, npr. obilno krvarenje, značajne ozljede čeljusti i slično), takvu jedinku obavezan je odmah vratiti u more s ciljem da se osigura najveća moguća prilika za njeno preživljenje. Alternativno, zakonodavac bi kupcu sportske dozvole mogao dozvoliti i zadržavanje jedne jedinke po izlasku za slučaj ostvarivanja trofejnih ulova. Kupac sportske dozvole imao bi pravo koristiti alate i metode ribolova predviđene pravilnicima HSSRM kojima se uređuje ribolov na službenim natjecanjima. S obzirom na to da ovi pravilnici moraju biti usklađeni s Pravilnikom o sportskom i rekreacijskom ribolovu, (teoretski) ne postoji bojazan da bi time ulazio u prekršaj. Istovremeno, kupac sportske dozvole bio bi u stanju legalno obavljati sve sportske djelatnosti predviđene člankom 3. Zakona o sportu poput sudjelovanja na natjecanju i obavljanja treninga simulacijom uvjeta na natjecanju. Kupac sportske dozvole trebao bi također imati pravo na kupnju i dodatnih dozvola na temelju kojih bi mogao obavljati i druge oblike ribolova. Naravno, u ovakvom se scenariju nameće pitanje ribolova podvodnom puškom koje je dio službenih natjecanja HSSRM, a neizbježno podrazumijeva usmrćivanje ulovljenih jedinki. U skladu s time, dokle god se zakonodavac slaže da je ribolovna tehnika bez mogućnosti puštanja ulova prihvatljiva, trebale bi se primjenjivati iste odredbe kao i za preostale kategorije, s iznimkom da se smije zadržati ulov u količini dozvoljenoj u rekreacijskom ribolovu ili nekoj drugoj količini za koju se utvrdi da je dostatna za osiguravanje odgovarajuće sportske pripreme. Doista nema smisla određivati da se usmrćena riba pogodna za ljudsku konzumaciju koja je rezultat treninga odbacuje. - Kupac dozvole za rekreacijski ribolov bude osoba koja NEMA NAMJERU sudjelovati na službenim natjecanjima u kalendaru HSSRM pa prema tome ni povezanu obvezu nastupa, ali mu je dozvoljen nastup na prigodnim natjecanjima čime ispunjava uvjete za rekreativca u skladu sa člankom 13. Zakona o sportu. S obzirom na to da je temeljni dio motivacije za odlazak u ribolov, uz sportske elemente, pribavljanje hrane za osobne potrebe, u rekreacijskom ribolovu treba biti dozvoljeno zadržati ulov u količini propisanoj Zakonom i Pravilnikom. Drugim riječima, rekreacijski ribolov obavljaju svi ribolovci kojima to nije izvor prihoda (negospodarski ribolov) i kojima primarna namjera odlaska u ribolov nije ostvarivanje što boljeg postignuća na sportskom natjecanju. Razloga za odlazak u ribolov je vjerojatno isti broj koliko i ribolovaca – neki odlaze zbog boravka u prirodi, drugi zbog nadmudrivanja s ribom, treći isključivo zbog ulova, itd. Sve su to valjani razlozi dok se nositelji dozvole pridržavaju odredbi Pravilnika. Kupac dozvole za rekreacijski ribolov trebao bi imati pristup svim metodama i alatima koje se koriste u sportskom ribolovu (uključujući podvodnu pušku i lov na veliku ribu kako je definiran važećim Pravilnikom) kao i onima koji se mogu smatrati odgovarajućim u rekreacijskom ribolovu, a nisu dio službenih natjecanja HSSRM (primjerice kupnja posebne dozvole za ribolov vršama za lov ribe i slično). Gore navedene moguće odredbe nisu moj konačni prijedlog onoga što bi trebalo biti ugrađeno u Pravilnik, već pokušaj da se prikaže početna pozicija za raspravu o tome na koji način učiniti raspodjelu negospodarskog ribolova smislenijom, razumljivijom i u konačnici bolje usklađenom s ostalom legislativom u RH. Potrebno je ustanoviti pozitivne i negativne strane i moguće nedostatke ovakvog pristupa, ali smatram da je u začetku bolji od onoga što imamo danas – arbitrarno dijeljenje ribolovaca korištenjem neshvatljivih kriterija. Ne treba zaboraviti da se o sportu i rekreaciji također može razmišljati i u širem smislu, onom koji nadilazi odredbe postojećih zakona i pravilnika. Drugim riječima, ovi termini imaju i kolokvijalno značenje i uvriježene stereotipe koji se uz njih povezuju. Značenje riječi „sport“ danas se u javnosti povezuje s radnjama koje imaju izražene elemente fizičke aktivnosti u obliku kretanja, pokazivanja snage i izdržljivosti povezane s natjecanjem i u skladu s nekim pravilima, pri čemu uspješnost sportaša ovisi o razvoju vještina stečenih pripremom i definiranjem strategije pristupa pojedinoj aktivnosti koju nazivamo sportskom. Nasuprot tome, značenje riječi „rekreacija“ danas se povezuje s uživanjem u aktivnostima koje su dobrovoljne i služe za zabavu i opuštanje, kako u fizičkom tako i u mentalnom smislu. Ključno je primijetiti da rekreacija može obuhvaćati i sportske aktivnosti, ali ne i obrnuto. Također, treba biti svjestan da govoriti o ribolovu (i lovu) kao sportu s obzirom na očigledne negativne posljedice po jedinke i zajednice riba, u općoj populaciji sve više postaje pojam iz nekih minulih vremena. Uz lov, ribolov je jedina sportska aktivnost koja se obavlja, a koja za posljedicu ima ozljeđivanje ili ugibanje nekog drugog organizma. U skladu s time primjećuje se i porast broja ribolovaca koji neovisno o tehnikama ribolova, primjenjuju metodu ulovi i pusti kao odgovor na rastuću zabrinutost za dobrobit životinja i upitnu etičnost ribolova kao sporta. Iako i ovaj način ribolova ima negativan utjecaj, pogotovo na dobrobit ulovljene jedinke, ipak se donekle umanjuje štetan ukupni utjecaj ovakvog ribolova na ciljane populacije uslijed činjenice da ulovljena riba ima priliku preživjeti i nije odmah uklonjena iz okoliša. Ovisno o pravilima postupanja s ulovljenom ribom i vrsti ciljane lovine, znamo da stopa preživljenja može biti visoka, a ovakav pristup učinkovit što je osobito razvidno iz podataka koji su prikupljeni u slatkovodnom ribarstvu. U skladu s navedenim, ukoliko se zakonodavac odluči nastaviti koristiti nedovoljno definirane kategorije negospodarskog ribolova kao što je to bilo do sada, smatram da bi barem trebao korigirati popis dopuštenih alata i metoda tako da rekreacijski ribolov obuhvaća sve dopuštene alate, a sportski neki manji opseg usklađen s ribolovnim natjecanjima, što bi bilo u skladu s percepcijom javnosti o značenju ovih kategorija. Međutim, postoji vrlo jasan negativan utjecaj ovakvog pristupa koji se očituje u imenovanju radnji dozvoljenih u negospodarskom ribolovu. Zadržavanjem pristupa u kojem se u sportskom ribolovu dozvoljava zadržavanje ulova, otvara se prostor za nastavak negativne komunikacije u javnom prostoru u vidu izjava poput „sportaši su uništili riblji fond“ ili „nema ničeg sportskog u ubijanju ribe“. Jasno je da kupci dozvola za sportski ribolov koji krše odredbe ovog Pravilnika i zadržavaju, a zatim i prodaju ribe u količinama koje nadmašuju zadane granice nisu ni „sportaši“, ni „sportski ribolovci“ niti su uopće ribolovci, već krivolovci. Ipak, odlukom da se kupcima sportske dozvole omogući zadržavanje ulova dovodi do prakse ocrnjivanja sportskog ribolova u javnom prostoru budući da neki krivolovci sportsku dozvolu koriste kao paravan za nečasne radnje. Negativne rasprave na društvenim mrežama i uživo nikako ne doprinose zajedništvu u osiguravanju održivog ribolova u ribolovnom području RH i podrivaju uspjeh mjera upravljanja. Zaključno, jasno definirana raspodjela kupaca dozvola za negospodarski ribolov doprinosi učinkovitosti provedbe podzakonskih akata koji ga reguliraju, smanjuje napetosti među skupinama dionika u morskom ribarstvu i omogućava uspostavu boljeg sustava kontrole. Istovremeno, semantika je važna i ne smije se zanemariti njen utjecaj na kvalitetu rasprave o upravljanju morskim resursima u javnom prostoru, a time i osiguravanje podrške dionika za mjere upravljanja koje su na snazi ili ih se planira uvesti. Ministarstvo bi svakako trebalo poraditi na informiranju javnosti o potrebi i razlozima razbijanja negospodarskog ribolova na ove kategorije. 4 Krivolov vs sportski i rekreacijski ribolov Jedan od temeljnih kamena spoticanja koji onemogućuje učinkovitu primjenu ovog Pravilnika na terenu tiče se nedosljednih načela kojima se Ministarstvo vodi prilikom izrade njegovih inačica. Da bi ovu izjavu objasnio, potrebno se pozabaviti pojmovima ribolova i krivolova. Na žalost ribolov i krivolov danas se često koriste kao sinonimi i kombiniraju na svakojake načine koji onemogućuju definiranje jasnih ciljeva u mjerama upravljanja ribolovnim resursima. Pravne ili fizičke osobe koje odlaze na more s namjerom da svjesno počine teški prekršaj iz Zakona o morskom ribarstvu (NN, br. 62/17., 130/17., 14/19., 30/23., 14/24.) (https://tinyurl.com/3p7h3pmk) u vidu korištenja nedopuštenih pomoćnih sredstava, grubog kršenja dopuštenih dnevnih količina ulova, korištenja dopuštenih alata protivno njihovoj namjeni i cijelog niza drugih prekršaja nisu ni ribari ni ribolovci već KRIVOLOVCI. Činjenica da su pritom kupili sportsku ili rekreacijsku dozvolu ili da im je država izdala sva potrebna dopuštenja da se bave gospodarskim ribolovom samo je detalj koji opisuje na koji način pokušavaju prikriti nečasne radnje. Prema tome, nisu „profesionalni ribari“ uplovili u luku s tonama orade ulovljene u mrijestu okružujućom mrežom, već su to učinili krivolovci. Nisu se „sportaši“ vratili iz kulfa s pedesetak kovača ulovljenih u jednom izlasku već su to učinili krivolovci. Ista ovakva izjava može se ponoviti za sve oblike teških prekršaja kako u gospodarskom, tako i negospodarskom ribolovu. Ono što ove osobe povezuje nisu dozvole koje im je država izdala nego volja da unatoč poznavanju odredbi zakona i pravilnika, svjesno i s namjerom odlaze u ribolov kako bi na protupravni način ostvarili ulov i s njime povezanu ekonomsku ili drugu dobit. Činjenica je da ova separacija ne postoji u javnom diskursu i često se mogu pročitati optužbe s obje strane (gospodarski vs negospodarski) kako su „profesionalci potamanili“ ili su „sportaši opustošili“ i sve moguće kombinacije sličnih izjava. Ovim putem sve pozivam da razmisle o tome na koji način komuniciraju svoje nezadovoljstvo i kome se zapravo obraćaju. Odgovornost je Ministarstva da pritom osigura zakonski okvir koji će dozvoljavati samo one oblike gospodarskog i negospodarskog ribolova koji za cilj imaju održivo iskorištavanje resursa kako gore spomenuti primjeri tvrdnji ne bi bili u suštini istiniti i onda kada se odnose na pravne i fizičke osobe koje ribolov obavljaju u skladu sa Zakonom. Na žalost, u nacionalnoj legislativi za „krivolov“ nemamo pojam koji je nedvosmislen, svima razumljiv i sastavljen od samo jedne riječi. Tako u Kaznenom zakonu (NN, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23., 36/24.) (https://tinyurl.com/3jn25j6u) govorimo o „protuzakonitom ribolovu“, a u Zakonu o morskom ribarstvu o „NNN ribolovu“ koji se odnosi na nezakonit, neprijavljen i nereguliran ribolov što je vrlo široka definicija. U prvom slučaju percepcija termina „protuzakoniti ribolov“ implicira bilo kakvo kršenje zakona pa se tako „barba od sto godina“ koji je doma odlučio ponijeti arbuna ispod mjere koji je uginuo dok ga je skidao s udice tehnički (za potrebe javne rasprave) može smatrati osobom koja obavlja „protuzakoniti ribolov“ jer je prekršio odredbe Pravilnika o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (NN, br. 64/23., 134/24.) (https://tinyurl.com/yc22h8aj). Ovaj primjer ujedno je i najčešći s kojim se bilo koji ribolovac susreće u gotovo svakom ribolovu, kada mora odlučiti što s ribama koje objektivno ne može spasiti, a njihovo je zadržavanje protuzakonito. U tom trenutku važno je prisjetiti se i prihvatiti da odredba o odbacivanju takvog ulova služi tome da se ne potiče protupravni izlov pod izlikom da ribi nije bilo spasa. Istovremeno, protuzakoniti ribolov obuhvaća i osobu koja je na osobito težak način prekršila odredbe Zakona i trpa ga u isti koš kao i spomenutog barbu. Iz ovoga vidimo da svi ovi termini, kao i „krivolov“, imaju i neko kolokvijalno značenje koje neće za sve biti isto. Unatoč tome što postoji neka siva zona prekršaja oko koje se neće svi složiti da spada u „krivolov/protuzakoniti ribolov/NNN ribolov“, većina će se ipak složiti da najteži prekršitelji jesu „krivolovci“, a to su oni kojima se u kontekstu osiguravanja održivog ribolova legislativa ponajprije i treba baviti. S obzirom na to da i riječ „krivolov“ ima različito značenje ovisno o percepciji osobe koja ga koristi, možda bi najbolje bilo izbjegavati uopćene termine i kod razgovora o nedopuštenom ribolovu jednostavno koristiti detaljne opise prekršaja koji neće zahvatiti cijele skupine dionika. Termin „NNN ribolov“ potpuno je neprikladan za javnu raspravu i teško je očekivati da će ikada biti u značajnijoj upotrebi, osim u kontekstu primijene zakona. Zašto je ovo važno? Važno je u kontekstu činjenice da Ministarstvo ovaj prijedlog Pravilnika donosi kako bi definiralo „način uporabe, vrste karakteristike i količinu te način označavanja ribolovnih alata i opreme koja se smije upotrebljavati u obavljanju sportskog, odnosno rekreacijskog ribolova na moru“, definiralo posebne odredbe za sportski i rekreacijski ribolov u smislu vrsta za koje je zabranjen ulov, definiralo naknade i druge odredbe kojima se regulira - SPORTSKI I REKREACIJSKI RIBOLOV, ne krivolov. Naravno da se u ovaj prijedlog Pravilnika mogu uvrstiti opće odredbe kojima se omogućuje lakše praćenje prekršitelja i suzbijanje protuzakonitog ribolova, ali to ne može biti osnovna namjena ovog dokumenta. Osnovna namjena ovog dokumenta je regulacija uvjeta pod kojim se na legalan način može obavljati sportski i rekreacijski ribolov u ribolovnom moru RH. Iz toga slijedi da bi većina odredbi trebala biti napisana s ciljem upravljanja sportskim i rekreacijskim ribolovom na temelju dostupnih podataka o ovoj djelatnosti, a ne s ciljem suzbijanja krivolova. NNN ribolov primarno je potrebno regulirati donošenjem prikladnih prekršajnih odredbi Zakona o morskom ribarstvu i dopunjavanjem odredbi Kaznenog zakona odnosno Zakona o zaštiti prirode (NN, br. 80/13., 15/18., 14/19., 127/19., 155/23.) (https://tinyurl.com/4aemafhz) kada je to primjenjivo. Postoji mogućnost i donošenja potpuno odvojenog „Zakona o krivolovu“ po uzoru na Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima (NN, br. 117/03., 71/06., 43/09., 34/11., 114/22.) (https://tinyurl.com/2b4cfbdp). U tom smislu je ključno primijetiti da krivolovci ne poštuju postojeće odredbe Zakona o morskom ribarstvu i povezanih pravilnika koji su danas na snazi, pa se njihovim izmjenama ili dopunama ili potpunom preradom, izuzev promjena prekršajnih ili kaznenih odredbi, ni na koji način ne utječe na njihov „rad“ već se izravno unose promjene u načine obavljanja ribolova onih osoba koje legislativu poštuju. S obzirom na to da Ministarstvo nije ispunilo zakonsku obavezu da uz ovaj prijedlog po otvaranju e-savjetovanja dostavi i objašnjenje za potrebu unošenja promjena u Pravilnik, do prije nekoliko dana nije bilo moguće sa sigurnošću tvrditi koja je bila namjera zakonodavca kada je nacrt donosio. Pritom se bilo teško oteti dojmu da je većina spornih promjena koje su izazivale veliku reakciju javnosti donesena s primarnim ciljem suzbijanja krivolova i onemogućavanja prodaje ribe i drugih morskih organizama kao nelojalne konkurencije u gospodarskom ribolovu, a tek u manjoj mjeri se radilo o smislenom upravljanju sportskim i rekreacijskim ribolovom na moru. S obzirom da objava do sada nedostupnih podataka (https://podaci.ribarstvo.hr/statistika/pracenje-ulova-u-rekreacijskom-i-sportskom-ribolovu-na-moru-rec-fish/) na to baca drugačije svijetlo, nedokučivo mi je zašto Ministarstvo ove dokumente nije objavilo ranije. Nejasna i loše definirana kategorija „lova na veliku ribu“ tako se može okarakterizirati kao pokušaj Ministarstva da se obračuna s krivolovcima koji uz posjedovanje sportske ili rekreacijske dozvole odlaze na udaljene brakove na otvorenom moru koji su jedini preostali refugiji za brojne komercijalno iskoristive vrste velike ekonomske vrijednosti i tamo čine neizmjernu štetu prekomjernim izlovom. Ista odredba trebala bi valjda spriječiti i nelegalni izlov i plasiranje na tržište plavoperajne tune pod egidom sportskog ribolova. Pritom uslijed nedovoljno razrađenih odredbi nastaje kaos u kojem se ni Ministarstvo ne snalazi baš najbolje (vidi dalje u komentaru pod poglavljem Nejasne i neprimjenjive odredbe). Ministarstvo bi se u ovom slučaju trebalo zapitati koji je to sustav upravljanja ribolovnim resursima i kakva primjena legislative uopće doveo do toga da je posljednje mjesto u Jadranu na kojem objektivno možete očekivati ulov nekih od ovih vrsta „grota od 20 m2 usred ničega na 100 metara dubine“. Čak ni od prije nekoliko dana dostupnom standardnom obrascu sadržaja dokumenta za savjetovanje nije uvršteno obrazloženje odluke da se ova kategorija zadrži. Na ovo se lijepo nadovezuje (opet) dvosmisleno napisana odredba o zabrani korištenja elektromehaničkog ili hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima bez obzira na vrstu dozvole. S obzirom da do prije nekoliko dana objašnjenja nije bilo, mnogi su pretpostavili da se ova odredba primarno donosi kako bi se spriječio gore opisani način krivolova. U nedostatku boljih informacija mnogi su pretpostaviti da je namjera zabraniti upotrebu pramčanih motora na električni pogon (kolokvijalno „minkota“ prema najpopularnijem proizvođaču ovih motora). Naprosto je nevjerojatno da je Ministarstvo čak i u obrazloženje uvršteno u netom objavljeni standardni obrazac uspjelo iznova unijeti dvosmislenu izjavu koja javnosti nije osobito korisna („U praksi bi to značilo primjerice zabranu elektromehaničkog pogona kod ribolova štapom…“) (https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/30190). U brojnim već pristiglim komentarima na ovaj prijedlog Pravilnika drugi ljudi su ispravno označili da postoje pozitivni učinci korištenja pramčanih motora vezano za osiguravanje pristupačnosti ribolova starijim osobama ili invalidima, pozitivnih učinaka na smanjenje buke u moru kao i štete za staništa i vrste uslijed sidrenja, povećanje sigurnosti u plovidbi i slično, s kojima se ovdje mogu složiti. Međutim, oni koji ovdje spominju samo pozitivne strane trebali bi biti iskreni i pritom također spomenuti kako korištenje ovih naprava daje relativnu prednost onima koji ih koriste, koja nije zanemariva i koja je za (većinu?) bila primarni razlog nabavke ove još uvijek skupe i relativno prvenstveno financijski nedostupne opreme ili barem jedan od razloga koji su najviše utjecali na kupnju. Relativno visok trošak vjerojatno je i razlog što su pramčani motori došli na zao glas, jer su ih u početku dobrim dijelom postavljale osobe kojima je u računicu njihove isplativosti ulazio i prihod od prodaje ulova. Tko god ima malo iskustva u ribolovu iz brodice znat će da se u značajnom dijelu preklapa s maksimom koja dolazi iz sektora građevine – u određivanju vrijednosti nekretnine tri su stvari najvažnije: „Lokacija, lokacija i lokacija.“ – slično je i na moru. Sposobnost da pronađe, pozicionira i zadrži plovilo na poziciji koja drži ribu jedna je od ključnih karakteristika koja razdvaja „majstore“ od onih koji se kući sporadično vraćaju s dobrim ulovom. I pritom se često doslovce radi o metrima. Tko ne vjeruje, neka se prijavi na neko natjecanje i odmah će mu biti jasno. Često se događa da od četiri natjecatelja koji ribare rame uz rame u usidrenoj pasari od šest metara jedan vadi ribu za ribom dok ostala trojica „hvataju zjake“ i „bunare“ jer se brodica tako okrenula. Sidrenje ili povlačenje panule na najprikladnijem mjestu vještina je koja se uči i razrađuje cijeli život, a učinkovito pozicioniranje zahtjeva mnogo više truda, energije i znanja kad se koristite sidrom i konopom kao osnovnom opremom (ili to radite u driftu) nego kad vam je na raspolaganju tehnologija poput „spot lock-a“ gdje pritiskom na tipku možete više-manje dugotrajno održavati plovilo na mjestu prethodnog ulova. Znači li to da bi ova tehnologija trebala biti zabranjena? I u prošlosti je bilo velikih napredaka u tehnologiji (npr. sonari i fishfinderi, uređaji s GPS-om) koji su korisnicima omogućili veliku razmjernu prednost, pa one nisu zabranjene. U teoriji ribolovac koji se ovom opremom koristi i dalje se mora pridržavati jednakih odredbi kao i onaj koji baca sidro, ali je vjerojatnost da će ostvariti ulov do ispunjenja dnevno dozvoljene količine komparativno veća. Međutim, tretiranjem svih onih koji su ovu opremu ugradili na plovilo kao krivolovcima opet se šalje poruka nemoći provedbe kontrole na terenu i općenito nepovjerenja u sposobnost sportskih i rekreacijskih ribolovaca da poštuju legislativu. Pramčani motori sami po sebi nisu sredstvo za krivolov, ali u krivolovu mogu pomoći. Ukoliko žele zadržati mogućnost korištenja ovakve tehnologije, ribolovci bi trebali biti svjesni da, osobito u ovakvim slučajevima, moraju zauzeti proaktivan stav u pomaganju državi da sankcionira prekršitelje. Jamranje u bradu i pisanje osuda po društvenim mrežama koje impliciraju da poznajete prekršitelje bez da ste ih ikada prijavili, nikome ne može pomoći. Problem koji Ministarstvo mora riješiti jest osiguravanje anonimnosti prijavitelja koji po prijavi svakodnevno moraju prolaziti pored istih tih ljudi koje jako dobro poznaju, primjerice u nekom malom mjestu uz obalu. Ukoliko se u budućnosti na temelju istraživanja utvrdi da je prednost ovih uređaja takva da postaje neprihvatljiva, svakako podržavam ideju da ih se zabrani, kao uostalom i bilo koju drugu zabranu koja ima odgovarajuću podlogu. Kada govorimo o komparativnim prednostima opreme i alata u ispunjavanju dnevne kvote, neizbježno se postavlja (zasigurno puno važnije) pitanje: „A što sa propisanom količinom u dnevnom ulovu?“ Država već jako dugo nije promijenila zadanu mjeru dozvoljenog ulova od 5 kg po danu po ribolovcu, unatoč tome što je očigledan porast broja sportskih ribolovaca i što je očigledan napredak u kvaliteti korištenih ribolovnih alata i mogućnostima njihove primjene za ispunjavanje dnevnog limita. Koliki god bio prosječni dnevni ulov po ribolovcu u sportskom i rekreacijskom ribolovu, danas je ukupni ostvareni ulov u negospodarskom ribolovu nesumnjivo veći nego što je bio prije deset ili dvadeset godina. U odnosu na 2011. godinu, što nije tako davno, broj izdanih dozvola se gotovo utrostručio (podaci iz Soldo i sur. 2013.; https://www.hssrm.hr/dokumenti-kategorija.php?id=37). Istovremeno, govora o ograničenju u broju prodanih dozvola nema kao ni drugih načina kontrole ribolovnog napora. Do kada će ovih 5 kg biti smatrano prikladnim limitom za održivi ribolov? Treba li se broj dozvola još jednom utrostručiti prije nego li Ministarstvo reagira? U ovom prijedlogu Pravilnika, a ni zadnjim izmjenama i dopunama Zakona o morskom ribarstvu nema novih odredbi koje se odnose na regulaciju napora (npr. ograničavanjem broja izdanih dnevnih i višednevnih dozvola kao početne mjere koja se dalje može nadograđivati). S obzirom na to da je ribolovcima na raspolaganju brojna oprema koja donosi predno | Primljeno na znanje | Smatramo da smo kroz odgovore na komentare drugih korisnika obuhvatili i Vaša pitanja i komentare koji su usmjereni na tekst Prijedloga pravilnika. Za dio komentara koji nije direktno vezan za sam tekst Pravilnika smatramo da format e- savjetovanje nije prikladan za komunikaciju. Ministarstvo stoji na raspolaganju za sva tražena pojašnjenja te predlažemo da se obratite na mail adresu: uprava.ribarstva@mps.hr |
| 654 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Poštovani, U standardnom obrascu sadržaja dokumenta za savjetovanje stoji: "...dok su vrste poput hobotnice, škrpine, gofa i kovača pod velikim pritiskom od strane sportskih i rekreacijskih ribolovaca te gospodarskih ribara.". U skladu s navedenim, kako je moguće da Ministarstvo ovdje uvodi ograničenje od jedne jedinke kovača, a da istovremeno Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete ne donosi nikakvu minimalnu referentnu veličinu za ovu vrstu? Ne bi li bilo logično, uz ovo ograničenje istovremeno donijeti i ograničenje u navedenom Pravilniku (čije su izmjene i dopune usvojene prije samo nekoliko mjeseci). Kako je moguće da je izmjenama i dopunama ograničenje za gofa de facto ukinuto, a da isti Pravilnik i dalje dopušta plasiranje na tržište škarpine od 20 cm (20% ulova), puno prije spolne zrelosti? | Primljeno na znanje | Prethodno definirana minimalna veličina nije korištena kao presudni kriterij kod odabira vrsta na koja se primjenjuje ograničenje ulova u broju komada. |
| 655 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Sadržaj evidencije ulova, Članak 15. | Poštovani, Zašto nije predviđeno prikupljanje podataka o vremenu provedenom u ribolovu, barem kao procjena izražena u satima? | Primljeno na znanje | Prilikom dorade tehničkog rješenja aplikacije razmotrit će se jednostavan i funkcionalan način evidentiranja početka i završetka ribolova. |
| 656 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Poštovani, Trebalo bi unijeti podatke o tome gdje se može preuzeti aplikacija za prijavu ulova. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo Vam na komentaru i prijedlogu kojega ćemo razmotriti prilikom finalizacije teksta Pravilnika. |
| 657 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Poštovani, Predlažem da se u točku 8 uvrsti i nadopuna koja će osigurati javnost podataka unesenih u bazu. Podaci se trebaju prilagoditi za javnu objavu i u razumnom roku učiniti dostupnima na stranici Uprave za ribarstvo ili Nacionalnog programa prikupljanja podataka u ribarstvu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo Vam na komentaru i interesantnom prijedlogu. Ministarstvo će razmotriti sve konstruktivne prijedloge u kontekstu finalizacije ovog Pravilnika ili kod budućih izmjena i dopuna, odnosno kod nadogradnje sustava. |
| 658 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Poštovani, Članak 14. ovog prijedloga Pravilnika u točki 6. definira da se evidencija podnosi Ministarstvu najkasnije 24 sata nakon završetka ribolova. Kako je Ministarstvo zamislilo provjeravati provedbu ove odredbe na terenu? Kao ribolovac, na temelju teksta ovog nacrta nisam obavezan ni na koji način se registrirati da sam otišao u ribolov. Drugim riječima, što me kao ribolovca sprječava da ignoriram obvezu o prijavi ulova jednom kad se vratim kući? | Primljeno na znanje | Vremenski odmak za provedbu obaveze prijave ulova predložen je kako bi ribolovcima pružio priliku da se u potpunosti posvete ribolovu, a uz razumnu odgodu da unesu (preciznije) podatke o ulovu i uz eventualnu pomoć za one kojima je ista potrebna. |
| 659 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Sadržaj evidencije ulova, Članak 15. | Poštovani, Na koji način Ministarstvo planira analizirati podatke kako bi se uzela u obzir razlika u količini prijavljenog puštenog ulova vrsta različite percipirane vrijednosti? Izgledno je da će podaci o puštenom ulovu sadržavati i značajnu komponentu pristranosti ribolovaca da prijave ulov vrste koju smatraju vrjednijom (ili one koja je u prosjeku veća i/ili se rjeđe ulovi) (npr. puštenog glavoča će prije zanemariti nego puštenu kavalu). | Primljeno na znanje | Ministarstvo će revidirati popis vrsta, imajući u vidu obveze Republike Hrvatske prema EU i međunarodnom zakonodavstvu. |
| 660 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Sadržaj evidencije ulova, Članak 15. | Poštovani, Zašto se traži zasebni podatak o ulovu vrsta za koje se realno može očekivati da će zbog toga što nalikuju jedna drugoj u većoj ili manjoj mjeri biti prijavljene skupno (npr. dvije vrste grdobine, skuša i lokarda, škrpinica i škrpun, dvije vrste trlja), osobito kada govorimo o ulovu koji ostvaruju kupci dnevnih i višednevnih dozvola za koje se može očekivati niža razina znanja o vrstama u ulovu (budući da se često radi o turistima ili osobama koje samo povremeno dolaze u priliku za ribolov). | Primljeno na znanje | Jedan od ciljeva aplikacije upravo je olakšati prepoznavanje vrste te smanjiti mogućnost pogrešaka pri evidentiranju ulova. U tu svrhu u aplikaciji su dostupne fotografije svake vrste, kao i osnovni opis prepoznatljivih obilježja, kako bi se ribolovcima pomoglo u što točnijoj identifikaciji. Prilikom daljnjeg razvoja aplikacije razmotrit će se i dodatna vizualna i informativna poboljšanja koja bi dodatno olakšala razlikovanje sličnih vrsta. Dodatno, popis vrsta iz Priloga 6. prijedloga Pravilnika revidiran je te će novi popis biti značajno smanjen. |
| 661 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Sadržaj evidencije ulova, Članak 15. | Poštovani, Nejasan je cilj prikupljanja podataka o ulovljenim srdelama i inćunima, s obzirom na to da se alatima u sportskom i rekreacijskom ribolovu ne može očekivati bilo kakav značajan ulov ovih vrsta, a istovremeno se radi o komercijalno vrlo važnim vrstama koje se na godišnjoj razini love u količinama oko 50.000 tona. Na koji će način Ministarstvo upotrijebiti podatak o ulovu „tri jedinke srdele“ udičarskim alatima u pojedinoj godini? | Primljeno na znanje | Napominjemo da su srdela i inćun prioritetne vrste sukladno više međunarodnih preporuka i obveza, međutim, s obzirom na to da ove vrste nisu ciljane u sportskom i rekreacijskom ribolovu, neće biti uključene na revidiranom popisu iz Priloga 6. prijedloga Pravilnika. |
| 662 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Sadržaj evidencije ulova, Članak 15. | Poštovani, Ovim prijedlogom pravilnika nije definirano je li za potrebe izvještavanja potrebno koristiti bilo kakve instrumente za mjerenje ili se podaci unose prema procjeni. Nije definirano ni kolika smije biti pogreška (recimo u nekom postotku) ako se podaci unose „odokativno“. Kako će se to uopće provjeravati? Koliko Ministarstvo očekuje da će netko biti precizan u procjeni prosječne veličine ribe? Kakva se kvaliteta na ovaj način prikupljenih podataka očekuje? | Primljeno na znanje | Podaci o dužini i masi ulovljene ribe mogu se unijeti na dva načina: prema procjeni ribolovca ili kao rezultat mjerenja (korištenjem vage ili mjernog metra), ovisno o mogućnostima ribolovaca. Pravilnik ne propisuje obvezu korištenja mjernih instrumenata, već omogućava fleksibilnost kako bi se izbjeglo dodatno opterećenje ribolovaca. U slučajevima kada korisnik evidentira samo masu i broj jedinki, aplikacija koristi standardizirane biometrijske odnose radi okvirne procjene nedostajućeg podatka. Time se osigurava minimalno potrebna razina usporedivnosti i kvalitete podataka. Provjera podataka unesenih u aplikaciju izvršavat će se i prilikom unosa i naknadnom provjerom. |
| 663 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Sadržaj evidencije ulova, Članak 16. | Poštovani, Molim Ministarstvo da detaljnije objasni na koji je način ovaj članak usklađen s člankom 8. i člankom 9. Zakona morskom ribarstvu. | Primljeno na znanje | Odredbe članka 16. prijedloga Pravilnika odnose se na nacionalne obveze utvrđene Nacionalnim planom prikupljanja podataka u ribarstvu Republike Hrvatske, što je u sukladnosti s člankom 8. stavkom 4. Zakona o morskom ribarstvu. Odredba je u tekst pravilnika uključena kako bi se osigurala provedba propisanih obveza, pravodobno i sustavno prikupljanje podataka te usklađenost s važećim nacionalnim i europskim propisima. |
| 664 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Prodaja dozvola za sportski i rekreacijski ribolov na moru, Članak 18. | Poštovani, Nejasna mi je svrha navoda o nacionalnom savezu u obliku koji se ovdje donosi. Koliko nacionalnih saveza za sportski ribolov na moru imamo ili očekujemo da ćemo imati? Zašto ne stoji: "broj članske iskaznice u HSSRM, prilikom kupnje dozvole za sportski ribolov" ili slično. | Primljeno na znanje | Zakon o morskom ribarstvu ne predviđa ograničenja u smislu državljanstva niti prebivališta vezano uz pravo na kupnju dozvole. Slijedom toga, za razliku od potvrde o kupnji dozvole za rekreacijski ribolov na moru, potvrda o kupnji dozvole za sportski ribolov na moru sadrži, između ostaloga, i informaciju o broju važeće članske iskaznice i informaciju o imenu nacionalnog saveza u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi. |
| 665 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Prodaja dozvola za sportski i rekreacijski ribolov na moru, Članak 19. | Poštovani, Nejasna mi je svrha posljednjeg navoda u obliku koji se ovdje donosi. Koliko nacionalnih saveza za sportski ribolov na moru imamo ili očekujemo da ćemo imati? Zašto ne stoji: "broj članske iskaznice u HSSRM, prilikom kupnje dozvole za sportski ribolov" ili slično. | Primljeno na znanje | Zakon o morskom ribarstvu ne predviđa ograničenja u smislu državljanstva niti prebivališta vezano uz pravo na kupnju dozvole. Slijedom toga, za razliku od potvrde o kupnji dozvole za rekreacijski ribolov na moru, potvrda o kupnji dozvole za sportski ribolov na moru sadrži, između ostaloga, i informaciju o broju važeće članske iskaznice i informaciju o imenu nacionalnog saveza u Republici Hrvatskoj ili u drugoj državi. |
| 666 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Posebne odredbe o prodaji dozvola za sportski ribolov te o raspodjeli i trošenju namjenskih sredstava, Članak 21. | Poštovani, Nejasno je koje je postupanje ako Savez ne objavi natječaj za projekte u tekućoj godini. Hoće li se sredstva predviđena za tu namjenu prema točki 12 priključiti u sljedeću godinu ili će se izgubiti s obzirom na to da Savez nije ispunio uvjet iz točke 10? | Primljeno na znanje | Sredstva prikupljena od prodaje dozvola namijenjena za financiranje ili sufinanciranje projekata zaštite i očuvanja mora, istraživanja vezanih uz procjene utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na stanje živih bogatstava mora, projekata vezanih uz promidžbu sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, istraživanja vezanih uz gospodarski i društveni značaj sportskog i rekreacijskog ribolova na moru te za izradu programa i edukacije sportskog udičarenja i podvodnog ribolova ne mogu se utrošiti na drugi način ali se mogu prenijeti u narednu godinu. |
| 667 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Posebne odredbe o prodaji dozvola za ribolov u zaštićenim područjima, Članak 22. | Poštovani, Podatak o broju prodanih dozvola u zaštićenim područjima po kategorijama trebao bi biti javno dostupan podatak. | Primljeno na znanje | Ministarstvo planira unaprijediti transparentnost u ovom smislu u budućem razdoblju. |
| 668 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Vođenje evidencija i upisnika, Članak 23. | Poštovani, Evidencija prodanih dozvola trebala bi biti javno dostupan podatak (broj prodanih dozvola po kategorijama). | Primljeno na znanje | Ministarstvo planira unaprijediti transparentnost u ovom smislu u budućem razdoblju. |
| 669 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, PRILOG 4. | Poštovani, Predlažem da se na potvrdu doda poveznica na relevantnu legislativu kojom se uređuje ribolov dopušten na temelju posjedovanja dozvole (info stranica na hrvatskom i engleskom jeziku) kako bi se korisnika upoznalo spravima i obvezama. | Primljeno na znanje | Ministarstvo u narednom razdoblju, u skladu s financijskim i administrativnim resursima na raspolaganju, planira unaprijediti transparentnost radi boljeg informiranja zainteresirane javnosti. |
| 670 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, PRILOG 5. | Poštovani, Predlažem da se na potvrdu doda poveznica na relevantnu legislativu kojom se uređuje ribolov dopušten na temelju posjedovanja dozvole (na hrvatskom i engleskom jeziku) kako bi se korisnika upoznalo spravima i obvezama. | Primljeno na znanje | Ministarstvo u narednom razdoblju, u skladu s financijskim i administrativnim resursima na raspolaganju, planira unaprijediti transparentnost radi boljeg informiranja zainteresirane javnosti. |
| 671 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, PRILOG 6. | Poštovani, Popis vrsta u Tablici 1 sadrži i rakove. Članak 30. Zakona o morskom ribarstvu predviđa ribolov udičarskim alatima i kukom za lov glavonožaca, a sakupljanje morskih organizama se odnosi samo na školjkaše, puževe i mnogočetinaše. Znači li činjenica da su ovdje navedeni rakovi uvršteni u Tablicu 1 da se donošenjem novog Pravilnika predviđa iznova dopustiti lov na („male“) rakove? Znači li to da se oni smiju loviti samo alatima za koje je izdana posebna dozvola, a u skladu s navedenim člankom Zakona? Zašto se u ovom Pravilniku nisu definirali veliki rakovi čiji je ulov u sportskom i rekreacijskom ribolovu zabranjen Zakonom? Koje su to vrste? Ne bi li se i ulov ovih vrsta trebao evidentirati? | Primljeno na znanje | Popis vrsta za koje se propisuje evidencija zadržanog i puštenog ulova će se dodatno revidirati. Krupni rakovi navedeni su u tablici u kojoj se popisno navode vrste za koje je propisana obaveza evidencije i puštanja kod slučajnog ulova što proizlazi iz članka 31. stavka 1. Zakona o morskom ribarstvu.. |
| 672 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, PRILOG 6. | Poštovani, U skladu sa Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19, 155/23) i Pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13), svaka osoba dužna je prijaviti Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije slučajno uhvaćene i/ili usmrćene, odnosno ozlijeđene ili bolesne jedinke divlje i strogo zaštićene životinje putem obrasca za dojavu ili telefonski u roku 24 sata, na način kako je to predviđeno u okviru Sustava za dojavu i praćenje uhvaćenih, usmrćenih, ozlijeđenih i bolesnih strogo zaštićenih životinja. Iako ovaj popis uključuje brojne takve vrste, u ovom prijedlogu Pravilnika se to nigdje ne spominje. Također, za neke od ovih vrsta postoje aplikacije za dobrovoljnu dojavu podataka koji se šalju nevladinim organizacijama poput aplikacije Marine Ranger (https://play.google.com/store/apps/details?id=org.blueworld.marineranger&hl=en). | Primljeno na znanje | Cjelovita informacija o postupanju kod slučajnog ulova osjetljivih vrsta nalazi se u Vodiču za prepoznavanje i postupanje s osjetljivim vrstama u morskom ribarstvu: https://ribarstvo.mps.hr/UserDocsImages/akvakultura/Ministarstvo%20poljoprivrede-brosura%20Vodic%20osjetljive%20vrste%2052%20str%20(2).%2029.12.2023.-7.pdf. |
| 673 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, PRILOG 6. | Poštovani, S obzirom na opsežan popis morskih organizama za koje se uvodi obveza prijavljivanja ulova, iznimno je važno da Ministarstvo korisnicima omogući jednostavan pristup informacijama na temelju kojih bi ove vrste uopće mogli identificirati. Predlažem da se u aplikaciju mRecFish uvrsti modul koji će pomagati ribolovcima da odrede vrstu kada to nisu u stanju napraviti bez pomoći. | Primljeno na znanje | Aplikacija sadrži fotografije radi lakše identifikacije vrsta. |
| 674 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Posebne odredbe o prodaji dozvola za sportski ribolov te o raspodjeli i trošenju namjenskih sredstava, Članak 21. | Poštovani, S obzirom na to da su i Ministarstvo i HSSRM tijela javne vlasti (https://tjv.pristupinfo.hr/?search=ministarstvo+poljoprivrede; https://tjv.pristupinfo.hr/?search=hrvatski+savez+za+sportski+ribolov+na+moru), potrebno je osigurati da se u Pravilnik uvrsti odredba o tome da podatak o broju prodanih dozvola po kategorijama bude uvijek dostupan javnosti, nakon isteka razumnog roka za prikupljanje podataka. Podaci o broju prodanih dozvola iznimno su važni za razumijevanje ribolovnog napora koji proizlazi iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru. | Primljeno na znanje | Ministarstvo planira unaprijediti transparentnost u ovom smislu u budućem razdoblju. |
| 675 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Posebne odredbe o prodaji dozvola za sportski ribolov te o raspodjeli i trošenju namjenskih sredstava, Članak 21. | Poštovani, S obzirom na to da HSSRM na svojim stranicama javnosti nije učinio dostupnim potpune dokumente o provedbi natječaja za dodjelu sredstava dobivenih na temelju Pravilnika, raspolaže li Ministarstvo podacima o broju provedenih natječaja i načinu dodjele sredstava? | Primljeno na znanje | Komunikacija i obaveze Hrvatskoga saveza za sportski ribolov na moru i Ministarstva vezano za provedbu natječaja za dodjelu sredstava i realizaciju projekata propisane su u stavcima 8. - 13. ovoga članka. |
| 676 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Posebne odredbe o prodaji dozvola za sportski ribolov te o raspodjeli i trošenju namjenskih sredstava, Članak 21. | Poštovani, Statut HSSRM (https://www.hssrm.hr/admin/dokumenti/uploads/files/2024-01-09-09-24-25-4.%20STATUT%202023.pdf) donosi ciljeve i djelatnosti koje uključuju isključivo sportske aktivnosti. Nije jasno iz čega proizlazi da bi Savez trebao dodjeljivati sredstva za primjerice financiranje ili sufinanciranje projekata zaštite i očuvanja mora. Raspolaže li Ministarstvo informacijama o tome koliki je udio sredstava koja je Savez do sada dobio za dodjelu raspisivanjem natječaja otišlo u smjeru aktivnosti koje nisu primarno sportske naravi? | Primljeno na znanje | Ministarstvo zaprima izvješća o provedbi javnog natječaja i iznosu alociranih sredstava u pojedinim projektima. |
| 677 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Natjecanja u sportskom ribolovu, Članak 13. | Poštovani, Koje je vjerodostojno tumačenje Ministarstva vezano uz članak 32. Zakona o morskom ribarstvu zabrana ulova, kojim se od 2017. godine zabranjuje ulov igluna (Xiphias gladius), a kasnijim izmjenama i dopunama i iglana (Tetrapturus belone) i dugokrile tune (Thunnus alalunga)? Kako Ministarstvo komentira činjenicu da se od 2017. godine ulov ovih vrsta redovito boduje na natjecanjima u lovu na veliku ribu u kalendaru HSSRM (iz rezultata vidimo i da su ostvareni ulovi ovih vrsta)? Ukoliko je tumačenje i odgovor Ministarstva da se članak 32. Zakona o morskom ribarstvu u slučaju ulova navedenih vrsta u sklopu natjecanja ne primjenjuje jer se propozicijama određuje sistem ulovi i pusti pa se ne radi o „ulovu“, utoliko smatram da je na temelju istog tog tumačenja bilo kojem sportskom i rekreacijskom ribolovcu dozvoljeno izaći na more s NAMJEROM ribolova isključivo na vrste navedene u ovom članku koje u neograničenim količinama (jer 5 kg nikad neće dostići) može NAMJERNO loviti i puštati dokle god ima Pravilnikom propisane dozvole za ribolov i na dozvoljene načine upotrebljava dozvoljene alate. Ako se ključnim elementom riječi „ulov“ smatra izvlačenje ulovljene jedinke iz mora, smijem li onda uz posjedovanje sportske dozvole s morskog dna iščupati koralj ili spužvu koju ću onda prije vađenja iz mora „pustiti“? Je li to bila namjera zakonodavca kada je pisao članak 32. Zakona? Zašto onda u njemu umjesto „zabranjen je ulov“ ne stoji „zabranjeno je zadržati ulov“? | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi na predmetni prijedlog Pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru. |
| 678 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Natjecanja u sportskom ribolovu, Članak 13. | Poštovani, S obzirom na to da se ovdje regulira isključivo ribolov na tunu u sklopu natjecanja, znači li to da je vjerodostojno tumačenje Ministarstva vezano uz članak 32. Zakona o morskom ribarstvu da se u propozicije natjecanja u lovu na veliku ribu ne može uključiti bodovanje vrsta za koje se navodi zabrana ulova, redom: iglun (Xiphias gladius), iglan (Tetrapturus belone) i dugokrila tuna (Thunnus alalunga)? S obzirom na to da se bodovanjem ulova ovih vrsta implicira namjera natjecatelja da ih love, one se ne mogu smatrati slučajnim ulovom čak ni kada se primjenjuje sustav ulovi i pusti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Propozicije natjecanja nisu predmet ovog Pravilnika. |
| 679 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Poštovani, Osnovna pravila kojima se uređuje ponašanje ribolovaca u doslovce svakom ribolovnom izlasku nije moguće pronaći u ovom prijedlogu Pravilnika. Svaki ribolovac pri svakom izlasku mora znati da mu je osnovno ograničenje količine ulova definirano člankom 33. Zakona o morskom ribarstvu (čega ovdje nema), da su minimalne veličine ulovljenih jedinki pojedinih vrsta definirane Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama kriterijima za utvrđivanje visine naknada za počinjene štete (čega ovdje nema), da će ulovljenu ribu ispravno moći izmjeriti jedino ako konzultiraju Prilog IV. Uredbe (EU) 2019/1241 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o očuvanju ribolovnih resursa i zaštiti morskih ekosustava putem tehničkih mjera (čega ovdje nema). Da bi pritom uopće razumio s čim lovi i koje su mu dozvole potrebne ribolovac se mora konzultirati s Pravilnikom o obavljanju gospodarskog ribolova na moru mrežama stajaćicama, klopkastim, udičarskim i probodnim ribolovnim alatima te o ribolovu tramatom (čega ovdje nema). Ukoliko želi znati malo više od najosnovnijih pravila ili se baviti ribolovom na tune, popis ovih dokumenata eksponencijalno se povećava. Očekuje li Ministarstvo da svaki ribolovac pročita ukupnost legislative koja se tiče morskog ribolova prije nego li se zaputi u ribolov? Što je s turistima kojima se jedino nudi informacija na https://gov.hr/en/marine-recreational-and-sport-fisheries/1542. Kako će stranac razumjeti što je to „kančenica“ handline? | Primljeno na znanje | Pravilnik će se nadograditi na način da se u postojeći prijedlog uklope odgovarajuće odredbe kojima se upućuje na odredbe iz drugih posebnih propisa. |
| 680 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Poštovani, Članak 7. točka 5. ovog prijedloga Pravilnika i članak 18. točka 10. Pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova na moru mrežama stajaćicama, klopkastim, udičarskim i probodnim ribolovnim alatima te o ribolovu tramatom su identični. Zašto neke odredbe u sebi sadrže prepisane informacije iz članaka Zakona i povezanih pravilnika, a druge ne, odnosno zašto takva praksa nije moguća s nekim odredbama koje su od velikog značaja za svakog ribolovca? Dojma sam da su u ovom prijedlogu Pravilnika selektivno uvrštene neke ponovljene odredbe dok se pak druge pod izlikom pravnog gledišta o neponavljanju odredbi koje su sastavni dio drugih akata izostavljaju, iako su ključne za svakog sportskog ribolovca (npr. dnevni ulov, minimalne veličine i lovostaj, način mjerenja ribe, opis alata). | Primljeno na znanje | Prijedlog pravilnika će se dodatno nadograditi radi unaprjeđenja transparentnosti. |
| 681 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Poštovani, Zašto je Ministarstvo istovremeno s objavom novih podataka na linku https://podaci.ribarstvo.hr/drugi-podaci-o-ribarstvu/sportski-i-rekreacijski-ribolov-na-moru/ uklonilo pilot studiju o rekreacijskom ribolovu na tunu iz 2021. godine? Molim Vas da u odgovoru stavite poveznicu na tu studiju. | Primljeno na znanje | Kod prelaska na novu arhitekturu web stranice stare poveznice postale su neaktivne no dokumenti su i dalje bili dostupni kroz arhivu. |
| 682 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Ribolovni alati, njihova količina i karakteristike, Članak 6. | Poštovani, Iz niza javno dostupnih dokumenata razvidno je da Ministarstvo, IOR i ribolovci koriste nazive navedenih ribolovnih alata na različite načine, tj. da njima opisuju različite alate i da često ne razumiju u koju kategoriju alata spadaju oni koje koriste. Za potvrdu ove tvrdnje dovoljno je usporediti opis ovih alata iz Pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova na moru mrežama stajaćicama, klopkastim, udičarskim i probodnim ribolovnim alatima te o ribolovu tramatom, s opisom koji se nalazi primjerice u studijama na linku https://podaci.ribarstvo.hr/drugi-podaci-o-ribarstvu/sportski-i-rekreacijski-ribolov-na-moru/ odnosno s rezultatima analize anketnih upitnika. Potrebno je da Ministarstvo revidira definicije ovih alata i učini ih razumljivijim. Poželjno je da se u ovaj prijedlog Pravilnika uvrste barem poveznice na legislativu koja definira ove alate. | Prihvaćen | Ministarstvo će uključiti referencu na Pravilnik o obavljanju gospodarskog ribolova na moru mrežama stajaćicama, klopkastim, udičarskim i probodnim ribolovnim alatima te o ribolovu tramatom koji sadrži konstrukcijsko tehničke osobine osnovnih tipova alata koji su primjenjivi i na sportski i rekreacijski ribolov. |
| 683 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Poštovani, U standardnom obrascu sadržaja dokumenta za savjetovanje navodi se inflacija kao jedan od razloga za korekcije cijene dozvola kao i naknada za pravo iskorištavanja živih morskih resursa koji su od interesa za Republiku Hrvatsku. Postoji li neki dokument u kojem stoji izračun koji bi zainteresiranoj javnosti obrazložio koji su elementi koji utječu na cijenu uzeti u obzir i na koji način? Iz čega proizlaze baš ove vrijednosti koje su tu navedene i jesu li one donesene paušalno, tj. bez izračuna? Također, postoji li namjena za dio uplaćenog iznosa koji odlazi u Državni proračun ili će se on trošiti nenamjenski? | Primljeno na znanje | Kako se i navodi u Standardnom obrascu sadržaja dokumenta za savjetovanje, nove cijene dozvola predložene su vodeći računa o stopi inflacije prema službenom kalkulatoru inflacije Državnog zavoda za statistiku, za razdoblje tijekom kojeg je cijena dozvola bila stabilna, uz zaokruživanje na višu vrijednost. Raspodjela sredstava koja potječu od dozvola za sportski i rekreacijski ribolov propisuje se Pravilnikom o sportskom i rekreacijskom ribolovu, na temelju članka 13. stavka 6. Zakona o morskom ribarstvu. Što se tiče dijela sredstava koja se zadržavaju u Državnom proračunu, ona se koriste u skladu s člankom 13. stavkom 3. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 684 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Dozvole za sportski i rekreacijski ribolov za ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske, izuzev zaštićenih područja, Članak 4. | Poštovani, Komentar za točku (5) odnosi se i na konstrukcijsko-tehničke karakteristike alata i opreme navedenih u točki (6). Potrebno ih je ili opisati ili staviti poveznicu na drugi akt u kojem su opisani. Formulacija pod točkom (10) u članku 7. nije primjerena s obzirom na to su opisi alata raspršeni na više drugih pravilnika. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 685 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Dozvole za sportski i rekreacijski ribolov za ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske, izuzev zaštićenih područja, Članak 4. | Poštovani, Vezano uz točku 11 – Koje je obrazloženje za ovaj postupak? | Primljeno na znanje | Odredba proizlazi iz članka 23. stavka 7. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 686 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Dozvole za sportski i rekreacijski ribolov za ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske, izuzev zaštićenih područja, Članak 4. | Poštovani, Vezano uz točku 10 – Postoji li neki razlog zbog kojeg je dozvola na 150 dana ovdje izostavljena, osobito u kontekstu dostupnosti dozvole za kalendarsku godinu? | Primljeno na znanje | Vrste dnevnih i višednevnih dozvola nisu mijenjane u odnosu na one koje su propisane u trenutno važećem Pravilniku. |
| 687 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Dozvole za sportski i rekreacijski ribolov za ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske, izuzev zaštićenih područja, Članak 4. | Poštovani, Točke (8) i (9) – potrebno je ispraviti riječ „temeljem“ u „na temelju“ s obzirom na to da postojeće formulacije nisu gramatički ispravne. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 688 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Dozvole za sportski i rekreacijski ribolov za ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske, izuzev zaštićenih područja, Članak 4. | Poštovani, Vezano uz točku 7 – Nejasno je iz čega proizlazi da je lov na veliku ribu sportska, ali ne i rekreativna aktivnost pa je dozvoljena samo uz posjedovanje dozvole za sportski ribolov. Možda je to i zato što je nejasno što je to uopće lov na veliku ribu i kako ustanoviti je li kupnja posebne dozvole potrebna za metode i opremu s kojom ribolovac namjerava loviti. | Primljeno na znanje | Odredba proizlazi iz članka 28. stavka 1. točke e) podtočke 2. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 689 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Dozvole za sportski i rekreacijski ribolov za ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske, izuzev zaštićenih područja, Članak 4. | Poštovani, Iz kojeg je razloga podvodna puška isključivo dozvoljena uz kupnju sportske dozvole? Brojni su ribolovci koji je koriste, a nikada ne pristupaju natjecanjima. | Primljeno na znanje | Odredba proizlazi iz članka 31. stavka 1. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 690 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Dozvole za sportski i rekreacijski ribolov za ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske, izuzev zaštićenih područja, Članak 4. | Poštovani, Vezano uz točku (5), iz kojeg razloga je predlagatelj odlučio od ribolovnih alata, opreme i metoda u članku 3. ovog prijedloga pravilnika pobliže definirati samo podvodnu pušku? Npr. zašto nije definirana priručna oprema za ručno sakupljanje morskih organizama? Jesu li obične vrtne grablje priručna oprema za skupljanje dagnji ili su ribolovna oprema/alat efektivno zabranjen za korištenje jer se ne nalazi na popisu? Je li ova oprema kao pojam definirana nekim drugim aktom i zašto se u tom slučaju ovdje ne stavi poveznica na isti? Članak 30. Zakona o morskom ribarstvu (NN, br. 62/17., 130/17., 14/19., 30/23. i 14/24.) glasi da je „dopušteno sakupljanje morskih organizama:…“ te u stavku 3 navodi da „Način uporabe, vrste, karakteristike i količinu te način označavanja ribolovnih alata i opreme…propisuje ministar pravilnikom“. Prema mom razumijevanju, to bi bio ovaj prijedlog pravilnika. U Zakonu se ne spominje da je sakupljanje „ručno“ niti se spominje „priručna oprema“ pa bi je ovdje trebalo definirati. Je li ručno sakupljanje podrazumijeva i lov hobotnice golim rukama? Jesu li nož ili vilica priručna oprema? A kuka za izvlačenje hobotnice iz rupe? U Zakonu je ovo posljednje iznimno loše sročeno s obzirom da stoji „…i kuke za lov glavonožaca uz korištenje štapa ili bez njega…“. | Primljeno na znanje | Ministarstvo će dodatno urediti odredbe prijedloga propisa i gdje je potrebno uvrstitit odgovarajuće reference radi unaprjeđenja transparentnosti. |
| 691 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Poštovani, Je li Ministarstvo svim članovima Povjerenstva za izradu Prijedloga pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru tijekom procesa donošenja nacrta učinilo dostupnim dokumente koji su kasnije objavljeni na https://podaci.ribarstvo.hr/statistika/pracenje-ulova-u-rekreacijskom-i-sportskom-ribolovu-na-moru-rec-fish/? Ako nije, zašto nije? | Primljeno na znanje | Uprava ribarstva je tijekom pripremne faze izrade Pravilnika u komunikaciji s prepoznatim dionicima prezentirala rezultate studija. |
| 692 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Poštovani, Kako je moguće da je Ministarstvo kao Naručitelj studije objavljene na https://podaci.ribarstvo.hr/statistika/pracenje-ulova-u-rekreacijskom-i-sportskom-ribolovu-na-moru-rec-fish/, prihvatilo i objavilo ovu isporučevinu bez da se navode autori dokumenata? Ukoliko je prije objave informaciju o autorima uklonilo Ministarstvo, utoliko se postavlja pitanje zašto? | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 693 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Poštovani, Na poveznici https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/30190, u dokumentu Standardni obrazac sadržaja dokumenta za savjetovanje stoji da su rezultati studije „Praćenje ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu na moru („REC FISH“) u okviru Usluga istraživanja za ocjenu utjecaja ribarstva na morska staništa i praćenje ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu na moru 112/2022/VV“ (https://podaci.ribarstvo.hr/statistika/pracenje-ulova-u-rekreacijskom-i-sportskom-ribolovu-na-moru-rec-fish/) podloga za donošenje mjera upravljanja vrstama iznesenih u ovom prijedlogu Pravilnika. Kako je moguće da je Ministarstvo kao Naručitelj ove studije prihvatilo objavljene dokumente kao isporučevinu projekta kada je već letimičnim pogledom moguće zaključiti da se uz njih vezuje niz tehničkih nedostataka. Za primjer, nema navoda literature u tekstu ni brojeva stranica dokumenta, dokumenti sadrže neuklonjene komentare recenzenata, dokumenti su međusobno neusklađeni (upitnik ne odgovara rezultatima), u dokumentima se ne koriste službeni podaci o iskrcaju ulova u gospodarskom ribolovu, itd.? | Primljeno na znanje | Izneseni komentari koji se odnose na tehničke detalje studije ne odnose se niti imaju utjecaj na odredbe prijedloga Pravilnika. |
| 694 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Dozvole za sportski i rekreacijski ribolov za ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske, izuzev zaštićenih područja, Članak 4. | Poštovani, S obzirom na to da se cijena naknade za izdavanje dozvole za sportski i rekreacijski ribolov ne prilagođava svake godine već je zadana u članku 5. ovog prijedloga pravilnika i da za izdavanje dozvole nije potrebno ispuniti nikakve uvjete osim plaćanja naknade u korist državnog proračuna (poput polaganja „ispita za ribolovce“ koji bi bio vremenski uvjetovan), molim Vas za objašnjenje iz kojeg razloga godišnja dozvola nema trajanje od datuma kupnje (prvi sljedeći dan) do isteka 365 dana. Zašto se kupnja godišnje dozvole uvjetuje do 1. ožujka kalendarske godine? | Primljeno na znanje | Godišnje sportske i rekreacijske dozvole u skladu s člankom 28. stavkom 1. točkama a) i b) Zakona o morskom ribarstvu vrijede za kalendarsku godinu. Razdoblje u kojem se izdaje godišnja dozvola propisano je u članku 29. stavku 2. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 695 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Opće odredbe , Članak 1. | Poštovani, Opći komentar na članak je da je potrebno na odgovarajuća mjesta dodati riječi „sportski i rekreacijski“ u navode u kojima ne dostaje kako bi značenje bilo potpuno (primjerice vezano uz ribolov u zaštićenim područjima ili prijavu i sadržaj evidencija ulova). Također, treba paziti na gramatiku prilikom navođenja, koja trenutno nije usklađena s riječima „propisuje se:“. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 696 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Pojmovi, Članak 3. | Poštovani, U ovom prijedlogu Pravilnika lov na veliku ribu nije nigdje vezan uz kategoriju načina ribolova definiranu točkom 6. članka 3. pa nije jasno odnosi li se na sve ribolovce ili samo one koji ribolov obavljaju iz polovila. | Primljeno na znanje | Zakon o morskom ribarstvu člankom 28. stavkom 1. točkom e) podtočkom 2. navodi da se posebna dozvola za ribolov udičarskim alatima za veliku ribu odnosi na udičarski alat za veliku ribu, a ne na vrste. Na temelju članka 30. stavka 3. Zakona o morskom ribarstvu, Pravilnikom se propisuju karakteristike alata za sportski i rekreacijski ribolov pa tako i udičarskih alata za veliku ribu, a te se odredbe primjenjuju neovisno o tome obavlja li se ribolov s plovila ili s obale. |
| 697 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Pojmovi, Članak 3. | Poštovani, Koje su to vrste ciljani ulov u lovu na veliku ribu i zašto Ministarstvo izbjegava na ovaj način definirati ovu kategoriju? | Primljeno na znanje | Zakon o morskom ribarstvu člankom 28. stavkom 1. točkom e) podtočkom 2. jasno navodi da se posebna dozvola odnosi na alat za veliku ribu, a ne na vrste. Zakon člankom 30. stavkom 3. propisuje da se pravilnikom određuju karakteristike alata. Uzimajući ovo u obzir, u kontekstu okvira zadanog Zakonom, Pravilnikom je jedino moguće propisati karakteristike alata za koji je potrebna posebna dozvola, za što je u suradnji sa strukom odabran kriterij nosivosti role odnosno štapa kao objektivan i provjerljiv. |
| 698 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Poštovani, Kakva je pravila za izradu akata koristilo Povjerenstvo za izradu ovog nacrta iz kojih proizlazi da je uputno navesti da je dozvoljeno uloviti 0 komada vrsta iz razreda Elasmobranchii? | Primljeno na znanje | Prema članku 33. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu dopuštena količina ulova po ribolovcu može biti pravilnikom dodatno ograničena u broju komada. |
| 699 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Pojmovi, Članak 3. | Poštovani, Zakon o morskom ribarstvu nigdje ne definira riječ „lov“ kao i da se ta riječ nigdje ne pojavljuje u cjelokupnom tekstu ovog zakona već se govori o „ribolovu“ kao pojmu koji je definiran člankom 3. točkom 22.. Riječ „lov“ uobičajeno se koristi u Zakonu o lovstvu pa bi se u skladu s člankom 12. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor u ovom prijedlogu Pravilnika trebala dodatno definirati. Isti članak u točki 2. također nalaže da se pojmovi moraju koristiti kroz cijeli tekst propisa što u ovom prijedlogu pravilnika nije slučaj. Osim u članku 3. ovog prijedloga, svugdje se spominje „ribolov udičarskim alatima za veliku ribu“. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 700 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Opće odredbe | Poštovani, Ovaj prijedlog Pravilnika donosi neke nove, ali i zadržava stare odredbe koje su u naravi dvosmislene, nedorečene, nejasne i čija je primjena teško provediva, a pozadina za njihovo donošenje nejasna. Prvenstveno su to „lov na veliku ribu“, označavanje ulova, odredba o ograničenju duljine plašta lignje kao i općenita nedostupnost ključnih informacija sadržanih u Zakonu o morskom ribarstvu i drugim podzakonskim propisima. | Primljeno na znanje | Zakon o morskom ribarstvu člankom 28. stavkom 1. točkom e) podtočkom 2. jasno navodi da se posebna dozvola odnosi na alat za veliku ribu, a ne na vrste. Zakon člankom 30. stavkom 3. propisuje da se pravilnikom određuju karakteristike alata. Uzimajući ovo u obzir, u kontekstu okvira zadanog Zakonom, Pravilnikom je jedino moguće propisati karakteristike alata za koji je potrebna posebna dozvola, za što je u suradnji sa strukom odabran kriterij nosivosti kao objektivan i provjerljiv. Obaveza označavanja ulova jasno je propisana člankom 33. stavkom 1. Zakona o morskom ribarstvu, dok je stavkom 6. istoga članka propisano da se način označavanja propisuje Pravilnikom. Člankom 13. stavkom 2. trenutnog Pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru propisano je da glavonošci ulovljeni u sportskom i rekreacijskom ribolovu koji se zadržavaju, moraju biti označeni dubokim zarezivanjem glave u predjelu između očiju, osim lignji (Loligo vulgaris) namijenjenih za žive mamce pri čemu duljina plašta lignje namijenjene za živi mamac ne smije biti veća od 20 cm. Iako je ista odredba zadržana i u prijedlogu Pravilnika koji je bio na e-savjetovanju, uzimajući u obzir dostavljene komentare Ministarstvo je spremno korigirati odredbu kako bi se mogućnost korištenja glavonožaca za živi mamac proširila u odnosu na vrstu i na veličinu jedinke. |
| 701 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Poštovani, Zašto Ministarstvo do danas u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije nikada nije izradilo stručnu podlogu za donošenje mjera zaštite riba i drugih morskih organizama i kriterija za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete u ribarstvu? Nasušno je potrebno da se izradi i učini javno dostupnim dokument koji će objediniti dostupne podatke o vrstama za koje se donose minimalne referentne veličine i za koje se uvodi lovostaj i donijeti preporuke za donošenje mjera očuvanja. Ovaj dokument treba uključivati analizu jaza koja će opisati nedostatke između postojećih znanja u odnosu na razinu znanja potrebnu za određivanje minimalnih referentnih veličina. Dokument treba uključivati referentno (početno) stanje očuvanosti ovih vrsta kao i izradu prijedloga mjera upravljanja i načina praćenja njihove učinkovitosti. Kada se ovakav dokument učini dostupnim javnosti, Ministarstvo će imati temelj za donošenje budućih odredbi kojima će se ograničavati izlov ovih vrsta, a koji nije primarno ograničen na stručno mišljenje pojedinaca uključenih u radne skupine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Dostavljeni komentar ne odnosi se niti na jednu specifičnu odredbu Pravilnika. |
| 702 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Poštovani, Molim Ministarstvo da odgovori na temelju kojih je to javno dostupnih ili nedostupnih podataka, znanstvene ili stručne podloge, mišljenja stručnjaka u radnoj skupini ili pojedinaca donijelo minimalne referentne veličine za vrste kojima se ovdje ograničava ulov na jedan ili nekoliko komada? Pitanje se odnosi na činjenicu da se ovdje uvode stroga ograničenja, a Pravilnik o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete ima vrlo relaksirana ograničenja uzmemo li u obzir biologiju i ekologiju ovih vrsta. Iz kojih je podataka vidljiv veliki nerazmjer u šteti koja nastaje u sportskom i rekreacijskom ribolovu u odnosu na sve ostale oblike ribolova? Jesu li to isključivo podaci iz prije nekoliko dana objavljene studije (https://podaci.ribarstvo.hr/statistika/pracenje-ulova-u-rekreacijskom-i-sportskom-ribolovu-na-moru-rec-fish/) ili postoje još neki? | Primljeno na znanje | Minimalne referentne veličine za očuvanje nisu predmet ovog Pravilnika. |
| 703 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Poštovani, Raspolaže li Ministarstvo statističkim podacima koji govore o tome koliki je broj prekršajnih naloga izdan vezano uz neispunjavanje obveze upotrebe lignje manje od 20 cm? U kojoj mjeri se obveza provodi na terenu? | Primljeno na znanje | Prilikom kontrole sportskih i rekreacijskih ribolovaca vrši se sveobuhvatna kontrola te se istovremeno kontroliraju različiti elementi koji proizlaze iz važećeg zakonodavnog okvira. Statistika prekršaja se ne vodi po prekršajima u odnosu na pojedinu odredbu propisa. Obaveza označavanja ulova jasno je propisana člankom 33. stavkom 1. Zakona o morskom ribarstvu, dok je stavkom 6. istoga članka propisano da se način označavanja propisuje Pravilnikom. |
| 704 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Poštovani, Raspolaže li Ministarstvo statističkim podacima koji govore o tome koliko je obveza upotrebe lignje manje od 20 cm doprinijela smanjenju gospodarskog kriminala i prodaje ulova ostvarenog uz posjedovanje dozvole za sportski i rekreacijski ribolov? | Primljeno na znanje | Prilikom kontrole sportskih i rekreacijskih ribolovaca vrši se sveobuhvatna kontrola te se istovremeno kontroliraju različiti elementi koji proizlaze iz važećeg zakonodavnog okvira. Statistika prekršaja se ne vodi po prekršajima u odnosu na pojedinu odredbu propisa. Obaveza označavanja ulova jasno je propisana člankom 33. stavkom 1. Zakona o morskom ribarstvu, dok je stavkom 6. istoga članka propisano da se način označavanja propisuje Pravilnikom. |
| 705 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Poštovani, Raspolaže li Ministarstvo statističkim podacima koji govore o tome koliki je broj prekršajnih naloga izdan vezano uz neispunjavanje obveze označavanja ulova? U kojoj mjeri se obveza provodi na terenu? | Primljeno na znanje | Prilikom kontrole sportskih i rekreacijskih ribolovaca vrši se sveobuhvatna kontrola te se kontroliraju različiti elementi koji proizlaze iz važećeg zakonodavnog okvira. Statistika prekršaja se ne vodi po prekršajima u odnosu na pojedinu odredbu propisa. Obaveza označavanja ulova jasno je propisana člankom 33. stavkom 1. Zakona o morskom ribarstvu, dok je stavkom 6. istoga članka propisano da se način označavanja propisuje Pravilnikom. |
| 706 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Poštovani, Raspolaže li Ministarstvo statističkim podacima koji govore o tome koliko je obveza označavanja ulova doprinijela smanjenju gospodarskog kriminala i prodaje ulova ostvarenog uz posjedovanje dozvole za sportski i rekreacijski ribolov? | Primljeno na znanje | Prilikom kontrole sportskih i rekreacijskih ribolovaca vrši se sveobuhvatna kontrola te se kontroliraju različiti elementi koji proizlaze iz važećeg zakonodavnog okvira. Statistika prekršaja se ne vodi po prekršajima u odnosu na pojedinu odredbu propisa. Obaveza označavanja ulova jasno je propisana člankom 33. stavkom 1. Zakona o morskom ribarstvu, dok je stavkom 6. istoga članka propisano da se način označavanja propisuje Pravilnikom. |
| 707 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Poštovani, Zašto Ministarstvo ustraje na primjeni obveze označavanja ulova, za koju je jasno iz javno dostupnih izvora da nema nikakvu podršku ribolovaca? U kontekstu regulacije legalnog ribolova, ova mjera samo izaziva bijes, a to se očituje njenim očiglednim ignoriranjem otkad je donesena što dalje za posljedicu ima veći stupanj zanemarivanja i ostalih odredbi Pravilnika. Država na raspolaganju ima brojne mogućnosti za sprječavanje nelojalne konkurencije koje nadilaze odredbe donesene na prijedlog ovog Ministarstva. | Primljeno na znanje | Obaveza označavanja ulova jasno je propisana člankom 33. stavkom 1. Zakona o morskom ribarstvu, dok je stavkom 6. istoga članka propisano da se način označavanja propisuje Pravilnikom. |
| 708 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Opće odredbe | Poštovani, Većina odredbi u ovom prijedlogu Pravilnika usmjerena je na suzbijanje krivolova. NNN ribolov primarno je potrebno regulirati donošenjem prikladnih prekršajnih odredbi Zakona o morskom ribarstvu i dopunjavanjem odredbi Kaznenog zakona odnosno Zakona o zaštiti prirode kada je to primjenjivo. Krivolovci ne poštuju postojeće odredbe Zakona o morskom ribarstvu i povezanih pravilnika koji su danas na snazi, pa se njihovim izmjenama ili dopunama ili potpunom preradom, izuzev promjena prekršajnih ili kaznenih odredbi, ni na koji način ne utječe na njihov „rad“ već se izravno unose promjene u načine obavljanja ribolova onih osoba koje legislativu poštuju. | Primljeno na znanje | Ministarstvo je svjesno da postoji potreba postizanja snažnijeg odvraćajućeg efekta sankcija te će se ovo pitanje kao i daljnje osnaživanje sustava praćenja, kontrole i nadzora dublje razmatrati prilikom revizije zakonskog okvira. |
| 709 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Opće odredbe | Poštovani, Dojma sam da je Ministarstvo ovaj prijedlog donijelo s ciljem upravljanja krivolovom (NNN ribolovom), a manje sportskim i rekreacijskim ribolovom. Naravno da se u ovaj prijedlog Pravilnika mogu uvrstiti opće odredbe kojima se omogućuje lakše praćenje prekršitelja i suzbijanje protuzakonitog ribolova, ali to ne može biti osnovna namjena ovog dokumenta. Osnovna namjena ovog dokumenta je regulacija uvjeta pod kojim se na legalan način može obavljati sportski i rekreacijski ribolov u ribolovnom moru RH. Iz toga slijedi da bi većina odredbi trebala biti napisana s ciljem upravljanja sportskim i rekreacijskim ribolovom na temelju dostupnih podataka o ovoj djelatnosti, a ne s ciljem suzbijanja krivolova. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Vodeći o tome računa, mjere sadržane u prijedlogu Pravilnika imaju za cilj osigurati dugoročnu održivost ribarstva. |
| 710 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Ribolovni alati, njihova količina i karakteristike, Članak 6. | Poštovani, Korištenjem kategorije sportski ribolov u kojoj je dozvoljeno zadržavanje ulova, doprinosi se negativnoj komunikaciji u javnosti, gdje možemo često pronaći izjave poput „sportaši su uništili riblji fond“ ili „nema ničeg sportskog u ubijanju ribe“. Sportski ribolov trebao bi podrazumijevati obvezu primjene metode ulovi i pusti. Rekreacijski ribolov trebao bi omogućiti zadržavanje ulova. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. U trenutnom Zakonu o morskom ribarstvu ne postoji temelj za predložene promjene. |
| 711 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Ribolovni alati, njihova količina i karakteristike, Članak 6. | Poštovani, Nije li logično da rekreacijski ribolovac ima pristup širem opsegu alata i tehnika nego sportski ribolovac koji bi trebao biti usmjeren na ostvarivanje uspjeha na natjecanjima koja se provode upotrebom uže skupine alata? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Trenutni Prijedlog pravilnika preuzima postojeći sustav u kontekstu dozvoljenih alata u pojedinim potkategorijama negospodarskog ribolova. |
| 712 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Ribolovni alati, njihova količina i karakteristike, Članak 6. | Poštovani, Nije li logično da rekreacijski ribolovci budu svi oni koji nemaju namjeru nastupa na natjecanjima i kojima to nije izvor prihoda (ne bave se gospodarskim ribolovom)? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. U trenutnom Zakonu o morskom ribarstvu ne postoji temelj za predloženu promjenu koncepta. |
| 713 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Ribolovni alati, njihova količina i karakteristike, Članak 6. | Poštovani, Nije li logično da bi alati i metode ribolova dopušteni u sportskom ribolovu trebaju slijediti kategorije iz kalendara natjecanja HSSRM odnosno pravila za pojedinu kategoriju koje donosi Savez? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. U trenutnom Zakonu o morskom ribarstvu ne postoji temelj koji bi ograničio mogućnost korištenja alata u pojedinim potkategorijama negospodarskog ribolova osim odredbi koje se odnose na podvodnu pušku. |
| 714 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Poštovani, Nije li logično da bi sportski ribolovci trebali primjenjivati metodu ulovi i pusti s obzirom da bi im motivacija za odlazak u ribolov trebala biti sportska priprema za natjecanja, a ne zadržavanje ulova? | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 715 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Ribolovni alati, njihova količina i karakteristike, Članak 6. | Poštovani, Nije li logično da sportski ribolovci budu oni koji imaju namjeru nastupati na službenim natjecanjima u kalendaru HSSRM i ispunjavati uvjete prema definiciji sportaša iz članka 13. Zakona o sportu (NN, br. 141/22.)? Nije li istovremeno logično da rekreacijski ribolovci budu oni koji koji nemaju namjeru nastupa, u skladu s definicijom iz navedenog članka Zakona? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru te upućujemo na odgovore na prethodna pitanja. |
| 716 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Ribolovni alati, njihova količina i karakteristike, Članak 6. | Poštovani, Zašto se u ovom prijedlogu Pravilnika ne uzimaju u obzir definicije sportaša i rekreativca iz Zakona o sportu (NN, br. 141/22.) kako bi se utvrdio opseg dozvoljenih alata i načina obavljanja ribolova za ove dvije kategorije? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru te upućujemo na odgovore na prethodna pitanja. |
| 717 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Ribolovni alati, njihova količina i karakteristike, Članak 6. | Poštovani, Smatra li Ministarstvo da je postojećim Pravilnikom, kao i ovim prijedlogom Pravilnika jasno razgraničena razlika između sportskih i rekreacijskih ribolovaca? Koje su to temeljne odrednice kojima se Ministarstvo vodilo kada je donosilo odluke o tome koji će ribolovni alati biti dostupni pojedinoj kategoriji? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru te upućujemo na odgovore na prethodna pitanja. |
| 718 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Poštovani, Kako je moguće da Ministarstvo odredbe izravno preuzete iz Uredbe vijeća (EZ) br. 1224/2009 i Provedbene uredbe Komisije(EU) br. 404/2011 koje se tiču dodjele negativnih bodova za prekršitelje odredbi Zakona o morskom ribarstvu, a prema kojima je za trajno oduzimanje dozvola za ribolov zapovjedniku ribarskog plovila istog potrebno uhvatiti u najtežem prekršaju OSAM puta u tri godine (max. 12 bodova po izlasku do 90 bodova ukupno) nije interveniralo u skladu s pravnim mogućnostima RH da dodatno ograniči ponovljene prekršaje i definira načine sankcioniranja pravnih i fizičkih osoba koje su opetovano uhvaćene u protupravnom ribolovu? Smatra li Ministarstvo da se ovakvim odredbama šalje prikladna poruka o sankcijama za najteže prekršitelje? Komentar je usmjeren na to da pokaže da ovaj Pravilnik donosi brojna ograničenja za sportske i rekreacijske ribolovce u ozračju u kojem je zainteresiranoj javnosti jasno da se najteži prekršaji u gospodarskom i negospodarskom ribolovu ne sankcioniraju na prikladan način. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 719 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Poštovani, S obzirom na to da optužnih prijedloga po članku 204. Kaznenog zakona za najteže prekršitelje Zakona o morskom ribarstvu nije bilo (pretragom sudskih odluka u tražilici ANON (https://www.vsrh.hr/trazilica-sudskih-odluka-anon.aspx) nije moguće pronaći presudu) ili nisu javno vidljivi, očigledno je da Ministarstvo ne smatra da najteži prekršaji poput izlova dvadesetak tona orada okružujućim mrežama protivno njihovoj namjeni zaslužuju kazneni progon. Ukoliko je tome tako, utoliko molim Ministarstvo da odgovori koji bi mogući postupak iz domene protupravnog ribolova zaslužio kazneni progon? Kakav teški prekršaj nositelj dozvola za gospodarski ili negospodarski ribolov objektivno može počiniti da bi ga se kazneno gonilo? Komentar je usmjeren na to da pokaže da ovaj Pravilnik donosi brojna ograničenja za sportske i rekreacijske ribolovce u ozračju u kojem je zainteresiranoj javnosti jasno da se najteži prekršaji u gospodarskom i negospodarskom ribolovu nikada (?) ili gotovo nikada ne procesuiraju prema članku 204. Kaznenog zakona. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 720 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Poštovani, Zašto Ministarstvo u Zakon o morskom ribarstvu nije ugradilo odredbe koje bi dodatno definirale koji su to teški prekršaji koji se mogu okarakterizirati kao „masovno uništavanje morskih organizama“, slijedom čega bi bilo jednostavno u takvim slučajevima odmah po uviđaju osoba zaduženih za nadzor na temelju članka 8. i 9. Zakona o morskom ribarstvu proslijediti informaciju Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, a na temelju koje bi bio podignut optužni prijedlog za kazneno djelo. Zašto po uzoru na članak 66. Zakona o lovstvu nije ugrađen članak koji će služiti kao jednostavna referentna točka za utvrđivanje „nedopuštenih pomoćnih sredstava“? Komentar je usmjeren na to da pokaže da ovaj Pravilnik donosi brojna ograničenja za sportske i rekreacijske ribolovce u ozračju u kojem je zainteresiranoj javnosti jasno da se najteži prekršaji u gospodarskom i negospodarskom ribolovu nikada (?) ili gotovo nikada ne procesuiraju prema članku 204. Kaznenog zakona. Molim Ministarstvo da u odgovor uvrsti neke primjere iz sudske prakse koji to pokazuju. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 721 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Dozvole za sportski i rekreacijski ribolov za ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske, izuzev zaštićenih područja, Članak 4. | Poštovani, Smatra li Ministarstvo da na prikladan način obavještava strane državljane kupce dozvola za sportski i rekreacijski ribolov na moru o uvjetima obavljanja ribolova na temelju izdanih dozvola, u kontekstu podataka objavljenih na stranici Uprave za ribarstvo i na https://gov.hr/en/marine-recreational-and-sport-fisheries/1542? Smatra li Ministarstvo da izrazi „odmet“ handline“ ili „kančenica“ handline na prikladan način informiraju strane državljane o tome koje ribolovne alate smiju koristiti u sportskom i rekreacijskom ribolovu? Očekuje li Ministarstvo da se strani državljani savjetuju sa Zakonom o morskom ribarstvu i više pravilnika koji iz njega proizlaze kao i jednom uredbom Vijeća EU prije nego li se zapute u ribolov, a kako bi dobili osnove informacije o tome što smiju ili ne smiju raditi? | Primljeno na znanje | Ministarstvo radi na unaprjeđenju web stranice, a po donošenju Pravilnika planirano je izraditi sveobuhvatnu brošuru. |
| 722 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Opće odredbe | Poštovani, U kontekstu provedbe ovog e-savjetovanja, smatra li Ministarstvo da na prikladan način komunicira mjere upravljanja ribarstvom prema najbrojnijoj skupini dionika koji sudjeluju u iskorištavanju ribolovnih resursa u RH, a to su sportski i rekreacijski ribolovci? | Primljeno na znanje | U izradi nacrta prijedloga Pravilnika sudjelovalo je Povjerenstvo osnovano Odlukom ministra (Klasa: 011-01/24-01/50 i Urbroj: 525-12/718-24-10) od 28. studenog 2024. godine u kojemu su sudjelovali predstavnici dionika i predstavnici znanstvene zajednice, a komentari članova uzeti su u obzir i uklopljeni u konačan nacrt prijedloga u mjeri u kojoj je to bilo moguće, posebno uzimajući u obzir ograničenja koja su zadana Zakonom o morskom ribarstvu, a koja se Pravilnikom ne mogu mijenjati. Prijedlog Pravilnika je stavljen na e-savjetovanje na 30 dana kako bi se tekst dao na uvid široj zainteresiranoj javnosti i prikupili dodatni komentari. Pravilnik je na portal e-savjetovanja stavljen 24. ožujka. |
| 723 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Opće odredbe | Poštovani, Na temelju pristiglih komentara zainteresirane javnosti, smatra li Ministarstvo da je zainteresirana javnost u dovoljnoj mjeri upoznata sa zakonskim odredbama i podzakonskim propisima kojima se uređuje sportski i rekreacijski ribolov na moru kako bi na smislen način predlagali promjene nacrta Pravilnika? Smatra li Ministarstvo da postoje načini da se razina poznavanja propisa poboljša i kako? | Primljeno na znanje | Zakon o morskom ribarstvu i svi podzakonski propisi doneseni na temelju njega su dokumenti dostupni širokoj javnosti. Uprava ribarstva je svjesna potrebe za unaprjeđenjem vidljivosti rezultata sveukupnog rada te buduće aktivnosti obuhvaćaju izradu sveobuhvatne brošure o sportskom i rekreacijskom ribolovu kao i unaprjeđenje web stranice. |
| 724 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Opće odredbe | Poštovani, Smatra li Ministarstvo da je zainteresiranoj javnosti prethodno objavi ovog prijedloga Pravilnika na ovom portalu omogućilo pristup dovoljno kvalitetnim informacijama na temelju kojih mogu dostavljati svoje prijedloge i primjedbe? Ako da, molim Ministarstvo da obrazloži koje su to informacije. Navedene informacije preduvjet su za kvalitetnu provedbu ovog savjetovanja. | Primljeno na znanje | Priprema Prijedloga pravilnika provedena je u skladu s propisanom procedurom. |
| 725 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | Posebne odredbe o prodaji dozvola za sportski ribolov te o raspodjeli i trošenju namjenskih sredstava, Članak 21. | Poštovani, Smatra li Ministarstvo da je HSSRM koji se većim dijelom financira sredstvima čiji se opseg definira ovim Pravilnikom u poziciji na kvalitetan način zastupati interese sportskih i rekreacijskih ribolovaca na moru i da može bez ustezanja dostavljati primjedbe na nacrte koje predlaže Ministarstvo? | Primljeno na znanje | Smatramo da je Hrvatski savez za sportski ribolov na moru legitimni predstavnik svojih članova. |
| 726 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Opće odredbe | Poštovani, Iz kojeg razloga Ministarstvo na Internet stranici Programa prikupljanja podataka u ribarstvu RH (https://podaci.ribarstvo.hr/) ne objavljuje gotovo nikakav sadržaj izravno usmjeren na sportske i rekreacijske ribolovce izuzev nekoliko pilot studija (od kojih je jedna nestala 15.4.2025.)? Zašto u godišnjim izvještajima koje priprema Institut za oceanografiju i ribarstvo, a koji se na toj stranici objavljuju nema gotovo nikakvog spomena sportskog i rekreacijskog ribolova na moru (izuzev podataka o datumima održavanja natjecanja u lovu na veliku ribu)? Ukoliko se s ovom tvrdnjom Ministarstvo ne slaže, utoliko molim da navede koji je to sadržaj primjeren zainteresiranoj javnosti dostupan na navedenoj stranici. Sadržaj usmjeren na sportski i rekreacijski ribolov važan je za razumijevanje odredbi ovog prijedloga Pravilnika. | Primljeno na znanje | Na internetskoj stranici Podaci o ribarstvu i akvakulturi Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva - Uprave ribarstva dostupne su informacije i podaci o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru koji se prikupljaju u okviru Nacionalnog plana prikupljanja podataka u ribarstvu Republike Hrvatske. Objavljeni su rezultati Pilot studije praćenja rekreacijskog ribolova (2019. – 2020.) te rezultati studije REC FISH - Praćenje ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu na moru u razdoblju 2022 .- 2024. Sadržaj pilot-studije nije uklonjen; tijekom nedavnog redizajna mrežne stranice premješten je na posebnu podstranicu posvećenu sportskom i rekreacijskom ribolovu: https://podaci.ribarstvo.hr/drugi-podaci-o-ribarstvu/sportski-i-rekreacijski-ribolov-na-moru/ Ostali sadržaji relevantni za sportski i rekreacijski ribolov objavljuju se na mrežnoj stranici Uprave ribarstva: https://ribarstvo.mps.hr/ Godišnja izvješća o provedbi praćenja biološke komponente Nacionalnog plana prikupljanja podataka u ribarstvu, koja izrađuje Institut za oceanografiju i ribarstvo, primarno obuhvaćaju gospodarski ribolov na moru te neovisna znanstvena istraživanja pelagijskih i pridnenih bioloških resursa. Podaci o sportskom i rekreacijskom ribolovu obrađuju se i objavljuju u zasebnim izvješćima kako je prethodno navedeno, sukladno administrativnim i metodološkim zahtjevima. |
| 727 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Opće odredbe | Poštovani, Iz kojeg razloga Ministarstvo na Internet stranici Uprave za ribarstvo (https://ribarstvo.mps.hr/) ne objavljuje nikakav sadržaj izravno usmjeren na sportske i rekreacijske ribolovce izuzev mogućnosti kupnje dozvola? Ukoliko se s ovom tvrdnjom Ministarstvo ne slaže, utoliko molim da navede koji je to sadržaj namijenjen sportskim i rekreacijskim ribolovcima dostupan na navedenoj stranici. Sadržaj usmjeren na sportski i rekreacijski ribolov važan je za razumijevanje odredbi ovog prijedloga Pravilnika. | Primljeno na znanje | Uprava ribarstva je svjesna potrebe za unaprjeđenjem vidljivosti rezultata sveukupnog rada te buduće aktivnosti obuhvaćaju među ostalim i unaprjeđenje web stranice. |
| 728 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Opće odredbe | Poštovani, Slaže li se Ministarstvo s tvrdnjom da neobjavljivanjem ostalih dokumenata povezanih s ovim savjetovanjem (obrazloženje nacrta i sastav radne skupine) zainteresiranoj javnosti šalje poruku da ih ne zanima mišljenje najbrojnije skupine dionika koja je izravno obuhvaćena mjerama upravljanja u ribarstvu, da nemaju namjeru odredbe donositi transparentno i na temelju znanstveno utemeljenih podataka, a posljedično i da ih ne zanima učinkovitost provedbe zakona i podzakonskih propisa koji prije represije zahtijevaju podršku i participaciju dionika u provedbi na terenu? | Primljeno na znanje | U izradi nacrta prijedloga Pravilnika sudjelovalo je Povjerenstvo osnovano Odlukom ministra (Klasa: 011-01/24-01/50 i Urbroj: 525-12/718-24-10) od 28. studenog 2024. godine u kojemu su sudjelovali predstavnici dionika i predstavnici znanstvene zajednice. Prijedlog Pravilnika je stavljen na e-savjetovanje na 30 dana kako bi se tekst dao na uvid široj zainteresiranoj javnosti i prikupili dodatni komentari. Pravilnik je na portal e-savjetovanja stavljen 24. ožujka te je isti dan o tome objavljena informacija na web stranici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Uz tekst prijedloga Pravilnika su 14. travnja 2025. na portalu e-savjetovanja pridruženi i Odluka o osnivanju i imenovanju Povjerenstva za izradu Prijedloga pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu te Standardni obrazac sadržaja dokumenta za savjetovanje s opisom i pojašnjenjima kao i poveznicom na znanstvene studije. Također želimo istaknuti da je Ministarstvo na formalnoj i neformalnoj razini komuniciralo sa organiziranim skupinama zainteresiranih dionika tijekom čitavog procesa koji prethodi službenoj objavi samog propisa. |
| 729 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Opće odredbe | Poštovani, Zašto Ministarstvo na Internet stranici Uprave za ribarstvo (https://ribarstvo.mps.hr/) kao i Programa prikupljanja podataka u ribarstvu (https://podaci.ribarstvo.hr/) nije objavilo obavijest o provođenju ovog savjetovanja s javnošću? | Primljeno na znanje | Obavijest je objavljena na stranici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. |
| 730 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Opće odredbe | Poštovani, Zašto Ministarstvo, osim što nije primijenilo odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama (NN, br. 25/13., 85/19., 69/22.), prilikom izrade ovog prijedloga Pravilnika nije primijenilo dobrovoljne primjere dobre prakse u savjetovanju s javnošću i na odgovarajući način uključilo zainteresiranu javnost u donošenje ovog prijedloga Pravilnika? | Primljeno na znanje | Ministarstvo je koristilo i koristi dostupne kanale komunikacije sa zainteresiranim dionicima. |
| 731 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Opće odredbe | Poštovani, Zašto Ministarstvo do danas nije izradilo i/ili na prikladan način javnosti učinilo dostupnom brošuru koju se u prethodno provedenom savjetovanju vezano uz isti ovaj Pravilnik (iz 2017. godine) (esavjetovanja.gov.hr/Econ/EconReport?EntityId=6479) koji je danas na snazi obvezalo izraditi radi lakšeg snalaženja ribolovaca u primjeni odredbi različitih propisa koji se odnose na sportski i rekreacijski ribolov? Navedenu brošuru ne mogu pronaći na stranicama Ministarstva ili povezanim stranicama kao ni općenitom pretragom na Internetu. | Primljeno na znanje | Planirano je po donošenju ovog Pravilnika izraditi sveobuhvatnu brošuru koja će različitim kanalima biti dostupna javnosti. |
| 732 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Opće odredbe | Poštovani, Zašto je ovaj prijedlog Pravilnika u savjetovanje s javnošću upućen protivno članku 11. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN, br. 25/13., 85/19., 69/22.) koji nalaže da se uz nacrt dodaju i dokumenti s obrazloženjem razloga i ciljeva koji se žele postići donošenjem propisa, sastavom radne skupine koja je izradila nacrt, ako je odlukom čelnika tijela radna skupina bila osnovana te pozivom javnosti da dostavi svoje prijedloge i mišljenja? | Primljeno na znanje | Uz tekst prijedloga Pravilnika su 14. travnja 2025. na portalu e-savjetovanja pridruženi i Odluka o osnivanju i imenovanju Povjerenstva za izradu Prijedloga pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu te Standardni obrazac sadržaja dokumenta za savjetovanje s opisom i pojašnjenjima kao i poveznicom na znanstvene studije. |
| 733 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Opće odredbe | Poštovani, Članak 27. Zakona o morskom ribarstvu (NN, br. 62/17., 130/17., 14/19., 30/23. i 14/24.) naslovljen je „Športski i rekreacijski ribolov na moru“, a u cjelokupnom tekstu zakona u svim se slučajevima također govori o „športskom“ ribolovu, počevši od članka 3. nadalje. U ovom prijedlogu pravilnika svugdje se koristi riječ „sport“ i njene izvedenice. Potrebno je uskladiti zakon i ovaj prijedlog pravilnika prema važećim preporukama jezikoslovaca. Koliko mi je poznato, s obzirom na etimologiju riječi koja potječe iz engleskog jezika, trebalo bi koristiti riječ „sport“ i „sportski“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 734 | JURE MIOČIĆ-STOŠIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani, Ovaj prijedlog pravilnika kojim se uređuje sportski i rekreacijski ribolov na moru, u sadašnjem obliku, ne doprinosi u dovoljnoj mjeri ostvarenju ciljeva održivog razvoja ribarstva, uključujući njegove gospodarske, ekološke i društvene aspekte. Djeluje kao nastavak nedostatne institucionalne pažnje koju Uprava za ribarstvo i Ministarstvo posvećuju ovoj skupini korisnika, osobito u kontekstu provođenja e-savjetovanja i općenite diseminacije relevantnih informacija. Slijedi detaljni opis ključnih problema u vezi s ovim prijedlogom Pravilnika. Sadržaj 1. Kontekst u kojem se Pravilnik donosi 2. Opravdanost mjera zaštite i upravljanja sportskim i rekreacijskim ribolovom u RH 3. Opravdanost upotrebe kategorija „sportski“ i „rekreacijski“ ribolov 4. Krivolov vs sportski i rekreacijski ribolov 5. Evidencija ulova u sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru 6. Nejasne i neprimjenjive odredbe 7. Legislativa kojom se regulira protupravni ribolov 8. Komunikacija Uprave za ribarstvo i Ministarstva prema zainteresiranoj javnosti 9. Zaključak 1 Kontekst u kojem se Pravilnik donosi Ribolovac koji će se sutra morati držati odredbi ovog Pravilnika naći će se u situaciji da se uslijed ograničenja o jednom komadu kući vraća bez ulova jer je ribu pustio u očekivanju veće koja nije došla. Istovremeno će na povratku u luku gledati ribare na koćarici kako lopataju prilov u more, a u tom prilovu naći će se brojne nedorasle jedinke te iste ribe koju je pustio. Od njih će kupiti kozice za ručak jer ih voli, ali rakove ne smije loviti, čak ni one u plićaku za popržiti. Na ulasku u luku će gledati kako ribari formiraju lanac i iskrcavaju na desetke kapitalnih primjeraka te iste vrste ulovljenih tramatom koja je i dalje dozvoljena. Sjest će na kavu i prići će mu poznanik iz djetinjstva koji će se hvaliti prekomjernim ulovom istih tih riba uz posjedovanje sportske dozvole jer kontrole na moru nema. Neće ga prijaviti jer živi dvadeset metara od njega i zna mu cijelu obitelj. Sutradan će otići na ribarnicu i gledati punu kašetu istih tih riba koje se legalno prodaju iako su manje od minimalne veličine za koju je njemu dozvoljeno uloviti jedan primjerak. Otvorit će mobitel i tamo pročitati vijest kako su tamo negdje tamo neki plivaričari opet ulovili par desetaka tona orade u mrijestu. Dobili su novčanu kaznu i sutra legalno isplovljavaju opet. Ovo je kontekst u kojem se ovaj Pravilnik donosi i onaj u kojem Ministarstvo očekuje da se njegove odredbe poštuju i primjenjuju. Isto ono Ministarstvo koje u postupku e-savjetovanja nije poštovalo odredbe zakona (više o tome kasnije). Iz pristiglih komentara na ovom e-savjetovanju vidimo da ribolovci smatraju da Ministarstvo ne raspolaže vjerodostojnim podacima, ukazuju na štetu nastalu u gospodarskom ribolovu, osjećaju da se nad njima vrši represija, smatraju da je dosadašnje ograničenje ulova bilo adekvatno, ne razumiju razloge za donošenje odredbi jer nisu bili priloženi dokumenti s objašnjenjem istih, nemaju pojma o postojanju radne skupine koja je od njih bila skrivena, ukazuju na to da je prijedlog kompliciran i nejasan, neprovediv i nepotreban, čak i diskriminatoran. Ovo je uvelike rezultat konteksta u kojem je Ministarstvo odlučilo donijeti ovaj Pravilnik, kao i provedbe ovog e-savjetovanja te loših odredbi koje se njime donose. Međutim, postoji i druga strana koja ukazuje na priliku da se stvari promjene na bolje. Isti ti ribolovci unisono pozivaju na strožu kontrolu i regulaciju ribolova u svim kategorijama ribarstva, pozivaju na uspostavu no-take zona, pozivaju na uvođenje lovostaja za vrste koje trenutno nisu time obuhvaćene i pozivaju na promjenu minimalnih mjera kako bi bile primjerenije zaštiti vrsta na koje se odnose. Ne mogu se sjetiti niti jednog razdoblja u kojem je postojala, makar deklarativno, veća podrška zainteresirane javnosti za uvođenje kudikamo boljih načina upravljanja ribolovnim resursima od onih koji se ovdje donose. Pravilnikom o posebnom režimu upravljanja ribolovom u dijelu akvatorija Jabučke kotline (NN, br. 106/19., 142/21.) i povezanim dokumentima učinjeni su ogromni pozitivni pomaci u primjeni odgovarajućih mjera očuvanja vrsta i staništa u moru. Proglašenje posebnog režima upravljanja ovim područjem u moru kao primjer dobre prakse ističu brojne institucije i organizacije, uključujući Europski parlament (https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/PECH-CR-751799_EN.pdf) i Organizacija za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) (https://www.fao.org/gfcm/data/maps/fras/en/). Ističe se uspješna suradnja Hrvatske i Italije, ostvarena opća podrška svih dionika i pozitivni efekti na ostvareni ulov postignuti u relativno kratkom vremenu. Informacije o uspjehu ovog oblika upravljanja ribolovnim morem često se dijele u javnosti i imaju značajan doseg. Nedavno je u proceduru poslan i prijedlog na temelju izrađene stručne podloge (https://tinyurl.com/4uhbze2v) da se područje u moru oko Rta Stupišće na otoku Visu proglasi posebnim rezervatom u moru, o čemu je već provedeno e-savjetovanje (https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/EconReport?entityId=29116). Ova inicijativa krenula od dionika na otoku i ide u prilog tome da se vremena mijenjaju, a tvrdi otpor ribolovaca i ribara prema zabranama nije više prisutan u mjeri koja je postojala nekada. Sve ovo događa se i u trenutku kad postoje naznake da je izvjesno osnivanje Hrvatske rendžerske službe (https://www.sabor.hr/hr/radna-tijela/odbori-i-povjerenstva/izvjesce-odbora-za-zastitu-okolisa-i-prirode-o-konacnom-54) koja bi značajno mogla doprinijeti učinkovitosti kontrole na terenu. Među ostalim, i Hrvatski savez za sportski ribolov na moru (HSSRM) je donio odluku kojom pruža potporu ustrojstvu ove službe (https://tinyurl.com/2y6xtwep). Ministarstvo bi trebalo prepoznati da trenutno postoji značajna podrška javnosti za donošenje kvalitetnih mjera upravljanja ribolovnim resursima, koju u velikoj mjeri narušava donošenje ovog prijedloga Pravilnika, u koji su uvrštene odredbe koje su vjerojatno osmišljene s ciljem smanjivanja protupravnog ribolova, ali mu u praksi neće doprinijeti već će izazvati antagonizam najbrojnije skupine ljudi koji se bave ribolovom prema tijelima javne vlasti. 2 Opravdanost mjera zaštite i upravljanja sportskim i rekreacijskim ribolovom u RH U situaciji kada se ovim prijedlogom Pravilnika donose dodatna ograničenja u smislu dopuštene količine ulova, a u nedostatku objašnjenja koje je trebalo biti priloženo ovom nacrtu, do prije nekoliko dana i objave preostale dokumentacije (https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/30190) je bilo potrebno osvrnuti se na moguće razloge uvođenja koji bi trebali proizlaziti iz dostupnih podataka o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru i biti usklađeni s ostalom legislativom koja izravno utječe na zaštitu riba i drugih morskih organizama. Objavom novih podataka (https://podaci.ribarstvo.hr/statistika/pracenje-ulova-u-rekreacijskom-i-sportskom-ribolovu-na-moru-rec-fish/), ukupni pogled na situaciju značajno se mijenja. Prema do nedavno javno dostupnim izvorima, podataka o sportskom i rekreacijskom ribolovu ima vrlo malo i uvijek su ograničenog karaktera. S obzirom na to da do sada nikada nije postojala obveza prijave ulova, teško je vjerovati da postoje sveobuhvatni podaci koji su prikupljeni na uzorku koji vjerodostojno opisuje temeljne odrednice ovog oblika ribolova u RH. Ipak, s obzirom da je Ministarstvo za vrijeme ovog e-savjetovanja „iz šešira“ izvuklo potpuno novi i do sada nedostupan set podataka, moguće je da sličnih istraživanja ima još. Pilot studija objavljena na stranici Programa prikupljanja podataka u ribarstvu RH (https://podaci.ribarstvo.hr/drugi-podaci-o-ribarstvu/sportski-i-rekreacijski-ribolov-na-moru/) potvrđuje da je barem do 2021. godine Ministarstvo raspolagalo s manjkavim podacima pa je cilj pilot studije bilo prikupljanje preliminarnih podataka o ribolovnom naporu, sezonalnosti, ukupnoj težini ulova, raspodjeli ulova s obzirom na upotrjebljene alate i kvalitativnom i kvantitativnom sastavu ulova za određene vrste ulovljene u sportskom i rekreacijskom ribolovu. Do ove pilot studije, dostupni podaci o sportskom i rekreacijskom ribolovu u nekom su obliku postojali samo vezano uz natjecanja i njihov socio-ekonomski učinak (Soldo i sur. 2005., 2007., 2018.) ili su uklopljeni u istraživanja šireg karaktera (Giovos i sur. 2018.) (https://tinyurl.com/2mhshab9). S obzirom na to da, prema vlastitom zaključku (nepotpisanih) autora ove pilot studije, podaci prikupljeni i obrađeni u ovom dokumentu ne predstavljaju reprezentativan uzorak i imaju brojna značajna ograničenja prilikom izvođenja zaključaka, možemo utvrditi da Ministarstvo ni korištenjem rezultata ove pilot studije nije bilo u prilici donositi mjere upravljanja koje se temelje na konkretnim podacima te da je donošenje odredbi još uvijek osuđeno ponajprije na mišljenje stručnjaka koji su ove nepotpune podatke tumačili u skladu s drugim njima dostupnim informacijama. Možebitno postojanje dodatnih podataka koji su dio istraživanja čiji su naručitelji javne ustanove ili druge organizacije teško je utvrditi, s obzirom da javno objavljenih informacija o njima najčešće nema ili su neuočljive. Drugim riječima, Ministarstvo vjerojatno ni danas ne raspolaže sa sveobuhvatnim podacima koji vjerodostojno opisuju sportski i rekreacijski ribolov u RH, poput ribolovnog napora izraženog u jedinici vremena ili na podacima utemeljenog prosječnog godišnjeg ulova kupaca sportskih i rekreacijskih dozvola, a kamoli podacima neke veće razlučivosti iz kojih bi bilo razvidno koje su tehnike i alati odgovorni za najveći dio ulova ostvarenog u negospodarskom ribolovu. Stavimo li za početak na stranu nove podatke od prije nekoliko dana dostupne javnosti, treba se okrenuti onom dijelu nacionalne legislative koji obuhvaća kako sportski i rekreacijski ribolov (negospodarski ribolov), tako i gospodarski ribolov, za koji postoji obveza dostave podataka o naporu i ulovu pa se očekuje da bi takav dokument trebao većim dijelom odražavati zaključke koji se mogu donijeti na temelju dostupnih podataka. Dokument koji se nameće kao prvi izbor je Pravilnik o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (NN, br. 64/23., 134/24.) (https://tinyurl.com/yckdced9 ) kojim se određuju minimalne referentne veličine za očuvanje određenih vrsta riba, lovostaji i način utvrđivanja visine naknade štete, sve redom ključne stvari u upravljanju populacijama riba koje su redovita ciljana lovina ili slučajni ulov u ribarstvu. Načelno gledano, pri određivanju minimalnih referentnih veličina za očuvanje određenih vrsta riba, zakonodavac među ostalim može i treba primijeniti nekoliko pristupa: 1) uzimanje u obzir biologije i ekologije vrste; 2) donošenje mjera u skladu s podacima o ulovu koji dolaze iz ribarstva; 3) uzimanje u obzir šire uloge vrste u morskom ekosustavu; 4) socio-ekonomski utjecaj mjera upravljanja; 5) mogućnost stvarne primjene ograničenja i njihove kontrole na terenu. S obzirom na to da je već letimičan pogled na Tablicu 1. u članku 3. navedenog Pravilnika dovoljan da se nekima podignu obrve, na primjeru gofa (Seriola dumerili) koji meni vjerojatno najviše bode oči, pokušat ću obrazložiti vlastito mišljenje o tome koliko su ove mjere učinkovit način očuvanja određenih vrsta riba. 1) Biologija i ekologija vrste – u ovom pristupu neke od temeljnih odrednica koje bi se trebale uzeti u obzir su veličina pri spolnoj zrelosti, krivulja rasta i dugovječnost kao i prirodne stope smrtnosti. Pojednostavljeno, u nedostatku kvalitetnih informacija, dobra je praksa omogućiti legalan izlov vrste iznad veličine koja podrazumijeva da je većina zadržanih jedinki spolno zrela i da je prethodno imala priliku sudjelovati u mrijestu. Krivulje rasta omogućuju procjenu vremena potrebnog do postizanja spolne zrelosti dok prirodna stopa mortaliteta može biti upotrjebljena da se minimalne veličine korigiraju u oba smjera s obzirom na vjerojatnost da će riba uopće narasti do određene veličine. Drugim riječima, vrste koje imaju vrlo visoku stopu mortaliteta u nekoj starosnoj kategoriji, vjerojatno će ionako uginuti u nekom razdoblju pa veći ribolovni napor u istom tom razdoblju ima manji relativni utjecaj nego u slučaju vrste koja ima veliku vjerojatnost prelaska u iduću veličinsku kategoriju. Pogledamo li gofa, koji je kozmopolitska vrsta, vidjet ćemo da na temelju dostupnih podataka koji dolaze iz cijelog svijeta (https://www.fishbase.se/summary/Seriola-dumerili.html), ali i iz Jadrana (vidi Kožul i sur. 2001) (https://tinyurl.com/4b9x6kby), jedinke gofa postaju spolno zrele tek kada dosegnu nekih 80-ak centimetara duljine, a dio njih će to postići i mnogo kasnije. Istovremeno vrsta ima zabilježen niski prirodni mortalitet. S obzirom na to da je ovim Pravilnikom minimalna propisana veličina pri kojoj se gof smije izlovljavati i stavljati na tržište 35 cm, bez puno dodatnog objašnjavanja možemo zaključiti da se zakonodavac u ovom slučaju pri određivanju ove mjere nije primarno vodio poznatim aspektima biologije i ekologije vrste. S obzirom na to da prilikom donošenja navedenog Pravilnika također nije dostavljeno nikakvo objašnjenje ovih odredbi, ne možemo znati u kojoj je mjeri ovaj pristup primijenjen. Iz Plana upravljanja za ribolov okružujućim mrežama plivaricama u Republici Hrvatskoj iz 2017. godine (https://ribarstvo.mps.hr/UserDocsImages/Plan%20upravljanja.srdelara.2017.pdf) kao i Završnog izvješća o provedbi Nacionalnog plana prikupljanja podataka u ribarstvu Republike Hrvatske u 2023. godini (https://podaci.ribarstvo.hr/statistika/zavrsno-izvjesce-o-provedbi-pracenja-bioloskih-podataka-u-2023-godini/), možemo vidjeti da Institut za oceanografiju i ribarstvo (IOR) redovito analizira ulov ove vrste, ali isključivo onaj ostvaren plivaricom palamidarom odnosno obalnim mrežama potegačama, pri čemu se izrađuju krivulje dužinsko-masenih odnosa i analizira raspodjela dužine tijela ulovljenih jedinki na odabranom uzorku. Ovo je navedeno i u tabličnom dijelu Godišnjeg izvješća o provedbi programa prikupljanja podataka u ribarstvu i akvakulturi za 2023. godinu koje se podnosi EU (https://podaci.ribarstvo.hr/o-progamu/godisnja-izvjesca/). S obzirom da se ovim alatima, a to je razvidno i iz ovih dokumenata, uglavnom love veći primjerci, utjecaj drugih alata kojima se primarno izlovljavaju nedorasli primjerci ostaje većinom nepoznat. Zanimljivo da u spomenutom izvješću RH izjavljuje da radi procjenu godišnjeg ukupnog ulova za ovu vrstu u rekreacijskom ribolovu (?!) (Tablica 2.4 Recreational), ali se ne radi procjena postotka puštenog ulova, ne skupljaju se biološki podaci i nema njihove evaluacije što se tiče rekreacijskog ribolova na ovu vrstu. Na žalost, ova vrsta, kao ni druge za koje se ovim Pravilnikom ograničava ulov, ne smatra se jednom od 14 prioritetnih vrsta za koju se izračunavaju indikatori održivosti uklopljeni u Godišnje izvješće o ravnoteži između ribolovnog kapaciteta i ribolovnih mogućnosti za 2023. godinu (https://podaci.ribarstvo.hr/drugi-podaci-o-ribarstvu/izvjesca-o-ribarskoj-floti/). Zanimljivo je da se u ovom dokumentu izuzev poglavlja posvećenom plavoperajnoj tuni nigdje ne spominje sportski i rekreacijski ribolov na moru. 2) Donošenje mjera u skladu s podacima o ulovu koji dolaze iz ribarstva – Iz najnovijih dostupnih statističkih podataka o ribarstvu i akvakulturi za 2023. (https://podaci.ribarstvo.hr/statistika/statisticki-podaci-ribarstva-i-akvakulture-skupni-godisnji-izvjestaji/) možemo vidjeti da je gof s prijavljenih 35.415 kg (2022.) i 28.119 kg (2023.) značajno zastupljena vrsta u gospodarskom ribolovu, ne samo u kategoriji velike plave ribe, već ukupno gledano. Isto tako možemo vidjeti i da je vrijednost prve prodaje ove vrste visoka i u porastu (nešto više od 11 eura za kilogram, usporedivo s primjerice brancinom ili lignjom), a ukupna godišnja vrijednost prve prodaje prijavljenog ulova se kreće oko 300.000 eura po čemu se svrstava u gornju četvrtinu najvrjednijih vrsta u ribarstvu u RH, sa sličnom ukupnom ekonomskom vrijednosti kao sipa ili zubatac. S obzirom da su ovo podaci o prvoj prodaji, podrazumijeva se da je ukupna ekonomska vrijednost prijavljenog ulova mnogo veća kada se uračuna konačna ostvarena cijena koju je platio potrošač. Iz komentara Hrvatske obrtničke komore objavljenog na e-savjetovanju vezano uz donošenje izmjena i dopuna Pravilnika (https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/EconReport?entityId=28075) vidimo da je i percepcija ribara koji love mrežama stajaćicama da „gof postiže dobru cijenu“. Iz istog komentara doznajemo i da, prema HOK, „kod ribolova mrežama stajačicama veličine oka 80 mm i većim, ulovi se i gofa prosječne veličine cca 35 cm gdje najmanji primjerak nikad nije manji od 30 cm. Paralelno s tim u ulovu nikad nema gofa većeg od 45 cm…“ Iz ovoga je jasno da se određeni dio ostvarenog ulova koji nije obuhvaćen programima praćenja IOR-a odnosi na veličinsku kategoriju jedinki između 30 i 45 cm ukupne duljine tijela, koje se u nekoj značajnoj mjeri izlovljavaju kao prilov tijekom ciljanog ribolova na orade ili veliku plavu ribu. S obzirom na to da je Ministarstvo prihvatilo prijedlog HOK, možemo zaključiti da je za donošenje minimalne veličine za gofa sasvim sigurno uzelo u obzir podatke koji dolaze iz ribarstva. Ono što također možemo zaključiti je da u ovom trenutku Ministarstvo procjenjuje da je ukupni ribolovni napor odnosno pritisak na ovu vrstu premali da bi znatno utjecao na očuvanje vrste, u skladu s činjenicom da je minimalna referentna veličina postavljena na granicu koja je čini u praksi nepostojećom (ionako se love samo veći primjerci). Drugim riječima, Ministarstvo procjenjuje da uz postojeći napor nije važno kakvi se primjerci love jer neće biti negativnih utjecaja na populaciju. Međutim, istovremeno Ministarstvo u standardnom obrascu sadržaja dokumenta za savjetovanje (https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/30190) donosi: „…dok su vrste poput hobotnice, škrpine, gofa i kovača pod velikim pritiskom od strane sportskih i rekreacijskih ribolovaca te GOSPODARSKIH ribara.“ (!?). 3) Uzimanje u obzir šire uloge vrste u morskom ekosustavu – iz javno dostupnih izvora nije moguće utvrditi je li Ministarstvo prilikom donošenja minimalne veličine uzimalo u obzir mogući širi utjecaj ciljanog ribolova na ovu vrstu. 4) Socio-ekonomski utjecaj mjera upravljanja – s obzirom na već opisanu relativno visoku ekonomsku vrijednost gofa, ekonomski utjecaj donošenja mjera mogao bi biti velik u slučaju da se uvedu ograničenja koja će znatno umanjiti mogućnost plasiranja ulova na tržište. U Planu upravljanja za ribolov okružujućim mrežama plivaricama u RH iz 2017. ističe se da je palamidara najisplativija okružujuća mreža plivarica te se njome lovi ponajprije gof sa preko 80% ostvarenog ulova. Međutim, također se ističe da pritom ostvareni prihod nije dostatan za ekonomsku održivost pa ribari s povlasticom plovila koriste polivalentno i kombiniraju više alata tijekom godine. Možebitnim podizanjem minimalne referentne veličine, ovaj tip ribolova ne bi bio pogođen na jednak način kao ribolov mrežama stajaćicama, budući da se okružujućim mrežama love uglavnom veći primjerci, dobar dio kojih bi zasigurno i dalje bio legalan. S druge strane, primjenom prikladnijih granica, veliki dio ulova u mrežama stajaćicama postao bi tržišno neiskoristiv. Iz preliminarne Segmentacije ribarske flote za 2024. godinu (https://podaci.ribarstvo.hr/statistika/segmentacija-ribarske-flote/) vidimo da je malih plovila koja koriste okružujuću mrežu plivaricu između ≥ 6 m < 12 m dužine, a koji koriste palamidaru tek 19. Istovremeno, plovila s mrežama stajaćicama ima mnogostruko više (oko tisuću) pa je za očekivati da bi se utjecaj strožih mjera ponajprije očitovao u ovom segmentu flote. S obzirom na to da podaci o iskrcaju ne uključuju izvore ulova, teško je utvrditi koji dio ukupno ostvarenog ulova gofa dolazi iz kojeg segmenta ribarske flote i koliki bi to zaista bio udar na gospodarski ribolov u smislu socio-ekonomskih pokazatelja. Ministarstvo zasigurno raspolaže s podacima na temelju kojih bi to bilo moguće podrobnije analizirati. Treba se ovdje osvrnuti i na socio-ekonomski utjecaj mjera za sportske i rekreacijske ribolovce, za koji nije moguće pronaći podatke u javno dostupnim izvorima. Iako ulov gofa za ribolovce ne predstavlja ekonomsku vrijednost u smislu ostvarene financijske dobiti, može se pretpostaviti da ribolov na ovu vrstu i dalje ima snažan socio-ekonoski utjecaj budući da ribolovci ulovljenu ribu koriste za prehranu i da pritom troše značajna sredstva na opremu i alate koje koriste u ribolovu (vidi i nove podatke na https://podaci.ribarstvo.hr/statistika/pracenje-ulova-u-rekreacijskom-i-sportskom-ribolovu-na-moru-rec-fish/). Ulov nekoliko nedoraslih gofova i dalje je dostatan da se pripremi obrok za jednu četveročlanu obitelj, dok ulov samo jednog komada iste veličine nije. Prema tome, postoji velika percipirana vrijednost dozvole da ovaj resurs ribolovac iskorištava na jednaki način kao i ribar u gospodarskom sektoru. Povećavanjem referentne granice ribolovci će također biti značajnije zakinuti, s obzirom na to da se može pretpostaviti da je prosječna veličina gofa ulovljenog u sportskom i rekreacijskom ribolovu ipak manja od veličine pri spolnoj zrelosti. 5) Mogućnost stvarne primjene ograničenja i njihove kontrole na terenu – objektivno nema velikih zapreka da se ulov gofa prikladno kontrolira. Plovila koja obavljaju ribolov gofa u gospodarskom ribolovu imaju obvezu ispunjavanja očevidnika i, barem u teoriji, nemaju načina plasiranja nelegalnog ulova na tržište. Kontrolom na terenu moguće je utvrditi pridržavaju li se minimalnih referentnih veličina prilikom zadržavanja ulova. Kontrola primjene ove odredbe u sportskom i rekreacijskom ribolovu donekle je otežana s obzirom na to da, osim kontrole na terenu, nema drugih točaka u kojima je moguće vršiti kontrolu ulova jer nije namijenjen prodaji. Ipak, minimalna referentna veličina jednostavna je i svima razumljiva odredba koja nije dvosmislena i provjera njene primjene nije problematična sama po sebi, ali zahtjeva usmjeravanje značajnih resursa u održavanje trajne prisutnosti osoba ovlaštenih za nadzor na moru. Uzimajući sve navedeno u obzir, molim Ministarstvo da u odgovoru na ovaj komentar ponudi objašnjenje na temelju kojih je to javno dostupnih ili nedostupnih podataka, znanstvene ili stručne podloge, mišljenja stručnjaka u radnoj skupini ili pojedinaca u razmaku od četiri mjeseca prihvatilo prijedlog Hrvatske obrtničke komore da se minimalna referentna veličina za očuvanje gofa (Seriola dumerili) smanji s 45 cm na 35 cm (https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=28075), što je 20.11.2024. godine uvršteno u Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (NN, br. 134/24.), a da se istovremeno donese prijedlog Pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu u kojem se člankom 10. točkom 5. dnevni ulov iste vrste ograničava na jedan „komad“? Iz „novih“ podataka (https://podaci.ribarstvo.hr/statistika/pracenje-ulova-u-rekreacijskom-i-sportskom-ribolovu-na-moru-rec-fish/) vidimo da je procijenjeni ulov gofa u sportskom i rekreacijskom ribolovu manji od onoga u gospodarskom ribolovu, kako za 2022. godinu tako i za 2023. godinu. Iz čega proizlazi da je sportski i rekreacijski ribolov toliko nerazmjerno negativno utječe na populaciju ove vrste u ribolovnom moru RH da je ovakvo ograničenje potrebno dok je u gospodarskom ribolovu vrstu moguće loviti u neograničenim dnevnim količinama pri duljini koja je godinama udaljena od spolne zrelosti i to alatima koji uključuju i okružujuće mreže, pri čemu je u samo jednom izlasku moguće uloviti na desetke kapitalnih primjeraka ove ribe? Nemojmo zaboraviti da Pravilnik o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete u članku 3. točka 4.c predviđa do 20 % mase zadržanog ulova gofa u gospodarskom ribolovu smiju činiti primjerci manji od 35 cm, ali ne manji od 25 cm. Drugim riječima, u gospodarskom ribolovu netko može odjednom uloviti 100 kg gofa, od čega 20 kg mogu biti primjerci od 25 cm dok se sportskom i rekreacijskom ribolovcu za zadržavanje gofa od 25 cm uručuje prekršajni nalog, a u slučaju da ulovi i zadrži jednog od 35 cm njegov je ciljani lov na gofa završen za taj dan. Ove razlike u stvarnosti mogu biti i puno drastičnije s obzirom da se okružujućim mrežama mogu ostvariti ulovi mnogo veći od 100 kg. Istu ovu vježbu mogao bih sa sličnim rezultatima ponoviti i s drugim vrstama koje su navedene u članku 10. točki 5. ovog prijedloga Pravilnika, kao i s drugim vrstama koje su navedene u članku 3. Tablici 1. Pravilnika o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete. Minimalne referentne veličine u više slučajeva postavljene su niže od veličine pri spolnoj zrelosti pa se jedino može izvući zaključak da su donesene prvenstveno u skladu s podacima koji dolaze iz ribarstva, bez previše konzultiranja bioloških karakteristika vrste. S obzirom na otprije nekoliko dana dostupne podatke kojima Ministarstvo raspolaže, očigledno postoji potreba da se sportski i rekreacijski ribolov počne shvaćati kao integralni dio ribarstva koji ima značajan utjecaj na stanje stokova. Ograničenja koja se ovdje donose izgledno su prikladna za upravljanje populacijama ovih vrsta, ali su potpuno neusklađena s preostalom legislativom koja za cilj ima očuvanje ciljanih vrsta u ribolovu na moru. Postavlja se pitanje iz čega slijedi toliki nerazmjer u pokušaju regulacije sportskog i rekreacijskog ribolova u odnosu na gospodarski ribolov barem za pola vrsta navedenih u članku 10. točki 5. ovog prijedloga Pravilnika, koje prema procjeni iz navedenih dokumenata ne dostižu ulov ostvaren u gospodarskom ribolovu (gof, hobotnica, škrpina, kovač)? Ne bi li Ministarstvo trebalo donositi odluke o upravljanju stokovima ovih vrsta u cijelosti? Nije li prikladnije svima podignuti minimalne referentne veličine za zadržavanje ulova i uvesti lovostaj u slučaju vrsta koje se više-manje jednako izlovljavaju u gospodarskom i negospodarskom ribolovu, prije nego li se jednoj skupini u potpunosti ograniči ulov dok druga istovremeno smije raditi što hoće (npr. gof)? Tužna je istina da bi u slučaju postavljanja minimalnih referentnih veličina primarno prema biološkim karakteristikama vrste, na primjeru gofa zadržani ulov ionako bio ograničen na jednu jedinku koja, kada je spolno zrela, prelazi danas dozvoljenih 5 kg. Donošenje legislative primarno je politička odluka i u skladu s time, ciljevi donošenja mogu biti posve u skladu s procjenom utjecaja donesenih odredbi na društvo i ekonomiju. Međutim, za razliku od upravljanja ekonomijom ili pojavama u društvu, kod donošenja legislative koja ima ugrađene elemente upravljanja živim bićima (u ovom slučaju morskim organizmima koji su lovina u ribarstvu) treba imati na umu da bi prvenstvo trebalo imati očuvanje održivog korištenja prirodnih resursa koje se zasniva na korištenju dostupnih podataka dobivenih znanstvenim istraživanjem. Zajednice organizama u moru koje se svakodnevno iskorištavaju ne poznaju administrativne granice država koje njima upravljaju, ne obaziru se na društvene promjene koje su rezultat legislative, nije ih briga za politiku, „tradiciju“ ni „malog čovika na škoju“, ali će brzo reagirati na prekomjerni izlov, onečišćenje i druge negativne antropogene utjecaje kojima su izložene. Vezano uz ribolov u zaštićenim područjima u moru koji mnogi ovdje spominju, treba napomenuti da je odluka o načinima upravljanja ribarstvom u područjima pod zaštitom u kategorijama nacionalnog parka, posebnog rezervata i parka prirode prepuštena u velikom dijelu javnim ustanovama koje ovim područjima upravljaju. Kako to u praksi funkcionira vidimo na primjeru područja pod upravljanjem JU Nacionalni park Kornati, u kojem je prema podacima prikupljenim istraživanjem stanje ribljih zajednica ocjenjeno kao lošije nego u prostoru neposredno izvan područja zaštite. Drugim riječima, zaštita je doprinijela većem iskorištavanju resursa u području koje je prema članku 113. Zakona o zaštiti prirode „prvenstveno namijenjeno očuvanju izvornih prirodnih i krajobraznih vrijednosti“, a „u nacionalnom parku su dopušteni zahvati i djelatnosti kojima se ne ugrožava izvornost prirode.“, što JU Nacionalni park Kornati ističe i na svojim Internet stranicama (vidi zaključke na https://www.np-kornati.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=127:pracenje-stanja-ribolovnih-resursa-na-podrucju-nacionalnog-parka-kornati&catid=44&Itemid=275&lang=hr). Na primjeru parka prirode Lastovsko otočje koji se prema članku 115. navedenog Zakona definira kao „prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora velike bioraznolikosti i/ili georaznolikosti, s vrijednim ekološkim obilježjima, naglašenim krajobraznim i kulturno-povijesnim vrijednostima.“ i u kojem „su dopuštene gospodarske i druge djelatnosti i zahvati kojima se ne ugrožavaju njegova bitna obilježja i uloga.“ vidimo da je godinama funkcioniralo kao de facto povlašteni ribolovni teren za lokalno stanovništvo (http://www.podvodni.hr/1374kkxsl-3263.html), s obzirom na to da je do 2013. bilo potrebno ishoditi posebno koncesijsko odobrenje koje je ukinuto presudom Visokog upravnog suda RH (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2013_12_149_3170.html). Trenutnim Planom upravljanja Parkom prirode Lastovsko otočje 2017. - 2026. (https://pp-lastovo.hr/interni-akti/) zona stroge zaštite u kojoj ribolov nije dozvoljen predviđena je u opsegu od 5,21% morske površine odnosno 7,46 km2. Istovremeno, zona usmjerene zaštite zauzima 92,60 % morske površine i u njoj je dozvoljen gospodarski i negospodarski ribolov prema Pravilniku o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i po | Primljeno na znanje | Smatramo da smo kroz odgovore na komentare drugih korisnika obuhvatili i Vaša pitanja i komentare koji su usmjereni na tekst Prijedloga pravilnika. Za dio komentara koji nije direktno vezan za sam tekst Pravilnika smatramo da format e-savjetovanje nije prikladan za komunikaciju. Ministarstvo stoji na raspolaganju za sva tražena pojašnjenja te predlažemo da se obratite na mail adresu: uprava.ribarstva@mps.hr . |
| 735 | JURE KROLO | Prijava ulova, Članak 14. | S obzirom na ograničenje ulova smatram evidenciju ulova nepotrebnom. Ovim se značajno narušava rekreativna strana dozvole. Potrebno je voditi računa da je podvodni ribolovac nakon lova izrazito iscrpljen i smatram donekle i opasnom radnom popunjavati nekakve aplikacije o ulovu u veoma dehidriranom stanju u malih brodicama daleko od kopna. Prema tome, opasno, nepotrebno i bez ikakve svrhe. Savjetujem da se ovaj članak prijedloga ne usvoji. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. |
| 736 | JURE KROLO | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Ograničenje broja komada nema smisla. Jer da sportski podvodni ribolovac može roniti 20 puta i bezuspješno pokušati uhvatiti zubatca ili gofa (možda i godinama čak) i onda u jedan dan uhvatiti 2. Prema tome, cijelu bit sportskog ribolova se ovim ograničava. Riba ne radi svaki dan niti svaki put, te se za prosječnog ribolova lovi i puno rjeđe. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 737 | JOVICA BRKIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | 20 (dvadeset) vrsta dozvola?! Ovo je potrebno pojednostavniti a ribolov parangalima, vršama i ostima izbaciti iz sportskog i rekreacijskog ribolova. Što je sportski i rekreacijski u tim vrstama ribolova? Zamislite da HSSRM organizira natjecanje u ribolovu vršama, parangalima i ostima??? | Primljeno na znanje | Vrste dozvola definirane su u članku 28. Zakona o morskom ribarstvu. Ovim se prijedlogom Pravilnika zadržavaju već utvrđene dodatne potkategorije godišnjih dozvola i dozvola za 150 dana koje omogućuju povoljniju naknadu. Po pitanju korištenja vrša, parangala i ostiju u sportskom i rekreacijskom ribolovu ističemo kako se radi o dozvoljenim alatima u ovim kategorijama ribolova prema trenutnom Zakonu o morskom ribarstvu. |
| 738 | JOVICA BRKIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Ukoliko ovaj članak opstane u pravilniku treba ga doraditi i prilagoditi starijim korisnicima. Također besmislena je obveza dostave evidencije 24 sata nakon završetka ribolova. Tko i kako će kontrolirati da li je izvršena prijava ulova u tom slučaju? Ako se evidencija već uvodi onada ista mora biti vrlo jednostavna i izvršena do povratka u luku. Također u slučaju da ribolovac ostaje više dana na moru u ribolovu takva evidencija služiti i kao dokaz da je dnevni ulov u okviru dozvoljenih 5 kg + trofejni primjerak. | Primljeno na znanje | Vremenski odmak za provedbu obaveze prijave ulova predložen je kako bi ribolovcima pružio priliku da se u potpunosti posvete ribolovu, a uz razumnu odgodu da unesu (preciznije) podatke o ulovu i uz eventualnu pomoć za one kojima je ista potrebna. |
| 739 | JOVICA BRKIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Za predložene izmjene pravilnika nigdje se ne navodi svrha i cilj. Ako je stvarna namjera zakonodavca, bila zaštita i očuvanje ribljeg fonda onda Ministarstvo treba u suradnji sa Institutom za oceanografiju i ribarstvo ŽURNO izmjeniti "Pravilnika o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete". I to: ograničavanjem veličine ulova pojedinih morskih organizama ili po potrebi zabranom ulova pojedinih vrsta te zabranom izlova u vrijeme mrijesta svih vrsta morskih organizama, osim invazivnih, ZA SVE VRSTE RIBOLOVA. Također moraju se HITNO uvesti zone potpune zabrane ribolova, trajno i s vremenskim ograničenjima. Jedino na ovaj način moguće je vršiti stvarnu zaštitu morskih organizama. U suprotnom, izgleda kao da je predložene izmjene Pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru izlobirala neka grupacija vođena vlastitim interesima a zaštita morskih organizama zapravo nije nikome cilj. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 740 | JOVICA BRKIĆ | Ribolovni alati, njihova količina i karakteristike, Članak 6. | lanak 6. 2. parangal i vrše treba ukinuti u sportskom i rekreacijskom ribolovu. Po kojoj logici ovi ribolovni alati ulaze u sportski i rekreacijski ribolov? Ovi ribolovni alati nisu nisu ni selektivni. Nedorasli primjerci i prekobrojna količina ulovljena ovim alatima nema gotovo nikakvu šansu preživljavanja ako ih se ponovo vrati u more. | Nije prihvaćen | Po pitanju korištenja vrša i parangala u sportskom i rekreacijskom ribolovu ističemo kako se radi o dozvoljenim alatima u ovim kategorijama ribolova prema trenutnom Zakonu o morskom ribarstvu. |
| 741 | JOVICA BRKIĆ | Ribolov u zaštićenim područjima, Članak 11. | Dozvoljavanje sportskog i rekreativnog ribolova u nacionalnim parkovima, posebnim rezervatima i parkovima prirode, u suprotnosti je s ciljem zaštite istih. Bilo kakav ribolov u tim zonama osim ribolova domicilnog stanovništva za osobne potrebe trebalo bi zabraniti. | Primljeno na znanje | Člankom 7. stavkom 3. Zakona o morskom ribarstvu propisano je da dodatna ograničenja u obavljanju ribolova može propisati ministar nadležan poslove zaštite prirode, uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za ribarstvo. |
| 742 | JOVICA BRKIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Članak 10. točka 5. ovom normom ne postiže se učinak zaštite ribljeg fonda i sasvim je neopravdana i nestručna. Ova točka je u suprotnosti s ciljem postizanja zaštite svih navedenih ribljih vrsta osim hobotnice i velikog morkog crva koji se love ciljano. Sasvim je jasno da ribolovac ne može birati hoće li mu se u ribolovnom danu dva puta uloviti propisana jedinka. Većina propisanih jedinki ima malu ili nikakvu šansu preživljavanja nakon ulova. Jedinu pravu zaštitu ribljeg fonda moguće je provesti zabranom ribolova pojedinih vrsta u vrijeme njihovog mrijesta, podizanje granice minimalne veličine jedinki po vrstama i uvođenje zona zabrana bilo kakvog ribolova na određene vremenske periode uz konzultaciju sa strukom i znanstvenom zajednicom. Naravno ukoliko je to stvarni cilj zakonodavca! | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova, dodatnih minimalnih veličina i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji i minimalne veličine) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. |
| 743 | JOVICA BRKIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Članak 7. točka 4. je nejasan. Ukoliko se misli na pramčane električne motore onda je to u suprotnosti sa današnjim ekološkim standardima. Dok se s jedne strane zabranjuje sidrenje i sve više vala oprema plutačam za sidrenje kako bi se zaštitilo dno od oranja sidara u ovom slučaju se potiče sidrenje. Ako je ovim člankom predlagatelj imao namjeru zaštiti riblji fond onda se nameće pitanje do koje granice, zakonski ograničiti upotrebu tehničkih pomagala? Da li danas, sutra možemo očekivati zabranu upotrebe sondera...? Ukoliko je namjera zakonodavca zaista zaštita ribljeg fonda onda se daleko veći efekat postiže zabranom lova određenih vrsta riba u vrijeme njihovog mrijesta. | Primljeno na znanje | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 744 | JOVICA BRKIĆ | Dozvole za sportski i rekreacijski ribolov za ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske, izuzev zaštićenih područja, Članak 4. | Ribolovi stajaćim parangalima i vršama ne bi trebali spadati u sportski i rekreacijski ribolov. Ove vrste ribolova nisu ni selektivne. | Nije prihvaćen | Po pitanju korištenja vrša i parangala u sportskom i rekreacijskom ribolovu ističemo kako se radi o dozvoljenim alatima u ovim kategorijama ribolova prema trenutnom Zakonu o morskom ribarstvu. |
| 745 | JOŠKO TOLJA | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | ČL10 (5) ne bi smio proć. Dovest ce do toga da ce se dosta ribe bacat u more bez potrebe..npr. ulovis skrpinu od 80 deka, za sat vremena uloviš škrpinu od kilo i 20, naravno zadrzat ces ovu veću a ovu krepanu bacit nazad da bi bio po zakonu..2 sata iza ulovis jednu od kilo ipo, opet ova manja ode u škovace..i tako za bilo koju od navedenih ograničenih riba..treba ostavit zakon kako je bio, 5kg plus kapitalna riba | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 746 | JOŠKO KOKAN | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Sadašnji pravilnik je dobar,uvedite notake zone i lovostaje kada je riba u mrijestu .Sramota je kako podilazite profesionalnim ribarima ,a sve se ovo radi radi njih. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). |
| 747 | JOŠKO DROPULIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | 1. Pomno odabrane "no take" zone koje će se mijenjati 2. Lovostaj na ugrožene vrste 3. Bolje provođenje postojećeg zakona | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. |
| 748 | JOŠKO DROPULIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Dosadašnje ograničenje je dovoljno dobro 5kg + kapitalac uz propisane minimalne ribolovne veličine. Ne vidim da je riba limitirana na 1 komad ugrožena niti postoje ikakve studije koje to dokazuju. Ukoliko jeste ugrožena treba uvesti lovostaj i propisati veću minimalnu lovnu veličinu. To bi bilo u duhu sportsko/rekreativnog ribolova koji je razbibriga ili natjecanje (u grupi ili sam sa sobom). Takav ribolov treba završiti kad se ulovi kvota. Većina sportaša koje poznajem rijetko popuni dnevnu kvotu od 5kg. To mogu samo najbolji, koji su godinama ulagali u sebe i opremu i takvi trebaju biti nagrađeni. Većina ide kući sa 2-3 manje ribe. Ukoliko se nametne ovaj suludi članak sa limitiranjem komada pojedine vrste sportsko/rekreativni ribolov prestaje biti to što jest u svojoj biti. Biti opterećen činjenicom da se ne smije uloviti 2 jedinke iste riblje vrste, a daleko smo još od dnevne kvote je neprihvatljivo. Što sa drugom ribom koja je veća od prethodne? Što sa ozljeđenom drugom ribom za koju pretpostavljamo da neće preživjeti vraćanje u more? Što kad samo jedna riblja vrsta radi, a zadnji put smo ostvarili ulov iste prije 3 mjeseca? Imajte na umu da sportaši i rekreativci često rijetko love, neki samo par tjedana ljeti dok su na moru. S druge strane gospodarski ribolov nema ovakve limite i za cilj mu je uloviti što je moguće veću količinu određene riblje vrste, naravno u skladu sa zakonima i propisima. Nevjerojatna diskriminacija. Ostaviti dnevnu kvotu 5kg + kapitalac kako je trenutno propisano. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 749 | JOŠKO DROPULIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Godišnje dozvole bi trebale biti dostupne za kupnju tijekom cijele godine i da pojedinac sam odluči je li mu isplativa kupnja takve dozvole za dio godine koji je manji od 12 mjeseci. | Nije prihvaćen | Novi Pravilnik donosi se na temelju postojećeg Zakona o morskom ribarstvu koji zadaje osnovni okvir. Sva pravila i ograničenja koja se propisuju samim Zakonom ne mogu se izmijeniti odredbama Pravilnika jer je Pravilnik propis nižeg reda. Zakon također daje okvir o tome koji se elementi i na koji način dalje razrađuju Pravilnikom. Slijedom navedenog skrećemo pažnju da su razdoblje izdavanja godišnjih dozvola i razdoblje važenja godišnjih dozvola definirani člankom 28. stavkom 1.točkama a) i b) i člankom 29. stavkom 2. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 750 | JOŠKO DROPULIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Ukoliko je riblja vrsta ugrožena uvesti lovostaj ili potpuno zabraniti ribolov. Ukoliko nije nema potrebe voditi evidenciju ulova jer je ribolov u skladu sa zakonom i ne ugrožava riblju vrstu. Evidencija u sportskom i rekreativnom ribolovnu je suvišna, neprovediva i usudio bi se reći suluda. Zar se očekuje da će umirovljenici ili npr. maloljetnici nakon ulova lignje s obale zatrpavati ministarstvo evidnecijama? U ribolovu velike ribe koja je strateški važna za gospodarstvo vjerojatno evidencija ima smisla. Dodatno evidencija odmah po ulovu nije moguća u podvodnom ribolovu, teško izvediva i prilikom povremenih izlaska na plovilo jer bi zahtjevala prekidanje ribolova i skidanje ribolovne opreme radi administracije. Ukoliko se obavlja naknadno prijave neće nitko raditi. | Primljeno na znanje | S obzirom na to da mjere poput lovostaja i uvođenja no-take zona nisu predmet ovog Pravilnika, takvi će se prijedlozi razmotriti kod revizije odgovarajućih podzakonskih propisa koji obuhvaćaju predložene mjere. |
| 751 | JOŠKO DROPULIĆ | Ribolov u zaštićenim područjima, Članak 11. | Nevjerojatno mi je da je pod ikakvim uvjetima dozvoljen ribolov u nacionalnim parkovima, posebnim rezervatima i parkovima prirode. To treba hitno i u potpunosti zabraniti ukoliko je zakonodavcu cilj očuvanje i obnova ribljeg fonda. Zabrana treba vrijediti za sve gospodarski, sportski, rekreativni i mali ribolov ! Ne bi dozvolio ni lokalnom stanovništvu ribolov jer time proglašenje parka prirode u praksi znači privatizaciju ribolovnog područja otoka. Prodaja dozvola za ribolov na takvim područjima je ništa drugo nego pogodovanje lokalnom stanvništvu, financijski dobrostojećim ribolovcima i državnoj blagajni. | Primljeno na znanje | Člankom 7. stavkom 3. Zakona o morskom ribarstvu propisano je da dodatna ograničenja u obavljanju ribolova može propisati ministar nadležan poslove zaštite prirode, uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za ribarstvo. |
| 752 | JOŠKO DROPULIĆ | Ribolovni alati, njihova količina i karakteristike, Članak 6. | Nedostaje količina podvodnih pušaka dozvoljenih u plovilu i to bi trebalo biti dvije po svakom sportskom ribolovcu. Podvodni ribolovac zatečen u moru smije imati pušku okačenu na plutaču i drugu s kojom aktivno lovi. Osim puške podvodni ribolovac može koristiti podvodnu lampu za ribolov danju. | Primljeno na znanje | Člankom 58. stavkom 3. Zakona o morskom ribarstvu propisana je zabrana držanja na plovilu alata za koje nije izdana dozvola za sportski ili rekreacijski ribolov. Postojeći pravni okvir niti Prijedlog pravilnika ne predviđaju ograničenje upotrebe podvodne lampe. |
| 753 | JOŠKO DROPULIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Opće odredbe | Nakon čitanja zakona ne mogu se oteti dojmu da je napisan kako bi sportaši i rekreativci manje lovili, rijeđe izlazili na more i da se drže manje atraktivnih lokacija, a sve da bi više ribe ostalo gospodarskim subjetkima koji nemaju nikakve limite po pitanju količine i kilaže ulova pod uvjetom da love van lovostaja, dopuštenim alatima, dopuštene riblje vrste. To vidim kao diskriminaciju. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. |
| 754 | JOŠKO BONAČIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | zamislimo situaciju ,lovim ribu i vratim se i ne prijavim što sam ulovio iz prostog razloga što nisam nikom prijavio moj odlazak u ribolov. Znači ,moralo se ubaciti u Pravilnik obvezno prijavljivanje polaska na ribolov ....šalim se | Primljeno na znanje | Prilikom dorade tehničkog rješenja aplikacije razmotrit će se jednostavan i funkcionalan način evidentiranja početka i završetka ribolova. |
| 755 | JOŠKO BONAČIĆ | Označavanje ribolovnih alata u rekreacijskom i sportskom ribolovu, Članak 12. | do sada sam na signalnim bovama parangala pisao broj plovila što je po meni dovoljno jer broj plovila mi je i na dozvoli za parangal, mogu i broj dozvole ali molio bih da me upute kojom kvalitetnom bojom to mogu napraviti. | Primljeno na znanje | Nije moguće propisati obavezu da oznaka na plutači bude registracija plovila s obzirom na to da posjedovanje plovila nije uvjet za kupnju posebne dozvole. Stoga to mora biti neka oznaka kojom se alat može povezati s osobom koja obavlja rekreacijski ribolov odnosno upotrebljava ribolovni alat. Kako bi se uspostavila jasna veza između ribolovca i alata, prikladno je da ta oznaka bude broj dozvole. |
| 756 | JOSO IVANOV | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Čl.7.(4) predrastične mjere u vezi elektromehaničkih motora ,puno se uložilo zadnjih godina da bi se olakšao ribolov tim motorima , pogotovo starijim ljudima i invalidima koji idu na more. Mogu poslužiti u slučaju kvara glavnog motora i ne zagađuju zrak . | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 757 | JOSIPA KOS | Ribolov u zaštićenim područjima, Članak 11. | U cilju očuvanja/obnove ribljeg fonda predlažem "NO TAKE" zone uvažavajući stručna mišljenja struke koja su znanstveno utemeljena a ne zasnovana na interesnim skupinama !!! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). |
| 758 | JOSIPA KOS | Posebne odredbe kod lova na veliku ribu, Članak 9. | Dozvoliti u sportskom ribolovu ulov i zadržavanje tune uz ograničenje na jedan komad godišnje i obveznu prijavu iste putem aplikacije!!! | Nije prihvaćen | Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 759 | JOSIPA KOS | Posebne odredbe kod lova na veliku ribu, Članak 9. | Dozvoliti u sportskom ribolovu ulov i zadržavanje tune uz ograničenje na jedan komad godišnje i obveznu prijavu iste putem aplikacije!!! | Nije prihvaćen | Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 760 | JOSIPA KOS | Sadržaj evidencije ulova, Članak 15. | Evidencija ulova putem aplikacije ima samo smisla ako se ribolov obavlja dva ili više dana na način da se na kraju ribolovnog dana upiše ulov za isti dan....jer vjerovali ili ne sportski ribolovci izlaze na more i borave na moru po nekoliko dana sto zbog sportskog duha sto zbog udaljenih pošti !!! | Primljeno na znanje | Zakonom o morskom ribarstvu u članku 33. stavcima 3. i 4. propisuje ograničenje ulova po ribolovcu. Izričaj će se unaprijediti kako bi bilo jasno da se uvodi obaveza vođenja dnevne evidencije ulova. Vremenski odmak za provedbu obaveze prijave ulova predložen je kako bi ribolovcima pružio priliku da se u potpunosti posvete ribolovu, a uz razumnu odgodu da unesu (preciznije) podatke o ulovu i uz eventualnu pomoć za one kojima je ista potrebna. |
| 761 | JOSIPA KOS | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | (4) Prilikom ribolova udičarskim alatima bez obzira na vrstu dozvole, zabranjeno je koristiti elektromehanički ili hidraulični pogon...ista odredba je krajnje diskriminirajući prema starijoj populaciji ribolovaca ili osobama sa tjelesnim oštećenjima ako se isto odnosi na elektomultiplikatore ili vitla....dok je također apsurd i krajnost zabrana pramčanih elektromotora jer nema ni jedan opravdan razlog za isto !!! | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 762 | JOSIPA KOS | Ribolovni alati, njihova količina i karakteristike, Članak 6. | Da li se smatra da kod lova velike ribe sa živim mamcima smije se koristiti samo jedna udica...ješkanje recimo lignje u panuli ??? | Primljeno na znanje | Ministarstvo će uskladiti odredbu kod ribolova udičarskim alatima za veliku ribu s uobičajenim praksama ribolova. |
| 763 | JOSIPA KOS | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Nesmisleno je ograničenje duljina plašta lignje od 20 cm kao i ograničenje broja jedinki ....ne postoji opravdan razlog da se primjenjuju pozitivne odredbe postojećeg Zakona. | Djelomično prihvaćen | Člankom 13. stavkom 2. trenutnog Pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru propisano je da glavonošci ulovljeni u sportskom i rekreacijskom ribolovu koji se zadržavaju, moraju biti označeni dubokim zarezivanjem glave u predjelu između očiju, osim lignji (Loligo vulgaris) namijenjenih za žive mamce pri čemu duljina plašta lignje namijenjene za živi mamac ne smije biti veća od 20 cm. Iako je ista odredba zadržana i u prijedlogu Pravilnika koji je bio na e-savjetovanju, uzimajući u obzir dostavljene komentare Ministarstvo je spremno korigirati odredbu kako bi se mogućnost korištenja glavonožaca za živi mamac proširila u odnosu na vrstu i na veličinu jedinke. Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 764 | JOSIPA KOS | Dozvole za sportski i rekreacijski ribolov za ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske, izuzev zaštićenih područja, Članak 4. | Zašto je izostavljena ribolov sa umjetnim mamcima/varalicama u alatima, opremom i metodom u točci 5 ?? Parangali, vrše i osti nikako ne spadaju u kategoriju sportskih ribolovaca ! | Nije prihvaćen | Smatramo da definiranje zasebnih tehnika ribolova nije dobar smjer obzirom da je pojedine tehnike vrlo teško precizno opisati što bi dodatno otežalo kontrolu i nadzor. K tome, kontinuirani razvoj novih tehnika i pristupa zahtijevalo bi učestale izmjene propisa i čestu potrebu za preispitivanjem čitavog okvira. Po pitanju korištenja vrša i parangala u sportskom i rekreacijskom ribolovu ističemo kako se radi o dozvoljenim alatima u ovim kategorijama ribolova prema trenutnom Zakonu o morskom ribarstvu. |
| 765 | JOSIP VIŠIĆ | Opće odredbe , Članak 1. | Ljudi moji ostavite sportskim ribolovcima da dnevno ulove 5 kg ribe jel budimo realni rijetko tko od nas ulovi kada toliko. A sto se tice tih očevidnika to je totalna glupost koju mogu odobriti samo ljudi koji nikad nogom na brod nisu ugazili. Pa kako vi mislite da stariji ljudi to rade??? To nema veze sa zdravim razumom. Mi samo želimo u uživati u ribolovu i uhvati sebi da imamo za ručak, a ne se baviti nekim prijavama a znate i sami da to nitko nece voditi kako treba. Ljudi moji zabranite koče one su najveće zlo naseg mora. Tamo gdje koća prođe života više nema,a da ne govorimo o tome koliko riblje mlađi uništava. Posavjetujte sa ljudima od mora prije nego donesete bilo kakav zakon jel ovo što vi predlažeze nema veze sa zdravim razumom, drugim riječima ostavite sve kao što je do sad bilo jel tko će čuvati more više od nas samih koji za to more živimo. Lijep pozdrav. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Uspostava sustava prikupljanja podataka je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba. Podaci o ribolovu doprinose boljem razumijevanju utjecaja na resurse i predstavljaju jedan od najvažnijih izvora informacija za donošenje odgovarajućih mjera upravljanja. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno uz početno prijelazno razdoblje tijekom kojeg će se prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Postepenim uvođenjem obaveze elektroničke prijave ulova osigurat će se odgoda primjene za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) do 2030. godine, dok će za ostale kategorije dozvola, ova obaveza stupiti na snagu ranije. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Odredbe članka 14. Prijedloga pravilnika ne sprječavaju da nositelju dozvole prilikom vođenja evidencije pomaže druga osoba. |
| 766 | JOSIP TROSKOT | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | smatram da je pravilnik koji je na snazi dobar ali ga treba provoditi. Na ovaj način ljudi će biti prisiljeni odustati od sportskog ribolova jer će to postati prekomplicirano. Po svemu što sam pročitao čini mi se da je to i svrha ovih predloženih izmjena. Smatram da niti jedan sportski ribolovac s dozvoljenim ulovom nije ugrozio niti jednog profesionalnog ribara, niti riblji fond, a niti će. Sama činjenica da za vrijeme ribolova učitavate nekakve slike u aplikacije većini sportskih ribolovaca čini stres, a starija populacija jedva da i zna koristiti pametni telefon. Predloženi novi pravilnik je loš, uništava tradiciju i način života lokalnih ljudi koji žive uz more i svih zaljubljenika u more i ribolov koji na more odlaze iz ljubavi, a ne zbog zarade. Ovim pravilnikom će se otjerati loakalni i domaći ljudi s mora, a zašto je to cilj i koja je njegova prava svrha tek će se naknadno otkriti. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. |
| 767 | JOSIP STIPČEVIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Ovo je napisano kao da mi idemo u supermarket i biramo što ćemo uhvatiti. Što ako se dogodi da dignemo zubaca, a slijedeći griz na 100m dubine je opet zubatac koji izbaci drob dok ga dignemo, što onda? Trebamo mrtvu ribu vratiti u more? | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 768 | JOSIP STIPČEVIĆ | Opće odredbe , Članak 1. | Predsjednik Vlade želi "navodno" smanjiti inflaciju, drži predavanja svima o cijenama, a vi onda dignete cijene u nebo. Ma jeste vi normalni? | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 769 | JOSIP SIKIRIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Postojeći pravilnik od 5kila + jedna kapitalna riba je bolje rješenje. Dobro odabrana "no take" zona . Lovostaj na ugrožene vrste. Bolje provođenje postojećeg zakona. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). |
| 770 | JOSIP SIKIRIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani, Postojeći pravilnik je dobar. Ovaj "prijedlog pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru" će uništiti naš hobi, upropastiti cijelu sportsko-ribolovnu gospodarsku nišu i na kraju uzrokovati manjak novca u državnoj blagajni. Ono što je potrebno je sljedeće: 1. Pomno odabrane "no take" zone koje će se mijenjati 2. Lovostaj na sve vrste 3. Bolje provođenje postojećeg zakona | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava te pozdravljamo odgovorno ponašanje svakog pojedinca. |
| 771 | JOSIP KROLO | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani Sportski sam ribolovac i ljubitelj mora. Odlazak na more je za mene terapija. Što se ograničenja ulova, dosadašnji 5 kg je bilo ok, za mene i viška. Mislim da su se dosadašnji zakoni nisu poštivali.Čast onima koji jesu.Naglasio bih posebno potrebu za el.motorom za održavanje pozicije zbog problema s kralježnicom, a na taj način se čuva dno od sidra,s druge strane dao sam poprilično novaca za to prije par mjeseci a i država je uzela pdv.Mislim da se treba fokusirati na količine a ne na pomagala. Zanima me još gdje odlazi novac od dozvola i dali se može s tim novcem poribljavati npr. sa oradom i brancinom.Predlažem i više zaštićenih područja gdje bi se riba obnavljala u miru. Hvala na razumjevanju | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. Raspodjela sredstava koja potječu od dozvola za sportski i rekreacijski ribolov propisuje se Pravilnikom o sportskom i rekreacijskom ribolovu, na temelju članka 13. stavka 6. Zakona o morskom ribarstvu. Što se tiče dijela sredstava koja se zadržavaju u Državnom proračunu, ona se koriste u skladu s člankom 13. stavkom 3. Zakona o morskom ribarstvu. Poribljavanje trenutno nije obuhvaćeno Zakonom o morskom ribarstvu. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova. |
| 772 | JOSIP KAJFEŠ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Kao i večini ljudi i meni je novi pravilnik totalna besmislica jer mi sportski ribolovci najmanje oštečujemo riblji fond. Smatram da je trenutni pravilnik dosta dobar, ali bi se trebale provodit češče kontrole na moru. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 773 | JOSIP GUSTIN | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Članak 7. Točka U slučaju da se radi o električnoj roli, broj istih je zanemariv, te iste koriste u većini slučajeva osobe sa poteškoćama... Ako je riječ o pramčanom motoru, ne postoji ni jedno logično objašnjenje zašto bi se isti zabranio. Pogotovo jer se treba misliti na očuvanje morskog dna jer nema potrebe za bacanjem sidra, čime se izbjegava struganja lanca po dnu.... Uz to, treba uzeti u danasnje vrijeme i smanjenje CO2, zbog koristenja istih | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 774 | JOSIP GUSTIN | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Članak 7. Točka U slučaju da se radi o električnoj roli, broj istih je zanemariv, te iste koriste u većini slučajeva osobe sa poteškoćama... Ako je riječ o pramčanom motoru, ne postoji ni jedno logično objašnjenje zašto bi se isti zabranio. Pogotovo jer se treba misliti na očuvanje morskog dna jer nema potrebe za bacanjem sidra, čime se izbjegava struganja lanca po dnu.... Uz to, treba uzeti u danasnje vrijeme i smanjenje CO2, zbog koristenja istih | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 775 | JOSIP GUSTIN | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Članak 7. Točka 4. U slučaju da se radi o električnoj roli, broj istih je zanemariv, te iste koriste u većini slučajeva osobe sa poteškoćama... Ako je riječ o pramčanom motoru, ne postoji ni jedno logično objašnjenje zašto bi se isti zabranio. Pogotovo jer se treba misliti na očuvanje morskog dna jer nema potrebe za bacanjem sidra, čime se izbjegava struganja lanca po dnu.... Uz to, treba uzeti u danasnje vrijeme i smanjenje CO2, zbog koristenja istih | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 776 | JOSIP GUSTIN | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Nadam se da će netko shvatiti da je ribu u većini slučajeva nemoguće vratiti živu nazad u more, nakon izvlačenja sa veće dubine i promjene više atmosfera tlaka (barotrauma) Postojeća regulacija sa kilažom je kud i kamo bolja. U protivnom ce se manja riba bacati, kad se uhvati veća. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 777 | JOSIP ĐURIN | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | JOSIP ĐURIN Za mene kao i za veliku većinu rekreacijskih ribolovaca vjerujem, odlazak na more je terapija i gušt,nikakav biznis. Ovaj novi pravilnik je hrpa nebuloza i nelogičnosti i čini mi se da je rađen da se postepeno dođe do zabrane bilo kakvog budućeg ribolova i da nam zgade odlazak na more. Ionako rijetko tko ima slobodnog vrimena da ode 10 puta misečno u ribolov i pritom uvati 5 kg ribe i sad se tu razglaba o zaštiti ribljeg fonda i triba li jednu ili dvi ribe uloviti i pustiti drugu krepanu nazad u more itd..nadam se daovakav pravilnik neće zaživiti jer osim hrpe papirologije koje isti zahtjeva, odlazak na more će biti samo stres. Nekad si moga uzeti dnevnu dozvolu za lov velike ribe (tune) i uloviti jednu, a sada je konkretno zabranjen lov skroz, a srdela se veličinom prepolovila i to upravo zbog iste tune koje ne dozvoljavaju plivaričarima normalan lov, eto ideje,neka se odobri jedna sezona uz kupnju dnevnih dozvola da se ljudi izgustaju. Ima tu more nelogičnosti ali mislim da je najveći problem što pravilnik pišu osobe koje.nisu na moru bile nikad. Ja ovo gledam i pišem iz gledišta ribolovca koji je na moru od 7. godine života i kome je ribolov oduvik gušt, hobi i vid oslobađanja stresa od svakodnevnice i ne treba kažnjavati svih zbog nekolicine koja se ne pridržava nikakvih pravila. | Nije prihvaćen | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 778 | JOSIP DOKOZA | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Poštovani, ne razumijem i ne podržavam ograničenje broja jedinki u sportskom ribolovu u smislu zaštite vrsta. Smatram da je dosadašnje ograničenje od 5kg dovoljno u sportskom i rekreativnom ribolovu. Ako je zaštita vrsta u pitanju tada bi logične mjere bile uspostova no take zona, produženi lovostaj na ciljane vrste i slično. Ovako se to čini kao jeftina dnevna politika bez znanstvenog uporišta. Lp Josip Dokoza | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 779 | JOSIP BIOČIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Ova ograničenja ulova po 1 komad nemaju nikakva smisla. Koji su razlozi za uvođenje ograničenja? jesu li navedene ribe ugrožene? Ako da, zašto se ne proglasi lovostaj? | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 780 | JOSIP BIOČIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Koja je znanstvena osnova za određivanje ovakvih ograničenja ulova za sportske ribolovce? Postoji li ikakva studija koja vjerno prikazuje utjecaj sportskih ribolovaca na brojnost populacije pojedine vrste? Dosadašnja ograničenja su imala smisla, pogotovo sa ljude koji izlaze na ribe, koje se navode u ovom pravilniku, 1-2 puta u godini, kojih je vjerujem velik broj među sportskim ribolovcima. A onda i zabrana elektromotora- zbog čega? Ljude koji se drže pravila, nagrađuje se sa dodatnim ograničenjima | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 781 | JERE SKRAČIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Prijedlog pravilinka je potpuno promašen jer je i stari pravilnik bio dobar, ali se selektivno provodi na terenu, to jest kontrolira se većinu ali pojedice koji su u dosluhu sa službama nikad i oni su gotovo uvijek u prelovu, a zbog takvih pojedinica ispašta cijela zajednica. Također se cilja na krivu skupinu ribolovaca koji smanjuju riblji fond, jer nemjerljivo veću štetu rade plivaričarski brodovi koji sa svojim svjetlima (čiju jačinu više nitko kontrolira od kad je došla led tehnologija) u svoju mrežu zapasaju mnoge druge vrste osim plave ribe npr. lignje, grdobine, kovače i orade u mrijestu i to u količinama koji jedan sportski ribolovac ne vidi u svom životu. Zabig toga mislim da je za očuvanje ribljeg fonda korisnije uvesti određene no take zine na 5 godina a još važnije maknuti plivaričarska svjetla iz unutrašnjih kanala na min 3 nm od obale, sne kao do sada da love npr. na rubu Np Kornati i u kanalu između otoka Žuta i Kornata. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 782 | JERE JAJIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani savjetujem strože kontrole postojećih zakona Isto tako lovostaje kroz godinu za sve morske vrste Isto tako no take lovacke zone | Primljeno na znanje | Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava te pozdravljamo odgovorno ponašanje svakog pojedinca. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. |
| 783 | JASMINKO ČORIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Ne bi li se u članku 5. pod rednim brojem 8. uz tekst: "Godišnja dozvola za maloljetne osobe i Hrvatske ratne vojne invalide (HRVI)", mogli dodati i dragovoljci domoviskog rata. Ili se misli da oni to nisu zaslužili? | Primljeno na znanje | Prijedlog pravilnika u kontekstu tipova dozvola preuzima postojeći sustav koji je na snazi. |
| 784 | JASMINKO ČORIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Čemu služi savjetovanje. Bojim se da je to "pro forme", jer najvjerovatnije nećemo ništa moći promjeniti. Svaka čast vama sportašima, natječete se i to je OK, ali zašto onda rekreativci bacaju parangal sa 100 udica, a raža zabranjena. A što je sa "malim obalnim ribolovom". Ništa ne plaćaju i nije im propisana ni količina, ni veličina, ni vrsta ribe. I ne izdaju se nove povlastice. | Primljeno na znanje | Kupnja posebne dozvole za ribolov stajaćim parangalom je moguća uz kupnju godišnje dozvole za sportski ili rekreacijski ribolov. Mali obalni ribolov nije predmet ovog Pravilnika. |
| 785 | IVO MUSTAPIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Članak 7. 4) Prilikom ribolova udičarskim alatima bez obzira na vrstu dozvole, zabranjeno je koristiti elektromehanički ili hidraulični pogon. Ukoliko se misli na elektromotor za održavanje pozicije plovila prijedlog je besmislen potrebno ga je izbrisat. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 786 | IVO MOKOVIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Jeli napišete koliko ste puta udrili lopticu poslije teniskog meča? Ovo je besmisleno i iritirajuće a ako bi se ušlo i u detaljnije proučavanje vjerojatno i protuustavno. Ovo je ograničavanje naših prava i ustavom zajamčenih sloboda. Stavite ovo sve na referendum pa ćete viditi što ljudi misle o svemu ovome! Imate drugačijih statističkih metoda od ugnjetavanja poštenih ljudi. | Primljeno na znanje | Kupnjom dozvole na temelju koje je dozvoljeno iskorištavati resurs od značaja za Republiku Hrvatsku, građani preuzimaju određene obaveze, no sama kupnja dozvole je čin slobodne volje. Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno. Po objavi Pravilnika osigurat će se pristup aplikaciji te će se kroz početno prijelazno razdoblje, prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Obaveza će se uvoditi postepeno, a za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) tek od 2030. godine. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Odredbe članka 14. Prijedloga pravilnika ne sprječavaju da nositelju dozvole prilikom vođenja evidencije pomaže druga osoba. |
| 787 | IVO MOKOVIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Zabranio bih ja vama da berete kukuruze i da trčite, jer kad trčite trošite kisik i potičete globalno zatopljenje. Vi nama zabranjujete vjeru, to je naš stil i smisao života.... 1 pagar?, morski pas 0?, 1 škarpina bar 2 nisam nikad ulovio više od 4 u danu..ajde ove druge nek vam bude , a što da idemo loviti.... A to čuvate pagare za Japance?. Čemu ova dodatna ograničenja kad u zakonu je već ograničenje na 5 kg+ kapitalac.. Ovo rizanje je ok samo nijepraktično ...nisam u životu prodao ribu lovim za sebe i svoje prijatelje.... | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 788 | IVO MOKOVIĆ | Posebne odredbe kod lova na veliku ribu, Članak 9. | Pročitajte članke naših cijenjenih ribarskih stručnjaka pa će vam besmislice o prezaštićivanju nekih predatora postati upitne. Ravnoteža je bitna. | Nije prihvaćen | Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 789 | IVO MOKOVIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Ja osobno nemam minkoti, haswinga ni slične motore ali već godinama štedim kako bi ga ugradio na brod kako bi mogao lovitj da ne bacim sidro koje mi je teško dignuti zbog operirane kralježnice. Drugo ekolozi potiču ne sidrenje zbog uništavanja poseidonije te zbog prenošenja caulerpe taxifolije a mi umjesto da stimuliramo takve napretke mibih zabranjujemo. Nečuveno! | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 790 | IVO MOKOVIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Točka 11.Godišnja dozvola za osobe koje imaju prebivalište na otocima i poluotoku Pelješcu | Nije prihvaćen | Prijedlog pravilnika zadržava postojeći sustav kategorija dozvola. |
| 791 | IVO MOKOVIĆ | Dozvole za sportski i rekreacijski ribolov za ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske, izuzev zaštićenih područja, Članak 4. | Omogućite žiteljima otoka da imaju besplatnu sportsku/rekreacijsku dozvolu. | Primljeno na znanje | U članku 5. stavku 1. Prijedlog pravilnika propisano je da se godišnja dozvola za rekreacijski ribolov za osobe s navršenih 65 godina života koje imaju prebivalište na otocima i poluotoku Pelješcu kako su navedeni u posebnom propisu o otocima izdaje bez naknade. |
| 792 | IVO MOKOVIĆ | Pojmovi, Članak 3. | Predlažem da se žiteljima otoka omogući lov na veliku ribu uz posjedovanje osnovne dozvole( a i ona bi trebala biti besplatna). Mislim da bi to bio pošten ustupak s obzirom na ukidanje svih povlastica u ribolovu koje su uživali naši preci prije ulaska u EU, iako se tada zaklinjalo da nikad nećemo izgubiti ta prava. Ujedno bi ograničio strance da mogu ribati samo uz prisustvo domaćeg čovika. | Nije prihvaćen | Novi Pravilnik donosi na temelju postojećeg Zakona o morskom ribarstvu koji zadaje osnovni okvir o tome koji se elementi i na koji način dalje razrađuju Pravilnikom. Uzimajući ovo u obzir skrećemo pažnju da su posebne dozvole za ribolov udičarskim alatima za veliku ribu su definirane člankom 28. stavkom 1. točkom e) podtočkom 2. Zakona o morskom ribarstvu. Zakon o morskom ribarstvu ne predviđa ograničenja u smislu državljanstva niti prebivališta vezano uz pravo na kupnju dozvole. Pravo na kupnju dozvole za sportski i rekreacijski ribolov imaju svi građani EU jer bi suprotno predstavljalo diskriminaciju na temelju državljanstva i bilo protivno članku 18. Ugovora o funkcioniranju EU. |
| 793 | IVO MASAR | Prijava ulova, Članak 14. | Sportski i rekreacijski ribolov bi trebao biti opuštajući a ne zatrpan svakavim odredbama tako da te prođe volja izlazit na more. Slažem se sa komentarom da bi ispunjanje formurala trebalo biti na dobrovoljnoj bazi. | Djelomično prihvaćen | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno. Po objavi Pravilnika osigurat će se pristup aplikaciji te će se kroz početno prijelazno razdoblje, prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Obaveza će se uvoditi postepeno, a za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) tek od 2030. godine. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Odredbe članka 14. ne sprječavaju da nositelju dozvole prilikom vođenja evidencije pomaže druga osoba. |
| 794 | IVO MASAR | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Članak 4. ukoliko se odnosi na korištenje pramčanog elktričnog motora smatram pogrešnim, nelogičnim, jer umjesto električnih motora mogu se koristiti sidra ili motori sa unutrašnjim izgaranjem koji su puno štetniji, a koji su se koristili do pojavljivanja električnih motora | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 795 | IVO MASAR | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Mislim da je dosadašnji zakon dobar, rješenja treba potražiti na druge načine. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 796 | IVO MARTINAC | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Kao dugogodišnji član športsko ribolovnog društva, koji plaća članarinu, pazi na propisanu kvotu ulova, na zakonom propisanu veličinu ribe itd mogu reći da sam zgrožen predlogom novog pravilnika, čovjek ne zna odakle početi nabrajati nelogičnosti da nekažem neku težu riječ, jednostavno sam bez teksta, protiv sam ovog pravilnika, veze s mozgom nema. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 797 | IVO KUŠELJ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Najbolje se štiti raznolikost ribljeg fonda odnosno očuvanje zabranama bilo kakvog ribolova u nekim zonama. Potrebno je izraditi studiju uz pomoć lokalnih profesionalnih ribara i rekrativaca kroz udruge naravno gdje ograničiti ili potpuno zabraniti ribolov. Evo jedan vrijedan primjer. Ribolovna zona D pod zona D4 područje Molunta Konavle. 1991 do 1992 u Moluntu se nije odvija značajan ribolov zbog ratne okupacije . Kada se stanovništvo vratilo nakon godinu ipol zatekli su jako bogat ribolovni fond. Znači napraviti zone od cca 2 milje kvadratnih i zabraniti bilo kakav ribolov. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova. |
| 798 | IVO KUŠELJ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Najbolje se štiti raznolikost ribljeg fonda odnosno očuvanje zabranama bilo kakvog ribolova u nekim zonama. Potrebno je izraditi studiju uz pomoć lokalnih profesionalnih ribara i rekrativaca kroz udruge naravno gdje ograničiti ili potpuno zabraniti ribolov. Evo jedan vrijedan primjer. Ribolovna zona D pod zona D4 područje Molunta Konavle. 1991 do 1992 u Moluntu se nije odvija značajan ribolov zbog ratne okupacije . Kada se stanovništvo vratilo nakon godinu ipol zatekli su jako bogat ribolovni fond. Znači napraviti zone od cca 2 milje kvadratnih i zabraniti bilo kakav ribolov. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). |
| 799 | IVO KUŠELJ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Najbolje se štiti raznolikost ribljeg fonda odnosno očuvanje zabranama bilo kakvog ribolova u nekim zonama. Potrebno je izraditi studiju uz pomoć lokalnih profesionalnih ribara i rekrativaca kroz udruge naravno gdje ograničiti ili potpuno zabraniti ribolov. Evo jedan vrijedan primjer. Ribolovna zona D pod zona D4 područje Molunta Konavle. 1991 do 1992 u Moluntu se nije odvija značajan ribolov zbog ratne okupacije . Kada se stanovništvo vratilo nakon godinu ipol zatekli su jako bogat ribolovni fond. Znači napraviti zone od cca 2 milje kvadratnih i zabraniti bilo kakav ribolov. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). |
| 800 | IVO KUŠELJ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Najbolje se štiti raznolikost ribljeg fonda odnosno očuvanje zabranama bilo kakvog ribolova u nekim zonama. Potrebno je izraditi studiju uz pomoć lokalnih profesionalnih ribara i rekrativaca kroz udruge naravno gdje ograničiti ili potpuno zabraniti ribolov. Evo jedan vrijedan primjer. Ribolovna zona D pod zona D4 područje Molunta Konavle. 1991 do 1992 u Moluntu se nije odvija značajan ribolov zbog ratne okupacije . Kada se stanovništvo vratilo nakon godinu ipol zatekli su jako bogat ribolovni fond. Znači napraviti zone od cca 2 milje kvadratnih i zabraniti bilo kakav ribolov. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). |
| 801 | IVO KUŠELJ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Najbolje se štiti raznolikost ribljeg fonda odnosno očuvanje zabranama bilo kakvog ribolova u nekim zonama. Potrebno je izraditi studiju uz pomoć lokalnih profesionalnih ribara i rekrativaca kroz udruge naravno gdje ograničiti ili potpuno zabraniti ribolov. Evo jedan vrijedan primjer. Ribolovna zona D pod zona D4 područje Molunta Konavle. 1991 do 1992 u Moluntu se nije odvija značajan ribolov zbog ratne okupacije . Kada se stanovništvo vratilo nakon godinu ipol zatekli su jako bogat ribolovni fond. Znači napraviti zone od cca 2 milje kvadratnih i zabraniti bilo kakav ribolov. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova. Mjera koje spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova. |
| 802 | IVO KUŠELJ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Najbolje se štiti raznolikost ribljeg fonda odnosno očuvanje zabranama bilo kakvog ribolova u nekim zonama. Potrebno je izraditi studiju uz pomoć lokalnih profesionalnih ribara i rekrativaca kroz udruge naravno gdje ograničiti ili potpuno zabraniti ribolov. Evo jedan vrijedan primjer. Ribolovna zona D pod zona D4 područje Molunta Konavle. 1991 do 1992 u Moluntu se nije odvija značajan ribolov zbog ratne okupacije . Kada se stanovništvo vratilo nakon godinu ipol zatekli su jako bogat ribolovni fond. Znači napraviti zone od cca 2 milje kvadratnih i zabraniti bilo kakav ribolov. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova. Mjera koje spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova. |
| 803 | IVO KUŠELJ | Ribolovni alati, njihova količina i karakteristike, Članak 6. | Parangal bi trebao biti ograničen ili zonama ili dubinom. Predlažem zabranu korištenja parangala za rekrativce na dubinama dubljim od 50 metara. Jednostavan razlog. Ako profesionalac ide na poznatu postu položiti parangal a taj se parangal polaže na dubinu od 100 metara . Te dubine se na južnom dijelu jadrana nalzu 4 milje od najbližeg kopna i profeaionalac mora uložiti napor i srwdstva da dođe do te pozicije i ako tamo zatekne rekreativca kako polaže parangal dolazi do uzaludnog izlaska na more i propuštanje ulova. Polaganje parangala na manjim dubinama ostavlja dovoljno mjesta profesionalcima . Polaganje parangala za rekretivce bi se moralo obavljati isključivo bez ostavljanja parangala duži vremenaki period. | Primljeno na znanje | Ministarstvo će razmotriti prijedlog. |
| 804 | IVO KUŠELJ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Molim da se prekršiteljima odnosno krivolovcima onemogući dobivanje dozvole naredne 2 godine. Promjena pravilnika je nužna zbog velikog nereda i krivolovstva. Najviši problem je stavljanje uhvaćenog ulova na tržište. To direktno utječe na profesionalce . Očevidnik bi trebao biti imperativ jer služi kontroli ulova jer istog koriste profesionalci. Mislim da bi za stariju populaciju mogao biti isključen ako se radi o ulovu do 2 kilograma isključivo zbog praktičnih razloga. Ulov podvodnom puškom bi se morao staviti u istu kategoriju kao lov na divljač na kopnu. Treba uvesti stroge lovostaje za pojedine prirodne rezervate za pojedine vrste . Npr treba bi se napraviti program lovostoja na dvogodišnjoj bazi. To je važno za stanište kirnje , krapa i šarga. Lovostaj na pojedinim lokalitetima bi trebao biti u koordinaciji sa lokalnim profeaionalnim ribarima a i podvodnim roniocima. | Primljeno na znanje | Svjesni da postoji potreba postizanja snažnijeg odvraćajućeg efekta sankcija, ovo pitanje kao i daljnje osnaživanje sustava praćenja, kontrole i nadzora će se dublje razmatrati prilikom revizije zakonskog okvira. Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu je naša obaveza koja proizlazi iz Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274, ali je ujedno i naša potreba. Podaci o ribolovu doprinose boljem razumijevanju utjecaja na resurse i predstavljaju jedan od najvažnijih izvora informacija za donošenje odgovarajućih mjera upravljanja. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno uz početno prijelazno razdoblje tijekom kojeg će se prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Postepenim uvođenjem obaveze elektroničke prijave ulova osigurat će se odgoda primjene za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) do 2030. godine, dok će za ostale kategorije dozvola, ova obaveza stupiti na snagu ranije. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. |
| 805 | IVO KOVAČEVIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Totalno nepotrebno i besmisleno opterecivanje sportskih ribolovaca. Ovo bi trebalo uvesti za profesionalne ribolovce, a ne za rekreativne ribolovce koji i tako imaju premalo vremena za izaci na more a sad uz to jos trebaju i elektronski evidentirati svaku ulovljenu ribu. Sto se tocno zeli postici ovim pravilom? | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. |
| 806 | IVO KOVAČEVIĆ | Ribolov u zaštićenim područjima, Članak 11. | Mislim da je dosta tesko doci do informacije gdje je tocno zabranjen/ogranicen/ili posebno reguliran ribolov te predlazem izradu karate gdje ce to biti jasno vidljivo i lako dostupno. Takoder bilo bi korisno da se na tim kartama vide tocne granice tih podrucja. | Primljeno na znanje | U nastavku je poveznica na kartu u kojoj su prikazana područja u kojima je ribolov ograničen prema Pravilniku o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova: https://www.ribarstvo.hr/portal/apps/webappviewer/index.html?id=7332729e246248569b90b9f1a3a18b17 |
| 807 | IVO KOVAČEVIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | "Duljina plašta lignje namijenjene za živi mamac ne smije biti veća od 20 cm." Potpuno besmisleno. Zasto bi se ogranicila velicina lignje koja se moze koristiti za zivi mamac? Na kojim tocno drogama je bila ova osoba kojoj je ovo palo na pamet? Takoder, ogranicavanje ulova na samo jednu ribu iz navedenih vrsta je totalno nekorektno. Ukoliko se stvarno zeli zastititi riblji fond treba uvoditi no take zone i ograniciti upotrebu mreza i koca koje kompletno unistavaju morsko dno i sve sto tu zivi. Postojeci zakon koji kaze 5kg + kapitalac je sasvim korektan samo fali KONTROLA. Poostravanjem zakona bez povecanja kontrola apsolutno nema smisla jer onda cilj nije ocuvati riblji fond nego samo tlaciti sportske ribolovce. Vozim se 40 milja da dodem do pozicije na kojoj zivi samo zubatac krunas i sad bi ja trebao uloviti samo jednog i opet se voziti 40 milja nazad do doma, gdje sam pri tom potrosia 200 eura goriva radi jedne ribe koja nije dovoljna ni za rucak cetveroclanoj obitelji. Prestanite TLACITI sportske ribolovce zakonima koji nemaju smisla i povecajte kontrole, uvedite no-take zone, regulirajte izlov mrezama i pocnimo konacno cuvati i postivati more! | Primljeno na znanje | Člankom 13. stavkom 2. trenutnog Pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru propisano je da glavonošci ulovljeni u sportskom i rekreacijskom ribolovu koji se zadržavaju, moraju biti označeni dubokim zarezivanjem glave u predjelu između očiju, osim lignji (Loligo vulgaris) namijenjenih za žive mamce pri čemu duljina plašta lignje namijenjene za živi mamac ne smije biti veća od 20 cm. Iako je ista odredba zadržana i u prijedlogu Pravilnika koji je bio na e-savjetovanju, uzimajući u obzir dostavljene komentare Ministarstvo je spremno korigirati odredbu kako bi se mogućnost korištenja glavonožaca za živi mamac proširila u odnosu na vrstu i na veličinu jedinke. Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 808 | IVO KOVAČEVIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | "Prilikom ribolova udičarskim alatima bez obzira na vrstu dozvole, zabranjeno je koristiti elektromehanički ili hidraulični pogon." Potpuno besmisleno i dvosmisleno. Samo ovi "strucnjaci" znaju na sta se ovo tocno odnosi. To sto neka naprava olaksava izvodenje ribolovnih tehnika to nikako ne utjece na konacan ulov. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 809 | IVO KOVAČEVIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Na temelju cega poskupljuju dozvole? Ovaj prijedlog je izrazito stetan i imat ce kontra efekt jer ce biti sve vise ljudi bez dozvole sto ce u konacnici dovesti do manje novca u drzavnoj blagajni. Da se stvarno nesto korisno radi za ocuvanje ribljeg fonda i mora, prvi bi bia za to da se poveca cijena dozvola, al povecavanje cijena samo kako bi uhljebi koji nista ne rade imali bolju placu ili kako bi se namirila drzavna blagajna mi apsolutno nema smisla. Ko uopce pise ove zakone, kineziolozi i pravnici koji mora nisu vidjeli u zivotu? | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 810 | IVO KOTLAR | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Članak 7 točka 4 ,ako se misli na pramčane el motore to nema smisla ,problem nije u opremi nego u kontroli ulova.Taj motor košta nekoliko tisuča eura ne uzimajuči u obzir bateriju koja je oko tisuču eura i onda to neko proglasi zabranjenim bez ikakvih dokaza ,nije najblaze rečeno u redu.Neki traze povratak migavice kao tradicionalnog alata a ona se vuče upravo na područjima gdje se nalazi nedorasla riba i 70% ulova se baca u more,naravno beživotnog.I dok je ona bila dio tradicije nju je vuklo 15 ljudi i onda 16 dana odmaralo od umora,a danas jedan brod je povuce 8 puta i to nastavi raditi svaki sljedeči.Ovakvi alati su opasnost a ne rekreativni riboliv.To je jasmo svakom ko raspolaže elementarnom logikom.Da zaključim provođenje zakona je problem a ne sam tekst.Molim vas ne uskračujte ovom napačenom narodu nekoliko dana godišnje opuštanja,to je najmanje što je zaslužio.Pozdrav iz najribarskije županije! | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 811 | IVO IVIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Poštovani, mišljenja sam da ne treba ograničavati broj jedinki u ribolovu već da ostane od prije definirano 5 kg. plus jedan trofej. Uz to nisam za ograničavanje duljine lignje koja se upotrebljava za živi mamac. Moj prijedlog je uspostave zona zabrane svih vrsta ribolova te pojačana kontrola dozvola i ulova kako sportskih i rekreacijskih tako i gospodarskog ribolova, a uz to i ugostiteljskih subjekata koji kupuju ribu od nesavjesnih nazovimo ribolovaca. Hvala | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Člankom 13. stavkom 2. trenutnog Pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru propisano je da glavonošci ulovljeni u sportskom i rekreacijskom ribolovu koji se zadržavaju, moraju biti označeni dubokim zarezivanjem glave u predjelu između očiju, osim lignji (Loligo vulgaris) namijenjenih za žive mamce pri čemu duljina plašta lignje namijenjene za živi mamac ne smije biti veća od 20 cm. Iako je ista odredba zadržana i u prijedlogu Pravilnika koji je bio na e-savjetovanju, uzimajući u obzir dostavljene komentare Ministarstvo je spremno korigirati odredbu kako bi se mogućnost korištenja glavonožaca za živi mamac proširila u odnosu na vrstu i na veličinu jedinke. Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. |
| 812 | IVO IVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani, prijedlog pravilnika bi trebao donijeti detaljnije specifikacije o vrstama ribolova te o alatima. Ako je intencija da se zaštiti riblji fond trebalo bi uspostaviti zaštićene zone tzv. "no take" zone zabrane za svaku vrstu ribolova na neko određeno vrijeme, a nakon tog vremena promjeniti na drugu zonu. Uz to uvesti lovostaj na određene vrste u vremenu mrijesta. I najvažnije je provoditi kontrole dozvola i ulova kako sportskih i rekreacijskih tako i gospodarskog ribolova, a uz to i ugostitelja koji kupuju ribu od nesavjesnih ribolovaca. Mišljenja sam da se jedino na takav način može obnovit riblji fond.Hvala | Primljeno na znanje | U članku 7. stavku 10. Prijedloga Pravilnika se navodi: "Ako konstrukcijsko-tehničke osobine, namjena i način uporabe ribolovnih alata koji su dozvoljeni u sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru nisu propisani ovim pravilnikom, primjenjuju se odgovarajuće odredbe podzakonskih propisa za obavljanje gospodarskog ribolova na moru donesenih na temelju Zakona.". Slijedom navedenog upućujemo vas na Pravilnik o obavljanju gospodarskog ribolova na moru mrežama stajaćicama, klopkastim, udičarskim i probodnim ribolovnim alatima te o ribolovu tramatom u kojem su propisane konstrukcijsko tehničke osobine "pasivnih ribolovnih alata". Smatramo da definiranje zasebnih tehnika ribolova nije dobar smjer obzirom da je pojedine tehnike vrlo teško precizno opisati što bi dodatno otežalo kontrolu i nadzor. K tome, kontinuirani razvoj novih tehnika i pristupa zahtijevalo bi učestale izmjene propisa i čestu potrebu za preispitivanjem čitavog okvira. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava te pozdravljamo odgovorno ponašanje svakog pojedinca. |
| 813 | IVO IVIĆ | Pojmovi, Članak 3. | Poštovani, bilo bi poželjno specificirati što je to velika riba tj. vrste riba koje su "velika riba" te njihova veličina. Što se tiče pribora navedeno je da za lov velike ribe treba biti od 30 lb i više, a da li to znači da se sa priborom od 25 lb ne može loviti velika riba, a sa priborom od 35 lb ne može loviti mala riba. "Malo" je nejasno, a i oznake na rolama i štapovima nisu dio nekog standarda, a i kako kontrolirat snagu role ili štapa (da li osobe koje vrše kontrolu ribolova imaju podatke o svim rolama i štapovima ili traže po internetu). A što sa ribolovcima koji love bez štapa i role. Predlažem da se lov na veliku i malu ribu regulira sa veličinom udice. | Nije prihvaćen | Zakon o morskom ribarstvu člankom 28. stavkom 1. točkom e) podtočkom 2. jasno navodi da se posebna dozvola odnosi na alat za veliku ribu, a ne na vrste. Zakona o morskom ribarstvu člankom 30. stavkom 3. propisuje da se pravilnikom određuju karakteristike alata. Uzimajući ovo u obzir, u kontekstu okvira zadanog Zakonom o morskom ribarstvu, Pravilnikom je jedino moguće propisati karakteristike alata za koji je potrebna posebna dozvola, za što je u suradnji sa strukom odabran kriterij nosivosti role odnosno štapa kao objektivan i provjerljiv. Drugim riječima, dozvola se izdaje za ribolovni alat određenih karakteristika, neovisno o vrsti ili veličini ulova. |
| 814 | IVO IVIĆ | Ribolovni alati, njihova količina i karakteristike, Članak 6. | Poštovani, u Vašem prijedlogu pravilnika navedeno je da ribolovci za umjetnu rasvjetu moraju imati posebnu dozvolu i za lov glavonošaca povrazima. Predlažem da neka manja snaga svijetla bude bez posebne dozvole, a za svijetla jače snage ostanu te posebne dozvole. | Nije prihvaćen | Novi Pravilnik donosi se na temelju postojećeg Zakona o morskom ribarstvu koji zadaje osnovni okvir. Sva pravila i ograničenja koja se propisuju samim Zakonom ne mogu se izmijeniti odredbama Pravilnika jer je Pravilnik propis nižeg reda. Slijedom navedenog skrećemo pažnju da je posebna dozvola za upotrebu umjetne rasvjete propisana u članku 28. stavku 1. točki 1. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 815 | IVO IVIĆ | Dozvole za sportski i rekreacijski ribolov za ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske, izuzev zaštićenih područja, Članak 4. | Poštovani, u stavku 7. članka 4. navedeno je da samo ribolovac koji je nositelj sportske dozvole može kupiti i dozvolu za ribolov na veliku ribu, što nositelje rekreacijske dozvole i bivše ovlaštenike dozvole za mali ribolov, dovodi da nemaju mogućnost ulova velike ribe. Predlažem da se omogući svima da mogu u ribolov na veliku ribu ili pak da love sa priborom za veliku ribu ako kupe dozvolu. Hvala. | Nije prihvaćen | Odredba je u skladu s člankom 28. stavkom 1. točkom 2. podtočkom e) Zakona o morskom ribarstvu. |
| 816 | IVICA PERUŠINA | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Postovani smatram da izmjena zakona nece nista promjeniti, samo ce donjeti vise kriminala na more. Zelim skrenuti pozornost na problem visednovnog boravka na moru gdje pri zaustavljanju inspekcije i dalje vrjedi pravilo da se smije imati samo dnevna kolicina dozvoljenog ulova i inspektori ne zele izaci u susret i priznati slike ulova od dana prije. Znaci ako sam ja 1 dan ili 15 dana na moru svejedno smijem imati samo 5kg + kapitalca, a nalazim se 30Nm od kuce i nisam u mogucnosti iskrcati dnevni ulov ?????? I zanima me zasto samo mi sportski ribolovci stitimo tunu koja je putujuca riba i svake godine ulazi i izlazi iz Jadrana, kojoj se preocito povecao stock i pravi stetu koliko je ima dok nasi susjedi u sportskom ribolovu je bez problema love ???? Za koga mi cuvamo tunu - za Crnogorce i Talijane ?????? Volio bi da drugi put za donosenje zakona stavite nekoga tko ima veze sa morem jer neki vasi zakoni nemaju veze sa zdravim razumom !! | Nije prihvaćen | Članak 33. stavak 4. Zakona o morskom ribarstvu jasno propisuje: "(4) Športski i rekreacijski ribolovac ne smije uz sebe imati veću količinu ribe i drugih morskih organizama ulovljenih u športskom, odnosno rekreacijskom ribolovu od količine propisane stavkom 3. ovoga članka.". Pravilnikom nije moguće mijenjati odredbe Zakona. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 817 | IVICA PERUŠINA | Prijava ulova, Članak 14. | Postovani smatram da donosenjem novog zakona ce se samo stvoriti veci broj kriminala umjesto zakona. Protovim se clanku 14 jer mislim da mobilnim aplikacijama nije mjesto na moru. Kako ce stariji ljudi koristiti aplikacije ???? Kako ce se koristiti aplikacije na mjestima koja nisu pokrivena signalom ???? | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno. Po objavi Pravilnika osigurat će se pristup aplikaciji te će se kroz početno prijelazno razdoblje, prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Obaveza će se uvoditi postepeno, a za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina) tek od 2030. godine. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Aplikacija mRecFish u funkcijama ima dva načina rada: "online" i "offline", kako bi bilo moguće korištenje na lokacijama sa slabim signalom ili bez internetske pokrivenosti. Odredbe članka 14. ne sprječavaju da nositelju dozvole prilikom vođenja evidencije pomaže druga osoba. |
| 818 | IVICA PERUŠINA | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Postovani smatram da donosenjem novog zakona samo ce se dobiti veci broj krivolovaca na moru umjesto vise zakona. Protivim se clanku 10. ogranicavanjem dnevnog ulova na samo jednu jedinku odredenih vrsta jer smatram da nakon toliko truda i novca ulozenog u sportski/rekreacijski ribolov takvo ogranicavanje nije posteno. Smatram da nije ni logicno jer nemozemo odrediti koja ce se riba zakaciti na udicu pa bi se samim time vracanjem u more nedozvoljenih riba koje bi kasnije uginule u vecini slucajeva napravilo vise stete nego koristi. | Nije prihvaćen | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 819 | IVANA ŠIMAT | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | STROGO ZABRANITI sportski i rekreacijski ribolov u zaštićenim područjima kao što su nacionalni parkovi i parkovi prirode!!!! Danas su ribolovno sportski alati toliko napredni da je izlov sportskim ribolovom ugroza za ekosustav! Na područjima koja su daleko od obale tj bilo kakve mogućnosti opskrbe hranom, domicilima je zabranjen ribolov dok sa sportskom dozvolom može loviti ribu bilo tko! Takva praksa se pokazala iznimno štetnom. | Primljeno na znanje | Regulacija ribolova u dijelovima mora koji su zaštićeni u kategorijama posebnog rezervata, nacionalnog parka i parka prirode propisuje se Pravilnikom o ribolovu u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova koji se donosi na temelju članka 7. stavka 2. Zakona o morskom ribarstvu. Dodatna ograničenja u obavljanju ribolova u zaštićenim područjima donose se podzakonskim aktom na temelju propisa koji uređuje pitanja zaštite prirode uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za ribarstvo (članak 7. stavak 3. Zakona o morskom ribarstvu). |
| 820 | IVANA KUKEC | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Na žalost s godinama ribe je sve manje u Jadranu, ali za to nisu krivi sportski ribolovci nego profesionalni ribari koji uz državni poticaj uništavaju morsko dno i riblji fond zbog zarade. Puno puta na ribarnici možemo vidjeti arbune koji su žalosno maleni, ni blizu određenoj mjeri. Ovim zakonom samo ćete kazniti stvarne sportske ribolovce , dok će pojedinci koji i do sada krše zakon te love više od dozvoljenog i dalje izbjegavati pravila. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 821 | IVANA KUKEC | Naknada za dozvole, Članak 5. | Mislim da je povećanje cijene dozvola za sportski ribolov neopravdano, te da će uzrokovati samo više ribolova bez dozvola. Da se postojeći zakon poštuje i pišu kazne ribolovcima bez dozvole ministarstvo bi zaradilo i više nego povećanjem cijene sportskim ribolovcima. Zašto se ne kazne turisti koji iz igre s obale love malene ribice i puštaju da uginu na plaži, osim što su bez dozvola krše i Pravilnik o zaštiti riba i drugih morskih organizama. Dok ribarima dajete poticaje, a oni također krše zakon i love mrežama uz obalu preblizu i pritom uništavaju morsko dno. | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 822 | IVAN ŽUBRINIĆ | Ribolovni alati, njihova količina i karakteristike, Članak 6. | Točka 1 treba ostati kao u prijedlogu. Za odmet, kančenicu i panulu ne treba ograničavati broj udica. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 823 | IVAN ŽUBRINIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Čl 10 točku 5 brisati kao nepotrebnu jer je ograničenje 5kg+ jedinka sasvim dovoljno. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 824 | IVAN ŽUBRINIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru | Označavanje ulova je besmisleno i nepotrebno - UKINUTI | Nije prihvaćen | Obaveza označavanja ulova jasno je propisana člankom 33. stavkom 1. Zakona o morskom ribarstvu, dok je stavkom 6. istoga članka propisano da se način označavanja propisuje Pravilnikom. |
| 825 | IVAN ŽUBRINIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | "Prilikom ribolova udičarskim alatima bez obzira na vrstu dozvole, zabranjeno je koristiti elektromehanički ili hidraulični pogon." POGON ČEGA ??? - role ? -vitla (Puretića) ? - sidrenog vinča ? - kormila ? - ventilatora u kabini ? - propelera ? - pumpe za gorivo na motoru ? ČEGA ??? Bilo bi pristojno da predlagač ODMAH još u toku savjetovanja dade objašnjenje točke 4 članka 7 kako bismo znali ŠTO JE PISAC Pravilnika ZAPRAVO ŽELIO REĆI ? | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 826 | IVAN SAPUNDŽIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Apsolutno apsurdno. Ljudi će više vremena trošiti na prijavu ribe putem loše izrađene aplikacije nego loviti ribu. Nema zakona u kojem piše da moram nositi mobitel sa sobom u ribolov. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Sukladno članku 14. stavku 6. predloženog Pravilnika, evidencija ulova u aplikaciju unosi se najkasnije 24 sata nakon završetka ribolova. |
| 827 | IVAN SAPUNDŽIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Ograničenja po komadu ribe nemaju smisla. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 828 | IVAN SAPUNDŽIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Čemu povećanje cijene za rekreatvne/sportske ribolovce? Podižite cijene turistima koji bez dozvola čitavo ljeto pecaju po plažama i koje nitko ne provjerava. | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 829 | IVAN SAKAČ | Posebne odredbe o prodaji dozvola za ribolov u zaštićenim područjima, Članak 22. | Ukinuti mogućnost da Javne ustanove prodaju specijalne dozvole i uopće ideju da takve dozvole postoje, pogotovo u domeni sportskog i rekreativnog ribolova. | Nije prihvaćen | Posebne dozvole u zaštićenim dijelovima prirode i nadležnost za određivanje njihove cijene i prodaje su definirane člankom 28. postojećeg Zakona o morskom ribarstvu koji zadaje osnovni okvir. Sva pravila i ograničenja koja se propisuju samim Zakonom ne mogu se izmijeniti odredbama Pravilnika jer je Pravilnik propis nižeg reda. Zakon također daje okvir o tome koji se elementi i na koji način dalje razrađuju Pravilnikom. Uzimajući ovo u obzir, gore navedeno se ubraja u pravila i ograničenja propisana Zakonom i koja nije moguće Pravilnikom izmijeniti ili ukinuti. |
| 830 | IVAN SAKAČ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | U tom slučaju treba parangal izbaciti iz dozvoljenih alata jer se njime ne može ispoštovati gore navedeno osim da se mrtve ribe bacaju nazad u more. Npr. netko ulovi 2 zubaca na parangal, jednog mora baciti iako je riba već uginula. | Primljeno na znanje | Po pitanju korištenja parangala u sportskom i rekreacijskom ribolovu ističemo kako se radi o dozvoljenom alatu u ovim kategorijama ribolova prema trenutnom Zakonu o morskom ribarstvu. |
| 831 | IVAN SAKAČ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru | Ukinite označavanje i nagrđivanje ulova. Vjerujem da postoje bolje metode za kontrolu nedozvoljene trgovine ribom. | Nije prihvaćen | Obaveza označavanja ulova jasno je propisana člankom 33. stavkom 1. Zakona o morskom ribarstvu, dok je stavkom 6. istoga članka propisano da se način označavanja propisuje Pravilnikom. |
| 832 | IVAN SAKAČ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Stavak 4 ovakav kakav je treba izbaciti ili bolje pojasniti na što se točno odnosi kako bi imao nekog smisla. Ovako stvara mogućnost da svatko tumači na svoj način riječ "pogon". Pogon čega? Plovila? Role? Vitla? | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 833 | IVAN SAKAČ | Prijava ulova, Članak 14. | Ovu odredbu definitivno treba izbaciti iz pravilnika o Sportskom i rekreacijskom ribolovu. Mi nismo profesionalci da vodimo nekakve evidencije, pogotovo za ovu mizeriju od ulova koju donesemo kući. Osim toga, uvjetovanje da se posjeduje uređaj preko kojeg se evidencija prijavljuje je potpuno neprihvatljivo. | Primljeno na znanje | Kupnjom dozvole na temelju koje je dozvoljeno iskorištavati resurs od značaja za Republiku Hrvatsku, građani preuzimaju određene obaveze, no sama kupnja dozvole je čin slobodne volje. Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno. Po objavi Pravilnika osigurat će se pristup aplikaciji te će se kroz početno prijelazno razdoblje, prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Obaveza će se uvoditi postepeno, a za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) tek od 2030. godine. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Odredbe članka 14. ne sprječavaju da nositelju dozvole prilikom vođenja evidencije pomaže druga osoba. |
| 834 | IVAN SAKAČ | Ribolov u zaštićenim područjima, Članak 11. | Uvesti NO TAKE zone po Jadranu na određeno vrijeme da se riblji fond oporavi. U Nacionalnim parkovima potpuno zabraniti svaki oblik ribolova. U Parkovima prirode dozvoliti rekreativni i sportski riblov i ukinuti mogućnost da Javne ustanove Parka mogu predstavljati državu u državi diskriminirajući tako građanje raznim pravilnicima izdavanjem nekakvih "posebnih" dozvola jer to je čista diskriminacija. Npr. Park prirode Lastovsko otočje si čak daje za pravo da uvjetuje da osoba može samo fizički u njihovoj Javnoj ustanovi osobno kupiti dozvolu. | Primljeno na znanje | Među pravila i ograničenja propisana Zakonom o morskom ribarstvu koja nije moguće Pravilnikom izmijeniti ili ukinuti ubrajaju se i posebne dozvole u zaštićenim dijelovima prirode i nadležnost za određivanje njihove cijene i prodaju koje su su definirane člankom 28. postojećeg Zakona o morskom ribarstvu. Sva pravila i ograničenja koja se propisuju samim Zakonom ne mogu se izmijeniti odredbama Pravilnika jer je Pravilnik propis nižeg reda. Zakon također daje osnovni okvir o tome koji se elementi i na koji način dalje razrađuju Pravilnikom. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. |
| 835 | IVAN SAKAČ | Dozvole za sportski i rekreacijski ribolov za ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske, izuzev zaštićenih područja, Članak 4. | Zašto podvodna puška ne može spadati u alat rekreacijskog ribolova? Puno ljudi rekreativno lovi podvodnom puškom, a natjecanja ih uopće ne zanimaju. | Primljeno na znanje | Novi Pravilnik donosi se na temelju postojećeg Zakona o morskom ribarstvu koji zadaje osnovni okvir. Sva pravila i ograničenja koja se propisuju samim Zakonom ne mogu se izmijeniti odredbama Pravilnika jer je Pravilnik propis nižeg reda. Slijedom navedenog skrećemo pažnju na članak 31. stavak 1. Zakona o morskom ribarstvu u kojem je propisano da je ribolov podvodnom puškom dozvoljen samo u sportskom ribolovu. |
| 836 | IVAN RUBIDO | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Smatram da je članak 10. (5) ne razumno ograničavajuć za sportske ribolovce. S druge ne poduzima se ništa za očuvanje nevedenih vrsta ako su već ugrožene. Primjerice lovostaj na Zubaca u vrijeme mrijesta i slično. Ulovi u sportskom ribolovu su slučajni i kažnjavati nekog zato što je ulovio 2 zubaca, pagra ili škarpine na dobar dan je apsurdno. Neke od nevedenih vrsta ne mogu ni preživjeti izvlačenje iz dubine, što bi značilo da se poštenog čovjeka stavlja u neugodnu situaciju ako je u istom danu imao sreće i dobio još jednu škarpinu na udicu. Apsolutno smatram da ograničenja moraju postojati, ali moraju biti realna. Sadašnji zakon sasvim dovoljno regulira koliko sportski ribolovci mogu uhvatiti za osobne potrebe. Samo se mora provoditi i strože kažnjavati prelov, ali ovakav zakon neće postići ništa osim da diskriminira poštene ribolovce koje se drže zakona. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 837 | IVAN PLAZINA | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Ovaj članak 7. stavka 4., također potpuni promašaj. Kao inženjer zaštite okoliša i dugogodišnji menadžer na projektima očuvanja prirode i okoliša mogu vam reći da bi ovo trebalo prijaviti ne samo EU komisiji nego i svim udrugama za zaštitu okoliša jer su vam ideje kontradiktorne. Kada cijeli svijet gleda da ide prema očuvanju prirode, mora te flore i faune vi ste se dosjetili da takve stvari treba zabraniti. Molim vas da mi stručna osoba objasni iz kojeg razloga i zašto je donesen ovaj članak. Osobno sam radio na studijama onečišćenja mora te flore i faune i prvo bi trebali napraviti reda među gospodarskim ribarima pa onda ukinuti sve kruzere koji nam dolaze jer većinu otpada koja se nalaze na obalama otoka su ostatci gospodarskih ribara (kante, kašete, konopi i ostale stvari bačene sa njihovih brodova), kruzeri dali znate da jedan kruzer kada pristane na obalu odnosno veže se (govorim o malom sa 5000 ljudi) vam je isto kao da je upaljeno 75000 -80000 auta na jednom mjestu. Pa vas sad pitam dali je pametnije imati električni pogon ili dizelski????? Molim vas da sagledate dobro ove izmjene i dopune jer nije u redu da se ljude odbija od ovakvih hobija jer nije u interesu nikom da ide u krivolov ili da se ne pridržavaju pravila koja su realna. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 838 | IVAN PLAZINA | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Ograničavanjem ribolovaca na jedan komad po vrsti je zaista smješno i molim vas da ukoliko dolazite do ovakvih bisernih ideja prvo zatražite savjet na otvorenim tribinama diljem obale. Ne mogu pisati ovakve pravilnike ljudi koji nemaju veze sa morem i ribolovom, ljudi koji sjede u uredima i more vide samo tijekom ljetnih odmora sigurno nisu stručni za donošenje ovakvih pravilnika. Prepisivanje od drugih zemalja EU je isto kao da pitate AI da vam da odgovor, zato vas molim da ostavite u ovom članku kako je bilo do sad. Gospodarski ribari koji većinom čast iznimkama love u mutnom nitko ne provjerava, ako ih i stigne neka inspekcija sve se brzo dogovore na balkanski način. Najlakše vam je udarati po sportskim i rekreacijskim ribolovcima jer smo mi stoka malog zuba. Ovaj članak treba ostaviti kako je bilo po starom pravilniku bez ikakvih izmjena, jedino možda uvesti neke period lovostaja od 1.6. - 1.10. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 839 | IVAN OLUJIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Ne slažem se s prijedlogom Držite se zakona kao do sad, malo više kontrole po moru i sve je riješeno. Ja sam prošle godine bio 20 puta u ribolovi i nijednom nisam doša u susret s kontrolom. A uredno plaćam dozvolu. Tako nek se službe malo zauzmu na poslu. Nemojte uništavati nešto što traje generacijama u Dalmaciji. Ne mijenjati dosadašnji zakon, ne uvoditi dodatne restrikcije i više cijene. Ako želite puniti proračun krenite provodit trenutne zakone, provodite kontrole, kažnjavajte krivolovce. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 840 | IVAN MIKELA | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Kao čovjek koji je rođen na moru i cijeli život živi na moru i od malih nogu mi je hobi sportski ribolov se apsolutno ne slažem sa ovakvim prijedlogom zakona! Ovaj prijedlog je apsurdan. Stari zakon je dobar 5 kg ribe dnevno i 1 kapitala. Za zaštitu ribe, trebalo bi malo ažurnije vršiti kontrolu ulova i '' no take'' zona. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 841 | IVAN MARTULAŠ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru | Označavanje ribe... jer restorani ne filetiraju ribu, ne prodaju je u brudetu, juhi, rižotu, tjestenini, pašteti... Povećajte kontrole odnosno neka ljudi koji trebaju raditi taj posao zaista taj posao i rade | Primljeno na znanje | Obaveza označavanja ulova jasno je propisana člankom 33. stavkom 1. Zakona o morskom ribarstvu, dok je stavkom 6. istoga članka propisano da se način označavanja propisuje Pravilnikom. |
| 842 | IVAN MARTULAŠ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Naknada za dozvole | Jednodnevna ribolovna karta 20€ a godišnja ribolovna karta 85€. (hej ljudi 86 puta skuplje). Samo da vam dam primjer: po toj logici bi jednodnevna karta ZET-a koštala 115€ obzirom da je godišnja 461€.( u stvarnosti je 3,98€ što je i dalje 3 puta skuplje nego kad se uzme godišnja ako svaki dan putuješ). Cijena vinjete u austriji je 33 puta skuplja, cijena ulaznica za ZOO u ZG je 38puta skuplja, Cijena ulaznica Aquapark Adamovec 26 puta skuplje ako uzimate dnevnu i godišnju…. vi tražite 86 puta više??!! | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 843 | IVAN MARINOVIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Smatram da odredbe iz stavka (3) i (5) Prijedloga pravilnika nisu opravdane te da bi ih trebalo preispitati. (3) Ograničenje duljine plašta lignje na 20 cm za živi mamac predstavlja nepotreban i neopravdan teret za sportske i rekreacijske ribolovce. U pojedinim dijelovima godine iznimno je teško uloviti lignju, a dodatno ograničavanje njezine veličine sužava mogućnosti ribolovaca bez jasnog ekološkog ili gospodarskog opravdanja. Ostaviti ribolovcu izbor u pogledu veličine živog mamca bilo bi razumnije i u skladu s praksom. (5) Kada je riječ o ograničenju dnevnog ulova u broju jedinki, smatram da bi bilo učinkovitije povećati broj nadzora, umjesto uvođenja dodatnih restrikcija. Trenutno važeće ograničenje od 5 kg ribe plus eventualni kapitalni primjerak već je jasno definirano zakonodavnim okvirom i usklađeno s dugogodišnjom ribolovnom tradicijom. Umjesto dodatnih kvantitativnih ograničenja, bilo bi smislenije precizno definirati lovostaje i "no-take" zone za ugrožene vrste, čime bi se postigao bolji balans između očuvanja resursa i prava ribolovaca. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Člankom 13. stavkom 2. trenutnog Pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru propisano je da glavonošci ulovljeni u sportskom i rekreacijskom ribolovu koji se zadržavaju, moraju biti označeni dubokim zarezivanjem glave u predjelu između očiju, osim lignji (Loligo vulgaris) namijenjenih za žive mamce pri čemu duljina plašta lignje namijenjene za živi mamac ne smije biti veća od 20 cm. Iako je ista odredba zadržana i u prijedlogu Pravilnika koji je bio na e-savjetovanju, uzimajući u obzir dostavljene komentare Ministarstvo je spremno korigirati odredbu kako bi se mogućnost korištenja glavonožaca za živi mamac proširila u odnosu na vrstu i na veličinu jedinke. |
| 844 | IVAN MARINOVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Posebne odredbe o prodaji dozvola za ribolov u zaštićenim područjima | Molim da se u odredbe zakona stavi da je kupovina ribolovnih dozvola u zaštićenim područja moguća online i na licu mjesta te da nema diskriminacije da se godišnja dozvola može kupiti samo fizičkim dolaskok kako to radi PP Lastove. Mail koji sam posalo: Obraćam vam se sa zamolbom za izmjenu Odluke o sportskom i rekreacijskom ribolovu u Parku prirode Lastovsko otočje, objavljene na vašoj službenoj stranici, a posebno za uklanjanje točke 2.2. navedene Odluke. https://pp-lastovo.hr/odluka-o-sportskom-i-rekreacijskom-ribolovu-u-parku-prirode-lastovsko-otocje-2/ Smatram da je točka 2.2. diskriminirajuća prema osobama koje ne žive na Lastovu, jer im onemogućava kupnju godišnje ribolovne dozvole ako ne mogu osobno doći na otok unutar predviđenog razdoblja. Ovo ograničenje stavlja u nepovoljan položaj sve one koji nisu stalni stanovnici Lastova, ali žele legalno prakticirati sportski i rekreacijski ribolov u zaštićenom području. Predlažem uklanjanje točke 2.2. iz Odluke kako bi se omogućila jednakopravnost svim zainteresiranim ribolovcima, neovisno o njihovom prebivalištu. Također predlažem da se omogući kupnja dozvole online, putem e-maila kao i dosad, ili putem videopoziva, s obzirom na to da u današnje vrijeme tehnologija omogućuje takve oblike komunikacije. Osobni dolazak na Lastovo nije jednostavan ni jeftin, što dodatno otežava pristup dozvolama za mnoge zainteresirane ribolovce. Molim vas da razmotrite ovu zamolbu i omogućite pravedniji pristup dozvolama za sportski i rekreacijski ribolov. Također vas molim da ovu odluku donesete što prije, s obzirom na to da se bliži kraj ožujka i rok za kupnju dozvola. Zahvaljujem vam na razumijevanju i unaprijed se radujem vašem odgovoru.“ | Primljeno na znanje | U skladu s člankom 29. stavkom 5. Zakona o morskom ribarstvu dozvole za ribolov u zaštićenim područjima prodaje nadležna javna ustanova. |
| 845 | IVAN KUTIJA | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Zabrana korištenja pramčanih elektromotora u sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru, kako se navodi u Prijedlogu pravilnika, iz ekološke i okolišne perspektive djeluje nelogično i kontraproduktivno. Zašto je ta zabrana kontraproduktivna od onoga sto zakonodavac zeli postici? -Pramčani elektromotori omogućuju precizno pozicioniranje broda putem GPS sustava ("spot lock"), čime u potpunosti uklanjaju potrebu za bacanjem sidra. Sidro često oštećuje morsko dno, razara posejdoniju (zaštićenu vrstu), koraljne strukture i druge bentoske organizme, čime dolazi do trajne štete u osjetljivim priobalnim ekosustavima. Korištenje elektromotora je, dakle, znatno ekološki prihvatljivije. -Sidra i konopi dolaze u direktan kontakt s dnom, gdje mogu pokupiti jajašca, spore i fragmente invazivnih algi ili organizama. Kada se brod premješta, ti se organizmi prenose na nova područja, što potencira širenje invazivnih vrsta. Elektromotor, koji se uopće ne spušta do dna, ne predstavlja prijetnju takvim širenjem -Za razliku od klasičnih motora (benzinskih ili dizelskih), pramčani elektromotori su iznimno tihi, ne uzrokuju buku koja smeta morskoj fauni i ne ispuštaju nikakve emisije u more. Njihovo korištenje predstavlja najčišći oblik pogona u morskom okolišu, dok bi njihova zabrana poticala korištenje manje ekološki prihvatljivih metoda. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 846 | IVAN KULAŠ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani, Kao sportski/podvodni ribolovac apeliram na nekoliko stavki: Jedna od bitinijih stavki, je sama zaštita podvodnih ribolovaca. U nijednom pravilniku ne postoji udaljenost plovila od bove podvodnog ribolovca, ronioca i plivača. Ovim putem molim da u pravilnik uvedete minimalnu udaljenost(100[m]) plovila prilikom prolaska pored bove koja označava područje ronjenja ili plivanja. Ograničenje brzine plovidbe svim plovilima u jadranskom moru na max 40 čvorova na udaljenosti 300m od obale. Unutar pojasa od 300m max brzina plovidbe do 10 čvorova uz prilagodbu brzine ovisno o plovidbi uz plaže, luke i ostale plovne puteve. Uvođenje "No Take" iliti Ribolovne zone sa maximalno ograničenim ribarenjem. Zone odredite sami. Dopuštanje ulova tune u sportskom/rekreaciskom ribolovu, količinu i starost tune odredite prema važećem pravilniku za ulov tune van reproducijske faze. Zabranu korištenja elektroničkog ispisa strukture dna u obavljanju bilo kakvog ribolova. Na ovaj način dajemo šansu ribi i očuvanju morskih organizama za buduće generacije. Ako ćemo popularnim (SI-om_side imaging) ili projekcijom površine strukture dna, znati di se nalazi svaki balkon/kamen sa škrpinom, kirnjom, zubacima i ostalom ribom koja u trenutku hranjenja hlapljivo udara po svemu ponuđenom, neće ostati ništa. Neki će reći pa ne grize svaki dan, ja vas pitam, koliko je zubaca krunaša, zubaca vulgaris, škrpina itd. ulovljeno na tim istim pozicija prije dok nije postojala "tehnologija za lov"? Riba se lovila kroz predaje pošti/pozicija, danas se sav čar ribolova izgubio elektronskim lovom. Vjerojatno negodujete jer sam ovo napisao ali zapitajte se da li te sretniji kad sami nađete poštu, pukom srećom ili upalite sonder, skenirate dno pa bacite jig, zoku..kaburu, zaronite ili što već i zvadite 2/3gofa, šampjere, zubace i ostalo jer znate po strukturi dna da se tu riba zadržava. Sam dokaz je itekako vidljiv, ima puno manje ribe i kao što je rekao nedavno jedan ribolovac u svom podkastu, dođe dvije/tri jače ekipe uništi poštu koja se oporavlja sljedećih N godina. Moramo čuvati more. Osvrta na propisane količine ulova i jedinke,, klasična restrikcija u sprezi sa lobijem/lobistom profesionalnih ribara koji žele maknuti bilo kojeg uljeza iz "njihovog mora", jer oni žive od toga. I ja živim i jedem od te ribe koja je prirodni resurs a ne nečije osobno dobro. Lp. | Primljeno na znanje | Sigurnosni aspekti plovidbe, uključujući i ronjenje nisu u nadležnosti ovog Ministarstva. Ribolov tune u rekreacijskom ribolovu je definiran člankom 32. stavcima 2. i 4. Zakona o morskom ribarstvu. Ribolov tune u sportskom ribolovu je definiran člankom 32. stavkom 3. Zakona o morskom ribarstvu. Hvala na podršci za uvođenje dodatnih zona bez ribolova. Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. |
| 847 | IVAN KOVAČ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Kao osoba koja je službena i određuje neka interna pravila već godinama u svom ribolovnom društvu prepoznajem odma prepoznajem problem u ovom članku zakona. Problem je taj što jednostavno s nekim alatima vi ne možete odrediti koja riba i koliko riba će "ugristi" udicu. Što bi značilo da svakim puštanjem udica u more postoji šansa da ribolovac bude u prekršaju. Pogotovo za neke vrste riba koje stradavaju sa dizanjem sa većih dubine te ih nema smisla vratiti u more. Ukratko ovim člankom se pravi od ljudi lopove. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 848 | IVAN KOVAČ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | članak 7. 4. članak je nejasan. Ako se odnosi na korištenje pramčanog elektromotora smatram kako je taj prijedlog apsurdan jer je to jedna od rijetkih tehnologija koja apsolutno ni na koji način ne šteti ni prirodi ni ribljem fondu. Čak naprotiv sa pilotnim sidrenjem sa elektromotorom ne moramo bacati sidro koje oštećuje dno mora te na taj način ne uništavamo prirodna staništa. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 849 | IVAN KOŠUTA | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Poštovani, smatram da novi prijedlog zakona nije dobar iz više razloga: - Dozvole- dizanje cijena dozvola dodatno opterećuje ionako opterećen buđet ribolovaca/prosječnog građana RH, a sredstva od tih istih dozvola se ne koriste u prave svrhe, tj. za što se uopće koriste osim za punjenje proračuna? Trebalo bi se ugledati na zemlje iz okruženja npr. Italiju koja ima daleko veći broj stanovnika a samim time i ribolovaca, gdje je dovoljno registrirati se u za to predviđenim institucijama te se na taj način dobiva dozvola koja je besplatna. - Nova ograničenja u količini ulova- Smatram da je postojeći pravilnik sasvim u redu sa dozvoljenih 5kg plus jedan primjerak, te ako se isto kontrolira problema bi bilo manje. Ograničavanjem broja primjeraka po vrsti se neće postići ništa osim ogorčenja ribolovaca te posljedično namjernog kršenja pravilnika kojeg ljudi ne smatraju pravednim. Također, nemoguće je znati što će zagristi na udicu, te ako je ribolovac već ulovio jednu ribu od vrste, to bi značilo da mora završiti s ribolovom za taj dan kako se ne bi doveo u rizik da krši zakon, ili ako nastavi s ribolovom i ulovi opet istu vrstu ribe ali veći primjerak, morat će onaj prvi primjerak, vjerojatno već uginuli ili oštećen od promjene tlaka prilikom dizanja iz dubine baciti u more, samo kako ne bi imao problema sa zakonom, što nema smisla. Sportski ribolovci ionako imaju relativno malo izlazaka, mahom vikendom ako vrijeme dozvoli, te na taj način vrlo malo mogu utjecati na riblji fond jer mnogi od tih izlazaka rezultiraju vrlo slabim ili nikakvih ulovom. Jednom od X puta nek se dogodi dobar dan i ribolovac ulovi npr. 2 zubaca ili 2 škarpine, odmah je kriminalac, a nitko ne vidi onih 5-10 ili koliko izlazaka gdje nije donio kući ništa, a opet je potrošio i gorivo i opremu i štošta, od čega dobar dio putem poreza, trošarina i PDV-a ide u državnu blagajnu. Onaj tko je do sada kršio zakon, to će nastaviti i dalje, neovisno što piše u pravilniku, dok će pošteni sportski ribolovci koji su u velikoj većini biti pod pritiskom prestrogog pravilnika. - Prijava i evidencija ulova- Na more u ribolov idemo radi zabave i opuštanja te kako bi svojoj obitelji ulovili koju ribu za pojesti koju si inače, s obzirom na cijene na tržištu, vjerojatno mnogi ne bi mogli priuštiti. Ne želim se, tijekom ili nakon ribolova, bavit nepotrebnom administracijom koja je sama sebi svrha,. Čvrsto sam protiv toga te tražim da se isto izbaci iz pravilnika. Uzmite u obzir i da je dobar dio ribolovaca starije životne dobi te nisu baš vješti s korištenjem mobitela, kako bi oni trebali odraditi prijavu ulova? Cilj promjena pravilnika je čista represija prema sportskim ribolovcima, maltretiranje večine radi postupaka manjine, a nikako zaštita mora. Očigledano je lobiranje određenih interesnih skupina, bez ikakve znanstvene podloge. Treba uvesti lovostaje za određene riblje vrste za SVE vrste ribolova kako bi se riba zaštitila barem tijekom perioda mrijesta. Zatim treba uvesti No take zone po uzoru na ostale zemlje Mediterana, a kod nas po uzoru na zonu zabrane ribolova u Jabučkoj kotlini koja je u relativno kratkom vremenu dala odlične rezultate. Treba uvesti i više kontrola na terenu, a ne pooštravati već ionako stroge zakone koji ostaju mrtvo slovo na papiru ako se isto ne provodi i kontrolira. | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Uspostava sustava prikupljanja podataka je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba. Podaci o ribolovu doprinose boljem razumijevanju utjecaja na resurse i predstavljaju jedan od najvažnijih izvora informacija za donošenje odgovarajućih mjera upravljanja. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno uz početno prijelazno razdoblje tijekom kojeg će se prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Postepenim uvođenjem obaveze elektroničke prijave ulova osigurat će se odgoda primjene za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) do 2030. godine, dok će za ostale kategorije dozvola, ova obaveza stupiti na snagu ranije. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Odredbe članka 14. prijedloga Pravilnika ne sprječavaju da nositelju dozvole prilikom vođenja evidencije pomaže druga osoba. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava kontrole i nadzora kako samostalnom odgovornošću tako i doprinosom putem sustava prijave. Ovdje posebno ističemo kako su u suzbijanju nelegalnog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova građani koristan i vrijedan izvor informacija te skrećemo pažnju da je za prijavitelje ilegalnih radnji osigurana potpuna anonimnost, a mogućnost takve prijave osigurana je putem web stranice Uprave ribarstva (https://ribarstvo.mps.hr/default.aspx?id=87). Prijavitelj prilikom prijave sumnje na nelegalnu radnju sam odabire želi li ostaviti svoje kontakt podatke radi mogućnosti povratnog kontaktiranja ili želi ostati u potpunosti anoniman, u kom slučaju niti ribarska inspekcija ne zna tko je osoba koja je izvršila prijavu. Brojne uspješne akcije temeljile su se upravo na tom principu te potičemo sve građane da se uključe i daju doprinos ako imaju spoznaje o tome tko, kada i gdje obavlja nelegalnu aktivnost. |
| 850 | IVAN KARLO VRANIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Dosadašnja odredba vezano za dopuštenu količinu ulova je bila sasvim odgovarajuća. Umjesto ovog prijedloga bi se trebale definirati zone zabranjene za uzimanje ulova i štiti ribu u mrijestu. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. |
| 851 | IVAN KARLO VRANIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Naknada za dozvole | Postojeća naknada je i više nego dovoljna. | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 852 | IVAN GRGURIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Stavak 4, operiran mi je kuk, polu invalid sam, te ne mogu baratao sidrom, na koji način ja štetim sa svojim pramčanim motorom? More mi je jedino što imam, ako to zabranite bacit ću se sa tim sidrom na dno jadrana! | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 853 | IVAN GRGIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Poštovani, Predlažem da se pod 8. Godišnja dozvola za maloljetne osobe i Hrvatske ratne vojne invalide (HRVI) dodaju i osobe s invaliditetom. Naime, osobe sa invaliditetom su u ovom slučaju zakinute i plaćaju punu cijenu godišnje dozvole, a inače se teži tome da se prava osoba s invaliditetom izjednače neovisno o uzroku njegovog nastanka prema UN-ovoj Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom. | Primljeno na znanje | Izjednačavanje prava u kontekstu šire populacije kako predlažete predstavlja kompleksan zahvat koji se razmatra za buduće razdoblje, no trenutno ne postoje preduvjeti za uvođenje takve promjene. |
| 854 | IVAN GARBIN | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Nije li bilo bolje revidirati minimalne mjere i lovostaje nego ova ogranicenja. Lubin od 25cm i orada ili ovcica od 20cm su sramota a ne minimalna mjera, usmjerite snagu na konkretne i provedive stvari! hvala! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje lovostaja i dodatnih minimalnih veličina. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. |
| 855 | IVAN GARBIN | Prijava ulova, Članak 14. | Ovo je neprovedivo i besmisleno, slazem se sa vecinom komentara da ovo nema nikakvog razloga postojati, pa 90% dnevnih/visednevhnih dozvola prodajem ljudima sa tunjom i plovkom koji zele uhvatiti 2 glavoca i sparica sa djetetom, sa tunjicom od 2 eura, Zelim vidjeti strucnjaka koji ce reci da je legitimno od takvih ljudi traziti instaliranje aplikacije i pisanje ednevnika, pa takvom ocu ili djetetu treba dati nagradu sto ne visi na mobitelu i provodi vrijeme u prirodi. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. |
| 856 | IVAN GARBIN | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Zar mislite da krivolovcima puno znaci ogranicenje na 1 zubatac ili 2 hobotnice? pa to su ljudi kojima nije strano imati i 50kg takvih organizama, krivolovcima je sasvim svejedno da li ga granicili na 5kg ili 1kom, SASVIM SVEJEDNO! Ali zato ce starac sa 2 pagra u kanti biti kriminalac, pa to je cisti bezobrazluk protiv naroda, pojacajte kontrole! uzmite barke krivolovcima koji devastiraju podmorje! nocni ronioci, ribolovci u nacionalnim parkovima, ilegalne mreze, ilegalne mjere! Uvedite lovostaje za odredjene vrste! A ne deda sa 2 pagra! | Primljeno na znanje | Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava kontrole i nadzora kako samostalnom odgovornošću tako i doprinosom putem sustava prijave. Ovdje posebno ističemo kako su u suzbijanju nelegalnog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova građani koristan i vrijedan izvor informacija te skrećemo pažnju da je za prijavitelje ilegalnih radnji osigurana potpuna anonimnost, a mogućnost takve prijave osigurana je putem web stranice Uprave ribarstva (https://ribarstvo.mps.hr/default.aspx?id=87). Prijavitelj prilikom prijave sumnje na nelegalnu radnju sam odabire želi li ostaviti svoje kontakt podatke radi mogućnosti povratnog kontaktiranja ili želi ostati u potpunosti anoniman, u kom slučaju niti ribarska inspekcija ne zna tko je osoba koja je izvršila prijavu. Brojne uspješne akcije temeljile su se upravo na tom principu te potičemo sve građane da se uključe i daju doprinos ako imaju spoznaje o tome tko, kada i gdje obavlja nelegalnu aktivnost. |
| 857 | IVAN GARBIN | Naknada za dozvole, Članak 5. | Ove restrikcije i obaveze uz ovo poskupljenje mogu doprinjeti jedino smanjenju prodanih dozvola, pa krivolovci ionako ne rade dozvole i u prekrsaju su i sa sadasnjim zakonima. Nema veze dirati sportase za nesto sto rade ljudi koji sa sportom nemaju dodira i kojima nece nista znaciti niti je znacilo do sada. UZAS | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 858 | IVAN GADŽE | Posebne odredbe kod lova na veliku ribu, Članak 9. | Napisati popis velike ribe s dimenzijama(masa i dužina ribe) | Nije prihvaćen | Zakon o morskom ribarstvu člankom 28. stavkom 1. točkom e) podtočkom 2. jasno navodi da se posebna dozvola odnosi na alat za veliku ribu, a ne na vrste. |
| 859 | IVAN GADŽE | Posebne odredbe za ribolov podvodnom puškom, Članak 8. | Zabraniti noćni podvodni ribolov uz upotrebu ronilačke lampe | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu. Prijedlog ćemo dodatno razmotriti. |
| 860 | IVAN GADŽE | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Stavak 7 je nejasan. Njime naročito nesmiju biti obuhvaćeni GPS-om navođeni elektromotori koji služe kao sidra i kao pogon za plov. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 861 | IVAN GADŽE | Naknada za dozvole, Članak 5. | Cijena godišnje dozvole za sportski ribolov za punoljetne osobe bi trebala iznositi 50€ ili manje Mlađi od 18 godina, stariji od 65 godina i invalidi s četvrtim i petim stupnjem invaliditeta moraju biti oslobođeni od plaćanja godišnjih dozvola za sportski i rekreacijski ribolov. Umirovljenici do 65 godine plaćaju isto kao i punoljetne osobe do 65 godina. Dnevna dozvola za sporstki i rekreacijski 40€ Višednevne dozvole ukinuti Posebna godišnja dozvola za veliku ribu za sporstki ribolov trebal bi iznositi 50€ Posebna jednodnevna dozvola za veliku ribu za sporstki ribolov trebala bi iznositi 30 Posebne višednevne dozvole za veliku ribu za sporstki ribolov trebalo bi ukinuti Osobama koje nemaju hrvatsko državljanstvo zabraniti lov velike ribe. Omogućiti im lov velike ribe samo kroz čarter uz unaprijed definirane kvote. U pravilniku navesti da nadležno ministarstvo ima obvezu na početku svake godine objaviti koliko je sredstava prikupljeno u prethodnoj godini i koliko će od tih novaca u tekućoj godini biti utrošeno na čišćenje i poribljavanje mora (koje tvrtke su u tome sudjelovale i koja se riba poribljavala) | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. Poribljavanje trenutno nije obuhvaćeno Zakonom o morskom ribarstvu. |
| 862 | IVAN GADŽE | Dozvole za sportski i rekreacijski ribolov za ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske, izuzev zaštićenih područja, Članak 4. | Godišnja dozvola mora vrijediti godinu dana od datuma kupnje. Ukinuti mogućnost kupnje godišnjih dozvola za osobe koje nisu državljani Republike Hrvatske. | Nije prihvaćen | Skrećemo pažnju da se novi Pravilnik donosi na temelju postojećeg Zakona o morskom ribarstvu koji zadaje osnovni okvir. Sva pravila i ograničenja koja se propisuju samim Zakonom ne mogu se izmijeniti odredbama Pravilnika jer je Pravilnik propis nižeg reda. Slijedom navedenog skrećemo pažnju na članak 28. stavak 1. točke a) i b) Zakona o morskom ribarstvu u kojem je propisano da se godišnje dozvole izdaju za kalendarsku godinu. Zakon o morskom ribarstvu ne predviđa ograničenja u smislu državljanstva niti prebivališta vezano uz pravo na kupnju dozvole. Pravo na kupnju godišnje dozvole za sportski i rekreacijski ribolov imaju svi građani EU jer bi suprotno predstavljalo diskriminaciju na temelju državljanstva i bilo protivno članku 18. Ugovora o funkcioniranju EU. |
| 863 | IVAN GADŽE | Pojmovi, Članak 3. | U pravilniku nisu navedene ribe koje spadaju pod velike ribe kao i minimalno dopuštene dimenzije (dužina i masa) tih riba koje nisu navedene. Potpuno maknuti kriterij nosivost pribora jer se i sa slabijim priborom može loviti velika riba, ako pretpostavimo koja bi to mogla biti, kao što se s jačim priborom može loviti ne(velika) riba. | Nije prihvaćen | Zakon o morskom ribarstvu člankom 28. stavkom 1. točkom e) podtočkom 2. jasno navodi da se posebna dozvola odnosi na alat za veliku ribu, a ne na vrste. Zakon o morskom ribarstvu člankom 30. stavkom 3. propisuje da se pravilnikom određuju karakteristike alata. Uzimajući ovo u obzir, u kontekstu okvira zadanog Zakonom o morskom ribarstvu, Pravilnikom je jedino moguće propisati karakteristike alata za koji je potrebna posebna dozvola, za što je u suradnji sa strukom odabran kriterij nosivosti role odnosno štapa kao objektivan i provjerljiv. Iako je razvoj udičarskih alata u značajnoj mjeri napredovao pa na tržištu postoje i alati manje deklarirane nosivosti koji su u mogućnosti uloviti velike primjerke ribe, i dalje smatramo da je granica nosivosti kojom se određuje ovaj tip alata od 30 lb prikladna. |
| 864 | IVAN ČULINOVIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Prijedlog povećanja cijena dnevnih, višednevnih i godišnjih dozvola totalno je promašen prijedlog ovog Pravilnika i motivira osobe da uopće ne kupuju dozvole – pogotovo veliki broj turista tijekom sezone koji žele obavljati ribolov i koji uopće nisu upoznati s minimalnim mjerama dozvoljenog ulova riba. Ministarstvo neka usporedi iznose istovjetnih dozvola s drugim državama u Europskoj uniji. Dodatno, zbog činjenice da je u svakom segmentu života građana Republike Hrvatske došlo do povećanja cijena u proteklih nekoliko godina, ne mora i Ministarstvo velikodušno prihvatiti istu praksu. Također, legitimno je postaviti i pitanje je li cilj ovog cjelokupnog prijedloga pravilnika samo puko ograničavanje prava sportskih i rekreacijskih ribolovaca i povećanje cijena dozvola te jesu li tvorci prijedloga uopće imali na umu ekologiju, brigu o ribljem fondu i podmorju. | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 865 | IVAN ČULINOVIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Prijedlog o dnevnoj elektroničkoj evidenciji ulova za sportske i rekreacijske ribolovce potrebno je u potpunosti ukloniti. Ovom se dodatnom obavezom opterećuje i ono malo vremena koje su sportski i rekreacijski ribolovci uspjeli izdvojiti za uživanje i odmor na moru i u ribolovu. Većina navedenih ribolovaca ima mogućnost svega samo jednom tjedno izaći u ribolov. Rezervirana financijska sredstva za uređivanje i proširenje mobilne/web aplikacije mudrije bi bilo usmjeriti u sredstva za omogućivanje učestalijeg i boljeg nadzora nad provođenjem postojećeg Pravilnika. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. Vremenski odmak za provedbu obaveze prijave ulova predložen je kako bi ribolovcima pružio priliku da se u potpunosti posvete ribolovu, a uz razumnu odgodu da unesu (preciznije) podatke o ulovu i uz eventualnu pomoć za one kojima je ista potrebna. |
| 866 | IVAN ČULINOVIĆ | Ribolov u zaštićenim područjima, Članak 11. | Potrebno je u potpunosti zabraniti svaki oblik ribolova na područjima nacionalnih parkova jer su takva područja zbog svoje posebnosti s razlogom zaštićena određenim mjerama te uživaju jedinstven status. | Primljeno na znanje | Člankom 7. stavkom 3. Zakona o morskom ribarstvu propisano je da dodatna ograničenja u obavljanju ribolova može propisati ministar nadležan poslove zaštite prirode, uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za ribarstvo. |
| 867 | IVAN ČULINOVIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Ukloniti stavak 3 i 5 članka 10. Dosadašnje ograničenje dnevnog ulova je bolje od trenutačno predloženog. Fokus treba biti na minimalnim mjerama, uvođenju lovostaja za određene vrste tijekom mrijesta te propisivanju zona u kojima će biti proglašen zabranjen ribolov na nekoliko godina zbog oporavka ribljeg fonda na tom području. Ovim stavkama neće se doprinijeti oporavku ribljeg fonda. Također, fokus ne treba biti na uređivanju predmetnog pravilnika svakih nekoliko godina, već na dosljednom i sustavnom provođenju istog te nadzoru nadležnih tijela. | Primljeno na znanje | Člankom 13. stavkom 2. trenutnog Pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru propisano je da glavonošci ulovljeni u sportskom i rekreacijskom ribolovu koji se zadržavaju, moraju biti označeni dubokim zarezivanjem glave u predjelu između očiju, osim lignji (Loligo vulgaris) namijenjenih za žive mamce pri čemu duljina plašta lignje namijenjene za živi mamac ne smije biti veća od 20 cm. Iako je ista odredba zadržana i u prijedlogu Pravilnika koji je bio na e-savjetovanju, uzimajući u obzir dostavljene komentare Ministarstvo je spremno korigirati odredbu kako bi se mogućnost korištenja glavonožaca za živi mamac proširila u odnosu na vrstu i na veličinu jedinke. Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 868 | IVAN ČOVIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Totalna glupost je ograničavanje broja komada ulovljene ribe zbog nemogucnosti utjecaja na ono što se lovi kao i cinjenice da dobar dio ribe u tom lovu ispliva mrtav na povrsinu. Recimo imamo situciju gdje osoba ulovi recimo zubaca od 2kg na parangal, i nastavi dizati parangal i ulovi i zubaca od 4 kg. Zar bi onda tog od 2 kg trebao baciti, pogotovo kad zubatac polumrtav ispliva na povrsinu? Treba uvesti povecane kontrole, ostaviti postojeci 5kg + kapitalac, uvesti no take zone dkoro u svalom vecem kanalu koje treba kontrolirati | Primljeno na znanje | Ovim se Pravilnikom između ostalog želi postići unaprjeđenje ribolovnih praksi koje će doprinijeti smanjenju ribolovne smrtnosti pojedinih vrsta riba i drugih morskih organizama. Doprinos pojedinca i osvještavanje vlastite uloge u odnosu na promjene u stanju ribolovnih resursa ključno je za postizanje boljeg stanja okoliša. |
| 869 | IVAN BUDIMIR | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Ograničenja ulova na 1 jedinku će dovesti do kontra efekta, dosadašnje stanje je bolje rješenje. Ako je zakon i ostavio mogućnost dodatnog ograničavanja zašto se poteže za istim. Limit od 5 kg je većini ribolovaca i više nego dovoljan, ali opet u slučaju rijetko dočekanog boljeg ulova ostavlja dovoljno sigurnosti da ne izađu iz okvira propisa, jer nitko neće potrošiti nekoliko sati da bi došao na poziciju uloviti jednu ribu, pokupiti se i zaputiti na par sati putovanje kući. Bolje je da provodite kontrole gospodarskog ribolova, onoga kojemu vi plaćate poticaje, jeftinije gorivo... | Nije prihvaćen | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 870 | IVAN BUDIMIR | Naknada za dozvole, Članak 5. | Koje vam je objašnjenje za dizanje cijena, što je to u moru poskupjelo? Zašto se ne provode postojeći propisi. Zadnjih 5 godina (po 50tak odlazaka godišnje) nisam susreo nikakvu kontrolu na moru. Pošaljite ljude na teren, neka hvataju krivolovce, pišu kazne i na taj način vam donesu očito željeni prihod. | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 871 | IVAN BLAŠKOVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Ovaj prijedlog pravilnika je potpuna glupost. Umijesto da se štiti more, samo ćete napraviti veliki broj krivolovaca koji to zapravo nisu, dok profesionalni ribari bacaju na lopate krepane nedorasle ribe u more. Što da ja radim s 2-3 mačke ako se ulove na parangal ili, nedaj Bože, da slučajno ulovim 2 zubaca koja krepaju na parangalu? Po ovom pravilniku sam automatski u prekršaju dok koćari pometu sve živo i neživo sa dna i onda 50% ulova je nedoraslo što krepano bacaju u more. Dakle jedino ako je cilj ovog pravilnika stvoriti hrpetinu krivolovaca i kažnjavati ljude što su ulovili 2 ribe onda čestitam, pravilnik je odličan. Ako je cilj zaštita mora i ribljeg fonda, onda ga maknite i nemojte se više sramotit. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 872 | IVAN BANOVAC | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani, na krivi način se obračunavate s problemom krivolova, prodaje ribe i smanjena ribljeg fonda. Velikoj večini sportskih i rekreativnih ribolovaca je to isključivo hobi, jednom dijelu je pomoč u prehrani obitelji a najmanjem djelu dodatna zarada. Uvedite drakonske kazne za restorane i sl koji otkupljuju tu ribu i za pojedince što ju prodaju pa se neće nitko usuditi otkupiti ili prodati. Zabrane pomočnih gps elektromotora ili pomoćne opreme da nisu žalosne bile bi smješne te kao takve ne postoje nigdje u svijetu. Ovaj pravilnik vodi iz ionako loše pozicije sportsko-rekreativnog ribolova u još goru. Predlažem bolje lovostaje, uvođenje no take zona koje ce se mijenjati svakih par godina, a baviti se gps sidrima,, libražom pribora, brojem udica i sl. je samo zlonamjera koja ne rješava stvarni problem. Lp. Ivan Banovac | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 873 | IGOR ŽOKALJ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Ako se poštuje minimalna duljina, već sa maksimalno dva gofa ili dvi kirnje si ispunio dnevnu kvotu od 5kg. Dakle postojeći pravilnik je dovoljno ograničavajući. Treba osigurati njegovu provedbu, a ne pisati novi koji će se u praksi provoditi kao i stari. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 874 | IGOR ŽOKALJ | Prijava ulova, Članak 14. | Teško provedivo, stoga i nepotrebno. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. |
| 875 | IGOR ŽOKALJ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Ograničavanje broja jedinki je besmisleno, riba izvučena iz dubine ima vrlo male šanse za preživljavanje. Postojeće rješenje je bolje od predloženog. Treba osigurati provođenje postojećih propisa a ne izmišljati nove koji će (ne)provoditi kao i stari. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 876 | IGOR ŽOKALJ | Ribolovni alati, njihova količina i karakteristike, Članak 6. | Predložena ograničenja snage umjetne rasvjete su besmislena. Sama usporedba LED reflektora snage 30 W i žarulje s žarnom niti od 100 W ukazuje na to predlagatelj nema osnovna znanja o tematici. Treba ograničiti jakost izvora svjetlosti. | Primljeno na znanje | Pravilnikom je moguće propisati karakteristike umjetne rasvjete koje su provjerljive. |
| 877 | IGOR VITANOVIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Rekreacijski i sportski ribolov prestaje biti rekreacija ako ga se uvjetuje administracijom. 5kg + 1 komad limita je dovoljna kontrola ulova. Cijeli članak nema smisla u očuvanju ribljeg fonda. Podatke o količini ulova u RH se može dobiti na puno jednostavniji način: slučajnim odabirom relevantnog broja sportskih ribolovaca i evidencijom količine ulova u kontroliranom razdoblju. Razlika između vašeg i mog prijedloga je u promilima. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. Svrha aplikacije mRecFish je prikupljanje osnovnih podataka o ribolovnim aktivnostima i ulovu sportskih i rekreacijskih ribolovaca na razini cijelog Jadrana. Ti podaci omogućit će bolje razumijevanje ukupne ribolovne aktivnosti, sezonalnosti i ciljanih vrsta u sportskom i rekreacijskom ribolovu, što je nužno za znanstvenu procjenu utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na stanje morskih bioloških resursa. |
| 878 | IGOR VITANOVIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Bolja opcija je 5kg+1komad. Pa šta stvarno mislite da je logično da sportski ribolovac pored sebe ima ove tablice i da nakon 1 škrpinice od 20 dekagrama ide kući??? | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 879 | IGOR VITANOVIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Stavak 4 ovoga članka je nerazuman. Ako ste mislili na pogon alata za izvlačenje mreža/parangala, to bi i shvatio ali zabrani hidraulični i električni pogon plovila za udičarenje, TO MI JE NERAZUMNO. Pa sve više se koriste električni pogoni, posebno na malim plovilima... Ne vidim smisao članka. Ako se misli na električno GPS sidro, to mi je još nelogičnije jer klasično sidro sigurno pravi više štete na podmorju nego električno. Stavak 8 izmjeniti. Pojasniti proceduru javljanja i kontakt NADLEŽNOG NACIONALNOG TIJELA. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 880 | IGOR VITANOVIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Zbog čega poskupljenje? Inflacija nije niti približno tolika (niti će biti). Ovako ćete dovesti do toga da će se dozvole kupovati rijeđe (dakle, lov bez dozvole) što će ukupni iznos od naplate dozvola u stvari sniziti. Sjetite se samo prije destek (ili malo više) godina jednog eklatantnog primjera: uveden je dodatni porez na luksuz na brodove. Rezultat: propast malih brodograditelja diljem države zbog suzdržavanja od kupnje polovila - posljedično se u državnu kasu ulilo puno manje novaca nego prije. Pa nadam se da nije cilj kupnje dozvola ubiranje novaca, već bi cilj trebao biti uređenje sportskog ribolova. Plaćati dozvole DA, ali podizati ovako cijene NE jer to ne služi svrsi. | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 881 | IGOR VITANOVIĆ | Dozvole za sportski i rekreacijski ribolov za ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske, izuzev zaštićenih područja, Članak 4. | Godišnja dozvola mora vrijediti godinu dana, od datuma kupnje sljedećih 12 mjeseci. Ako dozvola vrijedi do 31.12. tekuće godine onda treba ukinuti rko kupnje (do 1.3.). Ukinuti kupnju godišnjih dozvola za strance. | Nije prihvaćen | Razdoblje izdavanja godišnjih dozvola i razdoblje važenja godišnjih dozvola definirani su člankom 28. stavkom 1.točkama a) i b) i člankom 29. stavkom 2. Zakona o morskom ribarstvu. Zakon o morskom ribarstvu ne predviđa ograničenja u smislu državljanstva niti prebivališta vezano uz pravo na kupnju dozvole. Pravo na kupnju godišnje dozvole za sportski i rekreacijski ribolov imaju svi građani EU jer bi suprotno predstavljalo diskriminaciju na temelju državljanstva i bilo protivno članku 18. Ugovora o funkcioniranju EU. |
| 882 | IGOR SKELIN | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | U prvom redu molio bi imena i prezimena radne skupine za donošenje novog pravilnika . Nakon objave istog , imenom i prezimenom , potkrijepiti svaku predloženu stavku za novi pravilnik - koji su benefiti za očuvanje mora i životinjskih organizama u njemu , koja je svrha unošenja promjena i koji su nedostaci starog pravilnika u odnosu na novi pravilnik. Trebalo bi organizirati javne tribine sa nosiocima ovog pravilnika i neka se javno očituju o promjenama koje predlažu. | Prihvaćen | U izradi nacrta prijedloga Pravilnika sudjelovalo je Povjerenstvo osnovano Odlukom ministra (Klasa: 011-01/24-01/50 i Urbroj: 525-12/718-24-10) od 28. studenog 2024. godine u kojemu su sudjelovali predstavnici dionika i predstavnici znanstvene zajednice, a komentari članova uzeti su u obzir i uklopljeni u konačan nacrt prijedloga u mjeri u kojoj je to bilo moguće, posebno uzimajući u obzir ograničenja koja su zadana Zakonom o morskom ribarstvu, a koja se Pravilnikom ne mogu mijenjati. Prijedlog Pravilnika je stavljen na e-savjetovanje na 30 dana kako bi se tekst dao na uvid široj zainteresiranoj javnosti i prikupili dodatni komentari. Pravilnik je na portal e-savjetovanja stavljen 24. ožujka te je isti dan o tome objavljena informacija na web stranici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Uz tekst prijedloga Pravilnika su 14. travnja 2025. na portalu e-savjetovanja pridruženi i Odluka o osnivanju i imenovanju Povjerenstva za izradu Prijedloga pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu te Standardni obrazac sadržaja dokumenta za savjetovanje s opisom i pojašnjenjima kao i poveznicom na znanstvene studije. |
| 883 | IGOR MAZIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Brisati Čl. 7. st. 4. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 884 | IGOR MAZIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Na mojoj barci, jedini porivni pogon je elektromehanički (Haswing protuar 3.0, 12V) koji se napaja iz akumulatora i solarnog panela. Zabrana rekreacijskog ribolova za barke koje imaju elektromehanički porivni pogon??? | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 885 | IGOR MAZIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | U potpunosti odbaciti Čl. 10. Stari pravilnik koji ograničava dnevni ulov na 5kg + kapitalna riba ne treba mijenjati. | Nije prihvaćen | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 886 | IGOR MAZIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Ograničenje ulova po komadu je potpuna besmislica koja nikako ne može doprinijeti očuvanju ribljeg fonda. Kančenica (bulentin) je neselektivni alat. Ako je npr. ulovljena škrpina, nemoguće je dozvati ostale vrste, a otjerati već ulovljenu vrstu (škrpinu). Većini navedenih riba ulovljenih bulentinom napuše se riblji mjehur i one se više ne mogu vratiti. Što bi ribolovac u tom slučaju trebao napraviti? Baciti prethodno ulovljenu, a zadržati novo ulovljenu (ako je novo ulovljena veća)!? Ili obrnuto!? | Nije prihvaćen | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 887 | IGOR MAZIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Naknada za dozvole | Najveći dio novčanih sredstva (Čl. 20.) prikupljenih od ribolovnih dozvola kako u sportskom i rekreacijskom tako i u gospodarskom ribolovu bi trebalo utrošiti na obnovu ribljeg fonda (znanstvena istraživanja, uzgoj mlađi za poribljavanje, izgradnja umjetnih brakova npr. potapanjem starih brodova, potapanje betonskih ježeva koji će onemogućiti kočarenje u zaštićenim zonama...i sl.). Dakle, ako se nešto plaća, onda oni koji to plaćaju moraju imati i koristi od toga (obogaćivanje ribljeg fonda). Povećanje cijena dozvola za cca. 75%, gdje 85% iznosa ide u Državni proračun je neosnovano. i neopravdano. | Primljeno na znanje | Raspodjela sredstava koja potječu od dozvola za sportski i rekreacijski ribolov propisuje se Pravilnikom o sportskom i rekreacijskom ribolovu, na temelju članka 13. stavka 6. Zakona o morskom ribarstvu. Što se tiče dijela sredstava koja se zadržavaju u Državnom proračunu, ona se koriste u skladu s člankom 13. stavkom 3. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 888 | IGOR MAZIĆ | Posebne odredbe o prodaji dozvola za rekreacijski ribolov , Članak 20. | Najveći dio novčanih sredstva (Čl. 20.) prikupljenih od ribolovnih dozvola kako u sportskom i rekreacijskom tako i u gospodarskom ribolovu bi trebalo utrošiti na obnovu ribljeg fonda (znanstvena istraživanja, uzgoj mlađi za poribljavanje, izgradnja umjetnih brakova npr. potapanjem starih brodova, potapanje betonskih ježeva koji će onemogućiti kočarenje u zaštićenim zonama...i sl.). Dakle, ako se nešto plaća, onda oni koji to plaćaju moraju imati i koristi od toga (obogaćivanje ribljeg fonda). Povećanje cijena dozvola za cca. 75%, gdje 85% iznosa ide u Državni proračun je neosnovano. i neopravdano. | Primljeno na znanje | Raspodjela sredstava koja potječu od dozvola za sportski i rekreacijski ribolov propisuje se Pravilnikom o sportskom i rekreacijskom ribolovu, na temelju članka 13. stavka 6. Zakona o morskom ribarstvu. Što se tiče dijela sredstava koja se zadržavaju u Državnom proračunu, ona se koriste u skladu s člankom 13. stavkom 3. Zakona o morskom ribarstvu. Poribljavanje trenutno nije obuhvaćeno Zakonom o morskom ribarstvu. |
| 889 | IGOR KIZEM | Naknada za dozvole, Članak 5. | Koji je razlog postavljanje roka za kupnju godišnje dozvole do 01.03. Dozvolu treba biti moguće kupiti cijelu godinu na način da traje godinu dana znači do istog dana kupnje sljedeće godine. Na taj način je vrijednost dobivenog jednaka plaćenom. Ukoliko to ne prihvatite onda uvedite da se godišnja može kupiti cijelu godinu na način da se naplati cijena proporcionalno preostalom broju dana u godini. Znači cijena dozvole podijeljena sa 365 puta preostali broj dana u godini. Mislim da je opcija u kojoj godišnja dozvola vrijedi godinu dana a ne za tekuću godinu ipak najbolja i najjednostavnija | Nije prihvaćen | Novi Pravilnik donosi se na temelju postojećeg Zakona o morskom ribarstvu koji zadaje osnovni okvir. Sva pravila i ograničenja koja se propisuju samim Zakonom ne mogu se izmijeniti odredbama Pravilnika jer je Pravilnik propis nižeg reda. Zakon također daje okvir o tome koji se elementi i na koji način dalje razrađuju Pravilnikom. Slijedom navedenog skrećemo pažnju da su razdoblje izdavanja godišnjih dozvola i razdoblje važenja godišnjih dozvola definirani člankom 28. stavkom 1.točkama a) i b) i člankom 29. stavkom 2. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 890 | IGOR KIZEM | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Brine vas plasman ribe ulovljene na rekreacijske i sportske dozvole, u restorane i to mislite riješiti rezanjem repova i ograničavanjem veličine i količine ulova. PREDLAŽEM DA ŠALJETE INSPEKCIJE U RESTORANE I UGOST. OBJEKTE I TRAŽITE SPECIFIKACIJE (RAČUNE) PRODANIH RIBLJIH PROIZVODA I ONDA IH USPOREDITE SA ULAZNIM FAKTURAMA ISTIH I SVE ĆE VAM ODMA BITI JASNO. To je djelotvorno i provedivo a rezanje repova i sl. je smiješno. | Primljeno na znanje | Ribarstvo je izuzetno zahtjevan sektor za kontrolu i nadzor. No unatoč ograničenim kapacitetima i mogućnostima, Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. |
| 891 | IGOR JEVREMOVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Teško je uopće krenuti komentirati nebuloze. Veća kontrola koja prati postojeći zakon će sve riješiti. Neka se plaćaju kontrolori iz kazni. A ovo sve jednostavno prekrižite i bavite se pametnijim stvarima. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 892 | IGOR JAJAC | Posebne odredbe o prodaji dozvola za ribolov u zaštićenim područjima, Članak 22. | Zabraniti sve vrste ribolova u zaštićenim zonama bez obzira na vrstu dozvole pa tako i profesionalcima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 893 | IGOR JAJAC | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Prijava ulova | Ne provedivo na udaljenim terenima koji nisu pokriveni signalom | Primljeno na znanje | Aplikacija mRecFish u funkcijama ima dva načina rada: "online" i "offline", kako bi bilo moguće korištenje na lokacijama sa slabim signalom ili bez internetske pokrivenosti. Također, sukladno članku 14. stavku 6. predloženog Pravilnika, evidencija ulova u aplikaciju unosi se najkasnije 24 sata nakon završetka ribolova. |
| 894 | IGOR JAJAC | Ribolov u zaštićenim područjima, Članak 11. | Obavezno zabraniti sve vrste ribolova u nacionalnim parkovima, bez obzira na vrstu dozvole pa čak i profesionalcima. Veće kontrole na moru. Povećanje kazni . | Primljeno na znanje | Člankom 7. stavkom 3. Zakona o morskom ribarstvu propisano je da dodatna ograničenja u obavljanju ribolova može propisati ministar nadležan poslove zaštite prirode, uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za ribarstvo. |
| 895 | IGOR JAJAC | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Ovo nema nikakvog smisla.Čista represija. Ako se uzme u obzir da bi trebalo čuvati riblji fond i kontrolirati prelov, s ovim se ništa neće riješiti. Riba će se nastaviti izlovljavati. Krivolovci će tući po svome, a mi, koji iz čiste ljubavi i gušta izlazimo na more desetak puta u godini, ćemo platit represijom. Zahtjevam da se krene u pravcu veće kontrole na moru. Povečanje novčanih kazni. I pod obavezno odrediti zone zabrane ribolova ( no take zone ) po cijelom Jadranu. Postojeći zakon 5kg plus trofejni primjerak je više nego dovoljan. | Primljeno na znanje | Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Svjesni da postoji potreba postizanja snažnijeg odvraćajućeg efekta sankcija, ovo pitanje kao i daljnje osnaživanje sustava praćenja, kontrole i nadzora će se dublje razmatrati prilikom revizije zakonskog okvira. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova. |
| 896 | IGOR JAJAC | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Pod stavkom 4 obavezno objasniti o čemu se radi. O kojoj vrsti opreme jer ovako se ostavlja "sivi" prostor za manipulaciju vlasti na terenu. Isto tako mi nije jasno kakvog utjercaja to ima na išta na moru osim represije. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 897 | IGOR JAJAC | Naknada za dozvole, Članak 5. | unutar Europske unije imali smo i.. do sada najskuplje dozvole za sportski i rekreacijski ribolov. Ovakva poskupljenja, pogotovo u ovom postotku, su čista diskriminacija građana niže platežne moći, ali i opčenito za svih krajnje bezobrazan čin. | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 898 | IGOR JAJAC | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Smatram da je ovaj novi prijedlog pravilnika pucanj u prazno. Vrši se represija nad nama sportašima i rekreativcima. Pod obavezno pojačati kontrole na moru svih aktera u ribarstvu. Povečati novčane kazne i ono najvažnije, uvesti tzv. "no take" zone ili van ga zone zabrane ribolova. I to da budu stalne ne privremene. Pustite struku da vam radi pravilnike. Imate u državnoj službi Institut za oceanografiju i ribarstvo. | Primljeno na znanje | Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava te pozdravljamo odgovorno ponašanje svakog pojedinca.Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. Svjesni da postoji potreba postizanja snažnijeg odvraćajućeg efekta sankcija, ovo pitanje kao i daljnje osnaživanje sustava praćenja, kontrole i nadzora će se dublje razmatrati prilikom revizije zakonskog okvira. |
| 899 | IGOR DUŠA | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Poštovani, bavim se panulom na živu lignju već 35 godina. ako uhvatim jednog Zubaca npr. na Žirju, a živim u Splitu, znači za doći do Žirja kupio sam 100 litara goriva, led, nočario za uhvatit lignje i uložio znatna sredstva samo za doći do "POŠTE" neisplativo je ostati samo jedan dan s obzirom na uloženo. tu su mještani već u prednosti što su u blizini ribolovnih pozicija te smatram diskriminacijom sve nas ribolovce-vikendaše koji za uhvatiti neku trofejnu ribu trebamo prevaliti preko 100 NM. I ja tako uhvatim jednog Zubaca, nadjenem drugu živu lignju, ali trebam dobro paziti da ne uhvatim još jednog Zubaca pa na lignji koja je išla u more flomasterom napišem ovo je samo za gofa, jer je jedan zubatac već u brodu, a planiram ostati do Nedjelje navečer. Pitanje je šta sa ova dva preostala dva dana, jer se u Ponedjeljak vraćam na posao, sa jednom ili nijednom ribom za svoju obitelj. Smatram da ako je nešto dobro da to ne treba mijenjati, pa tako i ovaj novi pravilnik o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru. Pobornik sam toga da se nedorasli primjerci i to samo u slučaju da prežive vrate nazad u more. Napominjem da je ovaj prijedlog totalna diskriminacija sportskog ribolova. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 900 | IGOR DUŠA | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Obrazloženje – Primjedba na odredbu: Stavak 4. - "Prilikom ribolova udičarskim alatima bez obzira na vrstu dozvole, zabranjeno je koristiti elektromehanički ili hidraulični pogon." Predložena odredba nije zakonita, nije utemeljena na znanstvenim činjenicama i predstavlja oblik diskriminacije prema starijim osobama i osobama s invaliditetom. Osim toga, zabrana elektromehaničkih pomagala može imati i negativan učinak na zaštitu okoliša, čime je dodatno problematična. Zašto mi koji smo još u radnom odnosu a HRVI smo nastradali u domovinskom ratu i uz ogromno odricanje i pomoć kod kupnje MINNKOTE nećemo moći koristiti elektromehanički pogon koji je ekološki u doba elektrifikacije neosporivo ekološki prihvatljiviji, nego oranjem sidrom po posedoniji koja prikuplja ugljik iz atmosfere i pretvara ga u kisik koji je u doba globalnog zatopljena neophodan jer nema nikakvih nečistoća. Ovu stavku treba u potpunosti ukinuti, jer je očito pogodovanje profesionalcima koji imaju veće brodove i prisvajaju naše more kao svoje. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 901 | IGOR DUŠA | Pojmovi, Članak 3. | Za kupljenu godišnju dozvolu za rekreacijski ribolov, a odnosi se na lov velike ribe odnosno Plavoperajne Tune u svim zemljama EU dozvoljeno je zadržati godišnje jedan primjerak za vlastitu potrošnju. Zašto to u Hrvatskoj ne vrijedi??? | Primljeno na znanje | Zakon o morskom ribarstvu člankom 28. stavkom 1. točkom e) podtočkom 2. jasno navodi da se posebna dozvola odnosi na alat za veliku ribu, a ne na vrste. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 902 | IGOR DUŠA | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Stavka 4 ovog članka je besmislena i treba je u potpunosti izbrisati! Potrebno je poticati, a ne zabranjivati upotrebu elektromotora koji nimalo ne zagađuju more i podmorja pogotovo danas u vrijeme elektrifikacije koja djeluje na ukupni eko sustav. Umjesto toga se vraćamo u prošlost i upotrebu sidra koje "ore" dno te uništava posedoniju koja prikuplja ogromne količine ugljika iz atmosfere i pretvara je u kisik što je našem planetu neophodno. Umjesto da se za pozicioniranje plovila koristi "Minnkota" - Kako da stariji i fizički slabiji ribolovci ručno izvuku sidro sa 50 i više metara ako im je električno pomagalo zabranjeno !? Kao HRVI stradalnik domovinskog rata od granate i PTSP-a nama more djeluje kao nijedna druga terapija. Mi ne možemo na živu lignju napisati npr. ovo je samo za gofa itd. koće su te koje uništavaju podmorje i sva živa bića koje su naše more izabrale za stanište. na svim pozicijama se nalaze stalno mreže stajačice koje se samo pregledaju sa jednog kraja , a ostatak ponovno ide nazad u more. Nema više zakona po kojem je mreža svako jutro u 8.00 sati trebala biti izvađena iz mora. Već 45 godina uredno podmirujem sve svoje obveze što se tiče sportskih godišnjih dozvola. gdje su novci i kako su raspoređeni uplatom u državni proračun. Koliko smo odricanja zajedno sa obitelji imali oko kupnje takve opreme. Mi kao radni djelatnici osuđeni smo na vikend ribolov. imao bi još puno argumenata za napisati, ali Vas molim ne ukidajte nam jedinu radost koju imamo nakon domovinskog rata, s poštovanjem, Igor Duša | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. Raspodjela sredstava koja potječu od dozvola za sportski i rekreacijski ribolov propisuje se Pravilnikom o sportskom i rekreacijskom ribolovu, na temelju članka 13. stavka 6. Zakona o morskom ribarstvu. Što se tiče dijela sredstava koja se zadržavaju u Državnom proračunu, ona se koriste u skladu s člankom 13. stavkom 3. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 903 | IGOR DUŠA | Opće odredbe , Članak 1. | Kao Hrvatski ratni vojni invalid ( stradavanje od granate i sa PTSP-om ) gledam u čudu prijedlog u navedenom naslovu, a radi se o članku 7. stavak 4. U doba elektrifikacije zabranjujete upotrebu pramčanog električnog pogonskog uređaja (MINNKOTA) nama kojima ne možemo podignuti sidro prilikom i ovog jadnog ograničenja u ribolovu, iako svi dobro znamo koliko smo se odricali za kupiti navedeni uređaj kako bi smo olakšali sebi i proveli određeno vrijeme na moru jer pogotovo povoljno utječe na naš cjelokupni oporavak od PTSP-a. po Vašemu je očito da je bolje sidrom orat po dnu i uništavat posedoniju koja skuplja neograničene količine ugljika iz atmosfere nego zaštititi eko sustav. Svi mi sportski ribolovci redovito plaćamo sve dažbine, dozvole sa PDV-om, te tako na taj način obogaćujemo Državni Proračun. Ne trebam niti napominjati da preko 45 godina redovito punim Državnu blagajnu kupnjom ribolovne dozvole. molim Vas za razumijevanje i nemam ništa protiv postojećeg zakona o sportskom ribolovu. Koće koje oru po dnu i uništavaju mlađ i sve organizme koje naše more smatraju staništem, stalne mreže koje su u moru 24 sata neprekidno čine neograničenu štetu , jer su na pozicijama koje bi svi trebali koristiti i kao nekad trebale bi svaki dan do 8 sati ujutro biti izvađene iz mora, a ne samo pregledane, uzete ribe iz mreže i ne vade ih uopće iz mora, nego ih samo pregledaju od početka do kraja bez izvlačenja iz mora. Sve države u svijetu, kako na moru tako i na rijekama koriste pramčani električni pogonski sustav. U cijelom svijetu uz odgovarajuću dozvolu dozvoljeno je zadržavanje barem jedne plavoperajne tune. imao bi puno toga još za napisati, ali zašto mijenjati postojeći zakon koji je relativno dobar uz veće kontrole u svim segmentima. s poštovanjem, Igor Duša | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 904 | IGOR ANĐELIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Uvjeren sam da prijedlog novog zakona ne dooprinosi očuvanju ribljeg fonda. Smatram da bi se morale uvesti odabrane " no take zone", lovostaj na sve vrste i bolje provođenje postojećeg zakona. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. |
| 905 | HRVOJE VOLAREVIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Opet loše pojašnjeno i nelogično pravilo. Znači mogu uloviti jednog zubatca i nastavit loviti dok neulovim drugu vrstu ribe . Pri tome ako ulovim još kojega zubatca i ozljeđenoga vratim ga u more i on krepa . Mislim da je je staro pravilo puno bolje i lakše za kontrolirat , ali u tome i je problem jer da se kontroliralo i sankcioniralo one koji su ga kršili nebi sad ode rapravljali . Sporstki sam ribolovac 10 godina i do sad me nikad nije kontrolirao od ribarskih inspektora o količini ulova i ostalog. Trebalo bi pojačati kontrole a ne donositi neka nova pravila koja se opet neće kontrolirati a sportski ribolovci koji su i prije bili ispravni će ispaštatit, a krivolovci će opet raditi isto jer kontrola je slaba. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 906 | HRVOJE VOLAREVIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | (4) Prilikom ribolova udičarskim alatima bez obzira na vrstu dozvole, zabranjeno je koristiti elektromehanički ili hidraulični pogon. Ovo bi trebalo pojasniti , o čemu se tu radi. A ko se radi o pomoćnim motorima za panulavanje, ili el morotima koji sidre brod mislim da je potpuno krivo to zabranjivati . Napokon smo dočekali da nemoramo potezati sidro i slomiti leđa dizajući ga. A još kad zapne pa ostane na dnu , samo više zagađuju mora. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 907 | HRVOJE VOLAREVIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Poskupljenje dozvole je samo još jedan teret na građane koji žele aktivan i zdrav život.. Najbolje da ostanemo kući , drogiramo se i pijemo i gledamo ribu na televiziji. | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 908 | HRVOJE SVIRČIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Moje mišljenje a i velike većine sportskih ribara u mom okruženju da je postojeći zakon od 5kg +kapitalac i više nego ok. Samo zakon treba provodit a ako mislimo dodatno zaštitit onda jedino no take zone imaju smisla. Većina sporskih ribara koji izađu na zubatce obićno se doma vrate bez ulova onda jedan dan uhvate 2 komada i odu doma. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 909 | HRVOJE RUDEŠ | Naknada za dozvole, Članak 5. | čemu poskupljivanje dozvola, posebice za sportski ribolov? niti bilo što poduzimate po pitanju očuvanja mora (do najčešće dobrovoljno rade ronilačka društva i to potpuno volonterski), niti vršite poribljavanje, eventualno se neki loše održavani kavez raspadne pa riba pobjegne. Sve drue države EU imaju jeftinije sportske dozvole (a i gospodarski nameti su manji), samo vi uporno inzistirate na poskupljenjima. Nemate vi toliko djelatnika u nadzoru koliko će se pojaviti krivolovaca, mislim da ovime prilično nazadujete. | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 910 | HRVOJE GEŽIN | Pojmovi, Članak 3. | Poštovani, već sam o navedenome pisao Ministarstvu u nekoliko navrata, ali nažalost komunikacija je prestala u smjeru Ministarstva prema meni. Vezano za ribolov tune, u trenutnom pravilniku se (očito) svjesno zanemaruje i diskriminira ljude bez plovila, jer bez plovila se nije moguće prijaviti za kvotu. Navedeno je vrlo diskriminirajuće i djeluje kao da zakon pogoduje određenim interesnim skupinama a običnog čovjeka zanemaruje. Tuna se uredno lovi sa obale, svugdje, u Hrvatskoj i izvan i predstavlja svojevrsni ribolovni doživljaj najvišeg ranga. Zašto to u Hrvatskoj nije omogućeno zakonom nego ostavlja ribolovce u "ilegali"? Jel to samo zato što država nema kapaciteta, znanja ili volje smisliti način kako bi kontrolirala eventualne ulove tune sa obale? Smatram da bi se to moglo puno bolje "urediti". Iako je pravilnik kakav je, zašto ne postoji volje promijeniti ovakav očito manjkavi pravilnik? Što vas sprečava omogućiti izdavanje dozvole za ulov npr. jedne tune godišnje, isključivo sa obale i isključivo za fizičke osobe (sa ili bez hrvatskog državljanstva) i da je isto npr. uključeno u dozvolu za lov velike ribe? Ili je bolje ovakvo odnošenje prema ribolovcima koje nemaju plovilo, ostavljajući ih u ilegali, a državu ostaviti bez dodatnih uplata u državni proračun? Koji je benefit "ilegale"? A koji je benfit da se to omogući? U naprednijim državama, ali i onim nazadnijim je ovo omogućeno, čak u našem susjedstvu. Tune ima dovoljno, neke informacije sa terena govore da je ima i "previše". Što nas konkretno sprečava da konačno evoluiramo sa pravilnikom po tom pitanju? | Primljeno na znanje | Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. Rekreacijski ribolovnih trofejnih primjeraka tune je uređen posebnim propisom. |
| 911 | HRVOJE BULJAT | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Postojeći pravilnik je dobar samo bolja kontrola istog. Postojeći pravilnik od 5+ kila i jedna kapitalna riba je bolje rješenje. Dobro odabrana "no take" zona . Lovostaj na ugrožene vrste. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava te pozdravljamo odgovorno ponašanje svakog pojedinca. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). |
| 912 | HRVOJE BAGARIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Čitajući komentare, kopiram komentar s kojim se slažem u potpunosti. "smatram da prijedlog novog Zakona o sportskom ribolovu nije dobar, posebice u dijelu koji se odnosi na ograničenja ulova pojedinih vrsta i primjeraka. Umjesto dodatnih administrativnih prepreka i strožih ograničenja za sportske ribolovce, smatram da bi prioritet trebao biti na strožoj kontroli na moru, provođenju važećih zakona te uvođenju što većeg broja no-take zona koje su ključne za očuvanje ribljeg fonda. Također predlažem da se razmotri uvođenje sezonskih lovostaja za sve riblje vrste u trajanju od barem mjesec dana, što bi dugoročno pomoglo obnovi mora. Nova papirologija i dodatni zahtjevi koji dolaze s ovim prijedlogom zakona su pretjerani i nepotrebno kompliciraju ono malo slobodnog vremena koje sportski ribolovci imaju. Mnogi od nas izlaze na more tek nekoliko puta godišnje i prelaze desetke milja kako bi došli do dobrih pozicija, a prema ovom prijedlogu – nakon ulova jedne kvalitetne ribe – bili bismo prisiljeni vratiti se kući. To je nelogično i demotivirajuće." | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje lovostaja. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. |
| 913 | GORDON SVALINA | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Uopce nema smisla novi pravilnik. I dalje ce oninkoji su bili u krivolovu nastavit po svome a oni koji su postovali pravilnik ce bit ograniceni doslovno odbaceni od mora i sportskog ribolova. Da su kontrole bolje i da se kontrole provode po restoranima i na moru nebi do ovoga doslo | Primljeno na znanje | Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava te pozdravljamo odgovorno ponašanje svakog pojedinca. |
| 914 | GORDANA ERIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Na što se točno odnosi članak 4.? Na alate ili motore? Ukoliko se odnosi na zabranu korištenja pramčanih elektromotora u rekreacijskom ribolovu, prijedlog je nerazuman. Što se točno time želi postići? Veću potrebu za bacanjem sidra i time moguće razaranje morskog dna? Oštećivanje raznih zaštićenih vrsta? Osim toga električni motori nemaju emisiju štetnih plinova, ne zagađuju okoliš i koriste se u cijelom svijetu. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 915 | GORDAN VESELICA | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Člankom 10. stavak 5. pogoduje profesionalnim i drugim ribolovcima koji se ili profesionalno ili poluprofesionalno bave ribolovom. Pogledajte samo kakva se riba iz koće stavlja u promet na našim ribarnicama. Postojeća odredba 5 kg i jedan kapitalac sasvim je dovoljna. Umjesto da se bavite restrikcijama za športske ribolovce bilo bi bolje da se pozabavite povećanjem ribljeg fonda na način da izgradite umjetne brakove gdje bi se riba mogla mrijestiti bez opasnosti od koća i ostalih. Ako uistinu želite zaštiti ribu iz čl.10 stavka 5. onda uvedite lovostaj za navedene vrste. Koćarima zabranite upotrebu alata koji uništavaju morsko dno poput rampona, gdje neke koće u jadranu vuku i po 5 komada istovremeno. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 916 | GORDAN MIRKOVIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Zbog čega poskupljenje? Inflacija nije niti približno tolika (niti će biti). Ovako ćete dovesti do toga da će se dozvole kupovati rijeđe (dakle, lov bez dozvole) što će ukupni iznos od naplate dozvola u stvari sniziti. Sjetite se samo prije destek (ili malo više) godina jednog eklatantnog primjera: uveden je dodatni porez na luksuz na brodove. Rezultat: propast malih brodograditelja diljem države zbog suzdržavanja od kupnje polovila - posljedično se u državnu kasu ulilo puno manje novaca nego prije. Malo treba mućnuti glavom dalje od osnovne operacije množenja! | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 917 | GORDAN MIRKOVIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Katastrofa! Ograničavati ulov pojedine vrste ribe na po jedan komad dnevno! Dosadašnje ograničenje od 5kg + jedna trofejna riba je bila puno logičnija i provedivija. I što sada, ako ulovim prvo jednog zubaca minimalne dozvoljene veličine, pakiraj se i kući! I za to se povisuju cijene dozvola! Povećati kontrole i ostaviti dosadašnji propis. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 918 | GORDAN MIRKOVIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Obavezno brisati odredbe o vođenju evidencije za rekreativne i sportske ribolovce! Da li predlagatelji zakona znaju zbog čega se ljudi bave sportskim ili rekreacijskim ribolovom? Sigurno ne zato da vode neke evidencije nego kao način "ispušnog" ventila i uživanja u prirodi. Ovo sve više liči na potpuno ubijanje želje za rekreativnim/sportskim ribolovom! | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. |
| 919 | GORDAN MIRKOVIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Stavak 4) Prilikom ribolova udičarskim alatima bez obzira na vrstu dozvole, zabranjeno je koristiti elektromehanički ili hidraulični pogon. Potpuno je nejasno što točno znači "udičarski alat" s obzirom da se prije, u Članku 4, stavak 5 navode vrsta dozvoljenih alata u sportskom i rekreacijskom ribolovu, a nigdje se ne definira "udičarski alat". Da li je to odmet, kančenica, povlačni povraz (panula) ...? Svi ti imaju udice pa ovako ispada da se ne smije koristiti pogon niti za panulu (jer ima udice, zar ne?). Ako se tu misli samo na odmet ili kančenicu, a ne i panulu, a što ako je plovilo opremljeno elektromotorm kao glavnim pogonskim sredstvom? Po ovome ispada da nije dozvoljeno vući panulu na elektromotor ??? Malo preciznije ovo razraditi, molim. Ako se sve skupa (iako je vrlo neprecizno napisano) odnosi samo na pogonske uređaje koji automatski održavaju zadanu poziciju (GPS), to je opet loše - zar je bolje bacati sidro i "rovati" po dnu? Nevjerojatno! | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 920 | GORAN RADOŠIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | U članku nije jasno definirano o kakvom se to elektromehaničkom pogonu radi? Ako se radi o elektromehaničkom pogonu za sidrenje na mjestu putem GPS-a (tzv.Minnkoti), onda kao dugogodišnji sportski ribolovac mogu reći da to nema nikakvog smisla jer postoji veliki broj nas koji imamo taj uređaj i sa njime se sidrimo, te nam predstavlja značajan element u sportskom ribolovu. Također, za uređaj sam uložio značajna sredstva koja ne bih ulagao da sam znao kako se isti zabranjuje, a time zakonodavac pokušava zabraniti nešto za što je jučer uredno naplatio PDV, a danas je zabranjeno. Nadalje, ti uređaji služe ne samo za sidrenje već i za ribolov u kretanju (panulu) pa bi ovakvom zabranom policija i carina dobili dodatnu ovlast da subjektivno mogu procijeniti stojim li ja na mjestu i lovim ribu ili se krećem brzinom od 2kt i "vučem" li panulu... Prijedlog ove zabrane smatram nerazmjernim i neopravdanim, jer elektromehanički motori koji se koriste za sidrenje i panulu ne predstavljaju prijetnju ribljim fondovima. S obzirom na to da je korištenje ovakvih uređaja u mnogim državama standard, smatram da bi njegova zabrana kod nas bila korak unazad. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 921 | GORAN RADOŠIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Poštovani, Ograničavanje ulova na broj jedinki predstavlja katastrofalnu pogrešku koja pokazuje potpuno nerazumijevanje sportskog ribolova, kao i truda i vremena koji se ulažu u isti. Prvo, često se događa da danima ne ulovimo niti jednu ribu, a drugo, ponekad provodimo po 3-4 dana na moru, bez povratka kući, pa se postavlja pitanje: prema ovoj uredbi, trebali bismo se vratiti čim ulovimo prvu ribu? Osim toga, nikada ne možemo predvidjeti koja će nam se riba zakačiti. Prema novim pravilima, ako ulovimo Zubaca od 2 kg, trebali bismo "ciljati" tako da ne ulovimo više niti jednog Zubaca, a još apsurdnije, ako ulovimo većeg, što bi onda trebali učiniti? Baciti ovog prvog u more, već krepanog? Ovakav pristup sigurno neće pomoći očuvanju ribljeg fonda. Također, što ako sam na brodu 3-4 dana? Kako bih mogao dokazati da sam svaki dan ulovio samo jednog Zubaca, a ne da sam drugog dana ulovio 3 komada? Mnogi od nas (uključujući mene) nemaju kuću na moru, već nam je brod kuća, pa kako bismo označavali ribu, po datumu? Ovaj članak je potpuno promašen i nepromišljen. Dosadašnje ograničenje od 5 kg ribe, uz kapitalca, više je nego dovoljno i u potpunosti se uklapa u "normalni" režim sportskih ribolovaca, jer rijetko tko s takvim ulovom dolazi kući. Umjesto novih restrikcija, bilo bi mnogo korisnije pojačati kontrole i suzbijati ilegalni ribolov, poput bacanja kilometara mreža. Duboko sam uvjeren da je ovo ograničavanje broja jedinki presedan u svijetu, i da takva praksa ne postoji nigdje, te se nadam da neće postati praksa ni kod nas. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 922 | GORAN MURTIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Pravilnik o pojedinačnom ulovu ribe koji ograničava broj jedinki je besmislen te ga se ne smije uvesti. Nije moguće svim ribolovnim alatima odrediti količinu vrste ribe koja ce se na njega uhvatiti i većina te ribe je do izvlačenja na površinu vec mrtva. Dosadašnje ograničenje na ulov od 5 kilograma plus trofejna riba je sam po sebi dostatan i održiv i ne bi ga trebalo mijenjati. | Nije prihvaćen | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 923 | GORAN MURTIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Pod povlaštenu odn nižu cijenu ribolovne dozvole trenutno spadaju samo invalidi domovinskog rata. Smatram da je diskriminirajuće te da u istu kategoriju treba uvrstiti sve osobe sa invaliditetom, to nebi bio veliki broj ljudi, a djelovalo bi pozitivno na psihičko stanje ljudi sa ograničenim sposobnostima u bilo kakvom pogledu. Takoder u istu povlaštenu kategoriju bi trebalo uvrstiti i ljude slabijeg imovinskog stanja, odnosno ljude koji primaju socijalnu pomoč. | Primljeno na znanje | Izjednačavanje prava u kontekstu šire populacije invalida kako predlažete predstavlja kompleksan zahvat koji se razmatra za buduće razdoblje, no trenutno ne postoje preduvjeti za uvođenje takve promjene. |
| 924 | GORAN GRGIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Odma u glavu; 'problem' onih profesionalaca koji kao konkurenciju vide onih nekoliko sportskih lovaca koji su sposobni uloviti toliko ribe da opskrbljuju nekoliko restorana na Jadranu neće se riješiti dodatnim ograničavanjem ulova, rezanjem repova ili drugim primitivnim prijedlozima tipa zabranom električnog sidra. I da se ovo sve uvede, oni koji su dizali na jig 20 zubaca ili sampjera će i dalje to raditi dokle god nema kontrole istoga. Noć i boce isto tako (bili u prekršaju prije, bit će i sada-njima se ništa ne mijenja). Problem prelova i stavljanja u prodaju (što je stvarni razlog ovih nebuloznih prijedloga) se rješava isključivo kontrolama i prijavama pa tu izvolite i stiskati. Ali krenimo redom; električno sidro umjesto zabrane treba stimulirati budući da isto za razliku od klasičnoga ne uništava dno, ne zapinje, ne radi smeće ako zapne, ne plaši ribu, sigurnosno je najbolje rijesenje za podvodne ribolovce u smislu zastite od drugih brodova... koji je razlog za zabranu el. sidra zna samo stručnjak koji je pisao ovaj prijedlog pa bi bilo lijepo da nas prosvjetli i objasni. Ograničavanje ulova na 1 primjerak zubaca, skarpine, sampjera... je smiješan budući da se isti zna ostvariti u prvih 15min lova, a da se ne dosegne ni petina kvote od 5kg plus kapitalac. Osobno se bavim podvodnim ribolovom barem 25g i tokom pola godine mi je ciljani lov broj jedan zubatac. Iz iskustva mogu reci da se dobar dio lovnih dana iskljucivo ta riba uz sarga jedino i moze uloviti buduci da je u toplim mjesecima kaval i kirnja u lovostaju.Prekid lova nakon jednog ulovljenog zubaca je represija i cista zabrana sportskog lova i ništa drugo budući da mjesečno imam u prosjeku 4 lovna dana (ovo je vjerojatno i prosjek svih podvodnjaka u hr). Ograničavanje nekih drugih vrsta na 1 ulovljen primjerak tipa sampjer mi iz pogleda nekog udicara izgleda još gore... zanimljivo je da se ne ogranicavaju ulovi brancina, sarga ili kirnje koji su više prorijedeni nego baš onog ulova koji spada u jigerski. Također je zanimljivo da je u ograničenje ušao zubatac kojeg su profesionalni ribari u zadarskom arhipelagu (a i drugdje) godinama izlovljavali potegacama (u mrijestu!!!) sasvim legalno da bi se sada na povećalo gledalo tko će uhvatiti više od jednoga u danu. Dakle gospodo, ako vam je do zubaca (kojeg ima na svakoj punti) uvedite zabranu, a ako vam je do jigera i lampaša uvedite kontrole i prijavljujte iste... ostavite mene na miru jer nisam kriminalac ako dnevno ulovim 3 zubaca unutar kvote na 30m nakon što sam za to trenirao cijelu zimu. Evidencija ulova nema nekog smisla ako nema kontrole jer u nju mogu upisati što hoću. Ja ju podržavam onda kada se pronade alat da ona bude i istinita, ali zbog ovoga što sam napisao neće tako skoro biti. Dakle, gubitak vremena. Osobno cu platiti dozvolu i pet puta vise jer to mogu, a moze i onaj koji proda 20 zubaca (znaci opet nema smisla). Prijedlogom poskupljenja udarit ce se po onima koji najmanje imaju. Ako bas fali novca u kasi onda umjesto poskupljenja dozvola treba razmišljati o poskupljenju dozvola za strance. Stavljati penzionera sa Suska i nekoga iz eu tko je došao zbog razonode na Jadran u isti koš i nije baš lijepo. Da skratim; što bi rekao tetak iz večernje škole "batina, batina i samo batina!" ,ali za onoga tko je pisao ovaj prijedlog pravilnika. Imate lijepo 'no take zone', lovostaje, kontrole na moru, inspekcije, a vi spasavate Jadran i ribare sa ograničavanjem ulova sportskih ribolovaca na 1 ribu od vrste?! Daj me nemoj ... Ili možda nadzori, inspekcije i 'no take zone' ne pašu onima koji su ovaj prijedlog pisali? | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 925 | GORAN FERARA | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Opće odredbe | Ne slažem se s predloženim tekstom pravilnika jer smo već ograničeni sa 5 kg jer nije svrsishodno već ulovljenu polumrtvu ribu bacati u more, a što je predviđeno ovom novom pravilniku s jednom ulovljenom ribom svake vrste. Pravilnik kao da je pisala osoba koja nikada u svojem životu nije bila na moru. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 926 | GORAN BABIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Toliko je nelogičnosti i apsurda sadržano u ovom prijedlogu pravilnika da uopće neznam što bih komentirao. Znam samo da na bilo koji način moramo reagirati svi kojih se ovaj pravilnik tiče. Dok čitam ove prijedloge i razmišljam o njima dođe mi samo da plačem ali zaista. Nemogu ni zamisliti da bi se tako nešto moglo dogoditi u RH gdje se tradicija poštuje i ističe kao temeljna ljudska vrijednost. Od kada je ribolov i život uz more i sa morem prestao biti tradicija u Republici Hrvatskoj? Zar samo mi rekrativni i sportski ribolovci to primjecujemo? | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 927 | GORAN ABRAMOVIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Točka četiri je u potpunosti suluda. Dakle pramčanim motorima se čuva okoliš, morskog dno a zagađenja uopće nema za razliku od benzinskih ili diesel motora. Ovo je povratak u kamenom doba i pogodovanje nekoj drugoj strani. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 928 | GORAN ABRAMOVIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | U potpunosti nekorektno. Količina ribe se treba ograničiti u kilogramima a ne komadima. Također količina ribe treba biti barem dva komada. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 929 | GOJMIR JURAN | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Kolicinu ulovljene ribe u sportskom ribolovu ostaviti istu, 5kg kao dosada, ali uz bolje kontrole ulova. Uvesti lovostaj na skoro sve vrste ribe u odredenim vremenskim razdobljima da bi se obnovio riblji fond. Zabraniti plivaricama i kocaricama lov u kanalima izmedu otoka,poluotoka i kopna bar 2 do 5 godina, a ostaviti slobodan ribolov na otvorenome Jadranu. Ne izdavati strancima, dozvole nego njima dozvoliti samo da smiju ici u ribolov, Small game ili Big game samo uz pratnju HR ribolovca, tj. da se mozu unajmiti "dan ribolova", zbog bolje kontrole ulova. Te uvesti tombole za dozvole,po USA sistemu, na odredene trofejne ribe npr. tune,iglune i slicno, i s tim novcem ulagati i odrzavati riblji fond. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. Pravo na kupnju dozvole za sportski i rekreacijski ribolov imaju svi građani EU jer bi suprotno predstavljalo diskriminaciju na temelju državljanstva i bilo protivno članku 18. Ugovora o funkcioniranju EU. |
| 930 | GABRIJEL MARINKOVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Opće odredbe | pomno odabrane" no take zone" bolje provođenje postojećeg zakona lovostaji na sve vrste bolja kontrola zadnjeg u lancu bespravne trgovine ribom | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. |
| 931 | FRANJO KRČALIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Postojeće ograničenje od 5kg + kapitalna riba je sasvim u redu, ali neka se uvedu redovitije kontrole prelova zbog pojedinaca koji to ne poštuju. Da sportski/rekreativni robolovci ulove svaki dan 5kg ribe je daleko od stvarnosti, i sad da se netko (većina) tko izlazi nekoliko puta mjesečno ograniči na jednu škarpinu/zubaca/gofa po danu nema nikakvog smisla. To će samo imati kontraefekt na broj izdanih ribolovnih dozvola, a ‘krivolov’ će se nastaviti kao i do sad. Uvesti ‘no-take’ zone za ribolov kao primarni način očuvanja ribljeg fonda, te uvesti dodatne lovostaje za pojedine ugrožene vrste tokom mrijesta. Ublažiti pravilnik vezano za tunu koje ionako ima dosta, a srdele je sve manje i manje. Npr. uvest u pravilnik mogućnost zadržavanja jedne tune godišnje (ili čak mjesečno) kao slučajan ulov, kad je ionako ta tuna vec izmrcvarena i na rubu života te bi jako teško preživjela puštanje (uz obaveznu prijavu ulova ). Uzmite za primjer zakone od susjednih i ostalih mediternaskih država. Ući malo detaljnije u pravilnik o minimalnim dimenzijama pojedinih ribljih vrsta, konkretan primjer brancin koji je jako ugrožen i prorijeđen. Minimalnu dozvoljenu duljinu od 25cm povećati na bar 30cm. Brancin za razliku od npr. zubaca je dosta otpornija riba i u velikoj stopi preživljava puštanje. Ako se želi zaštititi riblji fond, uvesti redovitije i strože kontrole kako sportskim/rekreativnim tako i gospodarskim ribolovcima, čiji su ulovi (i prelovi) neusporedivo veći od ‘sportskih’. Primjera nepoštivanja pravilnika i ‘krivolova’ je mnogo, a nadzorna tijela ne reagiraju niti na prijave. Poskupljenje dozvole je skroz neopravdano obzirom da se uvode veće restrikcije. Novi prijedlog pravilnika je jedan odličan ‘spin’ da se skrene pozornost sa stvarnih problema i uništavača Jadranskog mora. | Primljeno na znanje | Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava kontrole i nadzora kako samostalnom odgovornošću tako i doprinosom putem sustava prijave. Ovdje posebno ističemo kako su u suzbijanju nelegalnog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova građani koristan i vrijedan izvor informacija te skrećemo pažnju da je za prijavitelje ilegalnih radnji osigurana potpuna anonimnost, a mogućnost takve prijave osigurana je putem web stranice Uprave ribarstva (https://ribarstvo.mps.hr/default.aspx?id=87). Prijavitelj prilikom prijave sumnje na nelegalnu radnju sam odabire želi li ostaviti svoje kontakt podatke radi mogućnosti povratnog kontaktiranja ili želi ostati u potpunosti anoniman, u kom slučaju niti ribarska inspekcija ne zna tko je osoba koja je izvršila prijavu. Brojne uspješne akcije temeljile su se upravo na tom principu te potičemo sve građane da se uključe i daju doprinos ako imaju spoznaje o tome tko, kada i gdje obavlja nelegalnu aktivnost. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i dodatnih ograničenja u minimalnim veličinama riba i drugih morskih organizama. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (minimalne veličine) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 932 | FRANJO KRČALIĆ | Sadržaj evidencije ulova, Članak 15. | Ovaj članak je još gori i represivniji od prethodnog članka. Previše zahtjeva, detalja, sitničarenja i zadiranja u baš svaki detalj ribolova. Pozabavite se pravim stvaraocima problema u Jadranu, a ne pridavati važnost strogom nadzoru većine sportaša/rekrativaca koja ulovi po izlasku par orada, šaruna i tu i tamo neku veću ribu. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. |
| 933 | FRANJO KRČALIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Ovaj članak je pokušaj 'totalitarne represije' jer uvjetuje svima posjedovnaje pametnih telefona ili se zabranjuje legalan ribolov. Kako će se vršti kontrola ulovljenih nedoraslih jedinki pometenih mrežama u gospodarskom ribolovu? To se sitničari za svaku jedinku, a na tržnici brdo ribe ispod mjere, jer eto uhvaćena je u mrežu i što ćemo s njom nego 'legalno' prodati. Tko tu radi pravu štetu? Ovo je bezobrazan, neopravdan i čak protuustavan napad na sportske i rekreativne ribolovce! | Primljeno na znanje | Kupnjom dozvole na temelju koje je dozvoljeno iskorištavati resurs od značaja za Republiku Hrvatsku, građani preuzimaju određene obaveze, no sama kupnja dozvole je čin slobodne volje. Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno. Po objavi Pravilnika osigurat će se pristup aplikaciji te će se kroz početno prijelazno razdoblje, prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Obaveza će se uvoditi postepeno, a za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) tek od 2030. godine. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Odredbe članka 14. ne sprječavaju da nositelju dozvole prilikom vođenja evidencije pomaže druga osoba. |
| 934 | FRANJO KRČALIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Ovaj prijedlog je besmislen. Primjer, ulovi se mali zubatac, mjehur mu je vani te ne bi preživio puštanje. Za sportaše/rekreativce ribolov završen, a većina nas ionako ne izlazi na more ni blizu da bi ispunili kvotu od 5kg po danu, prije 5kg mjesečno, ako i toliko. Smisla bi imalo npr. povećavanje minimalne mjere za zadržavanje brancina koja je sramotnih 25cm, a jako je urožen i prorijeđen. Brancin je otporna riba, lako se oporavlja i u pravilu preživljava puštanje. Povećati učestalost kontrola po dosadašnjem pravilniku, uvesti razdoblja zabrane ribolova u mrijestu za ugrožene vrste te uvesti 'no-take' zone. Tako će se stati na kraj pojedincima u 'krivolovu' te će se očuvati riblji fond. | Primljeno na znanje | Ovim se Pravilnikom između ostalog želi postići unaprjeđenje ribolovnih praksi koje će doprinijeti smanjenju ribolovne smrtnosti pojedinih vrsta riba i drugih morskih organizama. Doprinos pojedinca i osvještavanje vlastite uloge u odnosu na promjene u stanju ribolovnih resursa ključno je za postizanje boljeg stanja okoliša. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova, dodatnih minimalnih veličina i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (minimalne veličine i lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. |
| 935 | FRANJO KRČALIĆ | Posebne odredbe kod lova na veliku ribu, Članak 9. | Donijeti pravilnik po uzoru na susjedne države. Dozvoliti zadržavanje jednog primjerka tune (mjesečno/godišnje) kao slucajni ulov uz prijavu. Tuna se jako 'raširila', a srdele je sve manje i manje. | Nije prihvaćen | Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 936 | FRANJO KRČALIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Stavak (4) je nejasan. Ukoliko se misli na elektromotor za održavanje pozicije plovila, prijedlog je besmislen. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 937 | FRANJO KRČALIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Neopravdano poskupljenje dozvole uz uvođenje dodatnih restrikcija! | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 938 | FRANKO ROMAN | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani. Ima potrebu izraziti mišljenje kako se i ovaj put pogoduje velikima na štetu malih. Uzmite u obzir da su sportski i rekreativni ribolovci osobe ispunjenje strašću prema ribolovu, podmorju i svemu vezanim uz more. Radi se ribolovcima koji su selektivni, ekološki osvješteni, izraziti tradicionalisti. Generalno sam protiv dodatnih zabrana i pooštravanja postojećeg Pravilnika, ali sam ZA pojačane kontrole na moru za sigurnost plovidbe, kontrole prelova i veličine jedinki u cilju očuvanja budućeg ribljeg fonda. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 939 | FRANKO ROMAN | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Što se tiče električnih rola za ribolov. Trebalo bi uzeti u obzir da idemo u korak s naprednijim tehnologijama, koje olakšavaju ribolov u situacijama kada je ribolov otežan ili gotovo nemoguć. Tko je lovio na otvorenijem moru zna da u situacijama kada su morske struje izrazito jake, da bi pribor stigao do dna treba ga dodatno otežati s velikim olovnicama. U tim slučajevima tradicionalnim rolama je nemoguće izvlačiti ribolovni sistem iz mora. Upravo tu nastupaju električne role koje olakšavaju sam ribolov. Također uzimajući u obzir starije osobe, kao i osobe s raznim poteškoćama, kojima se na taj način oduzima ribolovni doživljaj. Molim da se ovaj prijedlog izbriše. Hvala unaprijed. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 940 | FRANE ŠTAMBUK | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Članak 7. točka 4. navodi kako prilikom ribolova udičarskim alatima bez obzira na vrstu dozvole, zabranjeno je koristiti elektromehanički ili hidraulični pogon. Prvenstveno ovakav članak laiku pa čak i onome tko iole malo poznaje pravnu terminologiju je nadasve dvosmislen i nejasan. Naime, ukoliko bi se navedena odredba odnosila na primjenu danas sve prisutnijih električnih pramčanih motora, ista je banalna i proturječna današnjim idejama o očuvanju i sprječavanju uništenja samoga mora i morskog dna, jer upravo suptorno primjenom električnih pramčanih motora sprječeno je oranje sidrima pa samim time i uništenje morskog dna kao i bilo kakvih drugih organizama čvrsto povezanim sa morskim dnom. Ukoliko bi se navedeni članak i njegov stavak pod brojem 4(četiri) odnosio na primjenu električnih rola odnosno hidrauličnih vinčeva, takva odredba za sobom povlači ozbiljno zadiranje u poštivanje zajamčenih ljudskih prava prije svega Ustavom RH, a posljedično i konvencijama EU, odnosno laički prikazano radilo bi se o određenom obliku diskriminacije, točnije starosne diskriminacije. Čak štoviše, ovakvom primjenom zabrane navelo bi se ljude starije dobi koji, naravno uz potrebne dozvole koji obavljaju ribolov uz pomoć električnih rola, odnosno vinčeva ili električnog vitla, da isti takav ribolov obavljaju vlastitim golim rukama, a svakom tko se bavi na bilo kakav način ribolovom je poznato da se radi o pozamašnim morskim dubinama. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 941 | FRANE SUČIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Izgleda da su ovaj pravilnik po želji "nekih tamo" ( čitaj: šporke politike i profesionalnih lobija) sastavili "stručni" ljudi koji ne znaju ni što je more, ni kako izgleda, a pogotovo ne znaju što je u njemu. Mislim da ovaj pravilnik treba povući iz procedure. Postojeći je dobar, treba pojačati kontrolu na moru i krivolovce i štetočine strogo kažnjavati, jednako sportske i profesionalne ribare. A ako nam treba novi onda sastaviti novu komisiju od ljudi s mora, koji za more i o mora žive, poštuju i čuvaju more. Članak 6. Definirati broj udica po priboru na 3 udice. Za lov glavonožaca 3 "mamca" ili dvije skosavice plus peškafondo. Europa ima sabiki sa sedam udica - varalica i tataki sa isto toliko skosavica za glavonošce. Članak 7. Stavak 4. Treba brisati! Europa i cijeli svijet koriste Minnkote (elektropogon). Time se izbjegava sidrenje te se čuvaju polja posidonije i omogućuje starim ribarima i invalidima da ponekad odu na ribe. Članak 10. Brisati cijeli! Pojačati kontrolu na moru. Nemojte poistovjećivati 99% poštenih ribara s onih 1% krivolovaca i štetočina, pogotovo tablica u stavku 5. Dođite s nama na more pa ćete vidjeti koliko se puta ulovi više komada zubaca, šampjera ili škarpina u jednom danu. Članak 14. Brisati cijeli! Što će raditi stariji ribari (70+) koji su sretni ako znaju odgovoriti na poziv na mobitelu ili eventualno napisati SMS poruku? Sjediti doma ili na rivi i plakati od muke? | Primljeno na znanje | Odgovor na komentar na članak 6: Broj udica se ne definira stoga što postoje razne tehnike ribolova u kojima se koristi različit broj udica. Prema trenutnom prijedlogu odredbi za odmet, kančenicu i panulu nije ograničen broj udica što znači da su različite tehnike poput "sabiki" tehnike u okviru dozvoljenog. Istovremeno, kod povraza za lov glavonožaca smatramo opravdanim podići broj varalica na tri, posebno jer se radi o najčešćem sistemu u ovakvom ribolovu. Odgovor na komentar na članak 7.: Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. Odgovor na komentar na članak 10.: Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Odgovor na komentar na članak 14. : Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu je naša obaveza koja proizlazi iz Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274, ali je ujedno i naša potreba. Podaci o ribolovu doprinose boljem razumijevanju utjecaja na resurse i predstavljaju jedan od najvažnijih izvora informacija za donošenje odgovarajućih mjera upravljanja. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno uz početno prijelazno razdoblje tijekom kojeg će se prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Postepenim uvođenjem obaveze elektroničke prijave ulova osigurat će se odgoda primjene za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnici) do 2030. godine, dok će za ostale kategorije dozvola, ova obaveza stupiti na snagu ranije. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Odredbe članka 14. prijedloga Pravilnika ne sprječavaju da nositelju dozvole prilikom vođenja evidencije pomaže druga osoba. |
| 942 | FRANE SILOV | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Ovo ko god je pisa ili nikad nije lovia ili je zlonamjeran. 5kg + kapitalac je sasvim uredu kvota i nebi je tribalo minjat, samo bolje nadzirat provođenje. Velika vecina ribolovaca dnevni limit ulovi kroz 2-3 miseca, a ne u jedan dan. Ako je vec cilj zastita Jadrana i ribljeg fonda, onda bi trebalo sljedece: - Pomno odabrane no take zone koje ce se mjenjati prema onome kako strucne sluzbe odrede, a ne neko u uredu koji more nije vidija - Prosirenje broja vrste ribe pod lovostajom ovisno o stanju fonda te vrste - Bolje provodjenje postojeceg zakona, pogotovo nelegalna prodaja ribe restoranima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. |
| 943 | FRANE BAJALO | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Kako se obično kaže da "riba smrdi od glave", potrebno je čistiti s vrha. Nebi bilo loše da se tako počne s autor/ima ovog tzv.pravilnika, jer je očigledno da autor/i, ovog pravilnika nisu "iskusili" more. Netko tko je stručan u ovoj sferi ne može niti sanjati ovakve "budalaštine" predlagati. Zamislite da uhvatite zubatca od 3kg i onda se morate misliti da li ga vratiti natrag u more, jer možda je dole onaj od 5kg!? Možda autor/i ovog pravilnika imaju posebne alate, tehnike ili Whirlpool 6th sence tehnologiju pa znaju prepoznati da je "dole" onaj veći i da će se odmah uhvatiti ako vratimo ovog prije ulovljenog. Možda su autor/i zapravo Jediji iz Star Wars-a, pa koriste "silu" za privući većeg kapitalca ( zubonjo zagrist ćeš ovu ješku ). Ako je tako, a mi to nismo svjesni , ja bih molio da se pravilnik unese i tečaj kako postati Jedi master ribilovac kao autor/i ovog pravilnika. Daj se posavjetujte s ljudima od mora. Ja nisam stručnjak i nemojte slušati mene, ali dovoljno sam obrazovan da mogu shvatiti koje gluposti u novom pravilniku navodite. Ovim pravilnikom doslovno vrijeđate ljudsku inteligenciju, jer dopustiti nekome da ovakve stvari navede u pravilniku, morate biti manje inteligentni od onog tko to piše, pa samim time vrijeđate i sebe (za to što vrijeđate sami sebe me boli briga, ali možda shvatite dok nije prekasno ). Jasno je da se nešto mora dogoditi, neke promjene nastati, ali probajte jednom napraviti nešto što će pomoći, a ne odnemoći. Trenutni zakon je dobar i dovoljan. Samo trenutni zakon treba provoditi. Za kraj želim reći da je more Hrvatsko i sva riba u našem dijelu Jadrana je hrvatska riba. Naglašavam Hrvatska riba. Nije to riba samo šačice ljudi kojima je trenutno palo na pamet uvesti neke promjene. Zakon je tu, zakon je dobar...provodite zakon, ako ste sposobni. "May the force be with you" | Primljeno na znanje | Ovim se Pravilnikom između ostalog želi postići unaprjeđenje ribolovnih praksi koje će doprinijeti smanjenju ribolovne smrtnosti pojedinih vrsta riba i drugih morskih organizama. Doprinos pojedinca i osvještavanje vlastite uloge u odnosu na promjene u stanju ribolovnih resursa ključno je za postizanje boljeg stanja okoliša. |
| 944 | FILIP PRCELA | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani, prijašnji/trenutni zakon je jako dobar samo ga treba bolje provoditi i uvesti veće kontrole na moru, jer po osobi 5kg + kapitalac je sasvim okej zakon jer jako mal je postotak ljudi koji uopće mogu to uhvatiti, a u postotku je to još i manje kad se uzme u obzir koliko rekreativac ima godišnje izlazaka na more. Jedinu bitnu stavku u zakonu koju je potrebno uvesti je "NO TAKE" zone koje će se nadzirati i rigorozno kažnjavati ako se nekog uhvati da obavlja bilo kakvu vrstu ribolova u njima, pa čak do mjere oduzimanja broda, jer se jako dobro pokazalo na primjeru Jabučke kotline koja se u jako malo vremena oporavila. A ako je potrebno i ograničiti na broj istih vrsta jedinki, onda bi moj prijedlog bio npr: šampjer na 3, škrpina 3, zubatac 2, gof i kirnja na 1, jer ulov od jednog šampjera ili jedne škrpine ne može priuštiti ručak jedva jednoj osobi, ali svakako dajem naglasak na uvođenje "NO TAKE" zoni, jer je to jedina prava razumna mjera! | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. zahvaljujemo na Vašem konkretnom doprinosu te ćemo ga svakako razmotriti. Što se tiče mjere uvođenja zona bez ribolova, takva mjera ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova. |
| 945 | FEDOR KOMPAS | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Ideja o očuvanju ribljeg fonda je pozitivna stvar ali osobno smatram da je ovo pogrešan način. Naime, ukoliko se sportski i rekreacijski ribolovci pridržavaju pravilnika (5 kg + kapitalac) oni niti na koji način neće ugroziti riblji fond. Ugroziti će ga oni koji čine prelov, koji se ne obaziru na količine i koji svoj ulov/prelov prodaju. Međutim, ne može se ograničavanjem prava svim sprotsko-rekreacijskim ribolovcima riješiti taj problem jer će oni koji su do sada kršili zakon to će raditi i dalje. To je kao da zbog pojedinaca koji prave buku u jednom kafiću čitavu noć zatvorite sve kafiće u gradu. KOntrolirajte restorane, njihove količine i fakture (a ne kao u Puli pred 20-ak godina kada su u restoranu hotela u Pješčanoj uvali našli prstace a vlasnica je rekla da nisu njezini već od nekog gosta). Uvedite stalne NO TAKE zone, uvedite područja godišnjih zabrana lova kočarenjem, kontrolirajte profesionalne ribolovce koji love feralom noću pomoću staklenog dna i motora, profesionalce koji pomoću bôca počiste 100 kvadrata dna od školjaka ili ježinaca, tržine koje prodaju ribu ispod dozvoljene duljine (osobno sam na pulskoj ribarnici vidio škarpinice od 5-6 cm da se prodaju, gofove od 20 dkg... gdje su inspekcije?!?)... a sportaše i rekreativce pustite da se rekreiraju i bave sportom. Hvala. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Mjera uvođenja zona bez ribolova ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova. |
| 946 | FEDOR KOMPAS | Prijava ulova, Članak 14. | Ako mi je ulov ograničen na 5 kilograma + jedan kapitalac koliko ima smisla pisati popis ulova? Znači i starci od 75 - 80 godina moraju imati smartphone kako bi mogli prijaviti ulov? EVIDENCIJU ULOVA TRABAJU VODITI PROFESIONALNI RIBARI (NAROČITO KOČARI EVIDENCIJU KOLIKO SU BACILI RIBE U MORE a ne rekreativci i sportski ribolovci). IZBACITI IZ PRAVILNIKA! Idem se REKREIRATI a ne voditi poslovne knjige na moru! | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno. Po objavi Pravilnika osigurat će se pristup aplikaciji te će se kroz početno prijelazno razdoblje, prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Obaveza će se uvoditi postepeno, a za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) tek od 2030. godine. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Odredbe članka 14. ne sprječavaju da nositelju dozvole prilikom vođenja evidencije pomaže druga osoba. |
| 947 | FEDOR KOMPAS | Posebne odredbe za ribolov podvodnom puškom, Članak 8. | 3. Zabraniti ribolov podvornom puškom po noći uz pomoć ronilačkih lampi. 4. podvodni ribolov se smije obavljati u periodu sat vremena prije izlaska (u svitanje) i sat vremena poslije zalaska sunca (u sumrak). | Prihvaćen | U članku 31. stavku 3. Zakona o morskom ribarstvu je propisano da je ribolov podvodnom puškom zabranjen od zalaska do izlaska sunca. Ministarstvo će unaprijediti izričaj na način da će jasno uputiti na odredbe Zakona o morskom ribarstvu. |
| 948 | FEDOR KOMPAS | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Stavci 1. i 2. ne vrijedi za profesionalne ribolovce, one za koje ne vrijedi niti ograničenje max. 5 kg ulova + kapitalac, zar ne? I gdje je tu logika?!? OSim toga, ja sa svojih 63 godine, imam problem kada idem na dubinski ribolov pa predlažem ukidanje stavka 4. članka 7. | Nije prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 949 | FEDOR KOMPAS | Ribolov u zaštićenim područjima, Članak 11. | U nacionalnim parkovima, parkovima prirode i rezervatima (svim zaštićenim područjima) potrebno potpuno zabraniti ribolov. Javna ustanova PP Lastovsko otočje prodaje 'specijalne' dozvole za ribolov, NP i Ribolovni rezervat oko otočja Brijuni također. Uvesti NO TAKE zone, kontrol zaštićenih područja dronovima (jer se uvijek zna kada krenu patrolni brodovi) i uvesti, po određenim zonama, godišnju zabranu koćarenja na već izraubanim područjima. | Primljeno na znanje | Među pravila i ograničenja propisana Zakonom o morskom ribarstvu koja nije moguće Pravilnikom izmijeniti ili ukinuti ubrajaju se i posebne dozvole u zaštićenim dijelovima prirode i nadležnost za određivanje njihove cijene i prodaju koje su su definirane člankom 28. postojećeg Zakona o morskom ribarstvu. Sva pravila i ograničenja koja se propisuju samim Zakonom ne mogu se izmijeniti odredbama Pravilnika jer je Pravilnik propis nižeg reda. Zakon također daje osnovni okvir o tome koji se elementi i na koji način dalje razrađuju Pravilnikom. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. |
| 950 | FEDOR KOMPAS | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Pravilnik o količinama ulovljene ribe za sprotske ribolovce i rekreativce se NE SMIJE MJENJATI ali zato se mora strogo provoditi mjere spriječavanja prodaje ulova sportskih i rekrativnih ribolovaca. Ako puškom ulovim gofa od 3-4 kilograma pa mi naleti kapitalac od 15-ak, što onda?!? Da bacim onog manjeg kojeg sam ubio a većeg zadržim? Ako koćarica potegne i digne tri škarpine, onda je to OK jer ipak, oni su profesionalci pa mogu uništavati dno pa i tri škarpine uloviti odjednom. | Primljeno na znanje | Ovim se Pravilnikom između ostalog želi postići unaprjeđenje ribolovnih praksi koje će doprinijeti smanjenju ribolovne smrtnosti pojedinih vrsta riba i drugih morskih organizama. Doprinos pojedinca i osvještavanje vlastite uloge u odnosu na promjene u stanju ribolovnih resursa ključno je za postizanje boljeg stanja okoliša. |
| 951 | FEDOR KOMPAS | Posebne odredbe kod lova na veliku ribu, Članak 9. | Potrebno je povećati kvotu za izlov tune te dozvoliti lov na tunu sportskim ribolovcima i rekreativcima. U suprotnom, drastično ograniciti izlov mlade tune u svrhu uzgoja. | Nije prihvaćen | Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 952 | FEDOR KOMPAS | Ribolovni alati, njihova količina i karakteristike, Članak 6. | Nije definiran broj podvodnih pušaka dozvoljenih u plovilu. To bi trebalo biti najmanje dvije po svakom sportskom ribolovcu. Podvodni ribolovac zatečen u moru smije koristiti dvije puške od kojih je jedna s kojom aktivno lovi a druga obješena na plutači. Osim puške podvodni ribolovac može koristiti podvodnu lampu za ribolov danju. | Primljeno na znanje | Člankom 58. stavkom 3. Zakona o morskom ribarstvu propisana je zabrana držanja na plovilu alata za koje nije izdana dozvola za sportski ili rekreacijski ribolov. Postojeći pravni okvir niti Prijedlog pravilnika ne predviđaju ograničenje upotrebe podvodne lampe. |
| 953 | FEDOR KOMPAS | Naknada za dozvole, Članak 5. | Cijenu ribolovne dozvole treba usklađivati sa prosjekom porasta plaća (za osobe do 65 godina) odnosno mirovina u RH (za osobe preko 65 godina i umirovljenike). | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 954 | FEDOR KOMPAS | Dozvole za sportski i rekreacijski ribolov za ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske, izuzev zaštićenih područja, Članak 4. | Godišnja dozvola mora vrijediti godinu dana, od datuma kupnje sljedećih 12 mjeseci. Ako dozvola vrijedi do 31.12. tekuće godine onda treba ukinuti rko kupnje (do 1.3.). Ukinuti kupnju godišnjih dozvola za strance. | Nije prihvaćen | Skrećemo pažnju da se novi Pravilnik donosi na temelju postojećeg Zakona o morskom ribarstvu koji zadaje osnovni okvir. Sva pravila i ograničenja koja se propisuju samim Zakonom ne mogu se izmijeniti odredbama Pravilnika jer je Pravilnik propis nižeg reda. Slijedom navedenog skrećemo pažnju na članak 28. stavak 1. točke a) i b) Zakona o morskom ribarstvu u kojem je propisano da se godišnje dozvole izdaju za kalendarsku godinu. Člankom 29. stavkom 2. Zakona o morskom ribarstvu propisano je razdoblje izdavanja godišnje dozvole. Zakon o morskom ribarstvu ne predviđa ograničenja u smislu državljanstva niti prebivališta vezano uz pravo na kupnju dozvole. Pravo na kupnju godišnje dozvole za sportski i rekreacijski ribolov imaju svi građani EU jer bi suprotno predstavljalo diskriminaciju na temelju državljanstva i bilo protivno članku 18. Ugovora o funkcioniranju EU. |
| 955 | EROS SORIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Ponovno se, kao i kod donošenja prošle verzije Pravilnika, može konstatirati da predlagač podliježe pritiscima profesionalnih ribara, te faktički priznaje nemoć kontrolirati situaciju na moru i na tržištu. Zbog 1% prijestupnika, nelogično se kažnjava 99% sportaša i rekreativaca na moru. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. |
| 956 | ERNEST KUNA | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | 5kg sitne + kapitalac je dobra odredba koju nema potrebe mijenjati. Za zaštitu ribljeg fonda treba povećati kontrole provedbe ove odredbe. Ploviti 2 sata na poziciju zbog jedne škarpine i jednog kovača nema smisla niti s pogleda ekonomije niti ekologije. Ovaj prijedlog je dobar samo za velike ribarske brodove s mrežama jer nas sili kupovati ribu na ribarnici. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 957 | ERNEST KUNA | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Ako se u članku 4 misli na električno sidro onda je to promašaj. Zar je za prirodu bolje održavati poziciju s glavnim motorom? A sidriti na dubini od od 40 metara nemogu ni supermax brodovi. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 958 | ERNEST KOVAČEVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Prijedlog pravilnika upućuje na veliku nestručnost autora i duboko nepoznavanje navedene tematike. Ovo što ste predložili je totalno besmisleno i vidljivo je da zastupate uzgaivače,tj njihov lobi i lobi koji lovi riblju mlađ sa mrežama i to ne objavljuje ,a objavljuju kad se ulovi jedan do dva zubatac i to prikazuje kao prekomjerni izlov . Uvođenje ograničenja na pojedine vrste riba po komadu dovodi samo do bacanja mrtve ribe natrag u more. Zabrana određenih elektromotornih ili hidraulicnih pomagala ničemu ne pridonosi,a i ekološko je ,ne zagađuje i sidra se ne deru po dnu, ako svejedno stoji ograničenje od 5kg ribe. Ta stavka je čak i nebulozna. Elektronička evidencija podrazumijeva obavezu korištenja pametnih telefona što implicira da ih mora besplatno osigurati resorno Ministarstvo jer ih osobe u RH nisu obavezne posjedovati. Vrlo dobro znamo da ih neće Ministarstvo osigurati stoga je odredba neprihvatljiva i apsurdna. Molio bih u budućnosti da se prilikom izrade ovakvih Pravilnika savjetuje s osobama koje su stručne za navedenu problematiku, a ne da ovo piše ekipa "revolveraša" kao što sada svjedočimo. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu je naša obaveza koja proizlazi iz Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274, ali je ujedno i naša potreba. Podaci o ribolovu doprinose boljem razumijevanju utjecaja na resurse i predstavljaju jedan od najvažnijih izvora informacija za donošenje odgovarajućih mjera upravljanja. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno uz početno prijelazno razdoblje tijekom kojeg će se prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Postepenim uvođenjem obaveze elektroničke prijave ulova osigurat će se odgoda primjene za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) do 2030. godine, dok će za ostale kategorije dozvola, ova obaveza stupiti na snagu ranije. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Odredbe članka 14. prijedloga Pravilnika ne sprječavaju da nositelju dozvole prilikom vođenja evidencije pomaže druga osoba. |
| 959 | EMIL VRLJIČAK | Opće odredbe , Članak 1. | Poštovani, Sigurno da i mi kao sportski i rekreacijski ribolovci želimo zaštititi riblji fond ali smatram da ovakvim pravilnikom to ne radite na dobar način. Općenito se postavlja pitanje smisla ograničavanja sportskog i rekreacijskog ribolova ako se zna da se na te načine ne ulovi ni 5% cjelokupnog ulova ribe. Zašto ne štiti riblji tamo gdje se najviše i lovi, tj. u gospodarskom ribolovu? Ili zašto ga ne štiti u svim vrstama ribolova formiranjem zaštićenih područja koja bi se nakon određenog vremenskog perioda mijenjala? Zašto ne staviti normalnije i blaže zahtjeve i onda ih strože nadzirati? Ovakvim pravilnikom neke vrste ribolova više neće imati smisla. Npr. Nitko neće potegnuti do udaljenih otoka da bi se vratio sa jednim šampjerom. Kakve nam svima skupa koristi ako ukinemo nas sportske ribolovce koji ionako ulovimo samo 5% ribe? Zašto nitko nije reagirao kad su se prije desetak godina oko Blitvenice počeli loviti veliki gofovi? Zašto netko odmah nije proglasio zaštićeno područje i regulirao izlov. Mogla se je oko tog zaštićenog područja do danas stvoriti zona turističkog ribolova od kojeg bi društvo imalo puno veće koristi nego od ribe koju smo pojeli. Zašto se to ni dan danas nitko ne sjeti? Evo pišem vam, još uvijek tamo ima gofova. Ako ih zaštitite na vrijeme, možda još uvijek nije kasno! Molim vas, radi vas i nas i naše djece, ne tjerajte nas da lovimo van zakona. Savjetujte se sa stručnjacima. Vidite kako to druge zemlje rade. Zaštite naše more ali mislite i na ljude kojima je ono puno više od profita. Isto tako, nas sportskih i rekreacijskih ribolovaca ima dosta. Zar ne bi bilo fer da dateda ovaj pravilnik napiše netko tko će nas razumjeti, tko je i sam sportski ribolovac na moru? S poštovanjem, Emil Vrljičak | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. |
| 960 | ELVIS LJUBIČIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani! Sportski sam ribolovac i smatram da je postojeći pravilnik sasvim u redu i ne bi ga trebalo mijenjati samo bi ga trebalo više sprovoditi. Pravilo dnevnog ulova 5kg + kapitalna riba mislim da je to sasvim u redu jer u većini slučajeva to se ne ulovi svaki dan u sportskome ribolovu i ne predstavlja prijetnju ribolovnome fondu. Isto tako novi prijedlog o evidentiranju ulova i smanjenju dnevnog ulova na određeno brojčano stanje je totalno loša zamisao jer na more odlazimo iz gušta a ne da nam se natovare još dodatne obaveze zbog kojih moramo gubiti vrijeme upisivati i prijavljivati ulove, ako se uopće i nešto ulovi taj dan. Smatram da bi se trebale pojačati kontrole na moru kako sportskim (rekreativnim) tako i profesionalnim ribolovcima i tako bi se donekle uvelo reda. Što se tiče obnove ribljeg fonda potrebno bi bilo uvesti „NO TAKE ZONE“ koje bi se svakih par godina mijenjale i lovostaje ribe u mrijestu za sve ribolovce, profesionalce i sportske. Za neopravdano poskupljenja dozvola mislim da će tu nastati kontra efekt, da će pasti prodaja dozvola i ljudi će loviti na crno. Ukoliko i dođe do poskupljenja onda treba veći postotak od zarade na dozvolama dati ribolovnim društvima za razliku od one crkavice koju trenutno dobivaju. Trebalo bi dopustiti rekreativnim i sportskim ribolovcima ulov minimalno 1 kom. tune godišnje jer je ionako ima u izobilju, a ne samo "povlaštenima". Dakle ovim prijedlogom novoga pravilnika, ukoliko se usvoji, kreće se u uništavanje sportskog i rekreacijskog ribolova a to ne želimo ni u kom slučaju! | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 961 | EDUARD VRBANEK | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Stavak (4) je apsolutno nedefiniran, nije jasno na što se odnosi, el. motore za plovidbu i sidrenje ili vitla (hidraulična ili električna). Treba točno i nedvosmisleno definirati na što se odnosi. Dodatno ako je intencija zabraniti el. motore za plovidbu i sidrenje to je suprotno prelasku na čišća pogonska sredstva i smanjenje zagađenja, te zaštiti dna od oštećenja koja se javljaju prilikom klasičnog sidrenja sidrom i relevantnih direkcija EU. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 962 | EDO BAŠIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Samo dajem podršku svemu već do sada komentiranom, prijedlog nema nikakvog uporišta u praksi, životu, znanosti, gospodarstvu..... | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 963 | EDO BAŠIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Što više komentirat, činovnici će nas uništiti trebaju opravdat svoje postojanje sve se manje vidi svrha, podržavam sve do sada napisano u komentarima. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 964 | EDO BAŠIĆ | Posebne odredbe kod lova na veliku ribu, Članak 9. | Samo zabrane, svi susjedi mogu, gospodarski ribolov može a nama zabrane. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 965 | EDO BAŠIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | (4) Prilikom ribolova udičarskim alatima bez obzira na vrstu dozvole, zabranjeno je koristiti elektromehanički ili hidraulični pogon. Pogon čega? Ne znam što je veleum mislio ali protumačit ću da misli na minn kotu i slične elektromotorne pogone. Treba nas amatere satrt i sve nam zabranit a kad krenemo u ribolov odmah nam naplatit porez za svaki slučaj. Ovaj stavak je totalno nepotreban jer ne misli na širu korist ovih uređaja, u prijevodu znači da se za panulu može koristiti motor na gorivo i zagađivat okolinu a ekološki elektromotor ne. Prilikom sidrenja se mogu bacat sidra koja će orat i uništavat po dnu a elektromotor u tu svrhu ne. Što je s osobama koje zbog raznih vrsta ozljeda ili invaliditeta ne mogu ili im je jako otežano koristiti sidro. Stječe se dojam da je cilj pravilnika uvođenje što većih restrikcija i zabrana bilo kakvog napretka. Nisu svi besprijekorno zdravi i ne love tone ribe (osim u poznatim ribičkim pričama) i rado bi si olakšali ribolov i boravak na moru. Ovaj stavak treba BRISATI koje su opće kvalifikacije, struke, znanja i iskustva osobe koje stavljaju ovo u pravilnik. | Primljeno na znanje | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 966 | ĐANI DŽEMAL HASKIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Poštovani, Želim izraziti zabrinutost zbog predloženog povećanja naknada za dozvole za sportski i rekreacijski ribolov. Smatram da već postojeće cijene nisu opravdane, a dodatna poskupljenja mogu imati negativne posljedice na ribolovnu zajednicu. Usporedimo li cijene dozvola s drugim mediteranskim zemljama poput Italije, primjećujemo značajne razlike. U Italiji, godišnja dozvola za rekreacijski ribolov u unutarnjim vodama košta između 20 i 40 eura, ovisno o regiji . Španjolska nudi petogodišnju dozvolu za morski obalni ribolov po cijeni od 44 eura . Grečka je ukinula potrebu za dozvolom za rekreacijski ribolov s broda . Ove zemlje, unatoč većem broju stanovnika, omogućuju povoljnije uvjete za ribolovce.    Povećanje cijena dozvola može rezultirati povećanjem broja nekontroliranih ribolovaca koji će izbjegavati plaćanje visokih naknada, što otežava praćenje i regulaciju ribolovnih aktivnosti te može negativno utjecati na riblji fond. Važno je naglasiti da rekreativni ribolov ne garantira ulov; on je prvenstveno aktivnost sportskog karaktera, duboko ukorijenjena u tradiciji i kulturi naše zemlje. Mnogi građani prakticiraju ribolov radi opuštanja, druženja i očuvanja kulturne baštine. Povećanje cijena može obeshrabriti sudjelovanje u ovoj aktivnosti i narušiti dugogodišnje tradicije. Stoga apeliram na nadležne institucije da preispitaju predložena povećanja naknada za dozvole za sportski i rekreacijski ribolov, uzimajući u obzir iskustva drugih mediteranskih zemalja i potencijalne negativne posljedice po ribolovnu zajednicu i kulturnu baštinu. | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 967 | DUJE RAOS | Prijava ulova, Članak 14. | Uhvatite se vi evidencije profesionalnih ribara koji metu sve ,a prijavljuju minimalno ,oni su najopasniji za ribu i morsko dno. Više jedna koća uništi ribe i neko područje.nego svi podvodni ribolovci zajedno . | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi na niti jednu specifičnu odredbu Pravilnika. |
| 968 | DUJE RAOS | Ribolov u zaštićenim područjima, Članak 11. | U nacionalnim parkovima više nema ribe, jer su domaći pomeli sve,tako da to više nisu parkovi sa ribom ,nego ostacima ribolovnog alata po dnu | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 969 | DUJE RAOS | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Ovo nema nikakvoga smisla iz stotinu razloga,ovo je prijedlog napisan od ljudi koji neznaju ni plivat pod pritiskom profi ribara koji najviše uništavaju ribu i dno i prijavljuju minimalni ulov | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 970 | DUJE RAOS | Dozvole za sportski i rekreacijski ribolov za ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske, izuzev zaštićenih područja, Članak 4. | Godišnja dozvola od dana kupnje pa godinu dana i normalno da strancima je treba ukinuti | Nije prihvaćen | Skrećemo pažnju da se novi Pravilnik donosi na temelju postojećeg Zakona o morskom ribarstvu koji zadaje osnovni okvir. Sva pravila i ograničenja koja se propisuju samim Zakonom ne mogu se izmijeniti odredbama Pravilnika jer je Pravilnik propis nižeg reda. Slijedom navedenog skrećemo pažnju na članak 28. stavak 1. točke a) i b) Zakona o morskom ribarstvu u kojem je propisano da se godišnje dozvole izdaju za kalendarsku godinu. Zakon o morskom ribarstvu ne predviđa ograničenja u smislu državljanstva niti prebivališta vezano uz pravo na kupnju dozvole. Pravo na kupnju godišnje dozvole za sportski i rekreacijski ribolov imaju svi građani EU jer bi suprotno predstavljalo diskriminaciju na temelju državljanstva i bilo protivno članku 18. Ugovora o funkcioniranju EU. |
| 971 | DUJE RAOS | Pojmovi, Članak 3. | Tune ima previše i trebalo bi je loviti barem jednu na sportsku dozvolu,jer uskoro će nestati srdele, a onda skupa sa njom i tune. | Nije prihvaćen | Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. |
| 972 | DUJE RAOS | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Ovaj pravilnik je vjerovatno pisao netko tko nezna ni plivat, ovo nema nikakvog smisla. Ovo je napad profesionalnih ribara na nas male koji se nemožemo svi skupa usporediti po godišnjem ulovu jedne koće. Treba uvesti zabranjene zone lova i napraviti veće kontrole na moru. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova. Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava te pozdravljamo odgovorno ponašanje svakog pojedinca. |
| 973 | DUBRAVKO VUKOVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Opće odredbe | sram vas bilo što na račun profi ribara -stvarnih grabljivaca, uništavate nas male rekreativne ribolovce, idiotskim zakonima....uzimate nam ono malo radosti i ljepote što višnji nam BOG je do.......baš sram.... | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 974 | DUBRAVKO VUKOVIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Mene stvarno interesira TKO piše i osmišljava ovaj zakon, te ingerencije istih. Imenom i prezimenom. | Primljeno na znanje | U izradi nacrta prijedloga Pravilnika sudjelovalo je Povjerenstvo osnovano Odlukom ministra (KLASA: 011-01/24-01/50, URBROJ: 525-12/718-24-10) od 28. studenog 2024. godine u kojemu su sudjelovali predstavnici dionika i predstavnici znanstvene zajednice, a komentari članova uzeti su u obzir i uklopljeni u konačan nacrt prijedloga u mjeri u kojoj je to bilo moguće, posebno uzimajući u obzir ograničenja koja su zadana Zakonom o morskom ribarstvu, a koja se Pravilnikom ne mogu mijenjati. Prijedlog Pravilnika je stavljen na e-savjetovanje na 30 dana a uz tekst prijedloga Pravilnika su pridruženi i Odluka o osnivanju i imenovanju Povjerenstva za izradu Prijedloga pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu te Standardni obrazac sadržaja dokumenta za savjetovanje s opisom i pojašnjenjima kao i poveznicom na znanstvene studije. |
| 975 | DUBRAVKO VUKOVIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | ovo gledam kao i porez na male obiteljske iznajmljivače u korist hotela, tako sad udri po sportskim ribolovcima u korist profesionalnih, koji vazda kukaju kako nema ribe, a prvi se bune kad treba uvest 6-mjesečnu zabranu lova na određenoj lokaciji.... | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 976 | DUBRAVKO VUKOVIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Potpuna besmislica, ograničavanje sportskih ribolovaca na 1 ribu, dok koće love tone svakakve ribe, oru po dnu, čupaju sve živo,uništavaju i ono malo posedonije, i to unutar 5nm( vidio na svoje oči)....neznam, prepisujete li vi taj zakon ili eto izmišljate!? | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 977 | DUBRAVKO REBIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Opće odredbe | Pozdrav....uvesti više kontrola na more i obalu...najviše smeča i najviše nereda i prelova se vrši sa brodovima....parangal izuzeti iz sportskog ribolova....mi koji lovimo sa obale 15 dana u godini smo uvelike zakinuti i kažnjeni novim pravilnikom.....more čete očuvati jedino zabranom ribolova brodovima ,jer oni rade najviše štete,imaju najviše koristi a kad ih gledam kakav odnos ti ljudi imaju do mora i prirode,tada mi se smuči....nek ostane dnevna kvota od 5 kg ili jedna veča riba,jer mi to ionako možemo samo sanjati a ne uloviti....za strane ljude dozvolu prodati po troduploj cijeni.... | Primljeno na znanje | Skrećemo pažnju da se novi Pravilnik donosi na temelju postojećeg Zakona o morskom ribarstvu koji zadaje osnovni okvir. Sva pravila i ograničenja koja se propisuju samim Zakonom ne mogu se izmijeniti odredbama Pravilnika jer je Pravilnik propis nižeg reda. Uzimajući ovo u obzir, skrećemo pažnju da su dozvoljeni alati u sportskom i rekreacijskom ribolovu definirani člancima 30. i 31. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 978 | DUBRAVKO PEJDO | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Stavak 3 ovoga članka je štetan i kontraproduktivan budući potiče korištenje manjih jedinki za mamac umjesto večih. Puno je veća vjerojatnost da je veća jedinka obavila reprodukrivni ciklus od male oa samim time ovaj prijedlog nema smisla. Stavak 5 ovog članka je pomalo zbunjujući i dikriminirajući. Pretpostavljam da Uprava ima nekakve znanstvene podatke o ugroženosti navedenih vrsta te da je iz tog razloga dala ovako restriktivne mjere. Ako je tako zašto onda sve kategorije ribolova nisu zahvaćene jer bi mjere trebale biti sveobuhvatne a ne samo za jednu kategoriju ribilovnih dionika. Ako su te vrste uistinu ugrožene Uprava bi trebala izaći u javnist i predložiti prostorno-vremenska ograničenja za iste što se u praksi jedino pokazalo kao učinkovita metoda. Tu mislim na lovostaje i no-take zone. Također bi trebalo uvesti minimalne lovne dužine za kovača (Zeus faber) i zubaca krunaša (Dentex gibbosus) te povečati za gofa (Seriola dumerili) budući te jedinke dosta kasnije u svom životnom ciklusu postižu prvu spolnu zrelost). Odluku za kirnje (Epinephelus spp) pozdravljam te smatram kako je to dobar način gospodarenja i razmišljanja budući te vrste predstavljaju jedinog nam poznatog prirodnog neprijatelja za invazivnu i jako štetnu vrstu ribe vatrenjače (Pterois miles). | Primljeno na znanje | Člankom 13. stavkom 2. trenutnog Pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru propisano je da glavonošci ulovljeni u sportskom i rekreacijskom ribolovu koji se zadržavaju, moraju biti označeni dubokim zarezivanjem glave u predjelu između očiju, osim lignji (Loligo vulgaris) namijenjenih za žive mamce pri čemu duljina plašta lignje namijenjene za živi mamac ne smije biti veća od 20 cm. Iako je ista odredba zadržana i u prijedlogu Pravilnika koji je bio na e-savjetovanju, uzimajući u obzir dostavljene komentare Ministarstvo je spremno korigirati odredbu kako bi se mogućnost korištenja glavonožaca za živi mamac proširila u odnosu na vrstu i na veličinu jedinke. Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova, minimalnih veličina i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (minimalne veličine i lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. |
| 979 | DUBRAVKO PEJDO | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Stavak 4 ovoga članka je diskriminirajuć prema osobama sa invaliditetom budući im zabranjuje jedini mogući način obavljanja sportskog ribolova uz pomoć električne role koja nema ništa veću snagu od mehaničke, dapače dosta je slabija. Također u dijelu teksta ''upotreba hidrauličnog ili mehaničkog pogona za vrijeme obavljanja ribolova udičarskim alatima'' ne piše na što se točno odnosi zabrana. Da li je to upotreba pogonskog motora, dijela palubne opreme, tj. vitla za dizanje parangala ili električnog motora za sidrenje. Ako se odnosi na pogonski stroj predstavlja diskriminaciju prema starijim i nemoćnijim osobama kojima je teško dići parangal od 50-100 udica za 50-60m dubine. Ako se odnosi na palubno-ribolovnu opremu, onda je nepotrebno to i navoditi budući je takva oprema zabranjena zakonom za upotrebu u SR ribolovu. Ako se pak odnosi na upotrebu elektromotora za sidrenje onda se odstupa od smjernica EU budući se potiče upotreba ekološki prihvatljivih i po okoliš neškodljivih metoda. Ne treba zaboraviti koliko sidrenje šteti morskom dnu, posebice livadama morskih cvjetnica. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 980 | DRAŽEN RUKAVINA | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Poštovani, Moje mišljenje je da st 4 treba brisati jer ako se odnosi na pramčane električne motore to je po svemu ne ekološki jer smanjuje emisije CO2 i čuva morsko dno te pridonosi sigurnosti na moru. Ako se odnosi na električne role i vinčeve tu nemam neko mišljenje ali ljudi sa smanjenim fizičkim sposobnostima bi trebali imati tu mogućnost I na kraju samo da napomenem da me u zadnjih 6-7 godina nitko ali baš nitko nije ništa na moru pitao niti za barku niti za dozvolu niti za alate, a ni za ulov | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. |
| 981 | DRAŽAN MILETIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Pokušavam shvatiti motive predlagatelja novog Pravilnika. Koji su razlozi za prijedloge novih ograničenja i zabrana? Ja želim vjerovati da su motivi i razlozi neinformiranost i neupućenost. Stoga vam želim Vam opisati jednog prosječnog sportskog ribolovca – mene. Živim u Zagrebu, imam 64 godine. U ribolov sam se zaljubio još djetinjstvu kada sam sa susjedom, iskusnim riječnim ribičem, počeo ići u ribolov na rijeku. Godinama sam od njega učio tehnike površinskog i podvodnog mušičarenja te izrade umjetnih “mušica”. A onda me je prije skoro 40 godina “s nogu oborio” morski ribolov s obale. Svake godine potrošim dosta (previše) novaca na kupnju i dopunu opreme za ribolov (role, štapovi, varalice, upredenice, monofili, fluorcarboni, udice, olova, …). Nikad dosta. Međutim, ribu love znanje i iskustvo, a ne oprema. Oprema, eventualno, može samo malo pripomoći. Nažalost, nemam brod, a to znači da nemam ni sonar, ni minkotu, … Međutim, ne zavidim sportskim ribolovcima koji to imaju i koji žive uz more. Neke od njih pratim na Facebooku i Youtube kanalu i zahvalan sam im što nesebično i besplatno dijele svoja znanja i iskustva. Puno sam učio i naučio od njih. U ribolove (dvodnevne) idem prosječno 6 puta godišnje, u vrijeme kada se podudare moje raspoloživo vrijeme i dobra vremenska prognoza. Volio bih i češće, ali ... Od navedenoga broja odlazaka u ribolove otprilike polovica je ribolov s obale. Iz Zagreba putujem automobilom do lokacija za ribolov, koje biram od Crikvenice do Zadra. Na planiranoj lokaciji iznajmim neki apartman u kojem prespavam. Ribu (ušate, orade, ...) lovim s obale, različitim tehnikama (spinning, “a volo”, klizno olovo, …). Preostali dio mog ukupnog broja ribolova je ribolov s broda na koji idem sa mojim prijateljem iz ZG, koji ima pristojan brod, a koji je također sportski ribolovac. Brod posjeduje sonar ali nema minkotu. Tada dijelimo sve troškove ribolova. Do veza njegovog broda putujemo mojim automobilom, a onda isplovljavamo s brodom 10 – 15 NM. Lovimo isključivo bolentino tehnikom na dubinama od 25 – 50 m, ovisno o dijelu godine i lokacijama. Arbuni čine daleko najveći postotak našeg ribolova, a iznimno ulovimo ponekog kanjca, kantara ili škarpinu. Lovimo i dosta batoglavaca, pauka, mačaka te nedoraslih riba (bez obzira što namjerno koristimo veće udice), ali sve to vraćamo u more. Nažalost, neke ribe koje vraćamo u more ne prežive, jer su preduboko progutale udice s ješkom. Nakon 2 dva dana ribolova doma donesem prosječno 4-5 kg ribe. Ako sam bio u ribolovu s obale onda su to ušate ili orade, a ako sam bio na brodu onda su to najčešće arbuni. Međutim, dešava se da se doma vratim i bez ulova. Nema nikakvih jamstava za uspješan ribolov. Ribe ne čekaju na lokaciji spremne zakačiti se same na udicu. Brojni su faktori od kojih ovisi ishod ribolova: mjesečeve mjene (plima i oseka), godišnja doba, temperatura mora, atmosferski tlak, vjetar, doba dana i noći, prozirnost i boja mora, morske struje (kurenti), lokacije - staništa riba i drugi nepoznatu faktori. Moji troškovi za jedan dvodnevni ribolov iznose prosječno 200 € (gorivo, cestarina, smještaj, hrana, piće, ješka, … ). Stoga, sam često predmet zbijanja šala među mojim prijateljima. Oni ne mogu shvatiti što mene motivira da utrošim 2 dana slobodnog vremena, izložim se riziku putovanja i skakanja po stijenama i napravim trošak od cca. 200 €. Kažu mi da sam mogao to vrijeme provesti doma s obitelji, odmarati se, piti kavice, a za potrošene novce kupiti kvalitetnu bijelu ribu na ribarnici. Što mene motivira da se bavim sportskim /rekreativnim ribolovom? Uživanje u prirodi i opuštanje, osjećaj samodostatnosti i povezanosti s prirodom, uživanje u samom procesu pripreme ribolova i usavršavanje tehnika, iskustvo nepredvidivosti i uzbuđenja pri svakom ribolovu, istraživanje novih lokacija za ribolov, poznavanje različitih vrsta riba i njihovog ponašanja, … Ako je cilj Prijedloga novih ograničenja sprečavanje neregularne prodaje ribe, isti neće postići nikakav cilj. Ne postoje ograničenja koja će takve pojedince spriječiti u tome. Takve treba pronaći i kazniti. Postoji vrlo jednostavan načini da se spriječi neregularna prodaja ribe. Ako nema potražnje nema niti prodaje. Ako je cilj Prijedloga novih ograničenja sprečavanje izlova ribe isti neće postići nikakav cilj. Na internetu su lako dostupne mnoge stručne analize i studije (strane i naše) koje jasno ukazuju na prave uzroke problema (krivce) izlova ribe u oceanima, Sredozemnom moru i Jadranu. Teško je odbaciti mišljenja mnogih poznavatelja prilika da je u pitanju skretanje pozornosti s pravih krivaca po sistemu “neka visi Pedro”, s ciljem pogodovanja interesima lobija onih koji su najveći krivci. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 982 | DRAŽAN MILETIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Prema dostupnim podacima, u 2023. godini ukupno je u gospodarskom ribolovu na moru iskrcano 55.185.569 kilograma ribe i drugih morskih organizama, dok je ukupna proizvodnja u akvakulturi iznosila 26.859.557 kilograma. Specifični podaci o ulovu sportskih i rekreativnih ribolovaca nisu javno dostupni. Stoga se postavlja pitanje smisla i cilja ovog Prijedloga pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu. Nejasan je i sam motiv, a jedini koji se nameće jest da iza svega stoje razni interesni lobiji, (ne)skriveni iza podataka iz prve rečenice. (Pre)regulacija koja ima za cilj sprječavanje nekih pojedinaca u “prelovu” (prekršaju) nije opravdana, niti će postići cilj. Takve pojedince nikakve regulacije neće spriječiti u prelovu. Nije opravdano preregulacijom kažnjavati sve ribolovce zbog prekršaja nekih pojedinaca. Prosjek ulova svih sportskih i rekreacijskih ribolovaca (na godišnjoj razini) daleko je ispod dopuštenih količina 5 kg + 1 riba po jednom izlasku. (Pre)regulacija koja ima za cilj sprječavanje nekih pojedinca u neovlaštenoj prodaji ribe ugostiteljkim objektima nije opradana, niti će postići cilj. Kontrolom ugostiteljkih objekata lako se može utvrditi porijeklo ribe u njihovoj ponudi. Ako ne bude potražnje, neće biti ni prodaje. (Pre)regulacija sportskog i rekreativnog ribolova, temeljena na objavama fotografija i videa uspješnih ulova na društvenim mrežama, neozbiljna je i nestručna. Nitko od sportskih i rekreacijskih ribolovaca ne objavljuje fotografije i videa brojnih neuspješnih izlazaka na more, niti troškove vezane uz kupnju, održavanje i nadopunu opreme, gorivo, mamce, smještaj (jer ne žive svi uz more), hranu i vodu. Ako se podvuče crta, lako se može matematički dokazati ekonomska neisplativost sportskog i rekreacijskog ribolova. Motiv nije novac, već: Uživanje u prirodi i opuštanje - Boravak na svježem zraku i u prirodi - Bježanje od stresa svakodnevnog života - Mentalno opuštanje i bijeg od tehnologije Strast prema ribolovu i izazov ribolova - Uživanje u samom procesu ribolova i usavršavanje tehnika - Natjecateljski duh (posebno kod sportskih ribolovaca) - Testiranje vlastitih vještina u različitim uvjetima Avantura i istraživanje - Istraživanje novih lokacija za ribolov - Upoznavanje različitih vrsta riba i njihovog ponašanja - Iskustvo nepredvidivosti i uzbuđenja pri svakom izlasku Socijalni aspect - Ribolov kao prilika za druženje s prijateljima i obitelji - Prenošenje znanja i tradicije na mlađe generacije - Sudjelovanje u natjecanjima i ribolovnim klubovima Lov za hranu - Ulov svježe ribe za vlastitu prehranu - Osjećaj samodostatnosti i povezanosti s prirodom - Priprema i uživanje u vlastitom ulovu kao dio ribolovnog iskustva Sportske i rekreativne ribolovce ribe ne čekaju na lokaciji spremne zakačiti se same na udicu. Brojni su faktori od kojih ovisi ishod ribolova: mjesečeve mjene (plima i oseka), godišnja doba, temperatura mora, atmosferski tlak, vjetar, doba dana i noći, prozirnost i boja mora, morske struje (kurenti), lokacije - staništa riba i drugi nepoznatu faktori. Potrebno je puno znanja i iskustva, uz velike izdatke za opremu, mamce, gorivo, smještaj, hranu, …, a opet ne postoje nikakva jamstva za uspješan ribolov. Zato svi “dobronamjerni” koji misle da je lako i jednostavno uloviti ribu neka kupe dozvole i sami probaju. (Pre)regulacija će uništiti suštinu sportskog i rekreacijskog ribolova. Zbog svega navedenoga predlažem da u potpunosti odustanete od ovog Prijedloga pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu. Zabrane i besmislena preregulacija sportskog i rekreacijskog ribolova ne smiju biti sami sebi svrha. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Uzimajući značaj utjecaja u obzir, mjere sadržane u prijedlogu Pravilnika imaju za cilj osigurati dugoročnu održivost ribarstva. |
| 983 | DRAŽAN MILETIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Prema dostupnim podacima, u 2023. godini ukupno je u gospodarskom ribolovu na moru iskrcano 55.185.569 kilograma ribe i drugih morskih organizama, dok je ukupna proizvodnja u akvakulturi iznosila 26.859.557 kilograma. Specifični podaci o ulovu sportskih i rekreativnih ribolovaca nisu javno dostupni. Stoga se postavlja pitanje smisla i cilja ovog Prijedloga pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu. Nejasan je i sam motiv, a jedini koji se nameće jest da iza svega stoje razni interesni lobiji, (ne)skriveni iza podataka iz prve rečenice. (Pre)regulacija koja ima za cilj sprječavanje nekih pojedinaca u “prelovu” (prekršaju) nije opravdana, niti će postići cilj. Takve pojedince nikakve regulacije neće spriječiti u prelovu. Nije opravdano preregulacijom kažnjavati sve ribolovce zbog prekršaja nekih pojedinaca. Prosjek ulova svih sportskih i rekreacijskih ribolovaca (na godišnjoj razini) daleko je ispod dopuštenih količina 5 kg + 1 riba po jednom izlasku. (Pre)regulacija koja ima za cilj sprječavanje nekih pojedinca u neovlaštenoj prodaji ribe ugostiteljkim objektima nije opradana, niti će postići cilj. Kontrolom ugostiteljkih objekata lako se može utvrditi porijeklo ribe u njihovoj ponudi. Ako ne bude potražnje, neće biti ni prodaje. (Pre)regulacija sportskog i rekreativnog ribolova, temeljena na objavama fotografija i videa uspješnih ulova na društvenim mrežama, neozbiljna je i nestručna. Nitko od sportskih i rekreacijskih ribolovaca ne objavljuje fotografije i videa brojnih neuspješnih izlazaka na more, niti troškove vezane uz kupnju, održavanje i nadopunu opreme, gorivo, mamce, smještaj (jer ne žive svi uz more), hranu i vodu. Ako se podvuče crta, lako se može matematički dokazati ekonomska neisplativost sportskog i rekreacijskog ribolova. Motiv nije novac, već: Uživanje u prirodi i opuštanje - Boravak na svježem zraku i u prirodi - Bježanje od stresa svakodnevnog života - Mentalno opuštanje i bijeg od tehnologije Strast prema ribolovu i izazov ribolova - Uživanje u samom procesu ribolova i usavršavanje tehnika - Natjecateljski duh (posebno kod sportskih ribolovaca) - Testiranje vlastitih vještina u različitim uvjetima Avantura i istraživanje - Istraživanje novih lokacija za ribolov - Upoznavanje različitih vrsta riba i njihovog ponašanja - Iskustvo nepredvidivosti i uzbuđenja pri svakom izlasku Socijalni aspect - Ribolov kao prilika za druženje s prijateljima i obitelji - Prenošenje znanja i tradicije na mlađe generacije - Sudjelovanje u natjecanjima i ribolovnim klubovima Lov za hranu - Ulov svježe ribe za vlastitu prehranu - Osjećaj samodostatnosti i povezanosti s prirodom - Priprema i uživanje u vlastitom ulovu kao dio ribolovnog iskustva Sportske i rekreativne ribolovce ribe ne čekaju na lokaciji spremne zakačiti se same na udicu. Brojni su faktori od kojih ovisi ishod ribolova: mjesečeve mjene (plima i oseka), godišnja doba, temperatura mora, atmosferski tlak, vjetar, doba dana i noći, prozirnost i boja mora, morske struje (kurenti), lokacije - staništa riba i drugi nepoznatu faktori. Potrebno je puno znanja i iskustva, uz velike izdatke za opremu, mamce, gorivo, smještaj, hranu, …, a opet ne postoje nikakva jamstva za uspješan ribolov. Zato svi “dobronamjerni” koji misle da je lako i jednostavno uloviti ribu neka kupe dozvole i sami probaju. (Pre)regulacija će uništiti suštinu sportskog i rekreacijskog ribolova. Zbog svega navedenoga predlažem da u potpunosti odustanete od ovog Prijedloga pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu. Zabrane i besmislena preregulacija sportskog i rekreacijskog ribolova ne smiju biti sami sebi svrha. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 984 | DRAŠKO IVANIŠEVIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Komentar na članak o obvezi vođenja dnevne evidencije ulova putem aplikacije mRecFish: Ovaj članak nepotrebno komplicira rekreacijski ribolov, koji je prije svega oblik opuštanja, a ne administrativnog procesa. Obveza vođenja evidencije putem aplikacije stvara nepotreban teret za obične građane, osobito starije osobe i one bez pristupa tehnologiji. Ovakve mjere, umjesto da potiču ljude na ribolov, samo stvaraju dodatne prepreke i obeshrabruju rekreativce. Iako je očuvanje ribljeg fonda važno, ove administrativne barijere će odvratiti male ribolovce i smanjiti broj ljudi koji uživaju u ovom hobiju. Umjesto ovakvih kompliciranih mjera, trebali bismo tražiti jednostavnije, pristupačnije rješenja koja neće otežavati rekreacijske aktivnosti. Zbog toga da bi ovaj članak trebao biti ukinut, jer stvara više problema nego što donosi koristi. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. Svrha aplikacije mRecFish je prikupljanje osnovnih podataka o ribolovnim aktivnostima i ulovu sportskih i rekreacijskih ribolovaca na razini cijelog Jadrana. Ti podaci će omogućiti bolje razumijevanje ukupne ribolovne aktivnosti, sezonalnosti i ciljanih vrsta u sportskom i rekreacijskom ribolovu, što je nužno za znanstvenu procjenu utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na stanje morskih bioloških resursa. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno. Po objavi Pravilnika osigurat će se pristup aplikaciji te će se kroz početno prijelazno razdoblje, prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Obaveza će se uvoditi postepeno, a za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) tek od 2030. godine. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Odredbe članka 14. ne sprječavaju da nositelju dozvole prilikom vođenja evidencije pomaže druga osoba. |
| 985 | DRAŠKO IVANIŠEVIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Predloženo ograničenje na jedan komad po vrsti nema praktično ni biološko utemeljenje. Takav pristup ne odražava stvarnu potrebu zaštite ribljeg fonda i nije usklađen s logikom koja se već primjenjuje kod ukupnog dnevnog ulova — ograničenja na 5 kg + jedan trofejni primjerak. Umjesto brojanja jedinki, učinkovitije i pravednije bi bilo ograničenje temeljiti isključivo na težini ulova, naravno uz poštivanje minimalnih mjera za svaku vrstu. Time bi se postigao bolji balans između zaštite resursa i mogućnosti za rekreativni ribolov, bez nelogičnih situacija — primjerice, da je dozvoljeno zadržati jednog zubatca od 2 kg, ali nije dozvoljeno zadržati dva ukupne težine 2 kg. Takvo brojčano ograničenje ne doprinosi dodatnoj zaštiti resursa, ali zato nepotrebno ograničava ribolovce koji se već pridržavaju propisanih mjera. Prijedlog: – Umjesto ograničenja po broju komada, predlaže se zadržati već postojeći model ograničenja po ukupnoj težini (5 kg + trofejni primjerak), uz dosljedno poštivanje minmalnih mjera po vrstama. – Takav model je jednostavniji za provođenje, logičniji u praksi i u skladu s načelima održivog korištenja ribljeg fonda | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 986 | DRAŠKO IVANIŠEVIĆ | Posebne odredbe kod lova na veliku ribu, Članak 9. | Članak sadrži niz tehnički i logički spornih odredbi koje nepovoljno utječu na rekreativne ribolovce, dok istovremeno pogoduje profesionalnim tunolovcima, unatoč činjenici da se kvote za industrijski ulov redovito povećavaju. Očito je da tuna u Jadranu ima dovoljno – kvote se sustavno prebacuju i premašuju, što ukazuje na porast populacije. U isto vrijeme, svjedočimo zabrinjavajućem padu brojnosti sitne plave ribe, prvenstveno srdele i inćuna, što se može izravno povezati s povećanim brojem grabežljivaca – prije svega divljih tuna. Zbog toga je nelogično da se mjere dodatno postrožuju za rekreativne ribolovce, dok se istovremeno profesionalni sektor širi bez ograničenja. Mjere prema rekreativnim ribolovcima sve više djeluju kao alibi za nedostatak nadzora nad stvarnim problemima – industrijskim izlovom, manipulacijom kvotama i prelovom sitne plave ribe. Ako ima dovoljno tune da se kvote profesionalcima povećavaju, onda treba olabaviti i pritisak na rekreativce koji more koriste u duhu tradicije i održivosti. Traži se: Popuštanje mjera prema rekreacijskom ulovu tune, Jasna i poštena definicija pravila, Veća transparentnost i uključivanje šire ribolovne zajednice u odlučivanje. | Primljeno na znanje | Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 987 | DRAŠKO IVANIŠEVIĆ | Posebne odredbe za ribolov podvodnom puškom, Članak 8. | 1. Zabraniti lov podvodnom puškom noću Lov podvodnom puškom tijekom noći značajno narušava ravnotežu u podmorju jer koristi prirodnu nepokretnost i ranjivost ribe u mraku. Noćni podvodni ribolov omogućuje znatno lakši ulov i smanjuje šanse ribi da se zaštiti ili izbjegne ribolovca, čime se znatno povećava pritisak na određene vrste, posebno stajače ribe. Takva praksa nije u skladu s osnovnim načelima sportskog i rekreacijskog ribolova, te bi kao takva trebala biti zabranjena – što je već slučaj u mnogim drugim mediteranskim zemljama. 2. Zabraniti vađenje hobotnica od strane podvodnih ronilaca Hobotnica je inteligentna, lokalno stacionirana životinja koja se lako može izvući iz skrovišta pomoću ronilačke opreme. U posljednje vrijeme svjedočimo značajnom padu njihove brojnosti na pojedinim lokacijama upravo zbog neselektivnog vađenja od strane podvodnih ribolovaca. Ova praksa nije održiva i, kao i kod noćnog lova, nije u skladu s principima sportskog ribolova. Vađenje hobotnica rukom ili pomagalima pod morem trebalo bi se tretirati kao neetično i štetno, i kao takvo – zabraniti. | Primljeno na znanje | U članku 31. stavku 3. Zakona o morskom ribarstvu je propisano da je ribolov podvodnom puškom zabranjen od zalaska do izlaska sunca. Zahvaljujemo na argumentiranom prijedlogu zabrane ulova hobotnice u ribolovu podvodnom puškom. Prijedlog ćemo dodatno razmotriti. |
| 988 | DRAŠKO IVANIŠEVIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Odredba kojom se zabranjuje korištenje elektromehaničkog ili hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima je nejasna i nedovoljno precizirana. Ako se konkretno misli na korištenje pramčanih elektromotora s GPS sidrenjem (tzv. "spot lock"), tada to treba jasno i nedvosmisleno navesti. Trenutna formulacija otvara prostor za različita tumačenja, što dovodi do pravne nesigurnosti među rekreativnim ribolovcima. Važno je naglasiti da korištenje takvih motora nema negativan utjecaj na okoliš niti izravno pridonosi prelovu. Istina je da postoji mogućnost zlouporabe, primjerice forsiranjem jedne mikrolokacije, no takva ponašanja se već sada mogu sankcionirati postojećim pravilima – kao što su ograničenja u količini ulova (maksimalno 5 kg ribe dnevno + jedan trofejni primjerak). Problem je, međutim, u tome što se ta pravila u praksi slabo provode. Ovakvim nepreciznim i široko formuliranim zabranama kažnjava se većina odgovornih ribolovaca, dok oni koji krše zakon ionako pronalaze načine da to nastave činiti. Umjesto uvođenja novih zabrana, naglasak bi trebao biti na edukaciji, boljoj kontroli i dosljednoj provedbi postojećih pravila. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 989 | DRAŠKO IVANIŠEVIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Porast cijene rekreacijske ribolovne dozvole je neopravdan i nepovezan s realnim troškovima upravljanja ribljim fondom. U trenutnim ekonomskim uvjetima u Hrvatskoj, gdje je standard građana ozbiljno narušen, ovakvo poskupljenje dodatno opterećuje one koji žele provesti dan na moru baveći se tradicijskim i rekreativnim aktivnostima. Opravdanja o očuvanju ribljeg fonda nisu potkrijepljena konkretnim podacima o tome kako se sredstva od dozvola koriste u te svrhe. Umjesto da se stvori sustav koji uključuje građane kao partnere u očuvanju mora, ovakvim pristupom ih se isključuje i demotivira. | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. Raspodjela sredstava koja potječu od dozvola za sportski i rekreacijski ribolov propisuje se Pravilnikom o sportskom i rekreacijskom ribolovu, na temelju članka 13. stavka 6. Zakona o morskom ribarstvu. Što se tiče dijela sredstava koja se zadržavaju u Državnom proračunu, ona se koriste u skladu s člankom 13. stavkom 3. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 990 | DRAŠKO IVANIŠEVIĆ | Dozvole za sportski i rekreacijski ribolov za ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske, izuzev zaštićenih područja, Članak 4. | Koji je razlog ukidanja mogućnosti kupnje godišnje dozvole za rekreacijski ribolov u bilo kojem trenutku tijekom godine? Dosadašnja praksa omogućavala je građanima da, ovisno o svojim okolnostima (npr. sezonski boravak na moru, radne obveze, zdravstveno stanje), kupe godišnju dozvolu u vrijeme kada im najviše odgovara. Uvođenjem roka za kupnju isključivo do kraja veljače (ili drugog ograničenog razdoblja), građanima se uskraćuje pravo na fleksibilnost i korištenje dozvole proporcionalno njenoj stvarnoj vrijednosti. Ovo ograničenje ne doprinosi zaštiti ribljeg fonda, već isključivo komplicira i obeshrabruje ljude koji žele legalno i odgovorno sudjelovati u rekreativnom ribolovu. Dapače, takvim pristupom se potencijalno potiče sivu zonu i smanjuje prihode od prodaje dozvola. | Nije prihvaćen | Skrećemo pažnju da se novi Pravilnik donosi na temelju postojećeg Zakona o morskom ribarstvu koji zadaje osnovni okvir. Sva pravila i ograničenja koja se propisuju samim Zakonom ne mogu se izmijeniti odredbama Pravilnika jer je Pravilnik propis nižeg reda. Slijedom navedenog upućujemo da je razdoblje izdavanja godišnjih dozvola propisano u članku 29. stavku 2. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 991 | DRAŠKO IVANIŠEVIĆ | Pojmovi, Članak 3. | Pojam "kančenica za veliku ribu" u pravilnicima je nejasan i nedovoljno objašnjen. Ako se već uvodi takva kategorija alata, potrebno je jasno definirati o kojem se tipu alata radi i koji su njegovi tehnički parametri. Trenutna formulacija stvara pravnu i praktičnu nesigurnost među rekreativnim ribolovcima. Također, odredbe koje ograničavaju rekreacijski ulov tzv. "velike ribe", dok istovremeno profesionalni tunolovci sustavno premašuju svoje kvote, ukazuju na potrebu revizije trenutnog pristupa. Očigledno je da je došlo do značajnog porasta populacije divlje tune u Jadranu, što potvrđuju i kvote koje se redovito povećavaju profesionalnim ribarima. S druge strane, svjedočimo opadanju broja srdela i drugih pelagijskih vrsta, što se izravno povezuje s povećanim brojem grabežljivaca poput divlje tune. Ova neravnoteža u morskom ekosustavu dodatno potvrđuje potrebu za ublažavanjem restrikcija prema rekreacijskim ribolovcima, koji u odnosu na industrijski ribolov imaju zanemariv utjecaj na riblji fond. Vrijeme je da se rekreativni ribolov prestane tretirati kao prijetnja, a počne uvažavati kao dio kulturne baštine i održivog korištenja morskih resursa. | Primljeno na znanje | Pojam "kančenica za veliku ribu" se ne spominje u Prijedlogu pravilnika. Istovremeno skrećemo pažnju na članak 7. stavak 10. Prijedloga pravilnika kojim se upućuje na podzakonski propis kojim se propisuju konstrukcijsko-tehničke osobine, namjena i način uporabe ribolovnih alata. Ministarstvo će dodatno unaprijediti izričaj radi jasnoće. |
| 992 | DRAŠKO IVANIŠEVIĆ | Opće odredbe , Članak 1. | Kao mediteranska zemlja s dugom tradicijom ribolova, Hrvatska bi trebala poticati, a ne ograničavati rekreativni ribolov svojih građana. Ukidanje ili barem značajno smanjenje cijene godišnje dozvole za rekreativni ribolov bio bi jedini ispravan korak u smjeru očuvanja tog dijela naše kulture i načina života. Uvođenjem dodatnih pravila, poskupljenjima i administrativnim preprekama, ovaj oblik rekreacije sve više postaje privilegija onih koji si to mogu priuštiti – što je neprihvatljivo u zemlji čija se povijest i identitet temelje upravo na povezanosti s morem. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 993 | DRAGAN RAKOČEVIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Članak 10, stavak 5. Ako se poštuje minimalna duljina, već sa maksimalno dva gofa ili dvi kirnje si ispunio dnevnu kvotu od 5kg. Dakle postojeći pravilnik je dovoljno ograničavajući. Treba osigurati njegovu provedbu. Eventualno treba proširiti lovostaj ili zone gdje se u određenim periodima u godini ne smije loviti (mrijestiliišta) a sve bazirano na stručnoj podlozi. Ovakvo ograničavanje s brojem komada jedinki je besmisleno. Što ću ja napraviti ako sam bacio parangal i uhvatio 2 šampjera, hoću li jednog bacit nazad u more, a on je prilikom izvlačenja iz dubine već krepao.? Dosadašnji pravilnik je to dobro regulirao. Posebno za nas otočane, koji smo upućeni na more i kojima je to tradicija, ograničavanje na ulov jedne ribe od vrste je besmisleno. Svi znate da ribe više nema u kraju, već da se treba izići dosta daleko od obale. Troškovi postaju toliki da će se sportski ribolov iskorijeniti. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 994 | DRAGAN GRGAS | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Prijedlog novog zakona prepun je kontradiktornosti.Umjesto da se postojeći zakon doslijednije provodi,te da se u svrhu zaštite ribljeg fonda uvedu no take zone, te zabrana lova ribe u mrijestu,sportaše i rekreativce se unaprijed proglašava kriminalcima kojima treba zabraniti svaku vrstu ribolova na moru.Dozvola za ulov 1 ribe od svake vrste je totalni idiotizam.Ako neke ribe kao orade, koja uništava uzgajalista školjkaša, ima u velikim količinama, stupidno je dozvoliti izlov 1 primjerka.Pagara ima u izobilju a lovi se na kančanicu.Što da uradimo ako se na 3 udice ulove 3 ribe kojie ubrzo uginu zbog promjene tlaka.Da bacimo u more dvije uginule a jednu zadržimo?Zabrana korištenja elektro motora u ribolovu je u kontradikciji sa zelenim politikama koje vlada zdušno zagovara.U redu je panulati dizel ili benzinskim motorom ali ne i sa elektro motorom?!Postojeći zakon je sasvim dobar i uz bolje provođenje, te zabrane ribolova u određenom peridu na pojedinim zonama bi se pistigla puno bolja zaštita ribljeg fonda nego praktički zabraniti sve ribolovne aktivnosti koje mnogima od nas život znače.Također uvođenje no take zona odakle b sei ribolovno more stalno obogaćivalo ribom. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta (u koji ni u ovom trenutku nije uključena orada) i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Na pitanje što napraviti u slučaju kada riba ugine želimo istaknuti da ovim se Pravilnikom između ostalog želi postići unaprjeđenje ribolovnih praksi koje će doprinijeti smanjenju ribolovne smrtnosti pojedinih vrsta riba i drugih morskih organizama. Doprinos pojedinca i osvještavanje vlastite uloge u odnosu na promjene u stanju ribolovnih resursa ključno je za postizanje boljeg stanja okoliša. Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. |
| 995 | DRAGAN GRGAS | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Najlakše je uvoditi nove restrikcije sportašima i rekreativcima,umjesto pojačanih kontrola velikih.Pogledajte samo što se prodaje na ribarnicama.Kako plivarica može loviti nedoraslu lignju na tone?Kako koće mogu raditi u kanalima?Rekreativci su ljudi koji su strastveni ljubitelji mora.Oni ga čuvaju.Par kila koje ulove tjedno ne ugrožavaju riblji fond. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 996 | DORA BATOR MURTIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Pravilnik o pojedinacnom ulovu plemenite ribe koji ogranicava broj jedinki je besmislen te ga se ne smije uvesti. Nije moguce svim ribolovnim alatima odrediti kolicinu vrste ribe koja ce se na njega uhvatiti i vecina te ribe je do izvlacenja na povrsinu vec mrtva. Dosadasnje ogranicenje na ulov od 5 kilograma plus trofejna riba je sam po sebi dostatan i odrziv i ne bi ga trebalo mijenjati. | Nije prihvaćen | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 997 | DORA BATOR MURTIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Pod povlastenu odn nizu cijenu ribolovne dozvole trenutno spadaju samo invalidi domovinskog rata. Smatram da je diskriminirajuce te da u istu kategoriju treba uvrstiti sve osobe sa invaliditetom, to nebi bio veliki broj ljudi, a djelovalo bi pozitivno na psihicko stanje ljudi sa ogranicenim sposobnostima u bilo kakvom pogledu. Takoder u istu povlastenu kategoriju bi trebalo uvrstiti i ljude slabijeg imovinskog stanja, odnosno ljude koji primaju socijalnu pomoc. | Primljeno na znanje | Izjednačavanje prava u kontekstu šire populacije kako predlažete predstavlja kompleksan zahvat koji se razmatra za buduće razdoblje, no trenutno ne postoje preduvjeti za uvođenje takve promjene. |
| 998 | DOMINKO BABIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, PRILOG 6. | Poštovani, 1. Nelogično je da rekreacijska dozvola bude skuplja od sportske kad imaoc sportske dozvole ima veća prava- podvodna puška i pravo na kupnju dozvole za big game 2.Članak 7 st 4- nije jasno što se želi postiči zabranom elektropogona i hidraulike? Ako imam elektropogon i solarne panele, vozim sporo i pri tom vučem panulu nije li to ekološki prihvatljivo, komu smetam, a sigurno neću potamaniti riblji fond. Ako se misli na Sve popularnije pramčane "Minn kote" za drženje na poziciji onda to treba tako definirati, Sve u svemu mislim da se pretjeruje sa ograničenjima alata, pribora i ulova dok se istovremeno dižu cijene dozvola. Na kraju ćemo plačati i samo da gledamo naše lijepo plavo more | Primljeno na znanje | Trenutni prijedlog Pravilnika preuzima odredbe po uzoru na postojeći sustav. Vezano za članak 7. stavak 4. upućujemo vas na odgovore dane vezano uz tu odredbu. |
| 999 | DOMINIK RADONIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Ovo kao da Trump pisao. Ogranicenje ulova po vrstama nema smisla, dosadasnje ogranicenje na 5kg je sasvim ok. Povecanje cijene i nije neki problem to je jedan put na godinu i sve mi je isto. Volio bi da je manje ali trebaju i ovi koji pisu ovakve zakone od nekud dobit placu. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 1000 | DOMINIK PUTNIK | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani, ovaj pravilnik Vam je totalni promašaj. Umjesto pojednostavnjenja dosadašnjeg zakona i VEĆIH KONTROLA NA MORU I KOPNU, uvode se nova ograničenja koja opet štete državnom proračunu. Zabranjuje se u bilo kojoj vrsti ribolova elektromehanički ili hidraulični pogon. Na što se god to odnosilo, bilo da su to električna sidra ili role za ribolov, vršite čisti udar na proračun. Koliko košta takva jedna "sitnica" od koje država ubere 25% (ne koristim ni jedno ni drugo, samo govorim okvirno). Ograničenje ribe po ulovu, to ne mogu shvatiti, znači uhvatim zubatca od 4 kg izvadim i odsječem peraju, i nastavim s ribolovom kad gle udari drugi od 8 kg, šta bih sad trebao (teško ćeš i ovog od 4)? Još su ova ograničenja donekle za sportski ribolov li-la, ali što je sa posebnom dozvolom za parangal ? Recimo uhvatite na parangal 3 škarpine i 2 pagra koja su već crkla, šta bi ih trebali baciti nazad u more, i odmah tu odsjeći osnovu i ostaviti ostataak parangala u moru, jer sam već u prelovu? Nismo na ribarnici pa da biramo, sad ću jednu škarpinu, pa jednog pagra, e sad vi birani više nemojte grist, sad grizi ribo koja nisi na popisu, riba izvučena sa velike dubine je ionako već 70 % gotova. Sportski i rekreativni ribolovci nisu radnici, kojima je more i ribolov posao pa nam treba tona ribe, mi na more idemo da bi razbistrili glavu od svakodnevnog posla, to je neka vrsta prirodnog apaurina, i na koje se ode jednom ili dva puta mjesečno. Ako se već misli na očuvanje ribljeg fonda, to se na ovaj način riješiti neće, pogotovo ne aplikacijama za prijavu ulova, kojih 50 posto ljudi ne zna ni koristiti, niti će se riješiti pooštravanjem zakonika kojeg ionako nitko ne kontrolira. Riblji fond će se riješiti i povećati uvođenjem zabrana svih vrsta ribolova u vrijeme mrijesta pojedine vrste ribe, izgradnjom umjetnih grebena gdje će riba naći sklonište, te takve zone označiti sa zabranom, kontrolirati i označiti visokim kaznama, kao i zabranom ribolova na određenim zonama na Jadranu. Najmanju štetu moru će moru napraviti sportski i rekreativni ribolovac koji mjesečno izađe 2-4 puta na more, ulovi mjesečno 5-10 kila ribe, koristi električni umjesto starog sidra koje kad pukne konop onečišćuje more i demolira dno, skuplja ostatke smeća iza drugih, itd itd. Na Vama je da napravite kontrole i vidite tko je sportaš, a tko profitira, samo tako riješit će se nered, jer iz ureda i tipkanja na kompjuter ne vidi se stvarno stanje i problematika. Lijepi pozdrav ! | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu je naša obaveza koja proizlazi iz Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274, ali je ujedno i naša potreba. Podaci o ribolovu doprinose boljem razumijevanju utjecaja na resurse i predstavljaju jedan od najvažnijih izvora informacija za donošenje odgovarajućih mjera upravljanja. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno uz početno prijelazno razdoblje tijekom kojeg će se prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Postepenim uvođenjem obaveze elektroničke prijave ulova osigurat će se odgoda primjene za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) do 2030. godine, dok će za ostale kategorije dozvola, ova obaveza stupiti na snagu ranije. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. |
| 1001 | DOMINIK MIHALJEVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Prijava ulova | Napravite aplikaciju za pametne telefone preko koje će ribolovci prijavljivati ulov, ali napravite aplikaciju tako da kad ribolovac krene u ribolov da se mora prijaviti za taj datum, i za taj datum da dobije popis i slikovni prikaz vrsta koje smije ili ne smije na taj dan loviti odnosno da su datumi sinkronizirani s kalendarom lovostaja za određene vrste i jasno napisane veličine riba koje se smiju zadržati. Također u slučaju ne prijave u aplikaciju treba imati predviđenu sankciju (u visini dnedvne dozvole), a u slučaju nepoštivanja lovostaja i predviđenih veličina riba kazne bi trebale biti značajnije. Naravno to zahtijeva i da povećani nadzor koji je pouzdan i ozbiljno shvaća ovu tematiku bez gledanja kroz prste. A da bi ribolovci poštovali veličine riba koje smiju zadržati, pri kupnji dozvola im se daruje i vodootporna mjerna traka. Također u aplikaciju se može ulogirati osoba samo s važećim kratkotrajnim ili godišnjim dozvolama. Npr. Korisničko ime: XXX : Lozinka: Broj dozvole. | Primljeno na znanje | Prijedloge unapređenja sustava prijave i nadzora ulova te funkcionalnosti razmotrit ćemo prilikom nadogradnje aplikacije. |
| 1002 | DOMINIK MIHALJEVIĆ | Posebne odredbe za ribolov podvodnom puškom, Članak 8. | (3) Zabranjeno prakticiranje ribolova podvornom puškom po noći uz pomoć ronilačkih lampi | Prihvaćen | U članku 31. stavku 3. Zakona o morskom ribarstvu je propisano da je ribolov podvodnom puškom zabranjen od zalaska do izlaska sunca. Ministarstvo će unaprijediti izričaj na način da će jasno uputiti na odredbe Zakona o morskom ribarstvu. |
| 1003 | DOMINIK MIHALJEVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Posebne odredbe za ribolov podvodnom puškom | Razmotrite mogućnost trajnog lovostaja na kirnje. Stučnjaci sa IZOR-a tvrde da su kirnje JEDINI predator za invazivnu vrstu vatrenjaču (Pterois volitans). Također ne bi bilo loše odrediti dnevni limit ostalih vrsta npr. (dnevno dopušteno 3 lubina, 1 zubatac, 1 gof....). Ali poanta je da su nam kirnje zapravo jedino prirodno riješenje u kakvo-takvoj kontroli širenja invazivne vatrenjače. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji). |
| 1004 | DOMAGOJ RUPČIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Dajte si barem truda pa prepišite neki normalni Pravilnik iz EU-a a ne izmišljati toplu vodu i/ili po željama gospodarskih ribara pisati ovakve nebuloze. Riješite strance i uvedite reda u inspekcije. Ljudi kao ja koji se kao budale drže slova zakona kako u slatkovodnom tako i u morskom ribolovu su iziritirani s bezakonjem i i neredom koje vlada na terenu (da ne mogu zabaciti s obale dalje od 10 m jer su mreže položene po par kilometara uzduž obale i slično) . | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 1005 | DINO MAKSAN | Ribolov u zaštićenim područjima, Članak 11. | Dozvola ribolova u zaštičenim područjima je "pucanje u vlastitu nogu". Otvarate mogučnost Javnim ustanovama da mešetare sa dozvolama i okorištavaju se toleriranjem krivolova. Ne postoji niti jedan "domorodac" kojemu je ribolov izvor hrane. Postoji samo ogromna potražnja od gostiju dubljeg đepa zbog kojih pustošimo NACIONALNE parkove. Jedna kirnja donese više PDP-a preko ronilačkog centra nego preko restorana. Kad to shvatite možda će biti pomaka i u zaštiti ribljeg fonda i u odnosu naroda prema moru i parkovima. Moramo shvatiti da je more naše. Do tada su "zaštičena područja" sramota i za vlast i za narod. | Primljeno na znanje | Člankom 7. stavkom 3. Zakona o morskom ribarstvu propisano je da dodatna ograničenja u obavljanju ribolova može propisati ministar nadležan poslove zaštite prirode, uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za ribarstvo. |
| 1006 | DINO MAKSAN | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Poštovani, ograničavanjem broja ulovljenih jedinki u dnevnom ulovu sportskog ribolovca, kako je predloženo u stavku 5. članka 10. predmetnog Pravilnika bez ikakve osnove (ne postoje podatci o količini ulova u sportskom ribolovu) stavljate u položaj krivolovca ulovom druge ribe SVE ljude koji pošteno love i prdržavaju se svih propisa vezanih uz sport i lov. Propis ne služi suzbijanju krivolova. Tome služe institucije. Krivolov se može otkriti čak i pregledom društvenih mreža, ne trebate niti izlaziti na teren, od restorana do pojedinaca. Čovjek može preinuti ribolov kad se približi količini od 5 kg ulova, kako je trenutno propisano. Ulovom druge ribe sa popisa, jednu mora baciti nazad, te tako ovaj stavak nema nikakav učinak za očuvanje ribljeg fonda. SVI SMO PROTIV KRIVOLOVA. Ne radite od sportaša krivolovce. Suzbijajte krivolov!! Dino Maksan mag.ing.aedif. Ronilački klub NAUTILUS PAKOŠTANE | Primljeno na znanje | Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava kontrole i nadzora kako samostalnom odgovornošću tako i doprinosom putem sustava prijave. Ovdje posebno ističemo kako su u suzbijanju nelegalnog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova građani koristan i vrijedan izvor informacija te skrećemo pažnju da je za prijavitelje ilegalnih radnji osigurana potpuna anonimnost, a mogućnost takve prijave osigurana je putem web stranice Uprave ribarstva (https://ribarstvo.mps.hr/default.aspx?id=87). Prijavitelj prilikom prijave sumnje na nelegalnu radnju sam odabire želi li ostaviti svoje kontakt podatke radi mogućnosti povratnog kontaktiranja ili želi ostati u potpunosti anoniman, u kom slučaju niti ribarska inspekcija ne zna tko je osoba koja je izvršila prijavu. Brojne uspješne akcije temeljile su se upravo na tom principu te potičemo sve građane da se uključe i daju doprinos ako imaju spoznaje o tome tko, kada i gdje obavlja nelegalnu aktivnost. |
| 1007 | DINO BIČIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Smatram da ovim pravilnikom proglasavate sportske ribolovcem najvecim stetocinama na moru,a zapravo najvise i brinemo o njemu. Ogranicenje na 1 primjerak iz vrste je sasvim nepotrebno i besmisleno,vise je dana kad se vratimo bez ulova nego sa 2 primjerka,a i nemozemo birat sto ce zagrist udicu. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 1008 | DINO BAJLO | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | LOVOSTAJI, NO TAKE ZONE, RIGOROZNIJE I PRAVEDNE KONTROLE PREMA SVIMA! Nema te vi sto drugo dodavati! Tisuce mladih smo makli sa ulica, kad su se zaljubili u more! Komercijalnom ribolovu nije misto na Jadranu, Jadran je pre mali za bogacenje. Riba je oduvik bila za covika a ne za bogatasa!!!! Vratite more obicnom coviku, bogatasi neka se vrate na Panamu i sl, odakle su i dovukli puste flote koje fala Bogu pomazu ribljem fondu :) :) :)! Pametno razmisljajte! Moje tri sina zele loviti ribice!! | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. Zahvaljujemo na podršci za uspostavu no-take zona i lovostaja no te mjere nisu predmet ovog propisa. |
| 1009 | DINKO LUPIS | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Postojeći pravilnik je dobar, samo ga treba provoditi. Nema smisla uvoditi represivnije mjere koje nemaju smisla. Ograničavanje ulova na 1 komad je u najmanju ruku nepošteno. Udica je selektivan alat kojim se ne radi šteta moru. Sportski ribolovci često ne odrade više od 10-15 ribolova godišnje i u tom vremenu ograničiti na komad nije pošteno. Ograničenje od 5 kg je sasvim u redu. Nadalje, uvesti lovostaje u periodu mrijesta ribe po uzoru na slatkovodni ribolov. Uz to i zabrana električnih pogona, što nije jasno definirano na što se odnosi, jer u tekstu se piše o alatima, a ne pogonu broda, nije logična jer ima ljudi koji zbog zdravstvenih i drugih razloga koriste el. pomagala, kako role, tako i za pogon broda., tj., pri sidrenju. Korištenje takvih pomagala doprinosi i sigurnosti pri boravku na brodu, nema smisla zabranjivati takve stvari. Zaštiti morski riblji fond se može na mnoge načine, a to svakako nije represijom na granu ribolova koja ulovi samo djelić ribljeg fonda. POSTOJEĆI PRAVINIK TREBA OSTATI NA SNAZI, SAMO GA TREBA PROVODITI! | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova. Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 1010 | DINKO DŽAJA | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani sportski ribolov je tradicionalni ribolov koji je duboko ukorijenjen kod nas i koji ne čini nikakvu štetu ribaljem fondu u Jadranskom moru. Potrebno je ograničiti broj mreža , parangala , vrša u moru koje u jednom ribolovu naprave izlov ribe koju u tolikoj količini svi sporski ribolovci u Dalmaciji ne ulove u dvije godine ribolova , a da ne govorimo o mlađi koja u mrežama strada i baca se uginula u more. Zbog svega navedenog Vas molim da se posavjetujete i sa sporskim ribolovcima prije donošenja još jednog "glupog" zakona. Pozdrav Dinko Džaja | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. |
| 1011 | DINKO BILIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Ovaj prijedlog pravilnika ima sve samo ne cilj zaštite ribljeg fonda u Jadranu. Vi ste prvo napravili nekakvu procjenu godišnjeg ulova na temelju anketa, i na temelju te, blago rečeno katastrofalne metode pune, ali pune pogrešaka na svakom koraku, donijeli ovaj prijedlog pravilnika koji je u startu postavio rekreativce u defanzivan položaj. Jer ispada da rekreativci ulove značajan dio ribljeg fonda u Jadranu, usporediv sa ulovom profesionalaca. Tko je odlučio da je ovo najbolja metodologija? Vaš kolega je pisao negdje da se to radilo na prijedlog FAO-a? Pa gospodo, zašto si niste uzeli vremena i napravili istraživanje koje ima smisla? Na temelju hrpe apsurdnih pretpostavki, vi ste teret dokaza svalili na rekreativce, smanjivali bi prava jednoj grupi ljudi nauštrb druge? Ovo je čisto politikanstvo, i evo, ja sam uvjeren milijun posto, i ako prođe ovaj pravilnik, stanje ribljeg fonda u Jadranu se neće popraviti nimalo. Uzet ćete više novca sebi, koji će se nenamjenski potrošiti i stanje ribljeg fonda će biti sve gore i gore. Jer se ne usudite uhvatiti u koštac sa pravim problemom, a to su koče, mrežarenje na mjestima gdje se ne smije, nedostatkom bilo kakvih kontrola, betonizacijom i nasipavanjem obale, uništavanjem morskog dna. Postoje već dobre inicijative u Mediteranu (https://www.medseaalliance.org/ , npr ova inicijativa je pogurala u Španjolskoj uspostavu zaštićenih područja na 25% ukupne morske površine ), gdje postoji međunarodna suradnja, koče se prate u realnom vremenu, količina ulova, sve je nekako transparentnije, samo u Hrvatskoj još uvijek ne znamo zašto nema ribe niti tko je kriv, pa hajmo malo stisnuti rekreativce. Doslovce nam vrijeđate inteligenciju. Zašto se postojeći pravilnik nije provodio, gdje su dosadašnje kontrole? Što se mene tiče, evidencija ulova je u redu, budimo transparentni, ali starija populacija (a ima ih jako puno), to neće znati raditi, i opet dolazimo do šupljeg, nepotpunog sustava. Mislim da godišnje dozvole ne bi smjeli imati stranci, ali vjerujem da je to tako zbog EU propisa. Dozvolite jedan ulov tune godišnje. Niti ljudi imaju znanja niti opreme za lov tune, a ima je stvarno u impresivnim količinama. | Nije prihvaćen | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje lovostaja. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba. Podaci o ribolovu doprinose boljem razumijevanju utjecaja na resurse i predstavljaju jedan od najvažnijih izvora informacija za donošenje odgovarajućih mjera upravljanja. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno. Po objavi Pravilnika osigurat će se pristup aplikaciji te će se kroz početno prijelazno razdoblje, prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Postepenim uvođenjem obaveze elektroničke prijave ulova osigurat će se odgoda primjene za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) do 2030. godine. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Odredbe članka 14. Prijedloga pravilnika ne sprječavaju da nositelju dozvole prilikom vođenja evidencije pomaže druga osoba. |
| 1012 | DENIS ŽUPANEC | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Nepotrebno je mijenjati stari zakon i glupost ga je ići još više postrožiti. Mi sportski ribolovci vratimo najviše nedorasle ribe u more jer realno kome treba riba od 10 cm. Sportski Ribolovci naviše cijene i čuvaju more i većina nas sudjeluje u čišćenju mora i plaža. Jedino što bi postrožio je kontrola ribolovnih dozvola ljudi koji love sa obale i to najviše kada je sezona jer turisti misle da mogu raditi šta god požele sa obale. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. |
| 1013 | DENIS ŠPOLJARIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Potpuno nejasna odredba u stavku 4 predlažem da je obrišete | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 1014 | DENIS SIVAC | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Uvesti bolju kontrolu | Primljeno na znanje | Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava kontrole i nadzora kako samostalnom odgovornošću tako i doprinosom putem sustava prijave. Ovdje posebno ističemo kako su u suzbijanju nelegalnog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova građani koristan i vrijedan izvor informacija te skrećemo pažnju da je za prijavitelje ilegalnih radnji osigurana potpuna anonimnost, a mogućnost takve prijave osigurana je putem web stranice Uprave ribarstva (https://ribarstvo.mps.hr/default.aspx?id=87). Prijavitelj prilikom prijave sumnje na nelegalnu radnju sam odabire želi li ostaviti svoje kontakt podatke radi mogućnosti povratnog kontaktiranja ili želi ostati u potpunosti anoniman, u kom slučaju niti ribarska inspekcija ne zna tko je osoba koja je izvršila prijavu. Brojne uspješne akcije temeljile su se upravo na tom principu te potičemo sve građane da se uključe i daju doprinos ako imaju spoznaje o tome tko, kada i gdje obavlja nelegalnu aktivnost. |
| 1015 | DENIS SAGANIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, PRILOG 6. | Mačke i psi (i raže) su masovni koćarski ulov koji se lovi u velikim količinimama i nedorasle primjerke, pa kako onda možete zabraniti sportskim ribolovcima njihov ulov koj i je slučajan i izuzetno rijedak, i što mislite time postići??? Takvu ribu ne možete živu vratiti u more, i tako ju ne štitite. Vi niste normalni, ovo je pisao neko tko ni mora ni ribu nije vidio (osim na pjatu nekog skupog restorana, na račun građana republike Hrvatske). Ovaj zakon je uperen protiv otočana i primoraca. Dapače, ovaj zakon je veleizdaja hrvatskog naroda. Ovako se ne štiti ništa doli hrpa nesposobnih birokrata koji uzimaju plaću od narodnih novaca. Ako izglasate ovaj i ovakav zakon, imati će te kontraefekt, građanski neposluh i narod na ulici. | Primljeno na znanje | Ovim se Pravilnikom, između ostalog, želi postići unaprjeđenje ribolovnih praksi koje će doprinijeti smanjenju ribolovne smrtnosti pojedinih vrsta riba i drugih morskih organizama i doprinijeti postizanju boljeg stanja okoliša. Hrskavičnjače su prepoznate kao jedna od najosjetljivijih skupina koje zahtijevaju dodatnu zaštitu, a ova je inicijativa na tragu smjera zadanog Preporukom GFCM/44/2021/16. |
| 1016 | DENIS SAGANIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Opće odredbe | Ne može bit iista cijena sportske dozvole za otočane i primorce sa prebivalištem na otoku ili obali kojima je odlazak u ribolov način života i prehrane i cijena za kontinentalce i strance koji ciljano dolaze izlovljavati ribu (a dokazano neki i za prodaju, samo to vaši inspektori ne žele loviti jer im je previše posla). Za otočane cijene moraju biti simbolične. | Primljeno na znanje | Prijedlog pravilnika preuzima postojeći sustav dozvola u koji predviđa da se godišnje dozvole za rekreacijski ribolov za osobe s navršenih 65 godina života koje imaju prebivalište na otocima i poluotoku Pelješcu izdaju bez naknade što predstavlja prednost za otočno stanovništvo u odnosu na ostatak populacije. |
| 1017 | DENIS SAGANIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Ovaj je članak totalno besmislen, beskoristan i neprimjenjiv. Ako inzistirate nanjemu, onda nam besplatno osigurajte internet i elektroničku opremu potrebnu za izvršavanje obaveze temeljem toga članka, kao i osobu koja će nam biti na raspolaganju 24 sata dnevno za instrukcije i pomoć pri upisivanju bedastoća u izvještaj. Ovaj članak nije napisao pametan čovjek već osoba sa intelektualnim poteškoćama. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274, ali je ujedno i naša potreba. Podaci o ribolovu doprinose boljem razumijevanju utjecaja na resurse i predstavljaju jedan od najvažnijih izvora informacija za donošenje odgovarajućih mjera upravljanja. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno uz početno prijelazno razdoblje tijekom kojeg će se prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Postepenim uvođenjem obaveze elektroničke prijave ulova osigurat će se odgoda primjene za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnici) do 2030. godine, dok će za ostale kategorije dozvola, ova obaveza stupiti na snagu ranije. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. |
| 1018 | DENIS SAGANIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | pas je ponekad slučajni ulov u lovu zubaca; Nema šanse da se vrati živ u more kada proguca udicu, a to je inače vrsta koje je masovni koćarski ulov i koje se u enormnim količinama love kao nedorasli prmjerci u koće. Stoga namjera ovog pravilnika nije zaštita kad ga smporstki ribolovac nesmije zadržati. Molim da maknete pse iz tablice ili definirate koje vrste pasa su zaštićene i da se to odnosi i na koćare i mrežare. | Nije prihvaćen | Ovim se Pravilnikom između ostalog želi postići unaprjeđenje ribolovnih praksi koje će doprinijeti smanjenju ribolovne smrtnosti pojedinih vrsta riba i drugih morskih organizama i doprinijeti postizanju boljeg stanja okoliša. Hrskavičnjače su prepoznate kao jedna od najosjetljivijih skupina koje zahtijevaju dodatnu zaštitu, a ova je inicijativa na tragu smjera zadanog Preporukom GFCM/44/2021/16. |
| 1019 | DENIS SAGANIĆ | Ribolovni alati, njihova količina i karakteristike, Članak 6. | klasični tataki za lov liganja predviđen je sa tri varalice i toliko je do sada bilo dozvoljeno, stoga to ne treba mijenjati. Nije definirano koliko varalica smije imati jedna panula. Nije definirano što je kančanoca ni koliko udica smije imati. Nije napisano koliko udica smije imati sabiki za lov šaruna i plavica. Tradicionalno taj alat ima 6 udica. | Djelomično prihvaćen | Broj udica se ne definira stoga što postoje razne tehnike ribolova u kojima se koristi različit broj udica. Prema trenutnom prijedlogu odredbi za odmet, kančenicu i panulu nije ograničen broj udica što znači da su različite tehnike u okviru dozvoljenog. Istovremeno, kod povraza za lov glavonožaca smatramo opravdanim podići broj varalica na tri, posebno jer se radi o najčešćem sistemu u ovakvom ribolovu. Također, smatramo da definiranje zasebnih tehnika ribolova nije dobar smjer obzirom da je pojedine tehnike vrlo teško precizno opisati. K tome, kontinuirani razvoj novih tehnika i pristupa zahtijevalo bi učestale izmjene propisa i čestu potrebu za preispitivanjem čitavog okvira. |
| 1020 | DENIS SAGANIĆ | Opće odredbe , Članak 1. | Kompletan pravilnik je velika pogreška i ne vodi ka zaštiti ribljeg fonda nego ka uništenju malih ljudi, primoraca i otočana. Nama je ribolov način života, slažeme se sa razumnim ograničenjima kakva su dosada, uvedite ograničenja i lovostaj pojedinih vrsta i terena, ali ograničenja koja vi predlažete nisu realna ni korisna. Ovakav pravilnik ne može proći jer je prekomplicirana njegova primjena u praksi i znači izlazak na more u ribolov pod velikim stresom. Tko može sa mokrim rukama, na mareti i prljav od ješke tipkati u mobitel te nebulozne izvještaje? U tim uvijetima, mobitel je negdje u suhome i na sigurnom, daleko od mrtve bande i marete, ješke i ribe. Uostalom, ovaj pravilnik pretpostavlja da svaki ribolovac mora imati smartfon što znači da će zakonodavac pokloniti svakom ribolovcu uz godišnju dozvolu i smartfon??? mislim da je to što tražite protuustavno. Ako želite zaštititi riblji fond, napravite slijedeće: Kontrolirajte što rade koćari i plivaričari, kada umjesto sardele ciljano zatvaraju mase liganja i oradela koje su nedorasle, i izlove po nekoliko desetaka tona u jednu noć. Toliko svi sportski ribolovci ne mogu uloviti u godinu dana. Godišnje dozvole prodajte samo otočanima i primorcima sa prebivalištem na moru. Nemojte nam raditi ograničenja po vrsti jer se ponekad i cijeli dan ne ulovi par suvislih riba za ppojest, pa kad jednom godišnje naletiš na ribu koja jede, postoji granica od 5 kila a vi se pobrinite da se TO kontrolira. Kontrolirajte koninantalce koji ciljano dolaze u izlov palamide, oradele i sl zbog prodaje na otoke, a ne za vlastite potrebe. Kontrolirajte one u sustavu koji su primili mito da zažmire na ulov plivarica i koća, ludra, ulova noću sa ronilačkim bocama, ferale na batani sa staklenim dnom koje dignu nekoliko desetaka kila hobotnica na noć i mnoštvo oborite ribe koja bi se nekoliko puta trebala izmrijestiti i td, javna je tajna da ih je pun državni aparat koji bi trebao kontrolirrati prekšitelje. Kaznili bi male sportaše koji ne mogu uloviti ni za pojest, a velike igrače puštate da rade što i kako hoće! Nemojte biti licemjeri! Ukinite kompletnu prodaju dozvola strancima! oni dolaze sa posebnom opremom i ješkom i priborom, ciljano da ostvare velike ulove, dok mi sa mora ako uhvatimo uru dve vremenea poslije posla povuć panulu ili baciti peškafondo da ulovimo kojeg šaruna ili lignju, sretni smo ako ulovimo 4-5 primjeraka za pojesti, a najčešće niti to! I još da ih brojimo i tipkamo u mobitel??? Pa ja sutradan neću moći svoje unuke uputiti u ribolov jer ste pravilnik posložili na način da smo u prekršaju čim molamo cimu i spustimo pribor u more!!! Vi kršite osnovna ljudska prava a štitite štetočine!!! | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. Ribarstvo je izuzetno zahtjevan sektor za kontrolu i nadzor. No unatoč ograničenim kapacitetima i mogućnostima, Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava te pozdravljamo odgovorno ponašanje svakog pojedinca. Zakon o morskom ribarstvu ne predviđa ograničenja u smislu državljanstva niti prebivališta vezano uz pravo na kupnju dozvole. Pravo na kupnju dozvole za sportski i rekreacijski ribolov moraju imati svi građani EU jer bi suprotno predstavljalo diskriminaciju na temelju državljanstva i bilo protivno članku 18. Ugovora o funkcioniranju EU. Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu je naša obaveza koja proizlazi iz Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274, ali je ujedno i naša potreba. Podaci o ribolovu doprinose boljem razumijevanju utjecaja na resurse i predstavljaju jedan od najvažnijih izvora informacija za donošenje odgovarajućih mjera upravljanja. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno uz početno prijelazno razdoblje tijekom kojeg će se prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Postepenim uvođenjem obaveze elektroničke prijave ulova osigurat će se odgoda primjene za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) do 2030. godine, dok će za ostale kategorije dozvola, ova obaveza stupiti na snagu ranije. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Odredbe članka 14. prijedloga Pravilnika ne sprječavaju da nositelju dozvole prilikom vođenja evidencije pomaže druga osoba. Isto tako članak 14. prijedloga Pravilnika propisuje vremenski period u kojem je ribolovac dužan prijaviti ulov. Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. |
| 1021 | "OTOČNI SABOR" - UDRUGA ZA RAZVITAK HRVATSKIH OTOKA | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Smatramo da ovim pravilnikom otežavate život na otocima i priobalju nakon donošenja Zakona o morskom ribarstvu 2015. godine. Smatramo da ukidanjem količinskog ulova od 5 kg plus kapitalac na jedan primjerak ugrožava i ograničava sportsko-rekreativni ribolov. Također smatramo da se sportski i rekreativni ribolov treba zaštititi, a ne uništiti. Prihvaćanjem ovog pravilnika bio bi drugi udar na otočane u smislu ribolova nakon 2015 godine. Vlasnici ribolovnih dozvola na otocima i priobalja održavaju tradiciju ribolova i smatramo da nisu oni problem, nego prelov i zloupotreba sportskog i rekreativnog ribolova tj. dozvola. zato bi Ministarstvo moralo više voditi nadzor nad provedbom Zakona o morskom ribolovu i dosadašnjeg pravilnika, a ne na ovakav način provoditi neku represiju. Ovaj Pravilnik o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru je potrebno povući iz procedure i uvažiti mišljenja, primjedbe na postojeći prijedlog pravilnika. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Uzimajući u obzir taj pritisak predložene dodatne mjere imaju za cilj osigurati dugoročnu održivost ovih oblika ribarstva. Predloženo ograničenje u broju komada predstavlja dodatno ograničenje u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava te pozdravljamo odgovorno ponašanje svakog pojedinca. |
| 1022 | DENIS BAJCER | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani zakonodavac smatram da je ovaj prijedlog zakona jako loše napisan u smislu zabrana i ograničavanja sloboda i načina života u primorskoj HRVATSKOJ. Poskupljenje dozvola u vrijeme opće infacije smatram nepoštenim dok u isto vrijeme se ograničavaju cijene u privatnim firmama .Sva ostala ograničenja pod izlikom zaštite ribljeg fonda dok u isto vrijeme ne možete zaštitit naše more od talijanskih koča .Sportski ribolov u je velik trošak za svakoga i ti novci se vrte u Hrvatskom proračunu .Sportski ribolov je naša tradicija i ne smije se ograničavat na tako drastičan način koji želite nametnuti iz kancelarije u Zagrebu . | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. |
| 1023 | DENI ANĐIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Poštovani, mišljenja sam da prijedlog novog Zakona o sportskom ribolovu nije dobar, naročito u dijelu koji se odnosi na ograničenja ulova pojedinih vrsta i primjeraka. Umjesto dodatnih administrativnih prepreka i strožih ograničenja za sportske ribolovce, smatram da bi naglasak trebao biti na strožoj kontroli na moru, provođenju važećih zakona te uvođenju što većeg broja no-take zona koje su ključne za očuvanje ribljeg fonda. Ujedno bi se moglo i trebaloe razmotri uvođenje sezonskih lovostaja za sve riblje vrste u trajanju od barem mjesec dana(period mrijesta), što bi dugoročno pomoglo obnovi mora. Nova papirologija i dodatni zahtjevi koji dolaze s ovim prijedlogom zakona su pretjerani i nepotrebno kompliciraju ono malo slobodnog vremena koje sportski ribolovci imaju. Mnogi od nas izlaze na more tek nekoliko puta godišnje i prelaze desetke milja kako bi došli do dobrih pozicija, a prema ovom prijedlogu – nakon ulova jedne kvalitetne ribe – bili bismo prisiljeni vratiti se kući. To je nelogično i demotivirajuće. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje lovostaja. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. |
| 1024 | DENI ANĐIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani, izražavam svoje neslaganje s predloženim izmjenama novog ribolovnog Zakona ( Pravilnika), prvenstveno zbog prekomjernih ograničenja koja se uvode rekreativnim i sportskim ribolovcima. Smatram da su predložene mjere nerazmjerne i kao takve u mnogome će otežati pristup ribolovu građanima koji se njime bave iz rekreacije, hobija i tradicije. Međutim razumijem i podržavam potrebu za očuvanjem ribljeg fonda i održivim upravljanjem vodnim resursima. Smatram da bi se regulativa trebala temeljiti na preciznijim znanstvenim analizama i kao takva jasno razlikovati rekreativno sportski ribolov od profesionalnog ribolova. Ujedno sam mišljenja da bi se umjesto uvođenja strožih ograničenja i restrikcija trebalo bolje i kvalitetnije razmotriti provođenje postojećih propisa uz učinkovitiji nadzor ilegalnog izlova. Molio bih Vas također da u obzir uzmete mišljenje ribolovne zajednice te da se novi zakon uskladi s interesima sudionika, uz balans između zaštite prirodnih resursa i prava građana na bavljenje tradicionalnim i rekreativnim aktivnostima. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. Uzimajući značaj utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova, mjere sadržane u prijedlogu Pravilnika imaju za cilj osigurati dugoročnu održivost ribarstva. |
| 1025 | DENI ANĐIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Opće odredbe | Poštovani, izražavam svoje neslaganje s predloženim izmjenama novog ribolovnog Zakona ( Pravilnika), prvenstveno zbog prekomjernih ograničenja koja se uvode rekreativnim i sportskim ribolovcima. Smatram da su predložene mjere nerazmjerne i kao takve u mnogome će otežati pristup ribolovu građanima koji se njime bave iz rekreacije, hobija i tradicije. Međutim razumijem i podržavam potrebu za očuvanjem ribljeg fonda i održivim upravljanjem vodnim resursima. Smatram da bi se regulativa trebala temeljiti na preciznijim znanstvenim analizama i kao takva jasno razlikovati rekreativno sportski ribolov od profesionalnog ribolova. Ujedno sam mišljenja da bi se umjesto uvođenja strožih ograničenja i restrikcija trebalo bolje i kvalitetnije razmotriti provođenje postojećih propisa uz učinkovitiji nadzor ilegalnog izlova. Molio bih Vas također da u obzir uzmete mišljenje ribolovne zajednice te da se novi zakon uskladi s interesima sudionika, uz balans između zaštite prirodnih resursa i prava građana na bavljenje tradicionalnim i rekreativnim aktivnostima. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 1026 | DEJAN OTKOVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, PRILOG 6. | Iz osobnog iskustva smatram da bi trebalo povecati i pojacati kontrole plovila i ribolovaca na Moru. Ako zelimo sacuvati nase more treba se savjetovati sa ribolovnim udrugama, ribolovcima kako i na koji nacin sacuvati ribu, edukovati mlade ribolovce. Sa ovim novim zakonom koji predlazete necemo spasiti odredjene vrste riba koje ogranicavate po ulovu. Ribu treba zastititi u mrijestu, malu i ne doraslu ribu vracati u more, Napraviti No Take Zone di se riba moze u miru razmnozavati i siriti nasim morem. Hvala. | Primljeno na znanje | Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. S obzirom na to da mjere poput lovostaja i uvođenja no-take zona nisu predmet ovog Pravilnika, takvi će se prijedlozi razmotriti kod revizije odgovarajućih podzakonskih propisa koji obuhvaćaju predložene mjere. |
| 1027 | DEJAN BENKOVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Nikako se ne slažem sa pravilnikom. Smatram da ste toliko toga napravili u vezi sportskog ribolova negativnog samo da se zakamuflira stvarna situacija na moru. pored jedne koce koja uništava od staništa do flore i faune vi nama sa kraja da možemo jednoga Zubatca donesti kuci nikako se ne slažem. Slažem se da bi trebalo provesti lovostaje na određenim sektorima. Bilo bi puno lakše nadzirati i provoditi zakon. Tako da se u suštini ne slažem sa većinom vaših odredbi jer mi sportski ribolovci smo samo kap u moru sta se tiče očuvanja fonda i očuvanja našeg prekrasnog Jadranskog mora. NE SLAŽEM SE. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. |
| 1028 | DAVORIN GARILOVIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Odustanite od ovog prijedloga, pokušavate s njim vršiti kontrolu sportskih i rekreativnih ribolovaca, umjesto da pojačate stvarnu kontrolu prisustvom na moru. Tek za 10-tak godina ćete imati većinu koja će biti sposobna i imati znanja ispuniti očevidnik. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno. Po objavi Pravilnika osigurat će se pristup aplikaciji te će se kroz početno prijelazno razdoblje, prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Obaveza će se uvoditi postepeno, a za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) tek od 2030. godine. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Odredbe članka 14. Prijedloga pravilnika ne sprječavaju da nositelju dozvole prilikom vođenja evidencije pomaže druga osoba. |
| 1029 | DAVORIN GARILOVIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Potpuno nepotreban i nepravedan stavak 5. članka 10. Postojeći pravilnik o sportskom ribolovu je sasvim dovoljan i dovoljno ograničavajuć, odredba maksimalne težine od 5 kg + kapitalni primjerak za rekreativce i sportaše je sasvim dovoljna i ista treba ostati. Povećajte kontrole na moru, ali i na kopnu (u restoranima, ribarnicama i sl.). Smatram kako će ovaj stavak povećati broj krivolova i skrivanja ulova, nema nikakav smisao, rezultat će biti suprotan njegovoj pravoj namjeri i neće nikako pomoći u obnovi ribljeg fonda. Prijašnja odredba od maksimalne težine od 5 kg + kapitalni primjerak za rekreativce i sportaše bila je realna te smatram da ista treba ostati. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 1030 | DAVOR TOMIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Nitko od sportskih i rekreacijskih ribolovaca nije protiv očuvanja ribljeg stocka međutim utemeljeno na znanstvenim istraživanjima. Ukoliko se neke vrste i pokažu da ih treba zaštititi onda to treba provoditi putem definiranja "no take " zona za sve (profesionalni ribolov isto) kao i lovostajima prvenstveno, a ne ograničavati najmanji faktor sportskih i rekreativnih ribolovaca u ulovu ribe u našim vodama.Pitanje uvođenja rigoroznijeg Pravilnika je krajnje još više upitno ukoliko smo upoznati sa podacima dostupnim putem jednostavnih pretraživanja na Google pretraživaču, a to su da je u Hrvatskoj prodano u 2018. oko 80.000 dozvola za sportski i rekreacijski rivolov od čega je svega 27.000 godišnjih dozvola dok je u Italiji registrirano 2 milijuna sportskih i rekreacijskih ribolovaca(koliko mi je poznato dozvola se ne plaća ni u Italiji ni Grčkoj nego je potrebna samo registracija). I u toj Italiji je jedino ograničenje 5kg plus trofej uz ulov jedne kirnje dnevno. Naravno ,sve zemlje u mediteranskom okruženju ne zabranjuju ulov tune u sportskom i rekreacijskom ribolovu jer su upoznati sa stockom tune.Stoga molim predlagatelja da revidira Pravilnik i uskladi ga nakon kvalitetnih informacija od strane znanstvenika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 1031 | DAVOR TOMIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Povećanje cijene dozvola je totalno neutemeljeno i nije u skladu niti sa inflacijom izmjerenom od strane Državnog zavodu za statistiku. Ne znam na temelju čega je povećana cijena godišnjih dozvola za 48% ,ali napominjem da je kod uvođenja eura usvojen Zakon o euru koji je definirao kažnjavanje poduzetnika do 13.200 EUR koji neosnovano podižu cijene i koje je Državni inspektorat poprilično revno provodio, Upravo je ovdje slučaj o tome pa me zanima tko je adresa u Ministarstvu na koju Državni inpektorat treba pokucati nakon možebitnog usvajanja ovakvog povećanja cijena ribolovnih dozvola u Pravilniku. | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 1032 | DAVOR TOMIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Iz prijedloga novog Pravilnika može se iščitati da se trajno želi narušiti tradicionalan način života u RH jer upravo je sportski i rekreacijski ribolov jedan od značajnih čimbenika u kvaliteti života u RH. Bez kvalitetnog Pravilnika koji će biti temeljen na znanstvenoj podlozi ne mogu se ni očekivati rezultati koji će stvoriti učinke održivosti kako populacije na području RH kao i stanja ribe u moru. U suprotnom dolazimo do apsurdnih situacija koje se već događaju u RH po pitanju tune. I dok je zaštita tune bila potrebna prije nekih 10 ili 15 godina danas je situacija da je lov tune omogućen gotovo isključivo povlaštenoj kasti poduzetnika koji tune prodaju na inozemna tržišta, a hrvatski građani nemaju mogućnost čak niti kupnje te iste tune. Dapače do prije nekoliko godina bilo je vidljivo na dekleracijama da i tunu koju ipak građani RH mogu kupiti u konzervama naših proizvođača nije tuna ulovljena u vodama RH nego se kupuje iz trećih zemalja tuna lošije kvalitete i konzervira.Ta činjenica danas je maskirana da na proizvodima piše zemlja porijekla EU. S druge strane broj tune je alarmantan jer ne može proći ribolov da ne uništi dio ribolovne opreme sportskih i rekreacijskih ribolovaca. Svatko tko barem povremeno boravi na moru tu činjenicu može provjeriti i potvrditi. Stock tune je toliko narastao da ugrožava stockove srdele pa je posljednjih godina gotovo nemoguće u ljetnim mjesecima domicilnom stanovništvu Korčule i Lastova doći do srdele za konzumaciju zbog čega su poprilično ljuti. Danas je većina hrvatskih građana u nemogućnosti ,zbog cijene ribe, kupiti ribu za konzumaciju i upravo im povremeni sportski i rekreativni ribolov omogućuje povremenu prehranu s ribom. Poštivajući sva ograničenja, nametnuta novim ,posve znanstveno neutemeljenim, Pravilnikom, može se iščitati da će riba ulovljena u našim vodam biti namijenjena bogatim stranim državljanima bilo u RH ili inozemstvu.To, koliko znam,sigurno nije intencija bilo koje Vlade RH koje novim zakonskim regulativama pokušavaju omogućiti bolji život građanima RH. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 1033 | DAVOR MOZARA | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Ovaj pravilnik ide na štetu sportskih ribolovaca. Imam osječaj da smo u startu svi označeni kao kriminalci koji love ribu mimo pravila. Svaki lokalni pomorski policajac zna točno koji ribolovac ide svaki dan na more i koliko štete napravi. Njih treba svakodnevno kontrolirati i treba im udariti velike kazne kada su u prelovu, a za ponavljanje i ukinuti dozvole ili oduzeti plovilo. Večina nas koji se rekreacijski bavi ribolovom neće nikada biti u prelovu. Ograničavanje alata kao naprimjer samo dvije varalice za lov glavonožaca na povrazu je isto smiješno. Dajte nekome tko se razumije u ribolov da napiše novi pravilnik. | Djelomično prihvaćen | Svjesni da postoji potreba postizanja snažnijeg odvraćajućeg efekta sankcija, ovo pitanje kao i daljnje osnaživanje sustava praćenja, kontrole i nadzora će se dublje razmatrati prilikom revizije zakonskog okvira. Broj udica se ne definira stoga što postoje razne tehnike ribolova u kojima se koristi različit broj udica. Istovremeno, kod povraza za lov glavonožaca smatramo opravdanim podići broj varalica na tri, posebno jer se radi o najčešćem sistemu u ovakvom ribolovu. |
| 1034 | DAVOR MAMIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Predizborni zakon koji nema veze s pameti. Ako ulovim škrpinu od 70dkg i odrežem joj peraju te nakon nekoliko sati drugu koja ima 1kg onda ovu mrtvu bacamo u More da bi nam ostala ova malo veća. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 1035 | DAVOR KIRŠIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani, što se tiče prijedloga o ovom novom pravilniku mislim da bi trebalo ponovno uvesti lovostaje na pojedine vrste riba, napraviti zabranu ribolova na odabranim lokacijama (npr. na 1 godinu) i ostaviti dosadašnji pravilnik do 5 kg ribe plus kapitalac jer malo koji sportski/rekreativni ribolovac dosegne tu granicu. Ja kao sportski ribolovac jedva skupim 15-20 izlazaka godišnje kao i većina ostalih sportsko/rekreacijskih ribolovaca. U 30 godina koliko odlazim na more imao sam provjeru od strane pomorske policije samo 2 puta stoga mislim da bi trebalo biti više provjere na moru pogotovo kada su pojedine vrste u mrijestu i tada ih se tamani nemilice. Uglavnom molim vas da odbacite ovaj prijedlog i ne uništite nam opuštanje i uživanje koje nam čini ribolov na moru. Hvala | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. |
| 1036 | DAVOR GARDUN | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Kao dugogodišnji sportski ribolovac smatram da prijedlog pravilnika nikako ne ide u smjeru očuvanja ribljeg fonda, ekologije mora ili općenito očuvanja jadrana več ide u smjeru očajničkih pokušaja ugrožavanja malog čovjeka. Tu neću pisati što mi neodgovara jer dugačak je popis , čak mogu smatrati da je pravilnik pisao nestručna osoba ili osoba koja je profesionalni ribar te zastupa svoju interesnu skupinu, a to nažalost nije sportski ribolov. Također smatram da treba prvenstveno u ovakvu raspravu uključiti sve sportske i rekreativne ribolovce, profesionalne ribare, stručnjake o ribarstvu, ekologe sve koji aktivno sudjeluju u ribolovu i njegovom očuvanju i na razini njih napraviti neki recimo "referendum". Smatram kako postoje puno učinkovitije metode očuvanja ribljeg fonda od ograničavanja ulova na jednu ribu: - Uspostavljanja ribolovnih zona ( npr svaki otok podjeliti po pola i na jednoj polovini zabraniti ribolov cca 2 godine a nakon dvije godine ukinuti tu zabranu i zabraniti ribolov na drugoj polovici otoka - to su restrektivne mjere večeg obima ili odrediti radijus gdje se nesmije voditi ribolov poput o. Jabuke ). To je jedina učinkovita mjera. - Onda veće kontrole ribolovaca, evo moj primjer na moru sam cca dva puta mjesečno zadnjih 30 godina, u 30 godina kako sam na moru samo 2 puta me je zaustavila policija i to jednom sa policijskim gliserom a drugi put me zaustavio gumenjak Obalne straže RH , što znači da kontrole nema. - Obavezan lovostaj za određenu vrstu ribe, glavonišca, također jako učinkovito. - Jako nespretno napisan članak o zabrani upotrebe elektromehaničkog ili hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima bez obzira na vrstu dozvole. Ja redovito bacam parangal od 100 udica vanbrodskim motorom (to bi značilo da sad moram veslati, aj još nekako bi ga i bacio, ali dignit ga to bi bila pokora, još ako zapne ili ako digne more i ima vjetra, u koliko to uvedete nema mi smisla uopće ni plačati dozvolu niti prakticirati- možda vam je to i cilj, a sjećam se godina kad nije bila određenja količina udica na parangalu ) - ako ste mislili na upotrebu uređaja za stabilizaciju i odžavanje točne pozicije broda po GPS-u onda tako to i nazovite a ne elektromeganički pogon. - Ograničenje tj zabrana ulova morskog psa ili raže , zar to netko može na ovakav način zabraniti - moram ovo napisati (čudom se ne mogu načuditi) pa svatko tko lovi parangalom imao je bar jednom cilj baciti parangal da ulovi landovinu. I eto u mojoj 30togodišnjoj praksi nikad nisam ulovio 5 velikih morskih pasa ili 5 raža, a pogotovo sad kad je ograničenje na 100 udica. Također ulov jastoga sportskom riboovcu nikad nije ciljana lovina, ako to već zabranjujete, zabranite svima i profesionalcima jer oni ih najviše love. - Evidenciju ulova propisati sportskim ribolovcima je također jedna nelogičnost pa za tako nešto služe neke državne institucije ili profesionalci koji žive život pravog ribara a ne nas rekreativce koji nemaju vremena izaći na more a kamo li nakon ribolova izgubiti sat vremena na upisivanje pojedine ribe. (lovio sam i u Italiji i u Španjolskoj i u Australiji -niti jedna država tako nešto nije propisala za sportske ribolovce osim u Italiji gdje sportski ribolovac mora prijaviti ulov tune (tunu može zadržati, sto kod nas nije pravilo, a zamislite čak ni dozvolu ne treba platiti, dovoljno je samo popuniti godišnju prijavu za sportski ribolov) Evo npr tuna ima trenutno i viška, a država nije donila pravilnik da i sportski ribolovac može loviti tunu. - Molim vas još jednom prilagodite pravilnik Europskoj Uniji a ne našim lobistima i molim vas , još jednom bih ponovio država ima narod, taj narod čini državu, prilagodite pravilnik malom čovjeku, njegovim potrebama kako bi bio zadovoljan državom, a ne samo pojedincu i manjini, naravno napravite pravilnik koji će i mom djetetu omogučiti normalan ribolov pun sreče, zadovoljstva i ponosa zaštitom pojedine vrste riba, zabranom lova na pojedinim mjestima, lovostajem...jer ovakav pravilnik nije dobar. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava kontrole i nadzora kako samostalnom odgovornošću tako i doprinosom putem sustava prijave. Ovdje posebno ističemo kako su u suzbijanju nelegalnog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova građani koristan i vrijedan izvor informacija te skrećemo pažnju da je za prijavitelje ilegalnih radnji osigurana potpuna anonimnost, a mogućnost takve prijave osigurana je putem web stranice Uprave ribarstva (https://ribarstvo.mps.hr/default.aspx?id=87). Prijavitelj prilikom prijave sumnje na nelegalnu radnju sam odabire želi li ostaviti svoje kontakt podatke radi mogućnosti povratnog kontaktiranja ili želi ostati u potpunosti anoniman, u kom slučaju niti ribarska inspekcija ne zna tko je osoba koja je izvršila prijavu. Brojne uspješne akcije temeljile su se upravo na tom principu te potičemo sve građane da se uključe i daju doprinos ako imaju spoznaje o tome tko, kada i gdje obavlja nelegalnu aktivnost. Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 1037 | DAVOR ČUTUL | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Postojeće je ograničenje ulova od 5 kg. Ovaj prijedlog nema smisla. Brisati. | Nije prihvaćen | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. |
| 1038 | DAVOR ČUTUL | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Postojeće je ograničenje ulova od 5 kg. Ovaj prijedlog nema smisla. Brisati. | Nije prihvaćen | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. |
| 1039 | DAVOR ČUTUL | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Postojeće je ograničenje ulova od 5 kg. Ovaj prijedlog nema smisla. Brisati. | Nije prihvaćen | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. |
| 1040 | DAVOR ČUTUL | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | U postojećem pravilniku dozvoljen je ulov određenih vrsta raža, ovim člankom zabranjen je ulov svih vrsta raža što nema logike i smisla. Protivna je Zakonu o ribarstvu | Primljeno na znanje | Ovim se Pravilnikom između ostalog želi postići unaprjeđenje ribolovnih praksi koje će doprinijeti smanjenju ribolovne smrtnosti pojedinih vrsta riba i drugih morskih organizama i doprinijeti postizanju boljeg stanja okoliša. Hrskavičnjače su prepoznate kao jedna od najosjetljivijih skupina koje zahtijevaju dodatnu zaštitu, a ova je inicijativa na tragu smjera zadanog Preporukom GFCM/44/2021/16. Prijedlog je u skladu s člankom 33. stavkom 5. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 1041 | DAVOR BAJIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Sa 1 kom povećati na 2 komada. Zašto - zato jer se na more baš ne ide svaki dan, niti se ulovi uvijek po 2 komada i više, niti se uvijek ulovi išta a ima i puno puta NIŠTA ! tako da prosjek je jedva NEŠTO. Evo supruga i ja imamo godišnje dozvole i u posljednjih 5 godina smo izašli par puta i ulovili NIŠTA !!!!!! Znači da mi zajedno odjednom ulovimo svaki po 3 zubatca od 5 kg za prosjek na 5 godina ??!!! Problem su oni što tu ribu prodaju i da NAJVEĆI PROBLEM ŠTO SE 80 % RIBE TRŽI NA CRNO !!!!!!!NOVAC = UGOSTITELJSTVO !!!!!! Prevelika armija turista želi nešto iz mora u tanjur a more toliko ne može dati. To što ja upecam za mene .......za večeru !!!???? Isto tako mi u Istri u vrijeme šparoga poberemo šparoga za taj dan a to je nešto za par jaja i tu nema problema aliiii evo ih bosančerosi koji su angažirani od pohlepnih ljudi i oni beru sve što vide jer beru za trženje za NOVAC a ne za ručak - SADA BERO OVI SA RADNIM DOZVOLAMA Fulipinci itd a tako beru i gljive, Tako je i sa onime iz mora : ono za prehranu za objed nije problem. Trgovina i prodaja za novac je problem, Da se to ne plaća more bi bilo puno svega ali ovi što izlaze na more i profi izlaze radi NOVCA i TO ŠTO VIŠE !!!!!!Njima je jedina granica ili nebo ili da ga država sankcionira radi ludila pohlepe ! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na konstruktivnom prijedlogu. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 1042 | DAVOR ALVIR | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani, Zakon kojeg poznajemo do sad je potpuno u redu što se tiče ulova ribe količinski,ribolovnih alata i cijena godišnjih dozvola Ako je cilj zakona zaštita morskih resursa, tada je potrebno uvesti strože kontrole svima koji sudjeluju u ribolovu a ne uvoditi model koji pogađa jedino sportske ribolovce Umjesto represivnih mjera prema sportskim ribolovcima, potrebno je osigurati održiv model ribolova koji će dugoročno štititi riblji fond, a to je izvedivo uvođenjem LOVOSTAJA i NO TAKE zona Strogo kažnjavanje kršitelja zakona sa zabranom kupnje dozvole na duži period. Molim vas da se ovaj prijedlog ozbiljno razmotri i da se osigura pravedan i održiv zakon koji neće ugroziti sportski ribolov i nas sportske ribolovce,nemojte nam uskratiti i ovo malo gušta što imamo L.p | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. Svjesni da postoji potreba postizanja snažnijeg odvraćajućeg efekta sankcija, ovo pitanje kao i daljnje osnaživanje sustava praćenja, kontrole i nadzora će se dublje razmatrati prilikom revizije zakonskog okvira. |
| 1043 | DAVOR ALUJEVIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Prijedlog je skandalozan. Bit je u tome da se administrativnim dekretima udara besmisleno po općoj populaciji sportaša i rekreativaca, dok će krivolovci zbog nedostatka kontrole i dalje - loviti. Dakle, ograničava se one koji većinski pravila poštuju, a one koji grabe - njih ne diramo, ili diramo vrlo rijetko. Pravilnik je duboko nepošten, pretvara ulov od, recimo, 2 zubaca ili škarpine unutar 5kg u kriminal, dok je moguće uloviti 20-tak šaraga unutar dozvoljene duljine (zasigurno ugroženija vrsta) do kvote, sto je vrhunski ekološki besmisao. Potpuno je jasno da pravilnik "gađa" jigg, a podvodni ribolov i "klasicni" udičarski alati su kolateralna žrtva, što je u startu logički nonsens. Recimo, 1 zubatac po ulovu je za vecinu srednje dalmatinskih podvodnih lovaca ogromno ograničenje jer u zadnjim godinama predstavlja ciljanu i čestu lovinu. Zubatac nije ugrožen, i ne postoje pisani dokazi o tome. Dapace, ovako kolokvijalno iz razgovora sa brojnim ribolovcima i mojim osobnim opazanjima, nikad ga nije bilo više uz obalu, uz napomenu kako su jedinke manje i jata brojnošću manja, no zato obitava na puno više pozicija nego prije. Rekao bi da se tako "brani" od prakse izlova zapasima gdje su stradavala matična jata u kvintalima. Težine nisu velike, 1 do 2kg u prosjeku, i potpuno legalno ulaze u kvotu 5kg plus trofej. Zapravo, bez zubaca je teško uloviti RUČAK za obitelj, ukoliko ronite malo ozbiljnije na odraslu ribu i uz poštivanje lovostaja ostalih riba. Uostalom, ČEMU UKIDANJE LOVOSTAJA ako je zubatac ugrožen? Zbog koga? Sportaši nisu tražili ukidanje lovostaja na zubaca! Da čujem znanstveni odgovor administracije na ovo pitanje? Nemate ga! A ha, da. Da bi ga profi ribari mogli izlovljavati već spomenutim zapasima, ludrima i zagonicama, alatima koji su potpuno zabranjeni u ostatku Mediterana, a u nas spadaju u "tradicionalne" i kao takve smo ih zaštitili regulativom na razini EU.👏🙄 Eto zato nema lovostaja. Na taj način smo omogućili izlov matičnih jata sa stotinama primjeraka, ali pokušavamo ograničiti sportašima na način da ne smiju uloviti 2 jedinke po danu. S naglaskom kako su u sportu jako rijetki oni dani kad to mozete uopce. Logično i ekološki, nema što.. Sad jako bitan dio. Zbog prirode posla upoznat sam sa nadzornim alatima i mogućnostima službi na moru. Ograničenja su golema i nažalost to je tako i ne možemo preko noci kvantitativno podignuti broj brodova, inspektora... No problemi u nadzoru i primjeni važeće zakonske regulative ne riješavaju se dodatnim suludim restrikcijama jer će iste pogađati samo dio populacije koja se ionako drži zakona. Krivolovci će i dalje izlovljavati, prodavati i koristiti manjkavosti provedbe nadzora. Istog onog koji ih ni dosad nije spriječio u krivolovu. Također, predložene promjene, jasno je, rezultat su višedesetljetnog pritiska gospodarskih ribara na rekreativce i sportaše. Da bi neupućenim u tematiku u ministarstvu pojasnio odnose, upravo sportaši su davnih 90tih pokrenuli inicijativu trajne zaštite drozda, podržali uvođenje lovostaja, stalno se kroz očitovanja klubova i pojedinaca istaknutih zalažu za uvođenje no-take zona i izmjenjivih zona ribolova (no take zona rt Stupišće koja starta ovu godinu, pogurana je upravo od sportaša i ronilačke populacije, pa potom podržana od opće populacije) dok profesionalci svojim utjecajima sve te inicijative "ruše" - u startu. I tako godinama. Pitajte ljude iz IZOR-a, ukoliko meni ne vjerujete. Toliko o ekologiji i zaštiti. Naravno, nitko nije imun na slike prepunih krma šampjera i krunaša, i na ostakljene izloge s ribom u kojima leži riba "s rupom". Nisu sportaši nevinasca. No ti i takvi predstavljaju ekstremno malu populaciju, a uspješan "lov" na njih ne počinje na moru, već na kopnu, inspekcijom restorana!! Riba bez računa nema što traziti u njemu. Samo tom mjerom, 90% krivolova u sp.ribolovu bi otklonili, a ne trebaju nam dodatna plovila i akcije na moru. Ukloniti uzrok problema najbolja je prevencija i umjesto rasipanja novaca i resursa potragom u morskom prostranstvu ili nametanjem ovakvih činovnickih morbidnosti. More se štiti nadzorom i dosljednom primjenom zakonske regulative koja je u RH dovoljno restriktivna, a ne besmislenim administrativnim uredbama koje isključivo ciljaju poštene ribolovce, dok će oni drugi i dalje u trenutnim okolnostima - krivoloviti. Dakle, tražim na osnovi 30god iskustva na moru i u službi: 1. Potpuno BRISANJE redikuloznog stavka (5) u Članku 10 zbog: - diskriminacije sportaša po dvije osnove (kilaža i broj); - nemogućnosti kontrole izlova u slučaju dužeg boravka na moru, što će i državne službe i ribolovce izložiti nemalim pravnim problemima i masovnim tužbama; - zbog nepostojanja peer review radova koji dokazuju izlovljenost pojedinih vrsta dok su lovostaji za iste UKINUTI, što predstavlja oksimoron svoje vrste; - činjenice da je 5kg + trofej u sportskom ribolovu teško dostižno ograničenje što dokazuju sportska natjecanja HSŠRM gdje ogroman broj natjecateljanema ulov uopće, a velika većina je ispod dnevnih kvota, pri čemu se radi o najboljim ribolovcima u državi. - činjenice da su sportašima poznati napori i pritisci profesionalnih ribara u želji da u potpunosti ugase sp/rekr. ribolov. Nadalje, 2. zahtjevamo stroži inspekcijski nadzor ribe i glavonožaca u restoranima. Problem se riješava tamo gdje je uzrok problema, a ne trošenjem resursa brojnih ministarstava po morskim prostranstvima. 3. Sustavniji nadzor i dosljednu primjenu sadašnjih zakona koji su dovoljno restriktivni. 4. Moratorij na primjenu i donošenje novog pravilnika kako bi tijekom 2025. svi skupa iznjedrili, na sastancima svih uključenih u tematiku na javnim tribinama, bolji i pravedniji pravni okvir koji neće diskriminirati sportaše, a istodobno će omogućiti zaštitu ribljeg fonda. U nadi pozitivnog odgovora, lijep pozdrav Davor Alujević, dipl.ing.pom.prometa | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava te pozdravljamo odgovorno ponašanje svakog pojedinca. Zahvaljujemo na podršci za uvođenje no-take zona i lovostaja, no te mjere nisu predmet ovog propisa. |
| 1044 | DAVID ZLENDIĆ | Opće odredbe , Članak 1. | Ovim putem želim izraziti svoje neslaganje s više ključnih stavki novog Prijedloga pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru, a naročito s prijedlogom koji propisuje da rekreativni ribolovac smije dnevno uloviti samo jednu jedinku po vrsti ribe, bez obzira na okolnosti. Ova odredba ne uzima u obzir raznolikost ulova, sezonalnost i stvarne uvjete ribolova na moru. Ograničenje po kojem ribolovac smije zadržati, primjerice, jednog gofa, jednu oradu i jednog zubaca u cijelom danu, bez obzira na veličinu, nepraktično je i previše restriktivno. Dosadašnje pravilo od 5 kilograma dnevno ili jedne trofejne ribe bilo je puno razumnije i primjerenije, jer je omogućavalo održiv ribolov bez ugrožavanja ribljeg fonda, uz uvažavanje stvarnih potreba i navika rekreativaca. U praksi, novi prijedlog znači da se ribolovac mora zaustaviti nakon nekoliko ulova, čak i ako su količine potpuno simbolične i bez ikakvog negativnog utjecaja na more. Takvo strogo ograničenje nije u skladu s principima razmjernosti i održivog upravljanja resursima, a dodatno obeshrabruje i udaljava ljude od mora. Također, izražavam zabrinutost zbog drugih predloženih izmjena koje otežavaju i dodatno birokratiziraju sportski i rekreativni ribolov, poput: Povećanja cijena dozvola – dok profesionalni sektor i dalje koristi resurse mora znatno intenzivnije, rekreativci postaju glavna meta restrikcija, iako im je ulov statistički zanemariv. Komplikacija oko prijave ulova i dodatnih aplikacija – ovo destimulira ljude da se uopće bave morem i ribolovom. Umjesto da se sustav pojednostavi i digitalizira u svrhu praćenja podataka, on se pretvara u administrativni labirint. Nedostatka transparentnosti u donošenju odluka – čini se da prijedlog nije rezultat javne rasprave s ribolovnom zajednicom, već odraz nekih nepoznatih interesa. Nedostatka stvarne regulacije u komercijalnom ribolovu – dok se rekreativcima uvode stroge i često nelogične mjere, izostaje ozbiljna kontrola i ograničenje za plivarice i koće, koje u stvarnosti imaju daleko veći utjecaj na riblji fond i resurse mora. Ako je cilj zaštita mora, onda se upravo tu treba postaviti stroga pravila i sustavno nadzirati izlov. Zaključno, predloženi pravilnik ne ide u korist ni očuvanju mora, ni podršci lokalnim zajednicama koje ovise o ribolovu kao tradiciji, rekreaciji i obliku samoodrživosti. Potrebno je uključiti stvarne ribolovce i moreplovce u izradu ovakvih dokumenata, umjesto da se donošenje odluka vrši „iza zatvorenih vrata“. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu je naša obaveza koja proizlazi iz Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274, ali je ujedno i naša potreba. Podaci o ribolovu doprinose boljem razumijevanju utjecaja na resurse i predstavljaju jedan od najvažnijih izvora informacija za donošenje odgovarajućih mjera upravljanja. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno uz početno prijelazno razdoblje tijekom kojeg će se prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Postepenim uvođenjem obaveze elektroničke prijave ulova osigurat će se odgoda primjene za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) do 2030. godine, dok će za ostale kategorije dozvola, ova obaveza stupiti na snagu ranije. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. |
| 1045 | DAVID JURKOVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Iz ovog prijedloga novog pravilnika se jasno može vidjeti da ga je pisao netko ko nema veze s morem i sa rekreacijskim ribolovom te je ili neupucen ili se radi o pravilniku koji je direktno pisan u korist profesionalaca koji su vec ionako previse unistili ovo naše more. al što se tiće ograničavanja ribe po jedinkama, mislim da je prijedlog smiješan te totalno nerealan. u teoriji pojedinci bi onda mogli napravit i više štete nego sa dosadašnjim pravilnikom 5+1, za primjer ako ulovim gofa od 15 kg zubatca od 5kg i skarpinu od 2kg ja sam izlovio više ribe nego po starom pravlniku po kojem bi toj situaciji ribolovac bio u prekršaju. Stari pravilnik je odličan i ne treba ga mjenjati, potrebno je samo da ga netko napokon počme provoditi, jer su kontrole rijetke do te mjere da ih puno ljudi nije nikad ni doživjelo. Također potrebne su veče kontrole u zabranjenim ribolvnim zonama u kojima se i tako lovi kao i da nisu zabranjene, i umjesto da se izmišljaju novi nerealni pravilnici bolje da se netko pozabavi takvim temama. također treba dodat jednu tunu godišnje po svakoj sportskoj dozvoli koja je i ovako preskupa a ne vidi se gdje je i na što uložen taj novac,a tune svi znamo ima i previše. U Hrvatskoj imamo puno stručnjaka koji se istinski razumiju u more i mogli bi sudjelovat u izradi nekakvog realnog pravilnika od kojem bi nam dugoročno svima bilo bolje i moru bi se pomoglo. ovo što se predložilo je smiješno i nadam se da je svima jasno da ne smije biti prihvaćeno ni pod koju cijenu. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava te pozdravljamo odgovorno ponašanje svakog pojedinca. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 1046 | DAVID BAJLO | Sadržaj evidencije ulova, Članak 15. | Članak 14. i čl. 15. izbaciti iz Pravilnika, jer, velika većina ljudi starije životne dobi niti zna niti želi, niti za to ima bilo kakve potrebe, u nekakve aplikacije upisivati što je kada i gdje ulovila. Ako se želi dobiti nekakva evidencija što se i kako lovi u sportskom i rekreativnom ribolovu, onda ovo nije način kako do toga doći, a rezultati koji se i dobiju će odstupati od stvarnih ulova u tolikoj mjeri da su neiskoristivi. Jedini točni i pouzdani rezultati su oni koji se dobiju evidencijom na ribolovnim natjecanjima, a ljudi koji ih hobija i razonode love ribu, ako ih tog dana nije zaustavila nekakva kontrola, neće ništa pisati jer za to treba vremena i informatičkog znanja, a ostalom, zašto bi svi morali znati što sam ja i gdje ulovio. Ukoliko nekakva evidencija treba postojati zbog nekakvih EU pravila, onda treba biti svjestan da ova evidencija osim da zadovolji formu, neće imati nikakvu drugu svrhu. Koliki su troškovi stvaranja i održavanja takve aplikacije za vođenje evidencije, troškovi rada nekog tko tu evidenciju treba gledati itd itd, samo da bi se zadovoljila nekakva forma, koja, koliko je meni poznato nije strogo propisana? | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno. Po objavi Pravilnika osigurat će se pristup aplikaciji te će se kroz početno prijelazno razdoblje, prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Obaveza će se uvoditi postepeno, a za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) tek od 2030. godine. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Odredbe članka 14. prijefloga Pravilnika ne sprječavaju da nositelju dozvole prilikom vođenja evidencije pomaže druga osoba. |
| 1047 | DAVID BAJLO | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Članak 10. st.3. - "Duljina plašta lignje namijenjene za živi mamac ne smije biti veća od 20 cm" - Ne znam tko bi, a da ima makar malo bilo kakvog znanja o moru mogao napisati ovakav prijedlog koji je nelogičan, neživotan i nema nikakve veze sa stvarnošću, Koja bi mu trebala biti svrha mogu znati samo oni koji su dobro upućeni u sastavljanje ovog, generalno gledano, diskriminirajućeg prijedloga za sportske i rekreativne ribolovce, ali sigurno je da nikakve racionalne i znanstvene podloge u njemu nema. Ako se htjelo zaštiti lignje od prekomjernog ulova, tada bi valjda veličina lignje koja se koristi za živu ješku trebala biti što veća. Ako se htjelo onemogućiti sportske ribolovce da ne bi u bazenu držali neku veću količinu liganja neoznačenu nakon ulova, pa da bi je kasnije mogli prodati...tada bi netko u Ministarstvu trebao znati da jedna plivarica kroz jedan škur ciljano ulovi više komada ( velikim dijelom i nedoraslih liganja ) nego što za godinu dana ulove svi sportski i rekreativni ribolovci zajedno. Onih 5,10 ili 20 posto sportskih ribolovaca koji love i prodaju lignje, ribe i sl. je moguće spriječiti jedino kontrolom u restoranima koji takve ulove prodaju, a ne rigoroznim odredbama ovog pravilnika. Članak 10. st.5. - ograničavanje broja jedinki u dnevnom ulovu - opet jedan prijedlog koji nema nikakvog znanstvenog uporišta, neprovediv obzirom na neke neselektivne alate i kao takav očito je produkt određenih lobija koji imaju za cilj da što manje sportskih i rekreacijskih ribolovaca ide na more i nešto ulovi. Ako je potrebno određene vrste s popisa zaštititi, tada uvedite lovostaj za te vrste i ograničite ribolov SVIMA u određenim manjim zonama. Nema nikakvog obrazloženja zbog čega se radi upravo o tim vrstama riba ( osim je je vidljivo da se radi o onima koje su ekonomski najisplativije ). Siguran sam da vrlo veliki broj ljudi, pogotovo ono koji ne žive na obali kupe dozvolu da bi jednom ili 5 puta u godini dana bili na moru i nešto pokušali uloviti za sebe i svoju obitelj. Takvih je većina i to što oni ulove ima zanemariv utjecaj na riblji fond, a ovakvim prijedlogom jednostavno će ljudi ili odustati od ribolova ( što je očito nekome u interesu ) ili će ribolov obavljati na dozvoljene i nedozvoljene načine jer su svjesni da ih se diskriminira i šikanira. Po ovom prijedlogu nije dozvoljeno uloviti primjerice 2 pagra od 350 grama. I sad čovjek dođe iz Zagreba ili Varaždina na Brač, kupi dozvolu, iznajmi brod, kupi opremu, da bi mu nakon 2 ulovljena pagra koji nemaju zajedno ni 60 deka, policajac napisao kaznu. Da pagara nema, da je ugrožen i slično, još bi to nekako i bilo razumljivo, ali da netko može uloviti i 100 pagara dnevno, a da sam ja sa ona svoja dva koja ulovim jednom u 2 mjeseca kada odem na more u prekršaju jer time pustošim more je diskriminacija. Ako sam dobro shvatio prijedlog, sportski i rekreativni ribolovci ne bi smjeli uloviti niti jednog morskog psa ili ražu? Nadam se da nisam dobro shvatio jer ako uopće postoji osoba koja takvo nešto može napisati i predložiti tada se nama sportskim i rekreativnim ribolovcima crno piše i očito nas se želi svesti samo na to da kupimo dozvolu, a na more ne idemo. | Primljeno na znanje | Člankom 13. stavkom 2. trenutnog Pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru propisano je da glavonošci ulovljeni u sportskom i rekreacijskom ribolovu koji se zadržavaju, moraju biti označeni dubokim zarezivanjem glave u predjelu između očiju, osim lignji (Loligo vulgaris) namijenjenih za žive mamce pri čemu duljina plašta lignje namijenjene za živi mamac ne smije biti veća od 20 cm. Iako je ista odredba zadržana i u prijedlogu Pravilnika koji je bio na e-savjetovanju, uzimajući u obzir dostavljene komentare Ministarstvo je spremno korigirati odredbu kako bi se mogućnost korištenja glavonožaca za živi mamac proširila u odnosu na vrstu i na veličinu jedinke. Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 1048 | DAVID BAJLO | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Moj komentar odnosi se na čl. 7. st.4. u kojem se predlaže da je prilikom ribolova udičarskim alatima zabranjeno je koristiti "elektromehanički ili hidraulični pogon". Obzirom da se više desetljeća bavim sportskim ribolovom na moru, osjećam potrebu napisati ovaj komentar, iako ja prilikom udičarenja ne koristim"elektromehanički ili hidraulični pogon" ( što godi bi to bilo ) tako da netko tko eventualno pročita moj komentar ne bi mislio da se radi o nekakvom mom osobnom interesu i da ja spadam u one zbog kojih je ovakav prijedlog ovog pravilnika i napisan. Kao prvo, opća je klima prema sportskim i rekreacijskim ribolovcima takva, a za što su zaslužni lobiji profesionalnih ribara, da se radi o uništavateljima mora i podmorja koji svojim aktivnostima u znatnoj mjeri osiromašuju riblji fond. Takvi lobiji su usmjereni očigledno prema tome da se ribolov zabrani/ograniči na što manji broj ljudi ( čitaj profesionalce ), kako bi oni lakše ostvarivali veće ili jednake ulove. Vjerujem da u Ministarstvu koje je zaduženo i trebalo bi voditi brigu o moru ima ljudi kojima je jako dobro poznato da primjerice samo jedna koćarica u jednog poteku uništi i ulovi više riblje mlađi i ostalih organizama nego deseci sportskih ribolovaca kroz cijelu godinu. Da ne spominjem druge profesionalne ribarske alate kojima se pored ulova kojeg prodaju, ogromne količine riba svakodnevno bacaju natrag u more jer ih se ili ne smije uloviti jer su ispod propisane duljine, a što je posljedica neselektivnog ribarskog alata. Svaki stručnjak ( ali ne onaj kojeg je angažirao lobi profesionalnih ribolovaca ) će znati da sportski i rekreacijski ribolov, poglavito udičarskim alatima, doista minimalno negativno utječe na riblji fond. naravno, bilo tko tko ulovi i jednu ribu utječe na to da ribe u moru ima manje, činjenica je da se negativni učinci sportskom ribolova mogu računati u promilima, a da preostali negativni učinak proizlazi od profesionalnog ribolova zajedno s naravno klimatskim promjenama, onečišćenjima ( moram reći i "dohranjivanjima plaža"-tko je smislio ovaj termin uspio je nešto jako loše za morsku floru i faunu opisati kao nešto bezazleno, a radi se sigurno o super štetnoj aktivnosti koja se golim okom može vidjeti jer, za one koji ne znaju ili ne žele znati, veliki dio šljunka koji se baci na plažu da bi se netko mogao sunčati i ulaziti u more kao u filmovima, valovi povuku, 5, 10 ili više metara od obale, taj šljunak uđe u sve rupe i pukotine koje predstavljaju prirodan zaklon ribama, rakovima, itd, prekrije morsku travu i imate mrtvo dno ). Da se vratim na temu, termin "elektromehanički ili hidraulični pogon" je neodređen i vrlo ga je lako široko tumačiti. U svakom slučaju ovaj termin se odnosi na pramčane motore koji služe umjesto sidra i koji ili drže brod na mjestu ili da pomiču u smjeru i brzinom kako to želi ribolovac. Ovako, laički, da li je itko razmišljao u tome da kada se koristi "elektromehanički ili hidraulični pogon" da u tom slučaju ribolovac ne baca sidro koje prilikom kretanja sidra po morskom dnu oštećuje, samo primjerice livade posidonije koje su rekao bi i najbitnija staništa riblje mlađi i drugih organizama, a da o utjecaju na okoliš i ne govorim. Ovim prijedlogom povećati će se štetan utjecaj obavljanjan ribolova na poljima posidonije, o čemu nitko nije razmišljao. Da li je netko razmišljao o tome i da li je itko pokušao utvrditi koliki je ekonomski značaj za državni proračun prodaja pramčanih motora, njihovo postavljanje, održavanje, kao i druge opreme koja je potrebna za njihovo korištenje, Postoje ljudi koji žive samo od prodaje i montaže "elektromehaničkog ili hidrauličnog pogona", koji na to plaćaju poreze državi, koji sebi isplaćuju plaću samo baveći se time. ( ne bavim se time niti znam kako se to radi tako da ne bi netko rekao da je to možda moj interes za pisanjem ovog komentara ). Slažem se da to nema veze s ribolovom udičarskim alatima ili zaštitom ribljeg fonda, ali ako ne griješim, Republika Hrvatska će biti prva zemlja na svijetu koja bi zabranila korištenje "elektromehaničkog ili hidrauličnog pogon" prilikom udičarenja. Pa zar je samo u Hrvatskoj potrebno more štititi na ovaj način, a da su sve druge države "blesave"? Zbog čega bi stanovnici u Republici Hrvatskoj bili uskraćeni za korištenje nečeg što se u svim državama svijeta i Europske unije može slobodno koristiti. Ako se mene pita, radi se o klasičnom primjerku diskriminacije, u kojem manjina ( čitaj profesionalni ribari ) želi ograničiti korištenje nečega svim drugima, radi osobne koristi. Da budem jasan, za one koji možda ne znaju ( a siguran sam da u Ministarstvu ima ljudi koji znaju ) ovaj prijedlog o zabrani korištenja "elektromehaničkog ili hidrauličnog pogona" za vrijeme udičarenja su napisali predstavnici profesionalnih ribara kako bi se onom malom postotku sportskih i rekreativnih ribolovaca koji su uopće sposobni uhvatiti dozvoljenih 5kg + 1 primjerak ribe, to otežalo. Pri tome će ova odredba pogoditi većinu onih koji i sada koristeći "elektromehanički ili hidraulični pogon" u ribolovu ne ulovi dovoljno ribe za jedan obiteljski ručak. Kako to da korištenje "elektromehaničkog ili hidraulični pogona" ne smeta profesionalne ribare u drugim državama nego smeta samo profesionalnim ribarima u "našoj" Hrvatskoj. Da zaključim, na ovo će Vam profesionalni ribari reći da ja nisam vidio kakve ulove rade sportski ribolovci udičarskim alatima koristeći "elektromehanički ili hidraulični pogon"? Jesam, vidio sam, ali sam isto tako vidio i da netko vozi auto na autoputu 250 km/h, ali sam vidio i da većina vozi 130 km/h. I što bi sad trebalo, svima zabraniti automobile koji mogu voziti preko 130 km/h? | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 1049 | DARKO FRANULOVIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Članak 10. točka 5. nema smisla, jer ribolovac ne može birati hoće li mu se u ribolovnom danu dva ili više puta uloviti propisana jedinka. Taj stavak 5. je jako restriktivan i treba ga brisati? | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 1050 | DARKO FRANULOVIĆ | Ribolovni alati, njihova količina i karakteristike, Članak 6. | Nije dovoljno precizno definirano što znači tekst: "ribolovac smije istovremeno koristiti sljedeće količine ribolovnog alata i opreme:". U slučaju povlačnog povraza (panule), to znači da ribolovac smije istovremeno koristiti u ribolovu 2 sistema panule (koji se npr. sastoje od štapa, role, upredenice i varalice). Nije definirano koliko rezervnih varalica ribolovac smije imati u plovilu. Varalice se inače u ribolovu mijenjaju ovisno o terenu na kojem se lovi, dubini, dobu dana itd., U tom slučaju štap, rola, i upredenica ostaju isti, a mijenja se samo varalica. Ako ribolovac istovremeno koristi 2 sistema panule, onda ne može istovremeno koristiti sve varalice koje ima u plovilu. Predlaže se u tekstu članka 6. definirati da ribolovac može dodatno u plovilu imati 5 rezervnih osnova sa predvezima i udicama za kančenicu, 10 rezervnih varalica za panulu, 10 rezervnih varalica za lov glavonožaca. Također se predlaže definirati u tom članku da ribolovac smije imati u plovilu najviše 3 štapa (uključujući rolu i upredenicu), a da u ribolovu smije istovremeno koristiti samo takva 2 štapa. | Primljeno na znanje | Smatramo da je prijedlog odredbe jasan jer ograničava istovremenu upotrebu određene količine pribora po ribolovcu. |
| 1051 | DARKO FRANULOVIĆ | Ribolovni alati, njihova količina i karakteristike, Članak 6. | U članku 6, stavku 1. tekst: "- kančenica, najviše dva (2) komada" zamijeniti tekstom: "- kančenica, najviše dva (2) komada s najviše po tri (3) udice po pojedinoj kančenici". U članku 6, stavku 1. tekst: "- povraz za lov glavonožaca, najviše dva (2) komada s najviše po dvije (2) varalice ili mamca s kukama po pojedinom povrazu" zamijeniti tekstom: "- povraz za lov glavonožaca, najviše dva (2) komada s najviše po tri (3) varalice ili mamca s kukama po pojedinom povrazu". | Djelomično prihvaćen | Broj udica se ne definira stoga što postoje razne tehnike ribolova u kojima se koristi različit broj udica. Prema trenutnom prijedlogu odredbi za odmet, kančenicu i panulu nije ograničen broj udica. Istovremeno, kod povraza za lov glavonožaca smatramo opravdanim podići broj varalica na tri, posebno jer se radi o najčešćem sistemu u ovakvom ribolovu. |
| 1052 | DARKO FRANULOVIĆ | Pojmovi, Članak 3. | U članku 3. stavku 1. točki 2. nije jasno je li se nosivost od 30 lb odnosi na rolu i na štap istovremeno. Što ako sportski ribolovac ili rekreativac ima sistem koji se u kojem je rola nosivosti 15 lb, a štap nosivosti 30 lb? Predlaže se definirati da u udičarski alat za veliku ribu ulazi samo sistem u kojem je istovremeno i štap nosivosti 31 lb (ili više) i rola nosivosti 31 lb (ili više). | Primljeno na znanje | Kao odgovor na Vaše pitanje, sistem u kojem je rola nosivosti 15 lb, a štap nosivosti 30 lb smatra se udičarskim alatom za veliku ribu, za koji je potrebna posebna dozvola. |
| 1053 | DARIO ŠOŠIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Postovani, lipo bome, kako se niste prije sitili ovako nesto pametno uvest, a nista sad kad buden vadia brod u peti misec morat cu napravit ured da mi tajnica ili kakva pripravnica sa oceanografskog instituta more doc mirit ribu, da ima di stavit vagu i laptop i da more sist. Triba li se svaka riba secirat da se vidi sta je pojila taj dan, ocu joj izvadit krv i odnit na analizu, da se vidi jel imala kolesterol? Znas kad cu pocet mirit ribu, onda kad mi drzava kupi pametni telefon ili laptop plus internet paket da to mogu sve odradit, lazen nebi ni tada miria, nek dode ovaj pametnjakovic sta predlaze ovo sve mirit. Mora li vaga bit bazdarena od strane kakvog instituta da nebi krivo pokazivala, oce se i to naplacivat. Dovoljno sta ste uveli da nemos vise otic lovit lignje pod rasvjetom sa prijateljem jer je ista postala vezana za registraciju broda. Dajte brisite ovaj prijedlog, jeste li vi normalni??!! Dosta mi je papirologije na poslu pa cu se jos i na moru s time zaje. Lp | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. Svrha aplikacije mRecFish je prikupljanje osnovnih podataka o ribolovnim aktivnostima i ulovu sportskih i rekreacijskih ribolovaca na razini cijelog Jadrana. Ti podaci omogućit će bolje razumijevanje ukupne ribolovne aktivnosti, sezonalnosti i ciljanih vrsta u sportskom i rekreacijskom ribolovu, što je nužno za znanstvenu procjenu utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na stanje morskih bioloških resursa. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Davanje informacije o registarskoj oznaci plovila kod kupnje posebne dozvole prema važećem Pravilniku je informativnog karaktera te ne sprječava ribolovca da obavlja ribolov drugim plovilom. |
| 1054 | DARIO ŠOŠIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Naknada za dozvole | Postovani, digli ste si place za 75% pa se sada triba namirit razlika priko leda nas sportskih ribolovaca, jel tako? Sada smo vec najskuplji na mediteranu cca 90€ samo dozvola, a di je odrzavanje broda,motora, gorivo, vezarina, oprema za ribolov, koliko tu drzava poreza ubere? Umisto da se smanji cijena i/ ili ukine uopce dozvola za gradane RH, Vi je jos i podizete, samo ce te potirat ljude u sivu zonu prema krivolovu. Nema toga sta nije poskupilo, hrana, struja, voda, internet, komunalije, cistoca, gorivo, slobodno nastavite niz. Vezarina u nasoj lucici je u godinu dana skocila za 130%!!!, sad jos i dozvole idu gore, pa dokle vise? Covik se ozbiljno zapits ima li smisla posjedovati brod i baviti se ribolovom. Lp | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 1055 | DARIO ROSAN | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Poštovani, dosadašnji propis bi i dalje trebao ostati na 5kg + jedinka koja prelazi NIKAKO OVO JEDAN-DVA KOMADA . Razmislimo samo koliko se toga hvata mrežama i u krivolovu a vi nam oduzimate ono malo zadovoljstva i sportske sreće. Pojačajte nadzor i kontrolirajte područja. RK NAUTILUS Pakoštane | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 1056 | DARIJO JARDAS | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Umjesto izmjene pravilnika pojačat kontrole postojećeg pravilnika na način da se u kontrolu dozvola i ulova uključi savez i klubovi za sportski i rekreacijski ribolov,slično kao u slatkovodnom ribolovu i znatno povećat kazne za krivolov. | Primljeno na znanje | Inspekcijski nadzor nad provedbom odredbi Zakona o morskom ribarstvu i propisa donesenih na temelju njega smiju provoditi isključivo ribarski inspektori i viši ribarski inspektori te ovlaštene osobe kako je propisano člancima 61. i 61.a Zakona. Svjesni da postoji potreba postizanja snažnijeg odvraćajućeg efekta sankcija, ovo pitanje kao i daljnje osnaživanje sustava praćenja, kontrole i nadzora će se dublje razmatrati prilikom revizije zakonskog okvira. |
| 1057 | DARIJO BAČIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Vratite kvotu za ulov plavoperajne tune i igluna u rekreacijskom ribolovu ako već mislite povisiti cijenu dozvole za lov velike ribe i to za više od 100% u protivnom vam nitko neće kupovati tu preskupu dozvolu | Nije prihvaćen | Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 1. jasno je propisano da je ulov igluna zabranjen u okviru sportskog i rekreacijskog ribolova. |
| 1058 | DANKO VENTURINI | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Razlog ograničavanja ulova na komade nije jasan. Ukoliko su navedene vrste ugrožene, što bi trebalo biti potvrđeno stručnim analizama, onda bi prije svega trebalo za navedene vrste uvesti lovostaj. Čini se nevjerovatnim da za vrste za koje postoji lovostaj nije ovim Pravilnikom ograničen broj komada (kirnja, kavala npr.). Obzirom da je ovim Pravilnikom omogućen lov neselektivnim alatima ne vidim načina da se predloženo ograničavanje komada smisleno provede. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 1059 | DANIJEL STRUGAR | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani, pozdravljam ovaj pravilnik i smatram da je krajnje vrijeme da se stane na kraj krivolovu pod okrivljem sportskog ribolova. Ovaj prijedlog pravilnika u nekim člancima je preblag pogotovo kod dopuštenih alata kao naprimjer parangali i osti koji bi trebali biti isključivo profesionalni alat. Godina nema nikakve evidencije o ulovu od strane sportaša i rekreativaca, a njihov broj uporno raste, a s njima raste i broj onih koji ilegalno love i lagodno žive od toga bez plaćanja ilkakvih poreza ili obveza državi. Ulaskom u EU što je bila volja većina građana RH u sektoru ribarstva su se dogodile značajne promjene koje su pogađale isključivo gospodarki sektor, naprimjer kvote, količina alata, prostorno-vremenska ograničenja. Od ulaska u EU do danas broj sportaša i rekrativaca se povećao za duplo, a s time i njihovi ulovi, a dan danas o istim nemamo nikakve evidencije. Pošto je more od svih građana RH i nije nepresušivi izvor smatram da bi sve grupacije trebale snositi iste mjere restrikcija i kontrola. Kada se povuče pitanje oko ilegalne prodaje onda svi govore o nekavim bakicama na pustim otocima koje žive od to malo ribe koje ulove, a nitko ne spominje luksuzne glisere i aute koje posjeduju nezaposleni sportaši rekreativnci. Njih nitko ne pita za porijetlo imovine dok obrtnici uredno moraju nositi izvode svih privatnih i poslovnih računa u poreznu upravu i pravdati porijetlo imovine. Mogao bih ovako pisati još tisuću primjera, ali nema smisla. Načelno pozdravljam ovaj pravilnik i smatram da je čak blag. S poštovanjem Danijel Strugar | Nije prihvaćen | Po pitanju korištenja vrša i parangala u sportskom i rekreacijskom ribolovu ističemo kako se radi o dozvoljenim alatima u ovim kategorijama ribolova prema trenutnom Zakonu o morskom ribarstvu. |
| 1060 | DANIJEL PIZENTIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Poštovani, ova dnevna evodencija ulovljenog ulova je nepotrebna i neprovediva. Ako realno sagledamo kako ce penzioneri koji jedva koriste mobilne telefone i odlaze na more da bi odmorili malo glavu to ispunjavat. Te tko će uputit turiste koji kupuju dnevne/tjedne dozvole da to ispunjavaju. | Primljeno na znanje | Svrha aplikacije mRecFish je prikupljanje osnovnih podataka o ribolovnim aktivnostima i ulovu sportskih i rekreacijskih ribolovaca na razini cijelog Jadrana. Ti podaci omogućit će bolje razumijevanje ukupne ribolovne aktivnosti, sezonalnosti i ciljanih vrsta u sportskom i rekreacijskom ribolovu, što je nužno za znanstvenu procjenu utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na stanje morskih bioloških resursa. Podaci iz aplikacije ne planiraju se koristiti samostalno, već usporedno s rezultatima znanstvenih istraživanja i statistikom gospodarskog ribolova. Sudjelovanje ribolovaca u prijavi ulova doprinijet će se stvaranju realne slike o stanju ribljeg fonda i održivom upravljanju morem. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Odredbe članka 14. prijedloga Pravilnika ne sprječavaju da nositelju dozvole prilikom vođenja evidencije pomaže druga osoba. |
| 1061 | DANIJEL PIZENTIĆ | Ribolov u zaštićenim područjima, Članak 11. | Poštovani, lov u zaštičenim područjima bi trebalo skroz zabranit. Ali ako cemo realno sagledat imamo 3 (4) nacionalna parka na moru (ušće Krke) te dva park prirode. U tim područjima bi trebalo odredit dio (ili cijeli park) koji je moguće zakonski kontrolirat te zabraniti sav ribolov u tim područjima (no take zona) i u slučaju da se nekoga uhvati da obavlja ribolovnu aktivnost (nebitno dali profesionalac, sportas ili domaće stanovništvo) ispisati takve kazne da im nikada ne padne na pamet ribarit u tim područjima. Naprimjer imamo NP Kornate koji je ogroman, i bez obzira na količinu kontrola nemoguće je kontrolirati dali se vrši ribolovna aktivnost. Dio parka zabranit i vršit svakodnevne kontrole. | Primljeno na znanje | Člankom 7. stavkom 3. Zakona o morskom ribarstvu propisano je da dodatna ograničenja u obavljanju ribolova može propisati ministar nadležan poslove zaštite prirode, uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za ribarstvo. |
| 1062 | DANIJEL PIZENTIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Poštovani, ograničavanje količine uhvačenih primjeraka je totalno besmisleno i totalno znanstveno neutemeljeno. U ovu članak bi trebalo ubaciti lov velikih rakova (barem jednoga po danu), pošto i sportski ribolovci su zaslužili ulovit velikog raka za pojesti. Postojeći zakon je sasvim zadovoljavajući i samo bi ga trebalo bolje sprovodit. Označavanje ribe je također besmisleno, jer ako cemo realno gledati riba se uvijek može prodavati u restoranima u filetima, brodetima i na druge načine u kojima se ne koristi rep. Još jednom ponavljam treba malo bolje provoditi postojeći zakon koji je dobar. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Zabrana ribolova krupnih rakova u sportskom i rekreacijskom ribolovu je propisana u članku 32. stavku 1. Zakona o morskom ribarstvu. Obaveza označavanja ulova jasno je propisana člankom 33. stavkom 1. Zakona o morskom ribarstvu, dok je stavkom 6. istoga članka propisano da se način označavanja propisuje Pravilnikom. |
| 1063 | DANIJEL PIZENTIĆ | Posebne odredbe za ribolov podvodnom puškom, Članak 8. | U članak obavezno navesti da je zabranjen podvodni ribolov noću (od zalaska do izlaska sunca) | Prihvaćen | Odredba je propisana u članku 31. stavku 3. Zakona o morskom ribarstvu. Ministarstvo će unaprijediti izričaj na način da će jasno uputiti na odredbe Zakona o morskom ribarstvu. |
| 1064 | DANIJEL PIZENTIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu | Poštovani, ukidanje pramčanih motora je totalno bez logike, totalno nepotrebno i neosnovano. Korištenje pramčanog elektromotora je ekološki prihvatljivo, jer bacanjem klasičnog sidra uništava floru i faunu podmorja, te ako se pramčanim motorom vuće panula ne zagađuje se okoliš korištenjem pogonskog motora (nebitno dali je benzinski ili dizel) | Primljeno na znanje | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 1065 | DANIJEL PIZENTIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Ribolovni alati, njihova količina i karakteristike | Poštovani, u članku sa rasvjetom trebalo bi zamjeniti rasvjetljenost rasvjetnog tijela, i stavit eventualna ograničenja u Lumenima (jedna prava jedinica rasvjetljenosti) | Nije prihvaćen | Cilj ove odredbe jest da se kontrola upotrebe umjetne rasvjete može izvršiti u bilo kojem trenutku tj. i onda kad ona nije uključena ali je instalirana na plovilu kojim se obavlja ribolov ili je dio ribolovne opreme plovila. |
| 1066 | DANIJEL PIZENTIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Poštovani, podizanje cijena dozvola je neopravdana i bez objašnjenja. Smatram da cijene za sportske i rekreacijeske je već sada dovoljna i nije potrebno povecanje. | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 1067 | DANIJEL OBULJEN | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Što konkretno u čl.7 znači stavak 4 gdje bi se zabranio elektromehanički ili hidraulični pogon? Da li se to odnosi na pramčane elektromotore ili na vitla i el. role? Ako se to odnosi na pramčane elektromotore, izgleda potpuno neozbiljno da bi danas to netko provodio, u vremenu zelenih politika, zaštite morskog dna i općoj potrebi smanjenja zagađenja. Potpuno je besmisleno povećanjem restrikcija kažnjavati veliku većinu sportskih i rekreacijskih ribolovaca koji uredno i pošteno uhvate za sebe koji kilogram ribe godišnje zbog nekoliko postotaka onih koji zloupotrebljavaju svoj status. Pravilnik je potrebno napraviti potpuno jasnim i nedvosmislenim. Država ako se smatra državom neka poveća kontrole i drastično kažnjava one koje uhvati u prekršaju. Svi se slažemo da je potrebno zaštiti riblji fond ali to zahtjeva ozbiljnu raspravu i sveobuhvatne akcije koje će uključivati i profesionalne ribolovce. Također, treba povećati kontrole restorana i peškarija. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava te pozdravljamo odgovorno ponašanje svakog pojedinca. |
| 1068 | DANIJEL KLANAC | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani, smatram da je dosadašnjih 5 kg ulova + kapitalac bila korektna dnevna kvota ulova tim više što rijetko tko uspije premašiti tu količinu, a ne smanjivanje pojedinih vrsta na jednu jedinku. Nikako nije u redu da se zbog onih koji su svojim prelovom u prekršaju po tom pitanju ograničava veeelika, veeelika većina nas koji gotovo nikada niti ne dođemo do tih 5 kg... Takve koji prelaze dnevne kvote treba kažnjavati, a ne ostatak sportskih i rekreacijskih ribolovaca, a tu se postavalja pitanje zašto ih se ne kažnjava ili vrlo rijetko?! Za to nismo krivi mi koji lovimo po zakonu, nego oni koji vrše kontrolu ili bolje reći, barem po mom iskustvu, ne vrše kontrolu. Ako je problem što neki prodaju svoj ulov također i njih treba kazniti, ali nikako ne sve ostale zbog takvih pojedinaca, ali isto tako i one koji kupuju njihov ulov. Nisu svi koji imaju sportsku dozvolu uistinu i sportski ribolovci stoga nas koji jesmo nije korektno stavljati u isti koš s njima i tako sankcionirati, tj. ograničavati zbog njihovih prijestupa. Moj savjet je pojačati kontrolu svih koji love. Ako je cilj zaštita ribljeg fonda onda je jako nelogično da nema lovostaja na neke vrste poput npr. brancina, orade... Zanima me zašto sportski ribolovac ne smije uzeti tunu ako je ulovi, a nije ugrožena vrsta? Zašto smijem uloviti maksimalno dva morska crva za ješku? Čemu vođenje evidencije ulova preko aplikacije, ribolov bi nama trebao biti zabava, hobi, gušt... itd. , a ne gnjavaža i "papirologija" kao da smo na šalteru u banci? Tko od starijih će se uopće znati time služiti? Dosadašnji Zakon je bio u redu, ali je njegova provedba zakazala i to treba mijenjati, a ne sam Zakon. Lp, Danijel Klanac | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije unaprjeđivao. Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava te pozdravljamo odgovorno ponašanje svakog pojedinca. Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu je naša obaveza koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274, ali je ujedno i naša potreba. Podaci o ribolovu doprinose boljem razumijevanju utjecaja na resurse i predstavljaju jedan od najvažnijih izvora informacija za donošenje odgovarajućih mjera upravljanja. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno. Postepenim uvođenjem obaveze elektroničke prijave ulova osigurat će se odgoda primjene za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) do 2030. godine. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 1069 | DANIJEL KENFELJA | Prijava ulova, Članak 14. | Ovo zvuci apsolutno neprovedivo i besmosleno. Kako ce jedan podvodni ribolovac tijekom ronjenja voditi bilo kakvu evidenciju. Ako lovi bez broda jednom kad izađe ide cistit ribu i isprati opremu, a i gladan je nakon 4, 5 sati ronjenja. Zbilja ima netko tko ce prvo ici na aplikaciju? A mobitel recimo u kuci. Apsolutno neostvarivo kao mjera nadzora i eventualne represije. Ali ako bi to kriostilo u znanstvene svrhe i bilo na dobrovoljnoj bazi mislim da bi dosta ljudi unosilo takve podarke u bazu kad bi za to nasli vremena | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. Sukladno članku 14. stavku 6. predloženog Pravilnika, evidencija ulova u aplikaciju unosi se najkasnije 24 sata nakon završetka ribolova. Svrha aplikacije mRecFish je prikupljanje osnovnih podataka o ribolovnim aktivnostima i ulovu sportskih i rekreacijskih ribolovaca na razini cijelog Jadrana. Ti podaci omogućit će bolje razumijevanje ukupne ribolovne aktivnosti, sezonalnosti i ciljanih vrsta u sportskom i rekreacijskom ribolovu, što je nužno za znanstvenu procjenu utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na stanje morskih bioloških resursa. Sudjelovanje ribolovaca u prijavi ulova doprinijet će se stvaranju realne slike o stanju ribljeg fonda i održivom upravljanju morskim biološkim resursima. |
| 1070 | DANIJEL KENFELJA | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Sjeca repa . Dovoljno je zatraziti podatke od nadleznih sluzbi koliko je kazni od donosenja takvog propisa pa do danas napisano. Pametnom ce biti jasno. Ogranicenje ribe na jedan primjerak ili hobotnice na dva je katastrofalan i ugrozavajuc za opsatanak sportskog ribolova . Veliki dio sportskih ribolovaca, kojima je more 100 i vise kilometara u svoj sportski ribolov vrlo cesto odlaze na dan, dva ili mozda tjedan dana kada im ne cilj uloviti ribu/hobotnicu za scoju obitelj. Zamislite da napravim 300 km u jednom smijeru, bacim brod, platim apartman, i onda u prvih pola sata ulovim tu jednu ribu , recimo skarpinu od pola kile ili recimo dvije hobotnice od kile i moram se okrenuti i ici kuci, jer eto druga vrsta taj dan ne radi ili ju jednostavno ne znam uloviti. Tko je lud da radi toliki trosak radi 2 kg hobotnice ili pola kile ribe. Trenutna odredba od 5 kg + jedna riba je dobra i za ocuvanje ribljeg fonda i za nas sportase, a ovaj novi nakaradni prijedlog nece donjeti niti jednu dobru stvar a unistit ce sportski ribolov pa je pitanje koji mu je uopce cilj. Zasto? 1) 5 kg ulova + 1 komad je dovoljno i isplatovo da se ode i na dan dva u lov sa udaljenijih krajeva. iako je cinjenica da tu kvotu jedan prosjecni sportski ribolovac vrlo rijetko i ispuni. 2 kg hobotnice nije dovoljno za obrok jedne srednje velike obitelji, a skarpina od pola kile je dovoljna za prezivljavanje jedne osobe. 2) ako je cilj sprijeciti velike ucestale prelove sa ovom odredbom se to nece rijesiti jer onaj tko svijesno ide u veci prelov njemu je svejedno jel je ogranicenje 5 kg ili 1 riba i dvije hobotnice jer je takav prekrsitelj u oba slucaja u prekrsaju i njega se taj propis ne tice. Apsolutno katastrofalna odredba naspram trenutne koja je odmjerena , dobra i prihvacena . | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 1071 | DANIJEL KENFELJA | Naknada za dozvole, Članak 5. | Kupovina godišnje dozvole sa ogranicenjem kupnje do 1.3. ili bilo kojeg drugog datuma apsolutno nema smisla. Uzevši u obzir da je veliki dio sportskih ribolovaca sa kontinenta i da im je prvi godisnji ribolov u 4, 5 ,6 mjesecu ili za vrijeme ljetnih praznika, tek neposredno prije toga pocinju razmisljati o kupnji dozvole. Ne vidim razlog zasto im se to ne omoguci. Dobar dio takvih na kraju niti ne kupi dozvolu. | Nije prihvaćen | Novi Pravilnik donosi se na temelju postojećeg Zakona o morskom ribarstvu koji zadaje osnovni okvir. Sva pravila i ograničenja koja se propisuju samim Zakonom ne mogu se izmijeniti odredbama Pravilnika jer je Pravilnik propis nižeg reda. Zakon također daje okvir o tome koji se elementi i na koji način dalje razrađuju Pravilnikom. Slijedom navedenog skrećemo pažnju da je razdoblje izdavanja godišnjih dozvola propisano u članku 29. stavku 2. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 1072 | DANIJEL HORVAT | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Ovakvo ograničavanje ulova je doslovce kažnjavanje sportskih i rekreativnih ribolovaca, pogotovo onih koji dolaze nekoliko puta godišnje kao u mom slučaju, da se razumijemo ja nikada nisam ulovio, ni dosadašnji dozvoljeni ulov u jednom danu, većinu ribolova sam bio bez ulova ali da sada strepim jer mi je riba počela gristi hoću li uloviti drugu nema smisla Najbolje bi bilo da kupimo karte i to po novim cijenama a upoće ne idemo na ribolov pa da nam se naplati samo naša strast i ljubav prema ribolovu Zadržite stari pravilnik i kontrolirajte više, iskreno od kada kupujem kartu i odlazim kada mogu na ribolov nikada me nitko nije pitao da ju pokažem Lijep pozdrav | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 1073 | DANIELE KOLEC | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Gospodo, u vezi stavka 4,pošto smo na žalost EU država ,kada će EU zakonodavstvo zabraniti svim članicama elektromehanički i hidraulični pogon onda možete to i nama ako ne bit ćemo diskriminirani. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 1074 | DANIELE KOLEC | Ribolov u zaštićenim područjima, Članak 11. | u nacionalnim parkovima treba zabraniti svaki ribolov i te nacionalne parkove treba dijeliti u unutrašnje i vanjske zone gdje u vanjskim zonama mogu pecati samo mještani. | Primljeno na znanje | Člankom 7. stavkom 3. Zakona o morskom ribarstvu propisano je da dodatna ograničenja u obavljanju ribolova može propisati ministar nadležan poslove zaštite prirode, uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za ribarstvo. |
| 1075 | DANIELE KOLEC | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | taj članak se lomi sa ZMR članak 29. | Primljeno na znanje | U članku 29. Zakona o morskom ribarstvu propisane su odredbe koje se odnose na izdavanje i prodaju dozvola za sportski ribolov na moru i rekreacijski ribolov na moru, a ne na označavanje i dopuštenu količinu ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru. |
| 1076 | DANIELE KOLEC | Dozvole za sportski i rekreacijski ribolov za ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske, izuzev zaštićenih područja, Članak 4. | dobro znate da EU ne prepoznaje mali obalni ribolov i kako je to prošlo u RH je prava enigma. Ukinite mali obalni ribolov i idite otočanima u susret drugim mjerama . | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 1077 | DANIELE KOLEC | Prijava ulova, Članak 14. | Ako će svi sportski ribolvci morati koristiti mobilnu aplikaciju postat će problematično za one koje nemaju pametne telefone i ne znaju njima upravljati.kao što znate pravna načela jednakosti i dostupnosti javnih usluga nalažu da zakon ne smije neopravdano diskriminirati određene skupine građana.To znači da morate dati i druge alternative .Predlažem da se piše očevidnik i da se na kraju godine ako se želi dobiti drugu dozvolu mora ga se predati upravi za ribarstvo a ako neko želi eočevidnik ne vidim ništa sporno i neka ga upotrebljava.Samo ne vidim kako će te sa strancima i onima koji dolaze direkto iz SLO i IT u naše teritorijalno more i isti danom vračaju se u matičnu luku.Dali će oni slati očevidnike ,neće i smijati će se svima nama pošto nema kontrola. | Primljeno na znanje | Kupnjom dozvole na temelju koje je dozvoljeno iskorištavati resurs od značaja za Republiku Hrvatsku, građani preuzimaju određene obaveze, no sama kupnja dozvole je čin slobodne volje. Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno. Po objavi Pravilnika osigurat će se pristup aplikaciji te će se kroz početno prijelazno razdoblje, prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Obaveza će se uvoditi postepeno, a za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) tek od 2030. godine. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Odredbe članka 14. Prijedloga pravilnika ne sprječavaju da nositelju dozvole prilikom vođenja evidencije pomaže druga osoba. |
| 1078 | DANIELE KOLEC | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Poštovani.Oko pramčanog pogona postavlja se pitanje što sa onim vlasnicima koji su kupili pramčane pogone kad je to bilo dozvoljeno i kako će te refundirati te motore.Jer u koliko će te refundirati te motore ok.U koliko nećete onda ulazimo u probleme.Tu ne vidim nikakva opravdanja oko ekoloških i sigurnosnim interesa.A ako želite očuvati riblji fond ,čime se ja apsolutno slažem, krenite sa no take zone i više inspektora na moru koji će raditi 24h na dan i malo više kontrolirajte strance ,jer nije naša krivica što ste im dopustili da imaju ista pa čak i veća prava nego domicilno stanovništvo.Pitam se kako jedan strani penzioner može plačati istu svotu kao naš penzioner? Dali su ti strani penzioneri živjeli kod nas i plačali poreze?Nisu, pa ne vidim razloga da plačaju nižu cijenu dozvole. | Primljeno na znanje | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 1079 | DANIEL VIGNJEVIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Ograničavanje ulova na jedan komad po vrsti je apsoutno neprihvatljivo jer se na taj način sigurno neće smaniti prelov pojedinaca, a represija se provodi na apsolutnu većinu reaktivnih ribolovaca koji realno imaju vrlo malo izlazaka godišnje i puno se novaca troši na brodove, održavanje, prijevoz i gorivo da se uopće dođe u poziciju da se uhvati neka riba koju onda ne bi mogao uživati sa rodbinom ili prijateljima - jedna škarpina? 5 kg + trofej je odlična kvota koju tako i tako većini nije jednostavno dohvatiti, a krivolovce treba kontrilirati i kažnjavati, ne represiju provoditi na većinu. Radije uvedite periode lovostaja na pojedine vrste.... | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 1080 | DANIEL VIGNJEVIĆ | Posebne odredbe kod lova na veliku ribu, Članak 9. | Da li se novim pravilnikom treba malo olabaviti zaštita tune ili dozvoliti povremen ili slučajan ulov uz posebnu dozvolu čak i nama rekreativcima? Ima ih u Jadranu više nego valjda bilo koje druge grabežljive ribe, ona je svakako primjer vrste koja se jako namnožila u zadnjih par godina i svojim prisustvom jede puno sitne plave ribe, , plivaricama rasteruje pred jutro ulov.... | Nije prihvaćen | Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 1081 | DANIEL VIGNJEVIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | (4) Prilikom ribolova udičarskim alatima bez obzira na vrstu dozvole, zabranjeno je koristiti elektromehanički ili hidraulični pogon. Potrebno je točno i nedvosmisleno definirati na koji se točno pogon misli. Ukoliko se radi o pramčanom motoru to je nedopustivo jer električni motor je kao prvo ekološki pogon koji ne troši fosilna goriva, manje se spuštaju sidra koja uništavaju podmorje i pramčani motori imaju veliki utjecaj na sigurnost na moru i preuzimaju ekološki prihvatljivu zamjenu za pomoćne motore koji su na fosilna goriva i često zbog dugog stajanja nisu ispravni. Tu je i ogroman ekonomski aspekt korištenja pramčanog motora jer firme koje ih prodaju i servisiraju uredno plaćaju poreze, a također i rekreativni ribolovci svakim svojim izlaskom i kupnjom dobara i usluga vezanim za boravak na moru doprinose punjenju državne blagajne kroz poreze. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 1082 | DANIEL VIGNJEVIĆ | Pojmovi, Članak 3. | Molim definirajte koje točno vrste obuhvaća pojam "velika riba" kako bi se točno znalo za koje vrste je potrebno imati dozvolu. | Nije prihvaćen | Zakon o morskom ribarstvu člankom 28. stavkom 1. točkom e) podtočkom 2. jasno navodi da se posebna dozvola odnosi na alat za veliku ribu, a ne na vrste. Zakon o morskom ribarstvu člankom 30. stavkom 3. propisuje da se pravilnikom određuju karakteristike alata. Uzimajući ovo u obzir, u kontekstu okvira zadanog Zakonom o morskom ribarstvu, Pravilnikom je jedino moguće propisati karakteristike alata za koji je potrebna posebna dozvola, za što je u suradnji sa strukom odabran kriterij nosivosti role odnosno štapa kao objektivan i provjerljiv. |
| 1083 | DANIEL RADETICCHIO | Prijava ulova, Članak 14. | Članak 14. je definitivno besmislen i neprihvatljiv. Brišite članak. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. |
| 1084 | DANIEL RADETICCHIO | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Stavka 4. ovog članka definitivno je diskriminirajuća prema starijim i nemocnim osobama i osobama sa invaliditetom. Još je i nejasna, dvosmislena i ne utemeljena. Obrisati ovaj članak | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 1085 | DANIEL ČIČMIR | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Trazim brisanje st. 5 čl 10. St. 5 je nepotreban u ovom pravilniku i ima ih u izobilju u Jadranskom moru. Nepotrebno je dodatno ograničavati sportske ribolovce sa maksimalnim dopuštenim količinama određene vrste, već ih se dovoljno ograničilo sa maksimalno dopuštenim ulovom od 5 kg + kapitalni primjerak. Dobro bi bilo da prilikom pisanja pravilnika uključite struku, a ne da pravilnik piše lobi profesionalnih ribara! | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 1086 | DAMIR ŠPORČIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, PRILOG 6. | Nekoliko prethodnih dana čitam ovaj Prijedlog pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru, nanovo i nanovo. Nakuplja mi se razočaranje i nezadovoljstvo. Sada sam u nekim "poznim" godinama kada mi je odlazak na more mojom malom barkom pomalo i naporan i sve teži. Ali ne odustajem i neću. Kao dijete upao sam u more, a nisam znao plivati. Sam sam se izvukao iz njegova zagrljaja i otad je skoro cio moj život vezan za more na razne načine .Otad sam držao povraz u rukama i hodao po škrapama loveći ribu. I tada sam sitnu ribu puštao u more. Sutra će mi biti potrebna aplikacija(i naočale) i net da vidim koju sam nedozvoljenu vrstu ulovio te da prijavim ulov ili puštenu ribu, kao što čitam. Milina... Pa se spominje zabrana za elektromehanički ili hidraulični pogon.....kao i mnoge druge nelogičnosti. Parangal od 100 udica....i onda ti se posreći da ti je ulov prekobrojan ili nedozvoljen. Mnoge ribe više ne potonu i ne oporave se kad ih pustiš. Prijavljivanje ulovljenih i puštenih riba na aplikaciji..za mnoge umirovljenike neizvedivo. Prisjetio sam se i koča. Znam da ne spadaju u kategoriju sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, ali učine više štete za morsku floru i faunu nego svi naši sportski i rekreacijski ribolovci zajedno. Svjestan sam da nepravilnosti ima više-manje svuda.(silne mreže danima i noćima u moru...) I kontrola je potrebna. I dalo bi se još o ovom Prijedlogu pravilnika....cijenama dozvola....ulov-srdela.. Meni osobno ribolov je terapija i dio mog života, mir za dušu i jedno od rijetkog zadovoljstva kojeg još imam. I ne samo meni. I nekako mi je najtragičnije što vidim i osjetim da ovaj Prijedlog pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru nije pisan u dovoljnoj suradnji sa sportsko ribolovnim društvima i ribolovcima. Svaki naredni pravilnik me rastuži samo. Naše more treba znat voljeti, a i čuvati. Za našu djecu. Sa poštovanjem, Damir Šporčić, Viškovo. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu Pravilnika. |
| 1087 | DAMIR ŠPORČIĆ | Pojmovi, Članak 3. | Dogodilo mi se je da pri podizanju ulovljene ribe zračni mjehur izađe napuhan iz utrobe. Takva riba kada se pusti natrag u more nije više u mogućnosti da se vrati u dubinu i preživi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1088 | DAMIR RUBINIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Neka se proba poskupit dozvola. Izaći ćemo van na ulice kao i u Srbiji, dosta je ovog!, Što dajete za to što ćete dići cijenu dozvola? Sramota! | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 1089 | DAMIR RUBINIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | 1.Problem očitovanja i prijave ulova 60% morskog područja nije pokriveno signali za mobitele, Ako se nalazimo na 10milja od signala to dovodi do toga da se mora upaliti brod i tražit signal po moru. Što dovodi do dostatnih troškova potrošnje goriva. Imamo i problem ako je grubo vrime moramo stati negdje di moramo sačuvati živote i brod samim tim smo u prekršaju. Što je sa starijom populacijom koja nije baš vična korištenju mobilnih aplikacija ili imaju najobičnije mobitele koji im služi samo da mogu pozvati u slučaju potrebe. 2.Količina ribe Da li je to predlog po ribolovnom danu, Po brodu, Po ribolovnom štapu koji je u moru, Po osobi koja je na brodu 3.Sto je sa vrstama ribe Konkretno za šanpjer koji u zakonu ne podleže niti veličini niti kilaži često ih ima na peškarijama veličine dlana, Škampi koje 2 do 3cm a prodaju se po 25eura kg. Koji je predlog za. Plivarice i koče i vezi plemenitih vrsta ribe. 4. Cjena ribe Ovaj pravilnik povlači i cijenu ribe. Obični svijet to neće moći sebi priuštiti. 5.Prijedlog U vjesti zonu zabrane ribolova u određenom periodu za sve Uvjesti zabranu ribolova za jednu vrstu ribe u određenom periodu. 6.Kontrola stranih brodica Dosadašnje iskustvo koje smo mi vidjeli na moru je da milion brodica stranaca imaju na svojim plovilima štape i love di god stignu i ponašaju se bahato i bezobrazno. 7.Električna rola Dopustiti korištenje samo preko 120m 8.Sidrenje S obzirom da se propagira čuvanje morske livade i ne uništavanje morskog dna, jedina solucija korištenje minkote . 9.Vračanje i spašavanje ribe Što je sa ribom koja se ulovi i već je krepana, Mi ne možemo kontrolirati da li ćemo je živu izvuć iz mora. Tamo u tom članku piše da se pristupi spašavanju. Na koji način to odraditi ako je već krepana. Neka daju upute da možemo to učiniti. | Primljeno na znanje | 1. Rok za evidenciju ulova propisan je u članku 14. stavku 6. Prijedloga pravilnika. Također, odredbe članka 14. prijedloga Pravilnika ne sprječavaju da nositelju dozvole prilikom vođenja evidencije pomaže druga osoba. 2. U članku 10. stavku 5. Prijedloga pravilnika propisano je da se ograničenje ulova pojedinih vrsta odnosi na dnevni ulov po ribolovcu. 3. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. 4. Odredbe ovog Pravilnika ne odnose se na gospodarski ribolov, a u sportskom i rekreacijskom ribolovu nije dozvoljeno ulov stavljati na tržište. 5. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). 6. Pravo na kupnju dozvole za sportski i rekreacijski ribolov imaju i osobe koje nisu državljani Republike Hrvatske. 7. Ograničenje u snazi za elektromehanički pogon prilikom korištenja udičarskih alata proizlazi iz Preporuke GFCM/45/2022/12 te će se prijedlog odredbe unaprijediti na način da se njome obuhvati na jasan način sadržaj paragrafa 7. navedene Preporuke. 8. Upotreba pramčanog motora nije ograničena odredbama prijedloga Pravilnika. 9. Ovim se Pravilnikom između ostalog želi postići unaprjeđenje ribolovnih praksi koje će doprinijeti smanjenju ribolovne smrtnosti pojedinih vrsta riba i drugih morskih organizama. Doprinos pojedinca i osvještavanje vlastite uloge u odnosu na promjene u stanju ribolovnih resursa ključno je za postizanje boljeg stanja okoliša. |
| 1090 | DAMIR RADIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovanje i pozzz ! Mišljenja sam da zakon već postoji ....A ovim novim nebuloznim prijedlogom zakona se neće ništa dobro napraviti niti riješiti ! Postojeći zakon treba temeljitije provoditi tj. da nadležne službe vjerodostojnije ga se drže i obavljaju ! Više kontrole na terenu i nadgledanja na moru.... pogotovo u vrijeme mrijesta pojedinih vrsta i gedocidnog izlova iste ! Bez raspravno odrediti.... "NO TAKE"....područija zabranjenog izlova POGOTOVO na mjestima na kojem se određene vrste mrijeste po kvartalima i zonama kroz godinu ili godine......! Boljim nadzorom velikih igrača, zatim svakojakih tamanitelja svega živoga u moru....., pa na kraju i razno raznih prodavača, preprodavača i švercera .... i njihovih nabavnih kanala .... A i na kraju moramo mi sami ........oni mali ljudi....... u koje i sebe svrstavam.....postati neki bolji ljudi , poštivati zakone, poštivati onoga do sebe i oko sebe, voliti..... kako svoju zemlju tako i more i rijeke i šumu ....itd...itd Večom zabranom i restrikcijom postojećeg zakona koji je i sam po sebi već dovoljno okičen zabranama i ograničenjima neće se ništa dobro napraviti ! A s obzirom da smo mi zemlja sa ribolovnom tradicijom i to ne od jučer..... bio bi to totalni fijasko budete li takav pravilnik proveli u zakon ! Veliki pozdrav i rogi....... | Primljeno na znanje | Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava kontrole i nadzora kako samostalnom odgovornošću tako i doprinosom putem sustava prijave. Ovdje posebno ističemo kako su u suzbijanju nelegalnog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova građani koristan i vrijedan izvor informacija te skrećemo pažnju da je za prijavitelje ilegalnih radnji osigurana potpuna anonimnost, a mogućnost takve prijave osigurana je putem web stranice Uprave ribarstva (https://ribarstvo.mps.hr/default.aspx?id=87). Prijavitelj prilikom prijave sumnje na nelegalnu radnju sam odabire želi li ostaviti svoje kontakt podatke radi mogućnosti povratnog kontaktiranja ili želi ostati u potpunosti anoniman, u kom slučaju niti ribarska inspekcija ne zna tko je osoba koja je izvršila prijavu. Brojne uspješne akcije temeljile su se upravo na tom principu te potičemo sve građane da se uključe i daju doprinos ako imaju spoznaje o tome tko, kada i gdje obavlja nelegalnu aktivnost. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. |
| 1091 | DAMIR PERKOV | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Naknada za dozvole | Smatram da prijedlog o maksimalnom broju jedinki koji je dozvoljen uloviti i zadržati je besmislen i neučinkovit. Izgleda da je ovaj prijedlog zakona pisao onaj koji nikada nije ni vidio mora. Smatram da je postojeći pravilnik dobar i ne treba ga mijenjati, već ga treba provoditi. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 1092 | DAMIR HADŽAGIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Potpuno nepotrebna izmjena staroga članka koji treba ostaviti. 5kg ribe i jedna kapitalna. Uz to postrožiti i povečati kontrole | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 1093 | DAMIR HADŽAGIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Obavezno brisati članak sa obavezom vođenja bilo kakve evidencije. Svi mi odlazimo u ribolov radi opuštanja a ne da nam se tovare još obaveze ispunjavanja nekakvih formulara. Ako želite pratiti populacije određenih riba i ribljeg fonda uvedite neku aplikaciju ali na dobrovoljnoj bazi. Među populacijom ribolovaca ima jako puno ljudi starije životne dobi koji su polupismeni što se tiče upotrebe mobitela i informatičke tehnologije tako da ih primjenom ovakvog članka dovodite u neravnopravan položaj. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno. Po objavi Pravilnika osigurat će se pristup aplikaciji te će se kroz početno prijelazno razdoblje, prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Obaveza će se uvoditi postepeno, a za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) tek od 2030. godine. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Odredbe članka 14. ne sprječavaju da nositelju dozvole prilikom vođenja evidencije pomaže druga osoba. |
| 1094 | DAMIR HADŽAGIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Poskupljenje dozvola je potpuno neopravdano i polučit će kontra efekat tj. smanjenje broja kupljenih dozvola i priljev u državnu blagajnu. | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 1095 | DAMIR GRGIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Ne mijenjati dosadašnji zakon, ne uvoditi dodatne restrikcije i više cijene. Ako želite puniti proračun krenite provodit trenutne zakone, provodite kontrole, kažnjavajte krivolovce. Ja kroz posljednje dvije godine nisam doživio niti jednu kontrolu na barem 50 izlazaka u ribolov. Dođe mi da se pitam kome i zašto plaćam dozvolu? Dao bi se kladiti da je trenutni omjer na 10 ribolovaca barem 4:6 u pogledu legitimnih ribolovaca naspram onih koji love bez dozvole. Potrebno je ograničiti broj mreža , parangala , vrša u moru koje u jednom ribolovu naprave više štete nego stotine sportskih i rekreativnih ribolovaca kroz cijelu godinu. Uvedite ozbiljnije kontrole i restrikcije velikim igračima ako zaista želite zaštiti ribu Jadranskog mora. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. |
| 1096 | SPORTSKO RIBOLOVNO DRUŠTVO "LANTERNA" ZADAR | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | U kontekstu predloženog pravilnika sjetimo se i naklapanja o poticanju života na otocima koje ostaje samo prazno slovo na papiru, jer se na ovaj način ljude tjera da, umjesto da smiju uloviti par ribica za ručak/večeru svojoj obitelji, prisiljeni su kupovati ribu iz uzgoja sumnjive kvalitete te ostalu sličnu iz trgovačkih lanaca. Može se zaključiti da je ovakav prijedlog pravilnika istovremeno plod neupućenosti u sportski ribolov, život na moru općenito, te po svemu sudeći rezultat intenzivnog lobiranja od strane proizvođača ribe iz uzgoja te trgovaca ribom kojekakvog porijekla. Što se tiče stanja ribljeg fonda i njegovog eventualnog osiromašenja, jasno je čija je to zasluga - nečasnih pojedinaca koji su se koristili sportskim ribolovom radi vlastite financijske koristi te bili u višestrukom prelovu svakodnevno. Također je i velika “zasluga” profesionalnih ribara koji se nisu pridržavali pravila i ograničenja, a nadležne službe na to nisu imali korisne protumjere, uz činjenicu da proporcionalno veličini i brojnosti ribolovnih alata koji se koriste u gospodarskom ribolovu, ta je “zasluga” kudikamo veća. Rezultat svega su i ovakva neprovediva i neodrživa pravila nad savjesnim sportskim ribolovcima koji se drže regulativa, a kojih je među sportskim ribolovcima velika većina. Povucimo usporedbu sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama. Bilo bi smiješno da se zakon izmijeni na način da se, radi pojedinih nesavjesnih vozača koji jure autocestom 220 km/h, uvede ograničenje brzine na autocesti od 70 km/h. Zaključno, prijedlog pravilnika sadrži čitav niz nelogičnosti, pravila te ograničenja više nego upitnog učinka u smislu očuvanja ribljeg fonda, a stvara se nepotrebna dodatna represija na sportski ribolov. Potrebno je imati dovoljno učinkovite kontrole na moru kako bi se spriječio prelov itd… S obzirom na predloženo povećanje cijena dozvola za sportski ribolov u 2026. godini za oko 50 posto, predlaže se taj povećani prihod usmjeriti u cijelosti na troškove pojačanih kontrola svih koji se bave bilo kojim oblikom ribolova. Redovite kontrole i primjereno kažnjavanje onih koji krše pravilnik i zakone koji se odnose na ribolov jedino može doprinijeti očuvanju ribljeg fonda i održivom gospodarenju morskim resursima. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. Raspodjela sredstava koja potječu od dozvola za sportski i rekreacijski ribolov propisuje se Pravilnikom o sportskom i rekreacijskom ribolovu, na temelju članka 13. stavka 6. Zakona o morskom ribarstvu. Što se tiče dijela sredstava koja se zadržavaju u Državnom proračunu, ona se koriste u skladu s člankom 13. stavkom 3. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 1097 | SPORTSKO RIBOLOVNO DRUŠTVO "LANTERNA" ZADAR | Prijava ulova, Članak 14. | Što se tiče izmjera ribe, ako je uopće neophodno i u naravi tehnički moguće uvesti evidenciju o ulovu, predlažemo vaganje ukupnog dnevnog ulova odjednom uz navođenje koje sve vrste su sadržane u izmjerenom ulovu. Vagati i premjeravati svaku ulovljenu ribu je istovremeno nepotrebno i beskorisno. Teško se oteti dojmu da se sportske ribolovce želi pretvoriti u besplatne biologe mora i asistente prikupljanja nepotpunih podataka. Pa ni profesionalni ribari koji love milijune puta više ribe nisu obavezni na takve premjere. Drugim riječima, ako se premjere riba ulovljenih u sportskom ribolovu misli koristiti za nekakve statistike vezano za riblji fond, tada takve brojke ionako nisu statistički valjane, a samim time niti korisne. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. |
| 1098 | SPORTSKO RIBOLOVNO DRUŠTVO "LANTERNA" ZADAR | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Ograničavanje ulova pojedinih vrsta riba na jedan komad, a koje ni u kojem slučaju nisu ugrožene vrste, zaista nema smisla. Teško je predvidjeti koju ribu, koje veličine će se uloviti na kančanicu i hoće li ona preživjeti ukoliko ju je potrebno pustiti natrag u more, a kamoli prilikom lova parangalom. Ako se usvoji takav prijedlog, zasigurno će redovita pojava biti ulov više komada iste vrste te zadržavanje najvećeg primjerka, uz bacanje u more uginulih manjih primjeraka. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 1099 | SPORTSKO RIBOLOVNO DRUŠTVO "LANTERNA" ZADAR | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Ako se ovo ograničenje odnosi na električne role za štap ili hidraulična vitla za podizanje parangala tada se može reći da se u nekoj mjeri radi o nesportskom načinu ribolova, jer se gubi direktan kontakt s ribom, a time i poanta sportskog ribolova. S druge strane, možda bi bilo dobro ostaviti kao opciju korištenje takvih alata invalidima (s određenim stupnjem i vrstom invalidnosti) i starijim osobama. Ako se to ograničenje odnosi na električne trolling motore tada ograničenje iz više razloga nema smisla. a) Nije potrebno klasično sidrenje koje oštećuje morsko dno i organizme koji na njemu žive b) Ako se smatra da takvi uređaji pridonose prelovu tada je također to promašen cilj jer onaj koji krši ograničenje o količini ulova kršit će ga koristeći se bilo kojim osnovnim ili pomoćnim alatom, a također i bez njega. c) Danas postoje razni DPS (dynamic positioning system = sustav za dinamičko pozicioniranje) sustavi upravljanja brodicama i brodovima koji omogućuju zadržavanje plovila na točnoj poziciji koristeći pogonske motore s unutrašnjim sagorijevanjem (uz pomoć računala koji upravlja motorima). Za razliku od električnih troling motora koji su jasno vidljivi na pramcu brodice, korištenje takvog DPS sustava teško je uočljivo i samim time teško dokazljivo pa bi njihovo korištenje prolazilo nezapaženo. Za razliku od pramčanih električnih trolling motora, takvi sustavi su poprilično skupi, a također i brodice na koje se ugrađuju. U konačnici bi oni privilegirani, koji si mogu priuštiti takva plovila, bili legalni, a oni koji imaju trolling motor na pramcu nelegalni. Sve skupa bi vodilo k tome da sportski ribolov postane zabava isključivo za "elitu" tj. bogate. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 1100 | DAMIR BUNTIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Nevjerojatno! Da li dame i gospoda koja su ovo napisala žive u realnost?!? Nismo provodili uopće dosadašnje Pravilnike koji su bili više nego realni, stranci kada dođu u Hrvatsku i skuže da mogu loviti ribu bez dozvole jednostavno im nije jasno kako je to moguće i smiju se našem zakonodavstvu, nemamo lovostaje, neki "sportski ribolovci" love 50-100 kg ribe koja je u mrijestu i da ne nabrajam dalje! Dame i gospodo kada pišete ovakve stvari prvo osigurajte provedbu Pravilnika i zakona i veće kontrole, posebice onih koji pod nazivom "sportskih ribolovaca" zarađuju više od nogometaša a potom i kontrola onih koji otkupljuju morske organizme od tih "sportskih ribolovaca" i masno zarađuju, masne kazne koje će "nepotkupivi" provoditi! Pravi sportski ribolovci NE PRODAJU ono što ulove, potroše unutar obitelji i ako se slučajno desi višak podjele. Ako ne budete uvažili naše komentare i ustrajete na provedbi Pravilnika koji je u prijedlogu lijepo vas molim da nam osmislite i omogućite pomoćne alate koji će određenoj ribljoj vrsti signalizirati da ne grize na udicu jer je već jedna takva ulovljena. Ako ovaj Pravilnik prođe u ovome obliku mogu vam predložite da budućim Pravilnikom zabranite Hrvatima konzumaciju ribe iz našega mora ulovljenu sportskim ribolovom, mi svakako jedemo najlošiju uvoznu hranu (meso, voće i povrće) pa zašto da ne počnemo uvoziti i najlošije morske organizme na kojima će trgovci zarađivati a nas trovati sa teškim metalima i mikro plastikom! Ovakvi prijedlogom susjedi Talijani, Slovenci bi bili sigurno zadovoljni i podržali bi isti u EU! Žao mi je što moram pisati komentar na ovaj način ali jednostavno ne mogu se čudom načuditi! | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 1101 | DAMIR BAREŠIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Brisati članak,u sportski ribolov se ide odmoriti od stresa a vi nabijate kojekakve obaveze i opterećivanje. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. |
| 1102 | DAMIR BAREŠIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Ograničavanje na jednu ili dvije ribe je diskriminirajuce jer vecina sportskih ribolovaca je na moru dva do tri puta mjesecno (osobno sam sportski ribolovac). Taj stavak 5. je jako restriktivan i treba ga brisati, ovo je pisao netko tko mora nije vidio a kamo li udicu bacio u njega. Dosadašnje ograničenje je dovoljno dobro 5kg + kapitalac uz propisane minimalne ribolovne veličine. Ne vidim da je riba limitirana u tablici ugrožena niti postoje ikakve studije koje to dokazuju. Ukoliko jeste ugrožena treba propisati veću minimalnu lovnu veličinu. Ako hocete da sportski i rekreacijski ribolov ne izumre brišite stavak 5. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 1103 | DALIBOR BARBALIĆ | Prodaja dozvola za sportski i rekreacijski ribolov na moru, Članak 18. | (2) Osim podataka iz stavka 1. ovoga članka, ribolovac prilikom kupnje dozvole daje i kontakt podatak: adresu elektroničke pošte ili telefonski broj. Što ako ribolovac nema elektroničku poštu kao ni telefonski broj ? | Primljeno na znanje | Ministarstvo mora osigurati mogućnost kontaktiranja ribolovaca koji kupuju dozvolu radi ispunjavanja svojih obaveza. |
| 1104 | DALIBOR BARBALIĆ | Označavanje ribolovnih alata u rekreacijskom i sportskom ribolovu, Članak 12. | Može li biti i loptasti oblik ? | Primljeno na znanje | Prijedlogom pravilnika nije obuhvaćena mogućnost da plutača bude oblika kugle s obzirom na to da je takav oblik propisan za označavanje vrša u gospodarskom ribolovu. |
| 1105 | DALIBOR BARBALIĆ | Posebne odredbe za ribolov podvodnom puškom, Članak 8. | Može li osoba koja ima opremu za disanje pod morem (npr.boce zraka) i ne lovi ribu imati podvodnu pušku ili pištolj poradi osobne zaštite od predatora? | Primljeno na znanje | U tom se slučaju smatra da osoba obavlja ribolov podvodnom puškom što nije dozvoljeno uz uporabu naprava pomoću kojih je osobi koja roni omogućeno disanje pod morem. |
| 1106 | DALIBOR BARBALIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | (1) Zabranjeno je obavljati sportski ili rekreacijski ribolov ostima iz plovila s ugrađenim staklom na dnu. Osim stakla može biti ugrađen i neki drugi prozirni materijal pa predlažem izmjenu teksta .......... S UGRAĐENIM PROZIRNIM DIJELOM / MATERIJALOM DNA PLOVILA. (8) Kod slučajnog ulova vrsta iz tablica 2. i 3. Priloga 6. ovoga Pravilnika i ulova jedinki čiji broj premašuje ograničenje iz članka 10. stavka 5. ovoga Pravilnika, ribolovac je dužan jedinku pustiti PRIJE IZVLAĆENJA IZ MORA " K A K O "??? živu i neozlijeđenu gdje god je to moguće, a jedinku osjetljive vrste smije izvući na plovilo i iskrcati jedino u slučaju pružanja pomoći, odnosno spašavanja, pod uvjetom da su nadležna nacionalna tijela propisno i službeno obaviještena prije povratka u luku. KAKO ako nema mobitel ili radio vezu ? KAKO PRIJE IZVLAĆENJA IZ MORA ? | Djelomično prihvaćen | Prijedlog odredbe o zabrani korištenja plovila sa staklom na dnu će se nadograditi. Postupanje sa slučajnim ulovom osjetljivih vrsta proizlazi iz nacionalnih i međunarodnih propisa, a pregled obaveza se nalazi u Vodiču za prepoznavanje i postupanje s osjetljivim vrstama u morskom ribarstvu: https://ribarstvo.mps.hr/UserDocsImages/akvakultura/Ministarstvo%20poljoprivrede-brosura%20Vodic%20osjetljive%20vrste%2052%20str%20(2).%2029.12.2023.-7.pdf. |
| 1107 | DALIBOR BARBALIĆ | Pojmovi, Članak 3. | 6. Kategorija načina ribolova predstavlja način obavljanja rekreacijskog ili sportskog ribolova, a može biti ribolov s obale, ribolov s plovila ili podvodni ribolov DODATI: Dronom....... | Nije prihvaćen | Prijedlog se ne prihvaća. |
| 1108 | DALIBOR BARBALIĆ | Posebne odredbe o prodaji dozvola za rekreacijski ribolov , Članak 20. | Članak 20. > (5) U slučaju da pravna ili fizička osoba iz stavka 1. ovoga članka ne uplati u Državni proračun novčana sredstva odmah po izvršenoj prodaji dozvole Ministarstvo će onemogućiti daljnju prodaju dozvola i raskinuti ugovor iz stavka 2. ovoga članka. Što znači "ODMAH" u predmetnom članku ? Minuta, sat, dan, mjesec, godina ????? Pretpostavljam da Ministarstvo ima pravnu službu pa ovo znači da ne radi svoj posao ili je služba vrhunski nestručna ! Ili je procjena ostavljena na volju inpektorima kako bi mogli dati svoje tumaćenje ovisno o situaciji i raspoloženju ? | Primljeno na znanje | Odnos između Ministarstva i pravnih i fizičkih osoba ovlaštenih za prodaju dozvola regulira se ugovorom. Na temelju članka 60. Zakona o morskom ribarstvu Ministarstvo ima pravo provedbe upravnog nadzora. |
| 1109 | DALIBOR BARBALIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Word dokument - Nebi li predmetni "dokument" trebao imati nekakav datum u zaglavlju ili na kraju ???? Nakon isčitanog Prijedloga potpuno je još jednom razvidno koliko ima nestručnosti, površnosti i nepoznavanja sportskog i rekreacijskog ribolova od strane predlagatelja - Ministarstvo ! Još jednom se pitam tko za ovakav URADAK dobija plaću ? I to vjerojatno jako DOBRU ! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1110 | DALIBOR ANTUNOVIĆ | Ribolov u zaštićenim područjima, Članak 11. | U zaštićenim područjima je potrebno potpuno zabraniti ribolov, a kako bi se sačuvali jedinstveni ekosustavi. Imamo slučaj da javna ustanova PP Lastovsko otočje dozvoljava kupnju dozvola za ribolov samo fizičkim dolaskom u prostorije parka prirode. Na taj način se diskriminiraju svi ostali koji ne žive na Lastovu jer za dolazak i povratak s Lastova javnim prevozom je potrebno potrošiti dva (2) dana. Ovo se posebno odnosi na stanovnike otoka Korčule koji su na ovaj način diskriminirani, a dio Lastovskog otočja katastarski pripada Korčuli. | Primljeno na znanje | Člankom 7. stavkom 3. Zakona o morskom ribarstvu propisano je da dodatna ograničenja u obavljanju ribolova može propisati ministar nadležan poslove zaštite prirode, uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za ribarstvo. |
| 1111 | DALIBOR ANTUNOVIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Elektroničku evidenciju ulova za sportske i rekreacijske ribolovce je potrebno izbaciti iz pravilnika jer znatno komplicira sportski i rekreacijski ribolov, a za neke(starije) korisnike je neizvediva. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno. Po objavi Pravilnika osigurat će se pristup aplikaciji te će se kroz početno prijelazno razdoblje, prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Obaveza će se uvoditi postepeno, a za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) tek od 2030. godine. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Odredbe članka 14. Prijedloga pravilnika ne sprječavaju da nositelju dozvole prilikom vođenja evidencije pomaže druga osoba. |
| 1112 | DALIBOR ANTUNOVIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Stavka (4) bi trebala biti izostavljena. Ljudi su potrošili puno novaca da bi postavili elektromehaničke pogone (MinnKota ili sl.) na brodice, a sada im se to brani. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 1113 | DALIBOR ANTUNOVIĆ | Pojmovi, Članak 3. | Udičarski alati za veliku ribu (2) bi se trebali odnositi na nosivost štapa ili role od 14.061Kg (31lb) ili više, odnosno nosivost od 30 lb da se ne smatra alatom za veliku ribu. | Nije prihvaćen | Iako je razvoj udičarskih alata u značajnoj mjeri napredovao pa na tržištu postoje i alati manje deklarirane nosivosti koji su u mogućnosti uloviti velike primjerke ribe, i dalje smatramo da je granica nosivosti kojom se određuje ovaj tip alata od 30 lb prikladna. |
| 1114 | ČEDOMIR TATALOVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Dozvole za sportski i rekreacijski ribolov za ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske, izuzev zaštićenih područja | Ako sam dobro shvatio, kupiš dnevnu dozvolu za skoro 10 eura i taj dan smiješ uloviti samo jednu ribu? Makar ona bude veličine hrenovke? Nema ograničenja u kilogramima? | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 1115 | BRANKO KUKAVIČIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani, da ne idem na dugo i na široko, smatram da je postojeći zakon sasvim u redu i da bi se trebao više kontrolirati. U novom praviliku je toliko nelogičnosti da jedino što mi pada na pamet je da je ovo urota profi ribara koji drže konce u svojim rukama protiv sportskih ribolovaca kojima je more jedini način za bijeg iz svakodnevice. Smatram da bi se na svu ribu trebao uvesti lovostaj u vrijeme mrijesta, uvesti zašticene zone koje bi se mijenjale kroz dogledno vrijeme. Uz redovitu kontrolu postojećeg zakona smatram da bi to itekako dalo rezultata. Novi pravilnik neće donijeti ništa dobroga nikome, osim što ce pojačati jaz između sportskih i profesionalnih ribara. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. |
| 1116 | BRANKO KEREŠ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Prijedlog pravilnika je neodrživ i jednostran, prilagođen pojedinim kategorijama lova. Trebalo bi striktno provoditi kontrole na moru o izlovu i provjeravati posjedovanje dozvola. Iz višegodišnjeg iskustva znam da na našem otoku na jugu u mjestu gdje dolazim iz Zagreba, malo lokalnog stanovništva ima ikakvu ribolovnu dozvolu. A kada se lovi npr. bolentino tehnikom gotovo nitko ništa od ulova ne vraća nazad, iako se radilo i o primjercima sitne oborite ribe. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 1117 | BRANIMIR MARKOTA | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Smatram da je novi pravilnik jako loše osmišljen. Od samog podizanja cijene dozvole, evidencije ulova itd. Sve skupa nema nikakvo uporište. Ako se diže cijena dozvole da nahrani državni aparat kao i dosad onda je suvišan svaki komentar. Podići cijenu DA, ako će se novci preraspodijeliti u ribolovna društva, veće kontrole na moru, obnavljanje ribolovnog fonda itd. Evidencija ulova je sramotna pomisao jer dosadasnjih 5 kg +kapitalac je rijetkost da se uhvati. Ovaj prijedlog nije ništa drugo nego da se radi posao inspektora. Veće kontole na moru su jedino riješenje. Tko je pošten nema se čega bojati. Ako je netko u prelovu i krši zakon onda neka ga se kazni. Dosadašnja pravila vezana za ribolov su održiva i dobra. Samo ih treba provoditi. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Uspostava sustava prikupljanja podataka je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba. Podaci o ribolovu doprinose boljem razumijevanju utjecaja na resurse i predstavljaju jedan od najvažnijih izvora informacija za donošenje odgovarajućih mjera upravljanja. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno uz početno prijelazno razdoblje tijekom kojeg će se prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Postepenim uvođenjem obaveze elektroničke prijave ulova osigurat će se odgoda primjene za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) do 2030. godine, dok će za ostale kategorije dozvola, ova obaveza stupiti na snagu ranije. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. |
| 1118 | BRANIMIR MARKO HRGOVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Smanjit i ograničit komercijalni izlov ribe koji uništava sve pod sobom, uvest lovostaj, zabranjene zone. Zašto sve u krivo mora ići, rekreacijski/sportski ribolov nije problem ribljeg fonda Jadranskog mora, nikad bija niti će bit. Kontrole koje ne postoje skoro treba povećati i kazne također. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. Svjesni da postoji potreba postizanja snažnijeg odvraćajućeg efekta sankcija, ovo pitanje kao i daljnje osnaživanje sustava praćenja, kontrole i nadzora će se dublje razmatrati prilikom revizije zakonskog okvira. |
| 1119 | BRANIMIR LONČAR | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Ima li kakvo obrazloženje/ ekonomski pokazatelj / komparacija za stavak 4.? Teško mi je vjerovati da bi se zabranom pramčanih elektromotora u dovoljnoj mjeri pridonijelo održivom iskorištavanju ribolovnih resursa u RH. Volio bih znati koliko je ugradnja istih i na koji način oštetila riblji fond u RH? Pramčani elektromotor sam ugradio prvenstveno iz razloga da ne moram dizat sidro s veće dubine. Predlažem da zabranimo fishfindere. Mišljenja sam kako je to svakako bolja mjera za očuvanje ribljeg fonda koja bi zahvatila sve ribolovce, kako profesionalne, tako i sportske i rekreacijske. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 1120 | BOŽE MUŠE | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | e-Građani Informacije i usluge BOŽE MUŠE Kao rekreativni ribolovac u potpunosti se protivim predloženim izmjenama Pravilnika koje ograničavaju sportski i rekreativni ribolov, dok se istovremeno zanemaruje pravi uzrok devastacije ribljeg fonda – industrijski ribolov, prelov i nedostatak kontrole. Umjesto kažnjavanja običnih građana koji love iz gušta, tradicije i povremene prehrane, fokus treba biti na učinkovitijem nadzoru profesionalnih ribara, stranih koća i ilegalnog izlova. Restrikcija s jednom ribom po vrsti dnevno je nerealna i nepravedna – mnogi od nas izlaze na more svega nekoliko puta mjesečno, uz znatne troškove goriva i opreme, i tada nam se želi zabraniti ulov više od jedne kvalitetne ribe? U stvarnosti, zadovoljni smo s 2 kg ulova plus eventualni trofej – količina koja jednoj obitelji omogućuje zdrav i dostojanstven obrok. S druge strane, koćari i plivaričari svakodnevno izvlače desetke ili stotine kilograma ribe, često bez nadzora, dok se nas napada kao glavne krivce za stanje u moru. Predlažem da se na sportsku dozvolu omogući godišnji ulov jedne tune – njena brojnost je očita, a za ulov je potrebno znatno više znanja, truda i opreme nego što riba uopće vrijedi. Također, treba uzeti u obzir i realnu situaciju slučajnog ulova: kad tuna zagrize, ne možemo odmah znati o kojoj se vrsti radi dok ne dođe blizu broda ili obale. U tom trenutku je već potpuno iscrpljena i povrijeđena te ju je nemoguće sigurno vratiti nazad u more. Da takav ulov automatski znači prekršaj za rekreativca – i to bez namjere – je apsurdno. Podržavam očuvanje mora, ali rješenje nije u ograničavanju rekreativaca – već u učinkovitijem provođenju postojećih zakona, kontrolama i jasno definiranom razlikovanju sportskog i profesionalnog ribolova. Ovaj prijedlog Pravilnika ide protiv običnih ljudi i tradicije, a za profit velikih. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 1121 | BORNA MAŽAR | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Na temelju čega se donosi zabrana ulova morskih pasa i raža rekreacijskim i sportskim ribolovcima? | Primljeno na znanje | Ovim se Pravilnikom između ostalog želi postići unaprjeđenje ribolovnih praksi koje će doprinijeti smanjenju ribolovne smrtnosti pojedinih vrsta riba i drugih morskih organizama i doprinijeti postizanju boljeg stanja okoliša. Hrskavičnjače su prepoznate kao jedna od najosjetljivijih skupina koje zahtijevaju dodatnu zaštitu, a ova je inicijativa na tragu smjera zadanog Preporukom GFCM/44/2021/16. |
| 1122 | BORNA MAŽAR | Naknada za dozvole, Članak 5. | Povećanje cijene godišnje dozvole za rekreacijski ribolov nije opravdano. Rezultat će biti manje novaca u državnom proračunu, a povećanje krivolova. | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 1123 | BORNA MAŽAR | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Opće odredbe | Poštovani, ovim putem želim izraziti zabrinutost oko većih ograničenja za sportske i rekreacijske ribolovce u Prijedlogu pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru te smatram kako će ta ograničenja imati kontraproduktivan učinak te rezultirati povećanjem krivolova. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 1124 | BORIS VRBAN | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani, smatram da novi prijedlog pravilnika nije usmjeren na očuvanje ribe, nego na "očuvanje profesionalaca" Isto tako, ne slažem se sa ograničavanjem ulova po komadu, jer ne vidim razlog i logiku da niti na tu jednu ribu koju ste naveli nema lovostoja, što znači da nije u "manjku" i nije ugrožena, dakle, očigledno ju čuvate za profesionalce. Takva ograničenja trebaju doću nakon studija i znanstvenih dokaza, a vi ste to donesli po naputku lobija koji žele nas sportaše maknuti sa mora jer upravo ta riba ima najvišu cijenu na tržištu. Radije se pozabavite kontrolama i inspekcijama po moru, restoranu i ribarnicama, jer upravo najviše prekršaja i nedorasle ribe vidimo po ribarnicama koju upravo nose ti vrli profesionalci. Pojačajte kontrole i ograničite alate profesionalcima, a one koji prekrše pravilnike i zakone, bilo da su sportaši ili profesionalci, adekvatno kaznite... Jedino tako će se vidit napredak u očuvanju NAŠEG MORA, a sve ostalo je mrtvo slovo na papiru! | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava te pozdravljamo odgovorno ponašanje svakog pojedinca. |
| 1125 | BORIS VRBAN | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Tocka 4 je besmislena, ukoliko se radi o eletricni rolama ili vincevima diskriminirate starije osobe i osobe sa invaliditetom. Ukoliko se radi o pramcanim elektromorima, ova odredba je direkto u sukobu sa eu nacelima o ocuvanju okoliša. Ukoliko ovi pravilnici stupe na snagu trebalo bi preispitat ispravnost donosenja odluke ovih odredbi na eu sudu... I bilo bi dobro da se tocno definira na sto se odnosi | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 1126 | BORIS VRBAN | Naknada za dozvole, Članak 5. | posukpljenje dozvola je suludo i bez razloga. čemu će doprinijeti to poskupljenje, osim nekome napunit đepove, dali cete te novce ulozit u dobrobit mora? | Primljeno na znanje | Raspodjela sredstava koja potječu od dozvola za sportski i rekreacijski ribolov propisuje se Pravilnikom o sportskom i rekreacijskom ribolovu, na temelju članka 13. stavka 6. Zakona o morskom ribarstvu. Što se tiče dijela sredstava koja se zadržavaju u Državnom proračunu, ona se koriste u skladu s člankom 13. stavkom 3. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 1127 | BORIS VRBAN | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Dali imate znanstvenih dokaza i studija o ovakvoj regulativi, po kojoj je logici ukinut lovostaj zubaca a sad se određuje samo jedan komad (riba) dnevno, čiji su to interesi i kome se pogoduje? | Primljeno na znanje | U okviru Nacionalnog plana prikupljanja podataka u ribarstvu Republike Hrvatske, prve informacije o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru prikupljene su kroz Pilot studiju (2019.-2020.), a nastavile su se u 2022., 2023. i 2024. godini kroz REC FISH projekt. Lovostaji nisu predmet ovog propisa, no zahvaljujemo na podršci za uvođenje lovostaja za dodatne vrste. |
| 1128 | BORIS UŠIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Drago mi je, da imam mogućnost reći javno svoje mišljenje o sportskom ribolovu. Želim odmah reći da je potrebno odvojiti termin sportski ribolovac na one koji se bave ribolovom za rekreaciju i vlastite potrebe od onih koji su se pod imenom „sportski” pretvorili u krivolovce, švercere, uništavatelje podmorja i preprodavače. Ja sam, kao sportski ribolovac, uvijek poštovao postojeće zakone o sportskom ribolovu, a ponajviše količinu dozvoljenog ulova (do 5 kg). Međutim, smatram da je to previše, jer jednoj četveročlanoj obitelji za jedan ili dva obroka nije potrebno 5 kg ribe. Ako sam i uspio uloviti do maksimalnih 5 kg, tada sam bio prisiljen ili poklanjati ili zamrzavati ribu. Bitno je da nikada nisam niti jedan komad ulovljene ribe prodao. Najčešće odlazim u jesenskom periodu na ciljani ribolov (na orade) na određenu lokaciju. Na istoj toj poziciji i u isto vrijeme bude i pedesetak brodica s istim ciljem – lov na orade. Osim pravih, rekreacijskih, sportskih ribolovaca ima i onih „sportskih ribolovaca” koji love po cijeli dan, pa se dogodi da neki od njih ulove i po 40-50 kg orada. Pitam se, što ti ljudi rade s toliko ribe? Tu se pojavljuje šverc na tržnici, prodaja po restoranima i nezakonita privatna prodaja po kućanstvima. Takvi „sportski ribolovci” su opremljeni napravama koje im omogućavaju veliku količinu ulova. Radi se o električnom uređaju zvanom MINCOTA koji služi za zadržavanje brodice na kontinuirano istoj poziciji bez sidrenja. To sprječava nesmetan ribolov nama, pravim sportskim ribolovcima čije su brodice usidrene na tradicionalan način. Pravi znalac u bavljenju sportskim ribolovom zna o čemu govorim. Mislim da prijedlog izlova pojedinačnih vrsta riba po jedan komad, nije logičan. Npr. ako uloviš jedan primjerak ribe i ne smiješ uloviti još jednu istu takvu ribu, smatram da je to nelogično. To je teško izvesti, kao što je i teško voditi očevidnik po svakoj ulovljenoj ribi. Na pecanje odlaze i stariji ljudi koji nemaju pametne telefone ili se ne snalaze s novim tehnologijama. Potrebno je u zakonu pojednostaviti: - dozvoliti ukupni dnevni ulov ribe do 3 kg ± 10% (smatram da je 3 kg ulovljene ribe sasvim dovoljno za objed jednoj četveročlanoj obitelji) - kazna za one koji se toga ne pridržavaju trebala bi biti dosta oštra, npr. oduzimanje ribolovne dozvole i zabrana izdavanja iste za slijedeću godinu Smatram da je moje dugogodišnje praktično iskustvo bavljenja sportskim ribolovom dovoljno kvalitetno da bih mogao pridonijeti u donošenju kvalitetnih prijedloga u novom zakonu, te vam se stavljam na raspolaganje. | Primljeno na znanje | Skrećemo pažnju da se novi Pravilnik donosi na temelju postojećeg Zakona o morskom ribarstvu koji zadaje osnovni okvir. Sva pravila i ograničenja koja se propisuju samim Zakonom ne mogu se izmijeniti odredbama Pravilnika jer je Pravilnik propis nižeg reda. Zakon također daje okvir o tome koji se elementi i na koji način dalje razrađuju Pravilnikom. Uzimajući ovo u obzir nije moguće Pravilnikom izmijeniti ili ukinuti kategorije ribolova jer su sportski i rekreacijski ribolov kao potkategorije negospodarskog ribolova određene člancima 3. i 27. Zakona o morskom ribarstvu. Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu je naša obaveza koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274, ali je ujedno i naša potreba. Podaci o ribolovu doprinose boljem razumijevanju utjecaja na resurse i predstavljaju jedan od najvažnijih izvora informacija za donošenje odgovarajućih mjera upravljanja. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno. Postepenim uvođenjem obaveze elektroničke prijave ulova osigurat će se odgoda primjene za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) do 2030. godine. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. |
| 1129 | BORIS STIPANIČEV | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Nisam suglasan s ovim prijedlogom , jer krivolov će i dalje biti krivolov, a riblji fond nećemo zaštiti na ovaj način. Potrebne su drugačije mjere provjere ribolova jer s do sadašnjim mjerama smo ograničeni na dnevni ulov do 5 kg. Sutra će nam odrediti da se smije uloviti samo jedna i po riba. Šta se događa kad bi ribolovac ulovi dva fratra na kančanicu ili tri pa miri kojeg da ostavi kasnije ulovi većeg pa baci 5 krepanih i zadrži jednog na kraju dana , pa tako pagara pa tako zubaca itd. Ovaj prijedlog zakona je besmislen. Tko će biti u krivolovu i dalje će biti u krivolovu bez obzira na ovaj zakon, tu treba stati na kraj da se ne izlovljava ribe više nego je do sad zakonom određeno. | Primljeno na znanje | Ovim se Pravilnikom između ostalog želi postići unaprjeđenje ribolovnih praksi koje će doprinijeti smanjenju ribolovne smrtnosti pojedinih vrsta riba i drugih morskih organizama. Doprinos pojedinca i osvještavanje vlastite uloge u odnosu na promjene u stanju ribolovnih resursa ključno je za postizanje boljeg stanja okoliša. |
| 1130 | BORIS KRNETA | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Opće odredbe | Koliko sam zakona i pravilnika pročitao ovaj je jedan od većih bisera koji se s razlogom provlači po svim mogućim društvenim mrežama i online člancima. Ovo je takav nonsense da će s razlogom privući pažnju svih relevantnih medija jer s koje god strane pogledamo ovaj prijedlog nema opravdanje osim očite koristi za treću stranu a to nije mali rekreativno-športski ribolovac, a ni naše more. Ako nekome nije bila namjera da s ovim kvaziprijedlogom i pravilnikom sistematski uništi ribolov kao rekreaciju onda zbilja ne znam koji bi drugi razlog bio. Što se tiče mog prijedloga, apsolutno bih se složio s već napisanim u komentaru: Postojeći pravilnik je dobar. Ono što je potrebno je sljedeće: 1. Pomno odabrane "no take" zone koje će se mijenjati 2. Lovostaj na sve vrste 3. Bolje provođenje postojećeg zakona Hvala! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. |
| 1131 | BORIS BULIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Posebne odredbe za ribolov podvodnom puškom | Veazano uz stavku 3 - Kad ukinete rasvjetu i profesionalnim ribolovcima tada možete ukinuti i nama, sportskim ribolovcima. Zašto mislite da oni trebaju imati privijegiju u devastiranju ribljeg fonda? Što zamišljate da se pod tom profesionalnom rasvjetom lovi? I što se radi s lovinom koja se ne može prodati jer je presitna, a u mrežama je završila upravo radi svjetla? Ako zabranjujete svjetlo onda ga zabranite svima ili ga dozvolite svima. Zar zauista mislite da jedna barka s feralom može ulovom kokurirati nekom profi brodu s mrežama i ogromnom rasvjetom? | Nije prihvaćen | U kategoriji gospodarskog ribolova - mali obalni ribolov također je propisano ograničenje upotrebe umjetne rasvjete. |
| 1132 | BORIS BULIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Nanada dozvole za maloljetne osobe? To znači da će dijete koje tunjom s obale lovi špare morati imati dozvolu. Pa to je sramotno. To treba ukinuti kao ideju i kao dio ovog pravilnika. | Primljeno na znanje | Članak 27. stavak 2. Zakona o morskom ribarstvu propisuje izuzeće za mlađe od 14 godina, kojima je dozvoljeno obavljati rekraecijski ribolov odmetom s jednim povrazom, sa ili bez korištenja štapa bez naknade. |
| 1133 | BORIS BULIĆ | Prodaja dozvola za sportski i rekreacijski ribolov na moru, Članak 17. | Udičarenje s obale, kao i sve udičarke i varličarske sportskoribolovne discipline i tehnike koje se primjenjuju s obale bi trebale biti besplatne, odnosno za to ne bi ribolovac trebao imati ribolovnu dozvolu. Naravno, dozvoljenu dnevnu ribolovnu kvotu ne bi smio prekoračiti, kao što se podrazumijeva da bi trebao poštovati i minimalne dimenzije riba te vrte koje su u zaštiti ili lovostaju. | Nije prihvaćen | Skrećemo pažnju da se novi Pravilnik donosi na temelju postojećeg Zakona o morskom ribarstvu koji zadaje osnovni okvir. Sva pravila i ograničenja koja se propisuju samim Zakonom ne mogu se izmijeniti odredbama Pravilnika jer je Pravilnik propis nižeg reda. Zakon također daje okvir o tome koji se elementi i na koji način dalje razrađuju Pravilnikom. Slijedom navedenog skrećemo pažnju da je člankom 27. Zakona o morskom ribarstvu propisano da je sportski odnosno rekreacijski ribolov dozvoljeno obavljati na temelju važeće dozvole te je člankom 13. Zakona o morskom ribarstvu propisano da visinu naknade propisuje ministar. |
| 1134 | BORIS BULIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, PRILOG 6. | Vezano uz tablicu 1. Zanimljivo je kako su se na ovom popisu našle vrste kao što je losos (Salmo salar), kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss), srdela (Sardina pilchardus) i 'ostalo', ma šta to bilo baš kao da sportski ribolovci love srdele i to nešto 'ostalo'. Pretpostavka je i da dagnja (Mytilus galloprovincialis) koju veliki broj udičara koristi kao ješku također mora ući u ovu evidenciju. A to što se na popisu nalazi već spomenuta kirnja češljasta (Mycteroperca rubra), kirnja glavulja (Polyprion americanus) i odmah za njima stavka kirnje (Epinephelus spp.), a što zapravo znači Epinephelus species, odnosno kirnje kao sve vrste, odnosno cijeli rod, još je jedan dokaz nestručnosti i neupućenosti kreatora ili barem nesuradnje sa strukom. Ako su na popisu sve kirnje, čemu isticati pojedine vrste osim ako se ne zna da je riječ o istim ribama. Vjerojatno je ovo 'spp.' onda neka druga, posebna vrsta kirnje, nešto kao kad se na kraju pisma 'PS' pročita kao 'pozdrav svima'. Ovaj Prilog nema smisla i treba ga obrisati. Primjenjiv je jedino u lovu velike ribe, konkretno tune, igluna i iglana te trajno zaštičenih vrsta kao i nepoznatih vrsta u cilju evidentiranja novih vrsta u Jadranu. Vezano uz Tablicu 2. - Ovdje je pohvalno što se Pravilnik napokon usklađuje sa Zakonom o zaštiti prirode pa sve hrskavičnjače ulaze u zaštitu premda u prvi plan iskače pitanje zašto bi se štitile morske mačke ako su parangali legalni alat za ribolov. Na koji način se može izbjeći da se mačke ne ulove na parangal i da nakon podizanja parangala prežive, nikome nije jasno. | Primljeno na znanje | Ministarstvo će revidirati popis vrsta u tablici 1. iz Priloga 6. |
| 1135 | BORIS BULIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Vezano uz točku 1. i točku 15. - - Ova evidencija predviđa podnošenje izvještaja o gotovo svakoj ulovljenoj ribi. U prosječnom ribolovu kančenicom u toplijem dijelu godine u trajanju od tri do pet sati, udičarskim se priborom može uloviti i preko 300 riba od kojih se većina uglavnom vrati u more. Ideja da se svaka od tih riba evidentira i pametnim telefonima šalje u neke baze podataka je suluda i ribolov iz gušta pretvara u podlogu za nekakvu kvaziznanstvenu studiju od koje ribolovac nema ništa osim besmislenog truda. Ta je ideja definitivno neprihvatljiva i potrebno ju je bez rasprave odbaciti. Opravdana je jedino u slučaju slučajnih ulova strogo zaštićenih i ugroženih vrsta kao i u lovu velike plave ribe nad kojom se vrši monitoring. Ideju o brojanju i evidentiranju arbuna, glavoča, manula i špara može plasirati jedino netko tko je more vidio samo na televiziji ili razglednicama. Kategorički se protivim ovom prijedlogu i smatram da bi osobi koja je tako što predložila u budućnosti trebalo onemogućiti rad na ovakvim projektima. | Djelomično prihvaćen | Ministarstvo će revidirati popis vrsta, imajući u vidu obveze Republike Hrvatske prema EU i međunarodnom zakonodavstvu. |
| 1136 | BORIS BULIĆ | Označavanje ribolovnih alata u rekreacijskom i sportskom ribolovu, Članak 12. | - Za razliku od ostalih članaka koji govore o tome što se mora, ovdje se govori da plutača 'može biti oblika valjka…'. Plutača za vrše bi trebala biti zakonski definiranog oblika i veličine, dok bi plutače za parangale trebale biti opremljene i 'antenom' što je na mnogim drugim morima uobičajena praksa. Na taj se način dolaskom na poziciju odmah može znati nalazimo li se s plovilom potencijalno iznad parangala ili smo pak sa strane vrše. Na ovaj način će se spriječiti eventualni sukob ribolovaca i olakšati inspekcijksi i policijski nadzor. | Primljeno na znanje | U skladu s primjedbom vezano za oblik plutače izričaj će se unaprijediti. Obaveza označavanja parangala antenama ne proizlazi iz Provedbene uredbe 2025/274. |
| 1137 | BORIS BULIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Vezano uz točku 1. - - Ovaj je članak posebno diskriminirajući jer u startu proglašava sve sportske ribolovce potencijalnim krivolovcima. Ako Država želi stati na kraj krivolovu i nezakonitom trgovanju ribom tada to treba uraditi na drugi način, konstantnim kontrolama restorana i trgovina koje otkupljuju ribu ulovljenu od strane sportskih ribolovaca koji se bave ilegalnom prodajom i sankcioniranjem takvih nezakonitih radnji. Prisiljavanjem sportskih ribolovaca da sakate svoj ulov vrijeđaju sve poštene ljude. Nakon što ulovim ribu, ja je želim donijeti kući cijelu, u komadu, i da se pohvalim prijateljima i ukućanima, i da je na kraju krajeva na tanjuru dobijem cijelu, a ne osakaćenu. Postoje i pljačkaši banaka pa se zato banke ne zatvaraju niti se svim ljudima brani da ulaze u banke. Izjednačavanje poštenih sportskih ribolovaca koji se drže zakona i svoj ulov koriste isključivo za konzumaciju bez ikakve namjere bilo kakvog trgovanja s ribolovcima koji svoj ulov prodaju je diskriminirajuća mjera i samo pokazuje neučinkovitost državnog aparata koji ili ne može, ili ne želi taj problem riješiti na pravi način. A ako se pogleda popis vrsta na koje se ovaj propis odnosi i usporedi s tablicom u prilogu 6. u kojoj se navodi Popis riba i drugih morskih organizama za koje se vodi evidencija zadržanog i puštenog ulova, tada se može vidjeti još jedna prepisivačka greška. Tu se među ostalim vrstama sugerira odsijecanje peraje vrsti kirnja glavulja (Polyprion americanus) dok se očito kirnja češljasta (Mycteroperca rubra), kirnja glavulja (Polyprion americanus) i gle čuda (!) kirnje (Epinephelus spp.) očito mogu zadržati bez odsijecanja peraje. Naravno, ovo je samo još jedan dokaz paušalnog i nestručnog pristupa ovako osjetljivoj tematici. Vezano uz točku 2. - I ovaj je članak jednako diskriminirajuć i uvredljiv kao i prethodni iz potpuno istog razloga zbog čega bi ga trebalo brisati. To što povremeno lovim lignje ne znači da sam kriminalac koji nezakonito trguje svojim ulovom. Vezano uz točku 3. - - Istina je da je nekih dvadesetak centimetara duljine plašta kod lignje prosjek u lovu panulom, ali, ako se na sonderu evidentno nalaze gofovi teži od trideset kilograma, zašto bi nam se ograničavala upotreba većih liganja koje će biti sigurno učinkovitije u takvom lovu? Ovo ograničenje je na istom tragu kao i prethodna dva kojima se svi sportski ribolovci u startu smatraju prekršiteljima zakona. Vezano uz točku 5. - Kome je ovo i zašto palo na pamet, nedokučiva je zagonetka koji vjerujem, ni generacije koje će nas naslijediti neće odgonetnuti. Piscu Pravilnika očito nije palo na pamet uvesti lovostaje ili 'no take' zone u koje neće imati u vrijeme mrijesta pristup ni sportski ni profesionalni ribolovci već je smatrao da je ograničenje količine ulova na jednu ulovljenu ribu jedino pravo rješenje problem. Naravno da takva nestručna percepcija izaziva revolt. U ribolovu inchiku tehnikom se često dogodi da se u jednom izvlačenju, budući da je varalica naoružana s dvije udice, često istovremeno izvuku dvije ribe, ribolovac trenutno ulazi u prekršaj. Dakle trebalo bi u toj situaciji jednu ribu vratiti u more. No ribe izvađene sa 100 metara dubine imaju velikih problema s pritiskom tako da uglavnom ne preživljavaju to vraćanje, a što naravno, i neupućenom postaje besmisleno i kao rasprava bespredmetno. A gdje je nestao trofejni primjerak? Zašto se ne mogu uloviti dvije škrpine ili dva pagra? Pa barem pagara u moru ima. No da bi se to spoznalo trebalo bi otići do mora ili barem razgovarati s nekim tko je na moru bio i lovio. Zanimljivo je da je u tablici koja navodi vrste limitirane na ulov samo jednog primjerka jasno naznačeno 'Maksimalni broj jedinki koje je dozvoljeno uloviti i zadržati'. Kako ribolovac može odabrati što će i u kolikom broju uloviti kad spusti kančenicu s dvije udice na 80 metara dubine? Prijedlog je da se kod donošenja ovakvih odluka konsultira struka te da se zaštitite uistinu ugrožene vrste, a za vrste kojih ima više ili su invazivne i štetne, dozvoli veću norma izlova, naravno, sve to u suradnji sa strukom i nipošto paušalno već isključivo na temelju provedenih stručnih istraživanja. | Primljeno na znanje | Obaveza označavanja ulova jasno je propisana člankom 33. stavkom 1. Zakona o morskom ribarstvu, dok je stavkom 6. istoga članka propisano da se način označavanja propisuje Pravilnikom. Zahvaljujemo na opažanjima vezanima uz popis vrsta na koje se primjenjuje obaveza označavanja te ćemo tablicu nadopuniti i drugim relevantnim vrstama kirnji, osim roda Epinephelus spp. koji je već naveden u tablici. Člankom 13. stavkom 2. trenutnog Pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru propisano je da glavonošci ulovljeni u sportskom i rekreacijskom ribolovu koji se zadržavaju, moraju biti označeni dubokim zarezivanjem glave u predjelu između očiju, osim lignji (Loligo vulgaris) namijenjenih za žive mamce pri čemu duljina plašta lignje namijenjene za živi mamac ne smije biti veća od 20 cm. Iako je ista odredba zadržana i u prijedlogu Pravilnika koji je bio na e-savjetovanju, uzimajući u obzir dostavljene komentare Ministarstvo je spremno korigirati odredbu kako bi se mogućnost korištenja glavonožaca za živi mamac proširila u odnosu na vrstu i na veličinu jedinke. Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. S obzirom na to da prijedlog novog Pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru i dalje proizlazi iz aktualnog Zakona o morskom ribarstvu, ne postoji mogućnost ublažavanja ograničenja dnevnog ulova koje proizlazi iz članka 33. stavka 3. Zakona (masa od 5 kg koja može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma), čak niti u slučaju invazivnih vrsta. |
| 1138 | BORIS BULIĆ | Posebne odredbe kod lova na veliku ribu, Članak 9. | Vezano uz točku 1. - Još jedan detalj koji govori o neupućenosti autora. Kružne, odnosno 'Circle hooks' udice su namijenjen samoubadanju ili samokačenju i takve su idealne za freelinere odnosno plutajuće parangale. Fama oko toga da se takve udice u ustima ribe kače isključivo za vanjski dio vilice su uistinu fame jer se i te udice, baš kao i sve ostale mogu zakačiti bilo gdje, od usne do želuca. Dakle, odredba vezana uz oblik udice je suvišna i neutemeljena. Vezano uz točku 2. - Ako pokušate kojim slučajem u internetsku tražilicu ukucati pojam J-klasična udica, iznenadit ćete se koliko je Internet neupućen. Naime taj pojam se ne nalazi niti u jednoj datoteci ove moćne baze podataka. Autor je vjerojatno lirski ponukan klasičnim oblikom udice i slučajno uočenim natpisom na ambalaži upredenice 'J-braid' složio ovu kovanicu. I zašto bi se uopće koristila jednokuka umjesto dvokuke ili trokuke udice? Ako je poanta u C&R pristupu tada bi se trebala koristiti tzv. barbless hooks, odnosno udica bez kontrakuke. Vezano uz točku 3. - - U big game fishingu se štapovi sa savinutim donjim dijelom blanka, tzv. curved unibutts smatraju standardnim dijelom opreme za ovakav lov iz više razloga. Jedan od najočitijih je taj što se u takvom lovu često koriste veliki multiplikatori koje je praktički nemoguće držati u rukama tijekom borbe s velikom ribom, a zbog čega se štapovi i oslanjaju u za to prikladne nosače u oplati broda, na borbenim stupovima ili na borbenim sjedalicama. U stand-up pristupu se koriste štapovi s ravnim krajem kod kojih se kraj s križnim utorom oslanja u utor na borbenom pojasu, no tada su i multiplikatori manji jer je u pitanju potpuno drugačiji pristup, odnosno tehnika lova. I ovdje je očito da pisac 'Pravilnika' nikada nije bio ni blizu situaciji u kojoj se na udici nalazi riba teža od 100 kilograma. Ovaj članak također trebalo izbaciti iz Prijedloga pravilnika. | Djelomično prihvaćen | Obavezu kružnih udica prilikom korištenja udičarskih alata za veliku ribu kako je trenutno predviđeno odredbom članka 9. stavkom 1. prijedloga Pravilnika planiramo zadržati obzirom da postoje znanstveni dokazi da, u slučaju da se riba vrati u more sa zakačenom udicom, kružna udica lakše i brže ispada u odnosu na klasičnu „J“ udicu. Dodatno će se unaprijediti odredbe Pravilnika kako bi se preciznije opisao pojam kružne udice. Borbeni stupovi su zabranjeni prilikom ribolova udičarskim alatima za veliku ribu od 2017. godine. Smatramo ovo dobrom praksom s obzirom na to da u značajnoj mjeri olakšavaju ribolov jer se uspješnost ribolova uz korištenje borbenog stupa svodi na borbu između ribe i plovila, a ne između ribe i ribolovca što bi trebala biti sama svrha ove aktivnosti. Istovremeno, borbene sjedalice i borbeni pojasevi nisu zabranjeni jer je uz korištenje ovih pomagala i dalje ribolovac taj koji odmjerava snage s ribom. |
| 1139 | BORIS BULIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Vezano uz točku 4. - Ovaj sporni članak je očiti primjer krajnje neupućenosti pisca u materiju. Bez obzira na što se odnosi 'elektromehanički ili hidraulični pogon', članak je očito 'diktiran' od strane nekoga kome taj segment jako smeta. Bilo da je riječ o parangalskom vinču, popularnim pramčanim elektromotorima, elektromultiplikatorima ili vinču za sidra, riječ je o suvremenom pomagalu koje udovoljava svim napucima europske strategije za prilagodbu klimatskim promjenama s preporukom za energetsku tranziciju u sektorima ribolova i akvakulture te ekološkim normama u EU. Kako će netko stariji od 60 godina dignuti sidro sa 60 metara? Kako će umirovljenik podići parangal sa 40 metara? I zašto na kraju krajeva ribolovaca ne bi koristio elektromotor za pozicioniranje barke na svojoj ribolovnoj pošti? Što je sljedeće, ukidanje GPS-a na mobitelima i sonderima? Ovaj je sporni članak potrebno u potpunosti obrisati obaveznu uz ispriku pisca svima koji su članak imali priliku vidjeti ili čuti za njega. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 1140 | BORIS BULIĆ | Dozvole za sportski i rekreacijski ribolov za ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske, izuzev zaštićenih područja, Članak 4. | Vezano uz točku 11. - Kakva je ovo privilegija? Po čemu i zašto bi takve osobe imale bilo kakva veća prava od ostalih ribolovaca? Zašto takve osobe 'u paketu' dobijaju dozvolu za lov pod svjetlom? To treba omogućiti svima ili potpuno ukinuti. Vezano uz točku 6. - Parangal se mora ukinuti kao sportskoribolovni alat. Svakako bi trebalo ukinuti dozvole za ribolov s obale. Npr. u Sloveniji i Italiji je lov s obale dozvoljen bez naknade ukoliko se poštuju ostala zakonska ograničenja tipa maksimalni dnevni ulov, zaštita i lovostaj. | Primljeno na znanje | Skrećemo pažnju da se novi Pravilnik donosi na temelju postojećeg Zakona o morskom ribarstvu koji zadaje osnovni okvir. Sva pravila i ograničenja koja se propisuju samim Zakonom ne mogu se izmijeniti odredbama Pravilnika jer je Pravilnik propis nižeg reda. Zakon također daje okvir o tome koji se elementi i na koji način dalje razrađuju Pravilnikom. Slijedom navedenog skrećemo pažnju da članak 4. stavak 11. Pravilnika proizlazi iz članka 23. stavka 7. Zakona o morskom ribarstvu. Po pitanju korištenja vrša i parangala u sportskom i rekreacijskom ribolovu ističemo kako se radi o dozvoljenim alatima u ovim kategorijama ribolova prema trenutnom Zakonu o morskom ribarstvu. U skladu s člankom 27. stavkom 1. Zakona o morskom ribarstvu sportski odnosno rekreacijski ribolov dozvoljeno je obavljati na temelju važeće dozvole. |
| 1141 | BORIS BULIĆ | Ribolovni alati, njihova količina i karakteristike, Članak 6. | Vezano na 1): - Zašto nije definiran i broj dozvoljenih udica po priboru? Klasičan pribor za pridneni lov s obale uključujući i natjecateljski ribolov i s obale i iz barke podrazumijeva lov s tri udice. U ribomaterijalima ne postoji sabiki s dvije udice. Dakle treba definirati broj udica po priboru. Prijedlog je - tri udice po priboru. | Nije prihvaćen | Broj udica se ne definira stoga što postoje razne tehnike ribolova u kojima se koristi različit broj udica. Prema trenutnom prijedlogu odredbi za odmet, kančenicu i panulu nije ograničen broj udica što znači da su različite tehnike poput "sabiki" tehnike u okviru dozvoljenog. Istovremeno, kod povraza za lov glavonožaca smatramo opravdanim podići broj varalica na tri, posebno jer se radi o najčešćem sistemu u ovakvom ribolovu. Također, smatramo da definiranje zasebnih tehnika ribolova nije dobar smjer obzirom da je pojedine tehnike vrlo teško precizno opisati. K tome, kontinuirani razvoj novih tehnika i pristupa zahtijevalo bi učestale izmjene propisa i čestu potrebu za preispitivanjem čitavog okvira. |
| 1142 | BORIS BULIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu | To o čemu se ovdje priča se zovu ribolovne tehnike i discipline koje bi jasni trebalo razdijeliti formirajući osnovne definicije pojmova, a što ponovo ukazuje na ograničeno poznavanje materije o kojoj autori govore. Dakle, ribolovna disciplina je primjerice 'ribolov s obale', a to može biti tehnikom varaličarenja, tzv, spinnning ili eging, surfcastigng, ribolov plovkom, iz ruke itd, a što su ribolovne tehnike. Dakle, trebalo bi definirati te pojmove da bi se moglo u daljnjem tekstu konkretno govoriti o pravilima određene tehnike. Npr. Panula živom ješkom podrazumijeva lov i s tri udice, lov sabikijem podrazumijeva i lov s više od tri udice… | Primljeno na znanje | Smatramo da definiranje zasebnih tehnika ribolova nije dobar smjer obzirom da je pojedine tehnike vrlo teško precizno opisati što bi dodatno otežalo kontrolu i nadzor. K tome, kontinuirani razvoj novih tehnika i pristupa zahtijevalo bi učestale izmjene propisa i čestu potrebu za preispitivanjem čitavog okvira. |
| 1143 | BORIS BULIĆ | Pojmovi, Članak 3. | Vezano uz prve dvije točke ovog članka: Samo posjedovanje alata za određeni tip ribolova ne znači nužno da osoba i lovi tim alatom tako da bi ta stavka zapravo treba biti potpuno nepodložna predloženim sankcijama. Osim toga što je uopće 'velika riba'? Bilo bi lijepo da je pisac naveo vrste koje spadaju u tu 'veliku ribu'. Nekada su to bili tuna, iglun i iglan, a po ovoj definiciji to može biti i hrpa druge ribe poput gofa, luca, dugoperajne tune, zubaca krunaša, rumbača kvrgaša… A što se udičarskih alata koji se spominju, odmet i kančenica su tradicionalne tehnike primjenjive u lovu većine ribe, tako da takvo paušalno ograničenje samo jasno govori o neupućenosti pisca u definiranje pojma koji bi želio ograničiti i sankcionirati. Osim toga, suvremeni štapovi su bez obzira na gabarite često nosivosti daleko iznad spomenutih 30 libri. Konkretan su primjer Bossna štapovi koji na prvi pogled nalikuju nekakvim ultra light spinnerskim modelima pri čemu se bez problema nose s najvećim izazovima pučinskih predatora. Isto tako klasična Daiwina rola malog kapaciteta Custom Black ima kočnicu od 15 kilograma čime je svatko tko je ima i koristi, po ovom Pravilniku u startu u prekršaju. Vezano uz točku 6. ovog članka: To o čemu se ovdje priča se zovu ribolovne tehnike i discipline koje bi jasni trebalo razdijeliti formirajući osnovne definicije pojmova, a što ponovo ukazuje na ograničeno poznavanje materije o kojoj autori govore. Dakle, ribolovna disciplina je primjerice 'ribolov s obale', a to može biti tehnikom varaličarenja, tzv, spinnning ili eging, surfcastigng, ribolov plovkom, iz ruke itd, a što su ribolovne tehnike. Dakle, trebalo bi definirati te pojmove da bi se moglo u daljnjem tekstu konkretno govoriti o pravilima određene tehnike. Npr. Panula živom ješkom podrazumijeva lov i s tri udice, lov sabikijem podrazumijeva i lov s više od tri udice… | Primljeno na znanje | Člankom 58. stavkom 3. Zakona o morskom ribarstvu je propisana zabrana držanja na plovilu ribolovnih alata i opreme koji nisu obuhvaćeni odgovarajućom dozvolom za sportski ili rekreacijski ribolov na moru. Zakon o morskom ribarstvu člankom 28. stavkom 1. točkom e) podtočkom 2. jasno navodi da se posebna dozvola za ribolov udičarskim alatima za veliku ribu odnosi na udičarski alat za veliku ribu, a ne na vrste. Prijedlog pravilnika fokusira se na definiranje osnovnih vrsta ribolovnih alata ne ulazeći u propisivanje pojedinih tehnika ribolova zbog izrazite kompleksnosti i nemogućnosti detaljnog normiranja, a time i kontrole. |
| 1144 | BORIS ABAZA | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, PRILOG 6. | Novi pravilnik o sportskom i rekreacijskom ribolovu je zaista nepotreban kao mjera očuvanja ribljeg fonda i ribljih vrsta u Jadranu. Navedene izmjene neće polučiti nikakav rezultat, osim što su neke i vrlo nelogične. Jedna od nelogičnosti je i ograničavanje kovača na jedan primjerak, ako se zna da taj isti kovač ne može preživjeti kad ga se jednom izvuče na površinu. Zaista je iluzorno očekivati da će ga udičar vratiti ukoliko je već jednog ulovio, pogotovo što su takvi ulovi vrlo rijetki pa ako se ribolovcu posreći drugi ili trći primjerak, kojeg bi ovim pravilnikom trebao vratiti majci prirodi, odnosno galebovima. Isto tako je parangal od 100 udica kao tradicijski, rekreacijski i sportski ribolovni alat neselektivan i teško je vjerovati da će se ulovom dva ili tri riblja primjerka iste vrste, ne prelazeći dopušteni ulov od 5 kg, udičar disciplinirati na ovu nelogičnu mjeru. Postojeći pravilnik nije prijetnja ugrozi ribljeg fonda, ukoliko ulovi u jednom ribolovnom danu mogu biti kontrolirani od strane inspekcije, policije ili bilo koje druge nadležne institucije. Prelov je i dosada morao biti novčano debelo sankcioniran uz mjeru zaplijene ribolovnog alata ili čak plovila za opetovane prekršaje. Ovo pišem kao umirovljenik, čiji su izlasci na more sve rijeđi i znam da ribolovci moje životne dobi nisu prijetnja, a na nas se nasrče mjerama koje nisu rješenje. Moji izlasci na more su jednom tjedno ili dva do tri puta mjesečno, možda i manje, jer sam u ovoj 2025. g. što zbog zdravlja, a što zbog lošeg vremena izišao u tri i pol mjeseca jedan put u ribolov. Stoga bi ograničavanje broja izlazaka u dnevni ribolov( 40 do 50 puta u godini) uz obveznu prijavu i najavu izlaska, mogla biti dobra mjera. Tom mjerom bi se isključila mogućnost svakodnevnog izlaska na more udičarima koji prodaju ulove bilo da se radi o lignjama ili o ribi. Svakodnevni izlazak sportskih i rekreativnih ribolovaca u ribolov na neki način signalizira i ukazuje na kršenje pravilnika koji zabranjuje istima prodaju ribe. Takvih je nažalost veliki broj i upravo oni bi trebali biti pod vašim povećalom. Također bi obvezno vođenje dnevnika ulova mogla pridonijeti uvidu u ulov sportskog i rekreacijskog ribolova. Zato mislim da je dosadašnji pravilnik sa reduciranjem broja izlazaka u ribolov i intenzivniju kontrolu ulova, trebao biti puno praktičnija i zdravija mjera za zaštitu ribljeg fonda i ribljih vrsta u Jadranu. S poštovanjem, Boris Abaza Put starog sela 51 Rogoznica | Primljeno na znanje | Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog Pravilnika u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Zahvaljujemo na zanimljivom prijedlogu ograničenja broja izlazaka u ribolov. |
| 1145 | BONAVENTURA REBAC | Naknada za dozvole, Članak 5. | 1. Povećanje cijene dozvole za sportski i rekreacijski ribolov od skoro 100% kroz dvije godine je apsurdno i bezobrazno. Prije je bila dozvola za sportski i rekreacijski ribolov koja je koštala cca 300 KN, u njoj je bilo sve. Pa su razdvojene sportske i rekreacijske dozvole, pa su uvedene posebni dodatci za vrše, sviću, osti ...itd. a sada želite još sve dignut za 100%. Tko to predlaže uopće takvo povećanje i na temelju čega je došao do tih iznosa?! (predpostavljam da je netko lupio taj iznos i to je to). 2. Smatram da riblji fond i bioraznolikost daleko najmanje narušavaju sportski ribolovci a daleko naj više krivolovci, koće, plivarice i ostali veliki igrači. Pa ako želite uvest reda radi održivosti krenite od toga navedenog. 3. Mislim da bi daleko korisnije bilo uvesti reda u provođenje dosadašnjih zakona i propisa gdje će se kažnjavati krivolovci (ronjenje po noći sa lampama koristeći podvodnu pušku) i ljudi koji prodaju ribu restoranima a koju su ulovili sa sportskom ili rekreacijskom dozvolom (takvi žive od toga i samim time su svaki dan u moru dok obični ljudi koji imaju posao mogu samo vikendom ići u ribolov i to se svede na jedan odlazak tjedno ili manje i samim time ulove neznatnu količinu). Svako mjesto na obali ima takve krivolovce i znaju se imenom i prezimenom i vrlo je lako to dovesti u red. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava kontrole i nadzora kako samostalnom odgovornošću tako i doprinosom putem sustava prijave. Ovdje posebno ističemo kako su u suzbijanju nelegalnog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova građani koristan i vrijedan izvor informacija te skrećemo pažnju da je za prijavitelje ilegalnih radnji osigurana potpuna anonimnost, a mogućnost takve prijave osigurana je putem web stranice Uprave ribarstva (https://ribarstvo.mps.hr/default.aspx?id=87). Prijavitelj prilikom prijave sumnje na nelegalnu radnju sam odabire želi li ostaviti svoje kontakt podatke radi mogućnosti povratnog kontaktiranja ili želi ostati u potpunosti anoniman, u kom slučaju niti ribarska inspekcija ne zna tko je osoba koja je izvršila prijavu. Brojne uspješne akcije temeljile su se upravo na tom principu te potičemo sve građane da se uključe i daju doprinos ako imaju spoznaje o tome tko, kada i gdje obavlja nelegalnu aktivnost. |
| 1146 | BOJAN ŠARIRI | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Danas sam za ove izmjene zakona doznao iz medija,pa ne mogu se nadiviti ovim prijedlozima i restrikcijama koje se zele uvesti ponovo sportskim ribolovcima pa tko vam i na osnovu cega uporno svakih par godina gura ove teze o pritiscima na bioresurse,riblji fond od strane sportskih ribolovaca? Da se ogranici lov na "komad" pa potpuno ludilo nemam sta drugo reci. Ja par godina zbog zdravlja kupujem sportsku dozvolu iskljucivo da bi sa sinom od 10 godina otisao do portica bacakati varalicu i to 5/6 puta na godinu i za to placam jednu od najskupljih godisnjih sportskih dozvola u Europskoj uniji eto toliki pritisak na riblji fond ja i stotine i stotine drugih kao radimo jer danas citam kao svake godine je 10 posto sportskih ribolovaca vise pa je potrebno uvoditi restrikcije. Mogao bih u svakoj sekciji komentirati na ove cudne i iznenadujuce prijedloge ali mislim da uopce nema smisla jer vi ste sa ovakvim prijedlozima u nekoj drugoj dimenziji i mislim da necete poslusati nista mozda savezi uspiju nesto ispregovarati... | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 1147 | BOJAN SAFTIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Iz pravilnika izbaciti vođenje evidencije. Ipak se radi o sportskom i rekreativnom ribolovu koji je hobi i razonoda. Ne treba ga pretvarati u administrativne zadatke | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. |
| 1148 | BOJAN SAFTIĆ | Ribolov u zaštićenim područjima, Članak 11. | U izdvojenim područjima ili zabranit sav ribolov ili eventualno dozvoliti sportski ribolov. Posebno me smeta omogućavanje sportskih i rekreativnih ribolovnih alata u nekim "izdvojenim područjima" , uz izuzetak podvodne puske (NAJSELEKTIVNIJEG RIBOLOVNOG ALATA) kao nedozvoljene. Volio bih vidjeti zananstvene i istrazivacke radove koji zdravorazumski argumentiraju navedeno | Primljeno na znanje | Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. |
| 1149 | BOJAN SAFTIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Zadržavanje samo jednog ulovljenog primjerka pojedine vrste može predložiti samo onaj koji ama bas nikakve veze sa sportskim i rekreacijskim ribolovom nema. Prijedlog je brisanje ovog članka i ostavljanje dosadasnje odredbe od 5 kg + 1 kom | Nije prihvaćen | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 1150 | BOJAN SAFTIĆ | Posebne odredbe kod lova na veliku ribu, Članak 9. | Svi smo svjedoci velikog broja tune u jadranu. Misljenja sam da bi se trebalo dozvoliti zadržavanje jednog / dva komada tune u sportskom ribolovu | Nije prihvaćen | Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 1151 | BOJAN SAFTIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu | Nedozvoljenu upotrebu pramčanog motora treba izbaciti iz prijedloga Pravilnika, umjesto da se upotreba istog potiče radi ekoloških razloga, ist se ne dozvoljava. | Primljeno na znanje | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 1152 | BOJAN SAFTIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Protivim se predloženom Pravilniku jer smatram da se istim na ama bas nikakav način ne utječe na zastitu riba i morskih organizama. Štititi ribe i druge morske organizme na način da se znacajnim restrikcijama ogranicava sportase i rekreativce vrijeđa zdravi razum i logiku. Ukoliko se zeli doći do navedenog cilja normalne zemlje bi uvele lovostaje , zone u kojima se ne smije lovit, za apsolutno sve, a ne samo za sportaše i rekreativce. Logično bi bilo uvesti restrikcije u gospodarski ribilov koji kud i kamo više utjece na riblji fond. Postojeći Pravilnik je već dovoljno ograničavajući za sportaše i rekreativce i donosenjem ovakvog Pravilnika "ubijaju" se sporzasi i rekreativci koji nikako/zanemarivo utječu na riblji fond. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje lovostaja i zona bez ribolova. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. |
| 1153 | BOJAN GLIŠIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani...mislim da je postojeći zakon sasvim u redu i da ovim suludim promjenama nećete napraviti ništa konkretno. Lp | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1154 | BISERKA FROLO | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani, Osjećam se pozvanom izraziti svoje mišljenje o novom zakonu za sportski i rekreacijski ribolov . Nažalost, ovaj zakon smatram totalno nepoštenim jer, čini se, ne uzima u obzir pravu prirodu sportskog i rekreacijskog ribolova. Također, ne znam tko točno donosi ovakve zakone, ali očito je da nisu upoznati s prirodom samog sporta i njegovim stvarnim vrijednostima. Ovo kao da je pokušaj ukidanja sporta koji mnogi od nas volimo i koji doprinosi očuvanju ljubavi prema prirodi i moru. Činjenica je da je u porastu i interes djece za sportski ribolov, što je izuzetno pohvalno jer pridonošenje ljubavi prema moru i prirodi u mladim godinama svakako ima dugoročne pozitivne učinke. Međutim, potrebno je osigurati adekvatne uvjete i edukaciju za mlade ribolovce, kao i poticati odgovorno ponašanje prema okolišu i ribljim vrstama. Smatram da bi Savez za sportski ribolov trebao zauzeti jasniji stav u vezi s ovim pitanjima. Umjesto da se fokusira na skupljanje novca od ribolovnih klubova, trebali bi se više angažirati na promicanju održivog ribolova, zaštiti morskih ekosustava i poduzimanju konkretnih mjera koje će podržati razvoj i očuvanje ovog sporta. Smatram da bi kontrola policije na moru trebala biti znatno bolja i češća. Nažalost, često se susrećemo s potpunim izostankom policijske prisutnosti na moru, što dovodi do ilegalnih aktivnosti i kršenja zakona. Bez adekvatne kontrole, takve aktivnosti ozbiljno ugrožavaju riblji fond i onemogućuju sportskim ribolovcima da nesmetano love. Smatram da bi trebalo definirati specifična pravila o tome kada i gdje je dozvoljeno koristiti mreže, parangale, kako bi se izbjegle štetne posljedice za ekosustave i omogućilo svim ribolovcima, uključujući sportske, da uživaju u svom sportu bez prekomjernih ograničenja. Sportski i rekreacijski ribolov temelji se na ljubavi prema prirodi i moru. Mnogi ribolovci provode sate na moru, uživajući u svom hobiju i bez ulova. Nadam se da će nadležni organi razmotriti ove prijedloge, poduzeti konkretne korake u cilju očuvanja naših morskih resursa i razvoja održivog ribolova. S poštovanjem, Biserka Frolo te ostali članovi SRD "Adria" | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 1155 | BARBARA ŠIMIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Korištenje ovakvih pramčanih potisnika na električni pogon štiti naše dno od uništavanja sidrenjem, posebno livade posedonije te apsolutno ne zagađuje okoliš. S time da i sama primjena diskriminira starije ribolovce koji ne mogu samo korištenjem fizičke snage održavati plovilo na mjestu | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 1156 | ARDENA BAJLO | Sadržaj evidencije ulova, Članak 15. | Članak 15. stavak 3. i 4. Proizlazi da bi se evidentirao broj jedinki po vrstama i ukupna masa u kilogramima i /ili prosječnoj dužini u centimetrima. Ne znači ovo valjda da svaki primjerak npr gavuna koji je na popisu iz priloga 6. treba izmjeriti…?! Pa zbrojiti i podijeliti sa brojem primjeraka …?! No ovdje je osnovni problem što prilog 6 obuhvaća gotovo sve vrste riba koje se mogu uloviti ( ali i i one koje se uopće ne mogu uloviti ili se love vrlo rijetko) ,što nije utemeljeno u propisima EU zbog kojih se evidencija uvodi. Pa tako UREDBA (EU) 2023/2842 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 22. studenoga 2023. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 i o izmjeni uredbi Vijeća (EZ) br. 1967/2006 i (EZ) br. 1005/2008 te uredbi (EU) 2016/1139, (EU) 2017/2403 i (EU) 2019/473 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu kontrole ribarstva za rekreacijski ribolov navodi : „(51) Rekreacijski ribolov ima važnu ulogu u Uniji iz biološke, gospodarske i socijalne perspektive. S obzirom na to da rekreacijski ribolov znatno utječe na određene stokove, potrebno je utvrditi posebne odredbe kojima se državama članicama omogućuje djelotvorna kontrola tog ribolova, uključujući odgovarajući sustav sankcija u slučaju nesukladnosti. Potrebno je prikupljati pouzdane podatke o ulovu iz određenog rekreacijskog ribolova kako bi se državama članicama i Komisiji osigurale informacije za djelotvorno….. „ I dalje… „(111) Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti radi osiguravanja jedinstvenih uvjeta za provedbu Uredbe (EZ) br. 1224/2009, i to u pogledu: — za rekreacijski ribolov, popisa vrsta, stokova ili skupina stokova na koje se primjenjuju pravila o registraciji, evidentiranju i izvješćivanju, dostavljanju podataka o ulovu i označivanju ribolovnog alata, 3. Obalne države članice osiguravaju da su fizičke osobe koje se bave rekreacijskim ribolovom registrirane te da evidentiraju svoje ulove putem elektroničkog sustava iz stavka 1. i izvješćuju o njima kako slijedi: (a) svaki dan za vrste, stokove ili skupine stokova koji podliježu Unijinim mjerama očuvanja koje se primjenjuju posebno na rekreacijski ribolov poput kvota, ograničenjâ ulova i dnevnih ograničenja ulova; „ Iz gornjih propisa koje se tiču evidentiranja ulova jasno je da je intencija EU na očuvanju osjetljivih vrsta i vrsta za koju se utvrdilo da podliježu ili bi trebali podlijegati mjerama očuvanja. Stoga nije jasno na temelju čega se u popisu vrsta koje treba evidentirati nalazi 73 vrsta i pored toga još i rubrika „ostalo“, a što znači da se sav ulov evidentira. Da se uopće nije promišljalo o selekciji vrsta u tom popisu a u cilju njihove zaštite jasno je iz činjenice da se u popisu nalaze i vrste koje uopće nisu ulov u sportskom i rekreacijskom ribolovu. Primjerice kojom bi to ribolovnom tehnikom ili alatom sportski i rekreativni ribolovci ulovili srdelu. Ona se javlja samo ako slučajni ulov i to vrlo rijetko. Mišljenja sam da ovaj propis treba razraditi prethodno utvrdivši koje vrste trebaju biti evidentirane na temelju znanstvenih pokazatelja i to prezentirati javnosti. | Primljeno na znanje | Osim vrsta uključenih radi ispunjavanja obveza sukladno članku 55. Uredbe (EU) 2023/2842, dodatne vrste na prvotnom popisu u Prilogu 6. prijedloga Pravilnika bile su uvrštene na temelju znanstvenog savjeta kao ciljane vrste u sportskom i rekreacijskom ribolovu Republike Hrvatske. Međutim, s obzirom na to da neke vrste (npr. srdela, inćun) nisu ciljane u sportskom i rekreacijskom ribolovu, one neće biti uključene u revidirani popis iz Priloga 6. prijedloga Pravilnika kao obvezne za izvješćivanje. Uz to, podaci koji se unose u evidenciju ulova najmanje moraju ispunjavati zahtjeve Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova. |
| 1157 | ARDENA BAJLO | Prijava ulova, Članak 14. | Ni ovaj članak naravno nema razlog donošenja. Unošenje dnevnog ulova u aplikaciju baš i nije jednostavna stvar pogotovo za stariju populaciju koja baš i ne raspolaže pametnim telefonima. Ukoliko uz kupnju dozvole dobivate mobitel ili tablet tada kupca možete i prisiliti da ga koristi. Ovako namećete obavezu kupnje naprave koja nema veze sa dozvolom i njenom svrhom. Slažem se da se ulov treba evidentirati ali možda po lokaciji ili po vrsti ulova. Ministarstvo bi trebalo konkretno navesti koji akt Europske unije propisuje državama članicama evidenciju ulova na način na koji je tu evidenciju uredio ovaj pravilnik. Pri tome je nedvojbeno da UREDBA (EU) 2023/2842 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 22. studenoga 2023. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 i o izmjeni uredbi Vijeća (EZ) br. 1967/2006 i (EZ) br. 1005/2008 te uredbi (EU) 2016/1139, (EU) 2017/2403 i (EU) 2019/473 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu kontrole ribarstva u članku 55. definira da : „ Države članice osiguravaju da se rekreacijski ribolov na njihovu državnom području i u vodama Unije obavlja na način koji je u skladu s ciljevima i pravilima zajedničke ribarstvene politike. U tu svrhu obalne države članice uspostavljaju elektronički sustav za evidentiranje ulova ostvarenih u rekreacijskom ribolovu i izvješćivanje o njima… obalne države članice prikupljaju podatke o ulovima fizičkih osoba koje se bave rekreacijskim ribolovom vrsta, stokova ili skupina stokova za koje je Unija utvrdila ribolovne mogućnosti, koji su obuhvaćeni višegodišnjim planom ili koji podliježu obvezi iskrcavanja. 3. Obalne države članice osiguravaju da su fizičke osobe koje se bave rekreacijskim ribolovom registrirane te da evidentiraju svoje ulove putem elektroničkog sustava iz stavka 1. i izvješćuju o njima kako slijedi: (a) svaki dan za vrste, stokove ili skupine stokova koji podliježu Unijinim mjerama očuvanja koje se primjenjuju posebno na rekreacijski ribolov poput kvota, ograničenjâ ulova i dnevnih ograničenja ulova; i HR SL L, 20.12.2023. ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2023/2842/oj 45/105 (b) od 1. siječnja 2030. za vrste, stokove ili skupine stokova za koje je Unija utvrdila ribolovne mogućnosti ili koji su obuhvaćeni višegodišnjim planom ili koji podliježu obvezi iskrcavanja i za koje se u znanstvenom mišljenju Znanstvenog, tehničkog i gospodarskog odbora za ribarstvo (STECF), ICES-a ili drugog jednakovrijednog znanstvenog tijela navodi da rekreacijski ribolov ima znatan utjecaj na ribolovnu smrtnost.“ Jasnoće radi riblji stok se definira kao resurs u morskoj zajednici koja je predmet ribolova. Može obuhvaćati populaciju jedne ili više ribljih vrsta, beskralježnjaka i biljaka. Dakle evidencija je neophodna međutim ne na način koji stremi otežati život svim sportskim i rekreativnim ribolovcima pa se primjedbe na slijedeći članak odnose i na ovaj. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno. Po objavi Pravilnika osigurat će se pristup aplikaciji te će se kroz početno prijelazno razdoblje prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Obaveza će se uvoditi postepeno, a za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) tek od 2030. godine. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Odredbe članka 14. ne sprječavaju da nositelju dozvole prilikom vođenja evidencije pomaže druga osoba. |
| 1158 | ARDENA BAJLO | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Članak 10. Stavak 5. Vidljivo je da je popis riba kojima je ulov ograničen rađen u tablici. Međutim se ničim ne da opravdati tekst : Elasmobranchii morski psi i raže 0 komada Kako se uopće može propisati da je dozvoljeno uloviti nula jedinki nečega…?! Umjesto ovoga trebalo je napisati jednostavno da nije dozvoljeno uloviti te vrste. Ovako izgleda u najmanju ruku smiješno. Ukoliko je ove vrste potrebno zaštiti, a postoje indikacije da je, onda ih zaštite od svih koji ih ciljano love ili čiji su slučajni ulov jer ovako kako je predloženo te se vrste štite od sportskih i rekreacijskih ribolovaca ali ne i od onih koji ih love u komercijalne svrhe što je i opet diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Prema članku 33. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu dopuštena količina ulova po ribolovcu može biti pravilnikom dodatno ograničena u broju komada. |
| 1159 | ARDENA BAJLO | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Članak 7. toč 4, „Prilikom ribolova udičarskim alatima bez obzira na vrstu dozvole, zabranjeno je koristiti elektromehanički ili hidraulični pogon.“ Na što se točno odnosi naveden propis, na upotrebu recimo puretića ili trolling motora - minkote. Ako se odredba odnosi na minkotu onda je u potpunosti promašena obzirom na učinke na eko sustav sidra i minkote.. Pored toga onako kako je napisana zaključuje se da se elektromehanički ili hidraulički pogon ne smije koristiti samo prilikom upotrebe udičarskog alata ali bi se zato mogao koristiti prilikom postavljanja vrša. Mislim da je potrebno jasno i nedvosmisleno definirati koje se to naprave na elektromehanički i hidraulički pogon ne smiju koristit. Članak 10. Kao ni za druge izmjene u pravilniku pa tako ni za ovu nema nikakva objašnjenja niti je autor teksta argumentirao potrebu za promjenom. Ne sporim pravo ministru da propisuje ograničenja. Međutim iz ničega nije vidljivo zbog čega samo sportski i rekreacijski ribolovci imaju ovo ograničenje pored već postojećeg koje je opravdano u cijelosti. Podloga za ovakvu odredbu bi trebala ležati na znanstvenoj studiji eventualne ugroženosti tih vrsta . Takva studija se nigdje ne spominje . Logično je onda pitati zbog čega ministar zaključuje da samo sportski i rekreacijski ribolovci predstavljaju prijetnju ovim vrstama riba kad ionako smiju ukupno dnevno ulovit ograničenu količinu. Ako je u pitanju zaštita određenih vrsta onda te vrste treba štiti od svih koji ih love a ne samo od određene skupine .U najblažu ruku ovakva odredba predstavlja diskriminaciju sportskih i rekreativnih ribolovaca. Ukoliko je razlog ove odredbe u tome da te vrstu love samo profesionalni ribolovci , a drugog javnosti vidljivog objašnjenja nema, onda se dalje može zaključiti da ministarstvo uopće nije briga za riblji fond već želi te vrste kao komercijalno interesantne sačuvati za privilegirani krug što opet vodi diskriminaciji. Možda ministar želi spriječit trgovinu na crno tim vrstama, međutim to nije u njegovoj domeni rada. To je posao drugog ministarstva i drugih službi. U svakom slučaju sve i da odredba ostane u pravilniku već ulovljene i uginule ribe bi se trebale bacati u more s kojom svrhom i zašto? No, ova odredba je pojasnila razloge izmjene pravilnika i posebno razloge ovakve odredbe. Cilj je zaštiti more i morske organizme od sportskih i rekreativnih ribolovaca kako bi tzv profesionalci mogli ulovit što više komercijalno interesantnih primjeraka. Pri tome se na sportske i rekreativne ribolovce gleda kao na glavne uzročnike devastacije morskog dobra da ne kažem kao na kriminalce. Proziva ih se za sve probleme koji uvjetuju cvjetanje crnog tržišta. Ako je tome tako onda valja restriktivno kazniti sve prekršitelje bez obzira iz koje vrste ribolova dolaze i tako pojačati i generalnu i specijalnu prevenciju. Ovakvim propisom se to sigurno neće postići . Veliki broj sportskih i rekreativnih ribolovaca se pridržava svih propisa i želi sačuvati more i njegove resurse od devastacije, pa sam uvjerena da bi podržali sve restriktivne mjere za zaštitu pojedinih vrsta ili određenih staništa ukoliko bi se odnosile na sve dionike ribolova a ne samo na nas. Nadalje ilustracije radi logika ovog propisa bi da ga je donijelo Ministarstvo prometa iz svoje nadležnosti bila : samo osobna vozila na autocestama voze brzinom većom od 120 km na sat. Pri brzinama većim od 120 km na sat se događa preko 70 posto prometnih nezgoda. Dakle , na autocesti će u buduće biti dozvoljen promet svima osim osobnim vozilima koja mogu postići brzinu veću od 120 km na sat . | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. U okviru Nacionalnog plana prikupljanja podataka u ribarstvu Republike Hrvatske, prve informacije o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru prikupljene su kroz Pilot studiju (2019. - 2020.), a nastavile su se u 2022., 2023. i 2024. godini kroz REC FISH projekt. Time je uspostavljeno sustavno prikupljanje bioloških i društveno - gospodarskih podataka, usklađeno s pristupima drugih država u regiji, što predstavlja temelj za buduće prikupljanje podataka i upravljanje. Tako prikupljeni podaci koristit će se za procjene utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na brojnost populacija pojedinih vrsta, što je i svrha ovog sustava na nacionalnoj i regionalnoj razini. Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu naša je obveza koja proizlazi iz Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009, Uredbe (EU) 2017/1004 i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274, ali je ujedno i naša potreba. Podaci o ribolovu doprinose boljem razumijevanju utjecaja na resurse i predstavljaju jedan od najvažnijih izvora informacija za donošenje odgovarajućih mjera upravljanja. Obvezu prijave ulova planirano je uvoditi postupno, uz početno prijelazno razdoblje tijekom kojeg će se prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Postupnim uvođenjem obveze elektroničke prijave ulova osigurat će se odgoda primjene za najosjetljivije skupine ribolovaca (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) do 2030. godine, dok će za ostale kategorije dozvola ova obveza stupiti na snagu ranije. Aplikacija za unos podataka o ulovu bit će besplatna i jednostavna za korištenje, uz osigurane upute, informativne materijale, edukacije i podršku ribolovcima koji se manje koriste digitalnim alatima. |
| 1160 | ARDENA BAJLO | Naknada za dozvole, Članak 5. | Kao ni za druge izmjene u pravilniku pa tako ni za ovu nema nikakva objašnjenja niti je autor teksta argumentirao potrebu za promjenom. Cijena dozvole se ne bi trebala mijenjati jer primjerice možda ministarstvu nedostaje novaca za neke javnosti nepoznate svrhe. Bilo bi lijepo saznati na koji način ministarstvo troši dio novaca koje uprihodi prodajom rekreacijskih i sportskih dozvola, da li na zaštitu ribljeg fonda i okoliša ili negdje drugo….? Taj podatak javnost nema, možda bi se javnost i složila sa povećanjem cijene da se itko potrudio dati argumente za to | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. Raspodjela sredstava koja potječu od dozvola za sportski i rekreacijski ribolov propisuje se Pravilnikom o sportskom i rekreacijskom ribolovu, na temelju članka 13. stavka 6. Zakona o morskom ribarstvu. Što se tiče dijela sredstava koja se zadržavaju u Državnom proračunu, ona se koriste u skladu s člankom 13. stavkom 3. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 1161 | ARDENA BAJLO | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Opća primjedba odnosi se na to da se iz ničega ne vidi razlog donošenja Pravilnika niti pojedinih odredbi koje temeljito mijenjaju sadašnji Pravilnik. Dakle nigdje nije navedeno što to i zašto ne valja u sadašnjem Pravilniku, zbog čega se mijenja i što se očekuje postići predloženom promjenom. Vjerujem da bi javnost i uvažila neke argumente za izmjenu da su ti argumenti prezentirani. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. |
| 1162 | ANTONIO VRBATOVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani, smatram ovakav prijedlog zakona sramotnim. Svi sportski i rekreacijski ribolovci sudjeluju s 1 do 2 % ukupnog ulova ribe ili da budem slikovit, više ribe ulovi jedna plivarica i koča u jednom zapasavanju ili potezanju nego većina sportskih i rekreacijskih ribolovaca u 100 života. Dosljedno primjenjujte dosadašnje pravilnike i zakone, pa neće biti problema s ribljim fondom. Ovakvo "pravno" iživljavanje na sportskim i rekreacijskim ribolovcima je samo jedan od niza primjera maćehinskog odnosa hrvatske države prema hrvatskim građanima. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 1163 | ANTONIO ŠKROPETA | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Ograničavanje bilo kakve radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu izuzev već postavljenog ograničenja o količini i veličini ribe koja se smije zadržati je suludo. Ljudi koji se sportski i rekreacijski bave ribolovom svijesni su očuvanja morskog života, a da ne nabrajamo koji su sve troškovi opreme a i dozvole za taj isti ribolov. Neki od nacionalnih parkova zahtjevaju isključivo električni pogon za plovidbu u tom teritoriju. Većina članaka je nedorečena,neshvatljiva. Sportski i rekreacijski ribolov je isključivo trošak, ali i uživancija i relaksacija. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 1164 | ANTONIO SERGOVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Uvođenjem ovog zakona ne dobiva se nikakva dobit uvezi očuvanja ribljeg fonda. Sadašnji zakon je sasvim u redu i realan ne vidim razlog promjene, ali da se riba može zaštiti može. Uvođenjem NO TAKE zona riblji bi se fond poboljšao a ne poskupljenjem ribolovnih dozvola, smanjit sa 5kg ribe + kapitalac na 1 ribu?? Suludo. To više ima smisla za punit državni proračun nego očuvanje ribljeg fonda i okoliša. Nikad dosta. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 1165 | ANTONIO SANSOVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Prijedlog pravilnika upućuje na veliku nestručnost autora i duboko nepoznavanje navedene tematike. Dole sam aludirao detaljno što treba pothitno ukloniti jer je totalno besmisleno. Uvođenje ograničenja na pojedine vrste riba po komadu dovodi samo do bacanja mrtve ribe natrag u more. Zabrana određenih elektromotornih ili hidraulicnih pomagala ničemu ne pridonosi ako svejedno stoji ograničenje od 5kg ribe. Ta stavka je čak i nebulozna. Elektronička evidencija podrazumijeva obavezu korištenja pametnih telefona što implicira da ih mora besplatno osigurati resorno Ministarstvo jer ih osobe u RH nisu obavezne posjedovati. Vrlo dobro znamo da ih neće Ministarstvo osigurati stoga je odredba neprihvatljiva i apsurdna. Molio bih u budućnosti da se prilikom izrade ovakvih Pravilnika savjetuje s osobama koje su stručne za navedenu problematiku, a ne da ovo piše ekipa "revolveraša" kao što sada svjedočimo. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu je naša obaveza koja proizlazi iz Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274, ali je ujedno i naša potreba. Podaci o ribolovu doprinose boljem razumijevanju utjecaja na resurse i predstavljaju jedan od najvažnijih izvora informacija za donošenje odgovarajućih mjera upravljanja. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno uz početno prijelazno razdoblje tijekom kojeg će se prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Postepenim uvođenjem obaveze elektroničke prijave ulova osigurat će se odgoda primjene za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) do 2030. godine, dok će za ostale kategorije dozvola, ova obaveza stupiti na snagu ranije. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. |
| 1166 | ANTONIO SANSOVIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Potrebno je ukloniti ili izmijeniti stavak (1) jer je za vođenje elektroničke evidencije nužno posjedovati mobitel ili laptop s pristupom internetu. Budući da to nema svatko ne smije se niti nametati zakonom, osim ako takve uređaje neće besplatno osigurati resorno Ministarstvo. | Primljeno na znanje | Kupnjom dozvole na temelju koje je dozvoljeno iskorištavati resurs od značaja za Republiku Hrvatsku, građani preuzimaju određene obaveze, no sama kupnja dozvole je čin slobodne volje. Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno. Po objavi Pravilnika osigurat će se pristup aplikaciji te će se kroz početno prijelazno razdoblje, prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Obaveza će se uvoditi postepeno, a za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) tek od 2030. godine. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Odredbe članka 14. Prijedloga pravilnika ne sprječavaju da nositelju dozvole prilikom vođenja evidencije pomaže druga osoba. Također, aplikacija mRecFish u funkcijama ima dva načina rada: "online" i "offline", kako bi bilo moguće korištenje na lokacijama sa slabim signalom ili bez internetske pokrivenosti. |
| 1167 | ANTONIO SANSOVIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Potrebno je ukloniti stavak (3) jer je apsolutno beznačajan. Potrebno je ukloniti stavak (5) jer dodatna ograničenja ulova nisu potrebna. Posljednično dovodi do bacanja mrtve ribe umjesto da se iskoristi kao nečiji obrok. Primjerice, ako ulovite na parangal 5 pagara od cca 1kg, morate 4 baciti zbog ovakve bizarne odredbe. Riba ulovljena na parangal najčešće je mrtva ili je progutala udicu te ju nije moguće spasiti! | Primljeno na znanje | Člankom 13. stavkom 2. trenutnog Pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru propisano je da glavonošci ulovljeni u sportskom i rekreacijskom ribolovu koji se zadržavaju, moraju biti označeni dubokim zarezivanjem glave u predjelu između očiju, osim lignji (Loligo vulgaris) namijenjenih za žive mamce pri čemu duljina plašta lignje namijenjene za živi mamac ne smije biti veća od 20 cm. Iako je ista odredba zadržana i u prijedlogu Pravilnika koji je bio na e-savjetovanju, uzimajući u obzir dostavljene komentare Ministarstvo je spremno korigirati odredbu kako bi se mogućnost korištenja glavonožaca za živi mamac proširila u odnosu na vrstu i na veličinu jedinke. Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 1168 | ANTONIO SANSOVIĆ | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Potrebno je ukloniti stavak (4) jer je dvosmislen i nebulozan. Korištenje električnih rola, motora ili vitala samo omogućava lakše izvođenje ribolovnih tehnika, poglavito za starije ribolovce i apsolutno ne utječe na konačan ulov koji je ionako ograničen! | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 1169 | ANTONIO PERKOV | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani, Uvođenje ovakvih mjera je totalna besmilica! Netko tko je pisao ovaj prijedlog vjerojatno nikada nije ni bio na moru, a kamoli lovio. Ovakav prijedlog nije fer prema istinskim moreljupcima, sportskim i rekreativnim ribolovcima kojima je more sve u životu, ulovio on 5kg(šta je velikoj većini čak i jako teško), kao šta je to dosadašnji zakon ili 2kg to čovjeka ispunjava, a ne zabraniti mu doslovno opuštanje na moru. Opet idete niz dlaku profesionalcima, nas rekreativce kao i uvijek sprječavate u svemu. Trenutni zakon je jako dobar i moje mišljenje je da bi trebao i ostati. Po meni, ukoliko želite očuvati riblji fond, uvođenjem “NO TAKE” zona napravili bi jako puno za floru i faunu mora. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova. |
| 1170 | ANTONIO MATOŠIN | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani moje mišljenje je da je sadašnji pravilnik više nego dobar i nepotrebno ga je minjati,samo je potrebno puuuuuuuuuunnnnnooooooo više kontrola na moru i to tamo di se zna da triba kontrolirati. | Primljeno na znanje | Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava te pozdravljamo odgovorno ponašanje svakog pojedinca. |
| 1171 | ANTONIO LONGIN | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Uvesti "no take zone", lovostaj za sve vrste i više kontrola | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. |
| 1172 | ANTONIO FRANULOVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Otočanin sam, cijeli život živim uz more i od mora. Radim kao pomorac i najmanje šest mjeseci godišnje provodim na brodu, daleko od kuće. Kad se vratim, jedina stvar koja me ispunjava i povezuje s otokom i morem je sportski ribolov – ne iz zarade, nego iz ljubavi, tradicije i osobnog zadovoljstva. Ograničenje na jedan komad po vrsti dnevno jednostavno nema smisla iz više razloga. Ribolov je spoj sreće i znanja – znanje se stječe godinama, može se prenositi i razvijati, ali faktor sreće nitko ne može predvidjeti. U ribolovu ne znaš što će ti doći na udicu, niti kad. Ovakvo pravilo ne prati stvarnost terena i uvodi bespotrebna ograničenja koja pogađaju upravo one koji ribolov doživljavaju kao strast i životni stil. Na otoku sam manje od pola godine, i samim time nisam niti mogu biti uzrok iskorištavanja ribe i ribljeg fonda, jer lovim isključivo iz rekreacije i osobnog zadovoljstva. Usporediv sam s ljudima koji imaju svakodnevne poslove – kada jednom mjesečno izađu na more, ne mogu biti prijetnja ribljem fondu. Štetu mogu napraviti oni koji od mora žive i kojima je to jedini izvor prihoda, jer im to osigurava egzistenciju. Međutim, mi kao sportski i rekreativni ribolovci uživamo u moru – to nam je zadovoljstvo, a ne posao. Ono malo vremena što imam doma, provodim na moru kao sportski ribolovac – i moja jedina nagrada za trud, znanje i ljubav prema moru je ulov koji mi donosi zadovoljstvo i osobno ispunjenje. Umjesto ovakvih nelogičnih ograničenja, predlažem uvođenje obaveznih lovostaja za vrijeme mrijesta svake vrste, no-take zona koje se dinamički mijenjaju ovisno o sezoni, te stvaranje umjetnih grebena koji dugoročno čuvaju riblji fond i omogućuju prirodnu obnovu mora. To su konkretne, provjerene mjere koje imaju smisla, donose rezultate i štite i more i one koji ga poštuju. Molim da se ovaj članak preispita i prilagodi stvarnim uvjetima života na terenu, kako bi se očuvala i priroda i čovjek koji uz nju živi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. |
| 1173 | ANTONIO DEBAK | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Treba ostati 5kg ribe i jedna kapitalna. povečati kontrole i uvesti no-take zone | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. |
| 1174 | ANTONIO ARAPOVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Jedini način očuvanja ribljeg fonda je uvođenje no take zona i kontrola istih Sportski ribolov sigurno ne utjece ili minimalno utjece na riblji fond u odnosu na štete koju radu plivarice koje u svoje mreže vataju tone kovača malih i velikih liganja velicine 10cm i svega ostalog te se istima treba zabraniti ribolov od bar 10nm od kopna.Također po meni ribolov ostima ne spada u sportski ribolov te je ravan lovu s bocama nocu s lampom gdje se riba hvata dok spava i velikom vecinom to budu matice brancina i orada.dosadašnji zakon nije loš ali treba pojačati kontrolu na moru i uvesti rigoroznije kazne za počinitelje prekršaja | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. Po pitanju korištenja ostiju u sportskom i rekreacijskom ribolovu ističemo kako se radi o dozvoljenom alatu u ovim kategorijama ribolova prema trenutnom Zakonu o morskom ribarstvu. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova. |
| 1175 | SPORTSKO - RIBOLOVNO DRUŠTVO "BARAJ" VRSAR | Prodaja dozvola za sportski i rekreacijski ribolov na moru, Članak 18. | Predlažem da se stavak 2. izmijeni na način da se traženi podaci mogu dati, a ne da se daju. Naime, ne moraju baš svi imati mobitel ili telefonski broj, a ni adresu elektroničke pošte (npr. mala djeca uglavnom i nemaju) | Prihvaćen | Prijedlog će se nadograditi kako bi se jasno propisalo da se obaveza davanja kontakt podataka ne odnosi na maloljetne osobe. |
| 1176 | SPORTSKO - RIBOLOVNO DRUŠTVO "BARAJ" VRSAR | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Kao i većina koja je već komentirala Članak 7. i ja predlažem da se točka 4. briše. Naime navodi se kako je prilikom ribolova udičarskim alatima bez obzira na vrstu dozvole, zabranjeno je koristiti elektromehanički ili hidraulični pogon, što nema previše smisla, obzirom da pramčani motori manje zagađuju a i ne oštećuju floru i faunu morskog dna kao sidra i u današnje vrijeme to po meni nema smisla zabraniti. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 1177 | SPORTSKO - RIBOLOVNO DRUŠTVO "BARAJ" VRSAR | Naknada za dozvole, Članak 5. | Smatram da je iznos koji se predviđa za Posebna godišnju dozvolu za ribolov udičarskim alatima za veliku ribu previše visok. Naime, obzirom da se radi o ulovi i pusti, ali i činjenice da je ovakav ribolov za ribolovce skup, smatram da bi povećanje trebalo biti manje. | Primljeno na znanje | Zakon o morskom ribarstvu člankom 28. stavkom 1. točkom e) podtočkom 2. jasno navodi da se posebna dozvola odnosi na alat za veliku ribu, a ne na vrste. Isti Zakon člankom 30. stavkom 3. propisuje da se pravilnikom određuju karakteristike alata. Uzimajući ovo u obzir, u kontekstu okvira zadanog Zakonom o morskom ribarstvu, Pravilnikom se propisuju karakteristike alata za koji je potrebna posebna dozvola, za što je u suradnji sa strukom odabran kriterij nosivosti role odnosno štapa kao objektivan i provjerljiv. Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 1178 | SPORTSKO - RIBOLOVNO DRUŠTVO "BARAJ" VRSAR | Naknada za dozvole, Članak 5. | Smatram da cijena rekreacijske Godišnje dozvola za osobe koje su umirovljenici ili koji su navršili 65 godina života, a tako i Dozvola za 150 dana za osobe koje su umirovljenici ili koji su navršili 65 godina života mora biti višestruko veća od Sportske. Naime, predloženi iznos sportske dozvole je 10 eura + članarina HSSRM 10 eura (ako ne poskupi) i tu već dođemo do 20 eura, koliko košta i rekreacijska dozvola. Ukoliko bude tome tako, udruge će ovoj skupini ribolovca prodavati jako malo dozvola, jer čim naplate svoju (pa koliko god malu) članarinu, biti će umirovljenicima skuplji. | Primljeno na znanje | Prijedlogom pravilnika zadržana je razlika u cijenama sportskih i rekreacijskih dozvola na razini trenutne. |
| 1179 | ANTE ŠEPAROVIĆ | Prijava ulova, Članak 14. | Apsolutno nepotreban zakon,kada se vise od 20% rekreativaca ili sportskih ribolovaca nalazi u određenim godinama kojima je i ostavljanje samog komentara na e građani nepoznanica. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno. Po objavi Pravilnika osigurat će se pristup aplikaciji te će se kroz početno prijelazno razdoblje, prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Obaveza će se uvoditi postepeno, a za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) tek od 2030. godine. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Odredbe članka 14. ne sprječavaju da nositelju dozvole prilikom vođenja evidencije pomaže druga osoba. |
| 1180 | ANTE ŠEPAROVIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Cemu ogranicenje ulova pojedinih vrsta ribe po jedan komad,kada se parangalom uhvati i po 2 primjerka iste vrste koja su ili ziva u trenutku vađenja parangala ili uginula. Znaci li to da se onda mora,ostavljati jedan komad iste vrste za sebe,a drugi uginuli primjerak iako svjež ulov nepotrebno baca. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 1181 | ANTE ŠEPAROVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Uvijek ista Hrvatska posla. Kome se ode pogoduje? Tko donosi ovakve prijedloge? Dali je ovo samo naznaka, u ono sto se događa i sa poljoprivredom i stočarstvom u HR. Pravila bezvrijedna, bez ikakve logike. Dali ima ikakve veze sto se ode napiše. Toliko nepravilnosti sto se tice sportskog( kao najselektivnijeg ribolova) i profesionalnog ribolova gdje se dopusta izlov i nedoraslih primjeraka vrsta primjera hobotnica manjih od pola kilograma. Dopusteno kilometri i kilometri mreza koje se ne vade sa istih pozicija danima. Koliko je mreza ostalo po grebenima i koliko ih jos steti ekosustavu mora. Nisam protiv ni jednih ni drugih ali na kakav nacin se provode zakoni, bez ikakvih savjetovanja sa odredenim institucijama. Ljudi po otocima, i parkovima prirode koji zive od mora i poljoprivrede su ograniceni i u strahu od ovakvih zakona. Ali naravno kao sto sam rekao na pocetku,HR posla i pogodovanje određenima ce uvik bit i ostat. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 1182 | ANTE SOLDO | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | OVO JE SVE ČISTA GLUPOST..JA KAO VLASNIK RIBOLOVNOG DUĆANA I STRASTVENI RIBOLOVAC SMATRAM DA NAS GAZE KAKO GOD ŽELE..POČEVŠI OD ZABRANE ELEKTRIČNIH MOTORA I ULOVA ODREDJENIH RIBA PO JEDAN KOMAD..ZNAČI AKO JE DOZVOLJEN JEDAN ZUBATAC DNEVNO ONDA MI SVI IMAMO PRAVO ULOVIT 365KOM GODIŠNJE ZAR NE? ISTO TAKO I DRIUGE NAVEDENE RIBE..IMAMO PRAVO IZACI NA MORE 365 PUTA U GODINI SA VAŽEĆOM DOZVOLOM,ŠTO ZNAČI ISTO TOLIKO RIBA OD VRSTE,PO SVEMU SUDEĆI TAKVU DOZVOLU PLAĆAMO.. ZAR NIJE STVAR POJEDINCA OCE ULOVIT TIH 365 ZUBATACA U 1,5,30 ILI 365 IZLAZAKA???? ELEKTRIČNI MOTORI SU DOZVOLJENI ZA UVOZ I PRODAJU U SPECIJALIZIRANIM TRGOVINAMA KAKVE SAM I SAM VLASNIK.. ZNAČI JA JE MOGU UVEST I PRODAT,PLATIT NA NJU PDV NA ULAZU U DRŽAVU,PDV NA MOJU ZARADU I POREZ NA NJENU DOBIT,A NE SMIJE SE KORISTIT. MA KAKVE SU TO LUDOSTI MAJKE TI... STO SAD MI STO IMAMO TRGOVINE ZA RIBOLOV BI TRIBALI ZATVORIT JER KOJA KORIST TO PRODAVAT AKO LJUDI NE SMIJU KORISTIT I OGRANIČAVATE IM SLOBODU POSTOJANJA I ŽIVLJENJA... PLATI SVAKI MISEC PO PAR TISUĆA EURA PDVA U DRŽAVNI PRORAČUN,DRŽAVA IMA KORISTI OD SVIH NAS PO PITANJU OVOG ČEGA PIŠEM SAD.. UNIŠTIT ĆE TE NAS PODUZETNIKE,LJUDIMA ZABAVU I RELAKSACIJU KOJU IMAJU U RIBOLOVU,SMANJIT SEBI PRORAČUN JERE AKO OVO PRODJE JA SLOBODNO MOGU ZATVORIT I SAV SVOJ TRUD BACIT U SMEĆE... TRGOVINA MI JE U ZADRU,TURISTIČKOM GRADU DI JE RIBOLOV JAK.. NI SAMI SVJESNI NISU TI KOJI ODREDJUJU ZAKONE KOLIKO TURISTA NAMA DOLAZI ISKLJUČIVO ZBOG RIBOLOVA,KOJI NAM PUNE APARTMANE,TROŠE U TRGOVINAMA,RESTORANIMA ITD.. PA DI JE PAMET ODGOVORNIMA ZA OVAKVE PRIJEDLOGE.. SVE ONO ŠTO MOŽEMO PONUDIT,ZARADIT NA TOME I DATI LJUDIMA RALOG DA SE VRATE KOD NAS VI ZABRANJUJETE????? MOŽETE SE POKRIT UŠIMA SVI SKUPA JER NEZNATE ŠTO RADITE.. JA VAN MUČAT NEĆU I IDEN DO KRAJA PROTIV OVIH GLUPOSTI.. NEĆETE VI NAMA NOVCE UZIMAT I ONDA NAM BRANIT ŠTO SMO PLATILI... ŽIVIMO SVI SAMO JEDAN ŽIVOT I JA ĆU GA ŽIVIT KAKO TRIBA,UŽIVAT U SVAKOM TRENUTKU..RIBOLOV ME VESELI ODTKAD SAN PROHODA PA ĆE TAKO I BITI DOK GOD ME IMA.. IDEMO SVI ZAJEDNO PROTIV OVE GLUPOSTI JER STVARNO ALI STVARNO NEMA SMISLA... HRVATSKA JE DRŽAVA SVIH NAS,MORE JE ZAJEDNIČKO..TAKO SE I MORAMO ODNOSIT PREMA NJEMU..LP | Primljeno na znanje | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 1183 | ANTE SARATLIJA | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani, kako do sada postojeći zakon nitko nije provodio nit kontrolirao, krivolovci su radili šta god mogu i žele, zašto mislite da će bilo kakav pravilnik prisiliti nekog da ga poštiva kad ga nitko nikad nije kaznio. Ima ih možda 1% i takvima je svejedno šta piše u zakonu jer ga nitko ne provodi. Gospodo uhvatite se kontrole i radite svoj posao a ne udarat po onima koji se drže zakona, kupuju dozvole, i uživaju u ribolovu. Znači kontrola, bit na moru,radit svoj posao. Ostavite se čovjeka s tunjicom i napravite reda na moru. Postili ste prekomjeran čarter(da samo operu suđe deterđentom 1 put dnevno x koliko ih je na moru. Uvedite zabranu deterđenta na brodu, postoje bio deterđenti) , pustili ste nasipanje obale, pustili ste bušit jadran. Do sutra bi mogao navoditi primjere di je ministarstvo "skinilo gaće zbog kapitala" . Al zato dida od 80 godina mora pisat u aplikaciju šta je uvatija. Mirit lignju za panulu..... Uglavnom dosta stavki novog pravilnika su ne logične, i u najmanju ruku smješne. S nekima se u potpunosti slažem. Neznam tko je pisao pravilnik al slabo poznaje materiju. Mislim da imamo isti interes, da je svima u cilju očuvati ovo naše more i njegove lipote i vrijednosti. Al ako kapital vodi politiku (a vodi) onda se bojin da nam nema pomoći. | Primljeno na znanje | Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava kontrole i nadzora kako samostalnom odgovornošću tako i doprinosom putem sustava prijave. Ovdje posebno ističemo kako su u suzbijanju nelegalnog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova građani koristan i vrijedan izvor informacija te skrećemo pažnju da je za prijavitelje ilegalnih radnji osigurana potpuna anonimnost, a mogućnost takve prijave osigurana je putem web stranice Uprave ribarstva (https://ribarstvo.mps.hr/default.aspx?id=87). Prijavitelj prilikom prijave sumnje na nelegalnu radnju sam odabire želi li ostaviti svoje kontakt podatke radi mogućnosti povratnog kontaktiranja ili želi ostati u potpunosti anoniman, u kom slučaju niti ribarska inspekcija ne zna tko je osoba koja je izvršila prijavu. Brojne uspješne akcije temeljile su se upravo na tom principu te potičemo sve građane da se uključe i daju doprinos ako imaju spoznaje o tome tko, kada i gdje obavlja nelegalnu aktivnost. |
| 1184 | ANTE SARATLIJA | Prijava ulova, Članak 14. | Dobar je bija i postojeći zakon, samo ga nitko nije provodija nit kontrolira. Ostavite se ovih gluposti i krenite kontrolirati malo. Za ništa vam ove gluposti da dida od 80godina mora pisati po aplikaciji. Kako se zakon ne provodi i nitko ne kontrolira krivolov, nas 99% legalnih ovdje ispašta, a krivolovci koji su i doveli do stanja ribljeg fonda će i dalje bit krivolovci kakav god vi zakon ispisali kad ga se nikad nisu držali nit ih je itko kontrolirao. Ajmo malo radit a ne pisat suluda pravila. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. Svrha aplikacije mRecFish je prikupljanje osnovnih podataka o ribolovnim aktivnostima i ulovu sportskih i rekreacijskih ribolovaca na razini cijelog Jadrana. Ti podaci će omogućiti bolje razumijevanje ukupne ribolovne aktivnosti, sezonalnosti i ciljanih vrsta u sportskom i rekreacijskom ribolovu, što je nužno za znanstvenu procjenu utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na stanje morskih bioloških resursa. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Obaveza će se uvoditi postepeno, a za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) tek od 2030. godine. Odredbe članka 14. prijedloga Pravilnika ne sprječavaju da nositelju dozvole prilikom vođenja evidencije pomaže druga osoba. |
| 1185 | ANTE SANTO | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Vrlo loše napisan pravilnik, više ce se zaštiti riba sa uvodenjem lovostaja za vrijeme mrijesta, uvoditi no take zone, povecati minimalne veličine ribe koje se smiju loviti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova, minimalnih veličina i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji i minimalne veličine) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. |
| 1186 | ANTE SANTO | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Treba ostavit zakon kako je bio, 5kg plus kapitalna riba a uvest zabranu lova u zonama koje će se mjenjat svakih par godina ,tako će se lakše i vršit kontrola lova. Uvest no take zone ribolova, radit umjetne grebene Sportski ili rekreacijski ribolovac uživa na moru i nje tu da zaradi na prodaji ribe u 97% slučajeva. Preostalih 3% nijedan zakon ni pravilnik neće spriječiti u njihovom naumu | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 1187 | ANTE SANTO | Naknada za dozvole, Članak 5. | Poskupljenje dozvola je katastrofa. Samo cese povecat broj ribolovaca bez dozvole, koje niko nemoze kontrolrat kao i dosad. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1188 | ANTE KRALJ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Postovani uvedite Lovostaje i No Take zone i rijesit cete vecinu problema...kupili ste nove brodove povecajte kontrole na moru...ovo je cisti primjer donesenja zakona rekla kazala bez ikakvih utemeljenih istrazivanja i pogodovanju onih sto unistavaju i oru nase lijepo more...Lovostaji na sve vrste i no tale zone su vam rijesenja ovako cete samo unistit sportske klubove i povecat redove za psihijatriju ljudima kojima je nekad more jedini lijek..sa Stovanjem | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. |
| 1189 | ANTE JERKUNICA | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Do sadašnje ograničenje od 5 kg ulova i jedan kapitalni primjerak je odgovarajuća količina za sportskog ribolovca. Takodjer uz sportsku dozvolu se može kupiti dozvola za bacanje parangala na kojega ne možemo ograničiti broj ulovljenih riba određene vrste. Što sa recimo 2 zubaca ulovljena na parangal a krepani su? Ili sa obilaskom pola Jadrana za uhvatiti jednu škarpinu | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 1190 | ANTE JERKUNICA | Pojmovi, Članak 3. | Kao nositelj sportske dozvole, kako obilježiti signalnu oznaku za parangal ako registracijska oznaka plovila nije zavedena uz ribolovnu dozvolu | Primljeno na znanje | Člankom 12. Prijedloga pravilnika predlaže se da se ribolovni alat označi s brojem posebne dozvole izdane za alat kojim se obavlja ribolov, a ne registarskom oznakom plovila. |
| 1191 | ANTE FUZUL | Prijava ulova, Članak 14. | Ne znam kome je ovo palo na pamet, no daleko je to od toga da bi rekli da je ovo genijalno, maestralno. Znači, ne znam koliko je sportskih i rekreacijskih ribolovaca trenutno na obali, te koliko još ima korisnika ostalih vremenski ograničenih dozvola. Prvo što mi je palo na pamet pri razmišljanju o provođenju ove odredbe je slijedeće: ako me nije nitko kontrolirao na moru zašto bih uopće popunjavao navedenu aplikaciju, ako je i popunim tko kaže da će to što ću ja popuniti biti točno, opet ako me nitko nije kontrolirao. Nadalje, uzmite da je na Jadranu u trenutku 200.000 sportskih ribolovaca i svi prijave ulov, koja će to sila inspektora kontrolirati, ako u svakoj ispostavi imate manjak tih ljudi. Napisati nešto ovako samo zato što to papir trpi ili zato što se želi nekom dati mogućnost da zaradi na izradi aplikacije i poslije na njenom održavanju nije razlog da se ista napravi i stavi u funkciju te doprinese bilo kako u rješavanju postojećeg stanja, ukoliko sustav nije u stanju funkcionalno kontrolirati postojeće stanje. Samim time smatram da je cijela ova odredba odnosno ovaj članak nepotreban i treba ga izbaciti iz teksta prijedloga. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. |
| 1192 | ANTE FUZUL | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Cijeli svoj život živim na moru i cijelo to vrijeme lovim kao sportski ribolovac. Cijelo to vrijeme slušam kako su sportski ribolovci krivi i glavne štetočine na moru. Naime, logično je da jedan spottski ribolovac radi veću štetu nego mreže koje se i dan danas nalaze u moru zapasane u duljini od nekoliko kilometara, čemu sam svjedočio nedavno za vrijeme natjecanja u kojem sam sudjelovao. Ograničenja poput ovih neće donijeti ništa, više bi se postiglo određivanjem zona zabrane ribolova, te bi se na taj način bolje obnovio riblji fond. Osim toga, ograničenje ulova pagara i zubaca na jednu jedinku je nonsense budući je ta vrsta odnedavno u uzgoju u ribogojilištima te se učestalije nalazi u akvatoriju nego prije. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. |
| 1193 | ANTE DIVIĆ | Posebne odredbe kod lova na veliku ribu, Članak 9. | S obzirom na činjenicu da je sportski ulov tune dozvoljen u drugim zemljama koje dijele obalu Jadranskog mora, poput Italije i Crne Gore, smatram da bi i Hrvatska trebala razmotriti uvođenje slične regulative. Predlažem da se omogući sportski ulov jedne tune mjesečno po ribolovcu, uz strogu kontrolu i prijavu ulova. Kako bi se osigurala odgovorna praksa i očuvanje ribljeg fonda, kazne za nepoštivanje pravila trebale bi biti znatno povećane, čime bi se potaknula disciplina i zakonitost. Sportski ribolovci nemaju značajan utjecaj na populaciju tune ako je ulov ograničen na jednu ribu mjesečno, dok bi država ostvarila prihod od kazni u slučaju prekršaja. | Nije prihvaćen | Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 1194 | ANTE DIVIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani, Obraćam Vam se s prijedlogom za izmjenu zakonskih odredbi vezanih uz sportski ribolov tune u Republici Hrvatskoj. S obzirom na činjenicu da je sportski ulov tune dozvoljen u drugim zemljama koje dijele obalu Jadranskog mora, poput Italije i Crne Gore, smatram da bi i Hrvatska trebala razmotriti uvođenje slične regulative. Predlažem da se omogući sportski ulov jedne tune mjesečno po ribolovcu, uz strogu kontrolu i prijavu ulova. Kako bi se osigurala odgovorna praksa i očuvanje ribljeg fonda, kazne za nepoštivanje pravila trebale bi biti znatno povećane, čime bi se potaknula disciplina i zakonitost. Sportski ribolovci nemaju značajan utjecaj na populaciju tune ako je ulov ograničen na jednu ribu mjesečno, dok bi država ostvarila prihod od kazni u slučaju prekršaja. Također, smatram da bi uvođenje "No Take" zona na određenim hridima i otočićima, prema uspješnim primjerima iz Španjolske, imalo daleko veći učinak na obnavljanje ribljeg fonda nego trenutačne restriktivne mjere koje su teško provedive u praksi. Osim toga, potrebno je revidirati postojeću regulativu o ograničenju ulova na jednu jedinku dnevno po vrsti. Takav propis nije realan jer nije moguće predvidjeti što će ribolovac uloviti u određenom trenutku. Nadalje, uvođenje obvezne aplikacije za evidenciju ulova nije prikladno, budući da određeni dio populacije ne koristi pametne telefone ili aplikacije, čime bi došlo do diskriminacije pojedinih ribolovaca. Također, zabrana korištenja elektromotora smatram nepotrebnom, budući da je elektromotor ekološki prihvatljivija opcija od sidrenja, jer ne oštećuje morsko dno i ne koristi fosilna goriva. Vjerujem da bi ovi prijedlozi pridonijeli boljoj regulaciji sportskog ribolova, zaštiti ribljeg fonda te pravednijem odnosu prema sportskoj ribolovnoj zajednici. Stoga Vas molim da razmotrite navedene prijedloge u sklopu planiranih izmjena zakona. S poštovanjem, Ante Divić | Djelomično prihvaćen | Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. Uspostava sustava prikupljanja podataka je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba. Podaci o ribolovu doprinose boljem razumijevanju utjecaja na resurse i predstavljaju jedan od najvažnijih izvora informacija za donošenje odgovarajućih mjera upravljanja. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno uz početno prijelazno razdoblje tijekom kojeg će se prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Postepenim uvođenjem obaveze elektroničke prijave ulova osigurat će se odgoda primjene za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) do 2030. godine, dok će za ostale kategorije dozvola, ova obaveza stupiti na snagu ranije. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Odredbe članka 14. prijedloga Pravilnika ne sprječavaju da nositelju dozvole prilikom vođenja evidencije pomaže druga osoba. |
| 1195 | ANTE ČOBANOV | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, PRILOG 6. | Ovaj dio je također, apsolutni nonsens. Evidencija ulova nikad neće proći jer u ribolov se ide da bi se uživalo, a ne bilo na mobitelu/tabletu te unosilo podatke što je uhvaćeno. Ostavite postojeći pravilnik, ali postrožite kontrole. Svaki "pravi"sportsko/rekreativni ribolovac će pozdraviti da napokon vidi nekog tko kontrolira, te samim time daje do znanja krivolovcima da su tu. Krivolovaca ima, vjerujem da ima i među nama (sportsko/rekreativnim ribolovcima) onih koji koriste dozvolu za legalan lov, ali i ilegalnu prodaju iste ribe). Pravi sportsko/rekreativni ribolovac poštuje zakone i propise, te čuva mora na puno načina (primjerice, čišćenje svoje pozicije od raznog smeća koje more izbaci ili koje pluta morem). | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba. Podaci o ribolovu doprinose boljem razumijevanju utjecaja na resurse i predstavljaju jedan od najvažnijih izvora informacija za donošenje odgovarajućih mjera upravljanja. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno uz početno prijelazno razdoblje tijekom kojeg će se prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Postepenim uvođenjem obaveze elektroničke prijave ulova osigurat će se odgoda primjene za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnici) do 2030. godine, dok će za ostale kategorije dozvola, ova obaveza stupiti na snagu ranije. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. |
| 1196 | ANTE ČOBANOV | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Poštovani, kopiram niže komentar jer se apsolutno slažem sa njime: Postojeći pravilnik je dobar. Ovaj "prijedlog pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru" će uništiti naš hobi, upropastiti cijelu sportsko-ribolovnu gospodarsku nišu i na kraju uzrokovati manjak novca u državnoj blagajni. Ono što je potrebno je sljedeće: 1. Pomno odabrane "no take" zone koje će se mijenjati 2. Lovostaj na sve vrste 3. Bolje provođenje postojećeg zakona te nadodajem: 4. dozvoliti ulov tune određene duljine jer je broj tuna u jadranu enormno porastao, a vidimo da je samim time fond sitne plave ribe smanjen. ovo što se predlaže je non sens iz više razloga jer nitko od nas ribolovaca (osim podvodnih) nema mogućnost biranja što će mu se sljedeće uhvatit na pribor - to je i čar ribolova, a ovim prijedlog vi pokušavate (ponavljam komentar) ubiti/uništiti naš hobi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 3. jasno je propisano da se u okviru sportskog ribolova tuna smije uloviti jedino u okviru natjecanja iz članka 34. istog Zakona kojima je odobrena kvota za natjecanje. Zakonom o morskom ribarstvu, člankom 32. stavkom 2. jasno je propisano da se u okviru rekreacijskog ribolova tuna smije uloviti isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke uz potvrdu kojom se odobrava rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune pri čemu ministarstvo, ako dodijeli kvotu za rekreacijski ribolov, tu kvotu nudi putem natječaja sukladno članku 13. stavku 5. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 1197 | ANTE ČOBANOV | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Poštovani, ukoliko se ovaj dio za elektromotore odnosi na električne role i sl., pozdravljam prijedlog, međutim, ukoliko se odnosi na pramčane elektro motore koji se koriste za precizno pozicioniranje i samim time isključuje upotrebu sidra (koje je dokazano štetno za morsko dno), onda je prijedlog apsolutno promašen. Također, sve ostalo je uredu napisano, ali tako je bilo i do sada, ali nitko ne nadzire. U mojih možda 500 izlazaka na more u zadnjih 20ak godina, samo 2 puta sam imao nadzor (jednom od strane policije, jednom od ribarske inspekcije), što je porazno. | Primljeno na znanje | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 1198 | ANTE ČOBANOV | Naknada za dozvole, Članak 5. | Poštovani, poskupljenje u navedenom obliku apsolutno nije realan. Štoviše, nigdje nije navedeno za što će sredstva biti izdvojena. Ukoliko se obvežete da ćete na ovaj način zaposliti dodatne inspektore koji će nadzirati postojeće zakone i da ćete ih koristiti za obnovu ribljeg fonda, onda poskupljenje dozvola ima neku svrhu, samo ponavljam iznosi nisu realni. Ovim načinom će se postići da većina ljudi koji su prije kupovali primjerice dodatnu dozvolu za veliku ribu je neće kupiti i bit će u krivolovu, a neće biti nikoga da ih "uhvati". Stavite poskupljenje svih dozvola od 10-15% uz obvezu zapošljavanja dodatnih inspektora na području svih primorskih županija, te osiguranje plovila/sredstava za nadzor istima. | Primljeno na znanje | Sredstava od prodanih dozvola koja se zadržavaju u Državnom proračunu koriste se u skladu s člankom 13. stavkom 3. Zakona o morskom ribarstvu. Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. |
| 1199 | ANTE COPIĆ | Ribolovni alati, njihova količina i karakteristike, Članak 6. | - uz upotrebu umjetne rasvjete, odnosno jednog rasvjetnog tijela električne snage do najviše 100 W za žarulju sa žarnom niti, odnosno 30 W za halogenu i LED žarulju te kod plinskih ferala do 400 cd jakosti svjetlosti, isključivo kod ribolova ostima ili povrazima s kukom za lov glavonožaca Zna li itko od onih koji su ovo pisali razliku između ovih vrsta rasvjete i kolika je približna razlika u količini svjetla (svjetlosni tok - lumen) među istima za istu uloženu snagu? | Primljeno na znanje | Pravilnikom je moguće propisati karakteristike rasvjetnih tijela koje je moguće provjeriti. |
| 1200 | ANTE COPIĆ | Ribolovni alati, njihova količina i karakteristike, Članak 6. | - povraz za lov glavonožaca, najviše dva (2) komada s najviše po dvije (2) varalice ili mamca s kukama po pojedinom povrazu promijeniti u - povraz za lov glavonožaca, najviše dva (2) komada ili - povraz za lov glavonožaca, najviše dva (2) komada s najviše po dvije (3) varalice ili mamca s kukama po pojedinom povrazu | Primljeno na znanje | Prijedlog će se razmotriti. |
| 1201 | ANTE COPIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani, pri izradi pravilnika morate imati tim, koji mora biti stručan i poznaje lokalne uvjete i tradiciju. Najvažnije je da predstavnici lokalnih sportskih društava budu izabrani u svojoj sredini od članova društva, pa predlažem da u tim uključite predstavnike sportskih društava iz svake županije. Isti se mogu savjetovati sa krovnim savezom, ali i sa lokalnim članstvom prema vrstama koje isti love. Ne lovimo svi sve, pa tako i ne poznajemo tako dobro svi svu problematiku. Također, ako se negdje definira dozvoljena količina neke vrste zbog zaštite ribljeg fonda onda ona mora imati uporište u studiji. Ako je vrsta previše brojna (ili je invazivna) i radi štetu, morate poticati izlov, a ako je deficitarna onda se to rješava lovostajom. Lovostaj će omogućiti i lakšu kontrolu jer te vrste (osim iz uzgoja što se može pratiti računima) se ne smiju pojaviti niti na ribarnicama niti na stolovima restorana. Na Šibenskom području na potezu uzvodno od Zatona do linije Lupac-Zlarin ribolov ste praktično onemogućili iz razloga kako slijedi: - uzvodno od Zatona do Martinske uzgajalištima školjaka i ribe sa obje strane zaljeva, - zatim dolazi lučko područje sa rezerviranim lučkim sidrištem do kanala sv. Ante, - u kanalu sv. Ante ste potpuno zabranili ribolov pravilnikom o sigurnosti plovidbe (razumljivo u prometnom dijelu, ali zašto u uvalama?, zašto sa obale? zašto podvodnim ribolovcima koji love na 2m udaljenosti od litica-stijena?.... a u istim uvalama ste dopustili privez i kupanje) - ispred kanala do linije Lupac-Zlarin su opet pomorski prolaz i lučko sidrište te prirodne i uređene plaže. Na gore navedenom području oko Šibenika lakše je pronaći ribu negu poziciju gdje se može usidriti i legalno uloviti ribu. Sada sa ovim pravilnikom stavljate "šlag na tortu" kojom čak i od djece koju bi stariji trebali naučiti kako čuvati more i okoliš, pravite kriminalce. | Primljeno na znanje | U izradi nacrta prijedloga Pravilnika sudjelovalo je Povjerenstvo osnovano Odlukom ministra (Klasa: 011-01/24-01/50 i Urbroj: 525-12/718-24-10) od 28. studenog 2024. godine u kojemu su sudjelovali predstavnici dionika i predstavnici znanstvene zajednice, a komentari članova uzeti su u obzir i uklopljeni u konačan nacrt prijedloga u mjeri u kojoj je to bilo moguće, posebno uzimajući u obzir ograničenja koja su zadana Zakonom o morskom ribarstvu, a koja se Pravilnikom ne mogu mijenjati. Prijedlog Pravilnika je stavljen na e-savjetovanje na 30 dana kako bi se tekst dao na uvid široj zainteresiranoj javnosti i prikupili dodatni komentari. Pravilnik je na portal e-savjetovanja stavljen 24. ožujka te je isti dan o tome objavljena informacija na web stranici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Uz tekst prijedloga Pravilnika su 14. travnja 2025. na portalu e-savjetovanja pridruženi i Odluka o osnivanju i imenovanju Povjerenstva za izradu Prijedloga pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu te Standardni obrazac sadržaja dokumenta za savjetovanje s opisom i pojašnjenjima kao i poveznicom na znanstvene studije. Skrećemo pažnju da se novi Pravilnik donosi na temelju postojećeg Zakona o morskom ribarstvu, stoga ne postoji mogućnost ublažavanja ograničenja dnevnog ulova koje proizlazi iz članka 33. stavka 3. istog Zakona (masa od 5 kg koja može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma), čak niti u slučaju invazivnih vrsta. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje lovostaja. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. Ograničenja u obavljanju ribolova na području oko uzgajališta propisana su propisom višeg reda odnosno Zakonom o morskom ribarstvu i takva se pravila i ograničenja ne mogu izmijeniti odredbama Pravilnika. Propis kojim se regulira sigurnost plovidbe u nadležnosti je Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. |
| 1202 | ANTE BORAS | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani, Smatram da je postojeći zakon koji je na snazi sasvim u redu i nema potrebe za izjemjenama. Potreban je instrument to jest tijela koja će zakon provoditi sto zbog velike povrsine Jadrana, sto zbog nedostatka plovila u svojstvu drzavne kontrole. Potrebno je uvesti vise zona u kojim bi se zabranio ribolov trajno i ocuvao riblji fond. Ovim novim prijedlogom zakona nece se promjeniti apsolutno nista osim sto cete ubiti tradiciju i ljubav ljudi u priobalju prema dugogodisnjoj tradiciji nasih djedova. Zato Vas molim kao sportski ribolovac da zakon ne mijenjate vec uvedete red po postojecem boljim nadzorom i kontrolom jer trenutni prijedlog nije dobar za nikoga. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 1203 | ANDRIJA PROSO | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Problem ove države je što umjesto sprovođena dobrih postojećih zakona, uvodi nove rigoroznije zakone. Zakoni se ne poštuju jer ih država ne sprovodi, a to ide na ruku samo lovcima u mutnom i kriminalcima. Lakše je obračunavat se s pojedincima koji su savjesni i znaju šta nam znači ova mala bara od mora i poštuju ga, nego li stati na kraj kriminalu. Svako malo misto na obali zna tko se bavi nedozvoljenim ribolovom po noći, s bocama, tko prodaje ribu na crno. Naravno njih se ne lovi, zakoni se na njih ne odnose. Volio bi vidjeti statistiku, koliko je krivolovaca uhvaćeno i koliko je kazni izrečeno u godini 2024 zbog krivolova i prodaje ribe na crno. U tome sudjeluju i restorani koji otkupljuju takvu ribu, a inspekcije ne rade svoj posao. Dovoljno je malo dobre volje institucija, da se stane na kraj tome. Ali ne, lakše je sve stavit u isti koš. S ovakvim zakonom pogoduje se i profesionalnom ribarskom lobiju koji želi monopol nad morem. More je naše i svi imamo pravo na njega. Zašto je tuna zabranjena? Naravno zna se..... Cijene ribe su kao i sve otišle u nebo, i mnogima je jedini način da pojedu malo ribe taj da je sami ulove. Ako se žele uvesti restrikcije, onda svi moramo sudjelovat, a ne ja smijem 1 škarpinu, a koča može koliko hoće. Tako se ne čuva riblji fond i nikakve koristi od toga. Riblji fond je katastrofa, ali za to su najmanje odgovorni mali sportski i rekreacijski ribolovci. Kriva je strategija upravljanja ribljim fondom ili bolje rečeno nedostatak iste već dugi niz godina,, pasivnost države u provođenju postojećih zakona, nepoštivanje lovostaja od strane profesionalaca koji love velike količine ribe u mrijestu, nekontrolirano uvođenje invazivnih vrsta koje istiskuju i uništavaju autohtone vrste. Umjesto ovakvih zakona, bilo bi dobro odrediti strategiju za sljedećih 50-100 godina, Na primjer, odrediti takozvane "no take zone" koje bi se rotirale u intervalima od nekoliko godina, te dopuštale da se riblji fond obnovi u tim zonama. Takve zone strogo čuvati od amatera i profesionalaca, rođaka i kriminalaca. Razmotrit zabrane profesionalnih alata na pojedinim područjima koji uništavaju riblja staništa. Zabraniti nasipavanje obalnog pojasa. Čitava država se pretvorila u kaos jer se niti jedan zakon ne sprovodi, a tu ste da osigurate dovoljne resurse kako bi se zakoni sprovodili!, | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. |
| 1204 | ANDRIJA PROSO | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | st (4) treba bolje definirat! Nije jasno na šta se točno misli, na pomagala za dizanje ribe (električne role, vinćevi,.....) ili na pomoćne pogonske električne motore. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 1205 | ANDRIJA PROSO | Posebne odredbe o prodaji dozvola za sportski ribolov te o raspodjeli i trošenju namjenskih sredstava, Članak 21. | Da li se može znati na šta se troši ovih 70% što ide u državni proračun? | Primljeno na znanje | Raspodjela sredstava koja potječu od dozvola za sportski i rekreacijski ribolov propisuje se Pravilnikom o sportskom i rekreacijskom ribolovu, na temelju članka 13. stavka 6. Zakona o morskom ribarstvu. Što se tiče dijela sredstava koja se zadržavaju u Državnom proračunu, ona se koriste u skladu s člankom 13. stavkom 3. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 1206 | ANDRIJA PROSO | Prijava ulova, Članak 14. | Koja je svrha ovoga? Kako se obrađuju podatci i što se s tim podatcima radi? Da li i druge zemlje članice na Mediteranu imaju sličan sustav prijavljivanja? | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba radi stjecanja boljeg uvida u stanje resursa. Svrha aplikacije mRecFish je prikupljanje osnovnih podataka o ribolovnim aktivnostima i ulovu sportskih i rekreacijskih ribolovaca na razini cijelog Jadrana. Ti podaci omogućit će bolje razumijevanje ukupne ribolovne aktivnosti, sezonalnosti i ciljanih vrsta u sportskom i rekreacijskom ribolovu, što je nužno za znanstvenu procjenu utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na stanje morskih bioloških resursa. |
| 1207 | ANDRIJA PROSO | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Ovo je apsurdno, očito nikad niste lovili ribu. Obično na nekoj poziciji kad imate sreće da riba radi , radi određena vrsta ribe, a ne sve navedene vrste. Što znači da ako uhvatite jednu škarpinu, kupite se idete kući, Već je ograničen dnevni ulov na 5 kg, pa ne vidim smisla da se ograniči broj komada neke vrste. | Nije prihvaćen | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 1208 | ANDRIJA PROSO | Naknada za dozvole, Članak 5. | Ponovno država bez ikakvog obrazloženja podiže namete na nešto što po rođenu imamo pravo. Volimo se hvalit kako poštujemo tradiciju ribarenja i pomorsku baštinu, Volio bi znati u što se troši novac prikupljen od dozvola, da se barem troši na poribljavanje? Mnogima je odlazak u ribolov psiho terapija, a vama je oćito stalo do mentalnog zdravlja građana. | Primljeno na znanje | Raspodjela sredstava koja potječu od dozvola za sportski i rekreacijski ribolov propisuje se Pravilnikom o sportskom i rekreacijskom ribolovu, na temelju članka 13. stavka 6. Zakona o morskom ribarstvu. Što se tiče dijela sredstava koja se zadržavaju u Državnom proračunu, ona se koriste u skladu s člankom 13. stavkom 3. Zakona o morskom ribarstvu. |
| 1209 | ANDREJ ŽUŽIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Opće odredbe | Mogli biste između 10.3-10.4 poslat normalnu kontrolu u Karlobag na lov plavica.. di ljudi masovno uzimaju preko 80 komada.. toliko od mene. | Primljeno na znanje | Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava kontrole i nadzora kako samostalnom odgovornošću tako i doprinosom putem sustava prijave. |
| 1210 | ANDREJ ŽUŽIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Opće odredbe | Da također jedno zanimljivo pitanje van teme.. U Ribarici pored Karlobaga imate 2 svetionika ako se može tak nazvat. Prvi stoji več godinama bez svjetla. A drugi evo umjesto da su na njega stavili barem svjetlo oni su napravili još jednu kopiju takvog svetionika.. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 1211 | ANDREJ ŽUŽIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Opće odredbe | Ajmo redom. Gluposti. Prvo bi možda trebali uvesr kontrole koje vrijede za sve jednako. Bez obzira gdje netko živi. A ovi članci. Razmislite koliko će se lovit na crno? I gdje će pravilik vrijedit npr za mene koji živim blizu Zagreba jer ne živim npr u Gospiću.. Imao sam jako zanimljivu situaciju prije par godina. Mojom greškom zaboravio sam osobnu a došla je pomorska policija i naravno dobijem kaznu.. dok gospodin koji nema dozvolu skoro dobije pomoć policajca da izvadi parangal jer se spremalo nevreme samo zato jer je iz Gospića. Prvo bi takve stvari trebali riješit a onda forsat ove zakone koje nemaju nikakvog smisla. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 1212 | ANDREJ SIMČIĆ | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Ako je dozvoljeno 5kg plus jedna riba kojom prelazi tu težinu ne vidim koji je smisao ograničavanja broja primjeraka po vrstama. Radi se bespotrebna komplikacija i represija nad poštenim ljudima koji poštuju zakon, dok oni koji ga nisu do sada poštovali neće to raditi niti ubuduće. Netko je pobrkao dvije stvari, imate sportaše i rekreativce koji poštuju zakon i imate s druge strane krivolovce koji krše zakon i rade štetu, ako se želite obračunati sa krivolovcima pojačajte kontrole i povećajte kazne, stavite da je krivolov kazneno djelo, a ne prekršaj. Sportaši i rekreativci su samo dio od svih koji uzimaju iz mora i ako želite zastititi more onda bi se neka pravila trebala primjenjivati na svih, povećajte minimalne veličine za škarpinu, zubaca, šanpjera i slične ribe koje imaju smiješne minimalne lovne veličine, uvedite lovostaje na hobotnicu, vratite lovostaj na zubaca, šarga za SVIH, ne samo za sportaše. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje lovostaja i dodatnih minimalnih veličina. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. |
| 1213 | ANDREJ BLAŽEVIĆ | Naknada za dozvole, Članak 5. | Prijedlog za izmjenu Pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru Trenutni pravilnik o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru sadrži odredbe koje reguliraju vrste dozvola, ribolovne alate, ograničenja i druge relevantne aspekte. Međutim, zbog promjena u ekosustavu i novih znanstvenih saznanja, potrebne su određene izmjene kako bi se osigurao održiv ribolov i zaštita morskih resursa. Prijedlog izmjene: Članak 4., stavak 5. iza podvodnom puškom briše se „isključivo uz kupnju sportske dozvole“ Članak 5., stavak od 1. 12. pod Naknada za sportski ribolov za 2026. i nadalje (EUR) te Naknada za rekreacijski ribolov za 2026. i nadalje (EUR) predložene cijene smanjiti za 75% Obrazloženje: Uvođenje podvodnih pušaka kao najselektivnijeg dozvoljenog ribolovnog alata omogućit će rekreativnim kao i sportskim ribičima veću fleksibilnost i sigurnost tijekom ribolova. Smanjenje cijene dozvola povećat će dostupnost ribolova što će potaknuti ribiče da kupe dozvole i da se evidentiraju u sustav te će se time evidencije voditi efikasnije, smanjiti će se broj osoba koje se bave krivolovom, ali može i potaknuti birokraciju da optimizira svoje operacije i smanji troškove. Financijski učinci: Predložene izmjene će imati značajnije pozitivniji financijski učinak na proračun i na veću efikasnost sustava, na bolju profitabilnost i na smanjenje inflacije. Zaključak: Predložene izmjene pravilnika u cilju su dugoročnijoj održivosti ribolovnih resursa, većoj selektivnosti ulova i sigurnosti ribiča u sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru te sprječavanju prekomjernog izlova. Pozivam sve zainteresirane strane da podrže ove izmjene, a pisci novog pravilnika pozivaju se da upotrijebe ideju i činjenicu, često povezanoj s principima upravljanja i administracije, o ukidanju postojećih pravila prilikom uvođenja novih. Ovakav pristup može se naći u raznim reformama javne uprave i zakonodavstva, gdje se nastoji smanjiti birokracija, pojednostaviti i povećati željene efekte te prilagodbom suvremenim potrebama učiniti sustav pravednijim. | Primljeno na znanje | Novi Pravilnik donosi se na temelju postojećeg Zakona o morskom ribarstvu koji zadaje osnovni okvir. Sva pravila i ograničenja koja se propisuju samim Zakonom ne mogu se izmijeniti odredbama Pravilnika jer je Pravilnik propis nižeg reda. Zakon također daje okvir o tome koji se elementi i na koji način dalje razrađuju Pravilnikom. Slijedom navedenog skrećemo pažnju na članak 31. stavak 1. Zakona o morskom ribarstvu u kojem je propisano da je ribolov podvodnom puškom dozvoljen samo u sportskom ribolovu. Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 1214 | AMIR IBRAHIMKADIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani,vezano za prijedlog novog pravilnika.Kao sportski ribolovac(lov štapom s kraja) ne mogu a ne izraziti svoje negodovanje vezano za ovaj prijedlog.Mi već imamo dobre zakone i smatram da sa malo više kontrole na moru i uz more i drastičnim kaznama za krivolovce može se jako puno napraviti po pitanju zaštite ribljeg fonda.Smiješno i glupo je sportske ribolovce ovako šikanirati a imate,recimo plivarice koje ciljano grade oboritu ribu i to ribu koja je u mrijestu ili se kreće prema mrijestilištu.Napravite "No take" zone,uvedite lovostaj na kritičnim područijima itd .Imate puno boljih i pametnijih rješenja nego ovako udariti na sportsko-rekreacijske ribolovce.Potrudite se,pročitajte komentare kolega ribolovaca i možda izvučete neku pouku iz tih komentara. L.P | Primljeno na znanje | Ministarstvo kontinuirano ulaže napore u osuvremenjivanje tehnologije, izgradnju kapaciteta, umrežavanje i koordinirano djelovanje s drugim nadležnim tijelima i unaprjeđenje učinkovitosti kontrole. Želimo naglasiti kako je doprinos pojedinaca i zajednice važan faktor za funkcioniranje cijelog sustava kontrole i nadzora kako samostalnom odgovornošću tako i doprinosom putem sustava prijave. Ovdje posebno ističemo kako su u suzbijanju nelegalnog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova građani koristan i vrijedan izvor informacija te skrećemo pažnju da je za prijavitelje ilegalnih radnji osigurana potpuna anonimnost, a mogućnost takve prijave osigurana je putem web stranice Uprave ribarstva (https://ribarstvo.mps.hr/default.aspx?id=87). Prijavitelj prilikom prijave sumnje na nelegalnu radnju sam odabire želi li ostaviti svoje kontakt podatke radi mogućnosti povratnog kontaktiranja ili želi ostati u potpunosti anoniman, u kom slučaju niti ribarska inspekcija ne zna tko je osoba koja je izvršila prijavu. Brojne uspješne akcije temeljile su se upravo na tom principu te potičemo sve građane da se uključe i daju doprinos ako imaju spoznaje o tome tko, kada i gdje obavlja nelegalnu aktivnost.Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. |
| 1215 | ALJOŠA SELOVIN | Naknada za dozvole, Članak 5. | Nije u redu da se cijene dozvola u sportskom ribolovu dižu na već ionako napaćen narod, pokazujete totalni animozitet isključivo prema profesionalnim ribarima, ugledajte se na Europske zemlje iz okruženja pa pogledajte da neke nemaju ni naknade ni izdavanje dozvola, a što se tiče pogotovo djela dozvole za veliku ribu, tu ću osobno zatražiti od ICCAT a da se očituju je li normalno da se zemljama u Europi koje graniče sa Hrvatskom (Italija,Slovenija) i Crna gora dozvoljava u djelu godine kada je to dozvoljeno izlov tune bez ikakvih dozvola i bez ikakve represije. dakle pročitajte zakon koji je na snazi u Italiji, ovo je opet zakon koji se donosi protiv Hrvatskog čovjeka. | Primljeno na znanje | Cijene dozvola bile su stabilne tijekom perioda važenja Pravilnika koji je na snazi. Nisu korigirane niti uvođenjem eura niti su korigirane u odnosu na protok vremena i stopu inflacije. Cijene pojedinih kategorija, poput jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola nisu se mijenjale čak od 2001. godine. Uzimajući ove činjenice u obzir kao i druge okolnosti, smatramo povećanje cijena opravdanom mjerom. Ipak, Ministarstvo će uzimajući u obzir pristigle primjedbe u duhu kompromisa revidirati prijedlog i korigirati cijene. |
| 1216 | ALJOŠA SELOVIN | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU, Prijava ulova | Korištenje bilo kojeg elektronskog načina prijave i evidencije ulova nije adekvatna opcija koja može pomoći pri nekakvoj evidenciji ili statistici koja će naknadno biti korištena za znanstvene svrhe. To neće utjecati niti na osobe koje kroz sportski ribolov obavljaju krivolov, to neće funkcionirati jer imamo i stariju populaciju koja jedva i da koristi mobilne uređaje. Nije potrebna represija kroz softvere i aplikacije, potrebno je aplicirati zakon koji već postoji a to su redom random kontrole na moru. | Primljeno na znanje | Uspostava sustava prikupljanja podataka o ulovu iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru je obaveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2023/2842 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/274 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o nadzoru rekreacijskog ribolova, ali je ujedno i naša potreba. Obavezu prijave ulova je planirano uvoditi postepeno. Po objavi Pravilnika osigurat će se pristup aplikaciji te će se kroz početno prijelazno razdoblje, prikupljanje podataka odvijati na dobrovoljnoj bazi. Obaveza će se uvoditi postepeno, a za najosjetljiviji dio populacije (osobe starije od 65 godina, HRVI i maloljetnike) tek od 2030. godine. Aplikacija za unos podataka o ulovu jednostavna je za korištenje, a bit će osigurane upute, informativni materijali i edukacije. Odredbe članka 14. ne sprječavaju da nositelju dozvole prilikom vođenja evidencije pomaže druga osoba. |
| 1217 | ALJOŠA SELOVIN | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Članak 10. Želja za promjenom pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu koji je već sam po sebi dovoljno rigorozan (5kg+kapitalni ulov) i eventualno prolazak ovako šarlatanski složenog prijedloga neće doprinijeti ničemu osim povečanju sive zone ulova,( malim ljudima je dosta represije). Naime, trebalo bi biti poznato nadrim piscima ovakvih pravilnika da ribe u moru činjenično ima manje, ali jednako tako bi im trebalo biti jasno da se problemi oko ugroženog ribljeg fonda trebaju početi rješavati direktno tamo odakle i potječu. Velika većina sportskih i rekreativnih ribolovaca, DA NE KAŽEM SVI prije obavljanja aktivnosti sportskog/rekreacijskog ribolova imaju određene potrebe koje moraju namiriti (oprema,mamci, plovila, gorivo,vrijeme), nakon svega navedenog,sportski ribolovci pune proračun RH i to ne malim iznosima, potiću zajedništvo i potiću zdravlje budućih generacija, te sustavno prate uništavanje morskog resursa od strane zakonodavca, koji svojim mlakim zakonima štite upravo one koji rade najveću štetu. Izlov/prelov svih navedenih vrsta u članku 10 se neselektivno bez mjere i ograničenja svakodnevno provodi kočarenjem u Jadranskom moru, sa ogromnim količinama odbačenog ulova (čitaj lopatama se mrtve jedinke bacaju nazad u more kao hrana morskim lešinarima). Prođite kadkad ribarnicama i pogledajte nedorasle jedinke svih spomenutih vrsta u članku 10, za njih nema zabrane, nema mjere, nema prekršaja. Za unakaženi riblji fond prema navodima Ministarstva i profesionalnih ribolovaca kriv je mali hrvatski sportsko rekreativni ribolovac!! Umjesto zabrana i ograničenja uvedite prijedlog izgradnje umjetnih brakova, analizirajte priobalnu vodu, zabranite onečišćenja kroz nasipavanja obale, pratite ispuštanje balastnih voda koje su nam donijele veliki broj invazivnih vrsta riba i algi, uvedite "no take" zone minimalno na 2 godine po zoni, uvedite kamere u realnom vremenu na kočarice, plivarice i sve druge brodove koji se bave profesionalnim ribolovom pa čete vidjeti da će se u roku od 5 godina stanje drastično pozitivno promjeniti!A kada se već kreće sa prijedlozima ove vrste neka se javnosti predoče sve dugogodišnje studije koje su potaknule izradu novog pravilnika koji vrši represiju i izumiranje sportskog ribolova. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika je rezultat potrebe za ograničenjem utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na zajedničke resurse uzimajući u obzir nove spoznaje. Pritom valja znati da broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca raste u posljednjih 5 godina po stopi od 10 % godišnje dok rezultati praćenja ulova u rekreacijskom i sportskom ribolovu ("REC FISH") koje je provedeno za 2022. i 2023. godinu ukazuju na značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u ukupnom nacionalnom ulovu, a posebno u odnosu na pojedine vrste. Ovo ne umanjuje značaj utjecaja koji istovremeno i gospodarski ribolov ima na iste zajedničke resurse. Ipak, valja znati da je gospodarski ribolov također vrlo strogo reguliran i da se taj okvir nadograđuje iz godine u godinu dok se pravni okvir koji uređuje sportski i rekreacijski ribolov tijekom razdoblja od proteklih 8 godina nije u značajnoj mjeri nadograđivao. |
| 1218 | ALVEDO BREMŠAK | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Moje je mišljenje da bi trebalo uvoditi zabrane izlova morskih organizama i riba na pojedinim područjima i tako ih mijenjati ovisno o izlovu ribe i drugih organizama - znači selektivno odabirati područje i zabraniti bilo kakav ulov i tako ga mijenjati vremenski , kako bi se riblji fond donekle obnovio jer ima dosta sportskih i rekreacijskih ribolovaca koji svoj ulov prodaju ,znači love više neko im je potrebno te bi kontrole na moru trebale biti učestalije i kazne rigoroznije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. |
| 1219 | ALEXANDER MARGALIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Poštovani, ovim putem Vam dostavljam svoje mišljenje nastavno na novi Prijedlog pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru, a svoje kompetencije za navedeno smatram da imam kao dugogodišnji aktivni sportski podvodni riblolovac te dugogodišnji aktivni sportsko - rekreacijski ronioc na komprimirani zrak, do 40m dubine. S obzirom na veliki broj dobivenih komentara, i većinom toga već rečenim, volio bih priječi odmah na konketne stavke Pravilnika. Napomena - u ovom komentaru pod pojmom riblja vrsta / riblji fond smatram općenito sve morske organizme, spomenute u ovom Pravilniku 1) Ograničavanje ulova na jediničnu cjelinu po ribolovnoj vrsti: Smatram da ograničavanje ulova na jediničnu cjelinu po ribljoj vrsti (npr. dozvoljeni ulov jednog Zubaca /lat. Dentex-Dentex/) je apsolutno nepotrebno te na kraju i diskriminirajuće prema svim sportskim ribolovcima. Obrazloženje: Uzmimo za primjer, Podvodni ribolovac, da bi postigao ciljani ulov jednog zubaca, mora ispuniti određene preduvjete od: tjelesne pripreme i psiho-fiozioloških faktora, pripreme ribolovne opreme, ciljano biranog terena, povoljnih meteoroloških uvjeta - kako atmosferskih, pa tako i uvjeti u samome moru poput termoklina (npr. ako se termoklin nalazi na 15m gdje se riba u navedenom trenutku zadržava), morskih struja na samoj poziciji, fizičku snagu izvedbe zarona i zadržavanja daha, te Podvodni ribolovac navedeni ulov, uz ispunjenje svih parametara, opet ima šanse 50:50. Naveo sam ovaj primjer, koliko je zapravo toga presudno i koliko je zapravo podvodni- ribolov selektivni ribolov, da bi se ostvario jedan jedini ciljani ulov na ribolovnu vrstu. Moje pitanje glasi: zar stvarno mislimo da ograničavanjem sportskog ribolova na jediničnu cjelinu po vrsti se postiže zaštita ribljih vrsta te ukupnog ribolovnog fonda, jer nadam se, da nije neki drugi razlog u pozadini, već ranije spomenut u drugim komentarima? Usuđujem se odgovoriti: apsolutno NE. Iz navedenog smatram, ako ćemo s ovim Pravilnikom ograničiti ulove sportskim riblovcima, a nećemo poduzeti prijeko-potrebite mjere očuvanja i zaštite morskog okoliša, nećemo postići ništa osim diskriminirati sportske i podvodne ribolovce te pogodovati određenim interesnim skupinama. Prijedlozi: Zaštita ribljih vrsta i ukupnog povećanja ribljeg fonda odnosno održivi mikro i makro eko-sustavi se postižu korelacijom zbroja više poduzetih mjera, koje adekvatnim kontrolama te zajedničkim djelovanjem svih aktera, mogu ostvariti određene rezultate. 1) Uvođenje - NO TAKE - Područja: Određenje dijelove Jadrana, te područja Otoka, (Npr. Sjeverna strana otoka Cresa - od Punta Kobilja na istoku do Uvale Dragozetića na zapadu) zaštiti uvođenjem zona gdje se zabranjuje ribolov svim alatima i dozvolama, od gospodarskog do sportsko rekreacijskog ribolova, na određeni vremenski preriod. Sa znanstvenom strukom, koje Hrvatska itekako posjeduje, a prema prijašnjim istraživanjima, razmotriti, analizirati te provesti mjere očuvanja i zaštite okoliša. Isto tako, mislim da rotacija NO TAKE zona istog teritorijalnog područja (npr. rotacija NO TAKE zona na istom otoku na način da se obalno područje otoka teritorijalno podijeli na tri cjeline, te se provede uvođenje NO TAKE zona u omjeru 1:1:1 u vremenskom periodu npr. od 6 godina), itekako bi doprinijelo prije svega oporavku, a na dugoročnom pogledu očuvanju ribljeg fonda. 2) Izrada umjetnih brakova Izrada umjetnih brakova nije novost u svijetu i Mediteranu, a postiže vrlo dobre rezultate, jer na navedim umjetnim brakovima nastaju mikro i makro eko-sustavi gdje se ribli fon obnavlja i iz kojih bi kasnije, kao polazišnih točaka riba migrirala na druga područja u teritorijalnom okruženju. Jedan od prijedloga bi bio isto tako, uvesti umjetne brakove A i B razine u smislu: A razina - veliki umjetni brakovi (mali broj) sa "sjedištem" u radijusu u kojem riba može migrirati u ostala područja na teritorijalnom okruženju, poput manjih umjetnih i prirodnih brakova i obalnog područja- apsolutna zabrana riblova! B razina - manji umjetni brakovi (veliki broj) gdje se vremenskom rotacijom dozvoljava povremeni ribolov (gospodarski + sportski) - a do kojih može migrirati riba ili sa obalnih područja ili sa umjetnih brakova A razine. 3) Lovostaj O ovom prijedlogu ne bih previše kometrirao, jer smatram evidentnim da, ukoliko se uvede ova mjera za određene riblje vrste u određenom godišnjem periodu, na taj način bi se ostvarili uvjeti za razmožavanje u miru spomenutih ribljih vrsta i morskih organizama. Volio bih predložiti uvođenje lovostaja na hobotnicu u polugodišnjem razdoblju, (npr. od svibnja do prosinca) jer smatram da bi značajno utjecalo na taj morski organizam i njen oporavak. Nadam se da ćete razmotriti navedeno, te ukoliko je potrebito detaljnije obrazložiti određene stavke komentara, stojim Vam na raspolaganju. S poštovanjem, Alexander Margalić e-mail: amargalić@gmail.com | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova i lovostaja. Mjere koje spominjete ne spadaju u obuhvat ovog Pravilnika, već se reguliraju Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (lovostaji) i Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova (zaštita područja). Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije ovih propisa. |
| 1220 | ALEN PETEH | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Nepotrebno je ograničiti "Maksimalni broj jedinki koje je dozvoljeno uloviti i zadržati " ako je ograničenje dnevnog ulova na 5 kg. Puno će se manje ribe na kraju ribolovnog dana vračati mrtve u more da bi se zadržale veće jedinke. | Primljeno na znanje | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će, slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup, revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju, uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. |
| 1221 | ALEN PETEH | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | U Članku 7. predlažem da se točka 4. briše. Članak 4 nije jasan i ako se to odnosi na pramčane elektromotore isti je nepotreban u doba sve veće zelene tranzicije. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 1222 | ALEN HUDI | Ograničenja i nedozvoljene radnje u sportskom i rekreacijskom ribolovu, Članak 7. | Zadržavanje samo jedne ribe je nebulozan prijedlog za nekoga tko je u ribolovu 10-tak dana godišnje ( strože kontrole i veće kazne dobrodošle ).Definirajte čl.7 točku 4. , a ako se odnosi na upotrebu pramčanog elektromotora mišljenja sam da je to isto tako nebuloza , i opet napominjem - strože kontrole i drastične kazne za prekršitelje riješiti će problem prelova ribe!Naravno , ako je to ono što želite postići ovim prijedlozima. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog ograničenja ulova u broju komada za određene vrste ima temelj u Zakonu o morskom ribarstvu (članak 33. stavak 5.) i nastao je kao odgovor na rastući pritisak sportskog i rekreacijskog ribolova na resurse. Radi se o dodatnom ograničenju u odnosu na postojeće definirano Zakonom o morskom ribarstvu, a koje člankom 33. stavkom 3. propisuje da je maksimalni dnevni ulov ograničen na 5 kg pri čemu ta masa može biti uvećana za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (koja može i ne mora biti kapitalni primjerak). Drugim riječima, ukupno ograničenje od 5 kg uvećano za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma nastavlja se primjenjivati, dok se ograničenje u broju komada odnosi samo na pojedine vrste unutar tog općeg ograničenja. Ministarstvo će slijedom primjedbi zaprimljenih na ovaj pristup revidirati prijedlog u smislu popisa vrsta i ograničenja u broju uzimajući u obzir značaj sportskog i rekreacijskog ribolova u kontekstu ukupnog ulova pojedine vrste, značaja pojedine vrste u ekosustavu, uključujući i u odnosu na invazivne vrste, a osiguravajući prostor koji bi trebao biti dostatan za zadovoljavanje dnevne potrebe pojedinca koji svoj ulov primarno koristi za osobnu konzumaciju. Odredba članka 7. stavka 4. prijedloga Pravilnika kojom je predložena zabrana korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima ne odnosi se na pramčani motor. Ministarstvo će unaprijediti izričaj odredbe na način da se njome na jasan način obuhvati sadržaj paragrafa 7. točke a. Preporuke GFCM/45/2022/12. |
| 1223 | ALEN BILIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Ovakvim prijedlozima pravilnika od ribolovaca stvarate krivolovce,na more se danas odlazi za odmor rekreaciju i možda (ako bude sreće) za obrok.vodjenje evidencije strah da ne pogresite u broju ,veličini, vrsti riba . Mislim da postojeći pravilnik iako ne savršen bio je u redu,ako nije dao očekivane rezultate u očuvanju ribljeg fonda onda krivca treba tražiti u slabim kontrolama na moru kako sportskih ribolovaca tako i profesionalnih. Ribolovac sam oduvijek kao član hrvatske reprezentacije lovio sam na 22 svjetska prvrenstva na tri kontinenta imam punu iskustva,mogu reci da negdje ima više ribe ali i na dosta mjesta i manje ribe nego kod nas. osim u južnoj Africi nigdje nam nije ni trebala ni dozvola za ribolov. Ono kako ja gledam na trenutno stanje na moru i moj prijedlog kako da nam bude i dalje zdravo i puno riba je da se uvedu no take zone ili ti rezervati (za sve vrste ribolova i profesionalni isto)po cijelom Jadranu koji bi bili najstrože nadzirani i kažnjavani,svakako lovostaj na najbitnije vrste riba i to kako i kada odredi struka, bilo bi dobro da se uključe i s druge strane Talijani ,crna gora,Slovenija jer ako ne ispada da mi čuvamo ribu za njih (kao i tune).Nemojte zabranjivati smanjivati alate ionako su svedeni na minimum jer neke tradicije moramo održati zbog naše dijece i unuka. Ako se to nastavi normalni ljudi ne budu više išli na more ,Ostat će samo krivolovci na koje se ovaj novi kao i dosadašnji zakon iako ne odnosi a zbog njih se sve ovo i dešava., meni je more sve .Alen Bilic | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 1224 | ALEKSANDAR PERC | Označavanje i dopuštena količina ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, Članak 10. | Nije mi jasno da li bi ja trebao uživati u sportskom ribolovu ili biti stalno na trncima da ne zeznem nešto? | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi niti na jednu specifičnu odredbu prijedloga Pravilnika. |
| 1225 | ALEKSANDAR PERC | Naknada za dozvole, Članak 5. | Zakon o sportu govori: "Promiče načela jednakosti i dostupnosti sporta za sve građane, bez obzira na dob, spol, tjelesne ili mentalne sposobnosti, socijalni status ili druge osobne okolnosti." "Jedan od ključnih ciljeva je povećanje dostupnosti sporta za sve građane, posebno za djecu, mlade, osobe s invaliditetom i socijalno ugrožene skupine." Povećanje cijena dozvola za ribolov idu protivno postojećem zakonu o sportu, koji sportove želi učiniti dostupne svima pogotovo socijalno ugrožene skupine. Kako se može izraditi prijedlog zakona koji ide protiv postojećeg zakona o sportu? | Primljeno na znanje | Pravilnik o sportskom i rekreacijskom ribolovu donosi se na temelju Zakona o morskom ribarstvu. Sportski i rekreacijski ribolov naslanjaju se na žive morske resurse koji su ograničeni i zahtijevaju odgovorno upravljanje. |
| 1226 | ADRIANA UNIĆ | PRAVILNIK O SPORTSKOM I REKREACIJSKOM RIBOLOVU NA MORU | Kako je već prethodno napisano uvođenje NO TAKE zona bi imalo smisla za razliku od poskupljenja dozvola i dodatnog ograničavanja ulova sportsko-rekreacijskim ribolovom. Također, u zaštićenim područjima (pr. NP Kornati) i otocima daleko treba omogućiti tradicijski ribolov (koji je prepoznat i u EU uredbama i u zakonu o morskom ribarstvu, ali se ne prakticira) za domicilno stanovništvo. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu za uvođenje zona bez ribolova. Mjera koju spominjete ne spada u obuhvat ovog Pravilnika, već se regulira Pravilnikom o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova. Svaki konkretan i argumentiran prijedlog je dobrodošao te ćemo ga razmotriti kod revizije tog propisa. Posebne odredbe za ribolov u zaštićenim propisane su u Pravilniku o ribolovu u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova. |