Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Zakona o deviznom poslovanju

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 26. Iz razloga ekonomičnosti i efikasnosti predlažemo propisati da se zadržana gotovina mora u roku od jednog dana položiti na račun Carinske uprave. Nije prihvaćen Navedena postupanja se ne propisuju zakonom, već internim procedurama nadležnih tijela. Ovlašteni službenik Carinske uprave neće uvijek biti u mogućnosti privremeno zadržanu gotovinu položiti na račun u roku jednog dana, kako se predlaže. Naime, ako je gotovina privremeno zadržana tijekom vikenda, praznika ili blagdana na račun će moći biti uplaćena tek prvi radni dan.
2 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 24. Predlažemo da se ovim Zakonom jasno propišu pravila o dokazivanju zakonitog porijekla novca. Nadalje, Zakonom bi trebalo precizno propisati koja dokumentacija se smatra vjerodostojnim dokazom i koji su ostali uvjeti za dokazivanje zakonitosti gotovinskog novca. Nije prihvaćen Materijalne odredbe koje se odnose na prijenos gotovine u/iz Europske unije preko Republike Hrvatske propisane su odredbama članaka 3. i 4. Uredbe (EU) 2018/1672 (u daljnjem tekstu Uredba) te se primjenjuju izravno. Slijedom navedenog, ove odredbe nije moguće proširivati propisivanjem dodatnih obveza osim onih propisanih člancima 3. i 4. Uredbe te obrascem za prijavu donesenim temeljem članka 16. Uredbe. Nacrtom prijedloga Zakona propisane su materijalne odredbe članaka 24. i 25. koje se odnose na prijenos gotovine u/iz država članica u/iz Republike Hrvatske. Iako je regulativa ovog područja prepuštena državama članicama smatramo da ne bi bilo opravdano propisivati dodatne uvjete u odnosu na prijenos gotovine regulirane Uredbom (članak 3. i 4. Uredbe). Mišljenja smo da prijenos gotovine u/iz država članica u/iz Republike Hrvatske treba biti usklađen s Uredbom kao što je to predloženo Nacrtom prijedloga zakona, te kako je uređeno i važećom odredbom članka 40.a Zakona o deviznom poslovanju. Isto se odnosi i na prekršajne odredbe koje moraju biti usklađene s materijalnim odredbama. Nadalje, zakonom se ne propisuje dokumentacija koja se smatra vjerodostojnom, niti ju je u konkretnom slučaju moguće propisati, kao niti pravila dokazivanja. U postupku koji će se voditi povodom ovih prekršaja će sud odnosno prekršajno tijelo odlučiti koje će dokaze izvoditi te koju dokumentaciju će prihvatiti ovisno o utvrđenim činjenicama u postupku.
3 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 22. Predlažemo da se zakonski propiše obveza da HNB ažurira registar ovlaštenih mjenjača u roku od 24 sati od promjene statusa. Također, ukoliko dođe do promjene certificiranih programa na način da neki više ne zadovoljava propisane uvjete, smatramo da je potrebno urediti i hitno obavještavanje korisnika istih kako ne bi bilo kaznenih posljedica za same korisnike programskih rješenja. Nije prihvaćen Hrvatska narodna banka će registre iz članka 22. voditi ažurno te upisivati podatke bez odgode u odnosu na trenutak saznanja za nastup odlučne činjenice. Međutim, nije moguće ispuniti obvezu ažuriranja registara na način da se upis vrši u roku od 24 sata od promjene statusa. "Promjena statusa" utječe na registar ovlaštenih mjenjača na način da se proširuje podacima o novom ovlaštenom mjenjaču ili sužava vezano uz podatke o pravnoj osobi ili obrtu koji više nema status ovlaštenog mjenjača. U skladu s navedenim, promjena statusa vezana je uz izvršnost rješenja kojim se odobrava obavljanje mjenjačkih poslova ili rješenja kojim se ukida rješenje kojim se odobrava obavljanje mjenjačkih poslova, koje postaje izvršno njegovim uručenjem primatelju. Datum saznanja o uručenju odnosno izvršnosti rješenja uglavnom se ne poklapa s datumom uručenja odnosno izvršnosti rješenja. Stoga, nije primjereno odrediti rok u kojem Hrvatska narodna banka treba objaviti ažurirani registar ovlaštenih mjenjača, no može se smatrati da će to učiniti u najkraćem mogućem roku po saznanju o promjeni statusa. U odnosu na registar certificiranih programa ističe se kako do brisanja određenog programa iz tog registra može doći samo izmjenom zakona, na način da se propiše da određeni program više nije certificirani program. Člankom 50. Nacrta prijedloga zakona propisano je da stupanjem na snagu Zakona prestaju važiti svi certifikati koje je Hrvatska narodna banka izdala prije stupanja na snagu Zakona, osim certifikata izdanih nakon 1. prosinca 2022. godine. Certifikati koji prestaju važiti stupanjem na snagu Zakona odnose se na računalne programe koji se zasnivaju na kuni kao zakonskom sredstvu plaćanja pa, slijedom toga, nisu u korištenju od uvođenja eura kao zakonskog sredstva plaćanja u Republici Hrvatskoj. Umjesto njih u korištenju su isključivo računalni programi koji se zasnivaju na euru, a za koje je Hrvatska narodna banka izdala certifikat nakon 1. prosinca 2022. Računalni programi za koje će Hrvatska narodna banka izdati certifikat na osnovi Zakona neće utjecati na korištenje računalnih programa za koje je Hrvatska narodna banka izdala certifikat nakon 1. prosinca 2022., a koji su sada u korištenju, a odluka o korištenju novih računalnih programa, koji će sadržavati dvije nove funkcionalnosti, primjena kojih nije obvezna, jest isključivo na korisnicima.
4 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 18. Smatramo da zbog javnosti svih registara, nema potrebe obvezom o informaciji o promjenama koje su navedene u predmetnom članku obvezivati ovlaštenog mjenjača, nadalje obvezu obavještavanja predlažemo prenijeti na tijela nadležna za ustrojavanje i vođenje predmetnih registara. Navedenim prijedlogom bi se rasteretilo ovlaštene mjenjače, te bi se osigurao efikasni i ekonomičan sustav provedbe i obavještavanja svih nadležnih tijela. Hrvatska obrtnička komora godinama se zalaže za princip „prijava jednog podatka jednom“ svim državnim tijelima radi administrativnog rasterećenja samih obrtnika ali i državnih tijela. U slučaju odbijanja prijedloga prijenosa obveze obavještavanja HNB-a sa ovlaštenih mjenjača na tijela nadležan za ustrojavanje i vođenje predmetnih registara, predlažemo sve rokove propisane ovim člankom, tj. rokove od tri dana zamijeniti rokom od pet radnih dana. Djelomično prihvaćen Uobičajeno je da upravo subjekti koji obavljaju reguliranu djelatnost komuniciraju s tijelom koje im izdaje i ukida odobrenje za obavljanje te djelatnosti. Pritom, u slučajevima iz stavaka 2., 3. i 5. ovoga članka nužna je radnja ovlaštenog mjenjača jer isključivo ovlašteni mjenjač (a ne registarsko tijelo) može dostaviti propisane dokaze i zahtjeve. Stoga se prihvaća prijedlog u dijelu koji se odnosi na produljivanje rokova iz članka 18. stavaka 1., 2. i 6. na način da je umjesto tri dana propisan rok od sedam dana, a isto je učinjeno i u prekršajnim odredbama članka 36. stavku 1. točkama 31. i 32. U odnosu na rok propisan stavcima 4. i 5. i dalje ostaje propisani rok od tri dana od podnošenja prijave i to upravo u interesu ovlaštenih mjenjača obrtnika kojima bi trebalo biti u interesu da u slučaju promjene iz stavka 4. ovoga članka podnese zahtjev iz stavka 5. što prije u odnosu na trenutak predaje prijave za upis promjene u obrtni registar (preporučljivo bi bilo istodobno). Naime, kontinuitet obavljanja mjenjačke djelatnosti (tj. dozvoljeno obavljanje mjenjačke djelatnosti, do odlučivanja Hrvatske narodne banke o zahtjevu iz stavka 5. toga članka, a na temelju važećeg odobrenja koje još ne odražava ažurno promjene u obrtu iz stavka 4.) bit će očuvan samo ako zahtjev iz stavka 5. bude podnesen prije nego što je upis po toj prijavi proveden u obrtom registru. Uvažavajući da bi kod ovlaštenih mjenjača obrtnika pri podnošenju zahtjeva iz stavka 5. moglo doći do kašnjenja iz opravdanih razloga propisana je nova odredba stavka 7. koja glasi: "Nakon upisa promjene iz stavka 4. ovoga članka u obrtni registar za koju nije podnesen zahtjev iz stavka 5. ovog članka, zabranjeno je obavljanje mjenjačkih poslova putem obrta na koji se upisana promjena odnosi, osim ako podnositelj zahtjeva iz stavka 5. ovoga članka dokaže opravdani razlog za propuštanje roka." Slijedom navedenog, propisana je i odredba članka 16. stavka 1. točke 9. koja uređuje ukidanje odobrenja, na način da sada glasi: " ako utvrdi da je u odnosu na obrt ovlaštenog mjenjača u obrtni registar upisana promjena iz članka 18. stavka 4. ovoga Zakona za koju nije podnesen zahtjev za izdavanje odobrenja iz članka 18. stavka 5. ovoga Zakona".
5 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 16. Predlažemo da se u članku 16. uvede institut privremenog ograničenja. Ako nadzorno tijelo tijekom nadzora utvrdi nepravilnosti u obavljanju mjenjačkih poslova, može, umjesto ukidanja odobrenja, rješenjem naložiti privremenu obustavu obavljanja mjenjačkih poslova u trajanju do 30 dana, uz određivanje roka za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti. Smatramo da je ukidanje odobrenja vrlo stroga mjere, osobito ako se nepravilnosti mogu otkloniti u kraćem roku, dok privremena mjera poveća fleksibilnost nadzora. Nije prihvaćen Ukidanje odobrenja nije propisano kao ovlast nadzornog tijela (Financijskog inspektorata), već Hrvatske narodne banke kao tijela nadležnog za izdavanje i ukidanje odobrenja za obavljanje mjenjačkih poslova. Odredbom članka 16. Nacrta prijedloga Zakona propisani su razlozi radi kojih će Hrvatska narodna banka ukinuti odobrenje za obavljanje mjenjačkih poslova. Radi se uvjetima koji su nužni za obavljanje mjenjačkih poslova. Ako se kod ovlaštenog mjenjača, nakon što mu je odobrenje za obavljanje mjenjačkog poslovanja već prethodno izdano, ostvari jedan od navedenih uvjeta iz članka 16. stavka 1. Nacrta prijedloga, odobrenje za obavljanje mjenjačkih poslova se mora ukinuti te ovdje nema mjesta privremenoj obustavi/ograničenju mjenjačkog poslovanja. Naime, da je jedan od navedenih uvjeta postojao u trenutku kad je ovlašteni mjenjač tražio odobrenje, ono mu ne bi bilo izdano. Nadalje, ukidanje odobrenja nije određeno kao posljedica svake nepravilnosti koju bi nadležno nadzorno tijelo (Financijski inspektorat) utvrdilo u poslovanju ovlaštenog mjenjača. Člankom 16. stavkom 1. točkom 4. Nacrta prijedloga propisano je da je razlog ukidanja odobrenja pravomoćna osuđenost za koji od teških prekršaja ovlaštenog mjenjača iz članka 35. stavka 1. ili za koji od prekršaja iz članka 36. ako je taj prekršaj počinjen u povratu ili ako je vrijednost predmeta tog prekršaja veći od 30.000 eura. Odredbom članka 48. Nacrta prijedloga propisano je da ovlaštene osobe Financijskog inspektorat mogu pravnoj ili fizičkoj osobi privremeno ograničiti ili privremeno zabraniti određene djelatnosti i prije započinjanja prekršajnog postupka, u skladu s odredbama propisa koji regulira postupanje Financijskog inspektorata. Odredbom članka 23. Zakona o Financijskom inspektoratu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/08, 55/11, 25/12 i 136/24) propisano je da Financijski inspektorat može subjektu nadzora rješenjem ograničiti i/ili zabraniti obavljanje određene poslovne aktivnosti ili pružanje usluge ako tijekom nadzora utvrdi da će obavljanje poslovne aktivnosti ili pružanje usluge dovesti do novih povreda odredbi zakona iz nadležnosti Financijskog inspektorata. Ovo ograničenje i/ili zabrana obavljanja određene poslovne aktivnosti ili pružanja usluge može trajati najdulje 12 mjeseci.
6 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 12. Uz st.1.: Predlaže se povećanje limita sa 300,00 eur na 500,00 eur po osobi, uz uvjet da se sve transakcije evidentiraju i da postoji mogućnost ograničavanja po osobi ili danu kako se bi se povećala efikasnost i smanjilo opterećenje mjenjačkih mjesta. Uz st.6.: Predlažemo mogućnost digitalnog preuzimanja potvrde: Omogućiti opciju da stranka skenira QR kod i preuzme digitalnu potvrdu ako ne želi fizički ispis, ili da se ista može dostaviti na e-mail ili mobilni telefon na zahtjev stranke. Nije prihvaćen Stavak 1. Mjenjački automati služe isključivo za otkup stranog gotovog novca za gotov novac eura te ne omogućavaju identifikaciju stranke, odnosno postavljenje ograničenja iznosa trgovanja vezanog uz određenu osobu. Stoga, te radi opreza vezanog uz primjenu propisa koji uređuju sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, Nacrtom je određen najveći dopušteni iznos pojedine transakcije otkupa stranog gotovog novca. Stavak 6. Mogućnost digitalnog preuzimanja potvrde zahtijevala bi značajne prilagodbe softvera mjenjačkih automata, te, posljedično, i veće troškove ovlaštenih mjenjača. Nadalje, izdavanje potvrda putem digitalnih kanala (e-mail, mobilne aplikacije) ne smatramo dobrim rješenjem i zbog zaštite privatnih podataka stranaka.
7 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 11. Predlažemo izmjenu iznosa od 150,00 eur na 500,00 eur. Prijedlog članka: Odgovorne osobe ovlaštenog mjenjača i osobe koje obavljaju mjenjačke poslove od vlastitog novca na mjenjačkom mjestu smiju imati samo eure, i to do iznosa od 500,00 eura. Nije prihvaćen Limit od 150,00 eura vlastitog novca koje odgovorna osoba ovlaštenog mjenjača i osobe koje obavljaju mjenjačke poslove smiju imati na mjenjačkom mjestu propisan je s namjerom da se smanji mogućnost zlouporabe privatnog novca u poslovanju ovlaštenog mjenjača.
8 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 9. Pozdravljamo opciju plaćanja stranke putem kartice za gotov novac ali smatramo da je stavak nejasno napisan te da ga je potrebno pojednostaviti, te urediti pitanja koja se iz ovog članka mogu pojaviti, npr. da li stranka može platiti svojom karticom i dobiti eure u gotovini? Da li stranka može samo dati stranu valutu u gotovini a dobiti eure na karticu (u tom slučaju, može li mu se samo isplatiti na njegovu karticu ili je moguće dati mu tzv. aircash kartice?). Smatramo da ovako veliku promjenu treba vrlo jasno propisati zakonskim odredbama. Nije prihvaćen Odredba članka 9. Nacrta prijedloga Zakona jasno određuje koje tri vrste poslova smije obavljati ovlašteni mjenjač. Jedan od njih je i zamjena knjižnog novca nominiranog u euru putem platne kartice za gotov novac u stranoj valuti, pod uvjetom da je stranka kao platitelj inicirala platnu transakciju preko ovlaštenog mjenjača kao primatelja plaćanja. Obrnuti postupak nije moguć iz razloga što ovlašteni mjenjači ne raspolažu elektronskim novcem u stranim valutama i ne mogu u stranoj valuti odobriti platnu karticu stranke.
9 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 8. Smatramo da u odredbe predmetnog članka treba uključiti i obrte u osnivanju kako bi imali ravnopravnu poziciju s trgovačkim društvima. Prijedlog članka: Hrvatska narodna banka može, uz odgovarajuću primjenu odredbi ovog Zakona, izdati odobrenje za obavljanje mjenjačkih poslova obrtnicima i trgovačkim društvima u osnivanju, pod uvjetima koje utvrdi propisima, uključujući dokaz o registraciji djelatnosti u odgovarajućem registru Nije prihvaćen Prijedlog nove odredbe članka 8. stavka 4. Nacrta glasi: "Hrvatska narodna banka može, odgovarajućom primjenom odredbi ovoga Zakona, izdati odobrenje za obavljanje mjenjačkih poslova trgovačkom društvu u osnivanju te fizičkoj osobi koja kao vlasnik obrta namjerava osnovati obrt."
10 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 5. Predlažemo jasnije definirati simulirane ugovore, u članku nije jasno definirano koji bi to bili simulirani ugovori i neistinite fakture. Jasna definicija simuliranih ugovora je važna kako bi se izbjegla pravna nesigurnost i omogućilo učinkovito provođenje zakona. Također, u praksi je moguće sklopiti ugovor u kojem nije navedena stvarna, konačna cijena te je potrebno redefinirati i ovaj dio odredbe. Predlažemo riječ „ne smije platiti“ zamijeniti „ne smije izvršiti plaćanje“ Nejasno je također na što se konkretno misli u djelu da rezident ne smije platiti neistinitu tražbinu – da li se misli na obvezu (u tom slučaju kako zna da je neistinita). Naime u obrazloženju ovog članka stoji da rezident ne smije platiti neistinitu tražbinu nerezidentu, odnosno tražbinu u kojoj nije navedena stvarna cijena. Članak je potrebno u potpunosti jasno odrediti prema namjeri zakonodavca. Posebno skrećemo pažnju i na odredbe čl. 39. koji propisuje kažnjavanje i nečega što nije navedeno u samom prijedlogu čl. 5. Nije prihvaćen Pojmove simulirani ugovor, neistina tražbina, neistinita faktura, ugovor u kojem nije navedena stvarna cijena nije potrebno definirati Zakonom o deviznom poslovanju. Radi se o općepoznatim pojmovima u pravnoj teoriji, te o pojmovima propisanim Zakonom o obveznim odnosima. U prijedlogu članka 5. Nacrta prijedloga Zakona jasno je navedeno što rezident ne smije učiniti (platiti neistinitu tražbinu, izdati nalog za plaćanje na temelju simuliranog, dakle fiktivnog ugovora ili neistinite fakture, odnosno sklopiti ugovor u kojem nije navedena stvarna cijena) te navedena odredba nije mijenjana u odnosu na važeći propis (članak 41. Zakona o deviznom poslovanju). Napominjemo da su i materijalna (članak 41.) i prekršajna (članak 60.) odredba važećeg Zakona o deviznom poslovanju na snazi u kontinuitetu od 2003. godine. Prekršajna odredba članka 39. Nacrta prijedloga zakona usklađena je s materijalnom odredbom članka 5. Nacrta prijedloga Zakona. U cilju još preciznijeg formuliranja u prekršajnoj odredbi čl. 39. Nacrta prijedloga zakona umjesto riječi „lažne“ navedena je riječ „neistinite“, te su ispuštene riječi „o uvozu ili izvozu robe ili usluga“.