Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Strategije obrane Republike Hrvatske
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | ZORAN SAMBOL | STRATEGIJU OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE, 2.STRATEŠKI KONTEKST | Strategija obrane (strateški kontekst) Republike Hrvatske trebala bi razmotriti koncept "naoružanog naroda" jer je vidljivo kako je Ruska agresija na Ukrajinu 2022. godine zaustavljena u onom trenutku kada su Vlasti po grubim procjenama naoružale građane Kijeva s 10 i više tisuća automatskih pušaka. Nema bolje obrane Repulike Hrvatske (ni aktivni, ni pričuvni sastav) od čovjeka koji zna svoj teren, brani svoju kuću i svoju obitelj. Takvi se ne povlače s položaja. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije u skladu s konceptom ovog dokumenta. |
| 2 | TAJANA RADIĆ | 5.RAZVOJ OBRAMBENIH RESURSA, 5.2.Sposobnosti civilnog sektora za funkcioniranje u stanju neposredne ugroženosti, neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske i ratnom stanju te za potporu Oružanim snagama | Predlaže se proširiti postojeći tekst na sljedeći način: „Sustavno jačanje civilne komponente obrane, uključujući civilnu zaštitu, strateške zalihe lokalne hrane, energije, vode i prateće logistike, zdravstvo i krizno upravljanje, bit će dodatni prioritet u razvoju sveobuhvatne otpornosti društva. U tom smislu, osnažit će se suradnja svih razina vlasti i sektora, uz korištenje dostupnih europskih instrumenata i fondova.“ Također, predlaže se dopuniti sljedeći odlomak: „Hrvatska će, u okviru strategije obrambene otpornosti, kontinuirano razvijati sposobnosti potpore države domaćina Savezu, uz poseban naglasak na infrastrukturu dvojne namjene, digitalnu sigurnost i održivost strateških zaliha opskrbe lokalnom hranom, vodom i energijom, te ostalih zaliha potrebnih za otpornost društva.“ Dodatna predložena mjera: „Vlada Republike Hrvatske formirat će stručno tijelo za prehrambeno-energetsko-vodnu sigurnost civilnog društva, koje će pružati stručnu podršku pri izradi smjernica i operativnih okvira potrebnih za osiguranje stabilne opskrbe stanovništva ključnim resursima u kriznim uvjetima.“ Obrazloženje: Civilna komponenta obrane nije potpuna bez integriranja sustavne opskrbe hranom, vodom i energijom. Uvrštavanje lokalne hrane i infrastrukture za zalihe u obrambene planove znatno povećava otpornost društva. Nadalje, formiranjem stručnog tijela Vlada osigurava koordiniran i stručan pristup planiranju prehrambeno-energetske sigurnosti stanovništva. | Nije prihvaćen | Prijedlozi su ili već obuvaćeni dokumentom ili izlaze izvan okvira nadležnosti dokumenta ili su predmet provedbenih dokumenata |
| 3 | TAJANA RADIĆ | STRATEGIJU OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE, 4.OBRAMBENA POLITIKA | Predlaže se dodati sljedeći tekst: „Za Hrvatsku je od strateške važnosti osigurati stabilnost opskrbe ključnim resursima kao što su hrana, voda i energija. Stoga će Vlada usmjeriti obrambene i povezane sektorske politike prema očuvanju nacionalne otpornosti i jačanju kapaciteta za sigurnu, samodostatnu i održivu opskrbu ovim resursima u uvjetima kriznih i izvanrednih situacija.“ Obrazloženje: U suvremenim sigurnosnim uvjetima, prehrambena i energetska sigurnost, zajedno s pristupom vodi, postaju integralni dijelovi obrambene politike. Uvrštavanjem ove odrednice Strategija obrane prepoznaje širinu prijetnji i nužnost sustavnog pristupa otpornosti države i društva. | Primljeno na znanje | Prijedlog nije predmet razmatranja dokumenta ove razine. Isti će se uzeti u obzir prilikom izrade dokumenata na stručno-provedbenoj razini. |
| 4 | TAJANA RADIĆ | 5.RAZVOJ OBRAMBENIH RESURSA, 5.2.Sposobnosti civilnog sektora za funkcioniranje u stanju neposredne ugroženosti, neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske i ratnom stanju te za potporu Oružanim snagama | Sustavno jačanje civilne komponente obrane, uključujući civilnu zaštitu, strateške dodati: zalihe lokalne hrane, energije, vode i prateće logistike, zdravstvo i krizno upravljanje, bit će dodatni prioritet u razvoju sveobuhvatne otpornosti društva. U tom smislu, osnažit će se suradnja svih razina vlasti i sektora, uz korištenje dostupnih europskih instrumenata i fondova. Hrvatska će, u okviru strategije obrambene otpornosti, kontinuirano razvijati sposobnosti potpore države domaćina Savezu, uz poseban naglasak na infrastrukturu dvojne namjene, digitalnu sigurnost i održivost strateških zaliha dodati: opskrbe lokalnom hranom, vodom i energijom te ostalih zaliha potrebnih za otpornost društva. Vlada će formirati stručno tijelo za prehrambeno-energetsko-vodnu sigurnost koje će pomagati oko izrade smjernica i okvira potrebnih za opskrbu stanovništva. | Nije prihvaćen | Prijedlozi su ili već obuvaćeni dokumentom ili izlaze izvan okvira nadležnosti dokumenta ili su predmet provedbenih dokumenata |
| 5 | TAJANA RADIĆ | STRATEGIJU OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE, 3. STRATEŠKI OBRAMBENI KONCEPT | Prijedlog izmjene i dopune teksta u poglavlju 3. STRATEŠKI OBRAMBENI KONCEPT U dijelu koji glasi: „U tom kontekstu nastavit će se jačati civilno-vojna suradnja usmjerena na povećanje otpornosti države i društva – kroz osiguravanje kontinuiteta državne vlasti i ključnih javnih usluga, zaštitu kritične infrastrukture, sigurnost opskrbe energijom te razvoj novih modela uključivanja građana, ročnika i civilnog sektora u jačanje ukupne otpornosti.“ predlažemo sljedeću dopunu: „… sigurnost opskrbe energijom, lokalnom hranom i vodom, te razvoj novih modela uključivanja građana, ročnika i civilnog sektora u jačanje ukupne otpornosti, ali i kritičnih znanja i vještina u području poljoprivrede, kako bi se stanovništvo moglo učinkovito prehraniti u uvjetima krize.“ Obrazloženje: U kontekstu jačanja otpornosti, nužno je prepoznati da su prehrambena sigurnost i pristup vodi jednako važni kao energetska opskrba. Osim fizičke sigurnosti i funkcionalnosti sustava vlasti, država mora osigurati i osnovne uvjete za preživljavanje u kriznim situacijama. Uključivanje poljoprivrednih znanja i vještina u sustav civilne obrane ključno je za dugoročnu otpornost i opstojnost društva. U kriznim uvjetima, globalne ili regionalne poremećaje mogu prekinuti uobičajene lance opskrbe hranom i vodom, pa je lokalna sigurnost ovih resursa od vitalnog značaja za održivost. Sigurni resursi hrane i vode doprinose društvenoj stabilnosti i moralnim uvjetima tijekom sukoba ili kriznih situacija, smanjujući mogućnost društvenih nemira i panike. Uključivanje hrane i vode u sigurnosne planove omogućava pravovremeno djelovanje i pripremu za nesreće, sukobe ili prirodne katastrofe, čime se povećava ukupna otpornost sustava. | Primljeno na znanje | Prijedlog nije predmet razmatranja dokumenta ove razine. Isti će se uzeti u obzir prilikom izrade dokumenata na stručno-provedbenoj razini. |
| 6 | TAJANA RADIĆ | NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE, STRATEGIJU OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE | U okviru Nacrta prijedloga Strategije obrane Republike Hrvatske važno je istaknuti da bi sigurnost opskrbe hranom, vodom i energijom trebali biti sastavni dijelovi obrambene politike. Osim opremanja oružanih snaga, Strategija bi trebala obuhvatiti i jačanje mehanizama prehrambene, vodne i energetske otpornosti za slučajeve krize ili rata. Mehanizmi obrambene otpornosti bi trebali obuhvatiti: - Povećanje domaće proizvodnje i osnaživanje lanaca opskrbe lokalnom hranom kako bi se smanjila ovisnost o uvozu i osigurala stabilna dostupnost hrane u kriznim uvjetima. - Stvaranje sigurnih zaliha i skladišta osnovnih prehrambenih artikala, poput žitarica, ulja, mliječnih proizvoda, voća i povrća, čime će se osigurati minimalna razina dostupnosti hrane za stanovništvo tijekom kriznih situacija. - Osiguranje dovoljnog kapaciteta za proizvodnju i preradu hrane unutar zemlje, što će omogućiti zadovoljenje domaće potražnje i smanjenje ranjivosti na vanjske utjecaje. - Razrada planova s lokalnim vlastima, organizacijama civilnog društva i drugim dionicima za brzo i učinkovito reagiranje u slučaju prehrambene krize, čime će se povećati otpornost sustava. - Ubrzanje inovacija i digitalizacije u poljoprivredi i prehrambenom sektoru, uključujući korištenje umjetne inteligencije i razvoj biogospodarstva, s ciljem modernizacije i povećanja konkurentnosti. - Osnaživanje vodoopskrbnog sustava od vodozahvata, obrade, skladištenja i distribucije vode. - Osnaživanje i tranzicija energetskog sektora s postojećih fosilnih izvora energije na one koji koriste prirodne pojave ili biomasu. Implementacijom ovih mjera, Hrvatska može osnažiti svoju sposobnost opskrbe hranom, vodom i energijom, što je od ključne važnosti za nacionalnu obranu i opću sigurnost u kriznim vremenima. | Nije prihvaćen | Prijedlozi su već obuvaćeni dokumentom, izlaze izvan okvira nadležnosti dokumenta ili su predmet provedbenih dokumenata |
| 7 | SANDI VUKASOVIĆ | 2.STRATEŠKI KONTEKST, 2.3. Vojni čimbenik i perspektiva oružanih sukoba | Vrijeme je doslo da se ozbiljno pocne razmisljati o vracanju podmornica u sastavu Oruzanih snaga Republike Hrvatske jer uključivanje podmorničkih snaga u hrvatsku obrambenu strategiju nije samo izvedivo već i strateški nužno, osobito ako se poveća izdvajanje BDP-a za obranu (npr. na 2,5% ili više, u skladu s NATO preporukama). Razlozi zasto bi trebali vratiti podmornice u sastavu OSRH; -Hrvatska s preko 1.200 km obale i bogatim pomorskim resursima treba podmornice za zaštitu svog suvereniteta. One su ključne za nadzor kritične infrastrukture poput plinovoda i podvodnih kabela, sprječavanje špijunaže i ilegalnih aktivnosti te odvraćanje od hibridnih prijetnji u Mediteranu. Bez njih, naša ranjivost u pomorskom prostoru raste, što može ugroziti nacionalne sigurnosne i gospodarske interese. Podmornice su stoga nužna komponenta moderne obrane. -Suvremene podmornice više nisu samo borbeni sustavi - postale su platforme za najnovije tehnologije poput autonomnih dronova i cyber obrane. Hrvatska, s institucijama kao što su Brodarski institut i domaćim tech tvrtkama, ima potencijal razviti ove napredne sustave. Ovo ne bi samo ojačalo našu obranu već i potaknulo razvoj visokotehnološke industrije. -Suvremeni ratovi poput onog u Ukrajini pokazuju da se današnje prijetnje sastoje od kombinacije cyber napada, diverzija i dezinformacija. U ovom kontekstu, podmornice postaju ključni obrambeni alat - omogućuju diskretno praćenje neprijatelja, štite podvodnu infrastrukturu od digitalnih napada, a sama njihova prisutnost djeluje preventivno. Ova višestruka uloga čini ih nezamjenjivim elementom moderne odbrane. -Razvoj podmorničkih kapaciteta ključan je za Hrvatsku kako bi ispunila svoje NATO obveze i ojačala ulogu u zaštiti južnog bojišta. To bi omogućilo dublju suradnju s ključnim saveznicima, uključujući zajedničke vježbe i tehnološku razmjenu, čime bismo postali ravnopravniji partner u NATO. -Realno povećanje obrambenog proračuna na 2,5% BDP-a i vise omogućilo bi Hrvatsku financiranje modernog podmorničkog programa. Uz korištenje dostupnih EU i NATO fondova te suradnju s privatnim sektorom, izvedivo je nabaviti nekoliko modernih dizel-električnih podmornica. Iako značajna, ova investicija opravdana je dugoročnim sigurnosnim i strateškim interesima zemlje, posebno s obzirom na zaštitu naših pomorskih granica i gospodarskih interesa. Optimalan izbor manjih modela podmornica omogućio bi balans između operativnih sposobnosti i financijske održivosti. Uključivanje podmornica u OSRH nije luksuz, već nužnost u suvremenom sigurnosnom okruženju. Uz realno povećanje vojnog proračuna, Hrvatska može: -Osigurati zaštitu pomorskog suvereniteta. - Povećati NATO doprinos i suradnju sa saveznicima. - Razviti domaću obrambenu industriju i visoke tehnologije. - Smanjiti ranjivost na hibridne prijetnje. Cesto se postavlja pitanje od koga nam prijeti opasnost sa mora? Kratak odgovor bi bio od svih a i od nikoga. Povijest nas uči jednu važnu lekciju: savezi su prolazni. Danas ste prijatelji, sutra neprijatelji. Pogledajmo samo kako su se savezi mijenjali kroz povijest – od napoleonskih ratova do današnjih dana. Hrvatska ne smije ovisiti isključivo o saveznicima. Moramo biti spremni braniti svoje more i kopno sami, ili barem imati dovoljno snage da budemo vrijedni partneri u bilo kakvom savezu. Uz preko 50% teritorija u morskom prostoru, Hrvatska ne može zanemariti stratešku vrijednost podmorničkih snaga. Iako su površinska plovila i zračna nadzor prioriteti, uvodenje podmornica predstavlja isplativ način jačanja odbrambene sposobnosti. Podmornice nude jedinstvenu kombinaciju stvarne borbene moći i psihološkog odvraćanja. Njihova prisutnost, iako nevidljiva, nameće protivniku dodatne operativne izazove i mijenja stratešku računicu. Za mornaricu srednje veličine poput hrvatske, ovo predstavlja izuzetno povoljan omjer uloženih sredstava i dobivenih sigurnosnih beneficija. Stoga bi razmatranje uvodenja ograničenog broja modernih podmornica trebalo biti sastavni dio dugoročnog plana razvoja OSRH, uz paralelno rješavanje hitnijih kapacitetskih potreba. Ovakav pristup omogućio bi postepeno stvaranje cjelovite pomorske odbrambene strukture, sposobne učinkovito štititi naše morske interese. Dodatak komentaru: Podmornice se uglavnom smatraju defenzivnim oružjem zbog svojih jedinstvenih karakteristika i specifičnog načina operativnog djelovanja. Njihova strateška prednost manifestira se kroz superiornu sposobnost prikrivanja i izbjegavanja detekcije, što im omogućuje djelovanje u sivoj zoni između mira i rata bez nepotrebne eskalacije sukoba. Ova ključna karakteristika čini ih idealnim sredstvom za pomorsko nadziranje i zaštitu vitalnih pomorskih komunikacija, što predstavlja temelj defanzivne doktrine. Dok odvraćanje ostaje njihova primarna strateška uloga, podmornice ne predstavljaju platformu za iniciranje napada, već prije sredstvo za osiguranje kredibilne prijetnje uzvratnim udarom, što ih čini ključnim elementom odbrambene strategije. Konvencionalne podmornice primarno djeluju u domeni protupomorskog ratovanja, ciljajući neprijateljske brodove i logističke tokove, čime remete protivničke operacije umjesto da provode direktne ofenzivne akcije. Za male pomorske zemlje poput Hrvatske, podmornice predstavljaju asimetrični množitelj snage koji omogućuje implementaciju strategije '"uskraćivanja pomorske dominacije" (sea denial). U takvom konceptu, slabija strana kroz iznenadne akcije i lokalnu superiornost neutralizira prednost brojčano nadmoćnijeg protivnika. Ova doktrina je suštinski defanzivna jer se fokusira na ograničavanje protivnikove pomorske slobode djelovanja, a ne na stjecanje potpune pomorske prevlasti. | Nije prihvaćen | Predmet prijedloga se ne obrađuje dokumentom ove razine. |
| 8 | ZELENA AKCIJA | NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE | Zelena akcija, kao organizacija koja je potekla iz antiratnog pokreta, u potpunosti se protivi daljnjoj militarizaciji i vojnoj potrošnji od strane Republike Hrvatske. Sigurnost se neće postići rastom vojne industrije, već naprotiv, može destabilizirati već ionako krhku geopolitičku situaciju. Može eskalirati napetosti, dovesti do utrke u naoružanju i preusmjeriti resurse s bitnih društvenih programa. Ključno je razmotriti potencijalne rizike eskalacije, troškove i potrebu za odgovornom raspodjelom resursa, kao i pristup koji daje prioritet diplomaciji, međunarodnoj suradnji i održivom razvoju. Nadalje, povećana vojna potrošnja doista može smanjiti zelena ulaganja. To se događa zbog par ključnih razloga: preusmjeravanja sredstava i istiskivanja zelenih ulaganja. Analize izrađene u iščekivanju nedavnog NATO summita upozorile su na oportunitetni trošak (trošak propuštene prilike) koji bi veća vojna potrošnja predstavljala za programe ublažavanja klimatskih promjena i socijalne programe na europskom kontinentu, a koji su stalno nedovoljno financirani. Zaklada New Economics (New Economics Foundation) tvrdi da povećanje vojnih proračuna, istodobno sa smanjenjem zelenih i socijalnih izdataka, riskira poticanje javnog negodovanja, povećanje nejednakosti i narušavanje povjerenja u demokratske institucije. Traženje od građana da stegnu remen, dok obrambeni proračuni i profiti investitora u naoružanje rastu, potkopava samu društvenu otpornost o kojoj ovisi sigurnost. Ako vlade mogu razmotriti povećanje obrambenih izdataka na 5% BDP-a, ne mogu istovremeno reći da nema novca za izolaciju domova, dekarbonizaciju prometa, jačanje skrbi ili rješavanje stambene krize. Zapravo, ulaganje u zelene i društvene prioritete ima bolji ekonomski smisao od vojnih izdataka. Jedna globalna studija pokazuje da obrambeni izdaci imaju tendenciju smanjenja dugoročnog gospodarskog rasta u većini zemalja. Obrambena industrija stvara relativno manje radnih mjesta u usporedbi s drugim sektorima. Povećanje vojnih izdataka riskira istiskivanje ulaganja u zelenu tranziciju, ne samo financijski, već i vezanjem rada, industrijskih lanaca opskrbe i tehničkih kapaciteta koji su već rastegnuti. S ograničenim fiskalnim prostorom i već opterećenim javnim resursima, važno je kako vlade odluče trošiti. A kada je riječ o povratu, obrambeni izdaci donose daleko manje od zelenih i društvenih ulaganja. Čak i povijesno s vojnim kompleskom povezani RAND u svojoj studiji navodi da ulaganja u civilnu infrastrukturu imaju veće ekonomske multiplikatore od obrambenih izdataka. To jest, svaki euro uložen u stanovanje, promet, obrazovanje ili obnovljive izvore energije proizvodi više u smislu radnih mjesta, BDP-a i društvenog povrata, nego ekvivalent potrošen na vojnu opremu. Kao što su MMF i drugi otkrili, zelena ulaganja posebno su snažna u poticanju gospodarskog prosperiteta. Politički odgovor Hrvatske i ostatka EU-a na sigurnosna pitanja ne može se svesti samo na simbolično usklađivanje s američkom doktrinom ili utrku za veću potrošnju na bombe. Umjesto toga, trebala bi postojati jasna procjena onoga što će Europu doista učiniti sigurnijom, pravednijom i otpornijom. To zahtijeva preispitivanje i načina na koji trošimo i što uopće podrazumijevamo pod sigurnošću. U izvješću Međuvladina panela za klimatske promjene (IPCC) iz 2022. naglašava se hitnost dekarbonizacije kako bi se spriječilo daljnje raseljavanje ljudi, ali prepoznaje se i da su migracije oblik prilagodbe klimatskim promjenama i da se one već događaju. Izvješće također naglašava implikacije migracija povezanih s klimom na dobrobit i prava, prepoznajući potrebu za politikama koje podržavaju migrante. To je važan ispravak rasprostranjenog narativa o raseljavanju povezanom s klimom kao problemu i potrebi “obrane” Europe od “novog izbjegličkog vala”, a važan je i u kontekstu zaštite temeljnih ljudskih prava. Upravo se taj činjenično netočan narativ ponovno pokušava gurati kroz ovu strategiju. Iako su klimatske promjene značajan čimbenik koji utječe na globalne migracijske obrasce, one nisu jedini ili primarni pokretač migracija u Europu. Klimatske promjene često djeluju kao "multiplikator prijetnji", pogoršavajući postojeće društvene, ekonomske i političke ranjivosti koje navode ljude na migracije. Mnogi stručnjaci slažu se da je većina kretanja povezanih s klimom unutarnja ili regionalna, a ne prekogranična, privremena je, a ne trajna te da ne postoje empirijski dokazi koji bi potkrijepili tvrdnju da će klimatske promjene dovesti do većih međunarodnih migracija u Europu. Vjerojatnost za migracije također ovisi o ranjivosti zajednica na utjecaje klimatskih promjena, što se može ublažiti mjerama prilagodbe poput izgradnje morskih zidova ili drugih obrambenih sustava, kao i pristupom pojedinaca resursima za kretanje (uključujući prijevoz, društvene mreže i legalne putove). Umjesto ulaganja milijardi u vojnu ili tzv. obrambenu industriju - uključujući Hrvatsku - potrebno je ulaganje u strategije mitigacije i adaptacije na klimatske promjene, kao i podršku najranjivijima na prilagodbu i nošenje s gubicima i štetama povezanima s klimatskim promjenama. Pema tome, tvrdnje u jednom nacionalnom strateškom dokumentu kako “Klimatske promjene imat će osobit utjecaj na globalna sigurnosna kretanja, među ostalim, zbog povećanih migracijskih pritisaka prema Europi, osobito iz regija pogođenih sukobima, nestašicom vode i ekstremnim vremenskim uvjetima” su ne samo činjenično i znanstveno neutemeljene, već i štetne i opasne. Nadalje, odbijamo bilo kakav pokušaj greenwashinga ratne/vojne industrije zbog činjenice da ulaže/namjerava ulagati u obnovljive izvore energije, kako stoji u Nacrtu strategije: “Povećanje ulaganja u vlastite energetske kapacitete, posebice u obnovljive izvore energije, dugoročno je važan smjer jačanja otpornosti obrambenog sektora”. Vojna industrija može i MORA smanjiti svoje ogromne emisije stakleničkih plinova, koje se konačno moraju početi sustavno mjeriti i industrija mora odgovarati za njih. Ali, ne može se greenwashati industrija masovnih ubojstava i uništenja. Nijedna količina zelenih projekata ili smanjenja emisija ugljika ne može poništiti tu činjenicu. Osim toga, ljudska i okolišna cijena bacanja bombi i korištenja drugih vrsta oružja i dalje ostaje. Dio Nacrta strategije 1. UVOD kaže: “S obzirom na visoku energetsku ovisnost Europske unije, sigurna i stabilna opskrba energijom ključan je preduvjet za djelotvorno funkcioniranje obrambenih sustava, uključujući sposobnost provođenja vojnih operacija i kontinuirano djelovanje Oružanih snaga Republike Hrvatske. U tom kontekstu, energetska sigurnost je strateški prioritet i dio nacionalne i kolektivne obrambene spremnosti”. Sigurnost nam može pružiti samo ulaganje u istinsku dekarbonizaciju, pravednu energetsku tranziciju na lokalne obnovljive izvore energije u rukama građanki i građana (građanska energija) i mjere prilagodbe na klimatske promjene što uključuje civilnu zaštitu. Militarizirani narativ i jezik vezan uz energetiku nije novost, s obzirom da znamo da se ratovi vode za resurse, ali je neprihvatljivo da se energetika i energetska sigurnost, primarno kroz fosilna goriva, koristi za opravdanje povećavanja vojne potrošnje i obrane. Nema dokaza da će se energetska sigurnost postići kroz povećanje vojnog budžeta i jačanje tzv. obrambenih politika. Naprotiv, povećana vojna potrošnja može negativno utjecati na energetsku sigurnost preusmjeravanjem resursa s ulaganja u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost, a istovremeno povećava ovisnost o fosilnim gorivima. Suprotno tome, davanje prioriteta energetskoj sigurnosti ulaganjima u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost može neizravno doprinijeti nacionalnoj sigurnosti smanjenjem ovisnosti o nestabilnim globalnim energetskim tržištima i povećanjem otpornosti na potencijalne poremećaje. https://neweconomics.org/2025/06/european-defence-spending-soars-but-climate-and-care-are-still-unaffordable https://ceobs.org/how-increasing-global-military-expenditure-threatens-sdg-13-on-climate-action/ https://www.rand.org/pubs/research_reports/RRA739-2.html https://watson.brown.edu/costsofwar/files/cow/imce/papers/2017/Job%20Opportunity%20Cost%20of%20War%20-%20HGP%20-%20FINAL.pdf https://www.imf.org/en/Publications/WP/Issues/2021/03/19/Building-Back-Better-How-Big-Are-Green-Spending-Multipliers-50264 https://www.migrationpolicy.org/article/climate-migration-101-explainer https://www.cgdev.org/blog/climate-migration-narrative-inaccurate-harmful-and-pervasive-we-need-alternative https://www.nature.com/articles/s41558-019-0633-3 | Nije prihvaćen | Sadržaj prijedloga nije konceptualno vezan s ovim dokumentom. |
| 9 | MARIO MARIN | 3. STRATEŠKI OBRAMBENI KONCEPT, 3.1.Strateški obrambeni ciljevi | 10. Izvršiti obnovu i revitalizaciju obrambenih objekata na prostoru Republike Hrvatske koji su zadnja dva desetlječa sustavno zanemarivani i prepušteni devastaciji i uništenju. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije kompatibilan konceptu Strategije. Prijedlog ne može biti strateški obrambeni cilj. |
| 10 | MARIO MARIN | 3. STRATEŠKI OBRAMBENI KONCEPT, 3.1.Strateški obrambeni ciljevi | 10. Izvršiti obnovu i revitalizaciju obrambenih objekata na prostoru Republike Hrvatske koji su zadnja dva desetlječa sustavno zanemarivani i prepušteni devastaciji i uništenju. Prvenstveno mislim na objekte u vojarni "Knez Trpimir" u Divuljama ( veliki hangar) ali i u okolici same vojarne (potkop Pantan). Vojarna "Knez Trpimir" u Divuljama u kojoj je smještena 395. eskadrila transportnih helikoptera 93. krila Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Iz ovogodišnjeg izvješča o obrani RH za 2024 godinu na strani 45 dokumenta jasno je vidljivo ulaganje u: Vojarna "Pukovnik Marko Živković " u Velikoj Gorici u 2024 god = 22.277.619,14 eura, Zrakoplovna baza "Lučko" 2.293.868,52 eura u 2024 godini a prethodno za izgradnju hangara iznad 9.000.000,00 eura što je ukupno ulaganje od iznad 12 milijuna eura, vojarna "Pukovnika Mirko Vukušić" u Zemuniku donjem 107.653,63 eura nadodamo li tom projekt koji ide novi hangar u vrijednosti višoj od 10.000.000,00 eura i usporedimo li s Divuljama koje su bile korjen osnutka HRZ Prvi samostalni vod HRZ-a 4. GRBR Pauci s brigadirom u miru Matkom Raosom, pokojmim vitezom Brankom Fridlom itd. največim brojem letova od 1993 do 2023 je upravo obavljeno iz te zrakoplovne baze a u istu je zadnjih godina uloženo 0,00 eura i eurocenta. Ista ima devastirani toranj za obuku ronica i podmorničara, ima jedini očuvani podzemni objekt za smještaj aviona ima hidrozrakoplovnu rampu koja vapi za obnovom ima mikrolokaciju koja ima taktičku dubinu u odnosu na zemlje u okruženju. Ali sve je to nepravedno i neselektivno prepušteno vremenu i samome sebi. Isto tako objekt Promina iznad Drniša sa svojom geostrateškom pozicijom prema planini Dinari i nadzoru naše istočne granice s visine od n/v 1148 m a objekt je potpuno devastiran u vlasništvu RH i MORH-a. Ovo su samo dva ključna objekta koje navodim pod općim tekstom s obrazloženjem točke br. 10. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije kompatibilan konceptu Strategije. Prijedlog ne može biti strateški obrambeni cilj. |
| 11 | SVEUČILIŠTE J.J. STROSSMAYERA U OSIJEKU - FAKULTET AGROBIOTEHNIČKIH ZNANOSTI OSIJEK | 5.RAZVOJ OBRAMBENIH RESURSA, 5.2.Sposobnosti civilnog sektora za funkcioniranje u stanju neposredne ugroženosti, neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske i ratnom stanju te za potporu Oružanim snagama | Predlaže se proširiti postojeći tekst na sljedeći način: „Sustavno jačanje civilne komponente obrane, uključujući civilnu zaštitu, strateške zalihe lokalne hrane, energije, vode i prateće logistike, zdravstvo i krizno upravljanje, bit će dodatni prioritet u razvoju sveobuhvatne otpornosti društva. U tom smislu, osnažit će se suradnja svih razina vlasti i sektora, uz korištenje dostupnih europskih instrumenata i fondova.“ Također, predlaže se dopuniti sljedeći odlomak: „Hrvatska će, u okviru strategije obrambene otpornosti, kontinuirano razvijati sposobnosti potpore države domaćina Savezu, uz poseban naglasak na infrastrukturu dvojne namjene, digitalnu sigurnost i održivost strateških zaliha opskrbe lokalnom hranom, vodom i energijom, te ostalih zaliha potrebnih za otpornost društva.“ Dodatna predložena mjera: „Vlada Republike Hrvatske formirat će stručno tijelo za prehrambeno-energetsko-vodnu sigurnost civilnog društva, koje će pružati stručnu podršku pri izradi smjernica i operativnih okvira potrebnih za osiguranje stabilne opskrbe stanovništva ključnim resursima u kriznim uvjetima.“ Obrazloženje: Civilna komponenta obrane nije potpuna bez integriranja sustavne opskrbe hranom, vodom i energijom. Uvrštavanje lokalne hrane i infrastrukture za zalihe u obrambene planove znatno povećava otpornost društva. Nadalje, formiranjem stručnog tijela Vlada osigurava koordiniran i stručan pristup planiranju prehrambeno-energetske sigurnosti stanovništva. | Nije prihvaćen | Prijedlozi su ili već obuvaćeni dokumentom ili izlaze izvan okvira nadležnosti dokumenta ili su predmet provedbenih dokumenata |
| 12 | SVEUČILIŠTE J.J. STROSSMAYERA U OSIJEKU - FAKULTET AGROBIOTEHNIČKIH ZNANOSTI OSIJEK | STRATEGIJU OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE, 4.OBRAMBENA POLITIKA | Predlaže se dodati sljedeći tekst: „Za Hrvatsku je od strateške važnosti osigurati stabilnost opskrbe ključnim resursima kao što su hrana, voda i energija. Stoga će Vlada usmjeriti obrambene i povezane sektorske politike prema očuvanju nacionalne otpornosti i jačanju kapaciteta za sigurnu, samodostatnu i održivu opskrbu ovim resursima u uvjetima kriznih i izvanrednih situacija.“ Obrazloženje: U suvremenim sigurnosnim uvjetima, prehrambena i energetska sigurnost, zajedno s pristupom vodi, postaju integralni dijelovi obrambene politike. Uvrštavanjem ove odrednice Strategija obrane prepoznaje širinu prijetnji i nužnost sustavnog pristupa otpornosti države i društva. | Primljeno na znanje | Prijedlog nije predmet razmatranja dokumenta ove razine. Isti će se uzeti u obzir prilikom izrade dokumenata na stručno-provedbenoj razini. |
| 13 | SVEUČILIŠTE J.J. STROSSMAYERA U OSIJEKU - FAKULTET AGROBIOTEHNIČKIH ZNANOSTI OSIJEK | STRATEGIJU OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE, 3. STRATEŠKI OBRAMBENI KONCEPT | U dijelu koji glasi: „U tom kontekstu nastavit će se jačati civilno-vojna suradnja usmjerena na povećanje otpornosti države i društva – kroz osiguravanje kontinuiteta državne vlasti i ključnih javnih usluga, zaštitu kritične infrastrukture, sigurnost opskrbe energijom te razvoj novih modela uključivanja građana, ročnika i civilnog sektora u jačanje ukupne otpornosti.“ predlažemo sljedeću dopunu: „… sigurnost opskrbe energijom, lokalnom hranom i vodom, te razvoj novih modela uključivanja građana, ročnika i civilnog sektora u jačanje ukupne otpornosti, ali i kritičnih znanja i vještina u području poljoprivrede, kako bi se stanovništvo moglo učinkovito prehraniti u uvjetima krize.“ Obrazloženje: U kontekstu jačanja otpornosti, nužno je prepoznati da su prehrambena sigurnost i pristup vodi jednako važni kao energetska opskrba. Osim fizičke sigurnosti i funkcionalnosti sustava vlasti, država mora osigurati i osnovne uvjete za preživljavanje u kriznim situacijama. Uključivanje poljoprivrednih znanja i vještina u sustav civilne obrane ključno je za dugoročnu otpornost i opstojnost društva. | Primljeno na znanje | Prijedlog nije predmet razmatranja dokumenta ove razine. Isti će se uzeti u obzir prilikom izrade dokumenata na stručno-provedbenoj razini. |
| 14 | SVEUČILIŠTE J.J. STROSSMAYERA U OSIJEKU - FAKULTET AGROBIOTEHNIČKIH ZNANOSTI OSIJEK | NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE, STRATEGIJU OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE | Strategija obrane mora odgovoriti na kompleksne izazove suvremenih sigurnosnih prijetnji, među kojima posebno ističemo pitanje prehrambene i energetske sigurnosti. Naime, sigurnost hrane, vode i energije sastavni je dio nacionalne sigurnosti, a time i obrambene politike. U slučaju kriznih situacija, obrana zemlje nije moguća bez osigurane stabilne opskrbe osnovnim resursima za stanovništvo. Ovu logiku dodatno potvrđuje i Zakon o poljoprivredi, koji u članku 7. jasno definira da je „poljoprivreda strateška grana gospodarstva u Republici Hrvatskoj te kao takva sastavni je dio ostalih razvojnih strategija“ – što uključuje i Strategiju obrane. Stoga smatramo kako je potrebno da Strategija obrane eksplicitno uključi i sljedeće mjere za jačanje prehrambene sigurnosti i energetske otpornosti Republike Hrvatske: 1. Povećanje domaće proizvodnje hrane te osnaživanje lokalnih lanaca opskrbe kako bi se smanjila ovisnost o uvozu i povećala otpornost sustava u kriznim uvjetima. 2. Stvaranje strateških zaliha osnovnih prehrambenih proizvoda (žitarice, ulje, meso, i dr.), uz odgovarajuću infrastrukturu za skladištenje i distribuciju. 3. Osiguranje dovoljnih kapaciteta za proizvodnju i preradu hrane unutar zemlje, radi postizanja funkcionalne samodostatnosti. 4. Izrada koordiniranih planova za upravljanje krizama u prehrambenom sustavu, u suradnji s nadležnim institucijama, proizvođačima, lokalnim vlastima, znanstvenom zajednicom i civilnim sektorom. 5. Ubrzanje inovacija i digitalizacije u poljoprivredi, uključujući primjenu umjetne inteligencije, precizne poljoprivrede i razvoj biogospodarstva. Integriranjem navedenih mjera, Strategija obrane bi na sveobuhvatan način odgovorila na izazove 21. stoljeća te osnažila sposobnost Republike Hrvatske da zaštiti svoj teritorij, stanovništvo i ključne resurse, kako u mirnodopskim tako i u kriznim okolnostima. | Nije prihvaćen | Prijedlozi su već obuvaćeni dokumentom, izlaze izvan okvira nadležnosti dokumenta ili su predmet provedbenih dokumenata |
| 15 | HRVATSKI GENERALSKI ZBOR | STRATEGIJU OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE, 5.RAZVOJ OBRAMBENIH RESURSA | Predlažemo da se revidira cijeli sljedeći pasus: „U razmatranjima razvoja Oružanih snaga, kao i obrambenog resora u cjelini, čovjek je u središtu promišljanja kao nositelj razvojnog potencijala koji čini razliku. Važno je nastaviti davati prioritet promicanju vojnog poziva i vrijednostima Domovinskoga rata, povećanju standarda života, rada i obuke pripadnika Oružanih snaga te definiranju novih ili prilagodbi postojećih modela koji podupiru te ciljeve. U tom kontekstu, nakon provedene analize i procjene dugoročnih potreba za djelatnim vojnim osobama i vojnim obveznicima osposobljenima za služenje u pričuvnom sastavu, Ministarstvo obrane pripremilo je prijedlog temeljnog vojnog osposobljavanja u predloženom trajanju od dva mjeseca.“ Obrazloženje: Cijeli je pasusu vrlo nejasan i u konačnici netočan jer ovo je strategija obrane, a ne strategija oružane obrane (oružanih snaga), što znači da se tzv. „sigurnosna kultura građana“, kao i priprema građana RH za obranu od svih oblika prijetnji i ugroza temelji na svim oblicima obrazovanja, od osnovno - školske do visokog obrazovanja, uključujući i specijalne oblike obrazovanja u stjecanju sposobnosti i kompetencija, od služenja vojnog roka, služenje roka u civilnoj zaštiti do tečajeva i seminara u crvenom križu, Gorskoj službi spašavanja, raznih oblika edukacije kroz projekte (poput projekta HGZ-a …..) Nadalje, predlaže se izmjena teksta „Uvjetovano strateškim kontekstom…“ sa sljedećim tekstom: U cilju izgradnje sveobuhvatne i učinkovite obrambene sposobnosti, razvijaju se tri opće kategorije obrambenih sposobnosti, strukturirane prema važnosti i funkcionalnoj ulozi u sustavu nacionalne sigurnosti: 1. Sposobnosti Oružanih snaga za obranu Republike Hrvatske Ove sposobnosti čine temelj obrambenog sustava i obuhvaćaju stalni razvoj operativne spremnosti, borbene učinkovitosti i strateške prilagodljivosti Oružanih snaga. Usmjerene su na odvraćanje i suzbijanje oružanih prijetnji, obranu suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti i političke neovisnosti Republike Hrvatske. Dodatno, obuhvaćaju i sposobnost djelovanja u okviru sustava kolektivne obrane NATO-a i Zajedničke sigurnosne i obrambene politike Europske unije. 2. Sposobnosti civilnih institucija i sudionika obrambenih priprema Ove sposobnosti osiguravaju otpornost i funkcionalnost državnih tijela, pravnih osoba od posebnog značaja za obranu te ostalih dionika sustava domovinske sigurnosti u uvjetima krize, neposredne ugroženosti i ratnog stanja. Ključne sastavnice uključuju sposobnost kontinuiranog upravljanja, održavanja javnih funkcija, zaštite stanovništva i pružanja potpore Oružanim snagama, čime se osnažuje ukupna otpornost društva i kapacitet nacionalnog odgovora na sigurnosne izazove. 3. Sposobnosti Oružanih snaga za potporu civilnim institucijama i stanovništvu Ove sposobnosti odnose se na pripravnost i učinkovitost Oružanih snaga u pružanju pomoći civilnim tijelima i građanima u situacijama velikih prirodnih katastrofa, tehnoloških nesreća, epidemija i drugih kriznih događaja. One čine važnu komponentu sustava domovinske sigurnosti, pridonose jačanju povjerenja u obrambeni sustav i osiguravaju dodatnu stabilnost u izvanrednim okolnostima. 4. Sposobnosti svih sastavnica sustava DS za obranu od prirodnih i antropogenih ugroza te za potporu oružanim snagama u obrani od oružanih oblika agresije. Ove sposobnosti se odnose na sastavnice sustava DS poput policije, civilne zaštite, vatrogastva, zdravstva, veterinarstva i drugih za obranu nevojnih ugroza, kao i njihovu osposobljenost, opremljenost i kompetentnost za obranu od oružanih prijetnji. 5. Sposobnost KI, industrije, znanstvenih i obrambenih institucije te organizacija civilnog društva za potporu svim oblicima obrane u izgradnji i očuvanju žilavosti i otpornosti države i nacije. Obrazloženje Tekst u kojem se navode opće kategorije obrambenih sposobnosti potrebno je strukturirati prema važnosti i funkcionalnoj ulozi u sustavu nacionalne sigurnosti, a zatim ih pojedinačno razraditi. | Nije prihvaćen | Prijedlozi su ili već obuvaćeni dokumentom ili izlaze izvan okvira nadležnosti dokumenta ili su izričajne naravi. |
| 16 | HRVATSKI GENERALSKI ZBOR | 4.OBRAMBENA POLITIKA, 4.2.Djelovanje u sklopu NATO-a | Predlažemo redefiniranje djelovanja RH u NATO-u na sljedeći način: Djelovanje Republike Hrvatske unutar NATO-a temeljit će se na sljedećim prioritetnim područjima: 1. Strateško usklađivanje i planiranje • Doprinos razvoju savezničkih politika te oblikovanju elemenata postava odvraćanja i kolektivne obrane. • Usklađivanje nacionalnog obrambenog planiranja s NATO-ovim procesom obrambenog planiranja (NDPP). • Ispunjavanje dodijeljenih ciljeva sposobnosti u okviru NATO-ovog sustava planiranja. 2. Razvoj i integracija vojnih sposobnosti • Sudjelovanje u mehanizmima razvoja multinacionalnih obrambenih sposobnosti. • Uvezivanje u NATO-ov Sustav integrirane protuzračne i proturaketne obrane (NATINAMDS). • Sudjelovanje u NATO-ovim vojnim vježbama u skladu s nacionalnim planovima razvoja sposobnosti. • Osiguravanje kompatibilnosti NATO-ovog sustava odgovora s nacionalnim zakonodavnim okvirom i postupcima odlučivanja. 3. Operacije i međunarodna sigurnosna suradnja • Doprinos NATO-ovim operacijama, misijama i aktivnostima kriznog odgovora u skladu s raspoloživošću nacionalnih resursa. • Doprinos inicijativama NATO-a u okviru Kooperativne sigurnosti. • Unaprjeđenje obrambene suradnje NATO-a i Europske unije u područjima definiranima zajedničkim deklaracijama. 4. Pozicioniranje Hrvatske u savezništvu • Aktivno i vjerodostojno pozicioniranje Republike Hrvatske kao odgovorne saveznice koja doprinosi sigurnosti jugoistočne Europe i euroatlantskog prostora u cjelini. Obrazloženje Prijedlog je da se djelovanje podjeli po prioritetnim područjima, a ne aktivnostima. | Primljeno na znanje | Prijedlozi su izričajne i deskriptivne naravi ili nisu predmet razmatranja dokumenta ove razine. Isti će se uzeti u obzir kroz izradu slijednih i provedbenih dokumenata. |
| 17 | HRVATSKI GENERALSKI ZBOR | 3. STRATEŠKI OBRAMBENI KONCEPT, 3.3.Koncept obrane Republike Hrvatske od oružane agresije | Predlažemo i izmjene – revidiranje nacionalnog sustava obrane: Nacionalni sustav obrane temelji se na integriranom djelovanju vojnih i civilnih komponenti te obuhvaća sljedeće ključne mehanizme i postupke: 1. Izgradnja i održavanje vjerodostojnih nacionalnih obrambenih sposobnosti, koje omogućuju samostalno djelovanje Republike Hrvatske te djelotvornu suradnju sa saveznicima u okviru kolektivne obrane. 2. Doprinos razvoju i interoperabilnosti savezničkih obrambenih sposobnosti, uključujući provedbu nacionalnih i savezničkih mjera odvraćanja od oružane agresije i drugih vojnih prijetnji. 3. Sposobnost pravodobnog i koordiniranog aktiviranja NATO-ovog sustava odgovora, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i savezničkim procedurama. 4. Unaprjeđenje otpornosti civilnih tijela i drugih sudionika obrambenih priprema, s ciljem potpore učinkovitom izvršavanju zadaća Oružanih snaga u kriznim i ratnim uvjetima. Obrazloženje: U početnom dijelu definira se ulogu sustava, zatim logički slijed: sposobnosti, doprinos savezničkoj sigurnosti, aktivacija sustava i otpornost civilne komponente. Stil je ujednačen jer su svi glagoli u infinitivu i terminologija je preciznija prilagođena strateškoj razini odnosno proizlazi iz vojno-stručne literature. Kod točke 4.4 strategije („Europska unija, zahvaljujući širokom rasponu civilnih i vojnih alata i instrumenata kojima raspolaže te njihovu sinergijskom učinku za odgovor na krize, prijetnje i izazove, ima važnu ulogu u očuvanju stabilnosti i sigurnosti europskog prostora. U skladu s odredbama Lisabonskog ugovora o sigurnosti i obrani, državama članicama omogućuje se oslanjanje na uzajamnu pomoć u slučaju oružane agresije te na solidarnost u slučaju terorističkih napada ili katastrofa .): RH kroz svoje dokumente treba naglasiti nezadovoljstvo zaostajanjem za EU u obrambenom segmentu, na prevelikom oslanjanju članica EU na uvoz, nepostojanju okvirnih dogovora oko nacionalne i regionalne suradnje u proizvodnji za potrebe obrane. Prijedlog nacrta Strategije obrane („Potrebno je razvijati i vlastite strateške industrijske kapacitete, posebice na području tehnologija ključnih za nacionalnu sigurnost, kako bi se osigurala veća otpornost na dugotrajne krize i smanjila ovisnost o vanjskim dobavljačima u kriznim uvjetima.”) predviđa razvoj vlastitih strateških industrijskih kapaciteta. Postavlja se pitanje koji dokument strateškog planiranja razrađuje ovo pitanje? Tko postavlja zahtjeve za istraživanje, razvoj, proizvodnju, čuvanje kapaciteta i sposobnosti? Nadalje, na osnovi citata iz Strategije obrane (“Na temelju razrađenih kriterija i ocjene uloge u sklopu planova djelovanja civilnih nositelja obrambenih priprema, Vlada utvrđuje listu pravnih osoba posebno važnih za obranu te utvrđuje lokacije i građevine posebno važne za obranu s obzirom na važnost pojedinih infrastrukturnih i gospodarskih kapaciteta za održavanje obrambenih sposobnosti društva.”) vidljivo je da sadašnji nacrt prijedloga DPR-a, temeljeno na primjeru ZTC-a I PCE-a, ne prepoznaje te firme kao subjekte od interesa za obranu. Ako ih ne prepoznaje, kako će navesti te firme da zadrže sposobnosti koje su ekonomski neisplative, a još uvijek su potrebne za održavanje nekih sustava i sredstava? | Primljeno na znanje | Prijedlozi su izričajne i deskriptivne naravi ili nisu predmet razmatranja dokumenta ove razine. Isti će se uzeti u obzir kroz izradu slijednih i provedbenih dokumenata. |
| 18 | HRVATSKI GENERALSKI ZBOR | 3. STRATEŠKI OBRAMBENI KONCEPT, 3.1.Strateški obrambeni ciljevi | Predlažemo redefiniranje Uvoda strateških obrambenih ciljeva na sljedeći način: Republika Hrvatska razvijat će obrambene institucije u skladu s vrijednosnim, kulturnim i društvenim obilježjima suvremenog hrvatskog društva. Profesionalna etika pripadnika Oružanih snaga bit će čvrsto utemeljena na Ustavu i zakonima Republike Hrvatske, domoljublju te stečenim iskustvima i vojnim vrednotama proizašlim iz Domovinskog rata, kao izvorištu identiteta i legitimnosti suvremene hrvatske vojske. Strateški obrambeni ciljevi definiraju željeno stanje sposobnosti, spremnosti i angažmana obrambenog sustava. Oni predstavljaju orijentir za razvoj doktrine, planiranje snaga, izgradnju sposobnosti i djelovanje svih sastavnica sustava domovinske sigurnosti, uzimajući u obzir realne sigurnosne izazove, međunarodne obveze i nacionalne interese. Obrazloženje: Predloženi tekst koristi stručnu terminologiju (npr. „doktrina”, „planiranje snaga”, „izgradnja sposobnosti”), naglašava identitet i legitimnost Oružanih snaga, oslanjajući se na Domovinski rat kao ključnu referencu. Uključuje širi operativni kontekst (npr. međunarodne obveze, nacionalni interesi, realni izazovi) pisan je za one koji strateški planiraju, ne samo deklariraju. Također, predlažemo redefiniranje i samih strateških ciljeva na sljedeći način: 1. Očuvanje suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti - Osigurati učinkovitu obranu Republike Hrvatske od oružane agresije i drugih prijetnji kroz sposobne Oružane snage i suradnju s NATO-om i Europskom unijom. 2. Razvijanje i održavanje obrambenih sposobnosti - Neprestano unaprjeđivati spremnost i sposobnosti Oružanih snaga za odvraćanje, obranu i djelovanje u konvencionalnim, hibridnim, kibernetičkim i informacijskim sukobima. 3. Učinkovit odgovor u kriznim i ratnim situacijama - Osigurati koordiniranu i učinkovitu uporabu vojnih i nevojnih instrumenata moći u slučaju oružanog sukoba, uz suradnju sa saveznicima i civilnim institucijama. 4. Jačanje nacionalne otpornosti i sustava domovinske sigurnosti - Razvijati sposobnosti civilne zaštite, policije, vatrogastva i drugih ključnih aktera za djelovanje u kriznim i ratnim uvjetima, s naglaskom na civilno-vojnu suradnju. 5. Aktivno sudjelovanje u kolektivnoj obrani i sigurnosti - Doprinositi jačanju NATO-a i obrambene politike EU, uključujući izgradnju snažnijeg europskog obrambenog stupa i promicati europsku stratešku autonomiju. 6. Sudjelovanje u međunarodnoj sigurnosti i stabilnosti - Angažirati se u izgradnji međunarodnog mira, sigurnosti i povjerenja kroz doprinos globalnim sigurnosnim inicijativama i operacijama. 7. Tehnološki razvoj i inovacije u obrani – Ulagati u znanstveno-istraživački rad i tehnologije poput umjetne inteligencije, autonomnih sustava i kibernetičke obrane radi jačanja obrambenih sposobnosti. 8. Jačanje obrambene industrije - Poticati nacionalnu obrambenu industriju kroz opremanje i modernizaciju Oružanih snaga te njezino uključivanje u međunarodne projekte i smanjenje ovisnosti o vanjskim izvorima. Obrazloženje: Držimo, kako je tekst u kojem se navode strateški ciljevi je sadržajno preopširan i hijerarhijski nedovoljno jasan. Za veću učinkovitost, preporučuje se: • Kratkoća i jasnoća: Svaki cilj treba biti precizan, bez suvišnih ponavljanja. • Hijerarhija prioriteta: Prvo obrana države, zatim sposobnosti, savezništva, potpore civilnom sektoru, pa razvoj i industrija. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije u skladu s konceptom ovog dokumenta |
| 19 | HRVATSKI GENERALSKI ZBOR | 2.STRATEŠKI KONTEKST, 2.1.Globalno sigurnosno okružje | Opće sigurnosne rizike predlažemo redefinirati na sljedeći način: Opći sigurnosni rizici koji utječu na stabilnost međunarodnog i nacionalnog poretka obuhvaćaju: 1. Geopolitičke napetosti i nadmetanje država za resurse, moć i utjecaj, uključujući rastuću rivalnost velikih sila. 2. Međudržavne, posredničke i građanske ratove, s potencijalom destabilizacije širih regija izvan neposrednih zona sukoba. 3. Propale države i neupravljana područja, koja postaju utočišta za ekstremističke skupine, paravojne formacije i kriminalne mreže. 4. Proliferaciju oružja za masovno uništenje – nuklearnog, kemijskog i biološkog. 5. Djelovanje terorističkih, ekstremističkih i transnacionalnih kriminalnih mreža, uključujući kibernetičke i informacijske prijetnje. 6. Klimatske promjene i degradaciju okoliša – uključujući narušavanje bioraznolikosti, degradaciju tla, nestašicu vode i hrane. 7. Zdravstvene prijetnje, osobito pandemije globalnog razmjera. 8. Demografske neravnoteže i masovne migracije, uključujući ilegalne migracijske tokove. Izravne sigurnosne prijetnje po nacionalne interese i temeljne vrijednosti uključuju: • Oružanu agresiju protiv Republike Hrvatske i njenih saveznika. • Terorizam i ekstremizam u svim oblicima. • Obavještajno djelovanje protiv nacionalne sigurnosti. • Kibernetičke napade, dezinformacijske kampanje i druge oblike hibridnog djelovanja. Obrazloženje: Prijedlog je da se uvedu dvije kategorije: opći sigurnosni rizici i izravne sigurnosne prijetnje za nacionalne interese i temeljne vrijednosti. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije u skladu s konceptom ovog dokumenta |
| 20 | HRVATSKI GENERALSKI ZBOR | STRATEGIJU OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE, 1.UVOD | Nacrt prijedloga Strategije obrane (u daljnjem tekstu: SO) po vojnim pitanjima treba isticati princip jasne i nedvosmislene nadležnosti zapovijedanja. Polazišna točka u izradi SO ne bi smjele biti isključivo OS RH već Republika Hrvatska, odnosno, kako preživjeti i osigurati preživljavanje te opstanak i prosperitet. Dakle, polazište je Sustav domovinske sigurnosti i obrane. • ukupnost prijetnji, ugroza i razine rizika za RH • ukupnost sposobnosti za obranu, sigurnost i prosperitet. OS RH nisu, a niti bi smjele biti subjekt sam za sebe jer a. Dio su ukupnosti obrane, dio su Sustava domovinske sigurnosti b. Nisu niti nadležne za sve oblike obrane, posebice ne za obranu od većine ne oružanih oblika prijetnji poput kibernetičkih (cyber) prijetnji, nekih oblika hibridnih i asimetričnih prijetnji (ekonomski, psihološki, tehnološki, financijski), nisu nadležni za zaštitu i obranu kritične infrastrukture po svim elementima. c. Nisu samodostatne po elementima logistike (lanca opskrbe, održavanja, remonta), zdravstva, veterinarske, vatrogasne i agronomske obrane i sigurnosti, istraživanja, razvoja i proizvodnje, itd. Naglašavamo da se suvremena obrana i sigurnost temelji na žilavosti i otpornosti naroda i nacije od svih oblika prijetnji i ugroza, a temelj žilavosti i otpornosti su: • širi oblici sigurnosne kulture građana • samodostatnost, održivost i otpornost proizvodnje hrane, pića, odjeće i oprema • samodostatnost, održivost i otpornost medicinske, veterinarske i agronomske opreme i sredstava, medikamenata za ljude, životinje i biljke • samostalnost, održivost i otpornost civilne i vatrogasne zaštite i obrane • samostalnost i otpornost opskrbne i opskrbnog lanca, održavanja i remonta • samostalnost, održivost i otpornost svih elemenata kritične infrastrukture. | Nije prihvaćen | Prijedlozi su već obuvaćeni dokumentom, izlaze izvan okvira nadležnosti dokumenta ili su predmet provedbenih dokumenata |
| 21 | DARKO MARINAC | STRATEGIJU OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE, 6. FINANCIJSKI RESURSI | Knjiga Jure Vujića "Geopolitika Hrvatske,"nadavno je predstavljena francuskoj publici, no kao da nije dovoljno u nas. Geopolitika je jedna stabina varijabla. Jedan geopolitičaj je jednom rekao pokažite mi zemlju na karti reći ću vam kakvu politiku vodi. Molim vas da ovo shvatite ozbiljno kako se nebi sramotili pred svijetom. Promijenjenu geopolitiku situaciju uveli su "vojni stručnjaci", a treba tu zeti u obzir kako se novinarska specijalizacija našim medijima ne isplati. Pojam hrani (brani) i starteški nemar nekih dužnosnika koji se brane velikim geopolitičim promjenama. Za informacije Darko Marinac 091 510 3664 | Nije prihvaćen | Prijedlog nije kompatibilan konceptu Strategije ili nije suštinske prirode već pitanje izričaja. |
| 22 | DARKO MARINAC | STRATEGIJU OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE, 6. FINANCIJSKI RESURSI | Na kraju prvoga odlomaka FINANCIJSKI RESURSI: Nastaviti kao stalnu djelatnost organizacijsko prilagođavanje, proizašlo iz strateškog predviđanja praćenja i uvođenja novih revolucionarnih tehnologija.. Treći odlomak: Povećana razina savezničke ambicije u kontekstu značajno izmijenjene strateške i sigurnosne situacije upućuje na skoro revidiranje navedenog NATO-ovog zahtjeva te je izgledno kako će se od saveznica očekivati dogovor o značajno većim izdvajanjima za obranu od trenutačno minimalnih 2 %. Četvrti odlomak dodati: Razvoj pojedinih potrebnih spobnosti obrane nije dobro komunicirati primarno kao trošak, nego kao pobuđivanje razvoja zemlje u cjelini. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije kompatibilan konceptu Strategije ili nije suštinske prirode već pitanje izričaja. |
| 23 | DARKO MARINAC | 5.RAZVOJ OBRAMBENIH RESURSA, 5.3.Sposobnosti Oružanih snaga za potporu civilnim institucijama | Na kraju dodati: Sukladno povijesnome iskustvu nastanka mederne Hrvatske države, potrebno je razraditi prijam i organiziranje visoko samomotiviranih dragovoljaca. jer dragovoljnost je poželjna pojava koju treba kordinirati s ostalim sastavnicama i sposobnostima vezanim kako za obranu suvereniteta, tako i za nadilaženje kriza svih oblika. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije kompatibilan konceptu Strategije ili nije suštinske prirode već pitanje izričaja. |
| 24 | DARKO MARINAC | 5.RAZVOJ OBRAMBENIH RESURSA, 5.2.Sposobnosti civilnog sektora za funkcioniranje u stanju neposredne ugroženosti, neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske i ratnom stanju te za potporu Oružanim snagama | Početak: Obrana je državna funkcija I JAVNO DOBRO, kojima se osigurava ... (nastavak kao u tekstu) | Nije prihvaćen | Prijedlog nije kompatibilan konceptu Strategije ili nije suštinske prirode već pitanje izričaja. |
| 25 | DARKO MARINAC | 5.RAZVOJ OBRAMBENIH RESURSA, 5.1.Sposobnosti Oružanih snaga za obranu | Početak: Oružane snage u miru nadziru i štite suverenitet morskog i zračnog prostora u suradnji s nadležnim državnim tijelima i saveznicima te provode mjere ranog upozoravanja. Sposobnosti Oružanih snaga za obranu od oružane agresije na Hrvatsku trebaju biti u skladu sa zahtjevima za učinkovitu obranu hrvatskog teritorija, i otklanjanja prijetnji proizašlih iz gravitacijskih strateških točki napada, samostalno ili uz pomoć savezničkih snaga te za nastavak provođenja borbenih operacija na bojištu, koordinirano sa savezničkim snagama. Zadnja rečenica: Dodatno će se poticati ulaganje u strateške proizvodne i tehnološke kapacitete domaće obrambene industrije, kao i moguće oživljavanje već postojećih kapaciteta koji još nisu u funkciji, čime se pridonosi jačanju nacionalne otpornosti, tehnološke neovisnosti i strateške autonomije Europske unije i strateških partnera. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije kompatibilan konceptu Strategije ili nije suštinske prirode već pitanje izričaja. |
| 26 | DARKO MARINAC | STRATEGIJU OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE, 5.RAZVOJ OBRAMBENIH RESURSA | Obrambene resurse čine ljudski, materijalno-tehnički i financijski potencijali države i društva koji se u mirnodopskim uvjetima, u stanju neposredne ugroženosti, neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Hrvatske ili ratnom stanju mogu angažirati u funkciji obrane, čineći javno dobro. treći odlomak: Važno je nastaviti davati prioritet strateškoj komunikaciji u promicanju vojnog poziva i vrijednostima Domovinskoga rata, povećanju standarda života, rada i obuke pripadnika Oružanih snaga te definiranju novih ili prilagodbi postojećih modela koji podupiru te ciljeve. U tom kontekstu, nakon stalnih analiza strateškog okoliša i procjene dugoročnih potreba za djelatnim vojnim osobama i vojnim obveznicima osposobljenima za služenje u pričuvnom sastavu, ... dalje kao u tekstu. 4. odlomak. - sposobnosti Oružanih snaga za obranu, i otklanjanje ugroze. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije kompatibilan konceptu Strategije ili nije suštinske prirode već pitanje izričaja. |
| 27 | DARKO MARINAC | 4.OBRAMBENA POLITIKA, 4.3.Djelovanje u Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici Europske unije | zadnji odlomak: Pri tome će Hrvatska dosljedno podupirati jačanje strateške autonomije Europske unije kao dopune kolektivnoj obrani, uz očuvanje kohezije i učinkovitosti transatlantskog partnerstva i strateškoga partnerstva s SAD-om | Nije prihvaćen | Prijedlog nije kompatibilan konceptu Strategije ili nije suštinske prirode već pitanje izričaja. |
| 28 | DARKO MARINAC | 4.OBRAMBENA POLITIKA, 4.2.Djelovanje u sklopu NATO-a | 2. odlomak (...9 i jačanju zajedničkih sposbnosti saveza, i nastaviti će dogovoreni rast i dalje. - uvezivanje u Sustav integrirane protuzračne i proturaketne obrane NATO-a, uz očekivanja pomoći uslijed svoga povoljnog položaja za zajedničku obranu. - doprinos jačanju obrambene suradnje NATO-a i Europske unije na područjima utvrđenim zajedničkim deklaracijama te daljnje pozicioniranje Hrvatske kao aktivne i odgovorne saveznice koja pridonosi sigurnosti jugoistočne Europe i euroatlantskog prostora u cjelini. RH ima ambicije postati dvosmjernim povjerenikom za jugoistočnu Europu. | Nije prihvaćen | Prijedlog koji se tiče daljnjeg rasta obrambenih izdvajanja već je ugrađen u tekst dokumenta dok ostali prijedlozi nisu suštinske naravi. |
| 29 | DARKO MARINAC | 4.OBRAMBENA POLITIKA, 4.1.Razvoj i održavanje snažne i učinkovite obrane | 2. odlomak: Nacionalne obrambene sposobnosti najpouzdaniji su alat za suprotstavljanje širokom spektru sigurnosnih rizika i prijetnji, posebno i ponajprije prijetnjama vojne prirode., sukladno članku 3. Sjevernoaatlatskoga ugovora. 5. i 6. odlomak (...) inovativnih i disruptivnih tehnologija, zamijeniti s inovativnih i revolucionarnih tehnologija (općenito disruptivno zamijeniti s revolucionarnim kako zboh Hrvatskoga jezika tako i pejorativnoga prizvuka latinskoga predmetka (dis) 12. odlomak (...) u odnosu na nacionalne mogućnosti, s naglaskom na komparativne i specifične sposobnosti, je nedvojbena saveznička abveza (...) posljedni odlomak - Osobita pozornost posvetit će se i mogućem reaktiviranju revitaliziranju i razvoju strateških industrijskih kapaciteta unutar Hrvatske, kako bi se ojačala tehnološka suverenost i otpornost obrambenog sustava te omogućilo dugoročno i pouzdano opremanje Oružanih snaga iz domaćih izvora, a koji bi bili ponuđeni i za izvoz. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije kompatibilan konceptu Strategije ili nije suštinske prirode već pitanje izričaja. |
| 30 | DARKO MARINAC | STRATEGIJU OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE, 4.OBRAMBENA POLITIKA | Na kraju dugoga odlomka: (...) Hrvatska prepoznaje procese euroatlatskih integracija. Hrvatska ambiciozno teži biti povjerenik za regiju. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije kompatibilan konceptu Strategije ili nije suštinske prirode već pitanje izričaja. |
| 31 | DARKO MARINAC | 3. STRATEŠKI OBRAMBENI KONCEPT, 3.3.Koncept obrane Republike Hrvatske od oružane agresije | U dijelu Nacionalni sutav obrane čine slijedeći mehanizmi i postupci. : - izgradnja restektabilnih nacionalnih obrambenih sposobnosti za samostalno djelovanje sukladno 3. članku Sjevernoatlanstskoga ugovora i u suranji sa saveznicima. Druga crtica - Doprinos razvoju savezničkih obrambenih sposobnosti, koristeći nacionalne prednosti i ciljeve te provedba (kraj rečenice kao u tekstu). U dijelu ispod Kompeksnost prirode prijetnje zahtjeva složeni odgovor. Stoga se nacionalna razina aktivne obrane (dalje kao u tekstu) Vojna komponenta nacionalne obrane obuhvaća izgradnju, pripremu, obrambene postupke i djelovanje Oružanih snaga i strateško zapovijedanje, te vođenje i zapovjedanje odsječenim snagama. Najvažnije sastavnice civilne obrane su: - strateško komuniciranje i krizno komuniciranje te informativno i informacijsko, psihološko i promiđbeno djelovanje usmjereno na potporu djelovanja i operacije Oružanih snaga (obrane) i izgradnju otpornosti. Različitost scenarija mogućih oružanih sukoba nameće Hrvatskoj imperativ održavanja i razvijanja obrambenih sposobnosti za provedbu intenzivnih modernih operacija aktivne i fleksibilne obrane vlastitog teritorija, djelovanjem razlišitim postupcima i sredstvima po cjelome operativnom području. Budući da prijetnja oružanom agresijom može nastupiti u bitno različitim strateškim okolnostima, Oružane snage trebaju biti sposobne provesti brzi borbeni razvoj i mobilizaciju te onemogućiti prodor agresorskih snaga, djelujući po operativnim gravitacijskim točkama napada na nacionalni teritorij. Te na kraju: U svim tim okolnostima, Vlada ima odlučujuću ulogu u pokretanju, usmjeravanju i provedbi nacionalnih i savezničkih mehanizama zaštite, osobito putem strateškog planiranja, kojemu je prethodilo strateško predviđanje. donošenja odluka i koordinacije svih nadležnih državnih tijela. Potrebno je razvijati, te revitalizirati i opet staviti u pogon ili na dugi način revitalizirati i vlastite strateške industrijske kapacitete, posebice na području tehnologija ključnih za nacionalnu sigurnost, kako bi se osigurala veća otpornost na dugotrajne krize i smanjila ovisnost o vanjskim dobavljačima u kriznim uvjetima. Isto vrijedi i za okupljanje i organiziranje znanja i stručnjaka za navedeno. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije kompatibilan konceptu Strategije ili nije suštinske prirode već pitanje izričaja. |
| 32 | DARKO MARINAC | 3. STRATEŠKI OBRAMBENI KONCEPT, 3.3.Koncept obrane Republike Hrvatske od oružane agresije | Ovdje treba prokomentirati a da to već nije bilo prije su Najvažnije sastavnice civilne potpore u četvrtoj critici ci imamo propagandno djelovanje. Osim toga što propaganda ima loše pejorativno značenje. Već duže vremena zamjenjuje su informacijake operacije iz razloga što je informacijsko djelovanje usmjereno na određeni dio populacije protivničke ili suparničke strane. Iako se u Strategiji nacionalne sigurnosti sposminej strateško komuniciranje i u OS RH imamo strateško komuniciranje, ovdje je nemušto upotrebljen pojam propagande koja ipak ima svoj mekši naziv promidžba. No, ovdje je neizoastavno potrebno strateško komuniciranje koje daje najbolji imunitet protiv informacijskih ili siholoških djelovanja svih opsega i načina. Ovdje se samo radi o tome da za kvalitetno strateško komuniciranje treba formirati formate za takvo komuniciranje. Ovdje je propaganda postavljana kao dio strateškoga komuniciranja pa je bolje Informacijsko ili informativno djelovanje. U zadnjem odlomku ipak je potrebno dodati uz strateško planiranje kao dio strateškoga predviđanja. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije kompatibilan konceptu Strategije ili nije suštinske prirode već pitanje izričaja. |
| 33 | DARKO MARINAC | 3. STRATEŠKI OBRAMBENI KONCEPT, 3.2.Strategijske opcije odgovora Republike Hrvatske na sigurnosne prijetnje | u 2. odlomku (...) temeljna scenarija: aktivna obrana teritorija. U zadnjoj rečenici (...) spobnosti za brzi (ne brz) odgovor. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije suštinske naravi. |
| 34 | DARKO MARINAC | 3. STRATEŠKI OBRAMBENI KONCEPT, 3.2.Strategijske opcije odgovora Republike Hrvatske na sigurnosne prijetnje | Sam naslov Strategijske opcije može se zamijeniti s Strateškemopcije jer radi se o državi i nejenim opcijama. Opcije strateškoga odgovora RH moraju imati slijedeće odlike kao: sveobuhvatnost, elastičnost, otpornost, i kadrovsku izvrsnost. Obranu treba nazivati aktivnom obranom kao uvjet za brzu obranu. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije kompatibilan konceptu Strategije ili nije suštinske prirode već pitanje izričaja. |
| 35 | DARKO MARINAC | 3. STRATEŠKI OBRAMBENI KONCEPT, 3.1.Strateški obrambeni ciljevi | 4. (...) uporabom vojnih i nevojnih nacionalnih instrumenata moći aktivnom obranom, dočekom agresorskih snaga uz istovremeno djelovanje po operativnim težištima napada i u njihovim zonama, a kao rezultat obavještajne potpore koja će omogućavati donošenje odluka u realnom ili čak u negativnome vremenu. (dalje kao i u tekstu). U ovome odlamku dodati : U obrani RH težiti operativnoj integraraciji kopna i mora. u 8. točci dodati: umjesto nove disruptivne tehnologije: staviti nove revolucionarne tehnologije. Na kraju 8. točke dodati: U tom cilju valja organizirati namjenske savjetodavne bazene za pojedine teme ili područja djelovanja. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije kompatibilan konceptu Strategije ili nije suštinske prirode već pitanje izričaja. |
| 36 | DARKO MARINAC | 3. STRATEŠKI OBRAMBENI KONCEPT, 3.1.Strateški obrambeni ciljevi | Kao što je poznato i već rečeno RH nema stratešku dubinu gotovo na nijednom dijelu, zato se obrana mora definirati kao aktivna obrana i opisana dočekom agresorskih uz istovremeno djelovanje po operativnim težištima napada i u njihovim zonama kao rezultat obavještajne potore koja će omogućavati donošenje odluka u realnom ili čak u negativnome vremenu. (i to negdje u 4. točci strateških obrambenih cijeva). kao 10. točku trebalo bi dodati pošto je došlo do novih strateških momenata i izazova, ali i prilika nešto kao "revizija pesperspektivnosti objekata koji su preostali i mogu se lakše revitalizirati. Posebno na zračne luke, lučice i pristaništa uzevši u obzir kako jedna zemlja kao hrvatska s tolikom dužinom obale mora imati više od jedne satnije mornaričkoga pješaštva. Operativno treba južnu Hrvatsku gledati u jedinstvu mora i kopna. Jedna od komparativnih prednosto naše obale posebno i s pomorskim naslijeđem je ta da smo "izmišljeni" za jedan ronilački centar (divulje) za Europske zemlje i NATO saveznice. RH uslijed kompleksnosti njene obrane i novih inovativnih tehnologija valja zametati tematske " savjetničke bazene " za pojedina područja i izazove. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije kompatibilan konceptu Strategije ili nije suštinske prirode već pitanje izričaja. |
| 37 | DARKO MARINAC | 2.STRATEŠKI KONTEKST, 2.4. Međunarodni sigurnosni i obrambeni aranžmani i mehanizmi | Na kraju 3. odlomka trebalo bi stajati: Naime, model odlučivanja u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda više (više treba dodati) ne jamči državama koje mogu biti izložene oružanoj agresiji pouzdanu i učinkovitu zaštitu u svim situacijama, iz primarnoga razloga što stalna članica Vijeća sigurnosti provodi agresiju na Ukrajinu. Dalje u 7. odlomku: (...) ulogom inovativnih i revolucionarnih tehnologija te se istoddobno nositi s ostalim prijatnjama i zazovima. 10. odlomak za kraj dodati: Ovo sve navedeno treba se umnožiti prilagodbom sustava i modela upravljanja. 13. odlomak (...) da se Europska unija zaštiti i u fleksibilnijim odnosima unutar Euroatlanskoga partnerstva. (kako bi se izbjegao pojam vanjskih aktera.) 15. odlomak (možda se ovdje može umetnuti -prilagodbu sustava i model upravljanja) Na kraju odlomka: (...) bit će usmjerene na dodanu vrijednost zajedničkih obrambenih napora, prilagodbom sustava i modela upravljanja uz zadržavanje obrambene politike kao nacionalne nadležnosti. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije suštinske prirode već pitanje izričaja. |
| 38 | DARKO MARINAC | 2.STRATEŠKI KONTEKST, 2.4. Međunarodni sigurnosni i obrambeni aranžmani i mehanizmi | Već je rečeno da je temeljni sigurnosni problem u svijetu što se stalna članica Vijeća sigurnosti odmetnula i pokrenula invaziju na zemlju kojoj je čak dala i sigurnosne garancije u Budipnštanskom memorandumu 1994.godine. Kada se govori o razvoju zajedničkih sposbnosti upravo kao prinos partnerstvu treba uvijek ukazivati na potrebu prilagođavanja sutava i modela upravljanja u sektoru zajedničke obrane. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije suštinske prirode već pitanje izričaja. |
| 39 | DARKO MARINAC | 2.STRATEŠKI KONTEKST, 2.3. Vojni čimbenik i perspektiva oružanih sukoba | 3. odlomak: Inovativne i revolucionarne tehnologije koje već uvjetuju prilagodbe u zapovijedanju i vođenju i sve snažnije oblikuju način vođenja operacija i redefiniranju vojne doktrine. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije suštinske prirode već pitanje izričaja. |
| 40 | DARKO MARINAC | 2.STRATEŠKI KONTEKST, 2.3. Vojni čimbenik i perspektiva oružanih sukoba | U trećemu odlomku imamo pojam disruptivne tehnologije, a treba prevesti kao revolucionarne inovativne tehnologije. a treba i pojmovnu nadogradgradnju u tekstu. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije suštinske prirode već pitanje izričaja. |
| 41 | DARKO MARINAC | 2.STRATEŠKI KONTEKST, 2.2.Regionalno i neposredno okružje | 4. odlomak: Zbog ubrzanoga tehnološkog razloga, sigurnosne prijetnje sve se više premiještaju u nevojnu sferu ... (nastavak kao u tekstu). U zadnjemu odlomku: Sigurnono okružje zahtijeva trajnu i kordiniranju pripravnost političkih i sigurnosnih struktura, koji će odvraćajućim elementima osuvremenjavanjem i obnavljanjem sposonosti sigurnosnih i obrambenoga sektora u suradnji s partnerima i saveznicima u EU i NATO-u. (obećavati kako sukoba j je izvan mudristi i u smjeru voluntarizma). | Nije prihvaćen | Prijedlog nije suštinske prirode već pitanje izričaja. |
| 42 | DARKO MARINAC | 2.STRATEŠKI KONTEKST, 2.2.Regionalno i neposredno okružje | 4. odlomak: Zbog ubrzanoga tehnološkog razloga, sigurnosne prijetnje sve se više premiještaju u nevojnu sferu ... (nastavak kao u tekstu). U zadnjemu odlomku: Sigurnono okružje zahtijeva trajnu i kordiniranju pripravnost političkih i sigurnosnih struktura, koji će odvraćajućim elementima osuvremenjavanjem i obnavljanjem sposobnosti sigurnosnih i obrambenoga sektora u suradnji s partnerima i saveznicima u EU i NATO-u. (obećavati kako sukoba j je izvan mudristi i u smjeru voluntarizma). | Nije prihvaćen | Prijedlog nije suštinske prirode već pitanje izričaja. |
| 43 | DARKO MARINAC | 2.STRATEŠKI KONTEKST, 2.2.Regionalno i neposredno okružje | U 4. tom poglavlju umjesto već prekorišten pojam uslijed njegovoga posadašnjivanja i nepriznavanja kako je postojao i u povjesti, sa svojim alatima. Dalje se nastavlja kako Hrvatska ima neposredno ukružje stabilno okružje članice EU i NATO-a, di su s druge strabe zemlje koje to nisu. Ovdje bi se trebalo naći načina, spomeniti simbiozu Mađarska-Srbija. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije kompatibilan konceptu Strategije ili nije suštinske prirode već pitanje izričaja. |
| 44 | DARKO MARINAC | 2.STRATEŠKI KONTEKST, 2.1.Globalno sigurnosno okružje | U drugom Odlomku: Strateška situacija (umjesto geopolitička) ... podložna brzim promjenama, te je stoga neohpodno strateško predviđanje kao preduvjet za strateško planiranje u cilju prilagodbe i nadilaženje kriza. Odlomak 3: Posebno je zabrinjavajuće djelovanje Ruske federacije, koja je stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, .... i dalje nastaviti kao u tekstu. U zadnjoj rečenici: Taj proces podrazumijeva, izviđanja i organizaciju i revitalizaciju znanja, kao i revitalizaciju i razvoj novih vlastitih industrijkih kapaciteta potrebnih za obranu (...) i smanjenje, što je više moguće tahnološku ovisnost o vanjskim akterima (ovo vanjski akteri ne zvuči dobro). U 4. tom odlomku: (je prijetnja širenja trenuračnog konvecionalnog sukoba u Europi uslijed ruske invazije punoga opsega na Ukrainu. U 5. odlomku: Jedan od najočitijih pokazatelja dubokih strateških promjena s geopolitičkim posljedicama jest odluka Republike Finske i Kraljevine Švedske o pristupanju NATO-u. 7 odlomak: Ozbiljno narušena stabilnost međunarodnoga poretka ... (ostalo kao u tekstu. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije suštinske prirode već pitanje izričaja. |
| 45 | DARKO MARINAC | STRATEGIJU OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE, 1.UVOD | Preširoka je i neprecizna formulacija u 3. odlomku, kako je u dva desetljeća došlo do temeljitih promjena geopolitičkoga položaja do kojega ne može doći, jer je on većinom prirodno određen. To je jedino može reći za artik iznad sjeverne Rusije koji postaje uslijed otopljavanja, plovni put. Dovoljno je reći strateškog položaja jer je on sveobuhvatniji i nije samo geografski. u 4. odlomku, Strategija nacionalne sigurnosti ne može biti temeljni slijedivi dokument nakon 8. godine. Jer su se u zadnje 3 godine dogodile krucijalne promjene. Naime Članica VS UN-a izvršila je agresiju što je paraliziralo međunarodno pravo i poredak. Ne može se strogo nastaviti na SNS, jedini je izlaz u procesnosti kako je Strategija ambiciozno postavljena. Ako se ide kruto tu je velika praznina. Sigurnosni sustav i strateški dokumenti ne mogu se ravnati po volji ili nevolji vrhovnika i (ne) komunikaciji ključnih sastavnica vlasti. Peti odlomak traži finkciju strateškoga predviđanja, kao osnovu strateškoga planiranja, kako je to uređeno NATO dokumentima SFA23 (Strategic Foresight Analysis 23) , i tu je potrebna krakoročna srednjoročna i dugoročna perspektiva. U predzadnjem odlomku valja naglasiti ambiciju EU za strateškom autonomijom, ali i nacionalnu ambiciju za ugradnjom nacionalnih komparativnih sposbnosti u zajedničku obranu, kako bi ona dobila specifičnu stratešku perspektivu (primjer je prijedlog da RH postane referentni centar za razvoj sposbnosti za tzv. mini dronove,. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije suštinske prirode, već pitanje izričaja. |
| 46 | DARKO MARINAC | STRATEGIJU OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE, 1.UVOD | 1. UVOD 3. odlomak: Međutim u protekla dva desetljeća, a posebno u zadnje tri godine došlu je do temeljnih promjena strateškog i sigurnonog položaja Hrvatske, kao i do promjena niza sigurnosnih okolnosti koje uslijed svoje brzine uvjruju prilagođavajuća rješenja na području obrane. 4. odlomak.: Nastavljajući se procesno na Strateguju nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske, oblikovana je ... (nastavak rečenice kako je). Ujedno aktualni strateški (izbaciti geopolitički) kontekst zahtijeva ... (dalje cijela rečenica nepromijenjeno). 5. odlomak: Prva rečenica (...) po svojoj je prirodi usmjerena na predviđanja u kratkoročnoj, srednjoročnoj i dugoročnoj perspektivi ... (nastavak kao u tekstu). U predzadnjem odlomku staviti i dodati: Strategija obrane odražava i novu europsku stvranost u kojoj Europska Unija, uz NATO, deklarira jačanje svojih kapaciteta za samostalno djelovanje te organizira sposbnosti za stratešku autonomuju kao doprinos europskoj sigurnosti. Zatim dodati: Republika Hrvatska će sukladno svojim komparativnim prednostima ambicijama i izazovima, organizirati specifične sposobnosti i uklopiti ih u zajedničku obranu, čineći je kvalitetnijom i sveobuhvatnijom. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije suštinske prirode, već pitanje izričaja. |
| 47 | DARKO MARINAC | 2.STRATEŠKI KONTEKST, 2.1.Globalno sigurnosno okružje | Već je pojašnjeno kako ne postoji pojam geopolitička situacija (2. odlomak 2. STRATEŠKI KONTEKST 2.1. Globalno sigurnosno okružje ) U drugom odlomku treba pojam geopolitička situacija zamijeniti pojmom strateška situacija posebno kada se misli na sadašnje stanje, dalje promjene su brze pa se traži prilagođavanje i predviđanje (sukladno NATO dokumnetu SFA23). Pojam geopolitička situacija je posredstvom medija došla u javnost, uz činjenicu kako se medijima i ne isplati razvijati specijalističko novinarstvo. Jedan Zakon ili Strategija obrane tj. bilo koji strateški dokunent ne smija biti na toj razini. Geopolitička situacija je većinom zadana. Tako je RH izuzetno razvedena zemlja s malo dubine i kontinentalnim pritiskom na na primorski dio i to je stalno. Kada su akteri tih prostora miroljubivi i stabilni strateška situacija je stabilna, a kada to nisu strateška situacija se promijeni na gore. U trećem udlomku bilo bi dobro naglasiti uz djelovanje Ruske Federacije dodati kako je ona stalna članica vijeća sigurnosti, te kao takva vrši kontinuiranu agresiju, što dovodi međunarodni poradak (UN) do kolapsa. U trećem odlomku u predzadnjoj rečenici treba dodati kako se radi o ponovnom razvoju obrambeno industrijakih kapacitata kad se i u dokdokunentima EU spsminje pojam ReArm Europe Plan. U četvrtom odlomku treba promijeniti rat u Ukrajini u Rat u Europi, posebno kada govorimo o prilagodbi i razvoju obramenih spobnosti. Dalje u 5. odlomku navodi se čak kako je jedan od pokazatelja "dubokih geopolitičkih promjena" to što su Finska i Švadska ušle u NATO. Naprotiv do toga su doveli strateški razlozi, a posljedice su geopolitičke. Da kompimiramo, možemo li zamisliti geopolitičku promjenu da SAD ili V Britanija postanu isključivo kopnene sile, a Njemačka i Rusija pretežito pomorske sile, I to je moše se reći nepromjenljivo. Dakle ovdje možemo govoriti o strateškim promjenam koje su doprinijela odluci dvije Batičke zamlje. U šesto odlomku geopolitičke odlike Rusije i njena rudna bogadstva uzrokovale su i strateške prednosti Rusije. 7. odlomak govori o narušenoj stabilnosti međunarodnoga poretka, no možda je situacija još i gora, ali imamo i komunikacijski problem kako to reći. Naime stalna članica VS UN-a, izvršila je agresiju na Ukrajinu. Može li se transformirati svjetska organizacija vez velikoga rata. U 9. tom odlomku nabrajaju se činioci koji će odrediditi budućnost kao u NATO dokumnetu SFA23, koje treba po tome dokumentu još razraditi , a u njemu se nigdje ne sposminju duboke geopolitičke promjene nego nestabilnost i sigurnosne izazove i prijetnje. Iza čestog spominjanja geopolitičkih promjena želi se sakriti nebriga za obranu. U predzanjemu odlomku u sigurnosne prijetnje spominje se i obavještajnu djelovanje koje je kao takvo ako nije agresivno ima preventivno i upoznavajuće djelovanje. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije suštinske prirode već pitanje izričaja. |
| 48 | DARKO MARINAC | NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE | 1. UVOD 3. odlomak: Međutim u protekla dva desetljeća, a posebno u zadnje tri godine došlu je do temeljnih promjena strateškog i sigurnonog položaja Hrvatske, kao i do promjena niza sigurnosnih okolnosti koje uslijed svoje brzine uvjruju prilagođavajuća rješenja na području obrane. 4. odlomak.: Nastavljajući se procesno na Strateguju nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske, oblikovana je ... (nastavak rečenice kako je). Ujedno aktualni strateški (izbaciti geopolitički) kontekst zahtijeva ... (dalje cijela rečenica nepromijenjeno). 5. odlomak: Prva rečenica (...) po svojoj je prirodi usmjerena na predviđanja u kratkoročnoj, srednjoročnoj i dugoročnoj perspektivi ... (nastavak kao u tekstu). | Nije prihvaćen | Prijedlog nije suštinske prirode, već pitanje izričaja. |
| 49 | DARKO MARINAC | NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE | Uvod, 4. odlomak stoji "Nakon donošenja Strategije nacionalne sigurnosti" koja je donešena prije 8. godine, 1917. godine ne može biti temeljni dokument za cijelu seriju dokumenata iz obrambene sfere, naročito sada kada se događaji stalno smjenjuju, odnosno nema onu temeljnu poveznicu u vremenskome slijedu. u prijašnjem 3. odlomku se to nemušto kaže u zadnja dva desetljeća došlo je do temeljitih promjena geopolitičkog (nije točno) i strateškog položaja Hrvatske. Velike promjene dogodile su se u zadnje dvije godine (članica VS UN-a, izvršila je agresiju) ako bi ovakve formulacje ostale dokumentirao bi se nedostatak sposobnosti prilagodbe. U drugoj rečenici ... aktualni geopolitički kontekst kako u pogledu ... obrambenih prioriteta ... ulaganja u obranu ... . Pojam "akualni Geopolitički kontekst" ne postoji u ozbiljnoj literaturi i strateškim dokumentima. Neki dokumenti EU točnije EK govore o povećanom utjecaju geopolitike, te se tako govori najviše o nekoj promjeni trenda ili pak zabludi koji traži korekcije. Klasična geopolitika je stalna karakteritika neke idržave ili zemlje. Naša je zemlja konkavnoga oblika, sa malom dubinom i sa značajnim pritiscima kopna na njen primorski dio i to je njena odrednica, a kako se neki regionalni akteri postavljaju prema tome ja najviše strateški kontekst, a optimalnije je sigurnosni kontekst ili prilike i na međunarodnome planu. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije suštinske prirode, već pitanje izričaja. |
| 50 | SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET | 5.RAZVOJ OBRAMBENIH RESURSA, 5.1.Sposobnosti Oružanih snaga za obranu | Prijedlog teksta: „U okviru potpora civilnim institucijama, Oružane snage, u suradnji s drugim institucijama, mogu sudjelovati u osiguravanju opskrbe hranom i logističke potpore u kriznim situacijama, uključujući skladištenje i distribuciju strateških zaliha prehrambenih proizvoda.“ | Nije prihvaćen | Prijedlog nije predmet dokumenta ove razine. |
| 51 | SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET | 4.OBRAMBENA POLITIKA, 4.1.Razvoj i održavanje snažne i učinkovite obrane | Prijedlog teksta: „Posebnu pozornost treba usmjeriti na razvoj održive poljoprivrede kao temelja prehrambene sigurnosti. Zadržavanje i poticanje naseljenosti ruralnih i pograničnih područja pridonosi očuvanju teritorijalne cjelovitosti, gospodarskoj otpornosti i dugoročnoj stabilnosti. Jačanje domaće proizvodnje hrane smanjuje stratešku ranjivost u slučaju poremećaja globalnih opskrbnih lanaca ili oružanih sukoba.“ | Nije prihvaćen | Prijedlozi su izvan okvira nadležnosti dokumenta |
| 52 | SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET | 3. STRATEŠKI OBRAMBENI KONCEPT, 3.3.Koncept obrane Republike Hrvatske od oružane agresije | Prijedlog teksta: „Gospodarska djelatnost, uključujući poljoprivredu i proizvodnju hrane, ima ključnu ulogu u osiguravanju temeljnih uvjeta za funkcioniranje obrambenih snaga i države u cjelini. Potrebno je planski razvijati kapacitete za povećanje domaće proizvodnje hrane i stvaranje strateških zaliha prehrambenih proizvoda u mirnodopskim uvjetima, kako bi se osigurala samoodrživost u kriznim i ratnim situacijama.“ | Nije prihvaćen | Prijedlozi su izvan okvira nadležnosti dokumenta |
| 53 | SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET | 3. STRATEŠKI OBRAMBENI KONCEPT, 3.1.Strateški obrambeni ciljevi | Prijedlog teksta: „10. Osigurati dugoročnu prehrambenu sigurnost Republike Hrvatske kroz jačanje domaće poljoprivredne proizvodnje, očuvanje naseljenosti i funkcionalnosti ruralnih područja te razvoj otpornosti opskrbnih lanaca hrane, čime se pridonosi sveukupnoj otpornosti i obrambenoj sposobnosti društva.“ | Nije prihvaćen | Prijedlog nije predmet razmatranja dokumenta ove razine i ne može biti strateški obrambeni cilj. |
| 54 | SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET | 2.STRATEŠKI KONTEKST, 2.1.Globalno sigurnosno okružje | Prijedog teksta: „Uz klimatske promjene, rizici za globalnu i nacionalnu sigurnost uključuju i prehrambenu nesigurnost. Republika Hrvatska trenutno nema samodostatnost u proizvodnji većine osnovnih prehrambenih proizvoda te je u znatnoj mjeri ovisna o uvozu hrane. U kriznim i ratnim uvjetima ova ovisnost može ozbiljno ugroziti sposobnost države za osiguranje osnovnih potreba stanovništva i održavanje društvene stabilnosti. Stoga je jačanje domaće poljoprivredne proizvodnje i otpornosti opskrbnih lanaca hrane strateški interes nacionalne sigurnosti.“ | Prihvaćen | Prijedlog nije predmet razmatranja dokumenta ove razine. Isti će se uzeti u obzir prilikom izrade dokumenata na stručno-provedbenoj razini. |
| 55 | SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET | STRATEGIJU OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE, 2.STRATEŠKI KONTEKST | Uz klimatske promjene, rizici za globalnu i nacionalnu sigurnost uključuju i prehrambenu nesigurnost. Republika Hrvatska trenutno nema samodostatnost u proizvodnji većine osnovnih prehrambenih proizvoda, te je u znatnoj mjeri ovisna o uvozu hrane. U kriznim i ratnim uvjetima ova ovisnost može ozbiljno ugroziti sposobnost države za osiguranje osnovnih potreba stanovništva i održavanje društvene stabilnosti. Stoga je jačanje domaće poljoprivredne proizvodnje i otpornosti opskrbnih lanaca hrane strateški interes nacionalne sigurnosti. | Primljeno na znanje | Prijedlog nije predmet razmatranja dokumenta ove razine. Isti će se uzeti u obzir prilikom izrade dokumenata na stručno-provedbenoj razini. |