Izvješće savjetovanja

Redni broj	Korisnik	Područje	Komentar	Status odgovora	Odgovor
1	ŽELJKO SOVIĆ	4. PROJEKTI, Članak 48.	Neprihvatljivo je da projektant postane obvezna osoba za ishođenje posebnih uvjeta putem eDozvole (stavak 3 i 4), jer se time na njega prebacuje odgovornost upravnih postupaka. Time projektant postaje administrativni izvršitelj bez legitimiteta, naknade, ovlasti pregovaranja ili zaštite u slučaju kašnjenja i problema, što bi trebala biti obveza investitora ili njegove ovlaštene osobe.	Nije prihvaćen	Posebni uvjeti se pribavljaju prije pokretanja upravnog postupka, a projektant treba s obzirom na vrstu građevine najbolje znati, koje posebne uvjete je potrebno ishoditi.
2	ŽELJKO SOVIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Projektant	Članak 19. st. 4. je nejasan i u suprotnosti sa zakonima te predviđa neodređene obveze projektanta nakon predaje dokumentacije. Davanje objašnjenja i pružanje stručne pomoći u vezi projekta od strane projektanta u tijeku gradnje potrebno je regulirati kroz obavezu ugovaranja projektanstkog nadzora, dok je obveza izrade „izmjena projekta zbog okolnosti u gradnji“ neprecizna, podložna različitim tumačenjima i treba se izbaciti. Savjetodavna pomoć propisana je isključivo projektantu, uz novčane kazne, bez obveze investitora da ju osigura. Time se projektanta stavlja u neravnopravan položaj jer mora raditi bez ugovora i na vlastiti trošak. To nije u redu i treba takvu obvezu projektanta potpuno izbrisati, ili umjesto toga, potrebno je Zakonom odrediti da stručnu pomoć osigurava investitor, kao i stručni nadzor, te predvidjeti kaznu za investitora ako to ne učini, čime bi obje strane imale jasne i ravnopravne obveze.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
3	ŽELJKA LUKAČ	10.4. ZAKONI, DRUGI PROPISI I PRAVILA, Članak 165.	Nacrt zakona zanemaruje ulogu krajobrazne arhitekture – nigdje se ne definira krajobrazni elaborat niti položaj krajobraznog arhitekta u sustavu. Tražimo povratak projekta krajobrazne arhitekture u zakon, uz jasno pravo krajobraznih arhitekata da potpisuju i preuzimaju odgovornost za svoj rad. Bez toga nema usklađenosti s KORH-om, europskim zelenim politikama ni održivog razvoja.	Nije prihvaćen	Slažemo se da je krajobrazno uređenje značajan i potreban doprinos kvaliteti života. Zakonom je jasno je propisano da elaborat prethodi izradi glavnog projekta, a Zakonom o djelatnostima je definirano tko ga izrađuje a ne ovim zakonom.
4	ŽELJAN BEBIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	Stavak (4), a uvažavajući činjenicu da je projektantski nadzor definiran Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, prema kojem isti obavlja projektant glavnog projekta (važno je napomenuti da projektant glavnog projekta često ne radi izvedbeni projekt), na ovako definiran način ga se trajno "uvlači” u građenje, tj. projektant glavnog projekta službeno postaje “Katica za sve”, no nije ni to problem, ako će takvu uslugu pratiti pravična naknada koju treba osigurati putem ugovornog odnosa između investitora (kao i ostalih sudionika u gradnji, prvenstveno izvođača) i projektanta o provođenju projektantskog nadzora. Napominjem da naknada za ovako definiran projektantski nadzor treba poprilično nadmašiti dosadašnju (više/manje skromnu) praksu.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
5	ŽELJAN BEBIĆ	i.PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 120.	Dopuniti članak na način koji će obuhvatiti prekršaj investitora ukoliko ne osigura projektantski nadzor.	Nije prihvaćen	Predmet posebnog zakona.
6	ŽELJAN BEBIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 18.	Tekst (moguće u nastavku teksta stavka (3) ili uvesti novi stavak) dopuniti na način koji treba obuhvatiti dužnost investitora da osigura projektantski nadzor (sukladno dužnosti projektanta da isti izvrši).	Nije prihvaćen	Predmet posebnog zakona.
7	HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA	10.4. ZAKONI, DRUGI PROPISI I PRAVILA, Članak 163.	Predlaže se brisanje članka kako bi se osigurala usklađenost s važećim Zakonom o poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji, te izbjegla situacija da se putem prijelazne i završne odredbe derogira jedno već postojeće pravo. Dodatno, brisanjem se sprječava moguće ustavnopravno pitanje povrede načela pravne sigurnosti i zabrane retroaktivnosti, jer osobe koje su već stekle legitimna prava i položaj voditelja manje složenih radova moraju imati zajamčenu zaštitu svojih stečenih prava i statusa. Na taj način omogućuje se zakonodavcu da, ukoliko želi redefinirati sustav izdavanja vjerodajnica, to učini u zasebnoj, jasno obrazloženoj i sustavno usklađenoj normi, a ne kroz prijelaznu odredbu koja proizvodi pravnu nesigurnost.	Nije prihvaćen	Odredba nije retroaktivna, nakon isteka važenja kartice primijeniti će se Zakon o djelatnostima koji će se mijenjati i uskladiti s ovom odredbom.
8	HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 23.	U tekstu članka nije predviđen institut voditelja manje složenih radova, iako je isti zakonski uređen i omogućuje uključivanje osoba s odgovarajućim kvalifikacijama. Nadalje, odredba stavka 2. ograničava ovjeru građevinskog dnevnika isključivo na komore arhitekata i inženjera prostornog uređenja i gradnje, čime se isključuju druge komore koje su temeljem posebnih propisa nadležne za obavljanje određenih radova. Prema članku 25a. stavku 2. Zakona o poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (NN 78/15, 118/18, 110/19), osobe s položenim majstorskim ispitom ili priznatim majstorskim statusom mogu biti imenovane voditeljem manje složenih radova. Uvrštavanje ovog instituta u predmetni zakon potrebno je radi pravne dosljednosti i potpune provedbe važećih odredbi. Propisivanjem da građevinski dnevnik može ovjeravati i član odgovarajuće druge komore, ako je to određeno posebnim propisom, otklanja se diskriminacija i osigurava normativna usklađenost s pravima i obvezama drugih struka uključenih u izvođenje građevinskih radova. Stoga predlažemo da uz inženjera gradilišta i/ili voditelja radova uvrstite i institut voditelja manje složenih radova. Isto tako, predlažemo izmjene stavka 2. na način da se na kraju rečenice doda tekst "odnosno druge nadležne komore ako je to određeno posebnim propisom kojim se uređuje izvođenje radova", a u stavku 10. ovog članka predlažemo dodati u rečenici "može se imenovati osoba koja za to ispunjava uvjete propisane Zakonom o poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji".	Nije prihvaćen	Predmet posebnog zakona kojim se reguliraju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje.
9	ZORAN PIVAC	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 95.	Poštovani, smatram da bi se prilikom izdavanja uporabne dozvole trebalo prilagati pravomoćnu građevinsku dozvolu budući da investitor može pristupiti građenju temeljem izvršne dozvole i ishoditi uporabnu dozvolu temeljem iste, a da npr. izvršna dozvola bude poništena od strane upravnih sudova u postupcima koji se vode protiv rješenja Ministarstva.	Primljeno na znanje	Sukladno ZUP-u.
10	ZORAN PIVAC	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 102.	Poštovani, smatram da bi se prilikom tehničkog pregleda za manje složenu zgradu prema članku 102. stavku 2. trebalo utvrđivati i uvjet u pogledu broja stambenih jedinica, parking mjesta s obzirom da će se nakon izdavanja uporabne događati situacije pretvaranja jedne velike stambene jedinice u više manjih i pokušaj stavljanja tih jedinica u komercijalne svrhe iznajmljivanja što će dovesti do nereda u prostoru.	Nije prihvaćen	Na tehničkom pregledu manje složene zgrade se provjerava i namjenama građevine što podrazumijeva i provjeru navedenoga. Navedeni primjeri promjena namjene u pogledu broja stanova nakon ishođene uporabne dozvole je predmet posebno postupka.
11	ZOJA ZOKOVIĆ KRIVIĆ	4. PROJEKTI, Članak 34.	Smatram da se u nastojanju da se postupci ishođenja dozvola pojednostave i ubrzaju, što je pohvalno i s čim se u potpunosti slažem, u praksi često postiže suprotan učinak – postupci postaju dodatno komplicirani za sve sudionike. Proces ishođenja građevinske dozvole značajno bi se ubrzao i olakšao kada bi se omogućila brža i jasnija provjera usklađenosti idejnog projekta s odredbama prostornog plana (nazvali to lokacijskom dozvolom ili drukčije), čime bi se izbjegle nejasnoće i preprojektiranja u kasnijoj fazi glavnog projekta. Također, slažem se s kolegama da članak ostaje nedorečen jer nije jasno o kakvom je idejnom projektu riječ, od čega se sastoji i je li na temelju njega moguće ishoditi građevinsku dozvolu. Dodatno, činjenica da bi se takva mogućnost odnosila samo na jednu vrstu zgrada, dok bi za ostale postupak ostao isti, ne donosi bitno pojednostavljenje na razini sustava.	Primljeno na znanje	Primjeno na znanje, sadržaj idejnog projekta za manje složene zgrade propisat će se pravilnikom. Glavni projekt za manje složene zgrade prilaže se kod prijave početka građenja i sadrži projekte svih struka.
12	ZOJA ZOKOVIĆ KRIVIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	Čl. 19. st. (4) Predložena odredba stavlja projektanta u obvezu davanja objašnjena, te razrade detalja i izmjena do izdavanja uporabne dozvole, čime se projektantu nepravedno nameće odgovornost i u fazi građenja, iako u toj fazi glavnu ulogu imaju izvođač i nadzorni inženjer. Također, formulacija ,,davati objašnjenja i pružati stručnu pomoć'' je preširoka i sigurno će dovesti do zloupotreba jer investitori mogu očekivati da projektant besplatno izrađuje detalje i dopune koje prelaze obuhvat ugovorenog posla. Svaki dodatni rad ima značajnu financijsku vrijednost i treba biti jasno tržišno reguliran. Jedini pravno i tehnički ispravan način osiguranja kvalitetne izvedbe jest kroz ugovaranje projektantskog nadzora i izradu izvedbenog projekta, čime se jasno definiraju odgovornost, obveze i naknada za projektantski rad.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
13	ZLATKO BIOČIĆ	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	U točki 34., kod definicije zamjenske građevine, izraz "kojom se bitno ne mijenja namjena, veličina i utjecaj na okoliš" je previše općenit tj. kvalitativan. Da bi se izbjegla proizvoljna tumačenja i pravna nesigurnost, predlaže se definirati koja je mjera tj. koji su kvantitativni pokazatelji kojima se definira je li nešto bitno mijenja ili ne mijenja.	Nije prihvaćen	Dovoljno je jasno propisano.
14	ZLATKO BIOČIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Predlaže se u cijelom zakonu odredbe koje definiraju da se građevine i radovi trebaju izvoditi u skladu s glavnim projektom promijene u odredbu da se trebaju izvoditi u skladu s izvedbenim projektom osim za građevine za koje se ne izrađuje izvedbeni projekt. Naime, prijedlog za čl.40. st.2. je da "Izvedbeni projekt ne smije biti izrađen protivno glavnom projektu u smislu lokacijskih uvjeta i temeljnih zahtjeva." Time bi se omogućila veća flekisbilnost u razradi izvedbenog projekta a da nije u suprotnosti s lokacijskim uvjetima i temeljnim zahtjevima (banalni primjeri su dimenzije i položaji nekih elemenata, otvora i sl. koje je iz izvedbenih ili drugih razloga potrebno korigirati). U skladu s tim, građevine i radovi bi se trebali izvoditi u skladu s izvedbenim projektom.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje, navedena formulacija je preširoka.
15	ZLATKO BIOČIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	U stavku 4., nakon ",Projektant je" potrebno je dodati "na temelju ugovorenog projektantskog nadzora u skladu s propisom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje,". Obrazloženje: Trenutnim prijedlogom stavka se projektantima uvjetuje rad i materijalni troškovi (vrijeme za davanje objašnjenja, troškovi odlaska na gradilište i sl.) bez obveze pravične naknade za to. Povucimo paralelu: Bi li bilo pravično da izvođač o svom trošku obavlja radove koje nema ugovorene a zbog okolnosti nastalih tijekom faze građenja? Naravno da ne. Nadalje, što je sa situacijama da projektant (fizička osoba!) promijeni poslodavca, ne obavlja više projektantsku djelatnost, fizički nije u mogućnosti davati stručnu pomoć jer je potreban izlazak na teren i slične situacije? Zaključno: navedenim prijedlogom teksta se usklađuje projektanski nadzor s posebnim propisom (Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje) i uklanja mogućnost obveze rada a bez definirane pravične naknade.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
16	ZLATKO BIOČIĆ	10.4. ZAKONI, DRUGI PROPISI I PRAVILA, Članak 159.	Predlaže se pravilnike donijeti isti dan kada i Zakon jer će nastati predugačka pravna praznina obzirom na promjene koje donosi Zakon.	Nije prihvaćen	Većina pravilnika postoji temeljem sadašnjeg zakona. Procedura donošenja pravilnika može se pokrenuti tek nakon što zakon stupi na snagu.
17	ZLATKO BIOČIĆ	6.3. GRAĐENJE GRAĐEVINA ZA KOJE NIJE POTREBNA GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 88.	Što bi bio "projekt postojećeg stanja"? Predlaže se definirati pojam i sadržaj projekta postojećeg stanja ili jednostavnije koristiti pojam "snimak postojećeg stanja" kao i u drugim propisima.	Prihvaćen	Prihvaćen.
18	ZLATKO BIOČIĆ	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 74.	U stavku (2) predlaže se dodati podstavak "4. Privremeni platoi, temelji, postolja i zagati", jer često postoji potreba za takvim građevinama za potrebe izvedbe osnovne građevine	Nije prihvaćen	Predloženi radovi spadaju u građenje građevine.
19	ZLATKO BIOČIĆ	4. PROJEKTI, Članak 49.	1) Rok od 30 dana za utvrđivanje posebnih uvjeta nema praktične vrijednosti ako se ne definira rok u kojem se treba odrediti je li zahtjev uredno primljen ili ne. Naime, praksa je pokazala da je taj rok u nemalom broju slučajeva izuzetno dug, iako je dokumetacija bila potpuna. Stoga se predlaže da se definira rok od 5 dana u kojem se treba odrediti je li zahtjev uredno primljen ili ne. 2) Predlaže se u stavku (4) nakon "ako su ti uvjeti protivni odredbama prostornog plana" dodati "ili posebnim propisima" jer se događa da se u posebnim uvjetima traže uvjeti koji nisu u skladu s posebnim propisima. 3) Predlaže se dodatni stavak sljedećeg sadržaja: "Izdavanje posebnih uvjeta koji nisu u skladu s posebnim propisima smatra se teškom povredom službene dužnosti službene osobe javnopravnog tijela, za što je prekršajno odgovoran čelnik toga tijela."	Nije prihvaćen	Ne utvrđuje se urednost, rok od 30 dana počinje odmah jer projektant sam pokreće utvrđivanje posebnih uvjeta.
20	ZLATKO BIOČIĆ	4. PROJEKTI, Članak 40.	Predlaže se dopuniti stavak (2) tako da glasi: "Izvedbeni projekt ne smije biti izrađen protivno glavnom projektu u smislu lokacijskih uvjeta i temeljnih zahtjeva." Obrazloženje: Tumačenje "biti u skladu" i "biti protivno" je u praksi vrlo subjektivno i rastezljivo tako da se predlaže ovakva formulacija koja će omogućavati veću flekisbilnost u razradi izvedbenog projekta a nije u suprotnosti s lokacijskim uvjetima i temeljnim zahtjevima (banalni primjeri su dimenzije i položaji nekih elemenata, otvora i sl. koje je iz izvedbenih ili drugih razloga potrebno korigirati)	Nije prihvaćen	Izvedbenim projektom se ne utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva,( ne iziskuje dodatne proračune), ne utječe na lokacijske uvjete.
21	ZINKA BUKVIĆ	4. PROJEKTI, Članak 37.	Treba uvesti Projekt krajobraznog uređenja kao zasebnog samostalnog projekta. Država školuje krajobrazne arhitekte na Agronomskom fakultetu u Zagrebu stoga krajobrazni arhitekti moraju biti potpisnici i odgovorni projektanti u projektima krajobraznog uređenja. Ukoliko se zakonom krajobrazni projekt regulira kao ravnopravan s ostalim projektima, izbjeć će se situacija na tržištu koja je danas: projekti krajobraznog uređenje svode se na eventualo jedan list plana sadnje u sklopu arhitektonskog ili građevinkog projekta a izrađuju ga struke koje nisu educirane za izradu istih. Gotovo u svim projektima na tržištu situacija je da ne postoji projektom definiran krajobraz, već se naknadno prilažu troškovnici u sklopu završnih građevinskih radova bez projektantske osnove. Regulacijom Projekta krajobraznog uređenja krajobraz bi se uveo kao sastavni dio investicije a ne kao trošak i nepotreban teret u prostoru.	Nije prihvaćen	Zadaće struke propisane su zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji, i nastavno na to propisane su i strukovne odrednice glavnih projekata.
22	ZINKA BUKVIĆ	4. PROJEKTI, Članak 36.	Treba jasno definirati sadržaj Elaborata krajobraznog uređenja kao dokumenta koji prethodi izradi ostalih nivoa projektne dokumentacije. Nedefinicija sadržaja dovodi do zamjene elaborata za ostale nivoe krajobraznih projekata i niske razine projektiranja. Valja definirati tko radi Elaborate krajobraznog uređenja, tko ih potisuje. S obzirom da država omogućuje školovanje krajobraznih arhitekata, shodno tome mora i regulirati potisivanje elaborata kao i krajobraznih projektata od strane krajobraznih arhitekata kao glavnih projektanata.	Nije prihvaćen	Zakonom o gradnji se ne propisuje detaljni sadržaj i nazive za elaborate, niti tko ih može izraditi, elaborati se izrađuju sukladno posebnim propisima.
23	HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O. ZA DISTRIBUCIJU I OPSKRBU ELEKTRIČNE ENERGIJE	7.2. ODRŽAVANJE GRAĐEVINE, Članak 108.	Predlaže se izmijeniti tekst stavka 2. tako da glasi: (2) Izvođač, odnosno glavni izvođač ako je na gradilištu više izvođača, dužan je najkasnije do tehničkog pregleda građevine dostaviti investitoru projekt izvedenog stanja za potrebe održavanja građevine.	Nije prihvaćen	Zakon ne propisuje projekt izvedenog stanja, investitor ga može ugovorit za svoje potrebe.
24	HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O. ZA DISTRIBUCIJU I OPSKRBU ELEKTRIČNE ENERGIJE	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 98.	Predlaže se u stavku 2. brisati dio rečenice iza riječi „projekta“ ili dodati stavak 2a koji glasi: „(2a) Neovisni stručnjaci iz stavka 2. ovog članka moraju imati položeni stručni ispit, biti članovi strukovne komore te imati najmanje 10 g iskustva rada u struci.“ Pojašnjenje: Predlaže se ili brisanje neovisnih stručnjaka ili njihovo jasnije definiranje zbog problema nadležnosti u provedbi projekta.	Nije prihvaćen	Ne mijenja se odredba u odnosu na sad važeći zakon, o tome odlučuju upravna tijela koja vode postupak izdavanja uporabne dozvole.
25	HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O. ZA DISTRIBUCIJU I OPSKRBU ELEKTRIČNE ENERGIJE	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 95.	Predlaže se novi tekst stavka 2. točke 4. koji glasi: „4. projekt izvedenog stanja s definiranim uvjetima održavanja građevine i ugrađene opreme izrađen po projektantu“	Nije prihvaćen	Zakon ne propisuje projekt izvedenog stanja, investitor ga može ugovorit za svoje potrebe.
26	HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O. ZA DISTRIBUCIJU I OPSKRBU ELEKTRIČNE ENERGIJE	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 93.	Predlaže se na kraju teksta točke 8. dodati tekst koji glasi: „u pisanom ili elektroničkom obliku“	Nije prihvaćen	Nomotehnička pravila.
27	HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O. ZA DISTRIBUCIJU I OPSKRBU ELEKTRIČNE ENERGIJE	4. PROJEKTI, Članak 48.	Predlaže se izmijeniti tekst stavka 3. tako da glasi: „(3) Za manje složene zgrade projektant pribavlja uvjete priključenje i posebne uvjete nadležnog tijela.“ Pojašnjenje: Zgrada može biti projektirana na prostoru kojim prolazi električni vod, plinovod, vodovodne cijevi i sl pa projektant mora imati o spoznaja o tome.	Prihvaćen	Dodana odredba sadržajno ista na kraju članka.
28	HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O. ZA DISTRIBUCIJU I OPSKRBU ELEKTRIČNE ENERGIJE	4. PROJEKTI, Članak 33.	Predlaže se dodati točku 3a. koja glasi: „3a. projekt izvedenog stanja“	Nije prihvaćen	Zakon ne propisuje obvezu izrade projekta izvedenog stanja, međutim investitor ga može ugovoriti.
29	HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O. ZA DISTRIBUCIJU I OPSKRBU ELEKTRIČNE ENERGIJE	4. PROJEKTI, Članak 31.	Predlaže se na kraju stavka 3. dodati tekst koji glasi: „i linijske objekte“ Predlaže se dopuniti tekst stavka 5. tako da glasi: „Obvezni podrobniji sadržaj i elemente projekta, izrada troškovnika, način opremanja, uvjete promjene sadržaja, označavanja projekta, način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih i službenih osoba, način razmjene elektroničkih zapisa, propisuje ministar pravilnikom.“	Nije prihvaćen	Detaljno će se propisati pravilnikom o sadržaju i opremanju projekata.
30	HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O. ZA DISTRIBUCIJU I OPSKRBU ELEKTRIČNE ENERGIJE	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 22.	Predlaže se izmijeniti tekst članka 22. stavak 8 tako da glasi: „8. izraditi projekt izvedenog stanja građevine, kao završne dokumentacije za održavanje i eksploataciju građevine, koji sadrži objedinjeni plan i uvjete za održavanje građevine i ugrađene opreme u skladu s glavnim projektom.“ Pojašnjenje: Elektrotehnički projekti na razini Glavnog projekta daju tehničko rješenje građevine i dokazuju ispunjavanje temeljnih zahtjeva, te kroz međustrukovnu koordinaciju sa građevinarima i arhitektima usuglašava zahtjeve na građevinu koje postavljaju elektrotehnička i druge oprema i instalacije u skladu sa namjenom građevine. Detalji potrebni za izvođenje elektrotehničkih instalacije odnosno ugradnje opreme i postrojenja, se obrađuju Izvedbenim elektrotehničkim projektima, koji sadrže točne podatke i specifikacije odabrane opreme, postrojenja i detalje njenog povezivanja u potrebne funkcionalne cjeline, kao i detalje sučelja opreme i instalacija sa građevinom koji se izvedbenim građevinskim i arhitektonskim projektima obrađuju. Dokumentacija kojom se sve promjene tijekom gradnje jasno evidentiraju i međusobno (u svim strukama i mapama) usklađuju, prikazuju stvarno stanje izgrađene građevine, te sa unesenim planovima i uvjetima održavanja, osigurava korištenje građevine sukladno namjeni. Završetkom gradnje potrebno je uvođenje obveze izrade projekta izvedenog stanja građevine, kao završne dokumentacije za održavanje i eksploataciju građevine.	Nije prihvaćen	Projekt izvedenog stanja nije propisan zakonom, međutim investitor ga može ugovoriti.
31	HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O. ZA DISTRIBUCIJU I OPSKRBU ELEKTRIČNE ENERGIJE	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	Predlaže se na kraju stavka 4. dodati tekst koji glasi: „ ukoliko drugačije nije ugovoreno između investitora i projektanta“. Pojašnjenje: Držimo da se ova usluga može i posebno ugovarati, budući da značajan broj projekata ne završi gradnjom predmetne građevine, a često se do faze uporabne dozvole dođe i 10 – 15 g nakon izrade glavnog projekta. U ovakvom dugom periodu često dolazi i do promjena opreme i uređaja koji su bili predviđeni u glavnom projektu te je otežana kvalitetna procjena svih troškova koji će biti u tako dugom periodu.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
32	HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O. ZA DISTRIBUCIJU I OPSKRBU ELEKTRIČNE ENERGIJE	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 18.	Predlaže se dodati stavak 2a koji glasi: „Iznimno, u slučaju kada je osoba iz stavka 2. ovog članka zaposlenik investitora, ne sklapa se pisani ugovor, već investitor pisanim imenovanjem imenuje osobu za projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekta te stručni nadzor građenja.“ Pojašnjenje: Ukoliko je ovlašteni inženjer zaposlenik Investitora, ne može s Investitorom sklopiti Ugovor, jer je s Investitorom vezan Ugovorom o radu. Stoga predlažemo da se u tom slučaju, priloži Imenovanje kojim Investitor imenuje ovlaštenog inženjera za projektanta, kontrolu i nostrifikaciju projekta, stručni nadzor građenja	Nije prihvaćen	Podrazumijeva se, da investitor ne mora sklapati ugovor, već samo imenuje osobu za projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekta te stručni nadzor, ako je ta osoba njegov zaposlenik.
33	VLASTA LENDLER-ADAMEC	i.PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 121.	Potpuno je neprihvatljivo i neprimjereno kažnjavati projektante (stavak 6), ukoliko Zakonom nije definiran projektantski nadzor, obaveza njegovog ugovaranja i odgovarajuće naknade, pa je to potrebno promijeniti u cijelom Zakonu.	Prihvaćen	Odredba se briše u dijelu „objašnjenja i stručne pomoći“.
34	VLASTA LENDLER-ADAMEC	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	(4) Projektant je dužan do trenutka izdavanja uporabne dozvole investitoru i, prema potrebi, drugim sudionicima u gradnji davati objašnjenja i pružati stručnu pomoć u vezi projekata u smislu razrade detalja i izmjene projekta zbog okolnosti nastalih tijekom faze građenja, a koje ne podrazumijevaju postupke izmjena i dopuna akata kojima se odobrava građenje te prisustvovati tehničkom pregledu građevine, osim za manje složenu zgradu. Taj se dio našeg posla već dugo zove projektantski nadzor. Slažem se da smo dužni kao projektanti popratiti izgradnju građevine koju smo projektirali, no potpuno je neprihvatljivo da se to smatra našom dužnošću bez adekvatne naknade. Cijena projekata, posebno u javnoj nabavi, najčešće je daleko ispod minimuma dostojanstvene cijene. A kada se tom poslu "uvali" i projektantski nadzor, sve skupa postaje dohvatljivo samo rijetkim projektnim kućama, pitam se kako preživljavaju.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
35	VLASTA LENDLER-ADAMEC	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 89.	(3) U prijavi početka građenja manje složene zgrade investitor je dužan navesti izvođača i nadzornog inženjera, te uz prijavu priložiti glavni projekt u elektroničkom obliku s potvrdom nadležnog tijela prema propisu kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara ako se radi o građevini koja je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro ili se nalazi unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline. Na ovom se primjeru dokazuje koliko je ova "nova" ideja o idejnom projektu, temeljem kojega će se ishoditi građevinska dozvola za manje složene zgrade, a nakon toga glavnim projektom prijavljivati građenje, u startu propala ideja, koju smo "prežvakali" davnih dana.....nije se pokazalo dobrim. Sadašnji postupak - Idejno rješenje, temeljem kojega se ishode uvjeti, pa nakon toga Glavni projekt, temeljem kojega se ishode potvrde i građevinska dozvola, bez obzira na složenost građevine, jasno je i uhodano rješenje koje se pokazalo najboljim (od svih dosadašnjih u zadnjih 34 godine) i nemojte ga mijenjati.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
36	VLASTA LENDLER-ADAMEC	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 66.	Nije prihvatljivo isključivanje neposrednih susjeda iz postupka izdavanja građevinske dozvole za manje složenu zgradu koja se nalazi na udaljenosti većoj od h/2 visine pročelja mjereno od pročelja zgrade za koju se izdaje građevinska dozvola. Građani moraju biti upoznati sa zahvatom u svojem mjestu, kvartu i susjedstvu, a posebno kada se nešto gradi u neposrednom susjedstvu. Time se štiti javni interes, prostor, ali i kvaliteta života u nekom prostoru. Tijekom desetljeća svjedočili smo različitim makinacijama kojima se pronalaze rupe u zakonima, pa je za očekivati da se pod manje složenu zgradu može uvaliti štošta. Minimum transparentnosti je da se susjedima omogući da se upoznaju sa zahvatom u svojem susjedstvu.	Nije prihvaćen	Prijedlogom zakona ne isključuju se stranke u postupku samo se broj smanjuje ovisno o utjecaju građevine na njih.
37	VLASTA LENDLER-ADAMEC	4. PROJEKTI, Članak 49.	Dosadašnji rok za utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja od 15 dana bio je apsolutno prihvatljiv i korektan prema svima! 30 dana je predugačak rok i predlažem promijeniti stavak (1) na način da rok ostane 15 dana.	Nije prihvaćen	Ostavljen je dovoljan rok svim javnopravnim tijelima da utvrde posebne uvjete, čime se smanjuje pravna nesigurnost u slučaju ne izdavanja uvjeta od strane javnopravnih tijela. Osim toga projektant sam ishodi uvjete pa nema čekanja da upravno tijelo pokrene postupak.
38	VLASTA LENDLER-ADAMEC	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 7.	U stavku 1. ovog članka nepotrebno je spominjati detektore i alarme......sveobuhvatne mjere zaštite od požara obaveza su projektiranja za svaku zgradu koja je obuhvaćena propisima iz zaštite od požara, što je nastavku i navedeno. Također riječ stanari nije primjerena, jer to mogu biti različiti korisnici različitih zgrada.	Nije prihvaćen	Definicija je propisana Uredbom 2024/3110 o stavljanju na tržište građevinskih proizvoda. Stanari su promijeni u zatečene osobe.
39	VLASTA LENDLER-ADAMEC	4. PROJEKTI, Članak 52.	Bilo bi dobro definirati (ne znam da li Zakonom ili nekim drugim aktom) da ako neko JPT izda rješenje o obustavi (a često se radi o sitnim ispravcima), da se novom konferencijom ne treba sazivati sva ostala JPT, već samo ono koje je izdalo obustavu (osim u slučaju neke velike promjene), te da se konferencija može zatvoriti i ranije, čim je pribavljena pozitivna potvrda na projekt.	Nije prihvaćen	Projektant je odgovoran za dostavu odgovarajuće dokumentacije i odabir javnopravnih tijela.
40	VLASTA LENDLER-ADAMEC	4. PROJEKTI, Članak 48.	(2) Posebne uvjete i uvjete priključenja elektroničkim putem pribavlja projektant putem elektroničkog programa eDozvola. Zaista je namjera predlagača da projektanti sami ishode posebne uvjete i uvjete priključenja? Sami pozivaju JPT na konferencije? To bi bilo odlično!!! No tu vidim niz zamki.....tko će i kako određivati koji uvjeti su potrebni za neku zgradu ili građevinu? Iskusni projektanti to će znati i sami, koji im uvjeti trebaju za nešto isprojektirati. Ali manje iskusni moguće baš i neće znati. Šta će se vraćati na početak ako se preda na građevinsku dozvolu projekt bez nekog posebnog uvjeta? Molim objašnjenje i razmisliti još oko ovoga (ili sam nešto krivo shvatila?)	Nije prihvaćen	Ovim zakonom je definirano koje uvjete je potrebno zatražiti za manje složenu zgradu i višestambenu zgradu, a za ostale građevine se očekuje poznavanje propisa i planova od strane projektanata, a po potrebi se za ostale građevine može zatražiti obavijest o potrebnim uvjetima.
41	VLASTA LENDLER-ADAMEC	4. PROJEKTI, Članak 41.	Ne znam zašto ovaj članak o autorskim pravima pod poglavlje o izvedbenom projektu? Smatram da autorsko pravo ne treba posebno ugovarati ugovorom o izradi projekta, u stvari ne da smatram nego je tako definirano Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima. Ugovorom se može eventualno definirati odricanje od autorskog prava (što pak isto nije moguće)...no to nije pitanje kojim se treba baviti Zakon o gradnji.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje. Usluge projektiranja su definirane propisima iz područja prostornog uređenja i gradnje.
42	VLASTA LENDLER-ADAMEC	4. PROJEKTI, Članak 39.	Smatram da je princip kojim se Elaboratom propisuje što projektom treba ispoštovati u određenoj zgradi ili građevini, a da onda svaki od projektanata u svojem dijelu projekta obrazloži na koji je način ispoštovan pojedini zahtjev, daleko bolji i jasniji nego objedinjeni prikaz primjenjenih mjera. Dakle, ovlašteni izrađivač Elaborata zaštite od požara propisuje mjere i obaveze. Svaki projektant u svojem projektu opisuje način kako je te mjere poštovao. Isto vrijedi i za ostale elaborate, pa nije jasno zašto to ne bi i dalje vrijedilo za zaštitu od požara.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
43	VLASTA LENDLER-ADAMEC	4. PROJEKTI, Članak 38.	Svima nam je bilo jednostavnije kad je geodezija bila elaborat za sebe. Trebalo bi razmisliti da se to ponovno razdvoji od prve mape (u zgradarstvu je to najčešće arhitektura), bilo bi jednostavnije zbog digitalnog potpisivanja. I preuzimanja odgovornosti od strane geodeta zaista samo za svoj dio posla.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
44	VLASTA LENDLER-ADAMEC	4. PROJEKTI, Članak 36.	Smatram da je princip kojim se Elaboratima propisuje što projektom treba ispoštovati u određenoj zgradi ili građevini, a da onda svaki od projektanata u svojem dijelu projekta obrazloži na koji je način ispoštovan pojedini zahtjev, daleko bolji i jasniji nego objedinjeni prikaz primjenjenih mjera (prije svega tu mislim na mjere zaštite od požara). Dakle, ovlašteni izrađivač Elaborata zaštite od požara propisuje mjere i obaveze. Svaki projektant u svojem projektu opisuje način kako je te mjere poštovao. Isto vrijedi i za ostale elaborate, pa nije jasno zašto to ne bi i dalje vrijedilo za zaštitu od požara.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
45	VLASTA LENDLER-ADAMEC	4. PROJEKTI, Članak 34.	Ne razumijem - da li se temeljem Idejnog projekta za manje složenu građevinu izdaje građevinska dozvola? Ako da, mislim da bi to trebalo izbaciti iz zakona. Već je bilo nekoliko pokušaja u zadnja 3 desetljeća sa nekim oblikom jednostavnije vrste projekata - ništa od toga nije na koncu uspjelo. Glavni projekt je glavni projekt i temeljem njega se mora ishoditi građevinsku dozvolu. Ono što se može propisati - da je za manje složenu zgradu glavni projekt u nečemu jednostavniji (ne znam u čemu, jer na koncu idejni projekti izgledaju kao i glavni, samo se drugačije zovu).	Nije prihvaćen	Za manje složenu zgradu je idejni projekt primjeren oblik potrebne tehničke dokumentacije. Za izvođenje je potreban glavni projekt.
46	VLADO KLARIĆ	4. PROJEKTI, Članak 39.	Kao što je već ovdje prethodno sugerirano, Prikaz svih primijenjenih mjera zaštite od požara mora biti u zasebnoj mapi jer inače se mapa broj 1 - arhitektonski projekt dodatno povećava pa ponekad imamo enorman i monstruozno veliki broj stranica koji se ne tiču grafike i općeg tehničkog opisa. Za običnu obiteljsku kuću samo fizika zgrade uzima skoro 70 stranica pa uz sve priloge, tekst, grafiku i sve ostalo arhitektonski projekti imaju i po 200 i više stranica što je nerazumno veliki broj. Prikaz svih primijenjenih mjera zaštite od požara u mapi broj 1 dodatno bi taj broj nepotrebno povećao. Prijedlog je da se taj prikaz (za one građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti zaštite od požara) stavi u zasebnoj mapi.	Nije prihvaćen	Izrada elaborata prethodi izradi glavnog projekta. Sadržaji elaborat su definirani posebnim propisima – Pravilnik o sadržaju elaborata zaštite od požara (NN 51/12). Prikaz svih mjera zaštite od požara prikazuje ispunjenje mjera zaštite od požara u svim mapama glavnog projekta i dio je glavnog projekta. Prikaz svih primijenjenih mjera zaštite od požara sastavni je dio mape 1, ali može biti uvez 2 mape 1.
47	VLADO KLARIĆ	4. PROJEKTI, Članak 35.	Nije jasno da li se glavni projekt izrađuje za manje složene zgrade ili samo za višestambene zgrade? Za manje složene zgrade prema prijedlogu ovog zakona ne izrađuje se izvedbeni projekt a dali to znači da se za manje složene zgrade izrađuje samo idejni projekt koji služi i za dobivanje građevinske dozvole i za izvođenje radova?	Nije prihvaćen	Za manje složenu zgradu dovoljno je priložiti idejni projekt, kao primjeren oblik tehničke dokumentacije za postupak ishođenja građevinske dozvole Glavni projekt kojim se dokazuje ispunjavanje svih temeljnih zahtjeva i sadrži projekte svih struka obvezan je uz prijavu početka građenja (članak 89.) i na gradilištu (članak 93.).
48	VLADO KLARIĆ	4. PROJEKTI, Članak 40.	Ako se izvedbeni projekt ne izrađuje za manje složene zgrade pitanje je koliko detaljno mora i može biti razrađen idejni projekt za ovakve zgrade (s obzirom da drugi projekt za ovakve zgrade nisu obavezni) kako bi se dovoljno precizno defnirali svi konstruktivni dijelovi, vanjska ovojnica, slojevi podne, međukatne, krovne konstrukcije, temelji i drugo kada drugih projekta za ovakve zgrade nema? Jel to znači da će idejni projekt po nivou razrade biti zapravo dosadašnji glavni projekt? Idejne projekte neki projektanti razrađuju tek u mjerilu 1:200 što je totalno neprimjereno i neadekvatno za bilo kakvo izvođenje. Kako će se manje složene zgrade raditi bez izvedbenog i čak glavnog projekta odnosno samo sa idejnim projektom? Dodano, kako će se idejnim projektom moći definirati presjeci i dimenzije konstruktivnih elemenata poput npr. greda, stupova, ploča bez nekakve konzultacije statičara i bez statičkog proračuna? Samo empirijski ili iskustveno nije ozbiljno niti za pomisliti. Molim da se to pojasni.	Nije prihvaćen	Za manje složene zgrade i građevine za koje nije potrebna građevinska dozvola glavni projekt, koji se predaje uz prijavu početka građenja treba sadržavati sva tehnička rješenja (projekti različitih struka) i imati odgovarajući nivo razrade sukladno pravilima struke.
49	VLADO KLARIĆ	4. PROJEKTI, Članak 40.	Stavak (3) kaže "Izvedbeni projekt se obvezno izrađuje za sve građevine osim za manje složene zgrade i građevine za koje nije potrebna građevinska dozvola". Jel to znači da će za gradnju manje složenih zgrada (do 400 m2 i dvije stambene jedinice) biti dovoljan idejni (arhitektonski) projekt odnosno projekt bez dijelova koji se tiču građevinskog projekta (statike), elektroethničkog dijela, strojarskog dijela itd? Kako je moguće graditi bez statičkog proračuna, projekta elektroinstalcija i drugih projekta?	Nije prihvaćen	Za manje složene zgrade i građevine za koje nije potrebna građevinska dozvola glavni projekt treba sadržavati sva tehnička rješenja (projekti različitih struka)i imati odgovarajući nivo razrade sukladno pravilima struke.
50	VLADO KLARIĆ	4. PROJEKTI, Članak 34.	Molim za pojašnjenje.... Stavak (3) navodi..... "Idejni projekt izrađuju ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjeri drugih struka". Što to konkretno znači? Pod idejni projekt misli se na idejni arhitektonski projekt? Jel to nekakav povratak na stari Zakon o prostornom uređenju i gradnji iz 2007 godine (NN RH broj 76/2007) kada se za zgrade do 400 m2 izrađivao idejni (arhitektonski) projekt znači bez građevinskog projekta, bez elektrotehničkog projekta, bez strojarskog projekta, bez projekta vodoopskrbe i dovodnje pa se tim projektom dobivalo rješenje o uvjetima građenja (građevinska dozvola)? Jel to na neki način povratak na staro što u neku ruku nije ni loše no međutim ako je to zapravo idejni (arhitektonski) projekt zašto onda piše da "Idejni projekt izrađuju ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjeri drugih struka"? To znači da npr. strojarski inženjer ili inženjer elektrotehnike može izraditi idejni projekt?	Nije prihvaćen	Smatramo da je za manje složenu zgradu dovoljno priložiti idejni projekt, kao primjeren oblik tehničke dokumentacije za postupak ishođenja građevinske dozvole. Dovoljno je jasno propisano da u izradi idejnog projekta sudjeluju i drugi ovlašteni inženjeri sukladno zadaćama struke. Detaljniji sadržaj idejnog projekta za manje složene zgrade biti će propisan Pravilnikom o sadržaju i opremanju projekta.
51	VLADO KLARIĆ	4. PROJEKTI, Članak 34.	Nadamo se da će pravilnik o sadržaju i elementima idejnog projekta za zgrade, načinu opremanja, označavanja, načinu i značenju ovjere idejnog projekta biti objavljen u narodnim novinama prije nego što stupi na snagu ovaj novi zakon?! Molimo da se to uzme u obzir a ne da novi zakon stupi na snagu a tek nekoliko mjeseci kasnije izađe pravilnik. Već se to događalo i to je jako loša praksa!	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
52	VLADO KLARIĆ	4. PROJEKTI, Članak 34.	Kako može glavni projektant biti odgovoran za međusobnu usklađenost idejnog projekta? Jel to greška u definiciji? Dodatno..... Kao što je već netko spomenuo idejni projekt iz zakona o prostornom uređenju nije isto što i idejni projekt iz zakona o gradnji? Zašto ista definicija?	Nije prihvaćen	Pojašnjena odredba članka, na način da je glavni projektant je kod idejnog projekta odgovoran za međusobnu usklađenost svih dijelova idejnog projekta.
53	VLADO KLARIĆ	4. PROJEKTI, Članak 31.	Upotreba BIM programa za sve građevine je trenutno nerealna. Trebalo bi ostaviti jako dovoljan rok za prilagodbu i prelazak iz CAD programa u BIM. Osim za manje složene zgrade nije dovoljno. Upotrebu BIM-a u projektiranju trebalo bi ostaviti trenutno samo kao opciju ili mogućnost i nikako kao obavezu bez obzira na složenost ili veličinu zgrada. Treba ostaviti dovoljno dugačak rok za prilagodbu i prelazak jer veliki broj projektanta koristi CAD programe godinama pa čak i 15-20 godina i nije moguće očekivati prelazak iz jednog načina u drugi samo tako. Ostaviti znači mogućnost za korištenje BIM-a ali nikako kao obavezu. Osim toga softeri ondosno licence su izuzetno skupe a i ne može se očekivati savladavanje vještina korištenja tih programa tako brzo pogotovo nakon što se 20 ili više godina koriste CAD programi. Prilagodba, ekonomski troškovi i učenje novog softvera stvaraju dodatne stresove projektantima koji već sada imaju previše stresa od strane investitora, izvođača, referenta, zakonodavca i drugih.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje. Smatramo da je prijelazno razdoblje za primjenu BIM-a ( propisano u prijelaznim i završnim odredbama zakona) dovoljno dugo za prilagodbu.
54	VLADO KLARIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 24.	U članku 22. stavku (2) navodi se da na građevinama na kojima se izvodi više vrsta radova ili radovi većeg opsega stručni nadzor mora provoditi više nadzornih inženjera odgovarajuće struke. S obzirom da se i za tzv. manje složene zgrade poput "običnih" obiteljskih kuća izvode sve vrste radova i s obzirom da je cilj ovog zakona pojednostavljenje procedure dobivanja građevinskih dozvola i cjelokupne papirologije oko nadzora i uporabne dozvole trebalo bi izričito napisati onda da se nadzor provodi samo za dokazivanje mehaničke otpornosti i stabilnosti. U protivnom ova nova kategorija manje složenih zgrada nema smisla jer se onda nadzor ne bi razlikovao od ostalih tzv. višestambenih zgrada.	Nije prihvaćen	Podrazumijeva se da vrijedi jednako i za manje složene zgrade. Dovoljno jasno je propisano.
55	VLADO KLARIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 22.	Članak 22. stavak (4) definira da ako tijekom građenja dođe do promjene izvođača da je dotadašnji izvođač dužan sastaviti zapisnik o primopredaji radova te novom izvođaču osigurati dokumente i podatke potrebne za sastavljanje pisane izjave o izvedenim radovima i o uvjetima održavanja građevine. Dilema dolazi u slučaju da do promjene izvođača dođe zbog razmirica oko nepodmirenih financijskih obaveza investitora prema izvođaču? Kako da izvođač bude spreman i voljan sastaviti zapisnik o primopredaji radova te ustupiti novom izvođaču svu ostalu moguću dokumentaciju prikupljenu do prekida radova ako investitor ima nepodmirenih obaveza prema izvođaču? Ako se već obvezuje izvođača da sastavi zapisnik i dostavi sve dokumente i isprave novom izvođaču, trebalo bi osigurati da prekidom radova i suradnje između starog izvođača i investitora ovaj posljednji ispuni svoje financijske obaveze prema starom izvođaču odnosno da dostavi dokaz o izvršenju svojih financijskih obaveza iz ugovora o gradnji. Nekako bi bilo poželjno da se odredbom u ovom članku koliko je moguće stvore uvjeti da se razmirice ne nastave u raznim sudski sporovima.	Nije prihvaćen	Nije predmet ovog zakona, uređeno drugim propisom kojim se uređuju međusobni odnosi.
56	VLADO KLARIĆ	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 9.	Pristupačnost se mora osigurati samo i isključivo za određene građevine odnosno za sve one građevine koja se ta obaveza propisuje posebnim tehničkim propisom koji definira osiguranje pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. Ovo treba izričito napisati i ispraviti formulaciju iz stavka (2) jer po ovome kako je napisan ovaj stavak izgleda da sve građevine trebaju biti projektirane i izgađene vodeći računa o toj pristupačnosti. Po ovome kako je forumilrana ova odredba izgleda da i za obične obiteljske građevine i manje višestambene zgrade je obavezno projektirati i graditi građevinu vodeći računa o toj problematici a kod nekih malih stambenih građevina a pogotovo obiteljskih kuća to bi doista ne bi imalo potrebe, svrhe i isplativosti. Projektiranje i gradnja građevina vodeći računa o pristupačnosti za osobe s invaliditetom mora biti strogo vezana samo za one zgrade koje su definirane u tehničkim propisom koji definira osiguranje pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.	Nije prihvaćen	Ovo je opis temeljnog zahtjeva propisan Uredbom (EU) 2024/3110, koja se primjenjuje neposredno. Tehnički propis se donosi temeljem ZOG i obvezno ga je primjenjivati.
57	VLADO KLARIĆ	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	Točkom 33. definira se pojam višestambene zgrade kao zgrade stambene namjene koja se sastoji od tri ili više stambenih jedinica. Mnogi prostorni plani imaju međutim šarolike i raznovrsne definicije ovakvih zgrada stambene namjene. Negdje su to višeobiteljske građevine, negdje višeobiteljske zgrade a često višestambene zgrade znaju biti u planovima definirane kao građevine sa 4 ili više stambenih jedinica. Stvaraju se međutim po meni dva problema. Prvi je činjenica da će zbog ove definicije mnogi Planovi biti neusklađeni sa definiranim pojmom koji se predlaže u ovom zakonu i gotovo sigurno će takva neusklađenost trajati godinama dok se ne naprave neke suštinske izmjene i dopune pojedinih prostornih planova koje će između ostaloga uskladiti i pojmovnik tj. terminologiju sa ovom iz ovog zakona. Drugi problem odnosno opaska je u tome da ako se već uvodi u pojmovniku pojam višestambena zgrada onda se moglo zgradu do dvije stambene jedinice definirati nekako drugačije odnosno kao obiteljsku zgradu, obiteljsku kuća ili slično. Opet zbog pojma koji će u ovom slučaju zasigurno još više biti neusklađen sa pojmom iz (možemo reći) gotovo svih prostornih planova. Pojam manje složena zgrada zvuči odnosno podsjeća najviše na pojam manje zahtjevna zgrada iz Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama.	Nije prihvaćen	Dodatnim pravilnikom propisati će se detaljnije definicije prostorija stana Definicije manje složene zgrade i višestambene zgrade usklađeno je s propisima iz područja zaštite od požara te nastavno na to potreba pribavljanja posebnih uvjeta od tijela nadležnog za zaštitu od požara.
58	VLADO KLARIĆ	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	Nije mi jasno dodavanje pojma stan odnosno trebalo bi napisati stan/stambena jedinica. Mislim da se u gotovo svim prostornim planovima oduvijek koristi izraz stambena jedinica pa pojam stan sam po sebi mogao bi stvoriti nepotrebnu konfuziju. S obzirom da je uobičajena upotreba termina stambena jedinica trebalo bi ako ništa drugo uz riječ stan biti u zagradi i pojam stambena jedinica.	Nije prihvaćen	Dodatnim pravilnikom propisati će se detaljnije definicije prostorija stana.
59	VLADO KLARIĆ	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	U točki 22. kod pojma rekonstrukcija građevine mislim da bi u zagradi osim navedenih riječi (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa) trebalo svakako dodati i povećanje broja stambenih/funkcionalnih jedinica. Često se u praksi suočavamo sa zahtjevima investitora da se unutar postojećih tlocrtnih i visinskih gabarita jednostavno građevina rekonstruira na način da se građevinskim radovima u unutrašnjosti zgrade poveća broja stambenih jedinica. Tlocrtnom reorganizacijom prostora i izvedbom određenih građevinskih radova može doći do povećanja broja stambenih/funkcionalnih jedinica čak i bez povećanja gabarita. Trebalo bi svakako dodati dakle i povećanje broja stambenih/funkcionalnih jedinica.	Nije prihvaćen	Povećanja broja stambenih jedinica i tehničke uvjete za projektiranje stanova propisat će se pravilnikom.
60	VJEKOSLAV TERIHAJ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 23.	U prijedlogu novog zakona nigdje ne vidim da postoji voditelj manje složenih radova, tj. majstor ili stručnjak iz područja svog uskog kruga djelovanja, za objekte do 400 m² ili dvije stambene jedinice – u praksi najčešće obiteljske kuće. Mišljenja sam da je realnost i potreba imati u zakonu, i na tim objektima do 400 m², mogućnost da majstori budu voditelji manje složenih radova, s pravom pristupa i upisa svih relevantnih podataka u e-dnevnik, jer su oni osobe koje su sve vrijeme prisutne na gradilištu u većini slučajeva i najbolje su upoznati s procesom gradnje iz područja rada svoje majstorske struke. Moja obitelj je u graditeljstvu već 60 godina i iskustvo mi kroz sve to vrijeme govori da je to doista tako. Smatram da je na objektima do 400 m² ili dvije stambene jedinice dovoljan osigurač kvalitete nadzorni inženjer gradilišta s položenim stručnim ispitom, te majstor – izvođač s položenim majstorskim ispitom iz svoje struke – kao voditelj manje složenih radova. To tvrdim iz razloga što je majstor – izvođač najbolje, od svih sudionika u gradnji, upoznat s procesom i tehnologijom gradnje iz svog djelokruga rada, a uz to posjeduje i potrebne vještine i znanja da to i izvede na objektu. Cijelo vrijeme je prisutan na gradilištu, pa može i u stvarnom vremenu, realno i točno ispunjavati e-dnevnik. Ukoliko u novom zakonu majstori neće imati status voditelja manje složenih radova s pravom upisa relevantnih podataka u e-dnevnik, bojim se da će doći do poskupljenja gradnje, jer će izvođači, kod objekata do 400 m², biti primorani zapošljavati osobe s višim stupnjem obrazovanja od majstorskog, a to u praksi donosi od 2.500 do 3.000 eura mjesečno veći trošak izvođaču, a ujedno i investitoru. Osim cjenovnog povećanja gradnje postavlja se pitanje: postoji li u Hrvatskoj dovoljan broj inženjera? Jer, po mome tumačenju ovog prijedloga, svaki obrt ili drugi gospodarski subjekt koji gradi građevinu do 400 m² ili dvije stambene jedinice, trebao bi zaposliti osobu za voditelja gradnje – u praksi na puno radno vrijeme – što nije potrebno, jer ne možemo očekivati da takva akademski obrazovana osoba boravi na gradilištu i zida, radi krovišta, električne instalacije, strojarske radove i sve druge poslove iz majstorskog djelokruga rada, jer on te vještine naprosto nema, niti se školovao za to. Time se postavlja pitanje: Što bi onda ta osoba trebala raditi kroz puno radno vrijeme na objektu? Također želim naglasiti da izrazito poštujem inženjersku struku, jer kroz moje dugogodišnje radno iskustvo i mnoge suradnje te međusobno uvažavanje s inženjerskom strukom dolazim do zaključka da je najbolji model funkcioniranja i obaveza na gradilištu taj da majstori budu voditelji manje složenih radova objekata do 400 m² ili dvije stambene jedinice, uz nadzorne inženjere građevine, graditeljstva ili arhitekture, s položenim stručnim ispitom. Također želim kazati da dobro razumijem i inženjersku problematiku, jer mi je supruga diplomirani inženjer arhitekture s 25 godina radnog iskustva, pa zapravo svakodnevno komuniciramo o problematici u graditeljstvu te rado s njom i njezinim kolegama dijelim iskustva iz dugogodišnjeg rada u građevini. Ovo mišljenje ne iznosim iz osobnih ili bilo kakvih drugih interesa, jer sam više od 30 godina odradio te ulazim u zadnje desetljeće svog rada i eventualnu potrebu za voditeljem lako bih pokrio sa suprugom ili sinom koji uskoro završava studij građevine. Bilo bi dobro kada bi svi sudionici u gradnji, zajedno s predstavnicima Ministarstva, sjeli za stol i argumentirano sagledali stanje u graditeljstvu, te definirali i pronašli načine kako poboljšati samu kvalitetu, kao i regulirati odnose i prava. Vjerujem da bi to donijelo neke bolje vjetrove u sektoru graditeljstva i svih aktera vezanih uz proces gradnje, a naročito kvaliteti građevine– što bi svima trebalo biti u interesu.	Nije prihvaćen	Nije predmet ovoga zakona.
61	VINKO KOJUNDŽIJA	4. PROJEKTI, Članak 34.	Poštovani, svakako je pohvalno što se pokušava postupak ishođenja građevinskih dozvola ubrzati, u tom smislu također je pohvalno što će za obiteljske kuće ubuduće biti dovoljan samo idejni projekt - jer što veći broj naših mladih stekne nekretninu to je manja je vjerojatnost da će se odseljavati. Što više kvadrata uspiju steći, to je veća vjerojatnost da će se odlučiti na dijete više i tako pridonijeti demografskom oporavku - pa je iz tog aspekta pitanje stambenog zbrinjavanja jako važno za društvo. Osobito za obiteljske kuće treba pojednostavit i izmjene: Otprilike svakih 10 godina se stambene potrebe jedne obitelji mijenjaju: Dok djeca rastu trebat će im soba više; Kad djeca postanu punoljetna htjeti će se odvojit u zasebnu garsonijeru unutar kuće; Kad bake i djedovi ostare trebat će možda i njih smjestit u kuću zbog njege; Kada roditelji sami ostare htjeti će živjeti samo u prizemlju; Ako se doseli zet ili snaha treba im veći dio kuće pregradit da bude njihov stan; Ako se poželi bavit nekim obrtništvom trebat će uredit radionicu; Ako se odluči na bavljenje iznajmljivanjem trebat će kuću prilagodit za to; Netko se teško razboli - opet treba nešto prilagođavati; Stoga je jako bitno da i izmjena obiteljskih kuća bude izuzetno jednostavan postupka; Idealno bi trebalo u tom smislu ići korak dalje i postupak ishođenja građevinske dozvole za obiteljske kuće i izmjene svest na 1 dvostrani A4 papir koji ima rubriku sa milimetarskim papirom u kojoj se rukom i ravnalom ucrtaju samo vanjski obrisi kuće i smještaj u odnosu na parcelu, par općih podatak, dođe se u ured: Dobar dan - dobar dan, pregleda se jel ucrtani objekt unutar dozvoljene visine, blizine prema susjedima po prostornom planu, jel ostavljeno dovoljno površine za parking, potpiše, odobri i to je to - jednim odlaskom na šalter građevinska dozvola za obiteljsku kuću je riješena	Nije prihvaćen	Za manje složenu zgradu je idejni projekt primjeren oblik potrebne tehničke dokumentacije.
62	GRAD LIPIK	10.1. ZAPOČETI POSTUPCI, IZDANI AKTI I PRIMJENA PROPISA, Članak 140.	U članku 140. propisano je da građevinska dozvola koju je izdalo upravno tijelo na temelju Zakona o gradnji („ Narodne novine “, broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19 i 145/24) ostaje na snazi u pogledu njezina roka važenja sukladno odredbama toga Zakona, a najduže šest godina od dana pravomoćnosti te građevinske dozvole, u kojem roku mora biti prijavljen početak građenja. Predlažemo da se ovim Zakonom o gradnji utvrdi prestanak važenja građevinskih dozvola izdanih i po prethodno važećim zakonima kojima je bila regulirana gradnja i važenje građevinskih dozvola.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
63	GRAD LIPIK	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 78.	U članku 78. nije propisan rok za dovršenje zgrada koje su pojedinačno zaštićeno kulturno dobro. Predlažemo da se i za pojedinačno zaštićeno kulturno dobro za koje je izdana građevinska dozvola utvrdi rok za dovršenje zgrade u cijelosti ili djelomično. Isto je potrebno iz razloga što je za određeno pojedinačno zaštićeno kulturno dobro za koje je izrađena projektno tehnička dokumentacija na temelju koje je izdana građevinska dozvola više nije moguće graditi zbog neprimjenjivosti izrađenih dokumenata budući da isti više nisu u skladu sa trenutno važećim propisima.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
64	VIDA VLADIMIR	1. OPĆE ODREDBE, Članak 1.	Članak 1. jasno navodi da se ovim Zakonom uređuje projektiranje, građenje, uporaba i održavanje građevina te provedba postupaka radi osiguranja zaštite javnog interesa u području graditeljstva i uređenja prostora. Samim time, predmet Zakona ne ograničava se samo na građevine u tehničkom smislu, nego obuhvaća i uređenje prostora koji građevine čine dijelom šire cjeline. U stavku 2. propisano je da javni interes uključuje zaštitu okoliša, očuvanje prirode, promicanje održive gradnje te zelenu tranziciju. Ti se ciljevi u praksi ne mogu ostvariti bez projektiranja otvorenih površina i krajobraza, jer upravo oni čine temelj održive gradnje i zelene tranzicije. Iz navedenog proizlazi potreba za uvođenjem projekta krajobrazne arhitekture / projekta krajobraznog uređenja kao sastavnog dijela projektne dokumentacije, kao posebne mape. Time se osigurava dosljedno provođenje načela održive gradnje i zelene tranzicije u prostoru. Zakon o prostornom uređenju predviđa pojam zelene infrastrukture, a projekt krajobrazne arhitekture predstavlja njezin provedbeni alat i garanciju provedbe kroz fazu projektiranja i građenja.	Nije prihvaćen	Načelo uređenja prostora i očuvanja prirode, promicanje održive gradnje trebale bi primjenjivati sve struke, to nije isključiva zadaća arhitekata krajobraznog uređenja.
65	VESNA MARTINKO	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	prijedlog zakona 👇(ili izmjene zakona) koji bi u Hrvatskoj uvela strogu zaštitu postojećih stabala prilikom izdavanja građevinskih dozvola, uz ozbiljne sankcije za investitore koji ih uklone bez opravdanja. Evo kako bi mogao izgledati okvir takvog zakona, pisan u obliku nacrta: Nacrt Zakona o zaštiti postojećih stabala pri izdavanju građevinskih dozvola Članak 1. (Predmet zakona) Ovim zakonom uređuje se zaštita svih postojećih stabala na privatnim i javnim površinama Republike Hrvatske pri izdavanju građevinskih dozvola, kao i obveze investitora, projektanata i nadležnih tijela. Članak 2. (Definicije) U smislu ovog zakona: Stablo je svaka drvenasta biljka s debljinom stabla većom od 8 cm na visini od 1,30 m. Zaštita stabla podrazumijeva očuvanje, održavanje i uvažavanje postojećeg stabla u svim fazama projektiranja, izdavanja dozvola i izvođenja radova. Nadležno tijelo je jedinica lokalne ili regionalne samouprave, odnosno Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Članak 3. (Obveza zaštite stabala) (1) Prije izdavanja građevinske dozvole obavezno se izrađuje Katastar stabala na parceli i neposrednoj okolici. (2) Investitor je dužan u projektnoj dokumentaciji dokazati da će sva postojeća stabla biti očuvana. (3) Uklanjanje stabala dozvoljeno je samo uz posebno obrazloženo rješenje nadležnog tijela, i to isključivo ako je: stablo bolesno, opasno po sigurnost ljudi ili imovine. Članak 4. (Obveze investitora) (1) Investitor je dužan osigurati mjere zaštite stabala tijekom gradnje (zaštitne ograde, navodnjavanje, zabrana zbijanja tla oko korijena itd.). (2) Investitor snosi troškove održavanja stabala do završetka građevinskog zahvata. (3) U slučaju nužnog uklanjanja stabla, investitor je dužan #presaditi postojeće stablo na drugu lokaciju te posaditi tri nova stabla iste ili slične vrste na istoj ili najbližoj mogućoj lokaciji. Članak 5. (Nadzor) (1) Nadzor nad primjenom ovog zakona provodi građevinska inspekcija i komunalno redarstvo. (2) O svakoj prijavi kršenja ovog zakona nadležna tijela dužna su postupiti u roku od 15 dana. Članak 6. (Kaznene odredbe) (1) Ako investitor ukloni ili ošteti stablo bez odobrenja: kaznit će se zatvorom u trajanju do 2 godine, i novčanom kaznom od 50.000 eura po uklonjenom stablu. (2) Za pravne osobe, kazna iznosi od 100.000 do 500.000 eura. (3) Odgovorna osoba pravne osobe kaznit će se zatvorom do 2 godine. Članak 7. (Prijelazne i završne odredbe) (1) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od objave u "Narodnim novinama". (2) Svi započeti postupci izdavanja građevinskih dozvola uskladit će se s ovim zakonom u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu.	Nije prihvaćen	Kod uređenja gradilišta potrebno je između ostaloga poduzeti i odgovarajuće mjere kojima se postiže zaštita okoliša, što je obveza izvođač. Elaborati se prema ovom zakonu izrađuju kao podloga za izradu glavnog projekta, ako su potrebni ili propisani posebnim propisima.
66	VERONIKA BENZIA	4. PROJEKTI, Članak 36.	Predlažem da se u Zakonu jasno definira Elaborat krajobraznog uređenja kao zaseban dokument koji prethodi izradi glavnog i izvedbenog projekta krajobraznog uređenja, posebno kod zahvata koji imaju značajan utjecaj na prostor. Trenutna nejasnoća u zakonodavnom okviru dovodi do brkanja ovog elaborata s drugim razinama projektne dokumentacije, što rezultira niskom razinom krajobraznog projektiranja i izostankom strateškog pristupa uređenju prostora. Također, nužno je zakonski regulirati da Elaborate krajobraznog uređenja izrađuju i potpisuju ovlašteni krajobrazni arhitekti, jer se radi o području koje zahtijeva specifična znanja iz struke krajobrazne arhitekture, za što postoji formalno obrazovanje u Republici Hrvatskoj. Time se osigurava stručna odgovornost, kvalitetno oblikovanje prostora i usklađenost sa smjernicama održivog razvoja.	Nije prihvaćen	Zakonom o gradnji se ne propisuje detaljni sadržaj i nazive za elaborate, niti tko ih može izraditi, elaborati se izrađuju sukladno posebnim propisima.
67	VEDRAN ŠULENTIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 23.	st. 7. je izravno protivan Zakonu o zaštiti na radu i pripadajućim propisima. Propisi Investitoru nalažu obvezu imenovanja K ZNR.	Prihvaćen	Brisana odredba, predmet posebnog zakona.
68	VEDRAN ŠULENTIĆ	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 89.	Potrebno je dodati (vratiti) odredbu o tome da je upravno tijelo kojem je prijavljeno gradilište, dužno tu prijavu proslijediti Državnom inspektoratu(inspekciji ZNR, Građevinskoj insp). S obzirom da je po propisima zaštite na radu Investitor dužan imenovati i Koordinatora ZNR, treba staviti obvezu dostave i tih podataka. Općenito, treba uskladiti obvezu dostava podataka prema ovom zakonu i propisima o zaštiti na radu koji reguliraju tu problematiku.	Nije prihvaćen	Obvezuje se investitor da sam obavijesti tijelo nadležno za zaštitu na radu.
69	VEDRAN ŠULENTIĆ	1. OPĆE ODREDBE, Članak 4.	st. 4. Nije dobro tražiti suglasnost Ministra za provedbu drugih propisa, već je potrebno uzeti u obzir njih već pri izdavanj Potvrde glavnog projekta, i/ili Građevinske dozvole. Na taj način poboljšati će se Koordinacija i provedba, te se ne bi trebalo moći dogoditi da građevina sagrađena za obavljanje određene djelatnosti ne ispunjava uvjete za obavljanje te djelatnosti( npr. zdravstvene djelatnosti, obiteljski domovi za starije i sl.).	Nije prihvaćen	Usklađenost propisa omogućava lakše ishođenje potvrda na glavni projekt.
70	VEDRAN ŠULENTIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 25.	Podstavak 5. Odredba je nepotrebna. Zašto bi nadzorni inženjer trebao biti prisutan cijelo vrijeme za vrijeme obavljanja radova?	Nije prihvaćen	Smatramo da je zadaća nadzornog inženjera upravo kontrola radova koji su predmet stručnog nadzora pa je njegovo prisustvo potrebno.
71	VEDRAN ŠULENTIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 24.	Čl. 24. st. 3 Zašto bi pomoćnik morao biti ovlašteni inženjer? Ukoliko radi pod nadzorom nadzornom inženjera ne treba mu ovlaštenje.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
72	VEDRAN ŠULENTIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 18.	Prema propisima iz zaštite na radu Investitor je dužan imenovati i Koordinatora zaštite na radu.	Nije prihvaćen	Predmet posebnog zakona.
73	TOMISLAV MUSLIM	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Predloženim odredbama izmjena ovog zakona nisu ispravno usklađena područje zaštite na radu i zaštite od požara, dapače ovako definirane odredbe neće poboljšati sustav, već dovesti do novih nesukladnosti i nesuglasica u provedbi pravne regulative i svih Zakona RH. Zaštita na radu - stručne osobe u gradnji nisu dovoljno educirane i osposobljene da samostalno provode mjere koje propisuje Zakon o zaštiti na radu i prateći podzakonski akti. Moj prijedlog je da se glavnog projektanta i glavnog nadzornog inženjera obveže, odnosno uputi kroz ovaj Zakon da u poslove koje obavljaju moraju uključiti stručnjake zaštite na radu kao specijaliste za to područje ili oni moraju biti specijalisti. Druga najbitnija činjenica je da Izvođač ne može imenovati koordinatora zaštite na radu iz razloga što je to čisti sukob interesa, a i protivno je odredbama Zakona o zaštiti na radu. Ako je Investitor obvezan imenovati nadzorne inženjere i oni moraju biti neovisni i nadzirati zakonitost gradnje i same sudionike u gradnji, onda nije jasno kako izvođač može sam sebe kontrolirati u provođenju mjera zaštite na radu na gradilištu. Prema tome koordinatori zaštite na radu moraju biti imenovani od investitora i moraju biti u rangu sa ostalim nadzornim inženjerima, odnosno u hijerarhiji gradnje moraju biti ispod glavnog projektanta i glavnog nadzornog inženjera. Uz to je problem što u slučaju neposredne ugroze za život i zdravlje sudionika i građana, koordinator nema alat/ odredbu Zakona na temelju kojeg bi mogao zabraniti izvođenje radova ili sugerirati glavnom nadzornom inženjeru da on zabrani izvođenje radova do otklanjanja uočenih nedostataka. Zbog navedenih nesukladnosti u Zakonima i problema provedbe u graditeljstvu u 2024.g imamo porast ozljeda na radu (čak 16 smrtnih). Zaštita od požara- ovim izmjenama Zakona i dalje nastavljamo praksu nedosljednosti primjene mjera zaštite od požara u graditeljstvu. Ovim prijedlogom nastavljamo zbunjivanje sudionika u projektiranju i gradnji što je potrebno kod projektiranja - Elaborat zaštite od požara i/ili Prikaz svih primijenjenih mjera zaštite od požara. u članku 3. točka 19 Ministarstvo ispravno definira pojmove, ali u kasnijim odredbama članka 36. propisuje se izrada Elaborata zaštite od požara kao prethodnog dokumenta koji prethodi izradi glavnog projekta, a u članku 39. propisuje se izrada Prikaza mjera. Ove dvije činjenice nisu u suprotnosti i točno su definirane u članku 3. točka 19., pa smatram da je potrebno usklađenje odnosno jasno usklađivanje i određivanje postupka kako prethodno planirati mjere i kako ih provesti u glavnom projektu. U praksi je u svakom slučaju potrebno odrediti mjere koje je potrebno projektirati, a onda ih u glavnom projektu projektirati. U praski nastaje problem neusklađenosti zamišljenih i projektiranih mjera, pa je moj prijedlog da se definira "Elaborat zaštite od požara" na način kako ga je definirao Zakon o zaštiti od požara, uz obvezu koju propisuje ovaj Zakon da glavni projektant i ovlaštena osoba moraju provjeriti primijenjene mjere u izrađenim projektima i usporediti sa elaboratom predviđenim mjerama, i to poglavlje ugraditi u glavni projekt. Iz toga mora biti jasno koje mjere zaštite od požara su određene po strukama i kako ih provesti što sada nije slučaj u praksi.	Prihvaćen	Odredbe vezano na koordinatora zaštite na radu izmijenjene i usklađene sukladno posebnim propisu (članak 91. - uređenje gradilišta): na gradilištu je potrebno predvidjeti i provoditi mjere zaštite na radu te ostale mjere za zaštitu života i zdravlja ljudi u skladu s posebnim propisima. Za usklađenost elaborata zaštite od požara i prikaza svim mjera zaštite od požara odgovoran je glavni projektant odnosno ovlaštena osoba koja izrađuje prikaz svih primijenjenih mjera zaštite od požara
74	TOMISLAV MUSLIM	i.PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 125.	Stavak 6 ovog članka ne može se odnositi na Izvođača jer je obveza imenovanja koordinatora zaštite na radu propisana drugim propisom i ta obveza je na Investitoru.	Prihvaćen	Prihvaćen.
75	TOMISLAV MUSLIM	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 93.	Dodati odredbe koje se odnose na dokumentaciju zaštite na radu temeljem Zakona o zaštiti na radu. Smisao je da se izvođače obveže da imaju svu propisanu dokumentaciju na gradilištu ili dostupnu svim sudionicima na gradilištu.	Nije prihvaćen	Potrebna dokumentacija zaštite na radu je propisana posebnim propisom pa se ne propisuje ovim zakonom.
76	TOMISLAV MUSLIM	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 25.	"bez odgode upoznati investitora sa svim nedostacima, odnosno nepravilnostima koje uoči u glavnom projektu ili izvedbenom projektu i tijekom građenja, a posebno ako postoji ugroza za žtivot i zdravlje sudionika građenja, a investitora i građevinsku inspekciju i druge inspekcije o poduzetim mjerama	Nije prihvaćen	Smatramo da je dovoljno jasno propisano.
77	TOMISLAV MUSLIM	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 18.	Novi stavak: "Investitor je dužan osigurati koordinatora zaštite na radu temeljem odredbi propisanih Zakonom kojim se uređuje zaštita na radu"	Nije prihvaćen	Propisano odredbama kojim se uređuje organizacija gradilišta.
78	TOMISLAV MUSLIM	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 23.	Slažem se sa kolegama koji su naveli problem sa imenovanjem koordinatora zaštite na radu tijekom građenja. Prvo i najvažnije - izvođač ne može i ne smije imenovati koordinatora zaštite na radu jer ga time dovodi u sukoba interesa. Koordinator u fazi izvođenja ima jasno propisane obveze u članku 77. stavak 2., a točkom 5. "5) provjeravati provode li se radni postupci na siguran način i usklađivati propisane aktivnosti" jasno je da bi koordinator morao biti nadređen izvođaču jer inače NE MOŽE ILI MU JE OTEŽANO provesti svoju obvezu temeljem članka 77.st2. točka 5Zakona o zaštiti na radu, a time se ugrožava zaštita života i zdravlja sudionika u građenju. Zaključno slažem se sa gđom. Borić - ili brisati ili jasno definirati ali ne kao obvezu izvođača već obvezu Investitora.	Prihvaćen	Brisana odredba, predmet posebnog zakona.
79	TOMISLAV MUSLIM	4. PROJEKTI, Članak 39.	Ovom predloženom promjenom jasno se definira da se mora izraditi Elaborat zaštite od požara koji je naveden u članku 36, te da on sadrži i prikaz mjera koje su definirane u članku 3. točka 19. Time dobivamo točnu i jasnu definiciju što je elaborat i što mora sadržavati, a dana je u članku 3. točka 19.	Nije prihvaćen	Sadržaji elaborat su definirani posebnim propisima – Pravilnik o sadržaju elaborata zaštite od požara (NN 51/12).
80	TOMISLAV MUSLIM	4. PROJEKTI, Članak 39.	Stavak 2 se mijenja i glasi: "Elaborat zaštite od požara koji sadrži i prikaz svih primijenjenih mjera zaštite od požara u suradnji s glavnim projektantom, izrađuje stručna osoba ovlaštena po propisu kojim se uređuje zaštita od požara, za što preuzima odgovornost kvalificiranim elektroničkim potpisom naslovne stranice prve mape glavnog projekta. "	Nije prihvaćen	Izrada elaborata prethodi izradi glavnog projekta. Sadržaji elaborat su definirani posebnim propisima –Pravilnik o sadržaju elaborata zaštite od požara (NN 51/12). Prikaz svih mjera zaštite od požara prikazuje ispunjenje mjera zaštite od požara u svim mapama glavnog projekta i dio je glavnog projekta.
81	TOMISLAV MUSLIM	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	Točka 19. definira pojmove što je prikaz mjera zaštite od požara i elaborat zaštite od požara apsolutno korektno i jasno, ali dalje u tekstu zakona koristite pojam elaborat u članku 36, a u članku 39 Prikaz mjera. Uz to definirate da će Ministar donijeti Pravilnik članak 31 st. 5 gdje će odrediti elemente Prikaza. Iz navedenog je jasno da ovo pogreška jer koristimo dva pojma u tekstu zakona, a člankom 3 točkom 19 definiramo pojmove Prikaza i Elaborata. Moj prijedlog je da bude obvezna izrada "Elaborata zaštite od požara" kako je definirano u članku 36., a da se definira u članku 39 da elaborat mora sadržavati i prikaz mjera.	Nije prihvaćen	Za usklađenost elaborata zaštite od požara i prikaza svim mjera zaštite od požara odgovoran je glavni projektant odnosno ovlaštena osoba koja izrađuje prikaz svih primijenjenih mjera zaštite od požara.
82	TOMISLAV MUSLIM	4. PROJEKTI, Članak 36.	U ovom članku koristite pojam "Elaborat zaštite od požara", a u ostalim dijelovima koristite pojam "Prikaz svih primijenjenih mjera zaštite od požara". Problem će nastati u tumačenjima da li elaborat ili prikaz mjera. U biti stvari nije isto da li je potrebno izraditi elaborat ili izrađujete prikaz mjera, jer u prikazu mjera samo prikažete što su ostali projektanti predvidjeli, a elaboratom predviđate koje je mjere potrebno predvidjeti. Najpraktičnije rješenje je da se ostavi pojam "Elaborat zaštite od požara", te da se definira sadržaj elaborata u kojem će biti potrebno prikazati predviđene mjere od strane ovlaštene osobe za izradu elaborata i napraviti prikaz koji su ostali projektanti izradili. S time će se dobiti da ovlaštena osoba predloži mjere zaštite od požara i prije dovršetka elaborata u prikazu mjera provjeri da li su sve predviđene mjere primijenili svi projektanti. Ovim postupkom izbjeći će se pogreške i nestručnost u zaštiti od požara koja je u sadašnjem stanju najveći problem projektne dokumentacije. Uz sve navedeno Glavni projektant je dobio da ovlaštena osoba definira potrebne mjere i da provjeri da li su primijenjene u svim projektima, a time je potvrđena usklađenost projekata iz područja zaštite od požara i izbjegnuti problemi u gradnji i provedbi projekata.	Nije prihvaćen	Sadržaji elaborata su definirani posebnim propisima – Pravilnik o sadržaju elaborata zaštite od požara (NN 51/12).
83	TOMISLAV GULIĆ	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 79.	Stavak 2 izmijeniti da odstupanje od građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe bude minimalno 5 cm. Zgrada se nikad ne izvede točno u centimatar. Uvijek postoje odstupanja 1-3 cm. Teoretski, kad je zgrada projektirana da je smještena na minimalno dozvoljenu udaljenost od međe dešava se da u stvarnosti ta udaljenost bude manja za grešku gradnje od 1-3 cm.	Nije prihvaćen	Pravila struke.
84	TOMISLAV GRABAR	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 93.	Neke stavke su već dio e-građevinskog dnevnika. Koja je svrha e-dnevnika ako se i dalje traži da je dokumentacija na gradilištu? Gubi se smisao e-dnevnika. Molim primjenjivati "Akcijski plan e-uprave EU-a za razdoblje 2016.–2020." i načelo "once-only principle".	Nije prihvaćen	Stvar organizacije gradilišta i izvođača na koji način će navedena dokumentacija biti dostupna.
85	TOMISLAV GRABAR	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	Stavak 4. ovog Zakona u suprotnosti je s nizom zakona, između ostalog i sa Zakonom o obveznim odnosima. Nije jasno po kojoj pravnoj osnovi bi projektant bio dužan pružati svoje usluge, ako one nisu ugovorene ugovorom između investitora i projektanta. Davanje objašnjenja i pružanje stručne pomoći izvođaču, nadzornom inženjeru ili investitoru u fazi izvođenja radova spada u domenu usluga projektantskog nadzora. Ove usluge za projektante predstavljaju određeni trošak koji bi morao biti reguliran i određenim ugovorom. Bilo bi smisleno investitora obvezati na ugovaranje projektantskog nadzora slično kao što je obvezan ugovoriti stručni nadzor građenja u kojem bi slučaju onda projektant i mogao pružati usluge objašnjenja i stručne pomoći u fazi izvođenja radova.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
86	TOMISLAV GRABAR	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	(3) Kvalificiranim elektroničkim potpisom naslovne stranice mape projektant preuzima odgovornost da je projekt cjelovit i izrađen u skladu s odredbama članaka 34. i 35. ovoga Zakona. Stavak izričito spominje "naslovnu stranicu mape projekta" što nameće organizaciju projekta u mape i ne ostavlja potencijalne mogućnosti isporuke projekta izrađenog BIM metodologijom koji u sebi može sadržavati dokaze o usklađenosti s odredbama članaka 34. i 35. Time se i dalje inzistira na isporuci projekta kao skupu nestrukturiranih podataka, koji nisu otvoreni i strojno čitljivi. Potencijal BIM-a i korištenja metapodataka za isporuku informacija o građevini i projektu onemogućen je ovim stavkom i ne predstavlja razvojnu komponentu i konkurentnost u izradi i dostavi projekata.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje. Detaljnije će biti propisano Pravilnikom o opremanju projekata.
87	TOMISLAV GRABAR	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	Stavak 1, točka 1. BIM (Building Information Modeling) Definicija je manjkava. Fokus definicije je na modelu i LOD-u dok se ne naglašava praćenje proces i životni ciklus građevine Prikladnija definicija: "BIM (Building Information Modeling) je metodologija i proces informacijskog modeliranje građenja koji obuhvaća sustavno stvaranje, organizaciju, upravljanje i razmjenu digitalnih informacija o građevinama tijekom njihova životnog ciklusa. BIM model sadrži geometrijske i negeometrijske podatke strukturirane prema razinama razvijenosti elemenata (LOD) i usklađene s fazama projekta i potrebama pojedinih struka" Detaljnije u ISO19650 i ISO23387.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
88	TOMISLAV ČEŠLJAŠ	i.PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 121.	Ako se u ovom prijedlogu Zakona uvodi stavak 6 ovog članka, potrebno je u članak 120 - Prekršaji Investitora, uvesti stavak koji kanžnjava Investitora ukoliko sa Projektantom ne sklopi ugovor o projektantskom nadzoru uz naravno financijsku naknadu. Ovakav članak stavlja Projektante u potpuno podređen položaj, gdje se stvara mogućnost da neki posao moraju odraditi bez financijske naknade, ali pod prijetnjom od finacijske kazne.	Nije prihvaćen	Predmet Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje.
89	TOMISLAV ČEŠLJAŠ	4. PROJEKTI, Članak 40.	Izostavljanje "manje složenih zgrada" od obveze izrade Izvedbenog projekta samo kriterijem kvadrature i namjene nije ispravan put. Ova odredba djelomice poništava jednu od najpozitivnijih izmjena u novome Zakonu - obaveznu izradu Izvedbenog projekta. Zgrade od cca 390 m2 također mogu biti tehnički i objektivno zahtjevne za izvedbu sa aspekata svih struka - od temeljenja, konstrukcije, instalacija (elektro, strojarske, vio), zaštite od požara itd... Izvedbeni projekt trebao bi se izrađivati za sve građevine, pogotovo ako u obzir uzmemo trenutno stanje sa kvalificiranom radnom snagom u izvođenju.	Nije prihvaćen	Smatramo da je za manje složene zgrade glavni projekt dovoljan nivo razrade, a pravilnikom o sadržaju projekata će se definirati nivo razrade za manje složene zgrade.
90	TOMISLAV ČEŠLJAŠ	4. PROJEKTI, Članak 33.	Nejasno je kojim je kriterijem određeno da se npr stambena zgrada sa 2 stana površine 399 m2 svrstava u "manje složenu zgradu" za koju je dovoljan idejni projekt, za koji se ne zna koje će imati obvezne sastavnice. Iste zgrade mogu imati složene konstrukcije (čak i biti podložne kontroli projekta), složene sustave instalacija, požarne uvjete itd itd... Potrebno je detaljnije razraditi ili kriterij po kojem se građevine svrstavaju pod manje složene ili Zakonom jasno definirati koje će biti obvezni sastavni dijelovi "idjenog projekta". Nepoznanica koja ostaje sa činjenicom da će se kasnije donijeti pravilnik o tome što bi trebao idejni projekt sadržavati je potencijalno izuzetno štetna...	Nije prihvaćen	Kvadratura i broj stanova definiran je sukladno propisima o zaštiti od požara za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete iz područja zaštite od požara, Podrobniji sadržaj idejnog projekta će se propisati pravilnikom. Definicije manje složene zgrade i višestambene zgrade usklađeno je s propisima iz područja zaštite od požara te nastavno na to potreba pribavljanja posebnih uvjeta od tijela nadležnog za zaštitu od požara.
91	TOMISLAV ČEŠLJAŠ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 27.	Potrebno je točnije definirati što je sa kontrolom meh.otp. i stabilnosti sa "manje složenim zgradama" koje su u taj kriterij svrstane isključivo po kriteriju kvadrature i broja stambenih jedinica, dok iste u praksi mogu imati (danas često i imaju) složene građevinske konstrukcije - veliki rasponi stropnih konstrukcija/konzola, ugrađene građevine i slično...	Nije prihvaćen	Kriteriji za kontrolu projekta propisani su Pravilnikom o kontroli projekata pa je i za manje složene zgrade koje udovoljavaju tim kriterijima potrebno imati izvješće revidenta o obavljenoj kontroli projekta. U članku 93. je propisana obveza da izvođač na gradilištu uz glavni projekt ima i izvješće o kontroli ako je isto potrebno.
92	TOMISLAV ČEŠLJAŠ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	Novi prijedlog članka 19. stavak 4 i 6 Projektanta stavljaju u potpuno podređen položaj pošto se istim uvodi obveza projektanta da sudjeluje na Projektu (uz zakonske posljedice ako to ne učini), a ničime se ne obvezuje Investitor da tu uslugu i dodatno plati. Osim financijskog aspekta postoje i brojni drugi razlozi zbog kojih je apsurdno uslugu projektantskog nadzora zakonski nametnuti projektantu - možda isti u tom trenutku nema kapacitete aktivno pratiti gradilište, problemi sa Investitorom koji su se možda pojavili tijekom projektiranja zbog kojeg Projektant ne želi dalje nastaviti uslugu nakon ishođenja građevinske dozvole, životne okolnosti zbog kojih je Projektant možda promijenio mjesto zaposlenja, mjesto prebivališta, zdravstveni problemi itd itd. Ovaj članak Projektante stavlja u apsurdan položaj gdje prilikom ugovaranja poslova projektiranja moraju "ukalkulirati" činjenicu da će na tom projektu zakonski morati sudjelovati npr za 2 godine (ukoliko Investitor ne pokrene odmah gradnju) i slično...	Prihvaćen	Odredba je brisana.
93	TOMISLAV ČEŠLJAŠ	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 5.	Po novom prijedlogu Zakona u skupinu manje složenih zgrada svrstavaju se građevine isključivo prema kvadraturi i broju jedinica. U današnjoj modernoj arhitekturi u tu skupinu može spadati npr.obiteljska kuća/urbana vila od 380 m2, sa rasponima stropnih konstrukcija preko 10,0 metara, konzolama ozbiljnih raspona, ugrađene uz druge građevine i sl. Sve navedeno po trenutnom Zakonu podložno je kontroli projekta u svezi sa mehaničkom otp. i stabilnosti od strane ovlaštenog Revidenta. Po prijedlogu Zakona ispada da će se takva građevina sada moći graditi samo prema idejnom projektu. Na koji način će biti regulirano da se za takvu manje složenu zgrade kontrolira mehanička otpornost i stabilnost? Ovakav način svrstavanja po skupinama nema puno smisla. Ako ništa potrebno je definirati da je mehaničku otpornost i stabilnost svakako potrebno osigurati projektom/proračunom, pošto takve zgrade mogu imati složene građevinske konstrukcije, koje nisu strogo ovisne o kvadraturi/namjeni...	Nije prihvaćen	Glavni projekt mora biti dostavljen uz prijavu početka građenja, što podrazumijeva i reviziju ukoliko je potrebna, a ista mora biti na gradilištu uz glavni projekt, propisano člankom 93. Prijedloga zakona.
94	TOMISLAV BOTA	i.PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 127.	Kazna bi trebala bi definirana kao nadoknada štete investitoru, po projektiranoj vrijednosti projekta, npr 0,1 % po danu kašnjenja. Također, uvesti obvezu obrade po datumu primitka zahtjeva.	Nije prihvaćen	Usklađeno sa zakonom o prekršajima.
95	TOMISLAV BOTA	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 78.	Rokovi su predugi. Također treba uvesti mjesečnu kaznu investitorima koji ne završe objekt u roku.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
96	TOMISLAV BOTA	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 64.	Definirati kaznu koje javnopravno tijelo plaća investitoru u slučaju da se ne drži rokova, na primjer 0,1% investicijske vrijednosti projekta po danu kašnjenja.	Nije prihvaćen	Propisano člankom 127.
97	TINA MOROŽIN MAJICA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	Da li je izraz koji je upotrijebljen u čl. 19, stavak (4) „pruža stručna pomoć“ jednak projektantskom nadzoru? Ako je, onda to znači da će projektantski nadzor biti obavezan i da će se moći naplatiti. Ako nije, onda molim za tumačenje što to znači i kako i na koji način će se pružati „stručna pomoć“ (dodatni nacrti, usmena pojašnjenja, mail…), tko će platiti izlazak na teren, ne može arhitekt biti prisutan na gradilištu ako nije za to plaćen i napravljen ugovor za projektantski nadzor s investitorom. Ovdje u 19. članku ima puno pravno nedorečenih stvari i neutvrđenih činjenica ni posljedica istih: -Tko je odgovorna osoba koja će utvrditi da projektna dokumentacija nije dovoljno jasna za izvođenje? Tko će utvrditi da li je traženje stručne pomoći opravdano ? Investitor ovim prijedlogom zakona ima pravo projektanta tražiti „stručnu pomoć“ za opravdane i neopravdane razloge. Tko snosi financijski trošak u jednom i u drugom slučaju? -Tko će tog arhitekta prijaviti i kome, ako projekt ne valja i kako će obrazložiti da ne valja? -Tko će odlučiti da nakon možda dodatnih nacrta ili usmenih tumačenja projekt valja? -Gdje će se sve to bilježiti, da li u e-dnevnik? Koja je uloga u e-dnevniku te „stručne pomoći“, da li je to projektantski nadzor? Gdje će projektant unositi svoje izjave i možda dodatne nacrte? Da li će se raditi projekt izvedenog stanja s obzirom na te izmjene koje ne utječu na lokacijske uvjete i u kojem obliku će se povezati uz već izdanu građevinsku dozvolu, ako se ne ide na zahtjev za izmjenu građevinske dozvole kroz e-dozvolu? - Da li se čl. 19, stavak (4) odnosi na sve projektante dijelova glavnog projekta ili samo na glavnog projektanta? Molim da se vrati izvedbeni nacrt za sve vrste građevina. Zna se iz pravila struke čemu služi i kako izgleda izvedbeni nacrt za sve struke koje sudjeluju u gradnji.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
98	TIHANA ROPAR	6.3. GRAĐENJE GRAĐEVINA ZA KOJE NIJE POTREBNA GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 86.	Upravno tijelo u postupku prihvaćanja prijave građenja i slanja na znanje ostalim nadležnim javnopravnim tijelima, treba prethodno provjeriti je li glavni projekt za građevinu za koju se ne izdaje građevinska dozvola u skladu sa prostorno-planskim odredbama. Ukoliko utvrdi da glavni projekt nije u skladu sa prostorno-planskim odredbama, odbija prijavu građenja te traži nadopunu i korekciju glavnog projekta u skladu sa prostornim planom.	Nije prihvaćen	Kod prijavu početka građenja ne provjerava se usklađenost sa prostornim planovima, jer upravno tijelo sukladno odredbama zakone neće biti uključeno u prijavu, već će investitor sam prijavit početak građenja upravnom tijelu i građevinskoj inspekciji. Odgovornost je projektanta da je projekt izrađen sukladno odredbama prostornih planova.
99	TIHANA ROPAR	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 71.	Članak 71 stavak 9 treba nadopuniti na sljedeći način: je očevidom na građevnoj čestici utvrđeno da je započeta bespravna gradnja uklonjena i da je za istu plaćena naknada iz članka 70. stavka 2. ovoga Zakona	Nije prihvaćen	Za građevinu, koja je izgrađena sukladno prostornom planu može se izdati građevinska dozvola, zakonom to nije zabranjeno. Upravno tijelo, ako utvrdi da je započeta gradnja, dužno je o tome obavijestiti građevinsku inspekciju – propisano čl. 70. koja postupa sukladno posebnim propisima kojim se uređuje postupanje državnog inspektorata.
100	TIHANA ROPAR	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 71.	Člankom 71 stavkom 9 ne zaustavlja se bespravna gradnja na efikasan i učinkovit način. Drugim riječima, bespravni graditelj nakon što plati kaznu ionako dobije građevinsku dozvolu. Takve polovične mjere neće zaustaviti bespravno građenje. Stoga upravno tijelo treba izdati građevnu dozvolu tek kada utvrdi da je bespravna gradnja uklonjena sa predmetne lokacije te da je za istu plaćena naknada prema članku 70. stavku 2.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
101	TIHANA ROPAR	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 70.	Članak 70 stavak 2 treba nadopuniti na sljedeći način: Ako upravno tijelo očevidom utvrdi da je investitor započeo s građenjem ili je već izgradio građevinu prije izdavanja građevne dozvole, upravno tijelo obustavlja postupak izdavanja građevinske dozvole, o bespravnoj gradnji obavještava građevinsku inspekciju te investitoru rješenjem određuje plaćanje posebne naknade u iznosu….	Nije prihvaćen	Odredba će se dijelomićno mijenjati. Stavak 2. ovog članka to već propisuje - Ako upravno tijelo utvrdi da je investitor započeo s građenjem prije izdavanja građevinske dozvole, dužno je o tome obavijestiti građevinsku inspekciju... Naknade su propisane.
102	TIHANA ROPAR	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 70.	Što treba učiniti upravno tijelo u slučaju ako tijekom očevida utvrdi da je građevina za koju vodi postupak izdavanja građevne dozvole već ranije bespravno izgrađena i uporabi? Naime, na području Primorsko-goranske županije pojedine Ispostave za graditeljstvo izdaju građevinske dozvole za bespravne građevine sagrađene nakon 2011. godine što je svojevrstan oblik tihe legalizacije istih.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje. Za građevinu, koja je izgrađena sukladno prostornom planu može se izdati građevinska dozvola, zakonom to nije zabranjeno.
103	HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 70.	Članovi Udruženja graditeljstva HGK predlažu, uz fizički očevid, omogućiti i i digitalnu satelitsku provjeru. Naime, ako se definira samo fizički očevid na čestici, dodatno će se usporiti izdavanje dozvola zbog ograničenosti kapaciteta i službenih vozila, a posebno na otocima gdje su problem i trajektne linije. Digitalnu satelitsku provjeru ima Inspekcija pa se može na taj način vršiti ova provjera.	Prihvaćen	Odredba se mijenja.
104	HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 5.	Članovi Udruženja graditeljstva predlažu propisati jesu li svi temeljni zahtjevi ujedno bitni zahtjevi u smislu primjene propisa obveznog prava (ZOO) ili odrediti koji temeljni zahtjevi su ujedno bitni zahtjevi u smislu propisa obveznog prava. Naime, Zakon o obveznim odnosima u čl. 633. regulira odgovornost na rok od 10 godina „za bitne zahtjeve“, ali zakonom nije definirano što su to bitni zahtjevi. U sudskoj praksi postoji problem u primjeni Zakona o gradnji jer taj zakon nije definirao što su bitni zahtjevi, ali je definirao što su temeljeni zahtjevi. Zbog toga sudovi nekad smatraju da su bitni i temeljeni zahtjevi jedno te isto, a nekad ne. Zakon o gradnji treba odrediti jesu li temeljni zahtjevi ujedno i bitni zahtjevi ili samo neki od njih jer Zakon o obveznim odnosima nije zakon koji može definirati koji zahtjevi će biti bitni zahtjevi. To je važno obzirom da se time određuje odgovornost izvođača u trajanju od čak 10 godina.	Nije prihvaćen	Definicija temeljnih zahtjeva je propisana Uredbom 2024/3110 o stavljanju na tržište građevinskih proizvoda.
105	HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA	6.3. GRAĐENJE GRAĐEVINA ZA KOJE NIJE POTREBNA GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 86.	Članovi Udruženja telekomunikacijskih i poštanskih usluga HGK predlažu da se u članku 86, iza stavak 4 doda novi stavak koji glasi: "(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, elektronička komunikacijska infrastruktura i s njom povezana oprema, kontrolne mjerne postaje s kontrolno-mjernim sustavom pasivnih antena namijenjenih zaštiti i kontroli radiofrekvencijskog spektra Republike Hrvatske, što uključuje skup pojmova iz posebnih propisa iz područja elektroničkih komunikacija, može se graditi i sukladno propisima iz područja elektroničke komunikacijske infrastrukture u dijelu koji se odnosi na prostorno uređenje, kao i unutar prostorno planskih koridora infrastrukturnih građevina te unutar obuhvata zahvata postojećih infrastrukturnih građevina.“ Naime, članovi Udruženja ističu kako se operatorima elektroničkih komunikacija u praksi ograničava i otežava izgradnja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme (EKI), a suprotno važećim odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. Ovo se događa na način da pojedina nadležna državna i lokalna tijela ne prihvaćaju odredbe Pravilnika u dijelu kojim se omogućuje gradnja EKI sukladno propisima iz područja elektroničke komunikacijske infrastrukture koji se odnose na prostorno uređenje. Isto tako, različita tijela proizvoljno tumače odredbe Pravilnika, Uredbe o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (dalje u tekstu: Uredba) i ostalih relevantnih zakonskih i podzakonskih propisa stoga svrsishodnim smatraju da se elektronička komunikacijska infrastruktura i s njom povezana oprema izrijekom navede kao kategorija i iznimka od zabrane gradnje i izvođenja radova protivno prostornom planu.	Nije prihvaćen	Provođenje prostornih planova propisano zakonom o prostornom uređenju.
106	HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA	10.4. ZAKONI, DRUGI PROPISI I PRAVILA, Tehnički propisi	Članovi Udruženja graditeljstva predlažu, iza članka 161, dodati novi članaka koji glasi: " 161.a. (1) Ovlašćuju se Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska udruga poslodavaca da zajedno, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, a u suradnji sa strukovnim udruženjima iz područja graditeljstva (komorama i drugim stručnim udrugama), u skladu s poslovnim običajima i praksom u obveznim odnosima iz područja građenja utvrde i objave posebne uzance o građenju, kojima se uređuju odnosi između naručitelja i izvođača radova i koji se primjenjuju u skladu s posebnim propisima o obveznim odnosima. (2) Do objave novih Posebnih uzanci koje se donose na temelju ovlasti iz ovoga Zakona, u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, primjenjuju se Posebne uzance o građenju („Narodne novine“ br. 137/21)." Naime, stav Udruženja je da postoji potreba da se u Zakonu o gradnji zadrži odredba koja je u važećoj regulativi bila temelj za objavu Posebnih uzanci o građenju. Radi se o poslovnim običajima u graditeljstvu koji postoje od 1977. godine, a koji su krajem 2021. godine temeljem članka 199. Zakona o gradnji novelirane i objavljene kao jedini nostrificirani običaj, kojim se nadopunjuje vrlo štura regulativa ugovora o građenju iz Zakona o obveznim odnosima. U tijeku su napori poslovne zajednice, posebice Hrvatske gospodarske komore i HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva, da se Posebne uzance o građenju što šire primjenjuju u praksi, s ciljem prevladavanja hrvatskih poslovnih običaja nad FIDIC općim i posebnim uvjetima ugovornim uvjetima. Zbog toga smatramo da bi novi Zakon o gradnji svakako morao zadržati postojeću odredbu članka 199. Zakona o gradnji. Brisanje odredbe koja uređuje način objave Posebnih uzanci o građenju bio bi korak unatrag u uređivanju i razvoju transparentne i suvremene poslovne prakse u graditeljstvu.	Prihvaćen	Prihvaćen.
107	HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 99.	U pogledu članka 99. stavka 5. članovi Udruženja graditeljstva ističu da je potrebno javnopravnim tijelima propisati kaznu u kaznenim odredbama s vrijednostima, a ne s potrebom dokazivanja štete nastale investitoru.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
108	HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 90.	Članovi Udruženja graditeljstva predlažu da se propiše kako privremena zabrana radova ne može biti duža od 45 kalendarskih dana.	Nije prihvaćen	Odredba o privremenoj zabrani izvođenja radova je uzela obzir i stavove udruge poslodavaca na jednoj strani te gradova i općina odnosno strukovnih komora na drugoj.
109	HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 78.	Članovi Udruženja graditeljstva predlažu propisati i posljedice za nepoštivanje rokova za za dovršetak radova (primjerice., prestanak važenja građevinske dozvole i slično).	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
110	HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA	4. PROJEKTI, Članak 40.	Članovi Udruženja graditeljstva predlažu da se u članku 40. stavku 3 na kraju rečenice doda formulacija "prije početka građenja". Naime, građenje ne smije započeti bez izrađenog izvedbenog projekta.	Nije prihvaćen	Nije potrebno dodatno propisati, propisano je u čanku 93. stavak 2.,dokumentacija na gradilištu.
111	HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 25.	Članovi Udruženja graditeljstva u članku 25. stavku 1. po točkama predlažu sljedeće izmjene i dopune: - točka 1. - "Nadzirati građenje tako da bude u skladu s građevinskom dozvolom i glavnim projektom, izvedbenim projektom, ovim Zakonom, posebnim propisima i pravilima struke." - točka 4. - "Osigurati provedbu kontrolnih ispitivanja definiranih glavnim projektom u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva." - točka 5. - "Tvrtka za provođenje nadzora mora osigurati prisutnost imenovanog nadzornog inženjera za određene radove prilikom kontrole i preuzimanja koji su predmet stručnog nadzora građenja imenovanog ovlaštenog nadzornog inženjera." Prisutnost nadzora na gradilištu treba povezati s fazama građenja i navesti da nadzor treba biti prisutan na gradilištu za vrijeme izvođenja radova koji su predmet stručnog nadzora građenja.	Djelomično prihvaćen	Odredba ne obuhvaća sve radnje, koje treba poduzimati nadzorni inženjer sukladno zakonu. Ad točka 5.: Djelomično se prihvaća.
112	HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 24.	U članku 24, članovi Udruženja predlažu propisati da je nadzorni inženjer dužan provoditi aktivnosti stručnog nadzora na najvišem stupnju profesionalnosti i potrebne tehničke stručnosti u određenom području, bez pritisaka i poticaja, posebno financijskih, koji bi mogli utjecati na njegovu prosudbu ili ocjenu, posebno u vezi s osobama ili skupinama osoba koje su zainteresirane za rezultate tih aktivnosti.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
113	HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 24.	Predlaže se izmjena i dopuna članka 24. stavka 7 na način da isti glasi: " (7) Nadzorni inženjer odnosno glavni nadzorni inženjer mora biti zaposlenik tvrtke koja je registrirana za obavljanje poslova stručnog nadzora i ne može biti zaposlenik pravne osobe koja je izvođač ili je zaposlenik osobe koja je povezana s izvođačem na način da nije osigurana samostalnost u obavljanju stručnog nadzora na istoj građevini, odnosno radovima nad kojima treba provoditi stručni nadzor.".	Nije prihvaćen	Navedeno propisano drugim odredbama zakona.
114	HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 24.	Predlaže se izmjena i dopuna članka 24. stavka 4 na način da isti glasi: "(4) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka investitor ili pravna osoba koju on odredi dužna je pisanim ugovorom odrediti glavnoga nadzornog inženjera.".	Nije prihvaćen	Nomotehnička pravila.
115	HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 24.	Članovi Udruženja graditeljstva predlažu da se članak 24. stavak 3 izmijeni i da isti glasi: "(3) Na građevinama na kojima se izvode radovi većeg opsega tvrtka koja provodi stručni nadzor može kao pomoćnika u nadzoru imati drugog inženjera odgovarajuće struke s položenim stručnim ispitom." Naime, stav Udruženja je da je dovoljno propisati da ima položen stručni ispit, osobito jer i sukladno Zakonu o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, za obavljanje poslova inženjera gradilišta i voditelja radova, isti ne moraju biti ovlašteni već moraju imati položen stručni ispit. Pomoćnik svoje kompetencije i radno iskustvo dokazuje na taj način.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
116	HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 24.	Članovi Udruženja graditeljstva predlažu da se članak 24. stavak 2 izmijeni na način da isti glasi: "(2) Na građevinama na kojima se izvodi više vrsta radova ili radovi većeg opsega stručni nadzor mora provoditi tvrtka s više nadzornih inženjera odgovarajuće struke. Tvrtka koja obavlja poslove stručnog nadzora je odgovorna za sve dijelove stručnog nadzora."	Nije prihvaćen	Odredba je u suprotnosti sa Direktivom o uslugama.
117	HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 24.	Članovi Udruženja graditeljstva HGK u članku 24. stavku 1. predlažu izmjenu i dopunu stavka 1 na način da isti glasi: "(1) Nadzorni inženjer je fizička ili pravna osoba koja ima zaposlene koji prema zakonu kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer i provodi stručni nadzor građenja prema odredbama ovog Zakona, a ugovara ga Investitor." Naime, stav Udruženja je kako je osnovni problem u tome što se sve svodi na pojedinca koji nema tolike odgovornosti i sposobnosti ishođenja garancija i osiguravajućih polica za štete koje mogu nastati. Proces usitnjavanja donio je angažiranje tvrtki za malu naknadu pa nadzorni inženjeri nadziru i po 10 gradilišta. Naručitelji ne žele imati posla s pet nadzornih inženjera pa angažiraju tvrtke koje su zapravo bez odgovornosti. A tvrtke su krenule tim putem jer je Zakon sveo odgovornost na pojedinca pa tvrtke skidaju svoju odgovornost i za proviziju unajmljuju pojedine nadzorne inženjere. Važno je da se osigura neovisnost nadzornog inženjera jer njegova zadaća je provođenje Zakona o građenju i ostalih propisa.	Nije prihvaćen	Ugovor o stručnom nadzoru investitor sklapa sa pravnom osobom čiji je zaposlenik nadzorni inženjer.
118	HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 23.	U članku 23. stavku 9. članovi Udruženja graditeljstva predlažu izmijenu i dopunu stavka na način da isti glasi: "(9) Glavni inženjer gradilišta može biti istodobno i inženjer gradilišta jednog od izvođača, odnosno voditelj radova za određenu vrstu radova ili može biti inženjer posebno angažirane tvrtke koja će obavljati poslove koordinacije svih izvođača.	Nije prihvaćen	Investitor sklapa ugovor sa izvođačem, on je jedino odgovoran investitoru i on imenuje inženjera gradilišta i/ili voditelja radova.
119	HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 23.	U članku 23. stavku 5. članovi Udruženja graditeljstva predlažu formulaciju "ugovorom o građenju" zamijeniti formulacijom"posebnim ugovorom". Navedeno se predlaže iz razloga jer naručitelj može angažirati posebnu tvrtku koja će obavljati poslove koordinacije svih izvođača na gradilištu, a ne nekog od izvođača.	Nije prihvaćen	Investitor sklapa ugovor sa izvođačem i on je jedino odgovora investitoru.
120	HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 23.	U članku 23. stavku 2. predlaže se navesti da kartice izdaju Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora. Naime, sukladno Zakonu o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (čl. 24 i čl. 25.) za obavljanje poslova inženjera gradilišta i voditelja radova potrebno je imati odgovarajuću stručnu spremu, položen stručni ispit i iskustvo u graditeljstvu tj. nije potrebno biti član strukovne komore. Inženjer gradilišta i voditelj radova dužni su upisivati podatke u građevinski dnevnik koji ovjeravaju kvalificiranim elektroničkim potpisom kartice koje im izdaje komora – i to: • ovlaštenim arhitektima i inženjerima (tj. članovima strukovnih komora) kartice izdaju strukovne komore, • inženjerima i tehničarima koji nisu članovi strukovnih komora karticu izdaje HGK (prema prenesenim javnim ovlastima) • majstorima karticu izdaje HOK. Nadalje, u članku 23. stavku 2, predlaže se riječ "za" zamijeniti rječju "cijelo".	Prihvaćen	Brisana odredba.
121	HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 22.	U članku 22. stavak 4., članovi Udruženja graditeljstva predlažu dodati jamstvo dotadašnjeg izvođača. Naime, stav Udruženja je da ukoliko tijekom građenja dođe do do promjene izvođača, dotadašnji izvođač dužan je sastaviti zapisnik o primopredaji radova te novom izvođaču osigurati dokumente i podatke potrebne za sastavljanje pisane izjave o izvedenim radovima i o uvjetima održavanja građevine te garantirati za izvedeno svojom izjavom, atestima i ispitivanjima.	Nije prihvaćen	Nije predmet ovog zakona, uređeno drugim propisom.
122	HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	Članovi Udruženja graditeljstva HGK predlažu da se članak 19. stavak 4. dopuni na način da isti glasi: "(4) Projektant je dužan do trenutka izdavanja uporabne dozvole investitoru i, prema potrebi drugim sudionicima u gradnji davati objašnjenja i pružati stručnu pomoć u vezi projekta u smislu razrade detalja i izmjene projekta zbog okolnosti nastalih tijekom faze građenja, a koji ne podrazumijevaju postupke izmjena i dopuna akata kojima se odobrava građenje ukoliko je ugovoren projektantski nadzor te prisustvovati tehničkom pregledu građevine, osim za manje složenu zgradu." Ističu da bi zbog nove obveze projektanta da sudjeluje u cijelom procesu do izdavanja uporabne dozvole – trebalo stajati „u skladu s ugovorom“ jer ako to nije ugovoreno, temeljem čega će projektant sudjelovati u procesu? U pogledu obveze prisustvovanja projektanta na tehničkom pregledu, članovi Udruženja ističu da se potencijalno radi i o 10 inženjera koji bi bili nazočni te se postavlja pitanje koliko je to neophodno i racionalno.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
123	HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 18.	Članovi Udruženja graditeljstva HGK predlažu u članku 18. stavku 2. dodati i projektantski nadzor. Naime, stav Udruženja je da bi Investitor trebao pisanim ugovorom regulirati i projektantski nadzor. Ističu nadalje, kako nedostaje reguliranje naknade za projektantski nadzor, koji zbog dužine gradnje i udaljene lokacije može biti jednak trošak kao i projektiranje te smatraju prihvatljivim da to bude obveza projektanta, ali postavlja se pitanje obeštećenja koje treba jasnije postaviti	Nije prihvaćen	Nije predmet ovog zakona, već posebnog zakona kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji.
124	HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 17.	Članovi Udruženja graditeljstva HGK predlažu dopunu članka 17 na način da se kao sudionik u gradnji doda i voditelj projekta.	Nije prihvaćen	Nije predmet ovog zakona.
125	HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 16.	Vezano uz članak 16. stavak 2. članovi Udruženja graditeljstva HGK postavljaju pitanje uvode li se nova ovlaštenja ili akreditacije za ispitivanje.	Nije prihvaćen	Nije predmet ovog Zakona.
126	HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 14.	Članovi Udruženja graditeljstva HGK predlažu da se, u cilju ujednačenog postupanja, odstupanje od temeljnih zahtjeva za zaštićeno kulturno dobro uredi sukladno Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije.	Nije prihvaćen	Potrebno je projektom dokazati na koji način se nadomjestilo cjelovito tehničko rješenje (zamjensko rješenje).
127	HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 13.	Članovi Udruženja graditeljstva HGK predlažu da se u članku 13. pojam "što veće" jasnije propiše, Naime, formulacije "što veće" u smislu održive uporabe prirodnih izvora je sasvim proizvoljna i može dovesti do krivog tumačenja – što veće u odnosu na što, kako se to dokazuje i kvantificira?	Nije prihvaćen	Ovo je opis temeljnog zahtjeva propisan Uredbom (EU) 2024/3110.
128	HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 9.	Članovi Udruženja graditeljstva u članku 9. stavku 2. predlažu dodati formulaciju "u skladu s Tehničkim propisom koji definira osiguranje pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti". Naime, sukladno trenutno predloženoj odredbi stječe se dojam da se navedeni kriteriji odnose na sve građevine, a ne samo na one koje su definirane Tehničkim propisaom.	Nije prihvaćen	Ovo je opis temeljnog zahtjeva propisan Uredbom (EU) 2024/3110, koja se primjenjuje neposredno. Tehnički propise se donosi temeljem ZOG i obvezno ga je primjenjivati.
129	HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	U nastavku, po točkama navodimo prijedloge Udruženja graditeljstva HGK na predloženi članak 3. stavak 1. - točka 14. - predlaže se izmjena na način da ista glasi: "Održavanje građevine je gradnja na postojećoj građevini radi otklanjanja nedostataka na temeljnim zahtjevima utvrđenim redovnim i izvanrednim pregledima, kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena. Stav Udruženja je da bi održavanje građevina trebalo obuhvatiti i projektiranje, nadzor i preglede. - točka 29. - vezano za problematiku uvjeta priključenja, s obzirom da ima dosta problema sa SN priključkom, skrećemo pozornost da prema sadašnjem Zakonu o prostornom uređenju čl. 146., lokacijska dozvola za zgradu može biti izdana samo ako ona ima mogućnost NN priključka struje. Znači li to da se ne može izdati lokacijska dozvola za zgradu sa trafostanicom jer je izgradnja i puštanje u pogon trafostanice preduvjet za postojanje NN priključka? Nadalje, u članku 3. stavku 1. članovi Udruženja graditeljstva predlažu dodati nove točke kojima bi se definirali pojmovi projektiranja, projektantskog nadzora i stručnog nadzora, a čime bi se riješile brojne dileme.	Nije prihvaćen	Održavanje je dodatno propisano Pravilniku o održavanju. Ad točka 29.: Predmet Zakona o prostornom uređenju. Ad prijedlog: Predmet posebnog zakona kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornoga uređenja i gradnje.
130	TEODOR CVITANOVIĆ	i.PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 121.	stavak 6 - direktno je povezan sa stavkom 4. članka 19., a koji gotovo pa doslovno obvezuje projektanta na besplatno obavljanje projektantskog nadzora - i na što ste dobili desetine opravdanih primjedbi. Oba članka, odnosno predmetne stavke članka, treba ili mijenjati ili brisati.	Prihvaćen	Prihvaćen.
131	TEODOR CVITANOVIĆ	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 93.	Za manje složene zgrade u popis dokumentacije dodati i 'Izvedbeni projekt ukoliko je ugovoren s Projektantom'. Obrazloženje: Čak i da ne mijenjate čl. 40 i u njemu propišete obvezu izvedbenog projekta - barem dio povezan s konstrukcijom (planovi oplate, armatura, detaljnije sheme za čeličnu konstrukciju...)- i dalje izrada Izvedbenog projekta nije zabranjena i jedan dio Investitora shvaća da im je potreban i višestruko koristan, te će ga i naručiti.	Nije prihvaćen	Izvedbeni projekt nije obvezan za manje složene zgrade, zato se ne navodi kao obvezna dokumentacija na gradilištu. Međutim investitor ga može ugovoriti.
132	TEODOR CVITANOVIĆ	4. PROJEKTI, Članak 40.	Članak 3 je napredak u odnosu na formulacije tranutno važećeg Zakona o gradnji, ali kako su manje složene zgrade definirane površinom do 400 m2, trebalo bi i za njih propisati obvezu izrade Izvedbenog projekta, a ne da bude opcija koju će iskoristiti samo osviješteni Investitor. Naime, izvoditi zgradu površine npr. 350 m2 bez planova oplate i nacrta armature je direktno u sukobu s osiguranjem temeljnog zahtjeva za građevinu po pitanju mehaničke otpornosti i stabilnosti.	Nije prihvaćen	Za manje složene zgrade i građevine za koje nije potrebna građevinska dozvola glavni projekt treba sadržavati sva tehnička rješenja i imati odgovarajući nivo razrade sukladno pravilima struke.
133	TEODOR CVITANOVIĆ	4. PROJEKTI, Članak 31.	Člankom 3. se propisuje izrada projekata u BIM okruženju za sve građevine, osim za manje složene zgrade. Takav zahtjev je trenutno kontraproduktivan i štetan i zahtjevniji od većine EU zemalja koje BIM odavno imaju u svom zakonodavstvu. Projektantska struka nije u stanju odmah ispratiti ovakav zahtjev (iako bi to bilo i lijepo i korisno), jer još uvijek dobar dio projektantskih ureda ne radi u BIM okruženju. Predlažem da se izrada projekata u BIM okruženju propiše za javne zgrade i građevine, te za složenije zgrade ostalih namjena (definirati ih površinom ili procjenom vrijednosti ili na neko drugi način) - a za što bi dobro bilo da Ministarstvo izda Pravilnik. Također, opravdano bi bilo i odrediti prijelazni rok u kojem bi se projekti mogli izraditi i u do sada uobičajenim CAD okruženjima.	Nije prihvaćen	Detaljno će se propisati pravilnikom o sadržaju i opremanju projekata. Smatramo da je prijelazno razdoblje za primjenu BIM-a (propisano u prijelaznim i završnim odredbama zakona) dovoljno dugo za prilagodbu.
134	TEODOR CVITANOVIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	U stavku 4. ovog članka lijepo ste opisali nešto što se zove 'projektantski nadzor' i napisali ste da je Projektant dužan sve opisano raditi do izdavanja uporabne dozvole. Međutim, dužan je to raditi, ako je plaćen za taj posao, odnosno ako Investitor ugovori projektantski nadzor. Ne mislite valjda da bi Projektanti trebali kroz godinu dana (i više, ovisno o trajanju izvođenja) besplatno dolaziti na gradilište i raditi svoj posao bez naknade, a uz troškove. I sve pod prijetnjom kazni, jer ste to člankom 6. proglasili težom povredom dužnosti ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera. Siguran sam da onaj tko je pisao Zakon ne misli tako nešto, pogotovo što je to u sukobu s mnogim zakonima (npr. Zakonom o obveznim odnosima) - ali ovako kako je sročeno upućuje upravo na takvu BESPLATNU obvezu. Predlažem da članak 4. obrišete ili ga preformulirajte na način da je Investitor dužan osigurati / ugovoriti projektantski nadzor, a kroz koji bi Projektant onda bio dužan raditi opisano.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
135	TEO GUBIĆ	4. PROJEKTI, Članak 39.	Nije jasno zašto treba postojati Prikaz svih primijenjenih mjera zaštite od požara („skup rješenja iz pojedinačnih mapa glavnog projekta, izrađen temeljem Elaborata zaštite od požara, kao podloge za izradu mapa glavnog projekta“). Zakonom o gradnji propisani su temeljni zahtjevi za građevinu. Pravilnikom o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina propisana je obaveza opisa ispunjavanja temeljnih zahtjeva u svim mapama glavnog projekta. Također postoji Elaborat zaštite od požara prema Zakonu o zaštiti od požara kao podloga za izradu glavnog projekta. Dakle već je propisana obaveza dokazivanja ispunjenja svih temeljnih zahtjeva (tako i sigurnosti građevine u slučaju požara) i odgovornost za isto (projektant). „Skup rješenja iz pojedinačnih mapa“ je multipliciranje dijelova dokumentacije (veća mogućnost neusklađenosti) i nejasna podjela odgovornosti za tehnička rješenja (projektant ili ovlaštena osoba koja izrađuje Prikaz), a osobito zbog toga što je obavezan dio Prikaza „zaključak da je u svim dijelovima glavnog projekta dokazano ispunjenje temeljnog zahtjeva sigurnosti u slučaju od požara.” Ako Prikaz svih primijenjenih mjera zaštite od požara mora postojati, komentari na Članak 39. su u nastavku. Stavak 1. - „… sastavni dio prve mape glavnog projekta je Prikaz svih primijenjenih mjera zaštite od požara.“ - nije praktično da je Prikaz svih primijenjenih mjera zaštite od požara sastavni dio prve mape, razlozi su već navedeni u komentarima kolega - nepreglednost i opterećenje mape 1, problem naizmjeničnog digitalnog potpisivanja, nepotrebno usporavanje procesa projektiranja. Prijedlog je da se Prikaz svih primijenjenih mjera zaštite od požara izrađuje i predaje kao zaseban dokument, elektronički potpisan od strane ovlaštene osobe koja ga izrađuje i glavnog projektanta. Stavak 2. - „…stručna osoba ovlaštena po propisu kojim se uređuje zaštita od požara…“ - uskladiti terminologiju sa Zakonom o zaštiti od požara, ako se radi o Ovlaštenoj osobi za izradu elaborata zaštite od požara (prema Zakonu o zaštiti od požara) treba specificirati. Ovlaštenje za izradu prikaza svih primijenjenih mjera zaštite od požara po Zakonu o zaštiti od požara ne postoji. Pojam „stručna osoba“ u Zakonu o zaštiti od požara ne postoji. Po Zakonu o zaštiti od požara postoje druge vrste ovlaštenja nevezane na poslove projektiranja i koja nisu primjenjiva na izradu Prikaza svih primijenjenih mjera zaštite od požara. - „…za što preuzima odgovornost kvalificiranim elektroničkim potpisom naslovne stranice prve mape glavnog projekta.“ - već navedeno problematično potpisivanje prve mape. Odgovornost se može preuzeti elektroničkim potpisom naslovne stranice Prikaza. Stavak 3. „Detaljniji sadržaj i svi elementi Prikaza svih primijenjenih mjera zaštite od požara propisuje ministar pravilnikom iz članka 31. stavka 5. ovoga Zakona.“ Navedeni članak 31. stavak 5 glasi.: „(5) Obvezni podrobniji sadržaj i elemente projekta, način opremanja, uvjete promjene sadržaja, označavanja projekta, način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih i službenih osoba, način razmjene elektroničkih zapisa, propisuje ministar pravilnikom.“ - Pravilnik o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (NN 118/19, 65/20)? Prema članku 28. stavak 4. Pravilnika o obaveznom sadržaju (…): „Detaljan sadržaj Prikaza svih primijenjenih mjera zaštite od požara određuje se posebnim propisom.“ Ako se ne varam „posebni propis“ na kojeg upućuje Pravilnik već šestu godinu nakon donošenja istog ne postoji. Treba dodati prijelaznu odredbu kojom se definira sadržaj Prikaza svih primijenjenih mjera zaštite od požara do trenutka donošenja i stupanja na snagu imaginarnog „posebnog propisa“ ili izmjene Pravilnika o obaveznom sadržaju (…) u dijelu propisivanja sadržaja Prikaza.	Nije prihvaćen	Izrada elaborata prethodi izradi glavnog projekta. Sadržaji elaborat su definirani posebnim propisima – Pravilnik o sadržaju elaborata zaštite od požara (NN 51/12). Prikaz svih mjera zaštite od požara prikazuje ispunjenje mjera zaštite od požara u svim mapama glavnog projekta i dio je glavnog projekta. Prikaz svih primijenjenih mjera zaštite od požara sastavni je dio mape 1, ali može biti uvez 2 mape 1
136	PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA	10.3. OBAVLJANJE POSLOVA, Članak 156.	Obzirom na probleme u pronalasku adekvatnih kadrova i brojnost predmeta u radu, predlaže se ublažiti propisane kriterije za obavljanje predmetnih poslova na način da je dovoljno da službenici posjeduju prethodno 2 ili 3, a ne nužno 4 godine radnog iskustva na opisanim poslovima, jednako kao i voditelji tehničkog pregleda koji posjeduju višu stručnu spremu.	Nije prihvaćen	Službene osobe koje rješavaju i vode postupak moraju biti izjednačene sa sudionicima u gradnji.
137	PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA	10.3. OBAVLJANJE POSLOVA, Članak 156.	Obzirom na probleme u pronalasku adekvatnih kadrova i brojnost predmeta u radu, predlaže se ublažiti propisane kriterije za obavljanje predmetnih poslova na način da je dovoljno da službenici posjeduju prethodno 2 ili 3, a ne nužno 4 godine radnog iskustva na opisanim poslovima, jednako kao i voditelji tehničkog pregleda koji posjeduju višu stručnu spremu.	Nije prihvaćen	Službene osobe koje rješavaju i vode postupak moraju biti izjednačene sa sudionicima u gradnji.
138	PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA	10.1. ZAPOČETI POSTUPCI, IZDANI AKTI I PRIMJENA PROPISA, Članak 137.	Predlaže se jasno definirati da se radi o prijavi početka radova u odnosu na građevinske dnevnike pokrenute do 1. siječnja 2023.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
139	PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 102.	Znači li stavak 2. da prilikom predaje zahtjeva za uporabnu dozvolu za manje složenu zgradu nije potrebno utvrđivati niti jedne druge uvjete osim ispunjavanja uvjeta smještaja, vanjskih dimenzija i namjene zgrade?	Nije prihvaćen	Ne, odredbama zakona je propisano, što izvođač treba imati na gradilištu, što provodi nadzor i što se predaje uz zahtjev za izdavanje uporabne dozvole za manje složenu zgradu.
140	PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 95.	Potrebno je definirati potrebnu dokumentaciju u slučaju izdavanja uporabnih dozvola za građevine koje se grade bez građevinske dozvole sukladno glavnom projektu.	Nije prihvaćen	Nepotrebno propisivati samo za jednu vrste građevine, nama razlike u dokumentaciji na gradilištu i dokumentaciji koje se predaje za uporabnu dozvolu.
141	PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 95.	Potrebno je definirati potrebnu dokumentaciju u slučaju izdavanja uporabnih dozvola za građevine koje se grade bez građevinske dozvole sukladno glavnom projektu.	Nije prihvaćen	Nepotrebno propisivati samo za jednu vrste građevine, nama razlike u dokumentaciji na gradilištu i dokumentaciji koje se predaje za uporabnu dozvolu.
142	PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 89.	Potrebno dostaviti obavijest o prijavi početka građenja i nadležnom tijelu jedinice lokalne i regionalne samouprave.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
143	PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 76.	Smatramo kako bi se stavak 2. trebao odnositi na projektnu dokumentaciju u postupku izdavanja svih građevinskih dozvola, neovisno o tome koje tijelo graditeljstva je nadležno za vođenje tog postupka.	Nije prihvaćen	Odredba se odnosi na Ministarstvo koje izdaje dozvole kritične infrastrukture.
144	PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 75.	Obzirom na problem dugotrajnosti dostave putem pošte, predlaže se propisati obvezu imenovanja punomoćnika koji ima korisnički pretinac u slučajevima kada investitor sam nema korisnički pretinac. Dodatno, potrebno je urediti način dostave strankama koje nemaju korisnički pretinac na način da im se onda dostava vrši putem oglasne ploče, ili drukčije definira pojam uredne dostave.	Nije prihvaćen	Dostava je propisana posebnim propisom kojim se uređuje dostava strankama.
145	PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA	5.TIJELA NADLEŽNA ZA IZDAVANJE GRAĐEVINSKE I UPORABNE DOZVOLE, Članak 56.	Obzirom na složenost postupaka i nedostatak kadrova predlaže se proširiti popis struka koje mogu obavljati navedene poslove, kao i da pojedine jednostavnije postupke mogu rješavati osobe više stručne spreme, a ne isključivo visoke.	Nije prihvaćen	Službene osobe koje rješavaju i vode postupak moraju biti izjednačene sa sudionicima u gradnji.
146	PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA	4. PROJEKTI, Članak 48.	Nije jasno definirano kome projektant podnosi zahtjev za utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja, kao niti na koji način će projektant biti obaviješten o tome koje uvjete priključenja treba pribaviti za izradu idejnog projekta. U vezi navedenog ukazujemo na okolnost kako će, ukoliko projektanti budu ovlašteni prikupljati sami posebne uvjete bez konzultacija s upravnim tijelima, budući da se popis istih sastavlja temeljem analize kartografskih prikaza prostorno-planske dokumentacije, u praksi doći do propusta i manipulacije prilikom sastavljanja poziva javnopravnim tijelima koji posebne uvjete izdaju, stoga se predlaže mogućnost predviđena čl. 51. st.1. glede posebnih uvjeta i uvjeta priključenja propisati kao obveza.	Nije prihvaćen	Jasno je propisano da posebne uvjete i uvjete priključenja elektroničkim putem pribavlja projektant putem elektroničkog programa eDozvola. Slijedećim člankom 49. je propisano da će se nakon isteka roka iz stavka 1. ovoga članka u elektroničkom programu eDozvola generirati Obavijest o utvrđenim posebnim uvjetima i uvjetima priključenja, koju će projektant preuzeti iz sustava eDozvola.
147	PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA	4. PROJEKTI, Članak 34.	Nije izričito popisano mora li idejni projekt za manje složenu zgradu dokazati ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, stoga se postavlja pitanje u kojem postupku će se dokazivati ispunjavanje temeljenih zahtjeva za građevinu, ili isto uopće neće biti potrebno dokazivati?	Nije prihvaćen	Smatramo da je za manje složenu zgradu dovoljno priložiti idejni projekt, kao primjeren oblik tehničke dokumentacije za postupak ishođenja građevinske dozvole. Glavni projekt kojim se dokazuje ispunjavanje svih temeljnih zahtjeva i sadrži projekte svih struka obvezan je uz prijavu početka građenja. Projektanti su odgovorni da projekt ispunjava temeljne zahtjeve.
148	PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	Potrebno je definirati pojam „ruševine“ i na koji način se ruševina može rekonstruirati.	Nije prihvaćen	Ruševna zgrada ulazi u pojam rekonstrukcije.
149	TANJA FRANKOVIĆ	i.PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 128.	dodati i prekršaj ako ne zbrinjava građevinski otpad kako je to propisano u čl. 91. (moramo se osvijestiti i dati naglasak na zaštitu prirode ljudi i životinja)	Prihvaćen	Prihvaćen.
150	TANJA FRANKOVIĆ	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 102.	Najveći problem je nakon izdavanja uporabne dozvole i to treba predvidjeti ovim novim Zakonom. Naime kad se izda uporabna dozvola onda se konobe iz nacrta pretvaraju u stanove i apartmane. zelena površina koja je po projektu pretvara se u parkirališta. Da bi se to spriječilo i da bi ovaj zakon bio u skladu sa zelenom politikom EU naravno i ako sami sebi želimo dobro potrebno je provoditi kontrole uporabnih dozvola i predvidjeti njihovo poništenje ukoliko građevina nije u skladu za građevinskom dozvolom i uporabnom.	Nije prihvaćen	Građevina se mora koristiti sukladno njenoj namjeni, sve ostalo je protivno ovom zakonu.
151	TANJA FRANKOVIĆ	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 91.	Dodala bih u stavku 5. da se mora osigurati dokaz o zbrinjavanju građevinskog otpada i dr. materijala jer nije rijetko da sve to završi bačeno u prirodi kao i da se plastika pali građevinskim parcelama i time zagađuje okoliš.	Prihvaćen	Primljeno na znanje.
152	TAMARA KAISER	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 66.	Predlaže se: povećanje navedene udaljenosti sa h/2 na barem h	Nije prihvaćen	Prijedlogom zakona ne isključuju se stranke u postupku samo se broj smanjuje ovisno o utjecaju građevine na njih.
153	TAMARA KAISER	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 67.	Ovako propisan stavak 1. ovog članka (da se dostava vrši samo objavom na elektroničkoj oglasnoj ploči) neopravdano stavlja vlasnike susjednih nekretnina u nepovoljniji položaj od onih iz stavka 2. ovog članka. Predlaže se izmjena stavka 1. na način da se ne pravi razlika, u pogledu dostave poziva te da se doda da se stranci koja je trgovačko društvo dostava poziva za uvid u spis predmeta vrši putem službene elektroničke pošte koja je navedena u sudskom registru.	Nije prihvaćen	Propisano sukladno odredbama ZUP-a.
154	TAJANA PANDŽIĆ BARAĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	Navodi iz stavka 4. mogu vrijediti samo ako se u sklopu Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje projektantski nadzor izjednači sa stručnim nadzorom građenja. Budući da je iz opisa jasno kako autori smatraju da sadašnji glavni projekti nisu dostatni za rješavanje svih pitanja koja se mogu pojaviti u procesu gradnje (što ne bi ni trebali biti, kao što znamo, jer tome služe izvedbeni projekti), onda projektantski nadzor mora postati ugovorna obveza svakog investitora - neovisno o kategorizaciji zgrade ili vrijednosti investicije - jer jedino tako ćemo izbjeći poticanje nepoštene prakse (točnije nastavak dosadašnje) kojom se odluke o tijeku gradnje donose ad hoc, prema principu "tko se prvi javi na mobitel" ili "što ivestitora neće financijski unazaditi", neovisno o tome je li osoba čija se pomoć traži uopće upućena u projekt, sudjelovala u izradi, a možda nije nužno ni projektantske struke (bilo koje, kamoli arhitektonske). Projektant može imati isključivu pravnu odgovornost samo ako je za nadzor angažiran i adekvatno plaćen, u protivnom je njegova odgovornost samo moralna (što bi i trebala biti), ali ništa više ni manje nego u ostalim profesijama (liječnička ili odvjetnička), a mislim da smo svjesni kako nije pošteno tražiti od nas da radimo besplatno, samo zato jer je "moralno pomoći investitoru u nevolji" i jer bismo trebali imati na umu buduće korisnike isprojektirane zgrade. Na ist način možemo i projektirati besplatno, jer time sprječavamo ilegalnu gradnju i potencijalne probleme u korištenju.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
155	TAJANA PANDŽIĆ BARAĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 18.	Nadopuniti stavak 3. ili dodati novi stavak koji obuhvaća dužnost investitora da osigura projektantski nadzor, budući da je isti zakonska obaveza projektanta prema članku 19., a unutar njega nisu detaljno objašnjeni uvjeti po kojima se nadzor ugovara i tko ga ugovara.	Nije prihvaćen	Predmet posebnog zakona.
156	TAJANA PANDŽIĆ BARAĆ	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 64.	Nužno je definirati rok unutar kojeg je javnopravno tijelo dužno izdati obavijest o urednom zahtjevu jer se spomenuti proces nerijetko razvuče na 6 do 12 mjeseci (gradovi i općine Splitsko-dalmatinske županije), a u pojedinim slučajevima i na nekoliko godina (Grad Split)!	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
157	ŠIME VALIDŽIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Treba uvesti obvezu zaštitu stabala prilikom građevinskih radova. To uključuje: - navođenje potrebe zaštite stabala u glavnom projektu, - evaluaciju ili elaborat postojećih stabala na građevnoj parceli prije gradnje, - da nadzorni inženjer mora biti netko iz struke, - obvezu zaštite stabla (korijena, debla, i krošnje) ako se nalazi na granici sa građevnom česticom. Stabla su važna ona poboljšavaju mikroklimu, pročišćavaju zrak i čine prostor ljepši u okolici zgrade. Stabla su staništa za autohtone ptice i druge životinje na čije se je prirodno stanište proširio grad i ona povezuju okolne ostatke izvornog prirodnog staništa i omogućuju migracije autohtonim vrstama životinja, gljiva i biljaka i time omogućuju opstanak genetičkih raznolikih i zdravih populacija tih vrsta živih bića. Stabla su živa bića i imaju vrijednost same po sebi, posebice ako su autohtona vrsta za tu lokaciju.	Nije prihvaćen	Kod uređenja gradilišta potrebno je između ostaloga poduzeti i odgovarajuće mjere kojima se postiže zaštita okoliša.
158	ŠIME DUKIĆ	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 93.	Ponovo se otvara ovim zakonom rad na crno , električar i strojar na objektu mogu biti nestručne osobe , nitko nezna ni tko su izvođači niti njihova stručnost. Nestručnu izvedbu tko će kontolirati. Treba ostaviti sve kako je bilo, samo ukinuti obvezu tehničkog pregleda za manje složene radove.	Nije prihvaćen	Nije razumljivo.
159	ŠIME DUKIĆ	4. PROJEKTI, Članak 37.	Manje složene građevine ne postoje, jer struja "nezna" koliko kvadrata ima neki objekt , i obveza je izrade za sve objekte i elektrotehnički i strojarski projekt , trošak projekata ostalih struka je minoran, u odnosu na investiciju, a olakšava kvalitetu izvedbe istih. Danas su svi objekti opremljeni KNX sustavima,solarnim elektranama itd. Također upitno je i što je egzistencijom projektanata ostalih struka, jer kora kruha većini projektanata su objekti do 400m2 , koji je smisao onda komore HKIE.	Nije prihvaćen	Građevinska dozvola se izdaje temeljem idejnog projekta, a uz prijavu početka građenja prema članku 89. potrebno je priložiti glavni projekt što podrazumijeva sve struke, a na gradilištu je također potrebno imati glavni projekt (članka 93.), čime se ne smanjuje potrebna dokumentacija već se samo ubrzava postupak izdavanja građevinske dozvole.
160	ŠIME DUKIĆ	4. PROJEKTI, Članak 34.	Manje složene građevine ne postoje, jer struja "nezna" koliko kvadrata ima neki objekt , i obveza je izrade za sve objekte i elektrotehnički i strojarski projekt , trošak projekata ostalih struka je minoran, u odnosu na investiciju, a olakšava kvalitetu izvedbe istih. Danas su svi objekti opremljeni KNX sustavima,solarnim elektranama itd. Također upitno je i što je egzistencijom projektanata ostalih struka, jer kora kruha većini projektanata su objekti do 400m2 , koji je smisao onda komore HKIE.	Nije prihvaćen	Građevinska dozvola se izdaje temeljem idejnog projekta, a uz prijavu početka građenja prema članku 89. potrebno je priložiti glavni projekt što podrazumijeva sve struke, a na gradilištu je također potrebno imati glavni projekt (članak 93.), čime se ne smanjuje potrebna dokumentacija već se samo ubrzava postupak izdavanja građevinske dozvole.
161	ŠIME DUKIĆ	4. PROJEKTI, Članak 33.	Manje složene građevine ne postoje, jer struja "nezna# koliko kvadrata ima neki objekt , i obveza je izrade za sve objekte i elektrotehnički i strojarski projekt , trošak projekata ostalih struka je minoran, u odnosu na investiciju, a olakšava kvalitetu izvedbe istih.	Nije prihvaćen	Nejasna primjedba. Glavni projekt kod prijave početka građenja i na gradilištu. Definicije manje složene zgrade i višestambene zgrade usklađeno je s propisima iz područja zaštite od požara te nastavno na to potreba pribavljanja posebnih uvjeta od tijela nadležnog za zaštitu od požara.
162	STIPO ČAVARA	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 93.	Poštovani, Odgovor na točku 4.: Nije nužno u ugovoru o stručnom nadzoru građenja navoditi konkretne nadzorne inženjere. Razlog je što se stručni nadzor često ugovara mjesecima prije početka građenja, a tijekom tog razdoblja mogu nastupiti promjene u kadru (otkaz, bolest, smrt i sl.). Praktičnije je u ugovoru definirati da pravna osoba koja vrši stručni nadzor osigurava kvalificirane nadzorne inženjere s odgovarajućim stručnim ispitima i upisima u komore, uz mogućnost zamjene kadrova uz prethodno odobrenje investitora. Takav pristup zadržava kontrolu kvalitete nadzora, a istovremeno omogućuje fleksibilnost u rasporedu ljudskih resursa.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
163	DALEKOVOD-PROJEKT D.O.O. ZA PROJEKTIRANJE, NADZOR, KONZALTING I INŽENJERING	i.PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 121.	Propisivanje bilo kakve kazne za projektanta u slučaju iz točke 6. ovog članka nije prihvatljivo ukoliko ovaj Zakon ne propiše i obvezu ugovaranja projektantskog nadzora. U praksi se često događa da niti jedan sudionik u građenju ne ugovori s projektantom projektantski nadzor pa projektant niti nema uvida u tijek izvođenja radova ili kvalitetu izvedenih radova, a u konačnici niti u usklađenost izvedenih radova s glavnim projektom i/ili građevinskom dozvolom. Projektant u ovoj situaciji, i da se odazove na tehnički pregled, nema na temelju čega potvrditi da su radovi usklađeni s glavnim projektom i/ili građevinskom dozvolom. S druge pak strane, zakonska regulativa i podzakonski akti propisuju kako se, u slučaju da se projektant ne odazove na tehnički pregled i/ili neda mišljenje o usklađenosti izvedenih radova s glavnim projektom i/ili građevinskom dozvolom, smatra da je projektant dao pozitivno mišljenje. Ovakve odredbe zakonske regulative, podzakonskih akata i trenutna praksa na daju nikakvu garanciju da je građevina zaista i izgrađena u skladu s glavnim projektom i/ili građevinskom dozvolom. Također, zakonom bi trebalo decidirano propisati i tko vrši projektantski nadzor. Je li to projektant koji je izradio glavni projekt, projektant koji je izradio izvedbeni projekt ili bilo koji projektant odgovarajuće struke. Mišljenja smo da je logično jedino da to bude projektant koji je izradio glavni projekt osnovom kojeg je i ishođena građevinska dozvola.	Prihvaćen	Prihvaćen.
164	DALEKOVOD-PROJEKT D.O.O. ZA PROJEKTIRANJE, NADZOR, KONZALTING I INŽENJERING	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	Stavak 4. ovog Zakona u suprotnosti je s nizom zakona, između ostalog i sa Zakonom o obveznim odnosima. Nije jasno po kojoj pravnoj osnovi bi projektant bio dužan pružati svoje usluge, ako one nisu ugovorene ugovorom između investitora i projektanta. Davanje objašnjenja i pružanje stručne pomoći izvođaču, nadzornom inženjeru ili investitoru u fazi izvođenja radova spada u domenu usluga projektantskog nadzora. Ove usluge za projektante predstavljaju određeni trošak koji bi morao biti reguliran i određenim ugovorom. Bilo bi smisleno investitora obvezati na ugovaranje projektantskog nadzora slično kao što je obvezan ugovoriti stručni nadzor građenja u kojem bi slučaju onda projektant i mogao pružati usluge objašnjenja i stručne pomoći u fazi izvođenja radova.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
165	DALEKOVOD-PROJEKT D.O.O. ZA PROJEKTIRANJE, NADZOR, KONZALTING I INŽENJERING	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 93.	Predlažemo u stavak 2. dodati i: "ugovor o projektantskom nadzoru, ukoliko je projektantski nadzor predviđen glavnim projektom."	Nije prihvaćen	Projektantski nadzor nije propisan ovim zakonom.
166	DALEKOVOD-PROJEKT D.O.O. ZA PROJEKTIRANJE, NADZOR, KONZALTING I INŽENJERING	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 77.	Preduvjet pristupanja građenju su riješeni imovinsko-pravni odnosi na nekretninama na kojima je planirana gradnja. U slučaju izgradnje linijskih infrastrukturnih objekata većih duljina nerijtko je potrebno riješiti imovinsko-pravne odnose za više desetaka tisuća čestica pa ovi postupci traju godinama. U važećem ZoG-u stoji odredba "Rok iz stavka 1. ovoga članka ne teče za vrijeme trajanja postupka izvlaštenja ili odlučivanja o prijedlogu za donošenje odluke o služnosti ili pravu građenja na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske." Mišljenja smo da je ova odredba bile od velike koristi za izgradnju linijskih infrastrukturih građevina te bi svakako trebala biti uključena i u ovaj Zakon.	Nije prihvaćen	Investitor može započeti rješavati imovinsko pravne odnose nakon ishođene lokacijske dozvole, rokovi se s tim produljuju.
167	DALEKOVOD-PROJEKT D.O.O. ZA PROJEKTIRANJE, NADZOR, KONZALTING I INŽENJERING	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 72.	Vezano uz stavak 6., nije jasno kako će ovaj uvjet biti ispunjen u slučaju izrade glavnih projekata za građevine koje ne spadaju u kategoriju javne namjene, primjerice infrastrukturnih građevina (prometnica, nasipa, elektroenergetske i slične infrastrukture...).	Nije prihvaćen	Sukladno posebnon propisu kojim je propisano, za koje građevine treba biti ispunjen taj uvjet.
168	DALEKOVOD-PROJEKT D.O.O. ZA PROJEKTIRANJE, NADZOR, KONZALTING I INŽENJERING	4. PROJEKTI, Članak 49.	Mišljenja smo kako bi stavak 4 trebalo dopuniti na način: "(4) Ako su u posebnim uvjetima ili uvjetima priključenja navedeni uvjeti koji nisu u nadležnosti javnopravnog tijela koje ih je izdalo ili ako su ti uvjeti protivni odredbama prostornog plana ili ako su ti uvjeti protivni posebnim propisima, odnosno nemaju osnove u njima, ne smatraju se važećim dijelovima posebnih uvjeta ili uvjeta priključenja." U praksi se, naime, događa da određena javnopravna tijela u svojim posebnim uvjetima propisuju strože uvjete negoli ih traže tehnički propisi iz odnosne domene. Dodatno, nameće se pitanje tko će i na koji način utvrditi smatra li se određeni uvijet važećim dijelom posebnih uvjeta/uvjeta priključenja ili ne, obzirom da isto nije propisano.	Nije prihvaćen	Javnopravna tijela bi trebala postupati u skladu sa propisima i ne propisivati uvjete koji nisu u skladu s propisima.
169	DALEKOVOD-PROJEKT D.O.O. ZA PROJEKTIRANJE, NADZOR, KONZALTING I INŽENJERING	4. PROJEKTI, Članak 31.	Predlažemo dopuniti stavak 3: (3) Projekti se izrađuju u BIM okruženju za sve građevine, osim za manje složene zgrade i linijske infrastrukturne objekte.	Nije prihvaćen	Detaljno će se propisati pravilnikom o sadržaju i opremanju projekata.
170	DALEKOVOD-PROJEKT D.O.O. ZA PROJEKTIRANJE, NADZOR, KONZALTING I INŽENJERING	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	Vezano uz stavak 2. predmetnog članka, potrebno je istaknuti kako postoje i građevina javne namjene pravnih osoba kojima osnivač nije direktno Republika Hrvatska, već druga pravna osoba kojoj osnivač je Republika Hrvatska. Primjer je odnos HEP-a i HOPS-a (Hrvatski operator prijenosnog sustava). Republika Hrvatska je osnivač HEP-a, a HEP je osnivač HOPS-a. Prema odredbama stavka 3. građevine HOPS-a ne bi bile od interesa za RH, a neupitno je da prijenosna elektroenergetska mreža svakako jest od interesa za RH. Mišljenja smo kako bi stavak 3. trebalo na odgovarajući način dopuniti kako bi i ovakve građevine bile određene kao građevine od interesa za RH.	Nije prihvaćen	Zakonom o energiji je propisano da je građenje energetskih građevina, pa tako i građevina HEP-a i HOPS-a od interesa za RH .
171	STEVO ŽUFIĆ	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 60.	Hrvatska je 2023.g. prepoznala potrebu da se omogući izgradnja agrosunčanih elektrana pod određenim uvjetima postojanja dugogodišnji nasada van građevinskih područja. Intencija toga je bila da se seoskim gospodarstvima omogući proizvodnja vlastite sunčane energije a u nekim slučajevima kada nema mogućnosti priključka na elektroenergetsku mrežu da se poljoprivrednim gospodarstvima omogući proizvodnja i korištenje vlastite energije. To je omogućeno izmjenom Zakona o prostornom uređenju 2023 .g. No kako to ponekad biva neki su propisi donijeti i rješavaju ciljeve koji su postavljeni ali niz drugih propisa i podzakonskih akata to ne prati na određen način i ponekad čak onemogućava provedbu. Kod agrosunčanih elektrana je upravo takav slučaj i sada 2 godine nakon donošenja zakona imamo situaciju da agrosunčane elektrane pripremaju samo veliki investitori a malih OPG koji pripremaju agrosunčane elektrane za vlastite potrebe i sl. gotovo da i nema. U ovom slučaju propis koji onemogućava realizaciju je Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš koja u Prilogu II navodi sunčane elektrane kao samostojeći objekt s obvezom izrade Elaborata zaštite okoliša i za koje se provodi OCJENA O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ, A ZA KOJE JE NADLEŽNO MINISTARSTVO. Takav postupak dovodi do toga da je trošak pripreme dokumentacije i potrebna procedura skoro skuplji od male solarne elektrane od recimo 10 kW snage a šta bi u najvećem broju slučajeva zadovoljilo osnovne potrebe poljoprivrednog gospodarstva. I kako sam već naveo malima se to ne isplati i male agrosunčane elektrane se ne grade a velikim investitorima (koji većinom i nisu poljoprivrednici) je to otvorilo vrata za velike investicije (i velike zarade) i takvi se projekti pripremaju i provode. Tako imamo apsurdnu situaciju da se za agrosunčanu elektranu veličine npr. 10 kW tlocrne površine 30 m2 provodi postupak po Uredbi, Prilogu II u nadležnosti ministarstva a da se za npr. asfaltnu bazu veću od 30 m3 na sat ili betonara provodi jednostavnija procedura u nadležnosti upravnih tijela županije po Prilogu III. Iste Uredbe. Za sunčanu elektranu na krovu postojećeg objekta veličine 500m2 postupak se provodi po jednostavnijim propisima, te za takvu elektranu nije potrebna građeviska dozvola a ne provodi se ni procjeni utjecaja zahvata na okoliš po prilogu II uredbe. Predlažemo da se izmjene svi propisi kojim se uređuje izgradnja agrosunčanih elektrana na način da se u Prilogu II točka 2.4. izmjeni i da umjesto sadašnjeg teksta Sunčane elektrane kao samostojeći objekti unese novi tekst Sunčane elektrane kao samostojeći objekti kapaciteta većega od 20 kW i da se adekvatno tome prilagode i drugi propisi slično tome kako bi male agrosunčane elektrane u smislu postupka i potrebne dokumentacije imala isti status kao sunčana elektrane iste veličine na krovu postojeće zgrade . Također predlažemo da takve male agrosunčane elektrane dobiju status manje složene građevine jer, kako smo već naveli, sadašnji propisi za đepnu agrosunčanu elektranu od 10 kW i veliku elektranu od 10 mW su isti (ili slični). To je razlog zašto nema malih agrosunčanih elektrana još od 2023. kaka je izmijenjen Zakon o prostornom uređenju. Isto tako manje složene zgrade treba dopuniti sa manje složene zgrade i građevine jer jedna sunčana elektrana je stvarno manje složena građevina a nije zgrada.	Nije prihvaćen	Predmet posebnog pravilnika.
172	SONJA JURIČIĆ CVITAN	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI , i.PREKRŠAJNE ODREDBE	Predlaže se propisati novčane kazne za kršenje odredbi tehničkog propisa o pristupačnosti i uporabi za osobe s invaliditetom i osobe smanjene pokretljivosti ili orijentacije za sve odgovorne osobe iz ovog zakona (investitore, projektante, revidente, izvođače, nadzorne inženjere, vlasnike građevine i javnopravna tijela, nadležna tijela za izdavanje građevinskih dozvola), a ne samo izvođače. Sukladno članku 9. stavku 2. ovog prijedloga Zakona građevina mora biti projektirana i izgrađena vodeći računa o pristupačnosti i uporabi za osobe s invaliditetom i osobe smanjene pokretljivosti ili orijentacije. Osobe s invaliditetom, sukladno Ustavu Republike Hrvatske, Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom i Zakonu o suzbijanju diskriminacije imaju pravo na osiguravanje zaštita i promicanje jednakosti i stvaranje pretpostavki za ostvarivanje jednakih mogućnosti i uređuje zaštita od diskriminacije na osnovi invaliditeta. Izgrađeni okoliš sukladno Zakonu o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga mora ispunjavati uvjete i načine osiguranja nesmetanog pristupa, kretanja, boravka i rada osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti u građevinama javne i poslovne namjene te osiguranja jednostavne prilagodbe građevina stambene i stambeno-poslovne namjene, sukladno propisu kojim se uređuje osiguranje pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. Slijedom navedenog, obveza osiguravanja pristupačnosti odnosi se na sve građevina, te svi odgovori u postupcima u vezi s gradnjom dužni su osigurati primjenu posebnog propisa kojim se uređuje pristupačnost i uporaba građevine za osobe s invaliditetom i osobe smanjene pokretljivosti.	Nije prihvaćen	Pristupačnost je jedan od temeljnih zahtjeva, propisana je prekršajna kazna za projektanta ako projektira građevinu koja ne ispunjava temeljne zahtjeve (članak 121), izvođača ako ne gradi u skladu s glavnim projektom (članak 125), nadzornog inženjera ako građenje nije u skladu s glavnim projektom (članak 126.).
173	SONJA JURIČIĆ CVITAN	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 71.	Predlaže se u svim postupcima izdavanja građevinska dozvole, uključujući postupak rekonstrukcije postojeće građevine, dodati kao uvjet za izdavanje građevinske dozvole - primjenu posebnog propisa kojim se uređuje pristupačnost i uporaba građevine za osobe s invaliditetom i osobe smanjene pokretljivosti. U članku 71. stavku 1. predlaže se dodati nova točka 8.: "10. je primijenjen poseban propis kojim se uređuje pristupačnost i uporaba građevine za osobe s invaliditetom i osobe smanjene pokretljivosti." U članku 71. stavku 4. predlaže se dodati nova točka 5.: "5. je primijenjen poseban propis kojim se uređuje pristupačnost i uporaba građevine za osobe s invaliditetom i osobe smanjene pokretljivosti." Sukladno članku 9. stavku 2. ovog prijedloga Zakona građevina mora biti projektirana i izgrađena vodeći računa o pristupačnosti i uporabi za osobe s invaliditetom i osobe smanjene pokretljivosti ili orijentacije. Osobe s invaliditetom, sukladno Ustavu Republike Hrvatske, Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom i Zakonu o suzbijanju diskriminacije imaju pravo na osiguravanje zaštita i promicanje jednakosti i stvaranje pretpostavki za ostvarivanje jednakih mogućnosti i uređuje zaštita od diskriminacije na osnovi invaliditeta. Izgrađeni okoliš sukladno Zakonu o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga mora ispunjavati uvjete i načine osiguranja nesmetanog pristupa, kretanja, boravka i rada osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti u građevinama javne i poslovne namjene te osiguranja jednostavne prilagodbe građevina stambene i stambeno-poslovne namjene, sukladno propisu kojim se uređuje osiguranje pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. Slijedom navedenog, obveza osiguravanja pristupačnosti odnosi se na sve građevina, a ne samo neke, a pritom je od većeg utjecaja namjena građevine, nego složenost i veličina. Slijedom navedenog, predlaže se u svim postupcima izdavanja građevinska dozvole, uključujući postupak rekonstrukcije postojeće građevine, dodati kao uvjet za izdavanje građevinske dozvole - primjenu posebnog propisa kojim se uređuje pristupačnost i uporaba građevine za osobe s invaliditetom i osobe smanjene pokretljivosti.	Nije prihvaćen	Propisano je u članku 72. stavak 6. Prijedloga zakona.
174	SLAVKO ŽAPER	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 97.	Smatram da nije ispravno za manje složenu zgradu izostaviti utvršivanje izgrađenosti u skladu sa projektnom dokumentacijom (posebno napominjem elektro i strojarski projekt). Posebno smatram da je besmisleno izostaviti izvešća obje struke (nadzora i izvođača), jer složenost takvih objekata ne ovisi o površini. Ako kao sudionike izostavljamo ovlaštene nadzore i izvođače, onda je najbolje izostaviti i projekt jer nitko stručan ne provjerava, niti jamči usklađenost projekta i izvedenog stanja.	Nije prihvaćen	Za manje složenu zgradu izjave daju svi izvođači, a projektanti, izvođači i nadzor trebaju preuzeti odgovornost svaki u svom dijelu.
175	SLAVKO ŽAPER	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 60.	Idejni projekt je projekt je besmislen, jer za gradnju treba glavni projekt. Osim što je u konačnici skuplje, idejnim projektom se ne dokazuje ispunjenje zahtjeva nZEB, a niti mnogih činjenica bitnih za ispunjenje temeljnih zahtjeva za građevinu i lokacijske uvjete priključenja.	Nije prihvaćen	Glavni projekt se prilaže uz prijavu početka građenja, njim se dokazuju svi temeljni zahtjevi.
176	SLAVKO ŽAPER	4. PROJEKTI, Članak 34.	Ne vidim smisao uvođenja obaveze "Idejnog projekta", jer za gradnju opet treba "glavni projekt". Jasno je da izvedba dvaju projekata skuplja od izrade jednog projekta kao do sada. Izostavljanje projektne dokumentacije svih struka također besmisleno uvjetovati površinom objekta, jer kompleksnost istih nema veze sa površinom.	Nije prihvaćen	Glavni projekt za manje složene zgrade prilaže se kod prijave početka građenja.
177	SLAVKO ŽAPER	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	Čl. 19., st. 4.: Radi se o nepredvidivim i teško procjenjivim radovima, te isti moraju biti ugovoreno putem posebnog ugovora za projektantski nazdor.	Nije prihvaćen	Projektantski nadzor nije predmet ovog Zakona.
178	SLAVKO FORNAŽAR	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 71.	U praksi postoji značajan problem u vezi s rekonstrukcijom građevina za koje je doneseno rješenje o izvedenom stanju (tzv. „legalizirane građevine“). Naime, takve građevine često odstupaju od prostornog plana na kojem se nalaze, a pravila za njihovu rekonstrukciju nisu jasno definirana. To dovodi do različitih tumačenja ureda koji izdaju akte u gradnji. Primjer: Građevina je legalizirana i ima 10 stambenih jedinica, dok je prostornim planom predviđeno 5 jedinica. Investitor želi rekonstrukcijom smanjiti broj jedinica na 7. Pojedini uredi će to odobriti jer se rekonstrukcijom kvalitativno približava stanju predviđenom planom. Drugi uredi će to odbiti uz obrazloženje da se može rekonstruirati jedino do 5 jedinica, koliko propisuje plan. Slični problemi nastaju i kod rekonstrukcija vanjskih gabarita. Ovakva pravna nesigurnost dovodi do neujednačene prakse, a investitori i građani ne znaju unaprijed što mogu očekivati. Prijedlog: U Zakonu bi trebalo jasnije definirati pravila za rekonstrukciju legaliziranih građevina. Konkretno, bilo bi korisno predvidjeti mogućnost rekonstrukcije kojom se svaka iduća intervencija približava prostornim planovima na snazi, čak i ako se u potpunosti ne usklađuje s njima. Time bi se postupno postizalo veće usklađenje izgrađenog prostora s planiranjem te osigurala viša kvaliteta stanovanja i skladniji prostorni razvoj.	Nije prihvaćen	Nije potrebno detaljnije definirati jer svaka građevina pa tako i rekonstrukcija građevine mora biti u skladu s prostornim plan.
179	HRVATSKI OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA D.D.	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 99.	Čl. 99.st.4. i 5.: Mišljenja smo kako nije ispravno da javnopravno tijelo bude odgovorno za štetu koja nastane investitoru u slučaju iz stavka 4. ovog članka jer su u praksi moguće situacije u kojima je javnopravno tijelo izdalo posebne uvjete te kasnije i potvrdu na glavni projekt, a da investitor iste nije poštovao i da građevina nije izgrađena u skladu s posebnim propisima iz nadležnosti tog javnopravnog tijela koji utječu na temeljne zahtjeve za građevinu. Stava smo da javnopravno tijelo ne može snositi odgovornost za postupke investitora jer javnopravno tijelo ne može kontrolirati da li investitor tijekom građenja postupa u skladu s izdanim posebnim uvjetima i potvrdom na glavni projekt. Dapače, smatramo kako bi trebalo biti propisano da investitor odgovara za štetu javnopravnom tijelu u slučaju kada javnopravnom tijelu nastane štete jer je investitor izgradio građevinu koja nije u skladu s izdanim posebnim uvjetima i potvrdom na glavni projekt. HOPS d.d. kao jedini operator prijenosnog sustava u Republici Hrvatskoj u čijoj su nadležnosti dalekovodi naponskih razina 110, 220 i 400 kV u praksi se susreo s opisanim postupanjem investitora čija je posljedica da u prostoru egzistiraju građevine koje su izgrađene u zaštitnom koridoru dalekovoda i koje imaju negativan utjecaj na prijenosni dalekovod (na način da nisu zadovoljene sigurnosne visine i/ili udaljenosti, izolacija i sl.), stoga HOPS kao vlasnik infrastrukture koji je odgovoran za njeno održavanje i tehničku ispravnost mora izvesti radove i time se izložiti neplaniranim financijskim troškovima, a sve zbog činjenice što pojedini investitori grade protivno utvrđenim posebnim uvjetima.	Nije prihvaćen	Svaki treba preuzeti odgovornost u svom dijelu, pa tako i javno pravno tijelo. Također, zakonom su propisane i kazne za investitora, projektanta, izvođača, nadzor.
180	HRVATSKI OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA D.D.	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 64.	Čl. 64.st.4.,5.,8.: Stavkom 4. se predlaže propisati kako je javnopravno tijelo dužno izdati potvrdu na glavni projekt ili postupak njezina izdavanja obustaviti te potvrdu ili rješenje o obustavi dostaviti upravnom tijelu ili ministarstvu, projektantu i investitoru u propisanom roku. Stavkom 5. se predlaže propisati kako se smatra da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima i da je javnopravno tijelo izdalo potvrdu na glavni projekt ako javnopravno tijelo u propisanom roku upravnom tijelu ili projektantu i investitoru ne dostavi potvrdu na glavni projekt ili rješenje o obustavi postupka izdavanja potvrde na glavni projekt. Istovremeno se stavkom 8. predlaže propisati prekršajnu odgovornost čelnika javnopravnog tijela za ne postupanje u skladu s odredbom stavka 4. Iz svega navedenog proizlazi da su stavak 5. i stavak 8. međusobno neusklađeni, odnosno da nije smisleno propisati dužnost javnopravnog tijela da izda potvrdu na glavni projekt ili da obustavi postupak njezina izdavanja uz propisivanje prekršajne odgovornosti u slučaju nepostupanja, te istovremeno propisati kako se smatra da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima i da je javnopravno tijelo izdalo potvrdu na glavni projekt ako javnopravno tijelu u propisanom roku upravnom tijelu ili projektantu i investitoru ne dostavi potvrdu na glavni projekt ili rješenje o obustavi postupka izdavanja potvrde na glavni projekt.	Nije prihvaćen	Projekt se izrađuje sukladno odredbama prostornim planovima i posebnim propisima.
181	HRVATSKI OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA D.D.	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 64.	Čl. 64.st.1.: Ako se ne bude tražilo izdavanje posebnih uvjeta od drugih javnopravnih tijela, posljedično tome od drugih javnopravnih tijela se neće tražiti niti izdavanje potvrda na glavni projekt. Navedno znači da će se temeljem glavnih projekata za koje javnopravna tijela nisu izdala posebne uvjete niti potvrde na glavni projekt izdavati građevinske dozvole i dozvoljavati gradnja građevina koje će potencijalno biti u koliziji s ostalom kritičnom infrastrukturom (posebno iz razloga što prostorni planovi sadrže generalne podatke, ali ne i detaljne odredbe na koji način i u skladu s kojim propisima mora biti izrađen glavni projekt). Naime, gradnja građevina bez da se zatraže posebni uvjeti od drugih javnopravnih tijela, posebice u slučaju kada se radi o gradnji u zaštićenim koridorima infrastrukture koja je u nadležnosti drugih javnopravnih tijela, u praksi može ugroziti kako imovinu i ljudske živote, tako i samu infrastruktru. HOPS d.d. kao jedini operator prijenosnog sustava u Republici Hrvatskoj u čijoj su nadležnosti dalekovodi naponskih razina 110, 220 i 400 kV u više je navrata svjedočio situacijama u kojima zbog propusta upravnih tijela od HOPS-a nisu zatraženi posebni uvjeti pa samim time niti potvrda na glavni projekt (iako sadašnja zakonska regulativa predviđa takve obveze) i da su posljedično tome projektirani ili izgrađeni objekti koji ugrožavaju HOPS-ovu infrastrukturu ili koji na nju imaju negativan utjecaj. Također smo u niz navrata svjedočili propustima projektanata koji zbog nemara ili nerazumijevanja problematike visokog napona projektiraju građevine koje ugrožavaju sigurnosne visine i udaljenosti na HOPS-ovim dalekovodima, na što je HOPS imao mogućnost utjecaja putem izdavanja posebnih uvjeta i kasnije potvrda na glavni projekt. Budući da nema propisa koji bi zabranio gradnju u koridorima visokonaponskih dalekovoda, izdavanje posebnih uvjeta i potvrda na glavni projekt su bili jedini mehanizmi kojima je HOPS kao upravitelj spomenute infrastrukture mogao utjecati na gradnju u zaštitnim koridorima visokonaponskih dalekovoda i na taj način štititi samu infrastrukturu, ali i investitora odnosno njegov planiranu građevinu brinući se da infrastruktura i planirana građevina u prostoru koegzistiraju na siguran način. Ako se ne bude tražilo utvrđivanje posebnih uvjeta od strane drugih javnopravnih tijela, već samo od JP tijela u čijoj su nadležnosti kulturna dobra kao što je predviđeno u prijedlogu Zakona o gradnji, nije jasno tko će i na koji način kontrolirati je li idejni projekt izrađen u skladu sa svim posebnim propisima, a HOPS kao i niz drugih javnopravnih tijela ostati će potpuno slijepi na stanje u prostoru što će dovesti do većeg nereda u prostoru, neminovno i do ugroze infrastrukture, a što je najvažnije i do ugroze ljudskih života (opasnosti od smrtnog stradanja) i imovine, stoga predlažemo da se zakonom propiše da se glavni projekt za građevine za koje se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola izrađuje, između ostalog, u skladu s posebnim uvjetima drugih javnopravnih tijela.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
182	HRVATSKI OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA D.D.	4. PROJEKTI, Članak 49.	Čl. 49.st.1. : Nije predviđena mogućnost iz čl. 82. st.5. važećeg Zakona o gradnji koja kaže kako se smatra da posebnih uvjeta nema ako javnopravno tijelo u propisanom roku ne dostavi posebne uvjete ili rješenje kojim se postupak utvrđivanja posebnih uvjeta obustavlja. Nije jasno je li to bila intencija zakonodavca ili se radi o omaškom ispuštenoj odredbi.	Prihvaćen	Odredba se mijenja.
183	HRVATSKI OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA D.D.	4. PROJEKTI, Članak 48.	Čl. 48. st. 4.: Smatramo kako nije dobro rješenje da se za višestambene zgrade „pribavlja samo uvjete priključenja, posebne uvjete zaštite od požara, posebne uvjete nadležnog tijela prema propisu kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara ako je stambena zgrada pojedinačno zaštićeno kulturno dobro ili se nalazi unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline, te iznimno i drugih javnopravnih tijela ako se njenim građenjem utječe na postojeću i planiranu infrastrukturu.“ Pribavljanje posebnih uvjeta od drugih javnopravnih tijela ne bi trebala biti iznimka već pravilo i za manje složene zgrade i za višestambene zgrade iz svih razloga koje smo naveli u komentaru uz čl.48.st.2., stoga predlažemo da se zakonom propiše da se za višestambene zgrade pribavljaju i posebni uvjeti drugih javnopravnih tijela.	Nije prihvaćen	Projektira se sukladno prostornim planovima i posebnim propisima te uvjetima priključenja.
184	HRVATSKI OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA D.D.	4. PROJEKTI, Članak 48.	Čl. 48. st. 3.: Smatramo kako nije dobro rješenje da se za manje složene zgrade, koje čine jako velik udio u ukupnoj izgradnji, pribavljaju „samo posebni uvjeti nadležnog tijela prema propisu kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara, ako je zgrada pojedinačno zaštićeno kulturno dobro ili se nalazi unutar zaštićene-kulturno-povijesne cjeline“. Iz ovakve odredbe proizlazi da za manje složene zgrade neće biti potrebno pribavljati posebne uvjete od drugih javnopravnih tijela. Građenje svake građevine, pa i manje složene zgrade, može imati utjecaja na postojeću ili planiranu infrastrukturu i smatramo da je nužno propisati obavezu da se utvrde posebni uvjeti i drugih javnopravnih tijela. Ako na snagu stupi odredba kakva je predložena, dovesti će do stvaranja niza problema u praksi. Naime, gradnja građevina bez da se zatraže posebni uvjeti od drugih javnopravnih tijela, posebice u slučaju kada se radi o gradnji u zaštićenim koridorima infrastrukture, u praksi može ugroziti kako imovinu i ljudske živote, tako i samu infrastruktru. HOPS d.d. kao jedini operator prijenosnog sustava u Republici Hrvatskoj u čijoj su nadležnosti dalekovodi naponskih razina 110, 220 i 400 kV u više je navrata svjedočio situacijama da zbog propusta upravnih tijela od HOPS-a nisu zatraženi posebni uvjeti (iako sadašnja zakonska regulativa predviđa obvezu da se zatraži njihovo utvrđivanje) i da su posljedično tome projektirane ili izgrađene građevine koje ugrožavaju HOPS-ovu infrastrukturu ili koje na nju imaju negativan utjecaj. Također smo u niz navrata svjedočili propustima projektanata koji zbog nemara ili nerazumijevanja problematike visokog napona projektiraju građevine koje ugrožavaju sigurnosne visine i udaljenosti na HOPS-ovim dalekovodima, na što je HOPS imao mogućnost utjecati putem izdavanja posebnih uvjeta i kasnije potvrda na glavni projekt. Budući da nema propisa koji bi zabranio gradnju u koridorima visokonaponskih dalekovoda, izdavanje posebnih uvjeta je bio jedini mehanizam kojim je HOPS kao upravitelj spomenute infrastrukture mogao utjecati na gradnju u zaštitnim koridorima visokonaponskih dalekovoda i na taj način štititi samu infrastrukturu, ali i investitora odnosno njegovu planiranu građevinu brinući se da infrastruktura i planirana građevina u prostoru koegzistiraju na siguran način. Ako se ne bude tražilo utvrđivanje posebnih uvjeta od strane drugih javnopravnih tijela, već samo od JP tijela u čijoj su nadležnosti kulturna dobra kao što je predviđeno u prijedlogu Zakona o gradnji, nije jasno tko će i na koji način kontrolirati da li je idejni projekt ili glavni projekt izrađen u skladu sa svim posebnim propisima, a HOPS kao i niz drugih javnopravnih tijela ostati će potpuno slijepi na stanje u prostoru što će dovesti do većeg nereda u prostoru, neminovno i do ugroze infrastrukture, a što je najvažnije i do ugroze ljudskih života (opasnosti od smrtnog stradanja) i imovine. Pozdravljamo inicijativu da se pojednostavi i ubrza postupak izdavanja građevinskih dozvola, ali ne na uštrb sigurnosti života i imovine, stoga predlažemo da se zakonom propiše da se idejni projekt za manje složene zgrade izrađuje, između ostalog, u skladu s posebnim uvjetima drugih javnopravnih tijela.	Nije prihvaćen	Projektira se sukladno prostornim planovima i posebnim propisima te uvjetima priključenja.
185	HRVATSKI OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA D.D.	4. PROJEKTI, Članak 36.	U stavku 1. predlažemo da se doda točka 9. elaborat međuovisnosti objekta koji se planira izgraditi i prijenosnog elektroenergetskog objekta, s time da sadašnja točka 9. postane točka 10. Obrazloženje: Smatramo da je navedeni elaborat neophodno izraditi u slučajevima u kojima je planirano građenje objekta u zaštitnim koridorima prijenosnih dalekovoda naponskih razina 110, 220 ili 400 kV i kada postoji sumnja da bi novoizgrađena građevina mogla imati utjecaj na prijenosni dalekovod. Predmetnim elaboratom bi se izvršila analiza ovisnosti između planirane građevine i prijenosnog dalekovoda te bi se na taj način nesporno od strane stručne osobe utvrdilo da li je planirana građevina projektirana na način da zadovoljava sve uvjete koji su propisani Pravilnikom o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV i koje je mjere potrebno poduzeti kako bi se spriječili međusobni utjecaji građevine i prijenosnog dalekovoda.	Nije prihvaćen	Obuhvaćeno je odredbom stavka 1. točkom 9. – drugi potrebni elaborati.
186	HRVATSKI OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA D.D.	4. PROJEKTI, Članak 34.	Čl. 34. st.2.: Mišljenja smo kako će prijedlog da se idejni projekt za manje složene zgrade, koje čine jako velik udio u ukupnoj izgradnji, izrađuje u skladu s posebnim uvjetima nadležnog tijela prema propisu kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara u slučaju kada je manje složena zgrada pojedinačno zaštićeno kulturno dobro ili se nalazi unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline, bez da se zatraže posebni uvjeti od drugih javnopravnih tijela dovesti do stvaranja niza problema u praksi. Naime, gradnja objekata bez da se zatraže posebni uvjeti od drugih javnopravnih tijela, posebice u slučaju kada se radi o gradnji u zaštićenim koridorima infrastrukture, u praksi može ugroziti kako imovinu i ljudske živote, tako i samu infrastruktru. HOPS d.d. kao jedini operator prijenosnog sustava u Republici Hrvatskoj u čijoj su nadležnosti dalekovodi naponskih razina 110, 220 i 400 kV u više je navrata svjedočio situacijama u kojima zbog propusta upravnih tijela od HOPS-a nisu zatraženi posebni uvjeti (iako sadašnja zakonska regulativa predviđa obvezu da se zatraži izdavanje posebnih uvjeta) i da su posljedično tome projektirani ili izgrađeni objekti koji ugrožavaju HOPS-ovu infrastrukturu ili koji na nju imaju negativan utjecaj. Također smo u niz navrata svjedočili propustima projektanata koji zbog nemara ili nerazumijevanja problematike visokog napona projektiraju građevine koje ugrožavaju sigurnosne visine i udaljenosti na HOPS-ovim dalekovodima, na što je HOPS imao mogućnost utjecaja putem izdavanja posebnih uvjeta i kasnije potvrda na glavni projekt, što prema prijedlogu novog zakona neće biti slučaj. Budući da nema propisa koji bi zabranio gradnju u koridorima visokonaponskih dalekovoda, izdavanje posebnih uvjeta je bio jedini mehanizam kojim je HOPS kao upravitelj spomenute infrastrukture mogao utjecati na gradnju u zaštitnim koridorima visokonaponskih dalekovoda i na taj način štititi samu infrastrukturu, ali i investitora odnosno njegovu planiranu građevinu brinući se da infrastruktura i planirana građevina koegzistiraju u prostoru na siguran način. Ako se ne bude tražilo izdavanje posebnih uvjeta od strane drugih javnopravnih tijela, već samo od JP tijela u čijoj su nadležnosti kulturna dobra kao što je predviđeno u prijedlogu Zakona o gradnji, nije jasno tko će i na koji način kontrolirati je li idejni projekt izrađen u skladu sa svim posebnim propisima, a HOPS kao i niz drugih javnopravnih tijela ostati će potpuno slijepi na stanje u prostoru što će dovesti do većeg nereda u prostoru, neminovno i do ugroze infrastrukture, a što je najvažnije i do ugroze ljudskih života (opasnosti od smrtnog stradanja) i imovine. Pozdravljamo inicijativu da se pojednostavi i ubrza postupak izdavanja građevinskih dozvola, ali ne na uštrb sigurnosti života i imovine, stoga predlažemo da se zakonom propiše da se idejni projekt za manje složene zgrade izrađuje, između ostalog, u skladu s posebnim uvjetima drugih javnopravnih tijela.	Nije prihvaćen	Sukladno odredbama prostornih planova, odredba se odnosi samo na manje složene zgrade do 400 m2.
187	SILVIA ILIJANIĆ FERENČIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	U ime Karlovačke županije (Upravnog odjela za graditeljstvo i okoliš) U prijedlogu Zakona, na više mjesta izostavljeno je konkretno navođenje postupaka koji se provode na temelju zakona i podzakonskih akata koji uređuju područje zaštite okoliša i prirode. Na primjer, u dijelu koji se odnosi na podnošenje zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole, izostavljeno je navođenje obveze prilaganja pravomoćnog rješenja kojim se utvrđuje da je zahvat prihvatljiv za okoliš i/ili ekološku mrežu, u slučajevima kada se za određeni zahvat, sukladno posebnim propisima iz područja zaštite okoliša i prirode, provodi postupak procjene utjecaja na okoliš, ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Nadalje, u prijedlogu Zakona nejasno su formulirane odredbe koje se odnose na izdavanje posebnih uvjeta zaštite prirode te se iste miješaju s mjerama propisanim gore navedenim rješenjima. Također, tijela nadležna za donošenje rješenja iz prethodno navedenih postupaka ne izdaju posebne uvjete (ukoliko lokacija gradnje nije ujedno i na zaštićenom području temeljem članka 143. Zakona o zaštiti prirode https://www.zakon.hr/z/403/zakon-o-zastiti-prirode ), ali ista sudjeluju u postupku potvrde glavnog projekta u dijelu koji se odnosi na provedbu mjera zaštite okoliša i prirode, ako su takve mjere utvrđene u provedenim postupcima. Isto je propisano i za lokacijsku dozvolu sukladno Zakonu o prostornom uređenju, te bi na jednak ili sličan način trebalo regulirati i postupak izdavanja građevinske dozvole za građevine za koje se ne izdaje lokacijska dozvola. Pri pozivanju na posebne uvjete zaštite prirode, potrebno je voditi računa o članku 143. Zakona o zaštiti prirode, kojim je propisano da se uvjeti zaštite prirode utvrđuju za zahvate na prostoru zaštićenih područja, sukladno razini njihove zaštite. Nije nužno pozivati se na konkretan članak zakona, no predmetna pitanja treba jasno i nedvojbeno razjasniti u odredbama ovog prijedloga Zakona. Potrebno je i jasno odvojiti mjere i uvjete. Mjere zaštite okoliša propisuju se u posebnim, upravnim postupcima temeljem Zakona o zaštiti okoliša ( https://www.zakon.hr/z/194/zakon-o-zastiti-okolisa ) i Zakona u zaštiti prirode, a koji se zbog svog trajanja moraju provesti prije utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja. Uvjeti zaštite prirode utvrđuju se za zahvate koji se nalaze u zaštićenom području u tijeku utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja. Predlažemo da se doda poseban podnaslov prije utvrđivanja posebnih uvjeta u kojem bi se rješavala „prethodna pitanja“. Ukoliko se navedeno ne riješi u prethodnom postupku, isto značajno produžuje postupak ishođenja dozvole. U članku 62., stavku 1., točki 3., navodi se: „sažetak ispunjavanja uvjeta zaštite okoliša i zaštite prirode, ako je to propisano zakonima kojima se uređuje zaštita okoliša i zaštita prirode.” Navedena formulacija je neprecizna i nedovoljno jasna. Predlaže se jasnije definirati da se radi o: „sažetku načina na koji su mjere zaštite okoliša i/ili mjere ublažavanja negativnih utjecaja na ekološku mrežu, utvrđene u postupcima sukladno posebnim propisima iz područja zaštite okoliša i zaštite prirode, ugrađene u glavni projekt.” Zaključno, potrebno je odredbe definirati na jasan i nedvojben način jer će to značajno olakšati rad službenika koji izdaju dozvole sukladno ovom Zakonu, a time će se osigurati i dosljednost u provedbi zakonodavnih postupaka na razini države.	Nije prihvaćen	Smatramo da je dovoljno jasno propisano, postupci izdavanja posebnih uvjeta zaštite prirode predmet su posebnih propisa. Ad članak 62.: Primljeno na znanje.
188	SANDRO MAKOVAC	10.4. ZAKONI, DRUGI PROPISI I PRAVILA, Članak 165.	Predlažem da se doda tekst koji: "...osim članka 33. stavak 1 i članka 39. ovog Zakona koji stupaju na snagu nakon donošenja pravilnika i tehničkih propisa iz članka 31. stavak 6 i članak 39. stavak 3. Naime bez izrade tih pravilnika nemoguće je pristupiti i izraditi spomenute projekte	Nije prihvaćen	Pravilnici se mogu donijeti tek nakon stupanja na snagu ovog zakona, kod izrade primjenjuje se pravila struke.
189	SANDRO MAKOVAC	4. PROJEKTI, Članak 36.	Predlažem da se napusti praksa i izraz da elaborat ZOP-a prethodi izradi glavnog projekta te da on postane sastavni dio glavnog projekta. Naime, da bi elaborat bio potpun i usklađen sa posebnim uvjetima i ostalom projektnom dokumentacijom isti mora sadržavati sve elemente svih mapa glavnog projekta što je nemoguće postići ako isti prethodi izradi ostalih mapa glavnog projekta. Na taj način jednim dokumentom može se pokriti sva područja koja su trenutno obuhvaćena elaboratom i prikazom mjera zaštite od požara.	Nije prihvaćen	Elaborati su podloga za izradu projekta i prethode izradi projekta. Sadržaji elaborat su definirani posebnim propisima – Pravilnik o sadržaju elaborata zaštite od požara (NN 51/12).
190	SANDRO MAKOVAC	4. PROJEKTI, Članak 34.	Predlažem da se u točki 3 jednoznačno definira tko su ovlašteni inženjeri ostalih struka.	Nije prihvaćen	Dovoljno je jasno propisano.
191	SANDRO MAKOVAC	4. PROJEKTI, Članak 51.	Smatram da je ovaj prijedlog korak unazad u odnosu na dosadašnju praksu ishođenja.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
192	SANDRO MAKOVAC	4. PROJEKTI, Članak 39.	Praksa je pokazala da prikaz mjera ZOP-a i elaborat ZOP-a su jedan jedini dokument te da se sve svodi na dupliciranje i preimenovanje elaborata u prikaz mjera. Također postavlja se pitanje zašto izrađivač elaborata mora digitalno potpisivati elaborate i 1. mape kvalificiranim elektroničkim potpisom a da pritom ne postoji komora zaštite od požara koja mu izdaje korporativnu karticu i policu osiguranja od profesionalne odgovornosti, već mora koristiti el. potpis druge komore koja nije nadležna da osigurava stručnost i usavršavanje te osobe? Upitno je i to da izrađivač elaborata s obzirom da se ne smatra projektantom nema pristup e-dozvoli te da nije u mogućnosti imati uvid koja se projektna dokumentacija digla na sustav i na kraju koja je projektna dokumentacija ishodila građevinsku dozvolu, što može biti problematično pogotovo kad postoje više ispravci različitih projekata unutar glavnog projekta ili ponovljeni postupci.	Nije prihvaćen	Izrada elaborata prethodi izradi glavnog projekta. Sadržaji elaborat su definirani posebnim propisima – Pravilnik o sadržaju elaborata zaštite od požara (NN 51/12) Prikaz svih mjera zaštite od požara prikazuje ispunjenje mjera zaštite od požara u svim mapama glavnog projekta i dio je glavnog projekta Prikaz svih primijenjenih mjera zaštite od požara sastavni je dio mape 1.
193	SANDRO MAKOVAC	4. PROJEKTI, Članak 33.	Predlažem da se napusti naziv idejni projekt za manje složene zgrade i nadomjesti sa nazivom „glavni projekt za manje složene građevine“.	Nije prihvaćen	I za manje složene zgrade potreban je glavni projekt ( prijava početka građenja, gradilište), a idejni projekt dovoljan razina razrade za postupak ishođenja građevinske dozvole.
194	SANDRO MAKOVAC	1. OPĆE ODREDBE, Pojmovi	ČLANAK 3. stavak 19. Predlažem da se umjesto prikaza svih primijenjenih mjera ZOP-a kao skup rješenja iz pojedinačnih mapa glavnog projekta uvede: Svaki projektant glavnog projekta je dužan izraditi poglavlje PRIKAZ MJERA ZOP-a odnosno da svaki projektant pojedine struke je dužan opisati način na koji će se osigurati temeljni zahtjev građevine u slučaju požara na temelju elaborata unutar svoje mape te donesti zaključak da su primijenjene sve mjere u skladu sa elaboratom. Naime, smatram da osoba koja izrađuje elaborat ili prikaz mjera ne može biti dovoljno stručna da pregleda i odgovara za usklađenost svih mapa već da odgovornost mora biti na svakom projektantu unutar svoje struke.	Nije prihvaćen	Prikaz svih mjera zaštite od požara prikazuje ispunjenje mjera zaštite od požara u svim mapama glavnog projekta ( koje izrađuju projektanti pojedinih mapa), za usklađenost elaborata zaštite od požara i prikaza mjera zaštite od požara odgovoran je glavni projektant i ovlaštena osoba koja izrađuje Prikaz svih mjera zaštite od požara.
195	SAMANTA BARIĆ	10.2. UPORABNA DOZVOLA ZA ODREĐENE GRAĐEVINE, Članak 147.	GRAD ROVINJ-ROVIGNO/Upravni odjel za prostorno planiranje, zaštitu okoliša i izdavanje akata 3. Članak 147. U podatke o građevini (stavak 3.) dodati podatak o broju zatečenih funkcionalnih cjelina u izreku uporabne dozvole	Nije prihvaćen	Obuhvaćeno točkom 3.
196	SAMANTA BARIĆ	10.2. UPORABNA DOZVOLA ZA ODREĐENE GRAĐEVINE, Članak 145.	GRAD ROVINJ-ROVIGNO / Upravni odjel za prostorno planiranje, zaštitu okoliša i izdavanje akata Predlaže se u članku 145. stavak 1, točka 1., dodati broj funkcionalnih cjelina	Nije prihvaćen	Obuhvaćeno točkom 1.
197	SABINA PETKOVIĆ	10.1. ZAPOČETI POSTUPCI, IZDANI AKTI I PRIMJENA PROPISA, Članak 131.	Kao akt za uporabu građevine potrebno je dodati stavak svi akti za uporabu izdani po prijašnjim Zakonima jer stavcima 1-6 nisu obuhvaćeni svi dokumenti. Naime, prema iskustvu iz prakse vlasnici posjeduju građevinsku dozvolu ili drugi odgovarajući akt izdan do 19.06.1991., (za koje nije bila potrebna uporabna dozvola) ali ne mogu više dobiti potvrdu građevinske inspekcije da nije u tijeku postupak građevinske inspekcije jer se ona od donošenja Zakona 2013. više ne može ishoditi. Ostaje im jedino ishoditi uporabnu dozvolu za građevine izgrađene do 01. siječnja 2014. čime se nepotrebno uredi graditeljstva zatrpavaju zahtjevima.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
198	SABINA PETKOVIĆ	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 76.	čl. 76. (2) Molimo pojasniti intenciju; želi li se javnosti uskratiti informacija ili omogućiti uvid u projekte koji se provode?	Nije prihvaćen	U većini slučajeva radi se o projektima kritične infrastrukturi koja ne bi trebala biti dostupna javnosti.
199	SABINA PETKOVIĆ	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 66.	čl. 66., st. (1) - Vjerovat ću da nije intencija Ministarstva da se za manje složene građevine iz stranaka u postupku isključe susjedi. Prostornim planovima je već definirana udaljenost od granice susjednih građevinskih čestica kao min 3, 4 ili 5m, odnosno kao h/2. U tom slučaju se svi susjedi isključuju kao stranke u postupku?! Institut susjeda kao stranke u postupku trebalo bi svakako zadržati. Razlozi su višestruki: 1. Kontrola i zaštita javnog interesa – Iako formalno štite vlastite interese, susjedi nerijetko djeluju i u širem interesu zajednice jer ukazuju na probleme koji se tiču prometne sigurnosti, zaštite okoliša, javne infrastrukture ili kulturnih vrijednosti. 2. Demokratski legitimitet i transparentnost – Institut stranke u postupku daje glas građanima u odlučivanju o promjenama koje izravno utječu na kvalitetu njihova života i prostora u kojem žive.	Nije prihvaćen	Propisano je tko je stranka u postupku, odnosi se i na manje složene građevine.
200	SABINA PETKOVIĆ	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 64.	Potrebno je definirati rok u kojem je upravno tijelo ili Ministarstvo dužno donijeti obavijest o urednom zahtjevu ili zaključak o dopuni jer se ponekad obavijest o urednom zahtjevu donosi tek nakon nekoliko mjeseci iako je dokumentacija bila potpuna od dana podnošenja zahtjeva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
201	SABINA PETKOVIĆ	4. PROJEKTI, Članak 38.	Iskustva iz prakse su pokazala da je sve bilo jednostavnije kada je geodetski elaborat bio zaseban dio dokumentacije, te je isti ovjeravala ovlaštena osoba koja je isti i izradila. Supoptpisivanje prve mape glavnog projekta od strane ovlaštenog geodeta koji istu nije izradio, niti je djelatnik tvrtke koja izrađuje prvu mapu, nepotrebno komplicira izradu glavnog projekta (traži međusobnu korespodenciju od min 3 maila da bi se kompletirala prva mapa GP).	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
202	SABINA PETKOVIĆ	1. OPĆE ODREDBE, Članak 4.	čl. 4. st. (4) Što je sa svim pravilnicima koji nisu doneseni uz suglasnost Ministarstva graditeljstva a donijelo ih je MUP-a (požar), Ministarstvo kulture i medija (zaštita spomenika), Ministarstvo zaštite okoliša, Ministarsvo zdravstva (zdravstvene ustanove), Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih (obrazovne ustanove), Državni inspektorat (sanitarno-tehnički uvjeti), Ministarstvo turizma,..... Ukoliko će svi pravilnici morati imati odobrenje Ministarstva graditeljstva nastati će vakum do donošenja istih, te zgrade neće moći dobiti potvrde na glavni projekt. Potrebno je propisati prijelazne odredbe do donošenja istih.	Nije prihvaćen	Člankom je propisano da je suglasnost propisana kod izrade pravilnika kojima se utječe na temeljne zahtjeve za građevinu.
203	SABINA PETKOVIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	Čl 19. st. (4) Potrebno je dodati “sukladno ugovorenom projektantskom nadzoru” projektant je dužan… Naime, zar bi projektant trebao besplatno davati stručnu pomoć, odobravati radioničke nacrte, materijale, obrade površina prema danim uzorcima ili izraditi izmjene projekta jer je izvoditelj napravio izmjene detalja i materijala? Potrebno je definirati Zakonom da je investitor (čl. 18.) dužan s projektantom ugovoriti projektantski nadzor zbog davanja pojašnjenja i pužanja stručne pomoći u smislu razrade detalja, i izmjene projekata zbog okolnosti nastalih tijekom faze građenja prema Zakonu o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje	Prihvaćen	Odredba je brisana.
204	SABINA PETKOVIĆ	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	čl. 3. st (1) točka 19. Prikaz svih primjenjenih mjera zaštite od požara nepotrebno opterećuje prvu mapu glavnog projekta jer obzirom da sadrži prikaz SVIH MJERA (uključujući i instalacije) ponekad sadrži i više od 150 STRANICA. Ukoliko je Zakonom propisano da se za ishođenje građevinske dozvole prilaže Elaborat zaštite od požara temeljem kojeg je izrađen glavni projekt isti bi trebao ostati na razini elaborata kao što su i ostali temeljni zahtjevi za građevinu prikazani u elaboratima zaštite od buke ili elaboratu toplinskih svojstava i sl. te su ugrađeni u sve glavne projekte pojedinih struka. Ne vidimo potrebu da se jedino zaštita od požara dvostuko prikazuje; u elaboratu i u prvoj mapi koju dodatno mora ovjeriti stručnjak zaštite od požara iako je nije izradio. Tim više, što se elaborati predaju kao sastavni dio dokumentacije za ishođenje građevinske dozvole. Isto nepotrebno produžava i komplicira izradu glavnog projekta	Nije prihvaćen	Prikaz je dokaz da je u cijelom projektu ispunjen temeljni zahtjev sigurnost u slučaju požara, dok je elaborat podloga za izradu projekta.
205	SABINA PETKOVIĆ	4. PROJEKTI, Članak 39.	Prikaz svih primjenjenih mjera zaštite od požara nepotrebno opterećuje prvu mapu glavnog projekta jer obzirom da sadrži prikaz SVIH MJERA (uključujući i instalacije) ponekad sadrži i više od 150 STRANICA. Ukoliko je Zakonom propisano da se za ishođenje građevinske dozvole prilaže Elaborat zaštite od požara temeljem kojeg je izrađen glavni projekt isti bi trebao ostati na razini elaborata kao što su i ostali temeljni zahtjevi za građevinu prikazani u elaboratima zaštite od buke ili elaboratu toplinskih svojstava i sl. te su ugrađeni u sve glavne projekte pojedinih struka. Ne vidimo potrebu da se jedino zaštita od požara dvostuko prikazuje; u elaboratu i u prvoj mapi koju dodatno mora ovjeriti stručnjak zaštite od požara iako je nije izradio. Tim više, što se elaborati predaju kao sastavni dio dokumentacije za ishođenje građevinske dozvole. Isto nepotrebno produžava i komplicira izradu glavnog projekta	Nije prihvaćen	Prikaz svih primjenjenih mjera zaštite od požara nije isto što i elaborat.
206	ROBERT RINKOVEC	4. PROJEKTI, Idejni projekt za manje složene zgrade	Čitajući ovaj prijedlog zakona o gradnji ja kao laik ne mogu razumjeti kako legalno da ja sam sastavim drvenu šupu na svojoj građevinskoj parceli, u vinogradu, voćnjaku, masliniku za potrebe skladištenja poljoprivrednih proizvoda, smještaja alata, garderobe i slično. Znači radi se o gotovoj drvenoj kući koju treba sastaviti (kao kad kupite namještaj u trgovini) a koristila bi kao skladište alata, sklonište, WC i slično. Ako imate obiteljsku kuću, poljoprivredno zemljište, i bilo kakvu drugu nekretninu koja vam služi za nešto, stanovanje, vinograd, plastenik sa nekakvom proizvodnjom, maslinik i slično potreban vam je prostor da si unutra smjestite alat, da se sklonite od kiše, presvučete se kada nešto radite i slično. Ja kao laik iz ovog prijedloga zakona ne vidim kako je rješenje koje bi omogućilo da vlasnik sam može postaviti, sagraditi recimo drveni montažni objekt za tu namjenu. Do sada su rješenja bila takva da građanin – investitor na legalan način to ne može izgraditi. Drvenu šupu 10,20 kvadrata. Ili su troškovi procedure ishođenja dozvole bili nekoliko puta veći nego sama šupa. Informirao sam se kako neke druge države imaju riješen taj problem. Napr. ograničili su kvadraturu objekta, 30 m2, takvi objekti ne mogu se priključiti na infrastrukturu kao samostojeći objekt na parceli, ograničena je sama visina objekta i slično, točno je definirani na kojem zemljištu i za koju namjenu se mogu koristiti i slično. Mislim da u eri ove nerazumne skupoće treba naći neko rješenje da si sam vlasnik može izgraditi šupu za svoje potrebe. Nadam se da će te razmotriti ovaj problem i naći neko riješenje.	Nije prihvaćen	Navedene građevine nisu predmet zakona, već su određene člankom 86., a detaljnije će biti propisano Pravilnikom iz članka 86. stavka 1.
207	ODAŠILJAČI I VEZE DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU, ZA PRIJENOS I ODAŠILJANJE RADIJSKIH I TELEVIZIJSKIH PROGRAMA ZA RAČUN DRUGIH	4. PROJEKTI, Članak 31.	Članak 31. Stavak (3) „Projekti se izrađuju u BIM okruženju za sve građevine, osim za manje složene zgrade.“ Jasna je intencija zakonodavca da se korištenjem BIM programskih paketa poboljša usluga projektiranja, samim time kvaliteta i ekonomičnost gradnje, a učitavanjem u bazu bi se osigurala dostupnost svih podataka u fazi eksploatacije građevine. PITANJE: Nije jasna razina obvezne primjene BIM okruženja. Na tržištu dugi niz godina postoje BIM programski paketi i njihova primjena je zaživjela u nekim područjima projektiranja (npr. u zgradarstvu, kod kompleksnih projekata gdje sudjeluje veliki broj projektanata) ali u drugim područjima, pogotovo gdje sudjeluje manji broj projektanata ili se radi o manje kompleksnim projektima takvi programski paketi primjenjuju se parcijalno ili se ne primjenjuju, prvenstveno zbog ekonomičnosti. Obveza primjene kako je definirana može direktno utjecati na cijenu/trošak usluge. PRIMJER: Za čelične rešetkaste antenske stupove se BIM može koristiti tek djelomično, i to za razradu čelične konstrukcije na razini izvedbenog projekta. To je inženjerska građevina i primarna je građevinska struka, ali ne postoji programski paket da objedinjuje cjelovit pristup od tehnološkog projekta, analize opterećenja, glavnog projekta konstrukcije i elektrotehničkog projekta na razini glavnog projekta. Programski paketi koji su prilagođeni zgradarstvu tu postaju neekonomični za korištenje i u pravilu se ne koriste. Upitno je hoće li se zbog specifičnosti takvih projekata i relativno malog broja projekata u vremenu odgode obvezne primjene programski paketi prilagoditi da omogućuju cjelovit pristup za ovakve ili slične građevine. PRIJEDLOG IZMJENE: U tekst upisati da se projekti mogu izrađivati u BIM okruženju, Uz tekst navesti za koje građevine i u kojoj razini razrade projekta je obvezno koristiti BIM okruženje.	Nije prihvaćen	Detaljno će se propisati pravilnikom o sadržaju i opremanju projekata. Smatramo da je prijelazno razdoblje za primjenu BIM-a ( propisano u prijelaznim i završnim odredbama zakona) dovoljno dugo za prilagodbu.
208	ODAŠILJAČI I VEZE DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU, ZA PRIJENOS I ODAŠILJANJE RADIJSKIH I TELEVIZIJSKIH PROGRAMA ZA RAČUN DRUGIH	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 25.	Članak 25. Stavak 1. Točka 5. „biti prisutan na gradilištu za vrijeme izvođenja radova koji su predmet stručnog nadzora građenja“, Iz prijedloga zakona je jasna intencija zakonodavca da definiranjem obveze i povrede dužnosti prisili nadzorne inženjere da savjesnije rade svoj posao i da se time poboljša usluga i kvaliteta gradnje. PITANJE: iz takve formulacije nije jasno smatra li se „biti prisutan na gradilištu“ kako je navedeno u prijedlogu zakona u skladu s Pravilnikom o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera („Narodne novine“ broj 131/21, 68/22), ili je bitno biti prisutan na gradilištu u svim slučajevima kad se općenito izvode radovi koji su predmet nadzora? Obveza prisutnosti na gradilištu za vrijeme izvođenja radova će direktno utjecati na cijenu/trošak usluge, a bez točnije formulacije i propisivanje sličnih odredbi za ostale odgovorne osobe na gradilištu neće se postići željeni učinak. Dodatno, stalna prisutnost je upitna zbog broja nadzornih inženjera i broja aktivnih gradilišta. PRIMJER: Ako se postavlja armatura nadzorni inženjer je istu dužan ovisno o složenosti pregledati u nekoliko navrata a u konačnici prije betonaže. Nema stvarne potrebe da nadzor bude kontinuirano na gradilištu za vrijeme izvođenja radova, niti će to popraviti kvalitetu izvođenja radova. PRIJEDLOG IZMJENE: Zakonodavac treba jasnije definirati pojam prisutnosti na gradilištu, a uz nadzor stegovno obvezat i voditelje radova i inženjere gradilišta i da minimalno u istoj mjeri budu na gradilištu.	Prihvaćen	Jasnije je definirano, na način da nadzorni inženjer mora biti prisutan na gradilištu za vrijeme izvođenja radova koji su predmet njegovog stručnog nadzora građenja.
209	RENATO SLAVIČEK	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 25.	Prema t. 5 st. 1 nadzorni inženjer bi trebao biti stalno na gradilištu, što znači da bi istovremeno mogao raditi samo to gradilište pri čemu bi troškovi za investitora značajno porasli (npr. u objektima visokogradnje min 3 nadzorna inženjera (građ., el. i stroj)) a što je i kao takvo neprovedivo. Jedna od mogućnosti je da se propiše da se ugovorom o nadzoru između investitora i nadzora definira opseg angažmana nadzora (npr. u potrebnim danima tjedno ili satima dnevno) s time da je svakao obaveza nadzora pregledati i preuzeti pojedine faze radova pogotovo ako ih izvode različiti izvođači.	Prihvaćen	Jasnije je definirano, na način da nadzorni inženjer mora biti prisutan na gradilištu za vrijeme izvođenja radova koji su predmet njegovog stručnog nadzora građenja.
210	RENATO SLAVIČEK	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 95.	U novom Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada je definirano da investitor mora imenovati upravitelja zgrade u roku od 30 dana od pravomoćnosti uporabne dozvole. Nigdje se u tom zakonu ne spominje privremeni upravitelj te je stoga st. 3 u koliziji s navedenim Zakonom.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
211	RENATO SLAVIČEK	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 93.	S obzirom da se projektna dokumentacija (glavni projekt) izrađuje kao elektronički zapis a na gradilištu se vodi e-građevinski dnevnik trebalo bi drugačije definirati da ti dokumenti moraju biti na gradilištu - možda definirati da izvođač mora imati pristup tim dokumentima putem računala. Ostali dokumenti, pogotovo izvedbeni projekt mogu biti "papirnati".	Nije prihvaćen	Nije potrebno propisivati, stvar organizacije gradilišta i izvođača.
212	RENATO SLAVIČEK	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 89.	Što se u st. 1 podrazumijeva pod nastavak radova ako nigdje u Zakonu nije definiran prekid radova (koliko vremena i zbog čega se ne izvode radovi da bi se to smatralo prekidom radova) kako bi i nastavak radova onda imao smisla ?	Nije prihvaćen	Sukladno posebnom pravilniku kojim se uređuje vođenje građevinskog dnevnika.
213	RENATO SLAVIČEK	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 79.	Sporna je definicija "dopušteno je odstupanje u odnosu na glavni projekt sukladno pravilima struke" jer to nije nigdje propisano. Postoji norma Tolerancije u visokogradnji koja definira dozvoljena odstupanja ali se prilikom izvođenja radova zna desiti da su takva odstupanja veća od propisanih u toj normi. Mišljenja sam da i za ostale građevine visokogradnje treba definirati neku "fiksnu" dimenziju, cca 0,30 m. Pitanje je kako to primijeniti kod infrastrukturnih građevina (ceste, vodovodi, kanalizacije) kada trasu treba pomaknuti više od toga zbog nekih drugih razloga (npr. druge instalacije i sl.)	Nije prihvaćen	Pravila struke zavisno od dokazanog pravnog interesa, vrsta građevine i dr.
214	RENATO SLAVIČEK	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 24.	U st. 7 trebalo bi jasnije definirati da nadzorni inženjer ne može biti zaposlenik povezane osobe s tvrtkom izvođača. Definicija "da nije osigurana samostalnost u obavljanju stručnog nadzora na istoj građevini" može se vrlo različito tumačiti a i teško je dokaziva u slučaju spora.	Nije prihvaćen	Dovoljno jasno je propisano.
215	RENATO SLAVIČEK	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 18.	U st. 4 trebalo bi definirati da investitor koji je ujedno i izvođač stručni nadzor mora povjeriti drugoj, nepovezanoj osobi. U praksi ima slučajeva kad je investitor jedna pravna osoba, gradi preko druge, svoje, vlasnički povezane tvrtke a nadzor radi treća, također vlasnički povezana tvrtka.	Nije prihvaćen	Propisano je u članku 24. kod nadzornog inženjera.
216	RENATA VUJASINOVIĆ	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 63.	Skreće se pozornost na potrebu definiranja dokaza pravnog interesa kod izdavanja građevinske dozvole na način da se jasno definira kako se za izdavanje građevinske dozvole kod višestambenih zgrada traži kvalificirana većina suvlasnika. Kada je 80% - 90% suvlasnika suglasno s određenim unapredjenjem, gradnjom i navedeni zahvat zadovoljava uvjetima svih propisa, sigurno je da je predmetno unapređenje u korist stambene zajednice, a nikako na štetu. Inzistiranje na 100%tnoj suglasnosti svih suvlasnika koči brojna unapređenja, poboljšice i izgradnju najčešće iz kaprica pojedinaca, neznanja, nesposobnosti racionalnog rasuđivanja ili potpune nezainteresiranosti. To je posebice bitno, a i sukladno najavi ministra Bačića, u kontekstu: - potrebe za stvaranjem pravnog okvira za priuštivo stanovanje - pojednostavljenja procedura i ubrzanja poslovnih procesa te ujednačavanja prakse - stavljanje prostora u funkciju stanovanja. Odnosno, ističe se potreba usklađivanja Zakona o gradnji sa Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada koji jasno definira kvalificiranu većinu suvlasnika (kao većinu onih suvlasnika koji u vlasništvu imaju više od 80 % ukupne vrijednosne površine zgrade za zgrade za koje nisu određeni suvlasnički dijelovi odnosno suvlasnici koji u vlasništvu imaju više od 80 % suvlasničkih dijelova upisanih u zemljišne knjige) koja donosi odluke od interesa za višestambenu zajednicu.	Nije prihvaćen	Predmet posebnog zakona (Zakon o vlasništvu).
217	RENAT MUJAGIĆ	10.2. UPORABNA DOZVOLA ZA ODREĐENE GRAĐEVINE, Građevina koju je Republika Hrvatska stekla u svrhu stambenog zbrinjavanja	Odnosno uputno je uvrstiti građevine u vlasništvu ili suvlasništvu hrvatskih državljana prijavljenih s adresom stalnog prebivališta u manje složenim građevinama, kojima je Ustavom RH zajamčeno pravo na jedini dom i primjeren uvjeetan smještaj. Ovime bi se spriječila prisilna deložacija hrvatskih državljana iz skromnih domova i stvaranje novih hordi beskućnika zbog izdanih rješenja DIRH-a o uklanjanju bespravno izgrađenih građevina do 20 četvornih metara površine ako nije drukčije određeno (jednostavne građevine po definiciji Pravilnika o jednostavnim građevinama I radovima).	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
218	RANKO RADUNOVIĆ	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	Predlažem da se u točki 32. koristi izraz "jednostavna građevina", a u točki 33. izraz "manje složena građevina" kako bi se izbjegle zabune i miješanje pojma "višestambena zgrada" s istim pojmom u prostorno planerskom smislu koji označava tipologiju gradnje i koji se propisuje prostornim planovima u skladu s odredbom članka 4. stavka 1. podstavka 2. alineje 1. Pravilnika o prostornim planovima. Ovako se može dogoditi da u provedbi pojedinci smatraju da su se ovom definicijom višestambene zgrade "pregazile" definicije iz prostornih planova što mislim da nije bio cilj ovih odredbi. Također bih predložio da se u točku 32. dodaju još neke vrste zgrada kao što su na primjer pomoćne zgrade uz stambene koje bi po ovome trebale opsežniju dokumentaciju nego osnovna zgrada i da se unutar tih stambenih zgrada isto omogući 20% poslovnog prostora. U točku 33. bi se trebale dodati i stambene zgrade s jednim ili 2 stana koje imaju građevinsku (bruto) površinu preko 400 m2 jer bi prema ovom prijedlogu stambena zgrada s jednim stanmo i površinom 401 m2 bila složenija nego višestambena zgrada s neograničenim brojem stanova i neograničenom površinom i još s 20% poslovnih prostora.	Nije prihvaćen	Definicije manje složene zgrade i višestambene zgrade usklađeno je s propisima iz područja zaštite od požara te nastavno na to potreba pribavljanja posebnih uvjeta od tijela nadležnog za zaštitu od požara.
219	RADOJKA PETANOVIĆ	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 64.	Treba definirati rok u kojem nadležno upravno tijelo mora izdati obavijest o urednom zahtjevu, jer izdavanjem te obavijesti počinje teći zakonski rok za izdavanje građevinske dozvole. Obzirom da u sadašnjem Zakonu taj rok nije definiran, predmeti se "kisele" godinama u Splitsko-dalmatinskoj županiji, da ih nitko ne pogleda i tek žalba Ministarstvu može pokrenuti postupak!	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje. Postupa se sukladno ZUP.
220	PETRA STURICA	6.3. GRAĐENJE GRAĐEVINA ZA KOJE NIJE POTREBNA GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 86.	Predlaže se da se u okviru pravilnika koji će se donijeti na temelju članka 86. izričito omogući da krajobrazni arhitekti mogu biti projektanti zahvata i radova koji se izvode bez građevinske dozvole, osobito kada se odnose na uređenje otvorenih površina i oblikovanje krajobraza, uključujući pješačke i biciklističke staze, rekreacijske i parkovne zone, odmorišta, urbane površine te elemente poput pergola, dječjih igrališta, tipskih rješenja i drugih sastavnica zelene infrastrukture, kao i sve druge zahvate predviđene Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima. Nadalje, predlaže se da se krajobraznim arhitektima omogući samostalno vođenje projekata krajobrazne arhitekture, u suradnji s drugim stručnjacima koji potpisuju i preuzimaju odgovornost za svoj dio projektne dokumentacije, te sudjelovanje na natječajima, osobito u dijelu koji se odnosi na izradu idejnih rješenja uređenja prostora. Ovim pristupom osigurava usklađenost sa stvarnom praksom i suvremenim pristupom održivoj gradnji, omogućuje zakonito provođenje postojećih postupaka te jača stručnu odgovornost i kvalitetu krajobraznog oblikovanja prostora.	Nije prihvaćen	Predmet zakona o poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji.
221	PETRA STURICA	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 61.	Potrebno je jasno definirati da krajobrazni elaborat ima analitičku ulogu te da ne može zamijeniti projekt krajobrazne arhitekture. Također je potrebno utvrditi tko je ovlašteni izrađivač krajobraznog elaborata kako bi se osigurala stručnost i jednoznačna primjena pojma u praksi. Na taj bi se način uklonile postojeće nejasnoće u postupcima izdavanja građevinskih dozvola i osigurala jasna razlika između dokumenta koji prethodi projektiranju i samog projekta kojim se ono provodi.	Nije prihvaćen	Zakonom je jasno propisano kojih strukovnih odrednica su glavni projekti odnosno ćemu služe elaborati. Glavni projekt krajobraznog uređenja nije propisan i definiran ovim zakonom.
222	PETRA STURICA	5.TIJELA NADLEŽNA ZA IZDAVANJE GRAĐEVINSKE I UPORABNE DOZVOLE, Članak 56.	Predlaže se da se u članku 56. omogući da službena osoba ovlaštena za rješavanje postupka i izdavanje akta može imati i završen sveučilišni diplomski studij iz biotehničkog područja, polje krajobrazne arhitekture, isključivo u slučajevima koji se odnose na projekte krajobrazne arhitekture, zelene infrastrukture i uređenje otvorenih površina. Time bi se osigurala odgovarajuća stručnost i razumijevanje specifičnih krajobraznih, biotehničkih i ekoloških aspekata takvih postupaka, uz zadržavanje postojeće nadležnosti drugih struka u njihovim područjima.	Nije prihvaćen	Projekt krajobrazne arhitekture nije definiran u Zakonu o gradnji. Osoba koji vodi i rješava treba biti stručna za pregledavanje projekata svih strukovnih odrednica. Službene osobe koje rješavaju i vode postupak moraju biti izjednačene sa sudionicima u gradnji.
223	PETRA STURICA	4. PROJEKTI, Članak 37.	Budući da članak 37. obuhvaća i radove, projekt krajobrazne arhitekture prirodno se uklapa u sustav projektnih mapa koje se odnose na zahvate u prostoru, a ne nužno na građevine. Predlaže se da se u članku 37., uz postojeće projektne mape, doda i projekt krajobrazne arhitekture / projekt krajobraznog uređenja / krajobrazni projekt, pri čemu se ovi nazivi smatraju istoznačnima. Projekt krajobrazne arhitekture obuhvaća zahvate u prostoru koji se odnose na oblikovanje, uređenje i obnovu otvorenih površina te uspostavu odnosa između prirodnih i izgrađenih elemenata prostora. Njegov sadržaj uključuje oblikovanje terena, odabir i ugradnju vegetacije, upravljanje oborinskim vodama, ugradnju elemenata zelene infrastrukture i primjenu rješenja temeljenih na prirodi s ciljem prilagodbe klimatskim promjenama i povećanja otpornosti prostora. Predlaže se da projekt krajobrazne arhitekture bude zasebna projektna mapa koja se može zahtijevati kada zahvat ima značajan utjecaj na krajobraz, osobito kod višestambenih i javnih građevina, infrastrukturnih i prostorno zahtjevnih zahvata, projekata koji se sufinanciraju nacionalnim sredstvima ili sredstvima Europske unije ili onih koji se nalaze na područjima pod posebnim režimom zaštite, kao što su perivoji, vrtovi i kulturni krajobrazi. Takvi projekti mogu biti izrađivani samostalno, kao zasebni projektni zadaci ili predmet javnih natječaja, što potvrđuje njihovu funkcionalnu i stručnu samostalnost u okviru sustava projektiranja. Uvođenjem projekta krajobrazne arhitekture osigurava se provedba ciljeva Zakona o gradnji koji se odnose na zaštitu okoliša, očuvanje prirode i krajobraznih vrijednosti, uz mogućnost proporcionalne primjene prema vrsti i složenosti zahvata. Projektant projekta krajobrazne arhitekture bio bi odgovoran za svoj rad i potpisnik vlastite projektne mape, čime se osigurava stručnost, transparentnost i kvaliteta oblikovanja prostora. Ovim prijedlogom sustav gradnje postaje dosljedan ciljevima održive gradnje i europskih politika zelene tranzicije, uz stvarne preduvjete za uvođenje održivih, klimatski otpornih i biološki uravnoteženih prostora u svaku razinu projektiranja.	Nije prihvaćen	Zadaće struke propisane su zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji, i nastavno na to propisane su i strukovne odrednice glavnih projekata.
224	PETRA STURICA	4. PROJEKTI, Članak 36.	Pozdravlja se što je u članku 36. krajobrazni elaborat prepoznat kao jedan od mogućih elaborata koji prethode izradi glavnog projekta. Time se izravno potvrđuje postojanje potrebe za stručnom obradom krajobraznih tema u okviru procesa projektiranja. Međutim, kako je u članku jasno navedeno da elaborati prethode izradi projekta, iz čega proizlazi da krajobrazni elaborat nikako ne može biti sastavni dio projektno-tehničke dokumentacije, što se, nažalost, u praksi često događa. Naime, često se miješaju razine dokumentacije, a krajobrazni elaborat se koristi kao zamjena za projekt krajobrazne arhitekture, iako elaborat po svojoj naravi i svrsi ne može imati status projekta. Krajobrazni elaborat, kao i elaborati drugih struka, ima funkciju stručne podloge za izradu projekata. Ovo dodatno potvrđuje potrebu za uvođenjem projekta krajobrazne arhitekture / projekta krajobraznog uređenja kao zasebnog dokumenta koji omogućuje provedbu krajobraznih rješenja i ostvarivanje ciljeva Zakona u dijelu zaštite okoliša, prirode i krajobraznih vrijednosti. Također se predlaže da se krajobrazni elaborat preciznije definira pravilnikom: s jasnim sastavnicama, obveznim dijelovima i definiranjem ovlaštenog izrađivača, čime bi se osigurala stručnost i jednoznačna primjena pojma u praksi.	Nije prihvaćen	Zakonom o gradnji se ne propisuje detaljni sadržaj i nazive za elaborate, niti tko ih može izraditi, elaborati se izrađuju sukladno posebnim propisima.
225	PETRA STURICA	4. PROJEKTI, Članak 31.	Predlaže se da se u stavku 4. izrijekom navede da u cjelovitom projektiranju sudjeluju i ovlašteni krajobrazni arhitekti, uz ovlaštene inženjere pojedinih struka i ovlaštene arhitekte. Uređenje otvorenih površina, krajobrazno oblikovanje i integracija elemenata zelene infrastrukture sastavni su dio koncepta cjelovitog projektiranja, jer izravno utječu na kvalitetu prostora, održivost, mikroklimu i sigurnost korisnika. Uključivanjem krajobraznih arhitekata u sustav cjelovitog projektiranja osigurava se da se svi aspekti građevine i njezina neposrednog prostora oblikuju usklađeno, stručno i održivo, u skladu s ciljevima Zakona o gradnji.	Nije prihvaćen	Zadaće struke propisane su zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji.
226	PETRA STURICA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 26.	Predlaže se da se u okviru članka 26. propiše mogućnost da krajobrazni arhitekti mogu obavljati stručni nadzor nad izvođenjem zahvata koji se odnose na uređenje otvorenih površina, krajobrazno oblikovanje i elemente zelene infrastrukture, osobito u slučajevima predviđenima Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima. Time bi se osigurala odgovarajuća stručnost i kontrola kvalitete izvedbe zahvata u prostoru koji uključuju vegetacijske, biotehničke i krajobrazne elemente. Ovim se prijedlogom ne proširuju ovlasti, već se omogućuje usklađen, stručan i odgovoran nadzor nad zahvatima iz područja krajobrazne arhitekture, u skladu s načelima Zakona o gradnji i javnim interesom zaštite okoliša i prostora. Detaljne uvjete za obavljanje stručnog nadzora krajobrazne arhitekture moguće je dodatno definirati pravilnikom.	Nije prihvaćen	Zadaće struke propisane su zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji.
227	PETRA STURICA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	U članku 19. stavku 3. navodi se da projektant kvalificiranim elektroničkim potpisom naslovne stranice mape preuzima odgovornost da je projekt cjelovit i izrađen u skladu sa Zakonom. Predlaže se uvođenje projekta krajobrazne arhitekture / projekta krajobraznog uređenja kao posebne projektne mape, te da krajobrazni arhitekti, kao ovlašteni projektanti, mogu biti potpisnici i projektanti te projektne mape, s odgovornošću za njezin sadržaj i usklađenost sa Zakonom, u skladu sa svojim stručnim ovlaštenjima. Takvo rješenje u skladu je s načelima Zakona o gradnji i osigurava jednak tretman svih projektanata čiji se projekti uključuju u glavni projekt. Na taj se način osigurava jasna stručna odgovornost, transparentnost i kvaliteta projektne dokumentacije u dijelu koji se odnosi na uređenje otvorenih površina i oblikovanje krajobraza. Nadalje, predlaže se da se u članku 19. stavku 6. izraz „ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer“ proširi na način da uključuje i ovlaštenog krajobraznog arhitekta, odnosno da se krajobrazni arhitekti smatraju dijelom skupine ovlaštenih inženjera u smislu ovoga Zakona. Takva izmjena neposredno implicira potrebu usklađivanja i drugih zakona, osobito Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, kako bi se osigurala dosljednost u definiranju stručnih ovlasti i odgovornosti. To je osobito važno s obzirom na kompleksnost krajobraza te zahtijeva interdisciplinarni pristup i visoku razinu stručne odgovornosti. Uključivanjem krajobraznih arhitekata u skupinu ovlaštenih projektanata osigurava se da se projektiranje i oblikovanje prostora provodi stručno, odgovorno i u skladu s načelima održivosti, zaštite okoliša i javnog interesa propisanim ovim Zakonom.	Nije prihvaćen	Poslovi krajobraznog arhitekta definirani su posebnim zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornoga uređenja i gradnje, on ne izrađuje glavni projekt.
228	PETRA STURICA	1. OPĆE ODREDBE, Članak 1.	Članak 1. jasno navodi da se ovim Zakonom uređuje projektiranje, građenje, uporaba i održavanje građevina te provedba postupaka radi osiguranja zaštite javnog interesa u području graditeljstva i uređenja prostora. Samim time, predmet Zakona ne ograničava se samo na građevine u tehničkom smislu, nego obuhvaća i uređenje prostora koji građevine čine dijelom šire cjeline. U stavku 2. propisano je da javni interes uključuje zaštitu okoliša, očuvanje prirode, promicanje održive gradnje te zelenu tranziciju. Ti se ciljevi u praksi ne mogu ostvariti bez projektiranja otvorenih površina i krajobraza, jer upravo oni čine temelj održive gradnje i zelene tranzicije. Iz navedenog proizlazi potreba za uvođenjem projekta krajobrazne arhitekture / projekta krajobraznog uređenja kao sastavnog dijela projektne dokumentacije, kao posebne mape, koji omogućuje da se načela održive gradnje i zelene tranzicije dosljedno provedu u prostoru. Zakon o prostornom uređenju predviđa pojam zelene infrastrukture, a projekt krajobrazne arhitekture predstavlja njezin provedbeni alat i garanciju provedbe kroz fazu projektiranja i građenja.	Nije prihvaćen	Načelo uređenja prostora i očuvanja prirode, promicanje održive gradnje trebale bi primjenjivati sve struke, to nije isključiva zadaća arhitekata krajobraznog uređenja.
229	PETRA MACAN	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI , 6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA	Prijedlog zakona u ovakvom obliku nije dobar jer ne uzima u obzir razliku između gradnje novih objekata i rekonstrukcija postojećih. Zašto bi netko tko radi rekonstrukciju – primjerice, dogradnju ili podizanje dodatne etaže u postojećim gabaritima, dodavanje balkona ili slične zahvate – morao prolaziti kroz jednako dug i kompliciran postupak kao i netko tko gradi cijelu kuću ili zgradu? Iz vlastitog iskustva: za rekonstrukciju, odnosno podizanje kata, trebalo mi je gotovo 2 godine da prikupim svu dokumentaciju i dobijem dozvole, a gruba gradnja bila je gotova za samo 15 dana. To jasno pokazuje apsurdnost sadašnjeg sustava. Svatko bi želio da mu objekt bude legalan, ali problem je što administrativni postupci traju godinama. Postupak bi se mogao pojednostaviti i izgledati ovako: 1. Arhitekt napravi projekt 2. Referent pregleda odgovara li projekt prostornom planu 3. Izdaje se dozvola 4. Krene se u gradnju Takav proces mogao bi biti gotov u mjesec dana. To je posebno važno u turizmu, od kojega Hrvatska živi Kazna od nekoliko tisuća eura nije problem – više mi se isplati platiti tu kaznu i završiti objekt do sezone, nego čekati godinama i izgubiti čitavu turističku sezonu. Na taj način država i dalje zaradi, ja zaradim od gostiju i svi su zadovoljni. Ovako, dok čekam dozvolu, gubim novac i ispada da sam ilegalni graditelj – samo zbog sporosti administracije. Također, nelogično je da investitor koji preda svu dokumentaciju i čeka godinama zbog sporosti administracije, na kraju bude kažnjen ako gradi prije izdavanja dozvole. Ako već plati kaznu, zašto građevinska inspekcija ne bi odmah mogla izdati dozvolu za objekt koji u potpunosti odgovara planu, umjesto da osoba nakon kazne opet čeka dozvolu neizvjesno dugo? I konačno – pitanje za zakonodavca: ako je objekt rekonstruiran bez dozvole u građevinskoj zoni, kako inspekcija postupa u tom slučaju? Što ako rekonstrukcija odgovara prostornom planu, a što ako ne odgovara? Ne možemo valjda rušiti objekte po nalogu inspekcije koji u potpunosti odgovaraju prostornom planu, ili plaćati velike kazne samo zato što referent odugovlači s izdavanjem dozvole. To je apsurdno i potpuno nepravedno Ovakvi postupci ne ubrzavaju gradnju niti štite javni interes, nego samo stvaraju dodatne prepreke i bespotrebno opterećuju građane i administraciju.	Nije prihvaćen	Nije razumljivo.
230	PETAR ĆURIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Upućujem vam komentar sa jasnim i konkretnim prijedlozima u ime Građanske inicijative Protiv sječe! i kolege Krune Pekasa koji je najviše radio na istima. Prijedlog dopuna Zakona o gradnji – Zaštita stabala Ovaj prijedlog dopuna odnosi se na Prijedlog Zakona o gradnji (2025.) s ciljem uvođenja odredbi o zaštiti stabala, više grmlja i zaštićenih biljnih vrsta u postupcima planiranja, projektiranja i građenja. Uvjeti zaštite okoliša i zaštite prirode Novi stavci: „Uvjeti zaštite okoliša i zaštite prirode obuhvaćaju i mjere zaštite postojećih stabala tijekom građevinskih radova na građevnoj čestici i susjednim česticama, uključujući obvezu njihove zaštite, očuvanja ili, kada je to nužno i ne postoji drugo rješenje, njihove presadnje. Zaštita stabala uključuje ne oštećivanje krošnje, debla i korijena to jest postavljanje zaštitnih ograda, drvenih oplata, sprječavanje zatrpavanja korijenja šutom ili štetnim tekućinama, oštećenja debla i krošnje te drugih radnji koje mogu ugroziti njihov život, zdravlje, stabilnost i vitalnost stabala.“ Detaljne upute oko adekvatne zaštite stabala predlažemo urediti posebnim „Pravilnikom o zaštiti stabala i zelenila prilikom građevinskih radova” a temeljem europskih arborističkih smjernica. Također dodati uvjete kojom se zaštićuju postojeće biljne vrste na građevnoj čestici i njihovo premještanje: „Uvjeti zaštite biljnih vrsta koje su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode i pripadajućim pravilnicima. To uključuje „strogo zaštićene vrste“ i „zaštićene vrste“, a nalaze se na građevnoj čestici. Ukoliko zadržavanje biljaka i njihova zaštita na lokalitetu građevne čestice na kojoj rastu nije moguća onda odrediti presadnju bilja uz stručan nadzor i u suradnji s nadležnim ministarstvom, županijskom javnom ustanovom za zaštitu prirode i slično i drugim stručnim institucijama.“ Dodavanje uvjeta za izdavanje građevinske dozvole Uvjet izrade elaborata to jest popisa i valorizacije postojećih stabala i zaštićenog zelenila na građevnoj čestici, s planom njihove zaštite tijekom izvođenja radova, odnosno planom presadnje ukoliko ne postoji drugo rješenje za opstanak stabla. Dopuna članka 91., stavak (4) – Uređenje gradilišta Novi podstavak 3. „Cjelokupne zaštite stabala na čestici gradilišta i susjednih čestica temeljem glavnog projekta, a za koje je predviđeno da ostaju na čestici“ Dopuna kaznenih odredbi (čl. 128.) - Prekršaji vlasnika građevine Kazne su premale pa predlažemo novi prekršaj investitora: „Novčanom kaznom od 15.000 do 100.000 eura kaznit će se za prekršaj investitor ako ukloni, ošteti ili ne poduzme propisane mjere zaštite stabala na građevnoj čestici protivno uvjetima iz građevinske dozvole i odredbama ovog zakona.” Dopuna članka 127. - Prekršaji u vezi s utvrđivanjem posebnih uvjeta i uvjeta priključenja i izdavanjem potvrda na projekt Predlažemo novi stavak 3. „Ako je djelatnik u javnopravnoj ustanovi (voditelj odjela) koji je izdao građevinsku i/ili uporabnu dozvolu, a propustio zaštititi prirodu i stabla na javnoj površini koja svojom krošnjom, deblom i korijenom zahvaćaju građevnu česticu.“ Dopuna članka 102, stavak 1., Izdavanje uporabne dozvole Dodati novi podstavak 7 u kojem treba naglasiti da zelena površina već treba biti zasađena te da se samo košena trava ne može smatrati zelenom površinom jer za ekosustav ima slabe do nikakve vrijednosti. Ili da se nekim posebnim pravilnikom odrede minimalni uvjeti za zelene površine. „Da je uz objekt na građevnoj čestici poštivan minimalan postotak zelene površine temeljem akata lokalne samouprave i da je na tim zelenim površinama već posađeno zelenilo. Zelenilom se smatraju stabla, grmlje i trajnice. Zelenilom se ne smatra samo košeni travnjak.“ Dopuna članka 64., novi stavak (9) - Potvrde na glavni projekt „Javnopravno tijelo izdavanjem potvrde na glavni projekt odgovara da je projekt u cijelosti izrađen u skladu sa zaštitom zelenila i stabala na granici s gradilištem čiji korijen stabala zadire u česticu investitora i gdje kasniji postupci gradnje ne mogu naštetiti stablima susjedne čestice ukoliko je riječ o stablima pod zaštitom, stablima koji su na javnim površinama i slično.“ Imali smo situaciji u Puli gdje je stablo bilo na javnoj površini na samoj granici s parcelom, ali je investitor drastično oštetio korijen stabla na građevnoj čestici i time prouzročio možda i smrt stabla. Dopuna članka 36. stavak (1) - Glavni projekt „Novi podstavak 10. Elaborata o postojećem zelenilu i stablima na građevnoj čestici“ Dopuna članka 24. članak (2) - Nadzorni inženjer (2) Na građevinama na kojima se izvodi više vrsta radova ili radovi većeg opsega stručni nadzor mora provoditi više nadzornih inženjera odgovarajuće struke. Svaki ovlašteni inženjer odgovoran je za stručni dio nadzora koji je preuzeo. Često stoji zaštita stabala u glavnom projektu kojeg se nitko ne pridržava, a smatramo da nadzorni inženjer nije stručna osoba za to. Predlažemo u slučaju zaštite stabala da bi to trebao biti isključivo urbani šumar, šumar ili agronom specijalist za dendrologiju.	Nije prihvaćen	Kod uređenja gradilišta potrebno je između ostaloga poduzeti i odgovarajuće mjere kojima se postiže zaštita okoliša. Propisani su uvjeti zaštite okoliša i prirode ako su ovisno o građevini i lokaciji propisani. Ad članak 128.: Primljeno na znanje. Ad članak 36.: Potrebni elaborati izrađuju se ako su potrebni i ako je propisano posebnim propisima.
231	PERINA ŽANETIĆ	4. PROJEKTI, Članak 36.	ozdravlja se što je u članku 36. krajobrazni elaborat prepoznat kao jedan od mogućih elaborata koji prethode izradi glavnog projekta, čime se potvrđuje potreba za stručnom obradom krajobraznih tema u procesu projektiranja. Međutim, budući da elaborati prethode izradi projekta, krajobrazni elaborat ne može zamijeniti projekt krajobrazne arhitekture / projekt krajobraznog uređenja. U praksi se često miješaju razine dokumentacije, što dovodi do korištenja elaborata kao zamjene za projekt, iako elaborat služi isključivo kao stručna podloga za izradu projekta. Ovo dodatno potvrđuje potrebu za uvođenjem projekta krajobrazne arhitekture / projekta krajobraznog uređenja kao zasebnog dokumenta koji omogućuje provedbu krajobraznih rješenja i ostvarivanje ciljeva Zakona u dijelu zaštite okoliša, prirode i krajobraznih vrijednosti. Predlaže se i da se krajobrazni elaborat preciznije definira pravilnikom, s jasnim sastavnicama, obveznim dijelovima i definiranjem ovlaštenog izrađivača, čime bi se osigurala stručnost i jednoznačna primjena pojma u praksi.	Nije prihvaćen	Krajobrazno uređenje je značajan i potreban doprinos kvaliteti života. Zakonom je jasno je propisano da elaborat prethodi izradi glavnog projekta, a Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje je definirano tko ga izrađuje a ne ovim zakonom.
232	PERINA ŽANETIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 26.	Predlaže se da se u članku 26. izričito propiše mogućnost da krajobrazni arhitekti obavljaju stručni nadzor nad izvođenjem zahvata vezanih uz uređenje otvorenih površina, krajobrazno oblikovanje i elemente zelene infrastrukture, posebno u slučajevima predviđenima Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima. Ovim bi se osigurala stručnost i kontrola kvalitete izvedbe zahvata koji uključuju vegetacijske, biotehničke i krajobrazne elemente. Takva odredba ne proširuje ovlasti, već omogućuje usklađen, stručan i odgovoran nadzor nad projektima krajobrazne arhitekture, u skladu s načelima Zakona o gradnji i javnim interesom zaštite okoliša i prostora. Detaljne uvjete i način obavljanja stručnog nadzora moguće je dodatno propisati pravilnikom, čime se osigurava jasna odgovornost i standard kvalitete izvedbe.	Nije prihvaćen	Zadaće struke propisane su zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji.
233	PERINA ŽANETIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	U članku 19. stavku 3. predlaže se uvođenje projekta krajobrazne arhitekture / projekta krajobraznog uređenja kao posebne projektne mape, pri čemu bi ovlašteni krajobrazni arhitekti mogli biti potpisnici i odgovorni projektanti te mape, sa stručnom odgovornošću za njezin sadržaj i usklađenost sa Zakonom. Takva izmjena osigurava jednak tretman svih projektanata, jasnu stručnu odgovornost, transparentnost i kvalitetu dokumentacije u dijelu koji se odnosi na uređenje otvorenih površina i oblikovanje krajobraza. Predlaže se i izmjena stavka 6., tako da se izraz “ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer” proširi na ovlaštenog krajobraznog arhitekta, čime bi se krajobrazni arhitekti formalno priznali kao dio skupine ovlaštenih projektanata. Ova promjena zahtijeva usklađivanje i drugih zakona, osobito Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, kako bi se osigurala dosljednost u definiranju stručnih ovlasti i odgovornosti. Uključivanje krajobraznih arhitekata u skupinu ovlaštenih projektanata omogućuje stručno, odgovorno i održivo projektiranje prostora, u skladu s načelima zaštite okoliša, javnog interesa i održive gradnje.	Nije prihvaćen	Poslovi krajobraznog arhitekta definirani su posebnim zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornoga uređenja i gradnje, on ne izrađuje glavni projekt.
234	PERINA ŽANETIĆ	1. OPĆE ODREDBE, Članak 1.	Članak 1. Zakona jasno definira da se Zakonom uređuje ne samo projektiranje i građenje građevina, već i uređenje prostora u kojem se one nalaze. Stavak 2. Zakona propisuje da javni interes uključuje zaštitu okoliša, očuvanje prirode, promicanje održive gradnje i zelenu tranziciju. U praksi se navedeni ciljevi ne mogu u potpunosti ostvariti bez projektiranja otvorenih površina i krajobraza, koji predstavljaju ključni element održive gradnje i zelene tranzicije. Stoga predlažemo da se projekt krajobrazne arhitekture / projekt krajobraznog uređenja uvrsti kao obvezni dio projektne dokumentacije, u posebnu mapu, čime bi se osigurala dosljedna provedba principa održivosti i zelene infrastrukture kroz sve faze projektiranja i građenja. Takav pristup omogućuje da zelena infrastruktura ne ostane deklarativni pojam, već da postane stvarni provedbeni instrument zakona.	Nije prihvaćen	Načelo uređenja prostora i očuvanja prirode, promicanje održive gradnje trebale bi primjenjivati sve struke, to nije isključiva zadaća arhitekata krajobraznog uređenja.
235	PERINA ŽANETIĆ	4. PROJEKTI, Utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za građenje građevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola	Nigdje nije definiran krajobrazni elaborat, niti tko je ovlašten za njegovu izradu, odnosno da on mora prethoditi izradi projekta. Također, nije definiran položaj krajobraznog arhitekta u sustavu. Smatram nužnim da se projekt krajobrazne arhitekture i krajobraznog uređenja vrati u zakon, jer je to ključno u kontekstu KORH-a, europskih zelenih politika, zelene infrastrukture, NbS-a te s obzirom na evidentne negativne posljedice dosadašnjeg izostanka. Smatram da treba odbaciti apsurdno inzistiranje na terminu „tehnička struka“ – moj posao je biotehnički i interdisciplinaran, što je posebno važno u okviru Zakona o inženjerskim djelatnostima, ali i šire. Također, tražim da mi se omogući potpisivanje i preuzimanje odgovornosti za vlastiti rad, umjesto da me se zakonski svodi na podizvođača bez prava.	Nije prihvaćen	Slažemo se da je krajobrazno uređenje značajan i potreban doprinos kvaliteti života . Zakonom je jasno je propisano da elaborat prethodi izradi glavnog projekta, a Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje je definirano tko ga izrađuje a ne ovim zakonom.
236	PAVE BARIĆ	10.4. ZAKONI, DRUGI PROPISI I PRAVILA, Priznata tehnička pravila	Hrvatsko zakonodavstvo je ionako kompleksno i komplicirano, stoga bi trebalo nastojat smanjit zakonsku terminologiju koja se koristi u projektima, jer već imamo zakone, tehnički propisi, propisi, pravilnici, uredbe, naputci,..... Stoga je prijedlog da se ovaj pojam izbaci iz zakona. Hrvatska je ulaskom u EU preuzela kompletnu EU regulativu, pa su tako tehnički zahtjevi za proizvode, procese ili usluge u građenju sigurno obrađeni i uređeni nekim od HR zakona i/ili pravilnika.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
237	PAVE BARIĆ	4. PROJEKTI, Članak 39.	Trenutno stanje je da imamo prikaz mjera zaštite od požara u sastavu prve mape, a da je elaborat zaštite od požara podloga za izradu istih. To na kraju ispadne tako, da se elaborat radi u punom opsegu (šta prvotno nije bila ideja), te sam elaborat gotovo u cjelosti kopira u formi prikaza mjera zaštite od požara u vodeću mapu. Još uvijek je praksa takva, da je velika većina, posebice požarni inspektori, navikla na elaborat zaštite od požara, te da žele da se sve u njemu vidi. Ja svakako podržavam ideju da se prikaz mjera zaštite od požara objedini na jednom mjestu, Ovdje je samo pitanje da li da to bude dio prve mape ili u zasebnom dokumentu. Mišljenja sam da je bolje riješenje da to sve bude u elaboratu zaštite od požara ili zasebnoj projektnoj mapi zaštite od požara, kao projekt. Ovdje se isto postavlja pitanje, ako se želilo centrirat i objedinit sve mjere zaštite od požara na jednom mjestu, zašto se to onda ne bi napravilo i sa na pr. zaštitom na radu, zaštitom okoliša, itd.	Nije prihvaćen	Izrada elaborata prethodi izradi glavnog projekta. Sadržaji elaborat su definirani posebnim propisima – Pravilnik o sadržaju elaborata zaštite od požara (NN 51/12). Prikaz svih mjera zaštite od požara prikazuje ispunjenje mjera zaštite od požara u svim mapama glavnog projekta i dio je glavnog projekta Prikaz svih primijenjenih mjera zaštite od požara sastavni je dio mape 1.
238	PAVE BARIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	čl 4. je dosta nedorečen. Pitanje na kojeg se projektanta misli, projektanta idejnog, glavnog ili izvedbenog. Možemo imat situaciju da jedan radi idejni, drugi glavni, a treći izvedbeni. Da li su svi onda u obavezi pratit investitora do uporabne dozvole. S druge strane situacija je najčešća da imamo više projekata i projektnih mapa na projektu, te samim time i projektanata. Ovo važi i za tehnički pregled, te je pitanje na kojeg se projektanta misli. Na glavnom projektu može na pr bit 15 projektanata, da li svi oni moraju bit na tehničkom pregledu, u principu bi trebali? S druge strane koji je smisao prisustva projektanta na tehničkom pregledu ukoliko kroz ugovoreni projektantski nadzor nije sudjelovao u fazi izgradnje građevine. Projektant nakon izrade i predaje projekta nema nikakav instrument da može pratit izgradnju građevine, te dati mišljenje da li je ona izgrađena sukladno projektu.	Nije prihvaćen	Jasno propisano zakonom.
239	PAVE BARIĆ	4. PROJEKTI, Članak 33.	Prijedlog je da se uz navedene projekte, doda i projekt izvedenog stanja. Barem da je obavezan za složene i važne građevine (tehnološke, proizvodne, infrastrukturne... građevine). Isto tako, bilo bi dobro u zakonu propisat da projekt izvedenog stanja radi projektant izvedbenog projekta.	Nije prihvaćen	Zakon ne propisuje obvezu izrade projekta izvedenog stanja, međutim investitor ga može ugovoriti.
240	PATRICIA FREMEC	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	Predlaže se da se projekt krajobrazne arhitekture / projekt krajobraznog uređenja uvede kao posebna projektna mapa, za koju bi krajobrazni arhitekti, u svojstvu ovlaštenih projektanata, preuzimali odgovornost za sadržaj i njegovu usklađenost sa Zakonom, u okviru svojih stručnih ovlaštenja. Na taj način osigurala bi se jasna stručna odgovornost, transparentnost i kvaliteta dokumentacije u dijelu koji se odnosi na oblikovanje krajobraza i uređenje otvorenih površina. U članku 19. stavku 3. već je propisano da projektant kvalificiranim elektroničkim potpisom naslovne stranice mape jamči cjelovitost projekta i njegovu usklađenost sa Zakonom. Uključivanje projekta krajobrazne arhitekture u istu pravnu logiku osigurava ravnopravan položaj svih projektanata čiji se projekti unose u glavni projekt, što je u skladu s temeljnim načelima Zakona o gradnji. Dodatno, u članku 19. stavku 6. predlaže se izmjena izraza „ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer“ tako da obuhvati i ovlaštenog krajobraznog arhitekta, čime bi krajobrazni arhitekti bili priznati kao dio skupine ovlaštenih inženjera u smislu ovoga Zakona. Ovakva izmjena povlači potrebu usklađivanja i s drugim propisima, ponajprije sa Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, kako bi se postigla dosljednost u definiranju stručnih ovlasti i odgovornosti. S obzirom na složenost krajobraza, koji zahtijeva interdisciplinarni pristup i visoku razinu stručne odgovornosti, uključivanje krajobraznih arhitekata u krug ovlaštenih projektanata jamči da će planiranje i oblikovanje prostora biti utemeljeno na stručnosti, održivosti, zaštiti okoliša i javnom interesu koji su propisani ovim Zakonom.	Nije prihvaćen	Poslovi krajobraznog arhitekta definirani su posebnim zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornoga uređenja i gradnje, on ne izrađuje glavni projekt.
241	OLGA BRANA TESÁR	10.2. UPORABNA DOZVOLA ZA ODREĐENE GRAĐEVINE, Članak 147.	U podatke o građevini (stavak 3.) dodati podatak o broju (i namjeni) zatečenih funkcionalnih cjelina u izreku uporabne dozvole.	Nije prihvaćen	Obuhvaćeno točkom 3.
242	OLGA BRANA TESÁR	10.2. UPORABNA DOZVOLA ZA ODREĐENE GRAĐEVINE, Članak 146.	Kako bi se spriječila manipulacija i nelegalna gradnja, dodati stavak (5): "Ukoliko građevina koja postoji na terenu nije u kontinuitetu vidljiva na Državnim snimkama iz zraka od prije 15.II.1968. do podnošenja zahtjeva za uporabnu dozvolu, ne može se smatrati izgrađenom prije 15.II.1968., već se smatra rekonstruiranom/ponovno izgrađenom u međuvremenu."	Nije prihvaćen	Nomotehnika, propisano je da se predaje kopija katastarskog plana kao službeni dokument evidentiranja.
243	NINE KARDUM	5.TIJELA NADLEŽNA ZA IZDAVANJE GRAĐEVINSKE I UPORABNE DOZVOLE, Članak 56.	U članak 56. potrebno je ugraditi i odredbu, kojom zatečene službene osobe, koje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona već obavljaju poslove iz stavaka ovoga članka, a ne ispunjavaju nove uvjete propisane ovim člankom, zadržavaju pravo na nastavak obavljanja tih poslova, te zadržavaju sva prethodno stečena prava iz radnog odnosa, uz obavezu polaganja stručnog ispita za obavljanje poslova graditeljstva i prostornog uređenja. Obrazloženje: Predložena dopuna članka 56. osigurava zatečenim službenicima, koji već obavljaju poslove, pravo na nastavak rada i očuvanje stečenih prava. Time se štite načela pravne sigurnosti i zaštite stečenih prava, uz izbjegavanje retroaktivne primjene zakona. Uvođenjem obaveze polaganja stručnog ispita omogućuje se usklađivanje sa suvremenim standardima i načelom stručnosti. Ovakav prijelazni period pruža mogućnost prilagodbe bez prekida u radu i gubitka prava, jamči kvalitetu i stručnost službenih osoba, istovremeno osiguravajući pravnu sigurnost zaposlenika, te se postiže stabilnost i kontinuitet u radu javne uprave, bez ugrožavanja stečenih prava službenika. Prijedlog ove odredbe predstavlja primjeren balans između modernizacije sustava i zaštite radnih prava, čime se doprinosi efikasnosti i profesionalnosti u obavljanju poslova.	Nije prihvaćen	Prijelazne odredbe zakona reguliraju uvjete za zatečene službenika. Osobe, koje ne udovoljavaju tim uvjetima mogu obavljati druge poslove, npr. voditi postupke legalizacije, prijave građenja, lokacijske dozvole i dr.
244	NINA MARN	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Zašto se Grad Zagreb zasebno navodi da nije sposoban procijeniti potrebu i valjanost nekog projekta (za razliku od drugih županija koje su to sposobne)? Predlažem micanje "odnosno Grada Zagreba" iz stavke 2 članka 54, i primijeniti isto načelo kroz tekst Zakona.	Nije prihvaćen	Nejasno, Grad Zagreb ima status županije sukladno posebnom zakonu pa se posebno navodi.
245	NINA MARN	5.TIJELA NADLEŽNA ZA IZDAVANJE GRAĐEVINSKE I UPORABNE DOZVOLE, Članak 54.	Zašto se Grad Zagreb zasebno navodi da nije sposoban procijeniti potrebu i valjanost nekog projekta (za razliku od drugih županija koje su to sposobne)? Predlažem micanje "odnosno Grada Zagreba" iz stavke 2 članka 54.	Nije prihvaćen	Nejasno, Grad Zagreb ima status županije sukladno posebnom zakonu pa se iz tog razloga posebno navodi.
246	NIKOLINA STANIĆ	10.3. OBAVLJANJE POSLOVA, Članak 156.	• Proširiti krug stručnih profila koji mogu obavljati navedene poslove, i to na : - Struke prostornog planiranja i srodne interdisciplinarne struke (krajobrazna arhitektura, promet, geografija - prostorno planiranje, GIS...) - Pravo, upravno pravo, javna uprava i sl. • Omogućiti polaganje stručnog ispita navedenim strukama kao preduvjet za samostalan rad u postupcima gradnje, isti se neće moći upisati u komore, ali će moći položiti stručni ispit za rad u na upravnim poslovima prostornog uređenja i graditeljstva • Smanjiti potrebne godine radnog iskustva sa sadašnjih 4 godine na maksimalno 2 godine, nakon kojih se može polagati stručni ispit za upravne poslove prostornog uređenja i graditeljstva koji će se moći polagati sve navedene struke • Vođenje i rješavanje postupaka dozvoliti osobama VŠS tehničke struke uz iste uvjete (za manje složene građevine) • Voditelj tehničkog pregleda predlažemo proširiti na sve struke ili možda definirati ukoliko isti nije tehničke struke obavezan je angažirati neovisne stručnjake ili supotpis osobe koja je tehničke struke.	Nije prihvaćen	Službene osobe koje rješavaju i vode postupak moraju biti izjednačene sa sudionicima u gradnji.
247	NIKOLINA STANIĆ	5.TIJELA NADLEŽNA ZA IZDAVANJE GRAĐEVINSKE I UPORABNE DOZVOLE, Članak 56.	Predloženi članak 56. koji definira uvjete (stručne i iskustvene) za službene osobe koje vode i rješavaju upravne postupke izdavanja dozvola i drugih akata u području gradnje i prostornog uređenja, u ovom obliku smatramo neprihvatljivim te predlažemo: Prijedlog: 1. Da se članak 56. ne uvrsti u Zakon, već da se predmetna materija uredi podzakonskim aktima o unutarnjem ustrojstvu kako je bilo i do sada, koji su fleksibilniji za prilagodbu praksi i potrebama na terenu. 2. Ako se ipak ostavi u Zakonu, tada je nužno: • Proširiti krug stručnih profila koji mogu obavljati navedene poslove, i to na : - Struke prostornog planiranja i srodne interdisciplinarne struke (krajobrazna arhitektura, promet, geografija - prostorno planiranje, GIS...) - Pravo, upravno pravo, javna uprava i sl. • Omogućiti polaganje stručnog ispita navedenim strukama kao preduvjet za samostalan rad u postupcima gradnje, isti se neće moći upisati u komore, ali će moći položiti stručni ispit za rad u na upravnim poslovima prostornog uređenja i graditeljstva • Smanjiti potrebne godine radnog iskustva sa sadašnjih 4 godine na maksimalno 2 godine, nakon kojih se može polagati stručni ispit za upravne poslove prostornog uređenja i graditeljstva koji će se moći polagati sve navedene struke • Vođenje i rješavanje postupaka dozvoliti osobama VŠS tehničke struke uz iste uvjete (za manje složene građevine) • Voditelj tehničkog pregleda predlažemo proširiti na sve struke ili možda definirati ukoliko isti nije tehničke struke obavezan je angažirati neovisne stručnjake ili supotpis osobe koja je tehničke struke. Obrazloženje: U praksi se jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave već sada suočavaju s ozbiljnim problemima u pronalasku stručnog kadra koji ispunjava trenutno važeće zakonske uvjete. Posebno je izražen manjak stručnjaka tehničkih struka, što je rezultiralo značajnim kašnjenjima u postupcima izdavanja dozvola, povećanjem opterećenja postojećih službenika i nemogućnošću popunjavanja sistematiziranih radnih mjesta, osobito u manjim sredinama i slabije razvijenim područjima. Preusko određivanje prihvatljivih struka, kao i visoki prag potrebnog iskustva, dodatno će produbiti ove probleme, otežati provedbu Zakona i usporiti investicijske procese. Smatramo da je rješenje u prilagodbi zakonodavnog okvira stvarnim kadrovskim mogućnostima na terenu, jer trenutni prijedlog Zakona u većini manjih sredina nije moguće ispoštivati. Također, nije definirano što ako JLS ili JRS nema osobu koja može provoditi Zakon, može li se u toj situaciji primjeniti članak 32. Zakona o općem upravnom postupku. Posljedica: 1. Neprovedivost zakona u velikom dijelu lokalne i regionalne samouprave - mnoge jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave već sada nemaju dovoljno službenika koji ispunjavaju važeće uvjete ili imaju mali broj takvih službenika 2. Značajna kašnjenja u upravnim postupcima - Izdavanje građevinskih i uporabnih dozvola te drugih akata iz područja prostornog uređenja i gradnje će se usporiti ili potpuno blokirati, a investitori će se suočiti s dugotrajnim rokovima, što može odvratiti nova ulaganja i uzrokovati pravnu nesigurnost. 3. Povećano administrativno opterećenje postojećih službenika (koji su već i sad preopterećeni) - zbog manjka kadra, postojeći zaposlenici koji zadovoljavaju uvjete će biti preopterećeni, što može dovesti do povećanog broja grešaka u postupcima, narušene kvalitete rada, većeg broja žalbi i sudskih sporova 4. Nemogućnost popunjavanja radnih mjesta - raspisivanje natječaja za radna mjesta s propisanim stručnim uvjetima često već sada završava bez prijava ili bez kvalificiranih kandidata, sustavi u malim sredinama neće biti kadrovski operativni za provođenje zakona. 5. Usporavanje investicija i gospodarskog razvoja - u područjima gdje se upravni postupci usporavaju ili blokiraju, dolazi do zaustavljanja investicijskih ciklusa, odgode izgradnje javne i privatne infrastrukture, negativnog utjecaja na zapošljavanje i lokalno gospodarstvo - produbljivanje regionalnih razlika između pojedinih JLS i JRS Zaključak: Donošenje Zakona s ovakvom formulacijom članka 56. može imati ozbiljne negativne posljedice na provedbu zakona, funkcioniranje lokalne i regionalne uprave, investicijsku klimu i ukupni razvoj prostora. Umjesto uskog pristupa, nužno je izraditi fleksibilniji, funkcionalniji i tržišno realniji model, koji će omogućiti učinkovitu primjenu Zakona u svim dijelovima Hrvatske.	Nije prihvaćen	Službene osobe koje rješavaju i vode postupak moraju biti izjednačene sa sudionicima u gradnji.
248	NIKOLINA MIKULIĆ	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 70.	Uvođenjem predmetnog očevida dodatno će se povećati pritisak na službenike koji izdaju građevinsku dozvolu u vidu rokova. Zašto nije definiran rok koliko prije izdavanja dozvole se mora obavit očevid, („neka oni obave očevid pa dozvola može i za godinu dana doći“). Mišljenja sam da je zakon trebao ići u smjeru da se prilikom predaje glavnih projekata (napominjem glavnih) i ostale prateće potpune dokumentacije automatski može prijavit gradilište i gradit na vlastitu odgovornost (investitora, projektanta, nadzora). Prosjek izdavanja dozvola iz moje prakse je godina dana, nervoza investitora i izvođača se ne može opisat i kao takva sva se kanalizira na poslom zatrpane službenike. Sad će se ista naravno povećat. Nije problem procedure ishođenja uvjeta i izrade projekata (proceudra koja se dobro primila i uhodano išla ) bio problematičan u cijelom procesu dobivanja dozvole; problem je vrijeme od predaje projekata do izdavanja dozvole. Ovim izmjenama ZoGa će se dodarno zakomplicirat i produljit to vrijeme od predaje projektata, a kvalitet projekata i gradnje će se bitno srozati uvođenjem idejnih projekata za potrebe izdavanja dozvole. Glavni projekt je garantiao kakav takav kvalitet u vidu zaštite prostora i tehničke kvalitete samog projekta. HINT: ako već novčanim penalima namjeravate riješti bespravne i prijevremene graditelje, radije okrenite ploču pa stavite da po izdanoj dozvoli referent dobije nakandu od investitora,npr. 200 EUR (svaki investitor je to spreman platit da dozvola bude u razumnom roku, čitaj zakonskom). Garantiram da bi se dozvole barem dvostruko ako ne i brže od toga izdavale s uvedenim sustavom nagrađivanja, odnosno naknade.	Prihvaćen	Odredba se mijenja. Ovim zakonom se značajno smanjuje obim poslova upravnog tijela pa smatramo da će se tom odredbom utjecati na nelegalnu gradnju te ujedno ubrzati postupci za manje složene zgrade, jer se uz zahtjev za građevinsku dozvolu predaje idejni projekt. Glavni projekt za manje složene zgrade predaje se uz prijavu početka građenja.
249	NIKOLINA JURIČ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	Predlaže se da se u odredbu „ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer“ doda i ovlašteni krajobrazni arhitekt. Time bi se ispravila postojeća izostavljenost struke iz sustava projektiranja, što bi zahtijevalo izmjene Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje.	Nije prihvaćen	Poslovi krajobraznog arhitekta definirani su posebnim zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornoga uređenja i gradnje.
250	NIKOLINA JURIČ	4. PROJEKTI, Članak 37.	Predlaže se uvođenje projekta krajobrazne arhitekture / krajobraznog uređenja (istoznačnice) kao zasebnog projekta u okviru projektne dokumentacije, uz mogućnost da ovlašteni krajobrazni arhitekt bude potpisnik i odgovorni projektant. Na taj način osiguralo bi se da se krajobraz ne promatra isključivo kao dekorativni element, već kao sastavni i funkcionalni dio zahvata u prostoru, čime se doprinosi kvaliteti prostornog planiranja, održivom razvoju te očuvanju i unapređenju krajobraznih vrijednosti.	Nije prihvaćen	Zadaće struke propisane su zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji, i nastavno na to propisane su i strukovne odrednice glavnih projekata.
251	NIKOLINA JURIČ	4. PROJEKTI, Članak 36.	Napominjemo da krajobrazni elaborat predstavlja stručnu podlogu koja prethodi izradi projektne dokumentacije te se ne može smatrati zamjenom za projekt. Stoga je potrebno jasno definirati pojam krajobraznog elaborata, njegove sastavnice te odrediti tko je ovlašteni izrađivač istoga.	Nije prihvaćen	Krajobrazno uređenje značajan i potreban doprinos kvaliteti života. Zakonom je jasno je propisano da elaborat prethodi izradi glavnog projekta, a Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje je definirano tko ga izrađuje a ne ovim zakonom.
252	NIKOLINA FAJFER	10.3. OBAVLJANJE POSLOVA, Članak 156.	Članak 156. Stavak 4. Zašto su navedene isključivo tehničke znanosti, dok su biotehničke/interdisciplinarne u koju spadaju krajobrazni arhitekti, te prirodne/interdisciplinarne znanosti u koju spadaju geografi odnosno prostorni planeri, a kojima su ujedno ove struke zakinute za polaganje stručnog ispita za obavljanje poslova graditeljstva i prostornoga uređenja?	Nije prihvaćen	Službene osobe koje rješavaju i vode postupak moraju biti izjednačene sa sudionicima u gradnji.
253	NIKOLINA FAJFER	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 23.	Članak 23. Stavak 2. Nije jasno kojoj odgovarajućoj komori arhitekata i inženjera prostornog uređenja i gradnje trebaju odgovarati krajobrazni arhitekti.	Nije prihvaćen	Predmet posebnog zakona.
254	NIKOLINA FAJFER	4. PROJEKTI, Članak 36.	Unutar ovog dokumenta nigdje nije utvrđen krajobrazni elaborat, niti tko je ovlašteni izrađivač. Nedopustivo je da se krajobrazni projekt svodi na elaborat koji služi isključivo kao podloga za izradu glavnog projekta, i to samo ukoliko se to ocijeni potrebnim. Smatram da projekt krajobraznog uređenja treba biti obavezan dio glavnog i/ili izvedbenog projekta u zakon, što je ključno s obzirom na KORH, europske zelene politike, zelenu infrastrukturu NbS i očite negativne posljedice poražavajućeg izostanka posljednih 13 godina. Nadalje, nije definiran položaj krajobraznog arhitekta u sustavu, kojima je nužno omogućiti potisivanje i preuzimanje odgovornosti za vlastiti rad u svrhu vraćanja funkcije struci po uzoru na ostale članice EU.	Nije prihvaćen	Zakonom je jasno propisano da elaborat prethodi izradi glavnog projekta, a Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje je definirano tko ga izrađuje a ne ovim zakonom.
255	MONIKA VUKOJEVIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	Članak 19. stavak 4. Smatram da je ovaj stavak potrebno jasnije definirati kako bi se izbjegle eventualne nejasnoće u pogledu njegova tumačenja. Usluga stručne pomoći u gradnji nije sastavni dio izrade projektne dokumentacije te je potrebno jasnije postaviti okvire njezina ugovoranja kako bi bile jasnije prava i obveze projektanta, investitora i izvođača. Predlažem da se ovim Člankom definira Projektantski nadzor koji bi trebao biti obaveza ugovaranja ukoliko se zahtjeva da se investitoru daju objašnjenja i pruža stručna pomoć od strane projektanta prilikom gradnje sve do izdavanja uporabne dozvole, kako je Člankom navedeno.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
256	MONIKA VUKOJEVIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	U Prijedlogu novoga Zakona o gradnji navodi se kako će novim zakonom između ostaloga "- pojednostavit i ubrzati postupak izdavanja građevinskih dozvola za manje složenu zgradu i višestambenu zgradu smanjenjem dokumentacije potrebne za njihovo izdavanje, a time i ukupni troškovi izdavanja tih dozvola", Analizom navedenog proizlazi da je opseg projektne dokumentacije isključivi problem koji utječe na duljinu trajanja postupka ishođenja potrebnih dozvola za gradnju. Vlastita praksa pokazuje ipak nešto drugo. U gradovima u kojima je manji intenzitet gradnje referenti su manje opterećeni brojem projekata/predmeta koje moraju obraditi, u odnosu na referente u područjima većeg intenziteta gradnje, te isti značajno brže pokreću postupke ishođenja dozvole. Također postoje i situacije u kojima su određeni referenti odsutni iz nadležnih ureda zbog bolesti i slično, a nema ih tko zamijeniti kako bi se pokrenula obrada predmeta zbog čega se dugo čeka dozvole. Osobno smatram da je manjak potrebnih referenata koji bi mogli izdati dozvole ipak ključni problem. Držim potrebnim restrukturirati nadležne službe za izdavanje dozvola na način da se 1) poveća broj zaposlenih referenta na poslovima ishođenja dozvola, i 2) poveća kontrola njihova rada da se vidi da li u propisanim rokovima obavljaju što im je propisano. U Prijedloga novoga Zakona o gradnji navodi se kako će novim zakonom također:: "- smanjiti vrijeme potrebno za ishođenje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja te rasterećenje službenika u uredima za graditeljstvo jer projektant sam putem elektroničkog programa eDozvola ishodi posebne uvjete i uvjete priključenja." Smatram da to što bi projektant sam ishodio potrebne uvjete ne bi nužno ubrzalo ishođenje uvjeta stoga što to ne ovisi isključivo o službenicima u uredima za graditeljstvo već puno više o referentima u javnopravnim tijelima koji ne reagiraju u propisanim rokovima zbog čega se cjelokupan postupak ishođenja uvjeta produljuje. Stoga smatam da je potrebno jasnije postaviti rokove unutar kojih je potrebno izdati uvjete ali i provoditi odgovarajuće sankcije ako do toga ne dođe. Mislim da je potrebno stavit veći fokus na unaprjeđenje rada odgovornih službi u okviru javnopravnih tijela, nego se nadati da će se prebacivanjem obveze ishođenja uvjeta na projektanta ubrzati postupak sam po sebi.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje. Kroz različite odredbe zakona pridonosi se ubrzanju postupka – projektanti sami pribavljaju posebne uvjete i uvjete priključenja i ne ovise o upravnim tijelima, propisuje se prekršajne odgovornosti javnopravnih tijela, osoba u upravnim tijelima koje vode i rješavaju u postupcima, potrebnu izobrazbu službenika i dr. Ujedno smatramo da će se uvođenjem dodatne digitalizacije pridonijeti navedenom cilju ubrzanja postupaka izdavanja dozvola.
257	MLADEN VUKOMANOVIĆ	10.4. ZAKONI, DRUGI PROPISI I PRAVILA, Članak 165.	Potrebno je izbaciti "uz članak 31" koji pomiče primjenu BIM-a na 2031. tj. 2035. godinu te pomaknuti rokove na 2028 i 2030. Na taj način uskladili bi se sa tržištima rada okolnih zemlja i smanjili smo izloženost riziku od pada konkurentnosti sektora graditeljstva. Slovenija primjenjuje BIM od 2025. za građevinske dozvole koje izdaje resorno ministarstvo, a od 2028. za sve javne te 2030. za sve projekte. Srbija je uvela u zakon 2028. za sve javne i privatne veće od 10.000m2.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
258	MLADEN VUKOMANOVIĆ	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	Potrebno je uskladiti definiciju BIM-a sa međunarodnim standardima vezanim za njega. Prema ISO 19650 i BIM dictionary (globalnom rječniku standardiziranih pojmova na 27 jezika): Informacijsko modeliranje gradnje (BIM) jest skup tehnologija, procesa i politika koje omogućavaju kolaborativno projektiranje, građenje i upravljanje građevinom (građevina) u virtualnome prostoru. U ISO 19650 dijelu 1 BIM se odnosi na „korištenje zajedničkog digitalnog prikaza izgrađene imovine (imovina) radi olakšavanja procesa projektiranja, građenja i korištenja kako bi se formirala pouzdana osnova za odluke“ ISO 19650-1 (3.3.14). Pojam BIM kontinuirano evoluira tijekom godina i zato se najbolje razumije kao „izraz digitalne inovacije“ u građevinskoj industriji i cjelokupnome izgrađenom okruženju (izgrađeno okruženje).	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
259	MLADEN ILEŠ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	Točka 4 uvodi obavezu neuređenog odnosa nepredviđenog trajanja. U svakom ugovoru postoje obaveze dviju strana kojima se uređuju odnosi. Smatram da ovaj članak izlazi iz okvira ovog zakona te da nepravedno stavlja projektanta u podređeni položaj u kojem su definirane samo obveze projektanta, a nisu naručitelja. Pogotovo me smeta dio "izmjene projekta zbog okolnosti" što nije u nadležnosti projektanta. Po meni ovu točku treba kompletno izbaciti iz ovog zakona. Niti je jasno napisano, niti je fer, niti ima za time potrebe, a točkom 6 se stavljaja posebna ozbiljnost na provedbu točke, gdje je vrlo upitno kako se to provodi.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
260	MLADEN BURIĆ	1. OPĆE ODREDBE, Pojmovi	Prijedlog novog teksta (novi članak i dodatak stavak postojećem članku) za glavu 3. SUDIONICI U GRADNJI Članak 24. (NOVI STAVAK (2)) (1)Nadzorni inženjer je fizička osoba koja prema zakonu kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer i provodi u ime investitora stručni nadzor građenja. (2)Na građevinama na kojima se izvode radovi redovitog održavanja stručni nadzor osim ovlaštenih arhitekta ili ovlaštenih inženjera mogu provoditi osobe koje su završile preddiplomski sveučilišni studij i stekle akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer odgovarajuće struke ili stručni studij i stekle stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer odgovarajuće struke ako su tijekom cijelog svog studija stekle najmanje 180 ECTS bodova i imaju položen odgovarajući stručni ispit. (3) Na građevinama na kojima se izvodi više vrsta radova ili radovi većeg opsega stručni nadzor mora provoditi više nadzornih inženjera odgovarajuće struke. Svaki ovlašteni inženjer odgovoran je za stručni dio nadzora koji je preuzeo. (4) Na građevinama na kojima se izvode radovi većeg opsega nadzorni inženjer može kao pomoćnika u nadzoru imati drugog ovlaštenog inženjera odgovarajuće struke. (5) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka investitor ili osoba koju on odredi dužna je pisanim ugovorom odrediti glavnoga nadzornog inženjera. (6) Glavni nadzorni inženjer odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora građenja i dužan je o tome sastaviti završno izvješće. (7) Glavni nadzorni inženjer može biti istodobno i nadzorni inženjer za određenu vrstu radova. (8) Nadzorni inženjer odnosno glavni nadzorni inženjer ne može biti zaposlenik pravne osobe koja je izvođač ili je zaposlenik osobe koja je povezana s izvođačem na način da nije osigurana samostalnost u obavljanju stručnog nadzora na istoj građevini, odnosno radovima nad kojima treba provoditi stručni nadzor. Smatram da radove stručnog nadzora redovitog održavanja mogu izvršavati gore navedene osobe iz novog stavka (2). Budući se da za radove redovitog održavanja ne izrađuje tehnička dokumentacija (izrađuje se troškovnik te se po istom Ugovara uz propisane postupke za izvođenje) niti ne pribavljaju nikakvi Akti o građenju, smatram da osoba koja vrši stručni nadzor redovitog održavanja ne treba biti ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer. Članak 29a. (NOVI ČLANAK) Sudionici u gradnji koji obavljaju poslove projektanta, inženjera gradilišta, voditelja radova i nadzornog inženjera koje su zaposlene i rade u punom radnom vremenu kod jednog poslodavca, odnosno rade u nepunom radnom vremenu kod više matičnih poslodavaca, tako da je njegovo ukupno radno vrijeme 40 sati tjedno, radi ispunjenja dužnosti i odgovornosti navedenih u člancima 19., 23. i 25. ovog Zakona, mogu dodatno raditi na temelju ugovora o dodatnom radu najviše za jednog (1) drugog poslodavca. Radi mogućnosti zasnivanja Ugovora o dodatnom radu sukladno odredbama Zakona o radu trenutno su pojedini gore navedeni sudionici prijavljeni/zaposleni na dodatni rad u 3,4,5 i više pravnih osoba te smatram ne mogu ispuniti dužnosti i odgovornosti navedene u člancima 19., 23. i 25. ovog Zakona. Primjer, trenutno postoji mogućnost da neovlaštene osobe izrađuju tehničku dokumentaciju a zatim projektant koji je prijavljen na primjer "20 minuta" istu ovjeri i tako kod 3,4,5 i više pravnih osoba. Također, voditelji građenja/inženjeri građenja/nadzorni inženjeri su zaposleni na dodatni rad u više pravnih osoba te prijavljeni na primjer " na 20 minuta" Uvažavajući mogućnost dodatne zarade i usavršavanja, mislim da gore navedeni svoj posao obavljaju kao "profesionalni štampači žiga/elektroničkog potpisa". Za isto snose odgovornost, ali ta sama činjenica je kratkoročni učinak. Dugoročno, čine veliku štetu po pitanju konkurentnosti, ispunjenju obaveza iz ovog Zakona i zadaća svojih struka te kvaliteti i transparentnosti kojima svi toliko težimo. Smatram da radi svega gore navedenog, potrebno ograničiti mogućnost dodatnog zaposlenja sudionika u gradnji na temelju ugovora o dodatnom radu na najviše za jednog (1) drugog poslodavca.	Nije prihvaćen	Predmet Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, a ne ovog zakona.
261	MIROSLAV KOLESARIĆ	10.4. ZAKONI, DRUGI PROPISI I PRAVILA, Članak 165.	Predlažem da se u prekršajne odredbe za investitora uvrsti i nepoštivanje odredbi iz članka 16.	Prihvaćen	Dodati u članak120 stavak 2. točka 1.
262	MIRO OPAČAK	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Komentari na Prijedlog Zakona o gradnji ⸻ 1. Digitalizacija postupaka – eDozvola i eLegalizacija • Na što se odnosi: Odredbe Zakona o postupcima izdavanja građevinskih dozvola i legalizacije. • Komentar: Trenutni postupci su administrativno zahtjevni i često otežani za građane i investitore. • Prijedlog: Uvesti obveznu digitalnu platformu za podnošenje i obradu zahtjeva za dozvole (eDozvola) i za postupke legalizacije (eLegalizacija). • Obrazloženje: Time bi se skratili rokovi, smanjili troškovi, osigurala transparentnost postupaka i povećala dostupnost javnih usluga. ⸻ 2. Registar i postupci vezani uz osobe s invaliditetom • Na što se odnosi: Odredbe o obveznim prilozima i uvjetima u postupku izdavanja dozvola. • Komentar: Nema jasnog mehanizma kojim se provjerava poštivanje standarda pristupačnosti za osobe s invaliditetom. • Prijedlog: Uvesti Registar prijava vezanih uz invaliditet i obveznu edukaciju službenika i projektanata. • Obrazloženje: Time se osigurava uklanjanje arhitektonskih barijera, poštivanje međunarodnih konvencija i jednak pristup javnim prostorima. ⸻ 3. eGUP – digitalni registar prostornih planova • Na što se odnosi: Odredbe o dostupnosti prostornih planova. • Komentar: Prostorni planovi su trenutno raspršeni i teško dostupni građanima. • Prijedlog: Uvesti eGUP – jedinstveni digitalni registar svih važećih prostornih i urbanističkih planova, javno dostupan putem interneta. • Obrazloženje: To povećava transparentnost, pravnu sigurnost, olakšava rad investitorima, projektantima i građanima te smanjuje broj sporova. ⸻ 4. Komunikacijski posrednik • Na što se odnosi: Postupci podnošenja zahtjeva i komunikacije s javnopravnim tijelima. • Komentar: Osobe s invaliditetom, starije osobe i digitalno manje vješti građani teško koriste složene digitalne sustave. • Prijedlog: Uvesti mogućnost korištenja komunikacijskog posrednika u postupcima eDozvola, eLegalizacija i pri korištenju eGUP-a. • Obrazloženje: Osigurava jednak pristup postupcima, smanjuje digitalnu isključenost i jamči da se potrebe ranjivih skupina pravilno prenesu i uvaže. ⸻ 5. Dodatne preporuke • Na što se odnosi: Opće odredbe Zakona o gradnji i provedbenim pravilnicima. • Komentar: Nedovoljno su predviđene tehničke i organizacijske pretpostavke za digitalizaciju. • Prijedlog: • Predvidjeti interoperabilnost novih registara sa sustavima eGrađani i ePoslovanje. • Definirati rokove za uvođenje digitalnih rješenja. • Osigurati financiranje iz EU fondova i državnog proračuna. • Obrazloženje: Sustavno rješavanje digitalizacije graditeljskih postupaka omogućuje održivo funkcioniranje sustava, manju korupciju i veću učinkovitost javne uprave.	Nije prihvaćen	Ovim prijedlogom zakona uvodi se dodatna digitalizacija kroz sustav e-dozvole, a ostalo digitalne platforme nisu predmet ovog zakona Ostalo primljeno na znanje.
263	MIRO OPAČAK	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Komentar za eSavjetovanje – Zakon o gradnji Predlažem da se u Zakon o gradnji uključi posebna odredba koja osigurava prioritet pri prijavi i legalizaciji objekata za vlasnike gluhih osoba, uz zaštitu njihovih prava kroz registar osoba s invaliditetom. Ova mjera omogućava da osobe s komunikacijskim poteškoćama budu pravovremeno obaviještene i da im se olakša podnošenje zahtjeva, osobito za objekte koji nisu legalizirani do 2020. godine. Mjere i preporuke: 1. Prioritetna obrada prijava – vlasnici gluhih osoba s evidencijom u registru osoba s invaliditetom imaju prednost u obradi zahtjeva. 2. Prilagodba komunikacije – osiguranje komunikacijskog posrednika, vizualnih i digitalnih kanala (aplikacija, e-mail, SMS) za jednostavno podnošenje prijava. 3. Integracija s registrom osoba s invaliditetom – pravovremeno obavještavanje vlasnika gluhih osoba o rokovima i potrebnoj dokumentaciji. 4. Mentorska podrška i asistencija – stručna pomoć pri ispunjavanju zahtjeva i vođenju kroz proces legalizacije. 5. Rokovi i retroaktivna primjena – omogućiti vlasnicima gluhih osoba legalizaciju objekata uzimajući u obzir otežane uvjete prijave do 2020. godine. 6. Tehnička podrška – aplikacija ili sustav za praćenje statusa zahtjeva, push obavijesti i vizualne instrukcije za popunjavanje obrazaca. Očekivani učinci: • Brža i jednostavnija legalizacija objekata za vlasnike gluhih osoba s invaliditetom. • Smanjenje administrativnih prepreka i diskriminacije. • Veća pravna sigurnost i zaštita prava osoba s invaliditetom. • Transparentan i sustavan proces legalizacije uz adekvatnu podršku ranjivim skupinama	Nije prihvaćen	Nije predmet ovog zakona, već zakona o legalizaciji
264	MIRO OPAČAK	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Jedinstveni detaljni komentar – Zakon o gradnji 2025. Predlažem da se u novi Zakon o gradnji i postupak legalizacije uključe posebne odredbe koje bi se odnosile na vlasnike obiteljskih kuća, te na osobe s invaliditetom, uključujući gluhe osobe, kako bi postupak bio socijalno osjetljiv i pravedan. 1. Vlasnici obiteljskih kuća Obiteljske kuće često predstavljaju jedinu nekretninu i osnovni dom vlasnika i njihovih obitelji. Za razliku od poslovnih prostora ili investicijskih objekata, obiteljske kuće nisu izvor profita nego osnovno životno pitanje. Troškovi legalizacije (arhitektonski i geodetski snimci, naknade, doprinosi) često premašuju financijske mogućnosti prosječnih obitelji, osobito u ruralnim i slabije razvijenim područjima. Prijedlog: Predvidjeti umanjenje ili oslobađanje od komunalnog i vodnog doprinosa za vlasnike kuća. Omogućiti obročnu otplatu bez kamata. Dati prioritetnu obradu zahtjeva obiteljima u kojima žive starije osobe, invalidi ili socijalno ugrođeni građani. 2. Osobe s invaliditetom (uključujući gluhe osobe) Osobe s invaliditetom, a posebno gluhe osobe, suočavaju se s nerazmjernim financijskim i komunikacijskim preprekama u postupku legalizacije. Troškovi legalizacije mogu iznositi više tisuća eura, što je za ovu skupinu često nepremostivo opterećenje. Prijedlog: Oslobađanje od naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru. Djelomično ili potpuno oslobađanje od plaćanja komunalnog i vodnog doprinosa. Mogućnost obročne otplate preostalih troškova bez obračuna kamata. Ovim mjerama bi se spriječila diskriminacija i osigurao jednak pristup pravu na dom, u skladu s Ustavom RH i Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom. 3. Komunikacijski posrednik Kako bi postupak bio stvarno dostupan gluhim osobama, nužno je u zakon unijeti i institut komunikacijskog posrednika. Prijedlog: Na zahtjev stranke, nadležno tijelo treba osigurati tumača znakovnog jezika ili komunikacijskog posrednika. Trošak posrednika treba snositi nadležno tijelo, a ne osoba s invaliditetom. Uz fizičku prisutnost, treba omogućiti i digitalne oblike komunikacije: podnošenje zahtjeva putem e-Građani sustava, e-mail komunikaciju, video-pozive uz podršku tumača znakovnog jezika. Na ovaj način postupak legalizacije postao bi ravnopravno dostupan svima, bez obzira na komunikacijske barijere. Pozitivni učinci predloženih mjera smanjenje socijalnih i ekonomskih nejednakosti, osiguranje jednakog prava na dom za sve građane, jačanje povjerenja osoba s invaliditetom u državne institucije, usklađivanje s međunarodnim obvezama RH, uklanjanje diskriminacije u postupku legalizacije. Zaključak Uvrštavanjem posebnih mjera za vlasnike kuća, osobe s invaliditetom i gluhe osobe, te uvođenjem obveze osiguravanja komunikacijskog posrednika, Zakon o gradnji 2025. postao bi socijalno osjetljiv, pravedan i usklađen s načelima jednakih mogućnosti. Time bi se spriječilo daljnje stvaranje prepreka i omogućila ravnopravna dostupnost osnovnog ljudskog prava – prava na dom.	Nije prihvaćen	Ad 1: Nije predmet ovog zakona. Prijedlog ad 1: Nije predmet ovog Zakona, već zakona o komunalnom gospodarstvu. Ad 3: Nije potreban obzirom da je propisano postupanje putem elektroničkog sustava e-dozvole.
265	MIRO OPAČAK	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Službeni komentar – Zakon o gradnji i pristupačnost za gluhe i nagluhe osobe Poštovani, u okviru savjetovanja za Zakon o gradnji želim naglasiti važnost uključivanja mjera koje osiguravaju sigurnost i pristupačnost gluhim i nagluhim osobama. Svi sustavi zaštite u zgradama (požarni alarmi, protuprovalni sustavi, uzbune kod potresa, zvona na glavnim ulazima, sustavi videonadzora i evakuacijske upute) u najvećoj mjeri temelje se isključivo na zvučnim signalima. Time se gluhe osobe stavljaju u neravnopravan i opasan položaj jer ne mogu pravodobno dobiti informaciju niti reagirati u izvanrednim situacijama. Predlažem da se Zakon o gradnji i podzakonski akti dopune obvezom: 1. Požarni alarmi i sustavi uzbunjivanja • Ugradnja vizualnih signala (bljeskalice, svjetlosni alarmi) uz zvučne sirene. • Povezivanje sustava uzbune s digitalnim kanalima – SMS, mobilne aplikacije, push obavijesti i uređaji s vibracijom (npr. pametni satovi). 2. Potres i evakuacija • Sustavi ranog upozorenja i evakuacije moraju imati vizualne i tekstualne obavijesti. • Evakuacijski planovi trebaju biti dostupni u pisanom obliku, jednostavnim jezikom, te u video-formatu s hrvatskim znakovnim jezikom i titlovima. 3. Protuprovalni sustavi • Alarm kod provale mora biti povezan s vizualnim signalima (svjetlosni indikator) i aplikacijama koje gluhim osobama šalju obavijest. 4. Glavni ulaz i komunikacija • Klasična zvona potrebno je zamijeniti ili nadopuniti video-zvonima koja omogućuju vizualnu komunikaciju i šalju obavijest putem svjetla, vibracije ili aplikacije. • Videonadzor i interfoni trebaju imati mogućnost prikaza i tekstualnog komuniciranja. 5. Edukacija i praksa • Upravitelji zgrada, vatrogasne postrojbe i civilna zaštita trebaju imati posebne protokole za postupanje s gluhim osobama, uključujući suradnju s tumačima znakovnog jezika. • U postupcima projektiranja i tehničkog pregleda građevina treba provjeravati usklađenost s ovim mjerama. 6. Suradnja s udrugama gluhih i nagluhih • Kod izrade podzakonskih akata potrebno je konzultirati udruge koje zastupaju gluhe osobe, kako bi rješenja bila usklađena s njihovim stvarnim potrebama. Zaključak Ovim izmjenama osiguralo bi se da su svi sigurnosni i komunikacijski sustavi u zgradama jednako učinkoviti za sve građane, uključujući gluhe i nagluhe osobe. Time se ispunjavaju ustavna načela jednakosti, pravo na sigurnost i obveze koje RH ima prema Zakonu o hrvatskom znakovnom jeziku i Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom. S poštovanjem,	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje, rješava se kroz temeljne zahtjeva za građevinu, a sve detaljnije propisuje se u posebnim propisima.
266	HRVATSKI SAVEZ GRAĐEVINSKIH INŽENJERA	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 93.	Članak 93 - u dokumentaciji koju treba imati na gradilištu treba dodati za strane inženjere: potvrda za povremeno i/ili privremeno obavljanje poslova za strane inženjere iz država članica EGP-a ili rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije i potvrda o poznavanju hrvatskog jezika i latiničnog pisma	Nije prihvaćen	Nije predmet zakona o gradnji, predmet zakona o poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji koji je u postupku donošenja.
267	HRVATSKI SAVEZ GRAĐEVINSKIH INŽENJERA	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 64.	Članak 64 - u točki 8 navodite da je ne postupanje teška povreda službene dužnosti čelnika javnopravnog tijela, a tko će prekršajno tužiti čelnika javnopravnog tijela'	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje, odredba će se dopuniti.
268	HRVATSKI SAVEZ GRAĐEVINSKIH INŽENJERA	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 63.	Članak 63. stavak 1 - u točki 5 potrebno je navesti (zakonom propisati) sadržaj suglasnosti suvlasnika zemljišta	Nije prihvaćen	Nije predmet zakona o gradnji.
269	HRVATSKI SAVEZ GRAĐEVINSKIH INŽENJERA	4. PROJEKTI, Članak 40.	Članak 40 stavak 3 - potrebno je definirati kada mora biti izrađen izvedbeni projekt (predlažemo do potpisivanja ugovora o građenju)	Nije prihvaćen	Nije potrebno dodatno definirati, propisano je u čanku 93. stavak 2.,dokumentacija na gradilištu.
270	HRVATSKI SAVEZ GRAĐEVINSKIH INŽENJERA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 25.	Članak 25 stavak 1 - predlažemo izmjenu točke 4 na način: „ 4a. nadzirati provedbu kontrolnih ispitivanja koja se provode u skladu s projektom i odredbama posebnih propisa koja provodi izvođač i kontrolnih ispitivanja koja provodi treća strana ako to zahtijeva projektant, investitor ili posebni propis. 4b. odrediti provedbu kontrolnih ispitivanja u slučaju sumnje os strane osobe koja nije sudjelovala u provedbi postupka izdavanja isprava i dokaza iz članka 22 stavka 1 točke 4 ovog Zakona“	Nije prihvaćen	Odredba ne obuhvaća sve radnje, koje treba poduzimati nadzorni inženjer sukladno zakonu.
271	HRVATSKI SAVEZ GRAĐEVINSKIH INŽENJERA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 23.	Članak 23 stavak 7 - predlažemo brisati taj stavak 7 jer je u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti na radu (čl. 73 stavak 4) u kojem je navedeno da je investitoru dužnost imenovati koordinatora zaštite na radu Članak 23 stavak 8 - iza riječi „objedinjeni“ dodati riječ „program,“ Članak 23 stavak 11 i 12 - tim stavcima propisuju se stegovna djela za izvođača i inženjera gradilišta, a stegovne postupke vodi Hrvatska komora građevinarstva za svoje članove, a ne i protiv trgovačkih društava i ne protiv inženjera koji nisu u članovi HKG	Djelomično prihvaćen	Ad članak 23. stavak 7.: Prihvaća se. Ad stavak 8., 11. i 12.: Ne prihvaća se.
272	HRVATSKI SAVEZ GRAĐEVINSKIH INŽENJERA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 20.	Članak 20 stavak 2 - predlažemo brisanja tog stavka 2 (regulativom zaštite na radu nije ograničeno tko, od sudionika u gradnji, može biti koordinator zaštite na radu)	Prihvaćen	Prihvaćen.
273	HRVATSKI SAVEZ GRAĐEVINSKIH INŽENJERA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	Članak 19 stavak 6 - predlažemo da se taj stavak briše (stegovne postupke provodi Hrvatska komora građevinarstva)	Prihvaćen	Članak će biti izmijenjen na način, da Tijelo graditeljstva nakon što je uočilo povredu iz stavka 6. ovoga članka dostavlja prijavu protiv projektanta nadležnoj komori arhitekata ili ovlaštenih inženjera na postupanje.
274	HRVATSKI SAVEZ GRAĐEVINSKIH INŽENJERA	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 7.	Članak 7 stavak 1 - umjesto riječi „stanari građevine“ predlažemo riječi „ zatečene osobe u građevini“	Prihvaćen	Prihvaćen.
275	HRVATSKI SAVEZ GRAĐEVINSKIH INŽENJERA	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 6.	Članak 6 stavak 1 - umjesto riječi „uleknuća“ staviti riječ „progiba“	Prihvaćen	Prihvaćen.
276	HRVATSKI SAVEZ GRAĐEVINSKIH INŽENJERA	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 5.	Članak 5 stavak 2 - u točki 8 iza riječi „izvora“ predlaže se dodati riječi „u građevinama“	Prihvaćen	Prihvaćen.
277	HRVATSKI SAVEZ GRAĐEVINSKIH INŽENJERA	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	Članak 3 stavak 1 - iza točke 8 predlaže se dodati pojam inženjerske građevine „Inženjerska građevina“ je građevina koja se sastoji od konstrukcija, kao brana, most, cesta, željeznica, pista, instalacije, cjevovod ili sustav odvodnje ili je nastala radnjama kao što su zemljani radovi, geotehnički postupci, ali isključuje zgradu i radove koji su joj pridruženi na gradilištu.“ - u točki 22 definira se pojam rekonstrukcije, pojam definicije je nejasan u formulaciji „pri čemu se kod rekonstrukcije zgrade moraju očuvati barem temelji i dio najniže etaže“ - iza točke 33 trebalo bi navesti kategoriju ostalih zgrada (za koje se izdaje građevinska dozvola, a nisu manje složene i složene, kao i za one koje su obuhvaćene Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima).	Prihvaćen	Prihvaćen.
278	HRVATSKI SAVEZ GRAĐEVINSKIH INŽENJERA	1. OPĆE ODREDBE, Članak 1.	Članak 1 stavak 1 - poslije riječi „održavanje“ dodati riječi „ i rušenje“ Članak 1 stavak 2 - iza riječi „podrazumijeva“ dodati riječi „plansku i zakonitu gradnju,“ - iza riječi „stabilnost tla“ dodati riječi „ispod građevina i“	Nije prihvaćen	Predloženo propisano kroz druge odredbe zakona.
279	MIRKO BUŠIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 25.	Podstavak 5. treba prebaciti kod investitora, da odrede i ugovaraju obaveze nadzora sukladno kompleksnosti građevine (stalno ili prema potrebi) kog vraga nadzor treba svaki dan kod iskopa usjeka od 3km visine 35m???	Nije prihvaćen	Smatramo da je zadaća nadzornog inženjera upravo kontrola radova koji su predmet stručnog nadzora pa je njegovo prisustvo potrebno.
280	MIRKO BUŠIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	čl.19., st.(4) treba izbaciti, jer dopunjavati, mijenjati i objašnjavati projekt tijekom izvođenja može bilo koji projektant kojeg angažira naručitelj. A nesporno je da glavni (izvedbeni) projekt i izmjene, dopune itd. moraju zadovoljavati temeljne uvjete građevine sukladno izdanoj dozvoli.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
281	MIRJANA KRSNIK	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Nigdje se u Zakonu ne spominje etažiranje ? U praksi se pojavio prijepor da li se okućnica zgrade može podijeliti na pripatke samostalnim cjelinama jer, prema jednom očitovanju Ministarstva, ne može se, ukoliko to nije definirano glavnim projektom. S druge strane, Pravilnik o sadržaju glavnog projekta ne navodi takva što kao obavezan sadržaj. Možda nešto u Zakonu reći na tu temu ?	Nije prihvaćen	Nije predmet ovog zakona.
282	MIRJANA KRSNIK	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 69.	Ako se stranka NE ODAZOVE, treba li čekati JOŠ 8 dana nakon datuma određenog za uvid u spis, ili od zadnjeg datuma kad je stranka primila poziv, ukoliko pošta kasni ? Takav stav je imalo Ministarstvo prilikom jednog upravnog nadzora: Uspoređivali su datum određen za uvid u spis i datum izdane građevinske dozvole. Ukoliko razlika između tih datuma nije bila NAJMANJE 8 dana, nije bilo dobro. Iz Zakona se ne iščitava tako, rok od dodatnih 8 dana potreban je samo ukoliko ga stranka zatraži, kroz prethodno očitovanje ???	Nije prihvaćen	Stavkom 3. je jasno propisano da se rok od 8 dana odnosi i na stranku koja se ne javi.
283	MIRJANA KRSNIK	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 97.	Mi stariji pamtimo Rješenje o uvjetima građenja za zgrade koje se, po ovom Zakonu, nazivaju manje složenim zgradama. Za Rješenje o uvjetima građenja podloga je također bio idejni projekt kao što je i sadašnji prijedlog Zakona. Nakon Rješenja o uvjetima građenja izdavala se potvrda o dostavljenom završnom izvješću nadzornog inženjera koje, samo po sebi, uvijek ima pozitivan karakter ( u protivnom ga ne bi smjelo biti ). Zašto i sada ne bi bilo tako pa da nadzorni inženjer dostavi završno izvješće, a ured izdaje samo potvrdu o tome ? Prema prijedlogu ovog Zakona, ako na tehničkom pregledu za manje složene zgrade kontroliramo veličinu, smještaj i namjenu zgrade ( kao u uporabnoj za određene građevine čiji je akt izdan do 01. listopada 2007. ), ne postaje li time manje složena zgrada zapravo određena građevina u smislu izdavanja uporabne dozvole ?	Nije prihvaćen	Smatramo da je potrebno dostaviti traženu dokumentaciju i provjeriti propisane uvjete.
284	MIRJANA KRSNIK	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 89.	Zar u st. 4. ne treba potvrda na glavni projekt ukoliko se radi o građevini koja je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro ili se nalazi unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline ( veza s čl. 6. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ) ?	Nije prihvaćen	Propisano posebnim zakonom.
285	MIRJANA KRSNIK	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 70.	Možda bi bilo bolje da se naknada plaća kao pristojba, a ne kroz rješenje ? Da li je izdavanje građevinske dozvole uvjetovano plaćanjem naknade ?	Prihvaćen	Prihvaćen.
286	MIRJANA KRSNIK	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 93.	Građevinski dnevnik ? Print iz eGrađevinskog dnevnika Ili omogućen internetski pristup e Građevinskom dnevniku ?	Nije prihvaćen	Ovim člankom se definiraju dokumenti koje je nužno imati na gradilištu, a e dnevnik je forma, osim toga nigdje nije propisano da dokumenti moraju biti u papirnatome obliku, posebni pravilnik o e dnevniku.
287	MIRJANA KRSNIK	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 82.	Nestala građevinska inspekcija iz dostave ovog Rješenja ?	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
288	MIRJANA KRSNIK	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 78.	Prate li prekršajne odredbe ovaj članak, dosad nisu pa je bio bez svrhe ?	Nije prihvaćen	Prekršajne odredbe su za ove slučajeve su propisane u Zakonu o komunalnom gospodarstvu, pa nema potrebe ponavljati iste prekršajne odredbe.
289	MIRJANA KRSNIK	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 70.	Sadržaj rješenja o novčanoj naknadi ( kazni ) ? Žalba dopuštena, nije dopuštena već odmah na US ? Žalba odgađa izvršenje rješenja / ne odgađa ? Puno je sadržaja "ispod" RJEŠENJA	Nije prihvaćen	Odredba članka će se mijenjati.
290	MIRJANA KRSNIK	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 60.	"popis stambenih jedinica sa svim podacima u skladu s propisima kojima se uređuje središnji registar stanovništva". Što je to, pojasniti ?	Nije prihvaćen	Definirano posebnim propisom.
291	MIRJANA KRSNIK	4. PROJEKTI, Članak 51.	Slažem se u potpunosti s gospođom Ruklin. Dok riješimo obavijest, riješimo i poziv na utvrđenje posebnih uvjeta / uvjeta priključenja.	Nije prihvaćen	Ovim zakonom se povećava odgovornost projektanta. Definirano je koje uvjete je potrebno zatražiti za manje složenu zgradu i višestambenu zgradu, a za ostale građevine se očekuje poznavanje propisa i planova od strane projektanata, a po potrebi se za ostale građevine može zatražiti obavijest o potrebnim uvjetima.
292	MIRJANA KRSNIK	4. PROJEKTI, Utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za građenje građevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola	"...te iznimno i drugih javnopravnih tijela ako se njenim građenjem utječe na postojeću i planiranu infrastrukturu". Zašto se ova formulacija ne nalazi i kod manje složenih građevina, infrastrukturni uvjeti uvijek trebaju biti ispunjeni bez obzira na veličinu zgrade ?	Nije prihvaćen	Za manje složene zgrade prostorni planovi bi sve već trebali sadržavati.
293	MIRJANA KRSNIK	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 24.	Prilikom tehničkih pregleda vidim staru praksu da se ugovor o nadzoru sklapa s pravnom osobom koja, potom, imenuje svog nadzornog inženjera, analogno ugovoru u gradnji i imenovanju inženjera gradilišta. To su ostaci stare prakse dok je Zakon o gradnji, prije jednih od izmjena, upravo tako i regulirao institut nadzora. Danas kažu da problem nastaje kod plaćanja nadzora, ukoliko se ugovor o nadzoru sklopi s fizičkom osobom ?	Nije prihvaćen	Ovlašteni arhitekti i inženjeri sukladno posebnom propisu poslove obavljaju u pravnoj osobi ili Uredu ovlaštenog inženjera. Kad obavljaju poslove u pravnoj osobi ugovore može sklapati samo odgovorna osoba pravne osobe, a u ugovoru se navode koji inženjeri obavljaju poslove stručnog nadzora. Ovlašteni inženjeri ne mogu sami sklapati ugovore u tom slučaju.
294	MIRJANA KRSNIK	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	Kod pojma rekonstrukcije dodati rječicu " i/ili " jer po sadašnjoj definiciji proizlazi da rekonstrukcija ne može istovremeno utjecati i na temeljne zahtjeve za građevinu i na lokacijske uvjete (između je samo "ili")	Nije prihvaćen	Utjecajem na lokacijske uvjete može se utjecati i na temeljne zahtjeve.
295	MIRJANA KANJER	4. PROJEKTI, Članak 34.	Ovakvim odredbama zakona da za manje složenu zgradu treba izraditi: 1. Opis i grafički prikaz građevine - za utvrđivanje uvjeta priključenja, 2. Idejni projekt svih strukovnih odrednica - za izdavanje građevinske dozvole, te 3. Glavni projekt svih strukovnih odrednica - koji obavezno treba imati na gradilištu, mislim da se stvari kompliciraju, jer umjesto potrebe izrade dvije projektne dokumentacije kako je sada stanje (opis i grafički prikaz građevine i glavni projekt) novim zakonom se traži tri (opis i grafički prikaz građevine, idejni projekt i glavni projekt). Takvim zakonskim rješenjem se vremenski i financijski više opterećuje investitore, a uostalom takvo rješenje smo već imali prije 10 ili više godina kada se na osnovu idejnog projekta izdavalo rješenje o uvjetima gradnje, te je za gradnju bilo potrebno izraditi još i glavni projekt. Zašto se stalno vrtimo u krug, a ne dajemo nova stvarno jednostavnija rješenja za gradnju obiteljskih kuća!	Nije prihvaćen	Smatramo da je za manje složenu zgradu dovoljno priložiti idejni projekt, kao primjeren oblik tehničke dokumentacije i uz ograničenje obveze izdavanja samo uvjeta priključenja smanjen obim dokumentacije i ubrzan postupak.
296	MIRJANA KANJER	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 64.	Zakonom bi se trebao odrediti rok od npr. 15 ili 30 dana, u kojem je upravno tijelo ili Ministarstvo dužno utvrditi da li je zaprimljeni zahtjev za izdavanje građevinske dozvole uredan, odnosno utvrditi što nedostaje ili što treba izmijeniti i/ili dopuniti. Jedino određivanjem i tog roka mogu se postupci izdavanja građevinskih dozvola ubrzati, jer iz prakse vidim da od predaje zahtjeva do izdavanja ZAKLJUČKA kojim se traži dopuna dokumentacije odnosno projekta ili izdavanja OBAVIJESTI O UREDNOM ZAHTJEVU od strane upravnog tijela, prođe i više od godine dana.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
297	MILAN CAREVIĆ	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 64.	Iako je jasna dobra namjera zakonodavca da zaoštri odgovornost, poveća kvalitetu projekta i zaštiti investitora, u spomenutom članku ima više nedorečenosti koje će dovesti do usporenja procesa izdavanja potvrde na glavi projekt, umjesto ubrzanja. Naime iz odredbi ovog članka slijedi da javnopravno tijelo „odgovara da je projekt u cijelosti izrađen u skladu s posebnim propisima, odnosno posebnim uvjetima“. Nije jasno kako će to javnopravno tijelo pouzdano utvrditi, bez detaljne analize svih projekata do razine proračuna? Navedeno bi iziskivalo neusporedivo više vremena nego što javnopravno tijelo realno može potrošiti po pojedinom predmetu. Takvo rješenje dovelo bi do drastičnog usporenja izdavanja potvrde na glavni projekt, jer će se projekti zbog nedostatka vremena i straha od sankcija, vraćati opravdano i neopravdano na dopunu, kako bi se dobilo na vremenu. Osim navedenoga, tako detaljna analiza bi bila u suprotnosti s ulogom, ovlastima i odgovornostima projektanta, koje su ovim zakonom jasno definirane. Pri tome ne treba zaboraviti da za točnost i ispravnost i cjelovitost projekta u smislu zaštite od požara već odgovaraju projektanti pojedinih struka, glavni projektant, revident u dijelu otpornosti na požar nosive konstrukcije, te osoba ovlaštena po posebnom zakonu za izradu elaborata i prikaza mjera ZOP-a. Iz tih se razloga predlaže se da se ova dobra namjera zakonodavca svede u realne okvire i umjesto prijetnji sankcijama koje će dovesti samo do gubitka ionako rijetkog inženjerskog kadra u javnopravnim tijelima, pomogne javnopravnom tijelu donošenjem transparentnih podzakonskih akata u kojima će biti jasno određeno uloga i opseg kontrole projekta za koji je odgovorno javnopravno tijelo. U tom smislu treba donijeti Pravilnik o načinu pregleda projektne dokumentacije u dijelu temeljnog zahtjeva sigurnosti u slučaju požara koju obavlja javnopravno tijelo. Taj pravilnik treba donijeti Ministarstvo unutarnjih poslova uz suglasnost Ministarstva graditeljstva. Time bi se izbjegle sve dvojbe koje se inače često pojavljuju u praksi, posebno kad je u pitanju razina i dubina kontrole projekata. Drugi bitni pravilnik je Pravilnik o sadržaju Prikaza ZOP-a čija je izrada već predviđena ovim Prijedlogom zakona. Na taj način čitav proces bi postao transparentan što bi sigurno učinkovitije ubrzalo proces izdavanja potvrde na glavni projekt od prijetnji sankcijama.	Nije prihvaćen	Svako javnopravno tijela provjerava usklađenost glavnog projekta sa posebnim uvjetima i propisima iz svoje nadležnosti, međutim kroz zakon je zakonodavac propisao više odredbi kojima bi se podigla kvaliteta projekata i time i veća odgovornost projektanata. S obzirom na različite vrste građevina i mnoštvo posebnih propisa nije realno očekivati, da bi se mogao donijeti pravilnik o načinu pregleda projektne dokumentacije.
298	MILAN CAREVIĆ	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 98.	Ranije je navedeno da i tzv., manje složene građevine mogu biti problematične po pitanju požara te sigurnosti u korištenju. pa za njih treba ishoditi posebne uvjete i potvrdu nadležnog javnopravnog tijela. Iz tog razloga na tehnički pregled takvih zgrada treba pozvati i predstavnike nadležnog javnopravnog tijela za požar.	Nije prihvaćen	Usklađeno sa propisima iz područja zaštite od požara, odredba ostaje ista kao u sad važećem zakonu.
299	MILAN CAREVIĆ	4. PROJEKTI, Članak 48.	Kako nadležno tijelo koje izdaje dozvolu provjerava da je projektant manje složene građevine ishodio sve posebne uvjete i uvjete priključenja? Što npr. ako manje složena zgrada ima spremnik UNP-a za kojeg se određuju zone opasnosti i treba ići na posebne uvjete	Primljeno na znanje	Ako se utvrdi, da nedostaju koji posebni uvjeti, mogu se pribaviti naknadno.
300	MILAN CAREVIĆ	4. PROJEKTI, Članak 39.	Predlaže se promjena u stavku (3), jer je logično da se taj Pravilnik donosi uz suglasnost nadležnog ministarstva za zaštitu od požara: (3) Detaljniji sadržaj i svi elementi Prikaza svih primijenjenih mjera zaštite od požara propisuje ministar pravilnikom iz članka 31. stavka 5. ovoga Zakona uz suglasnost ministarstva nadležnog za zaštitu od požara.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
301	MILAN CAREVIĆ	4. PROJEKTI, Članak 39.	Nelogično je i potpuno nepraktično da je Prikaz ZOP-a u prvoj mapi , s obzirom da sadrži rješenja zaštite od požara iz svih projekata glavnog projekta. Osim toga problematično je (pravno i tehnički), ugrađivati Prikaze u sastavni dio projekta prve mape, koji „pokriva“ više projekata ( problemi sa sastavnicom), a to je upitno i u pogledu projektantske odgovornosti, oko čega pojedini projektanti prve mape negoduju. Uz navedeno izvedba takvog dokumenta zna biti kaotična, osobito iz razloga što se projekti kroz izradu često mijenjaju i dopunjavaju, pa dolazi do usporavanja izrade glavnog projekta, jer se čekaju konačna rješenja pojedinih projektanata koje mora biti u Prikazu, pa tako „čeka „ i izrada prve mape. Praktično, glavni projekt se ne može predati dok se ne završi Prikaz ZOP-a, a on se završava posljednji , jer sve promjene, koje se rade (ponekad i posljednju noć prije predaje) , treba pregledati i uskladiti prije konačne izrade Prikaza, glavni projektant i Izrađivač Prikaza. Uz navedeno Prikazi i po broju stranica ( često i preko stotinu), zna biti veći od same prve mape, koju potpisuje projektant te mape koji realno nije do kraja siguran što je potpisao. Također od presudnog je značaja postojanja posebne mape za požar i u fazi održavanja građevine kad se u inspekcijskom nadzoru iz jednog dokumentu sagledava projektirano i odobreno stanje, umjesto da je ono traži „razbacano“ po pojedinim projektima. Iz tog razloga predlaže se da se oformi posebna mapa, u kojoj bi se našao Prikaz ZOP-a. Iako naizgled uvođenje novih mapa djeluje negativno ( broj mapa se povećava), ovo bi sigurno pojednostavilo i ubrzalo sadašnju proceduru koja se odnosi na fazu projektiranja, ali i na fazu održavanja, u dijelu zaštite od požara što je kvalitetni pomak u odnosu na sadašnje stanje, koje se u praksi pokazalo lošim.	Nije prihvaćen	Izrada elaborata prethodi izradi glavnog projekta. Sadržaji elaborat su definirani posebnim propisima – Pravilnik o sadržaju elaborata zaštite od požara (NN 51/12). Prikaz svih mjera zaštite od požara prikazuje ispunjenje mjera zaštite od požara u svim mapama glavnog projekta i dio je glavnog projekta. Prikaz svih primijenjenih mjera zaštite od požara sastavni je dio mape 1, ali može biti uvez 2 mape 1.
302	MILAN CAREVIĆ	4. PROJEKTI, Članak 39.	U svim slučajevima kad se nekim zahvatima (radovima) na postojećoj građevini , utječe na temeljni zahtjev iz područja sigurnosti u slučaju požara u skladu s točkom 22. članak 3., ovog prijedloga Zakona, radi se o rekonstrukciji, pa je za takve zahvate potrebno ishoditi posebne uvjete od nadležnog javnopravnog tijela i ishoditi potvrdu na glavni projekt što znači i da je potrebno i izraditi Prikaz ZOP-a. Kako je ishođenje posebnih uvjeta građenja , prema članku 48. stavak 2., ovog Prijedlog zakona, prepušteno projektantu postoji opasnost da projektant ne prepozna ili krivo tumači što je to utjecaj na temeljne zahtjeve iz područja zaštite od požara, tim više što to do sad nije nigdje jasno definirano, pa to pitanje treba riješiti u suradnji sa stručnom osobom ovlaštenom po posebnom propisu za izradu Elaborata ZOP.a koja može donijeti odluku da se tu radi o utjecaju na temeljni zahtjev iz područja sigurnosti u slučaju požara ili dati izjavu da se tim radovima ne utječe na taj zahtjev. Ovim pristupom se ne usporava postupak, jer ionako projektanti stalno surađuju sa ovlaštenim osobama za izradu Elaborata ZOPa. pa se to pitanje, koje u slučaju krive odluke može imati ozbiljne posljedice ili vratiti projekt na početak , može riješiti jednim razgovorom. U tom smislu u ovom članku se predlažu novi stavci: (X) Ako se radovima na postojećoj građevini ne utječe na ispunjavanje temeljnog zahtjeva sigurnosti u slučaju požara, ovlaštena osoba za izradu elaborata zaštite od požara umjesto Prikaza svih primijenjenih mjera zaštite od požara može priložiti Izjavu prema posebnom propisu kojim se uređuje zaštita od požara sa zaključkom da se u svim dijelovima glavnog projekta ne utječe na ispunjenje temeljnog zahtjeva sigurnosti u slučaju od požara, (XX) Izjava iz stavka X. ovog članka se ne može priložiti u slučajevima kada je obveza izrade Prikaza propisana posebnim uvjetima, ili drugim propisima i zahtjevima	Nije prihvaćen	Dodatna izjava nije ekonomično rješenje, a projektant je odgovoran za ispunjenje svih temeljnih zahtjeva pa tako i za sigurnost građevine u slučaju požara.
303	MILAN CAREVIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 26.	Smatram da za manje složene građevine sa sustavima rizičnim u smislu zaštite od požara (vidjeti komentar za manje složene građevine uz članak 3. točka 32, nadzor treba provoditi i za temeljni zahtjev sigurnosti u slučaju požara.	Nije prihvaćen	Smatra se da je kod manje složene zgrade dovoljan nadzor za mehaničku otpornost i stabilnost a svi sudionici u gradnji su dužni odgovorno obavljati poslove, na gradilištu imati svu propisanu dokumentaciju i uz zahtjev za izdavanje uporabne dozvole priložiti svu propisanu dokumentaciju.
304	MILAN CAREVIĆ	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 7.	Ako se već koristi termin „zatečene“ osobe treba ga dosljedno provesti, na jednom mjestu se pojavljuje termin „stanari“, na drugom „zatečene osobe“. Obzirom da se u zgradi mogu naći i druge osobe osim stanara, smatram da je bolji termin „zatečene osobe“.	Prihvaćen	Prihvaćen.
305	MILAN CAREVIĆ	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	Kad je požar u pitanju složenost zgrade nije povezana samo kvadraturom, jer takve zgrade stambene namjene i od dva stana mogu biti na više načina složene, kao npr. one koje imaju UNP spremnik (obvezan prikaz zona opasnosti), spremnik za zapaljive tekućine, solarnu elektranu sa baterijskim sustavom, punionice električnih vozila, gorivu zelenu infrastrukturu na krovu i pročelju , izvedbu nosive konstrukcije od drveta ( CLT), i drugo što značajno povećavaju rizik od požara uz već postojeće rizike od plina, udara struje, groma itd.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje. Projektant je odgovoran da svaka građevina, pa tako i manje složena zgrada ispunjava temeljne zahtjeve, uključivo i sigurnost građevine u slučaju požara.
306	MIHOVIL MILANOVIĆ	i.PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 121.	...kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu projektanta ako: 6. ima ugovoren projektantski nadzor, a ne daje objašnjenja te ne pruža stručnu pomoć u vezi projekata.	Nije prihvaćen	Projektantski nadzor nije predmet ovog zakona.
307	MIHOVIL MILANOVIĆ	4. PROJEKTI, Članak 40.	U slučajevima linijskih građevina vrijeme od završetka Glavnog projekta do početka izrade Izvedbenog projekta može biti i nekoliko godina u međuvremenu se dogode promjene regulative koje utječu na tehničko rješenje iz glavnog projekta, a nisu razlog za izmjenu građevinske dozvole. Ne bi li se trebalo omogućiti to poboljšanje samo novim tehničkim rješenjem u izvedbenom projektu.	Nije prihvaćen	Izvedbeni projekt ne smije biti protivan glavnom projektu. Prijelaznim odredbama zakona je propisano da se u postupku uporabne dozvole utvrđuje je li građevina izgrađena u skladu s propisima koji su vrijedili kad je izdana građevinska dozvola za tu građevinu.
308	MIHOVIL MILANOVIĆ	4. PROJEKTI, Članak 40.	Izbrisati tekst stavka 2 i dodati novi : Izvedbeni projekt mora biti izrađen u skladu sa važećom regulativom.	Nije prihvaćen	Izvedbeni projekt ne smije biti protivan glavnom projektu.
309	MIHOVIL MILANOVIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	Stavak 4. Strani projektant izradi projekt i ukine članstvo, nakon 5 godina projekt se izvodi i tko tad pruža stručnu pomoć. Pravna osoba je ta koja ugovara usluge projektiranja, projektantskog nadzora i ima registriranu tu djelatnost. Svakako bi trebalo detaljnije definirati Projektantski nadzor i jasno ga razdvojiti od obveza nadzornog inženjera.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
310	MIHOVIL MILANOVIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	Stavak 1 Projektant je pravna osoba.	Nije prihvaćen	Projektant je fizička osoba, a organizacijski oblici u kojima projektant može obavljati poslove regulirani su posebnim zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje.
311	MIHOVIL MILANOVIĆ	1. OPĆE ODREDBE, Članak 2.	Stavak 1. Koje su to druge građevine na koje se ne primjenjuje ovaj Zakon, odnosi li se to na željezničku infrastrukturu? Zakonom o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava definiran je paralelni proces projektiranja, gradnje, uporabe i održavanja željezničke infrastrukture, koji nije u skladu s ZoG.	Nije prihvaćen	Željeznička infrastruktura je također predmet zakona o gradnji, Zakon o interoperabilnosti je jedan od posebnih propisa kojim se definiraju detaljniji uvjeti koji se moraju primijeniti kod projektiranja, građenja i održavanja te vrste građevina, a isti se mora uklopiti u Zakon o gradnji kao krovni zakon.
312	MIHAELA PERKOV	4. PROJEKTI, Članak 34.	Može li se u fazi traženja posebnih uvjeta dodati obavezna provjera usklađenosti idejnog projekta sa prostornim planom od strane nadležnog ureda za prostorno uređenje za sve zgrade neovisno o kvadraturi? U praksi - različita tumačenja prostornih planova čak i unutar istog ureda za prostorno uređenje - dovode do situacija da se projekti vraćaju na preprojektiravanje u poodmaklim fazama (ishođenje građevinske dozvole) usporavajući cijeli proces i uzrokujući financijsku štetu investitoru i projektantima. Da bi idejni projekt manje složene zgrade postao „skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno funkcionalna i tehnička rješenja zgrade te prikaz smještaja zgrade u prostoru” , potrebno ga je iskoordinirati sa ostalim strukama, a koordinacija i razrada je predmet glavnog projekta pa u konačnici imate projekte koji se možda i zovu „Idejni projekti za manje složene građevine”, a zapravo izgledaju kao glavni projekt. Čemu to?	Nije prihvaćen	Ovim prijedlogom zakona propisuje se smanjenje administrativnih postupaka od strane tijela graditeljstva, a povećava se odgovornost projektanata koji su odgovorni za usklađenost s prostornim planom.
313	UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA	1. OPĆE ODREDBE, Članak 1.	arhitektonska kvaliteta ne spominje se u kontekstu zaštite javnog interesa	Nije prihvaćen	Smatramo da je dovoljno jasno propisano, odnosno podrazumijeva se da projektanti u okviru zadaća struke vode računa i o tom segmentu javnog interesa.
314	UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Prijedlog ne donosi sustavna rješenja. Nužno je osigurati standardizaciju pojmova, jasnije definicije i usklađivanje zakonodavnog okvira, uz kontinuiranu suradnju svih dionika. Samo se tako mogu postići stvarna poboljšanja u kvaliteti gradnje, zaštiti prostora i pravnoj sigurnosti, bez improviziranih ubrzanja koja dugoročno proizvode nove probleme. Mjere za suzbijanje nezakonite gradnje nisu dovoljne jer bez jačeg i bržeg djelovanja građevinske inspekcije, strožih sankcija i onemogućavanja prometa nezakonitim nekretninama, bespravna gradnja neće biti zaustavljena. Dodavanjem obveza koje se ne mogu vremenski i sadržajno definirati i ugovoriti, neće se postići veća sigurnost i kvalitetnija gradnja. U obveze projektanta zakon nepotrebno nameće odgovornosti koje se teško mogu ugovoriti i kontrolirati, što može dovesti do pada standarda. Udruženje hrvatskih arhitekata podržava pojedinačne primjedbe na prijedlog ZoG Hrvatske komore arhitekata.	Primljeno na znanje	Uvođenjem novih zadaća i obveza sudionicima u gradnji (kao npr. ishođenje posebnih uvjeta od strane projektanta, izrada plana održavanja zgrada), javnopravnim tijelima koji sudjeluju u postupcima, kao i uvođenjem prekršajnih odredbi nastoji se pojačati odgovornost svih sudionika u gradnji, te na taj način osnažiti pravna sigurnost i smanjiti moguće štete za investitora, te zaštita javnog interesa osiguranjem sigurnijeg i kvalitetnijeg građenja. U suzbijanje nezakonite gradnje trebaju biti uključeni svi sudionici u gradnji, od investitora, projektanta, nadzora i izvođača, što se i htjelo postići odredbama ovog zakona.
315	MIA JURMAN	1. OPĆE ODREDBE, Članak 1.	Članak 1. jasno navodi da se ovim Zakonom uređuje projektiranje, građenje, uporaba i održavanje građevina te provedba postupaka radi osiguranja zaštite javnog interesa u području graditeljstva i uređenja prostora. Samim time, predmet Zakona ne ograničava se samo na građevine u tehničkom smislu, nego obuhvaća i uređenje prostora koji građevine čine dijelom šire cjeline. U stavku 2. propisano je da javni interes uključuje zaštitu okoliša, očuvanje prirode, promicanje održive gradnje te zelenu tranziciju. Ti se ciljevi u praksi ne mogu ostvariti bez projektiranja otvorenih površina i krajobraza, jer upravo oni čine temelj održive gradnje i zelene tranzicije. Iz navedenog proizlazi potreba za uvođenjem projekta krajobrazne arhitekture / projekta krajobraznog uređenja kao sastavnog dijela projektne dokumentacije, kao posebne mape, koji omogućuje da se načela održive gradnje i zelene tranzicije dosljedno provedu u prostoru. Zakon o prostornom uređenju predviđa pojam zelene infrastrukture, a projekt krajobrazne arhitekture predstavlja njezin provedbeni alat i garanciju provedbe kroz fazu projektiranja i građenja.	Nije prihvaćen	Načelo uređenja prostora i očuvanja prirode, promicanje održive gradnje trebale bi primjenjivati sve struke, to nije isključiva zadaća arhitekata krajobraznog uređenja.
316	MIA JURMAN	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	U članku 19. stavku 3. navodi se da projektant kvalificiranim elektroničkim potpisom naslovne stranice mape preuzima odgovornost da je projekt cjelovit i izrađen u skladu sa Zakonom. Predlaže se uvođenje projekta krajobrazne arhitekture / projekta krajobraznog uređenja kao posebne projektne mape, te da krajobrazni arhitekti, kao ovlašteni projektanti, mogu biti potpisnici i projektanti te projektne mape, s odgovornošću za njezin sadržaj i usklađenost sa Zakonom, u skladu sa svojim stručnim ovlaštenjima. Takvo rješenje u skladu je s načelima Zakona o gradnji i osigurava jednak tretman svih projektanata čiji se projekti uključuju u glavni projekt. Na taj se način osigurava jasna stručna odgovornost, transparentnost i kvaliteta projektne dokumentacije u dijelu koji se odnosi na uređenje otvorenih površina i oblikovanje krajobraza. Nadalje, predlaže se da se u članku 19. stavku 6. izraz „ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer“ proširi na način da uključuje i ovlaštenog krajobraznog arhitekta, odnosno da se krajobrazni arhitekti smatraju dijelom skupine ovlaštenih inženjera u smislu ovoga Zakona. Takva izmjena neposredno implicira potrebu usklađivanja i drugih zakona, osobito Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, kako bi se osigurala dosljednost u definiranju stručnih ovlasti i odgovornosti. To je osobito važno s obzirom na kompleksnost krajobraza te zahtijeva interdisciplinarni pristup i visoku razinu stručne odgovornosti. Uključivanjem krajobraznih arhitekata u skupinu ovlaštenih projektanata osigurava se da se projektiranje i oblikovanje prostora provodi stručno, odgovorno i u skladu s načelima održivosti, zaštite okoliša i javnog interesa propisanim ovim Zakonom.	Nije prihvaćen	Poslovi krajobraznog arhitekta definirani su posebnim zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornoga uređenja i gradnje, on ne izrađuje glavni projekt.
317	MIA JURMAN	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 26.	Predlaže se da se u okviru članka 26. propiše mogućnost da krajobrazni arhitekti mogu obavljati stručni nadzor nad izvođenjem zahvata koji se odnose na uređenje otvorenih površina, krajobrazno oblikovanje i elemente zelene infrastrukture, osobito u slučajevima predviđenima Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima. Time bi se osigurala odgovarajuća stručnost i kontrola kvalitete izvedbe zahvata u prostoru koji uključuju vegetacijske, biotehničke i krajobrazne elemente. Ovim se prijedlogom ne proširuju ovlasti, već se omogućuje usklađen, stručan i odgovoran nadzor nad zahvatima iz područja krajobrazne arhitekture, u skladu s načelima Zakona o gradnji i javnim interesom zaštite okoliša i prostora. Detaljne uvjete za obavljanje stručnog nadzora krajobrazne arhitekture moguće je dodatno definirati pravilnikom.	Nije prihvaćen	Zadaće struke propisane su zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji.
318	MIA JURMAN	4. PROJEKTI, Članak 31.	Predlaže se da se u stavku 4. izrijekom navede da u cjelovitom projektiranju sudjeluju i ovlašteni krajobrazni arhitekti, uz ovlaštene inženjere pojedinih struka i ovlaštene arhitekte. Uređenje otvorenih površina, krajobrazno oblikovanje i integracija elemenata zelene infrastrukture sastavni su dio koncepta cjelovitog projektiranja, jer izravno utječu na kvalitetu prostora, održivost, mikroklimu i sigurnost korisnika. Uključivanjem krajobraznih arhitekata u sustav cjelovitog projektiranja osigurava se da se svi aspekti građevine i njezina neposrednog prostora oblikuju usklađeno, stručno i održivo, u skladu s ciljevima Zakona o gradnji.	Nije prihvaćen	Zadaće struke propisane su zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji.
319	MIA JURMAN	4. PROJEKTI, Članak 36.	Pozdravlja se što je u članku 36. krajobrazni elaborat prepoznat kao jedan od mogućih elaborata koji prethode izradi glavnog projekta. Time se izravno potvrđuje postojanje potrebe za stručnom obradom krajobraznih tema u okviru procesa projektiranja. Međutim, kako je u članku jasno navedeno da elaborati prethode izradi projekta, iz čega proizlazi da krajobrazni elaborat nikako ne može biti sastavni dio projektno-tehničke dokumentacije, što se, nažalost, u praksi često događa. Naime, često se miješaju razine dokumentacije, a krajobrazni elaborat se koristi kao zamjena za projekt krajobrazne arhitekture, iako elaborat po svojoj naravi i svrsi ne može imati status projekta. Krajobrazni elaborat, kao i elaborati drugih struka, ima funkciju stručne podloge za izradu projekata. Ovo dodatno potvrđuje potrebu za uvođenjem projekta krajobrazne arhitekture / projekta krajobraznog uređenja kao zasebnog dokumenta koji omogućuje provedbu krajobraznih rješenja i ostvarivanje ciljeva Zakona u dijelu zaštite okoliša, prirode i krajobraznih vrijednosti. Također se predlaže da se krajobrazni elaborat preciznije definira pravilnikom: s jasnim sastavnicama, obveznim dijelovima i definiranjem ovlaštenog izrađivača, čime bi se osigurala stručnost i jednoznačna primjena pojma u praksi.	Nije prihvaćen	Zakonom o gradnji se ne propisuje detaljni sadržaj i nazive za elaborate, niti tko ih može izraditi, elaborati se izrađuju sukladno posebnim propisima.
320	MIA JURMAN	4. PROJEKTI, Članak 37.	Budući da članak 37. obuhvaća i radove, projekt krajobrazne arhitekture prirodno se uklapa u sustav projektnih mapa koje se odnose na zahvate u prostoru, a ne nužno na građevine. Predlaže se da se u članku 37., uz postojeće projektne mape, doda i projekt krajobrazne arhitekture / projekt krajobraznog uređenja / krajobrazni projekt, pri čemu se ovi nazivi smatraju istoznačnima. Projekt krajobrazne arhitekture obuhvaća zahvate u prostoru koji se odnose na oblikovanje, uređenje i obnovu otvorenih površina te uspostavu odnosa između prirodnih i izgrađenih elemenata prostora. Njegov sadržaj uključuje oblikovanje terena, odabir i ugradnju vegetacije, upravljanje oborinskim vodama, ugradnju elemenata zelene infrastrukture i primjenu rješenja temeljenih na prirodi s ciljem prilagodbe klimatskim promjenama i povećanja otpornosti prostora. Predlaže se da projekt krajobrazne arhitekture bude zasebna projektna mapa koja se može zahtijevati kada zahvat ima značajan utjecaj na krajobraz, osobito kod višestambenih i javnih građevina, infrastrukturnih i prostorno zahtjevnih zahvata, projekata koji se sufinanciraju nacionalnim sredstvima ili sredstvima Europske unije ili onih koji se nalaze na područjima pod posebnim režimom zaštite, kao što su perivoji, vrtovi i kulturni krajobrazi. Takvi projekti mogu biti izrađivani samostalno, kao zasebni projektni zadaci ili predmet javnih natječaja, što potvrđuje njihovu funkcionalnu i stručnu samostalnost u okviru sustava projektiranja. Uvođenjem projekta krajobrazne arhitekture osigurava se provedba ciljeva Zakona o gradnji koji se odnose na zaštitu okoliša, očuvanje prirode i krajobraznih vrijednosti, uz mogućnost proporcionalne primjene prema vrsti i složenosti zahvata. Projektant projekta krajobrazne arhitekture bio bi odgovoran za svoj rad i potpisnik vlastite projektne mape, čime se osigurava stručnost, transparentnost i kvaliteta oblikovanja prostora. Ovim prijedlogom sustav gradnje postaje dosljedan ciljevima održive gradnje i europskih politika zelene tranzicije, uz stvarne preduvjete za uvođenje održivih, klimatski otpornih i biološki uravnoteženih prostora u svaku razinu projektiranja.	Nije prihvaćen	Zadaće struke propisane su zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji, i nastavno na to propisane su i strukovne odrednice glavnih projekata.
321	MIA JURMAN	5.TIJELA NADLEŽNA ZA IZDAVANJE GRAĐEVINSKE I UPORABNE DOZVOLE, Članak 56.	Predlaže se da se u članku 56. omogući da službena osoba ovlaštena za rješavanje postupka i izdavanje akta može imati i završen sveučilišni diplomski studij iz biotehničkog područja, polje krajobrazne arhitekture, isključivo u slučajevima koji se odnose na projekte krajobrazne arhitekture, zelene infrastrukture i uređenje otvorenih površina. Time bi se osigurala odgovarajuća stručnost i razumijevanje specifičnih krajobraznih, biotehničkih i ekoloških aspekata takvih postupaka, uz zadržavanje postojeće nadležnosti drugih struka u njihovim područjima.	Nije prihvaćen	Projekt krajobrazne arhitekture nije definiran u Zakonu o gradnji. Osoba koji vodi i rješava treba biti stručna za pregledavanje projekata svih strukovnih odrednica. Službene osobe koje rješavaju i vode postupak moraju biti izjednačene sa sudionicima u gradnji.
322	MIA JURMAN	6.3. GRAĐENJE GRAĐEVINA ZA KOJE NIJE POTREBNA GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 86.	Predlaže se da se u okviru pravilnika koji će se donijeti na temelju članka 86. izričito omogući da krajobrazni arhitekti mogu biti projektanti zahvata i radova koji se izvode bez građevinske dozvole, osobito kada se odnose na uređenje otvorenih površina i oblikovanje krajobraza, uključujući pješačke i biciklističke staze, rekreacijske i parkovne zone, odmorišta, urbane površine te elemente poput pergola, dječjih igrališta, tipskih rješenja i drugih sastavnica zelene infrastrukture, kao i sve druge zahvate predviđene Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima. Nadalje, predlaže se da se krajobraznim arhitektima omogući samostalno vođenje projekata krajobrazne arhitekture, u suradnji s drugim stručnjacima koji potpisuju i preuzimaju odgovornost za svoj dio projektne dokumentacije, te sudjelovanje na natječajima, osobito u dijelu koji se odnosi na izradu idejnih rješenja uređenja prostora. Ovim pristupom osigurava usklađenost sa stvarnom praksom i suvremenim pristupom održivoj gradnji, omogućuje zakonito provođenje postojećih postupaka te jača stručnu odgovornost i kvalitetu krajobraznog oblikovanja prostora.	Nije prihvaćen	Predmet zakona o poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji.
323	MIA JURMAN	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 61.	Potrebno je jasno definirati da krajobrazni elaborat ima analitičku ulogu te da ne može zamijeniti projekt krajobrazne arhitekture. Također je potrebno utvrditi tko je ovlašteni izrađivač krajobraznog elaborata kako bi se osigurala stručnost i jednoznačna primjena pojma u praksi. Na taj bi se način uklonile postojeće nejasnoće u postupcima izdavanja građevinskih dozvola i osigurala jasna razlika između dokumenta koji prethodi projektiranju i samog projekta kojim se ono provodi.	Nije prihvaćen	Zakonom je jasno propisano kojih strukovnih odrednica su glavni projekti odnosno ćemu služe elaborati. Glavni projekt krajobraznog uređenja nije propisan i definiran ovim zakonom.
324	MIA ERAK	4. PROJEKTI, Članak 36.	krajobrazni elaborat predstavlja stručnu podlogu koja prethodi izradi projektne dokumentacije i ne može biti njezina zamjena. Potrebno definirati što je krajobrazni elaborat, koje su njegove osnovne sastavnice te tko je ovlašteni izrađivač. Izradu elaborata treba povjeriti stručnoj osobi – ovlaštenom krajobraznom arhitektu – kako bi se osigurala kvaliteta i dosljedna primjena u praksi.	Nije prihvaćen	Zakonom o gradnji se ne propisuje detaljni sadržaj i nazive za elaborate, niti tko ih može izraditi, elaborati se izrađuju sukladno posebnim propisima.
325	MIA ERAK	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	U odredbu koja navodi „ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer“ dodati i „ovlašteni krajobrazni arhitekt“.	Nije prihvaćen	Poslovi krajobraznog arhitekta definirani su posebnim zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornoga uređenja i gradnje, on ne izrađuje glavni projekt.
326	MIA ERAK	4. PROJEKTI, Članak 37.	Uvesti projekt krajobrazne arhitekture / krajobraznog uređenja kao zasebnu projektnu cjelinu, uz mogućnost da ovlašteni krajobrazni arhitekt bude potpisnik i odgovorni projektant.	Nije prihvaćen	Zadaće struke propisane su zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji, i nastavno na to propisane su i strukovne odrednice glavnih projekata.
327	MELITA BESTVINA	i.PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 126.	Članak 126. U stavku 1. točka 1. propisuje se kao prekršaj pravne osobe ukoliko je izradila projekt, a nije registrirana za poslove projektiranja prema posebnom zakonu. Naime, podsjećamo da je zakonski uvjet pravnoj osobi za obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja da je pravna osoba registrirana za tu djelatnosti i ima jednog zaposlenog ovlaštenog arhitekta/inženjera (članak 22. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje). Stoga ovu prekršajnu odredbu treba detaljnije propisati. U stavku 1. točka 2. smatramo da je stupnjevanje ovlaštenja za projektiranje nepotrebno, te također da se to briše u prekršajnoj odredbi.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
328	MELITA BESTVINA	i.PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 124.	Članak 124. U stavku 2. točka 1. predlažemo dodati i ako investitor nije pisanim ugovorom povjerio projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje ili stručni nadzor građenja osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje tih djelatnosti, a drugi dio te odredbe bio bi ako taj posao povjeri osobi koja ne ispunjava uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu.	Nije prihvaćen	Nije potrebno propisivati. Nije nužno, da investitor ugovara nostrifikaciju, to može ugovoriti i projektantska firma s kojom je investitor sklopio ugovor za projektiranje.
329	MELITA BESTVINA	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 96.	Članak 96. U stavku 2. točka 4. propisano je da zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor, odnosno vlasnik ostalih građevina prilaže plan odnosno objedinjeni plan i uvjete održavanja građevine i ugrađene opreme izrađen po izvođaču odnosno glavnom izvođaču. Uobičajeno je da izvođač na izvedbenom projektu unosi tijekom gradnje promjene izvedenog stanja. Stoga bi jedini dokument koji bi mogao poslužiti za redovito i izvanredno održavanje trebao biti projekt/elaborat izvedenog stanja.	Nije prihvaćen	Zakonom nije propisan projekt izvedenog stanja, plan održavanja sadržajno nije isto.
330	MELITA BESTVINA	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 93.	Članak 93. U dokumentaciji koju treba imati na gradilištu treba dodati za strane inženjere: potvrda za povremeno i/ili privremeno obavljanje poslova za strane inženjere iz država članica EGP-a ili rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije i potvrda o poznavanju hrvatskog jezika i latiničnog pisma. Ovo se predlaže iz razloga što dosadašnje odredbe iz Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje i Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera nisu imale odgovarajućeg učinka i određeni broj stranih ovlaštenih osoba nikad nije ishodio potvrdu o poznavanju hrvatskog jezika i latiničnog pisma. Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje propisano je da strana ovlaštena osoba dužna primjenjivati propise Republike Hrvatske i služiti se hrvatskim jezikom i latiničnim pismom. (članak 72. stavak 2.) U skladu sa stavkom 2. istog članka Komore strane ovlaštene osobe nakon priznavanja inozemne stručne kvalifikacije upućuju na provjeru znanja hrvatskog jezika u odgovarajuću ustanovu koja im izdaje potvrdu.	Nije prihvaćen	Nije predmet zakona o gradnji, predmet zakona o poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji koji je u postupku donošenja.
331	MELITA BESTVINA	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 83.	Članak 83. Odredba o utvrđivanje prava na naknadu štete i izmakle koristi je vrlo važno zbog obijesnog parničenja događa se da investitori trpe velike štete zbog gubljenja 2 i više godina na upravnim sporovima radi ishođenja građevinske i uporabne dozvole. Naime, susjedi koriste svoja prava sudjelovanja u izjašnjenju na projekt buduće građevine da daju i nestručne primjedbe, neargumentirane i protivne svim važećim propisima. Često puta se radi o ucjenama bilo radi traženja novčane naknade ili drugih zahtjeva tipa uređenja fasade ili krovišta susjeda, izgradnje skupe ograde na međi sa susjedima, i niz bizarnih zahtjeva. Po uzoru na uređene države, investitori moraju imati pravo na naplatu štete kada se utvrdi da je prvostupanjsko tijelo – referent uredno pregledao projekt i njegovu usklađenost s odredbama plana, ali je vlasnik susjedne čestice usprkos tome uložio žalbu na nadležno Ministarstvo i pored odbacivanja neargumentirane žalbe također, i potom još pokreće i upravni spor na Upravnom i Visokom upravnom sudu. Takvo obijesno parničenje zahtijeva ili ukidanje referentskih mjesta u jedinicama lokalne samouprave i nadležnog Ministarstva pa da susjedi preuzmu posao izdavanja (ne) odobrenja i izdavanja akata za gradnju nekretnina ili se k o n a č n o mora uvesti striktno poštovanje rokova izdavanja akata kao u Austriji i Njemačkoj. U njihovom postupku izdavanja akata nadležno tijelo p r o v j e r a v a je li projekt u skladu sa svim propisima. Osim toga, zajednica i susjedni stanovnici imaju mogućnost iznijeti samo konkretne primjedbe na investitorski projekt. Na kraju se izda dozvola i nova građevina ubuduće će uživati postojeću zaštitu, pod uvjetom da se sve provodi u skladu s dozvolom. Nikome ne pada na pamet da ulaže prigovore koji nisu opravdani jer u protivnom moraju platiti štetu za kašnjenje izdavanja akata, i kašnjenje cijelog projekta investitora. Ustavni sud je u Odluci U-III-5095/2017 od 3. prosinca 2019.g. naglasio da su „sva državna i ina tijela s javnim ovlastima dužna u svom djelovanju paziti da ne dovedu pitanje najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske propisane člankom 3. Ustava, od kojih je u konkretnom slučaju mjerodavna nepovredivost vlasništva, čiji se sadržaj, opseg i doseg detaljnije razrađuju člankom 16., člankom 48. stavcima 1. i 2. i člankom 50. Ustava.“ U istoj Odluci, Ustavni je sud iznosi četiri pravila temeljem kojih su javnopravna tijela i sudovi dužna postupiti kada se u postupcima pred njima postavi pitanje zaštite prava vlasništva: prije svega radi li se u konkretnom slučaju o imovini koja ulazi u doseg zaštite jamstva prava vlasništva propisanog člankom 48.stavkom 1.Ustava i potom je li zahtijevano miješanje u jamstvo prava vlasništva utemeljeno na zakonu, zatim teži li se zahtijevanim miješanjem ostvariti legitimni cilj, te je li cilj koji se nastoji ostvariti razmjeran predloženom sredstvu miješanja. Naknadu štete zbog takvih obijesnih parničenja treba obvezno ugraditi u Zakon o obveznim odnosima što bi svakako dalo veću pravnu sigurnost svim investitorima koji žele ulagati u RH.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje. Odredba je propisana u svrhu smanjenja broja upravnih sporova i zlorabe upotrebe tog pravnog lijeka.
332	MELITA BESTVINA	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 78.	Članak 78. U članku 78. stavak 1. propisani su rokovi za dovršenje zgrade međutim prijedlogom Zakona nije propisana prekršajna odredba, pa time ova odredba gubi smisao.	Nije prihvaćen	Prekršajne odredbe su za ove slučajeve su propisane u Zakonu o komunalnom gospodarstvu, pa nema potrebe ponavljati iste prekršajne odredbe.
333	MELITA BESTVINA	4. PROJEKTI, Članak 45.	Članak 45. U stavku 1. umjesto „mehaničke otpornosti i stabilnosti" predlaže se navesti „konstrukcijske cjelovitosti građevine.	Nije prihvaćen	Usklađeno sa odredbama članaka kojim se uređuju temeljni zahtjevi.
334	MELITA BESTVINA	4. PROJEKTI, Članak 33.	Članak 33 u ovom članku treba dodati projekt izvedenog stanja jer je uobičajeno da izvođač na izvedbenom projektu unosi tijekom gradnje promjene izvedenog stanja. Stoga bi jedini dokument koji bi mogao poslužiti za redovito i izvanredno održavanje trebao biti projekt / elaborat izvedenog stanja.	Nije prihvaćen	Zakon ne propisuje obvezu izrade projekta izvedenog stanja, međutim investitor ga može ugovoriti.
335	MELITA BESTVINA	4. PROJEKTI, Članak 31.	Članak 31 Predlaže se na kraju stavka 3. dodati tekst koji glasi: „i linijske objekte“ Predlaže se dopuniti tekst stavka 5. tako da glasi: „Obvezni podrobniji sadržaj i elemente projekta, izrada troškovnika, način opremanja, uvjete promjene sadržaja, označavanja projekta, način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih i službenih osoba, način razmjene elektroničkih zapisa, propisuje ministar pravilnikom.“	Nije prihvaćen	Detaljno će se propisati pravilnikom o sadržaju i opremanju projekata.
336	MELITA BESTVINA	4. PROJEKTI, Članak 30.	Članak 30. potrebno je preispitati uvođenje stupnjevanja ovlaštenja prema složenosti građevina za projektante koje naše inženjere dovodi u nepovoljniji položaj u odnosu na strane pružatelje iste usluge u Republici Hrvatskoj koji u svojim pravnim sustavima nemaju takvo ograničenje, a također i znatno otežava rad naših inženjera u inozemstvu. Takav sustav nije zabilježen u slučaju bilo koje regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i takav način podizanja kvalitete zasigurno neće ostvariti željeni cilj. Pitanju poboljšanja kvalitete projekata potrebno je pristupiti na sustavan način i to uvođenjem više praktičnog rada na poslovima izrade projekta tijekom studija, stručni ispit za sudionike u gradnji treba unaprijediti na način da se vrši provjera teoretskih i praktičnih znanja, provoditi cjeloživotno obrazovanje i stručno usavršavanje, te proširenjem kruga građevina za koje je potrebna kontrola projekta.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
337	MELITA BESTVINA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 26.	Članak 26. U stavku 2. umjesto „mehaničke otpornosti i stabilnosti" predlaže se navesti „konstrukcijske cjelovitosti građevine. Stavak 3. predlažemo da glasi: (3) u provođenju stručnog nadzora iz stavka 2. ovog članka nadzorni inženjer dužan je na gradilištu pregledati pojedine faze građenja i odobriti daljnje izvođenje radova".	Nije prihvaćen	Naziv temeljnog zahtjeva je radi kontinuiteta i jasnoće u primjeni ostao kao i u dosadašnjim zakonima. Ispravljen tekst u stavku 3.
338	MELITA BESTVINA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 25.	Članak 25. Ovom odredbom nije propisano kao kod projektanta i inženjera gradilišta da se poslovi nadzornog inženjera ovjeravaju kvalificiranim elektroničkim potpisom kartice odgovarajuće komore. U stavku 1. točka 4. predlaže se izmijeniti na način da glasi: 4a. nadzirati provedbu kontrolnih ispitivanja koja se provode u skladu s projektom i odredbama posebnih propisa koja provodi izvođač i kontrolnih ispitivanja koja provodi treća strana ako to zahtijeva projektant, investitor ili posebni propis 4b. odrediti provedbu kontrolnih ispitivanja u slučaju sumnje od strane osobe koja nije sudjelovala u provedbi postupka izdavanja isprava i dokaza iz članka 22. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona. Provedbu „redovnih" kontrolnih ispitivanja određuje projektant u PKOK-u ili su određena posebnim propisom. Ne određuje nadzorni inženjer provedbu, nego kontrolira provode li se i kako/tko ih provodi. Ako se ovdje misli na provedbu kontrolnih ispitivanja u slučaju sumnje, to treba jasno navesti, ali i dodati odredbu za „redovna" kontrolna ispitivanja. Ovlaštene osobe za ispitivanja nema u svim slučajevima, postoje samo za ispitivanje kanalizacije i zvuka. Za ostale vrste ispitivanja nema ovlaštenja. Pravilnik o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera i obuhvaća 3 vrste kontrolnih ispitivanja: ispitivanja koja provodi izvođač (iz članka 22. stavak 1. točka 4. ovoga Zakona), ispitivanja koja provodi treća strana i ispitivanja u slučaju sumnje. U stavku 1. točka 5. iza riječi „predmet" predlažemo dodati riječ „njegovog" Također u stavku 5. propisano je stegovna djelo pa i za to vrijede primjedbe kao uz članak 19. i 23.	Djelomično prihvaćen	Dovoljno je jasno propisano. Tekst u stavku 1. točki 5. je ispravljen, dodana riječ „njegovog“.
339	MELITA BESTVINA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 23.	Članak 23. – izmjene ovog članka vezano na odgovornost inženjera gradilišta i predlažemo ne uvoditi, već treba ostaviti formulaciju iz važećeg Zakona. Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji (,,Narodne novine" br. 39/19) (čl. 55. st. 1. Zakona o gradnji) propisano je da inženjer gradilišta odgovara izvođaču za provedbu obveza iz čl. 54. Zakona o gradnji, a da glavni inženjer gradilišta odgovara glavnom izvođaču za cjelovitost i međusobnu usklađenost radova, za međusobnu usklađenost provedbe obveza iz članka 54. ovoga Zakona te ujedno koordinira primjenu propisa kojima se uređuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom izvođenja radova (čl. 55. st. 3. Zakona o gradnji). Iz Prijedloga novog Zakona o gradnji izbrisan je i dio odredbe kojom je propisano da inženjer gradilišta odgovara izvođaču za provedbu obveza iz čl. 22. i dio odredbe prema kojoj glavni inženjer gradilišta za svoje obveze odgovara glavnom izvođaču, već se umjesto toga jedino spominje njihova odgovornost za obveze izvođača bez preciziranja o kakvoj je vrsti odgovornosti riječ. Naime, u odredbi Prijedloga koja se odnosi na odgovornost glavnog inženjera gradilišta odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost svih radova, za međusobnu usklađenost provedbe obveza iz članka 22. ovoga Zakona te ujedno koordinira primjenu propisa kojima se uređuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom izvođenja radova, a da se pri tome ne spominje kome odgovara glavni inženjer. Slična situacija bila je i s izvornim tekstom Zakona o gradnji, da bi nakon izmjena i dopuna iz 2019. godine u odgovarajuću odredbu bile uvrštene riječi iz kojih je proizlazila da je glavni inženjer gradilišta odgovarao glavnom izvođaču. No, to neće isključiti građanskopravnu odgovornost inženjera gradilišta, odnosno glavnih inženjera gradilišta, jer ona proizlazi iz općih pravila ZOO-a, bez obzira postoji li upućivanje u posebnim propisima, kao što je to odredba čl. 23. Zakona o gradnji. Ono što je sporno u vezi instituta odgovornosti inženjera gradilišta neće se promijeniti, čak i ako bude prihvaćen Prijedlog. Naime, ni postojeći tekst Zakona o gradnji, niti tekst Prijedloga ne specificiraju o kakvoj je vrsti odgovornosti riječ. Slijedom navedenog ako je već potrebno izmijeniti i dopuniti dotičnu odredbu Zakon o gradnji, zašto ovo pitanje nije riješeno na način koji će smanjiti potrebu za tumačenjem odredbe čl. 23. Zakona o gradnji. Budući da se i važeći Zakon o gradnji i Prijedlog referiraju na odgovornost inženjera gradilišta, ne precizirajući o kojoj vrsti odgovornosti je riječ, potrebno je razmotriti koje bi uopće vrste odgovornosti mogle doći u obzir. Stoga se napominje da može biti riječ o različitim vrstama odgovornosti koje postoje u pravnom sustavu: kaznenoj, prekršajnoj, stegovnoj te građanskopravnoj odgovornosti, a u okviru građanskopravne odgovornosti može biti riječ o odgovornosti za štetu, ali i odgovornosti za neispunjenje ugovora, odgovornosti za zakašnjenje te odgovornosti za neuredno ispunjenje. Kaznenopravna odgovornost u vezi građenja posebno je uređena Kaznenim zakonom (u daljnjem tekstu: KZ) kod dva kaznena djela: protupravna gradnja (čl. 212. KZ-a) i opasno izvođenje građevinskih radova (čl. 221. KZ-a) te sama po sebi nije predmet uređenja Zakona o gradnji i Prijedloga. Da bi određeni čin ili propust (nečinjenje) bio kazneno djelo, kao takav mora biti određen zakonom. Za primjenu pravila KZ-a mogu biti relevantni drugi propisi te pravila struke, pa u tom smislu odredbe Zakona o gradnji mogu u kombinaciji s odredbama KZ-a značiti i kaznenu odgovornost. Primjer za to je ranije citirana odredba KZ-a o opasnom izvođenju građevinskih radova kod koje se za opis zakonskog bića kaznenog djela koristi sintagma „postupajući protivno propisima ili opće priznatim pravilima struke" (čl. 221. st. 1. KZ-a), a jedan od tih propisa može biti i Zakon o gradnji. Prekršajna odgovornost uređena je osim pravilima Prekršajnog zakona većim dijelom odredbama Zakona o gradnji. Prekršajne odredbe Zakona o gradnji predviđaju: prekršaje investitora (čl, 162.), prekršaje projektanta (čl, 163-164.), prekršaje revidenta (čl. 165.), prekršaje pravnih i fizičkih osoba u vezi nostrifikacije (čl. 166.), prekršaje izvođača (čl. 167.), prekršaje nadzornog inženjera (čl. 168-169.), prekršaje vlasnika građevine (čl. 170-171.), prekršaje pravnih i fizičkih osoba u vezi energetskog certificiranja i energetskih pregleda (čl. 172). Novčane kazne za prekršaj predviđene su, u okviru odredbe kojom su propisani prekršaji za izvođače, i za glavne inženjere gradilišta te inženjere gradilišta (čl. 167. st. 8. Zakona o gradnji), ali upitno je u kojoj je mjeri odredba čl. 23. Nacrta Zakona o gradnji, koja propisuje obveze glavnog inženjera gradilišta i inženjera gradilišta, sama za sebe povezana s prekršajnom odgovornošću. Stegovna odgovornost inženjera gradilišta u našem pravnom sustavu također postoji, ali stegovnu odgovornost članova Komore utvrđuju stegovna tijela Komora, a članstvo u HKIG i drugim komorama za inženjere gradilišta nije obvezno. Inženjeri gradilišta (i voditelji radova) slobodno odlučuju o svojem pristupanju članstvu i istupanju iz članstva HKIG i drugih komora, a oni koji nisu članovi Komore ne podliježu stegovnoj odgovornosti ni stručnom nadzoru. Odgovornost za štetu i pravni odnosi između inženjera gradilišta i izvođača Inženjer gradilišta je u ugovornom odnosu s izvođačem (temeljem ugovora o radu, ugovora o djelu ili drugog ugovora). Vrsta ugovora određena je odredbom čl. 30. st. 1. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (u daljnjem tekstu: Zakon o poslovima i djelatnostima), koja u pravilu predviđa ugovor o radu, kao pravni temelj za obavljanje poslova inženjera gradilišta. Drugi ugovori dolaze u obzir iznimno kada je riječ o slučajevima iz čl. 25.b Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (čl. 30. st. 1. Zakona o poslovima i djelatnostima). Odgovornost poslodavca za štetu koju prouzroči radnik prema općim propisima Prema odredbi čl. 1061. st. 1. ZOO-a za štetu koju zaposlenik u radu ili u svezi s radom prouzroči trećoj osobi odgovara poslodavac kod kojega je radnik radio u trenutku prouzročene štete, osim ako dokaže da su postojali razlozi koji isključuju odgovornost zaposlenika. Oštećenik ima pravo zahtijevati popravljanje štete i neposredno od zaposlenika ako je štetu prouzročio namjerno (čl. 1061. st. 2. ZOO-a). Poslodavac koji je oštećeniku popravio štetu ima pravo zahtijevati od zaposlenika naknadu troškova popravljanja štete, ako je ovaj štetu prouzročio namjerno ili iz krajnje nepažnje (pravo regresa poslodavca prema radniku - čl. 1061. st. 3. ZOO-a). Pravo iz st. 3. čl. 1061. podliježe zastari u roku od šest mjeseci od dana kada je šteta popravljena. Ta se pravila primjenjuju na odgovornost inženjera gradilišta, kada je u radnom odnosu kod izvođača, jer je u tom slučaju inženjer gradilišta zaposlenik (radnik), a izvođač poslodavac. Isto vrijedi i za pravni odnos glavnog inženjera gradilišta i glavnog izvođača. Odgovornost inženjera gradilišta prema općim pravilima U svim ostalim slučajevima, kada inženjer gradilišta nije u radnom odnosu s izvođačem, već između njih postoji neki drugi ugovorni odnos primjenjuju se opća pravila, koja propisuju odgovornost za svaki stupanj krivnje, a iznimno je ZOO-om predviđena i objektivna odgovornost za štetu. K tome treba dodati da odgovornost za štetu nije jedina vrsta odgovornosti koja se pojavljuje u ugovornim odnosima. Ugovorne strane odgovaraju jedna drugoj za neispunjenje ugovorne obveze (dužnik prema vjerovniku), zakašnjenje s ispunjenjem (dužnik prema vjerovniku), neuredno ispunjenje (dužnik prema vjerovniku) te zlouporabu subjektivnog prava (vjerovnik prema dužniku). Te vrste odgovornosti ne treba poistovjećivati s odgovornosti za štetu, jer se one mogu pojaviti pored odgovornosti za štetu i neovisno o odgovornosti za štetu. Naknade štete koju radnik prouzroči poslodavcu prema Zakonu o radu Prema odredbi čl. 107. st. 1. Zakona o radu radnik koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu, dužan ju štetu naknaditi. I ovo pravilo primjenjuje se na odgovornost radnika-inženjera gradilišta, kao i radnika-glavnog inženjera gradilišta, kada je u radnom odnosu s poslodavcem-izvođačem radova, odnosno s poslodavcem-glavnim izvođačem. Nadalje u članku 23. predlažemo propisati i obvezu inženjera gradilišta da bude prisutan na gradilištu, kao što je to propisano za nadzornog inženjera. Također predlažemo dodati stavak koji propisuje da na složenijim projektima inženjer gradilišta može kao pomoćnika imati drugog inženjera gradilišta.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
340	MELITA BESTVINA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	Članak 19. glasi: (1) Projektant je fizička osoba ovlaštena za projektiranje prema zakonu kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje i propisima donesenim na temelju toga zakona. (2) Projektant je odgovoran da projekti koje izrađuje zadovoljavaju propisane uvjete, a naročito da projektirana građevina ispunjava temeljne zahtjeve i druge uvjete za građevinu, te da je projektirana u skladu s lokacijskim uvjetima određenim prema zakonu kojim se uređuje prostorno uređenje. (3) Kvalificiranim elektroničkim potpisom naslovne stranice mape projektant preuzima odgovornost da je projekt cjelovit i izrađen u skladu s odredbama članaka 34. i 35. ovoga Zakona. (4) Projektant može imati jednog ili više pomoćnika projektanta ovlaštenog inženjera odgovarajuće struke. (5) Projektant je, u okviru usluge projektantskog nadzora, dužan do trenutka izdavanja uporabne dozvole investitoru i, prema potrebi, drugim sudionicima u gradnji davati objašnjenja i pružati stručnu pomoć u vezi projekata a koje ne podrazumijeva postupke izmjena i dopuna akata kojima se odobrava građenje, te prisustvovati tehničkom pregledu građevine, osim za manje složenu zgradu. (6) Uslugu projektantskog nadzora investitor je dužan definirati projektnim zadatkom za izradu glavnog projekta Detaljniji opis usluga projektantskog nadzora za svaku od vrsta građevinskih projekata propisan je Pravilnikom o standardu usluga ovlaštenih inženjera građevinarstva za konstrukcije zgrada, za konstrukcije inženjerskih građevina, za vodovod i kanalizaciju u zgradama i dalje za preostale vrste projekata. U tom slučaju projektant bi prilikom davanja ponude mogao uračunati i trošak tih poslova, te bi isto bilo i sastavni dio ugovora koji sklapa projektantski ured/društvo sa investitorom. Stoga ako se uvodi zakonska obveza onda to treba jasnije definirati u zakonu. (7) Projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune idejnog projekta za manje složenu zgradu, glavnog projekta ili izvedbenog projekta odgovoran je za cijeli idejni projekt, glavni projekt ili izvedbeni projekt.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
341	MELITA BESTVINA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 18.	Članak 18. stavak 2 - trebalo bi pisati: obveza ugovaranja stručnih poslove sa osobama koje ispunjavaju uvjete iz posebnog zakona. Brisati riječi „ako ovim Zakonom nije propisano drukčije". stavak 4. mora jasno definirati posao koji obavlja projektant, odnosno projektantski tim, koji je izradio projekt, odnosno da posao uključuje razradu detalja i izmjene projekta zbog okolnosti nastalih tijekom faze građenja, a koje ne podrazumijevaju postupke izmjena i dopuna akata kojima se odobrava građenje. To isključuje usluge projektantskog nadzora koji se poslovi moraju posebno ugovarati. U prekršajnoj odredbi članka 162. stavak 2. točka 2. propisano kao prekršaj investitora ako projektiranje kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje ili stručni nadzor građenja povjeri osobi koja ne ispunjava uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu ali nije propisano kao prekršaj ako investitor ne sklopi pisani ugovor za povjeravanje tih stručnih poslova ovlaštenoj osobi. Ista nepotpuna formulacija prekršajne odredbe ponavlja se i u Nacrtu Zakona (članak 124. stavak 2. točka 1.)	Nije prihvaćen	Nije predmet ovog zakona, dovoljno je jasno propisano.
342	MELITA BESTVINA	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 13.	Članak 13. stavka 1. predlaže se brisati riječ „njihova" te dodati riječi „vijeka trajanja".	Nije prihvaćen	Definicija je propisana Uredbom 2024/3110 o stavljanju na tržište građevinskih proizvoda. Brisana je riječ „njihova“.
343	MELITA BESTVINA	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 8.	Članci 8., 9., 10., 12., U stavku 1. članaka 8., 9., 10., 12., iza riječi tijekom predlaže se brisati riječ „svojeg" te dodati riječi „vijeka trajanja".	Nije prihvaćen	Definicija je propisana Uredbom 2024/3110 o stavljanju na tržište građevinskih proizvoda. Brisana je riječ „svojeg“.
344	MELITA BESTVINA	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 7.	članak 7 U stavku 1. i 2. treba ujednačiti izričaj i koristiti termin „zatečenih osoba iz građevine", obzirom da se taj termin koristi i u Uredbi (EU) 2024/3110. Dakle, u stavku 1. umjesto „stanari građevine" treba stajati „zatečene osobe".	Prihvaćen	Prihvaćen.
345	MELITA BESTVINA	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 6.	Članak 6. U stavku 1. umjesto riječi „uleknuće" predlažemo navesti dugogodišnju stručnu riječ „progib". U stavku 2. podstavku 1. predlažemo na kraju iza riječi (zahtjev za trajnost) dodati termin ,,(projektirani (proračunski) uporabni vijek". U stavku 2. podstavku 3. iza riječi predviđenog vijeka trajanja predlaže se dodati ,,projektiranog proračunskog) uporabnog vijeka).	Djelomično prihvaćen	Definicija je propisana Uredbom 2024/3110 o stavljanju na tržište građevinskih proizvoda. Usvojeno u dijelu, na način da je riječ „uleknuće“ zamijenjena s „progib“.
346	MELITA BESTVINA	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 5.	Članak 5. U stavku 2. točka 1. kao i u nastavku u odgovarajućim odredbama Zakona predlaže se koristiti naziv iz Uredbe (EU) 2024/3110 „structural integrity of construction works", odnosno „konstrukcija cjelovitost građevine" jer navedeni temeljni zahtjev ne obuhvaća samo mehaničku otpornost i stabilnost, nego i trajnost i robusnost. U stavku 2. točka 8. na kraju iza riječi izvora predlaže se dodati „u građevinama" jer je to u skladu sa navedenom Uredbom.	Djelomično prihvaćen	Navedena su oba naziva temeljnog zahtjeva mehanička otpornost i stabilnost (dosadašnji naziv) i konstrukcijska cjelovitost građevine (sukladno Uredbi), Radi kontinuiteta i jasnoće u primjeni u nastavku zakona spominje se dosadašnji naziv mehanička otpornost i stabilnost. Prihvaćena primjedba za stavak 2. točku 8. dodan je tekst „u građevinama“.
347	MELITA BESTVINA	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	Članak 3 U stavku 1. iza točke 8. predlaže se dodati pojam inženjerske građevine. ,,Inženjerska građevina je građevina koja se sastoji od konstrukcije, kao brana, most, cesta, željeznica pista, instalacije, cjevovod ili sustav odvodnje ili je nastala radnjama kao što su jaružanje, zemljani radovi, geotehnički postupci, ali isključuje zgradu i radove koje su joj pridruženi na gradilištu". Navedena formulacija bila je sadržana u Zakonu o prostornom uređenju i gradnji, a unesena je izmjenama iz 2011. godine (NN br. 90/2011). U stavku 1. točki 22. definira se pojam rekonstrukcije. Smatramo da je definicija i dalje nejasna osobito u dijelu formulacije „pri čemu se kod rekonstrukcije zgrade moraju očuvati barem temelji i dio najniže etaže". Navedena formulacija će i dalje biti nejasna i dvojbena u primjeni u postupanju upravnih tijela kao i sudova. U stavku 1. iza točke 33. potrebno je navesti da osim manje složenih zgrada i višestambenih postoji i kategorija ostalih: one za koje se izdaje građevinska dozvola a nisu manje složene i složene, te onima koje su obuhvaćene Pravilnikom o jednostavnim i drugih građevinama i radovima.	Djelomično prihvaćen	Ad točka 8.: Prihvaća se. Ad točka 22.: Smatramo da je dovoljno jasno propisano. Ad točka 33.: Smatramo da je kroz ostale odredbe zakona dovoljno jasno propisana podjela građevina.
348	SVEUČILIŠTE U SPLITU - KEMIJSKO-TEHNOLOŠKI FAKULTET	4. PROJEKTI, Članak 37.	Navedeni prijedlog zakona je manjkav u nekoliko elemenata: • Zakon ne tematizira složene građevine i ind. postrojenja u dovoljnoj mjeri, što nije prihvatljivo. • Potrebno je uvrstiti procesni ili tehnološki projekt u popis projekata u okviru glavnog projekta ili barem precizno definirati kompetencije i ovlaštenja osoba koje će izrađivati elaborat tehničko-tehnološkog rješenja, uz naglasak da to mogu samo inženjeri kemijsko-inženjerske struke, a ne strojarski inženjeri koji to sada rade suprotno načelima Etičkog inženjerskog kodeksa. • Članak 37. navodi arhitektonski, građevinski, elektrotehnički i strojarski projekt, dok procesno-tehnološki projekt (odnosno tehničko-tehnološko rješenje) nije naveden – i tu je ključna praznina za industrijske građevine i postrojenja jer se ne spominju kemijski inženjeri, iako su jedina struka koja ima znanje i odgovornost za projektiranje procesnog dijela industrijskih građevina. Prema tome postoji potreba jasnijeg prepoznavanja uloge kemijskih inženjera i tehnologa, odnosno stručnjaka tehničko-tehnološkog usmjerenja u projektiranju industrijskih građevina i postrojenja. Obrazloženje: Prijedlog Zakona o gradnji primjenjuje se na sve vrste građevina, uključujući i industrijska postrojenja (rafinerije, farmaceutska postrojenja, prehrambena industrija i dr.) no isti najviše prostora posvećuje građevinama za stambenu namjenu. U članku 36. predviđena je izrada elaborata tehničko-tehnološkog rješenja, što pokazuje da zakonodavac prepoznaje posebne zahtjeve industrijskih građevina i postrojenja. Međutim, za razliku od arhitektonskog, građevinskog, elektrotehničkog i strojarskog projekta (članak 37.), za tehničko-tehnološki dio nije jasno navedeno tko je ovlašteni nositelj. Time se stvara pravna praznina, budući da industrijske građevine i postrojenja zahtijevaju specifična stručna znanja i odgovornost za sigurnost procesa, zaštitu okoliša, zdravlja ljudi i održivost tehnologije, a koja nemaju gore navedeni ovlašteni već kemijski inženjeri. Prijedlog: U članku 36. i 37. potrebno je jasnije definirati da elaborat tehničko-tehnološkog rješenja i pripadajući dio glavnog projekta mogu izrađivati stručnjaci odgovarajuće tehničko-tehnološke struke (kemijski inženjeri) s propisanim stručnim kvalifikacijama i ovlaštenjem. Za istaknuti je da ovi dokumenti predstavljaju temelj za izradu ostale projektne dokumentacije u okviru izrade glavnog projekta te služe kao podloga za izradu elaborata za zaštitu od požara, zaštite na radu, utjecaj na okoliš i drugo. Time bi se osigurala pravna sigurnost, jasnoća odgovornosti i usklađenost s praksom u državama EU i regije, gdje su stručnjaci za procesno-tehnološka rješenja (kemijski inženjeri) formalno uključeni u postupke projektiranja i izdavanja dozvola za industrijske građevine. Jasnim prepoznavanjem kemijskih inženjera u Zakonu uklonila bi se sadašnja nedorečenost i ojačala pravna i tehnička osnova za sigurnu i održivu izgradnju industrijskih građevina. Kao javna ustanova koja obrazuje prvostupnike i magistre inženjere kemijske tehnologije te prvostupnike i magistre inženjere prehrambne tehnologije u potpunosti podupiremo komentare koje su iznijeli HRVATSKO DRUŠTVO KEMIJSKIH INŽENJERA I TEHNOLOGA te UDRUGA KEMIJSKIH INŽENJERA I TEHNOLOGA SPLIT.	Nije prihvaćen	Zadaće struke propisane su zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji, i nastavno na to propisane su i strukovne odrednice glavnih projekata. Zakonom o gradnji se ne propisuje detaljni sadržaj i nazive za elaborate, niti tko ih može izraditi, oni se izrađuju sukladno posebnim propisima.
349	SVEUČILIŠTE U SPLITU - KEMIJSKO-TEHNOLOŠKI FAKULTET	4. PROJEKTI, Članak 36.	Navedeni prijedlog zakona je manjkav u nekoliko elemenata: • Zakon ne tematizira složene građevine i ind. postrojenja u dovoljnoj mjeri, što nije prihvatljivo. • Potrebno je uvrstiti procesni ili tehnološki projekt u popis projekata u okviru glavnog projekta ili barem precizno definirati kompetencije i ovlaštenja osoba koje će izrađivati elaborat tehničko-tehnološkog rješenja, uz naglasak da to mogu samo inženjeri kemijsko-inženjerske struke, a ne strojarski inženjeri koji to sada rade suprotno načelima Etičkog inženjerskog kodeksa. • Članak 37. navodi arhitektonski, građevinski, elektrotehnički i strojarski projekt, dok procesno-tehnološki projekt (odnosno tehničko-tehnološko rješenje) nije naveden – i tu je ključna praznina za industrijske građevine i postrojenja jer se ne spominju kemijski inženjeri, iako su jedina struka koja ima znanje i odgovornost za projektiranje procesnog dijela industrijskih građevina. Prema tome postoji potreba jasnijeg prepoznavanja uloge kemijskih inženjera i tehnologa, odnosno stručnjaka tehničko-tehnološkog usmjerenja u projektiranju industrijskih građevina i postrojenja. Obrazloženje: Prijedlog Zakona o gradnji primjenjuje se na sve vrste građevina, uključujući i industrijska postrojenja (rafinerije, farmaceutska postrojenja, prehrambena industrija i dr.) no isti najviše prostora posvećuje građevinama za stambenu namjenu. U članku 36. predviđena je izrada elaborata tehničko-tehnološkog rješenja, što pokazuje da zakonodavac prepoznaje posebne zahtjeve industrijskih građevina i postrojenja. Međutim, za razliku od arhitektonskog, građevinskog, elektrotehničkog i strojarskog projekta (članak 37.), za tehničko-tehnološki dio nije jasno navedeno tko je ovlašteni nositelj. Time se stvara pravna praznina, budući da industrijske građevine i postrojenja zahtijevaju specifična stručna znanja i odgovornost za sigurnost procesa, zaštitu okoliša, zdravlja ljudi i održivost tehnologije, a koja nemaju gore navedeni ovlašteni već kemijski inženjeri. Prijedlog: U članku 36. i 37. potrebno je jasnije definirati da elaborat tehničko-tehnološkog rješenja i pripadajući dio glavnog projekta mogu izrađivati stručnjaci odgovarajuće tehničko-tehnološke struke (kemijski inženjeri) s propisanim stručnim kvalifikacijama i ovlaštenjem. Za istaknuti je da ovi dokumenti predstavljaju temelj za izradu ostale projektne dokumentacije u okviru izrade glavnog projekta te služe kao podloga za izradu elaborata za zaštitu od požara, zaštite na radu, utjecaj na okoliš i drugo. Time bi se osigurala pravna sigurnost, jasnoća odgovornosti i usklađenost s praksom u državama EU i regije, gdje su stručnjaci za procesno-tehnološka rješenja (kemijski inženjeri) formalno uključeni u postupke projektiranja i izdavanja dozvola za industrijske građevine. Jasnim prepoznavanjem kemijskih inženjera u Zakonu uklonila bi se sadašnja nedorečenost i ojačala pravna i tehnička osnova za sigurnu i održivu izgradnju industrijskih građevina. Kao javna ustanova koja obrazuje prvostupnike i magistre inženjere kemijske tehnologije te prvostupnike i magistre inženjere prehrambne tehnologije u potpunosti podupiremo komentare koje su iznijeli HRVATSKO DRUŠTVO KEMIJSKIH INŽENJERA I TEHNOLOGA te UDRUGA KEMIJSKIH INŽENJERA I TEHNOLOGA SPLIT.	Nije prihvaćen	Zakonom o gradnji se ne propisuje detaljni sadržaj i nazive za elaborate, niti tko ih može izraditi, elaborati se izrađuju sukladno posebnim propisima.
350	HRVATSKO DRUŠTVO KEMIJSKIH INŽENJERA I TEHNOLOGA	4. PROJEKTI, Članak 37.	Predlaže se nadopuna članka s: 5. Procesno-tehnološki ili Procesni projekt. Obrazloženje: Glavni projekt mora uključivati i PROCESNO-TEHNOLOŠKI ili PROCESNI PROJEKT budući da Elaborat tehničko-tehnološkog rješenja, spomenut u članku 36, nije i ne može biti zamjena za PROCESNO-TEHNOLOŠKI ili PROCESNI PROJEKT. Elaborat je manje precizan i njime se ne daje konačno rješenje, a istog ne mogu zamijeniti arhitektonski, građevinski, elektrotehnički ni strojarski projekt. Time se stvara pravna praznina i SIGURNOSNI RIZIK, budući da industrijske građevine i postrojenja zahtijevaju specifična stručna znanja i odgovornost za sigurnost procesa, zaštitu okoliša, zdravlja ljudi i održivost tehnologije, a koja nemaju trenutno zakonom propisani ovlaštenici (arhitekti, građevinari, strojari, elektrotehničari). Nadalje, zbog nedostataka u postojećim zakonima, ovim ovlaštenicima pripisani su svi poslovi iz područja kompetencija procesnih inženjera (kemijski inženjeri/tehnolozi, prehrambeni inženjeri/tehnolozi, biokemijski inženjeri/ biotehnolozi), što pored navedenih razloga (pravna praznina i sigurnosni rizik) dovodi u pitanje i Kodeks strukovne etike. Složili bi se s komentarom Udruge kemijskih inženjera i tehnologa Split da postojeći prijedlog i važeća zakonska rješenja diskriminiraju procesne u odnosu na ostale inženjere i nisu im omogućena ista prava, odgovornosti i nadležnosti!	Nije prihvaćen	Zadaće struke propisane su zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji, i nastavno na to propisane su i strukovne odrednice glavnih projekata.
351	HRVATSKO DRUŠTVO KEMIJSKIH INŽENJERA I TEHNOLOGA	4. PROJEKTI, Članak 36.	U članku 36. potrebno je jasnije definirati da elaborat tehničko-tehnološkog rješenja i pripadajući dio glavnog projekta mogu izrađivati stručnjaci odgovarajuće tehničko-tehnološke struke – procesni inženjeri (kemijski inženjeri i tehnolozi, prehrambeni inženjeri i tehnolozi i biokemijski inženjeri i tehnolozi) s propisanim stručnim kvalifikacijama i ovlaštenjem. Za istaknuti je da ovi dokumenti predstavljaju temelj za izradu ostale projektne dokumentacije u okviru izrade glavnog projekta te služe kao podloga za izradu elaborata za zaštitu od požara, zaštite na radu, utjecaj na okoliš i drugo. Naime, iako stavak 3 definira tko može izrađivati navedene elaborate, a što je propisano između ostalog i Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, isti uopće ne navodi procesne inženjere i tehnologe (kemijski inženjeri/tehnolozi, prehrambeni inženjeri/tehnolozi, biokemijski inženjeri/ biotehnolozi) kao stručnjake za izradu ovakvog elaborata pri gradnji industrijskog postrojenja, iako oni jedini imaju potrebne kompetencije. Time bi se osigurala pravna sigurnost, jasnoća odgovornosti i usklađenost s praksom u državama EU i regije, gdje su stručnjaci za procesno-tehnološka rješenja (procesni inženjeri) formalno uključeni u postupke projektiranja i izdavanja dozvola za industrijske građevine. Njihovim jasnim prepoznavanjem u Zakonu uklonila bi se sadašnja nedorečenost i ojačala pravna i tehnička osnova za sigurnu i održivu izgradnju industrijskih postrojenja (primjerice kemijska procesna i proizvodna postrojenja, postrojenja za dobavu, skladištenje i transport plinovitih i tekućih goriva, podzemna skladišta prirodnog plina i pripadajuća postrojenja, postrojenja za proizvodnju, transport i primjenu tehničkih i procesnih plinova, postrojenja i cjevovodi za skladištenje, prijenos pri povišenom tlaku i distribuciju pitke i tehnološke vode, postrojenja za pročišćavanje i odvod dimnih plinova itd. .	Nije prihvaćen	Zakonom o gradnji se ne propisuje detaljni sadržaj i nazive za elaborate, niti tko ih može izraditi, elaborati se izrađuju sukladno posebnim propisima.
352	MATIJA AVIANI	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 78.	Poštovani, Molim Vas da se za rokove trajanje zvaršetka gradnje izuzme vrijema trajanja Covid epidemije, odnosno da se rokovi završetka gradnje za manje složene zgrade za koje je početak gradnje prijavljen za vrijeme Covid epidemije prolongiraju za rok trajanja Covida epidemije. Naime, proglašenje Covid epidemije je bilo dana 11.03.2020. Proglašenje završetka Covid epidemije, odnosno odluku o kraju epidemije koronavirusa Vlada je donijela na sjednici 11.05.2023. Nažalost u tom vremenu smo i financijski i operativno bili u nemogućanosti izvoditi radove. Financijski zbog toga što je poslovanje firme kojoj sam vlasnik bilo u potpunosti zaustavljeno i samim time nije bilo nikakvih ostvarenja prihoda u tom periodu. Samo operativno izvođenje je bilo onemogućeno oko godinu i po dana jer je za osobe koje nemaju prebivalište na otoku Braču bilo onemogućeno putovanje na otok. Kako glavni izvođač kao i ja imamo prebivalište u Splitu nama je u tom periodu bilo onemogućeno putovanje na otok Brač, dakle fizički ne da nismo bili u mogućnosti izvoditi i voditi građenje nego smo bili uopće fizički onemogućeni pristupiti na otok. Uvažavajući navedenu problematiku oko manjka poslova koji se tiču redovnog poslovanja potrebno se oporaviti od financijskih poteškoća kako bi se nastavila gradnja. Također s obzirom na činjenicu kako mi je nažalost glavni izvođač preminuo u potrazi sam za novim izvođačem kako bi završio gradnju. Stoga ću morati ugovoriti nastavak radova po aktualnim – većim tržišnim cijenama uvjetovanim inflacijom koja se dogodila nakon Covid epidemije. Molim da se zbog navedenih financijskih, ali jednako tako i operativnih problema u ovim izmjenama Zakona o gradnji regulira produljenje roka završetka gradnje manje složenih zgrada za vremenski rok od najmanje 3 godine koliko je trajala Covid epidemija, a sve kako bi mi kao investitori bili u istom ravnopravnom odnosu sa onim investitorima koji su svoja gradilišta prijavili nakon završetka Covid epidemije. Stoga Vas molim a uvažavajuću navedene objektivne činjenice da se u članku 78 pod stavkom 2. rok za završetak gradnje produlji sa pet na osam godina. Unaprijed zahvaljujem i srdačno Vas pozdravljam! Matija Aviani	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
353	MATEO BILUŠ	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI , 1. OPĆE ODREDBE	Postupak koji se navodi tek u članku 93. stavak (1) točka 6. Zakona, iako prije nigdje prijedlog Zakona to ne navodi - odjednom se u ovom članku pojavljuje informacija da je za gradnju manje složene zgrade potrebno imati glavni projekt na gradilištu. Time se svodi gradnja obiteljske kuće (ako potpada pod manje složene zgrade) na gradnju u skladu s Pravilnikom o jednostavnim radovima i građevinama - za građevine koje moraju imati glavni projekt na gradilištu, ali bez ikakve kontrole institucija ili inspekcijskih službi. Daljnja deregulacija gradnje (kvalitete i sigurnosti) za najveći dio građevina u RH (kako se već navodi u ovom uvodnom dijelu opisa prijedloga Zakona, da su to obiteljeske kuće). Kako to funkcionira na gradilištu za zgrade prema Pravilniku o jednostavnim radovima i građevinama, gdje glavni projekt nije prošao institucionalnu provjeru, dobro je poznato svatkome tko se iole kreće u krugovima projektanata i graditelja. Građevinska inspekcija ne pokriva svojim radom niti sprečava ni bespravnu gradnju, a kamoli da provjerava da li na gradilištui postoji glavni projekt, a ako i provjerava, ne provjerava njegov sadržaj i ispravnost. Znajući to, kvaliteta glavnih projekta za ovakvu gradnju je tragična, manjkava i projekti su uz časne iznimke, kažnjivo nemarno izrađeni. Za očekivati je kako nam (ne) funkcionira građevinska inspekcija, da će uskoro biti takva kvaliteta glavnih projekata i za "manje složene zgrade" tj većinu stambene izgradnje u RH, a time i kvaliteta takve gradnje. Deregulacija na granici anarhije i nemara vlasti za sigurnost vlastitih građana. Totalno suprotno intencijama koje se navode za sada važeći Zakon o gradnji u uvodnom dijelu opisa razloga uvođenja novog Zakona o gradnji (a što se NEĆE osigurati ovakvom deregulacijom dokumentacije i kontrole dokumentacije i gradnje za "manje složene zgrade")	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
354	MATEO BILUŠ	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 93.	stavak (1) točka 6. Iskaznica o akustičkim svojstvima zgrade nije nužna za svaku manje složenu zgradu. Kontrola projekta u pogledu čega? Zakon o gradnji sada traži samo kontrolu za zgrade u pogledu mehaničke otpornosti i stabilnosti i to samo za zgrade i građevine s velikim rasponima konsturkcije ili površinama većima od onih propisanima za manje složene zrgade, pa zgradu koja ima raspone konsturkcije od 12 m ili veće ne možemo po definiciji složenosti ni na koji način smatrati manje složenim zgradama, bez obzira na površinu!	Prihvaćen	Prihvaćen.
355	MATEO BILUŠ	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 93.	stavak (1) točka 6. Iako prije nigdje prijedlog Zakona to ne navodi (barem nisam ja naišao), odjednom se u ovom članku pojavljuje informacija da je za gradnju manje složene zgrade potrebno imati glavni projekt na gradilištu. Time se svodi gradnja obiteljske kuće (ako podpada pod manje složene zgrade) na gradnju u skladu s Pravilnikom o jednostanvim radovima i građevinama - za građevine koje moraju imati glavni projekt na gradilištu, ali bez ikakve kontrole insticija ili inspekcijskih službi. Daljnja deregulacija gradnje (kvalitete i sigurnosti) za najveći dio građevina u RH (kako se već navodi u uvodnom dijelu opisa prejedloga Zakona, da su to obitljeske kuće). Kako to funkcionira na gradilištu za zgrade prema Pravilniku o jednostavnim radovima i građevinama, gdje glavni projekt nije prošao institucionalnu provjeru, dobro je poznato svatkome tko se iole kreće u krugovima projektanata i graditelja. Građevinska inspekcija ne pokriva svojim radom niti sprečava ni bespravnu gradnju, a kamoli da provjerava da li na gradilištui postoji glavni projekt, a ako i provjerava, ne provjerava njegov sadržaj i ispravnost. Znajući to, kvaliteta glavnih projekta za ovakvu gradnju je tragična, manjkava i projekti su uz časne iznimke, kažnjivo nemarno izrađeni. Za očekivati je kako nam (ne) funkcionira građevinska inspekcija, da će uskoro biti takva kvaliteta glavnih projekata i za "manje složene zgrade" tj većinu stambene izgradnje u RH, a time i kvaliteta takve gradnje. Deregulacija na granici anarhije i nemara vlasti za sigurnost vlastitih građana. Totalno suprotno intencijama koje se navode za sada važeći Zakon o gradnji u uvodnom dijelu opisa razloga uvođenja novog Zakona o gradnji (s naglašenim dijelovima koji se NEĆE osigurati ovakvom deregulacijom dokumentacije i kotrole dokumentacije i gradnje za "manje složene zgrade): "Prema važećem Zakonu o gradnji gradnjom, kao osnovnom sastavnicom graditeljstva, u smislu toga Zakona smatra se projektiranje, građenje, uporaba i održavanje građevina te provedba upravnih i drugih postupaka s tim u vezi radi osiguranja zaštite i uređenja prostora u skladu s propisima koji uređuju prostorno uređenje te osiguranja temeljnih zahtjeva za građevinu i drugih uvjeta propisanih za građevine tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona i posebnih propisa, hrvatskih normi te pravila struke, ako tim Zakonom nije drukčije propisano. Osnovni cilj gradnje prema važećem Zakonu je PROMICATI DOBRO PROJEKTIRANJE I GRAĐENJE kojima se OSTVARUJU SIGURNOSNA, ZDRAVSTVENO-EKOLOŠKA I ENERGETSKA SVOJSTVA GRAĐEVINA, te izjednačavanje prava osoba smanjene pokretljivosti, uz primjenu europskih načela i na način kojim se osigurava: sigurnost građevina i stabilnost tla na okolnom zemljištu, ZAŠTITA ŽIVOTA I ZDRAVLJA LJUDI, OKOLIŠA I PRIRODE te kulturnih i krajobraznih vrijednosti, ZAŠTITA IMOVINE, POTROŠAČA I DRUGIH KORISNIKA, ENERGETSKA UČINKOVITOST GRAĐEVINA, stvaranje i održavanje dobre životne sredine koja je sociološki, funkcionalno i estetski uravnotežena, SIGURNA I UGODNA te služi potrebama svojih korisnika, ODRŽIVI I RACIONALNI ŽIVOTNI CIKLUS GRAĐEVINA koji može stvoriti i održavati te vrijednosti, planirana i kontinuirana skrb i održavanje izgrađenih područja, te sloboda kretanja roba i usluga unutar zajedničkoga europskoga ekonomskog prostora. Ovaj cilj se prema tom Zakonu postiže primjenom odgovarajućih instrumenta propisanih tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona." Očigledno je intencija, kao što se to eksplicite i navodi u uvodu u prijedlog novog Zakona: "Propisujući posebne odredbe koje se odnose na manje složenu zgradu i višestambenu zgradu novim Zakonom se osigurava da se što prije započne s građenjem manje složenih zgrada (u hrvatskom okruženju to su u najvećem broju obiteljske kuće) te lakša i brža provedba stambenog zbrinjavanja svim stanovnicima Republike Hrvatske." Dakle, osigurava se za manje složene zgrade što brža gradnja, jeftinija za građevinske poduzetnike deregulacijom radi izostankom obaveza kontrole projektiranja i izvedbe, samim time nužno manje sigurna i kvalitetna. Promoviranje interesa građevinskih poduzetnika na uštrb potrošača - investitora vlastite gradnje ili kupaca manje složene zgrade sada i ubuduće, čime se bitno narušavaju kriteriji zaštite potrošača. Kao i sve regulirano za manje složene zgrade iz sada važećeg Zakona o gradnji (naglašeno velikim slovima u pretodnom pasusu).	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje. Glavni projekt se prilaže kod prijave gradilišta (članak 89.) i potreban je na gradilištu (članak 93.).
356	MATEO BILUŠ	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 70.	8. energetski certifikat zgrade, ako se zahtjev podnosi za zgradu koja mora ispunjavati zahtjeve energetske učinkovitosti – sve „manje složene zgrade“ prema definiciji iz ovog nacrtu ZOG moraju imati energetski certifikat! Jedino nije jasno temeljem čega će ga certifikatori moći izraditi, ako nema razrađenih projekata na razini glavnog ili izvedbenog projekta u pogledu strojarskih instalacija, elektro instalacija, arhitekture i fizike zgrade? Znači li to da nema nikakve obaveza provjere kvalitete i ispitivanja kućnih elektroinstalacija, plinskih, vodovodnih instalacija, instalacija termotehnike, dimnjaka i sl. u pogledu opasnosti na život i zdravlje ljudi koji će koristiti manje složene zgrade? Znači li to da nema ispitivanja zrakotijesnosti koje je obaveza za certificiranje nZEB zgrade prije podnošenja zahtjeva za tehnički pregled, a sve nove zgrade moraju biti nZEB prema EU direktivama i nacrtu novog Zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu?	Nije prihvaćen	Za manje složene zgrade je potrebno prije početka gradnje imati glavni projekt kojim se dokazuje ispunjavanje svih temeljnih zahtjeva a prilikom gradnje se pridržavati glavnog projekta i svih pravila struke.
357	MATEO BILUŠ	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 70.	stavak (2) Ako upravno tijelo očevidom utvrdi da je investitor započeo s građenjem prije izdavanja građevinske dozvole, dužno je o tome obavijestiti građevinsku inspekciju te investitoru rješenjem odrediti plaćanje posebne naknade u iznosu: - za manje složene zgrade najmanje 4.000,00 eura ili 1% za više procijenjene vrijednosti radova – teško da se danas može postići gradnja po 1000 €/m2 za kuće do 400 m2 - za višestambene zgrade 15.000,00 eura ili 1% za više procijenjene vrijednosti radova – teško da se danas može postići gradnja po 1000 €/m2 za višestambene zgrade > 1500 m2 i zašto bi zgrade veće od 1500 m2 bile manje sankcionirane, a ne proporcionalno, kao i za ostale zgrade?	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
358	MATEO BILUŠ	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 61.	stavak (1) 3. iskaznicu energetskih svojstava zgrade, ako je to propisano tehničkim propisom kojim se uređuje racionalna uporaba energije i toplinska zaštita u zgradama - propisana je i obavezna iskaznica prema Tehničkom propisu o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama od ovog istog Ministarstva, za sve višestambene zgrade, i nove i rekonsturirane! 4. iskaznicu o akustičkim svojstvima zgrade, ako je to propisano tehničkim propisom kojim se uređuje akustika u zgradarstvu – propisano je i obavezno Iskaznica prema Tehničkom propisu o akustici u zgradrstvu od ovog istog Ministarstva, za sve višestambene zgrade, i nove i rekonsturirane!	Prihvaćen	Prihvaćen.
359	MATEO BILUŠ	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 60.	stavak (1) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za manje složene zgrade investitor prilaže: 1. idejni projekt ..... Kako se izrađuje Iskaznicu energetskih svojstava zgrade, koja je propisana u skladu s EU direktivama (EPBD) u važećem Tehničkom propisu o racionalnoj uporabi energije i toplinska zaštita u zgradama i nacrtom Zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradama za SVE zgrade stambene i nestambene namjene, bilo da su manje složene ili složene, ukoliko su GBP veće od 50 m2 i ukoliko su grijane na iznad +18 C (sve stambene grade su takve zgrade) i koje SVE (osim zgrada grijanih ispod +18 C) moraju biti nZEB a uskoro i ZEB u pogledu energetske učinkovitosti i utjecaja na okoliš? Uskoro će direktivama EU s obaveznom implementacijom i u HR zakonodavstvo biti propisani uvjeti za nZEB i ZEB kriterije za rekonstruirane zgrade iz kojih „manje složene zgrade“ neće biti izuzete. Kako se izrađuje energetski certifikat zgrade koja posjeduje samo idejni projekt? Kako se namjerava izbjeći obaveza izrade energetskog certifikata manje složene zgrade, koji je obavezan prema EU direktivama i uredbama iz područja energetske učinkovitosti u zgradarstvu, ako postoji samo idejni projekt za zgradu, a nije obavezna izrada niti postoji glavni ili izvedbeni projekt? Temeljem idejnog projekta nije moguće izraditi iskaz energetskog svojstva zgrade, jer se idejnim projektom ne dokazuju temeljni zahtjevi za građevine niti razrađuju karakteristike građevnih dijelova i tehničkih sustava zgrade s kojima bi se mogli dobiti ulazni podaci za proračun energetskih svojstava zgrade. Nije moguće dokazati obavezno nZEB (i uskoro ZEB) svojstvo svake nove zgrade (a uskoro će se isto tražiti i za rekonstruirane zgrade), a što je obavezno prema EU direktivama i to u pogledu dokaza niske potrebne primarne energije za rat tehničkih sustava zgrade i u pogledu visokog udjela obnovljivih izvora energije (30% za nZEB, 100% za ZEB u godišnji bilanci), a uskoro i utjelovljenog CO2 (GWP) i LCA analiza u projektima za sve vrste zgrada (pa i za „manje složene“) na što nas obavezuje direktive EK? To je moguće proračunati i dokazati samo glavnim projektom ili izvedbenim projektom koji sadrže proračune i dokaze zadovoljenja temeljnih zahtjeva za građevine koji se sumiraju iz strojarskog projekta termotehničkih instalacija (s odabranim detaljnim karakteristikama konkretne projektirane opreme, primjene OIE kao goriva i sl.), elektro projekta (ukoliko postoji instalacija proizvodnje el, energije in situ - FN, vjetroturbine,…), projekta arhitekture s karakteristikama građevnih dijelova zgrade i projekta racionalne uporabe energije i toplinske zaštite zgrade (koji po strukovnoj odrednici može biti arhitektonski, građevinski ili strojarski projekt izrađen kao dio mape te strukovne odrednice ili kao zasebna mapa projekta s proračunima energetskog svojstva zgrade) kao podlogom za izradu Iskaznice energetskih svojstava zgrade i energetskog certifikata zgrade koji mora biti izrađen prije uporabne dozvole (a ne može biti izrađen na temelju idejnog projekta!), a uskoro i obaveze GWP i LCA analiza i iskaza za ZEB zgrade. Zašto je energetska efikasnost potpuni zanemarena za manje složene zgrade i nije u skladu sa nacrtom Zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu? Zašto nema za manje složene zgrade (za koje je potreban samo idejni projekt i nadzor konstrukcije do izvedbe zgrade i ishođenja uporabne dozvole) mogućnosti ispunjenja obaveze i zahtjevi direktiva vezanih na zaštitu potrošača (investitora, kupca, najmoprimca) u pogledu transparentnosti o energetskim svojstvima zgrade koja se gradi ili rekonstruira bilo za tržište, bilo za osobne potrebe investitora?	Nije prihvaćen	Ne provjerava se u postupku izdavanja građevinske dozvole.
360	MATEO BILUŠ	4. PROJEKTI, Članak 37.	Članak 37. Glavni projekt ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, SADRŽI jedan ili više projekata strukovne odrednice... Ovo nije točno, glavni projekt građevine ne mora nužno sadržavati ni jedan od navedenih projekata, a to vrijedi i za glavni projekt zgrade. Na primjer: projekt prometnice (građevina) – arhitektonski projekt? Projekt negrijanog prirodno ventiliranog skladišta (zgrada) - strojarski projekt? Projekt vikend kuće bez sustava grijanja – strojarski projekt ? (osim ako se ne zahtijeva radi dimnjaka) Prijedlog: „može sadržavati“, a ne „sadrži“	Nije prihvaćen	Nomotehnika.
361	MATEO BILUŠ	4. PROJEKTI, Članak 34.	stavak (3) Idejni projekt izrađuju ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjeri drugih struka, a glavni projektant odgovoran je za međusobno usklađenost projekta. Ako to nije eksplicitno navedeno u stavku (3), znači li to da glavni projektant za obiteljsku kuću (manje složenu zgradu do 400 m2 s do 2 stana) može biti i osoba needucirana za projektiranje zgrada stambene namjene u svom visokoškolskom obrazovanju i za koordinaciju i poznavanje problematike drugih struka koje sudjeluju u projektiranju zgrade s više strukovnih odrednica projekta, kao što to često jesu u praksi projektanti građevinske struke, a redovito projektantii strojarske ili elektro struke? Za gospodarske zgrade do 600 m2 je to u redu, ali za zgrade stambene namjene nije u skladu s pravilima i etikom inženjerskih struka i tu bi glavni porjektant uvijek trebao biti arhitekt - nitko drugi nije educiran tijekom formalnog obrazovanja u dovoljnoj mjeri i dovoljno sveobuhvatno za preuzimanje ove uloge u projektnom timu i pogotovo projektiranja stambenih prostora stanova i obitlejskih kuća daju loša rješenja za korisnike, ako projektanti prostora stambene namjene nisu formalno obrazovani kao arhitekti. Uočeno na velikom nizu projekata u pogledu nefunkcionansti, neracionalnosti, loše orijentacije, necjelovitih rješavanja problematike zadovoljenja temeljnih zahtjeva i ugodnosti boravka, mogućnosti opremanja prostora mobilijarom i slično - ako projektanti nisu obrazovani formalno kao arhitekti.	Nije prihvaćen	Prema posebnom zakonu o obavljanju djelatnosti glavni projektant može biti ovlašteni inženjer koji smatra da može odraditi poslove glavnog projektanta.
362	MATEO BILUŠ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Revident	Ukidanjem institicije revidenta u pogledu racionalne uporabe energije i toplinske zaštite i zaštite od buke Zakonom o gradnji iz 2013. drastično se i evidentno na nizu glavnih projekata zgrada pogoršala kvaliteta svih projekata u pogledu racionalne uporabe energije, toplinske zaštite i akustičkih svojstava zgrada što se onda proteže i na izvedbu zgrada. Ponovo su sve prisutnije građevinske štete i nezadovoljstvo korisnika izgrađenim novim zgradama. Promoviranjem EU politika i zemalja članica OECD u pogledu energetske efikasnosti zgrada, akustičkih svojstava zgrade, zaštite okoliša, zaštite potrošača i uvjeta koji se u tom pogledu propisuju Zakonom o energetskoj efikasnosti u Zgradarstvu i tehničkim propisima o akustici u zgradarstvu i racionalnoj uporabi enegije i toplinskoj zaštiti, nužno bi bilo ponovno uspostaviti kontrolu nad projektima i izvedbom zgrada u tim aspektima. U javnom je interesu da se - barem za zgrade javne namjene i koje su navedene u prijedlogu Zakona o gradnji kao zgrade od javnog interesa (obrazovne institucije, zdravstvene ustanove, sportski objekti, domovi za stanovanje zajednica, zgrade javnih i državnih institucija - uvede ponovno kontrola projekata i revidenti u dva područja za koje su postojali revidenti i revizije do 2013. te da se uvede obaveza ugovaranja projektantskog nadzora, a ne samo stručnog - jer je to javni interes - izgradnja što kvalitetnijih, dugovječnijih i energetski štedljivih zgrada u kojima će biti dugoročno bez velikih troškova održavanja moguće osigurati ugodnost i zdrav boravak! Time će se projektatima dati ne samo kontrola nad kvalitetom i rješavanjem problematike izvedbe, nego i obaveza realne izvedbene odgovornosti koja je omogućena institucijom ovlaštenog arhitekta i ovlaštenih inženjera u graditeljstvu već 27 godina i takav status i kontrolu nad izvedbom s obaveznim projektantskim nadzorom imaju ovlašteni inženjeri i arhitekti već odavno ustanovljen kao najefikasniji za kvalitetu i racionalnost gradnje već odavno u većini zemalja razvienog zapadnog svijeta. Mi se još uvijek držimo socijalističkog modela, uloga ovlaštenih arhitekata i inženjera je ustanovljena, ali se ne koristi na način kako to funkcionira u razvijenom kapitalizmu ni u pogledu kontrole projetka i izvedbe ni u pogledu odgovornost ovlaštenih arhitekata i inženjera. U Članku 3. stavak (2) nacrta ovog ZOG navodi se: "Građenje građevina Hrvatskog sabora, Vlade Republike Hrvatske, tijela državne uprave, građevina odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, zdravstva i socijalne skrbi te drugih građevina javne namjene pravnih osoba kojima je osnivač Republika Hrvatska, je sukladno ovom Zakonu od interesa za Republiku Hrvatsku" - ako je tako, zašto se kod ovih kategorija objekata RH ne ponaša u maniri dobrog gospodar,a nego se štedi na onome što će dugoročno i trajno osigurati uštede i u izvedbi i u eksplataciji zgrada smanjenjem troškova energenata i održavanja - zašto se štedi na reviziji (kontroli) projekata u pogledu energetskih svojstava i akustike i na projektantskim nadzorima?	Nije prihvaćen	Ovim prijedlogom Zakona se povećava odgovornost svih sudionika u gradnji pa tako i projektanata.
363	MATEO BILUŠ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 29.	stavak (1) i stavak (3) dodati iza kontrolu projekata "u pogledu mehaničke otpornosti i stabilnosti" u oba stavka	Prihvaćen	Odredba je brisana, navedeno će biti predmet zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje.
364	MATEO BILUŠ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 29.	stavak (1) i stavak (2) dodati iza kontrolu projekata "u pogledu mehaničke otpornosti i stabilnosti u oba stavka	Prihvaćen	Odredba je brisana, navedeno će biti predmet zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje.
365	MATEO BILUŠ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 27.	(1) Revident je fizička osoba ovlaštena za kontrolu projekta - Kojih projekata? Ovakvim opisom ispada da kontrolira sve projekte koji čine projektnu dokumentaciju zgrade? Trebali bi pisati samo projekta konsturkcije u pogledu mehaničke otpornosti i stabilnosti (2) Kontrolu projekta - ubaciti: "u pogledu mehaničke otpornosti i stabilnosti" može obavljati...	Prihvaćen	Prihvaćen.
366	MATEO BILUŠ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 26.	stavak (2) - Da li ovo znači da zaštita od požara, zaštita od strujnog udara i munje, zaštita od požara, zaštita od gušenja i trovanja (dim, CO) ili sigurnost u korištenju (ograde, rukohvati, protukliznost,…) te zdravlje ljudi nisu bitni za obiteljske kuće s 1-2 stana ili nestambene poljoprivredne zgrade do 600 m2, tu ljudi mogu ginuti i biti trovani zgradom (plijesni ,VOC, neventiliranje…), bitno je samo da u takvim zgradama imamo mehaničku otpornost i seizmičku sigurnost? Izvrsno… O nepostojanju kontrole toplinske ugodnosti, energerske efikasnosti (izvedbe izolacija, zrakotijesnosti, kontrole ugrađenih elemenata otvora i sl.) te akustike u zgradi nema više ni govora - teška deregulacija, potpuno mimo EU direktiva i uredbi i osiguranje povećanih profitima izvođača i "developera" na uštrb potrošača, korisnika zgrada ili investitora koji grade za vlastite potrebe angažiranjem vanjskih izvođača.	Nije prihvaćen	Odgovornost projektanta i izvođača. Smatra se da je kod manje složene zgrade dovoljan nadzor za mehaničku otpornost i stabilnost a svi sudionici u gradnji su dužni odgovorno obavljati poslove, na gradilištu imati svu propisanu dokumentaciju i uz zahtjev za izdavanje uporabne dozvole.
367	MATEO BILUŠ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 25.	stavak (1) točka 4. - kakva kontrola ispitivanja, ako nema glavnog projekta ili izvedbenog projekta s kojima su propisana? - temeljem idejnog projekta ne mogu biti propisana nikakva ispitivanja, jer zgrada i njeni sustavi nisu definirani, već samo lokacijski uvjeti i dispozicija sadržaja u zgradi. Dakle ljudi su nezaštićeni u pogledu zdravlja i života od strujnog udara, munje, plinova, CO, VOC, plijesni, požara, ventilacije i toplinske ugodnosti kao i kvalitete izvedbe instalacija, izolacije građevnih dijelova zgrade, prevelikih gubitaka i dobitaka topline i zrakotijesnoti u manje složenim zgradama. Developeri i izvođači samo mogu trljati ruke na smanjeni ulog za kontrolu i manju kvalitetu izvedbe koju će ostvariti za istiu razinu ukupne cijene ovakvmo deregulacijom - tj. veći profit. Kakvo se ispunjenje temeljnih zahtjeva, zaštita potrošača, osiguranje kvaltete izvedbe i energetska efikasnost tijekom izvedbe te izvedene zgrade prije tehničkog pregleda može ovako kontrolirati i promovirati? točka 5. - biti prisutan kada? - nije bitno za sve radove da bude kontinuirano prisutan, ali za neke je izuzetno bitno da bude kontinuirano prisutan i nadgleda ih, ako se s njima osugrava ispunjene temeljnih zahtjeva za građevinu (prvenstveno nosive konsturkcije i zašttie života) i npr. hidroizoalcijska zaštita dijelova zrrade u tlu i krovova, koja traži kontinuirani svakodnevni nadzor točka 6. - kako će nadzorni inženjer upozoriti na nedostake ili nepravilnosti, ako nije obaveza za zgradu da ima glavni ili izvedbeni projekt, pogotovo za zgradu s obavezom samo idejnog projekta? stavak (2) točka 1. - što ako nema glavnog, niti izvedbenog projekta, nego postoji samo idejni projekt za gradnju?	Nije prihvaćen	Glavni projekt prilaže se uz prijavu početka građenja.
368	MATEO BILUŠ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	stavak (4) - ) Projektant je dužan do trenutka izdavanja uporabne dozvole investitoru i, prema potrebi, drugim sudionicima u gradnji davati objašnjenja i pružati stručnu pomoć u vezi projekata u smislu razrade detalja i izmjene projekta.... te prisustvovati tehničkom pregledu građevine, osim za manje složenu zgradu - znači, projektant je dužan je bez ikakve naknade pružati usluge izrade izvedenog projekta ili njegovih dijelova (detalja) i pružati uslugu projektantskog nadzora (za manje složene zgrade, jer kako je napisan stavak može se tumačiti da ove aktivnosti i obaveze projetkanta nisu izuzete kod manje složenih zgrada). I sve to u cijeni izrade idejnog projekta za „građevinsku dozvolu“, s obzirom na to da ni projektantski nadzor ni izvedbeni projekt nisu prema ovom novim prijedlogu ZOG obavezni za gradnju majne složeninh zgrada, a niti ostalih zgrada.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
369	MATEO BILUŠ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	stavak (2) ....ispunjava temeljne zahtjeve i druge uvjete za građevinu, .... Kako to projektant može osigurati ako postoji samo idejni projekt kao dokument temeljem kojeg se može pristupiti gradnji "manje složene zgrade"? Tako da violontira na gradilištu za projektatski nadzor, izvedbene nacrte i detalje, s obzirom da ništa od toga nije obavezno niti potrebno prema zakonodavcu da zgrada bude sigurna, kvalitetna i neštetna prema ljudima i okolišu?	Prihvaćen	Odredba je brisana.
370	MATEO BILUŠ	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 5.	stavak (1) - kako zakonodavac namjerava osigirati ispunjenje svih propisanih temeljnih zahtejva za građevinu (a za "manje složene zgrade" stambene namjene obavezno je ispunjene svih navedenih temeljnih zahtjeva), ako je za gradnju zgrade dovoljan samo idejni projekt, a kontrola kvakitete izvedbe samo u pogledu mehaničke otpornsti i stabilnosti, prije ishođenja uporabne dozvole - bez ikakvih drugih praćenja kvalitete izvedbe građevinskog dijela zgrade i instalacijskih sustava zgrade i bez ispitivanja kojima se osigurava sigurnost, život, zdravlje, utjecaj na okoliš ili energetska učinkovitost zgrade?	Nije prihvaćen	Idejni projekt je nivo dokumentacije za građevinsku dozvolu za manje složene građevine kako bi se ubrzao postupak izdavanja dozvole, kod prijave početka građenja (članka 89) i dokumentacija na gradilištu (članka 93) moraju sadržavati glavni projekt.
371	MATEO BILUŠ	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Kolizija Zakona o gradnji i Zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu (nastavno na opisanu samo strojarsku specifičnu problematiku, s dodatnim imoplimaciama i na ostale dionce prijektiranja, izvedbe i deklariranja energetskog svojstva "manje složene" zgrade). Za zgrade manje od 400 m² stambene namjene do sada je bio obavezan arhitektonski, građevinski, strojarski i elektro projekt i svi oni morjau biti međusobno usklađeni i u pogledu nužnog ispunjenja nZEB zahtejva za nove (a uskoro prema EU direktivama i za postojeće rekonstuirane, zančajnije energetski obnovljene) zgrade. U praksi se većinom to i poštuje, no uvijek postoje slučajevi gdje se projekt ne ispoštuje – primjerice, u projektima se predviđa dizalica topline, a u izvedbi se ugradi električno podno grijanje, električni kotao ili kotao na lož ulje, ne izvedu se toplinske izolacije prema projektu ili se uopće ne izvode, ne izvede se primjerneaz zaštita od pregrijavanja, ne oblože se toplinski mostovi (što uzrokuje pojavu građevinskih šteta u pogledu pucanja konsturkcija, toplinske mostove, pojavi vlage i plijesni - redovita pojava je u Istri, Primorju i Dalmaciji da se gole betonske konstrukcije grijanih zgrada oblažu samo s kamenom, da se betonske istake uopće toplinski ne izoliraju itd..) što rezultira neispunjavanjem energetskih zahtjeva definiranih glavnim projektom zgrade. Takvi objekti i dalje dobivaju uporabnu dozvolu jer se u praksi ne provjerava sukladnost sustava, građevnih dijelova i detalja izvedbe zrgade s propisima. Energetski certifikat samo retroaktivno konstatira da objekt ne ispunjava nZEB (često razred F/G), ali to nema nikakav učinak na izdavanje uporabne dozvole. Prijedlog novog Zakona o gradnji ukida obvezu elektro i strojarskog projekta (na razini razrade kojom se mogu potvrditi ispunjejnja temeljnih zahtjeva za građevine) i ne predviđa provođenje projektantskog ili stručnog nadzora i ispitivanja tehničkih sustava za manje složene zgrade u pogledu strojarskih i elektro instalacija (čime se dovodi u opasnost zdravlje i život korisnika zgrada - opasnost od strujnog udara, munje, CO, sigurnost od požara, VOC, ventilacija, dimnjak) niti se predviđa provedba obaveznih ispitivanja zrakotijesnosti za nZEN zgrade ( a sve nove zgrade moraju boti nZEB) te svodi tehnički pregled pri uporabnoj na provjeru smještaja, vanjskih dimenzija i namjene. Time se u potpunosti ukida mogućnost provjere ispunjavanja nZEB (i uskoro prema EU direktivama i ZEB) zahtjeva i stvaraju ozbiljne kontradikcije s novim Zakonom o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu. Naime, prema Zakonu o gradnji, uporabna dozvola će se izdati bez provjere tehničkih sustava i zrakotijesnosti zgrade, dok prema Zakonu o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu svaka nova zgrada mora zadovoljiti nZEB (i uskoro ZEB). Ova dva zakona su u direktnoj koliziji – jedan zakon traži nZEB, drugi zakon omogućava uporabnu dozvolu i kada nZEB nije ispunjen, pri čemu je ZOg u koliciji i s nizom direktiva i uredbi EK vezanih na energetsku učinkovitost u zgradarstvu, utjecaj zgrada na okoliš i zelenu tranziciju općenito. Posljedice ovakvog zakonskog rješenja, pogotovo za "manje složene zgrade" bile bi višestruke. Na razini države, Hrvatska ne bi ispunila svoje obveze iz EU direktive EPBD, što može dovesti do postupaka i financijskih sankcija od strane Europske komisije. Na razini društva i pzaštite potrošača, vlasnici novih kuća suočili bi se s previsokim troškovima energije koji nisu u skladu s projektiranom deklariranom (i plaćenom) energetskom kvalitetom zgrade. Na tržištu nekretnina takve bi kuće imale manju vrijednost jer bi kupci i banke odbijali financirati ili bi značajno snižavali cijene, a APN i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ne bi mogli odobravati potpore. Konačno, na razini struke, inženjeri bi izgubili svoju odgovornost i ulogu u postupku, dok istodobno ne bi postojao mehanizam kojim bi se utvrdilo tko snosi odgovornost kada zgrada ne ispunjava nZEB zahtjeve. Iz iskustva u praksi, imamo slučajeve gdje je u projektu bila predviđena dizalica topline, a u izvedbi je ugrađen električni kotao – bez ikakve kontrole, gdje se izvodi minimalna ili se uopće ne izvodi projektirna toplinska izolacija te gdje nisu provedena za nZEB zgrade obavezna ispitivanja zrakopropusnosti nove zgrade. Takvi objekti danas legalno koriste uporabnu dozvolu, iako energetski certifikat pokazuje razred F ili G, a sve nove zgrade bi prema propisima RH i implementiranim direktivama EK morale biti nZEB zgrade energetskog razreda A+. Prijedlog izmjene: Predlažem da se: 1. Ne ukidaju obavezni strojarski i elektro projekti za manje složene zgrade, već da se uvede stroža kontrola istih - svaki projekt treba biti pregledan kako bi se utvrdilo zadovoljava li zahtjeve nZEB-a, a na izvedbi zgrade se moraju tijekom izvedbe provoditi sigurnosne kontrole i ispitivanja instaliranih sustava u pogledu opasnosti za život i zdravlje ljudi, a ne samo kontrola mehaničke optornosti i stabilnosti. Obavezi sadržaj arhitektonskgo, građevinskog ili elektor projekta mora biti i projekt racionalen uporabe energije i toplinske zaštite, kako bi se temeljem definiranih ulaznih podataka (koji nisu niti mogu biti prisutni i proračunati, niti oprema odabrana niti građevni dijelovi definirani)u idejnom projektu) mogli izraditi Iskaznica i Energetski certifikat zgrade 2. Uvede obavezna kontrola prije izdavanja uporabne dozvole kojom bi se provjerila sukladnost izvedenih termotehničkih i elektro sustava s projektom i s nZEB/ZEB zahtjevima kao i sigurnosnim i zahtjevima zaštite zdravlja korisnika zgrade. 3. Jasno propisati da za strojarske i elektro radove mora postojati pisani trag o odgovornosti – bilo kroz potpis voditelja radova, bilo kroz izjavu nadzornog inženjera – kojim se potvrđuje da su sustavi izvedeni sukladno projektu i zakonskim zahtjevima. Time bi se osiguralo da u slučaju odstupanja od nZEB-a, projekta, zakona ili pravila struke postoji odgovorna osoba (voditelj ili nadzor) koja snosi odgovornost i u pogledu energetske efikasnosti, ali i u pogledu zaštite zdravlja i života ljudi - što samo s idejnim projektorm i nadzorom samo na izvedbi nosive konsturkcije zgrade nije moguće osigurati. 4. Jasno uskladiti Zakon o gradnji i Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu tako da uporabna dozvola za nove zgrade ne može biti izdana ako nije dokazano ispunjenje nZEB/ZEB i u pogledu zaštite zdravlja i života ljudi, budućih korisnika zgrade, građevinskog sklopa i tehničke opreme zgrade (požar, dim, CO, plijesni, ventilacija, strujni udar, munja,...)	Nije prihvaćen	Primljeno na znanje. Ovim prijedlogom Zakon je propisano da se za prijavu početka građenja mora imati glavni projekt koji sadrži projekte svih struka, a na gradilištu je potrebno imati svu dokumentaciju propisanu člankom 93. Smatramo da zakoni nisu u suprotnosti
372	MATEO BILUŠ	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI , 1. OPĆE ODREDBE	Kako se namjerava osigirati sigurnost korisnika ako se: "novim Zakonom o gradnji propisuju odvojeni postupci za izdavanja građevinskih i uporabnih dozvola za manje složene zgrade i za višestambene zgrade, koji će biti pojednostavljeni i za koje će biti potrebno priložiti manji broj dokumenata što će u konačnici olakšati i ubrzati samo građenje, povećati isplativost investiranja te omogućiti veći broj novih investicija u graditeljstvu i ako je u postupku izdavanja građevinske dozvole za manje složene zgrade potrebno priložiti idejni projekt (umjesto glavnog projekta kako je to sad propisano važećim Zakonom) i ako je nadzor nad građenjem propisan samo za provjeru ispunjavanja temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti te ako nije potrebna izrada izvedbenog projekta niti plan održavanja zgrada"? Jednostavnije i zornije rečeno: kako ćemo osigurati da kupac, najmoprimac, korisnik, povremeni korisnik ili bilo kakvo ljudsko biće bude sigurno da je u zgradama koje su dobile uporabnu dozvolu po ovakvim pojednostaljvnim procedurama i s minimalnom kontrolom (samo izvedbe nosive konsturkcije zgrade) neće ubiti električna struja, ugušiti dim ili CO, da će ljudi i takvim "uporabbljivim" zgradama biti sigurne u slučaju požara i slični sigurnosni i zdravsveni aspketi koje bi svaka zgrada trebala osugurati, ako se smatra i deklarira uporabljivom? Što je sa zaštitom potrošača u pogledu deklarirane i obavezne energetske efikasnosti za nove zgrade? Nove zgrade sve moraju biti prema i dosadašnjem i novom Zakonu o gradnji nZEB, a uskoro i ZEB energetskog standarda, a ako imamo samo obavezu izrade idejnog projekta ili je glavni projekt izrađen bez obaveze izrade projekta termotehničkih i elektro instalacija i fizike zgrade, nije moguće iskazati energetsko svojstvo buduće zgrade. Ovim je zakonodavac došao na to da se direktno dovode u koliziju novi ZOG i novi prijedlog Zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradrstvu! Nije ni na koji način jasno niti objašnjivo, kakva bi to trebala biti procedura u kojoj je moguće prema ovakvim pojednostavljenim postupcima (samo idejni projekt?) da za novu zgrada, koja MORA imati energetski certifikat izradimo taj certifikat? Također, reduciranim mehanizmima kontrole moguće je da će zgrada imati negativni certifikat i ipak dobiti uporabnu dozvolu? Temeljem čega će se moći izraditi energetski certifkat zgrade ako nema projekta koji je tome prethodio, sa svim svojim dionicama projektne dokumentacije potrebnima za izradu Iskaznice energetskih svojstava zgrade (arhitektonski, strojarski, elektro, fizika zgrade), a ti dijelovi projekta se ne izrađuju u idejnom projektu ili se ne izrađuju na razini koja omogućava provedbu izrade ove obaveze prema EU direktivama. Time se zakonodavac i RH dovodi u koliziju s nizom EU direktiva i uredbi vezani i na promociju energetske učinkovitosti u zgradarstvu i u suprotnosti je s regulativom vezanom na zaštitu potrošača u pogledu kontole kvalitete izvedbe koja se osigurava praćenjem izvedbe sa svih sigurnosnih i kvalitativnih aspekata, a ne samo u pogledu nosive konstrukcije zgrade, te nedeklariranjem ili nepovoljnim deklariranjem energetskog svojstva zgrade mimo propisanig zakonskih uvjeta. Nadalje, navodi se : "Propisujući posebne odredbe koje se odnose na manje složenu zgradu i višestambenu zgradu novim Zakonom se osigurava da se što prije započne s građenjem manje složenih zgrada (u hrvatskom okruženju to su u najvećem broju obiteljske kuće) te lakša i brža provedba stambenog zbrinjavanja svim stanovnicima Republike Hrvatske" - ovim se osigurava veći profit izvođačima i developerima mimo javnog i općeg interesa kvalitetnije gradnje zgrada, jer se deregulacijom direktno stimulira nekvaliteta, eliminiranjem mehanizama kontrola tijekom izvedbe i ispitivanja instalacijskih sustava, kao i nepostojanjem adekvatne nužne izvedbene projekte dokumentacije na gradnji (ovjerene od strane ovlaštenih inženjera). Ovakvim rješenjima evidentna je nebriga zakonodavca o sigurnosti korisnika (stanara, povremenih korisnika, najmoprimaca, ali i investotra, ako oni nisu i izvođači) te se zanemaruju propisi EU (direktive, uredbe) vezani na zaštitu potrošača u pogledu sigurnosti i dezinforma se ili nije moguće dati informaciju u pogledu stvarne energetske efikasnosti zgrade. Ideja redukcije procedure za ishođenje građevinske dozvole na idejni projekt kojim se dokazuje samo ispunjenje lokacijskih uvjeta (urbanih pravila) je dobro rješenje koje se na sličan način provodi u većini zemalja EU i SAD. Ono što nije dobro i gdje zakonodavac već dugi niz godina ne prepoznaje stvarno mjesto i ulogu ovlaštenih arhitekata inženjera u graditeljstvu, jest potreba izrade izvedbene projektne dokumentacije s kojoj se jedino i može dokazati temeljne zahtjeve za građevinu i koji bi trebali biti obavezno prisutni na gradilištu prilikom izvedbe. Sadašnja forma i sadržaj glavnog projekta je nepotreban projekt kojim se ne mogu dokazati temeljna svojsva građevine - osim papirnato. Ovlašteni inženjeri tek sa izvedbenim projektom i finalnim odabirom sustava gradnje, tehničke opreme i materijala mogu i trebaju potvrditi zadovoljenje temeljnih zahtjeva za građevinu i ovjeriti svojim pečatom ili elektornskim potpisom da su sve odradili u izvedbenom projektu u skladu s važećom zakonskom regulativom u pogledu potrebne kvalitete, osiguranja sigurnosti, zdravlja i energetske efikasnosti, kao što to provodi i većina razvijenih zemalja zapada. To ujedno u razvijenim zemljama podrazumijeva i obavezan projektantski nadzor kao obavezu investitora, kako bi se osigurala kvaliteta i kontinuirano praćenje izvedbe, što sada nije niti obaveza niti se ugovara i radi toga imamo sve lošiju kvalitetu izvedbe, bez kontrola i ispitivanja, pogotovo kod obiteljskih kuća, gdje će kvaliteta izvedbe sadašnjim prijedlogom pojednostavljenja procedure drastično pasti u svim sigurnostnim i drugim kvalitativnim aspektima.	Nije prihvaćen	Zakonom je ojačana obveza izvođača i nadzornog inženjera u smislu ispunjavanja temeljnih zahtjeva. Člankom 93. Prijedloga Zakona propisan je potrebna dokumentacija na gradilištu, pa tako i iskaznica energetskih svojstava zgrade.
373	MATEO BILUŠ	1. OPĆE ODREDBE, Članak 1.	1. stavak (1) - problem provede upravnih i drugih postupaka za zgrade radi kolizije Zakona o gradnji i Zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu 2. stavak (1) - problem osiguranja javnog interesa u području graditeljstva, promicanja održive gradnje te energetskih primjerenih svojstava građevine i zelene tranzicije, radi izostanka postupka provjere temeljnih zahtjeva za zgrade kod kojih se reducira postupak ishođenja građevinske i uporabne dozvole 3. stavak (2) sigurnost građevine - problem je što sigurnost zgrade (kao užeg dijela pojma onoga što se smatra pod terminom građevina) nije samo seizmička otpornost, već i zaštita od požara i sigurnost u korištenju zgrade (elekto instalacije i zaštita od munje, dimnjaci, ventilacija, ograde, itd, itd.), a što se ne promovira kod zgrada kod kojih se promovira "ubrzani i pojednostalvjeni" postupak ishođenja dokumentacije i izvedbe zrgade za postizanje uporabljivosti. add 1. i 2. Za zgrade manje od 400 m² trenutno je obavezan arhitektonski, građevinski, strojarski i elektro projekt. Projektanti arhitekture, fizike zgrade, strojarskih i elektro instalacija obavezni su i ulažemo veliki trud da projektiraju zgradu, njene građevne dijelove, temrotehničke i elektro sustave u skladu s nZEB zahtjevima. U praksi se većinom to i poštuje, no uvijek postoje slučajevi gdje se projekt ne ispoštuje – primjerice, u projektima se predviđa dizalica topline, a u izvedbi se ugradi električno podno grijanje, električni kotao ili kotao na lož ulje, izvede se neprimjerna razina toplinskog izoliranja, izolacijskih svojstava ostakljenih stijena, elemenata zaštite od pregrijavanja niti se provode ispitivanja zrakopropusnosti koja bi trebal biti prema propisima obavezno provedena za sve nove zgrade (koje sve moraju biti nZEB). Takvi objekti i dalje dobivaju uporabnu dozvolu jer se u praksi ne provjerava sukladnost sustava zgrade s propisima. Energetski certifikat samo retroaktivno konstatira da objekt ne ispunjava nZEB (često razred ispod razine C ili D, a sve nove zgrade bi morale biti A+ prema primarnoj energiji), ali to nema nikakav učinak na izdavanje uporabne dozvole. Prijedlog novog Zakona o gradnji dodatno ukida obvezu strojarskog i elektro projekta i nadzora za manje složene zgrade te svodi tehnički pregled prije ishođenja uporabne dozvole na provjeru smještaja, vanjskih dimenzija i namjene. Time se još više smanjuje mogućnost provjere ispunjavanja nZEB zahtjeva i stvaraju ozbiljne kontradikcije s novim Zakonom o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu. Nadalje, budućim korisnicima zgrade - kupcima, investitorima ili najmoprimcima daje se netočna slika o energetskim, zdravstvenim i sigurnosnim uvjetima koji bi trebali biti osigurani na novoj zgradi, a nije poznato da li su osigurani, ukoliko nisu provedeni odgovarajući stručni nadzor i ispitivanja. Na primjer, što je s nadzorom i ispitivanjima sigurnoti elektro instalacija i zaštite od munje u pogledu sigurnosti instalacije za život ljudi i zaštitu od požara, ako se provodi pojednostavljeni postupak ishođenja građevinske i uporabne dozvole. Što je sa zaštitom potrošača (kupca ili najmopromca stana, poslovnog prostora) ili zaštitom investitora, ako se jedno energetsko svojstvo zgrade nZEB i A+ deklarira glavnim projektom, a nakon toga se ne provjerava postizanje istoga tijekom izvedbe zgrade? Naime, prema Zakonu o gradnji, uporabna dozvola će se izdati bez provjere sustava, dok prema Zakonu o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu svaka nova zgrada mora zadovoljiti nZEB/ZEB. Ova dva zakona su u direktnoj koliziji – jedan zakon traži nZEB, drugi zakon omogućava uporabnu dozvolu i kada nZEB nije ispunjen. Posljedice ovakvog zakonskog rješenja bile bi višestruke. Na razini države, Hrvatska ne bi ispunila svoje obveze iz EU direktive EPBD i u pogledu zaštite potrošača, što može dovesti do postupaka i financijskih sankcija od strane Europske komisije. Na razini društva, vlasnici novih kuća suočili bi se s previsokim troškovima energije, a to bi dodatno povećalo problem energetskog siromaštva. Na tržištu nekretnina takve bi kuće imale manju vrijednost jer bi kupci i banke odbijali financirati ili bi značajno snižavali cijene, a APN i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ne bi mogli odobravati potpore. Konačno, na razini struke, inženjeri bi izgubili svoju odgovornost i ulogu u postupku, dok istodobno ne bi postojao mehanizam kojim bi se utvrdilo tko snosi odgovornost kada zgrada ne ispunjava nZEB ili sigurnosne zahtjeve u pogledu instalacijskih i drugih tehničkih sustava za zgrade kod kojih je prema ZOG-u omogućen "ubrzani" postupak ishođenja uporabne dozvole bez cjelovite sigurnosne i zdravstvene kontole svih temeljnih zahtjeva za građevinu. Iz iskustva u praksi, imamo slučajeve gdje je u projektu bila predviđena dizalica topline, a u izvedbi je ugrađen električni kotao – bez ikakve kontrole. Također ima slučajeva gdje je projektom bio predviđen kotao na lož ulje koji ne zadovoljava nZEB zahtjeve, ali je isti ugrađen, a uporabna dozvola je svejedno izdana. Takvi objekti danas legalno koriste uporabnu dozvolu, iako energetski certifikat pokazuje razred F ili G. Kontrola kvalitete ugradnje, debljina i usklađenosti s projektom i zakonskim propisima za toplinsko izolacijske sustave i slojeve u skladu sa zakonskim propisima, s kojima se izbjegavaju građevinske štete i štedi energija, ne provjerava se. Redoviti su slučajevi da se u primorskim područjima RH u potpunosti zanemaruje i izvodi manje zgrade bez ikakvih izolacijskih slojeva i stručnog nadzora (niz primjera istarskih i primorskih novih vila "autohtonog izgleda" bez ikakvih toplinsko izolacijskih slojeva pročelja i s nizom golih betonskih konsturkcija koje su područje građevinskih šteta u eksplataciji zgrada (plijesni, kondenzati, pukotine konsturkcije uslijed termričkog rada i slično). Prijedlog izmjene: Predlažem da se: 1. Ne ukidaju obavezni strojarski ili elektro projekata za manje složene zgrade, već da se uvede stroža kontrola istih – svaki projekt treba biti pregledan kako bi se utvrdilo zadovoljava li zahtjeve nZEB-a, a uskoro i ZEB-a. 2. Uvede obavezna kontrola tijekom izvedbe i prije izdavanja uporabne dozvole kojom bi se provjerila sukladnost izvedenih sustava i građevnih dijelova zgrade s projektom i s nZEB/ZEB zahtjevima. 3. Jasno propisati da za građevinske, strojarske i elektro radove mora postojati pisani trag o odgovornosti, a ne samo za nosivu konsturkciju - bilo kroz potpis voditelja radova, bilo kroz izjavu nadzornog inženjera - s kojim se potvrđuje da su zgrada i njeni sustavi izvedeni sukladno projektu i zakonskim obavezama. Time bi se osiguralo da u slučaju odstupanja od nZEB (ZEB) projekta, zakona ili pravila struke postoji odgovorna osoba (izvođač - voditelj radova ili nadzor) koja snosi odgovornost. 4. Jasno uskladiti Zakon o gradnji i Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu tako da uporabna dozvola za nove zgrade ne može biti izdana ako nije dokazano ispunjenje nZEB/ZEB. 5. Osigurati zakonom zaštitu potrošača - kupaca, najmoprimaca ili drugih korisnika zgrade u pogledu jasnog postupka kontrole i usklađenosti između deklariranih projektom i ostvarenih izvedbom SVIH sigurnosnih zatjeva za zgradu (ne samo seizmička sigurnost, nego i svi ostali temeljni zahtjevi kojima se osigurava sigurnost u korištenju zgrade i ispunjenja projektom deklariranih energetskih svojstava zgrade. Jednostavnije rečeno - kako smo zakonskom procedurom i s kojim sigurnosnim mehanizmima tijekom provedbom projekta i izvedbe zgrade te s kojim ispitivanjima osigurali da se korisnici zgrade ne uguše od CO ili toksičnih plinova prilikom gorenja, ne izgore od požara instalacija ili materijala ugrađenih u zgradu, da ih ne ubije električna struja uslijed neprimjerneo izvedenih elektro instalacija i da će plaćati energente onoliko koliko se deklarira nZEB ili ZEB projektom zgrade - što ne vidim i tražim objašnjenje kako se misli osigurati sve navedene zaštite i uštede za zgrade kojima će biti omogućeno projktiranje, izvedba, nadzor i ispitivanja u drastično reduciranim ili nikakvom obimu prije ishođenja uporabe dozvole?	Nije prihvaćen	Zakonom je ojačana obveza izvođača i nadzornog inženjera u smislu ispunjavanja temeljnih zahtjeva Člankom 93. Prijedloga Zakona propisan je potrebna dokumentacija na gradilištu, pa tako i iskaznica energetskih svojstava zgrade.
374	MATEJ MIHIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 23.	Poštovani, predlažem brisanje stavka 7 jer je u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti na radu (članak 73. stavak 4) i odredbama Direktive 92/57 o primjeni minimalnih sigurnosnih i zdravstvenih uvjeta na privremenim ili pokretnim gradilištima (članak 3. stavak 1.). Prema direktivi i zakonu koji transponira odredbe direktive u hrvatski zakonodavni okvir, investitor je isključivo taj čija je dužnost imenovati koordinatora zaštite na radu. Nadalje, osim što je suprotno propisano već drugim postojećim pozitivnim propisima, skrećem pažnju da bi ovakav sustav bio i nelogičan, kontraproduktivan i opasan za živote i zdravlje radnika na gradilištu. Dužnost koordinatora zaštite na radu je primarno kontrolirati izvođača izvodi li radove u skladu s pravilima zaštite na radu. Ovakva formulacija ne samo da onemogućava neovisnost koordinatora zaštite na radu u obavljanju svojih obaveza nego aktivno doprinosi smanjenju razine zaštite na radu na gradilištima, a koja je i inače niska. Uz ovakvu formulaciju, izvođaču bi teoretski bilo u interesu ugovoriti takvog koordinatora zaštite na radu koji bi ga što je manje moguće kontrolirao i upozoravao. A ako bi ovu odredbu gledali analogno u kontekstu regulative gradnje bila bi kao da izvođač sam imenuje stručni nadzor građenja. S druge strane, ako je intencija bila da glavni izvođač imenuje osobu koja će biti odgovorna za zaštitu na radu za sve osobe na gradilištu, onda se ta uloga ne smije zvati koordinator zaštite na radu jer je to drugim zakonom definirana uloga s jasno znanim obvezama i odgovornostima. Takva intencija da postoji jedna osoba krovno odgovorna za provođenje mjera zaštite na radu na gradilištima od strane izvođača radova, olakšala bi obavljanje poslova zaštite na radu jer bi postojala jasna hijerarhija odgovornosti za radnike na gradilištu te bi takva formulacija u Zakonu o gradnji pomogla povećati razinu zaštite na radu na gradilištima u Republici Hrvatskoj.	Prihvaćen	Brisana odredba.
375	MATEJ MIHIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 20.	Poštovani, predlažem brisanje stavka 2 jer ovako kako je napisan samo nepotrebno opterećuje tekst zakona, a ništa novo ne navodi niti definira. Naime, glavni projektant naravno da može biti i KZNR, ali isto tako može i bilo tko od ostalih projektanta, nadzornih inženjera, investitor, voditelj projekta,... tako da je odredba nepotrebna jer precizno definira da jedan može, što nije bitno jer može i puno širi spektar sudionika u gradnji.	Prihvaćen	Prihvaćen.
376	HRVATSKA UDRUGA KOORDINATORA ZAŠTITE NA RADU	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 23.	Poštovani, predlažemo brisanje stavka 7 jer je u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti na radu (članak 73. stavak 4) i odredbama Direktive 92/57 o primjeni minimalnih sigurnosnih i zdravstvenih uvjeta na privremenim ili pokretnim gradilištima (članak 3. stavak 1.). Prema direktivi i zakonu koji transponira odredbe direktive u hrvatski zakonodavni okvir, investitor je isključivo taj čija je dužnost imenovati koordinatora zaštite na radu. Nadalje, osim što je suprotno propisano već drugim postojećim pozitivnim propisima, skrećemo pažnju da bi ovakav sustav bio i nelogičan, kontraproduktivan i opasan za živote i zdravlje radnika na gradilištu. Dužnost koordinatora zaštite na radu je primarno kontrolirati izvođača izvodi li radove u skladu s pravilima zaštite na radu. Ovakva formulacija ne samo da onemogućava neovisnost koordinatora zaštite na radu u obavljanju svojih obaveza nego aktivno doprinosi smanjenju razine zaštite na radu na gradilištima, a koja je i inače niska. Uz ovakvu formulaciju, izvođaču bi teoretski bilo u interesu ugovoriti takvog koordinatora zaštite na radu koji bi ga što je manje moguće kontrolirao i upozoravao. A ako bi ovu odredbu gledali analogno u kontekstu regulative gradnje bila bi kao da izvođač sam imenuje stručni nadzor građenja. S druge strane, ako je intencija bila da glavni izvođač imenuje osobu koja će biti odgovorna za zaštitu na radu za sve osobe na gradilištu, onda se ta uloga ne smije zvati koordinator zaštite na radu jer je to drugim zakonom definirana uloga s jasno znanim obvezama i odgovornostima. Takva intencija da postoji jedna osoba krovno odgovorna za provođenje mjera zaštite na radu na gradilištima od strane izvođača radova, olakšala bi obavljanje poslova zaštite na radu jer bi postojala jasna hijerarhija odgovornosti za radnike na gradilištu te bi takva formulacija u Zakonu o gradnji pomogla povećati razinu zaštite na radu na gradilištima u Republici Hrvatskoj.	Prihvaćen	Prihvaćen.
377	HRVATSKA UDRUGA KOORDINATORA ZAŠTITE NA RADU	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 20.	Poštovani, predlažemo brisanje stavka 2 koji navodi da glavni projektant može biti i koordinator zaštite na radu. Bilo tko od projektanata individualnih mapa, suradnika projektanata, investitor ili zaposlenik investitora, stručni nadzor, revident, voditelj projekta,… ako zadovoljava uvjete propisane drugim propisom može biti i koordinator zaštite na radu. Naime, regulativom zaštite na radu nije ograničeno tko, u kontekstu sudionika u gradnji prema regulativi gradnje, može biti koordinator zaštite na radu tako da se ovim stavkom nepotrebno opterećuje tekst zakona o gradnji navodeći eksplicitno samo za jednog od tih da može uz to što je glavni projektant i biti koordinator zaštite na radu.	Prihvaćen	Prihvaćen.
378	MATEJ MIHIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	Poštovani, predlažem izmjene stavka 4 ovog članka te dodavanje novog članka 5. Stavak 4: Projektant je, u okviru usluge projektantskog nadzora, dužan do trenutka izdavanja uporabne dozvole investitoru i, prema potrebi, drugim sudionicima u gradnji davati objašnjenja i pružati stručnu pomoć u vezi projekata u smislu razrade detalja i izmjene projekta zbog okolnosti nastalih tijekom faze građenja, a koje ne podrazumijevaju postupke izmjena i dopuna akata kojima se odobrava građenje te prisustvovati tehničkom pregledu građevine, osim za manje složenu zgradu. Novi stavak 5: Uslugu projektantskog nadzora investitor je dužan definirati projektnim zadatkom za izradu glavnog projekta. Obrazloženje izmjene stavka 4.:Uvođenje bianco obaveze projektanata da pružaju usluge objašnjenja i stručne pomoći (koje nisu nikako definirane opsegom, sadržajem, učestalošću i trajanjem) stvara izrazito veliki teret neizvjesnosti na projektanta. Predloženom izmjenom, omogućilo bi se definiranje tog opsega kroz zasebnu uslugu koju investitor može ugovoriti, odnosno kroz projektantski nadzor. Usluge navedene u stavku 4. članka 19. predstavljaju poslove koji su Pravilnikom o standardu usluga ovlaštenih inženjera građevinarstva (NN 146/2022) kao usluga projektantskog nadzora pa bi ovom izmjenom jasnije definirala obveza koju projektant kroz obvezu članka 19. stavak 9. ispunjava. Obrazloženje novog stavka 5.: Kako projektanti uz privatne investitore izrađuju projekte i za javne investitore, a koji su obveznici javne nabave, nužno je zbog načela transparentnosti i jednakosti postupanja u postupcima javne nabave da je projektant (u kontekstu javne nabave ponuditelj) u potpunosti upoznat sa svim kalkulativnim elementima cijene usluge. Drugim riječima, kako bi mogao dati ponudu koja odgovara zahtjevima naručitelja, potrebno je nedvosmisleno znati koji je traženi opseg usluge.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
379	MATEJ MATIJAŠ	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Iako se u javnim istupima i strateškim dokumentima često naglašava važnost krajobraza i zelene infrastrukture za održivi prostorni razvoj, u predloženom Zakonu o prostornom uređenju nije usvojena gotovo niti jedna od ključnih preporuka i smjernica iz Krajobrazne osnove Republike Hrvatske, koja je izrađena u okviru Ministarstva i financirana javnim sredstvima upravo s ciljem da posluži kao temelj za unaprjeđenje zakonodavnog okvira. Na taj način propuštena je prilika da se hrvatsko zakonodavstvo uskladi s europskim praksama i smjernicama Vijeća Europe, kao i s vlastitim strateškim dokumentima. Rezultat je da se pojam krajobraza u Zakonu zadržava samo na deklarativnoj razini, bez ikakvih operativnih instrumenata za njegovu stvarnu zaštitu, planiranje i oblikovanje. Predlaže se da se u daljnjem postupku izrade Zakona Krajobrazna osnova Republike Hrvatske koristi kao obvezujuća stručna podloga, te da se u zakon uvrste barem temeljni mehanizmi koje KORH predviđa. S obzirom na to da su prostorno uređenje i gradnja međusobno povezani i komplementarni sustavi, nužno je da se u daljnjem zakonodavnom postupku posljedično izmijene i usklade odredbe Zakona o gradnji te Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, posebno u dijelu koji trenutno omogućuje obavljanje projektantskih poslova isključivo osobama tehničkih struka. Potrebno je izmijeniti navedenu formulaciju kako bi se krajobraznim arhitektima omogućilo obavljanje poslova projektiranja, planiranja i nadzora u okviru njihove stručne odgovornosti. Ograničavanje mogućnosti obavljanja projektantskih poslova isključivo na tehničke struke proturječi međunarodnim konvencijama koje je Republika Hrvatska ratificirala, osobito Konvenciji o europskim krajobrazima (NN 12/02), te zanemaruje složenost i višeslojnost sustava prostornog planiranja koji zahtijeva suradnju različitih struka, a ne njihovo isključivanje. Ciljevi prostornog uređenja Članak 7. (1) Ciljevi prostornog uređenja su: 1. zaštita i očuvanje prostora kao ograničenog prirodnog dobra od nacionalnog interesa uz ravnomjeran prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim polazištima 2. prostorna održivost u odnosu na racionalno korištenje i očuvanje kapaciteta prostora na kopnu, moru i u podmorju u svrhu učinkovite zaštite prostora 3. povezivanje sustava prostornog uređenja teritorija Republike Hrvatske s europskim sustavima prostornog uređenja 4 povećanje otpornosti prostora na promjene uvjetovane suvremenim izazovima (prirodne katastrofe, klimatske promjene, kemijske i biološke prijetnje, katastrofe uvjetovane ljudskim djelovanjem i dr.) 5. njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti 6. međusobno usklađen i dopunjujući razmještaj različitih ljudskih djelatnosti i aktivnosti u prostoru radi funkcionalnog i skladnog razvoja zajednice uz zaštitu integralnih vrijednosti prostora 7. razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje prirode, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja 8. zaštita kulturnih dobara i vrijednosti 9. dobro organizirana raspodjela i uređenje građevinskog zemljišta 10. planiranje, upravljanje i zaštita nacionalnih krajobraza kao integralnog prostornog koncepta (…) Komentar: Krajobraz je u prijedlogu Zakona prepoznat deklarativno, dok u dijelu koji se odnosi na instrumente prostornog planiranja, razine obrade i stručne podloge, nije osigurano njegovo stvarno uvrštavanje u sustav planiranja. Takvo stanje nije u skladu s Krajobraznom osnovom Republike Hrvatske, čije su preporuke usmjerene na sustavno uključivanje krajobraza u sve razine prostornog planiranja i upravljanja prostorom. Iako se u članku 7. formalno navodi cilj „planiranja, upravljanja i zaštite nacionalnih krajobraza kao integralnog prostornog koncepta“, u ostatku Zakona nije predviđen mehanizam kojim bi se taj cilj mogao ostvariti u praksi. Predlaže se da se u Zakon uvrsti posebno poglavlje posvećeno očuvanju i razvoju krajobraza, u skladu s prijedlogom KORH-a, te da se krajobrazne osnove propišu kao obvezne stručne podloge za izradu prostornih planova, barem na razinama županija i gradova. Nadalje, potrebno je da se odgovarajućim pravilnicima osigura uspostava registra iznimnih i vrijednih krajobraza, uvođenje krajobraza kao zasebnog poglavlja u Pravilnik o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru, te uvrštavanje tema poput „Vrijedni krajobraz“, „Vrijedna vizura“ i „Krajobrazi za obnovu“ u prostorne planove i njihove kartografske prikaze, kako bi se omogućila njihova sustavna i provedbena primjena. Na taj bi se način krajobraz iz statusa deklarativnog cilja preveo u stvarni provedbeni instrument prostornog planiranja, čime bi se osigurala njegova zaštita, očuvanje i unapređenje prostornih vrijednosti Republike Hrvatske u skladu s KORH-om i međunarodnim obvezama. Ovim načelima nastoji se prostor Republike Hrvatske označiti kao neobnovljivi resurs koji je osobito potrebno štititi od svih neprimjerenih ljudskih djelovanja kojima se devastiraju prostorne, krajobrazne, kulturne i prirodne vrijednosti, te osigurati pojednostavljenje i digitalizaciju postupka izmjene prostornih planova bez potrebe ponavljanja postupaka, uz znatno smanjenje troškova. Komentar: Predlaže se da se u okviru Zakona ujednači uporaba pojmova krajobraz, krajolik i pejzaž, u skladu s terminološkim načelima utvrđenima u Krajobraznoj osnovi Republike Hrvatske, prema kojoj se ovi pojmovi smatraju istoznačnima i odnose se na isti predmet zaštite, planiranja i oblikovanja prostora. Ujednačavanje terminologije nužno je radi dosljedne primjene zakona, pravilnika i prostornih planova, ali i radi usklađenosti s Konvencijom o europskim krajobrazima (NN 12/02), koja se u svim službenim prijevodima referira na isti pojam. Time bi se izbjegle buduće terminološke nejasnoće te osigurala jednoznačna primjena i tumačenje pojma krajobraz kao osnovne prostorne, kulturne i prirodne vrijednosti Republike Hrvatske. v. javni arhitektonski i/ili urbanistički natječaj je način pribavljanja najkvalitetnijih rješenja na području arhitekture, urbanizma, prostornog planiranja i krajobraznog uređenja na temelju programa natječaja u skladu s posebnim propisom Komentar: Zakon u definiciji javnog arhitektonskog i/ili urbanističkog natječaja izrijekom navodi da se natječajem pribavljaju najkvalitetnija rješenja i na području krajobraznog uređenja, međutim, nisu predviđeni krajobrazno-arhitektonski natječaji kao samostalna kategorija, niti je propisana mogućnost da ih raspisuju ili vode krajobrazni arhitekti. Predlaže se da se u okviru ove odredbe izrijekom predvidi mogućnost krajobrazno-arhitektonskih natječaja, odnosno javnih natječaja iz područja krajobrazne arhitekture, koji mogu biti samostalni ili u kombinaciji s arhitektonskim i urbanističkim natječajima. Također se predlaže da se krajobraznim arhitektima omogući ravnopravno sudjelovanje u svim fazama natječajnog postupka: kao autori, voditelji i članovi ocjenjivačkih sudova, ne samo kao suradnici. Ovim bi se Zakonom uskladilo nacionalno zakonodavstvo s europskom praksom i preporukama iz Krajobrazne osnove Republike Hrvatske (KORH, 2024.), kojom se krajobrazno planiranje i projektiranje prepoznaje kao sastavni dio prostornog uređenja i instrument provedbe ciljeva iz Konvencije o europskim krajobrazima (NN 12/02). Time bi se osiguralo stvarno, a ne samo deklarativno uključivanje krajobrazne arhitekture u sustav javnih natječaja te potaknula viša razina kvalitete i održivosti oblikovanja prostora. Zelena infrastruktura u urbanim područjima Članak 47 . (1) Za urbane cjeline u prostornim planovima potrebno je planirati zelenu infrastrukturu u urbanim područjima u skladu sa Programom razvoja zelene infrastrukture u građevinskim područjima. (2) Postojeće javne i zaštitne zelene te upojne površine unutar građevinskih područja potrebno je maksimalno očuvati i štititi od nove izgradnje ili prenamjene. (3) Metodologija i smjernice za izradu stručnih rješenja prilikom planiranja zelene infrastrukture u građevinskim područjima odredit će se pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona. (4) Građevinska područja koja nisu opremljena razdjelnim sustavom odvodnje moraju se planirati na način da minimalno 20% tog građevinskog područja predstavlja upojne površine. Komentar: Predložena odredba članka 47. predstavlja važan korak u smjeru prepoznavanja zelene infrastrukture, ali ostaje na programskoj i deklarativnoj razini, bez stvarnih instrumenata provedbe. Kako bi se ciljevi Zakona ostvarili u praksi, potrebno je da se zelena infrastruktura u prostornim planovima definira kao poseban infrastrukturni sloj, s jednakim statusom kakav imaju prometni, energetski i komunalni sustavi. Ovakav pristup u potpunosti je usklađen sa smjernicama iz Krajobrazne osnove Republike Hrvatske (KORH, Knjiga 4, 2024.), osobito s točkama koje pozivaju na: izjednačavanje pojmova krajolik, krajobraz i pejzaž te njihovo jedinstveno tumačenje, definiranje krajobraza kao integralnog prostornog koncepta i sastavnice okoliša, ugradnju pojmova krajobrazne raznolikosti, vrijednosti i kvalitete u strateške i planske dokumente, povezivanje krajobraza sa srodnim konceptima poput zelene infrastrukture i rješenja temeljenih na prirodi, te uspostavu provedbenih instrumenata poput projekata krajobrazne arhitekture / krajobraznog uređenja, studija zelene infrastrukture i procjena utjecaja na krajobraz. Zelena infrastruktura mora postati temeljni element nove urbane morfologije, one čija jezgra nije isključivo zgrada ili prometnica, već biološki aktivna mreža prostora koja osigurava klimatsku otpornost, povezanost i ekološku funkcionalnost grada. Takva se infrastruktura ne gradi po načelima tehničke gradnje, već kroz biološke procese te zahtijeva interdisciplinarni pristup, što je u potpunosti u skladu s načelima iz Krajobrazne osnove Republike Hrvatske prema kojima se planiranje funkcija, namjena i zahvata u prostoru mora temeljiti na razumijevanju krajobraznih obilježja, vrijednosti i osjetljivosti prostora. KORH jasno ističe da se položaj i granice pojedinih namjena zemljišta trebaju određivati uzimajući u obzir njihov utjecaj na krajobraz, reljef i vizure, uz obvezu usklađivanja prirodnih i antropogenih procesa te očuvanja kontinuiteta krajobrazne strukture. Time se uspostavlja neposredna veza između krajobraznih osnova i prostornih planova, u kojoj krajobraz postaje jedan od temeljnih orijentira za određivanje prostorne logike, smjera razvoja i prostorne kvalitete. Rješenja temeljena na prirodi, koja su sastavni dio zelene infrastrukture, također počivaju na biološkim procesima, a ne samo na tehničkim komponentama. Njihova učinkovitost proizlazi iz funkcioniranja prirodnih sustava, kroz regulaciju temperature, zadržavanje i infiltraciju oborinskih voda, povećanje bioraznolikosti i stvaranje mikroklimatske stabilnosti. Isključivanje prirodne komponente iz rješenja koja su „temeljena na prirodi“ dovelo bi do pojmovne i funkcionalne kontradikcije. Zbog toga zelena infrastruktura i rješenja temeljena na prirodi moraju biti planirana, projektirana i održavana u skladu s prirodnim procesima i ne isključivati njihovu biotehničku komponentu. Predlaže se da se u okviru Zakona predvidi provedbeni alat za zelenu infrastrukturu, a to je projekt krajobrazne arhitekture / krajobraznog uređenja, kojim bi se omogućilo projektiranje i realizacija zahvata koji čine mrežu zelene infrastrukture. Na taj način bi se osigurao prijelaz s razine strategija i planova na konkretnu implementaciju u prostoru, uz mogućnost da se planiranje zelene infrastrukture postupno započne i na nižim prostorno-planskim razinama (urbanistički planovi uređenja i drugi provedbeni dokumenti). Ovakav pristup omogućio bi da zelena infrastruktura postane stvaran, mjerljiv i održiv sustav koji doprinosi klimatskoj otpornosti, bioraznolikosti i kvaliteti života u urbanim područjima, a istodobno bi osigurao provedbu smjernica iz KORH-a i obveza iz Konvencije o europskim krajobrazima (NN 12/02).	Nije prihvaćen	Načelo uređenja prostora i očuvanja prirode, promicanje održive gradnje trebale bi primjenjivati sve struke, to nije isključiva zadaća arhitekata krajobraznog uređenja. Ad članak 7.: Prostorno planiranje i očuvanje krajobraza kroz sustav planiranja nije predmet ovog zakona, već Zakona o prostornom uređenju. Ad članak 47.: Načelo uređenja prostora i očuvanja prirode, promicanje održive gradnje trebale bi primjenjivati sve struke, to nije isključiva zadaća arhitekata krajobraznog uređenja.
380	MATEJ MATIJAŠ	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Predlaže se kod višestambenih zgrada osigurati obvezu izrade projekta krajobrazne arhitekture / projekta krajobraznog uređenja kao obveznog dijela projektne dokumentacije. Takvi su projekti u pravilu prostorno i funkcionalno složeni, sa značajnim utjecajem na oblikovanje krajobraza. Uređenje otvorenih površina u sklopu višestambenih zgrada ima presudan utjecaj na kvalitetu stanovanja, mikroklimatske uvjete, bioraznolikost i održivost prostora. Projekt krajobrazne arhitekture ne usporava niti otežava proces ishođenja dozvole, a u praksi se pokazao kao instrument koji osigurava osnovnu razinu uređenja, ali i omogućuje postizanje najviše razine prostorne kvalitete, funkcionalnosti i ekološke vrijednosti okoliša. Njegovim formalnim uvođenjem u postupak izdavanja građevinske dozvole za složenije zahvate (poput višestambenih zgrada) osigurava se da uređenje otvorenih površina bude projektirano stručno, planirano i održivo te da se u postupku gradnje dosljedno provode ciljevi Zakona koji se odnose na zaštitu okoliša, prirode i krajobraznih vrijednosti.	Nije prihvaćen	Načelo uređenja prostora i očuvanja prirode, promicanje održive gradnje trebale bi primjenjivati sve struke, to nije isključiva zadaća arhitekata krajobraznog uređenja.
381	MATEJ CVITANOVIĆ	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 95.	Potrebno je definirati što se umjesto građevinske dozvole prilaže zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole za sunčane elektrane koje se grade na temelju glavnog projekta, a sukladno Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima trebaju ishoditi uporabnu dozvolu.	Nije prihvaćen	Nepotrebno propisivati samo za jednu vrste građevine, nama razlike u dokumentaciji na gradilištu i dokumentaciji koje se predaje za uporabnu dozvolu.
382	MATEJ CVITANOVIĆ	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 77.	Predlažemo definirati rok pristupanja građenju i za slučajeve izgradnje sunčanih elektrana prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
383	MATEJ CVITANOVIĆ	4. PROJEKTI, Članak 49.	Predlažemo u stavku (1) zadržati rok od 15 dana iz važećeg zakona, jer se time neće rješiti problem kašnjenja kod nekih javnopravnih tijela. Ovim povećanjem roka za 15 dana se produljuju sve procedure za investitora i projektanta u razvoju nekog projekta, a smjer EU direktiva je upravo suprotan, da se procedure i rokovi ubrzavaju, što se postiže neophodnom digitalizacijom procesa i sustava.	Nije prihvaćen	Ostavljen je dovoljan rok svim javnopravnim tijelima da utvrde posebne uvjete, čime se smanjuje pravna nesigurnost u slučaju ne izdavanja uvjeta od strane javnopravnih tijela. Osim toga projektant sam ishodi uvjete pa nema čekanja da upravno tijelo pokrene postupak.
384	MATEA MIJOLOVIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Predlaže se kod višestambenih zgrada osigurati obvezu izrade projekta krajobrazne arhitekture / projekta krajobraznog uređenja kao obveznog dijela projektne dokumentacije. Takvi su projekti u pravilu prostorno i funkcionalno složeni, sa značajnim utjecajem na oblikovanje krajobraza. Uređenje otvorenih površina u sklopu višestambenih zgrada ima presudan utjecaj na kvalitetu stanovanja, mikroklimatske uvjete, bioraznolikost i održivost prostora. Projekt krajobrazne arhitekture ne usporava niti otežava proces ishođenja dozvole, a u praksi se pokazao kao instrument koji osigurava osnovnu razinu uređenja, ali i omogućuje postizanje najviše razine prostorne kvalitete, funkcionalnosti i ekološke vrijednosti okoliša. Njegovim formalnim uvođenjem u postupak izdavanja građevinske dozvole za složenije zahvate (poput višestambenih zgrada) osigurava se da uređenje otvorenih površina bude projektirano stručno, planirano i održivo te da se u postupku gradnje dosljedno provode ciljevi Zakona koji se odnose na zaštitu okoliša, prirode i krajobraznih vrijednosti.	Nije prihvaćen	Načelo uređenja prostora i očuvanja prirode, promicanje održive gradnje trebale bi primjenjivati sve struke, to nije isključiva zadaća arhitekata krajobraznog uređenja.
385	MATE VIDUKA	4. PROJEKTI, Članak 34.	Smatram da idejni projekt ne može osigurati dovoljnu tehničku razradu ni razinu detaljnosti potrebnu za kvalitetnu izgradnju građevina manje zahtjevnosti, površine do 400 m². Iako se radi o građevinama manjeg stupnja složenosti, njihova projektna dokumentacija mora sadržavati jasna i provediva tehnička rješenja, osobito u pogledu konstrukcije te sustava instalacija (elektroinstalacije, vodoopskrba i odvodnja, grijanje, hlađenje, ventilacija, zaštita od požara i dr.). Ukoliko se ovim Zakonom definira da nije potrebna razrada pojedinih struka, primjerice strojarskih instalacija grijanja, hlađenja i pripreme tople vode, postavlja se pitanje na koji način bi se u tom slučaju mogla dokazati energetska svojstva građevine. Stoga predlažem da se za građevine do 400 m² zadrži obveza izrade glavnog projekta.	Nije prihvaćen	Glavni projekt za manje složene zgrade prilaže se kod prijave početka građenja i sadrži projekte svih struka.
386	MARTINA ŠEKUTOR	4. PROJEKTI, Članak 37.	Gradnja je zahvat koji se odvija u vanjskom prostoru, stoga se kvalitetno uređenje tog istog vanjskog prostora mora adekvatno zakonski urediti i osigurati projektom krajobrazne arhitekture. Citiram: Glavni projekt MORA sadržavati i projekt krajobrazne arhitekture / krajobraznog uređenja s obzirom na naše obveze kao članice Europske unije i Vijeća Europe te preuzetih obveza iz Konvencije o europskim krajobrazima (NN 12/02), Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC), primjene UN-ovih ciljeva održivog razvoja kao i s obzirom na provedbu EU Nature Restoration Law. Budući da se projektom krajobrazne arhitekture osiguravaju ciljevi Zakona o gradnji koji se odnose na zaštitu okoliša, očuvanje prirode i krajobraznih vrijednosti, krajobrazni projekt je obvezan dio glavnog projekta u obliku zasebne mape. izv.prof.dr.sc. Ines Hrdalo, ovl.kraj. arh, voditeljica diplomskog studija Krajobrazna arhitektura izrađivačica Izvještaja Vijeća Europe o primjeni Europske konvencije o krajobrazima s temom Landscape, a living environment 2025. članica tima izrađivača Krajobrazne osnove Republike Hrvatske	Nije prihvaćen	Zadaće struke propisane su zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji, i nastavno na to propisane su i strukovne odrednice glavnih projekata.
387	MARTINA ŠEKUTOR	4. PROJEKTI, Članak 36.	Zakonom je potrebno jasno definirati pojmove krajobrazni elaborat (podloga koja prethodi glavnom projektu) i projekt krajobrazne arhitekture (dio glavnog projekta), njihov sadržaj, stupanj razrade i izrađivača. Budući da je jedina struka koja je educirana za izradu oba struka krajobraznih arhitekata, potrebno je definirati status te struke u sustavu gradnje.	Nije prihvaćen	Zakonom o gradnji se ne propisuje detaljni sadržaj i nazive za elaborate, niti tko ih može izraditi, elaborati se izrađuju sukladno posebnim propisima.
388	MARTINA SVETEC	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	U članku 19. stavku 3. propisano je da projektant kvalificiranim elektroničkim potpisom naslovne stranice mape preuzima odgovornost za cjelovitost projekta i njegovu usklađenost sa Zakonom. Predlaže se da se uvede projekt krajobrazne arhitekture, odnosno projekt krajobraznog uređenja, kao posebna projektna mapa te da ovlašteni krajobrazni arhitekti budu priznati kao projektanti i potpisnici te mape, s odgovornošću za njezin sadržaj i usklađenost sa Zakonom, u granicama svojih stručnih ovlaštenja. Takvo rješenje usklađeno je s načelima Zakona o gradnji jer osigurava ravnopravan tretman svih projektanata čiji se projekti uključuju u glavni projekt. Time se dodatno jača sustav stručne odgovornosti, transparentnosti i kvalitete projektne dokumentacije, osobito u dijelu koji se odnosi na uređenje otvorenih površina i oblikovanje krajobraza. Nadalje, predlaže se da se u članku 19. stavku 6. izraz „ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer“ dopuni na način da uključuje i ovlaštenog krajobraznog arhitekta, pri čemu bi se krajobrazni arhitekti smatrali dijelom skupine ovlaštenih inženjera u smislu ovoga Zakona. Ova izmjena nužno povlači usklađivanje i drugih propisa, osobito Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, kako bi se osigurala dosljednost u definiranju stručnih ovlasti i odgovornosti. Uvrštavanjem krajobraznih arhitekata u skupinu ovlaštenih projektanata osigurava se da se projektiranje i oblikovanje prostora provodi stručno i odgovorno, uz interdisciplinarni pristup, te u skladu s načelima održivosti, zaštite okoliša i javnog interesa propisanim ovim Zakonom.	Nije prihvaćen	Načelo uređenja prostora i očuvanja prirode, promicanje održive gradnje trebale bi primjenjivati sve struke, to nije isključiva zadaća arhitekata krajobraznog uređenja.
389	MARKO VUKOVIĆ	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 70.	Čekajući da na željenoj lokaciji firma od koje planiram kupiti stan dobije građevinsku dozvolu, a to se od njihove procijene protegnulo još za dodatnih 11 mjeseci, cijena koju su najavljivali u odnosu na onu koja mi je ponuđena porasla je za dodatnih 700€ po m2. Sada će se čekati još duže. Povrat pola PDV-a neće pomoći, već će taman kompenzirati dodatni porast cijena. Ovu naknadu koju plaćaju investitori uračunati će nama u prodajne kvadrate stana vjerovatno s obrazloženjem da time nama izlaze u susret. Od dodatnog administriranja (očevica) i naknada koristi će imati JLS-ovi, a štetu mi koji kupujemo nekretnine. Graditeljima ovo neće predstavljati ništa osim dodatnog zanemarivog troška i nešto malo dužeg čekanja na papire... Mislim li itko na nas kupce?	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
390	MARKO VAJDIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 28.	Predlaže se dodavanje točke (4) u čl. 28 koji bi glasio: „Revident je dužan sve aktivnosti revidenta provoditi uz najvišu razinu profesionalnosti i tehničke stručnosti iz odgovarajućeg područja, neovisno i nepristrano, bez izravnih ili neizravnih utjecaja, posebno financijskih, koji bi mogli dovesti u pitanje njegovu objektivnost, osobito od strane osoba ili skupina zainteresiranih za rezultate tih aktivnosti.“ Predmetno je neophodno dodati kako bi se zakonski zaštitila nepristranost i neovisnost revidenta. Sam Kodeks strukovne etike članova Komore nije dovoljno snažna zaštita.	Prihvaćen	Navedeno će biti predmet zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje.
391	MARKO VAJDIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 24.	Predlaže se ili dodavanje točke (8) u čl. 24 ili formiranje novog članka koji bi glasio: „Nadzorni inženjer odnosno glavni nadzorni inženjer dužan je sve aktivnosti stručnog nadzora provoditi uz najvišu razinu profesionalnosti i tehničke stručnosti iz odgovarajućeg područja, neovisno i nepristrano, bez izravnih ili neizravnih utjecaja, posebno financijskih, koji bi mogli dovesti u pitanje njegovu objektivnost, osobito od strane osoba ili skupina zainteresiranih za rezultate tih aktivnosti.“ Predmetno je neophodno dodati kako bi se zakonski zaštitila nepristranost i neovisnost nadzornih inženjera. Sam Kodeks strukovne etike članova Komore nije adekvatna zaštita.	Nije prihvaćen	Definirano prekršajnim odredbama i posebnim zakonom.
392	HRVATSKA KOMORA INŽENJERA TEHNOLOGIJE PROMETA I TRANSPORTA	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 98.	Suglasni s prijedlogom izmjene teksta i obrazloženjem Fakulteta prometnih znanosti	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
393	HRVATSKA KOMORA INŽENJERA TEHNOLOGIJE PROMETA I TRANSPORTA	4. PROJEKTI, Članak 36.	Suglasni s prijedlogom izmjene teksta i obrazloženjem Fakulteta prometnih znanosti	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
394	HRVATSKA KOMORA INŽENJERA TEHNOLOGIJE PROMETA I TRANSPORTA	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI , 3. SUDIONICI U GRADNJI	Suglasni s prijedlogom i obrazloženjem Fakulteta prometnih znanosti	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
395	HRVATSKA KOMORA INŽENJERA TEHNOLOGIJE PROMETA I TRANSPORTA	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 9.	Suglasni s prijedlogom izmjene teksta i obrazloženjem Fakulteta prometnih znanosti	Primljeno na znanje	primljeno na znanje.
396	HRVATSKA KOMORA INŽENJERA TEHNOLOGIJE PROMETA I TRANSPORTA	4. PROJEKTI, Članak 31.	Prijedlog izmjene članka 31. stavka (3) „(3) Projekti se izrađuju u BIM okruženju za građevine veće složenosti i značaja, uključujući infrastrukturne objekte od državnog i regionalnog značaja, složene prometne čvorove, višestambene i javne zgrade značajne površine i namjene, kao i druge građevine za koje ministar pravilnikom propiše obveznu uporabu BIM modela. Za jednostavnije infrastrukturne zahvate, rekonstrukcije i građevine ograničenog obuhvata BIM se može primijeniti fakultativno, ovisno o potrebi i ekonomskoj opravdanosti.“ Obrazloženje Obvezna primjena BIM modela za sve građevine osim manje složenih zgrada, kako je predloženo u sadašnjem tekstu, nije primjerena jer se radi o nerazmjernom i rigidnom zahtjevu. BIM tehnologija ima nesumnjive prednosti kod složenih i velikih projekata gdje višedisciplinarna koordinacija i detaljno modeliranje donose mjerljive koristi u kvaliteti, sigurnosti i održavanju građevina. Međutim, u slučaju manjih infrastrukturnih zahvata (primjerice rekonstrukcije ili izgradnja kraćih dionica ulica i cesta od 50 do 300 metara), primjena BIM-a ne donosi stvarne koristi već stvara nepotreban trošak i administrativno opterećenje. Takva obveza vodi povećanju outsourcanja i favoriziranju velikih projektantskih kuća koje mogu apsorbirati dodatne zahtjeve, dok se malim uredima smanjuje konkurentnost na tržištu. Zakonska odredba mora jasno razlikovati projekte kod kojih BIM donosi stvarne benefite (velike i složene građevine) od onih gdje je njegova primjena neopravdana. Predloženi tekst osigurava digitalizaciju i modernizaciju projektiranja, ali na razmjeran i svrhovit način koji neće nepotrebno opteretiti struku i investitore.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje, detaljno će se propisati pravilnikom o sadržaju i opremanju projekata.
397	HRVATSKA KOMORA INŽENJERA TEHNOLOGIJE PROMETA I TRANSPORTA	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	U prijedlogu novog Zakona o gradnji građevine koje su u funkciji prometa tretiraju se prvenstveno kao građevine u građevinskom smislu, bez dovoljno uvažavanja njihovog tehnološkog i infrastrukturnog aspekta. Takav pristup propušta ključnu činjenicu da prometne građevine (ceste, mostovi, tuneli, raskrižja, nadvožnjaci, kolodvori, pristaništa i dr.) nisu neutralni objekti, već elementi prometnog sustava čija je osnovna funkcija unaprijed definirana prometnim zahtjevima, kapacitetima, sigurnosnim standardima i načelima održive mobilnosti. Građevinsko rješenje treba biti izvedenica prometno-tehnoloških zahtjeva, a ne obrnuto. Ako se prometni aspekti ne sagledaju prije građevinskog projektiranja, rezultat su građevine koje formalno zadovoljavaju tehničke i pravne građevinske uvjete, ali u praksi uzrokuju ozbiljne probleme u prometu: zagušenja, nesigurna raskrižja, smanjenu propusnost, neracionalno korištenje prostora, visoke troškove održavanja te ograničenu dostupnost za ranjive skupine sudionika u prometu. Jednako je važno naglasiti da i građevine koje same po sebi nisu prometne građevine (poput višestambenih i poslovnih objekata, trgovačkih centara, javnih ustanova i dr.) imaju značajan utjecaj na prometnu sliku nekog područja. Njihovo projektiranje i građenje mora biti usklađeno s prometnim zahtjevima i planskim dokumentima, kako ne bi dodatno narušavale sigurnost, kapacitet mreže i održivost mobilnosti. Negativni učinci poput stvaranja novih prometnih opterećenja, nedostatka pristupa javnom prijevozu ili neosigurane sigurnosti pješaka i biciklista ne smiju se ignorirati, jer se time dugoročno stvara neravnoteža u prostoru i ugrožava javni interes. Zbog svega navedenog, Zakon o gradnji treba jasnije ugraditi odredbe kojima se propisuje da se sve građevine, bile one u funkciji prometa ili ne, projektiraju i grade na način da ne narušavaju sigurnost i održivost prometnog sustava u cjelini. Samo tako moguće je ostvariti ciljeve zakona u području zaštite života i zdravlja ljudi, sigurnosti i pristupačnosti građevina, zaštite okoliša i održivog razvoja	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
398	SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 98.	U članak 98. stavak 2. poslije „Na tehnički pregled pozivaju se investitor, javnopravna tijela koja su u postupku lokacijske dozvole, odnosno građevinske dozvole, utvrdila posebne uvjete, odnosno izdale potvrdu glavnog projekta i po potrebi neovisni stručnjaci koje odredi tijelo graditeljstva" dodati: "i drugi stručnjaci koji trebaju prisustvovati tehničkom pregledu temeljem drugih zakona ili propisa." Obrazloženje Ovo se predlaže kako bi se osiguralo da se na tehnički pregled obavezno pozivaju i revizori cestovne sigurnosti koji trebaju prisustvovati tehničkom pregledu cesta za koje je revizija cestovne sigurnosti propisana Zakonom o cestama i EU Direktivom. U Zakonu o cestama još treba dodatno naglasiti nužnost prisustvovanja revizora cestovne sigurnosti na tehničkom pregledu.	Nije prihvaćen	Nisu sudionici o gradnji, a predstavnik tijela nadležnog za promet postupa prema propisu o sigurnosti cestovnog prometa.
399	SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 92.	U članaku 92. stavak 2. doraditi kako slijedi: „Na gradilištu koje se proteže na velikim prostranstvima (željezničke pruge, ceste, dalekovodi i sl.) dijelovi gradilišta koji se ne mogu ograditi moraju biti zaštićeni određenim prometnim znakovima ili označeni na drugi način“ dodati: "temeljem elaborata privremene regulacije prometa". Obrazloženje: Ovo je važno kako bi se na vrijeme te na ispravan i potpuno siguran način definirala privremena regulacija prometa.	Nije prihvaćen	Propisano posebnim propisom o zaštiti na radu.
400	SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI	4. PROJEKTI, Članak 37.	U članak 37. kao 5. točku dodati: "5. Projekt prometne opreme i signalizacije." Obrazloženje: Projekt prometne opreme i signalizacije treba biti obvezatan za sve projekte prometne infrastrukture, ali i za projekte višestambenih zgrada i poslovnih objekata, jer često prometna rješenja takvih zgrada nisu dobra i sigurna. Na taj način će se točno definirati što je prometni elaborat, a što projekt prometne opreme i signalizacije (dosad se često i jedno i drugo nazivalo Prometnim projektom). Dakle, prometni elaborat je podloga za projektiranje zgrade ili ceste (prometno rješenje), a projekt prometne opreme i signalizacije je dio glavnog projekta.	Nije prihvaćen	Definirani su projekti ove četiri struke, a ne pojedini dijelovi građevine, a sve ostalo se prikazuje kroz elaborate.
401	SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI	4. PROJEKTI, Članak 36.	U članak 36 dodati stavak 4. koji bi trebao glasiti: "Pravilnike o vrsti i sadržaju elaborata iz stavka 1. ovog članka donijet će Ministar." Obrazloženje: Ministar graditeljstva treba donijeti novi Pravilnik za prometne elaborate koji se treba zvati: Pravilnik o prometnim studijama, projektima i elaboratima. U tom Pravilniku treba: - definirati da je prometna studija ili elaborat obvezna podloga za projektiranje svih višestambenih i većih poslovnih građevina i propisati sadržaj studije/elaborata ovisno o vrsti i namjeni građevine - definirati da je prometna studija ili elaborat obavezna podloga za projektiranje svih objekata prometne infrastrukture i definirati sadržaj studije/elaborata ovisno o vrsti objekta Uz to treba donijeti i novi Pravilnik o sadržaju projekata za ceste (ne samo za javne ceste kako je regulirano sada, nego za sve ceste) te uskladiti taj pravilnik s Pravilnikom o prometnim studijama, projektima i elaboratima te Zakonom o sigurnosti prometa na cestama.	Nije prihvaćen	Pravilnik o elaboratima se donosi na temelju posebnog propisa kojim se definira sigurnost u prometu, uz suglasnost ministra graditeljstva.
402	SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI , 3. SUDIONICI U GRADNJI	Poslije članka 29. dodati novi članak koji bi trebao glasiti: "Za projekte cestovne infrastrukture kontrola i revizija projekata u smislu cestovne sigurnosti provodi se sukladno propisima koji uređuju to područje." Obrazloženje: Ovaj članak predlaže navedeno kako bi se Zakon o gradnji uskladio s postupcima revizije cestovne sigurnosti za ceste za koje to EU Direktiva i Zakon o cestama propisuju. To je izrazito važno kako bi se postigla maksimalna moguća sigurnost cestovne infrastrukture te sačuvalo zdravlje i životi korisnika cesta.	Nije prihvaćen	Nije predmet ovoga zakona već posebnog propisa kojim se uređuje cestovni promet.
403	SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 9.	Dodati stavak 3 koji bi glasio: (3) Građevina mora biti projektirana i izgrađena vodeći računa o prometnoj pristupačnosti i sigurnosti prometa korisnika. Građevina i svi njezini dijelovi moraju biti projektirani, izgrađeni i upotrijebljeni na način da:  na okolnoj uličnoj mreži ne uzrokuju negativan utjecaj na sigurnost prometa  na okolnoj uličnoj mreži ne uzrokuju smanjenje razine prometne usluge ispod razine E (ukoliko je na okolnoj prometnoj mreži razina prometne usluge u postojećem stanju niža od E, građevina se ne smije izgraditi bez provedbe mjera za povećanje razine prometne usluge u planskom razdoblju eksploatacije građevine  ima osiguranu prikladnu uslugu javnog prijevoza putnika sukladno prometnim i prostornim planovima za to područje Okolnom prometnom mrežom smatra se prometnica na koju se građevina neposredno priključuje te prva sljedeća prometnica s kojom se ta prometnica spaja ili križa. Obrazloženje: Prometna sigurnost je neizostavna za sigurnost korištenja građevine, pa prometna rješenja moraju zadovoljavati najviše standarde sigurnosti prometa. Ako bi građevina stvorila dodatne prometne gužve i zastoje, to izrazito negativno utječe na zaštitu života i zdravlja ljudi, šteti okolišu i prirodi i ne ispunjava zahtjeve zelene tranzicije. Dobra povezanost s javnim prijevozom smanjuje potrebu za korištenjem osobnih automobila, što smanjuje gužve i zastoje te time pozitivno utječe na zdravlje, okoliš i prirodu. Osim toga, osigurava pristupačnost svima, i onima koji ne mogu voziti automobil (djeca, stariji, osobe s invaliditetom), čime se osigurava načelo jednakih mogućnosti. Stoga se ovom dopunom postiže jedan od glavnih zahtjeva za građevinu - sigurnost i pristupačnost građevina. Također, postiže se ostvarenje javnog interesa u pogledu sigurnosti građevina, zaštite života i zdravlja ljudi, poštivanja načela jednakih mogućnosti, zaštite okoliša, očuvanja prirode i zelene tranzicije.	Nije prihvaćen	Ovo je opis temeljnog zahtjeva propisan Uredbom (EU) 2024/3110, a tehničkim propisom se detaljno razrađuje taj temeljni zahtjev.
404	SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Prijedlogom zakona u članku 1. definirano je da se njime uređuje projektiranje, građenje, uporaba i održavanje građevina te provedba upravnih i drugih postupaka s tim u vezi radi osiguranja zaštite javnog interesa. Javni interes prema prijedlogu zakona prvenstveno podrazumijeva sigurnost građevina i stabilnost tla na okolnom zemljištu, zaštitu života i zdravlja ljudi, poštivanje načela jednakih mogućnosti, zaštitu okoliša, očuvanje prirode, promicanje održive gradnje te energetskih primjerenih svojstava građevina i zelene tranzicije. Također Prijedlogom zakona je u članku 5. definirano da je sigurnost i pristupačnost građevina jedan od osam temeljnih zahtjeva za građevinu. Temeljem toga naglašavamo da se elementi javnog interesa, sigurnost građevine, zaštita života i zdravlja ljudi, poštivanje načela jednakih mogućnosti, zaštita okoliša, očuvanje prirode i zelena tranzicija te sigurnost i pristupačnost građevina ne mogu postići bez kvalitetnih i dobro promišljenih prometnih rješenja. Navedeno se odnosi na prometna rješenja elemenata cestovne i ostale prometne infrastrukture (ceste, raskrižja, tuneli, mostovi itd.), ali i na prometna rješenja priključaka zgrada (posebno višestambenih i poslovnih). Sukladno tome, predlažemo slijedeće doradu prijedloga zakona s kokretnim prijedlozima izmjene ključnih članaka s obrazloženjima.	Nije prihvaćen	Temeljni zahtjevi su definirani Uredbom EU 2024/3110 o stavljanu na tržište građevinskih proizvoda. Člankom 15. propisano je donošenje tehničkih propisa kojima se detaljnije razrađuju temeljni zahtjevi.
405	MARKO SIKIRICA	4. PROJEKTI, Članak 40.	Izvedbeni projekt bi trebao biti za sve građevine, jer jedino izvedbenim projektom postiže se kvaliteta projektiranja i građenja, a u konačnici i uštede investitorima. Administrativni procesi mogu se rješavati glavnim projektom, ali nakon toga investitor bi trebao razraditi izvedbeni projekt prije samog građenja.	Nije prihvaćen	Za manje složene zgrade i građevine za koje nije potrebna građevinska dozvola glavni projekt treba sadržavati sva tehnička rješenja (projekti različitih struka)i imati odgovarajući nivo razrade sukladno pravilima struke.
406	MARKO SIKIRICA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 27.	Ovaj prijedlog poznaje samo revidenta građevinske struke, potrebno je uključiti i revidente ostalih struka. Kako će revident građevinske struke revidirati elektrotehnički projekt bez znanja o elektrotehnici i time štiti građevinu od nekvalitetnog projektiranja tehničkih elemenata koji ujedno mogu ugroziti temeljne uvijete za građevinu kao što je zaštita od požara?	Nije prihvaćen	Kontrola projekta koju provodi revident odnosi se samo na mehaničku otpornost i stabilnost građevine.
407	MARKO SIKIRICA	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Sigurnost i pristupačnost građevina	Navedene prijedloge dodajem iz razloga što sustave tehničke zaštite na objektima često projektiraju osobe koje nemaju obrazovanje inženjerske ili elektro struke, niti status ovlaštenih projektanata. Takvi nestručno projektirani sustavi mogu stvarati dodatne ugroze, uključujući i one koje se odnose na zaštitu od požara građevina. Dodatni problem predstavlja naknadna i nestručna ugradnja sustava, osobito kada investitori zahtijevaju postavljanje kontrola prolaza nakon tehničkog pregleda, i to na evakuacijske puteve. Takve intervencije mogu izravno ugroziti ljudske živote u slučaju požara. Smatram da bi se projektiranjem i ugradnjom tehničkih sustava u građevine trebali baviti isključivo za to obrazovani i educirani inženjeri elektrotehnike. Oni bi bili odgovorni za izradu projektne dokumentacije, davanje stručnog mišljenja te preuzimanje odgovornosti za izvedbu i sigurnost tih sustava. Na ovaj način osigurala bi se viša razina sigurnosti građevina, zaštita života i zdravlja ljudi te usklađenost tehničke zaštite s ostalim temeljnim zahtjevima u graditeljstvu.	Nije prihvaćen	Definicija je propisana Uredbom 2024/3110 o stavljanju na tržište građevinskih proizvoda.
408	MARKO SIKIRICA	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Sigurnost i pristupačnost građevina	Evo i neki od prijedloga dopunjavanja članka 9. na osnovu članka 7. Sigurnost građevina u pogledu privatne zaštite (1) Građevina i njezini relevantni dijelovi moraju biti projektirani, izgrađeni, opremljeni, upotrijebljeni i održavani na način da tehničkim sustavima zaštite osiguraju prihvatljivu razinu sigurnosti korisnika građevine i imovine u njoj. (2) Građevina i njezini dijelovi moraju biti projektirani, izgrađeni i održavani tako da tehnička zaštita ispunjava sljedeće zahtjeve: 1. omogućava pravovremeno otkrivanje i signalizaciju pokušaja provale i drugih protupravnih radnji, 2. omogućava kontrolu pristupa i nadzor nad kretanjem osoba u građevini, 3. omogućava video-nadzor i evidenciju događaja u skladu s posebnim propisima, 4. osigurava funkcionalnost sustava tehničke zaštite i tijekom štetnih događaja (požar, potres, poplava i sl.), 5.ne ometa mjere zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite od požara, evakuacije i spašavanja, 6. uvažava posebne potrebe osoba smanjene pokretljivosti i drugih ranjivih skupina, 7. osigurava usklađenost sa zakonom kojim se uređuje područje privatne zaštite te propisima o zaštiti osobnih podataka. (3) Sustavi tehničke zaštite moraju biti izvedeni, ugrađeni i održavani u skladu s pravilima struke, priznatim tehničkim standardima i posebnim propisima. ili (1) Građevina i njezini relevantni dijelovi moraju biti projektirani, izgrađeni, upotrijebljeni i održavani tako da se tehničkom zaštitom na odgovarajući način spriječe protupravne radnje kojima bi se ugrozili život i zdravlje ljudi ili sigurnost imovine. (2) Građevina i svi njezini dijelovi moraju biti projektirani, izgrađeni, upotrijebljeni i održavani na način da u pogledu tehničke zaštite ispunjava sljedeće zahtjeve: 1. osigurana je pravodobna detekcija i signalizacija pokušaja provale ili drugih protupravnih radnji, 2. osiguran je nadzor i kontrola pristupa korisnika građevine, 3. funkcioniranje sustava tehničke zaštite usklađeno je s mjerama zaštite od požara, evakuacije i spašavanja, 4. sustavi tehničke zaštite projektirani su i izvedeni tako da ne ugrožavaju ustavna prava i slobode korisnika građevine te da su u skladu s propisima o privatnoj zaštiti i zaštiti osobnih podataka. (4) Tehnička zaštita građevina smatra se sastavnim dijelom javnog interesa zaštite života i zdravlja ljudi.	Nije prihvaćen	Definicija je propisana Uredbom 2024/3110 o stavljanju na tržište građevinskih proizvoda.
409	MARKO SIKIRICA	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Sigurnost i pristupačnost građevina	Prijedlog: Predlažem da se kao temeljni zahtjev za građevinu uvrsti i dio javnog interesa iz članka 1. stavka 2. prijedloga zakona, a koji se odnosi na zaštitu života i zdravlja ljudi. Također, predlažem da se izričito zadrži termin „i provale“ (u trenutnom zakonu stoji u članku 12., obveza projektiranja i građenja građevina tako da ne predstavlja rizike od nezgoda ili oštećenja tijekom uporabe ili funkcioniranja, kao što su, među ostalim i ozljede od eksplozija "i provale") te da se tekst članka nadopuni obvezom da građevine moraju biti projektirane i građene tako da ne predstavljaju neprihvatljive rizike od: -terorističkog napada, -kibernetičkog napada, -ugrožavanja privatne zaštite i sigurnosti korisnika građevine. Obrazloženje: U važećem Zakonu o gradnji (članak 12.) kako sam iznad spomenuo, već je propisana obveza projektiranja i građenja građevina na način da se izbjegnu rizici od nezgoda ili oštećenja tijekom uporabe, uključujući i ozljede uslijed eksplozija i provala. Zbog toga i smatram da termin „provale“ treba ostati jer ima izravnu vezu s javnim interesom zaštite života i zdravlja ljudi. Dodatno, suvremene prijetnje, poput terorističkih i kibernetičkih napada, kao i ugrožavanja privatne zaštite građevina i sigurnosti korisnika, realni su rizici koji mogu ugroziti ustavna prava građana. Njihovo izričito uključivanje u zakon pridonosi sveobuhvatnoj zaštiti života i zdravlja ljudi te jača javni interes na jednak način kao što je to već postignuto zaštitom od požara.	Nije prihvaćen	Definicija je propisana Uredbom 2024/3110 o stavljanju na tržište građevinskih proizvoda.
410	MARKO PRIBISALIĆ	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 90.	Komentar: Nije prihvatljivo ograničenje prema kojem zabrana izvođenja građevinskih radova u turističkoj sezoni može trajati najviše 60 kalendarskih dana. Takvo rješenje smatra se nepovoljnim za hrvatski turizam i lokalne zajednice jer ne uvažava stvarno trajanje turističke sezone na obalnim područjima. Prijedlog izmjene: Predlaže se brisanje ograničenja od 60 dana te zadržavanje mogućnosti da predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, uz prethodno pribavljeno mišljenje turističke zajednice, samostalno odredi razdoblje i trajanje zabrane izvođenja građevinskih radova u skladu s lokalnim specifičnostima i duljinom turističke sezone. Obrazloženje: Cilj nacionalnih i lokalnih strategija razvoja turizma je produljenje sezone i ravnomjernije raspoređivanje turističkih dolazaka kroz predsezonu i posezonu. Zabrana radova ograničena samo na 60 dana u praksi znači da će se ona odnositi tek na srpanj i kolovoz, dok bi u lipnju i rujnu radovi bili dopušteni. Upravo su ti mjeseci posljednjih godina postali izrazito važni i bilježe značajan porast noćenja i prihoda. Ograničavanje zabrane isključivo na 60 dana izravno podriva nacionalnu politiku razvoja održivog turizma i produženja sezone. Turističke zajednice u više navrata su se jasno očitovale da podržavaju zabrane radova koje traju od 1. lipnja do 30. rujna. Primjeri mišljenja TZ Hvara, TZ Makarske i TZ Podstrane potvrđuju da upravo tijela zadužena za promociju i razvoj turizma smatraju da je razdoblje od barem tri do četiri mjeseca nužno za očuvanje kvalitete boravka turista. Poznato je da građevinski radovi u sezoni uzrokuju buku, prašinu, prometne gužve i vizualno narušavanje prostora, što bitno umanjuje doživljaj destinacije, dovodi do lošijih recenzija i smanjuje konkurentnost hrvatskog turizma. Posljedice osjećaju ne samo turisti, već i lokalni poduzetnici, iznajmljivači i ugostitelji koji ovise o kvaliteti sezone i dobrim ocjenama gostiju. Također, Ustavni sud Republike Hrvatske već je potvrdio da je zabrana u trajanju od tri mjeseca (15. lipnja – 15. rujna) zakonita i u skladu s Ustavom te da ne predstavlja prekomjerno ograničenje. Dakle, nema pravne prepreke da zabrana traje i dulje od 60 dana. Osim toga, hrvatska obala nije homogena: u pojedinim destinacijama (npr. Dubrovnik, Makarska, Hvar) sezona počinje ranije i traje dulje nego u nekim drugim sredinama. Zbog toga je nužno omogućiti fleksibilnost lokalnim jedinicama da same, u suradnji s turističkim zajednicama, prilagode trajanje zabrane svojim specifičnim okolnostima. Zaključno, ograničenje od 60 dana ne odgovara realnim potrebama hrvatskog turizma, proturječi cilju produljenja sezone, zanemaruje stavove turističkih zajednica i umanjuje mogućnost lokalnih zajednica da same štite vlastite turističke interese. Stoga se predlaže izmjena navedene odredbe kako bi se omogućila zabrana radova u trajanju koje doista prati duljinu turističke sezone, u skladu s ciljem nacionalnih i lokalnih strategija razvoja turizma – produljenjem sezone i ravnomjernijim raspoređivanjem turističkih dolazaka kroz predsezonu i posezonu.	Nije prihvaćen	Odredba o privremenoj zabrani izvođenja radova je uzela obzir i stavove udruge poslodavaca na jednoj strani te gradova i općina odnosno strukovnih komora na drugoj.
411	MARKO PALISKA	4. PROJEKTI, Članak 34.	Poštovani, za pojednostavljenje ishođenja građevinske dozvole nije nužno preimenovanje vrste projekta kojem još ne znamo obujam, sadržaj i broj struka, već je potrebno unijeti institut kojim će se potvrditi lokacijski uvjeti. Sadašnja situacija u kojoj projektanti (u slučaju kad se investitor ne odlučuje ishoditi Lokacijsku dozvolu) po podnošenju zahtjeva za građevinskom dozvolom strepe do njena ishođenja jer nisu dobili "pisanu potvrdu" u vezi tumačenja prostornog plana svakako se nije pokazala dobrom. Projekt kojim će se ishoditi građevinska dozvola svakako mora sadržavati i dio koji se odnosi na ostale struke (projekt konstrukcije, projekt elektroinstalacija, prikaz mjera ZOP-a, projekt fizike zgrade), odnosno građevinu kroz projekt kojim će se ishoditi GD potrebno je strukovno obraditi jer se glavni projekt smatra razradom projekta, a tada može doći i do određenih izmjena (npr. građevinska dozvola definira proporcije građevine po "idejnom projektu", ali u glavnom projektu projekt racionalne uporabe energije utvrdi da je potrebno podebljanje slojeva zgrade itd.) Sadašnji način mogao bi biti održiv kad bi se zadovoljila minimalno dva čimbenika: a) potvrda lokacijskih uvjeta kroz "manji projekt" (npr. opis tehničkog rješenja, ako već nije riječ o lokacijskoj dozvoli); b) vremenski rok odgovornih osoba za pokretanje i završavanje postupka Također, moguće je očekivati da će ovakav način ishođenja GD utjecati da se tijekom gradnje mijenja projekt koji nije u skladu s ishođenom GD te da će se tek po završetku građevinskih radova podnijeti zahtjev za izmjenom i dopunom građevinske dozvole (već viđena praksa). S obzirom da je predviđen obvezan projektantski nadzor, moguće je da će se taj postupak revno provoditi, ali moguće je i da se dogodi obrnuto.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje. Sadržaj idejnog projekta za manje složenu zgradu će biti definiran Pravilnikom o sadržaju i opremanju projekata.
412	MARKO PALISKA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 22.	Uvodni dio članka 22 treba dopuniti "da je izvođač dužan graditi u skladu s građevinskom dozvolom (..) i glavnim projektom", s obzirom da ovaj prijedlog Zakona predlaže izdavanje građevinske dozvole izradom idejnog projekta. U daljnjem tekstu istog članka (2) navodi se da je izvođač dužan graditi u skladu s glavnim projektom one građevine za koje se ne izdaje građevinska dozvola, pa po članku ispada da je glavni projekt obvezan za građevine koje se rade prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (odnosno propisu nižeg reda od ZOG-a), ali to nije obvezno za one za koje se izdaje građevinska dozvola.	Nije prihvaćen	Građevinska dozvola se izdaje s idejnim projektom, ali građenje je prema glavnom projektu koji se dostavlja uz prijavu početka građenja (članak 89. stavak 2.i 3.).
413	MARKO PALISKA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	Čl. 19, (4) Pozdravljam odluku da se Zakonom definira uloga projektnog nadzora, ali samo pod uvjetom da ona bude definirana ugovorenom naknadom, a poželjno i obveznim izvedbenim projektom. Naknada za projektni nadzor natjerat će investitora da pristane na izradu izvedbenog projekta. Provedba projektnog nadzora omogućit će da građevine budu izvedene (te da temeljni zahtjevi za građevinu budu zadovoljeni) prema rješenjima projektanta, a ne prema umješnosti izvođača. Susjedna Slovenija je prepoznala da su mala zemlja i da se glavnina ishođenih građevinskih dozvola odnosi na obiteljske kuće te su na taj način omogućili više posla projektantima, ali i unaprijedili kvalitetu gradnje. Mi smo također država slična Sloveniji, poslovi većine projektanata odnose se na manje složene građevine te bi stoga izvedbeni projekt te projektni nadzor trebali biti obvezni po Zakonu.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
414	TIM BOLJE D.O.O. ARHITEKTURA I USLUGE	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI , 10.2. UPORABNA DOZVOLA ZA ODREĐENE GRAĐEVINE	Smatramo jako važnim jasno urediti ishođenje građevinske i uporabne dozvole za već izvedene zgrade uz određenu financijsku penalizaciju investitora, ali bez besmislene prakse "vođenja dnevnika unazad" jer bi osnova za izdavanje uporabne dozvole trebala biti završna izvješća nadzornog inženjera i atestna dokumentacija kojom se dokazuje ispunjavanje temeljnih uvjeta za zgradu i usklađenost s lokacijskim uvjetima, a ne prijava početka već dovršenog građenja, vođenje dnevnika i izjave izvođača koji bi trebali biti samo dodatni alat za lakšu evidenciju tijeka urednog građenja.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
415	TIM BOLJE D.O.O. ARHITEKTURA I USLUGE	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 99.	Članak 99. stavak 4 - pojasniti što ako nije izdana potvrda glavnog projekta od tog javnopravnog tijela (predlažemo da ga se i ne poziva kao u ranijem članku).	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje. Odredba zakona je jasna – smatra se da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima, odnosno posebnim uvjetima određenim lokacijskom dozvolom i da je javnopravno tijelo izdalo potvrdu na glavni projekt ako javnopravno tijelo upravnom tijelu ili projektantu i investitoru ne dostavi potvrdu na glavni projekt ili rješenje o obustavi postupka izdavanja potvrde na glavni projekta u roku iz stavka 4. ovoga članka. Nastavno na navedeno, na tehnički pregled se pozivaju i ta tijela.
416	TIM BOLJE D.O.O. ARHITEKTURA I USLUGE	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 98.	Članak 98. stavak 2 - predlažemo naglasiti da se ne pozivaju ona tijela koja nisu izdala potvrdu glavnog projekta	Nije prihvaćen	Odredba zakona je jasna – smatra se da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima, odnosno posebnim uvjetima određenim lokacijskom dozvolom i da je javnopravno tijelo izdalo potvrdu na glavni projekt ako javnopravno tijelo upravnom tijelu ili projektantu i investitoru ne dostavi potvrdu na glavni projekt ili rješenje o obustavi postupka izdavanja potvrde na glavni projekta u roku iz stavka 4. ovoga članka. Nastavno na navedeno, na tehnički pregled se pozivaju i ta tijela.
417	TIM BOLJE D.O.O. ARHITEKTURA I USLUGE	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 95.	Članak 95. stavak 3 i 4 - ako se kod manje složenih zgrada nadzire i dokazuje samo mehanička otpornost i stabilnost onda bi trebalo zahtijevati samo pisanu izjavu izvođača konstrukcije kao što se zahtijeva i samo zavšrno izvješće nadzora građevinskih radova. U praksi su veliki problemi što manji obrtnici i izvođači završnih, obrtničkih i instalaterskih radova nemaju zaposlene ovlaštene voditelje radova pa je i pretpostavka da je još zadnja izmjena aktualnog zakona išla u tom smjeru pojednostavljivanja vođenja radova i dokumentacije za zgrade do 400m2 i dvije stambene jedinice koju treba nedvosmisleno iskazivati kroz sve članke zakona. Izbaciti objedinjeni plan održavanja građevine za manje složene zgrade.	Nije prihvaćen	Izvođači i nadzor preuzimaju odgovornost u tom dijelu prema odredbama zakona, odredbama zakona su propisane njihove obveze, za manje složene zgrade nema iznimaka.
418	TIM BOLJE D.O.O. ARHITEKTURA I USLUGE	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 89.	Članak 89. - Smatramo jako važnim jasno urediti ishođenje građevinske i uporabne dozvole za već izvedene zgrade uz određenu financijsku penalizaciju investitora, ali bez besmislene prakse "vođenja dnevnika unazad" jer bi osnova za izdavanje uporabne dozvole trebala biti završna izvješća nadzornog inženjera i atestna dokumentacija kojom se dokazuje ispunjavanje temeljnih uvjeta za zgradu i usklađenost s lokacijskim uvjetima, a ne prijava početka već dovršenog građenja, vođenje dnevnika i izjave izvođača koji bi trebali biti samo dodatni alat za lakšu evidenciju tijeka urednog građenja.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
419	TIM BOLJE D.O.O. ARHITEKTURA I USLUGE	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 79.	Članak 79. stavak 2 - predlažemo pojasniti radi li se samo o tlocrtnom odstupanju (u tom slučaju je li samo u jednom ili oba smjera) ili i u visini	Nije prihvaćen	Nomotehnika, jasno propisano – vanjske mjere zgrade.
420	TIM BOLJE D.O.O. ARHITEKTURA I USLUGE	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 75.	Članak 75. stavak 4 - predlažemo dodati kako je tijelo graditeljstva dužno dostaviti pravomoćnu građevinsku dozvolu katastarskom uredu posebno radi provedbe parcelacije određene građevinskom dozvolom	Nije prihvaćen	Nomotehnička pravila, propisano da se dostavlja katastarskom uredu.
421	TIM BOLJE D.O.O. ARHITEKTURA I USLUGE	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 73.	Članak 73. - Pojasniti kako ne treba građevinska dozvola ili potvrda glavnog projekta za tu završnu fazu i da se uporabna dozvola može izdati samo s glavnim projektom završnog dijela na gradilištu. Predlažemo kroz ovu ili sličnu odredbu obuhvatiti i zahvate na dovršenju zgrada koje su ozakonjene kao nedovršene, a do dovršenja je preostalo izvršiti sve ove navedene završne radove. U praksi se pojavljuju situacije gdje su zgrade ozakonjene kao nedovršene zbog nedostatka kojeg prozora, ograde i slično pa je nejasno kako se u tim slučajevima postupa. Potrebno je pojasniti kako je u takvim situacijama dovoljno izraditi glavni projekt kojim se daju tehnička rješenja, ali bez potrebe za prijavom početka građenja, vođenjem dnevnika i izjavama izvođača za manje složene zgrade u kojima je mehanička otpornost i stabilnost već dokazana u postupku ozakonjenja već da je uporabnu dozvolu za takvu završenu zgradu moguće ishoditi samo uz završno izvješće nadzornog inženjera i atestnu dokumentaciju.	Nije prihvaćen	Nomomotehnička pravila. Zakon je jasan, ne propisuje nikakve dodatne postupke potvrde glavnog projekta.
422	TIM BOLJE D.O.O. ARHITEKTURA I USLUGE	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 70.	Članak 70. - obzirom da je u praksi učestalo ishođenje građevinske dozvole za već dijelom ili potpuno izvedenu zgradu i da se ovom odredbom na određeni način "priznaje" mogućnost postojanja takve činjenice (već od ranije sustav eDozvole ima kategoriju "započetost gradnje") predlažemo dodatno zakonom regulirati da se u slučaju započete gradnje i plaćanja kazne ta utvrđena činjenica uzima u obzir u smislu da se građevinski dnevnik onda može početi voditi od trenutka ishođenja građevinske dozvole odnosno prijave početka građenja bez obuhvaćanja već izvedenih radova. Smatramo jako važnim jasno urediti ishođenje građevinske i uporabne dozvole za već izvedene zgrade uz određenu financijsku penalizaciju investitora, ali bez besmislene prakse "vođenja dnevnika unazad" jer bi osnova za izdavanje uporabne dozvole trebala biti završna izvješća nadzornog inženjera i atestna dokumentacija kojom se dokazuje ispunjavanje temeljnih uvjeta za zgradu i usklađenost s lokacijskim uvjetima, a ne vođenje dnevnika i izjave izvođača koji bi trebali biti samo dodatni alat za lakšu evidenciju tijeka urednog građenja.	Nije prihvaćen	Vođenje i način građevinskog dnevnika je propisano posebnim pravilnikom. Vašim prijedlogom bi se opet ulazilo ususret nelegalnim graditeljem.
423	TIM BOLJE D.O.O. ARHITEKTURA I USLUGE	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 67.	Članak 67. - predlažemo odredbom omogućiti očitovanje stranaka u postupku putem elektroničke pošte uz dokazivanje identiteta. Praksa pokazuje kako postupci često nepotrebno dugo traju jer stranka u postupku ima upisanu krivu ili staru adresu dok možda investitor ili projektant imaju aktivan kontakt s tom osobom iz inozemstva putem elektroničke pošte.	Nije prihvaćen	Propisano sukladno odredbama ZUP-a.
424	TIM BOLJE D.O.O. ARHITEKTURA I USLUGE	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 66.	Članak 66. stavak 1 - predlažemo pojasniti što je visina pročelja, je li to vijenac, sljeme ili općenito najviša točka. Predlažemo najviša točka pročelja od zaravnatog tla po cijeloj dužini tog pročelja u smislu da dijelovi zgrade koji su više udaljeni mogu biti proporcionalno tome viši, a da i dalje zadovoljavaju propisani uvjet.	Nije prihvaćen	Pravila struke.
425	TIM BOLJE D.O.O. ARHITEKTURA I USLUGE	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 64.	Članak 64. stavak - predlažemo propisati kako se na tehnički pregled ne poziva javnorpavno tijelo koje u postupku ishođenja potvrda na glavni projekt nije izdalo potvrdu. Praksa pokazuje kako određena javnopravna tijela ne izdaju potvrde glavnog projekta, ali se pojavljuju na tehničkim pregledima i sebi ostavljaju mogućnost neograničenih naknadnih zahtijeva iako se prema zakonu njihov neodaziv na izdavanje potvrde smatra suglasnošću na projekt. Takva praksa stvara iznimno veliku investicijsku nesigurnost.	Nije prihvaćen	Na tehnički pregled se poziva sve koji su dali posebne uvjete, međutim navedeno je riješeno u čl. 99. te uslijed primjedbi će se dodati dodatne odredbe u zakon.
426	TIM BOLJE D.O.O. ARHITEKTURA I USLUGE	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 60.	Članak 60. - pozdravljamo mogućnost ishođenja građevinske dozvole s idejnim projektom jer omogućuje jednostavniju potvrdu tijela graditeljstva o usklađenosti projekta s prostorno-planskom dokumentacijom za što je ranije bilo potrebno ishoditi lokacijsku dozvolu kako bi se umanjio investicijski rizik zbog različitih tumačenja odredbi. Međutim, predlažemo omogućiti prihvaćanje i glavnog projekta kao jednakovrijednog idejnom projektu u smislu ishođenja građevinske dozvole za manje složene zgrade. Predlažemo ukinuti odredbu o popisu stambenih jedinica u skladu s propisima kojima se uređuje središnji registar stanovništva.	Nije prihvaćen	Glavni projekt se prilaže uz prijavu početka građenja, njim se dokazuju svi temeljni zahtjevi. Prilaganjem idejnog projekta će se postupci izdavanja građevinske dozvole ubrzati.
427	TIM BOLJE D.O.O. ARHITEKTURA I USLUGE	5.TIJELA NADLEŽNA ZA IZDAVANJE GRAĐEVINSKE I UPORABNE DOZVOLE, Članak 56.	Članak 56. - smatramo nepotrebnim posebno razlikovati kvalifikaciju službenika za izdavanje građevinske dozvole i tehničkog pregleda. Ako je osoba sposobna uvidom u projekt izdati građevinsku dozvolu onda bi pogotovo trebala biti sposobna i na terenu prepoznati je li izvedeno stanje odgovara projektiranom i odobrenom.	Nije prihvaćen	Službene osobe koje rješavaju i vode postupak moraju biti izjednačene sa sudionicima u gradnji, to je posebno potrebno za osobe koje su voditelji tehničkog pregleda.
428	TIM BOLJE D.O.O. ARHITEKTURA I USLUGE	4. PROJEKTI, Članak 48.	Članak 48. - projektant ne može znati ima li njegov zahvat u prostoru utjecaj na infrastrukturu bez ishođenja posebnih uvjeta. Isto tako ako se ne daju vodopravni uvjeti ili suglasnost na udaljenosti od pomorskog dobra s argumentom da je projektant dužan poštovati zakon o vodama ili zakon o moru, onda nije potrebno tražiti ni posebne uvjete zaštite od požara.	Nije prihvaćen	Za manje složene zgrade i višestambene zgrade je propisano, koji posebni uvjeti se pribavljaju. Za ostale građevine bi projektanti trebali biti stručni i znati koji posebne uvjete je potrebno pribaviti, međutim zakonom ja također dana mogućnost, da projektant od upravnog tijela odnosno Ministarstva zatraži obavijest, koje posebne uvjete je potrebno pribaviti.
429	TIM BOLJE D.O.O. ARHITEKTURA I USLUGE	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 24.	Članak 24. stavak 2 - predlažemo pojasniti kako isto ne vrijedi i za manje složene zgrade gdje se nadzire samo mehanička otpornost i stabilnost, a zapravo ima više izvođača drugih radova koji ne moraju biti nadzirani.	Nije prihvaćen	Podrazumijeva se da vrijedi jednako i za manje složene zgrade. Dovoljno jasno je propisano.
430	TIM BOLJE D.O.O. ARHITEKTURA I USLUGE	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 23.	Članak 23. stavak 5 - predlažemo pojasniti kako isto nije primjenjivo za manje složene zgrade gdje se usprkos prisutnosti više izvođača različitih struka (građevinsko-obrtnički, elektroinstalacijski itd.) ne mora imenovati glavni izvođač već samo izvođač građevinskih radova jer se u toj kategoriji zgrada nadzire i dokazuje samo mehanička otpornost i stabilnost zgrade.	Nije prihvaćen	Odredbe članka se odnose na obveze izvođača, neovisno o tome o kojoj vrsti građevine se radi. Ako su na gradilištu manje složene zgrad istovremeno dva izvođaća, potrebno je odrediti glavnog izvođaća.
431	GRUNTEXPERT DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA GEODETSKE DJELATNOSTI I DRUGE USLUGE	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 95.	Stavak 1. točka 7. za manje složenu zgradu potrebno ispraviti i proširiti na način kako je i navedeno u stavku 2. tj. "geodetsku snimku izvedenog stanja građevine ili geodetski elaborat i/ili drugi akt određen posebnim propisima na temelju kojega se u katastru, katastru infrastrukture i zemljišnoj knjizi evidentiraju zgrade, druge građevine i način korištenja zemljišta s podacima o lomnim točkama građevine, građevne čestice ili obuhvata zahvata u prostoru iskazane u GML formatu u elektroničkom obliku" - na ovaj način bi se pokrili svi mogući slučajevi za ishođenje uporabnih dozvola s obzirom da je stupnjevanje ili kategorizacija dosta labilno propisana (npr. obiteljska kuća do 400 m2 s jednom stambenom jedinicom te crpna stanica kao dio veće vodovodne infrastrukture za koju se formira zasebna građevna čestica, obje padaju pod ovu kategoriju makar postoji velika razlika među njima, a obje ove zgrade podliježu evidentiranju u katastru jer su građevine trajno povezane sa tlom).	Nije prihvaćen	Dovoljno je jasno propisano.
432	GRUNTEXPERT DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA GEODETSKE DJELATNOSTI I DRUGE USLUGE	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole	Radi nedvosmislenosti predlaže se zakonodavcu ovim zakonom bolje propisati skupine zgrada ili kategorizaciju zgrada i drugih građevina, a ne ostavljati ovu temu za pravilnik. Navedene skupine u ovom zakonu (manje složene zgrade, više stambene zgrade i ostale građevine) ostavljaju previše nejasnoća i mjesta za manipulaciju. Dodatno navedene skupine zgrada ili kategorizacije zgrada i drugih građevina potrebno je uskladiti sa Državnom geodetskom upravom i njihovim propisanim načinima uporaba zgrada kako bi se iste po ishođenju uporabne čim točnije evidentirale u službenim evidencijama.	Nije prihvaćen	Ovim zakonom je pojednostavljen postupak za ove dvije skupine zgrada koje čine gotovo 70 % svih zahtjeva za izdavanje građevinskih dozvola, pa smatramo da bi dodatno propisivanje zahtjeva za zgrade bilo nejasno i komplicirano.
433	MARKO GUŠTIN	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Kolizija Zakona o gradnji i Zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu Za zgrade manje od 400 m² trenutno je obavezan arhitektonski, građevinski, strojarski i elektro projekt. Mi kao strojari ulažemo veliki trud da projektiramo sustave u skladu s nZEB zahtjevima. U praksi se većinom to i poštuje, no uvijek postoje slučajevi gdje se projekt ne ispoštuje – primjerice, u projektima se predviđa dizalica topline, a u izvedbi se ugradi električno podno grijanje, električni kotao ili kotao na lož ulje. Takvi objekti i dalje dobivaju uporabnu dozvolu jer se u praksi ne provjerava sukladnost sustava s propisima. Energetski certifikat samo retroaktivno konstatira da objekt ne ispunjava nZEB (često razred F/G), ali to nema nikakav učinak na izdavanje uporabne dozvole. Prijedlog novog Zakona o gradnji dodatno ukida obvezu strojarskog projekta i nadzora za manje složene zgrade te svodi tehnički pregled pri uporabnoj na provjeru smještaja, vanjskih dimenzija i namjene. Time se još više smanjuje mogućnost provjere ispunjavanja nZEB zahtjeva i stvaraju ozbiljne kontradikcije s novim Zakonom o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu. Naime, prema Zakonu o gradnji, uporabna dozvola će se izdati bez provjere sustava, dok prema Zakonu o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu svaka nova zgrada mora zadovoljiti nZEB/ZEB. Ova dva zakona su u direktnoj koliziji – jedan zakon traži nZEB, drugi zakon omogućava uporabnu dozvolu i kada nZEB nije ispunjen. Posljedice ovakvog zakonskog rješenja bile bi višestruke. Na razini države, Hrvatska ne bi ispunila svoje obveze iz EU direktive EPBD, što može dovesti do postupaka i financijskih sankcija od strane Europske komisije. Na razini društva, vlasnici novih kuća suočili bi se s previsokim troškovima energije, a to bi dodatno povećalo problem energetskog siromaštva. Na tržištu nekretnina takve bi kuće imale manju vrijednost jer bi kupci i banke odbijali financirati ili bi značajno snižavali cijene, a APN i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ne bi mogli odobravati potpore. Konačno, na razini struke, inženjeri bi izgubili svoju odgovornost i ulogu u postupku, dok istodobno ne bi postojao mehanizam kojim bi se utvrdilo tko snosi odgovornost kada zgrada ne ispunjava nZEB zahtjeve. Iz vlastitog iskustva u praksi, imao sam slučajeve gdje je u projektu bila predviđena dizalica topline, a u izvedbi je ugrađen električni kotao – bez ikakve kontrole. Također sam imao slučaj gdje je projektom bio predviđen kotao na lož ulje koji ne zadovoljava nZEB zahtjeve, isti je ugrađen, a uporabna dozvola je svejedno izdana. Takvi objekti danas legalno koriste uporabnu dozvolu, iako energetski certifikat pokazuje razred F ili G. Prijedlog izmjene: Predlažem da se: 1. Ne ukidaju obavezni strojarski projekti za manje složene zgrade, već da se uvede stroža kontrola istih – svaki projekt treba biti pregledan kako bi se utvrdilo zadovoljava li zahtjeve nZEB-a. 2. Uvede obavezna kontrola prije izdavanja uporabne dozvole kojom bi se provjerila sukladnost izvedenih sustava s projektom i s nZEB/ZEB zahtjevima. 3. Jasno propisati da za strojarske i elektro radove mora postojati pisani trag o odgovornosti – bilo kroz potpis voditelja radova, bilo kroz izjavu nadzornog inženjera – kojim se potvrđuje da su sustavi izvedeni sukladno projektu i zakonskim zahtjevima. Time bi se osiguralo da u slučaju odstupanja od nZEB-a, projekta, zakona ili pravila struke postoji odgovorna osoba (voditelj ili nadzor) koja snosi odgovornost. 4. Jasno uskladiti Zakon o gradnji i Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu tako da uporabna dozvola za nove zgrade ne može biti izdana ako nije dokazano ispunjenje nZEB/ZEB.	Nije prihvaćen	Za manje složene zgrade se građevinska dozvola izdaje na temelju idejnog projekta, kod prijave početka građenja potreban je glavni projekt, koji mora biti i na gradilištu zajedno sa drugim potrebnim dokumentima (članka 93.) što znači da se dokumentacija nije mijenjala u odnosu na sadašnji zakon. Procedure su pojednostavljenje, ali se mora graditi s svom potrebnom dokumentacijom.
434	MARIO ZAHIJA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 24.	Članka 24. stavka (3): Nova stavka uočava, ističe i ponavlja problematiku u slučaju većeg obima radova, no članak kao takav samo pospješuje degradaciju ovlaštenih inženjera i kvalitete usluge. Bespotrebno se uvodi funkcija pomoćnika koji je ovlašteni inženjer (znači da može obavljat ulogu nadzornog inženjera), jer je jasno definirano prema dosadašnjoj stavci (2) da u slučaju povećanog obima radova nadzor provodi više nadzornih inženjera koji preuzimaju određeni dio radova i odgovorni su za to. Nadzorni inženjer ima kaznenu odgovornost kao fizička osoba, a prijedlog Zakona nigdje ne raspodjeljuje odgovornost između njih kao ni obaveze pomoćnika. Odgovornost treba ostati jasna. U praksi će se ovime samo dodatno i svjesno pomoći tome da pomoćnici koji zapravo izvršavaju uslugu ne dobivaju valjane reference koje se vrednuju na natječajima te ih se time degradira, a ujedno se značajno narušava kvaliteta usluge na javnim projektima gdje stručnjaci na temelju kojih je usluga nabavljena gotovo da i ne sudjeluju u projektu. Ako se želi napraviti nešto korisno potrebno je Pravilnikom definirati sta znaci veći obim radova i jasno ograničenje situacije u kojoj je obavezno angažiranje većeg broja nadzornih inženjera, te se to predlaže za izmjenu. O konkretnim prijedlozima te definicije može se razgovarati ako postoji namjera da se podigne kvaliteta usluge. Ako to nije cilj možemo dodjeljivati nagradu tko ima više pomoćnika i to dodatno bodovati na natječajima.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
435	MARIO TRUMBIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 24.	Nadzorni inženjer bi trebao biti neovisan od izvođača, ali i od investitora koji nekretninu gradi za tržište i koji ima interes sličan izvođaču , a to je da građevinu izgrade što brže i što jeftinije ! Ima dosta slučajeva gdje sam investitor ucjenjuje nadzornog inženjera . Neovisnost nadzora o investitoru bi se postigla tako da investitor podnese zahtjev za nadzornim inženjerom u komoru inženjera i da komora slučajnim odabirom dodjeli nadzornog inženjera kojeg će investitor plačati prema definiranim cjenikom komore.	Nije prihvaćen	Nadzorni inženjer mora biti neovisan od izvođača, međutim on sklapa ugovor sa investitorom i treba svoj posao obavljati u skladu sa zakonom i ne popuštati raznim pritiscima od strane investitora.
436	MARINA HUBER	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Predlazem -Dopuna članka 91., stavak (4) – Uređenje gradilišta Novi podstavak 3. Cjelokupne zaštite stabala na čestici gradilišta i susjednih čestica temeljem glavnog projekta, a za koje je predviđeno da ostaju na čestici.“ Dopuna kaznenih odredbi (čl. 128.) – Prekršaji vlasnika građevine Kazne su premale pa predlažemo novi prekršaj investitora: „Novčanom kaznom od 15.000 do 100.000 eura kaznit će se za prekršaj investitor ako ukloni, ošteti ili ne poduzme propisane mjere zaštite stabala na građevnoj čestici protivno uvjetima iz građevinske dozvole i odredbama ovog zakona.” Dopuna članka 127 – Prekršaji u vezi s utvrđivanjem posebnih uvjeta i uvjeta priključenja i izdavanjem potvrda na projekt Predlažemo novi stavak 3.: „Ako je djelatnik u javnopravnoj ustanovi (voditelj odjela) koji je izdao građevinsku i/ili uporabnu dozvolu, a propustio zaštititi prirodu i stabla na javnoj površini koja svojom krošnjom, deblom i korijenom zahvaćaju građevnu česticu.“ Dopuna članka 102, stavak 1. – Izdavanje uporabne dozvole Dodati novi podstavak 7 u kojem treba naglasiti da zelena površina već treba biti zasađena te da se samo košena trava ne može smatrati zelenom površinom jer za ekosustav ima slabe do nikakve vrijednosti. Ili da se nekim posebnim pravilnikom odrede minimalni uvjeti za zelene površine. „Da je uz objekt na građevnoj čestici poštivan minimalan postotak zelene površine temeljem akata lokalne samouprave i da je na tim zelenim površinama već posađeno zelenilo. Zelenilom se smatraju stabla, grmlje i trajnice, a zelenilom se ne smatra samo košeni travnjak.“ Dopuna članka 64., novi stavak (9) – Potvrde na glavni projekt „Javnopravno tijelo izdavanjem potvrde na glavni projekt odgovara da je projekt u cijelosti izrađen u skladu sa zaštitom zelenila i stabala na granici s gradilištem čiji korijen stabala zadire u česticu investitora, te gdje kasniji postupci gradnje ne mogu naštetiti stablima susjedne čestice – ukoliko je riječ o stablima pod zaštitom, stablima na javnim površinama i slično.“ Imali smo situaciju u Puli gdje je stablo bilo na javnoj površini na samoj granici s parcelom, ali je investitor drastično oštetio korijen stabla i time prouzročio možda i smrt stabla. Dopuna članka 36., stavak (1) – Glavni projekt „Novi podstavak 10. Elaborata o postojećem zelenilu i stablima na građevnoj čestici.“ Dopuna članka 24., stavak (2) – Nadzorni inženjer (2) Na građevinama na kojima se izvodi više vrsta radova ili radovi većeg opsega stručni nadzor mora provoditi više nadzornih inženjera odgovarajuće struke. Svaki ovlašteni inženjer odgovoran je za stručni dio nadzora koji je preuzeo. Često stoji zaštita stabala u glavnom projektu kojeg se nitko ne pridržava, a smatramo da nadzorni inženjer nije stručna osoba za to. Predlažemo da u slučaju zaštite stabala nadzor provodi isključivo urbani šumar, šumar ili agronom specijalist za dendrologiju	Nije prihvaćen	Kod uređenja gradilišta potrebno je između ostaloga poduzeti i odgovarajuće mjere kojima se postiže zaštita okoliša, što je obveza izvođač. Elaborati se prema ovom zakonu izrađuju kao podloga za izradu glavnog projekta, ako su potrebni ili propisani posebnim propisima.
437	MARINA BORIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 23.	Predlaže se brisanje stavka 7. ili da se promijeni na način da glasi: "Imenovanje jednog ili više koordinatora zaštite na radu provodi se u skladu s posebnim propisom" (Zakonom o zaštiti na radu). Naime, prijedlog stavka 7. kontradiktoran je, odnosno u suprostnosti je sa člankom 73. stavkom 4. Zakona o zaštiti na radu koji glasi: „Investitor, vlasnik građevine, koncesionar ili druga osoba za koju se izrađuje glavni projekt, mora imenovati jednog ili više koordinatora zaštite na radu tijekom izrade projekta i tijekom građenja kada radove izvode ili je predviđeno da ih izvode dva ili više izvođača“. Stoga se predlaže izmjena stavka 7. na predloženi način ili brisanje istog.	Prihvaćen	Prihvaćen.
438	MARIN RAČIĆ	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	BIM u Zakonu o gradnji i Zakonu o prostornom uređenju treba navesti samo kao obavezu kada će se primjeniti. Sve ostalo (kao npr. LOD) treba propisati zasebnim pravilnikom iz razloga što su BIM procesi temeljeni na raznim softverskim alatima, platformama i interakciji istih. Promjene u softverima se dešavaju na godišnjoj bazi, odn. puno brže nego izmjene i dopune zakona stoga je puno lakše i brže izmjeniti ili dopuniti pravilnik nego nekoliko zakona, pogotovo jer pravilnik donosi ministar i nema potrebe prolaziti kroz saborsku proceduru. Besmisleno je zakonom propisivati pojmove kao što je npr. LOD jer u Hrvatskoj BIM standard još uvijek ne postoji. Npr. LOD se u različitim državama propisuje na različit način, te može značiti "Level of development" kao i "Level of detail" što su dva različita pojma: "development" može obuhvaćati i geometriju i informacije dok "detail" obuhvaća samo geometriju. U prijedlogu zakona navedeno je "...elemente određene razine razvijenosti" što bi dalo pretpostaviti da se radi o "Level of development", ali nije jednoznačno utvrđeno i potencijalno će prouzročiti komplikacije u provedbi. Da zaključim: zakonom je potrebno propisati osnove o BIM-u i datum primjene, a sve ostalo definirati pravilnikom koji će se donijeti naknadno kada budu gotovi BIM standardi (po mogućnosti definirani kao norme) i kada sustav hrBIM bude implementiran.	Prihvaćen	Prihvaća se.
439	UDRUŽENJE KRAJOBRAZNIH ARHITEKATA HRVATSKE	6.3. GRAĐENJE GRAĐEVINA ZA KOJE NIJE POTREBNA GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 86.	Predlaže se da se u okviru pravilnika koji će se donijeti na temelju članka 86. izričito omogući da krajobrazni arhitekti mogu biti projektanti zahvata i radova koji se izvode bez građevinske dozvole, osobito kada se odnose na uređenje otvorenih površina i oblikovanje krajobraza, uključujući pješačke i biciklističke staze, rekreacijske i parkovne zone, odmorišta, urbane površine te elemente poput pergola, dječjih igrališta, tipskih rješenja i drugih sastavnica zelene infrastrukture, kao i sve druge zahvate predviđene Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima. Nadalje, predlaže se da se krajobraznim arhitektima omogući samostalno vođenje projekata krajobrazne arhitekture, u suradnji s drugim stručnjacima koji potpisuju i preuzimaju odgovornost za svoj dio projektne dokumentacije, te sudjelovanje na natječajima, osobito u dijelu koji se odnosi na izradu idejnih rješenja uređenja prostora. Ovim pristupom osigurava usklađenost sa stvarnom praksom i suvremenim pristupom održivoj gradnji, omogućuje zakonito provođenje postojećih postupaka te jača stručnu odgovornost i kvalitetu krajobraznog oblikovanja prostora.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
440	MARIJO SPAJIĆ	1. OPĆE ODREDBE, Članak 2.	Predlaže se da se u Zakon o gradnji uvrsti odredba kojom se onemogućuje legalizacija građevine u slučajevima kada podnositelj zahtjeva nije vlasnik zemljišta ili građevine, osim ako ne dokaže valjanu pravnu osnovu za građenje (npr. pravo građenja, suvlasništvo ili pisanu suglasnost vlasnika). Takvo rješenje spriječilo bi legalizaciju objekata izgrađenih na tuđem zemljištu bez suglasnosti vlasnika te osiguralo poštivanje vlasničkih prava i pravnu sigurnost u postupcima ozakonjenja.	Nije prihvaćen	Legalizacija nije predmet ovog zakona.
441	UDRUŽENJE KRAJOBRAZNIH ARHITEKATA HRVATSKE	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 61.	Potrebno je jasno definirati da krajobrazni elaborat ima analitičku ulogu te da ne može zamijeniti projekt krajobrazne arhitekture. Također je potrebno utvrditi tko je ovlašteni izrađivač krajobraznog elaborata kako bi se osigurala stručnost i jednoznačna primjena pojma u praksi. Na taj bi se način uklonile postojeće nejasnoće u postupcima izdavanja građevinskih dozvola i osigurala jasna razlika između dokumenta koji prethodi projektiranju i samog projekta kojim se ono provodi.	Nije prihvaćen	Jasno propisano odredbama zakona, kojih strukovnih odrednica su glavni projekti, te ćemu služe elaborati.
442	UDRUŽENJE KRAJOBRAZNIH ARHITEKATA HRVATSKE	5.TIJELA NADLEŽNA ZA IZDAVANJE GRAĐEVINSKE I UPORABNE DOZVOLE, Članak 56.	Predlaže se da se u članku 56. omogući da službena osoba ovlaštena za rješavanje postupka i izdavanje akta može imati i završen sveučilišni diplomski studij iz biotehničkog područja, polje krajobrazne arhitekture, isključivo u slučajevima koji se odnose na projekte krajobrazne arhitekture, zelene infrastrukture i uređenje otvorenih površina. Time bi se osigurala odgovarajuća stručnost i razumijevanje specifičnih krajobraznih, biotehničkih i ekoloških aspekata takvih postupaka, uz zadržavanje postojeće nadležnosti drugih struka u njihovim područjima.	Nije prihvaćen	Službene osobe koje rješavaju i vode postupak moraju biti izjednačene sa sudionicima u gradnji.
443	UDRUŽENJE KRAJOBRAZNIH ARHITEKATA HRVATSKE	4. PROJEKTI, Članak 37.	Budući da članak 37. obuhvaća i radove, projekt krajobrazne arhitekture prirodno se uklapa u sustav projektnih mapa koje se odnose na zahvate u prostoru, a ne nužno na građevine. Predlaže se da se u članku 37., uz postojeće projektne mape, doda i projekt krajobrazne arhitekture / projekt krajobraznog uređenja / krajobrazni projekt, pri čemu se ovi nazivi smatraju istoznačnima. Projekt krajobrazne arhitekture obuhvaća zahvate u prostoru koji se odnose na oblikovanje, uređenje i obnovu otvorenih površina te uspostavu odnosa između prirodnih i izgrađenih elemenata prostora. Njegov sadržaj uključuje oblikovanje terena, odabir i ugradnju vegetacije, upravljanje oborinskim vodama, ugradnju elemenata zelene infrastrukture i primjenu rješenja temeljenih na prirodi s ciljem prilagodbe klimatskim promjenama i povećanja otpornosti prostora. Predlaže se da projekt krajobrazne arhitekture bude zasebna projektna mapa koja se može zahtijevati kada zahvat ima značajan utjecaj na krajobraz, osobito kod višestambenih i javnih građevina, infrastrukturnih i prostorno zahtjevnih zahvata, projekata koji se sufinanciraju nacionalnim sredstvima ili sredstvima Europske unije ili onih koji se nalaze na područjima pod posebnim režimom zaštite, kao što su perivoji, vrtovi i kulturni krajobrazi. Takvi projekti mogu biti izrađivani samostalno, kao zasebni projektni zadaci ili predmet javnih natječaja, što potvrđuje njihovu funkcionalnu i stručnu samostalnost u okviru sustava projektiranja. Uvođenjem projekta krajobrazne arhitekture osigurava se provedba ciljeva Zakona o gradnji koji se odnose na zaštitu okoliša, očuvanje prirode i krajobraznih vrijednosti, uz mogućnost proporcionalne primjene prema vrsti i složenosti zahvata. Projektant projekta krajobrazne arhitekture bio bi odgovoran za svoj rad i potpisnik vlastite projektne mape, čime se osigurava stručnost, transparentnost i kvaliteta oblikovanja prostora. Ovim prijedlogom sustav gradnje postaje dosljedan ciljevima održive gradnje i europskih politika zelene tranzicije, uz stvarne preduvjete za uvođenje održivih, klimatski otpornih i biološki uravnoteženih prostora u svaku razinu projektiranja. Predlaže se da se krajobraznim arhitektima omogući ravnopravno sudjelovanje u izradi projekata koji obuhvaćaju uređenje i oblikovanje otvorenih površina te uspostavu elemenata zelene infrastrukture, uz suradnju s ostalim strukama prema prirodi i složenosti zahvata. Na taj se način osigurava interdisciplinarni pristup i cjelovitost projektiranja prostora u skladu s ciljevima Zakona.	Nije prihvaćen	Zadaće struke propisane su zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji, i nastavno na to propisane su i strukovne odrednice glavnih projekata.
444	UDRUŽENJE KRAJOBRAZNIH ARHITEKATA HRVATSKE	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 26.	Predlaže se da se u okviru članka 26. propiše mogućnost da krajobrazni arhitekti mogu obavljati stručni nadzor nad izvođenjem zahvata koji se odnose na uređenje otvorenih površina, krajobrazno oblikovanje i elemente zelene infrastrukture, osobito u slučajevima predviđenima Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima. Time bi se osigurala odgovarajuća stručnost i kontrola kvalitete izvedbe zahvata u prostoru koji uključuju vegetacijske, biotehničke i krajobrazne elemente. Ovim se prijedlogom ne proširuju ovlasti, već se omogućuje usklađen, stručan i odgovoran nadzor nad zahvatima iz područja krajobrazne arhitekture, u skladu s načelima Zakona o gradnji i javnim interesom zaštite okoliša i prostora. Detaljne uvjete za obavljanje stručnog nadzora krajobrazne arhitekture moguće je dodatno definirati pravilnikom.	Nije prihvaćen	Zadaće struke propisane zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji.
445	UDRUŽENJE KRAJOBRAZNIH ARHITEKATA HRVATSKE	4. PROJEKTI, Članak 31.	Predlaže se da se u stavku 4. izrijekom navede da u cjelovitom projektiranju sudjeluju i ovlašteni krajobrazni arhitekti, uz ovlaštene inženjere pojedinih struka i ovlaštene arhitekte. Uređenje otvorenih površina, krajobrazno oblikovanje i integracija elemenata zelene infrastrukture sastavni su dio koncepta cjelovitog projektiranja, jer izravno utječu na kvalitetu prostora, održivost, mikroklimu i sigurnost korisnika. Uključivanjem krajobraznih arhitekata u sustav cjelovitog projektiranja osigurava se da se svi aspekti građevine i njezina neposrednog prostora oblikuju usklađeno, stručno i održivo, u skladu s ciljevima Zakona o gradnji.	Nije prihvaćen	Zadaće struke propisane su zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji.
446	UDRUŽENJE KRAJOBRAZNIH ARHITEKATA HRVATSKE	4. PROJEKTI, Članak 36.	Pozdravlja se što je u članku 36. krajobrazni elaborat prepoznat kao jedan od mogućih elaborata koji prethode izradi glavnog projekta. Time se izravno potvrđuje postojanje potrebe za stručnom obradom krajobraznih tema u okviru procesa projektiranja. Međutim, kako je u članku jasno navedeno da elaborati prethode izradi projekta, iz čega proizlazi da krajobrazni elaborat nikako ne može biti sastavni dio projektno-tehničke dokumentacije, što se, nažalost, u praksi često događa. Naime, često se miješaju razine dokumentacije, a krajobrazni elaborat se koristi kao zamjena za projekt krajobrazne arhitekture, iako elaborat po svojoj naravi i svrsi ne može imati status projekta. Krajobrazni elaborat, kao i elaborati drugih struka, ima funkciju stručne podloge za izradu projekata. Ovo dodatno potvrđuje potrebu za uvođenjem projekta krajobrazne arhitekture / projekta krajobraznog uređenja kao zasebnog dokumenta koji omogućuje provedbu krajobraznih rješenja i ostvarivanje ciljeva Zakona u dijelu zaštite okoliša, prirode i krajobraznih vrijednosti. Također se predlaže da se krajobrazni elaborat preciznije definira pravilnikom: s jasnim sastavnicama, obveznim dijelovima i definiranjem ovlaštenog izrađivača, čime bi se osigurala stručnost i jednoznačna primjena pojma u praksi.	Nije prihvaćen	Krajobrazno uređenje značajan i potreban doprinos kvaliteti života. Zakonom je jasno je propisano da elaborat prethodi izradi glavnog projekta, a Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje je definirano tko ga izrađuje a ne ovim zakonom.
447	UDRUŽENJE KRAJOBRAZNIH ARHITEKATA HRVATSKE	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	U članku 19. stavku 3. navodi se da projektant kvalificiranim elektroničkim potpisom naslovne stranice mape preuzima odgovornost da je projekt cjelovit i izrađen u skladu sa Zakonom. Predlaže se uvođenje projekta krajobrazne arhitekture / projekta krajobraznog uređenja kao posebne projektne mape, te da krajobrazni arhitekti, kao ovlašteni projektanti, mogu biti potpisnici i projektanti te projektne mape, s odgovornošću za njezin sadržaj i usklađenost sa Zakonom, u skladu sa svojim stručnim ovlaštenjima. Takvo rješenje u skladu je s načelima Zakona o gradnji i osigurava jednak tretman svih projektanata čiji se projekti uključuju u glavni projekt. Na taj se način osigurava jasna stručna odgovornost, transparentnost i kvaliteta projektne dokumentacije u dijelu koji se odnosi na uređenje otvorenih površina i oblikovanje krajobraza. Nadalje, predlaže se da se u članku 19. stavku 6. izraz „ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer“ proširi na način da uključuje i ovlaštenog krajobraznog arhitekta, odnosno da se krajobrazni arhitekti smatraju dijelom skupine ovlaštenih inženjera u smislu ovoga Zakona. Takva izmjena neposredno implicira potrebu usklađivanja i drugih zakona, osobito Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, kako bi se osigurala dosljednost u definiranju stručnih ovlasti i odgovornosti. To je osobito važno s obzirom na kompleksnost krajobraza te zahtijeva interdisciplinarni pristup i visoku razinu stručne odgovornosti. Uključivanjem krajobraznih arhitekata u skupinu ovlaštenih projektanata osigurava se da se projektiranje i oblikovanje prostora provodi stručno, odgovorno i u skladu s načelima održivosti, zaštite okoliša i javnog interesa propisanim ovim Zakonom.	Nije prihvaćen	Poslovi krajobraznog arhitekta definirani su posebnim zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornoga uređenja i gradnje.
448	UDRUŽENJE KRAJOBRAZNIH ARHITEKATA HRVATSKE	1. OPĆE ODREDBE, Članak 1.	Članak 1. jasno navodi da se ovim Zakonom uređuje projektiranje, građenje, uporaba i održavanje građevina te provedba postupaka radi osiguranja zaštite javnog interesa u području graditeljstva i uređenja prostora. Samim time, predmet Zakona ne ograničava se samo na građevine u tehničkom smislu, nego obuhvaća i uređenje prostora koji građevine čine dijelom šire cjeline. U stavku 2. propisano je da javni interes uključuje zaštitu okoliša, očuvanje prirode, promicanje održive gradnje te zelenu tranziciju. Ti se ciljevi u praksi ne mogu ostvariti bez projektiranja otvorenih površina i krajobraza, jer upravo oni čine temelj održive gradnje i zelene tranzicije. Iz navedenog proizlazi potreba za uvođenjem projekta krajobrazne arhitekture / projekta krajobraznog uređenja kao sastavnog dijela projektne dokumentacije, kao posebne mape, koji omogućuje da se načela održive gradnje i zelene tranzicije dosljedno provedu u prostoru. Zakon o prostornom uređenju predviđa pojam zelene infrastrukture, a projekt krajobrazne arhitekture predstavlja njezin provedbeni alat i garanciju provedbe kroz fazu projektiranja i građenja.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
449	UDRUŽENJE KRAJOBRAZNIH ARHITEKATA HRVATSKE	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Predlaže se kod višestambenih zgrada osigurati obvezu izrade projekta krajobrazne arhitekture / projekta krajobraznog uređenja kao obveznog dijela projektne dokumentacije. Takvi su projekti u pravilu prostorno i funkcionalno složeni, sa značajnim utjecajem na oblikovanje krajobraza. Uređenje otvorenih površina u sklopu višestambenih zgrada ima presudan utjecaj na kvalitetu stanovanja, mikroklimatske uvjete, bioraznolikost i održivost prostora. Projekt krajobrazne arhitekture ne usporava niti otežava proces ishođenja dozvole, a u praksi se pokazao kao instrument koji osigurava osnovnu razinu uređenja, ali i omogućuje postizanje najviše razine prostorne kvalitete, funkcionalnosti i ekološke vrijednosti okoliša. Njegovim formalnim uvođenjem u postupak izdavanja građevinske dozvole za složenije zahvate (poput višestambenih zgrada) osigurava se da uređenje otvorenih površina bude projektirano stručno, planirano i održivo te da se u postupku gradnje dosljedno provode ciljevi Zakona koji se odnose na zaštitu okoliša, prirode i krajobraznih vrijednosti.	Nije prihvaćen	Izrađuje se krajobrazni elaborat sukladno odredbama posebnog zakona kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornoga uređenja i gradnje.
450	UDRUŽENJE KRAJOBRAZNIH ARHITEKATA HRVATSKE	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Zakon o gradnji s pravom kao jedan od svojih ciljeva ističe zaštitu okoliša, prirode i krajobraznih vrijednosti. Međutim, ta su načela u sadašnjem zakonodavnom okviru uglavnom deklarativna, jer ne postoji odgovarajući projektni alat kroz koji bi se stvarno provodila u praksi. Kako bi se taj cilj dosljedno ostvario, potrebno je osigurati da se u procesu projektiranja i građenja građevina adekvatno obuhvati i uređenje otvorenih površina koje čine sastavni dio građevinskog zahvata ili građevinskog područja, budući da upravo one u najvećoj mjeri oblikuju krajobrazne vrijednosti prostora. Upravo se činom građenja najizravnije i najizraženije mijenja krajobraz: njegov reljef, vegetacija, vodni odnosi, tlo i vizure. Bez stručnog projektiranja uređenja prostora oko građevine, te se promjene događaju stihijski. Predlaže se da se u okviru Zakona predvidi mogućnost i potreba izrade projekta krajobraznog uređenja / projekta krajobrazne arhitekture / krajobraznog projekta (istoznačnice) kao instrumenta provedbe ciljeva koji se odnose na očuvanje i unapređenje krajobraznih vrijednosti. Pritom bi se obveza izrade takvog projekta proporcionalno vezala uz složenost i značaj zahvata. Takav pristup omogućio bi prijelaz s deklarativne zaštite na stvarno projektiranje i upravljanje krajobrazom, bez stvaranja dodatnih administrativnih prepreka, ali uz bitno višu razinu prostorne kvalitete, otpornosti i održivosti, u skladu s preporukama iz Krajobrazne osnove Republike Hrvatske (KORH, 2024.) i obvezama iz Konvencije o europskim krajobrazima (NN 12/02). U prijedlozima izmjena i dopuna Zakona svi pojmovi krajobraz, krajolik i pejzaž smatraju se istoznačnima, u skladu s Krajobraznom osnovom Republike Hrvatske (kako bi se izbjegla terminološka neujednačenost i osiguralo dosljedno tumačenje u odnosu na projekte krajobrazne arhitekture.	Nije prihvaćen	Predmet zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje.
451	MARIJANA SODAR	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	Prigovor na čl. 19.st.4. Navedene usluge su usluge projektantskog nadzora koji se naplaćuje. Ukoliko zakonodavac želi da svaka kuća ima i projektantski nadzor neka uvjetuje i imenovanje projektantskog nadzora u prijavi gradilišta za sve tipove građevina. Projektant ima pravo otići u mirovinu i umrijeti bez obzira što nije svaka njegova projektirana građevina dobila i uporabnu dozvolu. Osim toga, projektanti nisu ovlašteni učiti izvođače kako se čitaju nacrti, postoje ustanove za školovanje odraslih osoba koje su ovlaštene za to.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
452	MARIJANA SODAR	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Prijava početka građenja i iskolčenje	predlažem da se u prijavi gradilišta za višestambene i ostale građevine uvede obveza prilaganja i Izvedbenog projekta, da izbjegnemo situacije da se izvedbeni radi paralelno sa gradnjom.	Nije prihvaćen	U članku 93 je propisano, što izvođač mora imati na gradilištu.
453	MARIJA VRTIPRAH	6.3. GRAĐENJE GRAĐEVINA ZA KOJE NIJE POTREBNA GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 86.	Predlaže se da krajobrazni arhitekti imaju ovlast oblikovati i voditi projekte koji se mogu izvoditi bez građevinske dozvole, posebice kada je riječ o uređenju javnih i zelenih površina, rekreacijskih sadržaja i elemenata krajobrazne infrastrukture. Također se predlaže njihovo ravnopravno sudjelovanje u projektima i natječajima kroz izradu prostornih i idejnih rješenja, čime se podiže kvaliteta i održivost uređenja prostora.	Nije prihvaćen	Predmet zakona o poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji.
454	MARIJA MOZARA	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Predlažemo uvođenje projekta krajobrazne arhitekture kao obveznog dijela projektne dokumentacije kod složenijih zahvata, višestambenih i javnih zgrada te svih intervencija koje bitno mijenjaju otvorene prostore. Time se osigurava provedba načela održive gradnje, zaštite okoliša, prilagodbe klimatskim promjenama i zelene tranzicije, a istovremeno podiže kvaliteta stanovanja i javnih prostora. Projekt krajobrazne arhitekture razlikuje se od krajobraznog elaborata – elaborat je podloga, dok je projekt provedbeni alat koji jamči stručnu i održivu izvedbu. Stoga je nužno da ga izrađuju i potpisuju ovlašteni krajobrazni arhitekti, s mogućnošću sudjelovanja i u nadzoru te službenim postupcima. Na ovaj način Hrvatska bi uskladila zakonodavni okvir s Krajobraznom osnovom RH (2024.) i Konvencijom o europskim krajobrazima, a javni interes u zaštiti prostora dobio bi stvarni, a ne samo deklarativni sadržaj.	Nije prihvaćen	Načelo uređenja prostora i očuvanja prirode, promicanje održive gradnje trebale bi primjenjivati sve struke, to nije isključiva zadaća arhitekata krajobraznog uređenja.
455	MARGARETA GUDAC	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	čl. 19 st. (4) Navedena obveza projektanta treba biti jasno definirana kroz ugovorenu uslugu između investitora i projektanta u vidu „projektantskog nadzora“, koji zakonom trenutačno nije definiran, ali bi u ovom slučaju trebao biti. U protivnom se projektanta dovodi u položaj u kojem je obvezan prisustvovati na gradilištu i davati tehnička rješenja, iako u fazi projektiranja nisu poznati svi ostali sudionici u gradnji (izvođač i nadzor), kao ni samo trajanje gradilišta.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
456	OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE	4. PROJEKTI, Članak 35.	OIEH predlažeme dopunu članka 35. stavka 4. na sljedeći način: “Glavni projekt za građenje građevine za koju se ne izdaje građevinska dozvola izrađuje se u skladu s tehničkim propisima, ovim Zakonom, posebnim zakonima i propisima kojima se uređuju zahtjevi i uvjeti za građevinu, pravilima struke te ne smije biti protivan prostornom planu i Zakonu o prostornom uređenju." Obrazloženje: Navedeno predlažemo zbog neusklađenosti prostornih planova jedinica područne (regionalne) ili lokalne samouprave sa Zakonom o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23). Izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju (NN 67/2023)(dalje u tekstu „Zakon“), definirane su površine za gradnju sunčanih i agrosunčanih elektrana instalirane snage do 10 MW, a koje se prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22 155/23) mogu graditi u skladu s glavnim projektom bez građevinske dozvole, prema članku 4. stavku 26.: „Građevina i oprema s priključkom na električnu mrežu namijenjena proizvodnji električne energije instalirane snage do 10 MW i to sunčana elektrana odnosno agrosunčana elektrana u smislu zakona koji uređuje prostorno uređenje na zemljištu za koje je investitor riješio imovinsko pravne odnose.“ Prostorni planovi jedinica područne (regionalne) ili lokalne samouprave kao podzakonski akti trebali bi biti usklađeni s Zakonom. Međutim, zbog procesa donošenja prostornih planova, te dugotrajnog procesa usklađivanja i procesa izmjena i dopuna prostornih planova, u praksi je čest slučaj da prostorni planovi jedinica područne (regionalne) ili lokalne samouprave nisu usklađeni sa Zakonom. Prihvaćanjem predloženog izbjegla bi se neusklađenost podataka prostornih planova s Zakonom koja dovodi do kašnjenja u izdavanju suglasnosti i mišljenja za razvoj projekta u ranim fazama razvoja projekata.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje. Nije predmet ovog zakona već zakona o prostornom uređenju.
457	OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	U članku 3. OIEH predlaže dodati definiciju pojma „obnova kapaciteta“ kojom bi se uključile situacije kada se postojeće građevine obnavljaju na način da im se povećava kapacitet, snaga ili drugo. Alternativno, u definicije pojmova „rekonstrukcija“ ili „zamjenska građevina“ dodati tekst da se predmetno odnosi i na obnovu kapaciteta tj. povećanje snage, kapaciteta i dr. na površini obuhvata zahvata postojećeg energetskog postrojenja.	Nije prihvaćen	U pojmu rekonstrukcije građevine navodi se promjena tehnološkog procesa isl. , pa se na taj način podrazumijeva i obnova kapaciteta
458	MAJA PETROVIĆ	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	22. rekonstrukcija Pojam da se moraju očuvati barem temelji i dio najniže etaže je preopćenit i neodređen čime stvara pravnu nesigurnost i ostavlja prostor za različita i proizvoljna tumačenja. Što znači da se trebaju očuvati barem temelji – cijeli (masivni) temelji i/ili jedan temelj ili jedna cigla. Ujedno je pojam ograničavajući obzirom da je prilikom rekonstrukcije starih zgrada zbog povećanja nosivosti i stabilnosti i usklađenja sa važećim propisima često potrebno upravo obnoviti, ojačati ili pak potpuno zamijeniti temelje. Koji je to dio najniže etaže, veličina, opis? 23. stan Prema Zakonu o najmu stanova čl. 2 stanom se smatra skup prostorija namijenjenih za stanovanje s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje čine jednu zatvorenu građevinsku cjelinu i imaju poseban ulaz. Na koji način će se tumačiti veličina i oblik prostora za jelo? Da li je prostor za sanitarne potrebe zasebna prostorija? 32 . manje složena zgrada je zgrada stambene namjene koja se sastoji od najviše dva stana Da li je namjena manje složene zgrade isključivo stambena odnosno može li takva zgrada imati 2 turistička apartmana? Gdje je nestao pojam obiteljske kuće? 33. višestambena zgrada je zgrada stambene namjene koja se sastoji od tri ili više stambenih jedinica od čega 20% njene građevinske (bruto) površine može biti poslovne namjene Definicija je u koliziji sa mnogobrojnim propisima prema kojima se višestambena zgrada sastoji od četiri ili više stambenih jedinica dok se definicija od tri stana najčešće odnosi na obiteljske kuće koje su u potpunosti nestale. Tehnički propisi o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama članak 4. - 22. Obiteljska kuća je stambena zgrada s najviše tri samostalne uporabne cjeline stambene namjene (stan, apartman) koja ima građevinsku (bruto) površinu manju ili jednaku 600 m2 - 51. Višestambena zgrada je stambena zgrada s četiri ili više stana Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije: d) obiteljska kuća je stambena zgrada s najviše tri posebna dijela (stana i/ili poslovna prostora) od kojih je najmanje jedan stan r) višestambena zgrada je zgrada namijenjena stanovanju, a sastoji se od najmanje četiri stana 34. zamjenska građevina ..... kojom se bitno ne mijenja namjena, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine Definirati što je BITNO mijenjanje namjene, veličine i utjecaja na okoliš. Da li je bitno mijenjanje promjena stambene u stambeno-poslovnu i slično? Smatra li se bitnim mijenjanjem veličine izgradnja dodatnih etaža i/ili povećanje ukupne građevinske (bruto) površine i u kojem postotku? Npr. Prema čl. 55. Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama: Značajna obnova zgrade je obnova ili rekonstrukcija zgrade gdje se obnovi podvrgava više od 25 % površine ovojnice zgrade. - nedostaje definicija što su to mobilne kućice odnosno predstavljaju li iste građevine (spojene na infrastrukturu) ili tvornički izrađene prenosive smještajne jedinice. Dodati definiciju mobilne kućice kao idefinirati akte za postavljanje istih.	Nije prihvaćen	Odredba je jasna i omogućava povećanje odnosno smanjenje gabarita. Ako se sve uklanja, radi se o zamjenski građevini. Ad točka 23.: Stan i tehničke uvjete za projektiranje stanova propisat će se pravilnikom. Ad točka 32.: Sukladno odredbama prostornih planova. Ad točka 33.: Definicije manje složene zgrade i višestambene zgrade usklađeno je s propisima iz područja zaštite od požara te nastavno na to potreba pribavljanja posebnih uvjeta od tijela nadležnog za zaštitu od požara. Ad definicije mobilne kućice: Definirano zakonom o prostornom uređenju.
459	MAJA PETROVIĆ	i.PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 127.	Nije propisano tko je nadležan za utvrđivanje urednosti zahtjeva, u kojem roku od dana predaje zahtjeva se ta urednost provjerava, niti što se smatra „urednim zahtjevom“. Službenici najčešće "urednost" provjeravaju mjesecima i nitko se nema mogućnosti žaliti jer zahtjev nije zaprimljen niti ocijenjen - bio taj zahtjev uredan ili nepotpun. Propisati rok u kojem se urednost zahtjeva mora provjeriti - npr. max 30 dana od predaje zahtjeva i prekršajne odredbe.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje. Urednost zahtjeva se ne utvrđuje, jer projektant sam pokreće eKonferenciju utvrđivanja posebnih uvjeta. Urednost za pribavljanje potvrde glavnog projekta propisana je ZUP-om.
460	MAJA PETROVIĆ	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 66.	Nije propisano tko je nadležan za utvrđivanje urednosti zahtjeva, u kojem roku od dana predaje zahtjeva se ta urednost provjerava, niti što se smatra „urednim zahtjevom“. Službenici najčešće "urednost" provjeravaju mjesecima i nitko se nema mogućnosti žaliti jer zahtjev nije zaprimljen niti ocijenjen - bio taj zahtjev uredan ili nepotpun. Propisati rok u kojem se urednost zahtjeva mora provjeriti - npr. max 30 dana od predaje zahtjeva.	Nije prihvaćen	Propisano ZUP i odredbama ZOG što se predaje uz zahtjev za građevinsku dozvolu.
461	MAJA PETROVIĆ	4. PROJEKTI, Članak 49.	Nije propisano tko je nadležan za utvrđivanje urednosti zahtjeva, u kojem roku od dana predaje zahtjeva se ta urednost provjerava, niti što se smatra „urednim zahtjevom“. Službenici najčešće "urednost" provjeravaju mjesecima i nitko se nema mogućnosti žaliti jer zahtjev nije zaprimljen niti ocijenjen - bio taj zahtjev uredan ili nepotpun. Propisati rok u kojem se urednost zahtjeva mora provjeriti - npr. max 30 dana od predaje zahtjeva.	Nije prihvaćen	Projektant sam pribavlja i pokreće pribavljanje posebnih uvjete i uvjeta priključenja kroz sustav eDozvola, stoga nema potrebe propisivanje o urednosti zahtjeva, jer upravni odjeli nisu uključeni u taj postupak.
462	MAJA PETROVIĆ	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 60.	Temeljem idejnog projekta nije moguće izraditi iskaz energetskog svojstva zgrade Zgrada do 400 m2 može imati i složenu građevinsku konstrukciju, a nije potrebno imati niti Glavni niti Izvedbeni projekt što je nedopustivo.	Nije prihvaćen	Glavni projekt se prilaže uz prijavu početka građenja, njim se dokazuju svi temeljni zahtjevi.
463	MAJA KANTOCI	4. PROJEKTI, Članak 48.	Smatram da bi obvezu ishođenja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja putem sustava eDozvola trebao preuzeti investitor ili njegov ovlašteni zastupnik, koji može biti i projektant. Svaki punoljetni građanin RH ima pristup online platformi E građani te putem iste može obaviti ishođenje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja. Na taj način, sam investitor dobije direktan uvid u postupak, njegovo trajanje, eventualna kašnjenja javnopravnih tijela, traženja dodatne dokumentacije i slično. Obveza projektanta je napraviti Opis i grafički prikaz građevine, a ne obavljati administrativne poslove za investitore, koji zbog različitih razloga npr.kašenjenja javnopravnih tijela u izdavanju posebnih uvjeta, odgovornost prebacuju na projektante.	Nije prihvaćen	Ovim zakonom se daje veća odgovornost projektantu koji putem sustava ishodi posebne uvjete. Investitor nije stručna osoba iz tog područja.
464	MAJA BARIĆ	6.3. GRAĐENJE GRAĐEVINA ZA KOJE NIJE POTREBNA GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 86.	Predlaže se da se u okviru pravilnika koji će se donijeti na temelju članka 86. izričito omogući da krajobrazni arhitekti mogu biti projektanti zahvata i radova koji se izvode bez građevinske dozvole, osobito kada se odnose na uređenje otvorenih površina i oblikovanje krajobraza, uključujući pješačke i biciklističke staze, rekreacijske i parkovne zone, odmorišta, urbane površine te elemente poput pergola, dječjih igrališta, tipskih rješenja i drugih sastavnica zelene infrastrukture, kao i sve druge zahvate predviđene Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima. Nadalje, predlaže se da se krajobraznim arhitektima omogući samostalno vođenje projekata krajobrazne arhitekture, u suradnji s drugim stručnjacima koji potpisuju i preuzimaju odgovornost za svoj dio projektne dokumentacije, te sudjelovanje na natječajima, osobito u dijelu koji se odnosi na izradu idejnih rješenja uređenja prostora. Ovim pristupom osigurava usklađenost sa stvarnom praksom i suvremenim pristupom održivoj gradnji, omogućuje zakonito provođenje postojećih postupaka te jača stručnu odgovornost i kvalitetu krajobraznog oblikovanja prostora.	Nije prihvaćen	Predmet zakona o poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji
465	MAJA BARIĆ	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 61.	Potrebno je jasno definirati da krajobrazni elaborat ima analitičku ulogu te da ne može zamijeniti projekt krajobrazne arhitekture. Također je potrebno utvrditi tko je ovlašteni izrađivač krajobraznog elaborata kako bi se osigurala stručnost i jednoznačna primjena pojma u praksi. Na taj bi se način uklonile postojeće nejasnoće u postupcima izdavanja građevinskih dozvola i osigurala jasna razlika između dokumenta koji prethodi projektiranju i samog projekta kojim se ono provodi.	Nije prihvaćen	Zakonom je jasno propisano kojih strukovnih odrednica su glavni projekti odnosno ćemu služe elaborati. Glavni projekt krajobraznog uređenja nije propisan i definiran ovim zakonom.
466	MAJA BARIĆ	5.TIJELA NADLEŽNA ZA IZDAVANJE GRAĐEVINSKE I UPORABNE DOZVOLE, Članak 56.	Predlaže se da se u članku 56. omogući da službena osoba ovlaštena za rješavanje postupka i izdavanje akta može imati i završen sveučilišni diplomski studij iz biotehničkog područja, polje krajobrazne arhitekture, isključivo u slučajevima koji se odnose na projekte krajobrazne arhitekture, zelene infrastrukture i uređenje otvorenih površina. Time bi se osigurala odgovarajuća stručnost i razumijevanje specifičnih krajobraznih, biotehničkih i ekoloških aspekata takvih postupaka, uz zadržavanje postojeće nadležnosti drugih struka u njihovim područjima.	Nije prihvaćen	Projekt krajobrazne arhitekture nije definiran u Zakonu o gradnji. Osoba koji vodi i rješava treba biti stručna za pregledavanje projekata svih strukovnih odrednica. Službene osobe koje rješavaju i vode postupak moraju biti izjednačene sa sudionicima u gradnji.
467	MAJA BARIĆ	4. PROJEKTI, Članak 37.	Budući da članak 37. obuhvaća i radove, projekt krajobrazne arhitekture prirodno se uklapa u sustav projektnih mapa koje se odnose na zahvate u prostoru, a ne nužno na građevine. Predlaže se da se u članku 37., uz postojeće projektne mape, doda i projekt krajobrazne arhitekture / projekt krajobraznog uređenja / krajobrazni projekt, pri čemu se ovi nazivi smatraju istoznačnima. Projekt krajobrazne arhitekture obuhvaća zahvate u prostoru koji se odnose na oblikovanje, uređenje i obnovu otvorenih površina te uspostavu odnosa između prirodnih i izgrađenih elemenata prostora. Njegov sadržaj uključuje oblikovanje terena, odabir i ugradnju vegetacije, upravljanje oborinskim vodama, ugradnju elemenata zelene infrastrukture i primjenu rješenja temeljenih na prirodi s ciljem prilagodbe klimatskim promjenama i povećanja otpornosti prostora. Predlaže se da projekt krajobrazne arhitekture bude zasebna projektna mapa koja se može zahtijevati kada zahvat ima značajan utjecaj na krajobraz, osobito kod višestambenih i javnih građevina, infrastrukturnih i prostorno zahtjevnih zahvata, projekata koji se sufinanciraju nacionalnim sredstvima ili sredstvima Europske unije ili onih koji se nalaze na područjima pod posebnim režimom zaštite, kao što su perivoji, vrtovi i kulturni krajobrazi. Takvi projekti mogu biti izrađivani samostalno, kao zasebni projektni zadaci ili predmet javnih natječaja, što potvrđuje njihovu funkcionalnu i stručnu samostalnost u okviru sustava projektiranja. Uvođenjem projekta krajobrazne arhitekture osigurava se provedba ciljeva Zakona o gradnji koji se odnose na zaštitu okoliša, očuvanje prirode i krajobraznih vrijednosti, uz mogućnost proporcionalne primjene prema vrsti i složenosti zahvata. Projektant projekta krajobrazne arhitekture bio bi odgovoran za svoj rad i potpisnik vlastite projektne mape, čime se osigurava stručnost, transparentnost i kvaliteta oblikovanja prostora. Ovim prijedlogom sustav gradnje postaje dosljedan ciljevima održive gradnje i europskih politika zelene tranzicije, uz stvarne preduvjete za uvođenje održivih, klimatski otpornih i biološki uravnoteženih prostora u svaku razinu projektiranja.	Nije prihvaćen	Zadaće struke propisane su zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji, i nastavno na to propisane su i strukovne odrednice glavnih projekata.
468	MAJA BARIĆ	4. PROJEKTI, Članak 36.	Pozdravlja se što je u članku 36. krajobrazni elaborat prepoznat kao jedan od mogućih elaborata koji prethode izradi glavnog projekta. Time se izravno potvrđuje postojanje potrebe za stručnom obradom krajobraznih tema u okviru procesa projektiranja. Međutim, kako je u članku jasno navedeno da elaborati prethode izradi projekta, iz čega proizlazi da krajobrazni elaborat nikako ne može biti sastavni dio projektno-tehničke dokumentacije, što se, nažalost, u praksi često događa. Naime, često se miješaju razine dokumentacije, a krajobrazni elaborat se koristi kao zamjena za projekt krajobrazne arhitekture, iako elaborat po svojoj naravi i svrsi ne može imati status projekta. Krajobrazni elaborat, kao i elaborati drugih struka, ima funkciju stručne podloge za izradu projekata. Ovo dodatno potvrđuje potrebu za uvođenjem projekta krajobrazne arhitekture / projekta krajobraznog uređenja kao zasebnog dokumenta koji omogućuje provedbu krajobraznih rješenja i ostvarivanje ciljeva Zakona u dijelu zaštite okoliša, prirode i krajobraznih vrijednosti. Također se predlaže da se krajobrazni elaborat preciznije definira pravilnikom: s jasnim sastavnicama, obveznim dijelovima i definiranjem ovlaštenog izrađivača, čime bi se osigurala stručnost i jednoznačna primjena pojma u praksi.	Nije prihvaćen	Zakonom o gradnji se ne propisuje detaljni sadržaj i nazive za elaborate, niti tko ih može izraditi, elaborati se izrađuju sukladno posebnim propisima.
469	MAJA BARIĆ	4. PROJEKTI, Članak 31.	Predlaže se da se u stavku 4. izrijekom navede da u cjelovitom projektiranju sudjeluju i ovlašteni krajobrazni arhitekti, uz ovlaštene inženjere pojedinih struka i ovlaštene arhitekte. Uređenje otvorenih površina, krajobrazno oblikovanje i integracija elemenata zelene infrastrukture sastavni su dio koncepta cjelovitog projektiranja, jer izravno utječu na kvalitetu prostora, održivost, mikroklimu i sigurnost korisnika. Uključivanjem krajobraznih arhitekata u sustav cjelovitog projektiranja osigurava se da se svi aspekti građevine i njezina neposrednog prostora oblikuju usklađeno, stručno i održivo, u skladu s ciljevima Zakona o gradnji.	Nije prihvaćen	Zadaće struke propisane su zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji.
470	MAJA BARIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 26.	Predlaže se da se u okviru članka 26. propiše mogućnost da krajobrazni arhitekti mogu obavljati stručni nadzor nad izvođenjem zahvata koji se odnose na uređenje otvorenih površina, krajobrazno oblikovanje i elemente zelene infrastrukture, osobito u slučajevima predviđenima Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima. Time bi se osigurala odgovarajuća stručnost i kontrola kvalitete izvedbe zahvata u prostoru koji uključuju vegetacijske, biotehničke i krajobrazne elemente. Ovim se prijedlogom ne proširuju ovlasti, već se omogućuje usklađen, stručan i odgovoran nadzor nad zahvatima iz područja krajobrazne arhitekture, u skladu s načelima Zakona o gradnji i javnim interesom zaštite okoliša i prostora. Detaljne uvjete za obavljanje stručnog nadzora krajobrazne arhitekture moguće je dodatno definirati pravilnikom.	Nije prihvaćen	Zadaće struke propisane su zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji.
471	MAJA BARIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	U članku 19. stavku 3. navodi se da projektant kvalificiranim elektroničkim potpisom naslovne stranice mape preuzima odgovornost da je projekt cjelovit i izrađen u skladu sa Zakonom. Predlaže se uvođenje projekta krajobrazne arhitekture / projekta krajobraznog uređenja kao posebne projektne mape, te da krajobrazni arhitekti, kao ovlašteni projektanti, mogu biti potpisnici i projektanti te projektne mape, s odgovornošću za njezin sadržaj i usklađenost sa Zakonom, u skladu sa svojim stručnim ovlaštenjima. Takvo rješenje u skladu je s načelima Zakona o gradnji i osigurava jednak tretman svih projektanata čiji se projekti uključuju u glavni projekt. Na taj se način osigurava jasna stručna odgovornost, transparentnost i kvaliteta projektne dokumentacije u dijelu koji se odnosi na uređenje otvorenih površina i oblikovanje krajobraza. Nadalje, predlaže se da se u članku 19. stavku 6. izraz „ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer“ proširi na način da uključuje i ovlaštenog krajobraznog arhitekta, odnosno da se krajobrazni arhitekti smatraju dijelom skupine ovlaštenih inženjera u smislu ovoga Zakona. Takva izmjena neposredno implicira potrebu usklađivanja i drugih zakona, osobito Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, kako bi se osigurala dosljednost u definiranju stručnih ovlasti i odgovornosti. To je osobito važno s obzirom na kompleksnost krajobraza te zahtijeva interdisciplinarni pristup i visoku razinu stručne odgovornosti. Uključivanjem krajobraznih arhitekata u skupinu ovlaštenih projektanata osigurava se da se projektiranje i oblikovanje prostora provodi stručno, odgovorno i u skladu s načelima održivosti, zaštite okoliša i javnog interesa propisanim ovim Zakonom.	Nije prihvaćen	Poslovi krajobraznog arhitekta definirani su posebnim zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornoga uređenja i gradnje, on ne izrađuje glavni projekt.
472	MAJA BARIĆ	1. OPĆE ODREDBE, Članak 1.	Članak 1. jasno navodi da se ovim Zakonom uređuje projektiranje, građenje, uporaba i održavanje građevina te provedba postupaka radi osiguranja zaštite javnog interesa u području graditeljstva i uređenja prostora. Samim time, predmet Zakona ne ograničava se samo na građevine u tehničkom smislu, nego obuhvaća i uređenje prostora koji građevine čine dijelom šire cjeline. U stavku 2. propisano je da javni interes uključuje zaštitu okoliša, očuvanje prirode, promicanje održive gradnje te zelenu tranziciju. Ti se ciljevi u praksi ne mogu ostvariti bez projektiranja otvorenih površina i krajobraza, jer upravo oni čine temelj održive gradnje i zelene tranzicije. Iz navedenog proizlazi potreba za uvođenjem projekta krajobrazne arhitekture / projekta krajobraznog uređenja kao sastavnog dijela projektne dokumentacije, kao posebne mape, koji omogućuje da se načela održive gradnje i zelene tranzicije dosljedno provedu u prostoru. Zakon o prostornom uređenju predviđa pojam zelene infrastrukture, a projekt krajobrazne arhitekture predstavlja njezin provedbeni alat i garanciju provedbe kroz fazu projektiranja i građenja.	Nije prihvaćen	Načelo uređenja prostora i očuvanja prirode, promicanje održive gradnje trebale bi primjenjivati sve struke, to nije isključiva zadaća arhitekata krajobraznog uređenja.
473	LUKA ROSO	4. PROJEKTI, Članak 49.	Poštovani, U čl. 49. st. 1. definirano je da se posebni uvjeti i uvjeti priključenja moraju izdati u roku od 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva. Sada kada ishođenje uvjeta ne ide preko ureda za prostorno uređenje i gradnju, već projektant direktno ishodi uvjete od javno-pravnih tijela, u kojem roku će javno-pravno tijelo morati izdati Obavijest o urednom zahtjevu (kao što je to radio Ured za prostorno uređenje i gradnju) i da li će te obavijesti biti? Mišljenja sam da bi u novi Zakon trebalo dodati stavak (u ovom članku 49.) u kojem bi se definirao rok od dana predaje zahtjeva za utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja do dana odluke o urednom zahtjevu - bilo da se odbija zahtjev, traži nadopuna ili da je zahtjev valjan (npr. opet 30 dana od zaprimanja zahtjeva), čime bi se otklonila mogućnost da javno-pravno tijelo ne postupa po zaprimljenom zahtjevu mjesecima.	Nije prihvaćen	Projektant sam ishodi posebne uvjete, propisan je rok za utvrđivanje uvjeta.
474	LUKA ROSO	4. PROJEKTI, Članak 34.	Poštovani, Smatram da je neophodno da se kod stupanja novog Zakona o gradnji osigura i stupanje na snagu Pravilnika iz čl. 34 st. 4. kojeg propisuje Ministar, a kojim se uređuje podrobniji sadržaj i elemente idejnog projekta za zgrade, način opremanja, označavanja, način i značenje ovjere idejnog projekta. Jedino na taj način se osigurava neometan prijelaz sa starog Zakona na novi Zakon.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
475	LUKA ROSO	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	Poštovani, Slažem se s komentarom g. Dražena Flanjaka na to da u čl. 3. st. 1. t. 17. Posebni uvjeti, treba dodati rečenicu: "Posebni uvjeti ne mogu sadržavati obvezu da investitor izgradi pojedine dijelove infrastrukture, primjerice: trafostanicu, vodovod i sl." Uvelike pozdravljam što je Ministarstvo prepoznalo trenutno situaciju vezanu za uvjete priključenja gdje pojedina javno-pravnih tijela prebacuju na Investitora obavezu gradnje dijelova infrastrukture. I to ne samo obavezu gradnje i financiranja te infrastrukture, već i plaćanje priključka na tu izgrađenu infrastrukturu, uz zahtjev za osiguravanjem zemljišta (naravno, građevinskog) za gradnju npr. trafostanice, koja ostaje u vlasništvu javno-pravnog tijela te koju javno-pravo tijelo koristi i nadalje naplaćuje drugim korisnicima priključenja. Kao projektant mogu reći da iz mog dosadašnjeg iskustva mnoge investicije su doživjele svoj kraj prije svog početka, budući da se zbog zahtjeva za osiguranjem zemljišta za gradnju npr. trafostanice mijenja računica ekonomske isplativosti. S tim u vezi, ova odredba je ključna obzirom na namjeru novog Zakona da osigura povjerenje u institucije (javno-pravna tijela), te da olakša ulaganja. Kako bi se onemogućilo pogrešno tumačenje Zakona, tj. radi izbjegavanja mogućih nesporazuma u tumačenju razlike posebnih uvjeta i uvjeta priključenja, predlažem da se i kod posebnih uvjeta u čl. 3. st.1. t.17. doda rečenicu: "Posebni uvjeti ne mogu sadržavati obvezu da investitor izgradi pojedine dijelove infrastrukture, primjerice: trafostanicu, vodovod i sl.". Tome u prilog ide i čl. 49. st. 6. ovog novog prijedloga Zakona o gradnji, gdje je to već definirano, te sam mišljenja da bi se ta odredba trebala preslikati i u ovaj članak 3.	Nije prihvaćen	Navedeno je u članku 49. stavku 6., smatramo da nije potrebno pisati u pojmove.
476	LUKA MIOČIĆ	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 10.	Poštovani, molim da se kategorički ne odbaci tekst u nastavku jer sam možda pogriješio gdje točno napisati sljedeće, tiče se Projekata akustične zaštite. Tehnički propis o akustici u zgradarstvu ("Narodne novine" br. 71/25.), IX. SADRŽAJ PROJEKTA ZGRADE U ODNOSU NA AKUSTIČKA SVOJSTVA, članak 28, stavak (1) jasno opisuje tko smije izrađivati spomenuti projekt, citiram "...koje izrađuju ovlašteni arhitekti, odnosno ovlašteni inženjeri BEZ DODATNIH OVLAŠTENJA, u skladu s posebnim zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje" Uporno Sanitarna inspekcija Državnog inspektorata odbija izdati potvrde glavnog projekta (u konkretnom slučaju Projekt akustične zaštite), i time zaustavi izdavanje građevinske dozvole jer sanitarna inspekcija SAMOINICIJATIVNO odlučuje koje vrste građevine određene namjene mogu/ne mogu prouzročiti višu razinu buke, odnosno djelatnosti koje se odvijaju unutar tih građevina. Nadalje, propisuju u svojim Rješenjima da projektant nije ovlašten izrađivati Projekt, na temelju Pravilnika o uvjetima glede prostora, opreme i zaposlenika pravnih osoba koje obavljaju stručne poslove zaštite od buke, jer isti nije izrađen po ovlaštenoj osobi sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke. Znate li da je u Republici Hrvatskoj 5 takvih ovlaštenih firmi? A upravo imate tumačenje članka 28. stavka (1) Tehničkog propisa o akustici u zgradarstvu, tko to smije projektirati. Upravo je tu kvaka, napišite jasno i nedvosmisleno, koje vrste građevina (djelatnosti) može/mora projektirati ovlašteni projektant, a koje može/mora projektirati ovlaštena osoba sukladno Pravilniku o uvjetima glede prostora, opreme i zaposlenika pravnih osoba koje obavljaju stručne poslove zaštite od buke. Da ne duljim, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine (dakle Vi), ste napisali mišljenje (KLASA: 041-01/24-02/167, URBROJ: 531-03-24-3, Zagreb, 12.11.2024. godine) koje je javno dostupno, u kojemu opisujete da Državni inspektorat ne može raditi ono što radi, a što je gore sve opisano, pa vas lijepo molim da zaštite ovlaštene inženjer svih struka kako bi mogli raditi posao za kojeg su se educirali.	Nije prihvaćen	Člankom 30. je definirano da se projekti izrađuju u skladu sa Zakonom o gradnji, propisima na temelju zakona i posebnim propisima što uključuje i propise o akustici.
477	LUKA MIOČIĆ	5.TIJELA NADLEŽNA ZA IZDAVANJE GRAĐEVINSKE I UPORABNE DOZVOLE, Članak 56.	Poštovani, vidljivo je da ste počeli smanjivati kriterije stručnosti službenih osoba ovlaštenih za rješavanje postupaka i izdavanja akata, s obzirom na trenutačno važeći Zakon o gradnji (članak 101.a, NN 145/24, na snazi od 01.01.2025.)., dok je svrha ovog članka upravo trebala imati učinak povećanja stručnosti spomenutih službenih osoba. Ono što se može protumačiti iz predloženog teksta ovog članka jest to da službena osoba može isključivo biti educirana na polju tehničkih znanosti i na polju prava, kako ste i naveli. Što može biti provedivo u većim gradovima, dok manji gradovi u velikoj većini imaju zaposlen kadar u upravnim odjelima koji nikako ne odgovara predloženom tekstu ovog članka. Moje pitanje glasi, dali ovlašteni projektant, kada mu se u sustavu eDozvole dodijeli osoba koja ne ispunjavanja tražene kriterije ima mogućnost zamjene referenta onim koji ispunjava propisane uvjete? I molim da se sustav ne zloupotrebljava pa se predmetima dodjeljuju dvije osobe, odnosno rješavatelj (osoba ispunjava uvjete i ne vodi predmet) i surješavatelj (osoba koja zaista vodi predmet i NE ispunjava propisane uvjete)! Ako svi sudionici u gradnji podliježu poglavlju 10. Prekršajne odredbe, za svoj rad ili ne rad, koja je odgovornost nestručnih službenih osoba u upravnim odjelima u slučaju krivog tumačenja zakona, prostorno planske dokumentacije i sl. Unaprijed zahvalan.	Nije prihvaćen	Radi se o odgovornosti čelnika javnopravnog tijela.
478	LUCIJA MRŠO	4. PROJEKTI, Članak 37.	Budući da članak 37. obuhvaća i radove u prostoru, smatram da bi bilo korisno uvrstiti projekt krajobrazne arhitekture kao zasebnu projektnu mapu. Takav projekt obuhvaća oblikovanje i uređenje otvorenih površina, odabir vegetacije, upravljanje vodama i ugradnju elemenata zelene infrastrukture, a može se zahtijevati kod većih zahvata, projekata na zaštićenim područjima ili onih koji se sufinanciraju nacionalnim ili EU sredstvima. Na taj način osigurava se stručnost, odgovornost i kvaliteta izvedbe te se postiže veća transparentnost i dosljednost sa ciljevima održive i klimatski otpornije gradnje.	Nije prihvaćen	Zadaće struke propisane su zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji, i nastavno na to propisane su i strukovne odrednice glavnih projekata.
479	LUCIJA MRŠO	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	U članku 19. stavku 3. projektant preuzima odgovornost kvalificiranim elektroničkim potpisom da je projekt cjelovit i usklađen sa Zakonom. Smatram da bi u tom kontekstu trebalo uvesti i projekt krajobrazne arhitekture / projekt krajobraznog uređenja kao posebnu projektnu mapu, čiji bi ovlašteni potpisnici bili krajobrazni arhitekti. Time bi oni preuzimali odgovornost za sadržaj i usklađenost tog dijela dokumentacije sa Zakonom, u skladu sa svojim stručnim ovlaštenjima. Takvo rješenje bilo bi u skladu s načelima Zakona o gradnji i omogućilo bi jednak tretman svim projektantima čiji se rad uključuje u glavni projekt. Na taj način jasno bi se definirala stručna odgovornost, povećala transparentnost i osigurala kvaliteta dokumentacije u dijelu koji se odnosi na oblikovanje krajobraza i uređenje otvorenih površina. Također, predlažem da se u članku 19. stavku 6. izraz „ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer“ proširi tako da obuhvaća i ovlaštenog krajobraznog arhitekta. Time bi se krajobrazne arhitekte uključilo u skupinu ovlaštenih projektanata, što je nužno uskladiti i s drugim zakonima, posebno sa Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje. To je važno jer krajobraz zahtijeva interdisciplinaran pristup i veliku stručnu odgovornost, a uključivanje krajobraznih arhitekata osigurava da se oblikovanje i projektiranje prostora provodi na održiv, stručan i odgovoran način, u skladu s javnim interesom i zaštitom okoliša.	Nije prihvaćen	Poslovi krajobraznog arhitekta definirani su posebnim zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornoga uređenja i gradnje, on ne izrađuje glavni projekt.
480	LUCIJA MRŠO	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 26.	Predlažem da se u članku 26. omogući da krajobrazni arhitekti mogu obavljati stručni nadzor nad izvođenjem radova koji se odnose na uređenje otvorenih površina, krajobrazno oblikovanje i elemente zelene infrastrukture. To je osobito važno u slučajevima koje već uređuje Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima, jer bi se time osigurala stručnost i kontrola kvalitete izvedbe. Ovim prijedlogom se ne šire ovlasti struke, nego se samo omogućava usklađen i odgovoran nadzor nad zahvatima iz područja krajobrazne arhitekture, u skladu sa Zakonom o gradnji i načelima zaštite okoliša i prostora. Smatram da bi detaljne uvjete za obavljanje takvog nadzora bilo korisno dodatno razraditi posebnim pravilnikom.	Nije prihvaćen	Zadaće struke propisane su zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji.
481	LUCIJA BUŽANČIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Zakon o gradnji s pravom kao jedan od svojih ciljeva ističe zaštitu okoliša, prirode i krajobraznih vrijednosti. Međutim, ta su načela u sadašnjem zakonodavnom okviru uglavnom deklarativna, jer ne postoji odgovarajući projektni alat kroz koji bi se stvarno provodila u praksi. Kako bi se taj cilj dosljedno ostvario, potrebno je osigurati da se u procesu projektiranja i građenja građevina adekvatno obuhvati i uređenje otvorenih površina koje čine sastavni dio građevinskog zahvata ili građevinskog područja, budući da upravo one u najvećoj mjeri oblikuju krajobrazne vrijednosti prostora. Upravo se činom građenja najizravnije i najizraženije mijenja krajobraz: njegov reljef, vegetacija, vodni odnosi, tlo i vizure. Bez stručnog projektiranja uređenja prostora oko građevine, te se promjene događaju stihijski. Predlaže se da se u okviru Zakona predvidi mogućnost i potreba izrade projekta krajobraznog uređenja / projekta krajobrazne arhitekture / krajobraznog projekta kao instrumenta provedbe ciljeva koji se odnose na očuvanje i unapređenje krajobraznih vrijednosti. Pritom bi se obveza izrade takvog projekta proporcionalno vezala uz složenost i značaj zahvata. Takav pristup omogućio bi prijelaz s deklarativne zaštite na stvarno projektiranje i upravljanje krajobrazom, bez stvaranja dodatnih administrativnih prepreka, ali uz bitno višu razinu prostorne kvalitete, otpornosti i održivosti, u skladu s preporukama iz Krajobrazne osnove Republike Hrvatske (KORH, 2024.) i obvezama iz Konvencije o europskim krajobrazima (NN 12/02). U prijedlozima izmjena i dopuna Zakona svi pojmovi krajobraz, krajolik i pejzaž smatraju se istoznačnima, u skladu s Krajobraznom osnovom Republike Hrvatske, kako bi se izbjegla terminološka neujednačenost i osiguralo dosljedno tumačenje u odnosu na projekte krajobrazne arhitekture. Članak 1. jasno navodi da se ovim Zakonom uređuje projektiranje, građenje, uporaba i održavanje građevina te provedba postupaka radi osiguranja zaštite javnog interesa u području graditeljstva i uređenja prostora. Samim time, predmet Zakona ne ograničava se samo na građevine u tehničkom smislu, nego obuhvaća i uređenje prostora koji građevine čine dijelom šire cjeline. U stavku 2. propisano je da javni interes uključuje zaštitu okoliša, očuvanje prirode, promicanje održive gradnje te zelenu tranziciju. Ti se ciljevi u praksi ne mogu ostvariti bez projektiranja otvorenih površina i krajobraza, jer upravo oni čine temelj održive gradnje i zelene tranzicije. Iz navedenog proizlazi potreba za uvođenjem projekta krajobrazne arhitekture / projekta krajobraznog uređenja kao sastavnog dijela projektne dokumentacije, kao posebne mape, koji omogućuje da se načela održive gradnje i zelene tranzicije dosljedno provedu u prostoru. Zakon o prostornom uređenju predviđa pojam zelene infrastrukture, a projekt krajobrazne arhitekture predstavlja njezin provedbeni alat i garanciju provedbe kroz fazu projektiranja i građenja.	Nije prihvaćen	Načelo uređenja prostora i očuvanja prirode, promicanje održive gradnje trebale bi primjenjivati sve struke, to nije isključiva zadaća arhitekata krajobraznog uređenja.
482	LUCIJA BLAŽEVIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Zakon o gradnji ističe zaštitu okoliša, prirode i krajobraznih vrijednosti kao jedan od svojih ciljeva. Međutim, u praksi su ta načela uglavnom deklarativna jer nedostaje odgovarajući projektni alat koji bi njihovu primjenu omogućio. Da bi se zaštita okoliša dosljedno ostvarila, u procesu projektiranja i gradnje potrebno je planirati i uređenje otvorenih površina koje čine sastavni dio građevinskog zahvata ili građevinskog područja. Upravo te površine u najvećoj mjeri oblikuju krajobraz, a gradnja izravno utječe na reljef, vegetaciju, vodne odnose, tlo i vizure prostora. Bez stručnog projektiranja uređenja okoliša, ove promjene događaju se stihijski, često s negativnim posljedicama po okoliš i estetske vrijednosti prostora.	Nije prihvaćen	Načelo uređenja prostora i očuvanja prirode, promicanje održive gradnje trebale bi primjenjivati sve struke, to nije isključiva zadaća arhitekata krajobraznog uređenja.
483	LUCIJA ANTON	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	U stavku (1), točka 33. ovog članka višestambena zgrada je opisana kao "zgrada stambene namjene koja se sastoji od tri ili više stambenih jedinica od čega 20% njene građevinske (bruto) površine može biti poslovne namjene". U Pravilniku o prostornim planovima (NN 152/23) građevina stambene namjene opisana je kao zgrada namijenjena stalnom i povremenom stanovanju (tipologije propisane prostornim planom u odnosu na broj stanova, katnost, oblikovanje i sl.). Dakle, prema Pravilniku o prostornim planovima stručni izrađivač u Odredbama za provođenje plana propisuje koliko stanova može imati obiteljska kuća i višestambena zgrada. Odredbe iz Pojmovnika Pravilnika o prostornim planovima sastavni su dio Odredbi za provođenje planova nove generacije i stručni izrađivač prostornog plana ne može mijenjati definicije utvrđene Pravilnikom o prostornim planovima. Prema tome, velik broj prostornih planova bit će u suprotnosti s ovom Odredbom Zakona o gradnji.	Nije prihvaćen	Smatramo da nije u koliziji jer se ovim zakonom ne definiraju obiteljske kuće, a zgrade sa tri stana moraju imati posebne uvjete iz područja zaštite od požara, a manje složene zgrade ne.
484	LOVRO ĆUK	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	Predlažem da se u odredbu „ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer“ doda i „ovlašteni krajobrazni arhitekt“. To bi zahtijevalo izmjene i u Zakonu o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, jer je krajobrazna arhitektura trenutno nepravedno izostavljena iz sustava projektiranja.	Nije prihvaćen	Poslovi krajobraznog arhitekta definirani posebnim zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornoga uređenja i gradnje, on ne izrađuje glavni projekt.
485	LOVRO ĆUK	4. PROJEKTI, Članak 36.	Smatram nužnim da se zakonom jasno definira što elaborat jest, koje su njegove sastavnice i tko ga je ovlašten izrađivati. Također bih istaknuo da krajobrazni elaborat nije projekt nego stručna podloga koja prethodi projektnoj dokumentaciji. Kako projekt krajobrazne arhitekture nije zakonski definiran predlažem njegovo uvođenje kao zasebnog projekta uz mogućnost da krajobrazni arhitekt bude odgovorni projektant i potpisnik.	Nije prihvaćen	Zakonom o gradnji se ne propisuje detaljni sadržaj i nazive za elaborate, niti tko ih može izraditi, oni se izrađuju sukladno posebnim propisima.
486	LOVORKA KAIĆ MATEŠIĆ	i.PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 127.	30 dana za izdavanje posebnih uvjeta je duži rok od dosadašnjih 15 dana koji se eventualno potrebnom izradom korekcija projekta dodatno produžuje za ponovo 30 dana, stoga predlažemo da se u Zakonu zadrži rok od 15 dana za izdavanje posebnih uvjeta za javnopravna tijela.	Nije prihvaćen	Članak se odnosi na prekršaje.
487	LOVORKA KAIĆ MATEŠIĆ	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 93.	Da li će za navedeni glavni projekt za manje složene građevine koje izvođač mora imati na gradilištu biti propisan sadržaj i opseg takvog glavnog projekta Pravilnikom jer se očito radi o drugačijoj razini i opremljenosti glavnog projekta za manje složene građevine od onog za složene građevine?	Prihvaćen	Prihvaćen.
488	LOVORKA KAIĆ MATEŠIĆ	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 97.	U čl. 93 je za manje složene građevine navedeno da izvođač na gradilištu mora imati "glavni projekt s iskaznicom energetskih svojstava zgrade i iskaznicom o akustičkim svojstvima zgrade, te izvješćem o kontroli projekata, ako je kontrola propisana". Ovdje se to ne spominje te nije jasno da li malnje složene građevine moraju imati glavni projekt na gradilištu i/ili prilikom tehničkog pregleda ili ne? Također, da li će za navedeni glavni projekt za manje složene građevine biti propisan sadržaj i opseg takvog glavnog projekta Pravilnikom jer se očito radi o drugačijoj razini i opremljenosti glavnog projekta za manje složene građevine od onog za složene građevine.	Prihvaćen	Prihvaćen.
489	LOVORKA KAIĆ MATEŠIĆ	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 61.	Koji su to podaci "prema propisima kojima se uređuje središnji registar stanovništva"? Ostaje nejasno	Nije prihvaćen	Definirano posebnim propisom.
490	LOVORKA KAIĆ MATEŠIĆ	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 60.	Koji su to podaci "prema propisima kojima se uređuje središnji registar stanovništva"? Ostaje nejasno	Nije prihvaćen	Definirano posebnim propisom. Uz prijavu se prilaže glavni projekt kojim se dokazuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva.
491	LOVORKA KAIĆ MATEŠIĆ	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 95.	Koji su to podaci "prema propisima kojima se uređuje središnji registar stanovništva"? Ostaje nejasno	Nije prihvaćen	Porezna uprava.
492	LOVORKA KAIĆ MATEŠIĆ	4. PROJEKTI, Članak 52.	Ukoliko se radi o ponovljenom postupku utvrđivanja posebnih uvjeta od javnopravnog tijela (ispravak greške) smatramo da bi navedeno ishođenje trebalo imati kraći rok za ishođenje od navedenih 30 dana jer novi rok od 30 dana za očitovanje JPT-a ZNAČAJNO produžuje u konačnici postupak ishođenja građevinske dozvole.	Nije prihvaćen	Ostavljen je dovoljan rok svim javnopravnim tijelima da utvrde posebne uvjete, čime se smanjuje pravna nesigurnost u slučaju ne izdavanja uvjeta od strane javnopravnih tijela. Osim toga projektant sam ishodi uvjete pa nema čekanja da upravno tijelo pokrene postupak.
493	LOVORKA KAIĆ MATEŠIĆ	4. PROJEKTI, Članak 48.	"(6) Uz zahtjev iz stavaka 3., 4. i 5. ovoga članka projektant prilaže opis i grafički prikaz građevine na katastarskom planu i/ili elaborat koji je prema posebnom zakonu uvjet za utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja, odnosno prilaže podatke koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja." Ovo je već nespretno sročeno trenutno važećim Zakonom o gradnji jer se Investitor dovodi u zabludu da se javnopravnim tijelima predaje 1 list papira sa skicom položaja građevine. To u praksi nije tako već sva javnopravna tijela traže tehnički opis sa brojčanim pokazateljima i proračunima za priključak na pojedinu infrastrtukturu, uz dodatne nacrte i opis mjera zaštite uz na primjer ishođenje posebnih uvjeta od MUP-a. Smatramo da bi ovaj stavak trebalo promijeniti i imenovati recimo idejnim rješenjem što je bila uobičajena praksa u dosadašnjem Zakonu kako se investitor ne bi dovodio u zabludu da je to nepotreban dio projektne dokumentacije.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
494	LOVORKA KAIĆ MATEŠIĆ	4. PROJEKTI, Članak 49.	"(7) Nakon isteka roka iz stavka 1. ovoga članka u elektroničkom programu eDozvola generirati će se Obavijest o utvrđenim posebnim uvjetima i uvjetima priključenja." Tko generira Obavijest o utvrđenim posebnim uvjetima i uvjetima priključenja i nije naveden zakonski rok za izdavanje Obavijesti.	Nije prihvaćen	Definirano je da sustav istekom 30 dana sam generira Obavijest.
495	LOVORKA KAIĆ MATEŠIĆ	4. PROJEKTI, Članak 49.	"(1) Javnopravno tijelo dužno je utvrditi posebne uvjete ili uvjete priključenja ili postupak njihova utvrđivanja rješenjem obustaviti te utvrđene uvjete ili rješenje o obustavi dostaviti u elektroničkom programu eDozvola u roku od 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva." U dosadašnjem Zakonu o gradnji je propisan rok od 15 dana za utvrđivanje uvjeta priključenja ili izdavanja posebnih uvjeta, osim iznimno za zgrade skupine 1. Ovim prijedlogom Zakona se ta procedura zapravo produžuje za sve skupine građevina, što ponovo produžuje proces ishođenja građevinske dozvole.	Nije prihvaćen	Ostavljen je dovoljan rok svim javnopravnim tijelima da utvrde posebne uvjete, čime se smanjuje pravna nesigurnost u slučaju ne izdavanja uvjeta od strane javnopravnih tijela. Osim toga projektant sam ishodi uvjete pa nema čekanja da upravno tijelo pokrene postupak.
496	LOVORKA KAIĆ MATEŠIĆ	4. PROJEKTI, Članak 48.	"(2) Posebne uvjete i uvjete priključenja elektroničkim putem pribavlja projektant putem elektroničkog programa eDozvola." Da li to znači da se radi o dva odvojena postupka - utvrđivanje uvjeta priključenja kao jedan, te utvrđivanje posebnih uvjeta kao drugi postupak?	Nije prihvaćen	Radi se o istom postupku.
497	LOVORKA KAIĆ MATEŠIĆ	4. PROJEKTI, Članak 39.	Praksa je pokazala da je potpuno nepraktično da se na mapu 1 koja obuhvaća i Prikaz svih primjenjenih mjera zaštite od požara potpisuju i projektant mape 1, i ovlašteni geodet i osoba ovlaštena za izradu prikaza mjera zaš'tite od požara. Prilikom bilo kojeg ispravka mape 1 potrebna su barem 3 potpisnika što može biti vrlo nepraktično ukoliko se dobije Zaključak za ispravkom u na primjer doba godišnjih odmora i taj rok od 2 tjedna tada postaje prekratak. Smatramo da bi za pojednostavljivanje i ubrzavanje postupka ishođenja građevinske dozvole bilo puno bolje da Prikaz svih primjenjenih mjera zaštite od požara postane zasebna mapa u sadržaju glavnog projekta.	Nije prihvaćen	Time bi se povećao obim potrebne dokumentacije.
498	UDRUGA BIOM	i.PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 125.	Dodati članak 125. (1) 7. ne osigura zaštitu postojećeg zelenika, pogotovo kad je riječ o stablašicama s visokom ekološkom funkcijom, prije i tijekom radova te ako ne osigura odgovarajuću zamjensku sadnju te vraćanje zelene površine u okviru koje se odvila gradnja u prvobitno stanje.	Nije prihvaćen	Odredbom stavka 1. ovog članka je propisana kazna ako izvođač ne gradi u skladu s građevinskom dozvolom odnosno u skladu s glavnim projektom. Stoga nije potrebno isticati u prekršajnim odredbama samo jedan od lokacijskih uvjeta – pravila nomotehnike.
499	UDRUGA BIOM	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 12.	S obzirom na značajan negativan utjecaj na populacije tih vrsta životinja, dodati članak 12. točku 5.: reflektirajućih površina i stakala koje dovode do kolizije divljih životinja poput ptica i šišmiša.	Nije prihvaćen	Opis temeljnog zahtjeva propisan je Uredbom 2024/3110 o stavljanju na tržište građevinskih proizvoda koja se primjenjuje neposredno.
500	UDRUGA BIOM	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 91.	Dodati članak 91., (4), 3.:zaštite postojeće zelene površine u području radova, uključujući zaštitu postojećih stablašica uz maksimalno izbjegavanje oštećivanja korijena, grana i ostalih dijelova stabla.	Nije prihvaćen	Obuhvaćeno stavkom 4. točka 2. ovog članka.
501	UDRUGA BIOM	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	S obzirom na sve izraženije posljedice klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti, kao i na značajnu ulogu građevinske industrije u tim procesima, ali i njezin potencijal u ublažavanju njihovih posljedica, smatramo da je prilikom projektiranja i izdavanja dozvola za građevinske projekte nužno integrirati tzv. “nature-based solutions” i zelenu infrastrukturu. To je posebno važno u urbanim područjima gdje je pritisak na okoliš i kvalitetu života građana najveći. Takav pristup bio bi u potpunosti usklađen s EU strategijom za zelenu infrastrukturu, Uredbom o obnovi prirode, Direktivama o procjeni utjecaja na okoliš i strateškoj procjeni utjecaja na okoliš te s Planom prilagodbe na klimatske promjene.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
502	LILJANA ČOROVIĆ GRUBIŠIĆ	i.PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 121.	Ukoliko se propiše obveza izrade izvedbenih projekata, smanjuje se broj nepredviđenih situacija tijekom građenja za koje je potrebna stručna pomoć u vezi projekta. Objašnjenja i stručna pomoć bi trebala biti obveza projektantskog nadzora i navedene usluge bi se morale moći naplatiti, zato bi u Zakonu trebalo dati jasnu definiciju naziva i sadržaja te usluge (npr. projektantski nadzor), definirati tko ju je obvezan osigurati (npr. investitor) i tek kada se ista slobodno ugovori među Zakonom ovlaštenim osobama, mogu se za onoga tko od njih krši Zakon propisati kazne- citiram navode kolega iz prethodnih komentara.	Nije prihvaćen	Projektantski nadzor nije predmet ovog zakona.
503	LILJANA ČOROVIĆ GRUBIŠIĆ	7.1. EVIDENTIRANJE GRAĐEVINE U KATASTRU I ZEMLJIŠNOJ KNJIZI, Članak 107.	Možete li nam pojasniti što se smatra dokazom zakonitosti i uporabljivosti građevine, ako to nije uporabna dozvola koja se izdaje nakon provedenog tehničkog pregleda građevine?	Prihvaćen	Prihvaćen.
504	LILJANA ČOROVIĆ GRUBIŠIĆ	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 97.	U periodu kad je građevinska dozvola bila Rješenje o uvjetima građenja, brojne građevine su se trebale izvoditi temeljem glavnog projekta. Međutim većina investitora je, kao i u ovom slučaju sada - manje složenih građevina, iščitala samo ono što im je odgovaralo, a to je Idejno rješenje - ne treba glavni projekt, sve do trenutka ishođenja uporabne dozvole kad su nastajali problemi. Smatram da bi prilikom tehničkog pregleda građevine kao sastavni dio dokumentacije za uvid, trebao biti i glavni projekt temeljem kojeg je građevina sagrađena, ili izvedbeni projekt ukoliko se propiše obvezna izrada izvedbenog projekta umjesto glavnog projekta za manje složene građevine.	Nije prihvaćen	Glavni projekt se prilaže uz prijavu početka građenja i na taj način je dostupan u sustavu eDozvola, pa ga nije potrebno ponovno polagati.
505	LILJANA ČOROVIĆ GRUBIŠIĆ	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 5.	Prijedlog je da se za manje zahtjevnu zgradu građevinska dozvola ishoduje temeljem Idejnog projekta. Na koji način će se dokazati ispunjavanje temeljnih svojstava građevine pogotovo mehanička otpornost i stabilnost, te energetska učinkovitost i toplinska svojstva građevine, ako ne postoji obveza izrade glavnog projekta.	Nije prihvaćen	Idejni projekt je nivo dokumentacije za građevinsku dozvolu za manje složene građevine kako bi se ubrzao postupak izdavanja dozvole, kod prijave početka građenja (članka 89) i dokumentacija na gradilištu (članka 93) moraju sadržavati glavni projekt.
506	LILJANA ČOROVIĆ GRUBIŠIĆ	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	U stavku (1) točka 32. manje složena zgrada - navodi se da je to zgrada stambene namjene koja se sastoji od najviše 2 stana i čija građevinska bruto površina ne prelazi 400 m2. Da li je ovom definicijom manje složena zgrada isključivo stambene namjene? Svjedoci smo prakse da se, gdje je prostornim planom dozvoljeno, grade stambene građevine s poslovnim sadržajima gdje se pod poslovnom namjenom smatraju i turistički apartmani, čime se zapravo povećava broj funkcionalnih jedinica, pa smatram da bi trebalo preciznije definirati pojam manje složene građevine u odnosu na eventualne poslovne sadržaje u sklopu iste.	Nije prihvaćen	Pod definicijom manje složene zgrade se smatra isključivo zgrada stambene namjene. Ako je u zgradi poslovni prostor, one više ne spada u manje složene zgrade. Mišljenja smo da se radi o stambenim prostorima unutar kojih mogu biti i spremišta, garaže, parkirna mjesta Apartmani nisu stambene namjene.
507	LIDIJA PFARRER	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Najavljeno je da je osnovna intencija ovog prijedloga Zakona red u prostoru, sprečavanje bespravne gradnje i pojednostavljenje procedure za nezahtjevne zgrade. Nakon više od dva deseljeća kontinuiranog ishođenja akata za gradnju i komuniciranja sa investitorima i nadležnim tijelima tvrdim da ovakav prijedlog pojednostavljenja procedure za nezahtjevne zgrade sigurno neće postić ni pojednostavljenje ni red u prostoru. Bespravne gradnje ako se ne donese dobro promišljeni Zakon će i dalje biti , jer bespravna gradnja nije samo gradnja bez dozvole na poljani nego i nezavršeni postupci koji su zapeli u bespuću propisa, administracije, neznanja , različitih tumačenja prostornih planova i loše i spore komunikacije. Dobro je što se intenzivno radi na razvoju prostornih planova jer je to ključ za red u prostoru . Ali nije jasno zašto zakonodavac uporno pokušava godinama uvest red u prostoru i pojednostavnit proceduru tako da se za veliki segment gradnje gdje se i generira bespravna gradnja ; manje građevine, radove, individualne građevine i sl. ...preskače stručno usklađenje sa prostornim planovima odnosno ishođenje lokacijske dozvole na nnačin da se direktno ishodi građevinska dozvola u odjelima za graditeljstvo i pri tom postupku se usklađuju urbanistički parametri. I sam naziv kaže da je Odjel za graditeljstvo specijaliziran za graditeljstvo, a ne prostorno uređenje. Pojednostavljivanje se pokušava postić preskakanjem jedne bitne stepenice a to zapravo samo djelomično pojednostavljuje dok na drugoj strani generira komplikacije. Također, u svrhu pojednostavljenja odavno je donesen Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima, ali donio je više kompliciranosti nego jednostavnosti i ima nebrojeno izmjena i dopuna. Svaki investitor tumači ono što je načuo; jednostavno je, pa ne treba ništa. Investitor neće otić na konzultacije kod arhitekta jer smatra da nema potrebe. I naravno da tako nastaje bespravna gradnja. Slijedeća stepenica neučinkovitog pojedostavljivanja je spora i neučinkovita komunikacija zbog koje je gubitak vremena i sigurnosti nenadoknadiv. Komunikacija je vrlo bitna i potrebna jer se ne može samo pogledom u prostorni plan definirat gradnja; stanje u prostoru nam nije jednostavno, imamo neriješena imovinsko pravna stanja, iimamo puno ozakonjenih zgrada koje se ne uklapaju u plan , neriješene međe i Zakone i Pravilnike sa odredbama koje se mogu isčitati na više načina. Nitko u odjelu za prostorno uređenje ni u odjelu za gradnju neće investitoru dati nikakvu ni osnovnu informaciju, već upućuju na arhitekte. Ako pak arhitekt traži neku informaciju, to ne znači da će takvo tumačenje biti u postupku ishođenja građevinske dozvole, jer će predmet možda obrađivat drugi referent koji je sasvim drugog stava. Problemi komunikacije su i u postupcima ishođenja uvjeta, jer javnopravno tijelo izda uvjete, ali ne napiše kontakt za upite i pojašnjenja. U slučaju pitanja potrebno na web stranicama tražiti kontakte i zvati telefonom, a ako konzultacije budu nemoguće, u proceduru ulazi projekt koji se vraća na doradu i opet potreban kontakt za konzultacije određenog javnopravnog tijela. Pisanje zaključka za dopunu zahtjeva za građevinsku dozvolu i ispravku dokumentacije referenti u velikoj večini slučajeva pišu dan prije odlaska na godišnji odmor i daju rok 15. dana i naravno u tom vremenu ne postoji mogućnost komunikacije. Bitna stavka problema u komunikaciji su i upiti Ministarsvu graditeljstva za tumačenje neke odredbe tj članka zakona ili pravilnika a zbog kojih recimo predmet ishođenje građevinske dozvole stagnira, ali odgovor osim što dugo traje redovito je ; mišljenje ovog Ministarstva je..Nije jasno kako zakonodavac uputu o primjeni članka koji je on donio prezentira kao mišljenje. Naravno, pri predočenju takvog tumačenja Ministarstva nadležni odjel odgovara da to ne mora primjenjivati jer je to samo mišljenje, a njihovo tumačenje je drugačije te će ga nastaviti primjenjivat. KOMENTAR NA PREDLOŽENU PROCEDURU ZA ISHOĐENJE GRAĐEVINSKE DOZVOLE ZA NEZAHTJEVNE ZGRADE To nije nikakav odmak u odnosu na sada važeći niti na prošli Zakon. I opet će o urbanističkim parametrima odlučivat odjel za graditeljstvo, ali sada nad idejnim projektom. U medijima se već prezentira da je dovoljan idejni projekt za ishođenje građevinske dozvole što zvuči kao par listova i to je to i šteta je već učinjena tako da možda nema ni smisla išta sada mijenjati u prijedlogu. Građevinska dozvola dobivena na osnovu idejnog projekta investitoru ništa ne znači jer ne može ni lopatu zakopat jer mora do početka gradnje imati glavni projekt . Za izradu glavnog projekta sa potvrdama potrebno je još minimalno 6 mjeseci tako da procedura sigurno neće biti brža. Idejni projekt prema Pravilniku nije ništa puno jednostavniji od arhitektoskog glavnog projekta tako da se ne vidi niti smanjenje posla, a ni cijene. Skoro pa se može reći da prijedlog Zakona obmanjuje javnost, a arhitekte dovodi u položaj da će morat još više pred investitorima opravdavat količinu i trajanje posla . PRIJEDLOZI 1. Uvesti jednaku proceduru za sve građevine i zgrade ; ishođenje lokacijske dozvole , ishođenje građevinske dozvole , tehnički pregled uporabna dozvola. A unutar tih procedura uvesti varijacije za pojedinu vrstu građevina U fazi lokacijske dozvole u odjelu za prostorno uređenje usklade se svi urbanistički parametri i čestica i koji se u ishođenju građevinske dozvole na odjelu za graditeljstvo više ne preispituju . U fazi između lokacijske i građevinske dozvole razrađuje se glavni projekt , dalje rješava geodezija i investitor priprema investiciju jer je gradnja izvjesna i sigurna jer je zgrada smještajem, veličinom , nemjenom i osltalim urbanistički definitivno usklađena. U fazi građevinske dozvole provjeravaju se temeljni zahtjevi za građevinu i potpunost dokumentacije. 2. s obzirom da se intenzivno radi i na stambenom zbrinjavanju onda bi trebalo omogućiti da se i stambene zgrade sa 3 stana tretira kao manje zahtjevne ili da se ponovo u Zakon uvede taj pojam obiteljska kuća-sa tri stana. Obitelj se ne mora samo stambenio zbrinjavat kupnjom stana u višestambenim zgradama, treba omogućit život u kući roditelja sa više od jednog djetateta a prosjek je 2. Također pojam kućni obrt bi trebao ući u sastav takove zgrade. Osim toga kad je već bitno kako u medijima zvući pojednostavljenje i ubrzavanje procedure onda bi itekako i ovakav stav imao odjeka. 3. Sistem unašanja projekata u e dozvolu potrebno je izmijeniti ; slaganje mape kao knjige sa numeriranim stranicama u pdf formatu nema smisla; jer pitanje je kome više treba knjiga; ne treba je ni investitor, ni izvođač... Potrebno je napraviti odjeljke za ubacivanje propisanih dijelova projekata pa da sustav sam potvrđuje propisane dijelove i generira projekt slično kao što to radi e građevinski dnevnik. Na taj način projekt će imati sve propisane dijelove a ne da svaki projektant slaže mapu kako hoće i još ktome po nevažećim pravilnicima, a po napomeni glavnog projekjtanta da uskladi sa pravilnikom ne želi mijenjati , a referent pak to niti ne stigne provjeriti. 4. Ukinuti potpisivanje glavne mape od strane geodeta i osobe ovlaštene za zaštitu od požara Potpuno je nepotrebno a oduzima vrijeme a naročito kada su potrebna oba i u slučajevima ispravaka projekata . Problem je nepotrebno nepremostiv kada je osoba nedostupna. 5. iako mislim da je za uvođenje BIM- a sve još nespremno, ipak upotrebu BIM uvesti i za nezahtjevne zgrade samo odrediti rok za prelazak Također s obziorm da se planira uvesti BIM onda treba predvidjeti isporuku i centralno pohranjivanje i komplet modela 6. Ukinuti Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima i napraviti novi pravilnik samo za radove ( sve građevine i zgrade koje se smještaju u skladu sa prostornim planovima uputiti na lokacijsku dozvolu) . 7. Poboljšati komunikaciju sa odjelima i sa javnopravnim tijelima, propisati da je nadležna osoba dužna komunicuirati u najboljoj volji i surađivati u svrhu što jednostavnijeg i bržeg iznalaženja rješenja i ishođenja akata. 8. S obzirom da se kontinuirano mijenjaju zakoni i pravilnici i sve ih je više iza nas koji su još u upotrebi u postupcima koji traju , na koje se pak nadovezuju novi ili idu u izmjene , potrebna je zasebna služba koja će brzo i učinkovito davati obavezujuća tumačenja postupanja u procedurama. 9. Unificirati nazivlje u svim segmentima pravne i građevinske regulative 10. kontinuirano educirati javnost o ispravnim i potrebnim procedurama i pojmovima vezanim uz gradnju	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
508	LEONA VIDAKOVIĆ	4. PROJEKTI, Članak 31.	Prijedlog za izmjenu: u stavku 4. nedvojbeno propisati kako u postupku cjelovitog projektiranja, uz ovlaštene arhitekte i ovlaštene inženjere odgovarajućih struka, sudjeluju i ovlašteni krajobrazni arhitekti. Krajobrazno oblikovanje mora postojati kao sastavni dio koncepta cjelovitog projektiranja, budući da neposredno utječe na prostornu kvalitetu	Nije prihvaćen	Zadaće struke propisane su zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji.
509	LEONA VIDAKOVIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	U članku 19. stavku 3. prijedlog za uvođenje posebne projektne mape za krajobraznu arhitekturu, čiji bi ovlašteni potpisnici bili krajobrazni arhitekti. Time bi se jasno odredila njihova odgovornost za sadržaj i usklađenost toga dijela dokumentacije sa Zakonom, u okviru stručnih ovlasti koje posjeduju. Nadalje, u članku 19. stavku 6. izraz „ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer“ trebalo bi proširiti i na „ovlaštenog krajobraznog arhitekta“. Na taj način priznala bi se interdisciplinarna uloga krajobraznih arhitekata u planiranju i oblikovanju prostora na stručan način.	Nije prihvaćen	Poslovi krajobraznog arhitekta definirani su posebnim zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornoga uređenja i gradnje, on ne izrađuje glavni projekt.
510	LEONA KORDIŠ	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 89.	Ako se ukida glavni projekt za manje zahtjevne građevine, izvedbeni projekt mora postati obavezan i priložen prije prijave gradilišta. U suprotnom, investitor i izvođač dobivaju dozvolu bez ijedne faze dokumentacije koja razrađuje ključne tehničke aspekte gradnje. Bez izvedbenog projekta nema odgovornosti, kontrole troškova, niti ikakve zaštite korisnika prostora. Glavni projekt je do sada bio pravna osnova odgovornosti projektanta. Ako se on ukine, ta se odgovornost mora jasno prenijeti na izvedbeni projekt, kako bi se očuvala razina sigurnosti, kvalitete i stručnog nadzora.	Nije prihvaćen	Stavkom 3 ovoga članka jasno je propisano da je potreban glavni projekt.
511	LEONA KORDIŠ	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 93.	Pozdrav, pozdravljam namjeru zakonodavca da se za manje složene građevine pojednostavi proces ishođenja građevinske dozvole, i u tom smislu smatram da je dovoljno temeljiti je na idejnom projektu, uz obvezu priloženih posebnih uvjeta i potvrda o priključenju (ali NE da projektant ishodi iste!). Time se štedi vrijeme i novac, a postupak ostaje jasan i upravljiv. Međutim, smatram nedopustivim da se nakon toga omogući gradnja bez izvedbenog projekta i bez cjelovitog stručnog nadzora, kako se predviđa u članku 40. i članku 93. Većina zgrada koje danas oblikuju vizuru naših naselja su upravo takve "manje složene građevine", često građene u osjetljivim prostorima ili blizu granica parcela. Ako za njih nije propisana obveza izvedbenog projekta ni potpunog nadzora, dovodimo u pitanje osnovne aspekte sigurnosti, održivosti, funkcionalnosti i odgovornosti u gradnji. Također, ako želimo pratiti smjer EU zakonodavstva u području energetske učinkovitosti, građevinskih materijala i dugoročnog održavanja, izvedbeni projekt je nezamjenjiv alat kojim se osigurava konkretna provedba tih ciljeva. Prijedlog izmjene: Umjesto glavnog projekta, neka se građevinska dozvola izdaje na temelju idejnog projekta s priloženim uvjetima. Međutim, neka se uvede obveza izrade izvedbenog projekta prije prijave početka gradnje, kao i potpuni nadzor (ne samo statički).	Nije prihvaćen	Smatramo da je ovim zakonom pojačana odgovornost svih sudionika u gradnji.
512	LEONA KORDIŠ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 26.	Prijedlog: „Za sve građevine za koje je propisana građevinska dozvola stručni nadzor obuhvaća sve temeljne zahtjeve za građevinu sukladno važećim propisima i normama.”	Nije prihvaćen	Smatra se da je kod manje složene zgrade dovoljan nadzor za mehaničku otpornost i stabilnost a svi sudionici u gradnji su dužni odgovorno obavljati poslove, na gradilištu imati svu propisanu dokumentaciju i uz zahtjev za izdavanje uporabne dozvole priložiti svu propisanu dokumentaciju.
513	LEONA KORDIŠ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 26.	Predviđeno ograničenje stručnog nadzora isključivo na mehaničku otpornost i stabilnost za manje složene zgrade smanjuje razinu sigurnosti, energetske učinkovitosti i zaštite zdravlja korisnika. Stručni nadzor treba nadgledati sve temeljne zahtjeve za građevinu kako su definirani EU zakonodavstvom, uključujući: zaštitu od buke, energetsku učinkovitost, sigurnost korištenja, higijenu i zdravlje.	Nije prihvaćen	Smatra se da je kod manje složene zgrade dovoljan nadzor za mehaničku otpornost i stabilnost a svi sudionici u gradnji su dužni odgovorno obavljati poslove, na gradilištu imati svu propisanu dokumentaciju i uz zahtjev za izdavanje uporabne dozvole priložiti svu propisanu dokumentaciju.
514	LEONA KORDIŠ	4. PROJEKTI, Članak 48.	„Posebne uvjete iz članka 48. ovoga Zakona ishodi investitor ili njegov ovlašteni zastupnik putem sustava eDozvola. Projektant može, ako se tako dogovori, preuzeti taj postupak temeljem zasebnog ugovora i ovlaštenja.”	Nije prihvaćen	Ovim zakonom se daje veća odgovornost projektantu koji putem sustava ishodi posebne uvjete, nema pregovaranja s javnopravni tijelima jer se sve rješava putem sustava edozvole.
515	LEONA KORDIŠ	4. PROJEKTI, Članak 48.	Smatram neprihvatljivim da projektant postaje obvezna osoba za ishođenje posebnih uvjeta putem sustava eDozvola, umjesto investitora ili njegove ovlaštene osobe. Projektant u ovom slučaju postaje administrativni izvršitelj upravnih postupaka, bez pravnog legitimiteta, naknade, ovlasti pregovaranja s tijelima javne vlasti ili ikakve zaštite u slučaju kašnjenja, tehničkih blokada ili netransparentnog ponašanja komunalnih poduzeća.	Nije prihvaćen	Ovim zakonom se daje veća odgovornost projektantu koji putem sustava ishodi posebne uvjete, nema pregovaranja s javnopravni tijelima jer se sve rješava putem sustava edozvole.
516	LEONA KORDIŠ	5.TIJELA NADLEŽNA ZA IZDAVANJE GRAĐEVINSKE I UPORABNE DOZVOLE, Članak 56.	Predlažem dopunu: "Službena osoba koja ispunjava uvjete iz stavka 3. ovog članka može rješavati u postupcima koji se odnose na manje složene zgrade isključivo pod mentorstvom službene osobe s najmanje 5 godina iskustva u upravnom postupku građenja."	Nije prihvaćen	Osoba s dvije godine radnog iskustva može projektirati, pa se isto smatra da je dovoljno i za službene osobe.
517	LEONA KORDIŠ	5.TIJELA NADLEŽNA ZA IZDAVANJE GRAĐEVINSKE I UPORABNE DOZVOLE, Članak 56.	Neprihvatljivo je da službena osoba sa samo dvije godine radnog iskustva (stavak 4) može samostalno rješavati postupke za tzv. „manje složene zgrade“, osobito u kontekstu novih prijedloga koji dodatno ukidaju izvedbeni projekt, smanjuju broj stranaka u postupku, i ukidaju potrebu nadzora za više vrsta građevina. „Manje složene zgrade“ čine veliku većinu novogradnje u Hrvatskoj te značajno utječu na izgled naselja, okoliš, prometne odnose i energetsku učinkovitost. Njihova kompleksnost na lokalnoj razini često nadilazi dosadašnje iskustvo mlađih službenika. Zakon ne propisuje nikakvu diferencijaciju ili specijalizaciju među službenicima (npr. za infrastrukturne objekte, višeobiteljske kuće, apartmanske naselja), što dovodi do pravne nesigurnosti i neujednačenih tumačenja unutar različitih upravnih tijela. Osim toga, zakon uopće ne spominje prisutnost arhitektonske i urbanističke struke unutar sustava odlučivanja, iako upravo te struke imaju presudnu ulogu u oblikovanju prostora.	Nije prihvaćen	Osoba s dvije godine radnog iskustva može projektirati, pa se isto smatra da je dovoljno i za službene osobe.
518	LEONA KORDIŠ	4. PROJEKTI, Članak 40.	Ako Hrvatska želi slijediti europske standarde u pogledu energetske učinkovitosti, osobito one iz EPBD direktive, onda se upravo u projektima “manje složenih zgrada” mora osigurati tehnička razrada svih detalja, uključujući fasadne sustave, eliminaciju toplinskih mostova, kontrolu izolacija i sustava.	Nije prihvaćen	Glavni projekt mora biti dovoljne razrade i obuhvatiti sve potrebne projekte struka kojima se daje tehničko rješenje.
519	LEONA KORDIŠ	4. PROJEKTI, Članak 40.	„Izvedbeni projekt se obvezno izrađuje za sve građevine za koje je propisana građevinska dozvola.”	Nije prihvaćen	Smatramo da je za manje složene zgrade glavni projekt dovoljan nivo razrade, a pravilnikom o sadržaju projekata će se definirati nivo razrade za manje složene zgrade.
520	LEONA KORDIŠ	4. PROJEKTI, Članak 40.	Smatram neprihvatljivom predloženu formulaciju stavka (3), kojom se iz obveze izrade izvedbenog projekta izuzimaju “manje složene zgrade” za koje je propisana građevinska dozvola. U praksi to znači da će se značajan dio zgrada u Hrvatskoj izvoditi bez razrađenih tehničkih detalja, što otvara prostor za nesigurnu i improviziranu izvedbu, odstupanja od projektirane kvalitete, slabiju kontrolu troškova, izostanak odgovornosti. Podsjećam da su upravo manje zgrade najčešće u domeni privatnih investitora koji nemaju stručnu pratnju, pa se dodatno umanjuje razina zaštite korisnika prostora. U državama članicama Europske unije (npr. Njemačka, Austrija, Francuska), čak i za najmanje zgrade koje zahtijevaju dozvolu – postoji obveza izrade izvedbenog projekta. Zaključak: Činjenica da je nešto "manje složeno" ne znači da je manje važno. Za korisnika prostora, svaka građevina mora biti sigurna, izvodiva prema projektu i dugoročno održiva. Sve to omogućava samo kvalitetno izrađen izvedbeni projekt – kao što je to praksa u većini država članica EU. Većina naručenih projekata u mom uredu, kao i kod kolega, upravo su "manje složene zgrade" – najčešće obiteljske kuće – koje s vremenom dominiraju u vizuri naselja i gradova. Naša je dužnost kao projektanata zadržati odgovornost do samog kraja njihova izvođenja, a to je moguće samo kroz jasno definirani izvedbeni projekt.	Nije prihvaćen	Smatramo da je za manje složene zgrade glavni projekt dovoljan nivo razrade, a pravilnikom o sadržaju projekata će se definirati nivo razrade za manje složene zgrade.
521	LEO MATEŠIĆ	4. PROJEKTI, Članak 36.	umjesto "1. geomehaničkog elaborata", napisati "1. geotehničkog elaborata pod kojim se podrazumijeva izvješće o istraživanju temeljnog tla ili izvješće o geotehničkim istražnim radovima" Oobrazloženje: Pojam geotehnika za razliku od pojma geomehanika koristi se u hrvatskoj zakonskoj regulativi i normama. Pojam "geotehnika" jednoznačan je u prijevodu na druge jezike. U znanosti GEOTEHNIKA je grana znanstvenog polja GRAĐEVINARSTVA znanstvenog područja TEHNIČKE ZNANOSTI i ima oznaku 2.05.01 . Važno je i slijedeće da se pojam geomehanike upotrebljava u području geologije kao znanost o mehaničkom stanju Zemljine kore i procesima koji se u njoj odvijaju pod utjecajem prirodnih fizikalnih čimbenika te uključuje proučavanje mehanike tla i stijena. U području građevinarstva pojam geomehanike nije određen (definiran).	Prihvaćen	Prihvaćen.
522	LEO MATEŠIĆ	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 15.	dodati "(3) Tehnički propisi objavljuju se u »Narodnim novinama«."	Nije prihvaćen	Nije potrebno, podrazumijeva se objava u Narodnim novinama.
523	LARA PAPLER	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Upravno područje graditeljstva u Hrvatskoj uređuje se Zakonom o gradnji i povezanim zakonima i pravilnicima. Gradnja obuhvaća projektiranje, građenje, uporabu i održavanje građevina, uz cilj zaštite prostora, okoliša i osiguranje sigurnosti, energetske učinkovitosti te kvalitete života. Glavni naglasak prijedloga je da se postojeći zakon dopuni uvođenjem projekta krajobrazne arhitekture (uređenja otvorenih površina) kao obveznog dijela projektne dokumentacije za složenije zahvate (posebno višestambene i javne zgrade). Razlog je što se upravo gradnjom najviše mijenja krajobraz (reljef, vegetacija, tlo, vizure), a sadašnji zakonski okvir tu zaštitu tretira više deklarativno nego stvarno. Predložene izmjene i posljedice: Uvesti projekt krajobrazne arhitekture kao zasebnu projektantsku mapu s potpisom ovlaštenog krajobraznog arhitekta. Omogućiti da krajobrazni arhitekti imaju status ovlaštenih projektanata i nadzornika u dijelu koji se odnosi na otvorene površine i zelenu infrastrukturu. Precizno razlikovati krajobrazni elaborat (stručna podloga) od projekta krajobrazne arhitekture (provedbeni alat). Uključiti krajobrazne arhitekte u postupak cjelovitog projektiranja i izdavanja dozvola, a u nekim slučajevima i kao službene osobe u upravnim postupcima. Omogućiti im sudjelovanje u projektima i zahvatima koji se izvode bez građevinske dozvole (npr. parkovi, staze, igrališta). Očekivane koristi novog zakona: Poticaj ulaganjima i jačanje pravne sigurnosti u graditeljstvu. Ubrzavanje i pojednostavljenje izdavanja dozvola. Bolje održavanje i dugotrajnost građevina (Plan održavanja). Smanjenje nezakonite gradnje i rasterećenje službenika kroz digitalizaciju (eDozvola). Kvalitetnije oblikovanje prostora, zaštita okoliša i krajobraznih vrijednosti. Povećana odgovornost svih sudionika i jača kontrola stručnosti.	Nije prihvaćen	Načelo uređenja prostora i očuvanja prirode, promicanje održive gradnje trebale bi primjenjivati sve struke, to nije isključiva zadaća arhitekata krajobraznog uređenja.
524	LARA KOVAČIĆ	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 61.	Predlaže se da se u okviru pravilnika koji će se donijeti na temelju članka 86. izričito omogući da krajobrazni arhitekti mogu biti projektanti zahvata i radova koji se izvode bez građevinske dozvole, osobito kada se odnose na uređenje otvorenih površina i oblikovanje krajobraza, uključujući pješačke i biciklističke staze, rekreacijske i parkovne zone, odmorišta, urbane površine te elemente poput pergola, dječjih igrališta, tipskih rješenja i drugih sastavnica zelene infrastrukture, kao i sve druge zahvate predviđene Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima. Nadalje, predlaže se da se krajobraznim arhitektima omogući samostalno vođenje projekata krajobrazne arhitekture, u suradnji s drugim stručnjacima koji potpisuju i preuzimaju odgovornost za svoj dio projektne dokumentacije, te sudjelovanje na natječajima, osobito u dijelu koji se odnosi na izradu idejnih rješenja uređenja prostora. Ovim pristupom osigurava usklađenost sa stvarnom praksom i suvremenim pristupom održivoj gradnji, omogućuje zakonito provođenje postojećih postupaka te jača stručnu odgovornost i kvalitetu krajobraznog oblikovanja prostora.	Nije prihvaćen	Pravilnicima se ne propisuje tko što može projektirati, to je predmet posebnog zakona kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji.
525	LARA KOVAČIĆ	5.TIJELA NADLEŽNA ZA IZDAVANJE GRAĐEVINSKE I UPORABNE DOZVOLE, Članak 56.	Predlaže se da se u članku 56. omogući da službena osoba ovlaštena za rješavanje postupka i izdavanje akta može imati i završen sveučilišni diplomski studij iz biotehničkog područja, polje krajobrazne arhitekture, isključivo u slučajevima koji se odnose na projekte krajobrazne arhitekture, zelene infrastrukture i uređenje otvorenih površina. Time bi se osigurala odgovarajuća stručnost i razumijevanje specifičnih krajobraznih, biotehničkih i ekoloških aspekata takvih postupaka, uz zadržavanje postojeće nadležnosti drugih struka u njihovim područjima.	Nije prihvaćen	Projekt krajobrazne arhitekture nije definiran u Zakonu o gradnji. Osoba koji vodi i rješava treba biti stručna za pregledavanje projekata svih strukovnih odrednica. Službene osobe koje rješavaju i vode postupak moraju biti izjednačene sa sudionicima u gradnji.
526	LARA KOVAČIĆ	4. PROJEKTI, Članak 37.	Budući da članak 37. obuhvaća i radove, projekt krajobrazne arhitekture prirodno se uklapa u sustav projektnih mapa koje se odnose na zahvate u prostoru, a ne nužno na građevine. Predlaže se da se u članku 37., uz postojeće projektne mape, doda i projekt krajobrazne arhitekture / projekt krajobraznog uređenja / krajobrazni projekt, pri čemu se ovi nazivi smatraju istoznačnima. Projekt krajobrazne arhitekture obuhvaća zahvate u prostoru koji se odnose na oblikovanje, uređenje i obnovu otvorenih površina te uspostavu odnosa između prirodnih i izgrađenih elemenata prostora. Njegov sadržaj uključuje oblikovanje terena, odabir i ugradnju vegetacije, upravljanje oborinskim vodama, ugradnju elemenata zelene infrastrukture i primjenu rješenja temeljenih na prirodi s ciljem prilagodbe klimatskim promjenama i povećanja otpornosti prostora. Predlaže se da projekt krajobrazne arhitekture bude zasebna projektna mapa koja se može zahtijevati kada zahvat ima značajan utjecaj na krajobraz, osobito kod višestambenih i javnih građevina, infrastrukturnih i prostorno zahtjevnih zahvata, projekata koji se sufinanciraju nacionalnim sredstvima ili sredstvima Europske unije ili onih koji se nalaze na područjima pod posebnim režimom zaštite, kao što su perivoji, vrtovi i kulturni krajobrazi. Takvi projekti mogu biti izrađivani samostalno, kao zasebni projektni zadaci ili predmet javnih natječaja, što potvrđuje njihovu funkcionalnu i stručnu samostalnost u okviru sustava projektiranja. Uvođenjem projekta krajobrazne arhitekture osigurava se provedba ciljeva Zakona o gradnji koji se odnose na zaštitu okoliša, očuvanje prirode i krajobraznih vrijednosti, uz mogućnost proporcionalne primjene prema vrsti i složenosti zahvata. Projektant projekta krajobrazne arhitekture bio bi odgovoran za svoj rad i potpisnik vlastite projektne mape, čime se osigurava stručnost, transparentnost i kvaliteta oblikovanja prostora. Ovim prijedlogom sustav gradnje postaje dosljedan ciljevima održive gradnje i europskih politika zelene tranzicije, uz stvarne preduvjete za uvođenje održivih, klimatski otpornih i biološki uravnoteženih prostora u svaku razinu projektiranja.	Nije prihvaćen	Zadaće struke propisane su zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji, i nastavno na to propisane su i strukovne odrednice glavnih projekata.
527	LARA KOVAČIĆ	4. PROJEKTI, Članak 36.	Pozdravlja se što je u članku 36. krajobrazni elaborat prepoznat kao jedan od mogućih elaborata koji prethode izradi glavnog projekta. Time se izravno potvrđuje postojanje potrebe za stručnom obradom krajobraznih tema u okviru procesa projektiranja. Međutim, kako je u članku jasno navedeno da elaborati prethode izradi projekta, iz čega proizlazi da krajobrazni elaborat nikako ne može biti sastavni dio projektno-tehničke dokumentacije, što se, nažalost, u praksi često događa. Naime, često se miješaju razine dokumentacije, a krajobrazni elaborat se koristi kao zamjena za projekt krajobrazne arhitekture, iako elaborat po svojoj naravi i svrsi ne može imati status projekta. Krajobrazni elaborat, kao i elaborati drugih struka, ima funkciju stručne podloge za izradu projekata. Ovo dodatno potvrđuje potrebu za uvođenjem projekta krajobrazne arhitekture / projekta krajobraznog uređenja kao zasebnog dokumenta koji omogućuje provedbu krajobraznih rješenja i ostvarivanje ciljeva Zakona u dijelu zaštite okoliša, prirode i krajobraznih vrijednosti. Također se predlaže da se krajobrazni elaborat preciznije definira pravilnikom: s jasnim sastavnicama, obveznim dijelovima i definiranjem ovlaštenog izrađivača, čime bi se osigurala stručnost i jednoznačna primjena pojma u praksi.	Nije prihvaćen	Zakonom o gradnji se ne propisuje detaljni sadržaj i nazive za elaborate, niti tko ih može izraditi, elaborati se izrađuju sukladno posebnim propisima.
528	LARA KOVAČIĆ	4. PROJEKTI, Članak 31.	Predlaže se da se u stavku 4. izrijekom navede da u cjelovitom projektiranju sudjeluju i ovlašteni krajobrazni arhitekti, uz ovlaštene inženjere pojedinih struka i ovlaštene arhitekte. Uređenje otvorenih površina, krajobrazno oblikovanje i integracija elemenata zelene infrastrukture sastavni su dio koncepta cjelovitog projektiranja, jer izravno utječu na kvalitetu prostora, održivost, mikroklimu i sigurnost korisnika. Uključivanjem krajobraznih arhitekata u sustav cjelovitog projektiranja osigurava se da se svi aspekti građevine i njezina neposrednog prostora oblikuju usklađeno, stručno i održivo, u skladu s ciljevima Zakona o gradnji.	Nije prihvaćen	Zadaće struke propisane su zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji.
529	LARA KOVAČIĆ	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Temeljni zahtjevi za građevinu	Predlaže se da se u okviru članka 26. propiše mogućnost da krajobrazni arhitekti mogu obavljati stručni nadzor nad izvođenjem zahvata koji se odnose na uređenje otvorenih površina, krajobrazno oblikovanje i elemente zelene infrastrukture, osobito u slučajevima predviđenima Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima. Time bi se osigurala odgovarajuća stručnost i kontrola kvalitete izvedbe zahvata u prostoru koji uključuju vegetacijske, biotehničke i krajobrazne elemente. Ovim se prijedlogom ne proširuju ovlasti, već se omogućuje usklađen, stručan i odgovoran nadzor nad zahvatima iz područja krajobrazne arhitekture, u skladu s načelima Zakona o gradnji i javnim interesom zaštite okoliša i prostora. Detaljne uvjete za obavljanje stručnog nadzora krajobrazne arhitekture moguće je dodatno definirati pravilnikom.	Nije prihvaćen	Odredbama ovog zakona propisan je stručni nadzor građenja građevina i izvođenja radova za koje se izdaje građevinska dozvola i tko može biti nadzorni inženjer. Krajobrazno oblikovanje trebale bi primjenjivati sve struke, to nije isključiva zadaća arhitekata krajobraznog uređenja, pa tako ni u provođenju nadzora krajobrazne arhitekture.
530	LARA KOVAČIĆ	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 6.	U članku 19. stavku 3. navodi se da projektant kvalificiranim elektroničkim potpisom naslovne stranice mape preuzima odgovornost da je projekt cjelovit i izrađen u skladu sa Zakonom. Predlaže se uvođenje projekta krajobrazne arhitekture / projekta krajobraznog uređenja kao posebne projektne mape, te da krajobrazni arhitekti, kao ovlašteni projektanti, mogu biti potpisnici i projektanti te projektne mape, s odgovornošću za njezin sadržaj i usklađenost sa Zakonom, u skladu sa svojim stručnim ovlaštenjima. Takvo rješenje u skladu je s načelima Zakona o gradnji i osigurava jednak tretman svih projektanata čiji se projekti uključuju u glavni projekt. Na taj se način osigurava jasna stručna odgovornost, transparentnost i kvaliteta projektne dokumentacije u dijelu koji se odnosi na uređenje otvorenih površina i oblikovanje krajobraza. Nadalje, predlaže se da se u članku 19. stavku 6. izraz „ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer“ proširi na način da uključuje i ovlaštenog krajobraznog arhitekta, odnosno da se krajobrazni arhitekti smatraju dijelom skupine ovlaštenih inženjera u smislu ovoga Zakona. Takva izmjena neposredno implicira potrebu usklađivanja i drugih zakona, osobito Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, kako bi se osigurala dosljednost u definiranju stručnih ovlasti i odgovornosti. To je osobito važno s obzirom na kompleksnost krajobraza te zahtijeva interdisciplinarni pristup i visoku razinu stručne odgovornosti. Uključivanjem krajobraznih arhitekata u skupinu ovlaštenih projektanata osigurava se da se projektiranje i oblikovanje prostora provodi stručno, odgovorno i u skladu s načelima održivosti, zaštite okoliša i javnog interesa propisanim ovim Zakonom.	Nije prihvaćen	Poslovi krajobraznog arhitekta definirani su posebnim zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornoga uređenja i gradnje, on ne izrađuje glavni projekt.
531	LARA KOVAČIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Zakon o gradnji s pravom kao jedan od svojih ciljeva ističe zaštitu okoliša, prirode i krajobraznih vrijednosti. Međutim, ta su načela u sadašnjem zakonodavnom okviru uglavnom deklarativna, jer ne postoji odgovarajući projektni alat kroz koji bi se stvarno provodila u praksi. Kako bi se taj cilj dosljedno ostvario, potrebno je osigurati da se u procesu projektiranja i građenja građevina adekvatno obuhvati i uređenje otvorenih površina koje čine sastavni dio građevinskog zahvata ili građevinskog područja, budući da upravo one u najvećoj mjeri oblikuju krajobrazne vrijednosti prostora. Upravo se činom građenja najizravnije i najizraženije mijenja krajobraz: njegov reljef, vegetacija, vodni odnosi, tlo i vizure. Bez stručnog projektiranja uređenja prostora oko građevine, te se promjene događaju stihijski. Predlaže se da se u okviru Zakona predvidi mogućnost i potreba izrade projekta krajobraznog uređenja / projekta krajobrazne arhitekture / krajobraznog projekta kao instrumenta provedbe ciljeva koji se odnose na očuvanje i unapređenje krajobraznih vrijednosti. Pritom bi se obveza izrade takvog projekta proporcionalno vezala uz složenost i značaj zahvata. Takav pristup omogućio bi prijelaz s deklarativne zaštite na stvarno projektiranje i upravljanje krajobrazom, bez stvaranja dodatnih administrativnih prepreka, ali uz bitno višu razinu prostorne kvalitete, otpornosti i održivosti, u skladu s preporukama iz Krajobrazne osnove Republike Hrvatske (KORH, 2024.) i obvezama iz Konvencije o europskim krajobrazima (NN 12/02). U prijedlozima izmjena i dopuna Zakona svi pojmovi krajobraz, krajolik i pejzaž smatraju se istoznačnima, u skladu s Krajobraznom osnovom Republike Hrvatske (, kako bi se izbjegla terminološka neujednačenost i osiguralo dosljedno tumačenje u odnosu na projekte krajobrazne arhitekture. Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći S obzirom na navedena i druga pitanja koja će se urediti Novim zakonom očekuje se da će se donošenjem novog zakona otkloniti naprijed navedeni nedostaci i problemi. U tom smislu će proisteći sljedeće najznačajnije izravne posljedice: - povoljno će utjecati na gospodarska ulaganja u graditeljstvu ali i drugim gospodarskim granama, - pojačat će se odgovornost upravnih tijela županija i gradova koji izdaju građevinske i uporabne dozvole, službenika zaposlenim u tijelima, javnopravnih tijela, javnopravnih tijela s javnim ovlastima, te svih sudionika u gradnji, - izjednačiti će se stručnosti službenika sa ostalim sudionicima u gradnji - pojednostavit će se i ubrzati postupak izdavanja građevinskih dozvola za manje složenu zgradu i višestambenu zgradu smanjenjem dokumentacije potrebne za njihovo izdavanje, a time i ukupni troškovi izdavanja tih dozvola, - smanjiti će se vreme potrebnog za ishođenje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja te rasterećenja službenika u uredima za graditeljstvo jer projektant sam putem elektroničkog programa eDozvola ishodi posebne uvjete i uvjete priključenja - utjecati na smanjenje nezakonite gradnji kroz uvođenje obavljanja očevida na građevnoj čestici prije izdavanja građevinske dozvole - proisteći će bolje održavanje zgrada a time i njihova dugotrajnost i sigurnost kroz uvođenje obveze izrade Plana održavanja zgrada - povećati će se povjerenje investitora, građana i drugih javnih subjekata u sustav gradnje te će se povećati njihova pravna sigurnost u vezi s tim sustavom i nekretninama. Uzevši u obzir izloženo, a u svrhu otklanjanja uočenih problema i njihovih posljedica u neposrednoj primjeni, predlaže se donošenje novog Zakona o gradnji. Predlaže se kod višestambenih zgrada osigurati obvezu izrade projekta krajobrazne arhitekture / projekta krajobraznog uređenja kao obveznog dijela projektne dokumentacije. Takvi su projekti u pravilu prostorno i funkcionalno složeni, sa značajnim utjecajem na oblikovanje krajobraza. Uređenje otvorenih površina u sklopu višestambenih zgrada ima presudan utjecaj na kvalitetu stanovanja, mikroklimatske uvjete, bioraznolikost i održivost prostora. Projekt krajobrazne arhitekture ne usporava niti otežava proces ishođenja dozvole, a u praksi se pokazao kao instrument koji osigurava osnovnu razinu uređenja, ali i omogućuje postizanje najviše razine prostorne kvalitete, funkcionalnosti i ekološke vrijednosti okoliša. Njegovim formalnim uvođenjem u postupak izdavanja građevinske dozvole za složenije zahvate (poput višestambenih zgrada) osigurava se da uređenje otvorenih površina bude projektirano stručno, planirano i održivo te da se u postupku gradnje dosljedno provode ciljevi Zakona koji se odnose na zaštitu okoliša, prirode i krajobraznih vrijednosti.	Nije prihvaćen	Načelo uređenja prostora i očuvanja prirode, promicanje održive gradnje trebale bi primjenjivati sve struke, to nije isključiva zadaća arhitekata krajobraznog uređenja.
532	LANA JURIĆ	4. PROJEKTI, Članak 37.	Predlaže se uvođenje projekta krajobrazne arhitekture / krajobraznog uređenja kao zasebnog projekta unutar glavnog projekta, s mogućnošću da ovlašteni krajobrazni arhitekti budu potpisnici i odgovorni projektanti. Time se osigurava da se krajobraz tretira kao sastavni i funkcionalni dio zahvata u prostoru, a ne kao naknadna ili dekorativna dopuna.	Nije prihvaćen	Zadaće struke propisane su zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji, i nastavno na to propisane su i strukovne odrednice glavnih projekata.
533	LANA JURIĆ	4. PROJEKTI, Članak 36.	Predlaže se jasna definicija krajobraznog elaborata kao stručne podloge koja prethodi izradi projektne dokumentacije, a ne kao njezine zamjene. Potrebno je propisati sastavnice elaborata i precizno definirati tko može biti ovlašteni izrađivač. Na taj način osiguralo bi se da krajobrazni elaborat ima odgovarajući stručni status i doprinosi kvaliteti projektne dokumentacije.	Nije prihvaćen	Zakonom o gradnji se ne propisuje detaljni sadržaj za elaborate, elaborati se izrađuju sukladno posebnim propisima.
534	LANA JURIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	Predlaže se uvođenje projekta krajobrazne arhitekture / projekta krajobraznog uređenja kao posebne projektne mape, uz mogućnost da ovlašteni krajobrazni arhitekti budu potpisnici i odgovorni projektanti te mape. Time bi se osigurala jasna stručna odgovornost i jednak tretman svih projektanata čiji se projekti uključuju u glavni projekt. Također, predlaže se da se izraz „ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer“ proširi na način da uključuje i „ovlaštenog krajobraznog arhitekta“. Na taj bi se način krajobrazni arhitekti bili izričito priznati kao dio skupine ovlaštenih projektanata.	Nije prihvaćen	Poslovi krajobraznog arhitekta definirani su posebnim zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornoga uređenja i gradnje, on ne izrađuje glavni projekt.
535	LANA JURIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Predlaže se da se u uvodnim odredbama i ciljevima Zakona izričito naglasi da se zaštita okoliša, prirode i krajobraznih vrijednosti može ostvariti jedino kroz primjenu Krajobrazne osnove Republike Hrvatske (KORH), interdisciplinarni pristup projektiranju i uključivanje krajobraznih arhitekata. Time bi se krajobrazna arhitektura prepoznala kao nužan element sustava gradnje, a ne kao pomoćna ili dekorativna djelatnost.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
536	KRISTINA RADUNOVIĆ	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 98.	Potrebno je definirati rok za utvrđivanje „urednosti zahtjeva“ za izdavanje uporabne dozvole. U praksi se postupak utvrđivanja urednosti često nepotrebno odužuje, a budući da rok nije propisan, dolazi do pravne nesigurnosti i neujednačene primjene zakona. Predlaže se jasno odrediti rok u kojem nadležno tijelo mora utvrditi urednost zahtjeva, kako bi se postupak izdavanja uporabne dozvole učinio učinkovitijim i transparentnijim.	Nije prihvaćen	Sukladno ZUP.
537	KRISTINA RADUNOVIĆ	4. PROJEKTI, Članak 48.	Nije jasno definirano u kojoj se fazi postupka idejni projekt upućuje na potvrdu da je izrađen u skladu s posebnim uvjetima nadležnog tijela, sukladno propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara, u slučaju kada se zgrada nalazi unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline ili kada je riječ o pojedinačno zaštićenom kulturnom dobru. Pitanje se nameće jer se članak 64. Zakona odnosi na izdavanje potvrda na glavni projekt, dok nije predviđeno izdavanje potvrda na idejni projekt. Time ostaje nejasno u kojem trenutku i kojim postupkom se utvrđuje usklađenost idejnog projekta s posebnim uvjetima nadležnog tijela.	Nije prihvaćen	Idejni projekt se ne šalje na potvrdu da je izrađen u skladu s posebnim uvjetima, već projektant sam pribavlja potvrdu na glavni projekt sukladno propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara, u slučaju kada se zgrada nalazi unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline ili kada je riječ o pojedinačno zaštićenom kulturnom dobru, te potvrdu prilaže uz glavni projekt uz prijavu početka građenja.
538	KRISTINA RADUNOVIĆ	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 73.	Odredbe članka, posebno stavka (2), nisu dovoljno jasno definirane u pogledu glavnog projekta koji je potreban za dovršetak građenja građevine za koju je izdana građevinska dozvola u skladu sa stavkom (1). U praksi to izaziva brojna različita tumačenja, pri čemu pojedini službenici i projektanti postupaju na različite načine, što dovodi do pravne nesigurnosti i neujednačene primjene zakona. Nije jasno: - o kakvom se glavnom projektu radi, - podrazumijeva li to ponovno pribavljanje posebnih uvjeta i/ili uvjeta priključenja, potvrda na glavni projekt, - te primjenjuje li se pritom Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. Predlaže se da se odredba članka dopuni jasnim i preciznim definiranjem sadržaja i opsega glavnog projekta potrebnog za dovršetak građenja, uz jednoznačno određivanje obveza u vezi s posebnim uvjetima i uvjetima priključenja, kako bi se izbjegla mogućnost proizvoljnih tumačenja u praksi.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje. Primljeno na znanje. Članak je jasan, govori samo o izradi glavnog projekta, a ne pribavljaju se novi posebni uvjeti niti uvjeti priključenja, niti pribavljaju potvrde na glavni projekt.
539	KRISTINA RADUNOVIĆ	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	Predložena definicija pojma „višestambena zgrada“ u članku 3. stavku (1) nije usklađena s važećom definicijom iz Zakona o upravljanju i održavanju zgrada (članak 4. stavak (1) točka 20.), prema kojem se višestambenom zgradom smatra zgrada namijenjena stanovanju koja se sastoji od najmanje četiri stana. Sukladno tome, predložena definicija u Zakonu o gradnji, koja višestambenu zgradu određuje s tri ili više stambenih jedinica, stvara pravnu nesigurnost i koliziju između dva zakona. Takva situacija može dovesti do ozbiljnih problema u primjeni propisa, osobito u postupcima izdavanja akata za gradnju i u upravljanju izgrađenim zgradama. Predlaže se usklađivanje definicije pojma „višestambena zgrada“ s odredbama Zakona o upravljanju i održavanju zgrada, odnosno zadržavanje definicije prema kojoj se višestambena zgrada sastoji od najmanje četiri stana.	Nije prihvaćen	Definicije manje složene zgrade i višestambene zgrade usklađeno je s propisima iz područja zaštite od požara te nastavno na to potreba pribavljanja posebnih uvjeta od tijela nadležnog za zaštitu od požara.
540	KRISTINA RADUNOVIĆ	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 61.	Zakon o središnjem registru stanovništva već propisuje podatke koji se upisuju u registar, a riječ je o vrlo sveobuhvatnim podacima koji uključuju informacije o bračnim i izvanbračnim zajednicama, članovima kućanstava, prebivalištima, boravištima i druge osobne podatke. Stoga je nejasno na koje se konkretne podatke odnosi odredba članka 61. stavka (1) točke 5., prema kojoj je sastavni dio zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole „popis stambenih jedinica sa svim podacima u skladu s propisima kojima se uređuje središnji registar stanovništva“. Formulacija je preopćenita i ostavlja prostor za različita tumačenja, a s obzirom na osjetljivu prirodu i opseg podataka koji se vode u registru, nužno je precizno odrediti koje se točno informacije trebaju dostavljati u okviru zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole. Predlaže se jasnije definirati obvezu u članku 61. stavku (1) točki 5., uz taksativno navođenje podataka koji su predmet dostave, kako bi se osigurala pravna sigurnost te spriječila mogućnost zahtijevanja osobnih podataka koji nisu nužni za provedbu postupka, a za višestambene zgrade (pa čak i kod manje složenih zgrada za obiteljske kuće koje su npr. za prodaju) doslovno nemoguće za navesti.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje, propisat će se detaljnije Pravilnikom o obveznom sadržaju projekat.
541	KRISTINA RADUNOVIĆ	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 60.	Zakon o središnjem registru stanovništva propisuje podatke koji se upisuju u registar, a riječ je o vrlo sveobuhvatnim podacima koji uključuju informacije o bračnim i izvanbračnim zajednicama, članovima kućanstava, prebivalištima, boravištima i druge osobne podatke. Stoga je nejasno na koje se konkretne podatke odnosi odredba članka 60. stavka (1) točke 4., prema kojoj je sastavni dio zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole „popis stambenih jedinica sa svim podacima u skladu s propisima kojima se uređuje središnji registar stanovništva“. Formulacija je preopćenita i ostavlja prostor za različita tumačenja, a s obzirom na osjetljivu prirodu i opseg podataka koji se vode u registru, nužno je precizno odrediti koje se točno informacije trebaju dostavljati u okviru zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole. Predlaže se jasnije definirati obvezu u članku 60. stavku (1) točki 4., uz taksativno navođenje podataka koji su predmet dostave, kako bi se osigurala pravna sigurnost te spriječila mogućnost zahtijevanja osobnih podataka koji nisu nužni za provedbu postupka.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje, propisat će se detaljnije Pravilnikom o obveznom sadržaju projekat.
542	KRISTINA RADUNOVIĆ	4. PROJEKTI, Članak 49.	Predloženim člankom 49. stavkom (1) nepotrebno se produžuje rok za utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja, koji je dosadašnjim propisima bio određen na 15 dana. Produženje roka može značajno usporiti postupke izdavanja akata za gradnju te povećati pravnu i administrativnu nesigurnost za investitore, a što ne bi trebao biti cilj ovog Zakona. Dodatno, odredba nije dovoljno jasno definirana u pogledu postupanja s podnesenim zahtjevima. Nije propisano tko je nadležan za utvrđivanje urednosti zahtjeva, u kojem roku od dana predaje zahtjeva se ta urednost provjerava, niti što se smatra „urednim zahtjevom“. Takva nepreciznost može dovesti do različitih tumačenja u praksi i otežati provedbu Zakona. Predlažem da se: - rok za utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja zadrži na 15 dana, - jasno propiše tko je nadležan za provjeru urednosti zahtjeva, - odredi rok u kojem se urednost zahtjeva mora provjeriti, - te precizno definira što znači „uredan zahtjev“.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje. Projektant sam pribavlja i pokreće pribavljanje posebnih uvjete i uvjeta priključenja kroz sustav eDozvola, stoga nema potrebe propisivanje o urednosti zahtjeva, jer upravni odjeli nisu uključeni u taj postupak,
543	KRISTINA RADUNOVIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 18.	Komentar na članak 18. stavak (2) u vezi s člankom 19. stavkom (4) S obzirom na to da članak 19. stavak (4) propisuje obvezu projektanta da obavlja projektantski nadzor, smatram nužnim izmijeniti članak 18. stavak (2) na način da se jasno propiše obveza ugovaranja projektantskog nadzora između investitora i projektanta. U protivnom, projektant bi bio u obvezi obavljati projektantski nadzor bez ugovorne osnove i bez naknade, što je pravno i praktično neodrživo. Predlažem da se članak 18. stavak (2) izmijeni i glasi: „Projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje, projektantski nadzor i stručni nadzor građenja investitor pisanim ugovorom povjerava osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti propisane ovim Zakonom, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.“	Nije prihvaćen	Nije predmet ovog Zakona.
544	KRISTINA RADUNOVIĆ	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	Komentar na točku 22. U točki 22. propisano je da se pri rekonstrukciji građevina moraju očuvati barem temelji i dio najniže etaže. Smatram da je navedena formulacija preopćenita i neprecizna, budući da pojam „očuvati“ nije jasno definiran. Takva neodređenost stvara pravnu nesigurnost i ostavlja prostor za različita i proizvoljna tumačenja prilikom provedbe zakona. Nadalje, ukidanjem mogućnosti izvođenja radova na ruševini postojeće građevine otvara se pitanje znači li to da se ruševine više ne mogu rekonstruirati, nego ih je obvezno ukloniti. Posebno se postavlja pitanje kako postupati u slučajevima kada se radi o ruševinama koje imaju status zaštićenog kulturnog dobra. Komentar na točke 32. i 33. U točkama 32. i 33. definiraju se manje složene zgrade i višestambene zgrade u kontekstu postupka izdavanja građevinske dozvole. Predložene definicije, a osobito definicija višestambenih zgrada kao građevina s tri ili više stambenih jedinica, ulaze u direktnu koliziju s velikom većinom važećih prostornih planova, koji obiteljske kuće u pravilu definiraju kao stambene zgrade s najviše tri stambene jedinice. Time se stvara pravna i provedbena nedoumica. Naime, ukoliko se temeljem novog Zakona o gradnji zgrada s tri stambene jedinice tretira kao višestambena zgrada, postavlja se pitanje na koji način će se provoditi prostorni planovi koji iste takve zgrade definiraju kao obiteljske kuće. U praksi bi mogla nastati situacija da u pojedinim prostornim planovima neće biti moguće graditi stambene zgrade s tri stana, jer one ne bi odgovarale niti kategoriji obiteljskih kuća niti kategoriji višestambenih zgrada. Predlaže se: - da se u točki 32. složenost stambenih zgrada definira temeljem građevinske (bruto) površine, a ne i brojem stambenih jedinica, - da se u kategoriju manjih složenih zgrada uvrste i pomoćne zgrade, budući da bi u suprotnom postupak ishođenja građevinske dozvole za pomoćnu zgradu (koja ne podliježe Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima) bio složeniji nego za obiteljsku kuću, - da se točka 33. preimenuje u „složene zgrade“ te se složenost stambenih zgrada određuje prema građevinskoj (bruto) površini, a ne prema broju stambenih jedinica, uz dodatno navođenje drugih složenih zgrada, - ili, alternativno, da se točka 33. briše, budući da bi se u tom slučaju sve zgrade koje nisu razvrstane kao „manje složene“ smatrale složenima.	Nije prihvaćen	Dodatno je definirana zamjenska građevina, pa se radi o rekonstrukciji ili zamjenskoj građevini. Ad točka 32. i 33.: Smatramo da nije u koliziji jer se ovim zakonom ne definiraju obiteljske kuće, a zgrade sa tri stana moraju imati posebne uvjete iz područja zaštite od požara, a manje složene zgrade ne.
545	KRISTINA KOMŠO	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	U Prijedlogu nacrta Zakona o gradnji i Zakona o prostornom uređenju i dalje nije jasno definiran dokument krajobraznog elaborata niti njegova obveznost u postupku pripreme projekata, ni pitanje ovlaštenih izrađivača. Takva nedorečenost ima značajne posljedice na praksu, jer se time zanemaruje važnost krajobrazne arhitekture kao struke koja posjeduje specifične kompetencije nužne za kvalitetnu izradu kako krajobraznih elaborata, tako i cjelovitih projekata krajobraznog uređenja. Posebno zabrinjava činjenica da je položaj krajobraznog arhitekta u zakonodavnom okviru ostao neprepoznat, iako se upravo njegova stručnost nalazi u središtu suvremenih izazova prostornog planiranja i projektiranja. U vremenu u kojem je nemoguće zaobići implementaciju NBS rješenja, prilagodbu klimatskim promjenama, kao i razvoj i očuvanje zelene infrastrukture unutar i izvan urbanih prostora, neprihvatljivo je da se uloga krajobrazne arhitekture sustavno marginalizira te da poslove iz njene domene preuzimaju druge struke koje za to nemaju odgovarajuće kompetencije. S obzirom na to da je krajobrazni arhitekt stručnjak koji integrira ekološke, estetske, društvene i funkcionalne aspekte prostora, izostanak njegove jasno propisane uloge u zakonodavnom okviru predstavlja ozbiljan nedostatak koji dugoročno može rezultirati smanjenjem kvalitete prostora i gubitkom krajobraznog identiteta.	Nije prihvaćen	Načelo uređenja prostora i očuvanja prirode, promicanje održive gradnje trebale bi primjenjivati sve struke, to nije isključiva zadaća arhitekata krajobraznog uređenja.
546	KREŠO ČAČIJA	10.4. ZAKONI, DRUGI PROPISI I PRAVILA, Članak 165.	Po sadašnjim zakonima, izradu arhitektonskih projekata za zgrade može raditi samo ovlašteni arhitekt. Problem nastaje u samoj definiciji pojma zgrade “Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari” iz kojeg vidimo da su gotovo svi objekti svrstani u zgrade. Prema tome ovlašteni građevinski inženjer ne može raditi ono što danas zovemo arhitektonski projekt, niti za najjednostavnije građevine poput garaže, šupe, drvarnice, nadstrešnice, svinjca i drugih objekata a što smatram da nije logično. Ukoliko se ide na pojednostavljenje procesa izgradnje predlažem da se izmjene usmjere i na ovaj dio kako bi se omogućila izrada arh. projekata građevinskim inženjerima za kuće do 400m2, pomoćne objekte, poljoprivredne objekte do 600 m2 i druge slične objekte.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje, Zadaće struke se propisuju Zakonom o polovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje.
547	KREŠIMIR LELJAK	4. PROJEKTI, Članak 34.	Idejni projekt u izradi kojeg sudjeluju sve struke? Jeli to jedna knjiga ili tri knjige? Predpostavljam da arhitekti neće raditi Idejni projejt za cestu i tunel, a građevinci neće raditi Idejni projekt za zgrade? Ili, šta je to Idejni projekt statike. Konstrukciju zgrade u startu određuje arhitekt kao i osnovnu koncepciju, lokaciju i orijentaciju zgrade, uvažavajaći lokacijske (urbanističke) uvjete. Arhitektonska konstrukcija (zajedno sa statikom arhitektonske konstrukcije) zgrade već u idejnoj fazi određuju približne dimenzije konstruktivnih elemenata i debljinom i rasporedom slojeva, fizikalna svojstva zgrade. Svejedno, osnovom Idejnog projekta nije moguće izdati Građevinsku dozvolu. Moguće je samo utvrditi usklađenost projekta s provedbenim odredbama prostornog plana. Na Idejni projekt nije moguće tražiti potvrdu nadležnih tijela. Dakle, prije poćetka građenja biti će potrebno izraditi Glavni projekt i dostaviti ga nadležnima na Potvrdu. Sve navedeno pokazuje da ovaj prijedlog zakona neće poboljšati situaciju oko izdavanja Građevinskih dozvola.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje. Sadržaj idejnog projekta detaljno će se propisati pravilnikom. Glavni projekt za manje složene zgrade prilaže se kod prijave početka građenja, uz prijavu se prilaže potvrda nadležnog tijela prema propisu kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara ako se radi o građevini koja je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro ili se nalazi unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline, koju investitor sam pribavlja. Za manje složene zgrade zakonom nije propisano pribavljanje drugih posebnih uvjeta, te stoga neće trebati pribavljati ni potvrde na glavni projekt.
548	KREŠIMIR LELJAK	5.TIJELA NADLEŽNA ZA IZDAVANJE GRAĐEVINSKE I UPORABNE DOZVOLE, Članak 56.	Može li osoba građevinske ili arhitektonske struke "pisati" Građevinsku dozvolu-upravni akt? Može li osoba pravne struke kontrolirati projekt, npr. sa trokutim mjeriti po tlocrtu? Koje struke MORA biti referent/ica koja utvrđuje da je projekt urađen u skladu s odredbama Prostornog plana?	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
549	KREŠIMIR LELJAK	4. PROJEKTI, Članak 41.	Može li autor projekta zgrade ne biti Arhitekt?	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje. Autor projekta nije sudionik u gradnji.
550	KREŠIMIR LELJAK	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 18.	Mislim da su zgrade ovlašteni projektirati arhitekti?	Nije prihvaćen	Svaki projektant izrađuje projekte sukladno zadaćama struke prema zakonu o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, pa tako arhitekt može izraditi samo arhitektonski projekt.
551	KREŠIMIR LELJAK	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 5.	Za manje zahtjevnu zgradu (2 stana + 2 apartmana) ne treba Građevinska dozvola, samo Rješenje o građenju i Idejno Arhitektonsko rješenje. Nije potrebno ishoditi Uvjerenje da je Idejno Arhitektonsko rješenje u skladu s Provedbenim Prostornim Planom.	Nije prihvaćen	Za manje složenu zgradu se u postupku izdavanja građevinske dozvole treba utvrditi je li projektirana građevina u skladu s prostornim planom (članak 71. Stavak 1. točka 3.).
552	KATARINA ŠPOLJAR	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 64.	Ako je cilj zakona ubrzanje procesa ishođenja građevinske dozvole, nužno je propisati i rok u kojem se mora utvrditi urednost zahtjeva.	Nije prihvaćen	Sukladno ZUP propisano su rokovi.
553	KATARINA ŠPOLJAR	4. PROJEKTI, Članak 49.	(1) Javnopravno tijelo dužno je utvrditi posebne uvjete ili uvjete priključenja ili postupak njihova utvrđivanja rješenjem obustaviti te utvrđene uvjete ili rješenje o obustavi dostaviti u elektroničkom programu eDozvola u roku od 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva. U stavku (1) ukloniti dio "od dana primitka urednog zahtjeva" i propisati obavezu dostavljanja uvjeta u roku od 30 dana od primitka zahtjeva ili rješenja o obustavi ukoliko je nemoguće utvrditi uvjete/ili ukoliko zahtjev nije uredan.	Prihvaćen	Prihvaćen.
554	KATARINA ŠPOLJAR	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	(4) Projektant je dužan do trenutka izdavanja uporabne dozvole investitoru i, prema potrebi, drugim sudionicima u gradnji davati objašnjenja i pružati stručnu pomoć u vezi projekata u smislu razrade detalja i izmjene projekta zbog okolnosti nastalih tijekom faze građenja, a koje ne podrazumijevaju postupke izmjena i dopuna akata kojima se odobrava građenje te prisustvovati tehničkom pregledu građevine, osim za manje složenu zgradu. Stavak 4 je potrebno ukloniti jer ne jamči kvalitetu izgradnje, a glavnom projektantu nameće odgovornost za segmente procesa gradnje koji se ne mogu predvidjeti ni ugovoriti. Razrada detalja sastavni je dio izvedbenog projekta i nije obaveza glavnog projektanta, kao ni izmjena projekta zbog naknadnih okolosti koje glavni projektant ne može predvidjeti.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
555	KATARINA ŠPOLJAR	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	Definiciju zamjenske građevine izmjeniti na način da se propiše obaveza poštivanja odredbi prostornih planova koje se odnose na novu gradnju.	Nije prihvaćen	Kod zamjenske građevine primjenjuju se odredbe prostornih planova koje se odnose na rekonstrukciju jer je investitor prethodno stekao neka prava koja mu se ne mogu oduzeti.
556	KATARINA ŠPOLJAR	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 71.	Iz stavka (3) ukloniti dio koji se odnosi na gradnju zamjenske građevine, a dopuniti dio koji se odnosi na rekonstrukciju na način da se dopuste isključivo radovi kojima se utječe na poboljšanje temeljnih zahtjeva za građevinu i ne utječe na gabarit građevine.	Nije prihvaćen	Nije u skladu sa pojmovnikom u čl. 3. zakona i Zakonom o prostornom uređenju.
557	KATARINA NOVOSEL BARIŠIĆ	4. PROJEKTI, Članak 31.	čl. 31, st. (6) - uključuje li ili isključuje ovaj stavak primjenu Pravilnika minimalnih tehničkih uvjeta za projektiranje i gradnju stanova iz programa društveno poticane stanogradnje kao obligatornog u primjeni recentne izmjene GUP-a Grada Zagreba za sve višestambene zgrade ? Temeljem ovog stavka moguće je dvojako tumačenje.	Nije prihvaćen	Ovaj pravilnik je donesen na temelju drugog zakona.
558	KATARINA NOVOSEL BARIŠIĆ	4. PROJEKTI, Članak 48.	,(4) Za višestambene zgrade projektant pribavlja samo uvjete priključenja, posebne uvjete zaštite od požara, posebne uvjete nadležnog tijela prema propisu kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara ako je stambena zgrada pojedinačno zaštićeno kulturno dobro ili se nalazi unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline, te iznimno i drugih javnopravnih tijela ako se njenim građenjem utječe na postojeću i planiranu infrastrukturu'. Pitanje: kroz koji postupak projektant raspolaže informacijom o postojećoj i planiranoj infrastrukturi? Ako je potrebno zatražiti Obavijest o potrebnim uvjetima za izradu glavnog projekta, potrebno ju je zatražiti uvijek, postupak u tom slučaju ovim Zakonom nije skraćen već produžen.	Nije prihvaćen	Ovim zakonom je definirano koje uvjete je potrebno zatražiti za manje složenu zgradu i višestambenih zgrada, a za ostale građevine se očekuje poznavanje propisa i planova od strane projektanata, a po potrebi se za ostale građevine može zatražiti obavijest o potrebnim uvjetima.
559	KATARINA NOVOSEL BARIŠIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	Umjesto (4) predlažem definirati potrebu za projektantskim nadzorom na način da je Investitor dužan do trenutka izdavanja uporabne dozvole ugovoriti projektantski nadzor definiran Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje. Postojeći prijedlog obvezuje projektanta na mogućih 13 godina (6+7) pružanja usluga zbog okolnosti nedefiniranih ovom zakonskom regulativom.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
560	KATARINA NOVOSEL BARIŠIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	,čl.19 (2) Projektant je odgovoran da projekti koje izrađuje zadovoljavaju propisane uvjete, a naročito da projektirana građevina ispunjava temeljne zahtjeve i druge uvjete za građevinu, te da je projektirana u skladu s lokacijskim uvjetima određenim prema zakonu kojim se uređuje prostorno uređenje.' U primjeni postojećeg Zakona o gradnji pa i ovom prijedlogu, a kroz ovaj članak, nekoliko je problema u primjeni. Projektanti pojedinih struka ( osim projektanta arhitektonskog dijela projekta) nisu ovlašteni za tumačenje propisanih lokacijskih uvjeta a za isto su odgovorni.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
561	KATARINA NOVOSEL BARIŠIĆ	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 6.	prijedlog: u stavku (1) ,Građevina i njezini relevantni dijelovi moraju biti projektirani, izgrađeni, upotrijebljeni, održavani i rastavljeni ili uklonjeni na način da se sva relevantna opterećenja i sve njihove kombinacije podnesu i prenesu u tlo na siguran način i bez uzrokovanja uleknuća ili deformacija bilo kojeg dijela građevine ili pomicanja tla kako se ne bi narušila trajnost, otpornost konstrukcije, upotrebljivost i robusnost građevine.' zamijeniti riječi , kako se ne bi , riječima ,kojima bi se'. Naime, određena uleknuća i deformacije sastavni su dio izgradnje i korištenja građevina no ona ne utječu na navedene pojmove. Stavak ovako sugerira da su nedopuštena sva..	Prihvaćen	Prihvaćen.
562	KARMELA MAREN	10.2. UPORABNA DOZVOLA ZA ODREĐENE GRAĐEVINE, Članak 151.	Jasnije definirati je li za sve građevine navedene u stavku 2 izraditi urbanistički projekt ili je za isto dana opcija. Jasno definirati u kojem slučaju i u kojoj mjeri urbanistički projekt može biti u neskladu s važećim prostornim planom. U stavku 10. jasnije definirati obveze vezane uz predaju vremenski rok za predaju zahtjeva za građevinsku dozvolu i realizacije projekta. U stavku 2. preispitati mogućnost donošenja urbanističkog projekta za mikrolokaciju koju je potrebno urbanistički riješiti, a prvenstveno radi urbanističke razrade prometnog rješenja. Činjenica je da je isto omogućeno postupkom izrade UPU-a, međutim urbanističkim projektom za mikrolokaciju bi se znatno pojednostavio i ubrzao postupak te utjecalo na uvođenje urbanističkog reda i za manje cjeline za koje se u rijetkim situacijama lokalna samouprava opredjeljuje za razradu putem UPU-a.	Nije prihvaćen	Nejasna primjedba – odnosi se na Zakon o prostornom uređenju?
563	KARMELA MAREN	5.TIJELA NADLEŽNA ZA IZDAVANJE GRAĐEVINSKE I UPORABNE DOZVOLE, Članak 53.	Zbog nedvojbenosti nadležnosti za izdavanje akta u slučajevima kada je akt za gradnju izdan od strane mjesno nenadležnog tijela dopuniti rečenicu: …izdaje tijelo graditeljstva koje je izdalo građevinsku dozvolu, a koje je nadležno za upravne poslove graditeljstva na čijem se području namjerava graditi, odnosno na čijem je području izgrađena građevina. Naime, postoje slučajevi prethodno izdanih akata od mjesno nenadležnog tijela te je iz predloženog teksta stavka 2. proizlazi da bi rješenje o izmjeni i/ili dopuni dozvole opet trebalo izdai mjesno nenadležno tijelo.	Nije prihvaćen	Dovoljno je nomotehnički precizno.
564	KARAK KRUHAK	4. PROJEKTI, Članak 37.	Budući da članak 37. obuhvaća i radove, projekt krajobrazne arhitekture prirodno se uklapa u sustav projektnih mapa koje se odnose na zahvate u prostoru, a ne nužno na građevine. Predlaže se da se u članku 37., uz postojeće projektne mape, doda i projekt krajobrazne arhitekture / projekt krajobraznog uređenja / krajobrazni projekt, pri čemu se ovi nazivi smatraju istoznačnima. Projekt krajobrazne arhitekture obuhvaća zahvate u prostoru koji se odnose na oblikovanje, uređenje i obnovu otvorenih površina te uspostavu odnosa između prirodnih i izgrađenih elemenata prostora. Njegov sadržaj uključuje oblikovanje terena, odabir i ugradnju vegetacije, upravljanje oborinskim vodama, ugradnju elemenata zelene infrastrukture i primjenu rješenja temeljenih na prirodi s ciljem prilagodbe klimatskim promjenama i povećanja otpornosti prostora. Predlaže se da projekt krajobrazne arhitekture bude zasebna projektna mapa koja se može zahtijevati kada zahvat ima značajan utjecaj na krajobraz, osobito kod višestambenih i javnih građevina, infrastrukturnih i prostorno zahtjevnih zahvata, projekata koji se sufinanciraju nacionalnim sredstvima ili sredstvima Europske unije ili onih koji se nalaze na područjima pod posebnim režimom zaštite, kao što su perivoji, vrtovi i kulturni krajobrazi. Takvi projekti mogu biti izrađivani samostalno, kao zasebni projektni zadaci ili predmet javnih natječaja, što potvrđuje njihovu funkcionalnu i stručnu samostalnost u okviru sustava projektiranja. Uvođenjem projekta krajobrazne arhitekture osigurava se provedba ciljeva Zakona o gradnji koji se odnose na zaštitu okoliša, očuvanje prirode i krajobraznih vrijednosti, uz mogućnost proporcionalne primjene prema vrsti i složenosti zahvata. Projektant projekta krajobrazne arhitekture bio bi odgovoran za svoj rad i potpisnik vlastite projektne mape, čime se osigurava stručnost, transparentnost i kvaliteta oblikovanja prostora. Ovim prijedlogom sustav gradnje postaje dosljedan ciljevima održive gradnje i europskih politika zelene tranzicije, uz stvarne preduvjete za uvođenje održivih, klimatski otpornih i biološki uravnoteženih prostora u svaku razinu projektiranja.	Nije prihvaćen	Zadaće struke propisane su zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji, i nastavno na to propisane su i strukovne odrednice glavnih projekata.
565	KARAK KRUHAK	5.TIJELA NADLEŽNA ZA IZDAVANJE GRAĐEVINSKE I UPORABNE DOZVOLE, Članak 56.	Predlažem da se u članku 56. omogući da službena osoba ovlaštena za rješavanje postupka i izdavanje akta može imati i završen sveučilišni diplomski studij iz biotehničkog područja, polje krajobrazne arhitekture, isključivo u slučajevima koji se odnose na projekte krajobrazne arhitekture, zelene infrastrukture i uređenje otvorenih površina. Time bi se osigurala odgovarajuća stručnost i razumijevanje specifičnih krajobraznih, biotehničkih i ekoloških aspekata takvih postupaka, uz zadržavanje postojeće nadležnosti drugih struka u njihovim područjima.	Nije prihvaćen	Projekt krajobrazne arhitekture nije definiran u Zakonu o gradnji. Osoba koji vodi i rješava treba biti stručna za pregledavanje projekata svih strukovnih odrednica. Službene osobe koje rješavaju i vode postupak moraju biti izjednačene sa sudionicima u gradnji.
566	KARAK KRUHAK	6.3. GRAĐENJE GRAĐEVINA ZA KOJE NIJE POTREBNA GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 86.	Predlažem da se u okviru pravilnika koji će biti donesen na temelju članka 86. izrijekom omogući krajobraznim arhitektima da budu projektanti zahvata i radova za koje nije potrebna građevinska dozvola. To posebno vrijedi za uređenje otvorenih površina i oblikovanje krajobraza, uključujući pješačke i biciklističke staze, rekreacijske i parkovne zone, odmorišta, urbane površine te elemente poput pergola, dječjih igrališta, tipskih rješenja i drugih dijelova zelene infrastrukture, kao i sve druge zahvate predviđene Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima. Osim toga, predlažem da se krajobraznim arhitektima omogući samostalno vođenje projekata krajobrazne arhitekture, u suradnji s drugim stručnjacima koji potpisuju i preuzimaju odgovornost za svoj dio projektne dokumentacije te sudjelovanje na natječajima, posebno u dijelu koji se odnosi na izradu idejnih rješenja uređenja prostora. Ovim pristupom osigurava se usklađenost sa stvarnom praksom i suvremenim pristupom održivoj gradnji, omogućuje zakonito provođenje postojećih postupaka te se jača stručna odgovornost i kvaliteta krajobraznog oblikovanja prostora.	Nije prihvaćen	Predmet zakona o poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji.
567	KARAK KRUHAK	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 61.	Postoje nedorečenosti koje mogu dovesti do nejasnoća u postupku izdavanja građevinskih dozvola i značenju pojedinih dokumenata. Potrebno je jasno definirati da krajobrazni elaborat ima samo analitičku ulogu i ne može zamijeniti projekt krajobrazne arhitekture. Isto tako, s ciljem osiguravanja stručnosti i jednoznačne primjene u praksi, potrebno je definirati tko je ovlašteni izrađivač krajobraznog elaborata.	Nije prihvaćen	Zakonom je jasno propisano kojih strukovnih odrednica su glavni projekti odnosno ćemu služe elaborati. Glavni projekt krajobraznog uređenja nije propisan i definiran ovim zakonom.
568	KARAK KRUHAK	4. PROJEKTI, Članak 31.	Uz "ovlaštene inženjere pojedinih struka i ovlaštene arhitekte", u stavku 4. potrebno je izrijekom navesti da u projektiranju građevine sudjeluju i ovlašteni krajobrazni arhitekti. Načelo cjelovitog projektiranja uključuje i elemente koji su na području djelovanja krajobraznih arhitekata, poput uređenja otvorenih površina i implementaciju dijelova zelene infrastrukture. To ima velik utjecaj na okoliš i kvalitetu života korisnika. S ciljem ostvarivanja ciljeva Zakona o gradnji i postizanja najveće moguće kvalitete projektiranih prostora, neophodno je u proces uključiti i ovlaštene krajobrazne arhitekte.	Nije prihvaćen	Zadaće struke propisane su zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji.
569	KARAK KRUHAK	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Potrebno je osigurati da se prilikom projektiranja i gradnje građevina na odgovarajući način obuhvate i otvorene površine koje čine dio građevinskog područja ili zahvata. To je od velike važnosti budući da se građevinskim zahvatima krajobraz izraženo mijenja, a otvorene površine dominantno definiraju krajobrazne vrijednosti prostora. Bez toga, navođenje zaštite okoliša, prirode i krajobraznih vrijednosti kao ciljeva Zakona ima više deklarativan karakter, zbog nedostatka prikladnih alata za njihovo ostvarivanje, a promjene u prostoru se događaju stihijski. Kao rješenje, poželjno je da u okviru Zakona bude predviđena mogućnost i potreba izrade krajobraznog projekta, projekta krajobraznog uređenja ili projekta krajobrazne arhitekture, kao sredstva ostvarivanja navedenih ciljeva. Obaveza njegove izrade bila bi povezana sa složenosti i važnosti zahvata. To bi bilo u skladu s preporukama iz Krajobrazne osnove RH i obvezama iz Konvencije o europskim krajobrazima (NN 12/02) te bi omogućilo stvarno upravljanje krajobrazom i njegovo projektiranje, uz ostvarivanje veće prostorne kvalitete, otpornosti i održivosti. Konkretno, doprinijeti može uvođenje obveze izrade projekta krajobraznog uređenja kao nužnog dijela projektne dokumentacije prilikom izgradnje višestambenih zgrada. Takvi projekti imaju velik utjecaj na krajobraz u svakom smislu. Projekt krajobrazne arhitekture omogućava stvaranje prostora veće kvalitete, funkcionalnosti i ekološke vrijednosti. Uvođenjem njega kao neophodnog dijela projektne dokumentacije osiguralo bi se stručno, planirano i održivo uređenje otvorenih površina.	Nije prihvaćen	Načelo uređenja prostora i očuvanja prirode, promicanje održive gradnje trebale bi primjenjivati sve struke, to nije isključiva zadaća arhitekata krajobraznog uređenja.
570	KAJA ŠPRLJAN BUŠIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	Predlaže se da se u članku 19. stavku 6. doda kategorizacija „ovlašteni krajobrazni arhitekt“ uz „ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera“, čime bi krajobrazni arhitekt bio prepoznat kao sastavni dio skupine ovlaštenih stručnjaka prema ovom Zakonu. Takva izmjena osigurala bi usklađenost sa zahtjevima održivog razvoja, očuvanja okoliša i zaštite javnog interesa određenim Zakonom, te bi zahtijevala usklađivanje s propisima koji uređuju prostorno planiranje, posebno Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje.	Nije prihvaćen	Poslovi krajobraznog arhitekta definirani su posebnim zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornoga uređenja i gradnje, on ne izrađuje glavni projekt.
571	KAJA ŠPRLJAN BUŠIĆ	4. PROJEKTI, Članak 37.	Sukladno suvremenim tendencijama provođenja politika održive i zelene gradnje te europskih politika zelene tranzicije, kao i uzimajući u obzir preuzete obveze iz Konvencije o europskim krajobrazima (NN 12/02), Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda i odredbi EU Nature Restoration Law, smatramo nužnim da glavni projekt obavezno uključi projekt krajobrazne arhitekture/krajobraznog uređenja. Projekt krajobrazne arhitekture ključan je za ostvarivanje ciljeva Zakona o gradnji koji se odnose na zaštitu okoliša, očuvanje prirode i krajobraznih vrijednosti. Stoga predlažemo da se izrada projekta krajobrazne arhitekture propiše kao obvezan dio glavnog projekta, i to u obliku zasebne mape, kako bi se osigurala stručnost te postigla kvaliteta izrade i provedbe sukladno navedenim politikama i zakonodavnim okvirima.	Nije prihvaćen	Zadaće struke propisane su zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji, i nastavno na to propisane su i strukovne odrednice glavnih projekata.
572	KAJA ŠPRLJAN BUŠIĆ	4. PROJEKTI, Članak 36.	S obzirom na prepoznatu potrebu za izradom krajobraznog elaborata, koji prethodi izradi glavnog projekta, potrebno je jasno definirati njegov sadržaj (obvezne dijelove, moguće izrađivače i dr.) kako bi se osigurala stručnost i kvaliteta izrade.	Nije prihvaćen	Zakonom o gradnji se ne propisuje detaljni sadržaj i nazive za elaborate, niti tko ih može izraditi, elaborati se izrađuju sukladno posebnim propisima.
573	KAJA ŠPRLJAN BUŠIĆ	1. OPĆE ODREDBE, Članak 1.	Stavak 2. ističe kako je radi zaštite javnog interesa potrebno u obzir uzeti zaštitu okoliša, očuvanje prirode, poticanje održive gradnje i tranziciju prema zelenim rješenjima. Radi ostvarivanja ovih ciljeva potrebno je uvesti obaveznu izradu projekta krajobrazne arhitekture ili uređenja te ga priložiti u posebnoj mapi projektne dokumentacije. Ova izmjena bi omogućila da se Zakon o gradnji uskladi s odredbama Zakona o prostornom uređenju koje predviđaju razvoj zelene infrastrukture, a kao praktičan alat za provedbu tih politika trebala bi biti propisana izrada projekta krajobrazne arhitekture.	Nije prihvaćen	Načelo uređenja prostora i očuvanja prirode, promicanje održive gradnje trebale bi primjenjivati sve struke, to nije isključiva zadaća arhitekata krajobraznog uređenja.
574	KAJA ŠPRLJAN BUŠIĆ	1. OPĆE ODREDBE, Predmet i cilj Zakona	Stavak 2. ističe kako je radi zaštite javnog interesa potrebno u obzir uzeti zaštitu okoliša, očuvanje prirode, poticanje održive gradnje i tranziciju prema zelenim rješenjima. Radi ostvarivanja ovih ciljeva potrebno je uvesti obaveznu izradu projekta krajobrazne arhitekture ili uređenja te ga priložiti u posebnoj mapi projektne dokumentacije. Ova izmjena bi omogućila da se Zakon o gradnji uskladi s odredbama Zakona o prostornom uređenju koje predviđaju razvoj zelene infrastrukture, a kao praktičan alat za provedbu tih politika trebala bi biti propisana izrada projekta krajobrazne arhitekture.	Nije prihvaćen	Načelo uređenja prostora i očuvanja prirode, promicanje održive gradnje trebale bi primjenjivati sve struke, to nije isključiva zadaća arhitekata krajobraznog uređenja.
575	JURO ADŽAGA	4. PROJEKTI, Članak 34.	Poštovani, smatram da nije dobro rješenje smanjivati obvezni opseg projektne dokumentacije. Umjesto smanjivanja zahtjeva trebalo bi naglasak staviti na obvezne izvedbene projekte jer je u praksi upravo nedostatak izvedbene dokumentacije jedan je od glavnih problema zbog kojeg dolazi do pogrešaka u izvođenju, odstupanja od projektnog rješenja i posljedično do potencijalno nesigurnih konstrukcija. Površina građevine ne može i ne smije biti jedini kriterij složenosti građevine. Površina ne određuje složenost konstrukcije. Današnje građevine nisu manje složene građevine raspona 5x5m sa zidom iznad zida i otvorima 120x120 cm. U stvarnosti se grade građevine (<400m2) s velikim otvorima, velikim konzolama, vitkim stupovima, zahtjevnim temeljima na kosinama, otvorenim tlocrtima, galerijama i složenim sustavima instalacija. Takve građevine zahtijevaju detaljnu i kvalitetnu projektnu dokumentaciju. Predlažem da se pojednostavljenja usmjere prvenstveno na administrativne procedure, dok tehnička dokumentacija mora ostati na razini koja jamči sigurnost i kvalitetu gradnje a to se tek može postići kroz obveznu izradu izvedbene dokumentacije. Na ovaj način se želi uštedjeti 2-3000 eur na ukupnu investiciju koja iznosi preko 300.000,00 eur? Rezultat toga je skuplja gradnja, greške u izvođenju, upitna mehanička otpornost i stabilnost.	Nije prihvaćen	Građevinska dozvola se izdaje temeljem idejnog projekta, a uz prijavu početka građenja prema članku 89. potrebno je priložiti glavni projekt što podrazumijeva sve struke, a na gradilištu je također potrebno imati glavni projekt (članak 93.), čime se ne smanjuje potrebna dokumentacija već se samo ubrzava postupak izdavanja građevinske dozvole.
576	JURAJ JANKOVIĆ	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 70.	Juraj Janković, mag. iur. Provođenje terenskog očevida već je predviđeno Zakonom o općem upravnom postupku. Međutim, isti predviđa obavljanje očevida po potrebi, ne kao obvezu. S obzirom na sporost administracije od trenutka predaje zahtjeva do trenutka izdavanja građevinske dozvole (negdje se već sada čeka i duže od dvije godine), a što je uzrokovano nedostatkom kadra i/ili stručnih kapaciteta i/ili inertnošću, propisivanje ovakve odredbe izuzetno je neekonomično, što bi moglo rezultirati povećanjem cijena nekretnina kada se iste grade u svrhu prodaje. Ukoliko je cilj ovog članka prikupiti sredstva od naknada kod onih koji počinju graditi ili su već izgradili građevinu bez uporabne dozvole, onda je jednostavnije omogućiti investitorima svojevrsni "ubrzani postupak" u kojem bi odmah platili propisani iznos naknade i započeli sa gradnjom na svoju ruku, bez da se dodatno usporava već ionako usporen sustav. Slažem se s niže navedenim da će trošak iznosa naknade u većini slučajeva u konačnici snositi kupci.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
577	JOSIP ZRILIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	Opisani zahtjevi prema projektantu glavnog projekta iz stavka broj 4 nemaju smisla jer isključuju potrebu ugovaranja projektantskog i stručnog nadzora.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
578	JOSIP ZRILIĆ	4. PROJEKTI, Članak 33.	Obveznim propisati izradu svih mapa idejnih projekata kako bi barem idejno rješenje bilo kompletno. Imati pravomoćnu građevinsku dozvolu a ne znati koju vrstu priključka na niskonaposku distribucijsku mrežu izabrati ili ispunjavati zahtjev za elektroenergetsku suglasnost jednostavnog priključka sa ili bez zahtjeva za fotonaponskom elektranom bez izrade idejnog elektrotehničkog projekta jest neprofesionalno.	Nije prihvaćen	Podrobnije sadržaj idejnog projekta će se propisati pravilnikom.
579	JOSIP ZRILIĆ	4. PROJEKTI, Članak 34.	Idejni elektrotehnički projekt treba biti obvezan i kod manje složenih građevina kako bi se odabrao adekvatan priključak električne energije za pravilan rad svih sustava. Manje složene građevine nerijetko imaju složene sustave i složene elektrotehničke instalacije. Vrijednosti električnog napona i jakosti struje ne prepoznaju manje složene građevine.	Nije prihvaćen	Građevinska dozvola se izdaje temeljem idejnog projekta, a uz prijavu početka građenja prema članku 89. potrebno je priložiti glavni projekt što podrazumijeva sve struke, a na gradilištu je također potrebno imati glavni projekt (članak 93.), čime se ne smanjuje potrebna dokumentacija već se samo ubrzava postupak izdavanja građevinske dozvole.
580	JOSIP ZRILIĆ	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 7.	Mjere zaštite od požara sastavni su dio elektrotehničkog projekta. Imati pravomoćnu građevinsku dozvolu a nemati potpuno obrađene mjere zaštite od požara ne pridonosi ispunjavanju temeljnih zahtjeva za građevinu.	Nije prihvaćen	Idejni projekt je nivo dokumentacije za građevinsku dozvolu za manje složene zgrade kako bi se ubrzao postupak izdavanja dozvole. Kod prijave početka građenja (članka 89) i dokumentacija na gradilištu (članka 93) potrebno je priložiti glavni projekt kojim se dokazuje ispunjenje temeljnih zahtjeva za građevinu.
581	JOSIP ZRILIĆ	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Sigurnost građevina u slučaju požara	Mjere zaštite od požara sastavni su dio elektrotehničkog projekta. Imati pravomoćnu građevinsku dozvolu a nemati potpuno obrađene mjere zaštite od požara ne pridonosi ispunjavanju temeljnih zahtjeva za građevinu.	Nije prihvaćen	Idejni projekt je nivo dokumentacije za građevinsku dozvolu za manje složene zgrade kako bi se ubrzao postupak izdavanja dozvole. Kod prijave početka građenja (članka 89) i dokumentacija na gradilištu (članka 93) potrebno je priložiti glavni projekt kojim se dokazuje ispunjenje temeljnih zahtjeva za građevinu.
582	JOSIP ZRILIĆ	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 5.	Elektrotehničkim projektom se obrađuje više temeljnih zahtjeva za građevinu. Nepostojanjem mape elektrotehničkog projekta prilikom izdavanja građevinske dozvole izostavljeni su mnogi dijelovi temeljnih zahtjeva za građevinu. Idejni elektrotehnički projekt trebala bi biti obvezna mapa i kod jednostavnih građevina. Sve građevine pa i one jednostavne moraju zadovoljiti sve temeljne zahtjeve za građevinu.	Nije prihvaćen	Idejni projekt je nivo dokumentacije za građevinsku dozvolu za manje složene građevine kako bi se ubrzao postupak izdavanja dozvole, kod prijave početka građenja (članka 89) i dokumentacija na gradilištu (članka 93) moraju sadržavati glavni projekt.
583	HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE.	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	PRIJEDLOG HKOIG: Predlaže se u točki 32 predvidjeti i mogućnost manjeg poslovnog prostora (kao i za višestambene zgrade) na način da glasi: “manje složena zgrada je zgrada stambene namjene koja se sastoji od najviše dva stana i jedne poslovne jedinice od maksimalno 20% njene građevinske (bruto) površine, a čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m2 i zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m2“ Obrazloženje: Predloženim tekstom bi se omogućilo da se i u manje složenim zgradama predvide manji poslovni prostori (do maksimalno 80m2 brutto površine), koji pogotovo na kontinentu mogu biti adekvatni za obrtnike (frizer, krojač, postolar, bravar, knjigovodstveni servisi itd.), ili s druge strane u obalnom području i drugim turističkim mjestima za trgovine-suvenirnice i/ili manje ugostiteljske objekte (slastičarnice i sl.). Također, na ovaj način bi se predvidjela namjena prostora u poslovne svrhe i u manje složenim zgradama što je ionako već slučaj.	Nije prihvaćen	Primljeno na znanje.
584	HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE.	7.3. UKLANJANJE GRAĐEVINE, Članak 110.	PRIJEDLOG HKOIG: Predlaže se dodati stavak (7) kojim bi se predvidjelo brisanje uklonjenih građevina iz evidencija katastra i zemljišne knjige: “(7) Nakon provedenog uklanjanja građevine, potrebno je izraditi geodetski elaborat brisanja zgrada ili drugih građevina Obrazloženje: Trenutnim odredbama Zakona o gradnji nije predviđeno nakon uklanjanja građevine iz prostora, isto geodetskim elaboratom evidentirati u evidencije katastra i zemljišne knjige. Smatramo da nepropisivanje izrade elaborata ima sljedeće učinke: • Zakon o državnoj izmjeri (NN112/18, 39/22, 152/24) propisuje člankom 69. da su nositelji prava na nekretninama dužni u roku od 90 dana od dana nastale promjene prijaviti nadležnom katastarskom uredu svaku promjenu na katastarskim česticama koja utječe na podatke upisane u katastarski operat katastra nekretnina. Uklanjanje objekata često se odvija u sklopu pripremnih radova prije gradnje, a brisanje uklonjenih objekata iz evidencija katastarskog operata katastra nekretnina istim postupkom upisa novoizgrađenih zgrada i drugih građevina. Takva praksa za posljedicu ima učestalo kršenje odrednice Zakona o državnoj izmjeri (NN112/18, 39/22, 152/24) • Brisanjem zgrada ili drugih građevina iz evidencija katastarskog operata katastra nekretnina zasebnim postupkom ukloniti će se zgade za koje su povezani akti i ostale zabilježbe zemljišne knjige i evidencije registra prostornih jedinica prije tehničkog pregleda. Time bi se omogućila jednostavnost evidencije pogodne za upis i povezivanje novih akata prilikom evidentiranja novoizgrađenih zgrada i građevina u evidencije katastarskog operata katastra nekretnina	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
585	HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE.	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 95.	PRIJEDLOG HKOIG: Predlaže se u Stavku 1. Točka 7 predvidjeti izradu 3d modela zgrade za koju se izdaje uporabna dozvola na način da ona glasi: “7. geodetsku snimku izvedenog stanja zgrade ili geodetski elaborat i/ili drugi akt određen posebnim propisima na temelju kojega se u katastru i zemljišnoj knjizi evidentiraju zgrade, iskazane u GML formatu u elektroničkom obliku uz izrađeni 3D model zgrade“ Obrazloženje: Uvodno navodimo kako se ne radi o BIM-u, međutim ovo bi moglo poslužiti za kasniju jednostavniju integraciju BIM modela u već postojeći ISPU sustav. Dodatno navodimo kako je ovaj proizvod već prihvatljv za korištenje u ISPU sustavu, a sama izrada ovog dodatnog proizvoda ne bi prdstavljala trošak veći od 10% prosijeka današnja prodajne cijene stambenog kvadrata u Gradu Zagrebu. Ovime bi imalo sljedeće učinke: • Jednostavniji i brži tehnički pregled na kojeg se i sada u pojedinim sredinama čeka od mjeseci na duže. Povećana razina prikaza detalja koju omogućava 3D model tj. digitalni blizanac, omogućio bi detaljnije i preciznije prikazivanje svih aspekata zgrade, uz mogućnošću provjere/mjerenja detalja u samom modelu čime se referentu smanjuje vrijeme provođenja tehničkog pregleda na terenu, te skraćivanje vremena za eventualnu koordinaciju dionika i rješavanje nesuglasica (provjera usklađenosti s projektom i brza identifikaciju eventualnih problema ili odstupanja). Također digitalni model može smanjiti buduću potrebu za papirnom dokumentacijom i fizičkim isporukama, čime se štedi vrijeme i resursi. • Korist drugim državnim tijelima i evidencijama. Uvođenje 3D modela osim za potrebe nadležnog Ministarstva (Zakona o upravljanju i održavanju zgrada, Zelena infrastruktura, prostorna inspekcija,..) bilo bi od koristi i za rad drugih državnih i javnopravnih tijela (Ministarstvo pravosuđa, Državna geodetska uprava, Državni inspektorat, Ministarstvo financija itd., jedinica lokalne i regionalne samouprave) a podaci bi se mogli ustupiti za vođenje njihovih evidencija kao npr. e-Registar zgrada kojeg vodi Državna geodetska uprava (između ostalog i za potrebe Ministarstva pravosuđa), ili primjerice za obračun komunalnih naknada, naknada za otpad i sl. • Nadzor gradnje trebao bi započeti u trenutku izdavanja uporabne dozvole, obzirom da se u tom trenutku zgrada “stavlja u funkciju“, a ne kao što je to kod nas slučaj da se zgrada prati samo do trenutka kada se ishoduju sve potrebne dozvole. Digitalni model omogućio bi dobivanje digitalnog blizanca s “nultim stanjem“ za potrebe budućeg praćenja izvedene gradnje i uočavanja svih naknadnih zahvata u prostoru, što povećava odgovornost svih uključenih strana. Također, obzirom na dobivenu “slobodu“ kod izvođenja radova u skladu s izmjenama glavnog projekta nakon dobivanja građevinske dozvole, ovime bi se omogućilo dobivanje vjerodostojnog završnog stanja. • Buduća podrška za BIM. Zakon već predviđa uvođenje 3D modela u digitalnom obliku u vidu BIM-a, ali uz prijelazno razdoblje od 5 i 10 godina. Uvođenjem 3D modela za potrebe izdavanja uporabne dozvole u prijelaznom razdoblju stvorila bi se osnova za lakšu nadogradnju s BIM-om za sve zgrade koje će biti izgrađene u periodu prijelaznog razdoblja, a treba predvidjeti da će se dio tih zgrada i rekonstruirati, ali i da ih je sve potrebno u budućnosti održavati .Također, digitalni modeli olakšavaju dugoročno arhiviranje i pristup podatcima o zgradi, što je korisno za buduće radove, adaptacije ili prodaju. Uz to, uvođenje ovakve regulative potiče digitalizaciju sektora, što može dovesti do razvoja novih tehnologija i usluga u građevinarstvu.	Nije prihvaćen	Uvođenjem BIM navedeno će se implementirati.
586	HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE.	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 89.	PRIJEDLOG HKOIG: Članak 89. (8) Prije početka građenja građevine investitor je dužan osigurati provedbu iskolčenja građevine, za koje se izrađuje elaborat iskolčenja za kojeg se izrada evidentira PRI OTVARANJU građevinskog dnevnika“	Nije prihvaćen	Nomotehnička pravila, ne propisuje se višestruko.
587	HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE.	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 70.	Ovlašteni inženjeri geodezije sudjeluju u procesu gradnje na način da izrađuju geodetsku podlogu koja je prikaz stanja u prostoru na kojoj se projektira, formiraju građevnu česticu za koju bi trebali garantirati da je odraz stvarnog stanja u prostoru te onog evidentiranog u katastru i zemljišnim knjigama (čl 63. točka 8.), odgovorni su za iskolčenje građevine koju po potrebi i prate, a za koju su po završetku gradnje dužni dati izjavu o prostornoj usklađenosti s projektom. U konačnici ovlašteni inženjeri geodezije odgovaraju za evidentiranja novoizgrađene građevine u katastru i zemljišnoj knjizi. Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije (dalje u tekstu: HKOIG) u postupku savjetovanja sa zainteresiranom javnošću na prijedlog Zakona o gradnji (dalje u tekstu: Zakon) dostavlja sljedeće komentare i prijedloge 1. Potaknuti komentarima koji su upućeni na javnom savjetovanju koji upozoravaju na potencijalne probleme u porvedbi odredbi čl.70 koji uvodi obavezu provođenja očevida od strane upravnog tijela prije izdavanja građevinske dozvole (utjecaj na rokove i cijene), te dodatnih pitanja koja se postavljaju iz ove odredbe, a na koje je zakonskim ili drugim odredbama potrebno dati odgovore, tipa: - u kojem roku od provođenja terenskog očevida je upravno tijelo dužno izdati građevinsku dozvolu kako bi očevid imao smisla, - tko snosi troškove provođenja terenskog očevida obzirom da je ovo sada stalan trošak administracije, - koja je svrha naknade? Da li je to naknada za svojevrsni ubrzani postupak kojim se tolerira gradnja bez građevinske dozvole ukoliko je ona u skladu sa zakonskim, pozakonskim i drugim odredbama? Služi li ona kako bi se kontrolirali slučajevi u kojima stranke retroaktivno predaju zahtjev za izdavanje građevinske dozvole pa da ih se u određenoj mjeri penalizira? - koji su normativi referenata i kako će se to kontrolirati? predlažemo kako je u nastavku navedeno. Članak 70. (1) Prije izdavanja građevinske dozvole upravno tijelo je dužno provesti očevid na građevnoj čestici odnosno obuhvatu zahvata u prostoru i utvrditi je li investitor započeo graditi građevinu za koju se vodi postupak izdavanja građevinske dozvole. (2) U postupku izdavanje građevinske dozvole Investitor na poziv upravnog tijela može u propisanom roku prije obavljanja terenskog očevida dostaviti odgovarajući dokaz da nije započeo graditi građevinu za koju se vodi postupak izdavanja građevinske dozvole. Odgovarajućim dokazom smatra se geodetska podloga izrađena od dana izdavanja poziva, a koja je rezultat obavljenog snimanja iz zraka izrađena od stručne geodetske osobe. U slučaju da investitor dostavi odgovarajući dokaz, terenski očevid neće se provesti. (3) Ako upravno tijelo očevidom utvrdi da je investitor započeo s građenjem prije izdavanja građevinske dozvole, dužno je o tome obavijestiti građevinsku inspekciju te investitoru rješenjem odrediti plaćanje posebne naknade u iznosu: - za manje složene zgrade 4.000,00 eura - za višestambene zgrade 15.000,00 eura - za ostale građevine 1% procijenjene vrijednosti radova (4) Naknada iz stavka 3. ovoga članka prihod je jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave čije je to upravno tijelo. Obrazloženje: Zakon o općem upravnom postupku u članku 58. propisuje kako službena osoba u postupku utvrđuje činjenično stanje svim sredstvima što podrazumijeva i provođenje terenskog očevida. Međutim u ovom slučaju terenski očevid je propisan kao mogućnost, a ne kao obaveza službene osobe. Smatramo kako će propisivanje obaveze provođenja terenskog očevida prije izdavanja građevinske dozvole imati sljedeće ishode: • sustav u kojem se u većim sredinama već sada na izdavanje građevinske dozvole čeka duže od godine dana, čemu uzrok nije kvaliteta izrađenih projekata, već količina predmeta u odnosu na kapacitete upravnih tijela, dodatno se opterećuje administrativnom radnjom koja će dodatno produžiti ovaj postupak, • brzina provođenja terenskog očevida ovisna je i o samoj dostupnosti lokacije, pa za primjer imamo otoke na kojima obzirom na brodsku vezu u radnom vremenu nije moguće provesti terenski očevid. Za pojedine otoke ovo nije moguće niti u danu. Što je sa uredima koji imaju manjak službenih vozila? • postoji mogućnost da će za investitore koji procijene da im je isplativije započeti sa građevinskim radovima prije izdavanja dozvole, iznos naknade biti uračunat u investiciju te da će njen trošak u konačnici snositi kupci, • vrijeme čekanja na građevinsku dozvolu već je sada ukalkulirano u prodaju cijenu kvadrata nekretnine. Dužim čekanjem na građevinsku dozvolu ona će samo rasti obzirom da u tom vremenu investitor ima troškove (rad, roba, banaka i dr.), a i predstavlja mu rizik koji mora ukalkulirati. • zbog potencijalno dužeg vremena čekanja na građevinsku dozvolu, dovodi se u pitanje i duže čekanje na samu naplatu posla od strane stručnih izrađivača dokumentacije obzirom da se dio posla naplaćuje po “dobivenoj dozvoli“. HKOIG smatra kako je za potrebe upravnih tijela dovoljno zadržati se na odredbama koje su propisane ZUP-om, u kojima se ostavlja mogućnost terenskog očevida po npr. prijavi susjeda ili drugog odgovornog građana. S druge strane, svjesni smo problema ilegalne gradnje te intencije Ministarstva da se tome stane na kraj te stog predlažemo sljedeće. Smatramo da je, ukoliko se ostane pri ovoj odredbi, potrebno ponuditi Investitorima da mogućnost da ukoliko su voljni, sami dostave dokaz da nisu (ili jesu) započeli graditi građevinu za koju se vodi postupak izdavanja građevinske dozvole, a sve kako bi smanjili vrijeme čekanja na izdavanje građevinske dozvole za vrijeme koje je dodatno potrebno referentu da obavi terenski očevid. Obzirom na tehnološku opremljenost ovlaštenih inženjera geodezije, ali i mogućnosti koje danas daje tehnologija, smatramo kako je ovom problemu moguće naći rješenje na način da se u Investitoru ponudi mogućnost izrade digitalnog ortofoto snimka (DOF) iz zraka, koji bi bio izrađen nakon predaje zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole, odnosno nakon što referent zatraži da mu se dostavi navedeni dokaz. DOF kao proizvod već je prihvatljiv za korištenje u samom ISPU sustavu, te ne bi predstavljao dodatno opterećenje za administraciju. Sama izrada ovog dodatnog proizvoda ne bi predstavljala trošak veći od par posto prosjeka današnja prodajne cijene jednog stambenog kvadrata u Gradu Zagrebu. S druge strane pretpostavljamo da bi skratilo vrijeme čekanja na izdavanje dozvole za nekoliko mjeseci (ako ne i više) S druge strane Ministarstvo se ne bi potencijalno suočilo sa svim gore navedenim posljedicama, a uz minimalne dorade postojećih sustava u sklopu ISPU-a, mogli bi kontrolirati gradnju koja je započeta prije izdavanja građevinske dozvole i o tome obavještavati nadležno upravno tijelo koje bi zatim propisivalo obavezu plaćanja naknade. Dodatno, izrada geodetske podloge koja je rezultat obavljenog snimanja iz zraka može se propisati i kod izrade geodetske podloge ili izrade elaborata iskolčenja, ukoliko Ministarstvo smatra da bi se time postigao sličan ili isti učinak na slučajeve koje se želi prevenirati.	Nije prihvaćen	Odredba se mijenja, međutim smatramo da upravno tijelo mora samo utvrditi činjenice sukladno ZUP. A vrijeme izdavanja dozvole će se smanjiti uslijed činjenice, da se uz zahtjev za manje složene zgrade prilaže idejni projekt i da se ne pribavljaju potvrde na idejni projekt osim iznimno što je propisano zakonom.
588	JOSIP STANIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 22.	Predlažemo preciznije urediti uvjete za ugovaranje izvođača koji nemaju zaposlenog ovlaštenog voditelja radova. Potrebno je izričito propisati: - Sklapa li izvođač koji ima ugovor s investitorom ugovor s takvim podizvođačem uz preuzimanje pune odgovornosti za njihove radove, uključujući osiguranje stručnog vođenja radova u skladu sa Zakonom i tehničkim propisima? - Mora li izvođač koji ugovara posao s investitorom imati zaposlenog voditelja radova ili je dopušteno ispunjenje tog uvjeta putem ugovora o poslovno-tehničkoj suradnji s trgovačkim društvom koje ima zaposlenog ovlaštenog voditelja radova? - Minimalne uvjete i način dokazivanja stručne sposobnosti u slučaju angažmana podizvođača bez vlastitog voditelja radova (npr. pisana izjava o preuzimanju odgovornosti, dostava relevantnih ovlaštenja i osiguranja)? - Raspodjelu odgovornosti između izvođača i podizvođača, osobito u pogledu ispunjenja temeljnih zahtjeva za građevinu, kvalitete ugrađenih proizvoda, vođenja dokumentacije te gospodarenja i zbrinjavanja građevnog otpada? Ovim bi se uklonile nejasnoće u praksi, smanjili rizici za investitore i osigurala dosljedna razina stručnog vođenja i odgovornosti na gradilištu.	Nije prihvaćen	Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje propisane su te odredbe.
589	JOSIP MARKULIN	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 102.	Pozdravljam navedeno u članku (1) ovog stavka jer je u njemu sadržano sve što bi se trebalo kontrolirati prilikom izdavanja uporabnih dozvola a ujedno da se i spriječi nezakonita gradnja, U stavku (2) uz utvrđivanje da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom i idejnim projektom u pogledu smještaja, vanjskih dimenzija i namjene zgrade dodati da građevina mora biti izvedena sukladno odredbama prostornog plana kojima je projektirana u idejnom odnosno glavnom projektu ili najjednostavnije dodati da građevina mora biti završena u skladu s glavnim projektom. Iz iskustava izdavanja uporabnih dozvola za obiteljske kuće kao voditelj tehničkog pregleda mišljenja sam da se samo kontrolom smještaja, vanjskih dimenzija i namjene propuštaju kontrolirati odredbe prostornoga plana kao što se izvedeni otvori na pročelju koji nisu dozvoljeni prostornim planom ili izvedena odvodnja na susjednu građevnu česticu, broj parkirnih mjesta, zelenilo…. Također i izvedene ograde na balkonima koje su bitne za sigurnost korištenja objekata a što su i najčešće primjedbe. Sami izvođači i nadzorni inženjer daju izjave odnosno završna izvješća samo za radove na mehaničkoj otpornosti i stabilnosti a ovakvim pristupom sve ostale stvari na građevini se propuštaju kontrolirati i uporabna dozvola bi se izdavala iako odredbe plana možda nisu ispoštovane. Molim razmisliti o uvjetima za izdavanje dozvola kod manje složenih zgrada. Također dodati točku 6. stavka (1) u stavak (2) da je uvjet za izdavanja uporabne dozvole za manje složene zgrade da na čestici nema bespravno izgrađenih objekata jer se upravo uz takve zgrade nalazi najviše bespravno izgrađenih objekata a cilj ovog Zakona treba biti zaustaviti bespravnu gradnju.	Nije prihvaćen	Dovoljno je jasno propisano.
590	JOSIP MARKULIN	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 97.	U stavku (2) dodati da se za manje složenu zgradu obavlja se u svrhu utvrđivanja izgrađenosti građevine u skladu s građevinskom dozvolom i idejnim projektom u pogledu smještaja, vanjskih dimenzija i namjene zgrade te usklađenosti sa odredbama prostornog plana.	Nije prihvaćen	Usklađenost s odredbama prostornog plana utvrđuje se u postupku izdavanja građevinske dozvole.
591	JOSIP MARKULIN	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 95.	U stavku (1) ostaje nejasno da li pisane izjave koje su navedene u množini daju samo izvođači koji su vršili radove na mehaničkoj otpornosti i stabilnosti za koje se vrši nadzor ili i drugi izvođači a vezano uz završne, elektrotehničke i strojarske radove.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje, preciznije je propisano.
592	JOSIP KEDŽO	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	Po meni bi trebalo dodati i obvezu projektantskog nadzora za vrijeme građenja ili bar vremenski period u kojem je dužan odgovoriti na pitanja ostalim sudionicima u gradnji nakon prijave početka građenja ili dobivanja građevinske dozvole, jer građenje može potrajati ovisno o vrsti zgrade i do 10 godina do dobivanja uporabne dozvole. Ne može projektant biti dežurni službenik izvođaču ili nadzoru. Mislim da je potrebno jasnije definirati obveze i prava projektanta prilikom građenja, a najjednostavniji način je projektantski nadzor. Ili nek se propiše vremenski rok i izvođaču te nadzoru nakon prijave gradilišta u kojem mogu postavljati pitanja ovisno o vrsti građevine. Ipak smatram da bi se i izvođač i stručni nadzor na vrijeme trebali upoznati s projektom, a ne samo jednostavno zvati projektanta za sve.	Nije prihvaćen	Projektantski nadzor nije definiran ovim zakonom.
593	JOSIP GALIĆ	10.2. UPORABNA DOZVOLA ZA ODREĐENE GRAĐEVINE, Članak 152.	dodati: dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave	Nije prihvaćen	Predmet građevinske dozvole.
594	JOSIP GALIĆ	10.2. UPORABNA DOZVOLA ZA ODREĐENE GRAĐEVINE, Članak 146.	dodati: dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave	Nije prihvaćen	Predmet građevinske dozvole.
595	JOSIP GALIĆ	10.2. UPORABNA DOZVOLA ZA ODREĐENE GRAĐEVINE, Članak 144.	dodati: dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave	Nije prihvaćen	Predmet građevinske dozvole .
596	JOSIP GALIĆ	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 93.	dnevnik je elektronski pa ne vidim svrhu ga imati na gradilištu isprintanog. Također dosta nabrojenih stvari je potrebno priložiti u e dnevnik pa je upitno zašto duplirati.	Nije prihvaćen	Ovim člankom se definiraju dokumenti koje je nužno imati na gradilištu, a e dnevnik je forma, osim toga nigdje nije propisano da dokumenti moraju biti u papirnatome obliku, posebni pravilnik o e dnevniku.
597	JOSIP GALIĆ	4. PROJEKTI, Članak 35.	Najveći problem glavnih projekata je neusklađenost pojedinih mapa i projekata. Ovdje bi referenti trebali imati stručnu ispomoć u fazi izdavanje dozvole vračati projekte na doradu ako nisu adekvatni. Također, projektant se u projektu ne smije ograditi rečenicom "NAPOMENA: uskladiti projekt sa stanjem na terenu nakon iskopa,..." ili slično, već mora predvidjeti sve i uskladiti.	Nije prihvaćen	Provjera cjelovitosti i međusobne usklađenosti pojedinih mapa glavnog projekta isključiva je obveza glavnog projektanta, a ne tijela graditeljstva. Ova primjedba je upravo pokazatelj da projektanti ne rade svoj posao.
598	JOSIP GALIĆ	4. PROJEKTI, Članak 34.	u glavnim projektu, pogotovo građevinskom, nedostaje dosta razrada/detalja koja su potrebna u procesu građenja a koja se dobiju tek sa izvedbenim projektom. Ovim "idejni projekt za manje složene zgrade" se ide samo u korist projektantima koji će napraviti nekoliko skica i uzeti istu količinu novaca za manje posla (koji i do sad nisu kvalitetno obavljali) a na kraju neće biti za ništa odgovorni. Ovim se utječe pogotovo na elektro i strojarsku stuku koju se može izbaciti skroz iz procesa projektiranja. Ako se hoće ubrzati proces za izdavanje dozvola za obiteljske kuće, to se treba u fazi ishođenja uvjeta i potvrda a ne projektiranja.	Nije prihvaćen	Građevinska dozvola se izdaje temeljem idejnog projekta, a uz prijavu početka građenja prema članku 89. potrebno je priložiti glavni projekt što podrazumijeva sve struke, a na gradilištu je također potrebno imati glavni projekt (članak 93.), čime se ne smanjuje potrebna dokumentacija već se samo ubrzava postupak izdavanja građevinske dozvole. Ovim zakonom je ubrzan postupak izdavanja posebnih uvjeta (članak 49.).
599	JOSIP GALIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 27.	Revident se ovom zakonu odnosi samo na građevinsku struku. Trebalo bi za elektrotehničku i strojarsku struku uvesti revidenta za složene građevine (elektrane, crpne stanice, dalekovode,...) jer danas svatko svašta projektira a nema pojma.	Nije prihvaćen	Odgovornost projektanta je da projektira u okvirima zadaće struke, a nadležna komora je dužna nadzirati i provjeravati kompetencije svojih članova.
600	JOSIP GALIĆ	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	Članak 3. stavak (2) - dodati: ".... kojima je osnivač Republika Hrvatska, županija, grad i/ili općina, je sukladno....". POJAŠNJENJE: kad je grad ili županija osnivač građevina za odgoja i obrazovanja, onda se proces izvlaštenja otegne u nedogled, znači ne može se napraviti škola, vrtić.... koji je ucrtan u prostornom planu jer vlasnik uporno blokira izvlaštenje sudskim procesima, ovim bi se isto ubrzalo. Isto tako županijske, lokalne i nerazvrstane ceste lakše bi izvlastile vlasnike zemljišta koji blokiraju izgradnju iste.	Nije prihvaćen	Za pojedinačne građevine uvijek se može donijeti Odluka Vlade. Za županijske, lokalne i nerazvrstane ceste je prema zakonu o cestama omogućeno izvlaštenje.
601	JOSIP DOMINKOVIĆ	i.PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 121.	6. izuzetno problematično. Potrebno dodatno urediti kao u gornjim prijedlozima. Što u slučaju bolesti, spriječenosti ili više sile za projektanta? Ovim tumačenjem i uvodom nejasnih obveza projektantskog nadzora se projektante stavlja u izuzetno nepovoljan i nepravedan položaj!	Prihvaćen	Odredba se briše u dijelu „objašnjenja i stručne pomoći“.
602	JOSIP DOMINKOVIĆ	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 93.	U potrebnu dokumentaciju, unutar Zakona uvesti Plan izvođenja radova koji je izradila ovlaštena osoba - Koordinator 1.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
603	JOSIP DOMINKOVIĆ	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 79.	Što s drugim građevinama, npr cestom koja se i dalje zadržava u projektiranom obuhvatu zahvata? Upravana tijela i dalje su stava da nema odstupanja od glavnog projekta (gml-a) u "milimetar". Nužno je uvesti nedvojbeno i nedvosmisleno tumačenje za infrastrukturne projekte.	Nije prihvaćen	Gml kojim je definiran obuhvat zahvata odnosno čestica za infrastrukturne građevine (ceste idr) je područje za koje je dokazan pravni interes, izlazak izvan gml znači da je to narušeno, pa je kod projektiranja potrebno voditi računa o dovoljno velikom obuhvatu zahvata.
604	JOSIP DOMINKOVIĆ	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 64.	S obzirom na nepridržavanje navedenih rokova, nužno je odrediti prekršajne odredbe onoga tko to krši. Projektant ne može naplatiti svoju uslugu u cijelosti jer netko ne poštuje rok od 15, odnosno 30 dana.	Prihvaćen	Propisano odredbom članka 64. stavka 8.
605	JOSIP DOMINKOVIĆ	4. PROJEKTI, Članak 48.	Stavak (2) Uvesti da je odgovornost Investitora ishođenje posebnih uvjeta, a da to za Investitora može učiniti projektant putem elektroničkog programa. Ovako ispada da projektanti mogu svojevoljno predavati opise i prikaze da bi ishodili uvjete za građevine za koje se ne planira izgradnja ili rekonstrukcija	Nije prihvaćen	Investitor nije stručan, a za projektante se očekuje poštivanje etičkih kodeksa.
606	JOSIP DOMINKOVIĆ	4. PROJEKTI, Članak 38.	Potrebno je uvesti mapu geodetskog dijela projekta u kojem ovlašteni inženjer geodezije preuzima odgovornost isključivo za svoj dio i izrađuje isključivo svoj dio. Fizički je nemoguće izrađivati situaciju "zajedno" i podijeliti odgovornost. Projektant je odgovoran za građevinu i tehničke dijelove, a geodet za podlogu i iskolčenje. U ovom slučaju ne postoji jasno razgraničenje. Također, zakonski propisi propisuju primjenu geodetskih elaborata, što u slučaju infrastrukturnih projekata nije istinito jer se u katastru ovjerava "geodetska podloga za građevine i zahvate u prostoru" a to nije elaborat. Zakonodavac je dužan JASNO I NEDVOSMISLENO urediti odnose između ovlaštenih inženjera geodezije te propisa proizašlih iz geodetske struke (nomenklatura elaborata i naziva) s propisima proizašlim iz građevinske struke. Primjena članka na ovaj način ponovno stavlja stručnjake (glavnog projektanta/projektanta i ovlaštenog inženjera geodezije) u nepovoljan i nejasan položaj zbog nedorečenosti Zakona. Također, s obzirom da je geodetski prilog dio prve mape, glavni projektant dužan je slagati tuđe (geodetske) nacrte (koji nemaju formu i koje svatko u tvrtkama obilježava i smatra drugačije) kada predaje projekt u fizičkom obliku Investitoru (npr 3 primjerka nakon izdavanja građevinske dozvole), a to svakako trebao ČINITI GEODET s odvojenom MAPOM za koju je odgovoran.	Nije prihvaćen	Isto bi izazvalo povećanje potrebne dokumentacije.
607	JOSIP DOMINKOVIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 23.	Prijedlog (7) Glavni izvođač dužan je imenovati jednog ili više koordinatora zaštite na radu tijekom građenja ukoliko ga Investitor nije imenovao	Nije prihvaćen	Brisana odredba, predmet posebnog zakona.
608	JOSIP DOMINKOVIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 22.	9. Izraditi plan izvođenja radova od strane ovlaštene osobe - Koordinatora 1	Nije prihvaćen	Predmet je posebnog propisa.
609	JOSIP DOMINKOVIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	Stavak 4) ovog članka je izuzetno problematičan. Što u slučaju promjene profesije projektanta? Što u slučaju umirovljenog projektanta (s obzirom da provedba ozbiljnih infrastrukturnih projekata (o kojima Zakon uporno ne razmišlja već forsira narativ zgrada) traje, npr. 20 godina? Što u slučaju smrti projektanta? Što u slučaju bolesti i druge spriječenosti projektanta? Obveza zakonodavca je ne ostaviti prostor za različito tumačenje. S obzirom da se predlaže uvođenje ovakvog neravnopravnog okvira odgovornosti projektanta, nužno je odrediti da uslugu projektantske odgovornosti (nadzora) Investitor dužan ugovoriti s izradom projektne dokumentacije, čega bi projektant u začetku projektiranja, trebao biti svjestan.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
610	JOSIP BLAŽEVIĆ	1. OPĆE ODREDBE, Pojmovi	Poštovani u Zakonu u gradnji samo na jednom mjestu se spominju Tehnički propis o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti koji je zamijenio Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. Vozač sam invalidskih kolica 23 godine, četiri mjeseca i 18 dana i naišao sam na svašta što je dobilo uporabnu dozvolu a nije u skladu ni sa Zakonom o gradnji ni s Tehnički propisima o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti ni Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti koji je do „jučer“ bio na snazi. Iz svega što sam do sada vidio mogu vam reći da imamo manjkave projekte za koje se dobivaju građevinske i uporabne dozvole čiji je plod nepristupačnost za osobe s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. U dva navrata obišao sam nekoliko zgrada koje nisu imale niti jedan pristupačan ili lako pristupačan stan za osobe s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. Problemi su od malih i nepromišljenih kupatila i uskih vrata na njima, nemogućnost prolaska kolica oko kreveta u spavaćim sobama, nemogućnosti izlaska na balkon s kolicima...... U kulturnim, sakralnim, povijesnim, javnim objektima te poslovnim prostorima sam naišao na nove nepristupačne ulaze, nepristupačnu komunikaciju, nepristupačne WC-ove. Možete mi napisati da to ne obuhvaća Zakon o gradnji a ja vam mogu smo napisati da mi je žao potrošenih novaca koje su potrošili investitori, projektanti, izvođači i nadzor na elemente pristupačnosti koji ne poštivaju standarde Tehnički propisa o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti prije Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. Žao mi je što investitori i projektanti više ne koriste razumnu prilagodbu i univerzalni dizajn na dobrobit svih i ne savjetuju se s osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti o dobrim i lošim primjerima pristupačnosti i uludo potrošenih sredstava. Pitanje za sve koji rade na Zakonu o gradnji. Kad je netko prije izdavanja uporabne dozvole morao otkloniti nedostatke na elementima pristupačnosti i koja zgrada u Republici Hrvatskoj ima 10 % lako prilagodljivih stanova za osobe s invaliditetom umjesto da svi budu lako prilagodljivi jer smo danas u jednoj fazi a sutra s gipsom na nozi u sasvim drugoj. Posebno pitanje za projektante. Zašto u projektnoj dokumentaciji nema opisa elemenata pristupačnosti iz Tehnički propisa o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti dok za sve ostalo imamo debljine, širine, kosine, granulaciju, kategoriju kvalitete....... U stambenim i javnim objektima treba zabraniti ugradnju vrata užih od 80 centimetara. Prostorije moraju biti u istoj razini. Sve što je novo i ono što se renovira a pristupačno je osobama bez invaliditeta mora biti pristupačno i osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. Jeste li možda čuli za parole: NIŠTA O NAMA BEZ NAS, O NAMA UVIJEK S NAMA i slične. Jeste li ikad pozvali osobe s invaliditetom i smanjene pokretljivosti u javnu raspravu u izradi projekata. Uključite nas jer ono što vi napravite za nas bez nas nije ni blizu onoga što nam je potrebno. Probajte s dobrim projektima olakšati i nama, našim obiteljima i asistentima. VRIJEME JE DA SE POČNU TEMELJITO POŠTIVATI TEHNIČKI PROPISI, KONVENCIJA UN-A ZA OSI, EUROPSKA STRATEGIJA DO 2030 GODINE I SVI OSTALI DOKUNENTI VEZANI ZA OSOBE S INVALIDITETOM U SVIM PROJEKTIMA. PRISTUPAČNOST ZA SVE – VRIJEME JE!	Nije prihvaćen	Tehnički propisi se donose na temelju zakona, pa ne mogu biti citirani u tekstu zakona. Ovim Prijedlogom zakona dodatno se osnažuje osiguranje pristupačnosti na način da je u postupku izdavanja građevinske dozvole potrebno provjeriti je li osigurana pristupačnost za osobe s invaliditetom.
611	JOSIP BLAŽEVIĆ	1. OPĆE ODREDBE, Članak 1.	U povjerenstvo za izdavanje uporabnih dozvola treba uključiti osobe s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (slijepe, gluhe, teško pokretljive...) da daju svoje mišljenje o pristupačnosti i kvaliteti elemenata pristupačnosti.	Nije prihvaćen	Na tehničkom pregledu u postupku izdavanja uporabne dozvole pozivaju se samo javnopravna tijela koja su izdala potvrde na glavni projekt koji su u okviru svojih ovlasti dužni provjeriti i pristupačnost.
612	JOSIP BLAŽEVIĆ	1. OPĆE ODREDBE, Članak 1.	PRISTUPAČNOST ZA SVE – VRIJEME JE! Poštovani u Zakonu u gradnji samo na jednom mjestu se spominju Tehnički propis o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti koji je zamijenio Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. Vozač sam invalidskih kolica 23 godine, četiri mjeseca i 18 dana i naišao sam na svašta što je dobilo uporabnu dozvolu a nije u skladu ni sa Zakonom o gradnji ni s Tehnički propisima o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti ni Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti koji je do „jučer“ bio na snazi. Iz svega što sam do sada vidio mogu vam reći da imamo manjkave projekte za koje se dobivaju građevinske i uporabne dozvole čiji je plod nepristupačnost za osobe s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. U dva navrata obišao sam nekoliko zgrada koje nisu imale niti jedan pristupačan ili lako pristupačan stan za osobe s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. Problemi su od malih i nepromišljenih kupatila i uskih vrata na njima, nemogućnost prolaska kolica oko kreveta u spavaćim sobama, nemogućnosti izlaska na balkon s kolicima...... U kulturnim, sakralnim, povijesnim, javnim objektima te poslovnim prostorima sam naišao na nove nepristupačne ulaze, nepristupačnu komunikaciju, nepristupačne WC-ove. Možete mi napisati da to ne obuhvaća Zakon o gradnji a ja vam mogu smo napisati da mi je žao potrošenih novaca koje su potrošili investitori, projektanti, izvođači i nadzor na elemente pristupačnosti koji ne poštivaju standarde Tehnički propisa o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti prije Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. Žao mi je što investitori i projektanti više ne koriste razumnu prilagodbu i univerzalni dizajn na dobrobit svih i ne savjetuju se s osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti o dobrim i lošim primjerima pristupačnosti i uludo potrošenih sredstava. Pitanje za sve koji rade na Zakonu o gradnji. Kad je netko prije izdavanja uporabne dozvole morao otkloniti nedostatke na elementima pristupačnosti i koja zgrada u Republici Hrvatskoj ima 10 % lako prilagodljivih stanova za osobe s invaliditetom umjesto da svi budu lako prilagodljivi jer smo danas u jednoj fazi a sutra s gipsom na nozi u sasvim drugoj. Posebno pitanje za projektante. Zašto u projektnoj dokumentaciji nema opisa elemenata pristupačnosti iz Tehnički propisa o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti dok za sve ostalo imamo debljine, širine, kosine, granulaciju, kategoriju kvalitete....... U stambenim i javnim objektima treba zabraniti ugradnju vrata užih od 80 centimetara. Prostorije moraju biti u istoj razini. Sve što je novo i ono što se renovira a pristupačno je osobama bez invaliditeta mora biti pristupačno i osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. Jeste li možda čuli za parole: NIŠTA O NAMA BEZ NAS, O NAMA UVIJEK S NAMA i slične. Jeste li ikad pozvali osobe s invaliditetom i smanjene pokretljivosti u javnu raspravu u izradi projekata. Uključite nas jer ono što vi napravite za nas bez nas nije ni blizu onoga što nam je potrebno. Probajte s dobrim projektima olakšati i nama, našim obiteljima i asistentima. VRIJEME JE DA SE POČNU TEMELJITO POŠTIVATI TEHNIČKI PROPISI, KONVENCIJA UN-A ZA OSI, EUROPSKA STRATEGIJA DO 2030 GODINE I SVI OSTALI DOKUNENTI VEZANI ZA OSOBE S INVALIDITETOM U SVIM PROJEKTIMA. PRISTUPAČNOST ZA SVE – VRIJEME JE! S poštovanjem, Josip Blažević	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje, ovim Prijedlogom zakona se predviđa provjera ispunjavanja temeljnog zahtjeva za osiguranje pristupačnosti.
613	JELENA MERĆEP-HAJDIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 27.	Na koji način redivent sudjeluje u kontroli projekta manje složene zgrade (koja se gradi uz postojeću zgradu, ima konzolu od 5m, ovješenu fasadu) ako se ovim prijedlogom zakona za manje složene zgrade radi samo idejni projekt a Pravilnikom o kontroli projekata se eksplicitno navodi kontrola glavnog projekta?	Nije prihvaćen	U članku 93. je propisana obveza da izvođač na gradilištu uz glavni projekt ima i izvješće o kontroli ako je isto potrebno.
614	HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Odluka o privremenoj zabrani izvođenja radova	Predlaže se brisati odredbu članka 90. Hrvatska komora inženjera građevinarstva dugi niz godina ukazuje na problem u primjeni ove odredbe. Naime s predstavnicima lokalne samouprave nije moguće naći zajedničko rješenje, posebno iz razloga što jedinice lokalne samouprave trebaju prethodno dobiti mišljenje od svojih turističkih zajednica, koje štite interes isključivo svog sektora. Ističe se da je odlukama jedinica lokalne samouprave koje su posljedica primjene ove odredbe građevinskim tvrtkama ograničena tržišna sloboda u odnosu na druge djelatnosti, jer im se kroz određeno razdoblje povoljno za njihovu djelatnost zabranjuje rad. Stoga se već niz godina predlaže brisanje sporne odredbe Zakona o gradnji posebno iz razloga što jedinice lokalne samouprave na temelju važećih propisa o komunalnom gospodarstvu i o javnom redu i miru, kao i drugim zakonima i odlukama imaju osnovu za reguliranje obavljanja svih pa tako i građevinski radova na svom području. Radi se o materiji koja izvorno ne pripada u Zakon o gradnji i moguće je isto regulirati drugim propisima.	Nije prihvaćen	Odredba o privremenoj zabrani izvođenja radova je uzela obzir i stavove udruge poslodavaca na jednoj strani te gradova i općina odnosno strukovnih komora na drugoj.
615	HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 93.	U dokumentaciji koju treba imati na gradilištu treba dodati za strane inženjere: potvrda za povremeno i/ili privremeno obavljanje poslova za strane inženjere iz država članica EGP-a ili rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije i potvrda o poznavanju hrvatskog jezika i latiničnog pisma. Ovo se predlaže iz razloga što dosadašnje odredbe iz Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje i Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera nisu imale odgovarajućeg učinka i određeni broj stranih ovlaštenih osoba nikad nije ishodio potvrdu o poznavanju hrvatskog jezika i latiničnog pisma. Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje propisano je da strana ovlaštena osoba dužna primjenjivati propise Republike Hrvatske i služiti se hrvatskim jezikom i latiničnim pismom. (članak 72. stavak 2.) U skladu sa stavkom 2. istog članka Komore strane ovlaštene osobe nakon priznavanja inozemne stručne kvalifikacije upućuju na provjeru znanja hrvatskog jezika u odgovarajuću ustanovu koja im izdaje potvrdu. U članku 3. stavku 3. Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera propisano je da u slučaju da poslove osobe koja vodi građenje odnosno radove obavlja fizička osoba sa stanom stručnom kvalifikacijom, u provedbi straučnog nadzora građenja, nadzorni inženjer utvrđuje ispunjava li osoba koja vodi građenje, odnosno radove uvjete za trajno ili uvjete za privremeno ili povremeno obavljanje tih poslova prema zakonu kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje. Također navedeni Pravilnik regulira situacije da nadzorni inženjer provjerava osobe koje vode građenje, a ostala je pravna praznina tko te okolnosti proverava za nadzornog inženjera. Smatramo da bi uvrštavanje predloženih dokumenatas za strane fizičke osobe dovelo do pozivinih pomaka i pune primjene članka 72. stavak 2. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje.	Nije prihvaćen	Nije predmet zakona o gradnji, predmet zakona o poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji koji je u postupku donošenja.
616	HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 90.	Predlaže se brisati odredbu članka 90. Hrvatska komora inženjera građevinarstva dugi niz godina ukazuje na problem u primjeni ove odredbe. Naime s predstavnicima lokalne samouprave nije moguće naći zajedničko rješenje, posebno iz razloga što jedinice lokalne samouprave trebaju prethodno dobiti mišljenje od svojih turističkih zajednica, koje štite interes isključivo svog sektora. Ističe se da je odlukama jedinica lokalne samouprave koje su posljedica primjene ove odredbe građevinskim tvrtkama ograničena tržišna sloboda u odnosu na druge djelatnosti, jer im se kroz određeno razdoblje povoljno za njihovu djelatnost zabranjuje rad. Stoga se već niz godina predlaže brisanje sporne odredbe Zakona o gradnji posebno iz razloga što jedinice lokalne samouprave na temelju važećih propisa o komunalnom gospodarstvu i o javnom redu i miru, kao i drugim zakonima i odlukama imaju osnovu za reguliranje obavljanja svih pa tako i građevinski radova na svom području. Radi se o materiji koja izvorno ne pripada u Zakon o gradnji i moguće je isto regulirati drugim propisima.	Nije prihvaćen	Odredba o privremenoj zabrani izvođenja radova je uzela obzir i stavove udruge poslodavaca na jednoj strani te gradova i općina odnosno strukovnih komora na drugoj.
617	HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 78.	U članku 78. stavak 1. propisani su rokovi za dovršenje zgrade međutim prijedlogom Zakona nije propisana prekršajna odredba, pa time ova odredba gubi smisao.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
618	HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA	4. PROJEKTI, Članak 45.	U stavku 1. umjesto „mehaničke otpornosti i stabilnosti“ predlaže se navesti „konstrukcijske cjelovitosti građevine.	Nije prihvaćen	Usklađeno sa odredbama članaka kojim se uređuju temeljni zahtjevi.
619	HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 26.	U stavku 2. umjesto „mehaničke otpornosti i stabilnosti“ predlaže se navesti „konstrukcijske cjelovitosti građevine. Stavak 3. predlažemo da glasi: (3) u provođenju stručnog nadzora iz stavka 2. ovog članka nadzorni inženjer dužan je na gradilištu pregledati pojedine faze građenja i odobriti daljnje izvođenje radova“.	Nije prihvaćen	Usklađeno sa odredbama koje se odnose na temeljne zahtjeve za građevinu.
620	HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 25.	Ovom odredbom nije propisano kao kod projektanta i inženjera gradilišta da se poslovi nadzornog inženjera ovjeravaju kvalificiranim elektroničkim potpisom kartice odgovarajuće komore. U stavku 1. točka 4. predlaže se izmijeniti na način da glasi: 4a. nadzirati provedbu kontrolnih ispitivanja koja se provode u skladu s projektom i odredbama posebnih propisa koja provodi izvođač i kontrolnih ispitivanja koja provodi treća strana ako to zahtijeva projektant, investitor ili posebni propis 4b. odrediti provedbu kontrolnih ispitivanja u slučaju sumnje od strane osobe koja nije sudjelovala u provedbi postupka izdavanja isprava i dokaza iz članka 22. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona. Provedbu „redovnih“ kontrolnih ispitivanja određuje projektant u PKOK-u ili su određena posebnim propisom. Ne određuje nadzorni inženjer provedbu, nego kontrolira provode li se i kako/tko ih provodi. Ako se ovdje misli na provedbu kontrolnih ispitivanja u slučaju sumnje, to treba jasno navesti, ali i dodati odredbu za „redovna“ kontrolna ispitivanja. Ovlaštene osobe za ispitivanja nema u svim slučajevima, postoje samo za ispitivanje kanalizacije i zvuka. Za ostale vrste ispitivanja nema ovlaštenja. Pravilnik o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, uvjetima i načinu vođenja građevinskokg dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera i obuhvaća 3 vrste kontrolnih ispitivanja: ispitivanja koja provodi izvođač (iz članka 22. stavak 1. točka 4. ovoga Zakona), ispitivanja koja provodi treća strana i ispitivanja u slučaju sumnje. U stavku 1. točka 5. iza riječi „predmet“ predlažemo dodati riječ „njegovog“ Također u stavku 5. propisano je stegovno djelo pa i za to vrijede primjedbe kao uz članak 19. i 23.	Nije prihvaćen	Odredba ne obuhvaća sve radnje, koje treba poduzimati nadzorni inženjer.
621	HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 23.	Komora ne podržava predložene izmjene članka 23. koje se odnose na odgovornost inženjera gradilišta i predlažemo ostaviti formulaciju iz važećeg Zakona. Detaljno obrazloženje o pitanju odgovornosti inženjera gradilišta prema odredabama važećih propisa iz područja trgovačkog, građanskog, radnog i prekršajno prava dostavljeno je u mišljenju Komore od 25. lipnja 2025. godine. Inženjeri gradilišta prema odredbama važećih propisa nisu ovlaštene osobe i članstvo u Komori za njih nije obvezno. Iz tih razloga nije trebalo propisivati odredbu da inženjer gradilišta odgovara za obveze izvođača iz članka 22. stavka 2., 3., 7. i 8.. Oni su zaposlenici izvođača i pravilno je da odgovaraju izvođaču za provedbu obveza iz članka 22. Zakona o gradnji. Određeni broj inženjera gradilišta nisu članovi Komore pa nemaju ni policu osiguranja od profesiononalne odgovornosti. S druge strane odredbom članka 30. stavak 3. Zakona o poslovima i djelatnostima prosotrnoga uređenja i gradnje propisano je da je izvođač u obavljanju djelatnosti građenja dužan osigurati se od odgovornosti za štetu koji bi obavljanjem poslova, odnosno djelatnosti mogao učiniti investitoru i drugim osobama za svo vrijeme obavljanja poslova, odnosno djelatnosti. Stoga zaposlenik izvođača ne može preuzeti odgovornost za obveze izvođača. Isto vrijedi i za glavnog inženjera gradilišta obzirom da je u stavku 6. brisano da glavni inženjer gradilišta odgovara glavnom izvođaču. U prijedlogu Zakona navedeno je da je odgovoran za cjelovitost i međusobnu usklađenost radova, za međusobnu usklađenost provedbe obveza iz članka 22. ovoga Zakona o čemu sastavlja izjavu. Predlažemo brisanje stavka 7 jer je u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti na radu (članak 73. stavak 4) i odredbama Direktive 92/57 o primjeni minimalnih sigurnosnih i zdravstvenih uvjeta na privremenim ili pokretnim gradilištima (članak 3. stavak 1.). Prema Direktivi i zakonu koji transponira odredbe Direktive u hrvatski pravni sustav, investitor je isključivo taj čija je dužnost imenovati koordinatora zaštite na radu. Dužnost koordinatora zaštite na radu je primarno kontrolirati izvođača izvodi li radove u skladu s pravilima zaštite na radu. Ovakva formulacija ne samo da onemogućava neovisnost koordinatora zaštite na radu u obavljanju svojih obaveza nego doprinosi smanjenju razine zaštite na radu na gradilištima. Stavkom 11. i 12. propisuje se stegovno djelo za izvođača i inženjera gradilišta. S tim u vezi napominje se da stegovno djelo treba biti jasno definirano, smatramo da mu nije mjesto u ovom Zakonu a stegovni postupci mogu se voditi samo protiv članova Komore inženjera gradilišta/voditelja radova, a ne i protiv trgovačkih društava i obrtnika (izvođača). Dodatno napominjemo da se stegovni postupci ne mogu voditi protiv inženjera gradilišta koji nisu članovi Komore pa je ova odredba diskriminirajuća.	Nije prihvaćen	Pravnu osobu predstavlja osoba koji ne mora biti stručna soba, pa je stoga potrebno da inženjer gradilišta bude stručna osoba odgovorna za provedbu obveza iz članka 22. stavka 1. točke 2., 3., 7. i 8. ovoga Zakona.
622	HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 22.	U stavku 1. točka 4. iza riječi „kao i“ predlaže se brisati riječi „dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja)	Nije prihvaćen	Navedena odredba je cjelovita.
623	HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 20.	Predlažemo brisanje stavka 2. koji navodi da glavni projektant može biti i koordinator zaštite na radu. Bilo tko od projektanata individualnih mapa, suradnika projektanata, investitor ili zaposlenik investitora, stručni nadzor, revident, voditelj projekta,… ako zadovoljava uvjete propisane posebnim propisom može biti i koordinator zaštite na radu.	Prihvaćen	Prihvaćen.
624	HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	Članak 19. predlažemo izmijeniti na način da glasi: (1) Projektant je fizička osoba ovlaštena za projektiranje prema zakonu kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje i propisima donesenim na temelju toga zakona. (2) Projektant je odgovoran da projekti koje izrađuje zadovoljavaju propisane uvjete, a naročito da projektirana građevina ispunjava temeljne zahtjeve i druge uvjete za građevinu, te da je projektirana u skladu s lokacijskim uvjetima određenim prema zakonu kojim se uređuje prostorno uređenje. (3) Kvalificiranim elektroničkim potpisom naslovne stranice mape projektant preuzima odgovornost da je projekt cjelovit i izrađen u skladu s odredbama članaka 34. i 35. ovoga Zakona. (4) Projektant može imati jednog ili više pomoćnika projektanta ovlaštenog inženjera odgovarajuće struke. (5) Projektant je, u okviru usluge projektantskog nadzora, dužan do trenutka izdavanja uporabne dozvole investitoru i, prema potrebi, drugim sudionicima u gradnji davati objašnjenja i pružati stručnu pomoć u vezi projekata a koje ne podrazumijeva postupke izmjena i dopuna akata kojima se odobrava građenje, te prisustvovati tehničkom pregledu građevine, osim za manje složenu zgradu. (6) Uslugu projektantskog nadzora investitor je dužan definirati projektnim zadatkom za izradu glavnog projekta (7) Projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune idejnog projekta za manje složenu zgradu, glavnog projekta ili izvedbenog projekta odgovoran je za cijeli idejni projekt, glavni projekt ili izvedbeni projekt. Obrazloženje: U stavku 4. predlaže se uvesti pomoćnika/e projektanta ovlaštene inženjere kojima bi se mogle priznati reference za sudjelovanje na pojedinom projektu. Pojam pomoćnik predlaže se da bi se razlikovao od suradnika koji su danas uvriježeni kao osobe koje stječu stručno iskustvo za upis u Komoru. U ovom stavku radi se o ovlaštenoj osobi koja pomaže projektantu. U vezi izmjena predloženih u stavku 5. i 6. napominje se slijedeće: Kako projektanti uz privatne investitore izrađuju projekte i za javne investitore, koji su obveznici javne nabave, nužno je zbog načela transparentnosti i jednakosti postupanja u postupcima javne nabave da je projektant (u kontekstu javne nabave ponuditelj) u potpunosti upoznat sa svim kalkulativnim elementima cijene usluge. Drugim riječima, kako bi mogao dati ponudu koja odgovara zahtjevima naručitelja, potrebno je nedvojbeno znati koji je traženi opseg usluge. Predlaže se razmotriti mogućnost propisivanja za koje projekte/građevine je potreban projektantski nadzor. Članak 19. stavak 6. iz prijedloga Zakona predlažemo brisati. Smatramo da Zakonom o gradnji ne treba propisivati stegovna djela, osobito ne na način kako je to bilo propisano u članku 19. stavak 6. neodređeno i preširoko. Stegovna djela trebaju biti precizno definirana i trebala bi se nalaziti u jednom propisu ili općem aktu odgovarajuće Komore. Zakonom treba propisati prekršajne kazne za nepridržavanje odredaba toga Zakona.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
625	HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 13.	U članku 13. stavku 1. predlaže se brisati riječ „njihova“ te dodati riječi „vijeka trajanja“.	Nije prihvaćen	Ovo je opis temeljnog zahtjeva propisan Uredbom (EU) 2024/3110.
626	HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 8.	Na članke 8., 9., 10., 12. U stavku 1. članaka 8., 9., 10., 12., iza riječi tijekom predlaže se brisati riječ „svojeg“ te dodati riječi „vijeka trajanja“.	Nije prihvaćen	Definicija je propisana Uredbom 2024/3110 o stavljanju na tržište građevinskih proizvoda.
627	HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 7.	U stavku 1. i 2. treba ujednačiti izričaj i koristiti termin „zatečenih osoba iz građevine“, obzirom da se taj termin koristi i u Uredbi (EU) 2024/3110. Dakle, u stavku 1. umjesto „stanari građevine“ treba stajati „zatečene osobe“.	Nije prihvaćen	Definicija je propisana Uredbom 2024/3110 o stavljanju na tržište građevinskih proizvoda.
628	HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 6.	U stavku 1. umjesto riječi „uleknuća“ predlažemo navesti „progiba“. U stavku 2. podstavku 1. predlažemo na kraju iza riječi (zahtjev za trajnost) dodati termin „projektirani (proračunski) uporabni vijek“. U stavku 2. podstavku 3. iza riječi predviđenog vijeka trajanja predlaže se dodati „projektiranog (proračunskog) uporabnog vijeka.	Djelomično prihvaćen	Definicija je propisana Uredbom 2024/3110 o stavljanju na tržište građevinskih proizvoda. Usvojeno u dijelu, na način da je riječ „uleknuće“ zamijenjena s „progib“.
629	HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 5.	U stavku 2. točka 1. kao i u nastavku u odgovarajućim odredbama Zakona predlaže se koristiti naziv iz Uredbe (EU) 2024/3110 „structural integrity of construction works“, odnosno „konstrukcija cjelovitost građevine“ jer navedeni temeljni zahtjev ne obuhvaća samo mehaničku otpornost i stabilnost, nego i trajnost i robustnost. U stavku 2. točka 8. na kraju iza riječi izvora predlaže se dodati „u građevinama“ jer je to u skladu sa navedenom Uredbom.	Nije prihvaćen	Primjenjuje se službeni prijevod Uredbe.
630	HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	U stavku 1. iza točke 8. predlaže se dodati pojam inženjerske građevine. „Inženjerska građevina je građevina koja se sastoji od konstrukcije, kao brana, most, cesta, željeznica pista, instalacije, cjevovod ili sustav odvodnje ili je nastala radnjama kao što su jaružanje, zemljani radovi, geotehnički postupci, ali isključuje zgradu i radove koje su joj pridruženi na gradilištu“. Navedena formulacija bila je sadržana u Zakonu o prostornom uređenju i gradnji, a unesena je izmjenama iz 2011. godine (NN br. 90/2011). U stavku 1. točki 22. definira se pojam rekonstrukcije. Smatramo da je definicija i dalje nejasna osobito u dijelu formulacije „pri čemu se kod rekonstrukcije zgrade moraju očuvati barem temelji i dio najniže etaže“. Navedena formulacija će i dalje biti nejasna i dvojbena u primjeni u postupanju upravnih tijela kao i sudova.	Prihvaćen	Prihvaćen.
631	HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Hrvatska komora inženjera građevinarstva podržava namjeru Ministarstva da se poduzmu odgovarajuće mjere koje bi dovele do podizanja kvalitete rada svih sudionika u gradnji. Sigurnost gradnje i kvaliteta projekata u javnom je interesu. Inženjerske profesije u prostornom uređenju i gradnji pripadaju krugu reguliranih profesija koje utječu na sigurnost primatelja usluga i za te profesije treba sačuvati strožije kriterije za pristup profesiji. Prijedlog Komore je da se sustavno pristupi rješavanju pitanja kvalitete projekata na slijedeće načine: - Na Građevinskim fakultetima treba uvesti više praktičnog rada na poslovima izrade projekata - Stručni ispit za sudionike u gradnji treba unaprijediti na način da se vrši provjera teretskih i praktičnih znanja - Provoditi cjeloživotno obrazovanje i stručno usavršavanje - Proširiti krug građevina za koje je potrebna kontrola projekta - Preispitati zakonske uvjete za stjecanje ovlaštenja za revidenta i težište staviti na praktično iskustvo u projektiranju statički složenih konstrukcija Dodatni prijedlozi vezani uz kvalitetu rada sudionika u gradnji: - Kroz aplikaciju eGrađevinski dnevnik ograničiti broj istovremenog vođenja gradilišta i građevinskih dnevnika; - Propisati obvezu prisustva na gradilištu za sudionike u gradnji i prekršajne kazne za nepridržavanje zakonskih odredbi	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
632	JASMINA BAŠIĆ	i.PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 121.	Vrlo je sporno uvođenje kazne iz stavka 6. zbog svega navedenog u vezi članka 19. stavka 4. Na koji način će se kontrolirati pružanje stručne pomoći i davanje objašnjenja, odnosno na koji način će se mjeriti (zadovoljstvom investitora)? Koja opravdanja će biti prihvatljiva za neprisutnost na tehničkom pregledu (bolest, putovanje, godišnji odmor) i da li će se iz opravdanih razloga moći odgoditi tehnički pregled? Tko će obavijestiti projektanta o tehničkom pregledu, odnosno tko je dužan poslati poziv na koji bi se projektant trebao odazvati? Što ako nitko ne pošalje poziv?	Prihvaćen	Prihvaćen.
633	JASMINA BAŠIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	U stavku 4. zaista nisu jasni uvjeti pod kojima je arhitekt dužan pružati navedene usluge. Sporno je i obvezivanje prisustva na tehničkom pregledu. Što ako u međuvremenu odlučim zatvoriti firmu i preseliti u inozemstvo? Na koji način se može obavezati projektanta na pružanje usluga ukoliko iz bilo kojeg razloga prestane biti ovlašteni projektant? Smatram da bi bolja formulacija bila da se investitore i izvođače obaveže da su dužni za nejasnoće zatražiti mišljenje projektanta (u tom slučaju to može biti bilo koji ovlašteni stručnjak) i da su dužni projektante obavijestiti o terminu tehničkog pregleda zgrade.	Prihvaćen	Odredba je brisana. Provođenje tehničkog pregleda biti će detaljno propisano u Pravilniku o tehničkom pregledu.
634	JASMINA BAŠIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	U stavku 4. zaista nisu jasni uvjeti pod kojima je arhitekt dužan pružati navedene usluge. Sporno je i obvezivanje prisustva na tehničkom pregledu. Što ako u međuvremenu odlučim zatvoriti firmu i preseliti u inozemstvo? Na koji način se može obavezati projektanta na pružanje usluga ukoliko iz bilo kojeg razloga prestane biti ovlašteni projektant? Smatram da bi bolja formulacija bila da se investitore i izvođače obaveže da su dužni za nejasnoće zatražiti mišljenje projektanta (u tom slučaju to može biti bilo koji ovlašteni stručnjak) i da su dužni projektante obavijestiti o terminu tehničkog pregleda zgrade.	Prihvaćen	Odredba je brisana. Provođenje tehničkog pregleda biti će detaljno propisano u Pravilniku o tehničkom pregledu.
635	JASMINA BAŠIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	U stavku 4. zaista nisu jasni uvjeti pod kojima je arhitekt dužan pružati navedene usluge. Sporno je i obvezivanje prisustva na tehničkom pregledu. Što ako u međuvremenu odlučim zatvoriti firmu i preseliti u inozemstvo? Na koji način se može obavezati projektanta na pružanje usluga ukoliko iz bilo kojeg razloga prestane biti ovlašteni projektant? Smatram da bi bolja formulacija bila da se investitore i izvođače obaveže da su dužni za nejasnoće zatražiti mišljenje projektanta (u tom slučaju to može biti bilo koji ovlašteni stručnjak) i da su dužni projektante obavijestiti o terminu tehničkog pregleda zgrade.	Prihvaćen	Odredba je brisana. Provođenje tehničkog pregleda biti će detaljno propisano u Pravilniku o tehničkom pregledu.
636	JASMINA BAŠIĆ	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	22. Prednost rekonstrukcije u odnosu na građenje nove zgrade je zadržavanje lokacijskih uvjeta po kojima je zgrada izvedena koji nekada nisu u skladu s važećom prostorno planskom dokumentacijom, stoga je jasna namjera propisivanja kada nešto prestaje biti rekonstrukcija. Međutim, ovaj način ograničavanja (zadržavanje temelja i dijela najniže etaže) dovodi u pitanje niz situacija u praksi. S tim u vezi je i pojam zamjenske građevine koje se mogu izvoditi prema odredbama prostornih planova koje se odnose na rekonstrukcije. Ukoliko vrijede lokacijski uvjeti postojeće zgrade i za zamjenske, pojam rekonstrukcije nema potrebe ograničavati na ovaj način. 23. Ako se na ovaj način željelo doskočiti manipulaciji s brojem stambenih jedinica unutar jedne zgrade, važno je ograničiti da unutar jedne stambene jedinice može biti samo jedan prostor za kuhanje i jelo. Jedna vrata lako je zazidati nakon uporabne dozvole i na taj način od jedne uporabne cjeline dobiti dva stana. Pomoćne građevine (konobe) često imaju zaseban ulaz, prostor za kuhanje i jelo i poseban prostor za sanitarne potrebe - da li se onda i one smatraju stanom? 33. Ovdje je potrebno izmijeniti naziv kako bi se izbjeglo usklađivanje niza prostornih i drugih planova u kojima je višestambena zgrada drugačije definirana.	Djelomično prihvaćen	As točka 22.: Kod zamjenske građevine primjenjuju se odredbe prostornih planova koje se odnose na rekonstrukciju jer je investitor prethodno stekao neka prava koja mu se ne mogu oduzeti. Ad točka 23.: Djelomično izmijenjena definicija stana, detaljniji tehnički uvjeti za projektiranje stanova će se propisati pravilnikom. Broj stanova usklađen je s propisima iz područja zaštite od požara.
637	DRUŠTVO ARHITEKATA ISTRE	4. PROJEKTI, Članak 41.	Iz definicije po članku 41., stavku 1, dalo bi se zaključiti da 'poseban zakon' ne vrijedi ukoliko se ugovorom o izradi projekta ne ugovori njihovo stjecanje. Smatramo da je pitanje autorstva od neizmjerne važnosti za arhitektonsku djelatnost te da ga treba dodatno zaštititi a nikako davati mogućnost da se autorska prava osporavaju. Ako se autorska prava ne štite dodatno ovim Zakonom, pogotovo ako se ne štite dodatno stručna autorstva, suvišno je spominjati ih.	Nije prihvaćen	Autorska prava se uređuju posebnim zakonom.
638	JANA PROSO	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	Dio „ izmjene projekta zbog okolnosti nastalih tijekom faze građenja“ izbaciti iz stavka 4 čl. 19. Ovakvom formulacijom stavka ne obvezuje se investitora i izvođača da izvode radove prema projektu nego omogućuje "izmjene u hodu" za koje je projektant onda obvezan usklađivati ih s važećim Zakonima, Propisima, normama, pravilima struke bez obzira da li su „okolnosti nastale tijekom faze građenja“ opravdane ili ne i koliko god tih „okolnosti“ bilo.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
639	IVO BAKALIĆ	i.PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 125.	Ivo Bakalić, sudac Trgovačkog suda u Splitu U članku 70. predloženog teksta zakona propisani su prekršaji izvođača radova. Investitor u pravilu za izvođenje radove angažira građevinske poduzetnike kojima bi u normalnoj situaciji investitor prije početka gradnje trebao/ morao uručiti pravomoćni akt za građenje, a izvođač ne bi smio započeti radove bez tog akta. Stvarnost je nažalost potpuno drugačija i izvođači rijetko odbijaju početak izvođenja radova iako od investitora nisu dobili građevinsku dozvolu posredno računajući da će eventualna sankcija u vidu novčanog iznosa biti daleko manja od očekivane dobiti. Zbog navedenog držim da sankcije prema izvođačima moraju biti drugačije strukturirane pa se u ovom prijedlogu u odnosu na iste uz postojeću novčanu sankciju predviđa privremeno, a u ponovljenom prekršaju ili za gradnju u zaštićenom području i trajno oduzimanje strojeva, uređaja i opreme zatečenih na nelegalnom gradilištu. Ova sankcija bi trebala doprinijeti da Državni inspektorat dobije učinkovito sredstvo koje će onemogućiti privremeno ili trajno obavljanje bespravnih radova s uređajima i opremom tog izvođača. Nadalje, ovakva sankcija treba poslužiti da se izvođači obeshrabre u poduzimanju radova na nelegalnom gradilištu, te da ne dvaput, nego triput promisle isplati li im se sudjelovati u nelegalnog gradnji jer oduzimanjem kamiona, bagera, dizalica, miksera, skele i slično mogu pretrpjeti višestruko veći gubitak od potencijalne zarade. Time će posredno i investitori biti zaustavljeni jer bi izvjesnost ozbiljne sankcije za izvođače ostavilo investitore bez mogućnosti pronalaska izvođača radova. U onim slučajevima kada su investitori ujedno i izvođači radova, na njih bi se ista sankcija trebala primijeniti na odgovarajući način. U odnosu na posebna područja, osobito za nas blisko pomorsko dobro koje se sustavno bespravno okupira i uništava, predlažem trajno oduzimanje strojeva, uređaja i opreme zatečenih već u prvom prekršaju. S mogućnošću oduzimanja sredstava za rad zbog radova na zaštićenom području će valjda prestati i one bizarne situacije kojima svjedočimo u javnom i medijskom prostoru kod kojih izvođač na pomorskom dobru ili slikovito u moru kopa, betonira i slično, a u isto vrijeme „se pravi lud“ tvrdeći da ne zna tko ga je angažirao. S novom vrstom sankcija to neće biti niti potrebno saznati, a oprema će se izvođaču moći oduzeti. Sredstva ostvarena prodajom takve opreme trebala bi se namjenski koristiti za sanaciju počinjene štete, a eventualni višak bi se mogao uplatiti u fond i iskoristiti za sanaciju ostalih devastiranih površina. Zbog čega je ovako stroga sankcija potrebna. Člankom 52. Ustava Republike Hrvatske propisano je : „More, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobito kulturnog, povijesnog, gospodarskog i ekološkog značenja, za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, imaju njezinu osobitu zaštitu.“ Ako je ustavotvorac odlučio u tekstu Ustava posebno naglasiti potrebu zaštite morske obale i otoka te pojedinih zaštićenih područja, onda je u cilju zaštite tih područja svaka mjera kojom se sprječava bespravna izgradnja dobrodošla i primjerena ako se s njome ostvaruje zaštita tih područja. Zbog toga se kod obavljanja bespravnih radova na pomorskom dobru i sličnim prostorima predlaže trajno oduzimanje strojeva i opreme već u prvom navratu. Ovo jednostavno iz razloga jer je zbog količine informacija u javnom i medijskom prostoru o zabrani izvođenja radova na pomorskom dobru i sličnim zaštićenim prostorima naprosto postalo općepoznato (notorno) da je gradnja na tim područjima zabranjena i nitko se ne može opravdati da to ne bi znao. Ako je tome tako i ako usprkos tome izvođač pristane izvoditi radove na takvom prostoru i napraviti u pravilu nepopravljivu devastaciju, onda sankcija: prvo, mora biti izvjesna,( dakle ne više „privremeno će se oduzeti“, već „trajno će se oduzeti“). Drugo, mora biti učinkovita u kontekstu ustavne zaštite posebno zaštićenih prostora. Upravo zaštita područja koja je zbog značaja za Republiku Hrvatsku uvrštena u članak 52. Ustava traži i odgovarajuću, učinkovitu zaštitu zbog čega cijenim da će trajno oduzimanje strojeva, uređaja i opreme u kontekstu ustavnog značaja i zaštite posebnih područja zadovoljiti ustavni kriterij razmjernosti. U situaciji kada smo svjedoci da se s postojećim zakonskim rješenjima ne postiže mnogo uspjeha u suzbijanju bespravne izgradnje, držim da je barem potrebno razmisliti mogu li rješenja koja predlažem doprinijeti boljim rezultatima. Konkretan prijedlog izmjena ili dopuna pojedinih odredbi glasi: Članak 125. Zakona o gradnji dopunjuje se na način da se u stavku 1. iza točke 6. stavlja zarez, a potom se dodaje nova točka 7. u tekstu koji glasi: „započne ili dovrši građevinu na prostoru na kojem gradnja nije dopuštena po posebnim propisima (npr. pomorsko dobro, zaštićeni dijelovi prirode i slično).“ Potom, članak 125. zakona dopunjuje se na način da se iza stavka 2. dodaje novi stavak 3. koji glasi: „(3) Uz novčanu kaznu za prekršaj iz stavka 1. točka 7., ovoga članka će se izreći i zaštitna mjera privremenog oduzimanja strojeva, uređaja i opreme zatečenih na nelegalnom gradilištu u trajanju od tri do šest mjeseci, a za isti prekršaj počinjen u roku od 2 godine od strane istog izvođača drugi put na istom ili drugom gradilištu, uz novčanu kaznu izreći će se i zaštitna mjera trajnog oduzimanja strojeva, uređaja i opreme zatečenih na nelegalnom gradilištu u korist Republike Hrvatske. Ukoliko je izvođač pristupio izvođenju radova na prostoru na kojem gradnja nije dopuštena po posebnim propisima (npr. pomorsko dobro, zaštićeni dijelovi prirode i slično), trajno oduzimanje strojeva, uređaja i opreme zatečenih na nelegalnom gradilištu u korist Republike Hrvatske će se izreći već prigodom prvog prekršaja. Sredstva pribavljena prodajom zaplijenjenih strojeva, uređaja i opreme su namjenska sredstva koja se mogu koristiti za sanaciju devastiranog područja. Dosadašnji stavci 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9. i 10. postaju stavci 4., 5., 6., 7., 8. 9, 10. i 11..“	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje Zbog primjedbe Ministarstva pravosuđa takva odredba je izbačena iz Prijedloga zakona Zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti je predviđena Člankom 23. stavkom 11. predviđena je teža povreda izvođača u slučaju nepridržavanja propisanih odredbi, o čemu trebaju voditi suci računa.
640	IVO BAKALIĆ	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 70.	Ivo Bakalić, sudac Trgovačkog suda u Splitu U članku 70. predloženog teksta zakona predviđeno je da će upravno tijelo prije izdavanja dozvole izvršiti očevid radi utvrđenja je li investitor započeo s gradnjom prije pribave pravomoćnog akta uza građenje te je u slučaju takvog utvrđenja predviđeno izvijestiti građevinsku inspekciju, a investitoru se predlaže plaćanje posebne naknade. Uz svoje primjedbe na članak 1. zakona govorio sam o kompromisnim prijedlozima koja neće riješiti problem bespravne gradnje. Zašto je to tako. Pa naprosto iz razloga jer će upravno tijelo naložiti plaćanje posebne naknade i potom nastaviti s upravnim postupkom izdavanja građevinske dozvole. Time se bespravnim graditeljima šalje jasna poruka da će za svoju protuzakonitu aktivnost nešto platiti, ali će građevina ostati u prostoru. Tako se problem bespravne gradnje ne može riješiti. Ako zakonodavac zaista želi ozbiljno pristupiti rješavanju bespravne izgradnje, članak 70. stavak 2. 3. je potrebno zamijeniti učinkovitom odredbom u tekstu koji glasi: „2.Građevina koja je započeta ili koja je završena bez pravomoćne građevinske dozvole kao i građevina za koju se vodi postupak obustave građenja ili uklanjanja građevine prema posebnim propisima ne smije se ozakoniti, a nadležni ured će svaki takav zahtjev odbaciti te o istom izvijestiti građevinsku inspekciju. 2. Objekti iz stavka 2. se ne smiju priključiti na infrastrukturu definiranu zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje.“ Poruka koja se želi poslati s predloženom izmjenom članka 70. je vrlo jednostavna i jednoznačna, a može se sažeti u slijedećem: Ako smo pravna država i ako su građani jednaki pred zakonom, onda svatko u našoj lijepoj državi mora poštovati zakon i za sve vrijedi pravilo da se prvo mora pribaviti dozvola, a tek potom graditi. Zbog navedenog ova odredba ne smije ostaviti nikakvu dvojbu može li se u naknadnoj proceduri ishoditi dozvola jer ova odredba to naprosto ne dozvoljava. To je naprosto potrebno napraviti zbog svih onih poštenih građana koji poštuju zakone i procedure, a dodatno i nadležnom uredu treba olakšati odlučivanje u odnosu na objekte u bespravnoj izgradnji. Za takve objekte je svaka naknadna procedura zabranjena i to investitorima konačno treba jasno i glasno kazati.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
641	IVO BAKALIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 21.	Ivo Bakalić, sudac Trgovačkog suda u Splitu U članku 21. zakonodavac daje definiciju izvođača radova, dok u stavku 3. propisuje njegove osnovne obveze od koji je najizričitija ona da izvođač izvođač može pristupiti građenju na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole na odgovornost investitora. Po mojem mišljenju, a u kontekstu proklamiranih ciljeva novog zakona u smjeru suzbijanja bespravne izgradnje, potrebno je potpuno promijeniti pristup rješavanju problema. Do sada su najteže sankcije bile usmjerene prema investitorima kojima se je u konačnici bespravni objekt uklonio iz prostora. Kako je procedura uklanjanja objekata dugotrajna s puno obveznih rokova i upozorenja ili izricanja kazni, osobno držim da država u rješavanju tog problema naprosto mora pristupiti na bitno drugačiji način. Zbog navedenog je suština mojeg prijedloga izmjene pojedinih zakonskih odredbi usmjerena ne toliko prema investitoru, već prema izvođaču kao drugom sudioniku u (bespravnoj) gradnji. Jer ako obeshrabrimo izvođača u početku nelegalne gradnje ili istog spriječimo u daljnjem izvođenju radova, onda smo riješili veliki dio problema jer investitor ne bi mogao/ trebao lako naći izvođača za svoj nelegalni objekt. Osobito se to odnosi na područje pomorskog dobra gdje bi svakoj imalo razumnoj osobi, a kod velike količine informacija u javnom prostoru o nedopuštenosti takve gradnje trebalo biti razvidno da je takva aktivnost zabranjena. Zbog navedenog se predlaže dopuniti članak 21. novim stavkom 4. koji bi glasio: „Izvođač je dužan odbiti izvođenje radova ukoliko se radovi očito predviđaju na pomorskom dobru i drugim zaštićenim dijelovima prirode kao i u onim situacijama u kojima je namjeravani zahvat u prostoru moguće izvesti samo uz bitna odstupanja od akta za građenje.“	Prihvaćen	Povećane prekršajne sankcije za građenje bez građevinske dozvole.
642	IVO BAKALIĆ	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	Ivo Bakalić, sudac Trgovačkog suda u Splitu U članku 3. stavak 1. točka 34. dana je definicija zamjenske građevine izgrađene na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, odnosno obuhvata u prostoru kojom se bitno ne mijenja namjena, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine i na koju se primjenjuju odredbe prostornih planova koje se odnose na rekonstrukciju građevine. U odnosu na predloženu definiciju držim da je ista neprecizna te bi istu bilo svakako potrebno dopuniti zbog povijesnih okolnosti kroz koje je u bližoj ili daljoj prošlosti prošla Republika Hrvatska. U toj prošlosti kod nas su se dogodili potresi koji su brojne objekte sravnili sa zemljom, a da o domovinskom ratu i prethodnom ratu da i ne govorimo. Takve situacije ne pokriva zakonski termin „prethodno uklonjene građevine“ jer isti može sugerirati da se to odnosi samo na one situacije nastale radnjom investitora. Zbog ustavne jednakosti građana pred zakonom predlažem da se u točki 34. doda druga rečenica koja glasi: „Pod terminom prethodno uklonjene građevine imaju se smatrati i one građevine koje su tijekom rata, prirodnih katastrofa kao što su potresi, požari, poplave i slično ili u drugim okolnostima izvan voljnog utjecaja investitora potpuno uništeni do razine neprepoznatljivosti.“	Nije prihvaćen	Prirodne katastrofe isl. riješene su odredbama članka 87.
643	IVO BAKALIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Ivo Bakalić, sudac Trgovačkog suda u Splitu Povodom objavljenog savjetovanja o Zakonu o gradnji, nadležni ministar je u više navrata javno komunicirao kako je jedan od ciljeva zakona pokušaj suzbijanja nezakonite gradnje. Zbog navedenog svojim primjedbama želim ukazati na potrebu promjene ili barem redefiniranja onih članaka Zakona koji se odnose na sudionike u gradnji, članak 21., izdavanje građevinskih dozvola, članak 57. i 70.,, i sankcije u odnosu na one koji započinju gradnju bez pravomoćnog akta za građenje, članak 125.,, a osobito izvođenje radova na pomorskom dobru. Kod svih tih članaka ću iznijeti posebne primjedbe. Prije iznošenja samih razloga želim naglasiti da kao sudac često svojim prijedlozima želim dati doprinos općem dobru te bih volio kada bi se isti razmotrili od strane predlagatelja, a ne odbili s onom uobičajenom formulacijom „nije tema ovog savjetovanja“. Osobno držim da se tijekom nekog savjetovanja može i treba raspravljati o svim važnim pitanjima koji mogu doprinijeti da neki zakon bude bolji. To bi valjda trebao biti i smisao samog savjetovanja. Prigodom posljednjeg javnog savjetovanja u svezi izmjena i dopuna Zakona o gradnji, u svezi mojih primjedbi na temu bespravne izgradnje je u očitovanju predlagatelja navedeno da to nije tema tog savjetovanja, ali da će se o istima voditi računa prigodom donošenja novog zakona. Treba li uopće kazati da ništa od tih primjedbi nije uvršteno u novi zakon, a pojedine odredbe koje bi trebale suzbiti bespravnu izgradnju su ponovno kompromisne i nezamjerajuće te iste neće ostvariti željeni učinak. Zbog navedenog i dvojim u iskrenu namjeru rješavanja tog problema. U članku 1. stavak 2. je između ostalog navedeno da bi zakon trebao omogućiti poštivanje načela jednakih mogućnosti, a moje mišljenje je da će i dalje postojati građani koji poštuju zakon, koji su nažalost u manjini i ne grade bez pravomoćne građevinske dozvole te oni drugi koji svjesno grade bez dozvole procjenjujući da će usprkos kaznama ostvariti veće ekonomske dobitke, a da će u konačnici na ovaj ili onaj način dobiti dozvolu. Navodim vlastiti primjer. Sredinom 2001. godine postavio sam zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole i 3,5 godina se borio s ministarstvom dokazujući da je u mojem mjestu dopuštena nova gradnja. Kao tadašnjem predsjedniku suda nije mi palo na pamet započeti gradnju bez pravomoćne građevinske dozvole jer je to bila cijena moje funkcije. U isto vrijeme svi oko mene su gradili bez dozvole i gospodarski su te 3,5 godine koristili objekt dok je za mene to vrijeme bilo izgubljeno. U konačnici su svi i legalizirali svoje objekte pa je lako zaključiti tko je bolje prošao. Zbog navedenog držim da radikalni problemi kao što je bespravna izgradnja koja potkopava temelje pravne države izrugivanjem s istom i kojoj se do sada teško nalazilo učinkovitih načina za suzbijanje zahtijevaju i radikalna rješenja. Za rješavanje problema bespravne gradnje je prijeko potrebna promjena paradigme i potpuno novi pristup, a suština prijedloga rješenja temelji se na izričitijim zakonskim rješenjima te osobito strožem sankcioniranju izvođača kao počinitelja prekršaja. Predložena zakonska rješenja nisu na tom tragu.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
644	IVANA ŠUSTIĆ	4. PROJEKTI, Članak 31.	Čl. 31., st. 3.: Nije jasna svrha propisivanja obveze izrade projekata „svih građevina“, osim projekata manje složenih zgrada, u BIM okruženju. Propisivanje specifičnog alata projektantima za izradu projekata „svih građevina“ – neovisno o razini složenosti i neovisno o tome radi li se o privatnom ili javnom naručitelju – bitno bi otežao proces izrade projektne dokumentacije za veliki dio zahvata u prostoru, a bez jasnih pozitivnih efekata. Također, „sve građevine“ uključuju između ostalog i potporne zidove, otvorene bazene i sl. za koje izrada projekata u BIM okruženju nije opravdana. Svaki investitor može prilikom ugovaranja usluge izrade projektno-tehničke dokumentacije projektantu uvjetovati obvezu izrade projekta građevine u BIM-u – ako to smatra potrebnim. Predlaže se propisivanje zakonske obveze izrade projekata u BIM-u za javne građevine većih investicijskih vrijednosti.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje, detaljno će se propisati pravilnikom o sadržaju i opremanju projekata.
645	IVANA ŠUSTIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	Čl. 19., st. 4.: Predložene dužnosti projektanta prema ostalim sudionicima u gradnji nakon predaje projektne dokumentacije u suprotnosti su sa Zakonom o obveznim odnosima, NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 i sa Zakonom o javnoj nabavi, NN 120/16, 114/22. Davanje objašnjenja i pružanje stručne pomoći u vezi projekta u smislu razrade detalja od strane projektanta u domeni je projektantskog nadzora koji se ugovara između naručitelja i projektanta. Obvezan sadržaj i opremanje projekata građevina definirani su odgovarajućim propisima, u skladu s kojima su projektanti dužni iste izrađivati. U slučaju da projekt nije izrađen u skladu s propisima, prijedlogom zakona je već u čl. 25., st. 1., tč. 6. propisano da je nadzorni inženjer dužan „bez odgode upoznati investitora sa svim nedostacima, odnosno nepravilnostima koje uoči u glavnom projektu ili izvedbenom projektu i tijekom građenja, a investitora i građevinsku inspekciju i druge inspekcije o poduzetim mjerama“. Predlaže se da se zakonska obaveza angažmana projektanta nakon predaje projektne dokumentacije ograniči na slučajeve opisane u prethodno navedenom članku predloženog zakona. Nije jasno na koje bi se točno okolnosti odnosila obveza projektanta za izradu „izmjena projekta zbog okolnosti nastalih tijekom faze građenja“ i pod kojim uvjetima.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
646	IVANA BOLANČA	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 70.	Na dan odvijanja tehničkog pregleda na vlastitoj obiteljskoj kući, gospođa referent koja vrši tehnički pregled me zamolila da ju "pokupim" i dovedem na mjesto tehničkog pregleda, jer nema auto.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
647	IVANA BOLANČA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 23.	Stavak (2): Kolizija Zakona o gradnji trenutno na snazi sa Zakonom o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju na snazi gdje Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju navodi: Stavak 3. Inženjeri gradilišta i voditelji radova slobodno odlučuju o svojem pristupanju članstvu Komore i istupu iz članstva Komore. Stavak 4. Inženjeri gradilišta i voditelji radova koji nisu članovi Komore ne smiju biti stavljeni u nepovoljniji položaj u odnosu na inženjere gradilišta i voditelje radova koji su članovi Komore. Stavak 5. Postupanje protivno stavcima 3. i 4. ovoga članka predstavlja diskriminaciju u smislu zakona kojim se uređuje suzbijanje diskriminacije. Navedena kolizija je već dugogodišnja diskriminacija u smislu zakona kojim se uređuje suzbijanje diskriminacije.	Prihvaćen	Izmijenjen tekst.
648	IVANA BOLANČA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 18.	Uvođenjem pojma „manje složena zgrada“ i pojma „višestambena zgrada“ u zakonsku regulativu, a postavljanje granice za projektiranje i stručni nadzor za „manje složenu zgradu“ za svoje potrebe na razinu kvalifikacije 7.1 je više nego diskriminirajuće za sve one koji su do sada (kao i one koji ovakvom formulacijom ne bi mogli) projektirali, nadzirali i izgradili jako dobre obiteljske kuće za svoje potrebe (pozivam vas u razgledavanje) na osnovu članka 50. stavka 2. trenutno na snazi Zakona o gradnji koji glasi: Fizička osoba koja je investitor građevine iz 3.b skupine za svoje potrebe može sama izraditi arhitektonski, odnosno građevinski projekt kao dio glavnog projekta i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu. Ujedno je diskriminirajuće da se za razinu kvalifikacije 6 odnosno razine kvalifikacije stečene završetkom preddiplomskog sveučilišnog ili stručnog studija u RH i položenim stručnim ispitom te odgovarajućim iskustvom u projektiranju 15 godina kao i odgovarajućim iskustvom u izvođenju 10 godina u jednoj osobi do sada moglo projektirati i obavljati nadzor nad vlastitom obiteljskom kućom, a sada se ta razina (bez obzira na uvođenje pojma „manje složena građevina“) podiže na 7.1 u koju ulaze i smjerovi prometnice i hidrotehnika na sveučilišnom diplomskom studiju građevinarstvo (a i ostali smjerovi su upitni) koji nemaju niti jedan predmet relevantan za projektiranje „manje složene zgrade“ osim možda njemački u građevinarstvu. Pa tako razina 7.1- prometnice može projektirati i obavljati stručni nadzor nad „manje složenom zgradom“ za svoje potrebe, a razina 6 – smjer visokogradnja (sa 15 godina iskustva u projektiranju) ne može (ili nije kompetentan?). Ovlašteni inženjer – smjer prometnice je ipak nakon završene razine kvalifikacije 6 (koja ima skup šireg znanja u građevinarstvu) učio još dvije godine samo o projektiranju cesta i željeznica pa za nagradu što je naučio projektirati ceste i željeznice ima pravo projektirati „manje složenu zgradu“. „U okviru zadaća svoje struke“ tada nije pravilno uvedeno budući da razina 7- prometnice nema kao ni razina 6 nikakve kompetencije za projektiranje „manje složene zgrade“. Ili bi tada trebalo kroz Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje uvesti reda „u okviru zadaća svoje struke“. Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje koji je na snazi razlikuje ovlaštenog inženjera i inženjera gradilišta. Ovlašteni inženjer može projektirati i obavljati stručni nadzor dok inženjer gradilišta vrši vođenje gradilišta. Ovlašteni inženjer može biti samo onaj koji ima razinu kvalifikacije 7 prema Zakonu o komori, a inženjer gradilišta samo onaj koji ima razinu kvalifikacije 6? Isti zakon člankom 32. dodaje iznimku koja glasi: Iznimno od odredbe članka 29. ovoga Zakona, fizička osoba investitor koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu može sam graditi obiteljsku kuću koja je u cijelosti namijenjena za stanovanje ili u kojoj je više od 70 % građevinske (bruto) površine namijenjeno za stanovanje i koja ima najviše dvije stambene jedinice, ako je to za njegove vlastite potrebe. Stoga, ako razina kvalifikacije 7- ovlašteni inženjer smije projektirati i obavljati stručni nadzor, a razina kvalifikacije 6 – inženjer gradilišta smije vršiti samo vođenje gradilišta tada ovlašteni inženjer ne bi bio kompetentan sam graditi kuću za vlastite potrebe budući da ne vrši vođenje gradilišta ili? Diskriminirajuće je i da se DIREKTIVA 2005/36/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija ne provodi jednako za državljane RH i za one sa stranim kvalifikacijama. Pa tako u susjednoj nam Italiji inženjeri sa završenom razinom kvalifikacije 6 i položenim stručnim ispitom imaju pravo projektiranja manje složenih građevina i jednostavnih građevina. Stoga pozivam da se prilikom sastavljanja podzakonskih propisa ovog Zakona još jednom prođe kroz navedenu direktivu kako bi se anulirala diskriminacija u smislu zakona kojim se uređuje suzbijanje diskriminacije. Godišnje se, na državnoj razini, izgradi cca 7000 građevina. Od tog broja, koliki je broj građevina „manje složenih zgrada“ koje se projektiraju za svoje potrebe i koliki je broj onih koje su projektirali i nadzirali oni sa razinom kvalifikacije 6? Kome to smeta? Uvodi se iznimka u okviru ovog članka kroz stavak 5 za projektiranje i nadzor „manje složene zgrade“ za svoje potrebe i to samo za određenu kvalifikaciju 7.1? Stoga predlažem da se članak 18. stavak (5) izmijeni i glasi: Fizička osoba koja je investitor manje složene zgrade ili građevine koja se može graditi odnosno izvoditi bez građevinske dozvole u skladu s a pravilnikom iz članka 86. stavka 1. ovoga Zakona, za svoje potrebe može jednom u pet godina projektirati i obavljati stručni nadzor građenja te zgrade ili građevine, u okvirima zadaća svoje struke, ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij tehničke znanosti, polje arhitektura ili građevinarstvo i ima položeni stručni ispit prema zakonu kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje.	Nije prihvaćen	Odredba se u odnosu na postojeći Zakon o gradnji ne mijenja, samo je razlika u nomotehničkom izričaju.
649	IVAN VOLARIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 27.	Prema trenutno važećem „Pravilniku o upisu u razred revidenata“ je propisano deset godina radnog iskustva na projektiranju statički složenih konstrukcija u pojedinom području. Smatram da je navedeni period od 10 godina primjeren za stjecanja kompetencija kroz projektiranje, stručni nadzor uz dodatni znanstveni i/ili stručni rad (kroz izradu doktorata, specijalističkog rada, stručnih i znanstvenih članaka, izdavanje knjige i sl.). Podizanjem kriterija za upisu u razred revidenata na 15 godina radnog iskustva ne dobiva se na kvaliteti stručnjaka, već je istu moguće ostvariti uz korekciju broja izrađenih projekata, povećanjem broja tehničkih područja u koje su projekti svrstani, izradom izvedbenih projekata koji do sada nisu bili uvjet te stručne i znanstvene kriterije. Predlaže se Članka 27. stavak (2) korigirati na: „(2) Kontrolu projekta može obavljati samo ovlašteni inženjer građevinarstva s najmanje 10 godina radnog iskustva u projektiranju, koji se istakao projektiranjem složenijih građevina ili radova i na drugi način unaprijedio tehničku struku u području za koje traži ovlaštenje za kontrolu projekata.“	Prihvaćen	Odredba stavka 2. je brisana i bit će predmet zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje.
650	GRAĐEVINSKI OBRT "ISKOPI MILARDOVIĆ", VL. IVAN MILARDOVIĆ, ČAVLE, CERNIK 43	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 93.	Dodati točku: 12. Dokumentaciju o ustupanju viška iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu, kojeg se ustupa Republici Hrvatskoj kao vlasniku, prema Pravilniku o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja radova, ako je primjenjivo	Nije prihvaćen	Nije potrebno dodatno propisivati, postupa se sukladno posebnom propisu o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu, pravilnici se ne navode u zakonu.
651	GRAĐEVINSKI OBRT "ISKOPI MILARDOVIĆ", VL. IVAN MILARDOVIĆ, ČAVLE, CERNIK 43	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 62.	Dodati: 11. dokaznicu mjera za višak iskopa koji se ne ugrađuje u obuhvat građevine, a predstavlja mineralnu sirovinu koja se ustupa Republici Hrvatskoj kao vlasniku	Nije prihvaćen	Postupa se sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje prostorno uređenje i višak iskopa mineralnih sirovina.
652	IVAN MARKIĆ	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 95.	U članku 95.zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole za manje složenu zgradu treba priložiti i glavni projekt obzirom da ga mora imati na prijavi građenja a ne kod izdavanja dozvole tako da bi i glavni projekt bio na tehničkom pregledu i službenoj evidenciji.	Nije prihvaćen	Glavni projekt prilaže se kod prijave početka građenja kroz sustav edozvole.
653	IVAN MARKIĆ	6.3. GRAĐENJE GRAĐEVINA ZA KOJE NIJE POTREBNA GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 88.	Članak 88.definira obnavljanje oštećene zgrade u skladu s projektom postojećeg stanja građevine. Što je projekt postojećeg stanja. Da li je to projekt na temelju kojeg je građeno? Taj projekt nije upotrebljiv obzirom da je potrebno definirati način sanacije oštećenja. To se radi projektom obnove koji je novi projekt kao što smo imali za potres. Ili projektom sanacije oštećenja. Molim izmjenu naziva projekta prema prijedlogu.	Prihvaćen	Promijenjen tekst na snimak postojećeg stanja.
654	IVAN MARKIĆ	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 70.	Člankom 70. se definira fizički očevid na čestici. Smatram da će to dodatno usporiti davanje dozvola na ograničenost kapaciteta, službenih vozila, a posebno na otocima gdje su problem i trajektne linije koje obično idu s otoka prema većem gradu a prema otoku nakon radnog vremena. Smatram da se treba uvesti digitalna satelitska provjera. Znam da i Inspekcija ima takav uvid pa zašto ne bi i referenti imali.	Prihvaćen	Prihvaćen.
655	IVAN MARKIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 23.	Ovo nije u skladu s EU Direktivom o ZNR jer ona definira da to mora biti Investitor koji imenuje: (7) Glavni izvođač dužan je imenovati jednog ili više koordinatora zaštite na radu tijekom građenja.	Prihvaćen	Brisana odredba.
656	IVAN MARKIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 23.	kartice od HGK neće vrijediti jer nije strukovna komora. Inženjeri će morati biti članovi strukovnih komora: (2) .....ovjerava kvalificiranim elektroničkim potpisom kartice odgovarajuće komore prema posebnom propisu kojim se uređuju komore arhitekata i inženjera prostornog uređenja i gradnje.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje, brisana odredba.
657	IVAN MARKIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	Dodati da se radi o projektantskom nadzoru: (4) Projektant je dužan u sklopu "projektantskog nadzora" do trenutka izdavanja uporabne dozvole investitoru i, prema potrebi, drugim sudionicima u gradnji davati objašnjenja i pružati stručnu pomoć u vezi projekata u smislu razrade detalja i izmjene projekta zbog okolnosti nastalih tijekom faze građenja, a koje ne podrazumijevaju postupke izmjena i dopuna akata kojima se odobrava građenje te prisustvovati tehničkom pregledu građevine, osim za manje složenu zgradu.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
658	IVAN MARKIĆ	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 16.	Da li se uvodi ovlaštenje/akreditacije za ispitivanja obzirom da se navodi da se povjerava ovlaštenoj osobi? Da li to može investitor prenijeti na projektanta?	Nije prihvaćen	Nije predmet ovog Zakona.
659	IVAN MARKIĆ	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 5.	Definirati da se detaljni temeljni zahtjevi definiraju tehničkim propisom koji donosi ministar, jer za određene temeljne zahtjeve postoje iznimke ovisno o vrstama građevina.	Nije prihvaćen	Dovoljno je jasno propisano člankom 15. Prijedloga zakona.
660	IVAN MARKIĆ	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 9.	Prema prijedlogu se pristupačnost mora osigurati za sve građevine a ne samo one koje se traže prema Propisu o pristupačnosti...predlažem izmjenu:(2) Građevina mora biti projektirana i izgrađena vodeći računa o pristupačnosti i uporabi za osobe s invaliditetom i osobe smanjene pokretljivosti ili orijentacije, a u skladu s propisom koji detaljnije definira građevine i uvjete.	Nije prihvaćen	Ovo je opis temeljnog zahtjeva propisan Uredbom (EU) 2024/3110, a tehničkim propisom se detaljno razrađuje taj temeljni zahtjev.
661	IVAN MARKIĆ	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	Manje složene zgrade bi bilo poželjno da se proširi na 3 stambene jedinice. Jako puno prostornih planova ima definirani gradnju od max 3 stambene jedinice i 400 m2 gbp. Ako ostane ovako imat ćemo situaciji da će se vaditi dozvole za 2 stana od kojih je jedan na kat. Nakon ili tokom gradnje će se vaditi građevinska dozvola za 3 stambene jedinice. Mislim da je to samo bespotrebno duplanje procedura kod javnopravnih i upravnih tijela pa će se štopati ostale građevinske dozvole.	Nije prihvaćen	Definicije manje složene zgrade i višestambene zgrade usklađeno je s propisima iz područja zaštite od požara te nastavno na to potreba pribavljanja posebnih uvjeta od tijela nadležnog za zaštitu od požara.
662	IVAN MARKIĆ	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	Nema definirano što je to projektiranje, projektantski nadzor i stručni nadzor, a imamo građenje, održavanje građevina, građevina, zgrada, prikaz mjera zaštite od požara i sl. Predlažem da se definira.	Nije prihvaćen	Dovoljno je jasno definirano.
663	IVAN JUKIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 22.	Vezano uz članak 22, stavak 7. Definirati potrebu izrade pisane izjave izvođača za radove za koje se ne obavlja stručni nadzor (strojarski i elektrotehnički radovi), odnosno za koje se ne vodi e-građevinski dnevnik.	Nije prihvaćen	Člankom 95. je propisano da svi izvođači daju izjave.
664	IVAN BISKUPIĆ	4. PROJEKTI, Članak 48.	Pojedine jedinice lokalne samouprave su imenovale Povjerenstva za ocjenu arhitektonske uspješnosti koja imaju zadaću pregledavanja i ocjene pojedinih idejnih projekata na području jedinica lokalne samouprave od posebnog značaja . U postupku ishođenja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja događaju se situacije da se navedena Povjerenstva sastaju po potrebi pa tako projekti kasne sa ishođenjem posebnih uvjeta od strane navedenog javnopravnog tijela . Pravilnikom uskladiti sjednice i rad povjerenstva i iste uskladiti sa rokom izdavanja posebnih uvjeta. Isto tako smatram da bi mišljenje imenovanog Povjerenstva za ocjenu arhitektonske uspješnosti moglo imati samo savjetodavni karakter, a ne obvezujući karakter pri donošenju Posebnih uvjeta i uvjeta priključenja , a sve sukladno Zakonu o gradnji.	Nije prihvaćen	Projektant sam traži posebne uvjete.
665	IVAN BISKUPIĆ	10.3. OBAVLJANJE POSLOVA, Članak 155.	Pojedine jedinice lokalne samouprave su imenovale Povjerenstva za ocjenu arhitektonske uspješnosti koja imaju zadaću pregledavanja i ocjene svih idejnih projekata unutar izdvojenih zona turističke namjene, poduzetničke zone,ugostiteljsko turističkih građevina unutar građevinskog područja naselja, te prema potrebi i drugih idejnih projekata za stambene građevine . U postupku ishođenja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja događaju se situacije da se navedena Povjerenstva sastaju po potrebi pa tako projekti kasne sa ishođenjem posebnih uvjeta od strane navedenog javnopravnog tijela . Pravilnikom uskladiti sjednice i rad povjerenstva i iste uskladiti sa rokom izdavanja posebnih uvjeta. Isto tako smatram da bi mišljenje Povjerenstva za ocjenu arhitektonske uspješnosti moglo imati samo savjetodavni karakter, a ne obvezujući karakter pri donošenju Posebnih uvjeta i uvjeta priključenja , a sve sukladno Zakonu o gradnji.	Nije prihvaćen	Povjerenstva koja se navode nisu u skladu sa zakonom o gradnji.
666	HRVATSKO DRUŠTVO KRAJOBRAZNIH ARHITEKATA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	Smatramo potrebnim da se članak 19. stavak 6. dopuni izraz „ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer“ s “ovlašteni krajobrazni arhitekt” kao dio skupine ovlaštenih inženjera u smislu ovoga Zakona. Na ovaj način bi se stavak uskladio s načelima održivosti, zaštite okoliša i javnog interesa propisanim ovim Zakonom što bi impliciralo potrebu usklađivanja s drugim zakonima, osobito Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje.	Nije prihvaćen	Poslovi krajobraznog arhitekta definirani su posebnim zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornoga uređenja i gradnje, on ne izrađuje glavni projekt.
667	HRVATSKO DRUŠTVO KRAJOBRAZNIH ARHITEKATA	4. PROJEKTI, Članak 37.	Glavni projekt bi trebao sadržavati projekt krajobrazne arhitekture / krajobraznog uređenja s obzirom na suvremene tendencije primjene politika održive / zelene gradnje i europskih politika zelene tranzicije te preuzetih obveza iz Konvencije o europskim krajobrazima (NN 12/02), Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC), primjene UN-ovih ciljeva održivog razvoja kao i s obzirom na provedbu EU Nature Restoration Law. Budući da se projektom krajobrazne arhitekture osiguravaju ciljevi Zakona o gradnji koji se odnose na zaštitu okoliša, očuvanje prirode i krajobraznih vrijednosti, smatramo da je krajobrazni projekt neophodan kao obvezan dio glavnog projekta u obliku zasebne mape.	Nije prihvaćen	Zadaće struke propisane su zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji, i nastavno na to propisane su i strukovne odrednice glavnih projekata.
668	HRVATSKO DRUŠTVO KRAJOBRAZNIH ARHITEKATA	4. PROJEKTI, Članak 36.	Obzirom na prepoznavanje potrebe za izradom krajobraznog elaborata, koji prethodi izradi glavnog projekta, nužno je jasno definirati njegov sadržaj (obvezni dijelovi, mogući izrađivači i sl.) kako bi se osigurala stručnost i kvaliteta izrade.	Nije prihvaćen	Zakonom o gradnji se ne propisuje detaljni sadržaj i nazive za elaborate, niti tko ih može izraditi, elaborati se izrađuju sukladno posebnim propisima.
669	HRVATSKO DRUŠTVO KRAJOBRAZNIH ARHITEKATA	1. OPĆE ODREDBE, Članak 1.	Stavak 2. propisuje da je za javni interes potrebno uključiti zaštitu okoliša, očuvanje prirode, promicanje održive gradnje te zelenu tranziciju. Za provedbu tih ciljeva nužno je uvesti projekt krajobrazne arhitekture / krajobraznog uređenja kao sastavni dio projektne dokumentacije u zasebnoj mapi. Ovom nadopunom bi se Zakon o gradnji nadovezao na Zakon o prostornom uređenju koji predviđa razvoj zelene infrastrukture, a kao alat za njezinu implementaciju treba predvidjeti izradu projekta krajobrazne arhitekture.	Nije prihvaćen	Načelo uređenja prostora i očuvanja prirode, promicanje održive gradnje trebale bi primjenjivati sve struke, to nije isključiva zadaća arhitekata krajobraznog uređenja.
670	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	10.2. UPORABNA DOZVOLA ZA ODREĐENE GRAĐEVINE, Članak 152.	Čl.152.st.2. Bez podatka o visini i volumenu (oblik i nagib krova), neće biti moguće utvrditi zakonitost svih dijelova građevine, niti iskazati volumen za obračun razlike komunalnog doprinosa.	Nije prihvaćen	Radi se o postupku izdavanju uporabne dozvole.
671	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	10.2. UPORABNA DOZVOLA ZA ODREĐENE GRAĐEVINE, Članak 152.	Za potrebe čl.153.st. 3. predlaže se dodati: 4. shematski grafički prikaz volumena, te tlocrtnih i visinskih gabarita građevine koji je izradio ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer	Nije prihvaćen	Radi se o postupku izdavanju uporabne dozvole.
672	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	10.2. UPORABNA DOZVOLA ZA ODREĐENE GRAĐEVINE, Članak 146.	Čl.146.st.3. Bez podatka o visini i volumenu (oblik i nagib krova), neće biti moguće utvrditi zakonitost svih dijelova građevine, niti iskazati volumen za obračun razlike komunalnog doprinosa.	Nije prihvaćen	Propisano je da se predaje kopija katastarskog plana kao službeni dokument evidentiranja, ostalo opisano u rješenju – uporabnoj dozvoli.
673	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	10.2. UPORABNA DOZVOLA ZA ODREĐENE GRAĐEVINE, Članak 146.	Za potrebe čl.147.st. 3. predlaže se dodati: 3. shematski grafički prikaz volumena, te tlocrtnih i visinskih gabarita građevine koji je izradio ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer	Nije prihvaćen	Odredba je ista kao u postojećem zakonu.
674	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	10.1. ZAPOČETI POSTUPCI, IZDANI AKTI I PRIMJENA PROPISA, Članak 143.	Čl.143. Na pojedinim uvjetima piše vremensko ograničenje, pa ova odredba može dovesti do nedoumica što je mjerodavno - zakon ili uvjeti JPT? U slučaju promjene okolnosti na terenu, može biti predmet spora.	Nije prihvaćen	Nomotehnika. Uvjeti vrijede najdulje dvije godine osim ako uvjetima nije određeno drugačije.
675	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	10.1. ZAPOČETI POSTUPCI, IZDANI AKTI I PRIMJENA PROPISA, Članak 143.	Prijedlog: Posebni uvjeti i uvjeti priključenja ishođeni do stupanja na snagu ovoga Zakona mogu se koristiti u postupku ishođenja građevinske dozvole, a najdulje dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, odnosno do roka propisanog uvjetom.	Nije prihvaćen	Nomotehnika.
676	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	i.PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 122.	Čl. 122. st.2. Glavni projektant nema veze s koordinacijom i primjenom propisa kojom se uređuje sigurnost i zdravlje radnika, osim ako nije koordinator zaštite na radu. U cilju izbjegavanja krive interpretacije (jer u čl.20.st. 2 piše da glavni projektant MOŽE prilikom izrade projekta biti koordinator zaštite na radu), dajemo prijedlog za izmjenu.	Prihvaćen	Članak je izmijenjen vezano na koordinatora zaštite na radu, brisana prekršajna odgovornost glavnog projektanta u tom dijelu.
677	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	i.PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 122.	(2) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 10000,00 eura kaznit će se glavni projektant koji je ujedno koordinator zaštite na radu (članak 20. stavak 2.), ukoliko tijekom projektiranja ne osigurava i koordinira primjenu propisa kojom se uređuje sigurnost i zdravlje radnika	Prihvaćen	Članak je izmijenjen vezano na koordinatora zaštite na radu, brisana prekršajna odgovornost glavnog projektanta u tom dijelu.
678	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	i.PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 121.	Čl.121. točka 6. Obzirom na argumentiranu problematičnost čl.19.st.4. ovu odredbu treba korigirati. Prijedlog: 6. se ne odazove na tehnički pregled, osim za manje složenu zgradu ISKLJUČIVO ako se korekcije Čl.19.st.4. i 5. prihvate sukladno prijedlogu HKA, predlažemo definirati na način: 6. se ne odazove na tehnički pregled, osim za manje složenu zgradu i ne postupa sukladno članku 19. stavak 4.	Prihvaćen	Prihvaćen.
679	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	i.PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 121.	Čl.121. točka 2. U praksi se pokazalo da se nedovoljno jasne odredbe prostornih planova tumače različito i ne uvijek točno ovisno o službeniku. Stoga treba osigurati način provjere projektiranog zahvata u ranoj (idejnoj) fazi, a kako se „pogreške“ najčešće ne rade namjerno, predlaže se izmijeniti točka 2.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
680	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	i.PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 121.	Prijedlog: 2. projektirana građevina očito nije projektirana u skladu s lokacijskom dozvolom, odnosno uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom, ne ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu, zahtjeve propisane za energetska svojstva zgrada ili druge propisane zahtjeve i uvjete (članak 19. stavak 2.)	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
681	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	i.PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 120.	Čl.120.st.5. Obzirom na to da „manje složene zgrade“ mogu biti prilično zahtjevne, realne površine veće od 400m2 (zbog načina obračuna bruto površine), opremljene složenim i skupim sustavima (bazen, fotonaponska elektrana), nema razloga da se unaprijed odredi 50% umanjenje novčane kazne.	Nije prihvaćen	Usklađeno sa posebnim propsom koji se odnosi na kazne za fizičke osobe.
682	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	7.1. EVIDENTIRANJE GRAĐEVINE U KATASTRU I ZEMLJIŠNOJ KNJIZI, Članak 107.	Čl.107.st.4. Zabilježba da nije priložena uporabna dozvola bi trebala rezultirati određenim uvjetima, rokovima i sankcijama, te imati značaj da je prometovanje (prodaja, najam) takvom nekretninom zabranjeno.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
683	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 102.	Čl.102.st.2. Povezano s čl.97.2. Čl.97.st.2. kako bi se onemogućile promjene oblikovanja i potencijalne usklađenosti s važećim prostornim planom, kao i utjecaj na temeljne zahtjeve, potrebno izmijeniti.	Nije prihvaćen	Glavni projekt treba biti usklađen sa idejnim projektom i prostornim planom, za što je odgovoran projektant.
684	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 102.	Prijedlog: (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka uporabna dozvola za manje složenu zgradu izdaje se u roku od 8 dana od obavljenog tehničkog pregleda ako se utvrdi da je izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom i idejnim projektom u pogledu lokacijskih uvjeta, smještaja, oblikovanja, vanjskih dimenzija i namjene zgrade, te temeljnim zahtjevima za građevinu sukladno čl. 94. st.4.	Nije prihvaćen	Glavni projekt treba biti usklađen sa idejnim projektom i prostornim planom, za što je odgovoran projektant. Čl. 97. st. 2. je propisano, što se utvrđuje na tehničkom pregledu za manje složenu zgradu.
685	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 99.	Čl.99.st.4. Ova odredba daje mogućnost da se na samom tehničkom pregledu od strane službenika nekog tijela osporava potvrda koju je isto JPT izdalo na glavni projekt. Ukoliko se takav slučaj ne navodi kao iznimka, postavlja se pitanje svrhe potvrde glavnog projekta i kakvu sigurnost ona daje. Iako se u st. 5. istog članka navodi da je JPT odgovorno za štetu nastalu investitoru, odredba je previše općenita da bi bila jednoznačna i provediva. Prijedlogom se naglašava da se radi o iznimci, odnosno ozbiljnom propustu i definiraju se troškovi koji se nadoknađuju.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje, međutim odredba se odnosi i na odredbe iz čl. 64. st. 4. zakona, kad javno pravno tijelo ne izda potvrdu na glavni projekt, te se smatra da je potvrda izdana.
686	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 99.	(4) Iznimno, ako prilikom provođenja tehničkog pregleda predstavnik javnopravnog tijela utvrdi da građevina nije izgrađena u skladu s posebnim propisima iz nadležnosti tog javnopravnog tijela koji utječu na temeljne zahtjeve za građevinu zbog kojih je potrebno izmijeniti tehničko rješenje, a na glavni projekt je ishođena potvrda glavnog projekta od strane tog javnopravnog tijela, tada je investitor dužan otkloniti navedene nedostatke i ishoditi rješenje o izmjeni i dopuni građevinske dozvole. (5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka javnopravno tijelo je odgovorno za štetu nastalu investitoru, te je dužno nadoknaditi troškove izrade projektne dokumentacije, izmjene i dopune građevinske dozvole, te radova i postupaka uzrokovanih propustom javnopravnog tijela.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća, odredba će se mijenjati.
687	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 98.	Čl.98.st.3. Kao što je navedeno ranije, „manje složene zgrade“ mogu biti tehnički zahtjevne i ova odredba je neozbiljna. Investitor najčešće nije tehnički stručan i ne poznaje procedure, te je nužno da tehničkom pregledu prisustvuje stručni nadzor i inženjer gradilišta.	Nije prihvaćen	Za manje složene zgrade nije potrebno, a vezano na odredbu čl. 97. st. 2. Zakona. Osim navedenog, izvođači i nadzor preuzimaju odgovornost svaki u svom dijelu.
688	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 98.	Prijedlog: (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, na tehnički pregled manje složene zgrade poziva se investitor, stručni nadzor i inženjer gradilišta.	Nije prihvaćen	Za manje složene zgrade nije potrebno, a vezano na odredbu čl. 97. st. 2. Zakona.
689	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 97.	Čl.97.st.2. ovako formulirana odredba dopušta da se u izvedbi mijenja oblikovanje, čime se može odstupiti od usklađenosti s prostornim planom i da se utječe na temeljne zahtjeve, što se ne bi smjelo dozvoliti.	Nije prihvaćen	Nomotehnički jasno, a izvođači i nadzor preuzimaju odgovornost svaki u svom dijelu.
690	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 97.	Prijedlog: (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka tehnički pregled za manje složenu zgradu obavlja se u svrhu utvrđivanja izgrađenosti građevine u skladu s građevinskom dozvolom i idejnim projektom u pogledu lokacijskih uvjeta, smještaja, oblikovanja, vanjskih dimenzija i namjene zgrade, te u svrhu ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu sukladno čl. 94. st.4.	Nije prihvaćen	Izvođači i nadzor preuzimaju odgovornost svaki u svom dijelu.
691	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 94.	Čl.94.st.4. Da bi odredba bila u skladu s Čl. 5.st.1. koji kaže da SVAKA zgrada mora ispunjavati temeljne zahtjeve za građevinu, nužno ih je osigurati kontrolama.	Nije prihvaćen	Izvođći i nadzor preuzimaju odgvornost u tom dijelu prema odredbama zakona.
692	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 94.	Prijedlog: (4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, tehničkim pregledom za manje složenu zgradu ne utvrđuje se ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu dokazuje se dokumentacijom iz čl. 93. st.1. točka 6 i 95. st.1. točke 3 i 5.	Nije prihvaćen	Izvođći i nadzor preuzimaju odgvornost u tom dijelu prema odredbama zakona.
693	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 93.	Čl.93.st.1., 6. zbog nove definicije projekta, neovisno o čl.19.st. 3. i čl.31. treba naglasiti da glavni projekt mora biti potpisan kvalificiranim elektroničkim potpisom. Pod uvjetom da gradilišta provjerava građevinska inspekcija, to je jedini mogući instrument kontrole sadržaja, usklađenosti i cjelovitosti glavnog projekta po kojem se izvode radovi. Iskaznice se prilažu ako je propisano tehničkim propisima (npr. za zgrade do 50m2 neto korisne površine iskaznica energetskih svojstava se ne prilaže). Također, bitno je naglasiti potrebu za papirnatim oblikom projektne dokumentacije, jer je inače upitno kako i po čemu se izvode radovi.	Prihvaćen	Prihvaćen.
694	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 93.	Prijedlog: (1) 6. glavni projekt u papirnatom obliku, potpisan kvalificiranim elektroničkim potpisom, s iskaznicom energetskih svojstava zgrade i iskaznicom o akustičkim svojstvima zgrade, ako je to propisano posebnim tehničkim propisom, te izvješćem o kontroli projekata, ako je kontrola propisana	Prihvaćen	Nije propisano u kojem obliku glavni projekt mora biti na gradilištu.
695	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 89.	Čl.89.st.4., zbog nove definicije projekta, neovisno o čl.31. treba naglasiti da glavni projekt mora biti potpisan kvalificiranim elektroničkim potpisom (kao što piše i u „elektroničkom obliku“), jer je to jedno od mogućih instrumenata kontrole koji jamči cjelovitost i uslađenost glavnog projekta.	Prihvaćen	Prihvaćen.
696	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 89.	Prijedlog: (4) U prijavi početka građenja građevine koja se gradi bez građevinske dozvole na temelju glavnog projekta investitor je dužan navesti izvođača i nadzornog inženjera, te uz prijavu priložiti glavni projekt u elektroničkom obliku potpisan kvalificiranim elektroničkim potpisom.	Prihvaćen	Prihvaćen.
697	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 89.	Čl.89.st.3., zbog nove definicije projekta, neovisno o čl.31. treba naglasiti da glavni projekt mora biti potpisan kvalificiranim elektroničkim potpisom. Također, sukladno prijedlogu na čl. 64. predlažu se dodati potvrde JPT koja su izdala uvjete priključenja temeljem posebnog zakona.	Prihvaćen	Investitor temeljem uvjeta priključenja sklapa ugovor o priključenja izvan postupka ishođenja građevinske dozvole, glavni projekt predan na građevinsku dozvolu ne smije sadržavati drugačija tehnička rješenja, stoga nije potrebna potvrda glavnog projekta na uvjete priključenja.
698	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 89.	Prijedlog: (3) U prijavi početka građenja manje složene zgrade investitor je dužan navesti izvođača i nadzornog inženjera, te uz prijavu priložiti glavni projekt u elektroničkom obliku potpisan kvalificiranim elektroničkim potpisom, s potvrdom nadležnog tijela prema propisu kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara ako se radi o građevini koja je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro ili se nalazi unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline i potvrdom drugih tijela, ako je regulirano posebnim zakonom.	Nije prihvaćen	Za manje složene zgrade drugi posebni uvjeti nisu propisani drugim propisima, stoga se ne pribavlja ni potvrda na glavni projekt.
699	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 81.	Čl.81.st.7. Ne odnosi se na manje složene zgrade za koje se građevinska dozvola izdaje temeljem idejnog projekta. Proizlazi da se izmjene na takvim zgradama mogu izvoditi bez izvedbene dokumentacije, jer glavni projekt nije sastavni dio građevinske dozvole. Ako se izmjenama utječe na ispunjavanje bilo kojeg temeljnog zahtjeva za građevinu, prije nego krene s izmjenama, izvođač na gradilištu treba imati glavni odnosno izvedbeni projekt po kojem se izvode ti radovi. Podaci o projektima se moraju upisati u građevinski dnevnik s datumom njihove izrade.	Prihvaćen	Izmjene tijekom građenja za manje složene zgrade dodane.
700	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 81.	Prijedlog: (7) Izmjene tijekom građenja kojima se utječe na ispunjavanje bilo kojeg temeljnog zahtjeva za građevinu, osim na temeljni zahtjev sigurnosti u slučaju požara, a kojima se ne mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima, investitor može izvoditi na vlastitu odgovornost i rizik na temelju izmjene i/ili dopune izvedbenog projekta i izmjene i/ili dopune glavnog projekta koji je sastavni dio građevinske dozvole na temelju koje se gradi, s time da izmjenu i/ili dopunu građevinske dozvole ishodi prije podnošenja zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole. (8) Izmjene tijekom građenja manje složene zgrade kojima se utječe na ispunjavanje bilo kojeg temeljnog zahtjeva za građevinu, a kojima se ne mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima, investitor može izvoditi na vlastitu odgovornost i rizik na temelju izmjene i/ili dopune glavnog projekta koji je usklađen s idejnim projektom za dio građevinske dozvole na temelju koje se gradi, s time da izmjenu i/ili dopunu građevinske dozvole ishodi prije podnošenja zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole.	Prihvaćen	Izmjene tijekom građenja za manje složene zgrade dodane.
701	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 75.	Čl.75.st.2. Pohvalno, ali može se dodati i „na zahtjev“ (nisu svi investitori informatički pismeni, niti se to smije podrazumijevati, naročito kod manje složenih zgrada).	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
702	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 75.	Prijedlog: (1) 1. investitoru u korisnički pretinac informacijskog sustava povezanog na državnu informacijsku infrastrukturu, odnosno putem pošte ako investitor nema korisnički pretinac ili na zahtjev investitora	Nije prihvaćen	Dostava je propisana posebnim propisom kojim se uređuje dostava strankama.
703	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 71.	Čl.71.st.6. U skladu s primjedbom na st. 3. korigirati	Nije prihvaćen	Odredba se primjenjuju i na zamjensku građevinu iz razloga, jer je investitor sa postojećom građevinom stekao neka prava koja mu se ne smiju oduzeti.
704	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 71.	Prijedlog: (6) Iznimno, za rekonstrukciju postojeće zgrade ne primjenjuju se odredbe stavaka 4. točke 2., 3. i 4. ovoga članka te stavak 5. ovoga članka.	Nije prihvaćen	Odredba se primjenjuju i na zamjensku građevinu iz razloga, jer je investitor sa postojećom građevinom stekao neka prava koja mu se ne smiju oduzeti.
705	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 71.	Čl.71.st.3. Ako postojeća građevina ne zadovoljava prostorno-planske uvjete, nije poželjno da nakon njezinog rušenja nova bude na istom mjestu, iste veličine, odnosno namjene. Zamjenska zgrada je nova zgrada, tržišno zanimljiva zbog povećane vrijednosti u odnosu na uklonjenu i kao dugoročno prisutna u prostoru mora zadovoljavati odredbe prostornih planova. U protivnom se ne rješavaju postojeći problemi u prostoru. Za rekonstrukciju građevine se može dozvoliti iznimno, u svrhu poboljšanja temeljnih zahtjeva, ali ne i u svrhu povećanja prostora (dogradnje, nadogradnje).	Nije prihvaćen	U skladu sa odredbama Zakona o prostornom uređenju.
706	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 71.	Prijedlog: (3) Iznimno od odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka građevinska dozvola za rekonstrukciju postojeće građevine može se izdati i ako nije donesen urbanistički plan uređenja, na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja, ako se rekonstrukcija vrši u cilju poboljšanja temeljnih zahtjeva za građevinu	Nije prihvaćen	Odredba je u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju.
707	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 71.	Čl.71.st.2. Uskladiti s prijedlogom dopune čl. 48.st.3.	Nije prihvaćen	Primjedba na navedeni članak nije prihvaćena (ne izbacuju se pojedina javnopravna tijela, drugi posebni uvjeti nisu propisani drugim propisima, međutim za manje složene zgrade se pribavljaju uvjeti priključenja koji su potrebni).
708	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 71.	Prijedlog (1) 2. su utvrđeni svi propisani uvjeti priključenja i posebni uvjeti tijela nadležnog za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara ako je propisano i prema potrebi drugih tijela čiji su posebni uvjeti relevantni za predmetni zahvat,	Nije prihvaćen	Za manje složene zgrade ne pribavljaju se drugi posebni uvjeti, nije propisano drugim propisima.
709	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 70.	Čl.70.st.1. Zbog dugotrajnosti postupaka i preopterećenosti službenih osoba, možda očevid mogu izvršiti komunalni redari koji obilaze teren, a ne službenici upravnog tijela. Postavlja se pitanje nadležnosti i dodatnih postupaka u komunikaciji različitih tijela.	Prihvaćen	Odredba se mijenja.
710	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 66.	Čl.66.st.1. Udaljenost susjedne međe od zgrade za koju se izdaje dozvola ne može biti kriterij za pravo na sudjelovanje u postupku. Na parceli se dozvolama osim smještaja zgrade rješavaju i drugi parametri, poput položaja parkirališta i ostalih građevina (garaže, spremišta, bazena, septičke jame, kamina, potpornih zidova, ograde, nadstrešnice...), nagiba, zbrinjavanja oborinskih voda, osunčanja, pogleda itd. Neosnovane pritužbe susjeda nakon pisane obavijesti nadležnog tijela da je predmetni zahvat u skladu s prostornim planom i važećim propisima, treba sankcionirati. Zbog zlouporabe čl. 25. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina redovito se eliminiraju susjedi iz postupka. Kako bi se onemogućila takva praksa, ali i zbog stvarnih utjecaja predviđene zgrade ili građevine na okolinu, stranka u postupku treba biti i vlasnik nekretnine koja ne graniči s nekretninom za koju se izdaje građevinska dozvola, ako ih odvaja čestica uža od 1,6m (minimalna širina pješačkog puta).	Nije prihvaćen	Prijedlogom zakona ne isključuju se stranke u postupku samo se broj smanjuje ovisno o utjecaju građevine na njih.
711	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 66.	Prijedlog: (1) Stranka u postupku izdavanja građevinske dozvole za manje složenu zgradu su investitor, odnosno vlasnik nekretnine i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini za koju se izdaje građevinska dozvola te vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje građevinska dozvola, te vlasnik nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koje ne graniči neposredno s nekretninom za koju se izdaje građevinska dozvola, ako su spomenute nekretnine na udaljenosti manjoj od 1,6m u bilo kojem svojem dijelu.	Nije prihvaćen	Prijedlogom zakona se smanjuje broj stranaka ovisno o utjecaju građevine na njih.
712	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 64.	Čl.64.st.5. "Smatra se da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima, odnosno posebnim uvjetima određenim lokacijskom dozvolom i da je javnopravno tijelo izdalo potvrdu na glavni projekt ako javnopravno tijelo upravnom tijelu ili projektantu i investitoru ne dostavi potvrdu na glavni projekt ili rješenje o obustavi postupka izdavanja potvrde na glavni projekta u roku iz stavka 4. ovoga članka." Za sada slična odredba u važećem ZoG (Čl. 86.st5.) u praksi ne funkcionira i prolongira problem na fazu tehničkog pregleda i uporabne dozvole. Uvedena je teška povreda dužnosti (st.8. čl.64.), ali postavlja se pitanje praktične provedbe. (analogija- čl. 49.st.7.)	Nije prihvaćen	Člankom 99. st. 4. je u zakonu odredba u svrhu otklanjanja tog problema u praksi. (4) Ako prilikom provođenja tehničkog pregleda predstavnik javnopravnog tijela utvrdi da građevina nije izgrađena u skladu s posebnim propisima iz nadležnosti tog javnopravnog tijela koji utječu na temeljne zahtjeve za građevinu zbog kojih je potrebno izmijeniti tehničko rješenje, a na glavni projekt je ishođena potvrda glavnog projekta od strane tog javnopravnog tijela, tada je investitor dužan otkloniti navedene nedostatke i ishoditi rješenje o izmjeni i dopuni građevinske dozvole.
713	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 64.	Čl.64.st.1. Iako je već prema važećem Zakonu o gradnji definirano da se potvrde glavnog projekta izdaju samo od JPT koja su izdala posebne uvjete, u praksi pojedini uredi traže potvrde i od onih tijela koja su izdala uvjete priključenja, što se pokazalo kao bolja opcija (time su izbjegnuti potencijalni problemi prilikom priključenja građevine na infrastrukturu). Pojedina JPT za potvrdu glavnog projekta imaju zakonsko uporište (čl. 163. Zakon o vodama).	Nije prihvaćen	Investitor temeljem uvjeta priključenja sklapa ugovor o priključenja izvan postupka ishođenja građevinske dozvole, glavni projekt predan na građevinsku dozvolu ne smije sadržavati drugačija tehnička rješenja, stoga nije potrebna potvrda glavnog projekta na uvjete priključenja.
714	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 64.	Prijedlog: (1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta s posebnim uvjetima, odnosno posebnim uvjetima određenim lokacijskom dozvolom, te uvjetima priključenja ako je regulirano posebnim zakonom, javnopravno tijelo određeno posebnim propisom na traženje upravnog tijela ili Ministarstva po službenoj dužnosti u postupku izdavanja građevinske dozvole izdaje potvrdu na glavni projekt kojom se potvrđuje da je glavni projekt izrađen u skladu s utvrđenim posebnim uvjetima, odnosno posebnim uvjetima određenim lokacijskom dozvolom i uvjetima priključenja ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.	Nije prihvaćen	Investitor temeljem uvjeta priključenja sklapa ugovor o priključenja izvan postupka ishođenja građevinske dozvole, glavni projekt predan na građevinsku dozvolu ne smije sadržavati drugačija tehnička rješenja, stoga nije potrebna potvrda glavnog projekta na uvjete priključenja.
715	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 59.	Čl.59.st.1. Predaja zahtjeva sa svim potrebnim informacijama i prilozima isključivo elektroničkim putem za većinu investitora je nepremostiva prepreka jer samostalno nisu u stanju ispuniti i predati zahtjev, te takva odredba za njih nije „pojednostavljenje“ (jedan od ciljeva Zakona). U praksi zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi projektant.	Nije prihvaćen	Cijeli proces je digitaliziran u skladu sa digitalnom strategijom RH, investitor može imenovati opunomoćenika da mu preda zahjev.
716	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 59.	Prijedlog: (1) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investitor elektroničkim putem, a na zahtjev stranke zahtjev i popratna dokumentacije se podnose kao elektronički zapis.	Nije prihvaćen	Odredba je jasna, svi dokumenti se prilažu elektroničkom obliku.
717	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 57.	Čl.57.st.1. Formulacija da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole se može krivo protumačiti (u javnosti se već tako tumači) na način da je za građenje dovoljno imati građevinsku dozvolu. Za manje složene zgrade ona se izdaje na temelju idejnog projekta. Kako nedostaju instrumenti kontrole glavnog projekta u postupku ishođenja građevinske dozvole za manje složene zgrade, odredbu je potrebno vezati na prijavu početka građenja.	Nije prihvaćen	Nomotehnički izričaj.
718	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 57.	Prijedlog (3) Građenju građevine može se pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, po prijavi početka građenja, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.	Nije prihvaćen	U katastru prethodno mora biti formirana građevna čestica jer je investitor već prethodno riješio imovinsko pravne odnose.
719	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	5.TIJELA NADLEŽNA ZA IZDAVANJE GRAĐEVINSKE I UPORABNE DOZVOLE, Članak 56.	Čl.56.st.5. Pohvalno je prepoznavanje potrebe za educiranjem službenih osoba, ali je potrebno definirati uvjete i način.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje, definirano pravilnicima o unutarnjem redu tijela.
720	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	4. PROJEKTI, Članak 49.	Čl.49.st.7. Neovisno o st.2. čl.49. ostaje pitanje: što ako uvjeti ne stignu, a bez njih je nemoguće izraditi projekt?	Prihvaćen	Odredba će se dopuniti - smatra se da su uvjeti izdani Projekt se izrađuje u skladu sa posebnim propisima, ako javnopravno tijelo taksitativno ne naveden posebne uvjete.
721	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	4. PROJEKTI, Članak 49.	Čl.49.st.4. Problematično, jer javnopravno tijelo može osporavati projekt ukoliko se pojedini uvjeti ne uvaže (na dozvoli, tehničkom pregledu, prilikom priključenja). Prijedlog: Prije uvođenja ove odredbe potrebno je napraviti kontrolu postojećih uvjeta koji se izdaju i uskladiti stavove MPUGDI i svih JPT-ova koji sudjeluju u postupcima te korigirati neispravnosti! U suprotnom se potencijalni problem prolongira na kasniju fazu građenja (teže popraviti, opterećuje pravosuđe ili se stvara podloga za korupciju).	Nije prihvaćen	U zakonu (čl. 90. st. 4.) su i odredbe u vezi navedene problematike u dijelu provođenja tehničkog pregleda i izdavanja uporabne dozvole.
722	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	4. PROJEKTI, Članak 49.	Čl.49.st.1. Kako projektanti bez uvjeta ne mogu projektirati, a u praksi se uvjeti često ne utvrde u roku od 15 dana, 30 dana je bolja opcija ukoliko se automatiznom e-konferencija zatvara nakon tog roka. Potrebno je uvesti rok za utvrđivanje „urednosti“ zahtjeva, zbog dugotrajnih postupaka i argumentacije da rok započinje potvrdom da je predmet uredan (iako je ona kao takav predan). Ili preformulirati da rok počinje teči od trenutka zaprimanja zahtjeva. Vrijedi i za sve postupke obuhvaćene Zakonom o općem upravnom postupku.	Prihvaćen	Prihvaćen.
723	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	4. PROJEKTI, Članak 48.	Čl.48.st.6. „Opis i grafički prikaz“ nema propisan detaljan sadržaj (koji je u praksi prilično opsežan) i nužno je naglasiti da ga izrađuje projektant u okviru zadaća svoje struke. „Opis i graf. prikaz“ je dio projektiranja, te svi preduvjeti za ispravnost idejnog i glavnog projekta moraju biti ispunjeni već za ishođenje uvjeta.	Nije prihvaćen	Za opis i grafički prikaz građevine nije propisan nivo razrade dokumentacije sukladno ovom zakonu, stoga nije potrebno propisivati da projektant to izrađuje u okviru zadaća struke. Obim opisa i grafičkih priloga određuje projektant zavisno od građevine i posebnim propisima.
724	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	4. PROJEKTI, Članak 48.	Prijedlog: (6) Uz zahtjev iz stavaka 3., 4. i 5. ovoga članka projektant, u okviru zadaća struke za koju je ovlašten, prilaže opis i grafički prikaz građevine na katastarskom planu i/ili elaborat koji je prema posebnom zakonu uvjet za utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja, odnosno prilaže podatke koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja.	Nije prihvaćen	Za opis i grafički prikaz građevine nije propisan nivo razrade dokumentacije sukladno ovom zakonu, stoga nije potrebno propisivati da projektant to izrađuje u okviru zadaća struke.
725	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	4. PROJEKTI, Članak 48.	Čl.48.st.3. Potrebno je onemogućiti ugrožavanje sigurnosti zbog „izbacivanja“ pojedinih javnopravnih tijela. Posebni uvjeti primarno ovise o lokaciji, a manje o namjeni i površini (osim požara). I posebni uvjeti i uvjeti priključenja projektantima su podloge za izradu projekata, a investitoru i izvođaču upute za daljnje postupanje.	Nije prihvaćen	Ne izbacuju se pojedina javnopravna tijela, drugi posebni uvjeti nisu propisani drugim propisima, međutim za manje složene zgrade se pribavljaju uvjeti priključenja koji su potrebni.
726	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	4. PROJEKTI, Članak 48.	Prijedlog: (3) Za manje složene zgrade projektant pribavlja uvjete priključenja i posebne uvjete nadležnog tijela prema propisu kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara, ako je zgrada pojedinačno zaštićeno kulturno dobro ili se nalazi unutar zaštićene-kulturno-povijesne cjeline, a prema potrebi drugih tijela čiji su posebni uvjeti relevantni za predmetni zahvat.	Nije prihvaćen	Za manje složene zgrade ne treba druge posebne uvjete, nisu propisani drugim propisima, međutim za manje složene zgrade se pribavljaju uvjeti priključenja koji su potrebni.
727	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	4. PROJEKTI, Članak 48.	Čl.48.st.2. Potencijalni problem pribavljanja uvjeta od strane projektanta je gubitak kontrole ureda za graditeljstvo nad radom JPT-a i nad postupcima. Iako je i važećim Zakonom o gradnji već propisano čl. 82., st. 2 da javnopravno tijelo ne može u svrhu utvrđivanja uvjeta tražiti plaćanje raznih troškova i izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim opisa i grafičkog prikaza i dokumenta iz čl.69.st.2., u praksi se zahtijevaju dodatni dokumenti od strane pojedinih komunalnih poduzeća. Trenutno nije moguće predvidjeti postupak iz čl. 50. (podnošenje žalbe), no isti treba biti jednostavan i učinkovit. Drugi je problem moguće „zatrpavanje“ javnopravnih tijela zahtjevima, zbog bojazni projektanta da ne pogriješi. Prijedlog: Neovisno o čl.51. izraditi u eDozvoli uputu za postupanje (projektanti za ovu ulogu nisu educirani i mogu se voditi samo za vlastitim iskustvom, ako ga imaju).	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje. Ovim zakonom se daje veća odgovornost projektantu koji putem sustava ishodi posebne uvjete, smatra se da bi projektant kao stručna osoba trebao znati, od kojih tijela je potrebno pribaviti posebne uvjete i uvjete priključenja.
728	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	4. PROJEKTI, Članak 41.	Čl.41.st.1. Zakonom o autorskom pravu i drugim srodnim pravima je već definirano pitanje autorskih prava te nema potrebe za dodatnim tumačenjem, ako nije u skladu s navedenim zakonom. U suprotnom bi se svaki važeći zakon mogao „korigirati“ odredbama drugog (novog) zakona. Predlaže se brisanje članka 41.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje. Usluge projektiranja su definirane propisima iz područja prostornog uređenja i gradnje.
729	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	4. PROJEKTI, Članak 40.	Čl.40.st.3. Pohvalno je uvođenje obvezne izrade izvedbenog projekta. Za „manje složene zgrade“ također ga treba propisati u slučaju potrebe koju definira projektant (npr. planovi oplate i armature kod armiranobetonske konstrukcije, radionički nacrti za čelične konstrukcije, izvedbeni projekt za poluugrađene zgrade za koje je potrebno izraditi kontrolu projekta i sl.).	Nije prihvaćen	Za manje složene zgrade i građevine za koje nije potrebna građevinska dozvola glavni projekt treba sadržavati sva tehnička rješenja i imati odgovarajući nivo razrade sukladno pravilima struke.
730	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	4. PROJEKTI, Članak 40.	Predlaže se dodati: (4) za manje složene zgrade i građevine za koje nije potrebna građevinska dozvola izvedbeni projekt se ugovara na temelju ocjene zahtjevnosti građevine koju daje projektant glavnog projekta u glavnom projektu.	Nije prihvaćen	Investitor može zatražiti izradu izvedbenog projekta i za te građevina ako želi, međutim za manje složene zgrade i građevine za koje nije potrebna građevinska dozvola glavni projekt treba sadržavati sva tehnička rješenja i imati odgovarajući nivo razrade sukladno pravilima struke.
731	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	4. PROJEKTI, Članak 39.	Čl.39.st.1. Prikaz svih primijenjenih mjera zaštite od požara značajno opterećuje 1. mapu (gotovo polovica projekta, prevelik broj stranica). Potencijalne izmjene sadržaja 1. mape zahtijevaju više kvalificiranih elektroničkih potpisa što dodatno usporava i opterećuje postupak. Nema razloga da se prikaz mjera zaštite od požara ne odvoji u zasebnu mapu (glavni projekt mora biti cjelovit i usklađen). Stavak 2 predlaže se izmijentiti sukladno prijedlogu izmjene stavka 1.	Nije prihvaćen	Prikaz svih primijenjenih mjera zaštite od požara može biti kao uvez 2 mape 1. Elektroničko potpisivanje se odvija digitalno online i ne može biti razlog usporavanja postupka.
732	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	4. PROJEKTI, Članak 39.	Prijedlog: (1) Za građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti zaštite od požara izrađuje se Prikaz svih primijenjenih mjera zaštite od požara kao dio prve mape ili zasebne mape glavnog projekta.	Nije prihvaćen	Prikaz svih primijenjenih mjera zaštite od požara sastavni su dio mape 1.
733	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	4. PROJEKTI, Članak 35.	Čl.35.st.1. „Međusobna usklađenost“ je dovedena u pitanje kada nakon izdavanja građevinske dozvole, prilikom traženja priključka građevine na komunalnu infrastrukturu, javnopravno tijelo koje je izdalo uvjete priključenja uvjetuje potvrdu i potencijalne izmjene glavnog projekta (obzirom da ga nije potvrdilo prije ili u postupku ishođenja građevinske dozvole). Da bi se održala usklađenost dorađenog glavnog projekta, trebalo bi pokrenuti izmjenu i dopunu građevinske dozvole, što bi znatno usporilo čitav postupak (u suprotnosti sa ciljevima zakona). U protivnom, glavni projektant se izlaže novčanoj kazni iz čl.122. Prijedlog: korekcija čl. 64.	Nije prihvaćen	Investitor temeljem uvjeta priključenja sklapa ugovor o priključenja izvan postupka ishođenja građevinske dozvole, glavni projekt predan uz zahtjev za građevinsku dozvolu ne smije sadržavati drugačija tehnička rješenja.
734	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	4. PROJEKTI, Članak 34.	Čl.34.st.3. Do izrade novog pravilnika o obveznom sadržaju idejnog projekta nije jasno hoće li se idejni projekt sastojati od više mapa koje će izrađivati ovlašteni inženjeri više struka ili će svi dijelovi biti u jednoj mapi. Ukoliko se projekt bazira samo na uvjetima iz st.2. čl.34., za manje složenu zgradu stambene namjene idejni projekt može izraditi isključivo ovlašteni arhitekt.	Primljeno na znanje	Primjeno na znanje. Sadržaj idejnog projekta za manje složene zgrade propisat će se pravilnikom. Međutim, već iz odredbe ZOG, čl. 34. st. 1. u kojoj je navedeno, da je idejni projekt za manje složene zgrade skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata proizlazi, da se idejni projekt može sastojati od jedne mape čije dijelove mogu izrađuju projektanti različitih struka, a glavni projektant je odgovoran za međusobno usklađenost svih dijelova projekta.
735	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	4. PROJEKTI, Članak 34.	Prijedlog: (3) Idejni projekt izrađuju ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjeri drugih struka, u okviru zadaća struke za koju su ovlašteni, a glavni projektant odgovoran je za međusobno usklađenost projekta.	Prihvaćen	Zadaće struka se propisane Zakonom o poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji.
736	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	4. PROJEKTI, Članak 34.	Čl.34.st.2. Ukoliko su ovdje navedeni svi uvjeti, potrebno je definirati što su i kako se utvrđuju npr. uvjeti HAKOM-a. bez kojih nije moguće odrediti položaj EKI, a investitor/ projektant / izvođač odgovaraju u slučaju njezinog oštećenja.	Nije prihvaćen	To je definirano kroz uvjete priključenja.
737	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	4. PROJEKTI, Članak 34.	Čl.34.st.1. „Idejni projekt“ prema Zakonu o gradnji nije isto što i „idejni projekt“ prema Zakonu o prostornom uređenju. Različita značenja istih termina (definiranih za potrebe svakog pojedinačnog zakona) generalno uvode zbrku u postupke i pravna tumačenja u kojima se primjenjuju odredbe tih zakona. Prilikom izrade novog pravilnika o obveznom sadržaju idejnog projekta predlaže se obvezni sadržaj idejnog projekta jednak za oba slučaja, uz dodatke prilagođene potrebama građevinske odnosno lokacijske dozvole.	Primljeno na znanje	Primjeno na znanje, sadržaj idejnog projekta za manje složene zgrade propisat će se pravilnikom.
738	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	4. PROJEKTI, Članak 31.	Čl.31.st.4. Cjelovitost npr. glavnog projekta se u praksi narušava iz razloga što u postupku ishođenja građevinske dozvole glavni projekt ne potvrđuje javnopravno tijelo koje je izdalo uvjete priključenja. Za građevinu koja se gradi na temelju takve građevinske dozvole JPT koje traži potvrdu glavnog projekta temeljem posebnog zakona (npr. Zakona o vodama), može zatražiti izmjenu dijela glavnog projekta, što neće biti evidentirano u projektnoj dokumentaciji za građevinsku dozvolu, čime glavni projekt više neće biti cjelovit. Prijedlog: korekcija čl. 64.	Nije prihvaćen	Investitor temeljem uvjeta priključenja sklapa ugovor o priključenja izvan postupka ishođenja građevinske dozvole, glavni projekt predan na građevinsku dozvolu ne smije sadržavati drugačija tehnička rješenja.
739	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	4. PROJEKTI, Članak 31.	Čl.31.st.1. je velika promjena u odnosu na postojeći ZoG u kojem projekt nije podrazumijevao elektronički zapis i kvalificirani elektronički potpis! Prema čl.5. važećeg Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (NN 118/19, 65/20): za potrebe upravnog postupka projekt se izrađuje kao elektronički zapis i potpisuje se kvalificiranim elektroničkim potpisom, a ispis toga projekta ovjerava se od strane projektanta. Iz navedenog proizlazi da se potpis stavlja samo za potrebe upravnog postupka, a npr. prijava građenja je neupravni postupak. Do izrade novog pravilnika postoji opasnost da se glavni projekti za manje složene zgrade prilažu uz prijavu gradilišta bez potrebnih elektroničkih potpisa, jer se u postupku prijave ne provjeravaju dijelovi glavnog projekta i njegov sadržaj (ili u prijedlogu Zakonu nije dovoljno razumljivo). Općenito se ovim Zakonom pojavljuje problem manjka kontrole sadržaja, usklađenosti i cjelovitosti glavnog projekta, i uz navedene potpise. Prijedlog: kvalificirani elektronički potpis naglasiti u čl. 93. i 94.	Nije prihvaćen	Zakonom je jasno propisano, da se projekti izrađuju u elektroničkom obliku i potpisuju kvalificiranim elektroničkim potpisom. To vrijedi i za glavne projekte koje se izrađuju za građevine, za koje nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu.
740	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 23.	Čl.23.st.5. Za manje složene zgrade, građenje nije vođeno kao kod većih zgrada, pa se pojavljuje problem u slučaju konflikta s 1. izvođačem - kako naknadno imenovati glavnog izvođača? Ukoliko je prvotno bio ugovoren i predviđen jedan izvođač, a taj je odradio početnu fazu i zbog određenih okolnosti napustio gradilište, drugi nastavlja. Novi izvođač ne može, niti treba odgovarati za posao koji nije odradio. Glavni inženjer gradilišta bi se imenovao samo ako je u startu ugovoreno više izvođača. Prijedlog - dodati stavak koji se odnosi na maje složenu zgradu, da se glavni izvođač imenuje ako je na gradilištu ISTOVREMENO dva ili više izvođača.	Nije prihvaćen	Odredbe članka se odnose na obveze izvođača, neovisno o tome o kojoj vrsti građevine se radi. Odredbe su jasne, a čl. 22. st. 4. Zakona je propisano, da ako tijekom građenja dođe do promjene izvođača, dotadašnji izvođač dužan je sastaviti zapisnik o primopredaji radova te novom izvođaču osigurati dokumente i podatke potrebne za sastavljanje pisane izjave o izvedenim radovima i o uvjetima održavanja građevine.
741	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 23.	(6) Ako u građenju manje složene zgrade istovremeno sudjeluju dva ili više izvođača , investitor ugovorom o građenju određuje glavnog izvođača koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje glavnog inženjera gradilišta.	Nije prihvaćen	Odredbe članka se odnose na obveze izvođača, neovisno o tome o kojoj vrsti građevine se radi. Ako su na gradilištu manje složene zgrad istovremeno dva izvođaća, potrebno je odrediti glavnog izvođaća.
742	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	Čl.19.st.4. - ukloniti ili preformulirati, jer ne jamči veću kvalitetu projektiranja, a projektanta glavnog projekta stavlja u nepovoljan položaj u odnosu na druge sudionike u građenju, uz stroge sankcije za nepridržavanje. Ovom odredbom, time što je izradio glavni projekt, projektant postaje „dužnik“ za uslugu koja izlazi iz domene same izrade glavnog projekta i kojoj je nemoguće odrediti trajanje, sadržaj i obim, odnosno nenaplativa je (postavlja se pitanje usklađenosti sa Zakonom o uslugama i Zakonom o obveznim odnosima). Istovremeno se drugim sudionicima ne nameću ili smanjuju obveze i odgovornosti (investitor nema propisan rok za završetak građevine i ishođenje uporabne dozvole te ne mora biti tehnički pismen, izvođač nema potrebu ozbiljno proučiti projektnu dokumentaciju prije preuzimanja posla, stručni nadzor može preusmjeravati pitanja na projektante čime umanjuje svoj obim posla i odgovornost). Obzirom da se stavak odnosi na projektanta glavnog projekta, dodatno je sporna „razrada detalja“ koja je dio izvedbene dokumentacije, odnosno izvedbenog projekta i ne izrađuje se ukoliko nije obvezan i/ili ugovoren. „ Izmjena projekta temeljem okolnosti nastalih tijekom gradnje“ je problematična jer daje preveliki prostor za odstupanje od ranije definiranog projektnog zadatka, stvaranje dodatnih zahtjeva za promjenom projektnih rješenja i time povećanje opsega „dužnosti“. Navedene „dužnosti“ mogu se, eventualno, vezati za ugovoreni projektantski nadzor, koji se provodi s ciljem zaštite projekta i investitora od manje kvalitetnih rješenja i raznih kompromisa na štetu investicije. Prijedlogom se projektanta obvezuje na odgovornost, ali se ograničava na dio i fazu projekta za koju je odgovoran.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
743	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	(4) Projektant je dužan izraditi projekt u skladu s važećim propisima i pravilima struke te, osim za manje složenu zgradu, prisustvovati tehničkom pregledu građevine, a prema potrebi, tijekom gradnje projektant sudionicima u gradnji daje objašnjenja vezana za dio projekta koji je izradio. (5) Projektant je dužan pružati tehničku pomoć vezano za projekt kojeg je izradio, ako provodi projektantski nadzor.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
744	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 11.	Čl.11. U odredbi je nedostatan naglasak na toplinska svojstva zgrade. Predlaže se dodati st. 2.	Nije prihvaćen	Ovo je opis temeljnog zahtjeva propisan Uredbom (EU) 2024/3110, koja se primjenjuje neposredno Tehničke propise obvezno je primjenjivati.
745	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 11.	(2) Toplinska svojstva građevine moraju trajno osiguravati: 1. optimalno nisku količinu topline potrebne topline za grijanje i energije potrebne za hlađenje zgrade 2. Ugodan i zdrav boravak korisnicima zgrade 3. Integritet građevnih dijelova i materijala ugrađenih u zgradu	Nije prihvaćen	Ovo je opis temeljnog zahtjeva propisan Uredbom (EU) 2024/3110.
746	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 10.	Čl.10.st.1. „razumno“ je nemjerljivo, postoje standardi (norme, propisi).	Nije prihvaćen	Ovo je opis temeljnog zahtjeva propisan Uredbom (EU) 2024/3110, koja se primjenjuje neposredno.
747	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 10.	(1) Građevina i svi njezini dijelovi moraju biti projektirani, izgrađeni, upotrijebljeni, održavani i rastavljeni ili uklonjeni na način da tijekom svojeg životnog ciklusa pružaju pružaju zaštitu od štetnog zvučnog opterećenja koje se prenosi zrakom ili materijalima iz drugih dijelova iste građevine ili iz izvora izvan konstrukcije, sukladno posebnim propisima.	Nije prihvaćen	Ovo je opis temeljnog zahtjeva propisan Uredbom (EU) 2024/3110, koja se primjenjuje neposredno.
748	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 9.	Čl.9.st.2. Pristupačnost vezati na Tehnički propis o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, jer se može tumačiti previše restriktivno (analogija s iskaznicom energetskih svojstava, koju prema posebnom tehničkom propisu nije potrebno prilagti za sve zgrade).	Nije prihvaćen	Ovo je opis temeljnog zahtjeva propisan Uredbom (EU) 2024/3110, koja se primjenjuje neposredno. Tehnički propise se donosi temeljem ZOG i obvezno ga je primjenjivati.
749	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 9.	(2) Građevina mora biti projektirana i izgrađena vodeći računa o pristupačnosti i uporabi za osobe s invaliditetom i osobe smanjene pokretljivosti ili orijentacije na način propisan tehničkim propisom kojim se uređuje osiguranje pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti	Nije prihvaćen	Ovo je opis temeljnog zahtjeva propisan Uredbom (EU) 2024/3110, koja se primjenjuje neposredno
750	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Temeljni zahtjevi za građevinu	Čl.5.st.1. Obzirom da SVAKA zgrada mora ispunjavati temeljne zahtjeve za građevinu, nužno ih je osigurati provjerama, pa tako i kod manje složenih zgrada (vezano na čl. 93.st.1 i 94.st.4 i dr.)	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje. I za manje složene zgrade sudionici u gradnji, projektant, izvođač i nadzor trebaju osigurati ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu.
751	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	1. OPĆE ODREDBE, Članak 4.	Čl.4.st.4. - Postoji čitav niz pravilnika koji su na snazi i koji se koriste, a nemaju suglasnost ministra MPUGDI, jer prema posebnim propisima ta obveza nije bila predviđena. Postojeći važeći propisi se ne smiju retrogradno ukidati tj. za pravilnike i tehničke propise u primjeni ne smije vrijediti ova odredba. I kod novih pravilnika i propisa, ovaj stavak može dovesti projektante u nezahvalan položaj, jer vrijede različite odredbe u različitim zakonima (problem je već prisutan pri primjeni Tehničkog propisa o akustici u zgradarstvu) Prijedlog: ukloniti st.4. Čl.4.	Nije prihvaćen	Zakon se ne primjenjuje retrogradno, a propisi doneseni bez suglasnosti ministra MPGI nemaju pravnog učinka u postupcima temeljem ZOG-a i trebaju se uskladiti sa ZOG.
752	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	Čl.3.st.1. - 32. manje složena zgrada – pojam odgovara onoj 3.b skupine po važećem ZoG kojim je već pojednostavljen nadzor, no ne radi se nužno o manje „složenoj“ zgradi zato što površina i broj stanova ne mogu biti jedini kriterij složenosti. Iste mogu biti izrazito zahtjevne u smislu oblikovanja, konstrukcije i instalacija. Također, bruto površina od 400m2 može odgovarati znatno većoj stvarnoj površini zbog načina obračuna (podrum se umanjuje s koeficijentom 0,5, ne uračunavaju se prostori niži od 2m, kao ni terase, balkoni, lođe i drugi otvoreni prostori), što prelazi potrebe stambenog zbrinjavanja odnosno klasičnog pojma „obiteljske kuće“. Potrebno je Zakonom o gradnji osigurati mehanizme kontrole ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu u svim fazama gradnje i za ovu vrstu zgrada! Čl.3.st.1. - 33. višestambena zgrada - pojam nije usklađen sa Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada i dr. propisima, kao ni s većinom prostornih planova. Različita značenja istih termina (definiranih za potrebe svakog pojedinačnog zakona) generalno uvode zbrku u postupke i pravna tumačenja u kojima se primjenjuju odredbe više zakona. Prijedlog: redefinirati i uskladiti sa drugim zakonima. Čl.3.st.1. - 34. zamjenska građevina - svaka građevina koja se izvodi na čestici na kojoj je uklonjena prijašnja je „zamjenska“, jer se nekretnina promatra u cjelini. U slučaju kada postojeća građevina ne zadovoljava prostorno-planske uvjete, nije poželjno da nakon njezinog rušenja nova građevina / zgrada bude na istom mjestu, iste veličine, odnosno namjene. Činjenica je da je zamjenska zgrada nova, povećane vrijednosti u odnosu na onu koja je uklonjena i kao takva mora zadovoljavati odredbe prostornih planova.	Nije prihvaćen	Zakonom su osigurani mehanizmi kontrole ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu u svim fazama gradnje kroz obveze izvođača, nadzora, potrebne dokumentacije na gradilištu, uz zahtjev za izdavanje uporabne dozvole i kroz propisane prekršajne odgovornosti svih sudionika u gradnji. Ad točka 33.: Definicije manje složene zgrade i višestambene zgrade usklađeno je s propisima iz područja zaštite od požara te nastavno na to potreba pribavljanja posebnih uvjeta od tijela nadležnog za zaštitu od požara. Ad točka 34.: Primljeno na znanje, međutim investitor sa postojećom građevinom stekao neka prava koja mu se ne smiju oduzeti na način, da zamjenska građevina treba biti projektirana u skladu sa odredbama prostornih planova koje se odnose na gradnju nove građevine. Projektant može kvalitetu oblikovanja građevine podići i kroz odredbe prostornih planova koje se odnose na rekonstrukciju.
753	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	34. zamjenska građevina je nova građevina izgrađena na mjestu ili u blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, odnosno obuhvata u prostoru kojom se bitno ne mijenja namjena, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine i na koju se primjenjuju odredbe prostornih planova koje se odnose na gradnju nove građevine.	Nije prihvaćen	Odredba da se na zamjensku građevinu primjenjuju odredbe prostornih planova koje se odnose na rekonstrukciju građevine stavljena je iz razloga, jer je investitor sa postojećom građevinom stekao neka prava koja mu se ne smiju oduzeti na način, da zamjenska građevina treba biti projektirana u skladu sa odredbama prostornih planova koje se odnose na gradnju nove građevine.
754	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	1. OPĆE ODREDBE, Članak 1.	(2) Javni interes iz stavka 1. ovoga članka prvenstveno podrazumijeva kvalitetu izgrađenog okoliša, razvoj kulture građenja, sigurnost građevina i stabilnost tla na okolnom zemljištu, zaštitu života i zdravlja ljudi, poštivanje načela jednakih mogućnosti, zaštitu okoliša, očuvanje prirode, promicanje održive gradnje te energetskih primjerenih svojstava građevina i zelene tranzicije.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje. Zakonom o poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji su jasno propisane zadaće struka i što mogu projektirati. Podizanju kvalitete projektiranja bi između ostalih trebale pridonijeti i sve strukovne komore.
755	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	1. OPĆE ODREDBE, Članak 1.	Čl.1.st.2. - Javni interes podrazumijeva kvalitetu izgrađenog okoliša (u skladu s nizom HR i EU dokumenata), odnosno nije isključivo ispunjavanje temeljnih zahtjeva, već i osiguranje kulturnih, estetskih i društvenih vrijednosti. Između ostalog, kvaliteta izgrađenog okoliša se postiže i osiguranjem da se sve faze projektiranja (opis i grafički prikaz, idejni projekt itd.) povjere ovlaštenim arhitektima i ovlaštenim inženjerima drugih struka, u okviru zadaća struke za koju su ovlašteni.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje. Zakonom o poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji su jasno propisane zadaće struka i što mogu projektirati. Podizanju kvalitete projektiranja bi između ostalih trebale pridonijeti i sve strukovne komore.
756	HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Ocjenom stanja u prijedlogu novog Zakona o gradnji ispravno su detektirani postojeći problemi: preopterećenost važećeg Zakona o gradnji odredbama kojima se reguliraju pitanja energetske učinkovitosti, dugotrajni postupci ishođenja dozvola, veliki broj javnopravnih tijela koja u tim postupcima sudjeluju, nedostatak posljedica za neizvršavanje dužnosti, problem kvalitete usluga i manjka edukacije, te problemi nezakonite gradnje. Pohvalno je što se Zakon o gradnji „rasteretio“ velikog broja odredbi koji se odnose na gospodarenje energijom i očuvanje topline, te dao pojedine novosti poput uvođenja plana održavanja zgrada. Kako se u ovom trenutku radi i na izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, te Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, nužno je harmonizirati sve aktualne propise koji uređuju to područje. Potrebno je jasno naglasiti da, za svaku fazu projektiranja i izrade opisa i grafičkog prikaza građevine, osoba ovlaštena za projektiranje mora poštovati zadaće struke koje su joj dodijeljene temeljem posebnog zakona. Nije moguće dopustiti, a često se u praksi događa da se temeljem takve projektne dokumentacije utvrđuju uvjeti i ishode dozvole, da glavni projektant jedne struke, potpisuje kao projektant, projekt druge struke za koju nije ovlašten. Za rješavanje tih i ostalih problema, potrebna je dugoročna i kontinuirana suradnja predstavnika svih uključenih strana (ministarstava, strukovnih komora, upravnih i javnopravnih tijela…), otvorena komunikacija i iskrena želja da se problemi riješe, ne samo na formalnoj razini, već u praksi, radi koje se zakoni i pišu. Sustavni rad spomenutih sudionika treba rezultirati standardizacijom pojmova i definicija te usklađivanjem zakonodavnog okvira. Preciznim utvrđivanjem ključnih problematičnih točaka u provedbi zakona ne bi se izlagali ubrzavanju pojedinih procedura na krivi način i pod svaku cijenu, producirajući tako niz novih potencijalnih poteškoća i negativnih posljedica. U skladu s time, dajemo općeniti osvrt na Zakon o gradnji i polazišne točke. U poglavlju „Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći“ navedeno je da će se Zakonom o gradnji postići: 1. pojednostavljeni postupci za izdavanja građevinskih i uporabnih dozvola za manje složene zgrade i za višestambene zgrade, što će olakšati i ubrzati samo građenje, povećati isplativost investiranja te omogućiti veći broj novih investicija u graditeljstvu. KOMENTAR: unatoč namjeri, ovim zakonom se ne rješava ono što je za ubrzanje postupaka ključno: - propisivanje fiksnih rokova od trenutka zaprimanja zahtjeva za utvrđivanje uvjeta i ishođenje dozvola i osiguranje njihovog poštivanja kod utvrđivanja „urednosti“ zahtjeva, od trenutka njegove predaje/primitka, kao i rokova za izdavanje dozvola, - ograničenje broja zaključaka za dopunu projekata u postupcima izdavanja dozvola, - jasno definiranje ovlasti službenih osoba u smislu zadiranja u sadržaj projekata u postupcima izdavanja dozvola, što će onemogućiti proizvoljno tumačenje određenih odredbi zakona, pravilnika o sadržaju projekata i odredbi prostorno-planske dokumentacije, - Onemogućavanje „preskakanja“ redoslijeda rješavanja predmeta u odnosu na vrijeme podnošenja zahtijeva (moguće regulirati programski u sustavu e-Dozvole), čime se ubrzavaju svi postupci, a ne izdvajaju oni koji su iz bilo kojeg razloga „privilegirani“ ili su jednostavniji za rješavanje (izdavanje lokacijskih informacija umjesto lokacijskih dozvola). S tom pretpostavkom, postupci u kojima građevinskoj dozvoli prethodi lokacijska dozvola bi također bili dovršeni unutar razumnih rokova, a osigurali bi investiciju provjerom usklađenosti s prostornim planom u idejnoj fazi projekta. Za zgrade za koje se ne izdaje lokacijska dozvola, ubrzavanje postupaka bez neizvjesnosti i ugrožavanja sigurnosti bi se postiglo davanjem potvrde na usklađenost zahvata s prostornim planom u idejnoj fazi projekta (idejno rješenje, sada - opis i grafički prikaz), uz ishođenje uvjeta. Ako se potom razrađuje projekt za građevinsku dozvolu (glavni projekt) postupci bi bili brži, jer najveći broj ispravaka i korekcija u praksi se odnosi na nesuglasice oko usklađenosti s prostornim planovima. Za izvođenje se izrađuje izvedbeni projekt (ovisno o zahtjevnosti građevine). Ubrzavanje i veća sigurnost postigle bi se raspodjelom poslova na način da je svaka službena osoba zadužena za ono za što je kvalificirana: arhitekti provjeravaju usklađenost s prostornim planom (idejna razina), arhitekti / inženjeri druge struke provjeravaju tehničku ispravnost dokumentacije (glavni projekt za građevinsku dozvolu) i provode tehnički pregled, pravna struka provjerava imovinska i sl. pitanja i izdaje rješenja, komunalni redari provode očevid na terenu. Za sve sudionike je potrebno propisati uvjete i način stručnog usavršavanja, uz osiguranje kanala međusobne komunikacije i razmjene iskustava. Jedan od načina rasterećenja pojedinih ureda može biti preraspodjela izdavanja dozvola na područja s manjim brojem zahtjeva ili organizacija središnjeg državnog ureda koji bi rješavao predmete područnih ureda s velikim brojem zaostalih predmeta. Suradnja ureda s različitih područja doprinijela bi ujednačenijoj praksi na prostoru RH. Izrazito je važno, da se u cilju ubrzavanja postupaka ne zanemare temeljni zahtjevi za građevinu i drugi preduvjeti sigurnosti. Ako će se pojedini postupci i ishođenje dozvola ubrzati, zbog raznih „pojednostavljenja“ problemi se mogu pojaviti naknadno, naročito kod „manje složenih zgrada“. Npr. prilikom gradnje (manjkava dokumentacija), priključenja na infrastrukturu (uvjet za dobivanje dozvole nije potvrda glavnog projekta instalacija od strane mjerodavnih javnopravnih tijela i poteškoće se otkrivaju kad je zgrada već izvedena), te prilikom korištenja (na tehničkom pregledu se ne utvrđuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva, ne prilažu se atesti, na njemu ne sudjeluju izvođači i nadzor). 2. Propisuje se od kojih javnopravnih tijela je potrebno ishoditi posebne uvjete za izradu idejnog projekta za manje složene zgrade i glavnog projekta za višestambene zgrade. Prije uvođenja odredbe da se za manje složene zgrade ishode samo posebni uvjeti tijela nadležnog za kulturna dobra, nužno je utvrditi sadržaj uvjeta SVIH tijela koja trenutačno sudjeluju u postupcima i ocijeniti njihovu opravdanost. Postoji opasnost od ugroze sigurnosti (ako se npr. ne propisuje obveza geomehaničkih istraživanja za pojedina područja). Većina uvjeta ovisi o lokaciji građevine, a ne isključivo o njenoj „složenosti“, a prostorni planovi pojedinačna područja ne razrađuju dovoljno detaljno. 3. U cilju osiguranja sigurnijeg i kvalitetnijeg građenja, propisane su obveze projektantu glavnog projekta da za cijelo vrijeme građenja građevine, odnosno do izdavanja uporabne dozvole, investitoru i ostalim sudionicima u gradnji pruža stručnu pomoć. KOMENTAR: Za osiguranje sigurnijeg i kvalitetnijeg građenja potrebno je osigurati veću stručnost i odgovornost sudionika u izvođenju radova. Strukovnim propisima kojima se definiraju minimalni standardi usluga osigurati će se viša razina projektiranja, pod uvjetom da se faze projektiranja (opis i grafički prikaz, idejni projekt itd.) povjere ovlaštenim arhitektima i ovlaštenim inženjerima drugih struka, u okviru zadaća struke za koju su ovlašteni. Dodavanjem obveza koje se ne mogu vremenski i sadržajno definirati i ugovoriti, neće se postići veća sigurnost i kvalitetnija gradnja. Ako savjesni projektanti neće ulaziti u neregulirane odnose, na tržištu ostaju oni (manje odgovorni) pojedinci, kojima isto ne predstavlja problem, što nikome nije u interesu. 4. Novim Zakonom nastojat će se suzbiti nezakonita gradnja. KOMENTAR: Mjerama predloženim ovim Zakonom se neće suzbiti nezakonita gradnja. Bespravnim graditeljima je u tržišno atraktivnim područjima isplativo graditi protuzakonito, jer je zarada na nekretninama ili najmu višestruka u odnosu na naknadu zbog započetog građenja. Dok se aktivnije ne uključi građevinska inspekcija, te strožim, pravovremenim (u samom početku gradnje, a ne kada je zgrada već izgrađena) i dosljednim mjerama ne onemogući građenje (veće sankcije za investitora i izvođača) i dok se ne onemogući prometovanje nezakonitim nekretninama, nezakonita gradnja se neće suzbiti. 5. S obzirom na navedena i druga pitanja koja će se urediti Novim zakonom, očekuje se da će se donošenjem novog zakona otkloniti naprijed navedeni nedostaci i problemi. KOMENTAR: Izrazito je važno tijekom javnog savjetovanja utvrditi kako se Zakon o gradnji „čita“, odnosno razumije. Predlažemo da se pojedine odredbe jasnije definiraju, a pojedine dodatno naglase, jer je iz komentara ne e-savjetovanju i javnog diskursa moguće već u ovoj fazi projicirati nedoumice i buduće probleme u provedbi. Napomena: Korekcije i prijedlozi izmjena Zakona o gradnji u sustavu e-savjetovanja, odnose se na sve međusobno povezane odredbe i u slučaju da nisu komentirani svi članci na koje izmjene utječu.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje. Ad 1: Kroz različite odredbe zakona pridonosi se ubrzanju postupak – projektanti sami pribavljaju posebne uvjete i uvjete priključenja i ne ovise o upravnim tijelima, propisuje se prekršajne odgovornosti javnopravnih tijela, osoba u upravnim tijelima koje vode i rješavaju u postupcima, potrebnu izobrazbu službenika i dr. Paralelno će se dodatnom digitalizacijom pridonijeti navedenom cilju. Rokovi su definirani odredbama ovoga zakona i odredbama ZUP-a. Uvođenje dodatne potvrde o usklađenosti s prostornim planom produljilo bi postupke i nije ekonomično, a zadaća i odgovornost ovlaštenog projektanta je projektirati građevinu koja je usklađena s odredbama prostornih planova. Pojednostavljenje upravnog postupka izdavanja građevinske dozvole u cilju ubrzanja ne pretpostavlja manjkavu dokumentaciju, naime i za manje složene građevine potreban je glavni projekt svih struka kojim se dokazuje ispunjenje temeljnih zahtjeva za građevinu, kao i kontrola projekta ako je potrebna. Glavni projekt se prilaže kod prijave građenja (članak 89) i izvođač ga je dužan imati na gradilištu (članak 93). Temeljem uvjeta priključenja investitor sklapa ugovor o priključenju, potvrda na glavni projekt stoga nije potrebna. Ad 2: Obveza ishođenja posebnih uvjeta propisana je posebnim zakonima i propisima Obveza provođenja potrebnih geomehaničkih istraživanja nisu posebni uvjeti, postupa se prema prostornim planovima i pravilima struke kod projektiranja. Navedena odredba u članku 19. je brisana. Ad 3: Primljeno na znanje. U suzbijanje nezakonite gradnje trebaju biti uključeni svi sudionici u gradnji, od investitora, projektanta, nadzora i izvođača, što se i htjelo postići odredbama ovog zakona. Ad 4: Primljeno na znanje. Primjedbe dobivene kroz postupak e-savjetovanja razmotrene su i dio primjedbi je prihvaćen i uključen u tekst prijedloga zakona.
757	INES HRDALO	4. PROJEKTI, Članak 37.	Glavni projekt MORA sadržavati i projekt krajobrazne arhitekture / krajobraznog uređenja s obzirom na naše obveze kao članice Europske unije i Vijeća Europe te preuzetih obveza iz Konvencije o europskim krajobrazima (NN 12/02), Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC), primjene UN-ovih ciljeva održivog razvoja kao i s obzirom na provedbu EU Nature Restoration Law. Budući da se projektom krajobrazne arhitekture osiguravaju ciljevi Zakona o gradnji koji se odnose na zaštitu okoliša, očuvanje prirode i krajobraznih vrijednosti, krajobrazni projekt je obvezan dio glavnog projekta u obliku zasebne mape. izv.prof.dr.sc. Ines Hrdalo, ovl.kraj. arh, voditeljica diplomskog studija Krajobrazna arhitekture izrađivačica Izvještaja Vijeća Europe o primjeni Europske konvencije o krajobrazima s temom Landscape, a a living environment 2025. članica tima izrađivača Krajobrazne osnove Republike Hrvatske	Nije prihvaćen	Zadaće struke propisane su zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji, i nastavno na to propisane su i strukovne odrednice glavnih projekata.
758	INES HRDALO	4. PROJEKTI, Članak 36.	Sadržaj krajobraznog elaborata koji prethodi izradi glavnog projekta je nužno definirati (obvezni dijelovi, mogući izrađivači i sl.) kako bi se osigurala stručnost i kvaliteta izrade.	Nije prihvaćen	Zakonom o gradnji se ne propisuje detaljni sadržaj i nazive za elaborate, niti tko ih može izraditi, elaborati se izrađuju sukladno posebnim propisima.
759	INES HRDALO	1. OPĆE ODREDBE, Članak 1.	Obzirom da stavak 2. govori da je za javni interes potrebno uključiti zaštitu okoliša, očuvanje prirode, promicanje održive gradnje te zelenu tranziciju, molim uključenje projekta krajobrazne arhitekture/ krajobraznog uređenja kao sastavnog dijela projektne dokumentacije u obliku zasebnoj mapi. Ovim se Zakon o gradnji nadovezuje na Zakon o prostornom uređenju koji predviđa razvoj zelene infrastrukture, a alat za njezinu implementaciju je izrada projekta krajobrazne arhitekture / krajobraznog uređenja.	Nije prihvaćen	Načelo uređenja prostora i očuvanja prirode, promicanje održive gradnje trebale bi primjenjivati sve struke, to nije isključiva zadaća arhitekata krajobraznog uređenja.
760	ILENIA ŽUŽIĆ	4. PROJEKTI, Članak 48.	Bilo bi dobro da se kod točke (2) specificira da "Posebne uvjete i uvjete priključenja elektroničkim putem pribavlja projektant putem elektroničkog programa eDozvola" ali u ime investitora. U praksi se dešava da kod dobivanja rješenja o obustavi izdavanja uvjeta, iz razloga što ih pribavlja projektant, isti mora izjaviti žalbu te kasnije pokrenuti upravni spor. Mislim da bi bilo ispravno da se uvjeti izdaju na ime investitora, isto kao i rješenja o obustavi. Projektant je posrednik, a ne nositelj postupka.	Nije prihvaćen	Investitor nije stručna osoba i stoga posebne uvjete pribavlja projektant u ime investitora.
761	ILENIA ŽUŽIĆ	4. PROJEKTI, Članak 51.	Rok od 8 dana za izdavanje „obavijesti o potrebnim uvjetima za izradu GP“ nerealan je jer se već sada često mjesecima čeka na pokretanje eKonferencije. Budući da ne postoje sankcije za nepoštivanje roka, odredba je neprovediva.	Nije prihvaćen	Projektant sam pribavlja i pokreće pribavljanje posebnih uvjete i uvjeta priključenja kroz sustav eDozvola, stoga nema potrebe propisivanje o urednosti zahtjeva, jer upravni odjeli nisu uključeni u taj postupak.
762	ILENIA ŽUŽIĆ	4. PROJEKTI, Članak 48.	Prenošenje obaveze pribavljanja uvjeta na projektante moglo bi smanjiti pozivanje nenadležnih tijela, ali otvara nove probleme: tijela javne vlasti će, prilikom izdavanja dozvole, često smatrati da nedostaju uvjeti nekog tijela koje projektant nije pozvao, što će dovoditi do usporavanja procedure i nepotrebnih dopuna projekata.	Nije prihvaćen	Za manje složene zgrade i višestambene zgrade je propisano koji posebni uvjeti se pribavljaju. Za ostale građevine bi projektanti trebali biti stručni i znati koji posebne uvjete je potrebno pribaviti, međutim zakonom ja također dana mogućnost da projektant od upravnog tijela, odnosno Ministarstva, zatraži obavijest koje posebne uvjete je potrebno pribaviti.
763	ILENIA ŽUŽIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Komentar na prijedlog izmjena Zakona o gradnji (ZOG): Uvođenje dodatnih projektnih obveza, poput „idejnog projekta za manje složene zgrade“ uz već postojeće „idejno rješenje“ i „glavni projekt“, samo povećava opseg posla projektanata i poskupljuje gradnju. Isto vrijedi i za višestambene zgrade gdje se, uz postojeću dokumentaciju, uvodi i obaveza izrade izvedbenog projekta. Smatram da izvedbeni projekt treba biti obavezan samo u posebnim slučajevima, jasno definiranima pravilnikom (po uzoru na pravilnik o kontroli projekata). Alternativno, mogla bi se uvesti opća obaveza za sve građevine, s jasno određenim iznimkama – ali te iznimke ne bi smjele biti vezane uz površinu zgrade ili broj stambenih jedinica. Razlog: složenost građevine ne ovisi o veličini ili broju stanova. Postoje obiteljske kuće koje su, zbog oblika, materijala ili tehnologije gradnje, znatno kompleksnije od višestambenih zgrada s ponavljajućim tlocrtima. Ključna bi trebala biti procjena može li se građevina izvesti samo na temelju glavnog projekta. Ako se koriste standardni materijali i tipski detalji (npr. oni iz Tehničkog propisa o toplinskoj zaštiti), svaki iskusni izvođač trebao bi moći izvesti objekt bez izvedbenog projekta. Izvedbeni projekt opravdan je u slučajevima kada se koriste posebne fasadne ili unutarnje obloge, različite tehnologije krova, ventilirane fasade, zeleni krovovi, složeni sustavi grijanja/hlađenja, PTV-a, elektroinstalacija ili automatizacije – dakle svugdje gdje bez detaljnih razrada prijeti rizik tehničkih i financijskih problema na gradilištu. Pozitivno je što novi ZOG želi ubrzati postupak ishođenja građevinske dozvole, ali predložene mjere smatram neuspješnima. Trenutno važeće zakonske odredbe koje uređuju ishođenje uvjeta su korektne – problem je u njihovoj primjeni. U praksi upravna tijela kroz eKonferenciju pozivaju sva jpt tijela na području, uključujući i nenadležna. Rezultat su nepotrebni dopisi, uvjeti bez stvarne svrhe ili uvjeti koji tehnički nisu provedivi. Primjer iz prakse: Kod rekonstrukcije dijela jednog stana u višestambenoj zgradi, vodovod je zatražio izvedbu niše s posebnim vodomjerima za svaki stan, iako zgrada ima samo jedan glavni priključak. Da bi se to provelo, trebali bi se izvoditi radovi u cijeloj zgradi, što bi opteretilo i stanare koji nisu investitori. U praksi se ovakvi zahtjevi zaobilaze fiktivnim rješenjima (postavljanje vodomjera bez stvarne funkcije, sklapanje i raskid ugovora). Kao projektant, postavljam pitanje: radimo li da zadovoljimo formalnosti ili da građevina bude funkcionalna? Podjela zahvata na „manje složene zgrade“, „višestambene“ i „ostale“ ne odražava stvarnu složenost gradnje. Primjer: gradnja obiteljske kuće često je složenija od dogradnje manjeg volumena višestambene zgrade, a zahtijeva manju količinu dokumentacije. Nedostatak pojednostavljenih procedura za rekonstrukcije i manje zahvate dovodi do toga da se investitori odlučuju na bespravnu gradnju jer su troškovi i vrijeme za ishođenje dokumentacije nesrazmjerni. Uvođenjem bržih i jednostavnijih procedura za rekonstrukcije i manje zahvate smanjila bi se nelegalna gradnja, poticala obnova postojećih građevina te smanjilo nepotrebno trošenje zemljišta. Primjer iz talijanskog zakonodavstva: Italija, iako daleko od idealnog, bolje je riješila ovu problematiku. Tamo se zahvati klasificiraju prema vrsti (nove građevine, povećanje volumena, obnova, urbana obnova, teritorijalna preobrazba), a postoje posebne procedure za jednostavne i hitne radove. Primjerice: • redovno i izvanredno održavanje može se izvoditi bez dozvole, • određeni radovi izvode se uz prijavu početka građenja, • samo složeniji zahvati zahtijevaju građevinsku dozvolu. Prednost talijanskog modela je uvođenje rokova i sankcija: upravna tijela imaju određene rokove za postupanje, a njihovo prekoračenje smatra se poticanjem na korupciju. Time se smanjuje administrativno odugovlačenje koje je kod nas najveći problem. Intervencije koje ne zahtijevaju građevinsku dozvolu (jer se smatra da ne utječu na urbanistiku, odnosno za njih postoje posebne procedure): a) Redovno održavanje – obuhvaća sve radove održavanja koji ne zadiru u nosivu konstrukciju zgrade (npr. zamjena podova, krovišta istih karakteristika, obnova fasade bez promjene otvora i slično). b) Izvanredno održavanje – odnosi se na radove koji utječu na nosivu konstrukciju zgrade ili uključuju promjene na otvorima u pročelju (npr. ojačanje zidova, zamjena nosivih greda, otvaranje novih prozora). c) Restauracija i konzervativna obnova – cilj je očuvanje konstrukcije i funkcionalnosti zgrade kroz sustavan niz radova koji pritom poštuju tipološke, formalne i strukturne elemente postojeće građevine. To uključuje: konsolidaciju, restauraciju i obnovu pojedinih elemenata zgrade, dodavanje pomoćnih sustava i instalacija potrebnih za funkcionalnost, uklanjanje elemenata koji nisu izvorni te povećanje broja funkcionalnih jedinica, ali bez promjene oblika zgrade. d) Slobodne građevinske aktivnosti – skup radova održavanja ili novogradnje koji su zakonom izričito definirani i koji ne uzrokuju značajne promjene na prostoru ili na građevinskoj baštini. Ovi zahvati donekle odgovaraju našim građevinama i radovima dopuštenima prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. U Italiji se u ovu kategoriju ubrajaju i manje složeni zahvati poput povećanja volumena zgrade do 20 %. Za određene slobodne aktivnosti u Italiji nije potrebna nikakva prethodna dozvola nadležnog tijela javne vlasti (jpt). Primjeri su: izgradnja pomoćnih prostora do 25 m³ po funkcionalnoj jedinici, postavljanje bioklimatskih pergola te drugi zakonom propisani manji zahvati. ________________________________________ Aktivnosti koje se mogu izvoditi bez građevinske dozvole, ali uz prijavu početka građenja: • Radovi na izvanrednom održavanju (dakle, čak i radovi na nosivoj konstrukciji mogu se izvoditi bez građevinske dozvole). • Promjena broja funkcionalnih jedinica (povećanje ili smanjenje broja stanova). • Restauracija i konzervativna obnova koja ne zadire u nosivu konstrukciju. • Promjena namjene prostora. • Izgradnja pomoćnih prostora (npr. verandi, garaža, spremišta) do 10 % volumena postojeće zgrade. U takvim slučajevima investitor je obvezan predati projektnu dokumentaciju (tekstualni opis i nacrte zahvata) te navesti naziv izvođača radova. Nadležno jpt tada ima rok od 15 dana da se očituje o dokumentaciji. Ako se u tom roku ne očituje, zahtjev se automatski smatra urednim. Nakon završetka radova, investitor mora prijaviti datum završetka te priložiti izjavu projektanta kojom se potvrđuje sukladnost izvedenih radova s dostavljenim projektom. Na temelju te izjave izdaje se uporabna dozvola. Kontrola se provodi nasumično – jpt pregledava 20 % takvih zahtjeva putem tehničkog pregleda. Time se značajno rasterećuje sustav u odnosu na Hrvatsku, gdje je obavezan tehnički pregled svake građevine za koju se traži uporabna dozvola. ________________________________________ Zahvati koji zahtijevaju ovjerenu obavijest o početku aktivnosti (što bi bilo slično našem postupku u kojem se ishode uvjeti i potvrde, prijavljuje početak radova, ali se ne izdaje građevinska dozvola): 1. Restauracija i konzervativna obnova kojom se izravno utječe na nosive elemente zgrade. 2. Proširenje zgrade i gradnja pomoćnih objekata ili drugih građevina (čak i ako nisu pomoćne), pod uvjetom da povećanje volumena ne prelazi 20 % kod stambene namjene, odnosno 20 % korisne površine kod nestambene namjene. Za ove zahvate investitor može, ali ne mora, zatražiti građevinsku dozvolu – dakle, postoji mogućnost izbora. ________________________________________ Postupak za izdavanje građevinske dozvole (Italija): • U roku od 10 dana od predaje zahtjeva, nadležno tijelo mora obavijestiti podnositelja tko vodi postupak. • U roku od 60 dana odgovorna osoba provodi sve potrebne radnje i provjerava usklađenost dokumentacije s propisima. Ako dokumentacija nije potpuna, u istom roku donosi zaključak o dopuni. • Ako su svi potrebni uvjeti i mišljenja priloženi uz zahtjev, rok se smanjuje na 30 dana. • Na zaključak o dopuni stranka se mora očitovati u roku od 15 dana. • Nakon što je zahtjev potpun, građevinska dozvola se izdaje u roku od 15 dana. ________________________________________ Ovaj sustav je uređeniji i jasniji od hrvatskog jer predviđa rokove za svaku fazu postupka te sankcije ako ih tijela javne vlasti ne poštuju. Upravo je to segment koji kod nas najviše nedostaje – zbog izostanka rokova i odgovornosti postupci se u Hrvatskoj često odugovlače mjesecima ili godinama.	Nije prihvaćen	Smatramo da je za manje složenu zgradu idejni projekt primjeren oblik potrebne tehničke dokumentacije za ishođenje građevinske dozvole, dok je za građenje potreban glavni projekt koji se prilaže uz prijavu građenja i obavezan je na gradilištu. Za sve ostale građevine potreban je izvedbeni projekt. Detaljni sadržaj pojedinih projekta biti će definiran kroz Pravilnik o sadržaju i opremanju projekata.
764	IGOR PRIŠLIN	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Novi Zakon o gradni nesumnjivo ima pozitivnih prijedloga, ali ma i nedostataka Kojima se previse favoriziraju upravna tijela, a penaliziraju ostale sudionike u gradni kaon pr. investitore, projektante i izvodjace radova. To bi svakako trebalo ispraviti u Novom Zakonu o gradnji. Evo nekoliko mojih komentara i prijedloga za razmatranje. Molim posebno razmotriti prijedloge uz Clanak 71, kao sto je dolje prikazano: 6. GRADJENJE GRADJEVINE 6.1 GRADJEVINSKA DOZVOLA Clanak 59: Zahtjev za izdavanje gradjevinske dozvole - Trebalo bi omoguciti da svi ZAHTJEVI budu reportirani na eDozvola, kao sto se reportira Uvid U spis I Gradjevinske dozvole. - Radi efikasnog pracenja provodjenja postupka dobivanja gradjevinske dozvole, svi ZAHTJEVI U POSTUPKU za odredjenu zupaniju bi trebali bit dostupni na uvid svim osobama koje su podnijele Zahtjev u doticnoj zupaniji. Time bi investitori imali uvid koja sluzbena osoba je zaduzena za doticni zahtjev/predmet i koliko zahtjeva je u redu za cekanje za obradu. Trenutno investitori nemaju pojma u kojoj fazi je doticni zahtjev u obradi. Sve bi to moglo biti transparentno na situ eDozvole. Clanak 60: Manje slozene zgrade; vrlo dobar izbor za Novi Zakon 1. Idejni project 2. Pravni interest 3. Uskladjenost sa prostornim uredjenjem 4. Popis stambenih jedinica 5. Geodetska podloga Da bude jasno, bilo bi dobro dodati u Članku 27–29 da REVIDENT nije potreban za MANJE SLOZENE ZGRADE 6.2 POSTUPAK IZDAVANJA GRADJEVINSKE DOZVOLE Napomena: Za Manje Slozene zgrade (Clanak 34) za koje je potreban samo Idejni Projekt nisu definirani rokovi, kao sto je slucaj za Glavni Projekt (Clanak 64). Prijedlog rokova je prikazan dolje uz komentar za Clanak 71 Clanak 67: Poziv na uvid u spis predmeta - Nije definiran rok za koliko dana nakon uredno zaprimlenog Zahtjeva za gradjevinsku dozvolu se treba izdati poziv u Uvid u Spis od nadleznog referenta. Clanak 70: Uvjeti za izdavanje gradjevinske dozvole - Po Prijedlogu Novog Zakona predvidja se provesti ocevid na gradjevnoj cestici i utvrditi je li gradnja zapoceta bez izvrsne gradjevinske dozvole te ako je, predlozene su kazne. - Ono sto je ovdje u suprotnosti sa intencijom Novog Zakona je slijedece: o Svaki izlazak na teren zahtijeva i vrijeme i troskove lokalnog upravnog tijela koje treba pokriti iz relativno skromnog budjetskog proracuna, sto ce biti prepreka efikasnom izdavanju gradjevinske dozvole. Kazne su predlozene u slucaju krsenja zakona, sto vjerojatno nece biti slucaj kad Novi Zakon stupi na snagu. o Takodjer, prijedlog Novog Zakona ne navodi u kojem trenutku ocevid treba izvesti. Predlazem da to bude nakon izdavanja UVID U SPIS i u istom vremenskom terminu unutar 8 dana u skladu Clanka 67, Stavka 3. Clanak 71: Rokovi Potrebno je jasno definirati rokove za sve sudionike, ukljucujuci referente koji obradjuju predmete. Predlazem da se razmotri slijedece rokovi za izdavanje gradjevinske dozvole: 1. Provjera propisanih dokumenata prilozenih uz ZAHTJEV…………………………….… 5 dana Ako Stavka 1. Nije zadovoljavajuca, predmet se vraca INVESTITORU i PROJEKTANTU na dorad. U tom slucaju, postojeci ZAHTJEV se ponistava i novi ZAHTJEV se treba dostaviti. 2. Provjera dolje navedenih stavki nakon provjerenih dokumenata kao valjani iz Stavke 1, gore……………………………………………………………….……………………………..……..15 dana a. Provjera propisanih uvjeta priklucenja i posebni uvjeti + b. Provjera Idejnog Projekta u pogledu lokacijskih uvjeta + c. Provjera da je Idejni Projekt izradila ovlastena osoba + d. Idejni Projekt propisno oznacen da su izmjene nemoguce e. Da je donesen urbanisticki plan uredjenja (ako se to zahtijeva) 3. Objava Uvid u Spis na eGradjanin ili u skladu sa Clanak 67 I 69, ukljucujuci ocevid na gradjevnoj cestici……………………………………………………………………………………7 dana 4. Provjera ocevida na gradjevnoj cestici da li je ocevid izvrsen po Zakonu i objava Gradjevinske Dozvole na eDozvole………………………………….………………………..3 dana UKUPNO VRIJEME ZA RJESENJE ZAHTJEVA ZA GRADJEVINSKU DOZVOLU (5+15+7+3) 30 dana. 1. Ukupno vrijeme rjesavanja predmeta ZAHTJEVA za Manje Slozenu Zgradu treba biti maksimalno 30 dana, sto je u skladu sa Zakonom o Opcem Upravnom Postupku, ZOUP (NN 47/09, 110/21 na snazi od 01.01.2022) Clanak 2, Clanak 3 , Clanak 40, Clanak 101, Stavka 1, te Clanak 102. 2. Ukoliko službena osoba (koja je dužna prema ZOUP Clan 101) nije u mogucnosti donijeti rjesenje i dostaviti ga stranci bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva, tada ce se smatrati da je ZAHTJEV stranke usvojen (ZOUP Clanak 102) i investitor smije prijaviti gradnju objekta. Da se izbjegnu sve moguce zavrzlame oko rokova i komplikacija za izdavanje gradjevinske dozvole, zbog nedovoljnih resursa u pojedinim upravnim tijelima zupanije ili grada po pitanju gradnje trebalo bi omoguciti • da se rjesenja ZAHTJEVA za gradjevinsku dozvolu delegiraju po zelji investitora osobama ili projektanskim uredima uz propisanu novcanu naknadu koju bi pokrio investitor. • Ministarstva Gradnje ce odrediti koje ovlastene osobe sa potrebnom kvalifikacijom ili projektantski uredi mogu donositi rjesenja o gradjevinskoj dozvoli mimo postojecih regionalnih upravnih tijela zupanija ili grada • Ovlastene osobe i/ili projektantski uredi ne mogu izdavati gradjevinske dozvole za projekte u Kojima su sudjelovali. • Ovlastene osobe i/ili projektantski uredi bi proveli kompletni postupak od provjere dokumenata, izdavanja uvida u spis, provedbi ocevida na gradjevnoj cestici te izdali gradjevinsku dozvolu. • U slucaju prekoracenja roka od 30 dana od zahtjeva do gradjevinske dozvole, za uplaceno izdavajne gradjevinske dozvole primjerene potrebno je definirati progresivne naknade investitoru od starne ovlastenih osoba i/ili projektantskih ureda. • Zelja za izdavanje gradjevinske dozvole uz novcanu naknadu i da bude izdana u propisanom roku od 30 dana bi se trebala izraziti (kao opcija) u sluzbenom ZAHTJEVU za gradjevinsku dozvolu. • Postojeca upravna tijela zupanija i gradova bi i dalje nastavila sa obradom ZAHTJEVA za Investitore koji ne zele uplatiti izdavanje gradjevinske dozvole uz naplatu. • Time bi se izbjegli predugi rokovi za izdavanje gradjevinskih dozvola i smanjila nelegalna gradnja i reducirale eventualne kazne za prekrsaje u gradnji. Poznato je da npr. u dalmacijskim zupanijama prosjecni rokovi za dobijanje gradjevinske dozvole iznose vise od godinu dana, sto je ne vise nego prihvatljivo. U tom slucaju nelegalne gradnje cvatu, sto je protivno namjeni Novog Zakona.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje. Ad 6.1: Javna dostupnost svih podataka je ograničena posebnim propisima. Ad 6.2: I za manje složene zgrade potrebna je kontrola glede mehaničke otpornosti i stabilnosti ako podliježe kriterijima Pravilnika o kontroli projekata, npr konstrukcija raspona 10 m i više. Ad članak 70.: Odredba navedenog članka je promijenjena na način, da je upravno tijelo dužno utvrditi je li investitor započeo graditi građevinu za koju se vodi postupak izdavanja građevinske dozvole. Način utvrđivanja sukladno ZUP. Upravni postupak za ishođenje građevinske dozvole za manje složene zgrade se ubrzava (prilaže se idejni projekt, nema potvrda). Ad članak 71.: Rokovi su definirani.
765	IGOR PRIŠLIN	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Clanak 71: Rokovi Potrebno je jasno definirati rokove za sve sudionike, ukljucujuci referente koji obradjuju predmete. Predlazem da se razmotri slijedece rokovi za izdavanje gradjevinske dozvole: 1. Provjera propisanih dokumenata prilozenih uz ZAHTJEV…………………………….… 5 dana Ako Stavka 1. Nije zadovoljavajuca, predmet se vraca INVESTITORU i PROJEKTANTU na dorad. U tom slucaju, postojeci ZAHTJEV se ponistava i novi ZAHTJEV se treba dostaviti. 2. Provjera dolje navedenih stavki nakon provjerenih dokumenata kao valjani iz Stavke 1, gore……………………………………………………………….……………………………..……..15 dana a. Provjera propisanih uvjeta priklucenja i posebni uvjeti + b. Provjera Idejnog Projekta u pogledu lokacijskih uvjeta + c. Provjera da je Idejni Projekt izradila ovlastena osoba + d. Idejni Projekt propisno oznacen da su izmjene nemoguce e. Da je donesen urbanisticki plan uredjenja (ako se to zahtijeva) 3. Objava Uvid u Spis na eGradjanin ili u skladu sa Clanak 67 I 69, ukljucujuci ocevid na gradjevnoj cestici……………………………………………………………………………………7 dana 4. Provjera ocevida na gradjevnoj cestici da li je ocevid izvrsen po Zakonu i objava Gradjevinske Dozvole na eDozvole………………………………….………………………..3 dana UKUPNO VRIJEME ZA RJESENJE ZAHTJEVA ZA GRADJEVINSKU DOZVOLU (5+15+7+3) 30 dana. 1. Ukupno vrijeme rjesavanja predmeta ZAHTJEVA za Manje Slozenu Zgradu treba biti maksimalno 30 dana, sto je u skladu sa Zakonom o Opcem Upravnom Postupku, ZOUP (NN 47/09, 110/21 na snazi od 01.01.2022) Clanak 2, Clanak 3 , Clanak 40, Clanak 101, Stavka 1, te Clanak 102. 2. Ukoliko službena osoba (koja je dužna prema ZOUP Clan 101) nije u mogucnosti donijeti rjesenje i dostaviti ga stranci bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva, tada ce se smatrati da je ZAHTJEV stranke usvojen (ZOUP Clanak 102) i investitor smije prijaviti gradnju objekta. Da se izbjegnu sve moguce zavrzlame oko rokova i komplikacija za izdavanje gradjevinske dozvole, zbog nedovoljnih resursa u pojedinim upravnim tijelima zupanije ili grada po pitanju gradnje trebalo bi omoguciti • da se rjesenja ZAHTJEVA za gradjevinsku dozvolu delegiraju po zelji investitora osobama ili projektanskim uredima uz propisanu novcanu naknadu koju bi pokrio investitor. • Ministarstva Gradnje ce odrediti koje ovlastene osobe sa potrebnom kvalifikacijom ili projektantski uredi mogu donositi rjesenja o gradjevinskoj dozvoli mimo postojecih regionalnih upravnih tijela zupanija ili grada • Ovlastene osobe i/ili projektantski uredi ne mogu izdavati gradjevinske dozvole za projekte u Kojima su sudjelovali. • Ovlastene osobe i/ili projektantski uredi bi proveli kompletni postupak od provjere dokumenata, izdavanja uvida u spis, provedbi ocevida na gradjevnoj cestici te izdali gradjevinsku dozvolu. • U slucaju prekoracenja roka od 30 dana od zahtjeva do gradjevinske dozvole, za uplaceno izdavajne gradjevinske dozvole primjerene potrebno je definirati progresivne naknade investitoru od starne ovlastenih osoba i/ili projektantskih ureda. • Zelja za izdavanje gradjevinske dozvole uz novcanu naknadu i da bude izdana u propisanom roku od 30 dana bi se trebala izraziti (kao opcija) u sluzbenom ZAHTJEVU za gradjevinsku dozvolu. • Postojeca upravna tijela zupanija i gradova bi i dalje nastavila sa obradom ZAHTJEVA za Investitore koji ne zele uplatiti izdavanje gradjevinske dozvole uz naplatu. • Time bi se izbjegli predugi rokovi za izdavanje gradjevinskih dozvola i smanjila nelegalna gradnja i reducirale eventualne kazne za prekrsaje u gradnji. Poznato je da npr. u dalmacijskim zupanijama prosjecni rokovi za dobijanje gradjevinske dozvole iznose vise od godinu dana, sto je ne vise nego prihvatljivo. U tom slucaju nelegalne gradnje cvatu, sto je protivno namjeni Novog Zakona.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje. Rokovi u upravnim postupcima propisani ZUP-om. Odredbe novog zakona se ne primjenjuje retrogradno.
766	IGOR ALIBAŠIĆ	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 71.	članak 71 izmjeniti na način: (1) Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za manje složenu zgradu nakon što u provedenom postupku utvrdi da: 1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti 2. su utvrđeni svi propisani uvjeti priključenja i posebni uvjeti tijela nadležnog za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara ako je propisano, 3. je idejni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom 4. je idejni projekt u pogledu uvjeta priključenja izrađen u skladu s izdanim uvjetima priključenja, odnosno da je ishodovana potvrda idejnog projekta od javnopravnog tijela 5. je idejni projekt izradila ovlaštena osoba 6. je idejni projekt propisno označen i da je izrađen tako da je onemogućena neovlaštena promjena njegova sadržaja i zamjena njegovih dijelova 7. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja 8. je očevidom na građevnoj čestici utvrđeno je li započeto građenje i da je plaćena naknada iz članka 70. stavka 2. ovoga Zakona.	Nije prihvaćen	Nema potvrda na idejni projekt.
767	IGOR ALIBAŠIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI , 6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE	Dodati članak potvrde na idejni projekt za manje složene građevine: (1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti idejnog projekta manje složenih radova s posebnim uvjetima odnosno uvjetima priključenja javnopravno tijelo određeno posebnim propisom na traženje upravnog tijela ili Ministarstva po službenoj dužnosti u postupku izdavanja građevinske dozvole izdaje potvrdu na idejni projekt kojom se potvrđuje da je idejni projekt izrađen u skladu s utvrđenim posebnim uvjetima i uvjetima priključenja, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije. (2) U postupku izdavanja građevinske dozvole upravno tijelo ili Ministarstvo dužno je zatražiti izdavanje potvrde na idejni projekt u roku od osam dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole. (3) Javnopravno tijelo od upravnog tijela, Ministarstva, odnosno druge osobe ne može u svrhu izdavanja potvrde na idejni projekt tražiti plaćanje predujma troškova ili troškova izdavanja te potvrde niti dostavu ili izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim idejnog projekta. (4) Javnopravno tijelo dužno je izdati potvrdu na idejni projekt ili postupak njezina izdavanja rješenjem obustaviti te potvrdu ili rješenje dostaviti upravnom tijelu ili Ministarstvu, projektantu i investitoru u roku od 15 dana od dana primitka traženja upravnog tijela, odnosno u roku od 30 dana ako je zatražena potvrda na idejni projekt za građevinu za koju građevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo. (5) Smatra se da je idejni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima, uvjetima priključenja, odnosno posebnim uvjetima određenim lokacijskom dozvolom i da je javnopravno tijelo izdalo potvrdu na glavni projekt ako javnopravno tijelo upravnom tijelu ili projektantu i investitoru ne dostavi potvrdu na idejni projekt ili rješenje o obustavi postupka izdavanja potvrde na idejni projekta u roku iz stavka 4. ovoga članka. (6) Odredbe stavaka 1. do 5. ovoga članka primjenjuju se i na izdavanje potvrde na idejnog projekt u svrhu utvrđivanja usklađenosti idejnog projekta s uvjetima zaštite okoliša i zaštite prirode, ako se radi o zahvatu u prostoru za koji je prema zakonima kojima se uređuje zaštita okoliša i zaštita prirode propisano utvrđivanje tih uvjeta. (7) Javnopravno tijelo izdavanjem potvrde na idejni projekt odgovara da je projekt u cijelosti izrađen u skladu s posebnim propisima, uvjetima priključenja, odnosno posebnim uvjetima koje izdaje javnopravno tijelo u slučajevima propisanim posebnim zakonom na način propisan ovim Zakonom. (8) Ne postupanje u skladu s odredbom stavka 4. ovoga članka smatra se teškom povredom službene dužnosti službene osobe javnopravnog tijela, za što je prekršajno odgovoran čelnik toga tijela	Nije prihvaćen	Nije potrebno, na idejni projekt nema potvrda.
768	IGOR ALIBAŠIĆ	4. PROJEKTI, Idejni projekt za manje složene zgrade	Dodati članak Idejni projekt za manje složene građevine, sadrži jedan ili više projekata strukovne odrednice: 1. arhitektonski projekt 2. građevinski projekt 3. elektrotehnički projekt 4. strojarski projekt. OBRAZLOŽENJE: Ukoliko se izostave mape elektrotehnički projekt i strojarski projekt nije ispunjen uvjet da je projekt izrađen na način da su ispunjeni temeljni zahtjevi za građevinu	Nije prihvaćen	Biti će definirano pravilnikom iz članka 34. stavak 4.
769	IGOR ALIBAŠIĆ	4. PROJEKTI, Članak 34.	članak 34. stavak (1) Idejni projekt za manje složene zgrade je skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno funkcionalna, tehnička rješenja zgrade i prikaz ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu, te prikaz smještaja zgrade u prostoru (u daljnjem tekstu: idejni projekt). OBRAZLOŽENJE : ukoliko elektrotehnička mapa ne bude dio idejnog projekta za manje složene zgrada nije osigurano projektiranje zaštite od električnog udara i požara kao jednog od temljenih zahtjeva za građevinu	Nije prihvaćen	Građevinska dozvola se izdaje temeljem idejnog projekta, a uz prijavu početka građenja prema članku 89. potrebno je priložiti glavni projekt što podrazumijeva sve struke, a na gradilištu je također potrebno imati glavni projekt (članak 93.), čime se ne smanjuje potrebna dokumentacija već se samo ubrzava postupak izdavanja građevinske dozvole.
770	IDA BLAŽI	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Predlaže se kod višestambenih zgrada osigurati obvezu izrade projekta krajobrazne arhitekture / projekta krajobraznog uređenja kao obveznog dijela projektne dokumentacije. Takvi su projekti u pravilu prostorno i funkcionalno složeni, sa značajnim utjecajem na oblikovanje krajobraza. Uređenje otvorenih površina u sklopu višestambenih zgrada ima presudan utjecaj na kvalitetu stanovanja, mikroklimatske uvjete, bioraznolikost i održivost prostora. Projekt krajobrazne arhitekture ne usporava niti otežava proces ishođenja dozvole, a u praksi se pokazao kao instrument koji osigurava osnovnu razinu uređenja, ali i omogućuje postizanje najviše razine prostorne kvalitete, funkcionalnosti i ekološke vrijednosti okoliša. Njegovim formalnim uvođenjem u postupak izdavanja građevinske dozvole za složenije zahvate (poput višestambenih zgrada) osigurava se da uređenje otvorenih površina bude projektirano stručno, planirano i održivo te da se u postupku gradnje dosljedno provode ciljevi Zakona koji se odnose na zaštitu okoliša, prirode i krajobraznih vrijednosti.	Nije prihvaćen	Načelo uređenja prostora i očuvanja prirode, promicanje održive gradnje trebale bi primjenjivati sve struke, to nije isključiva zadaća arhitekata krajobraznog uređenja.
771	IDA BLAŽI	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Zakon o gradnji s pravom kao jedan od svojih ciljeva ističe zaštitu okoliša, prirode i krajobraznih vrijednosti. Međutim, ta su načela u sadašnjem zakonodavnom okviru uglavnom deklarativna, jer ne postoji odgovarajući projektni alat kroz koji bi se stvarno provodila u praksi. Kako bi se taj cilj dosljedno ostvario, potrebno je osigurati da se u procesu projektiranja i građenja građevina adekvatno obuhvati i uređenje otvorenih površina koje čine sastavni dio građevinskog zahvata ili građevinskog područja, budući da upravo one u najvećoj mjeri oblikuju krajobrazne vrijednosti prostora. Upravo se činom građenja najizravnije i najizraženije mijenja krajobraz: njegov reljef, vegetacija, vodni odnosi, tlo i vizure. Bez stručnog projektiranja uređenja prostora oko građevine, te se promjene događaju stihijski. Predlaže se da se u okviru Zakona predvidi mogućnost i potreba izrade projekta krajobraznog uređenja / projekta krajobrazne arhitekture / krajobraznog projekta kao instrumenta provedbe ciljeva koji se odnose na očuvanje i unapređenje krajobraznih vrijednosti. Pritom bi se obveza izrade takvog projekta proporcionalno vezala uz složenost i značaj zahvata. Takav pristup omogućio bi prijelaz s deklarativne zaštite na stvarno projektiranje i upravljanje krajobrazom, bez stvaranja dodatnih administrativnih prepreka, ali uz bitno višu razinu prostorne kvalitete, otpornosti i održivosti, u skladu s preporukama iz Krajobrazne osnove Republike Hrvatske (KORH, 2024.) i obvezama iz Konvencije o europskim krajobrazima (NN 12/02). U prijedlozima izmjena i dopuna Zakona svi pojmovi krajobraz, krajolik i pejzaž smatraju se istoznačnima, u skladu s Krajobraznom osnovom Republike Hrvatske (, kako bi se izbjegla terminološka neujednačenost i osiguralo dosljedno tumačenje u odnosu na projekte krajobrazne arhitekture.	Nije prihvaćen	Načelo uređenja prostora i očuvanja prirode, promicanje održive gradnje trebale bi primjenjivati sve struke, to nije isključiva zadaća arhitekata krajobraznog uređenja.
772	IDA BLAŽI	6.3. GRAĐENJE GRAĐEVINA ZA KOJE NIJE POTREBNA GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 86.	Sugerira se da Pravilnik donesen na temelju članka 86. izričito omogući krajobraznim arhitektima da djeluju kao projektanti zahvata i radova koji se izvode bez građevinske dozvole, posebno kada se radi o uređenju otvorenih prostora i oblikovanju krajobraza. To uključuje pješačke i biciklističke staze, rekreacijske i parkovne zone, odmorišta, urbane površine, te elemente poput pergola, dječjih igrališta, tipskih rješenja i drugih sastavnica zelene infrastrukture, kao i sve druge zahvate predviđene Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima. Također, predlaže se da krajobrazni arhitekti mogu samostalno voditi projekte krajobrazne arhitekture, uz suradnju s drugim stručnjacima koji preuzimaju odgovornost za svoje dijelove projektne dokumentacije, te sudjelovati na natječajima, osobito u izradi idejnih rješenja uređenja prostora. Ovaj pristup omogućuje usklađenost sa suvremenom praksom i principima održive gradnje, zakonito provođenje postojećih postupaka te jača stručnu odgovornost i kvalitetu krajobraznog oblikovanja prostora.	Nije prihvaćen	Predmet zakona o poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji.
773	IDA BLAŽI	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 61.	Treba naglasiti da krajobrazni elaborat služi isključivo analitičkoj svrsi i ne može zamijeniti projekt krajobrazne arhitekture. Osim toga, potrebno je precizno definirati tko je ovlašten za izradu krajobraznog elaborata kako bi se osigurala stručnost i dosljedna primjena pojma u praksi. Na taj način uklonile bi se postojeće nejasnoće u postupcima izdavanja građevinskih dozvola te bi se jasno razlikovao dokument koji prethodi projektiranju od samog projekta kojim se ono provodi.	Nije prihvaćen	Zakonom je jasno propisano kojih strukovnih odrednica su glavni projekti odnosno ćemu služe elaborati. Glavni projekt krajobraznog uređenja nije propisan i definiran ovim zakonom.
774	IDA BLAŽI	5.TIJELA NADLEŽNA ZA IZDAVANJE GRAĐEVINSKE I UPORABNE DOZVOLE, Članak 56.	Predlaže se da se u članku 56. dopusti da službena osoba ovlaštena za rješavanje postupaka i izdavanje akata može imati i završen sveučilišni diplomski studij iz biotehničkog područja, polje krajobrazne arhitekture, ali isključivo za slučajeve koji se odnose na projekte krajobrazne arhitekture, zelene infrastrukture i uređenje otvorenih prostora. Time bi se osigurala odgovarajuća stručnost i razumijevanje specifičnih krajobraznih, biotehničkih i ekoloških aspekata postupaka, pri čemu se zadržava nadležnost drugih struka u njihovim područjima.	Nije prihvaćen	Projekt krajobrazne arhitekture nije definiran u Zakonu o gradnji. Osoba koji vodi i rješava treba biti stručna za pregledavanje projekata svih strukovnih odrednica. Službene osobe koje rješavaju i vode postupak moraju biti izjednačene sa sudionicima u gradnji.
775	IDA BLAŽI	4. PROJEKTI, Članak 37.	S obzirom na to da članak 37. obuhvaća i radove, projekt krajobrazne arhitekture prirodno se uklapa u sustav projektnih mapa koje se odnose na zahvate u prostoru, a ne nužno na građevine. Stoga se predlaže da se u članku 37., uz postojeće projektne mape, uvede i projekt krajobrazne arhitekture (ili projekt krajobraznog uređenja / krajobrazni projekt), pri čemu se ovi nazivi smatraju istoznačnima. Projekt krajobrazne arhitekture obuhvaća zahvate u prostoru koji se odnose na oblikovanje, uređenje i obnovu otvorenih površina te uspostavu odnosa između prirodnih i izgrađenih elemenata. Njegov sadržaj uključuje oblikovanje terena, odabir i ugradnju vegetacije, upravljanje oborinskim vodama, implementaciju elemenata zelene infrastrukture i primjenu rješenja temeljenih na prirodi radi prilagodbe klimatskim promjenama i povećanja otpornosti prostora. Predlaže se da projekt krajobrazne arhitekture bude zasebna projektna mapa, koja se može zahtijevati kod zahvata s značajnim utjecajem na krajobraz, primjerice kod višestambenih i javnih građevina, infrastrukturnih i prostorno zahtjevnih zahvata, projekata sufinanciranih nacionalnim ili EU sredstvima, te na područjima pod posebnim režimom zaštite (perivoji, vrtovi, kulturni krajobrazi). Takvi projekti mogu se izrađivati samostalno ili kao predmet javnih natječaja, što potvrđuje njihovu funkcionalnu i stručnu samostalnost unutar sustava projektiranja. Uvođenjem projekta krajobrazne arhitekture omogućuje se provedba ciljeva Zakona o gradnji vezanih uz zaštitu okoliša, očuvanje prirode i krajobraznih vrijednosti, s proporcionalnom primjenom prema vrsti i složenosti zahvata. Projektant bi bio odgovoran za svoj rad i potpisnik vlastite projektne mape, čime se osigurava stručnost, transparentnost i kvaliteta oblikovanja prostora. Ovim prijedlogom sustav gradnje postaje usklađen s ciljevima održive gradnje i europskih politika zelene tranzicije, stvarajući temelje za uvođenje održivih, klimatski otpornih i biološki uravnoteženih prostora u svaku razinu projektiranja.	Nije prihvaćen	Zadaće struke propisane su zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji, i nastavno na to propisane su i strukovne odrednice glavnih projekata.
776	IDA BLAŽI	4. PROJEKTI, Članak 36.	Pozdravlja se što je u članku 36. krajobrazni elaborat prepoznat kao jedan od mogućih elaborata koji prethode izradi glavnog projekta. Time se izravno potvrđuje važnost stručne obrade krajobraznih tema u procesu projektiranja. Međutim, s obzirom na to da članak jasno određuje da elaborati prethode izradi projekta, krajobrazni elaborat ne može biti sastavni dio projektno-tehničke dokumentacije, što se u praksi često pogrešno tumači. Naime, nerijetko dolazi do miješanja razina dokumentacije, pri čemu se krajobrazni elaborat zamjenjuje projektom krajobrazne arhitekture, iako on po svojoj prirodi i svrsi ne može imati status projekta. Krajobrazni elaborat, kao i elaborati drugih struka, služi isključivo kao stručna podloga za izradu projekata. Ovo dodatno naglašava potrebu za uvođenjem projekta krajobrazne arhitekture / projekta krajobraznog uređenja kao zasebnog dokumenta koji omogućuje provedbu krajobraznih rješenja i ostvarivanje ciljeva Zakona u dijelu zaštite okoliša, prirode i krajobraznih vrijednosti. Također se preporučuje da se krajobrazni elaborat preciznije definira pravilnikom, s jasno određenim sastavnicama, obveznim dijelovima i definiranjem ovlaštenog izrađivača, čime bi se osigurala stručnost i jednoznačna primjena pojma u praksi.	Nije prihvaćen	Zakonom o gradnji se ne propisuje detaljni sadržaj i nazive za elaborate, niti tko ih može izraditi, elaborati se izrađuju sukladno posebnim propisima.
777	IDA BLAŽI	4. PROJEKTI, Članak 31.	Sugerira se da se u stavku 4. izrijekom navede da u cjelovitom projektiranju sudjeluju i ovlašteni krajobrazni arhitekti, uz ovlaštene inženjere pojedinih struka i ovlaštene arhitekte. Uređenje otvorenih površina, krajobrazno oblikovanje i integracija elemenata zelene infrastrukture sastavni su dio koncepta cjelovitog projektiranja, jer izravno utječu na kvalitetu prostora, održivost, mikroklimu i sigurnost korisnika. Uključivanjem krajobraznih arhitekata u sustav cjelovitog projektiranja osigurava se da se svi aspekti građevine i njezina neposrednog prostora oblikuju usklađeno, stručno i održivo, u skladu s ciljevima Zakona o gradnji. Time se također povećava transparentnost stručne odgovornosti među svim projektantima i osigurava ravnoteža između funkcionalnih, estetskih i okolišnih zahtjeva u projektiranju.	Nije prihvaćen	Zadaće struke propisane su zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji.
778	IDA BLAŽI	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 26.	Sugerira se da se u članku 26. propiše mogućnost da ovlašteni krajobrazni arhitekti obavljaju stručni nadzor nad izvođenjem zahvata koji se odnose na uređenje otvorenih površina, krajobrazno oblikovanje i elemente zelene infrastrukture. To je osobito važno u slučajevima predviđenima Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima. Na taj način osigurava se potrebna stručnost i kontrola kvalitete izvedbe radova koji uključuju vegetacijske, biotehničke i krajobrazne elemente. Prijedlog ne predstavlja proširenje ovlasti, već omogućuje da se nadzor nad ovim specifičnim zahvatima provodi na stručan, usklađen i odgovoran način, u skladu s načelima Zakona o gradnji te javnim interesom zaštite okoliša i prostora. Detaljni uvjeti za obavljanje stručnog nadzora iz područja krajobrazne arhitekture mogu se dodatno definirati pravilnikom. Uključivanjem krajobraznih arhitekata u sustav nadzora povećava se razina interdisciplinarne suradnje među sudionicima u gradnji i smanjuje mogućnost stručnih propusta u izvedbi krajobraznih elemenata. Time se doprinosi dugoročnoj održivosti građevinskih projekata i kvaliteti korištenja prostora. Osiguravanjem nadzora od strane stručnjaka za krajobraz ostvaruje se i bolja zaštita javnog interesa, posebice u segmentima očuvanja prirodnih resursa, klimatske otpornosti i unapređenja kvalitete života korisnika prostora.	Nije prihvaćen	Zadaće struke propisane su zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji.
779	IDA BLAŽI	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	U članku 19. stavku 3. predviđa se da projektant kvalificiranim elektroničkim potpisom naslovne stranice mape preuzima odgovornost za cjelovitost i usklađenost projekta sa Zakonom. Predlaže se da se unutar glavnog projekta uvede posebna projektna mapa krajobrazne arhitekture / krajobraznog uređenja. Nositelji ovlaštenja iz područja krajobrazne arhitekture trebali bi imati pravo potpisivanja i odgovornost za sadržaj te projektne mape, u skladu sa svojim stručnim ovlaštenjima i zakonskim odredbama. Ovakvo rješenje osigurava jednak položaj svih projektanata čiji se rad uključuje u glavni projekt, a time i jasnu raspodjelu stručne odgovornosti, veću transparentnost te višu razinu kvalitete dokumentacije u dijelu koji se odnosi na oblikovanje otvorenih prostora i krajobraza. Također se predlaže da se u stavku 6. izrazu „ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer“ doda i „ovlašteni krajobrazni arhitekt“. Time bi se krajobrazni arhitekti priznali kao ravnopravni članovi skupine ovlaštenih projektanata u smislu ovoga Zakona. Ova izmjena povlači nužnost usklađivanja i drugih zakona, osobito Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, kako bi se osigurala dosljednost u definiranju ovlasti i odgovornosti. Uključivanje krajobraznih arhitekata u sustav ovlaštenih projektanata od posebne je važnosti zbog složenosti krajobraznog oblikovanja, koje zahtijeva interdisciplinarni pristup, visoku stručnost te usklađenost s načelima održivosti, zaštite okoliša i javnog interesa propisanima ovim Zakonom.	Nije prihvaćen	Poslovi krajobraznog arhitekta definirani su posebnim zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornoga uređenja i gradnje, on ne izrađuje glavni projekt.
780	IDA BLAŽI	1. OPĆE ODREDBE, Članak 1.	Članak 1. jasno određuje da se ovim Zakonom uređuje projektiranje, građenje, uporaba i održavanje građevina te provedba postupaka radi zaštite javnog interesa u području graditeljstva i prostornog uređenja. Dakle, Zakon ne obuhvaća samo građevine u tehničkom smislu, već i šire uređenje prostora kojem one pripadaju. U stavku 2. utvrđeno je da javni interes obuhvaća zaštitu okoliša, očuvanje prirode, promicanje održive gradnje i poticanje zelene tranzicije. Ovi ciljevi u praksi nisu ostvarivi bez projektiranja otvorenih prostora i krajobraza, koji predstavljaju osnovu održive gradnje i zelene tranzicije. Iz toga proizlazi nužnost uvođenja projekta krajobrazne arhitekture, odnosno projekta krajobraznog uređenja, kao sastavnog dijela projektne dokumentacije – u obliku posebne mape. Na taj se način omogućuje dosljedna primjena načela održive gradnje i zelene tranzicije u prostoru. Dodatno, budući da Zakon o prostornom uređenju prepoznaje pojam zelene infrastrukture, projekt krajobrazne arhitekture predstavlja ključni instrument za njezinu provedbu kroz faze projektiranja i građenja.	Nije prihvaćen	Načelo uređenja prostora i očuvanja prirode, promicanje održive gradnje trebale bi primjenjivati sve struke, to nije isključiva zadaća arhitekata krajobraznog uređenja.
781	HRVOJE ŠPANIČEK	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 17.	Sudionici u gradnji jesu: – investitor – projektant – izvođač – nadzorni inženjer – revident i – koordinator zaštite na radu.	Nije prihvaćen	Nije predmet ovog zakona, poslovi koordinatora zaštite na radu predmet su posebnog propisa.
782	HRVOJE STUNKOVIĆ	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 97.	Priložiti dokaz da je otpad nastao gradnjom zbrinut na zakonski način, - potvrda komunalnog poduzeća. Na taj način bi spasili prirodu i okoliš određenog područja, jer ne samo da gradnja zauzima i uništava najljepše dijelove RH, još se dodatno uništava odlaganjem otpada koji nastaje gradnjom u prirodu nedaleko mjesta gradnje.	Nije prihvaćen	Dovoljno je jasno propisano.
783	HRVOJE STUNKOVIĆ	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 93.	Imati dokaz da otpad koji nastaje prilikom gradnje, gableca i svega što se događa prilikom procesa građenja zbrinjava na zakonom predviđen način. Pune su šume, potoci livade otpada takve vrste otpada. Dajte kao zakonodavac doprinos zaštiti prirode i okoliša.	Nije prihvaćen	Predmet posebnog zakona.
784	HRVOJE STUNKOVIĆ	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 91.	Mnogi vlasnici, obrtnici, izvođači radova naročito izvan velikih gradova, smeće, ostatke od raznih ambalaža, ostataka gradnje, sprejeva, opasnog i neopasnog otpadaa, jednostavno na kraju "šihte" istresu u prirodu, vodotoke, šume, livade - iz tog razloga potrebno je propisati da na gradilištu mora biti kontejner ili kante za smeće ovlaštenog komunalnog poduzeća određenog Grada ili Općine. Time bi zakonodavac dao veliki doprinos zaštitti prirode i okoliša. I naravno propisati kaznu ako to investittor ili izvođač - nema.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
785	HRVOJE PEŠUT	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 64.	Članak 64, stavak 1; u postojećem Zakonu o gradnji je već definirano da se potvrde glavnog projekta izdaju (ili traže) od javnopravnih tijela koje su izdale posebne uvjete. U praksi, poziv za izdavanje potvrde dolazi i do javnopravnih tijela koja su izdala Posebne uvjete i uvjete priključenja, što je svakako bolja situacija i za investitora i za javnopravno tijelo jer se izbjegavaju mogući problemi prilikom podnošenja zahtjeva za priključenje građevine na infrastrukturu. Potrebno je sagledati situaciju iz pozicije javnopravnog tijela kada priključak nakon izgradnje postaje dio sustava pod upravljanjem javnopravnog tijela. Iz tog razloga je svakako poželjno sudjelovanje javnopravnog tijela u postupku izdavanja potvrde glavnog projekta.	Nije prihvaćen	Investitor temeljem uvjeta priključenja sklapa ugovor o priključenja izvan postupka ishođenja građevinske dozvole, glavni projekt predan na građevinsku dozvolu ne smije sadržavati drugačija tehnička rješenja, stoga nije potrebna potvrda glavnog projekta na uvjete priključenja.
786	GUSTAV ČERVAR	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 23.	Koliko shvaćam, koordinator zaštite na radu kojeg imenuje izvođač, nije ista osoba kao koordinator ZNR II kojeg, prema ZNR imenuje Investitor??	Prihvaćen	Brisana odredba.
787	GUSTAV ČERVAR	4. PROJEKTI, Članak 48.	Prijedlog Zakona u gradnji u kojem se u člancima 48. - 51. propisuje postupak da projektant od javno - pravnih tijela ishodi posebne uvjete i uvjete priključenja stvara "komplikaciju". Ovaj postupak, iako mu je svrha ista, je u potpunosti suprotan od postupka koji propisuje prijedlog ZOPU. Iz nekog nerazumljivog razloga se u prijedlogu ZOPU u članku 158. navodi projektante idejnog projekta da traže podatke o postojećoj infrastrukturi od javno - pravnih tijela, ali ne i posebne uvjete. Posebni uvjeti se ishoduju tek nakon izrade idejnog projekta (!) i nakon podnošenja zahtjeva za ishođenje lokacijske dozvole (!!!!). Dakle, izradit će se idejni projekt koji će ispravno tretirati i spajati se na infrastrukturu (vodu, odvodnju, elektroenergetsku mrežu), ali koji neće uvažiti nijedan jedini posebni uvjet. Ovakvi, felerični idejni projekti će se dignuti na ishođenje lokacijske dozvole, tek tada će se ishoditi posebni uvjeti i onda će projektant biti obvezan izmijeniti idejne projekte po posebnim uvjetima i ponovno ga predati na ishođenje lokacijske dozvole. Ove promjene mogu biti formalnog karaktera (npr. postava lučkog svjetla na lukobranu i sl.), a mogu u potpunosti izmijeniti oblikovno i tehničko rješenje dano u idejnom projektu (npr. obveza planiranja kamenih poklopnica i obložnica ili drugi bitni uvjeti koje propisuju nadležni konzervatorski uredi i sl.). Dakle, umjesto da se zadrži postojeći jednostavan i logičan postupak, uvodi se potpuno nelogičan i neprimjeren postupak koji će opteretiti, ne samo projektante, nego i referente koji su ionako preopterećeni. Stoga smatram da bi trebalo ujednačiti postupke, odnosno da postupak utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja ostane jedan dosadašnjem ili da se eventualno uredi da projektanti direktno od javno - pravnih tijela (bez posredovanja ureda) ishoduju posebne uvjete i uvjete priključenja. Ponovno napominjem da je jedino logično rješenje da ovi postupci budu ujednačeni neovisno radi li se o uvjetima za izradu idejnog projekta ili glavnog projekta.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
788	GRGA KOSTELAC	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI , 1. OPĆE ODREDBE	Većina nelegalnih graditelja kojima je u dosadašnjim postupcima "ozakonjena" nezakonito izgrađena građevina nisu izvršili obveze koje su im dane u rješenju u izvedenom stanju; formiranje građevne čestice itd. Ovim prijedlogom zakona to nije uzeto u obzir, a moralo bi biti jer to su osnovni preduvjeti gradnje kojih se investitori i građani koji poštuju zakone pridržavaju.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje, legalizacija nije predmet ovoga Prijedloga zakona.
789	GRGA KOSTELAC	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Obzirom građani ne mogu građevinskoj inspekciji izravno prijaviti nelagalnu građevinu te posljedično ne mogu imati dokaz da su isto prijavili pa tako niti zapisnik o terenskom očevidu građevinske inpsekcije, a isto nije poznato niti nadležnim upravnim tijelima koja ozakonjuju nelagalne gradnje, beskonačno legaliziranje nelagalne gradnje nema kraja niti se može zaustaviti od strane izravno ugroženih. Zašto nije propisana jednostavna procedura koja garantira zaštitu građana?	Primljeno na znanje	Postupanje građevinske inspekcije je predmet drugog zakona.
790	GRGA KOSTELAC	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Obzirom se ne može pozvati građevinska inspekcija, dakle, ista ne izlazi na teren po dojavi, kako građnin se može zaštiti od nelgalnih graditelja? Npr. susjed u stanu ispod je uklonio nelagalni nosivi zid, građevinskoj inspekciji je poslan online obrazac koji ne generira potvrdu o prijavi, a upravitelj GSKG ne želi izaći na teren bez nalaza građevinskog inspektora, policija ne može ući u stan, a i da uđe nema ovlasti zaustaviti radove. Isto vrijedi i za izbijanje otvora, građenje na odmaku od međe manjem od propisanog, svakoj vrsti gradnje bez dozvole. Ovo se sve događa svakodnevno, a građani moraju trpiti i bojati se za svoje živote!	Primljeno na znanje	Ovim Prijedlogom Zakona se ne omogućava legalizacija građevina.
791	GRGA KOSTELAC	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Postupci ozakonjenja nezakonito (oksimoron riječi i morala) izgrađenih zgrada su provođeni protivno načelima upravnog postupka. Naime, o tim postupcima nisu obaviještene osobe čija su se prava ukidala, umanjivala ili mijenjala u tim postupcima (nositelji prava na susjednim česticama, upravitelji i korisnici javnih dobara i zaštićenih područja itd.). Postupci su se vodili netransparentno, a rješenja objavljivala u uredu graditeljstva ili na trećem katu zgrade na Selskoj ulici u Zagrebu gdje je bilo sjedište agenicije za ozakonjenje nezakonitog. Na ta rješenje se moglo žaliti u roku 15 dana (apsolutan rok jer nije bilo dostave!). Obzirom je nerealno da građani prolaze kraj te oglasne ploče (u naravi su prolazili samo zaposlenici te agencije); koja je pravna zaštita od nelegalnih graditelja?	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
792	GRGA KOSTELAC	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Tko je odgovorna osoba za prijedlog ovog zakona ili je to država, dakle konkretno svi građani? Kao građanin ne želim snositi odgovornost beskonačnog legaliziranja nelagalnih (bespravnih) objekata. Ukoliko postoji fizička osoba koja će odgovarati za svu štetu ozakonjenja nezakonitih građevina, molim da se isto navede.	Primljeno na znanje	Ovim Prijedlogom Zakona se ne omogućava legalizacija građevina.
793	GRGA KOSTELAC	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Legalizacijom nekog objekta koji je protivan odredbama prostornih planova se čini šteta nositeljima prava na susjednim česticama. Tko će nadoknaditi tu štetu. Npr. tko će nadoknaditi štetu kad izbije požar, a vatrogasno vozilo ne može pristupiti jer graditelj legaliziranog objekta nije poštovao građevinski pravac koji je predviđen odredbama prostornog plana? Ili npr. tko će nadoknaditi štetu ljudskih žrtava kad izbije požar na legaliziranom objektu koji je na međi, a vatra "pređe" na susjednu stambenu zgradu izgrađenu sukladno prostornom planu i građevinskoj dozvoli kojim je npr. propisan odmak od tri metra? Dakle, pošten graditelj koji ishodi potrebne akte i poštuje propisane odmake mora trpjeti životnu ugrozu, tko će njemu platiti štetu?	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
794	GRGA KOSTELAC	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Koja je svrha dodatnih legalizacija? Zar nisu bili rokovi za legalizaciju dvije godine za podnošenje zahtjeva, pa nakon par godina ponovno se dozvolilo podnošenje koje je također trajalo pa produžavano? Koje je opravdanje tog nemorala? Ako netko želi neku građevinu uskladiti sa prostornim planom tada će za nju tražiti građevinsku dozvolu i sukladno prostornom planu istu legalizirati. Ukoliko je opravdanje kako za ishođenje dozvole mora biti prethodni uvjet kako na kat. čestici na kojoj se gradi ne smije biti prethodne građevine (što se provjerava izlaskom službenika na teren) tada se isto moglo rješiti dodatnim stavkom koji glasi "za prethodnu odredbu se odnosi iznimka kako može biti građevina koja je vidljiva na DOF-u iz 2011. godine".	Primljeno na znanje	Ovim Prijedlogom Zakona se ne omogućava legalizacija građevina.
795	GRGA KOSTELAC	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Nove "legalizacije" nisu prihvatljive niti moralno niti zakonski te su one protuustavne jer stavljaju u nepovoljan položaj one koji poštuju propise. Onima koji žele raditi po propisima čekaju godinama na dozvole, plaćaju komunalne naknade i ostala davanja te ih se u konačnici izjednačava sa onima koji rade nelegalno, ne plaćaju naknade (ili ih plaćaju simbolično) te devastiraju prostor nelegalnim građevinama koje su protivne prostornom planu.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
796	GRGA KOSTELAC	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Važeći Zakon o gradnji se ne provodi ili se provodi selektivno. Inspekciju se ne može izravno kontaktirati, nemaju obvezu izlaska na teren, nelegalni radovi se ne zaustavljaju, određenim investitorima koji ne poštuju propise se pogoduje. Ovaj prijedlog zakona u tom smislu ne nudi rješenje iako se ministarstvo izgovara kako želi uvesti red. Kako sustav ne funkcionira zorno je vidljivo iz članka (ovaj prijedlog zakona ne nudi rješenje za predmetni, jasni, životni i općeniti poblem): https://www.vecernji.hr/vijesti/kamp-zorana-pripuza-oslikava-sav-apsurd-pravnog-sustava-dirh-naredio-rusenje-prije-dvije-godine-a-investitor-uredio-kucice-1891125	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
797	GORDANA TANDARIĆ	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 66.	Vezano uz primjedbu za članak 60., kako zakonodavac zamišlja očitovanje susjeda prilikom izgradnje uz njegovu postojeću građevinu na temelju idejnog projekta na uvidu u spis predmeta u kojem nisu obuhvaćeni svi elementi utjecaja projektirane manje zahtjevne zgrade u svrhu zaštite njegove zgrade, te eventualne žalbe na GD, odnosno na idejni projekt bez revizije revidenta. Opravdana primjedba/žalba u slučaju nedostatka odgovarajućeg činjeničnog stanja za donošenje meritornog očitovanja u postupku izdavanja GD, kako bi bila riješena u prvostupanjskom/drugostupanjskom postupku? Isto tako, ograničavanje udaljenosti od međe visinom projektirane zgrade (u našem PP je međusobna udaljenost između zgrada propisana s minimalno 5,0 m), pa bi se slijedom te odredbe eliminiralo sudjelovanje neposrednih susjeda na uvidu u spis predmeta - a to bi bilo protivno načelu iz članka 4. ZUP-a. Osim toga, taj selekcijski stav bio bio izraz nedemokratskog pristupa ovog zakona.	Nije prihvaćen	Idejnim projektom se daju svi bitni lokacijski uvjeti. Također, prijedlogom zakona ne isključuju se stranke u postupku samo se broj smanjuje ovisno o utjecaju građevine na njih.
798	GORDANA TANDARIĆ	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 60.	Sumnjam da će zakonodavac odustati od (već prežvakanog instituta iz prethodnog Zakona o prostornom uređenju i gradnji) o izdavanju građevinske dozvole za manje složene zgrade na temelju idejnog projekta, pa bi bilo dobro da se članak 60. dopuni s trećim stavkom koji bi glasio: (3) građevinska dozvola za manje složene građevine može se izdati i na temelju glavnog projekta, a gdje je manje složena građevina projektirana neposredno uz susjednu građevina treba biti obvezno priložen glavni projekt uz zahtjev za građevinsku dozvolu. OBRAZLOŽENJE: Zašto zatvarati mogućnost glavnog projekta, pogotovo jer ima niz nesumnjivih prednosti u postupku izdavanja GD u odnosu na idejni projekt? Na temelju kojeg idejnog projekta (pod uvjetom da se novoprojektirana manje složena zgrada naslanja na susjednu građevinu, kad je prema Pravilniku o kontroli projekata uvjet iz članka 3. stavak 3. koji glasi “Za građevine za koje prema odredbi stavka 1. ovoga članka nije obvezna kontrola glavnog projekta, u slučaju da se grade neposredno uz postojeću građevinu, potrebna je kontrola glede mehaničke otpornosti i stabilnosti nosivih konstrukcija i temeljnog tla” - pitanje za zakonodavca je kako će revident kontrolirati idejni projekt i dati izvješće o kontroli koje treba biti navedeno u tekstu GD? Ionako je glavni projekt potreban za prijavu početka građenja, pa zašto ne smanjiti troškove izrade idejnog projekta u slučajevima kad to investitoru odgovara, odnosno predstavlja dodatni trošak, a ne brzinu postupka s uštedom u investicijskoj dokumentaciji kako je navedeno u intenciji novog zakona. Osim navedenog, ponovno uvođenje obveznog očevida (umjesto fakultativnog po procjeni na temelju ZUP-a) u postupku ne ide u prilog skraćivanju trajanja postupka izdavanja GD. Isto tako u prethodnom Zakonu o prostornom uređenju i gradnji nije bilo obvezno da manje zahtjevna zgrada bude nZEB, a također nije postojala uvedena eDozvola, niti se nakon njenog dovršenja izdavala UD – da ne nabrajam dalje, a također nije bio niti razrađen Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama sa sustavnom izradom projekata za zgrade - čemu onda mijenjati jednu uhodanu koncepciju postupka jednim institutom upitne kvalitete, odnosno upitnog opravdanja za njegovo ponovno uvođenje u regulativu. Također se pridružujem (retoričkom) pitanju M.B. da "Zašto je energetska efikasnost potpuni zanemarena za manje složene zgrade i nije u skladu sa nacrtom Zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu?"	Nije prihvaćen	Glavni projekt se prilaže uz prijavu početka građenja, njim se dokazuju svi temeljni zahtjevi. Prilaganjem idejnog projekta će se postupci izdavanja građevinske dozvole ubrzati. Nadalje, energetska efikasnost nije zanemarena, u čl. 93. je propisano, da izvođač na gradilištu mora imati glavni projekt s iskaznicom energetskih svojstava zgrade i iskaznicom o akustičkim svojstvima zgrade, te izvješćem o kontroli projekata, ako je kontrola propisana.
799	GORAN VLASTELICA	4. PROJEKTI, Članak 36.	„Geomehanički elaborat“ je terminološki potrebno uskladiti s Tehničkim propisom za građevinske konstrukcije (TPGK). Predlaže se usvojiti termin iz TPGK: „Izvještaj o geotehničkim istražnim radovima“. Također, predlaže ga se unutar ovog Zakona izdvojiti uvođenjem novog stavka (1) u članak 36. Zakona, dok se postojeći predlažu renumerirati od stavka (2) nadalje. Prijedlog: Članak 36. (1) Izradi glavnog projekta obvezno prethodi izrada Izvještaja o geotehničkim istražnim radovima. (2) Izradi glavnog projekta, odnosno pojedinih projekata koje sadrži, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno, prethodi izrada: … Obrazloženje: Trenutnom formulacijom članka 36. st (1) može se dovesti u zabludu čitatelja da je i „Geomehanički elaborat“, s time i provedba geotehničkih istražnih radova opcijalna, što je već površnim iščitavanjem TPGK (dio sedmi) Čl. 87. jasno da nije. Međutim, tijela nadležna za izdavanje dozvola često zbunjuje (prema njihovim riječima) dvosmislenost ovog stavka zakona i skloni su propuštati projekte na dozvoli bez istražnih radova, posljedično i bez obveznog geotehničkog dijela projekta, što nerijetko dovodi do katastrofalnih posljedica (urušavanja građevnih jama, objekata, slijeganja objekata i sl) ili najmanje do nepotpunih tehničkih rješenja (često se projektiranje zamijeni s pretpostavljanjem). Naime, prema TPGK je jasno razloženo da su Geotehnički istražni radovi potrebni i obvezni, te da prethode geotehničkom dijelu projekta. Za razliku od ostalih dijelova projekta konstrukcije (gdje se također dokazuje mehanička otpornost i stabilnost, ali istovremeno odabire ili projektira odgovarajuće gradivo i oblik konstrukcije), građu terena i temeljno tlo ne možemo odabrati već moramo ispitati što gradi podlogu na kojoj i/ili u kojoj gradimo. Rezultati istraživanja imaju značajan utjecaj na odabir konstrukcije, načina iskopa, zaštite susjednih objekata i sl., sve što čini geotehničko projektiranje, te zahtjeva dokaze mehaničke otpornosti i stabilnosti predmetne građevine, kao i mehaničke otpornosti i stabilnosti okolnog tla i okolnih građevina u fazi iskopa. „Predloženim Zakonom uređuju se slijedeća osnovna pitanja:“ i kao četvrta stavka navodi: -temeljni zahtjevi za građevinu (mehanička otpornost i stabilnost, …), u Čl.5. st (2) 1. mehanička otpornost i stabilnost, s razlogom navedena na 1. mjestu. TPGK dio sedmi, jasno definira da „Svaki projekt građevinske konstrukcije u kojem se dokazuje ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti građevinske konstrukcije mora sadržavati i geotehnički dio“, a projektom je potrebno dokazati da će svaka građevina „s okolnim tlom, stijenom i susjednim građevinama“ „tijekom njenog građenja i trajanja ispunjavati temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti“. Da bi se proračuni mogli provesti, nedvojbeno su potrebni pouzdano utvrđeni svi podaci o geološkoj građi terena i odgovarajući geotehnički parametri potrebni za daljnje proračune i to u obliku Izvještaja o geotehničkim istražnim radovima, koji uvijek i obavezno prethodi izradi projekta. Na kraju, ne manje bitno, Hrvatska komora inženjera građevinarstva prepoznaje važnost geotehničkih istražnih radova te u Smjernicama za izradu glavnog projekta (2022.) navodi: „Prije izrade glavnog projekta za građenje stambene zgrade OBAVEZNO je izraditi geomehanički elaborat te po potrebi i druge elaborate.“ Nadam se da će isto prepoznati predlagatelj Zakona i uvrstiti ovu izmjenu u Zakon. Unaprijed hvala. S poštovanjem, Izv. prof. dr. sc. Goran Vlastelica Šef Katedre za geotehniku Sveučilište u Splitu, Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije	Prihvaćen	Prihvaćen.
800	GORAN JELIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Članak 36. (1) Izradi glavnog projekta, odnosno pojedinih projekata koje sadrži, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno, prethodi izrada: 1. geomehaničkog elaborata 2. elaborata zaštite od požara i eksplozija (detaljan popis eksplozivnih tvari, tekućina, para, plinova i prašina sa ucrtanim zonama opasnosti) 3. krajobraznog elaborata 4. prometnog elaborata 5. elaborata tehničko-tehnološkog rješenja … 10. elaborat kontaminirajućih tvari u tehnologiji i strukturi zgrade; objašnjenje – u tehnološkom procesu i kao sastavnica same strukture građevine pojavljuju se kancerogene, mutagene, otrovne i zagušujuće tvari što se mora transparentno deklarirati i specificirati prije definicije strukture glavnog projekta Članak 19. (1) Projektant je fizička osoba ovlaštena za projektiranje prema zakonu kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje i propisima donesenim na temelju toga zakona. (2) Projektant je odgovoran da projekti koje izrađuje zadovoljavaju propisane uvjete, a naročito da projektirana građevina ispunjava temeljne zahtjeve i druge uvjete za građevinu, te da je projektirana u skladu s lokacijskim uvjetima određenim prema zakonu kojim se uređuje prostorno uređenje. Tko smije projektirati nuklearnu elektranu ? U RH nas ima vjerojatno manje od 10 članova komora koji imaju certificate za “Nuclear Safety in accordance with 10CFR50 AppB or ASME NQA-1” te koji imaju relevantno radno iskustvo u nuklearnom sektoru. Tko smije biti glavni projektant termoenergetskog i/ili elektroenergetskog objekta? U ovom trenutku je masovna pojava kako se za glavnog projektanta takvih građevina imenuju arhitekti. Tko smije biti projektant parnog kotla? ELEKTROPROJEKT je imao situaciju kada je vraćen glavni projekt utilizacijskih parnih kotlova na objektu „PARSONS 3x70 MWel Žitnjak“ sa objašnjenjem kako je parni kotao „zgrada“. Goran Jelić HKIE 220	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje Zakonom o gradnji se ne propisuje tko može biti glavni projektant, već mora projektant koji preuzme tu obvezu osigurati da je projekt cjelovit i međusobno usklađen. Kod izrade novog Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje vodit će se računa o tome da li je potrebno dodatno definirati, tko može biti glavni projektant.
801	GORAN JELIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Članak 36. (1) Izradi glavnog projekta, odnosno pojedinih projekata koje sadrži, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno, prethodi izrada: 1. geomehaničkog elaborata 2. elaborata zaštite od požara i eksplozija (detaljan popis eksplozivnih tvari, tekućina, para, plinova i prašina sa ucrtanim zonama opasnosti) 3. krajobraznog elaborata 4. prometnog elaborata 5. elaborata tehničko-tehnološkog rješenja … 10. elaborat kontaminirajućih tvari u tehnologiji i strukturi zgrade; objašnjenje – u tehnološkom procesu i kao sastavnica same strukture građevine pojavljuju se kancerogene, mutagene, otrovne i zagušujuće tvari što se mora transparentno deklarirati i specificirati prije definicije strukture glavnog projekta Članak 19. (1) Projektant je fizička osoba ovlaštena za projektiranje prema zakonu kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje i propisima donesenim na temelju toga zakona. (2) Projektant je odgovoran da projekti koje izrađuje zadovoljavaju propisane uvjete, a naročito da projektirana građevina ispunjava temeljne zahtjeve i druge uvjete za građevinu, te da je projektirana u skladu s lokacijskim uvjetima određenim prema zakonu kojim se uređuje prostorno uređenje. Tko smije projektirati nuklearnu elektranu ? U RH nas ima vjerojatno manje od 10 članova komora koji imaju certificate za “Nuclear Safety in accordance with 10CFR50 AppB or ASME NQA-1” te koji imaju relevantno radno iskustvo u nuklearnom sektoru. Tko smije biti glavni projektant termoenergetskog i/ili elektroenergetskog objekta? U ovom trenutku je masovna pojava kako se za glavnog projektanta takvih građevina imenuju arhitekti. Tko smije biti projektant parnog kotla? ELEKTROPROJEKT je imao situaciju kada je vraćen glavni projekt utilizacijskih parnih kotlova na objektu „PARSONS 3x70 MWel Žitnjak“ sa objašnjenjem kako je parni kotao „zgrada“. Goran Jelić HKIE 220	Nije prihvaćen	Zadaće struke su predmet posebnog zakona kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornoga uređenja i gradnje. Potrebne vrste elaborata koje prethode izradi glavnog projekta izrađuju se po potrebi ili ako je to propisano posebnim propisom.
802	GOJKO BERLENGI	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI , 6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE	I u novom Zakonu ponovo svjedočimo lošim zakonskim rješenjima vezano za pravo javnosti i stranaka u postupku na uvid u spis predmeta lokacijske i građevinske dozvole. Naime stanari više desetaka stanova koji su samo nekoliko metara udaljeni od zgrade koja će se graditi saznaju za gradnju tek kada su započeli građevinski radovi. Kao i u prethodnim primjedbama na prijedlog ZPU-a očito je da je primarni predmet interesa ovog Zakona osiguranje prohodnosti sustava u interesu kapitala i investitora a prostorno planiranje je usputna gnjavaža koju treba, po mogućnosti, zaobići ili perfidno izigrati ((npr. formiranjem susjedne parcele besmislenog oblika). Važeća i prijedlogom novog zakona ponuđena rješenja u praksi i svojim rezultatima su de facto protivna odredbama Arhuške konvencije a nisu u skladu ni s preporukama OECD-a gdje je Hrvatska u postupku pristupanja. Istovremeno, u opisu svrhe Prijedloga ZPU-a (u Iskazu o procjeni učinaka propisa) naglašavaju se ciljevi osiguranje transparentnog sustava prostornog planiranja i uređenja kao i osiguranje pravne sigurnosti. Očito je da Ministarstvo ove ciljeve ne shvaća univerzalno kao pravo svih sudionika u sustavu prostornog uređenja i primarno zastupa interese investitora. Pri tome, osiguranje šireg i efektivnog (a ne formalnog alibi rješenja preko oglasne ploče) prava na uvid u spis predmeta je jednostavno rješivo, za razliku od složenih instrumenata kao urbana komasacija ili uređenje građevinskog zemljišta koji zahtijevaju ozbiljnije multidisciplinarne kompetencije. Zašto se ipak ništa ne mijenja?	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
803	HRVATSKA UDRUGA MALIH GEODETSKIH PODUZEĆA	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Prijedlog zakona nije usklađen s Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (ZDIKN) i Zakonom o obavljanju geodetske djelatnosti (ZOGD) i Pravilnikom o izradi geodetskih elaborata. Uporno se parcelacijskim elaboratom formira građevna čestica u ovom prijedlogu Zakona. A ZDIKN ne formira česticu, nego se osniva, i ne osniva se građevna nego katastarska čestica. Zadnje dvije verzije ZDIKN ne postoji riječ parcelacija, nego geodetski elaborat. Te smatramo da se svaki članak u kojem se navodi riječ parcelacija mora zamijeniti sa riječi geodetski elaborat. Nije usklađeno s ZOGD, svi članci impliciraju da sve izrađuje ovlašteni inženjer geodezije, da samo ovlašteni inžernjer geodezije obavlja iskolčenje. U ZOGD je definirano koje sve osobe mogu raditi na stručnim geodetskim poslovima.	Nije prihvaćen	Smatramo da nije u suprotnosti s odredbama ZDIKN, ovim prijedlogom zakona se formira čestica sukladno propisima kojima se uređuje prostorno uređenje.
804	HRVATSKA UDRUGA MALIH GEODETSKIH PODUZEĆA	10.4. ZAKONI, DRUGI PROPISI I PRAVILA, Članak 165.	Uz članak 57; 61; 62; 89; 103, Ovaj Zakon nije usklađen sa ZDIKN, ne postoji riječ parcelacija u zadnje dvije verzije ZDIKN, tj. ne postoji parcelacijski elaborat, nego geodetski elaborat, i s takvim elaboratima se ne formiraju građevne čestice, nego se osnivaju katastarske čestice. Potrebno uskladiti sa ZDIKN.	Nije prihvaćen	Usklađeno sa Zakonom o prostornom ređenju.
805	HRVATSKA UDRUGA MALIH GEODETSKIH PODUZEĆA	10.2. UPORABNA DOZVOLA ZA ODREĐENE GRAĐEVINE, Članak 152.	- geodetsku snimku izvedenog stanja građevine (prikaz lomnih točaka građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru na katastarskom planu, s podacima o lomnim točkama, ovjerena u elektroničkom obliku po ovlaštenom inženjeru geodezije) uz koju se prilažu podaci o lomnim točkama u GML formatu u elektroničkom obliku.	Nije prihvaćen	Nomotehnika.
806	HRVATSKA UDRUGA MALIH GEODETSKIH PODUZEĆA	10.2. UPORABNA DOZVOLA ZA ODREĐENE GRAĐEVINE, Članak 150.	- geodetsku snimku izvedenog stanja građevine (prikaz lomnih točaka građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru na katastarskom planu, s podacima o lomnim točkama, ovjerena u elektroničkom obliku po ovlaštenom inženjeru geodezije) uz koju se prilažu podaci o lomnim točkama u GML formatu u elektroničkom obliku.	Nije prihvaćen	Nomotehnika.
807	HRVATSKA UDRUGA MALIH GEODETSKIH PODUZEĆA	10.2. UPORABNA DOZVOLA ZA ODREĐENE GRAĐEVINE, Članak 148.	- geodetsku snimku izvedenog stanja građevine (prikaz lomnih točaka građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru na katastarskom planu, s podacima o lomnim točkama, ovjerena u elektroničkom obliku po ovlaštenom inženjeru geodezije) uz koju se prilažu podaci o lomnim točkama u GML formatu u elektroničkom obliku.	Nije prihvaćen	Nomotehnika.
808	HRVATSKA UDRUGA MALIH GEODETSKIH PODUZEĆA	10.2. UPORABNA DOZVOLA ZA ODREĐENE GRAĐEVINE, Članak 144.	- geodetsku snimku izvedenog stanja građevine (prikaz lomnih točaka građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru na katastarskom planu, s podacima o lomnim točkama, ovjerena u elektroničkom obliku po ovlaštenom inženjeru geodezije) uz koju se prilažu podaci o lomnim točkama u GML formatu u elektroničkom obliku.	Nije prihvaćen	Nomotehnika.
809	HRVATSKA UDRUGA MALIH GEODETSKIH PODUZEĆA	10.2. UPORABNA DOZVOLA ZA ODREĐENE GRAĐEVINE, Članak 144.	Ako se spominje u ovom članku kopija katastarskog plana za katastarsku česticu, zašto se onda uporno u Zakonu forsira građevninska čestica i osnivanje građevinske čestice. Ako se ZDIKN osniva katastarska čestica.	Nije prihvaćen	Usklađeno sa Zakonom o prostornom uređenju.
810	HRVATSKA UDRUGA MALIH GEODETSKIH PODUZEĆA	i.PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 126.	Stavak 3. (2) uskladiti sa Zakonom o obavljanju geodetske djelatnosti, ovdje se implicira da iskolčenje smije i mora obaviti jedino ovlašteni inženjer geodezije. I uz iskolčenje obavezno treba biti priložen ovjereni elaborat iskolčenja ovjeren od ovlaštenog inženjera geodezije.	Prihvaćen	Prihvaćen.
811	HRVATSKA UDRUGA MALIH GEODETSKIH PODUZEĆA	7.1. EVIDENTIRANJE GRAĐEVINE U KATASTRU I ZEMLJIŠNOJ KNJIZI, Članak 106.	Stavak 4. nadopuniti kako je određeno dodjeljivanje kućnih brojeva, u kojoj fazi izgradnje se može dodijeliti kućni broj. Odmah po dobivanu građevinske dozvole ili drugog odgovaraućeg akta, ili se ovaj članak odnosi na "Pravilnik o načinu označavanja imena naselja, ulica i trgova te načinu obilježavanja zgrada kućnim brojevima" članak 20.	Prihvaćen	Prihvaćen.
812	HRVATSKA UDRUGA MALIH GEODETSKIH PODUZEĆA	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 93.	elaborat iskolčenja građevine treba biti zaveden i upisan u građevinski dnevnik i potpisan od ovlaštenog inženjera geodezije. U praksi se događa da izvođači naruče iskolčenje i ne žele elaborat iskolčenja, za isto ne provodi i ne upisuje u većinu slučajeva kroz građevinski dnevnik. Obavezno navesti da elaborat iskolčenja mora biti upisan u građevinskom dnevniku i u fizičkom obliku biti na gradilištu.	Nije prihvaćen	Prosipano da je elaborat iskolčenja mora biti na gradilištu, a naknadno se upisuje u građevinski dnevnik jer se iskolčenje provodi prije.
813	HRVATSKA UDRUGA MALIH GEODETSKIH PODUZEĆA	i.PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 120.	Dodati prekršaj ako nije osigurao iskolčenje građevine tj. odrađeno iskolčenje od ovlaštene geodetske osobe, i ne postoji na gradilištu elaborat iskolčenja ovjeren od ovlaštenog inženjera geodezije. Navedeno je već definirano u ovom Zakonu i zašto nisu propisane prekšajne mjere?	Nije prihvaćen	Propisano odredbama čl. 93. što izvođač treba imati na gradilištu.
814	HRVATSKA UDRUGA MALIH GEODETSKIH PODUZEĆA	i.PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 120.	Stavak 1. (4) Uskladiti sa ZDIKN, ne postoji termin formiranje građevne čestice, nego se osnivaju katastarske čestice. U katastru je osnovana katastarska čestica ne građevinska čestica.	Nije prihvaćen	Formiranje građevne čestice sukladno zakonu kojim se uređuje prostorno uređenje.
815	HRVATSKA UDRUGA MALIH GEODETSKIH PODUZEĆA	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 103.	Stavak 1. (2) Uskladiti sa ZDIKN, ne postoji termin formiranje građevne čestice, nego se osnivaju katastarske čestice u katastru s potvrđenim/provedenim geodetskim elaboratima ne građevinske čestice.	Nije prihvaćen	Formiranje građevne čestice sukladno zakonu kojim se uređuje prostorno uređenje.
816	HRVATSKA UDRUGA MALIH GEODETSKIH PODUZEĆA	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 95.	Stavak 2. (8) Uskladiti sa ZDIKN, treba pisati: „dokaz da je u katastru osnovana katastarska čestica“, po ZDIKN ne postoji parcelacijski elaborat već geodetski elaborat, i s takim elaboratom se ne formira građevna čestica, nego se osnivaju katastarske čestice po ZDIKN.	Nije prihvaćen	Formiranje građevne čestice sukladno zakonu kojim se uređuje prostorno uređenje.
817	HRVATSKA UDRUGA MALIH GEODETSKIH PODUZEĆA	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 95.	Stavak 1. (6) Navesti da je u skladu s građevinskom dozvolom i dopuštenim odstupanjima u građenju propisanim člankom. 79. ovog Zakona.	Nije prihvaćen	Smatramo da je dovoljno jasno propisano.
818	HRVATSKA UDRUGA MALIH GEODETSKIH PODUZEĆA	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 89.	Kako tumačiti što je dokaz osiguranja iskolčenja građevine? Definirati da Investitor je dužan prije početka građenja osigurati provedbu iskolčenja građevine i imati na gradilištu (kako je propisano čl. 93 ovog Zakona) elaborat iskolčenja ovjeren od ovlaštenog inženjera geodezije.	Prihvaćen	Prihvaćen.
819	HRVATSKA UDRUGA MALIH GEODETSKIH PODUZEĆA	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 89.	Stavak 6. Uskladiti sa ZDIKN, ne postoji riječ parcelacija, niti postoji riječ parcelacijski elaborat u ZDIKN, nego geodetski elaborat kojim se osniva katastarska čestica, ne građevna čestica.	Nije prihvaćen	U skladu sa zakonom kojim se uređuje područje prostornog uređenja.
820	HRVATSKA UDRUGA MALIH GEODETSKIH PODUZEĆA	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 89.	Stavak 5. Uskladiti sa ZDIKN, ne postoji termin formiranje građevne čestice, nego se osnivaju katastarske čestice.	Nije prihvaćen	Formiranje građevne čestice u skladu sa zakonom kojim se uređuje područje prostornog uređenja.
821	HRVATSKA UDRUGA MALIH GEODETSKIH PODUZEĆA	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 62.	Uskladiti sa ZDIKN, ne postoji riječ parcelacija u zadnje dvije verzije ZDIKN, tj. ne postoji parcelacijski elaborat, nego geodetski elaborat, i s takvim elaboratima se ne formiraju građevne čestice, nego se osnivaju katastarske čestice.	Nije prihvaćen	Formiranje građevne čestice u skladu sa zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje.
822	HRVATSKA UDRUGA MALIH GEODETSKIH PODUZEĆA	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 57.	Stavak 4. Uskladiti sa ZDIKN, ne postoji riječ parcelacija u zadnje dvije verzije ZDIKN, tj. ne postoji parcelacijski elaborat, nego geodetski elaborat, i s takvim elaboratima se ne formiraju građevne čestice, nego se osnivaju katastarske čestice. Potrebno uskladiti sa ZDIKN i pravilnikm o geodetskim elaboratima.	Prihvaćen	U skladu sa zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje.
823	HRVATSKA UDRUGA MALIH GEODETSKIH PODUZEĆA	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 57.	Stavka 3. Uskladiti sa ZDIKN, niti u jednom članku tj. slučaju ne formira građevna čestica u katastru, nego se osniva katastarska čestica.	Nije prihvaćen	Formiranje građevne čestice u skladu sa zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje.
824	HRVATSKA UDRUGA MALIH GEODETSKIH PODUZEĆA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 25.	ovaj članak nije usklađen sa Zakonom o obavljanju geodetske djelatnosti. Umjesto ovlašteni inženjer geodezije treba pisati osoba ovlaštena za obavljanje stručnih geodetskih poslova. Ovdje se implicira da posao smiju i mogu obaviti samo ovlašteni inženjeri geodezije.	Prihvaćen	Prihvaćen.
825	HRVATSKA UDRUGA MALIH GEODETSKIH PODUZEĆA	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	Stavak 9. Prijedlog novog teksta „Iskolčenje građevine je geodetski prijenos tlocrta vanjskog obrisa, odnosno osi građevine koja će se graditi, na teren unutar građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru, ovjereno po ovlaštenom inženjeru geodezije sukladno posebnom propisu.“ Po ovom tekstu mora i smije izvoditi samo ovlašteni inženjeg geodezije. Uskladiti sa Zakonom o obavljanju geodetske djelatnosti.	Prihvaćen	Prihvaćen.
826	HRVATSKA UDRUGA MALIH GEODETSKIH PODUZEĆA	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	3. geodetska snimka izvedenog stanja građevine - Formulacija da je geodetska snimka izrađena po ovlaštenom inženjeru geodezije, predlaže se izmjena umjesto "izrađena" u ovjerena. Time se jasno ističe da ovlašteni inženjer odgovara za ispravnost snimke, dok poslove izrade mogu provoditi stručni suradnici/suradnici pod njegovim nadzorom. Izmjena usklađuje zakonski tekst sa stvarnim načinom rada u praksi, bez umanjenja odgovornosti ovlaštenog inženjera. Uskladiti sa Zakonom o obavljanju geodetske djelatnosti.	Prihvaćen	Prihvaćen.
827	FLORA TUTA	4. PROJEKTI, Članak 36.	Nije definirano što to je krajobrazni elaborat, tko ga izrađuje, kakvu ulogu imaju krajobrazni arhitekti u izradi krajobraznog elaborata te tko je odgovoran za krajobrazne elaborate.	Nije prihvaćen	Zakonom je jasno propisano da elaborat prethodi izradi glavnog projekta, a Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje je definirano tko ga izrađuje a ne ovim zakonom.
828	FILIP PAVLINEK	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Zakon o gradnji s pravom kao jedan od svojih ciljeva ističe zaštitu okoliša, prirode i krajobraznih vrijednosti. Međutim, ta su načela u sadašnjem zakonodavnom okviru uglavnom deklarativna, jer ne postoji odgovarajući projektni alat kroz koji bi se stvarno provodila u praksi. Kako bi se taj cilj dosljedno ostvario, potrebno je osigurati da se u procesu projektiranja i građenja građevina adekvatno obuhvati i uređenje otvorenih površina koje čine sastavni dio građevinskog zahvata ili građevinskog područja, budući da upravo one u najvećoj mjeri oblikuju krajobrazne vrijednosti prostora. Upravo se činom građenja najizravnije i najizraženije mijenja krajobraz: njegov reljef, vegetacija, vodni odnosi, tlo i vizure. Bez stručnog projektiranja uređenja prostora oko građevine, te se promjene događaju stihijski. Predlaže se da se u okviru Zakona predvidi mogućnost i potreba izrade projekta krajobraznog uređenja / projekta krajobrazne arhitekture / krajobraznog projekta kao instrumenta provedbe ciljeva koji se odnose na očuvanje i unapređenje krajobraznih vrijednosti. Pritom bi se obveza izrade takvog projekta proporcionalno vezala uz složenost i značaj zahvata. Takav pristup omogućio bi prijelaz s deklarativne zaštite na stvarno projektiranje i upravljanje krajobrazom, bez stvaranja dodatnih administrativnih prepreka, ali uz bitno višu razinu prostorne kvalitete, otpornosti i održivosti, u skladu s preporukama iz Krajobrazne osnove Republike Hrvatske (KORH, 2024.) i obvezama iz Konvencije o europskim krajobrazima (NN 12/02). U prijedlozima izmjena i dopuna Zakona svi pojmovi krajobraz, krajolik i pejzaž smatraju se istoznačnima, u skladu s Krajobraznom osnovom Republike Hrvatske (, kako bi se izbjegla terminološka neujednačenost i osiguralo dosljedno tumačenje u odnosu na projekte krajobrazne arhitekture.	Nije prihvaćen	Načelo uređenja prostora i očuvanja prirode, promicanje održive gradnje trebale bi primjenjivati sve struke, to nije isključiva zadaća arhitekata krajobraznog uređenja.
829	FILIP PAVLINEK	1. OPĆE ODREDBE, Članak 1.	Članak 1. jasno navodi da se ovim Zakonom uređuje projektiranje, građenje, uporaba i održavanje građevina te provedba postupaka radi osiguranja zaštite javnog interesa u području graditeljstva i uređenja prostora. Samim time, predmet Zakona ne ograničava se samo na građevine u tehničkom smislu, nego obuhvaća i uređenje prostora koji građevine čine dijelom šire cjeline. U stavku 2. propisano je da javni interes uključuje zaštitu okoliša, očuvanje prirode, promicanje održive gradnje te zelenu tranziciju. Ti se ciljevi u praksi ne mogu ostvariti bez projektiranja otvorenih površina i krajobraza, jer upravo oni čine temelj održive gradnje i zelene tranzicije. Iz navedenog proizlazi potreba za uvođenjem projekta krajobrazne arhitekture / projekta krajobraznog uređenja kao sastavnog dijela projektne dokumentacije, kao posebne mape, koji omogućuje da se načela održive gradnje i zelene tranzicije dosljedno provedu u prostoru. Zakon o prostornom uređenju predviđa pojam zelene infrastrukture, a projekt krajobrazne arhitekture predstavlja njezin provedbeni alat i garanciju provedbe kroz fazu projektiranja i građenja.	Nije prihvaćen	Načelo uređenja prostora i očuvanja prirode, promicanje održive gradnje trebale bi primjenjivati sve struke, to nije isključiva zadaća arhitekata krajobraznog uređenja.
830	FILIP PAVLINEK	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	U članku 19. stavku 3. navodi se da projektant kvalificiranim elektroničkim potpisom naslovne stranice mape preuzima odgovornost da je projekt cjelovit i izrađen u skladu sa Zakonom. Predlaže se uvođenje projekta krajobrazne arhitekture / projekta krajobraznog uređenja kao posebne projektne mape, te da krajobrazni arhitekti, kao ovlašteni projektanti, mogu biti potpisnici i projektanti te projektne mape, s odgovornošću za njezin sadržaj i usklađenost sa Zakonom, u skladu sa svojim stručnim ovlaštenjima. Takvo rješenje u skladu je s načelima Zakona o gradnji i osigurava jednak tretman svih projektanata čiji se projekti uključuju u glavni projekt. Na taj se način osigurava jasna stručna odgovornost, transparentnost i kvaliteta projektne dokumentacije u dijelu koji se odnosi na uređenje otvorenih površina i oblikovanje krajobraza. Nadalje, predlaže se da se u članku 19. stavku 6. izraz „ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer“ proširi na način da uključuje i ovlaštenog krajobraznog arhitekta, odnosno da se krajobrazni arhitekti smatraju dijelom skupine ovlaštenih inženjera u smislu ovoga Zakona. Takva izmjena neposredno implicira potrebu usklađivanja i drugih zakona, osobito Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, kako bi se osigurala dosljednost u definiranju stručnih ovlasti i odgovornosti. To je osobito važno s obzirom na kompleksnost krajobraza te zahtijeva interdisciplinarni pristup i visoku razinu stručne odgovornosti. Uključivanjem krajobraznih arhitekata u skupinu ovlaštenih projektanata osigurava se da se projektiranje i oblikovanje prostora provodi stručno, odgovorno i u skladu s načelima održivosti, zaštite okoliša i javnog interesa propisanim ovim Zakonom.	Nije prihvaćen	Poslovi krajobraznog arhitekta definirani su posebnim zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornoga uređenja i gradnje, on ne izrađuje glavni projekt.
831	FILIP PAVLINEK	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 26.	Predlaže se da se u okviru članka 26. propiše mogućnost da krajobrazni arhitekti mogu obavljati stručni nadzor nad izvođenjem zahvata koji se odnose na uređenje otvorenih površina, krajobrazno oblikovanje i elemente zelene infrastrukture, osobito u slučajevima predviđenima Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima. Time bi se osigurala odgovarajuća stručnost i kontrola kvalitete izvedbe zahvata u prostoru koji uključuju vegetacijske, biotehničke i krajobrazne elemente. Ovim se prijedlogom ne proširuju ovlasti, već se omogućuje usklađen, stručan i odgovoran nadzor nad zahvatima iz područja krajobrazne arhitekture, u skladu s načelima Zakona o gradnji i javnim interesom zaštite okoliša i prostora. Detaljne uvjete za obavljanje stručnog nadzora krajobrazne arhitekture moguće je dodatno definirati pravilnikom.	Nije prihvaćen	Zadaće struke propisane su zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji.
832	FILIP PAVLINEK	4. PROJEKTI, Članak 31.	Predlaže se da se u stavku 4. izrijekom navede da u cjelovitom projektiranju sudjeluju i ovlašteni krajobrazni arhitekti, uz ovlaštene inženjere pojedinih struka i ovlaštene arhitekte. Uređenje otvorenih površina, krajobrazno oblikovanje i integracija elemenata zelene infrastrukture sastavni su dio koncepta cjelovitog projektiranja, jer izravno utječu na kvalitetu prostora, održivost, mikroklimu i sigurnost korisnika. Uključivanjem krajobraznih arhitekata u sustav cjelovitog projektiranja osigurava se da se svi aspekti građevine i njezina neposrednog prostora oblikuju usklađeno, stručno i održivo, u skladu s ciljevima Zakona o gradnji.	Nije prihvaćen	Zadaće struke propisane su zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji.
833	FILIP PAVLINEK	4. PROJEKTI, Članak 36.	Pozdravlja se što je u članku 36. krajobrazni elaborat prepoznat kao jedan od mogućih elaborata koji prethode izradi glavnog projekta. Time se izravno potvrđuje postojanje potrebe za stručnom obradom krajobraznih tema u okviru procesa projektiranja. Međutim, kako je u članku jasno navedeno da elaborati prethode izradi projekta, iz čega proizlazi da krajobrazni elaborat nikako ne može biti sastavni dio projektno-tehničke dokumentacije, što se, nažalost, u praksi često događa. Naime, često se miješaju razine dokumentacije, a krajobrazni elaborat se koristi kao zamjena za projekt krajobrazne arhitekture, iako elaborat po svojoj naravi i svrsi ne može imati status projekta. Krajobrazni elaborat, kao i elaborati drugih struka, ima funkciju stručne podloge za izradu projekata. Ovo dodatno potvrđuje potrebu za uvođenjem projekta krajobrazne arhitekture / projekta krajobraznog uređenja kao zasebnog dokumenta koji omogućuje provedbu krajobraznih rješenja i ostvarivanje ciljeva Zakona u dijelu zaštite okoliša, prirode i krajobraznih vrijednosti. Također se predlaže da se krajobrazni elaborat preciznije definira pravilnikom: s jasnim sastavnicama, obveznim dijelovima i definiranjem ovlaštenog izrađivača, čime bi se osigurala stručnost i jednoznačna primjena pojma u praksi.	Nije prihvaćen	Zakonom o gradnji se ne propisuje detaljni sadržaj i nazive za elaborate, niti tko ih može izraditi, elaborati se izrađuju sukladno posebnim propisima.
834	FILIP PAVLINEK	4. PROJEKTI, Članak 37.	Budući da članak 37. obuhvaća i radove, projekt krajobrazne arhitekture prirodno se uklapa u sustav projektnih mapa koje se odnose na zahvate u prostoru, a ne nužno na građevine. Predlaže se da se u članku 37., uz postojeće projektne mape, doda i projekt krajobrazne arhitekture / projekt krajobraznog uređenja / krajobrazni projekt, pri čemu se ovi nazivi smatraju istoznačnima. Projekt krajobrazne arhitekture obuhvaća zahvate u prostoru koji se odnose na oblikovanje, uređenje i obnovu otvorenih površina te uspostavu odnosa između prirodnih i izgrađenih elemenata prostora. Njegov sadržaj uključuje oblikovanje terena, odabir i ugradnju vegetacije, upravljanje oborinskim vodama, ugradnju elemenata zelene infrastrukture i primjenu rješenja temeljenih na prirodi s ciljem prilagodbe klimatskim promjenama i povećanja otpornosti prostora. Predlaže se da projekt krajobrazne arhitekture bude zasebna projektna mapa koja se može zahtijevati kada zahvat ima značajan utjecaj na krajobraz, osobito kod višestambenih i javnih građevina, infrastrukturnih i prostorno zahtjevnih zahvata, projekata koji se sufinanciraju nacionalnim sredstvima ili sredstvima Europske unije ili onih koji se nalaze na područjima pod posebnim režimom zaštite, kao što su perivoji, vrtovi i kulturni krajobrazi. Takvi projekti mogu biti izrađivani samostalno, kao zasebni projektni zadaci ili predmet javnih natječaja, što potvrđuje njihovu funkcionalnu i stručnu samostalnost u okviru sustava projektiranja. Uvođenjem projekta krajobrazne arhitekture osigurava se provedba ciljeva Zakona o gradnji koji se odnose na zaštitu okoliša, očuvanje prirode i krajobraznih vrijednosti, uz mogućnost proporcionalne primjene prema vrsti i složenosti zahvata. Projektant projekta krajobrazne arhitekture bio bi odgovoran za svoj rad i potpisnik vlastite projektne mape, čime se osigurava stručnost, transparentnost i kvaliteta oblikovanja prostora. Ovim prijedlogom sustav gradnje postaje dosljedan ciljevima održive gradnje i europskih politika zelene tranzicije, uz stvarne preduvjete za uvođenje održivih, klimatski otpornih i biološki uravnoteženih prostora u svaku razinu projektiranja.	Nije prihvaćen	Zadaće struke propisane su zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji, i nastavno na to propisane su i strukovne odrednice glavnih projekata.
835	FILIP PAVLINEK	5.TIJELA NADLEŽNA ZA IZDAVANJE GRAĐEVINSKE I UPORABNE DOZVOLE, Članak 56.	Predlaže se da se u članku 56. propiše mogućnost da službena osoba ovlaštena za vođenje postupka i izdavanje akta može imati završen sveučilišni diplomski studij iz biotehničkog područja, polje krajobrazne arhitekture – i to isključivo u slučajevima koji se odnose na projekte krajobrazne arhitekture, zelene infrastrukture i uređenja otvorenih površina. Na taj način osigurala bi se odgovarajuća stručnost te bolje razumijevanje specifičnih krajobraznih, biotehničkih i ekoloških aspekata predmetnih postupaka, uz istodobno zadržavanje nadležnosti drugih struka u okviru njihovih područja djelovanja.	Nije prihvaćen	Projekt krajobrazne arhitekture nije definiran u Zakonu o gradnji. Osoba koji vodi i rješava treba biti stručna za pregledavanje projekata svih strukovnih odrednica. Službene osobe koje rješavaju i vode postupak moraju biti izjednačene sa sudionicima u gradnji.
836	FILIP PAVLINEK	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 61.	Potrebno je jasno definirati da krajobrazni elaborat ima analitičku ulogu te da ne može zamijeniti projekt krajobrazne arhitekture. Također je potrebno utvrditi tko je ovlašteni izrađivač krajobraznog elaborata kako bi se osigurala stručnost i jednoznačna primjena pojma u praksi. Na taj bi se način uklonile postojeće nejasnoće u postupcima izdavanja građevinskih dozvola i osigurala jasna razlika između dokumenta koji prethodi projektiranju i samog projekta kojim se ono provodi	Nije prihvaćen	Zakonom je jasno propisano kojih strukovnih odrednica su glavni projekti odnosno ćemu služe elaborati. Glavni projekt krajobraznog uređenja nije propisan i definiran ovim zakonom.
837	FILIP PAVLINEK	6.3. GRAĐENJE GRAĐEVINA ZA KOJE NIJE POTREBNA GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 86.	Predlaže se da se u pravilniku koji će se donijeti na temelju članka 86. izričito utvrdi pravo krajobraznih arhitekata da budu projektanti zahvata i radova koji se izvode bez građevinske dozvole. To se osobito odnosi na uređenje otvorenih prostora i oblikovanje krajobraza, uključujući pješačke i biciklističke staze, rekreacijske i parkovne zone, odmorišta, urbane površine te elemente poput pergola, dječjih igrališta, tipskih rješenja i drugih sastavnica zelene infrastrukture, kao i sve ostale zahvate obuhvaćene Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima. Također se predlaže da krajobraznim arhitektima bude omogućeno samostalno vođenje projekata krajobrazne arhitekture, uz suradnju s drugim stručnjacima koji preuzimaju odgovornost za svoj dio projektne dokumentacije, kao i sudjelovanje na natječajima, osobito u segmentu izrade idejnih rješenja uređenja prostora. Ovakvim pristupom postiže se usklađenost s praksom i suvremenim načelima održive gradnje, omogućuje se zakonito provođenje već uhodanih postupaka te se jača stručna odgovornost i podiže kvaliteta krajobraznog oblikovanja prostora.	Nije prihvaćen	Predmet zakona o poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji.
838	EMA GRBČIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	U Prijedlogu nacrta Zakona o gradnji i Zakona o prostornom uređenju i dalje nije jasno definiran dokument krajobraznog elaborata niti njegova obveznost u postupku pripreme projekata, ni pitanje ovlaštenih izrađivača. Takva nedorečenost ima značajne posljedice na praksu, jer se time zanemaruje važnost krajobrazne arhitekture kao struke koja posjeduje specifične kompetencije nužne za kvalitetnu izradu kako krajobraznih elaborata, tako i cjelovitih projekata krajobraznog uređenja. Posebno zabrinjava činjenica da je položaj krajobraznog arhitekta u zakonodavnom okviru ostao neprepoznat, iako se upravo njegova stručnost nalazi u središtu suvremenih izazova prostornog planiranja i projektiranja. U vremenu u kojem je nemoguće zaobići implementaciju NBS rješenja, prilagodbu klimatskim promjenama, kao i razvoj i očuvanje zelene infrastrukture unutar i izvan urbanih prostora, neprihvatljivo je da se uloga krajobrazne arhitekture sustavno marginalizira te da poslove iz njene domene preuzimaju druge struke koje za to nemaju odgovarajuće kompetencije. S obzirom na to da je krajobrazni arhitekt stručnjak koji integrira ekološke, estetske, društvene i funkcionalne aspekte prostora, izostanak njegove jasno propisane uloge u zakonodavnom okviru predstavlja ozbiljan nedostatak koji dugoročno može rezultirati smanjenjem kvalitete prostora i gubitkom krajobraznog identiteta.	Nije prihvaćen	Načelo uređenja prostora i očuvanja prirode, promicanje održive gradnje trebale bi primjenjivati sve struke, to nije isključiva zadaća arhitekata krajobraznog uređenja.
839	ELVIS OBLAK	3. SUDIONICI U GRADNJI, Nadzorni inženjer	Nadzorni inženjer na izvođenju konstrukcije mora biti Ovlašteni inženjer građevinarstva.	Nije prihvaćen	Zadaće struke su određene u zakonu kojim se reguliraju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje.
840	ELVIS OBLAK	4. PROJEKTI, Članak 40.	Izvedbeni projekt konstrukcije mora biti obavezan za sve građevine uključujući manje složene zgrade i građevine za koje nije potrebna građevinska dozvola. Nije moguće da se od potresa nitko nije opametio? Građevine su sve atraktivnije i sve složenije. Postoje manje složene zgrade od 100m2 od čelika i stakla, sa dugačkim konzolama. Ljudima služe kao vikendice. Konstrukcijski su jako zahtjevne, po Gorskom Kotaru ih ima sve više. Na padini, sa lijepim pogledom. Susrećemo ih i uz more. Takove manje složene zgrade se ne može izgraditi kvalitetno na temelju Projekta MOIS-i. Potrebno je izraditi i izvedbeni projekta u isključivoj nadležnosti Ovlaštenog inženjera građevinarstva. Tek se u izvedbi vidi da je pojedine spojeve nemoguće napraviti i/ili da ne zadovoljavaju Projeka MOIS-i. O tome svakako Investitori nebi smjeli odlučivati. U Zakonu o gradnji je potrebno točno navesti "Izvedbeni projekt konstrukcije potrebno je izraditi za sve građevine uključujući i manje složene zgrade." Nadzor nad konstrukcijama takožer mora biti isključivo Ovlašteni inženjer građevinarstva".	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje. Sadržaj svih projekata će biti definiran Pravilnikom o sadržaju i opremanju projekta.
841	DUBRAVKA RUKLIN	4. PROJEKTI, Članak 51.	Ukoliko projektant od Ureda za prostorno uređenje prvo traži obavijest o uvjetima onda je posao ureda za prostorno uređenje gotovo jednak kao i do sada pa ne vidim razlog da se uvjeti i dalje ne traže kao do sada. Iz iskustva rada po raznim zakonima ovaj način je bio najbrži način pribavljanja uvjeta, a mogućnost pogreške najmanja (kada Ured određuje i šalje poziv za uvjete).	Nije prihvaćen	Ovim zakonom se povećava odgovornost projektanta. Definirano je koje uvjete je potrebno zatražiti za manje složenu zgradu i višestambenu zgradu, a za ostale građevine se očekuje poznavanje propisa i planova od strane projektanata, a po potrebi se za ostale građevine može zatražiti obavijest o potrebnim uvjetima.
842	DUBRAVKA RUKLIN	4. PROJEKTI, Članak 48.	Poštovani, ukoliko će projektant biti dužan sam pribavljati uvjete trebalo bi jasnije definirati koja su to javnopravna tijela od kojih treba iznimno pribaviti posebne uvjete (stavak 4. i 5.). Da li je moguće navesti pravilnike (posebne propise) u kojima piše za koju vrstu zgrade treba pribaviti koje uvjete ili na neki drugi način jasnije objasniti. Ovakva formulacija vjerojatno će dovesti do nesporazuma tijekom pribavljanja građevinske dozvole te postupak vratiti na početak i produljiti.	Nije prihvaćen	Ovim zakonom je definirano koje uvjete je potrebno zatražiti za manje složenu zgradu i višestambenu zgradu, a za ostale građevine se očekuje poznavanje propisa i planova od strane projektanata, a po potrebi se za ostale građevine može zatražiti obavijest o potrebnim uvjetima.
843	DUBRAVKA RUKLIN	4. PROJEKTI, Članak 34.	Poštovani, u najavi novog Zakona bilo je rečeno da će se za manje složene zgrade pojednostaviti postupak građevinske dozvole i ako gledamo samo na dozvolu onda je to ovim prijedlogom možda kraće. Međutim investitori ne mogu započeti gradnju samo sa građevinskom dozvolom nego su obavezni naručiti i izradu glavnog projekta. Dakle postupak pribavljanja dokumentacije do prijave početka gradnje postao je dulji i opsežniji, izrađuju se tri dokumenta: opis i prikaz namjeravanog zahvata, idejni projekt (u kojem sudjeluju sve struke) i glavni projekt. Osim toga način na koji je zamišljeno pribavljanje uvjeta priključenja sasvim će sigurno, iz iskustva, produljiti vrijeme pribavljanja uvjeta. Prema navedenom prijedlogu neće također za građevinsku dozvolu biti potrebno dokazivati da li je zgrada nZEB (uskoro ZEB) obzirom da idejni projekt neće sadržavati sve podatke koji su za to potrebni.	Nije prihvaćen	Smatramo da se ovime ubrzava postupak, jer je potrebno priložiti manje dokumenta uz zahtjev pa se brže postiže konačni cilj tj. ishođenje građevinske dozvole.
844	DRAŽEN PINTARIĆ	7.1. EVIDENTIRANJE GRAĐEVINE U KATASTRU I ZEMLJIŠNOJ KNJIZI, Članak 107.	"Upis zabilježbe iz stavka 1. ovoga članka je dokaz o evidentiranju isprave ili da isprava nije evidentirana, a ne dokaz o zakonitosti i uporabljivosti građevine" Znači ovako: kupac npr. želi kupiti kuću sa upisanom zabilježbom da je kod evidentiranja kuće u katastru priložena uporabna dozvola....ali eto to ipak nije dokaz o zakonitosti i uporabljivosti građevine nego samo neki zapis da uporabna postoji.	Prihvaćen	Prihvaćen.
845	DRAŽEN FLANJAK	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 24.	Mišljenja sam da je uvođenje, pomoćnika u nadzoru, u Zakon potpuno bespotrebno i taj posao bi trebao ostati u domeni organizacije pojedinog posla kao što su i suradnik projektanta ili pomoćnik inženjera gradiišta koji se nigdje u Zakonu ne spominju, a postoje u praksi i rade te poslove. Svi oni moraju imati znanje i vještine da odrade povjereni im dio posla za koji ih je angažirao zakonski nadzorni inženjer, projektant ili inženjer gradilišta i svaki od njih radi pod njegovom paskom i s više ili manje njegovih ovlasti, sve dok to rade onako kako bi to radio i on sam koji za taj posao i odgovara. A što se tiče radova većeg opsega kao obrazloženja za uvođenje pomoćnika, nije zabranjeno da onaj tko nudi nadzor može nuditi toliko nadzornih inženjera koliko ima i vrsta radova pojedine struke i koji će na taj način stići odraditi sve radove većeg opsega.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
846	DRAŽEN FLANJAK	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	Da se nije dogodilo umjetno i forsirano razdvajanje poslova projektiranja i stručnog nadzora kroz sve oblike nabava i neka rješenje stručnih komora (npr. u HKIG imamo ovlaštene inženjere za stručni nadzor), tako da stručne nadzore skoro redovito dobivaju inženjeri koji uopće niti ne projektiraju ili nikada nisu projektirali, ne bi bilo niti potrebe za postavljanjem pitanja projektantskog nadzora. Dok je za stručni nadzor bio angažiran projektant koji je izradio projekt on je brzo i adekvatno davao odgovor na pitanje sa gradiišta jer poznaje projekt u dušu, zato što zna zbog čega je nešto baš tako projektirano i na što bi neka izmjena i dopuna mogla utjecati... Uspješna i kvalitetna realizacija projekta je želja i cilj svakog projektanta i pojašnjenja, detalji, izmjene nikada nisu bili upitni niti posebno naplaćivani dok su projektanti radili posao stručnog nadzora građevine koju su i projektirali. Ukoliko se ne vidi potreba za projektantskim nadzorom predlažem da se razmisli treba li zakonom uvjetovati da stručni nadzor može raditi samo projektant te građevine.	Nije prihvaćen	Nije prihvatljivo, stručni nadzor mora biti neovisan i mora biti prisutan na gradilištu za vrijeme izvođenja radova koji su predmet njegovog stručnog nadzora građenja, zadaća mu je definirana posebnim zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornoga uređenja i gradnje.
847	DRAŽEN FLANJAK	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 23.	u čl.23.st.7. se ponovo na mala vrata gura još jedna struka u poslove prostornog uređenja i gradnje, odnosno u poslove projektiranja, nadzora i izvođenja. Da se time nije počelo još u prošim zakonima o gradnji danas ne bi imali prijedog da se koordinator zaštite na radu (ZNR) zakonom uvrsti u sudionike u gradnji. Imenovanje Koordinatora ZNR regulirano zakonom o zaštiti na radu te je obveza investitora da ga imenuje i u projektiranju i u građenju i neka ju investitor ugovara. Ovako, kada se u zakonu o gradnji propisuju aktivnost koordinatora ZNR, investitori (u pravilu općine, gradovi, županije i njhova poduzeća) kroz natječaje za projektiranje, nadzor i građenje traže i koordinatore ZNR jer im se ne da raspisati posebni natječaj za koordinatora ZNR i sada bi koordinator ZNR kao podizvoditej trebao odgovarati ili projektantu ili nadzoru ili izvođaču koji ga je i angažirao i koji ga i plaća, ali investitor ga samo imenuje i na taj način rješava sav svoj trud sa angažiranjem koordinatora ZNR. Kako se u radi o različitim strukama i različitim poslovima koje najčešće rade i različiti ljudi predlažem da se koordinatori ZNR u potpunosti uklone iz Zakona o gradnji jer je njihov posao definiran i reguliran zakonom o zaštiti na radu i neka se taj posao po tom zakonu i provodi. Dapače predlažem da se na neki način ograniči i njihovo angažiranje preko posredstva sudionika u gradnji (projektanta, nadzora i izvođača) i da njihovo angažiranje može biti jedino u domeni investitora. Na taj način bi spriječili stvaranje zbrke i nedosljednosti u propisima jer se ista stvar regulira kroz nekoliko zakona, a projektantima, nadzorima i izvođačima je on dodatni podizvoditelj za kojega moraju odgovarati svojom ponudom.	Prihvaćen	Brisana odredba, predmet posebnog zakona.
848	DRAŽEN FLANJAK	4. PROJEKTI, Članak 49.	Čl.49.st.6. promjeniti tako da je sadržajno u skladu sa istim odredbama Zakona o prostornom uređenju: Javnopravno tijelo od projektanta ne može u svrhu utvrđivanja posebnih uvjeta ili uvjeta priključenja tražiti plaćanje predujma troškova ili troškova utvrđivanja posebnih uvjeta ili uvjeta priključenja, niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata i ne smiju sadržavati obvezu investitoru da izgradi pojedine dijelove infrastrukture (npr. trafostanicu, vodovod i sl.).	Nije prihvaćen	Sukladno posebnim propisima može biti propisana obveza izrade posebnih elaborata ili drugih dokumenata.
849	DRAŽEN FLANJAK	i.PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 121.	Komentar na čl.121.st.6. Da bi se projektant odazvao na tehnički preged i davao objašnjenja te pružao stručnu pomoć u vezi projekta sve do ishođenja uporabne dozvole, što ovim Zakonom nije dobilo zasebno ime, ali je sukladno Zakonu o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje... definirano kao "projektantski nadzor", morao bi za to biti angažiran (npr.ugovorom) od nekoga (invsestitora, nadzora ili izvođača) da se zna tko osigurava taj "projektantski nadzor" i tko ga plaća, a što u prijedlogu Zakona nije definirano. Što ako projektanta nitko ne angažira (jer ga ne želi platitit) jer to nije propisano Zakonom? Treba li projektant samovoljno obilaziti gradilište i davati "mišljenja" da bi izbjegoa kaznu? Što ako projektanta nitko nije angažirao, a svaki ga dan, tri godine nakon dobivanja dozvole, zove inženjer gradiišta koji je neiskusan pa traži potvrdu za svaki svoj korak? Što reći na tehničkom pregledu ako su tijekom građenja napravjene izmjene s kojima projektant nije upoznat? Upravo zato bi u Zakonu trebalo dati jasnu definiciju naziva i sadržaja te usluge (npr. projektantski nadzor), definirati tko ju je obvezan osigurati (npr investitor) i tek kada se ista slobodno ugovori među Zakonom ovaštenim osobama, mogu se za onoga tko od njih krši Zakon propisati kazne. U tom smisli sam i dao određene dopune i izmjene čanaka koji se na to odnose.	Prihvaćen	Odredba se briše u dijelu „objašnjenja i stručne pomoći“.
850	DRAŽEN FLANJAK	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	Kako se u Zakonu projektanta obvezuje na objašnjenja i stručnu pomoć sudionicima u gradnji neophodno je to i definirati. Kako je to u biti projektantski nadzor, u č.3.st.1. iza t.19. bi trebalo dodati: Projektantski nadzor je skup aktivnosti projektanta građevine koje daje drugim sudionicima u gradnji kroz objašnjenja i stručnu pomoć u vezi projekta u smislu razrade detalja i izmjene projekta zbog okolnosti nastalih tijekom faze građenja, a koje ne podrazumijevaju postupke izmjena i dopuna akata kojima se odobrava građenje te prisustvovanje tehničkom pregledu građevine.	Nije prihvaćen	Smatramo da nije potrebno jer se radi o pravilima struke.
851	DRAŽEN FLANJAK	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	U čl.3. st.1. t.17. Posebni uvjeti... treba dodati rečenicu: Posebni uvjeti ne mogu sadržavati obvezu da investitor izgradi pojedine dijelove infrastrukture, primjerice: trafostanicu, vodovod i sl. Obrazloženje: ako se isto predviđa za uvjete priključenja nema razloga da isto ne vrijedi i za posebne uvjete. Uz to praksa je pokazala da se često preko posebnih uvjeta, na mala vrata, proširuju početni projektni zadaci, tako da se npr. za gradnju ceste posebnim uvjetima traži gradnja novog vodovoda, nove eki, sanitarne kanalizacija... i tada se ponovo mora ići na posebne uvjete zbog toga što je zahvat sada malo naraslao za te naknadno uvjetovane instaacije i tu nastaju probemi od toga tko može biti investitor na tim pojedinim građevinama, tko projektira, tko gradi, i tko to na kraju plaća, odnosno tko će kome i koliko ostati dužan.	Nije prihvaćen	Navedeno je u članku 49. stavku 6., smatramo da nije potrebno pisati u pojmove
852	DRAŽEN FLANJAK	4. PROJEKTI, Članak 38.	Predlažem pojednostavljenje sadržaja prve mape glavnog projekta radi jasnoće sadržaja glavnog projekta na način da se prikaz geodetske podoge za projektiranje i prikaz geodetske situacije na kojoj se prikazuje oblik i veličinu građevne čestice, te smještaj građevine na toj čestici odnosno u obuhvatu zahvata radi kao zasebna mapa u sklopu gavnog projekta, a ne kao sastavni dio prve mape.	Nije prihvaćen	Isto bi izazvalo povećanje potrebne dokumentacije.
853	DRAŽEN FLANJAK	4. PROJEKTI, Članak 39.	Predlažem pojednostavljenje sadržaja prve mape glavnog projekta radi jasnoće sadržaja glavnog projekta na način da Prikaz svih primjenjenih mjera zaštite od požara bude zasebni dokument ili mapa u sastavu glavnog projekta, a ne sastavni dio prve mape.	Nije prihvaćen	Time bi se povećao obim potrebne dokumentacije.
854	DRAŽEN FLANJAK	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	čl.19.st.4 mijenja se i glasi: Projektant je dužan do trenutka izdavanja uporabne dozvole investitoru i, prema potrebi, drugim sudionicima u gradnji, kroz projektantski nadzor, davati objašnjenja i pružati stručnu pomoć u vezi projekata u smislu razrade detalja i izmjene projekta zbog okolnosti nastalih tijekom faze građenja, a koje ne podrazumijevaju postupke izmjena i dopuna akata kojima se odobrava građenje te prisustvovati tehničkom pregledu građevine, osim za manje složenu zgradu.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
855	DRAŽEN FLANJAK	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 18.	čl.18.st.3. mijenja se i glasi: Investitor je dužan osigurati projektantski nadzor i stručni nadzor građenja građevine ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.	Nije prihvaćen	Projektantski nadzor nije definiran ovim zakonom.
856	DRAŽEN FLANJAK	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 18.	čl.18.st.2. mijenja se i glasi: Projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje, projektantski nadzor i stručni nadzor građenja investitor pisanim ugovorom povjerava osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti propisane ovim Zakonom, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.	Nije prihvaćen	Projektantski nadzor nije definiran ovim zakonom.
857	DRAŽEN FLANJAK	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	Vezano uz čl.19.st.4. Kako je propisana stručna pomoć projektanta tijekom građenja pa do izdavanja uporabne dozvole stavljena u obvezu samo projektantu i kako je samo projektantu za neizvršenje te obveze zapriječena novčana kazna od 5.000-10.000€ (č.121.st6.), a da nigdje u Zakonu nema odredbi tko bi ju morao osigurati ili ugovoriti (kao što postoji obveza da investitor mora ugovoriti projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja u čl.18.st.2.), čini mi se da se projektanta stavlja u neravnopravan položaj i Zakonom prisiljava da tu propisanu stručnu pomoć projektanta tijekom građenja do izdavanja uporabne dozvole, radi bez ugovora i o svom trošku. Da se ta usluga ne bi sada ugovarala samo kroz ubacivanje nekoliko riječi u skladu sa Zakonom u Ugovore o projektiranju jer se radi o poslu koji vremenski i lokaciom nije neposredno vezan uz projektiranje te je teško predvidjeti njegovo trajanje i cijenu za npr. jednu do dvije godine u buduće, trebalo bi ju ugovoriti zasebno, barem u vrijeme početka građenja građevine. Radi svega toga, a i kako se i inače sve projektira i gradi i nadzire u i za ime investitora, Zakonom bi trebalo propisati da tu stručnu pomoć projektanta za vrijeme građenja do izdavanja uporabne dozvole građevine, treba osigurati investitor na način da se Zakonu u čl.18. doda odredba da je investitor dužan osigurati tu stručnu pomoć projektanta tijekom građenja (kao i za stručni nadzor), a u čl.120. propisati kazna za investitora ako ne osigura tu stručnu pomoć projektanta tijekom građenja (kao npr. i stručni nadzor). Na taj način mi se čini da je i projektantu i investitoru propisano provođenje stručne pomoći projektanta tijekom građenja, a i projektantu i investitoru su zapriječene kazne za nepoštivanje istog, pa im se time daje ravnopravni status u Zakonu da mogu slobodnog ugovoriti navedene usluge.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
858	DRAŽEN BUNARDŽIJA	i.PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 120.	Nevezano na koga od sudionika u gradnji se odnosi prekršaj i kazna za isti prekršaj, i dalje ostaje situcija da se ne radi jasna razlika između prekršaja u gradnji koja se radi u skladu sa prostornim planom i projektom i prekršajem koji se radi protivno prostornim planovima. U prijedlogu zakona o prostornom uređenju navode se neki prekršaji i kazne koji nisu adekvatne. Npr. Nevjerovatno mi je da je veća kazna za gradnju kuće u skladu sa prostornim planom i lokacijskim uvjetima, za koju je izrađen i odobren projekt te izdana građevinska dozvola, ali nema adekvatan nadzor ili izvođača, nego li je u slučaju kad se gradi potpuno bez papira, protivno prostornom planu, u zoni gdje nije predviđena gradnja. Nevjerovatno mi je da neki seljanin dobije ogromnu kaznu jer sam mjenja krovište na svojoj prizemnici od 80 kvadrata, dok samo u Istri postoji preko 50 000 potpuno ilegalnih kuća.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
859	DRAŽEN BUNARDŽIJA	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 93.	Poštovani. Iz napisanog se može zaključiti da je za ishodovanje građevinske dozvole za manje složenu zgradu potrebno izraditi idejni projekt, dok je glavni projekt potrebno izraditi za potrebe građenja te iste zgrade. Ne vidim na koji način se investitorima za obiteljske kuće financijski ili administrativno olakšava dokumentacija i gradnja iste, iako je takva praksa najavljena ovim zakonom. Iz ovog proizlazi da će isti imati još veći trošak i komplikaciju nego ranije. Ako se želi olakšati gradnja obiteljskih kuća, logičnije bi bilo da ostane po starom, ali uz jednostavniji glavni projekt (u slučaju da postoji mogućnost za takvo nešto) , ili da se radi po idejnom projektu, a izvođačima prepuste neka stručna tehnička rješenja uz naknadno ucrtavanje istih (izvedba instalacija, jednostavnih krovnih konstrukcija i sl.) uz obvezu da ih izvode ovlašteni izvođači. Ipak se radi o objektima koje ljudi za svoje vlastite potrebe već desetljećima i stoljećima grade sami. Ovdje ne govorim o isključivanju struke iz gradnje takvih zgrada (obiteljske kuće površine do 400 m2, s maksimalno dvije stambene jedinice), već u uključivanje struke u toliko mjeri da građevina bude sigurna za korištenjem, u skladu sa današnjim standardima a da ipak takvim investitorima (kakvih je većina) ostane financijski pristupačna, što se tiče projektiranja tako i gradnje. Također bi bilo olakšanje da se za takve zgrade pojednostavni nadzor građenja, tj. da se smanji nepotreban dvostruki nadzor kao što je praksa u većini EU zemalja, gdje uz glavni nadzor ne treba inženjer gradilišta ili obrnuto kad uz inženjera gradilišta ne treba glavni nadzor. Poanta je u tome da se za izgradnju obiteljskih kuća stvarno smanji potrebna papirologija i trošak je prati. Želim reci da bi ozbiljan izvođač trebao garantirati da je sve po projektu i propisima, ili u slučaju kad glavni nadzor nadzire i garantira radove, samo izvođenje bi se trebalo prepustiti majstorima i obrtnicima pojedinih zanimanja. Ovako ostaje dojam da se i dalje samo pogoduje određenim lobijima na štetu obrtnika i investitora sa slabijim financijskim mogućnostima. Ovo pišem iz perspektive investitora, te možda nemam uvid u sve moguće komplikacije gradnje ali i dalje smatram da je u Hrvatskoj dosta stroga i komplicirana procedura za obične ljude koji žele legalno graditi obiteljske kuće. Iste se na taj način gura od legalne gradnje, jer ljudi jednostavno grade za potrebe stanovanja, te ih ne interesiraju formalnosti poput uporabne dozvole i energetskog certifikata. Zbog navedenih stvari nastaje šteta na objektima, kako za investitore jer imaju nesigurne i manje vrijedne objekte, tako i za državu jer nema pravi uvid realno stanje nekretnina na svom području. Smatram da bi novi zakon stvarno trebao pojednostavniti i pojeftiniti građenje spomenutih zgrada, te maksimalno izaći u susret investitorima kojima će građenje takve zgrade biti jedini takav poduhvat u životnom vijeku. Neka bude siguran i stručan ali i dalje pristupačan za investitore i korisnike, strože kontrole i rigorozne kazne trebalo bi preusmjeriti na ilegalne graditelje (investitore/projektante/izvođače) koji se rugaju sa prostornim planovima i strukom, te devastiraju obalu i prirodu stvarajući ogromne vrijednosti iz nečeg što uopće ne bi trebalo biti izgrađeno.	Nije prihvaćen	U svim pogledima je pojednostavljen postupak ( nema posebnih uvjeta, nema potvrda ) čime se ubrzava postupak ishođenja građevinske dozvole i početak građenja. Kod izvođenja je potreban stručni nadzor građenja samo u pogledu mehaničke otpornosti i stabilnosti. Voditelj radova za ove građevine, prema posebnom propisu može biti i osoba koja je završila srednju stručnu spremu. Sukladno prethodno navedenom jasno je da za ove građevine pojednostavljen postupak ishođenja dozvola, izvođenja pa je olakšan i ubrzan cijeli proces.
860	DRAŽEN BUNARDŽIJA	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 73.	Poštovani, Iz ovog bi se dalo zaključiti da se može ishodovati dozvola za gradnju npr. prizemnice s visokim potkrovljem, gdje se jedan dio stana (prizemlje) moze obuhvatiti glavnim projektom , te koristiti odmah po zavrsetku i tehnickom pregledu, dok se zavrsetak potkrovlja moze izuzeti iz glavnog pprojekta i ostati nestambeno dok investitor ne odluci dovrsiti i potkrovlje?	Nije prihvaćen	Nije razumljivo, obzirom da je ista odredba i u važećem Zakonu o gradnji.
861	DOROTEA MATKOVIĆ	4. PROJEKTI, Članak 48.	(2) Projektantu se nameće administrativna uloga za koju nije kvalificiran i prebacuje odgovornost za upravno-administrativne postupke što otvara prostor za konflikte između projektanta i investitora u slučaju kašnjenja ili nedostataka u pribavljenim uvjetima.	Nije prihvaćen	Za manje složene zgrade i višestambene zgrade je propisano koji posebni uvjeti se pribavljaju. Za ostale građevine bi projektanti trebali biti stručni i znati koji posebne uvjete je potrebno pribaviti, međutim zakonom ja također dana mogućnost da projektant od upravnog tijela, odnosno Ministarstva, zatraži obavijest koje posebne uvjete je potrebno pribaviti.
862	DOROTEA MATKOVIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	(4) pojam „stručna pomoć“ može se tumačiti vrlo široko, što može dovesti do različitih očekivanja investitora i projektanata. Zakon ne predviđa posebno ugovaranje i honoriranje stručne pomoći, što otvara prostor za nesuglasice i neplaćene zahtjeve investitora. Preklapanje s ulogom nadzornog inženjera – dio obveza može zadirati u odgovornost stručnog nadzora, što stvara pravnu nesigurnost.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
863	DORIAN POCRNIĆ	6.3. GRAĐENJE GRAĐEVINA ZA KOJE NIJE POTREBNA GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 86.	Predlažem da se u okviru pravilnika koji će se donijeti na temelju članka 86. izričito omogući da krajobrazni arhitekti mogu biti projektanti zahvata i radova koji se izvode bez građevinske dozvole – osobito onih koji se odnose na uređenje otvorenih površina i oblikovanje krajobraza. To uključuje pješačke i biciklističke staze, rekreacijske i parkovne zone, odmorišta, urbane površine, kao i elemente poput pergola, dječjih igrališta, tipskih rješenja i drugih sastavnica zelene infrastrukture, uz sve druge zahvate predviđene Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima. Također smatram važnim da se krajobraznim arhitektima omogući samostalno vođenje projekata krajobrazne arhitekture, uz suradnju s drugim stručnjacima koji potpisuju i preuzimaju odgovornost za svoj dio projektne dokumentacije. To uključuje i pravo sudjelovanja na natječajima, osobito u dijelu koji se odnosi na izradu idejnih rješenja uređenja prostora. Ovakvim bi se pristupom osigurala usklađenost sa stvarnom praksom i suvremenim konceptom održive gradnje, omogućilo zakonito provođenje postojećih postupaka te ojačala stručna odgovornost i kvaliteta krajobraznog oblikovanja prostora.	Nije prihvaćen	Predmet zakona o poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji.
864	DORIAN POCRNIĆ	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 61.	Potrebno je jasno definirati da krajobrazni elaborat ima analitičku ulogu te da ne može zamijeniti projekt krajobrazne arhitekture. Također je potrebno utvrditi tko je ovlašteni izrađivač krajobraznog elaborata kako bi se osigurala stručnost i jednoznačna primjena pojma u praksi. Na taj bi se način uklonile postojeće nejasnoće u postupcima izdavanja građevinskih dozvola i osigurala jasna razlika između dokumenta koji prethodi projektiranju i samog projekta kojim se ono provodi.	Nije prihvaćen	Zakonom je jasno propisano kojih strukovnih odrednica su glavni projekti odnosno ćemu služe elaborati. Glavni projekt krajobraznog uređenja nije propisan i definiran ovim zakonom.
865	DORIAN POCRNIĆ	5.TIJELA NADLEŽNA ZA IZDAVANJE GRAĐEVINSKE I UPORABNE DOZVOLE, Članak 56.	Predlažem da se u članku 56. propiše mogućnost da službena osoba ovlaštena za vođenje postupka i izdavanje akta može imati završen sveučilišni diplomski studij iz biotehničkog područja, polje krajobrazne arhitekture – ali isključivo u slučajevima koji se odnose na projekte krajobrazne arhitekture, zelene infrastrukture i uređenje otvorenih površina. Na taj bi se način osigurala odgovarajuća stručnost i razumijevanje specifičnih krajobraznih, biotehničkih i ekoloških aspekata u takvim postupcima, uz zadržavanje postojeće nadležnosti drugih struka unutar njihovih područja.	Nije prihvaćen	Projekt krajobrazne arhitekture nije definiran u Zakonu o gradnji. Osoba koji vodi i rješava treba biti stručna za pregledavanje projekata svih strukovnih odrednica. Službene osobe koje rješavaju i vode postupak moraju biti izjednačene sa sudionicima u gradnji.
866	DORIAN POCRNIĆ	4. PROJEKTI, Članak 37.	Budući da članak 37. obuhvaća i radove, smatram da se projekt krajobrazne arhitekture prirodno uklapa u sustav projektnih mapa koje se odnose na zahvate u prostoru, a ne nužno samo na građevine. Predlažem da se u članku 37., uz postojeće projektne mape, doda i projekt krajobrazne arhitekture / projekt krajobraznog uređenja / krajobrazni projekt, pri čemu se ti nazivi smatraju istoznačnima. Projekt krajobrazne arhitekture obuhvaća zahvate u prostoru koji se odnose na oblikovanje, uređenje i obnovu otvorenih površina te na uspostavljanje odnosa između prirodnih i izgrađenih elemenata. Njegov sadržaj uključuje oblikovanje terena, odabir i sadnju vegetacije, upravljanje oborinskim vodama, ugradnju elemenata zelene infrastrukture i primjenu rješenja temeljenih na prirodi – s ciljem prilagodbe klimatskim promjenama i povećanja otpornosti prostora. Predlažem da projekt krajobrazne arhitekture bude zasebna projektna mapa koja bi se obvezno izrađivala kada zahvat ima značajan utjecaj na krajobraz – primjerice kod višestambenih i javnih građevina, infrastrukturnih i prostorno zahtjevnih zahvata, projekata koji se sufinanciraju nacionalnim sredstvima ili sredstvima EU, kao i kod zahvata na područjima pod posebnim režimom zaštite (perivoji, vrtovi, kulturni krajobrazi). Takvi projekti mogu nastajati samostalno, kao zasebni projektni zadaci ili predmet javnih natječaja, što potvrđuje njihovu funkcionalnu i stručnu samostalnost unutar sustava projektiranja. Uvođenjem projekta krajobrazne arhitekture osigurala bi se provedba ciljeva Zakona o gradnji vezanih uz zaštitu okoliša, očuvanje prirode i krajobraznih vrijednosti, uz proporcionalnu primjenu prema vrsti i složenosti zahvata. Projektant takvog projekta bio bi odgovoran za svoj rad i potpisnik vlastite projektne mape, čime se jamči stručnost, transparentnost i kvaliteta oblikovanja prostora. Ovim prijedlogom sustav gradnje postaje dosljedan načelima održive gradnje i europskih politika zelene tranzicije, stvarajući preduvjete za uvođenje održivih, klimatski otpornih i biološki uravnoteženih prostora u svaku razinu projektiranja.	Nije prihvaćen	Zadaće struke propisane su zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji, i nastavno na to propisane su i strukovne odrednice glavnih projekata.
867	DORIAN POCRNIĆ	4. PROJEKTI, Članak 36.	Pozdravljam što je u članku 36. krajobrazni elaborat prepoznat kao jedan od mogućih elaborata koji prethode izradi glavnog projekta. Time se jasno potvrđuje potreba za stručnom obradom krajobraznih tema unutar procesa projektiranja. Međutim, budući da je u članku naglašeno da elaborati prethode izradi projekta, iz toga proizlazi da krajobrazni elaborat nikako ne može biti sastavni dio projektno-tehničke dokumentacije. Nažalost, u praksi se razine dokumentacije često miješaju, pa se krajobrazni elaborat koristi kao zamjena za projekt krajobrazne arhitekture, iako po svojoj naravi i svrsi elaborat ne može imati status projekta. Krajobrazni elaborat, kao i elaborati drugih struka, ima funkciju stručne podloge za izradu projekata. Ovo dodatno potvrđuje potrebu za uvođenjem projekta krajobrazne arhitekture, odnosno projekta krajobraznog uređenja, kao zasebnog dokumenta koji omogućuje provedbu krajobraznih rješenja i ostvarivanje ciljeva Zakona u dijelu zaštite okoliša, prirode i krajobraznih vrijednosti. Također predlažem da se krajobrazni elaborat preciznije definira pravilnikom – s jasno propisanim sastavnicama, obveznim dijelovima i ovlaštenim izrađivačem. Time bi se osigurala stručnost i jednoznačna primjena pojma u praksi.	Nije prihvaćen	Zakonom o gradnji se ne propisuje detaljni sadržaj i nazive za elaborate, niti tko ih može izraditi, elaborati se izrađuju sukladno posebnim propisima.
868	DORIAN POCRNIĆ	4. PROJEKTI, Članak 31.	Predlažem da se u stavku 4. jasno navede kako u cjelovitom projektiranju sudjeluju i ovlašteni krajobrazni arhitekti, uz ovlaštene arhitekte i ovlaštene inženjere pojedinih struka. Uređenje otvorenih površina, krajobrazno oblikovanje i uvođenje elemenata zelene infrastrukture moraju biti sastavni dio koncepta cjelovitog projektiranja, jer izravno utječu na kvalitetu prostora, održivost, mikroklimatske uvjete i sigurnost korisnika. Uključivanjem krajobraznih arhitekata u proces cjelovitog projektiranja osigurava se da se građevine i njihov neposredni prostor oblikuju usklađeno, stručno i održivo, u skladu s temeljnim ciljevima Zakona o gradnji.	Nije prihvaćen	Zadaće struke propisane su zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji.
869	DORIAN POCRNIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 26.	Predlažem da se u članku 26. propiše mogućnost da krajobrazni arhitekti mogu obavljati stručni nadzor nad izvođenjem zahvata koji se odnose na uređenje otvorenih površina, krajobrazno oblikovanje i elemente zelene infrastrukture – osobito u slučajevima predviđenima Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima. Na taj bi se način osigurala stručnost i kontrola kvalitete u izvođenju zahvata koji uključuju vegetacijske, biotehničke i krajobrazne elemente. Ovim prijedlogom ne bi se širile ovlasti, nego bi se omogućio usklađen, stručan i odgovoran nadzor nad zahvatima iz područja krajobrazne arhitekture, u skladu s načelima Zakona o gradnji te u javnom interesu zaštite okoliša i prostora. Detaljni uvjeti za provođenje stručnog nadzora krajobrazne arhitekture mogli bi se dodatno propisati pravilnikom.	Nije prihvaćen	Zadaće struke propisane su zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji.
870	DORIAN POCRNIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	U članku 19. stavku 3. stoji da projektant svojim kvalificiranim elektroničkim potpisom preuzima odgovornost da je projekt cjelovit i izrađen u skladu sa Zakonom. Smatram da bi u taj okvir trebalo uvesti i projekt krajobrazne arhitekture, odnosno projekt krajobraznog uređenja, kao posebnu projektnu mapu. Time bi se krajobraznim arhitektima, kao ovlaštenim projektantima, omogućilo da budu potpisnici i nositelji odgovornosti za sadržaj te projektne mape, naravno u skladu sa svojim stručnim ovlaštenjima. Takvo bi rješenje bilo u potpunosti usklađeno s načelima Zakona o gradnji i osiguralo jednak tretman svih projektanata čiji se projekti uključuju u glavni projekt. Na taj bi se način jasno definirala stručna odgovornost, povećala transparentnost i osigurala kvaliteta dokumentacije u dijelu koji se odnosi na uređenje otvorenih površina i oblikovanje krajobraza. Uz to, predlažem da se u članku 19. stavku 6. izraz „ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer“ proširi tako da uključi i ovlaštenog krajobraznog arhitekta, odnosno da se krajobrazne arhitekte izjednači s ostalim ovlaštenim inženjerima u smislu ovoga Zakona. Takva izmjena zahtijevala bi i usklađivanje drugih zakona, posebno Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, kako bi se dosljedno definirale stručne ovlasti i odgovornosti. To je izuzetno važno jer je oblikovanje krajobraza kompleksan proces koji traži interdisciplinarni pristup i visoku razinu stručne odgovornosti. Uključivanjem krajobraznih arhitekata u skupinu ovlaštenih projektanata osigurava se da se prostor projektira i oblikuje stručno, odgovorno i u skladu s načelima održivosti, zaštite okoliša i javnog interesa propisanim Zakonom.	Nije prihvaćen	Poslovi krajobraznog arhitekta definirani su posebnim zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornoga uređenja i gradnje, on ne izrađuje glavni projekt.
871	DORIAN POCRNIĆ	1. OPĆE ODREDBE, Članak 1.	Članak 1. jasno kaže da se ovim Zakonom uređuje projektiranje, građenje, uporaba i održavanje građevina, ali i provedba postupaka radi zaštite javnog interesa u području graditeljstva i uređenja prostora. To znači da se predmet Zakona ne odnosi samo na građevine u užem, tehničkom smislu, nego obuhvaća i uređenje prostora kao šire cjeline u kojoj građevine postoje i djeluju. U stavku 2. definirano je da javni interes uključuje zaštitu okoliša, očuvanje prirode, promicanje održive gradnje i zelenu tranziciju. Ti se ciljevi, po mom mišljenju, ne mogu ostvariti bez projektiranja otvorenih površina i krajobraza, jer su upravo oni temelj održive gradnje i ključ zelene tranzicije. Iz toga proizlazi i potreba za uvođenjem projekta krajobrazne arhitekture, odnosno projekta krajobraznog uređenja, kao obveznog dijela projektne dokumentacije – u obliku posebne mape. Takav projekt omogućio bi da se načela održive gradnje i zelene tranzicije dosljedno provedu u prostoru. Važno je naglasiti da Zakon o prostornom uređenju već prepoznaje pojam zelene infrastrukture, dok bi projekt krajobrazne arhitekture bio upravo provedbeni alat i jamstvo da se ona u praksi zaista ostvari kroz fazu projektiranja i građenja.	Nije prihvaćen	Načelo uređenja prostora i očuvanja prirode, promicanje održive gradnje trebale bi primjenjivati sve struke, to nije isključiva zadaća arhitekata krajobraznog uređenja.
872	DORIAN POCRNIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Smatram da bi za višestambene zgrade trebalo propisati obvezu izrade projekta krajobrazne arhitekture, odnosno projekta krajobraznog uređenja, kao sastavnog dijela projektne dokumentacije. Riječ je o projektima koji su prostorno i funkcionalno složeni te imaju značajan utjecaj na oblikovanje krajobraza. Uređenje otvorenih površina kod takvih zgrada presudno utječe na kvalitetu stanovanja, mikroklimatske uvjete, bioraznolikost i održivost prostora. Izrada projekta krajobrazne arhitekture ne usporava niti otežava postupak dobivanja dozvole. Naprotiv, u praksi se pokazalo da upravo taj projekt osigurava osnovnu razinu uređenja, a istovremeno omogućuje i postizanje najviše razine prostorne kvalitete, funkcionalnosti i ekološke vrijednosti okoliša. Njegovim formalnim uvođenjem u postupak izdavanja građevinske dozvole za složenije zahvate, poput višestambenih zgrada, osigurava se da uređenje otvorenih površina bude stručno oblikovano, planski razrađeno i održivo. Time bi se ciljevi Zakona koji se odnose na zaštitu okoliša, prirode i krajobraznih vrijednosti napokon provodili dosljedno i u praksi.	Nije prihvaćen	Načelo uređenja prostora i očuvanja prirode, promicanje održive gradnje trebale bi primjenjivati sve struke, to nije isključiva zadaća arhitekata krajobraznog uređenja.
873	DORIAN POCRNIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Zakon o gradnji među svojim ciljevima navodi i zaštitu okoliša, prirode te krajobraznih vrijednosti. Ipak, u praksi su ta načela uglavnom deklarativna jer ne postoji konkretan projektni alat koji bi omogućio njihovu stvarnu provedbu. Da bi se taj cilj dosljedno ostvario, smatram važnim da se u procesu projektiranja i građenja obavezno uključi i uređenje otvorenih površina koje su sastavni dio građevinskog zahvata ili područja. Upravo te površine najviše oblikuju krajobrazne vrijednosti prostora. Čin gradnje najsnažnije mijenja krajobraz – reljef, vegetaciju, vodne odnose, tlo i vizure. Ako se prostor oko građevine ne oblikuje stručno, te se promjene događaju stihijski, bez jasnog usmjerenja. Zato predlažem da se unutar Zakona predvidi mogućnost i obveza izrade projekta krajobraznog uređenja (projekta krajobrazne arhitekture / krajobraznog projekta), koji bi bio instrument provedbe ciljeva vezanih uz očuvanje i unapređenje krajobraznih vrijednosti. Obveza izrade takvog projekta trebala bi biti razmjerna složenosti i važnosti zahvata. Na taj način bi se zaštita krajobraza prestala svoditi na deklaracije i počela ostvarivati kroz stvarno projektiranje i upravljanje prostorom. To bi se postiglo bez stvaranja dodatnih administrativnih prepreka, ali uz značajno višu razinu prostorne kvalitete, otpornosti i održivosti – u skladu s preporukama Krajobrazne osnove Republike Hrvatske (KORH, 2024.) i obvezama iz Konvencije o europskim krajobrazima (NN 12/02). U prijedlozima izmjena i dopuna Zakona potrebno je koristiti pojmove krajobraz, krajolik i pejzaž kao istoznačne, u skladu s Krajobraznom osnovom Republike Hrvatske, kako bi se izbjegla terminološka neujednačenost i osiguralo dosljedno tumačenje u odnosu na projekte krajobrazne arhitekture.	Nije prihvaćen	Načelo uređenja prostora i očuvanja prirode, promicanje održive gradnje trebale bi primjenjivati sve struke, to nije isključiva zadaća arhitekata krajobraznog uređenja. Prostorno planiranje i očuvanje krajobraza kroz sustav prostornog planiranja nije predmet ovog zakona već Zakona o prostornom uređenju.
874	DORA ZAHRADKA	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Zakon o gradnji s pravom kao jedan od svojih ciljeva ističe zaštitu okoliša, prirode i krajobraznih vrijednosti. Međutim, ta su načela u sadašnjem zakonodavnom okviru uglavnom deklarativna, jer ne postoji odgovarajući projektni alat kroz koji bi se stvarno provodila u praksi. Kako bi se taj cilj dosljedno ostvario, potrebno je osigurati da se u procesu projektiranja i građenja građevina adekvatno obuhvati i uređenje otvorenih površina koje čine sastavni dio građevinskog zahvata ili građevinskog područja, budući da upravo one u najvećoj mjeri oblikuju krajobrazne vrijednosti prostora. Upravo se činom građenja najizravnije i najizraženije mijenja krajobraz: njegov reljef, vegetacija, vodni odnosi, tlo i vizure. Bez stručnog projektiranja uređenja prostora oko građevine, te se promjene događaju stihijski. Predlaže se da se u okviru Zakona predvidi mogućnost i potreba izrade projekta krajobraznog uređenja / projekta krajobrazne arhitekture / krajobraznog projekta kao instrumenta provedbe ciljeva koji se odnose na očuvanje i unapređenje krajobraznih vrijednosti. Pritom bi se obveza izrade takvog projekta proporcionalno vezala uz složenost i značaj zahvata. Takav pristup omogućio bi prijelaz s deklarativne zaštite na stvarno projektiranje i upravljanje krajobrazom, bez stvaranja dodatnih administrativnih prepreka, ali uz bitno višu razinu prostorne kvalitete, otpornosti i održivosti, u skladu s preporukama iz Krajobrazne osnove Republike Hrvatske (KORH, 2024.) i obvezama iz Konvencije o europskim krajobrazima (NN 12/02). U prijedlozima izmjena i dopuna Zakona svi pojmovi krajobraz, krajolik i pejzaž smatraju se istoznačnima, u skladu s Krajobraznom osnovom Republike Hrvatske (, kako bi se izbjegla terminološka neujednačenost i osiguralo dosljedno tumačenje u odnosu na projekte krajobrazne arhitekture.	Nije prihvaćen	Načelo uređenja prostora i očuvanja prirode, promicanje održive gradnje trebale bi primjenjivati sve struke, to nije isključiva zadaća arhitekata krajobraznog uređenja.
875	UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	U dijelu gdje piše: “Uz navedeno, novim Zakonom o gradnji propisuju se (...) a smanjuje se i broj stranaka u postupku. “ Napomena: Prijedlozi izmjena odnose se na sve međusobno povezane odredbe i u slučaju da nisu komentirani svi članci na koje izmjene utječu. Za ubrzanje postupaka je ključno: Propisivanje rokova i osiguranje njihovog poštivanja kod utvrđivanja „urednosti“ zahtjeva od trenutka njegove predaje/primitka, kao i rokova za izdavanje dozvola, ograničenje broja zaključaka za dopunu projekata, Jasno definiranje ovlasti službenih osoba u smislu zadiranja u sadržaj projekata, Onemogućavanje „preskakanja“ redoslijeda rješavanja predmeta u odnosu na vrijeme podnošenja zahtijeva (moguće regulirati programski u sustavu e-Dozvole). S tom pretpostavkom, postupci u kojima građevinskoj dozvoli prethodi lokacijska dozvola bi također bili dovršeni unutar razumnih rokova, a osigurali bi investiciju provjerom usklađenosti s prostornim planom u idejnoj fazi projekta. Za zgrade za koje se ne izdaje lokacijska dozvola, ubrzavanje postupaka bez neizvjesnosti i ugrožavanja sigurnosti bi se postiglo davanjem potvrde na usklađenost zahvata s prostornim planom u idejnoj fazi projekta. Ako se potom razrađuje projekt za građevinsku dozvolu (glavni projekt) postupci bi bili brži, jer najveći broj ispravaka i korekcija u praksi se odnosi na nesuglasice oko usklađenosti s prostornim planovima. Za izvođenje se izrađuje izvedbeni projekt (ovisno o zahtjevnosti građevine). Ubrzavanje i veća sigurnost postigle bi se podjelom poslova na način da je svaka službena osoba zadužena za ono za što je kvalificirana: arhitekti provjeravaju usklađenost s prostornim planom (idejna razina), arhitekti / inženjeri druge struke provjeravaju tehničku ispravnost dokumentacije (glavni projekt za građevinsku dozvolu) i provode tehnički pregled, pravna struka provjerava imovinska i sl. pitanja i izdaje rješenja, komunalni redari provode očevid na terenu. Jedan od načina rasterećenja pojedinih ureda može biti preraspodjela izdavanja dozvola na područja s manjim brojem zahtjeva. Međusobna komunikacija ureda s različitih područja doprinijela bi ujednačenijoj praksi na prostoru RH. U cilju ubrzavanja postupaka ne smiju biti zanemareni temeljni zahtjevi za građevinu i drugi preduvjeti sigurnosti. Ako će se pojedini postupci i ishođenje dozvola ubrzati, zbog raznih „pojednostavljenja“ se problemi mogu pojaviti naknadno, naročito kod „manje složenih zgrada“. Npr. prilikom gradnje (manjkava dokumentacija), priključenja na infrastrukturu (uvjet za dobivanje dozvole nije potvrda glavnog projekta instalacija od strane mjerodavnih javnopravnih tijela i poteškoće se otkrivaju kad je zgrada već izvedena), te prilikom korištenja (na tehničkom pregledu se ne utvrđuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva, ne prilažu se atesti, na njemu ne sudjeluju izvođači i nadzor). U dijelu gdje piše: “Također, jasno se propisuje od kojih javnopravnih tijela je potrebno ishoditi posebne uvjete za izradu idejnog projekta za manje složene zgrade (posebni uvjeti tijela nadležnog za kulturna dobra ako je primjenjivo) …” Napomena: Prije uvođenja odredbe da se za manje složene zgrade ishode samo posebni uvjeti tijela nadležnog za kulturna dobra, nužno je utvrditi sadržaj uvjeta SVIH tijela koja trenutačno sudjeluju u postupcima i ocijeniti njihovu opravdanost. Postoji opasnost od ugroze sigurnosti (ako se npr. ne propisuje obveza geomehaničkih istraživanja za pojedina područja). Većina uvjeta ovisi o lokaciji građevine, a ne isključivo o njenoj „složenosti“, a prostorni planovi pojedinačna područja ne razrađuju dovoljno detaljno. U dijelu gdje piše: “Uvažavajući činjenicu da su se u postupcima izdavanja posebnih uvjeta (...), a prvostupanjska tijela su, protivno odredbama važećeg Zakona, tražila i izdavanje potvrda glavnog projekta na uvjete priključenja, (…) priključenja. “ Napomena: Iskustveno je bilo bolje (iako je duže trajalo) jer su se izbjegli kasniji problemi prilikom priključenja. Ono što se s vremenom pogoršalo je komunikacija između projektanata i JPT-ova, stručnost službenih osoba i rokovi za izdavanje uvjeta i potvrda (na tome treba raditi). U dijelu gdje piše: “Radi osiguranja sigurnijeg i kvalitetnijeg građenja, (...) pa je navedena obveza i propisana novim Zakonom.“ Napomena: Dodavanjem obveza koje se ne mogu vremenski i sadržajno definirati i ugovoriti, neće se postići veća sigurnost i kvalitetnija gradnja. Ako savjesni projektanti neće ulaziti u neregulirane odnose, na tržištu ostaju oni (manje odgovorni) pojedinci, kojima isto ne predstavlja problem. “Novim Zakonom nastojat će se suzbiti nezakonita gradnja.” Napomena: Mjerama predloženim ovim Zakonom se neće suzbiti nezakonita gradnja. Bespravnim graditeljima je u tržišno atraktivnim područjima isplativo graditi protuzakonito, jer je zarada na nekretninama ili najmu višestruka u odnosu na naknadu zbog započetog građenja. Dok se aktivnije ne uključi građevinska inspekcija, te strožim, pravovremenim i dosljednim mjerama ne onemogući građenje (veće sankcije za investitora i izvođača) i dok se ne onemogući prometovanje nezakonitim nekretninama, nezakonita gradnja se neće suzbiti. U dijelu gdje piše: “Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći S obzirom na navedena i druga pitanja koja će se urediti Novim zakonom očekuje se da će se donošenjem novog zakona otkloniti naprijed navedeni nedostaci i problemi. “ Napomena: Izrazito je važno tijekom javnog savjetovanja utvrditi kako se Zakon o gradnji „čita“, odnosno razumije. Predlažemo da se pojedine odredbe jasnije definiraju, a pojedine dodatno naglase, jer je iz komentara ne e-savjetovanju i javnog diskursa moguće već u ovoj fazi projicirati nedoumice i buduće probleme u provedbi.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje. Rokovi su definirani odredbama ovoga zakona i odredbama ZUP-a. Smatramo da se kroz različite odredbe zakona pridonosi se ubrzanju postupak – projektanti sami pribavljaju posebne uvjete i uvjete priključenja i ne ovise o upravnim tijelima, propisuje se prekršajne odgovornosti javnopravnih tijela, osoba u upravnim tijelima koje vode i rješavaju u postupcima, potrebnu izobrazbu službenika idr. Paralelno će se dodatnom digitalizacijom pridonijeti navedenom cilju. Uvođenje dodatne potvrde o usklađenosti s prostornim planom produljilo bi postupke i nije ekonomično, a zadaća i odgovornost ovlaštenog projektanta je projektirati građevinu koja je usklađena s odredbama prostornih planova. Pojednostavljenje upravnog postupka izdavanja građevinske dozvole u cilju ubrzanja ne pretpostavlja manjkavu dokumentaciju, naime i za manje složene građevine potreban je glavni projekt kojim se dokazuje ispunjenje temeljnih zahtjeva za građevinu, kao i kontrola projekta ako je potrebna. Glavni projekt se prilaže kod prijave građenja (članak 89) i izvođač ga je dužan imati na gradilištu (članak 93). Obveza ishođenja posebnih uvjeta propisana je posebnim zakonima i propisima. Obveza provođenja potrebnih geomehaničkih istraživanja nisu posebni uvjeti, postupa se prema prostornim planovima i pravilima struke kod projektiranja. Temeljem uvjeta priključenja investitor sklapa ugovor o priključenju, potvrda na glavni projekt stoga nije potrebna. Odredba o davanju objašnjena je brisana. Ad nezakonite gradnje: Primljeno na znanje. U suzbijanje nezakonite gradnje trebaju biti uključeni svi sudionici u gradnji, od investitora, projektanta, nadzora i izvođača, što se i htjelo postići odredbama ovog zakona. Primljeno na znanje. Primjedbe dobivene kroz postupak e-savjetovanja razmotrene su i dio primjedbi je prihvaćen i uključen u tekst prijedloga zakona.
876	UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA	10.2. UPORABNA DOZVOLA ZA ODREĐENE GRAĐEVINE, Članak 152.	Čl.152.st.2. Bez podatka o visini i volumenu (oblik i nagib krova), neće biti moguće utvrditi zakonitost svih dijelova građevine, niti iskazati volumen za obračun razlike komunalnog doprinosa. Za potrebe čl.153.st. 3. predlaže se dodati: 4. shematski grafički prikaz volumena, te tlocrtnih i visinskih gabarita građevine koji je izradio ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer	Nije prihvaćen	Radi se o građevini čija je građevinska dozvola ili drugi akt uništen, ne propisuje se dodatna dokumentacija.
877	UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA	10.2. UPORABNA DOZVOLA ZA ODREĐENE GRAĐEVINE, Članak 146.	Čl.146.st.3. Bez podatka o visini i volumenu (oblik i nagib krova), neće biti moguće utvrditi zakonitost svih dijelova građevine, niti iskazati volumen za obračun razlike komunalnog doprinosa. Za potrebe čl.147.st. 3. predlaže se dodati: 3. shematski grafički prikaz volumena, te tlocrtnih i visinskih gabarita građevine koji je izradio ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer	Nije prihvaćen	Propisano je da se predaje kopija katastarskog plana kao službeni dokument evidentiranja, ostalo opisano u rješenju – uporabnoj dozvoli.
878	UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA	10.1. ZAPOČETI POSTUPCI, IZDANI AKTI I PRIMJENA PROPISA, Članak 143.	Čl.143. Na pojedinim uvjetima piše vremensko ograničenje, pa ova odredba može dovesti do nedoumica što je mjerodavno - zakon ili uvjeti JPT? U slučaju promjene okolnosti na terenu, može biti predmet spora. Prijedlog: Posebni uvjeti i uvjeti priključenja ishođeni do stupanja na snagu ovoga Zakona mogu se koristiti u postupku ishođenja građevinske dozvole, a najdulje dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, odnosno do roka propisanog uvjetom.	Nije prihvaćen	Nomotehnika. Uvjeti vrijede najdulje dvije godine osim ako uvjetima nije određeno drugačije.
879	UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA	i.PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 122.	Čl. 122. st.2. Glavni projektant nema veze s koordinacijom i primjenom propisa kojom se uređuje sigurnost i zdravlje radnika, osim ako nije koordinator zaštite na radu. U cilju izbjegavanja krive interpretacije (jer u čl.20.st. 2 piše da glavni projektant MOŽE prilikom izrade projekta biti koordinator zaštite na radu), dajemo prijedlog: (2) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 10000,00 eura kaznit će se glavni projektant koji je ujedno koordinator zaštite na radu (članak 20. stavak 2.), ukoliko tijekom projektiranja ne osigurava i koordinira primjenu propisa kojom se uređuje sigurnost i zdravlje radnika (članak 20. stavak 2.).	Prihvaćen	Članak je izmijenjen vezano na koordinatora zaštite na radu, brisana prekršajna odgovornost glavnog projektanta u tom dijelu.
880	UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA	i.PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 121.	Čl.121. točka 2. U praksi se pokazalo da se nedovoljno jasne odredbe prostornih planova tumače različito i ne uvijek točno ovisno o službeniku. Stoga treba osigurati način provjere projektiranog zahvata u ranoj (idejnoj) fazi, a kako se „pogreške“ najčešće ne rade namjerno, predlaže se: 2. projektirana građevina očito nije projektirana u skladu s lokacijskom dozvolom, odnosno uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom, ne ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu, zahtjeve propisane za energetska svojstva zgrada ili druge propisane zahtjeve i uvjete (članak 19. stavak 2.) Čl.121. točka 6. Obzirom na argumentiranu problematičnost čl.19.st.4. ovu odredbu treba korigirati. Prijedlog: 6. se ne odazove na tehnički pregled, osim za manje složenu zgradu i ne daje objašnjenja te ne pruža stručnu pomoć u vezi projekata ISKLJUČIVO ako se korekcije Čl.19.st.4. i 5. prihvate sukladno prijedlogu HKA, predlažemo definirati na način: 6. se ne odazove na tehnički pregled, osim za manje složenu zgradu i ne daje objašnjenja te ne pruža stručnu pomoć u vezi projekata postupa sukladno članku 19. stavak 4.	Djelomično prihvaćen	Više odredbi zakona je propisano u cilju sprečavanja projektiranja i izdavanja dozvola suprotno prostornim planovima: kroz odredbe članka 85, za državne službenika te kroz prekršajne odredbe za projektante u članku 121. te odredbe za izvođače i nadzor. Ad članak 121. točka 6.: Prihvaća se.
881	UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA	i.PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 120.	Čl.120.st.5. Obzirom na to da „manje složene zgrade“ mogu biti prilično zahtjevne, realne površine veće od 400m2 (zbog načina obračuna bruto površine), opremljene složenim i skupim sustavima (bazen, fotonaponska elektrana), nema razloga da se unaprijed odredi 50% umanjenje	Nije prihvaćen	Kazne su poticajne i razmjerne za investitore manje složenih zgrada, koji su u 80% slučajeva fizičke osobe.
882	UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA	7.1. EVIDENTIRANJE GRAĐEVINE U KATASTRU I ZEMLJIŠNOJ KNJIZI, Članak 107.	Čl.107.st.4. Zabilježba da nije priložena uporabna dozvola bi trebala rezultirati određenim uvjetima, rokovima i sankcijama, te imati značaj da je prometovanje (prodaja, najam) takvom nekretninom zabranjeno.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
883	UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 102.	Čl.102.st.2. Povezano s čl.97.2. Čl.97.st.2. kako bi se onemogućile promjene oblikovanja i utjecaj na temeljne zahtjeve, daje se prijedlog: (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka uporabna dozvola za manje složenu zgradu izdaje se u roku od 8 dana od obavljenog tehničkog pregleda ako se utvrdi da je izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom i idejnim projektom u pogledu lokacijskih uvjeta, smještaja, oblikovanja, vanjskih dimenzija i namjene zgrade, te temeljnim zahtjevima za građevinu sukladno čl. 94. st.4.	Nije prihvaćen	Nomotehnika. Glavni projekt treba biti izrađen u skladu s lokacijskim uvjetima odnosno idejnim projektom, odredbe u zakonu se ne ponavljaju.
884	UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 99.	Čl.99.st.4. Ova odredba daje mogućnost da se na samom tehničkom pregledu od strane službenika nekog tijela osporava potvrda koju je isto JPT izdalo na glavni projekt. Ukoliko se takav slučaj ne navodi kao iznimka, postavlja se pitanje svrhe potvrde glavnog projekta i kakvu sigurnost ona daje. Iako se u st. 5. istog članka navodi da je JPT odgovorno za štetu nastalu investitoru, odredba je previše općenita da bi bila jednoznačna i provediva. Prijedlogom se naglašava da se radi o iznimci, odnosno ozbiljnom propustu i definiraju se troškovi koji se nadoknađuju. Prijedlog: (4) Iznimno, ako prilikom provođenja tehničkog pregleda predstavnik javnopravnog tijela utvrdi da građevina nije izgrađena u skladu s posebnim propisima iz nadležnosti tog javnopravnog tijela koji utječu na temeljne zahtjeve za građevinu zbog kojih je potrebno izmijeniti tehničko rješenje, a na glavni projekt je ishođena potvrda glavnog projekta od strane tog javnopravnog tijela, tada je investitor dužan otkloniti navedene nedostatke i ishoditi rješenje o izmjeni i dopuni građevinske dozvole. (5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka javnopravno tijelo je odgovorno za štetu nastalu investitoru, te je dužno nadoknaditi troškove izrade projektne dokumentacije, izmjene i dopune građevinske dozvole, te radova i postupaka uzrokovanih propustom javnopravnog tijela.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje, članak će se djelomično dopuniti u dijelu tko je odgovoran za štetu nastalu investitoru i tko snosi troškove.
885	UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 98.	Čl.98.st.3. Kao što je navedeno ranije, „manje složene zgrade“ mogu biti tehnički zahtjevne i ova odredba je neozbiljna. Investitor najčešće nije tehnički stručan i ne poznaje procedure, te je nužno da tehničkom pregledu prisustvuje stručni nadzor i inženjer gradilišta. Prijedlog: (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, na tehnički pregled manje složene zgrade poziva se investitor, stručni nadzor i inženjer gradilišta.	Nije prihvaćen	Sama definicija nije od utjecaja na tehnička rješenja za zgradu, odredba ostaje ista kao u sad važećem zakonu.
886	UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 97.	Čl.97.st.2. ovako formulirana odredba dopušta da se u izvedbi mijenja oblikovanje i da se utječe na temeljne zahtjeve, što se ne bi smjelo dozvoliti. Prijedlog: (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka tehnički pregled za manje složenu zgradu obavlja se u svrhu utvrđivanja izgrađenosti građevine u skladu s građevinskom dozvolom i idejnim projektom u pogledu smještaja, oblikovanja, vanjskih dimenzija i namjene zgrade, te u svrhu ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu sukladno čl. 94. st.4.	Nije prihvaćen	Svoj dio odgovornosti preuzimaju izvođač i nadzor, propisano u člancima zakona koje se odnose na obveze i zadaće izvođača i nadzora.
887	UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 94.	Čl.94.st.4. Da bi odredba bila u skladu s Čl. 5.st.1. koji kaže da SVAKA zgrada mora ispunjavati temeljne zahtjeve za građevinu, nužno ih je osigurati kontrolama. Prijedlog: (4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, tehničkim pregledom za manje složenu zgradu ne utvrđuje se ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu dokazuje se dokumentacijom iz čl. 93. st.1. točka 6 i 95. st.1. točke 3 i 5.	Nije prihvaćen	Nomotehnička pravila, propisano drugim člankom zakona, odredbe se ne ponavljaju.
888	UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 93.	Čl.93.st.1., 6. zbog nove definicije projekta, neovisno o čl.19.st. 3. i čl.31. treba naglasiti da glavni projekt mora biti potpisan kvalificiranim elektroničkim potpisom. Pod uvjetom da gradilišta provjerava građevinska inspekcija, to je jedini mogući instrument kontrole sadržaja, usklađenosti i cjelovitosti glavnog projekta po kojem se izvode radovi. Iskaznice se prilažu ako je to u skladu s tehničkim propisima (npr. za zgrade do 50m2 neto korisne površine iskaznica energetskih svojstava se ne prilaže). Prijedlog: glavni projekt potpisan kvalificiranim elektroničkim potpisom, s iskaznicom energetskih svojstava zgrade i iskaznicom o akustičkim svojstvima zgrade, ako je to propisano posebnim tehničkim propisom, te izvješćem o kontroli projekata, ako je kontrola propisana	Nije prihvaćen	Nomotehnika, propisano drugim člankom zakona, odredbe se ne ponavljaju.
889	UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 89.	Čl.89.st.3., zbog nove definicije projekta, neovisno o čl.31. treba naglasiti da glavni projekt mora biti potpisan kvalificiranim elektroničkim potpisom. Također, sukladno prijedlogu na čl. 64. predlažu se dodati potvrde JPT koja su izdala uvjete priključenja temeljem posebnog zakona. Prijedlog: (3) U prijavi početka građenja manje složene zgrade investitor je dužan navesti izvođača i nadzornog inženjera, te uz prijavu priložiti glavni projekt u elektroničkom obliku potpisan kvalificiranim elektroničkim potpisom, s potvrdom nadležnog tijela prema propisu kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara ako se radi o građevini koja je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro ili se nalazi unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline i potvrdom drugih tijela ako je regulirano posebnim zakonom. Čl.89.st.4., zbog nove definicije projekta, neovisno o čl.31. treba naglasiti da glavni projekt mora biti potpisan kvalificiranim elektroničkim potpisom (kao što piše i u „elektroničkom obliku“). Prijedlog: (4) U prijavi početka građenja građevine koja se gradi bez građevinske dozvole na temelju glavnog projekta investitor je dužan navesti izvođača i nadzornog inženjera, te uz prijavu priložiti glavni projekt u elektroničkom obliku potpisan kvalificiranim elektroničkim potpisom.	Nije prihvaćen	Pravila nomotehnike, propisano drugim člankom zakona.
890	UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 81.	Čl.81.st.7. Ne odnosi se na manje složene zgrade za koje se građevinska dozvola izdaje temeljem idejnog projekta. Proizlazi da se izmjene na takvim zgradama mogu izvoditi bez izvedbene dokumentacije, jer glavni projekt nije sastavni dio građevinske dozvole. Ako se izmjenama utječe na ispunjavanje bilo kojeg temeljnog zahtjeva za građevinu, prije nego krene s izmjenama, izvođač na gradilištu treba imati glavni odnosno izvedbeni projekt po kojem se izvode ti radovi. Podaci o projektima se moraju upisati u građevinski dnevnik s datumom njihove izrade. Prijedlog: (7) Izmjene tijekom građenja kojima se utječe na ispunjavanje bilo kojeg temeljnog zahtjeva za građevinu, osim na temeljni zahtjev sigurnosti u slučaju požara, a kojima se ne mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima, investitor može izvoditi na vlastitu odgovornost i rizik na temelju izmjene i/ili dopune izvedbenog projekta i izmjene i/ili dopune glavnog projekta koji je sastavni dio građevinske dozvole na temelju koje se gradi, s time da izmjenu i/ili dopunu građevinske dozvole ishodi prije podnošenja zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole. (8) Izmjene tijekom građenja manje složene zgrade kojima se utječe na ispunjavanje bilo kojeg temeljnog zahtjeva za građevinu, a kojima se ne mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima, investitor može izvoditi na vlastitu odgovornost i rizik na temelju izmjene i/ili dopune glavnog projekta koji je usklađen s idejnim projektom za dio građevinske dozvole na temelju koje se gradi, s time da izmjenu i/ili dopunu građevinske dozvole ishodi prije podnošenja zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole.	Nije prihvaćen	Glavni projekt za manje složene zgrade se obvezno izrađuje i prilaže uz prijavu početka građenja, izvedbeni projekt ne smije biti izrađen protivno glavnom projektu, stoga je prije izvedbenog projekta (ako ga je investitor ugovorio) potrebno izmijeniti glavni projekt.
891	UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 75.	Čl.75.st.2. Pohvalno, ali može se dodati i „na zahtjev“ (nisu svi investitori informatički pismeni, niti se to smije podrazumijevati, naročito kod manje složenih zgrada). Prijedlog: 1. investitoru u korisnički pretinac informacijskog sustava povezanog na državnu informacijsku infrastrukturu, odnosno putem pošte ako investitor nema korisnički pretinac ili na zahtjev investitora	Nije prihvaćen	Dostava je propisana posebnim propisom kojim se uređuje dostava strankama.
892	UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 71.	Čl.71.st.2. Uskladiti s prijedlogom dopune čl. 48.st.3. Prijedlog: 2. su utvrđeni svi propisani uvjeti priključenja i posebni uvjeti tijela nadležnog za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara ako je propisano i prema potrebi drugih tijela čiji su posebni uvjeti relevantni za predmetni zahvat. Čl.71.st.3. Ako postojeća građevina ne zadovoljava prostorno-planske uvjete, nije poželjno da nakon njezinog rušenja nova bude na istom mjestu, iste veličine, odnosno namjene. Zamjenska zgrada je nova zgrada, tržišno zanimljiva zbog povećane vrijednosti u odnosu na uklonjenu i kao dugoročno prisutna u prostoru mora zadovoljavati odredbe prostornih planova. U protivnom se ne rješavaju postojeći problemi u prostoru. Za rekonstrukciju građevine se može dozvoliti iznimno, u svrhu poboljšanja temeljnih zahtjeva, ali ne i u svrhu povećanja prostora (dogradnje, nadogradnje). Prijedlog: (3) Iznimno od odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka građevinska dozvola za rekonstrukciju postojeće građevine i građenje zamjenske građevine može se izdati i ako nije donesen urbanistički plan uređenja, na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja, ako se rekonstrukcija vrši u cilju poboljšanja temeljnih zahtjeva za građevinu. Čl.71.st.6. U skladu s primjedbom na st. 3. korigirati Prijedlog: (6) Iznimno, za rekonstrukciju postojeće zgrade i za građenje zamjenske građevine ne primjenjuju se odredbe stavaka 4. točke 2., 3. i 4. ovoga članka te stavak 5. ovoga članka.	Nije prihvaćen	Primjedba na čl. 48.st. 3. se ne prihvaća, obrazloženu uz članak 48. Ad stavak 3.: Nije u skladu sa pojmovnikom u čl. 3. zakona i Zakonom o prostornom uređenju.
893	UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 70.	Čl.70.st.1. Zbog dugotrajnosti postupaka i preopterećenosti službenih osoba, možda očevid mogu izvršiti komunalni redari koji obilaze teren, a ne službenici upravnog tijela. Postavlja se pitanje nadležnosti i dodatnih postupaka u komunikaciji različitih tijela.	Prihvaćen	Odredba se mijenja.
894	UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 66.	Čl.66.st.1. Udaljenost susjedne međe od zgrade za koju se izdaje dozvola ne može biti kriterij za pravo na sudjelovanje u postupku. Na parceli se dozvolama osim smještaja zgrade rješavaju i drugi parametri, poput položaja parkirališta i ostalih građevina (garaže, spremišta, bazena, septičke jame, kamina, potpornih zidova, ograde, nadstrešnice...), nagiba, zbrinjavanja oborinskih voda, osunčanja, pogleda itd. Neosnovane pritužbe susjeda nakon pisane obavijesti nadležnog tijela da je predmetni zahvat u skladu s prostornim planom i važećim propisima, treba sankcionirati. Zbog zlouporabe čl. 25. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina redovito se eliminiraju susjedi iz postupka. Kako bi se onemogućila takva praksa, ali i zbog stvarnih utjecaja predviđene zgrade ili građevine na okolinu, stranka u postupku treba biti i vlasnik nekretnine koja ne graniči s nekretninom za koju se izdaje građevinska dozvola, ako ih odvaja čestica uža od 1,6m (minimalna širina pješačkog puta). Prijedlog: (1) Stranka u postupku izdavanja građevinske dozvole za manje složenu zgradu su investitor, odnosno vlasnik nekretnine i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini za koju se izdaje građevinska dozvola te vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje građevinska dozvola, a koja se nalazi na udaljenosti manjoj od h/2 visine pročelja mjereno od pročelja zgrade za koju se izdaje građevinska dozvola, te vlasnik nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koje ne graniči neposredno s nekretninom za koju se izdaje građevinska dozvola, ako je na udaljenosti manjoj od 1,6m u bilo kojem svojem dijelu.	Nije prihvaćen	Prijedlogom zakona ne isključuju se stranke u postupku samo se broj smanjuje ovisno o utjecaju građevine na njih. Međutim dio odgovornosti u vezi te problematike spada i u geodetske poslove uslijed formiranja čestica koje nisu uporabljive.
895	UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 64.	Čl.64.st.1. Iako je već prema važećem Zakonu o gradnji definirano da se potvrde glavnog projekta izdaju samo od JPT koja su izdala posebne uvjete, u praksi pojedini uredi traže potvrde i od onih tijela koja su izdala uvjete priključenja, što se pokazalo kao bolja opcija. Pojedina JPT za potvrdu glavnog projekta imaju zakonsko uporište (čl. 163. Zakon o vodama). Zbog mogućih problema ranije navedenih u komentarima na čl. 31, 35. i 48., daje se prijedlog: (1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta s posebnim uvjetima, odnosno posebnim uvjetima određenim lokacijskom dozvolom, te uvjetima priključenja ako je regulirano posebnim zakonom, javnopravno tijelo određeno posebnim propisom na traženje upravnog tijela ili Ministarstva po službenoj dužnosti u postupku izdavanja građevinske dozvole izdaje potvrdu na glavni projekt kojom se potvrđuje da je glavni projekt izrađen u skladu s utvrđenim posebnim uvjetima, odnosno posebnim uvjetima određenim lokacijskom dozvolom i uvjetima priključenja ako ovim Zakonom nije propisano drukčije. Čl.64.st.5. Za sada slična odredba u važećem ZoG (Čl. 86.st5.) u praksi ne funkcionira i prolongira problem na fazu tehničkog pregleda i uporabne dozvole. Uvedena je teška povreda dužnosti (st.8. čl.64.), ali postavlja se pitanje praktične provedbe. (analogija- čl. 49.st.7.)	Nije prihvaćen	Investitor temeljem uvjeta priključenja sklapa ugovor o priključenja izvan postupka ishođenja građevinske dozvole, glavni projekt predan na građevinsku dozvolu ne smije sadržavati drugačija tehnička rješenja, stoga nije potrebna potvrda glavnog projekta na uvjete priključenja.
896	UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 61.	Čl.61.st.1. Ako se prema ZoPU višestambena zgrada za priuštivo stanovanje planira izvan granica građevinskog područja, potrebno je ispitati uvjete zaštite okoliša i zaštite prirode, ako je na području gdje je to propisano zakonima kojima se uređuje zaštita okoliša i zaštita prirode.	Nije prihvaćen	Sukladno odredbama prostornih planova.
897	UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 59.	Čl.59.st.1. Predaja zahtjeva sa svim potrebnim informacijama i prilozima isključivo elektroničkim putem za većinu investitora je nepremostiva prepreka jer samostalno nisu u stanju ispuniti i predati zahtjev, te takva odredba za njih nije „pojednostavljenje“ (jedan od ciljeva Zakona). U praksi zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi projektant. Prijedlog: Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investitor elektroničkim putem, a na zahtjev stranke zahtjev i popratna dokumentacije se podnose kao elektronički zapis.	Nije prihvaćen	Cijeli proces je digitaliziran u skladu sa digitalnom strategijom RH, investitor može imenovati opunomoćenika da mu preda zahjev.
898	UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 57.	Čl.57.st.1. Formulacija da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole se može krivo protumačiti (u javnosti se već tako tumači) na način da je za građenje dovoljno imati građevinsku dozvolu. Za manje složene zgrade ona se izdaje na temelju idejnog projekta. Kako nedostaju instrumenti kontrole glavnog projekta u postupku ishođenja građevinske dozvole za manje složene zgrade, odredbu je potrebno vezati na prijavu početka građenja. Prijedlog: Građenju građevine može se pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, po prijavi početka građenja, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.	Nije prihvaćen	Pravila nomotehnike. Za manje složene zgrade je u odredbama članaka prijave početka građenja propisano, da se prilaže glavni projekt.
899	UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA	4. PROJEKTI, Članak 49.	Čl.49.st.1. potrebno je uvesti rok za utvrđivanje „urednosti“ zahtjeva, zbog dugotrajnih postupaka i argumentacije da rok započinje potvrdom da je predmet uredan. Vrijedi i za sve postupke obuhvaćene Zakonom o općem upravnom postupku. Čl.49.st.4. Problematično, jer javnopravno tijelo može osporavati projekt ukoliko se pojedini uvjeti ne uvaže (na dozvoli, tehničkom pregledu, prilikom priključenja). Prijedlog: Prije uvođenja ove odredbe potrebno je napraviti kontrolu postojećih uvjeta koji se izdaju i uskladiti stavove MPUGDI i svih JPT-ova koji sudjeluju u postupcima te korigirati neispravnosti! U suprotnom se potencijalni problem prolongira na kasniju fazu građenja (teže popraviti, opterećuje pravosuđe ili stvara podloga za korupciju). Čl.49.st.7. Neovisno o st.2. čl.49. ostaje pitanje: što ako uvjeti ne stignu, a bez njih je nemoguće izraditi projekt?	Prihvaćen	Prihvaćen.
900	UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA	4. PROJEKTI, Članak 48.	Čl.48.st.2. Potencijalni problem je gubitak kontrole ureda za graditeljstvo nad radom JPT-a i nad postupcima. Iako je i važećim Zakonom o gradnji već propisano čl. 82., st. 2 da javnopravno tijelo ne može u svrhu utvrđivanja uvjeta tražiti plaćanje raznih troškova i izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim opisa i grafičkog prikaza i dokumenta iz čl.69.st.2., u praksi se zahtijevaju dodatni dokumenti od strane pojedinih komunalnih poduzeća. Nemoguće je predvidjeti postupanje po čl. 50. (podnošenje žalbe), no isto treba biti jednostavno i učinkovito. Drugi je problem moguće „zatrpavanje“ javnopravnih tijela zahtjevima, zbog bojazni projektanta da ne pogriješi. Prijedlog: Neovisno o čl.51. izraditi u eDozvoli uputu za postupanje (projektanti za ovu ulogu nisu educirani i mogu se voditi samo za vlastitim iskustvom, ako ga imaju). Čl.48.st.3. Potrebno je onemogućiti ugrožavanje sigurnosti zbog „izbacivanja“ pojedinih javnopravnih tijela. Posebni uvjeti primarno ovise o lokaciji, a manje o namjeni i površini (osim požara). I posebni uvjeti i uvjeti priključenja projektantima su podloge za izradu projekata, a investitoru i izvođaču upute za daljnje postupanje. Prijedlog: (3) Za manje složene zgrade projektant pribavlja uvjete priključenja i samo posebne uvjete nadležnog tijela prema propisu kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara, ako je zgrada pojedinačno zaštićeno kulturno dobro ili se nalazi unutar zaštićene-kulturno-povijesne cjeline, a prema potrebi drugih tijela čiji su posebni uvjeti relevantni za predmetni zahvat. Čl.48.st.6. „Opis i grafički prikaz“ nema propisan detaljan sadržaj (koji je u praksi prilično opsežan) i nužno je naglasiti da ga izrađuje projektant u okviru zadaća svoje struke. „Opis i graf. prikaz“ je faza dio projektiranja, te svi preduvjeti za ispravnost idejnog i glavnog projekta moraju biti ispunjeni već za ishođenje uvjeta. Prijedlog: (6) Uz zahtjev iz stavaka 3., 4. i 5. ovoga članka projektant, u okviru zadaća struke za koju je ovlašten, prilaže opis i grafički prikaz građevine na katastarskom planu i/ili elaborat koji je prema posebnom zakonu uvjet za utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja, odnosno prilaže podatke koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja.	Nije prihvaćen	Za manje složene zgrade i višestambene zgrade je propisano, koji posebni uvjeti se pribavljaju. Za ostale građevine bi projektanti trebali biti stručni i znati koji posebne uvjete je potrebno pribaviti, međutim zakonom ja također dana mogućnost, da projektant od upravnog tijela odnosno ministarstva zatraži obavijest, koje posebne uvjete je potrebno pribaviti. Također je dano prijelazno razdoblje od godinu dana u kojem projektant može zatražiti, da javnopravno tijelo odnosno ministarstvo pribavi posebne uvjete umjesto njega kao do sada.
901	UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA	4. PROJEKTI, Članak 41.	Predlaže se brisanje cijelog članka 41	Nije prihvaćen	Ovim zakonom su dodatno definirana autorska prava vezano na upravni postupak izdavanja.
902	UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA	4. PROJEKTI, Članak 40.	Čl.40.st.3. Pohvalno je uvođenje obvezne izrade izvedbenog projekta. Za „manje složene zgrade“ također ga treba propisati u slučaju potrebe koju definira projektant (npr. planovi oplate i armature kod armiranobetonske konstrukcije ili za poluugrađene zgrade za koje je potrebno izraditi kontrolu projekta). Predlaže se dodati: (4) za manje složene zgrade i građevine za koje nije potrebna građevinska dozvola izvedbeni projekt se ugovara na temelju ocjene zahtjevnosti građevine koju daje projektant glavnog projekta u glavnom projektu	Nije prihvaćen	Za manje složene zgrade i građevine za koje nije potrebna građevinska dozvola glavni projekt treba sadržavati sva tehnička rješenja (projekti različitih struka)i imati odgovarajući novo razrade sukladno pravilima struke.
903	UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA	4. PROJEKTI, Članak 39.	Čl.39.st.1. Prikaz svih primijenjenih mjera zaštite od požara značajno opterećuje 1. mapu (gotovo polovica projekta, prevelik broj stranica). Potencijalne izmjene sadržaja 1. mape zahtijevaju više kvalificiranih elektroničkih potpisa što dodatno usporava i opterećuje postupak. Nema razloga da se prikaz mjera zaštite od požara ne odvoji u zasebnu mapu (glavni projekt mora biti cjelovit i usklađen). Prijedlog: Za građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti zaštite od požara sastavni dio prve mape glavnog projekta je izrađuje se Prikaz svih primijenjenih mjera zaštite od požara kao dio prve mape ili zasebne mape glavnog projekta.	Nije prihvaćen	Izrada elaborata prethodi izradi glavnog projekta. Sadržaji elaborat su definirani posebnim propisima – Pravilnik o sadržaju elaborata zaštite od požara (NN 51/12). Prikaz svih mjera zaštite od požara prikazuje ispunjenje mjera zaštite od požara u svim mapama glavnog projekta i dio je glavnog projekta. Prikaz svih primijenjenih mjera zaštite od požara sastavni je dio mape 1, ali može biti uvez 2 mape 1.
904	UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA	4. PROJEKTI, Članak 35.	Čl.35.st.1. „Međusobna usklađenost“ je dovedena u pitanje kada nakon izdavanja građevinske dozvole, prilikom traženja priključka građevine na komunalnu infrastrukturu, javnopravno tijelo koje je izdalo uvjete priključenja uvjetuje potvrdu i potencijalne izmjene glavnog projekta (obzirom da ga nije potvrdilo prije ili u postupku ishođenja građevinske dozvole). Da bi se održala usklađenost dorađenog glavnog projekta, trebalo bi pokrenuti izmjenu i dopunu građevinske dozvole, što bi znatno usporilo čitav postupak. U protivnom, glavni projektant se izlaže novčanoj kazni iz čl.122. Prijedlog: korekcija čl. 64.	Nije prihvaćen	Investitor temeljem uvjeta priključenja sklapa ugovor o priključenja izvan postupka ishođenja građevinske dozvole, glavni projekt predan uz zahtjev za građevinsku dozvolu ne smije sadržavati drugačija tehnička rješenja.
905	UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA	4. PROJEKTI, Članak 34.	Čl.34.st.1. „Idejni projekt“ prema Zakonu o gradnji nije isto što i „idejni projekt“ prema Zakonu o prostornom uređenju. Različita značenja istih termina (definiranih za potrebe svakog pojedinačnog zakona) generalno uvode zbrku u postupke i pravna tumačenja u kojima se primjenjuju odredbe tih zakona. Prilikom izrade novog pravilnika o obveznom sadržaju idejnog projekta predlaže se obvezni sadržaj idejnog projekta jednak za oba slučaja, uz dodatke prilagođene potrebama građevinske odnosno lokacijske dozvole. Čl.34.st.2. Ukoliko su ovdje navedeni svi uvjeti, potrebno je definirati što su i kako se utvrđuju npr. uvjeti HAKOM-a. bez kojih nije moguće odrediti položaj EKI, a investitor/ projektant / izvođač odgovaraju u slučaju njezinog oštećenja. Čl.34.st.3. Do izrade novog pravilnika o obveznom sadržaju idejnog projekta nije jasno hoće li se idejni projekt sastojati od više mapa koje će izrađivati ovlašteni inženjeri više struka ili će svi dijelovi biti u jednoj mapi. Ukoliko se projekt bazira samo na uvjetima iz st.2. čl.34., za manje složenu zgradu stambene namjene idejni projekt može izraditi isključivo ovlašteni arhitekt. Prijedlog: Idejni projekt izrađuju ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjeri drugih struka, u okviru zadaća struke za koju su ovlašteni, a glavni projektant odgovoran je za međusobno usklađenost projekta	Nije prihvaćen	Smatramo da je za manje složenu zgradu dovoljno priložiti idejni projekt, kao primjeren oblik tehničke dokumentacije za postupak ishođenja građevinske dozvole. Dovoljno je jasno propisano da u izradi idejnog projekta sudjeluju i drugi ovlašteni inženjeri sukladno zadaćama struke. Detaljniji sadržaj idejnog projekta za manje složene zgrade biti će propisan Pravilnikom o sadržaju i opremanju projekta. Kroz uvjete priključenja definira se i HAKOM.
906	UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA	4. PROJEKTI, Članak 31.	Čl.31.st.1. velika promjena u odnosu na postojeći ZoG u kojem projekt nije podrazumijevao elektronički zapis i kvalificirani elektronički potpis! Prema čl.5. važećeg Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (NN 118/19, 65/20): za potrebe upravnog postupka projekt se izrađuje kao elektronički zapis i potpisuje se kvalificiranim elektroničkim potpisom, a ispis toga projekta ovjerava se od strane projektanta. Iz navedenog proizlazi da se potpis stavlja samo za potrebe upravnog postupka, a npr. prijava građenja to nije. Do izrade novog pravilnika postoji opasnost da se glavni projekti za manje složene zgrade prilažu uz prijavu gradilišta bez potrebnih elektroničkih potpisa, jer se u postupku prijave ne provjeravaju dijelovi glavnog projekta i njegov sadržaj (ili u prijedlogu Zakonu nije dovoljno razumljivo). Prijedlog: kvalificirani elektronički potpis naglasiti u čl. 93. i 94 Čl.31.st.4. Cjelovitost se u praksi narušava iz razloga što u postupku ishođenja građevinske dozvole glavni projekt ne potvrđuje javnopravno tijelo koje je izdalo uvjete priključenja. Za građevinu koja se gradi na temelju takve građevinske dozvole JPT koje traži potvrdu glavnog projekta temeljem posebnog zakona (npr. Zakona o vodama), može zatražiti izmjenu dijela glavnog projekta, što neće biti evidentirano u projektnoj dokumentaciji za građevinsku dozvolu, čime glavni projekt više neće biti cjelovit. Prijedlog: korekcija čl. 64.	Nije prihvaćen	U članku 31. stavku 1. je propisano da se projekti potpisuju kvalificiranim elektroničkim potpisom, pa se podrazumijeva da se to odnosi na sve projekte i nije potrebno propisivati u ostalim odredbama. Isto je bilo propisano i u dosadašnjem ZOG-u. Nejasna primjedba u vezi članka 64., ako JPT koje izdaje potvrdu na glavni projekt traži korekcije projekta, ekonferencija se ponavlja s novim, ispravljenim projektom kroz sustav edozvole i takav projekt ide na potvrde svim JPT i dio je građevinske dozvole.
907	UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 23.	Čl.23.st.5. Za manje složene zgrade, građenje nije vođeno kao kod većih zgrada, pa se pojavljuje problem u slučaju konflikta s 1. izvođačem - kako naknadno imenovati glavnog izvođača? Ukoliko je prvotno bio ugovoren i predviđen jedan izvođač, a taj je odradio početnu fazu i zbog određenih okolnosti napustio gradilište, drugi nastavlja. Novi izvođač ne može, niti treba odgovarati za posao koji nije odradio. Glavni inženjer gradilišta bi se imenovao samo ako je u startu ugovoreno više izvođača. Prijedlog dodati: (6) Ako u građenju manje složene zgrade istovremeno sudjeluju dva ili više izvođača , investitor ugovorom o građenju određuje glavnog izvođača koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje glavnog inženjera gradilišta.	Nije prihvaćen	Odredbe članka se odnose na obveze izvođača, neovisno o tome o kojoj vrsti građevine se radi. Odredbe su jasne, a čl. 22. st. 4. Zakona je propisano, da ako tijekom građenja dođe do promjene izvođača, dotadašnji izvođač dužan je sastaviti zapisnik o primopredaji radova te novom izvođaču osigurati dokumente i podatke potrebne za sastavljanje pisane izjave o izvedenim radovima i o uvjetima održavanja građevine.
908	UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	Čl.19.st.4. - ukloniti ili preformulirati, jer ne jamči veću kvalitetu projektiranja, a projektanta glavnog projekta stavlja u nepovoljan položaj u odnosu na druge sudionike u građenju, uz stroge sankcije za nepridržavanje. Ovom odredbom, time što je izradio glavni projekt, projektant postaje „dužnik“ za uslugu koja izlazi iz domene same izrade glavnog projekta i kojoj je nemoguće odrediti trajanje, sadržaj i obim, odnosno nenaplativa je (postavlja se pitanje usklađenosti sa Zakonom o uslugama i Zakonom o obveznim odnosima). Istovremeno se drugim sudionicima ne nameću ili smanjuju obveze i odgovornosti (investitor nema propisan rok za završetak građevine i ishođenje uporabne dozvole te ne mora biti tehnički pismen, izvođač nema potrebu ozbiljno proučiti projektnu dokumentaciju prije preuzimanja posla, stručni nadzor može preusmjeravati pitanja na projektante čime umanjuje svoj obim posla i odgovornost). Obzirom da se stavak odnosi na projektanta glavnog projekta, dodatno je sporna „razrada detalja“ koja je dio izvedbene dokumentacije, odnosno izvedbenog projekta i ne izrađuje se ukoliko nije obvezan i/ili ugovoren. „ Izmjena projekta temeljem okolnosti nastalih tijekom gradnje“ je problematična jer daje preveliki prostor za odstupanje od ranije definiranog projektnog zadatka, stvaranje dodatnih zahtjeva za promjenom projektnih rješenja i time povećanje opsega „dužnosti“. Navedene „dužnosti“ mogu se, eventualno, vezati za ugovoreni projektantski nadzor, koji se provodi s ciljem zaštite projekta i investitora od manje kvalitetnih rješenja i raznih kompromisa na štetu investicije. Prijedlogom se projektanta obvezuje na odgovornost, ali se ograničava na dio i fazu projekta za koju je odgovoran. Prijedlog: (4) Projektant je dužan izraditi projekt u skladu s važećim propisima i pravilima struke te, osim za manje složenu zgradu, prisustvovati tehničkom pregledu građevine, a prema potrebi, tijekom gradnje projektant sudionicima u gradnji daje objašnjenja vezana za dio projekta koji je izradio. (5) Projektant je dužan pružati tehničku pomoć vezano za projekt kojeg je izradio, ako provodi projektantski nadzor.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
909	UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 11.	Čl.11. U odredbi je nedostatan naglasak na toplinska svojstva zgrade. Predlaže se dodati st. 2: (2) Toplinska svojstva građevine moraju trajno osiguravati: 1. optimalno nisku količinu topline potrebne topline za grijanje i energije potrebne za hlađenje zgrade 2. Ugodan i zdrav boravak korisnicima zgrade 3. Integritet građevnih dijelova i materijala ugrađenih u zgradu	Nije prihvaćen	Opis temeljnog zahtjeva propisan je Uredbom 2024/3110 o stavljanju na tržište građevinskih proizvoda koja se primjenjuje neposredno.
910	UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 10.	Čl.10.st.1. „razumno“ je nemjerljivo, postoje standardi (norme, propisi). Prijedlog: (1) Građevina i svi njezini dijelovi moraju biti projektirani, izgrađeni, upotrijebljeni, održavani i rastavljeni ili uklonjeni na način da tijekom svojeg životnog ciklusa pružaju pružaju razumnu zaštitu od štetnog zvučnog opterećenja koje se prenosi zrakom ili materijalima iz drugih dijelova iste građevine ili iz izvora izvan konstrukcije, sukladno posebnim propisima.	Nije prihvaćen	Opis temeljnog zahtjeva propisan je Uredbom 2024/3110 o stavljanju na tržište građevinskih proizvoda koja se primjenjuje neposredno.
911	UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 9.	Čl.9.st.2. Pristupačnost vezati na Tehnički propis o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, jer se može tumačiti previše restriktivno (analogija s iskaznicom energetskih svojstava) Prijedlog: (2) Građevina mora biti projektirana i izgrađena vodeći računa o pristupačnosti i uporabi za osobe s invaliditetom i osobe smanjene pokretljivosti ili orijentacije na način propisan tehničkim propisom kojim se uređuje osiguranje pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti	Nije prihvaćen	Opis temeljnog zahtjeva propisan je Uredbom (EU) 2024/3110,o stavljanju na tržište građevinskih proizvoda koja se primjenjuje neposredno. Tehničkim propisom se detaljno razrađuje temeljni zahtjev osiguranja pristupačnosti.
912	UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 5.	Čl.5.st.1. Obzirom da SVAKA zgrada mora ispunjavati temeljne zahtjeve za građevinu, nužno ih je osigurati provjerama, pa tako i kod manje složenih zgrada (vezano na čl. 93.st.1 i 94.st.4 i dr.)	Nije prihvaćen	Idejni projekt je nivo dokumentacije propisan za građevinsku dozvolu za manje složene zgrade kako bi se ubrzao postupak izdavanja dozvole. Kod prijave početka građenja (članak 89) i dokumentacije na gradilištu (članak 93) potrebno je priložiti glavni projekt kojim se dokazuje ispunjenje temeljnih zahtjeva, za što je odgovoran projektant.
913	UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA	1. OPĆE ODREDBE, Članak 4.	Čl.4.st.4. - Postoji čitav niz pravilnika koji su na snazi i koji se koriste, a nemaju suglasnost ministra MPUGDI. Postojeći važeći propisi se ne smiju retrogradno ukidati tj. za pravilnike i tehničke propise u primjeni ne smije vrijediti ova odredba. Prijedlog: ukloniti st.4. Čl.4.	Nije prihvaćen	Zakon se ne primjenjuje retrogradno, a propisi doneseni bez suglasnosti ministra MPGI nemaju pravnog učinka u postupcima temeljem ZOG-a i trebaju se uskladiti sa ZOG.
914	UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	Čl.1.st.2. - Javni interes podrazumijeva kvalitetu izgrađenog okoliša (u skladu s nizom HR i EU dokumenata), odnosno nije isključivo ispunjavanje temeljnih zahtjeva, već i osiguranje kulturnih, estetskih i društvenih vrijednosti. Prijedlog: (2) Javni interes iz stavka 1. ovoga članka prvenstveno podrazumijeva kvalitetu izgrađenog okoliša, razvoj kulture građenja, sigurnost građevina i stabilnost tla na okolnom zemljištu, zaštitu života i zdravlja ljudi, poštivanje načela jednakih mogućnosti, zaštitu okoliša, očuvanje prirode, promicanje kvalitete izgrađenog okoliša, održive gradnje te energetskih primjerenih svojstava građevina i zelene tranzicije Čl.3.st.1. - 33. višestambena zgrada - pojam nije usklađen sa Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada i dr. propisima, kao ni s većinom prostornih planova. Različita značenja istih termina (definiranih za potrebe svakog pojedinačnog zakona) generalno uvode zbrku u postupke i pravna tumačenja u kojima se primjenjuju odredbe više zakona. Prijedlog: redefinirati i uskladiti sa drugim zakonima. Čl.3.st.1. - 34. zamjenska građevina - svaka građevina koja se izvodi na čestici na kojoj je uklonjena prijašnja je „zamjenska“, jer se nekretnina promatra u cjelini. U slučaju kada postojeća građevina ne zadovoljava prostorno-planske uvjete, nije poželjno da nakon njezinog rušenja nova građevina / zgrada bude na istom mjestu, iste veličine, odnosno namjene. Činjenica je da je zamjenska zgrada nova, povećane vrijednosti u odnosu na onu koja je uklonjena i kao takva mora zadovoljavati odredbe prostornih planova. Prijedlog: zamjenska građevina je nova građevina izgrađena na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, odnosno obuhvata u prostoru kojom se bitno ne mijenja namjena, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine i na koju se primjenjuju odredbe prostornih planova koje se odnose na rekonstrukciju gradnju nove građevine.	Nije prihvaćen	Ad stavak 2.: Smatramo da je dovoljno jasno propisano, odnosno podrazumijeva se da projektanti u okviru zadaća struke vode računa i o tom segmentu javnog interesa. Ad točka 33.: Definicije manje složene zgrade i višestambene zgrade usklađeno je s propisima iz područja zaštite od požara te nastavno na to potreba pribavljanja posebnih uvjeta od tijela nadležnog za zaštitu od požara. Ad točka 34.: Kod zamjenske građevine primjenjuju se odredbe prostornih planova koje se odnose na rekonstrukciju jer je investitor prethodno stekao neka prava koja mu se ne mogu oduzeti.
915	UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA	1. OPĆE ODREDBE, Članak 1.	Čl.1.st.2. - Javni interes podrazumijeva kvalitetu izgrađenog okoliša (u skladu s nizom HR i EU dokumenata), odnosno nije isključivo ispunjavanje temeljnih zahtjeva, već i osiguranje kulturnih, estetskih i društvenih vrijednosti. Prijedlog: (2) Javni interes iz stavka 1. ovoga članka prvenstveno podrazumijeva kvalitetu izgrađenog okoliša, razvoj kulture građenja, sigurnost građevina i stabilnost tla na okolnom zemljištu, zaštitu života i zdravlja ljudi, poštivanje načela jednakih mogućnosti, zaštitu okoliša, očuvanje prirode, promicanje kvalitete izgrađenog okoliša, održive gradnje te energetskih primjerenih svojstava građevina i zelene tranzicije	Nije prihvaćen	Smatramo da je dovoljno jasno propisano, odnosno podrazumijeva se da projektanti u okviru zadaća struke vode računa i o tom segmentu javnog interesa.
916	DOMAGOJ VINCEK	4. PROJEKTI, Članak 38.	Navedeni članak je prikladan za izgradnju objekata visokogradnje. Kod objekata niskogradnje definicija "smještaja građevine na građevnoj čestici" rezultira nemogučnošću izvedbe priključaka na nasipe, prometnice, pruge bez izrade parcelacije za dio kojim se vrši priključenje, odnosno početak i završetak građevine. Navedeno tumačenje uzrokuje "nered" u katastru gdje se već formirane čestice prometnica, vodotoka, pruga komadaju na manje dijelove radi mogućnosti izvedbe spojeva. Prijedlog je da se jasno i nedvosmisleno formira sadržaj članka u kojem je moguće izvršiti uklapanje na susjednu građevinu sa pravom služnosti ili građenja na navedenu radnju od vlasnika susjedne čestice, a kojom bi se se zadržala cjelovitost susjedne čestice. Drugi prijedlog je da se za slučajeve kada ne dolazi do preklapanja obuhvata građevina omogući ishođenje više građevinskih dozvola na istog čestici, U praksi se pokazalo da je za potrebe izgradnje objekata na velikim česticama potrebno zbog definicije "smještaja građevine na građevnoj čestici" izvršiti parceliranje čestice koja je već u vlasništvu investitora, a da se pritom ne bi onemogućilo vođenje postupka za ishođenje građevinske dozvole za drugi nezavisan objekta na toj istoj čestici. Navedenim postupkom dolazi do situacije gdje jedan vlasnik na objedinjenoj čestici radi mogućnosti vođenja dva razčita postupka za koja je ujedno i investotor mora vršiti cijepanje vlastite čestice. Predlažem da se omogući vođenje dva paralelna postupka ishođenja građevinske dozvole na istoj česticii, a čije građevine su razdvojene GML-ovima.	Nije prihvaćen	Predmet Zakona o prostornom uređenju i Zakona o državnoj izmjeri I katastru nekretnina.
917	DINO BRIŠKI	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 22.	Vezano uz članak 22., stavak 8. u kojemu se navodi da je izvođač dužan izraditi plan odnosno objedinjeni plan i uvjete održavanja građevine i ugrađene opreme u skladu s glavnim projektom, smatram da bi trebalo jasno definirati što taj plan mora sadržavati. Radi se o korisnom dokumentu ali ako se zakonom ili pravilnikom ne definira njegov sadržaj daje se mogućnost izvođaču radova da takav dokument izradi čisto da zadovolji zakonsku obvezu i taj dokument neće biti od koristi, stoga nebi bilo loše promijeniti i Pravilnik o sadržaju pisane Izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine i ovdje jasno definirati što plan održavanja treba sadržavati, svakako predlažem da ukoliko se može uvrstiti u odredbe zakona da takav dokument prije dostave investitoru treba biti ovjeren od strane nadzornog inženjera.	Nije prihvaćen	Detaljni sadržaj Plana i uvjeta održavanja građevine definirat će se pravilnikom.
918	DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 76.	Slijedom već izrečenih primjedbi na definiciju pojma „uvjeti zaštite okoliša i prirode“, s obzirom na to da su uvjeti zaštite prirode za zahvate u zaštićenim područjima dio „posebnih uvjeta“, predlažemo tekst stavka 1.: (1) Građevinska dozvola za građenje građevine za koju se utvrđuju mjere zaštite okoliša i mjere ublažavanja negativnih utjecaja na ekološku mrežu propisani zakonom kojim se uređuje zaštita okoliša i zaštita prirode objavljuje se na elektroničkoj oglasnoj ploči najmanje 30 dana radi upoznavanja javnosti i zainteresirane javnosti zajedno sa sažetkom o primijenjenim mjerama zaštite okoliša i mjerama ublažavanja utjecaja na ekološku mrežu propisani zakonom kojim se uređuje zaštita okoliša i zaštita prirode objavljuje u glavnom projektu koji su propisani navedenim mjerama i priloženi su uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole. U vezi sa stavkom 2., nije jasno zbog čega se izuzima sudjelovanje javnosti u postupcima izdavanja građevinske dozvole za čije je izdavanje nadležno Ministarstvo?	Nije prihvaćen	U većini slučajeva radi se o projektima kritične infrastrukturi koja ne bi trebala biti dostupna javnosti.
919	DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 64.	Slijedom izrečenih primjedbi na definiciju pojma „uvjeti zaštite okoliša i prirode“, s obzirom na to da su uvjeti zaštite prirode za zahvate u zaštićenim područjima dio „posebnih uvjeta“, predlažemo tekst stavka 6.: (6) Odredbe stavaka 1. do 5. ovoga članka primjenjuju se i na izdavanje potvrde na glavni projekt u svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta s mjerama zaštite okoliša i mjerama ublažavanja negativnih utjecaja na ekološku mrežu, ako se radi o zahvatu u prostoru za koji je prema zakonima kojima se uređuje zaštita okoliša i zaštita prirode propisano utvrđivanje tih mjera.	Nije prihvaćen	Usklađeno sa pojmovnikom u čl. 3. zakona.
920	DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 62.	Slijedom već izrečenih primjedbi na definiciju pojma „uvjeti zaštite okoliša i prirode“, s obzirom na to da su uvjeti zaštite prirode za zahvate u zaštićenim područjima dio „posebnih uvjeta“ predlažem tekst točke 3: 3. sažetak ispunjavanja mjera zaštite okoliša i mjera ublažavanja negativnih utjecaja na ekološku mrežu, ako je to propisano zakonima kojima se uređuje zaštita okoliša i zaštita prirode	Nije prihvaćen	Nomotehnička pravila.
921	DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA	4. PROJEKTI, Članak 48.	Mišljenja smo da je i za manje složene zgrade potrebno ishoditi uvjete zaštite prirode jer zajedno sa svojom infrastrukturom mogu imati značajan utjecaj na obilježja zaštićenih područja.	Nije prihvaćen	Projektira se sukladno prostornim planovima i posebnim propisima te uvjetima priključenja.
922	DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA	4. PROJEKTI, Članak 35.	Sukladno definicijama koje predlažemo za točku 17. i točku 30. članka 3. predlažemo izmjenu termina u stavku 2.) i 3.) na način da umjesto termina „uvjeti zaštite okoliša i prirode“ stoji „mjere zaštite okoliša i mjere ublažavanja negativnih utjecaja na ekološku mrežu“ kako se ne bi zamijenilo s uvjetima zaštite prirode koji jesu dio „posebnih uvjeta“.	Nije prihvaćen	Dovoljno je jasno propisano.
923	DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	U vezi s pojmom 17. "posebni uvjeti" i pojmom 30. "uvjeti zaštite okoliša i zaštite prirode" ističemo da je sukladno Zakonu o zaštiti okoliša, iz postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš i procjene utjecaja na okoliš proizlaze mjere zaštite okoliša. Zakonom o zaštiti prirode je definirano što jesu uvjeti zaštite prirode i kada se oni utvrđuju. To jesu „posebni uvjeti“ koji se utvrđuju za zahvate u zaštićenim područjima (koji se pribavljaju putem e-konferencije). Iz postupka ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu proizlaze mjere ublažavanja negativnih utjecaja zahvata na ekološku mrežu, a ne uvjeti zaštite prirode. Stoga predlažemo da se umjesto navedenih definicija stavi sljedeće: 17. posebni uvjeti su uvjeti za građenje koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom, odnosno posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, osim uvjeta priključenja, mjera zaštite okoliša koje se utvrđuju u postupku procjene, odnosno ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš i mjera ublažavanja negativnih utjecaja na ekološku mrežu koje se utvrđuju u postupcima ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema propisima kojima se uređuje zaštita okoliša i zaštita prirode provode navedeni postupci. 30. mjere zaštite okoliša i mjere ublažavanja negativnih utjecaja na ekološku mrežu su mjere koje se utvrđuju u postupku procjene, odnosno ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš te u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema propisima kojima se uređuje zaštita okoliša i zaštita prirode provode navedeni postupci.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje. Smatramo da je dovoljno jasno propisano.
924	DAVOR VILUPEK	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI , i.PREKRŠAJNE ODREDBE	Predlažem dodati i prekšane odredbe za upravna tijela odn. njihove voditelje i zaposlenike: Kada se ne poštuju zakonski rokovi Kada se ne poštuju zakonske odredbe (posebice odredbe čl. 71. i 72. ovog zakona) Kada ne upotpunjavaju i usavršavaju svoje znanje (čl. 56., st. 5.)	Nije prihvaćen	Navedeno je regulirano pravilnicima o unutarnjem redu upravnih tijela sukladno posebnim propisima kojima se uređuje državna uprava te lokalna i regionalna samouprava i nije predmet ovog zakona.
925	DAVOR VILUPEK	i.PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 127.	Komentar na točku 2.: Zašto se propisuje prekršajna odredba ako je člankom 64. utvrđeno postupanje u slučaju neizdavanja potvrde projekta: " Smatra se da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima, odnosno posebnim uvjetima određenim lokacijskom dozvolom i da je javnopravno tijelo izdalo potvrdu na glavni projekt ako javnopravno tijelo upravnom tijelu ili projektantu i investitoru ne dostavi potvrdu na glavni projekt ili rješenje o obustavi postupka izdavanja potvrde na glavni projekta u roku iz stavka 4. ovoga članka."	Nije prihvaćen	Odredba ostaje radi izdavanja uporabne dozvole.
926	DAVOR VILUPEK	i.PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 121.	Komentar na točku 6.: Obuhvat projektantske usluge definiran je ugovorom između investitora i projektanta. Mogući sporovi nastali iz tog ugovora u području su pokrivenom Zakonom o obveznim odnosima, odn. nisu predmetom regulacije Zakona o gradnji. Zakon o gradnji ne može nametati obveze sudionicima u gradnji koje su u području pokrivenom drugim zakonom, odn. koje proizlaze iz njihovih međusobnih odnosa, što ovu odredbu čini protuzakonitom. Navedenu dodatnu uslugu u vidu davanja objašnjenja, pružanja stručne pomoći, izrade izmjena projekta i sl., investitor je slobodan dodatno ugovoriti s projektantom.	Prihvaćen	Prihvaćen.
927	DAVOR VILUPEK	i.PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 121.	Komentar na točku 6.: Napominjem da odredbom članka 22. izvođač mora graditi građevinu odn. izvoditi radove sukladno projektu na koji je izdana dozvola; Napominjem da odredbom članka 25. stručni nadzor mora utvrditi da izvođač zaista gradi građevinu odn. izvodi radove sukladno projektu na koji je izdana dozvola; Izvođač i stručni nadzor dužni su prisustvovati tehničkom pregledu i priložiti propisane izjave, potvrde, certifikate, dokaze i ostale dokumente kako je propisano odredbama ovoga zakona; Slijedom navedenog, sudjelovanje projektanata (i revidenata) na tehničkom pregledu nije potrebno, stoga je i ova prekršajna odredba nepotrebna.	Prihvaćen	Prihvaćen.
928	DAVOR VILUPEK	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 97.	Komentar na stavak 3.: Zašto projektant i revident moraju prisustvovati tehničkom pregledu? Pogotovo obzirom na odredbe iz članka 98. stavka 3. gdje očito nije potrebna prisutnost svih sudionika u gradnji na tehničkom pregledu. Napominjem da odredbom članka 22. izvođač mora graditi građevinu odn. izvoditi radove sukladno projektu na koji je izdana dozvola; Napominjem da odredbom članka 25. stručni nadzor mora utvrditi da izvođač zaista gradi građevinu odn. izvodi radove sukladno projektu na koji je izdana dozvola; Izvođač i stručni nadzor dužni su prisustvovati tehničkom pregledu i priložiti propisane izjave, potvrde, certifikate, dokaze i ostale dokumente kako je propisano odredbama ovoga zakona; Slijedom navedenog, sudjelovanje projektanata i revidenata na tehničkom pregledu nije potrebno, bez obzira o kojoj se vrsti građevine radilo.	Nije prihvaćen	Detaljno propisano pravilnikom o načinu obavljanja tehničkog pregleda.
929	DAVOR VILUPEK	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 78.	Komentar na stavak 1.: Tko, u kojem trenutku i kako utvrđuje je li ovom uvjetu udovoljeno? Ovdje se ne govori o provedbi tehničkog pregleda kojim bi se to utvrdilo. Koje su posljedice za prekoračenje ovih rokova? U prekršajnim odredbama se ne spominju.	Nije prihvaćen	Sukladno posebnom propisu kojim se uređuje komunalno gospodarstvo.
930	DAVOR VILUPEK	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 77.	Komentar na stavak 3.: Zašto se smatra da je investitor pristupio građenju od dana prijave početka građenja kad čl. 89. određuje da je prijavu potrebno obaviti najmanje 5 dana prije početka građenja? U praksi je daleko primjerenije za datum početka građenja uzeti datum otvaranja eDnevnika, a koje ne može biti manje od 5 dana nakon prijave početka građenja, što se čak može i postaviti kao uvjet u sustavu eDnevnika.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje. Sukladno ZUP.
931	DAVOR VILUPEK	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 71.	U stavku 2. iza točke 7 dodati točku koja glasi: "Da je glavni projekt višestambene zgrade izrađen u skladu sa smjernicama iz članka 31. točke 6. ovog zakona."	Nije prihvaćen	Nomotehnička pravila. Ne navode se pojedini tehnički propisi.
932	DAVOR VILUPEK	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 70.	Komentar na stavak 2.: Može li se nakon plaćanja kazne nastaviti postupak izdavanja dozvole ili se zahtjev za izdavanje građevinske dozvole rješenjem odbija? Potrebno precizirati.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje. Postupak se nastavlja, odnosno očevid i plaćanje naknade je dio postupka.
933	DAVOR VILUPEK	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 66.	Gleda li se samo h/2 zgrade za koju se izdaje građevinska dozvola ili se gleda i h/2 postojećih susjednih zgrada? Potrebno je preciznije odrediti.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje. Gleda sa zgrada za koju se izdaje građevinska dozvola.
934	DAVOR VILUPEK	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 64.	Komentar na stavak 8.: Zašto se propisuje prekršajna odredba ako je stavkom 5. ovog članka utvrđeno postupanje u slučaju neizdavanja potvrde projekta: " Smatra se da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima, odnosno posebnim uvjetima određenim lokacijskom dozvolom i da je javnopravno tijelo izdalo potvrdu na glavni projekt ako javnopravno tijelo upravnom tijelu ili projektantu i investitoru ne dostavi potvrdu na glavni projekt ili rješenje o obustavi postupka izdavanja potvrde na glavni projekta u roku iz stavka 4. ovoga članka."	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
935	DAVOR VILUPEK	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 64.	Komentar na stavak 5.: Obzirom da stavak 1. ovog članka propisuje da se potvrda izdaje na traženje upravnog tijela ili Ministarstva, potvrda bi trebala biti izdana upravnom tijelu ili Ministarstvu a ne investitoru i/ili projektantu. Alternativa: u stavku 1. ovog članka dodati da se potvrda izdaje i na traženje investitora i/ili projektanta.	Nije prihvaćen	Nomotehnička pravila.
936	DAVOR VILUPEK	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 62.	Komentar na stavak 1. točku 8.: Zašto je potrebno priložiti dokaz pravnog interesa ako je člankom 57. određeno da " Građevinska dozvola nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na nekretnini za koju je izdana i ne predstavlja pravnu osnovu za ulazak u posjed nekretnine."	Nije prihvaćen	Pravni interes služi pravnoj sigurnosti investitora, međutim neke građevine, npr. koje su od interesa za RH dokazuju pravni interes dokazom, da je pokrenut postupak izvlaštenja. Na takve slučaje se odnosi navedena odredba.
937	DAVOR VILUPEK	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 61.	Komentar na stavak 1. točku 8.: Zašto je potrebno priložiti dokaz pravnog interesa ako je člankom 57. određeno da " Građevinska dozvola nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na nekretnini za koju je izdana i ne predstavlja pravnu osnovu za ulazak u posjed nekretnine."	Nije prihvaćen	Pravni interes služi pravnoj sigurnosti investitora, međutim neke građevine, npr. koje su od interesa za RH dokazuju pravni interes dokazom, da je pokrenut postupak izvlaštenja. Na takve slučaje se odnosi navedena odredba.
938	DAVOR VILUPEK	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 60.	Komentar na stavak 1. točku 2.: Zašto je potrebno priložiti dokaz pravnog interesa ako je člankom 57. određeno da " Građevinska dozvola nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na nekretnini za koju je izdana i ne predstavlja pravnu osnovu za ulazak u posjed nekretnine."	Nije prihvaćen	Neke građevine, npr. koje su od interesa za RH dokazuju pravni interes dokazom, da je pokrenut postupak izvlaštenja. Na takve slučaje se odnosi navedena odredba.
939	DAVOR VILUPEK	5.TIJELA NADLEŽNA ZA IZDAVANJE GRAĐEVINSKE I UPORABNE DOZVOLE, Članak 56.	Komentar na stavak 5.: Potrebno je pravilnikom definirati način i program usavršavanja znanja za službene osobe. U suprotnom, ova odredba ostaje "mrtvo slovo na papiru", tim više što ovaj zakon ne propisuje prekršajnu odredbu za nepoštivanje navedene odredbe.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
940	DAVOR VILUPEK	4. PROJEKTI, Članak 48.	Komentar na stavak 2.: Ovakvu zakonsku proceduru imali smo i po odredbama trenutno važećeg Zakona o gradnji, do njegovih izmjena i dopuna 2019. godine. Vraćanje na proceduru od koje se odustalo prije 6 godina je unazađivanje i usporavanje čitavog postupka. Komentar na stavak 3.: Zašto se ovdje ne pribavljaju posebni uvjeti? Na terenu imamo situacije gdje je potrebno i za manje složene zgrade pribaviti posebne uvjete, npr. odmak i slični uvjeti kod gradnje uz vodovode, vrelovode, dalekovode, plinovode, vodotoke, kanalizacijske vodove, ceste s visokim intenzitetom prometa, željezničke kolosijeke i dr. Komentar na stavak 4.: Zašto se ovdje ne pribavljaju svi posebni uvjeti? Na terenu imamo situacije gdje je potrebno uskladiti projekt i s drugim uvjetima.	Nije prihvaćen	2019. godine se posebni uvjeti nisu pribavljali elektronski, sad sustav eDozvola to omogućava, time će se ubrzati postupak. Za manje složene zgrade sukladno odredbama prostornih planova, posebnim propisima i uvjetima priključenja.
941	DAVOR VILUPEK	4. PROJEKTI, Članak 35.	U članku 4. iza riječi "propisima," treba dodati riječi "posebnim uvjetima, uvjetima priključenja," jer se i na izradu projekata za građevine za koje se ne izdaje građevinska dozvola (ali se izrađuje glavni projekt) primjenjuju odredbe za postupak izrade glavnog projekta iz ovog zakona, što uključuje i utvrđivanje uvjeta priključenja i posebnih uvjeta.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
942	DAVOR VILUPEK	4. PROJEKTI, Članak 34.	U stavku 4. iza riječi "za" treba dodati riječi "manje složene".	Prihvaćen	Prihvaćen.
943	DAVOR VILUPEK	4. PROJEKTI, Članak 33.	Odredba stavka 3. diskriminira sve sudionike u gradnji a u korist proizvođača određenih vrsta tehnologija (software-a za projektiranje/modeliranje u BIM okruženju). Dodatno se diskriminira Projektante kojima se onemogućuje uporaba stečenih znanja na dosad priznat i tehnički ispravan način, izradom 2D nacrta izrađenih ručno ili računalno.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje. Smatramo da je prijelazno razdoblje za primjenu BIM-a ( propisano u prijelaznim i završnim odredbama zakona) dovoljno dugo za prilagodbu.
944	DAVOR VILUPEK	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	U stavku 4. navodi se da " Projektant je dužan do trenutka izdavanja uporabne dozvole investitoru i, prema potrebi, drugim sudionicima u gradnji davati objašnjenja i pružati stručnu pomoć u vezi projekata u smislu razrade detalja i izmjene projekta zbog okolnosti nastalih tijekom faze građenja…". Obzirom da projektant ne može biti odgovoran za okolnosti nastale tijekom faze građenja, koja po prirodi stvari i slijedi nakon faze projektiranja, ne može imati niti zakonsku obvezu davanja objašnjenja, pružanja stručne pomoći i izrade izmjena projekta u fazi građenja. Navedenom odredbom, implicira se da se takav dodatan angažman projektanta smatra ugovorenim prvotnim ugovorom o izradi projektne dokumentacije, što nije slučaj. Obuhvat projektantske usluge definiran je ugovorom između investitora i projektanta. Mogući sporovi nastali iz tog ugovora u području su pokrivenom Zakonom o obveznim odnosima, odn. nisu predmetom regulacije Zakona o gradnji. Zakon o gradnji ne može nametati obveze sudionicima u gradnji koje su u području pokrivenom drugim zakonom, odn. koje proizlaze iz njihovih međusobnih odnosa, što ovu odredbu čini protuzakonitom. Navedenu dodatnu uslugu u vidu davanja objašnjenja, pružanja stručne pomoći, izrade izmjena projekta i sl., investitor je slobodan dodatno ugovoriti s projektantom. Nadalje, u stavku 4. navodi se da " Projektant je dužan… prisustvovati tehničkom pregledu građevine…". Napominjem da odredbom članka 22. izvođač mora graditi građevinu odn. izvoditi radove sukladno projektu na koji je izdana dozvola; Napominjem da odredbom članka 25. stručni nadzor mora utvrditi da izvođač zaista gradi građevinu odn. izvodi radove sukladno projektu na koji je izdana dozvola; Izvođač i stručni nadzor dužni su prisustvovati tehničkom pregledu i priložiti propisane izjave, potvrde, certifikate, dokaze i ostale dokumente kako je propisano odredbama ovoga zakona; Slijedom navedenog, sudjelovanje projektanata na tehničkom pregledu nije potrebno.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
945	DAVOR VILUPEK	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	U stavku 1. točki 1. umjesto američkog standarda LOD koristiti europski EN ISO 19650 radi usklađivanja zakonodavstva RH s EU regulativom. Nadalje, u stavku 1. točki 22. implicirano je da se kod rekonstrukcije zgrada mora zadržati čitav temeljni sklop što u stvarnosti može ometati rekonstrukciju jer je ponekad potrebno zamijeniti, ojačati ili čak ukloniti dio temelja radi zadovoljavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i tehnički ispravne izvedbe rekonstrukcije. Prijedlog: mora se očuvati dio temelja i dio najniže etaže. Minimalni dio se može propisati na 15 ili 20% tlocrtne površine ili obujma, (što se u projektu treba dokazati). Ukoliko je potrebno ukloniti više postojeće građevine, odn. zadržati manje od propisanog dijela, smatra se da građevina nije prikladna za rekonstrukciju.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
946	DAVOR VILUPEK	1. OPĆE ODREDBE, Članak 1.	U članku 1. iza riječi održavanje treba dodati riječi "i uklanjanje".	Prihvaćen	Prihvaćen.
947	DAVOR SAVIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Poštovani, u potpunosti se slažem sa navodima kolege Marka Guština, a dodao bih i sljedeće: - već sada na građevinama kategorije 3b postoje problemi gdje pojedini izvođači radova rade po svome. Strojarski i elektro nadzori nisu nužni te se ne konzultirajući projektanta rade greške koje plaća Investitor. Građevinski inženjeri nemaju dovoljno znanja kako bi mogli nadzirati sustav termotehnike niti su to dužni raditi. Iz iskustva ću reći kako premda pojedini uredi za prostorno ne traže više struka, u dogovoru, pojedini građevinski inženjeri s kojima radim, nas i dalje angažiraju i Investitori a i izvođači mogu dobiti povratne informacije i savjete. - uklanjanjem i ukidanjem strojarskih projekata na jednostavnim građevinama izvođače se stavlja i poziciju projektanata i nadzora istovremeno, što smatram opasnim i lošim (npr. sustava zrak-zrak i kontrola rješenja za rad sa freonima...). - otvara se i "siva" zona a majstore tipa "uradi sam" kao i mogućnost razvoja sivog tržišta i nelojalne konkurencije uredno registriranim obrtnicima i tvrtkama koji plaćaju poreze, davanja i isplaćuju plaće, - izjave o sukladnosti, izjave o svojstvima, atesti, certifikati te tlačne i funkcionalne probe - tko će provoditi, pratiti i ovjeriti? Ovo je pitanje provjere i kontrole kvalitete i dokaza o ugrađenim svojstvima materijala i opreme u građevinu. Razumijem potrebu za olakšanjem i ubrzanjem sustava i izdavanja građevinskih i uporabnih dozvola, ali mišljenja sam, ukoliko se postave ovakve "olakšice" na jednostavnim sustavima, bit će potrebne godine i značajni napori kako bi se ispravile greške na terenu u sustavima termotehnike. Samim time i uzročno-posljedične štete biti značajno veće a odnosit će se na neproračunata i neadekvatna potrošnja energije, neadekvatno odabran energent, neoptimiran sustav grijanja i hlađenja te moguće tužbe i sl. Postavio bih pitanje i Vama i sebi - nismo li nedavno tek uveli reda sa projektima svih struka? Zašto to sada ukidamo? Kako mislite da jedan prosječan izvođač ima vremena znanja i mogućnosti pravilno i samostalno dimenzionirati cijevi polaza-povrata sustava grijanja i/li hlađenja? Pogreška u jednom redu veličina, pogotovo ako je na dolje, može značajno promijeniti rad sustava, povećati potrošnju električne energije i sl. a potrebno je postići nZEB. Ili dimenzionirati sustav cijevi sustava ventilacije i rekuperacije za jednostavni sustav? Odrediti broj i veličinu rekuperatora (centralni/lokalni...) Instalacije koje projektiramo su sve složenije i za svaku građevinu ih je potrebno optimalno projektirati - ovo se odnosi i na jednostavne građevine. Moram pitati je li tko računao koliko će se radnih sati izgubiti i koliko PDV-a se zbog ove mjere neće naplatiti? Premda ne radimo puno malih obiteljskih kuća navedene kategorije, Vaš prijedlog predstavlja udar i na naša radna mjesta i naše zaposlenike.	Nije prihvaćen	Idejni projekt je nivo dokumentacije za građevinsku dozvolu za manje složene zgrade kako bi se ubrzao postupak izdavanja građevinske dozvole, kod prijave početka građenja (članka 89) i dokumentacija na gradilištu (članka 93) moraju sadržavati glavni projekt koji mora sadržavati projekte svih struka i dokazati ispunjavanje svih temeljnih zahtjeva za građevinu
948	DAVID AZINOVIĆ	4. PROJEKTI, Članak 41.	potpuno se slažem s komentarom VLASTE LENDLER-ADAMEC	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
949	DAVID AZINOVIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	Kao projektanti glavnog projekta, mi već sada dajemo odgovore i pomažemo tijekom gradnje građevine, koju smo projektirali. Sada to većinom radimo besplatno, ako / kada stignemo - više na dobrovoljnoj bazi. Rijetko možemo ugovoriti projektantski nadzor tijekom građenja. A u prijedlogu novog Zakona ćemo to biti DUŽNI napraviti, a naplatit opet nećemo moći, odnosno Zakon nas u tom pogledu neće zaštititi. Bolje bi bilo da bi postavili kao obvezu ugovaranje projektantskog nadzora, što bi uveliko pridonjelo projektantskim strukama - ne mislim materijalno već u smislu koliko je struka i projektiranje bitno u procesu gradnje. Danas investitori to ne uočavaju dovoljno, uglavnom im je najbitniji izvođač koji izvodi to šta smo mi “nacrtali“. Dodao bi još to; na gradilištu se stvari događaju jako brzo. Ako je potrebno riješiti neki detalj, ne može gradilište stajati npr. tjedan dana dok projektant nađe vrijeme doći na gradilište i sudjelovati u prilagodbama projekta zbog nepredviđenih okolnosti na gradilištu. S prijedlogom ovog Zakona ćemo to biti dužni napraviti, ostaviti sve tekuće poslove i posvetiti se gradilištu, i potencijalno to sve bez naknade, jer kako sam već spomenuo, svi investitori to neće biti spremni platiti, a mi s druge strane ćemo to biti DUŽNI napraviti...	Prihvaćen	Odredba je brisana.
950	DRUŠTVO ARHITEKATA SPLITA	i.PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 121.	u stavku (1) točki 6. predlažemo izmjenu u skladu s prijedlogom izmjene u članku 19. 6. se ne odazove na tehnički pregled i ne izvršava projektantski nadzor sukladno ugovoru koji je investitor sklopio s projektantom	Prihvaćen	Prihvaćen.
951	DRUŠTVO ARHITEKATA SPLITA	7.1. EVIDENTIRANJE GRAĐEVINE U KATASTRU I ZEMLJIŠNOJ KNJIZI, Članak 107.	dopuniti članak uputom da ukoliko sud utvrdi da nije priložena uporabna dozvola, obavještava investitora i komunalnog redara odnosno građevinsku inspekciju.	Nije prihvaćen	Ovim Zakonom se ne propisuje postupanje drugih tijela prema propisu kojima se uređuje postupanje sudova.
952	DRUŠTVO ARHITEKATA SPLITA	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 102.	U odnosu na (2) problematiziramo utjecaj na temeljne zahtjeve i definiranjem autora tako izmijenjene zgrade	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
953	DRUŠTVO ARHITEKATA SPLITA	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 99.	u smislu stavka (4) napominjemo da propust JPT ne bi trebala biti briga investitora	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje, propisano st. 5. ovog članka tko je odgovoran za štetu nastalu investitoru, članak će se djelomično dopuniti.
954	DRUŠTVO ARHITEKATA SPLITA	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 98.	u odnosu na stavak (3) napominjemo da manje složena zgrada ne znači manje tehnički zahtjevna, te da može biti i u zaštićenoj zoni ili npr. velike proizvodnje energije, za što investitor nije ni obučen ni ovlašten diskuturati	Nije prihvaćen	Primljeno na znanje, sama definicija nije od utjecaja na tehnička rješenja za zgradu.
955	DRUŠTVO ARHITEKATA SPLITA	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 97.	u smislu stavka (2) odstupanje od projekta osim u pogledu gabarita, pozicije i namjene po navedenom nije predmet tehničkog pregleda za manje složene zgrade čime se potencijalno mijenja ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu. Problem autorstva nad takvom građevinom je poseban predmet rasprave.	Nije prihvaćen	Glavni projekt ne podliježe autorskom pravu osim ako nije ugovoreno sukladno čl. 41. zakona.
956	DRUŠTVO ARHITEKATA SPLITA	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 95.	u odnosu na (3) točku 1. predlaže se: 1. popis stambenih jedinica sa svim podacima prema propisima kojima se uređuje središnji registar stanovništva u skladu sa Uredbom o sadržaju podataka u Središnjem registru stanovništva člankom 13. (Podaci o stambenoj jedinici i kvaliteti stanovanja ) a tiču se kvalitete stanovanja	Nije prihvaćen	Usklađeno sa posebnim propisom kojim se uređuje središnji registar stanova.
957	DRUŠTVO ARHITEKATA SPLITA	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 94.	Prijedlog: (4) briše se - svaka zgrada mora ispunjavati temeljne zahtjeve za građevinu po članku 5. stavak (1) te se isti u tom slučaju moraju utvrditi	Nije prihvaćen	Izvođači i nadzor preuzimaju odgovornost u tom dijelu prema odredbama zakona.
958	DRUŠTVO ARHITEKATA SPLITA	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 93.	U smisli stavka (1) predlaže se izmjena: 6. izvedbeni projekt s iskaznicom energetskih svojstava zgrade i iskaznicom o akustičkim svojstvima zgrade ako je isto potrebno, te izvješćem o kontroli projekata, ako je kontrola propisana (* prijedlog je da izvedbeni projekt bude obvezan za sve zgrade, što je u skladu s člankom 1 prijedloga kojim se štiti javni interes, jer je kvaliteta izgrađenog okoliša defakto javni interes) 7. eGrađevinski dnevnik 8. dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine za temeljni zahtjev mehaničku otpornost i stabilnost građevine u ispisanom ili elektroničkom obliku	Nije prihvaćen	Na gradilištu je obvezan glavni projekt s iskaznicom energetskih svojstava zgrade, ako je propisana i iskaznicom o akustičkim svojstvima zgrade, ako je propisana te izvješćem o kontroli projekata, ako je kontrola propisana sukladno odredbama zakon. Izvedbeni projekt nije obvezan za manje složene zgrade, zato se ne navodi kao obvezna dokumentacija na gradilištu. Međutim investitor ga može ugovoriti.
959	DRUŠTVO ARHITEKATA SPLITA	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 89.	U stavku (3) predlaže se izmjena: (3) U prijavi početka građenja manje složene zgrade investitor je dužan navesti izvođača i nadzornog inženjera, te uz prijavu priložiti izvedbeni projekt u elektroničkom obliku potpisan kvalificiranim elektroničkim potpisom, s potvrdom nadležnog tijela prema propisu kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara ako se radi o građevini koja je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro ili se nalazi unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline i potvrdom drugih tijela ako je regulirano posebnim zakonom	Nije prihvaćen	Zakon na propisuje izradu izvedbenog projekta za te vrste građevine.
960	DRUŠTVO ARHITEKATA SPLITA	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 81.	Čl.81.st.7. Ne odnosi se na manje složene zgrade za koje se građevinska dozvola izdaje temeljem idejnog projekta. Proizlazi da se izmjene na takvim zgradama mogu izvoditi bez izvedbene dokumentacije, jer glavni projekt nije sastavni dio građevinske dozvole. Ako se izmjenama utječe na ispunjavanje bilo kojeg temeljnog zahtjeva za građevinu, prije nego krene s izmjenama, izvođač na gradilištu treba imati glavni odnosno izvedbeni projekt po kojem se izvode ti radovi. Podaci o projektima se moraju upisati u građevinski dnevnik s datumom njihove izrade. Prijedlog: (7) Izmjene tijekom građenja kojima se utječe na ispunjavanje bilo kojeg temeljnog zahtjeva za građevinu, osim na temeljni zahtjev sigurnosti u slučaju požara, a kojima se ne mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima, investitor može izvoditi na vlastitu odgovornost i rizik na temelju izmjene i/ili dopune izvedbenog projekta i izmjene i/ili dopune glavnog projekta koji je sastavni dio građevinske dozvole na temelju koje se gradi, s time da izmjenu i/ili dopunu građevinske dozvole ishodi prije podnošenja zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole. (8) Izmjene tijekom građenja manje složene zgrade kojima se utječe na ispunjavanje bilo kojeg temeljnog zahtjeva za građevinu, a kojima se ne mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima, investitor može izvoditi na vlastitu odgovornost i rizik na temelju izmjene i/ili dopune glavnog projekta koji je usklađen s idejnim projektom za dio građevinske dozvole na temelju koje se gradi, s time da izmjenu i/ili dopunu građevinske dozvole ishodi prije podnošenja zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole.	Nije prihvaćen	Glavni projekt se obvezno izrađuje i prilaže uz prijavu početka građenja, izvedbeni projekt ne smije biti izrađen protivno glavnom projektu, stoga je prije izvedbenog projekta potrebno izmijeniti glavni projekt. Odredbe za izmjene tijekom građenja za manje složene zgrade ako se odstupa od lokacijsih uvjeta
961	DRUŠTVO ARHITEKATA SPLITA	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 80.	U odnosu na stavak (4) termin "uredno stanje" je već postojao u zakonu, ali definicija urednog stanja je preopćenita, potrebno je definirati da li je nužno ukloniti sve započeto ukoliko je gradnja započela i dovesti česticu u skladu s situacijom stvarnog stanja terena ili s očevidom iz članka 70. koji je prethodio?	Nije prihvaćen	Pravila struke.
962	DRUŠTVO ARHITEKATA SPLITA	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 71.	U odnosu na stavak (1) točku 2. u kojoj se navodi da će tijelo izdati GD za manje složenu zgradu ako su utvrđeni svi propisani uvjeti priključenja i posebni uvjeti tijela nadležnog za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara ako je propisano, Predlažemo izmjenu: (2) su utvrđeni svi utvrđeni uvjeti priključenja i posebni uvjeti tijela nadležnog za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara ako je propisano, koji su utvrđeni u postupku pribavljanja itih Namjera je da odgovornost nije samo i isključivo na projektantu za napisano (ne u smislu samo rokova) već i na ostalim sudionicima procesa. Jednako primijeniti na stavak (2) točka 2. U odnosu na stavak (3) predlažemo izmjenu: (3) Iznimno od odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka građevinska dozvola za rekonstrukciju postojeće građevine može se izdati i ako nije donesen urbanistički plan uređenja, na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja, ako se rekonstrukcija vrši u cilju poboljšanja temeljnih zahtjeva za građevinu i ako je unutar gabarita postojeće građevine	Nije prihvaćen	Odredba usklađena sa odredbama pribavljanja posebnih uvjeta. Odredba UPU-a je u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju.
963	DRUŠTVO ARHITEKATA SPLITA	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 70.	U odnosu na stavak (1) i opterećenost UO predlažemo da se protupravnom gradnjom bave oni kojima je to posao: građevinska inspekcija i komunalni redari, i/ili korištenje satelitskih i dron snimki.	Prihvaćen	Odredba se mijenja.
964	DRUŠTVO ARHITEKATA SPLITA	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 66.	Udaljenost od međe ne može biti kriterij za pravo na sudjelovanje u postupku. Također svjedoci smo formiranja čestica koje nisu uporabljive a cilj im je da stvore buffer prema susjedima kako bi se izbjegle potencijalne žalbe. Predlaže se: (1) Stranka u postupku izdavanja građevinske dozvole za manje složenu zgradu su investitor, odnosno vlasnik nekretnine i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini za koju se izdaje građevinska dozvola te vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje građevinska dozvola, te vlasnik nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koje ne graniči neposredno s nekretninom za koju se izdaje građevinska dozvola, ako je na udaljenosti manjoj od 1,6m u bilo kojem svojem dijelu.	Nije prihvaćen	Primljeno na znanje. Međutim dio odgovornosti u vezi te problematike spada i u geodetske poslove uslijed formiranja čestica koje nisu uporabljive.
965	DRUŠTVO ARHITEKATA SPLITA	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 64.	U odnosu na stavak (5) navodimo kako sada slična odredba postoji u važećem ZoG (Čl. 86.st5.) te u praksi ne funkcionira i prolongira problem na fazu tehničkog pregleda i uporabne dozvole.	Nije prihvaćen	Na tehnički pregled se poziva sve koji su dali posebne uvjete, međutim navedeno je riješeno u čl. 99. te uslijed primjedbi će se dodati dodatne odredbe u zakon.
966	DRUŠTVO ARHITEKATA SPLITA	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 61.	S obzirom na općenitost središnjeg registra stanovništva predlaže se stavak (1), točku 5. dopuniti na način 5. popis stambenih jedinica sa svim podacima u skladu s propisima koji uređuju središnji registar stanovništva, odnosno u skladu sa Uredbom o sadržaju podataka u Središnjem registru stanovništva člankom 13. (Podaci o stambenoj jedinici i kvaliteti stanovanja ) a tiču se kvalitete stanovanja	Nije prihvaćen	Nomotehnička pravila, posebni propisi se ne navode taksativno.
967	DRUŠTVO ARHITEKATA SPLITA	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 59.	S obzirom na broj opunomoćena za podnošenje zahtjeva predlaže se preda se osiguraju kvalitetne online upute kako bi investor mogao podnijeti zahtjev samostalno.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
968	DRUŠTVO ARHITEKATA SPLITA	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 57.	Prijedlog (3) Građenju građevine može se pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, po prijavi početka građenja, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano. stavak (6) podržavamo, no što ako se gradi protivno odredbama iz stavka 1. i 2. ovoga članka (odstupi se od građevinske dozvole u toku gradnje), a nakon što je zgrada priključena na infrastrukturu?	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje. Ako se odstupa od građevinske dozvole potrebno je ishoditi izmjenu i dopunu građevinske dozvole prije izdavanja uporabne dozvole. To što je zgrada priključena na infrastrukturu nije od utjecaja.
969	DRUŠTVO ARHITEKATA SPLITA	5.TIJELA NADLEŽNA ZA IZDAVANJE GRAĐEVINSKE I UPORABNE DOZVOLE, Članak 56.	Stavak (5) je pohvalan ali je nemjerljiv i nedefiniran.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
970	DRUŠTVO ARHITEKATA SPLITA	4. PROJEKTI, Članak 51.	besmisleno je zatražiti obavijest od upravnog tijela od kojih javnopravnih tijela je potrebno pribaviti posebne uvjete i uvjete priključenja, (što će većina projektana i raditi) jer kad već navodi koja su to tijela - može voditi i postupak ishođenja uvjeta. Rok od 8 dana dodatno komplicira jer je u načelu kratak no ne postoje sankcije njegovog prekoračenja.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
971	DRUŠTVO ARHITEKATA SPLITA	4. PROJEKTI, Članak 49.	U stavku (1) brisati "urednog" zbog nepostojanja roka za utvrđivanje urednosti zahtjeva. Predlaže se dakle (1) Javnopravno tijelo dužno je ili zatražiti dopunu zahtjeva posebnih uvjeta i uvjeta priključenja ili utvrditi posebne uvjete ili uvjete priključenja ili postupak njihova utvrđivanja rješenjem obustaviti te utvrđene uvjete ili rješenje o obustavi dostaviti u elektroničkom programu eDozvola u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva .	Prihvaćen	Prihvaćen.
972	DRUŠTVO ARHITEKATA SPLITA	4. PROJEKTI, Članak 48.	U odnosu na stavak (2) navodimo da projektanti nisu obučeni za vođenje upravnog postupka niti bi trebali biti odnosno projektanti za ovu ulogu nisu educirani i mogu se voditi samo za vlastitim iskustvom, ako ga imaju. U odnosu na stavak (6) predlažemo brisati dio "na katastarskom planu", jer se katastarski plan (elektronski ovjeren) može priložiti.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje, međutim, za manje složene zgrade i višestambene zgrade je propisano koji posebni uvjeti se pribavljaju. Za ostale građevine bi projektanti trebali biti stručni i znati koji posebne uvjete je potrebno pribaviti, međutim zakonom ja također dana mogućnost da projektant od upravnog tijela, odnosno Ministarstva, zatraži obavijest koje posebne uvjete je potrebno pribaviti.
973	DRUŠTVO ARHITEKATA SPLITA	4. PROJEKTI, Članak 41.	Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima je lex specialis te je nepotrebno definirati autorska prava izvan tog zakona, te se predlaže brisati cijeli članak.	Nije prihvaćen	Ovim zakonom su dodatno definirana autorska prava vezano na upravni postupak izdavanja akata sukladno odredbama ovog zakona.
974	DRUŠTVO ARHITEKATA SPLITA	4. PROJEKTI, Članak 40.	predlaže se izmjena stavka (3): (3) Izvedbeni projekt se obvezno izrađuje za sve građevine.	Nije prihvaćen	Za manje složene zgrade i građevine za koje nije potrebna građevinska dozvola glavni projekt treba sadržavati sva tehnička rješenja i imati odgovarajući nivo razrade sukladno pravilima struke.
975	DRUŠTVO ARHITEKATA SPLITA	4. PROJEKTI, Članak 34.	u stavku (1) navodi se u daljnjem tekstu idejni projekt ali „Idejni projekt“ prema Zakonu o gradnji nije isto što i „idejni projekt“ prema Zakonu o prostornom uređenju. Različita značenja istih termina (definiranih za potrebe svakog pojedinačnog zakona) generalno uvode zbrku u postupke i pravna tumačenja u kojima se primjenjuju odredbe tih zakona. Prilikom izrade novog pravilnika o obveznom sadržaju idejnog projekta predlaže se obvezni sadržaj idejnog projekta jednak za oba slučaja, uz dodatke prilagođene potrebama građevinske odnosno lokacijske dozvole	Nije prihvaćen	Detaljniji sadržaj idejnog projekta za manje složene zgrade biti će propisan Pravilnikom o sadržaju i opremanju projekta koji se donosi temeljem ZOG-a.
976	DRUŠTVO ARHITEKATA SPLITA	4. PROJEKTI, Članak 33.	nadopuniti listu projekata s projektom izvedenog stanja koji je nužan za objedinjeni plan i uvjete održavanja građevine i ugrađene opreme iz članka 22.	Nije prihvaćen	Zakon ne propisuje obvezu izrade projekta izvedenog stanja, međutim investitor ga može ugovoriti.
977	DRUŠTVO ARHITEKATA SPLITA	4. PROJEKTI, Članak 31.	stavak (3) dopuniti: Projekti se izrađuju u BIM okruženju za isključivo za javne zgrade i zgrade čija vrijednost prelazi 3 milijuna eura.	Nije prihvaćen	Detaljno će se propisati pravilnikom o sadržaju i opremanju projekata.
978	DRUŠTVO ARHITEKATA SPLITA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 23.	stavak (8) izmijeniti na način: (8) Glavni izvođač dužan je izraditi objedinjeni plan i uvjete održavanja građevine i ugrađene opreme u skladu s izvedbenim projektom za što odgovornost preuzima glavni inženjer gradilišta. U stavku (11) i (12) spominju se teža povreda izvođača i teža povreda dužnosti inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova, odnosno glavnog inženjera no nejasno je kako se određuju.	Nije prihvaćen	Izvedbeni projekt nije propisan za sve građevine.
979	DRUŠTVO ARHITEKATA SPLITA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 22.	Stavak (8) navodi da je izvođač dužan izraditi plan odnosno objedinjeni plan i uvjete održavanja građevine i ugrađene opreme u skladu s glavnim projektom. Predlažemo da se jasno definira sadržaj "objedinjenog plana" (da li je to projekt izvedenog stanja) te da se taj plan i uvjeti održavanja građevine i ugrađene opreme izrađuju u skladu s izvedbenim projektom za kojeg smatramo da je potreban za sve zgrade.	Nije prihvaćen	Sadržaj pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja, plan i uvjete održavanja građevine i ugrađene opreme detaljnije će se propisati pravilnikom.
980	DRUŠTVO ARHITEKATA SPLITA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 20.	Stavak (6) navodi teže povrede dužnosti ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera no nejasno je tko ih utvrđuje	Prihvaćen	Dodatno je propisano da tijelo graditeljstva nakon što je uočilo povredu dužnosti dostavlja prijavu protiv projektanta nadležnoj komori.
981	DRUŠTVO ARHITEKATA SPLITA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 20.	Stavak (6) navodi teže povrede dužnosti ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera no nejasno je tko ih utvrđuje	Prihvaćen	Dodatno je propisano da tijelo graditeljstva nakon što je uočilo povredu dužnosti dostavlja prijavu protiv projektanta nadležnoj komori.
982	DRUŠTVO ARHITEKATA SPLITA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	Stavak (4) promijeniti na način: Investitor je dužan ugovoriti projektantski nadzor sa glavnim projektantom koji je izradio projekt za vrijeme trajanja građenja odnosno do trenutka izdavanja uporabne dozvole. Stavak (6) navodi teže povrede dužnosti ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera no nejasno je tko ih utvrđuje	Prihvaćen	Odredba je brisana.
983	DRUŠTVO ARHITEKATA SPLITA	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 14.	u stavku (4) točki 3. navodi se da investitor uz zahtjev za izdavanje suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka prilaže glavni projekt, što negira uvođenje termina manje složena zgrada jer se za nju izrađuje idejni projekt, pa molimo predvidjeti i tu mogućnost	Nije prihvaćen	Ne odnosi se na manje složene zgrade.
984	DRUŠTVO ARHITEKATA SPLITA	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 10.	U stavku (1) termin "razumna" zaštita nije mjerljiv te se predlaže izmjena: (1) Građevina i svi njezini dijelovi moraju biti projektirani, izgrađeni, upotrijebljeni, održavani i rastavljeni ili uklonjeni na način da tijekom svojeg životnog ciklusa pružaju zaštitu od štetnog zvučnog opterećenja koje se prenosi zrakom ili materijalima iz drugih dijelova iste građevine ili iz izvora izvan konstrukcije koja je propisana tehničkim propisima, normama ili pravilnicima odnosno posebnim propisima	Nije prihvaćen	Opis temeljnog zahtjeva propisan je Uredbom 2024/3110 o stavljanju na tržište građevinskih proizvoda koja se primjenjuje neposredno.
985	DRUŠTVO ARHITEKATA SPLITA	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 9.	Predlaže se izmjena stavka (2) (2) Građevina mora biti projektirana i izgrađena vodeći računa o pristupačnosti i uporabi za osobe s invaliditetom i osobe smanjene pokretljivosti ili orijentacije na način propisan tehničkim propisom ili pravilnikom kojim se uređuje osiguranje pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti	Nije prihvaćen	Opis temeljnog zahtjeva propisan je Uredbom 2024/3110 o stavljanju na tržište građevinskih proizvoda koja se primjenjuje neposredno.
986	DRUŠTVO ARHITEKATA SPLITA	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 5.	U stavku (1) navodi se da svaka zgrada mora ispunjavati temeljne zahtjeve za građevinu, s čime se apsolutno slažemo, no to prema prijedlogu ovog zakona izuzima manje složene zgrade te ozakonjene građevine manje od 400 m2 za koje nije tražena izjava ovlaštenog inženjera građevinarstva navedena u članku 11. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama	Nije prihvaćen	Idejni projekt je nivo dokumentacije propisan za građevinsku dozvolu za manje složene zgrade kako bi se ubrzao postupak izdavanja dozvole. Kod prijave početka građenja (članak 89) i dokumentacije na gradilištu (članak 93) potrebno je priložiti glavni projekt kojim se dokazuje ispunjenje temeljnih zahtjeva.
987	DRUŠTVO ARHITEKATA SPLITA	1. OPĆE ODREDBE, Članak 4.	Predlaže se brisati stavak (4) jer u primjeni je niz propisa, pravilnika donesenih bez suglasnosti ministra.	Nije prihvaćen	Člankom je propisano da je suglasnost propisana kod izrade pravilnika kojima se utječe na temeljne zahtjeve za građevinu.
988	DRUŠTVO ARHITEKATA SPLITA	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	U stavku (1) točki 14. navodi se da je održavanje građevine izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini radi očuvanja temeljnih zahtjeva za građevinu tijekom njezina trajanja, kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena. Takva definicija ne obuhvaća ozakonjene kuće koje su izgrađene bez lokacijskih uvjeta, čiji su temeljni zahtjevi za građevinu mahom upitno ispunjeni. Postavlja se pitanje kako će se izraditi plan održavanja takvih građevina U točki 22. navodi se da se kod rekonstrukcije moraju očuvati barem temelji i dio najniže etaže što znači da moramo sačuvati cijele temelje i najmanji dio najniže etaže što opet znači da novu kuću temeljimo npr, na temeljima ozakonjene kuće, koja možda nema ispunjen temeljni zahtjev za građevinu po suvremenim standardima statike. Što nas dovodi do apsurda da prilikom rekonstrukcije, ukoliko želimo ispod dijela građevine graditi podrum, ista prestaje biti rekonstrukcija i postaje što? U točki 23. navodi se da stan obavezno ima poseban ulaz i ima prostor za spavanje, kuhanje, jelo i poseban prostor za sanitarne potrebe. Predlažemo točku formulirati: stan je samostalna uporabna cjelina namijenjena stanovanju koja ima poseban ulaz i ima prostor za spavanje, kuhanje, dnevni prostor( boravak i/ili jelo) i poseban prostor za sanitarne potrebe U točki 32. definirati manje složenu zgradu preko još nekog parametra osim kvadrature (potrošnje eneregenata, potrebe za kontrolom projekata i sl) U točki 34. zamjenska građevina je nova građevina kojom se se "bitno ne mijenja namjena , veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine" - definirati što je "bitna izmjena" - ili promijeniti da namjena mora biti u skladu s prostornim planom. U stavku (2) navesti sve građevine jer u prijedlogu zakona nema definicije građevina javne namjene.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje. Ad točka 14.: Projektant je odgovoran za ispunjenje temeljnog zahtjeva cijele građevine. Ad točka 23.: Djelomično izmijenjena definicija stana, detaljniji tehnički uvjeti za projektiranje stanova će se propisati pravilnikom. Sd točka 32.: Definicije manje složene zgrade i višestambene zgrade usklađeno je s propisima iz područja zaštite od požara te nastavno na to potreba pribavljanja posebnih uvjeta od tijela nadležnog za zaštitu od požara. Ad stavak 2.: Kod zamjenske građevine primjenjuju se odredbe prostornih planova koje se odnose na rekonstrukciju jer je investitor prethodno stekao neka prava koja mu se ne mogu oduzeti.
989	DRUŠTVO ARHITEKATA SPLITA	1. OPĆE ODREDBE, Članak 1.	Javni interes mora obuhvatiti kvalitetno urbani okoliš (prostor), koji se nigdje ne spominje u stavku (2). Naime, javni interes u graditeljstvu mora biti unaprijeđenje izgrađenog okoliša ionako narušenog beskrajnim ozakonjenjem. Predlažemo: (2) Javni interes iz stavka 1. ovoga članka prvenstveno podrazumijeva kvalitetan urbani okoliš, sigurnost građevina i stabilnost tla na okolnom zemljištu, zaštitu života i zdravlja ljudi, poštivanje načela jednakih mogućnosti, zaštitu okoliša, očuvanje prirode, promicanje održive gradnje te energetskih primjerenih svojstava građevina i zelene tranzicije.	Nije prihvaćen	Smatramo da je dovoljno jasno propisano, odnosno podrazumijeva se da projektanti u okviru zadaća struke vode računa i o tom segmentu javnog interesa.
990	DARKO PODRAVEC	7.2. ODRŽAVANJE GRAĐEVINE, Članak 108.	Nije rijedak slučaj da vlasnik ne održava svoju građevinu iako ona zbog svoje starosti i nestabilnosti predstavlja opću opasnost za brojne pješake i vozila, pa čak i ozbiljan sanitarni problem unutar urbanih cjelina. Najčešći razlozi neodržavanja su strogi i skupi konzervatorski uvjeti koje je potrebno ispuniti prilikom održavanja, obnove ili rekonstrukcije takvih građevina, a ponekad i veliki broj suvlasnika od kojih neki godinama žive u inozemstvu ili iz nekog razloga nisu dostupni. Članak 108. u predloženom obliku ne nudi rješenje za takve slučajeve, pa predlažem da se nadopuni na način koji bi lokalnu samoupravu u bezizlaznoj situaciji usmjerio na odredbe o izvlaštenju sukladno Zakonu o izvlaštenju, kako bi mogli ući u posjed takve građevine, a kako bi javnim novcem i drugim financijskim izvorima financirali obnovu takvih oronulih zgrada radi zaštite i sigurnost svojih građana i kulturnog dobra. Slična odredba mogla bi se primijeniti i na kuće ili zgrade koje ne zadovoljavaju propisani minimum termoizolacijskih svojstava građevine (nemaju fasadu), čime narušavaju i krajobraz i energetsku učinkovitost urbane cjeline unutar koje se nalaze. Ukoliko smatrate da na ova dva primjera odredbe Zakona o izvlaštenju nisu primjenjive, onda je odgovarajuće odrede potrebno prilagoditi i ugraditi direktno u ovaj članak, možda u obliku stjecanja prava služnosti sklapanjem odgovarajućeg ugovora između lokalne samoupravi i vlasnika (ukoliko su dostupni), a kako bi se lokalnoj samoupravi omogućio legalan pristup građevini radi provođenja građevinskih zahvata koji su nedvosmisleno neophodni i u javnom interesu. U svakom slučaju lokalna samouprava morala bi imati na raspolaganju mogućnost povrata troškova nastalih za vrijeme održavanja, obnove ili rekonstrukcije na dva načina: 1. povrat troškova od vlasnika građevine ukoliko ima takvu financijsku mogućnost ili 2. lokalna samouprava sama ostvaruje povrat troškova na način da građevinu stavi u javnu funkciju (na primjer turističku, ugostiteljsku, stambenu) nakon čega građevinu može vratiti vlasnicima.	Nije prihvaćen	Ovim zakonom ne može se ulaziti u vlasničke odnose prema posebnim propisima.
991	DARKO DOMIČIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	Kao projektant sa 23 godine radnog staža, smatram da projektanti svih struka, a posebice projektanti konstrukcija, bez obzira na obvezu ugovaranja ili neugovaranja, bez obzira na cijene usluga, zbog vremenskog ograničenja neće moći ispunjavati ovu zadaću definiranu stavkom 4. članka 19. Stavak 4 članka 19. je potrebno u potpunosti izbaciti iz Zakona jer nije svrsishodan i stvoriti će iznimno zagušenje kod izvođenja građevina, prvenstveno većih građevina koje projektiraju projektanti sa više iskustva i znanja, a koji neće moći pokrivati cijeli krug ativnosti definiranih ovim stavkom. Projektant glavnog projekta ne može na svakom objektu pružati savjetodavnu uslugu te uslugu razrade detalja, a posebno ako nijep istovremeno i projektant izvedbenog projekta.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
992	UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ	10.1. ZAPOČETI POSTUPCI, IZDANI AKTI I PRIMJENA PROPISA, Članak 129.	U članku 129. iza stavka 2. dodati stavak 3. koji glasi: „Pod zahtjevom iz stavka 2. podrazumijeva se uredan zahtjev odnosno zahtjev koji sadrži sve obvezne priloge i dokumentaciju propisanu odredbama Zakona o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19 i 145/24).“	Nije prihvaćen	Propisano ZUP-om.
993	UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ	i.PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 127.	Članak 127. brisati cijeli članak u skladu s ranijim primjedbama	Nije prihvaćen	Odredba ostaje radi izdavanja uporabne dozvole.
994	UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI , i.PREKRŠAJNE ODREDBE	Što se tiče prekršajnih odredbi, predlaže se:  u članku 120. predvidjeti novčane kazne i za odgovornu osobu u pravnoj osobi investitora.  U članku 130. koji govori o prekršajima izvođača predlaže se predvidjeti i novčanu kaznu za prekršaj za odgovornu osobu u pravnoj osobi izvođača.  U članku 126. stavak 5. nije predviđena zaštitna mjera za fizičku osobu nadzornog inženjera koji počini prekršaje iz tog članka (stavak 1. i 3.), pa se predlaže istu također uvrstiti u tu odredbu.	Nije prihvaćen	Odgovorne osobe nisu stručne osobe u smislu obavljanja poslova u gradnji, stoga za njih nisu propisane prekršajne odredbe.
995	UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ	i.PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 120.	U članku 120. stavak 2. točka 8. koja glasi: 8. ne prijavi početak građenja, prijavi početak građenja građevine za koju nije ishodio građevinsku dozvolu ili nakon isteka građevinske dozvole (članak 89. stavak 1. i 7.) dodati i novopredloženi stavak 9., a vezano uz komentar na članak 89.	Nije prihvaćen	Primjedba na čl. 89. se ne prihvaća, stoga se ne prihvaća i prijedlog na čl. 120. - poslovi komunalnog redara propisani su posebnim zakonom.
996	UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ	7.1. EVIDENTIRANJE GRAĐEVINE U KATASTRU I ZEMLJIŠNOJ KNJIZI, Članak 106.	U članku 106. stavku 4. iza točke dodati rečenicu: „Rješenje o određivanju kućnog broja ili drugi odgovarajući akt Katastarski ured dostavlja jedinici lokalne samouprave na čijem se području nalazi građevina za koju se akt izdaje.“	Nije prihvaćen	Nije predmet ovog zakona.
997	UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 102.	U članku 102. iza stavka 3. dodati stavak 4. koji glasi: „Tijelo graditeljstva dužno je izvršnu uporabnu dozvolu dostaviti i jedinici lokalne samouprave na čijem području se nalazi izgrađena građevina odnosno izvedeni radovi.“ Jedinice lokalne samouprave moraju biti obaviještene o novoizgrađenim zgradama radi praćenja stanja u prostoru. Osim toga člankom 84. stavak 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu propisano je da se iznimno od stavka 1. tog članka, rješenje o komunalnom doprinosu za skladište i građevinu namijenjenu proizvodnji donosi se po pravomoćnosti uporabne dozvole odnosno nakon što se građevina te namjene počela koristiti, ako se koristi bez uporabne dozvole. Iz citirane odredbe potpuno je jasno da se za određene građevine jedinici lokalne samouprave trebaju dostavljati uporabne dozvole radi obračuna komunalnog doprinosa. Također je bitno da tijela JLS imaju podatke o izdanim uporabnim dozvolama, a u svrhu vođenja baze podataka obveznika komunalne naknade te utvrđivanja i naplate poreza na nekretnine. U protivnom jedinice lokalne samouprave mogu ostati uskraćene za vlastite prihode koji im po zakonu pripadaju.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
998	UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 96.	Članak 96. predlaže se da su stranke oni subjekti koji su bili stranke u postupku izdavanja građevinske dozvole radi mogućnosti primjedbi na izvedeno.	Nije prihvaćen	Stranke nisu te koje utvrđuju izgrađenost u skladu sa građevinskom dozvolom.
999	UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 92.	Članak 92. stavak 1. Dodati tekst na kraju rečenice: „te da se onemogući nanose oborinske vode, materijala, otpada i dr. s prostora gradilišta na površine javne namjene“.	Nije prihvaćen	Nije moguće propisivati sve moguće situacije, odredba je nomotehnički ispravna.
1000	UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 90.	U članku 89. predlaže se dodati stavak 9. koji glasi: „Iznimno od stavka 1. ovog članka, investitor je dužan pisanim putem najkasnije u roku od pet dana prije početka građenja obavijestiti jedinicu lokalne samouprave o početku građenja u kojoj je dužan navesti podatka iz stavka 2. do 4. ovog članka.“ U članku 90. koji govori o odluci o privremenoj zabrani izvođenja radova predlaže se izmijeniti stavak 1. tako da isti glasi: “Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave po prethodno pribavljenom mišljenju turističke zajednice općine, odnosno grada može odlukom za određene ili sve vrste građevina, na određenim područjima ili na cijelom području jedinice lokalne samouprave odrediti razdoblje iduće kalendarske godine i vrijeme koje ne može biti dulje od 90 kalendarskih dana, u kojem se ne mogu izvoditi zemljani radovi, radovi na izgradnji konstrukcije građevine te svi ostali radovi koji se izvode uporabom građevinskih i drugih strojeva, vozila i alata kojima se stvara buka (ili građevinski radovi na izgradnji/rekonstrukciji građevine koja se gradi u skladu s odredbama ovog Zakona).” Navedeno predlažemo prevenstveno iz razloga jer se svi priobalni gradovi učestalo susreću s problemom prekomjerne buke koja se za vrijeme ljetne sezone stvara na gradilištu uporabom građevinskih i drugih strojeva, vozila i alata kojima se stvara buka, a da se pri tom ne radi o zemljanim radovima i radovima na izgradnji konstrukcije građevine. U ljetnim mjesecima, u kojima je primarna djelatnost u priobalju turizam, od kojeg se puni velika dio državnog proračuna RH, prekomjerna buka uvelike utječe na kvalitetu turističke usluge, a u konkretnim slučajevima nije uzrokovana trenutno zabranjeim radovima (zemljani radovi i radovi na konstrukciji građevine), već se u većini slučajeva rad o drugim radovima koji uz uporabu građevinskih strojeva, alata i sl. stvaraju prekomjernu buku. Takvi radovi, koji do sada nisu mogli biti zabranjeni odlukom nerijetko su utjecali te i dalje utječu na otkazivanje brojnih rezervacija i negativne recenzije turista što ujedno izaziva i veliko nezadovoljstvo samih iznajmljivača koji od općina i gradova traže rješavanje tog problema. Gore predloženom odredbom bi se uvelike riješio taj problem. Također predlažemo duži maksimalni rok zabrane radova sa 60 na 90 kalendarskih dana, kao i da se odlukom može zabraniti izvođenje radova na području cijele jedinice lokalne samouprave. To posebno navodimo iz razloga jer sudska praksa zauzima stajalište da se po sadašnjoj zakonskoj odredbi ne može na cijelom područje općine ili grada privremeno zabraniti izvođenje građevinskih radova, već samo na određenim područjima, iako imamo jedinica lokalne samouprave u kojima se na cijelom njihovom području obavlja turistička djelatnosti iznjamljivanja smješata turistima te je na cijelom području potrebno privremeno zabraniti građevinske radove za vrijeme turističke sezone. Također se u članku 90. predlaže dodati stavak 3. koji bi glasio: “Iznimno od prethodnog stavka odlukom iz stavka 1. mogu se propisati izuzeci za građenje građevina od posebnog interesa za jedinicu lokalne samouprave kao i odrediti razdoblje dana i /ili određenih datuma (blagdani i sl) kada se građevinski radovi ne mogu izvoditi.”	Nije prihvaćen	Odredba o privremenoj zabrani izvođenja radova je uzela obzir i stavove udruge poslodavaca na jednoj strani te gradova i općina odnosno strukovnih komora na drugoj.
1001	UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 89.	Predlaže se u članku 89. stavak 7. na kraju teksta dodati tekst: “i komunalno redarstvo grada odnosno općine na čijem području je prijavljen početak građenja” S obzirom da su zadnjim dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji komunalni redari dobili dodatne ovlasti obustave građenja zgrade ako se gradi bez izvršne građevinske dozvole, odnosno drugog odgovarajućeg akta za građenje, mišljenja samo da bi u konkretom slučaju, uz građevinsku inspekciji trebalo obavijestiti i komunalno redarstvo. U članku 89. predlaže se dodati stavak 9. koji glasi: „Iznimno od stavka 1. ovog članka, investitor je dužan pisanim putem najkasnije u roku od pet dana prije početka građenja obavijestiti jedinicu lokalne samouprave o početku građenja u kojoj je dužan navesti podatka iz stavka 2. do 4. ovog članka.“	Nije prihvaćen	Propisano posebnim zakonom.
1002	UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 83.	Članak 83. stavak 4. Predlaže se brisati navedenu odredbu jer smo mišljenja da se ovakvom odredbom na neki način ostavlja mjesta zlouporabi od strane investitora, koji možda ne bi odmah ni započeo s građenjem, ali koristeći ovu odredbu u slučaju pokretanja upravnog spora, koristi pravo na naknadu štete i izmakle koristi. Uostalom na koji način bi se uopće moglo dokazati da je stranka koja je pokrenula upravni spor zlorabila svoje pravo na pokretanje upravnog spora. Osim toga ovom odredbom se na neki način pokušava odvratiti stranke od pokretanja upravnog spora protiv rješenja ministarstva što je protivno ustavnom pravu na sudsku zaštitu. Naime, pravo na pokretanje upravnog spora temelji se na ustavnom pravu na sudsku zaštitu, a omogućuje građanima i drugim subjektima da ospore zakonitost upravnih akata pred upravnim sudom, pa tako i rješenja ministarstva.	Nije prihvaćen	Odredba je propisana u svrhu smanjenja broja upravnih sporova i zlorabe upotrebe tog pravnog lijeka.
1003	UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 78.	U članku 78. stavak 1. predlaže se u točki 2. skratiti rok na 3 godine a u točki 3. na 5 godina li propisati da zgrade moraju biti dovršene u pogledu vanjskih zidova, fasade i krovišta.	Nije prihvaćen	grada treba ispunjavati sve temeljne zahtjeve.
1004	UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 77.	Kod članka 77. stavak 1. koji propisuje rok važenja građevinske dozvole mišljenja smo da je rok važenja građevinske dozvole od 6 godina predug, pa se predlaže 4 godine. U stavku 2. također se predlaže skratiti rok na 6 godina	Nije prihvaćen	Smatramo da je primjeren, sad je 3 godine + 3 godine produljenja, ukida se institut produljenja građevinske dozvole.
1005	UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 74.	U članku 74. stavak 1. brisati riječi: „odnosno izvršne“	Nije prihvaćen	Isto kao u postojećem zakonu.
1006	UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 71.	U članku 71. stavak 2. predlaže se da točka 4. glasi: „je glavni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom koji je na snazi u trenutku podnošenja urednog zahtjeva odnosno zahtjeva koji sadrži sve obvezne priloge i dokumente propisane ovim Zakonom“	Nije prihvaćen	Način provedbe prostornih planova propisana Zakonom o prostornom uređenju.
1007	UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 70.	Člankom 70. koji propisuje uvjete za izdavanje građevinske dozvole određeno je da je upravno tijelo dužno provesti očevid na građevnoj čestici prije izdavanja građevinske dozvole kako bi utvrdilo je li investitor počeo graditi prije ishođenja građevinske dozvole. Ukoliko je, odrediti mu plaćanje posebne naknade….. Mišljenja samo da bi to spadalo u djelokrug poslova građevinskih inspektora i komunalnih redara, pa predlažemo propisati da će službena osoba zatražiti obavljanje očevida od strane građevinskog inspektora ili komunalnog redara, koji će o utvrđenom stanju na terenu izvijestiti službenu osobu. Članak 70. stavak 2. Treba izmijeniti termin “građenjem” terminom “radovima” jer se I prije građenja može već oštetiti okoliš i vizura (npr. zelenilo) zbog čega nastaju brojni komunalni problemi. Svrha je prevencija te se stoga predlaže uvećati iznose x5 budući su ovi iznosi u odnosi na vrijednost zemljišta i građevinske radove itekako preniski.	Prihvaćen	Odredba se mijenja.
1008	UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 66.	Članak 66. stavak 1. brisati ili povećati vrijednost h. Predlaže se najmanje hx4. Ovako propisana mala udaljenost je neopravdana te ne može isključivati pravni interes nositelja prava na susjednoj nekretnini. Članak 66. stavak 4. Nije jasno zašto regulativa ne prati prava nositelja prava na susjednim nekretninama samo iz razloga što dozvolu ovdje izdaje Ministarstvo. Takva veća ovlast treba biti propisana obzirom na svojstvo i važnost građevina (npr. za infrastrukturu i sl.), ne obzirom na okolnost što dozvolu izdaje Ministarstvo.	Nije prihvaćen	Prijedlogom zakona ne isključuju se stranke u postupku samo se broj smanjuje ovisno o utjecaju građevine na njih.
1009	UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 64.	U članku 64. stavku 4. predlaže se da se potvrda na glavni projekt ili rješenje dostavlja i jedinici lokalne samouprave na čijem se području planira gradnja Članak 64. stavak 8. brisati. U članku 64. dodati stavak 9. koji glasi: „Na izdavanje potvrde glavnog projekta ili rješenja primjenjuju se propisi uključivo i prostorne planove koji su na snazi u trenutku podnošenja urednog zahtjeva odnosno zahtjeva sa svim obveznim prilozima iz članka 60. ovog Zakona“ Predlaže se u članku 64. stavcima 1., 5. i 7. iza teksta „posebnim uvjetima“ dodati tekst: “i uvjetima priključenja“	Nije prihvaćen	Prostorni planovi provode se neposredno, jedinica lokalne samouprave nema zakonske osnove tumačiti prostorne planove odnosno provjeravati glavne projekte i davati na njih potvrde.
1010	UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 59.	U članku 59. dodati stavak 3. koji glasi: Na postupak izdavanja građevinske dozvole primjenjuju se propisi i prostornoplanska dokumentacija koja je bila na snazi na dan predaje urednog zahtjeva sa svim potrebnim prilozima propisanim u člancima 60., 61. i 62.	Nije prihvaćen	Način provođenja prostornih planova propisano Zakonom o prostornom uređenju.
1011	UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 57.	Članak 57. stavak 1. Vratiti nekadašnju regulativu da se građenju ne može pristupiti prije plaćanja komunalnog doprinosa obzirom određeni investitori nastoje izbjeći ovu obvezu, a u nedostatku imovine ovrha na nekretninama je složen, skup i dugotrajan postupak s neizvjesnošću naplate zbog hipoteka banaka s kojima se namjeravala financirati izgradnja. Članak 57. stavak 2. brisati. Ovo je neprihvatljiva mogućnost. Jednom kada se započne gradnja, a dođe do ukidanja građevinske dozvole po upravnom sporu, teren na kojem se gradilo (započelo gradnju) već je nepovratno uništen (iskopi, nema zelenila, dio građevinskih radova je odrađeno i sl.) te rušenje zgrade ili poludovršena zgrada nikome nije od koristi, niti investitoru niti JLS koje tada imaju brojne komunalne problema s takvim slučajevima. Nije jasno s kojom svrhom I ciljem je predviđena ova odredba obzirom na stavak 1.? Ako ovako ostane, stavak 1. se može brisati, a nije potrebno stavkom 2. niti regulirati rizik investitora obzirom je investitor svjestan svog rizika I bez tog dijela odredbe. Članak 57. stavak 6. brisati upućivanje na stavak 2.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
1012	UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ	5.TIJELA NADLEŽNA ZA IZDAVANJE GRAĐEVINSKE I UPORABNE DOZVOLE, Članak 56.	Članak 56. stavak 1. Predlaže se skratiti potrebno iskustvo s 4 na 2 godine koje su itekako dovoljne da se službenika obuči, pogotovo jer nakon 1 godine već polaže državni ispit kada se predmnijeva da je dovoljno obučen za izlazak na ispit i polaganje. Interes za ove poslove sve je manji, a ovakvim uvjetima za poslovno iskustvo se ne djeluje poticajno na zamjenu službenika koji odlaze u starosnu mirovinu, pogotovo uzimajući u obzir preniske plaće. Članak 56. stavak 5. brisati. Nije predmet ovog propisa već Zakona o državnim službenicima i namještenicima ili dr. takvim propisima gdje je takva obveza već regulirana.	Nije prihvaćen	Službene osobe koje rješavaju i vode postupak moraju biti izjednačene sa sudionicima u gradnji.
1013	UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ	5.TIJELA NADLEŽNA ZA IZDAVANJE GRAĐEVINSKE I UPORABNE DOZVOLE, Članak 53.	Članak 53. stavak 2. Potrebno regulirati da se postupak vodi prema propisima i prostorno-planskoj dokumentaciji na snazi u trenutku pokretanja postupka izmjene i/ili dopune dozvole budući je trenutno zauzet stav o vođenju postupaka po dokumentima prostornog uređenja koji su bili na snazi u vrijeme pokretanja postupka za ishođenje izvornog akta što je predstavljalo izigravanje volje predstavničkih tijela koja su donosila novu i izmijenjenu prostorno-plansku dokumentaciju. Također se je na tržištu trgovalo s nekretninama za koje je bio pokrenut ovakav postupak obzirom je uobičajeno starijom prostorno-planskom dokumentacijom bila manje strogo regulirana materija gradnje.	Nije prihvaćen	Zakon o prostornom uređenju definira način provedbe prostornih planova.
1014	UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ	4. PROJEKTI, Članak 49.	1. U članku 49. stavak 1. Predlaže se regulirati što je to uredni zahtjev. Treba biti dostavljena projektna dokumentacija s opisnim dijelom na koju se k.č. planira spojiti građevina, koliku širinu bi imao spoj, pod kojim nagibom i kutem bi se planirao spoj te od kojeg materijala bi bila izvedena obloga spoja budući da spoj na bilo kakvu cestu predstavlja opasnost za sigurnost prometa zbog čega je potrebno o istom dati više detalja, pogotovo što u praksi projekti o tome ne sadrže nikakve podatke niti nacrte pa javnopravno tijelo mora nagađati gdje se pretposatvlja mogući spoj. 2. Predlaže se stavak 2. članka 49. brisati. Radi se o presedanu da se jedna radnja smatra teškom povredom službene dužnosti te se propisuje prekršajna odgovornost. Trenutno je bila propisana predmnjeva da nema uvjeta ukoliko se ne postupi u roku što je pravno ispravno u skladu s ZUP-om i predmenjevom usvajanja zahtjeva. Ovime I dalje projektant ne dobiva što je zatražio pa je propisana mjera neprimjerena i besciljna. Potrebno je staviti rok od 60 dana obzirom na zauzetost javnopravnih tijela redovnim i postojećim poslom kao i brojnosti zahvata gradnje (uzeti za primjer PGŽ). 3. Članak 49. stavak 8. Potrebno je skratiti rok trajanja na najdulje 1 godinu. Komunalna infrastruktura učestalo se mijenja te se dodaju novi elementi (oborinska odvodnja, parkirna mjesta, javna rasvjeta, zidovi) pa trajanje uvjeta priključenja onemogućuje takve radove na komunalnoj infrastrukturi zbog čega je vrijeme trajanja dokumenta potrebno skratiti kako je predloženo.	Nije prihvaćen	Projektant sam pribavlja i pokreće pribavljanje posebnih uvjete i uvjeta priključenja kroz sustav eDozvola, stoga nema potrebe propisivanje o urednosti zahtjeva, jer upravni odjeli nisu uključeni u taj postupak,
1015	PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM	i.PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 121.	Opći komentar za odredbe čl. od 121. do 128.: Predlažemo u navedene odredbe članaka ugraditi i odredbe kojima bi se izrijekom propisale strože sankcije i novčane kazne za investitore, projektante, revidente, izvođače, nadzorne inženjere, vlasnike građevine i javnopravna tijela, koji svatko u sklopu svoje uloge u procesu građenja, upravljanja građevinom i izdavanja dozvola, ne osiguraju pristupačnost građevina osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti ili orijentacije. Kao primjer potrebe uvođenja sankcija navodimo slučaj izgradnje novog pješačkog i nepristupačnog mosta u Trogiru!	Nije prihvaćen	Pristupačnost je jedan od temeljnih zahtjeva, propisana je prekršajna kazna za projektanta ako projektira građevinu koja ne ispunjava temeljne zahtjeve (članak 121), izvođača ako ne gradi u skladu s glavnim projektom (članak 125), nadzornog inženjera ako građenje nije u skladu s glavnim projektom (članak 126.).
1016	PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 92.	U čl. 92. predlažemo izmijeniti st. 3. na način da isti glasi: (3) Ograđivanje gradilišta nije dopušteno na način koji bi mogao ugroziti prolaznike ili onemogućiti kretanje osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti ili orijentacije na obližnjim javnim površinama. Obrazloženje: Na ovaj način osigurava se pristupačnost javnih površina u blizini gradilišta.	Nije prihvaćen	Kod osiguranja gradilišta potrebno se je pridržavati posebnih propisa, pa tako i propise koji se odnose na pristupačnost. Nije moguće nabrajati sve propise. Nomotehnička pravila.
1017	PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM	4. PROJEKTI, Članak 36.	U čl. 36. st. 1. nakon toč. 8. predlažemo dodati toč. 9. koja glasi: "9. elaborata o načinu osiguranja pristupačnost građevine osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti ili orijentacije točka 9. tako postaje točka 10." Obrazloženje: Određivanje dodatnog mehanizma koji bi osigurao osiguranje pristupačnosti te olakšao nadzor i kontrolu nad odabirom primjerenim elemenata pristupačnosti odnosno primjenom univerzalnog dizajna u projektiranju građevina. Ovo bi bio iznimno važan alat za prevenciju građenja objekata koji dobiju sve potrebne dozvole, ali se u konačnici pokažu kao nepristupačni za osobe s invaliditetom.	Nije prihvaćen	Temeljni zahtjev sigurnost i pristupačnost treba biti dokazana u glavnom projektu, a ne u elaboratu.
1018	PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 16.	Predlažemo kao novo, inovativno i po nama svakako potrebno rješenje u čl. 16. dodati st. 3. koji glasi: (3) U ispitivanje građevine u svrhu provjere pristupačnosti kao jednog od temeljnih zahtjeva za građevinu potrebno je uključiti predstavnike osoba s invaliditetom. Obrazloženje: Sličan i efikasan primjer dobre prakse nalazimo u primjeru Malte.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
1019	PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 9.	U čl. 9. predlažemo dodati st. 3. koji glasi: (3) Pristupačnost građevina osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti ili orijentacije obvezno se osigurava i provjerava u svim fazama – od projektiranja do tehničkog pregleda. Pristupačna građevina je ona građevina koja osigurava ispunjavanje obveznih elemenata pristupačnosti propisanih propisom kojim su propisani uvjeti i način osiguranja nesmetanog pristupa, kretanja, boravka i rada osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti ili orijentacije u građevinama javne i poslovne namjene te osiguranja jednostavne prilagodbe građevina stambene i stambeno-poslovne namjene. Obrazloženje: Kao i kod prijedloga za definiciju u čl. 3. Kada pogledamo odredbe članaka kojima su opisani ostali temeljni uvjeti za građevinu, pristupačnost je najšturije opisana i definirana, što se u praksi pokazalo nedovoljnim da bi se dionici u gradnji osvijestili o važnosti osiguranja pristupačnosti.	Nije prihvaćen	Ovo je opis temeljnog zahtjeva propisan Uredbom (EU) 2024/3110, koja se primjenjuje neposredno. Tehnički propis se donosi temeljem ZOG i obvezno ga je primjenjivati.
1020	PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	U čl. 3. u kojem su definirani pojmovi predlažem dodati točku koja bi glasila: (…) Pristupačnost građevine je rezultat primjene tehničkih rješenja u projektiranju i građenju građevina te uređenju površina/prostora, kojima se osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti i/ili orijentacije osigurava nesmetan fizički pristup te pristup informacijama i komunikaciji, kretanje, boravak i rad u tim građevinama i prostorima na jednakoj razini kao i ostalim osobama. Pristupačna građevina ili uređena površina je ona građevina, dio građevine ili uređena površina koja osigurava ispunjavanje obveznih elemenata pristupačnosti propisanih propisom kojim su propisani uvjeti i način osiguranja nesmetanog pristupa, kretanja, boravka i rada osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti ili orijentacije u građevinama javne i poslovne namjene te osiguranja jednostavne prilagodbe građevina stambene i stambeno-poslovne namjene. Obrazloženje: Smatramo iznimno važnim i u Zakonu definirati i propisati pristupačnost, kako bi se i na taj način svim dionicima u gradnji skrenula pozornost na važnost osiguravanja pristupačnosti.	Nije prihvaćen	U članku 9. zakona definiran je temeljni zahtjev sigurnost i pristupačnost, a detaljnije u Tehničkom propisu, stoga to nije potrebno definirati u pojmovniku.
1021	DARIA PUGEL	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 66.	Navedena odredba znači da će kod „klasične“ udaljenosti od međe od 4 m, neposredni susjed imati svojstvo stranke samo ako je visina pročelja veća od 8 m. S druge strane, „manje složena zgrada“ je definirana kao zgrada koja se sastoji od najviše dva stana (čl. 3. st. 1. t. 32. prijedloga Zakona), pa će u praksi biti rijetki slučajevi kada takva zgrada visinom prelazi 8 m. Drugim riječima, praktična posljedica ove odredbe bit će isključenje svih susjeda iz postupka izdavanja građevinske dozvole.	Nije prihvaćen	Prijedlogom zakona ne isključuju se stranke u postupku samo se broj smanjuje ovisno o utjecaju građevine na njih.
1022	DANKA GRBAC NIKOLAC	1. OPĆE ODREDBE, Članak 1.	Ciljevi definirani ovim zakonom podrazumijevaju: „ (…) zaštitu života i zdravlja ljudi, poštivanje načela jednakih mogućnosti, zaštitu okoliša, očuvanje prirode, (…)“. Članak 12. Prijedloga Zakona o prostornom uređenju uvodi novo načelo prostornog uređenja: Načelo očuvanja prostora i obnove prirode. U stavku (3) tog članka se osobito govori o: „(…) osigurava se očuvanje i oporavak bioraznolikosti, obnova i jačanje otpornosti ekosustava te jačanje otpornosti prostora na utjecaje klimatskih promjena, radi učinkovitog iskorištavanja prirodnih resursa i zaštite zdravlje i dobrobiti ljudi od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih.“ Međutim nijedan od ova dva Zakona ne stvara zakonske preduvjete za ostvarivanje definiranih ciljeva i načela. U tom smislu predlaže se vraćanje projekta krajobrazne arhitekture / projekta krajobraznog uređenja kao sastavnog dijela projektne dokumentacije, kao posebne mape koju izrađuje ovlaštena osoba (ovlašteni krajobrazni arhitekt). Time bi se omogućilo ostvarivanje definiranih ciljeva zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite okoliša, očuvanje prirode u skladu s definiranim načelima očuvanja i oporavka bioraznolikosti, obnove i jačanja otpornosti ekosustava te jačanja otpornosti prostora na utjecaje klimatskih promjena.	Nije prihvaćen	Načelo očuvanja prostora i obnove prirode bi trebale primjenjivati sve struke, to nije isključiva zadaća arhitekata krajobraznog uređenja.
1023	DANKA GRBAC NIKOLAC	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	U skladu s primjedbom na članak 37. kojom se predlaže vraćanje projekt krajobrazne arhitekture / krajobraznog uređenja, predlaže se u stavku (6) uz „ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera“ dodati i „ovlaštenog krajobraznog arhitekta“, kao vraćanje ovlaštenih krajobraznih arhitekata u Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN 78/15, 118/18, 110/19).	Nije prihvaćen	Poslovi krajobraznog arhitekta definirani su posebnim zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornoga uređenja i gradnje, on ne izrađuje glavni projekt.
1024	DANKA GRBAC NIKOLAC	4. PROJEKTI, Članak 36.	Sukladno definiciji ovog članka izrada krajobraznog elaborata prethodi izradi glavnog projekta, predstavlja analizu postojećeg stanja, inventarizaciju i ocjenu postojeće vegetacije osobito drveća i trebala bi davati smjernice za smještanje građevine koje se projektira u prostoru. U tom smislu predlaže se bliže definirati krajobrazni elaborat, njegov sadržaj kao i stručnu ovlaštenu osobu koja ga može izrađivati (krajobrazni arhitekt). U praksi se zbog ukidanja projekta krajobrazne arhitekture / krajobraznog uređenja, kojim se prije projektiralo uređenja okoliša građevina, sada „krajobrazni elaborat“ koristi za projektiranje, jer je ostao kao jedina sastavnica projektne dokumentacije koji može izrađivati krajobrazni arhitekt. Kako se bi se omogućilo adekvatno i stručno projektiranje okoliša građevina, potrebno je u idućem članku vratiti projekt krajobrazne arhitekture / krajobraznog uređenja, a istovremeno bliže definirati i krajobrazni elaborat iz ovog članka.	Nije prihvaćen	Zakonom o gradnji se ne propisuje detaljni sadržaj za elaborate, elaborati se izrađuju sukladno posebnim propisima.
1025	DANKA GRBAC NIKOLAC	4. PROJEKTI, Članak 37.	Članak 12. Prijedloga Zakona o prostornom uređenju uvodi novo načelo prostornog uređenja: Načelo očuvanja prostora i obnove prirode. U stavku (3) tog članka se osobito govori o: „(…) osigurava se očuvanje i oporavak bioraznolikosti, obnova i jačanje otpornosti ekosustava te jačanje otpornosti prostora na utjecaje klimatskih promjena, radi učinkovitog iskorištavanja prirodnih resursa i zaštite zdravlje i dobrobiti ljudi od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih.“ Kako bi se doista osiguralo očuvanje i oporavak bioraznolikosti neophodno je u ovaj Zakon i druge podzakonske propise vratiti projekt krajobrazne arhitekture / krajobraznog uređenja kao obvezni dio glavnog projekta, koja mora izraditi ovlaštena osoba i to: ili ovlašteni krajobrazni arhitekt ili ovlašteni arhitekt uz obveznu suradnju stručnjaka bioloških znanosti (botaničar, arborist ili slično). Obrazloženje: Ako govorimo o oporavku bioraznolikosti zelene površine nisu samo površine zelene boje na papiru, i nisu samo bilo koja vrsta stabla i engleski travnjak. Za oporavak bioraznolikosti, za stabilne i raznovrsne urbane ekosustave neophodno je dublje poznavanje bioloških procesa, za što su potrebna posebna znanja i stoga je neophodno uvjetovati postojanje posebnog projekta i sudjelovanje odgovarajućih stručnjaka u njegovoj izradi. Dodatno, samo ako postoji projekt krajobrazne arhitekture, uređenje okoliša građevina se može na adekvatan način valorizirati prilikom tehničkog pregleda građevine za uporabnu dozvolu i zahtijevati dovršeno uređenje zelenih površina. Sad imamo situaciju u kojoj se uređenje okoliša građevine „projektira“ „krajobraznim elaboratom“ (koji po svojoj prirodi i zakonskoj definiciji ne bi trebao imati tu ulogu), te se prilikom izvedbe radova uređenje okoliša ne izvede, a zgrada oko koje nije posađeno ni stablo niti jedna vlat trave dobije uporabnu dozvolu. Kako bi se osigurali i ciljevi ovog Zakona definirani u članku 1.: „ (…) zaštitu života i zdravlja ljudi, poštivanje načela jednakih mogućnosti, zaštitu okoliša, očuvanje prirode, (…)“ neophodno je stvoriti zakonske preduvjete za obvezivanje investitora na krajobrazno uređenje zdravih, ekoloških, i ugodnih prostora oko građevina, počevši od obveze izrade projekta krajobrazne arhitekture / krajobraznog uređenja.	Nije prihvaćen	Načelo očuvanja prostora i obnove prirode bi trebale primjenjivati sve struke, to nije isključiva zadaća arhitekata krajobraznog uređenja.
1026	DANIJELA JURIĆ	4. PROJEKTI, Članak 37.	Predlažem da se novim Zakonom o gradnji jasno uredi obveza da Glavni projekt mora sadržavati i Projekt krajobrazne arhitekture a Investitora obveže da ima sve faze projektiranja krajobraza : Elaborat krajobraznog uređenja, Idejni projekt, Glavni projekt, Izvedbeni projekt krajobrazne arhitekture. Na ovaj bi se način riješila dugogodišnja nelogičnost i nepovoljna praksa na tržištu, u kojoj se krajobrazno projektiranje svelo na jedan nacrt, najčešće nazvan "Plan sadnje , hortikulturni nacrt i sl.", koji se uklapa u arhitektonski ili građevinski projekt bez stručne obrade i bez uključenosti ovlaštenih krajobraznih arhitekata jer Zakon trenutno dozvoljava da Planove sadnje izrađuju osobe bez potrebnih ovlaštenja i stručne kvalifikacije, Izvođenje krajobrazne arhitekture je nemoguće bez izrade troškovnika. U troškovnicima za izvođenje građevine pod stavkom Završni radovi najčešće se radovi krajobraza definiraju na NEstručnoj razini. Od Izvođača se traži da sam izradi tzv. "vrtlarski nacrt" i nakon što je već potpisao radove za izvođenje. Ova negativna praksa u RH ima niz negativnih posljedica, među kojima su:1. Nestručno i nekontrolirano izvođenje krajobraznih radova,2. Neujednačena kvaliteta uređenja vanjskih prostora,3. Otežano održavanje i brza degradacija prostora,4. Potpuno zanemarivanje važnosti krajobraza u planiranju životnog okoliša, i još mnogo toga. Krajobrazni arhitekti, koji su članovi Hrvatske komore arhitekata i koji oni su završili petogodišnji studij krajobrazne arhitekture na Agronomskom fakultetu jedini su stručno osposobljeni za izradu projektne dokumentacije svih razina krajobraznog uređenja. Ističemo da povremeni izborni kolegiji iz krajobraza na drugim fakultetima,ili obrazovanje poput „dizajner vrta“ stečeno na privatnim učilištima ,nemaju znanja iz područja ekologije, prostornog planiranja, hortikulture, zaštite prirode i krajobraznog oblikovanja koja su potrebna za kvalitetno projektiranje krajobraza. Stoga je nužno ovim Zakonom osigurati integraciju krajobrazne arhitekture kao ravnopravnog dijela projektne dokumentacije unutar postupaka ishođenja lokacijske i građevinske dozvole na način da je je Krajobrazna arhitektura dio procesa GRADNJE a krajobrazne arhitekte napokon ovlasti da budu ravnopravni sudionici u istom.	Nije prihvaćen	Zadaće struke propisane su zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji, i nastavno na to propisane su i strukovne odrednice glavnih projekata.
1027	DANIJELA JURIĆ	4. PROJEKTI, Članak 36.	Članak 36. (1) Izradi glavnog projekta, odnosno pojedinih projekata koje sadrži, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno, prethodi izrada: geomehaničkog elaborata elaborata zaštite od požara krajobraznog elaborata prometnog elaborata elaborata tehničko-tehnološkog rješenja elaborata zaštite na radu elaborata zaštite od buke konzervatorskog elaborata drugog potrebnog elaborata. (2) Projekti iz članka 35. ovoga Zakona moraju sadržavati i podatke iz elaborata koji su poslužili kao podloga za njihovu izradu te projektom predviđen projektirani vijek uporabe građevine i uvjete za njezino održavanje. (3) Elaborati iz stavka 1. ovoga članka izrađuju se u skladu s ovim Zakonom, propisom donesenim na temelju ovoga Zakona i posebnim propisima. (4) Sadržaj krajobraznog elaborata iz stavka 1. točke 3. ovoga članka propisat će se posebnim pravilnikom koji donosi ministar nadležan za graditeljstvo, u suradnji s ministrom nadležnim za zaštitu okoliša. Do donošenja pravilnika, krajobrazni elaborat izrađuje se kao stručna podloga koja prethodi izradi glavnog ili izvedbenog projekta krajobrazne arhitekture te ne smije sadržavati razinu razrade koja pripada tim projektima.	Nije prihvaćen	Zakonom o gradnji se ne propisuje detaljni sadržaj i nazive za elaborate, niti tko ih može izraditi, elaborati se izrađuju sukladno posebnim propisima.
1028	DAMIR KLAIĆ	10.2. UPORABNA DOZVOLA ZA ODREĐENE GRAĐEVINE, Članak 144.	Potrebno je u članak zakona jasno upisati da se ove uporabne dozvole mogu izdati i za objekte čija izmjena i dopuna građevinske dozvole ili akta za gradnju izdana i iza tog datuma (01.01.2014,). Budući da u praksi postoje takvi slučajevi i da je u dva konkretna slučaja Ministarstvo poništilo prvostupanjsko rješenje o odbacivanju uz obrazloženje da je bazni akt za gradnju dokument prije 1.listopada 2007 a izmjena i dopuna tog akta izdana u travnju 2025. No budući da to naravno nije baš pametno jer otvara bezbrojne mogućnosti za izbjegavanje tehničkog pregleda objekta. No vjerujem kako to ipak nećete napisati u Zakonu i kako Ministarstvo neće pisati nerazumna obrazloženja. Drugi komentar bi bio da se vrati mogućnost izdavanja i za dio građevine koji predstavlja funkcionalnu cjelinu.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
1029	CELA MATAN	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	članak 19 (4) izbaciti jer je nepotreban, neka se naruči po potrebi izvedbeni projekt i projektanstki nadzor	Prihvaćen	Odredba je brisana.
1030	CELA MATAN	4. PROJEKTI, Članak 31.	Projekti se izrađuju u BIM okruženju isključivo za javne zgrade i zgrade čija vrijednsot prelazi 2 milijuna eura (kao što je do sada uvedeno ili tek planirano u 35% zemalja EU).	Nije prihvaćen	Smatramo da je prijelazno razdoblje dovoljno dugo za prilagodbu na BIM.
1031	BRUNO JUTRIŠA	7. UPORABA GRAĐEVINE, Izdavanje uporabne dozvole	Predlažem da se u Zakon o gradnji uvede institut privremene uporabne dozvole ili mogućnost pokusnog rada za vrijeme trajanja procedure provođenja tehničkog pregleda i izdavanja uporabne dozvole, kako bi se omogućilo zakonito korištenje građevine (npr. kotlovnice, uređaji za pročišćavanje otpadnih voda, industrijski pogoni) bez potrebe za potpunim gašenjem pogona u razdoblju između završetka pokusnog rada i izdavanja uporabne dozvole. Trenutno rješenje uzrokuje značajne operativne i financijske poteškoće jer se pogon mora ugasiti dok traje postupak tehničkog pregleda i izdavanja uporabne dozvole, iako je objekt tehnički spreman za rad. Novo rješenje bi smanjilo administrativno opterećenje te omogućilo nesmetano puštanje u rad složenih sustava. Alternativna formulacija bi bila da se omogući održavanje tehničkog pregleda za vrijeme trajanja pokusnog rada te da se uporabna dozvola izda automatski po dostavi pozitivnog izvješća o pokusnom radu (ako su zadovoljeni svi ostali uvjeti za izdavanje).	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje. Privremena uproabna dozvola na rok od 90 dana je predviđena člankom 103.stavak 2.
1032	BRANKICA GRMOJA	i.PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 121.	Potpuno je neprihvatljivo i neprimjereno kažnjavati projektante (stavak 6), ukoliko Zakonom nije definiran projektantski nadzor, obaveza njegovog ugovaranja i odgovarajuće naknade, pa je to potrebno promijeniti u cijelom Zakonu.	Prihvaćen	Prihvaćen.
1033	BRANKICA GRMOJA	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 71.	Molimo uvesti rok tijelu graditeljstva za provođenje postupka koji će utvrditi sve navedeno tj. rok u kojem se ocjenjuje da je uredno predan zahtjev. Predlaže se rok od 60 dana.	Nije prihvaćen	Rokovi su propisani ZUP-om.
1034	BRANKICA GRMOJA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	Članak 19. st. 4. je potpuno nedorečen te je podložan raznim tumačenjima i mnogim sporovima. Predložene dužnosti projektanta nakon predaje projektne dokumentacije u suprotnosti su sa Zakonom o obveznim odnosima i sa Zakonom o javnoj nabavi. Davanje objašnjenja i pružanje stručne pomoći u vezi projekta od strane projektanta u tijeku gradnje potrebno je regulirati kroz obavezu ugovaranja projektanstkog nadzora. Obvezan sadržaj i opremanje projekata građevina već su definirani drugim propisima. Obaveza projektanta za izradu „izmjena projekta zbog okolnosti nastalih tijekom faze građenja“ je toliko nejasna i općenita te ju treba potpuno izbaciti.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
1035	BRANIMIR JURKOVIĆ	10.4. ZAKONI, DRUGI PROPISI I PRAVILA, Tehnički propisi	S obzirom na primjere u praksi gdje se grade gradske četvrti sa stambenim zgradama koje su pretrpanih pločnika i sl. zbog nedostatka parkirnih mjesta valjalo bi zakonom urediti minimum od 2 parkirna mjesta po stambenoj jedinici, a u slučaju psolovnih prostora barem 5 što je uistinu realna potreba kako bi se mogao imati uređeni promet u mirovanju.	Nije prihvaćen	Predmet prostornog planiranja.
1036	BRANIMIR BAGARIĆ	10.1. ZAPOČETI POSTUPCI, IZDANI AKTI I PRIMJENA PROPISA, Članak 140.	Poštovani, molim vas da jasnije definirate što znači da građevinska dozvola koju je izdalo upravno tijelo ostaje na snazi do roka važenja određenog tom dozvolom, a najduže šest godina od dana pravomoćnosti dozvole! - ako je dozvola izdana 20.12.2022., po važećem zakonu ona prestaje važiti 20.12.2025. (ukoliko nije prijavljen početak gradnje). S obzirom da ovaj novi zakon stupa na snagu 01.01.2026. (dakle, NAKON prestanka važenja dozvole) da li će ova dozvola iz 2022. prestati važiti istekom 3 godine od pravomoćnosti ili će ipak dobiti još 3 dodatne godine po ovom zakonu? - ako je dozvola izdana 20.01.2023., po važećem zakonu ona prestaje važiti 20.01.2026. (ukoliko nije prijavljen početak gradnje). S obzirom da ovaj novi zakon stupa na snagu 01.01.2026. (dakle, PRIJE prestanka važenja dozvole) da li će ova dozvola iz 2023. prestati važiti istekom 3 godine od pravomoćnosti ili će dobiti još 3 dodatne godine po ovom zakonu? - ako se građevinska dozvola izdaje sukladno važećem zakonu, da li će u izraci građevinske dozvole koja će se izdati nakon 01.01.2026. pisati da ona vrijedi 3 godine (sukladno članku 123. važećeg zakona), ili će pisati da vrijedi 6 godina? Predlažem da se ovo nedvosmisleno definira!	Prihvaćen	Članak će biti mijenjan.
1037	BRANIMIR BAGARIĆ	i.PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 127.	Vjerojatno se nakon ovog nikad neće dogoditi da javnopravno tijelo ne dostavi uvjete, ali će zato masovno izdavati rješenje o odbacivanju izdavanja posebnih uvjeta u situacijama kad nisu stigli sve pripremiti. Smatram da je rok od 30 dana apsolutno neprihvatljiv, zapravo je i rok od 15 dana predugačak, ionako većina čeka zadnji dan. Ako ne vjerujete, hoćete da vam screenshot-am da vidite datume? Predlažem da taj rok za izdavanje uvjeta bude maksimalno 15 dana kao do sada ili pak još manji.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
1038	BRANIMIR BAGARIĆ	7.3. UKLANJANJE GRAĐEVINE, Članak 110.	Poštovani, molim Vas da obratite pažnju na jednu specifičnu situaciju oko uklanjanja građevine. Osobno sam upoznat s 3 slučaja gdje su vlasnici uklonili postojeće pomoćne građevine koje su manje od 50 m2 (ozakonjene posebnim Zakonom) i sad su se svi našli u istoj situaciji, a to je da im Upravni odjel za prostorno uređenje ne želi izdati rješenje o utvrđivanju građevne čestice jer sad "nedostaje" jedna zgrada iz rješenja o izvednom stanju. Predlažem da se ova situacija omogući zakonom i da se jasno definira da uklanjanje takve građevine nije prepreka izdavanju rješenja o utvrđivanju građevne čestice.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
1039	BRANIMIR BAGARIĆ	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 90.	Poštovani, pozdravljam odluku o ograničenju zabrane na maksimalno 60 dana, jer po dosadašnjem zakonu nije bilo nikakve prepreke da neka jedinica lokalne samouprave uvede rok od 365 dana zabrane. Osim toga predlažem da se taj rok od 60 dana može odrediti isključivo u kontinuitetu, što znači da se ne bi dogodilo da netko određuje točne datume zabrane izbacujući subote, nedjelje i praznike, pa to razvuče na puno duži period!	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
1040	BRANIMIR BAGARIĆ	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 79.	Poštovani, slažem se s gospodinom Gulićem, s tim da bih predložio da odstupanje od minimalnog građevnog pravca bude do 10 cm. Na malim česticama se građevine najčešće projektiraju na minimalno dopuštenim udaljenostima i s minimalnim debljinama slojeva vanjskih zidova, a u stvarnosti to sve bude ipak malo "deblje".	Nije prihvaćen	Pravila struke.
1041	BRANIMIR BAGARIĆ	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 78.	Poštovani, po mom sudu ova odredba ima smisla samo za javne zgrade i zgrade na, da tako kažem, "atraktivnim lokacijama". Slažem se da primjerice na Trgu bana Jelačića ne bi smjeli dopustiti da stoji skela i oplata godinama i kvari vizuru važnog gradskog prostora. A što ako neka mlada obitelj van grada ne završi kuću od 400 m2 u zadanom roku? Pa tome sigurno nije razlog što oni to ne bi htjeli, nego što najčešće zbog kojekakvih životnih priča i situacija nisu u financijskoj mogućnosti. Pa im još treba udariti kaznu zbog toga! Tek onda ju neće završiti! Predlažem da se ovaj članak izmijeni u tom smislu!	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
1042	BRANIMIR BAGARIĆ	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 77.	Poštovani, što s dozvolama koje se izdaju po starom zakonu, a u trenutku nakon što ovaj zakon stupi na snagu? Da li će i one imati ove nove rokove, ili se primjenjuju rokovi iz trenutno važećeg zakona?	Nije prihvaćen	Propisano u prijelaznim odredbama.
1043	BRANIMIR BAGARIĆ	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 73.	Poštovani, ovo je odličan članak koji je ostao još od prošlog zakona, i moram priznati da me odmah oduševio, a također i investitore. Ne znam za ostale kolege, ali iskoristio sam ga mnogo puta na veliko zadovoljstvo investitora! Po mom sudu, tko god se ovog sjetio, bio je vrlo racionalan!	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
1044	BRANIMIR BAGARIĆ	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 71.	Poštovani, u kojem roku je tijelo graditeljstva dužno to sve utvrditi. Ukoliko predate predmet i ne dosađujete službenicima, vrlo lako može proći i godinu dana a da nitko uopće ne dotakne predmet, niti fizički niti klikom miša. Ako projektant svojim potpisom jamči usklađenost projekta s prostornim planom, zašto onda to treba na dodatnu kontrolu koja traje mjesecima. Ispada da potpis glavnog projektanta nema nikakvu pravnu snagu, osim ako netko "svevišnji" to ne potpiše poslije njega, onda je sve OK. Zašto za neke jednostavnije građevine, recimo do 3 stana i 400 m2 (ili izmislite neki drugi kriterij) uopće treba kontrola projekata od strane službenika koja traje mjesecima. Brže se izdala dozvola za pelješki most nego za neke zgrade do 400 m2. To nema logike!	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje. Primjenjuju se rokovi ZUP za rješavanje u upravnim stvarima.
1045	BRANIMIR BAGARIĆ	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 70.	Poštovani, što znači da je investitor započeo s gradnjom? Koja točno radnja označava da je gradnja započeta? Prema zakonu, prijava početka gradnje označava početak gradnje! Da li je parkiranje bagera na čestici znak početka gradnje? Ili je to dovoz armature? Da li 6 nepalaca na čestici označava početak gradnje? Smatram da ovaj članak treba ili potpuno izbrisati ili se točno, jasno i nedvosmisleno mora definirati što znači da li je gradnja započeta ili ne, inače će svaki službenik različito tumačiti, a osim toga bit će veliki pritisak na službenike da li da nešto smatraju početkom gradnje ili ne. Službenici se odredbama ovog članka pretvaraju u inspektore i tužibabe, a to sigurno nije ono što žele biti. Osim toga, postoje upravna tijela koja izdaju građevinske dozvole u dijelovima udaljenima nekoliko desetaka kilometara, a da ne spominjem otoke. Na dan kad obavljaju očevid na terenu, teško da imaju šanse da naprave ikakvu upravnu radnju u uredu. Da bi službenik iz Vela Luke (u periodu van turističke sezone) došao na Lastovo izvršiti uvid na čestici, mora uzeti apartman da prespava jer je povratni trajekt sljedeći dan u 4:30 ujutro. Ne daj bože da zapuše bura kao prije par dana, bolje mu je da ponese i ruksak s rezervnom robom za par dana.	Nije prihvaćen	U članku 3. stavak 1 točka 7. jasno definirano: građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstrukterski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina.
1046	BRANIMIR BAGARIĆ	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 60.	"4. popis stambenih jedinica sa svim podacima u skladu s propisima kojima se uređuje središnji registar stanovništva." Vidim po ostalim komentarima da nitko, uključujući i mene, ne zna što je to i koji je smisao toga. Djeluje kao da je nekom službeniku u središnjem registru stanovništva je to palo na pamet, i vi odmah prihvaćate. Besmislen i suvišan dodatak projektima. Umjesto da se projekti pojednostavljuju, oni se opterećuju kojekakvim dodacima koji definitivno ne bi trebali biti (niti jesu) u opisu posla projektanta. Oslobodite nas suvišne papirologije!	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje, propisat će se detaljnije Pravilnikom o obveznom sadržaju projekat.
1047	BRANIMIR BAGARIĆ	5.TIJELA NADLEŽNA ZA IZDAVANJE GRAĐEVINSKE I UPORABNE DOZVOLE, Članak 53.	Poštovani, slažem se s gospodinom Kovačevićem. Iako se u nekim upravnim tijelima građevinske dozvole predugo čekaju, nerijetko prođe nekoliko mjeseci prije nego službenik uopće prvi put dotakne predmet, čelnici upravnog tijela ne prihvaćaju prijedloge za prebacivanje predmeta u neko drugo upravno tijelo. Mislim da to treba biti opcija koju bi investitor/projektant trebao imati pravo iskoristiti u takvim situacijama.	Nije prihvaćen	Nije u skladu sa ZUP-om u dijelu koji se odnosi na mjesnu nadležnost.
1048	BRANIMIR BAGARIĆ	4. PROJEKTI, Članak 50.	A što ako se rješenje ne dostavi u roku 30 dana? Smatram da se ovaj rok neće poštovati i da treba navesti što se događa nakon isteka 30. dana.	Prihvaćen	Dodatno će se propisati.
1049	BRANIMIR BAGARIĆ	4. PROJEKTI, Članak 49.	Poštovani, rok od 30 dana je apsolutno neprihvatljiv! U današnjim postupcima koji se vode temeljem važećega zakona, javnopravna tijela nerijetko čekaju zadnji dan za dostavljanje uvjeta, a HEP u vrlo često ne dostavi uvjete priključenja pa ih moramo naknadno moliti tjednima da nam to pošalju na mail. Osim toga rok od 30 dana je predugačak jer cijelo vrijeme čekate u neizvjesnosti da li će netko dostaviti rješenje o odbijanju iz nekog banalnog razloga, a vjerujem da smo se svi s tim susreli u praksi, pa onda ako je neka sitnica u pitanju, ponovi sve opet 30 dana.... dani prolaze, projekti čekaju, investitori su nervozni, projektanti su nervozni, a javnopravno tijelo "odmara" do zadnjeg dana. Isto tako treba definirati da li je prihvatljivo u slučajevima kad se ponavlja ekonferencija pozivati samo ona tijela koja nisu dala ili su odbila dati uvjete, ili ipak treba sve zvati i ponovno ih zatrpavati identičnim zahtjevima. Predlažem ostaviti rok od 15 dana za dostavu uvjeta od strane javnopravnih tijela.	Prihvaćen	Prihvaćen.
1050	BRANIMIR BAGARIĆ	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	Poštovani, pojam "rekonstrukcija" pod točkom 22. navodi da je potrebo zadržati temelje i dio najniže etaže, što bi se moglo protumačiti kao da je potrebno zadržati sve dijelove temelja, bez iznimke, što je apsolutno neprihvatljivo u smislu sigurnosti zgrade u pogledu mehaničke otpornosti i stabilnosti. Osim toga, nejasan je i preopćenit pojam "dio najniže etaže" U praksi, najčešće se rade rekonstrukcije postojećih zgrada koje su: - bespravno građenje pa legalizirane - dovoljno stare da trebaju rekonstrukciju U oba slučaja, osnovni problem je da ne znamo stvarno stanje ni osnovnih konstruktivnih elemenata (osim debljine), a pogotovo temelja, pa kako onda dokazati nosivost takvih postojeći temelja, pogotovo što najčešće takve zgrade dobiju još po neku nadzemnu etažu. Stoga predlažem da se ukloni odredba po kojoj je potrebno zadržati postojeće temelje.	Nije prihvaćen	Odredba je jasna i omogućava povećanje odnosno smanjenje gabarita.
1051	BOŠKO MIŠLOV	10.4. ZAKONI, DRUGI PROPISI I PRAVILA, Stupanje na snagu Zakona	Datumi predviđeni za primjenu BIM-a su predugi u usporedbi s EU. Velik dio projektanata, posebno u zgradarstvu/visokogradnji je već spreman za rad u BIM-u, međutim nema standardizacije, sistematizacije i klasifikacije koje bi definirale razine detalja, odnosno razinu informacija.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
1052	BOŠKO MIŠLOV	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	Stavak 1, točka 1. BIM (Building Information Modeling) - uz razinu razvijenosti elemenata (LOD) trebalo bi uključiti i razinu informacija/podataka (LOI) koja bi osigurala kvalitetnije informacije izvođačima i unificirala obveze projektanata	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
1053	BOJAN BALABAN	10.4. ZAKONI, DRUGI PROPISI I PRAVILA, Članak 165.	Treba zaštititi urbana stabla i životinje koje ovise o njima. Potrebno je zaštititi stabla prilikom građevinskih radova.Prije gradnje treba obaviti evaluaciju i elaborat postojećih stabala na građevnoj parceli.Nadzorni inženjer mora biti netko iz struke ako u glavnom projektu stoji zaštita stabala. Obavezno zaštititi stabla (korijen,deblo i krošnju) ako se nalazi na granici s građevnom česticom.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
1054	BLAŽENKA CINDRIĆ	5.TIJELA NADLEŽNA ZA IZDAVANJE GRAĐEVINSKE I UPORABNE DOZVOLE, Članak 56.	(6) Propisati uvjete za obavljanje poslova pročelnika upravnog odjela za prostorno planiranje 1. službena osoba koja ima završen sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani preddiplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij (razina 7.1.sv ili 7.1.st HKO-a) tehničke znanosti, polje arhitektura, građevinarstvo, strojarstvo, elektrotehnika i geodezija, ako ima pet ili više godina radnog iskustva u struci, položen državni ispit	Nije prihvaćen	Nije predmet zakona o gradnji, primjedba se odnosi na prostorno uređenje.
1055	BLAŽENKA CINDRIĆ	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	Dodati 35. Odrediti pojmovnikom razliku između nadstrešnica za sklanjanje stoke zatvorenih sa tri strane i nastamba – „štala“ - zgrade sa izvorom zagađenja, po parametrima površina nadstrešnice - nastambe, broju grla, obliku konstrukcije i vremenskom periodu korištenja. Za koje se zgrade izdaje građevinska dozvola, a za koje ne izdaje građevinska dozvola.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje. Ostale građevine… nemoguće je definirati sve vrste građevina, definirane su one, za koje su propisani posebni postupci za ishođenje akata.
1056	BARBARA PERUŠKO	10.1. ZAPOČETI POSTUPCI, IZDANI AKTI I PRIMJENA PROPISA, Članak 142.	Iza članka 142. treba dodati podnaslov EVIDENTIRANJE IZGRAĐENE INFRASTRUKTURE I dodati članak 142.A koji predlažemo da glasi: Osobe koje upravljaju infrastrukturnim građevinama, dužne su evidentirati sve infrastrukturne građevine izgrađene do dana 01.01. 2014. godine na katastru infrastrukture i ISPU sustavu, bez obzira da li za njihovu gradnju posjeduju ili ne posjeduju akte za gradnju i/ili uporabu i iste će se smatrati postojećim građevinama u smislu ovog Zakona.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
1057	ANTUN PLENKOVIĆ	4. PROJEKTI, Idejni projekt za manje složene zgrade	Sve nZEB zgrade moraju imati ispunjene uvjet iz EU Direktive, a ti uvjeti su opisani u Tehničkom propisu o racionalnoj uporabi energije. Ti uvjeti se definiraju i dokazuju u glavnom projektu tako da bez njega ne možemo udovoljiti standardu. Da ne govorim da nema smisla da za obiteljske kuće to "pojednostavnimo" jer smo država u kojoj većina živi u obiteljskim kućama. Ako će ovo proći, što neće u najmanju ruku zbog EU, onda ajmo ukinuti i sve projekte, jer nemaju smisla. Dodatno, trenutna situacija gdje nema nadzora svih pri gradnji obiteljskih kuća je također neracionalno u najmanju ruku. Nitko ne garantira da je izvedeno kako je popisano osim nadzora. Zanimslite koliko će ljudi živjeti u kućama gdje netko nije provjerio kvalitetu izvedenosti elektroinstalacija....	Nije prihvaćen	Za manje složenu zgradu je idejni projekt primjeren oblik potrebne tehničke dokumentacije. Za izvođenje je potreban glavni projekt, prilaže se kod prijave početka građenja i mora biti na gradilištu.
1058	ANTUN PLENKOVIĆ	4. PROJEKTI, Članak 31.	Stavak 3. Projekti svi trebaju biti u BIM-u ili nijedan. Nema smisla odvajati na manje složene zgrade. BIM nije garancija kvalitete projekta, ali je dobar smjer. Možda bi trebali olakšati neke stvari projektantima koji rade u BIM-u pa na taj način privuči više korisnika.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
1059	ANTUN PLENKOVIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 22.	Prijelog je i da se konačno jasno definira da mora postojati pravna ugovorna veza između svih izvođača i investitora, a ne da stalno imamo situaciju da glavni izvođač ima ugovor s investitorom, a da nisu definirani svi podizvođači u tom ugovoru. Na taj način glavni izvođač ugovors podizvođačem da radi na građevini, a taj (pod)izvođač nema ugovornu vezu s investitorom i nadzor nema uvid da li je kvalificiran.	Nije prihvaćen	Ovim zakon je upravo tako definirano.
1060	ANTUN PLENKOVIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	Stavak 4: Nije prihvatljivo da projektant bude na raspolaganju investitoru i drugim sudionicima u gradnji te im daje objašnjenja i stručnu pomoć. Vrlo kratko rečeno, glavni projekt je tu da dokaže da zadovoljava temeljne uvjete, stručni nadzor je tu da prati da je izvedeno prema tom projektu, a ako izvođači ili investitor nemaju znanja kako nešto izvesti prema glavnom projektu, što je za očekivati jer je to glavni projekt, može se ili mora se naručiti izvedbeni projekt. Ako ni to nije dovoljno, s projektantom projekta se može ugovoriti projektntski nadzor kako bi on bio na raspolaganju za ovo što je trenutno defnirano stavkom 4. Inače nevjerojata ideja... Ukinuti dio projekata, a odrediti da je projektant odgovoran praktički od projektiranja do završetka građenja...	Prihvaćen	Odredba je brisana.
1061	ANTONIO ANDABAKA	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 70.	Upravno tijelo ima dovoljno resursa za još jedan izlazak na teren? Ako je trenutno u određenim zonama potrebno više od 9 mj. da se predmet uzme u obradu, što možemo očekivati ako će se čekati još i izlazak na teren? Što je sa zonama gdje jedan referent pokriva 10ak otoka i ovisi o Jadroliniji da bi došao do gradilišta? Također, po kojem bi projektu investitor trebao započeti gradnju ako upravno tijelo nije provjerilo usklađenost s prostornim planom i ostalom legislativom? Što ako počne gradnju po glavnom projektu, plati naknadu, a upravno tijelo utvrdi da projekt nije usklađen? Ako je cilj prevencija gradnje prije akta tj. naplata 'naknade' onda spomenuti postupak treba izuzeti iz procesa ishođenja dozvola.	Prihvaćen	Odredba se mijenja.
1062	ANTONIJA KNEŽEVIĆ	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 77.	Predlaže se dodati nove stavke: (1) Građevinska dozvola prestaje važiti i u slučaju kada je izvođenje radova prekinuto neprekidno dulje od 12 mjeseci, osim ako je na obrazloženi zahtjev investitora nadležno tijelo odobrilo produženje zastoja zbog objektivnih okolnosti (viša sila, mjere javnopravnih tijela, arheološki nalazi i sl.) za najdulje 12 mjeseci. (2) Građevinska dozvola prestaje važiti ako građevina nije dovršena i ako nije podnesen zahtjev za izdavanje uporabne dozvole u roku od 4 godine od dana prijave početka građenja. Za složene građevine i infrastrukturne projekte taj se rok može jednokratno produljiti rješenjem nadležnog tijela za najviše 2 godine, uz prethodno obrazloženu dinamiku radova. (3) Ako je građevinska dozvola izdana fazno, rokovi iz stavka 2. računaju se po pojedinoj fazi. (4) U slučaju prestanka važenja dozvole iz stavaka 1. i 2., nadležno tijelo će naložiti osiguranje/uklanjanje izvedenih dijelova građevine i sanaciju gradilišta, sukladno nalazu građevinske inspekcije, o trošku investitora.	Nije prihvaćen	Ne prihvaća se, odredba je ista kao u važećem zakonu, samo se ne donosi rješenje o produženju čime se smanjuje jedna administrativna procedura.
1063	ANTONIJA KNEŽEVIĆ	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 77.	Nejasno je zbog čega se ostavlja tako dugačak rok za početak građenja od ishođenja dozvole. Potrebno je uvesti odredbu kao što je u Njemačkoj da se gubi građevinska dozvola ako je gradnja prekinuta više od jedne ili dvije godine.	Nije prihvaćen	Ne prihvaća se, odredba je ista kao u važećem zakonu, samo se ne donosi rješenje o produženju čime se smanjuje jedna administrativna procedura.
1064	ANTONIJA KNEŽEVIĆ	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	Zbog različitih tumačenja dva Ministarstva i inspekcije potrebno je definirati što je točno mobilna kućica, primjerice da je to prenosiva smještajna jedinica’ koja je tvornički izrađena ili prefabricirana namijenjena privremenom smještaju osoba (osobito mobilna kućica ili glamping-jedinica), koja se može postaviti i ukloniti bez oštećenja cjeline te bez građevinskog zahvata koji onemogućuje njezino uklanjanje. Potrebno je definirati koji je pravni akt ključan za njezino postavljanje.	Nije prihvaćen	Smatra se da je građevina sve što je trajno povezano s tlom, bez obzira na način izgradnje i vrijeme zadržavanja u prostoru.
1065	ANTONIJA KNEŽEVIĆ	4. PROJEKTI, Članak 36.	S obzirom da se na početku ovog zakona u ocjeni stanja navodi da je njegov cilj zaštita krajobraznih vrijednosti, onda bi to sam zakon i trebao adresirati. I dalje je nejasno tko može izraditi krajobrazni eleaborat, po kojim pravilima, za kakve projekte i je li on sastavni dio projektne dokumentacije ili nije, Svima su trenutno puna usta prilagodbe klimatskim promjenama, zaštite krajobraza, smanjenja toplinskih otoka, rješenja temeljenih na prirodi, zelene infrastrukture i sl., a krajobrazno uređenje je izostavljeno iz potrebne projektne dokumentacije.	Nije prihvaćen	Zakonom je jasno propisano da elaborat prethodi izradi glavnog projekta, a Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje je definirano tko ga izrađuje a ne ovim zakonom.
1066	ANTONIJA KNEŽEVIĆ	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	Potrebno je staviti definiciju krajobraznog elaborata. Je li elaborat popis biljaka, odnosno inventrizacija i analiza postojećeg stanja, budući da po definiciji elaborat predstavlja nešto čime se elaborira postojeće stranje ili je u biti krajobrazni elaborat u biti prikriveni projekt krajobraznog uređenja? I tko može izraditi krajobrazni projekt - je li to uopće negdje definirano ili može bilo tko?	Nije prihvaćen	Krajobrazni projekt nije propisan ovim zakonom, a krajobrazni elaborat se izrađuje prema pravilima struke.
1067	UDRUGA KEMIJSKIH INŽENJERA I TEHNOLOGA SPLIT	4. PROJEKTI, Članak 37.	Predlažemo nadopunu članka s: 5. procesni projekt. Ponavljamo, manjkavost ovog zakona je usredotočenost na građevine primarno stambene namjene pa i kategorizaciju građevina praktički svodi na obiteljske kuće, višestambene zgrade i ostale građevine. Industrijske građevine podrazumijevaju primjerice kemijska postrojenja, uređaje za obradu otpadne vode, pogone za kondicioniranje pitke vode, rafinerije, farmaceutska i biofarmaceutska postrojenja, postrojenja za proizvodnju hrane i pića, postrojenja za preradu otpada, reciklažu i gospodarenje otpadom, postrojenja za obradu plina i proizvodnju industrijskih plinova, postrojenja za proizvodnju hrane, skladišta i distribucijski centri (proizvoda, sirovina, opasnih tvari) i brojne druge. Projektiranje takvog procesnog postrojenja mora uključivati PROCESNI PROJEKT koji će sadržavati procesnu shemu, detaljne bilance tvari i energije, dimenzioniranje opreme (ne u smislu u kojem to pokriveno strojarskim projektom!), određivanje optimalnih radnih uvjeta procesa, materijala i energenata, lociranje svih ključnih mjesta za kontrolu procesnih varijabli i parametara te na kraju izradu inženjerske sheme postrojenja (P&ID dijagrama). Što sve uključuje procesni projekt, detaljno je razrađeno ovdje: https://processengr.com/process-design/detailed-process-design-schedule-a-fel-2-fel-3-feed-or-basic-engineering-packages/ i to je svjetski standard po kojem se projektiraju postrojenja. Elaborat tehničko-tehnološkog rješenja ne može biti zamjena za PROCESNI PROJEKT! Elaboratom se daje prijedlog tehnološkog koncepta i on nije detaljan kao procesni projekt kojim se daje konačno rješenje. Strojarski projekt također ne može zamijeniti procesni projekt (niti procesni može zamijeniti strojarski) jer se oni u svojoj osnovi razlikuju i trebali bi se nadopunjavati! Čak i idejni projekt procesnog postrojenja u inozemstvu uključuje procesni projekt (FEL-2 - objašnjeno na gornjoj poveznici). Usprkos prethodno navedenom, procesni inženjeri (kemijski inženjeri i tehnolozi, prehrambeni inženjeri i tehnolozi i biokemijski inženjeri i tehnolozi) koji JEDINI IMAJU POTREBNE KOMPETENCIJE ZA IZRADU PROCESNOG/TEHNOLOŠKOG PROJEKTA ILI ELABORATA TEHNIČKO TEHNOLOŠKOG RJEŠENJA nalaze se u diskriminiranom položaju u odnosu na ostale inženjere i nisu im omogućena ista prava, odgovornosti i nadležnosti u odnosu na inženjere arhitekture, inženjere građevinarstva, inženjere strojarstva i inženjere elektrotehnike što je nužno hitno ispraviti izmjenama pratećeg Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje!	Nije prihvaćen	Zadaće struke propisane su zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji, i nastavno na to propisane su i strukovne odrednice glavnih projekata.
1068	UDRUGA KEMIJSKIH INŽENJERA I TEHNOLOGA SPLIT	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	Ako je projektant dužan do trenutka izdavanja uporabne dozvole investitoru i, prema potrebi, drugim sudionicima u gradnji davati objašnjenja i pružati stručnu pomoć itd. u slučaju izradnje procesnog postrojenja, očigledno je da mora biti uključen i procesni inženjer (kemijski inženjer, kemijski tehnolog, biokemijski inženjer, biokemijski tehnolog, prehrambeni inženjer, prehrambeni tehnolog) koji jedini imaju kompetencije dati stručno objašnjenje u smislu razrade detalja i izmjene projekta zbog okolnosti nastalih tijekom faze građenja kada se gradi procesno postrojenje! Procesno inženjerstvo je grana inženjerstva koja se bavi procesima pretvorbe sirovina u proizvode i robu, a procesni inženjeri su stručnjaci u području kemijskog ili biokemijskog inženjerstva koji rade u širokom rasponu sektora, uključujući kemijski, poljoprivredni, prehrambeni, farmaceutski i biotehnološki sektor. Ne može strojar, građevinar, elektrotehničar ili arhitekt biti stručan za one dijelove projekta koje u njihovo ime trenutno izrađuju gore navedeni procesni inženjeri, jer za iste nema kompetencije! Procesni inženjer posjeduje tehnička znanja i kompetencije potrebne za projektiranje procesnih sustava (posebno u kemijskoj, petrokemijskoj, farmaceutskoj, biotehnološkoj te prehrambenoj industriji). Sigurnost je ključni razlog za ovu isključivu odgovornost jer procesna postrojenja često uključuju kompleksne kemijske reakcije i opasne tvari. Zbog složenosti kemijskih procesa i opasnosti po zdravlje ljudi i okoliš, samo procesni inženjer (s potrebnim iskustvom i ovlastima koje postojećim zakonima za njega nisu predviđene) može osigurati da projekt ispunjava prije svega sve sigurnosne standarde. Postrojenje mora biti projektirano na način koji eliminira opasnosti od kvarova, neželjenih reakcija ili ekoloških incidenata. Ova specifična odgovornost jamči pravnu i tehničku sigurnost u radu kemijskih postrojenja, što je presudno za zaštitu ljudi, okoliša i imovine. Procesni projekti i „ovlašteni kemijski inženjeri/tehnolozi“ nisu nikakva novost! Zemlje u bliskom (Slovenija, Austrija, Mađarska, Srbija, Crna Gora, Makedonija, BIH) te u širem okruženju (Češka, Velika Britanija, Grčka, Portugal, Cipar, itd.) su regulirale prava i obveze ovlaštenih kemijskih (procesnih) inženjera i RH mora učiniti isto! Također, prema EU zakonu, ako primjerice kemijski inženjer položi u Sloveniji stručni ispit, isti mu mora i u RH biti priznat. No, kako prema postojećem zakonu kemijski inženjeri u RH ne polažu stručni ispit, ne može im se isti niti priznati u RH. Po tom pitanju nismo u skladu sa EU zakonima, što je ogroman propust koji bi se morao korigirati! Nadalje, Strategija razvoja Republike Hrvatske snažno naglašava važnost visokotehnološkog razvoja i inovacija u industriji. Prema tome, nužno je uvažiti ulogu ovlaštenih kemijskih (procesnih) inženjera jer je kemijsko inženjerstvo/prehrambeno inženjerstvo/biokemijsko inženjerstvo ključan pokretač inovacija koje Hrvatska očito želi razvijati. Uvođenjem pravno reguliranih prava i obveza ovlaštenih procesnih inženjera, RH bi osigurala stručnu, odgovornu i sigurnu provedbu složenih tehnoloških projekata, što je nužno za ostvarivanje strateškog cilja o visokotehnološkom razvoju. Sukladno ovome nužno je ispraviti članak 37. Osim toga, ova izmjena povlači i izmjenu Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje u kojem se pored arhitektonske, građevinske, strojarske i elektrotehničke struke mora navesti i kemijsko inženjerska struka.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
1069	UDRUGA KEMIJSKIH INŽENJERA I TEHNOLOGA SPLIT	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	Iako je postrojenje (PROCESNO POSTROJENJE) definirano u ovom članku, kasnije se ovaj izraz gotovo i ne koristi jer je prijedlog Zakona opet maksimalno fokusiran na stambene objekte manje ili veće složenosti. Smatramo da je nužno naglasiti specifičnost projektiranja i izgradnje kompleksnih industrijskih postrojenja koja je u ovom prijedlogu gotovo pa je zanemarena, posebice uzevši u obzir Strategiju razvoja RH čiji su ciljevi, između ostalog, usmjereni na poticanje industrijskog razvoja i tehnološke konkurentnosti. Dakle, ako je strateški cilj poticati industrijski razvoj, ključno je osigurati da su i PROCESNA POSTROJENJA izrađena po jasno definiranim pravilima koje je u kasnijim člancima potrebno izrijekom navesti.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje. Pravilnikom o obveznom sadržaju i opremanju projekata će se podrobnije definirati sve vrste građevina.
1070	UDRUGA KEMIJSKIH INŽENJERA I TEHNOLOGA SPLIT	4. PROJEKTI, Članak 36.	Za građevine koje su kompleksne izrade, kao što su to industrijske građevine/postrojenja, nužno je definirati tko može izrađivati elaborat tehničko-tehnološkog rješenja. Naime, ovim prijedlogom se samo općenito navodi da se elaborati izrađuju u skladu s ovim Zakonom, propisom donesenim na temelju ovoga Zakona i posebnim propisima. Jedan od takvih propisa je i Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje koji u nijednom članku ne spominje procesne inženjere i tehnologe (kemijski inženjeri/tehnolozi, prehrambeni inženjeri/tehnolozi, biokemijski inženjeri/ biotehnolozi) koji su jedini stručni za izradu ovakvog elaborata pri gradnji industrijskog postrojenja.	Nije prihvaćen	Zakonom o gradnji se ne propisuje detaljni sadržaj i nazive za elaborate, niti tko ih može izraditi, oni se izrađuju sukladno posebnim propisima.
1071	UDRUGA KEMIJSKIH INŽENJERA I TEHNOLOGA SPLIT	1. OPĆE ODREDBE, Pojmovi	Iako je postrojenje (industrijska građevina) definirano u ovom članku, kasnije se ovaj izraz gotovo i ne koristi jer je prijedlog Zakona opet maksimalno fokusiran na stambene objekte manje ili veće složenosti, iako se primjenjuje na sve vrste građevina koje uključuju i industrijske građevine/postrojenja. Smatramo da je nužno naglasiti specifičnost projektiranja i izgradnje kompleksnih industrijskih postrojenja koja je u ovom prijedlogu gotovo pa je zanemarena, posebice uzevši u obzir Strategiju razvoja RH čiji su ciljevi, između ostalog, usmjereni na poticanje industrijskog razvoja i tehnološke konkurentnosti. Dakle, ako je strateški cilj poticati industrijski razvoj, ključno je osigurati da su i industrijske građevine izrađene po pravilima struke te je u kasnijim člancima potrebno izrijekom navesti pravila po kojima će se takve vrste građevina graditi. Naime, uz arhitekte, inženjere građevinarstva, strojarstva i elektrotehnike potrebno je uvrstiti kemijske inženjere/tehnologe pri obavljanju poslova projektiranja i izradi tehnoloških/procesnih projekata (ili elaborata tehničko-tehnološkog rješenja) u okviru zadaća za koje je kemijsko-inženjerska struka kompetentna i za koje bi trebala biti ovlaštena pri obavljanju poslova projektiranja.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje. Navedeno će se propisati Pravilnikom o obveznom sadržaju i opremanju projekata.
1072	ANTONIA MILETIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	U nacrtu zakona nije definiran krajobrazni elaborat niti je određeno tko ga može izrađivati. Smatram da je nužno jasno propisati da krajobrazni elaborat prethodi izradi projekta te da je ovlašteni izrađivač krajobrazni arhitekt. Položaj krajobraznog arhitekta u zakonodavnom okviru uopće nije definiran, iako krajobrazna arhitektura obuhvaća biotehničke, interdisciplinarne i projektantske kompetencije koje su ključne za planiranje i uređenje prostora. Stoga tražim povratak projekta krajobrazne arhitekture/krajobraznog uređenja u zakon. Ovo je nužno s obzirom na KORH, europske zelene politike, razvoj zelene infrastrukture i nature-based solutions (NbS), ali i zbog vidljivih negativnih posljedica dosadašnjeg izostanka tog propisa. Također, potrebno je odbaciti termin „tehnička struka“ jer krajobrazna arhitektura nije tehnička, već biotehnička i interdisciplinarna struka. Na kraju, krajobraznim arhitektima mora se omogućiti pravo potpisivanja i preuzimanja odgovornosti za vlastiti rad. Trenutni pristup, u kojem se zakonski svodimo na podizvođače bez prava i odgovornosti, nepravedan je i štetan za struku, a dugoročno i za društvo u cjelini.	Nije prihvaćen	Slažemo se da je krajobrazno uređenje značajan i potreban doprinos kvaliteti života. Zakonom je jasno je propisano da elaborat prethodi izradi glavnog projekta, a Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje je definirano tko ga izrađuje a ne ovim zakonom.
1073	ANTONIA KNEZ	6.3. GRAĐENJE GRAĐEVINA ZA KOJE NIJE POTREBNA GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 86.	U okviru pravilnika koji će se donijeti na temelju članka 86. treba izričito omogućiti da krajobrazni arhitekti mogu biti projektanti zahvata i radova koji se izvode bez građevinske dozvole, osobito kada se odnose na uređenje otvorenih površina i oblikovanje krajobraza, uključujući pješačke i biciklističke staze, rekreacijske i parkovne zone, odmorišta, urbane površine te elemente poput pergola, dječjih igrališta, tipskih rješenja i drugih sastavnica zelene infrastrukture, kao i sve druge zahvate predviđene Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima. Nadalje, krajobraznim arhitektima treba omogućiti samostalno vođenje projekata krajobrazne arhitekture, u suradnji s drugim stručnjacima koji potpisuju i preuzimaju odgovornost za svoj dio projektne dokumentacije, te njihovo sudjelovanje na natječajima, osobito u dijelu koji se odnosi na izradu idejnih rješenja uređenja prostora. Ovim se pristupom osigurava usklađenost sa stvarnom praksom i suvremenim pristupom održivoj gradnji, omogućuje zakonito provođenje postojećih postupaka te jača stručna odgovornost i kvalitetu krajobraznog oblikovanja prostora.	Nije prihvaćen	Predmet zakona o poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji.
1074	ANTONIA KNEZ	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 61.	Treba jasno definirati da krajobrazni elaborat ima isključivo analitičku ulogu te da ne može zamijeniti projekt krajobrazne arhitekture. Također je potrebno utvrditi tko je ovlašteni izrađivač krajobraznog elaborata kako bi se osigurala stručnost i jednoznačna primjena pojma u praksi. Na taj način uklonile bi se postojeće nejasnoće u postupcima izdavanja građevinskih dozvola i osigurala jasna razlika između dokumenta koji prethodi projektiranju i samog projekta kojim se ono provodi.	Nije prihvaćen	Zakonom je jasno propisano kojih strukovnih odrednica su glavni projekti odnosno ćemu služe elaborati. Glavni projekt krajobraznog uređenja nije propisan i definiran ovim zakonom.
1075	ANTONIA KNEZ	5.TIJELA NADLEŽNA ZA IZDAVANJE GRAĐEVINSKE I UPORABNE DOZVOLE, Članak 56.	U članku 56. treba predvidjeti da službena osoba ovlaštena za rješavanje postupka i izdavanje akta može imati završen sveučilišni diplomski studij iz biotehničkog područja, polje krajobrazne arhitekture, isključivo u slučajevima koji se odnose na projekte krajobrazne arhitekture, zelene infrastrukture i uređenje otvorenih površina. Time se osigurava odgovarajuća stručnost i razumijevanje specifičnih krajobraznih, biotehničkih i ekoloških aspekata tih postupaka, uz zadržavanje postojeće nadležnosti drugih struka u njihovim područjima.	Nije prihvaćen	Projekt krajobrazne arhitekture nije definiran u Zakonu o gradnji. Osoba koji vodi i rješava treba biti stručna za pregledavanje projekata svih strukovnih odrednica. Službene osobe koje rješavaju i vode postupak moraju biti izjednačene sa sudionicima u gradnji.
1076	ANTONIA KNEZ	4. PROJEKTI, Članak 31.	U stavku 4. treba izrijekom navesti da u cjelovitom projektiranju sudjeluju i ovlašteni krajobrazni arhitekti, uz ovlaštene inženjere pojedinih struka i ovlaštene arhitekte. Uređenje otvorenih površina, krajobrazno oblikovanje i integracija elemenata zelene infrastrukture čine sastavni dio koncepta cjelovitog projektiranja jer izravno utječu na kvalitetu prostora, održivost, mikroklimu i sigurnost korisnika. Uključivanjem krajobraznih arhitekata u sustav cjelovitog projektiranja osigurava se da svi aspekti građevine i njezina neposrednog okoliša budu oblikovani usklađeno, stručno i održivo, u skladu s ciljevima Zakona o gradnji.	Nije prihvaćen	Zadaće struke propisane su zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji.
1077	ANTONIA KNEZ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 26.	U članku 26. trebalo bi predvidjeti mogućnost da krajobrazni arhitekti obavljaju stručni nadzor nad izvođenjem zahvata koji se odnose na uređenje otvorenih površina, krajobrazno oblikovanje i elemente zelene infrastrukture, osobito u slučajevima predviđenima Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima. Takvo rješenje osiguralo bi potrebnu stručnost i kontrolu kvalitete izvedbe zahvata u prostoru koji uključuju vegetacijske, biotehničke i krajobrazne elemente. Time se ne proširuju ovlasti, već se omogućuje da nadzor nad zahvatima iz područja krajobrazne arhitekture bude usklađen, stručan i odgovoran, u skladu s načelima Zakona o gradnji i javnim interesom zaštite okoliša i prostora. Pritom se detaljni uvjeti za obavljanje stručnog nadzora krajobrazne arhitekture mogu dodatno propisati pravilnikom.	Nije prihvaćen	Zadaće struke propisane su zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji.
1078	ANTONIA KNEZ	1. OPĆE ODREDBE, Članak 1.	Polazišna osnova Zakona sadržana u članku 1. pokazuje da se njime ne uređuje samo projektiranje, građenje, uporaba i održavanje građevina, već i provedba postupaka kojima se štiti javni interes u području graditeljstva i uređenja prostora. Time se jasno potvrđuje da predmet Zakona nadilazi građevine u uskom tehničkom smislu te obuhvaća i šire uređenje prostora u kojem su građevine samo jedan od elemenata. U stavku 2. dodatno se naglašava da javni interes uključuje zaštitu okoliša, očuvanje prirode, promicanje održive gradnje i zelenu tranziciju. Ovi se ciljevi, međutim, ne mogu provesti u praksi bez sustavnog projektiranja otvorenih površina i krajobraza, jer upravo oni čine osnovu održive gradnje i stvarne provedbe zelene tranzicije. Stoga se nameće potreba uvođenja projekta krajobrazne arhitekture, odnosno projekta krajobraznog uređenja, kao zasebne projektne mape u sklopu projektne dokumentacije. Takav projekt osigurava dosljednu primjenu načela održivosti kroz faze projektiranja i građenja, pridonosi očuvanju okolišnih vrijednosti i unaprjeđenju kvalitete prostora te jamči da ciljevi Zakona ne ostanu samo deklarativni. Dodatno, Zakon o prostornom uređenju već sadrži pojam zelene infrastrukture, a projekt krajobrazne arhitekture predstavlja njezin ključni provedbeni alat, kojim se načela i standardi zelene infrastrukture prenose u konkretna prostorna i građevinska rješenja.	Nije prihvaćen	Načelo uređenja prostora i očuvanja prirode, promicanje održive gradnje trebale bi primjenjivati sve struke, to nije isključiva zadaća arhitekata krajobraznog uređenja.
1079	ANTONIA KNEZ	4. PROJEKTI, Članak 37.	Uzimajući u obzir da članak 37. Zakona o gradnji obuhvaća i radove, prirodno se nameće potreba da se u sustav projektnih mapa uvrsti i projekt krajobrazne arhitekture. Riječ je o vrsti projektne dokumentacije koja se ne odnosi nužno na same građevine, već na šire zahvate u prostoru i oblikovanje otvorenih površina. Upravo zbog toga predlaže se da se uz postojeće projektne mape u članku 37. uvrsti i projekt krajobrazne arhitekture, odnosno projekt krajobraznog uređenja ili krajobrazni projekt, pri čemu se ovi nazivi smatraju istoznačnima. Projekt krajobrazne arhitekture ima za cilj oblikovanje, uređenje i obnovu otvorenih površina te uspostavu skladnih odnosa između prirodnih i izgrađenih elemenata prostora. Njegov sadržaj obuhvaća niz ključnih zadataka – od oblikovanja terena, odabira i ugradnje vegetacije, preko upravljanja oborinskim vodama i ugradnje elemenata zelene infrastrukture, pa sve do primjene rješenja temeljenih na prirodi, čime se prostor prilagođava klimatskim promjenama i povećava njegova otpornost. Takav projekt bio bi zasebna projektna mapa, a njegova bi se obvezna izrada vezala uz zahvate koji imaju značajan utjecaj na krajobraz. To su, primjerice, višestambene i javne građevine, infrastrukturni i prostorno zahtjevni zahvati, projekti koji se financiraju nacionalnim ili europskim sredstvima, kao i svi zahvati na područjima pod posebnim režimom zaštite, uključujući perivoje, vrtove i kulturne krajobraze. Time bi se osiguralo da upravo na najosjetljivijim ili najvrjednijim lokacijama oblikovanje prostora bude stručno i planski vođeno. Važno je naglasiti da projekt krajobrazne arhitekture može nastajati i kao samostalan projektni zadatak ili predmet javnog natječaja. Takav pristup potvrđuje njegovu stručnu i funkcionalnu samostalnost u sklopu projektiranja te osigurava veću kvalitetu i transparentnost procesa. Ovlašteni krajobrazni arhitekt, kao odgovorna osoba i potpisnik vlastite projektne mape, jamči da se u planiranju i oblikovanju prostora primjenjuju odgovarajuća stručna znanja i standardi. Uvođenje projekta krajobrazne arhitekture u sustav Zakona o gradnji značilo bi korak od deklarativnih načela zaštite okoliša prema stvarnim instrumentima njihove provedbe. Time se postiže usklađenost s ciljevima održive gradnje, europskim politikama zelene tranzicije i obvezama koje proizlaze iz međunarodnih dokumenata. Pritom se ne stvara dodatno administrativno opterećenje, već se omogućuje da svaki zahvat, razmjerno svojoj vrsti i složenosti, doprinese oblikovanju održivih, klimatski otpornih i biološki uravnoteženih prostora. Jednako tako, krajobraznim arhitektima trebalo bi osigurati ravnopravan položaj u izradi projekata koji obuhvaćaju uređenje otvorenih površina i elemente zelene infrastrukture, uz suradnju s ostalim strukama. Samo interdisciplinarnim pristupom moguće je osigurati cjelovitost projektiranja i postići da se krajobraz promatra kao integralni dio svakog građevinskog zahvata. Na taj način sustav gradnje postaje dosljedniji ciljevima očuvanja i unapređenja krajobraza, dok se istodobno stvaraju stvarni preduvjeti za oblikovanje kvalitetnijeg i otpornijeg prostora u budućnosti.	Nije prihvaćen	Zadaće struke propisane su zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji, i nastavno na to propisane su i strukovne odrednice glavnih projekata.
1080	ANTONIA KNEZ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	U članku 19. stavku 3. Zakona propisano je da projektant kvalificiranim elektroničkim potpisom naslovne stranice mape preuzima odgovornost za cjelovitost projekta i njegovu usklađenost sa Zakonom. U tom se kontekstu predlaže uvođenje projekta krajobrazne arhitekture (projekta krajobraznog uređenja) kao zasebne projektne mape, pri čemu bi ovlašteni krajobrazni arhitekti mogli biti njezini potpisnici i projektanti. Time bi se jasno definirala njihova odgovornost za sadržaj i zakonitost projektne dokumentacije u dijelu koji se odnosi na oblikovanje otvorenih površina i krajobraza, u skladu s njihovim stručnim ovlaštenjima. Ovakvo rješenje u potpunosti je usklađeno s načelima Zakona o gradnji i osigurava ravnopravan položaj svih projektanata čiji se projekti integriraju u glavni projekt. Na taj način postiže se veća transparentnost, stručna odgovornost i kvaliteta projektne dokumentacije, osobito u segmentu uređenja prostora oko građevina i oblikovanja krajobraznih vrijednosti. Dodatno se predlaže izmjena članka 19. stavka 6., i to na način da se izraz „ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer“ proširi tako da uključuje i ovlaštenog krajobraznog arhitekta. Time bi krajobrazni arhitekti bili prepoznati kao sastavni dio skupine ovlaštenih inženjera u smislu ovoga Zakona. Takva izmjena nužno implicira i usklađivanje drugih propisa, ponajprije Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, kako bi se osigurala dosljednost u definiranju stručnih ovlasti i odgovornosti. Ovo je osobito važno imajući u vidu kompleksnost krajobraza, koji zahtijeva interdisciplinarni pristup i visoku razinu stručne odgovornosti. Uključivanjem krajobraznih arhitekata u skupinu ovlaštenih projektanata omogućuje se da se projektiranje i oblikovanje prostora provodi na stručno utemeljen, odgovoran i održiv način, uz puno poštivanje okolišnih vrijednosti i javnog interesa koje Zakon nastoji štititi.	Nije prihvaćen	Poslovi krajobraznog arhitekta definirani su posebnim zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornoga uređenja i gradnje, on ne izrađuje glavni projekt.
1081	ANTONIA KNEZ	4. PROJEKTI, Članak 36.	Pozitivno je što je u članku 36. Zakona krajobrazni elaborat prepoznat kao jedan od mogućih elaborata koji prethode izradi glavnog projekta. Time se nedvojbeno potvrđuje potreba za stručnom obradom krajobraznih tema u sklopu procesa projektiranja. Međutim, u samom članku jasno je naglašeno da elaborati prethode izradi projekta, iz čega proizlazi da krajobrazni elaborat ne može biti sastavni dio projektno-tehničke dokumentacije. U praksi, nažalost, često dolazi do brkanja tih razina – krajobrazni elaborat se koristi kao zamjena za projekt krajobrazne arhitekture, iako po svojoj naravi i svrsi ne može imati status projekta. Krajobrazni elaborat, jednako kao i elaborati drugih struka, ima ulogu stručne podloge koja služi kao temelj za izradu projekata. Upravo ta činjenica dodatno naglašava potrebu da se u sustav dokumentacije uvede projekt krajobrazne arhitekture (ili projekt krajobraznog uređenja) kao zaseban dokument. Tek takav projekt može osigurati provedbu krajobraznih rješenja u praksi te ostvarivanje zakonskih ciljeva u području zaštite okoliša, očuvanja prirode i unapređenja krajobraznih vrijednosti. Kako bi se osigurala dosljednost i stručnost u primjeni, predlaže se i preciznije definiranje krajobraznog elaborata u podzakonskim aktima, ponajprije kroz pravilnik. U njemu bi trebalo jasno odrediti njegove sastavnice, obvezne sadržajne dijelove te definirati tko je ovlašten za njegovu izradu. Na taj bi se način postigla jednoznačna primjena pojma u praksi, uklonile postojeće nejasnoće te stvorili uvjeti za kvalitetnije i odgovornije planiranje prostora.	Nije prihvaćen	Zakonom o gradnji se ne propisuje detaljni sadržaj i nazive za elaborate, niti tko ih može izraditi, elaborati se izrađuju sukladno posebnim propisima.
1082	ANTOANETA SUDARIĆ	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	Poštovani, kod pojašnjenja pojma "rekonstrukcija" se navodi da se kod rekonstrukcije zgrade moraju očuvati barem temelji. Čest je slučaj kod potrebe rekonstrukcije postojeće zgrade obnoviti upravo temelje zbog povećanja nosivosti i stabilnosti (npr. kod temelja zidanih opekom) ili sprječavanja propadanja temelja i zidova od vlage. Dakle iako bi se objekt obnovio u postojećim gabaritima postoji i potreba izrade novih, a ne očuvanja postojećih temelja. Molim razmotrite korekciju spomenutog dijela teksta članka 3., stavka (1) točke 22.	Nije prihvaćen	Upravo iz navedenih razloga je definiran pojam zamjenske građevine.
1083	ANTE SURIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	čl.19. st 4. Navedena dužnost bi eventualno mogla biti obveza nadzornog inženjera. Ako je pak projektant je li projektant idejnog, glavnog ili izvedbenog projekta? Koliko bi projekt svake građevine u startu trebao koštati da bi projektant pokrio sve (nepredvidive) okolnosti nastale tijekom faze građenja?	Prihvaćen	Odredba je brisana.
1084	ANTE KOVAČEVIĆ	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 64.	bitno je definirati rok u kojem javnopravno tijelo mora izdati obavijest o urednom zahtjevu jer se na taj korak u Splitsko- dalamtinskoj županiji čeka i po godinu dana. Također javnopravna tijela se ne drže svog roka za izdavanje građevinske dozvole nakon obavjesti o urednom zahtjevu.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
1085	ANTE KOVAČEVIĆ	5.TIJELA NADLEŽNA ZA IZDAVANJE GRAĐEVINSKE I UPORABNE DOZVOLE, Članak 53.	Poučen dosadašnjim iskustvom mišljenja sam da je dosta tih manjih ureda u manjim središtima pogotovo turističkim zatrpano predmetima te se na rješavanje predmeta čeka po par godina iako se radi o obiteljskim kućama i manje složenim zgradama i projektima. Moj prijedlog je da se zatrpani uredi rasterete po uredima gdje je sigurno manji obim posla (slavonija, gorski kotar...), također ako investitor ili projektant uvidi da se predmet ne rješava u zadanim rokovima da mu se omogući prebacivanje predmeta u neki drugi ured na području RH.	Nije prihvaćen	Nije u skladu sa ZUP-om u dijelu koji se odnosi na mjesnu nadležnost.
1086	ANTE JUKIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Poštovani, pažljivim isčitavanjem Prijedloga Zakona o gradnji primijetili smo neke nelogičnosti i nejasnoće koje se pojavljuju zbog činjenice da se Prijedlog Zakona o gradnji veže uz posebni zakon kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje i uređuje pravo uporabe strukovnih naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer. Smatramo da bi paralelno s donošenjem novog Zakona o gradnji trebalo urediti i prateće zakone kojima bi se precizno definirale inženjerske djelatnosti i predložila rješenja koja neće dovesti do preklapanja djelatnosti za koje su nadležne pojedine inženjerske struke. Obrazloženje: U Prijedlogu Zakona o gradnji naglasak je dan na postupke izdavanja građevinskih i uporabnih dozvola za manje složene zgrade i za višestambene zgrade, međutim zanemarene su složene građevine i industrijska postrojenja. Pri gradnji složenih građevina i industrijskih postrojenja potrebna je suradnja stručnjaka različitih profila, razina znanja i kompetencija. Uz arhitekte, inženjere građevinarstva, strojarstva i elektrotehnike potrebno je uvrstiti kemijske inženjere/tehnologe pri obavljanju poslova projektiranja i izradi tehnoloških/procesnih projekata (ili elaborata tehničko-tehnološkog rješenja) u okviru zadaća za koje je kemijsko-inženjerska struka kompetentna i za koje bi trebala biti ovlaštena pri obavljanju poslova projektiranja. U tom smislu smatramo da bi trebalo provesti izmjene u čl. 36 kojim se definira idejni projekt, pri čemu se spominje elaborat tehničko-tehnološkog rješenja te u čl. 37 kojim se definira glavni projekt koji prema Prijedlogu Zakona o gradnji sadrži arhitektonski, građevinski, elektrotehnički i strojarski projekt. Prema čl. 36 izradi glavnog projekta, odnosno pojedinih projekata koje on sadrži, ovisno o vrsti građevine, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je to potrebno, može prethoditi izrada elaborata tehničko-tehnološkog rješenja. Navedenim člankom, kao niti samim Prijedlogom Zakonom o gradnji ne propisuje se potrebna stručna osposobljenost, odnosno stupanj izobrazbe osoba uključenih u izradu elaborata tehničko-tehnološkog rješenja. Također nisu spomenuti propisi koji određuju kako se stječu ovlaštenja za izradu elaborata tehničko-tehnološkog rješenja i tko izdaje takva ovlaštenja. Nejasno je tko je odgovoran za izradu procesnih (tehnoloških) projekata i odgovarajuće projektne dokumentacije za sljedeće vrste postrojenja: kemijska procesna i proizvodna postrojenja, postrojenja za dobavu, skladištenje i transport plinovitih i tekućih goriva, podzemna skladišta prirodnog plina i pripadajuća postrojenja, postrojenja za proizvodnju, transport i primjenu tehničkih i procesnih plinova, postrojenja i cjevovodi za skladištenje, prijenos pri povišenom tlaku i distribuciju pitke i tehnološke vode, postrojenja za pročišćavanje i odvod dimnih plinova (filtri, odsumporavanje, dimnjaci, dimovodni kanali i dr.), ostale vrste procesnih postrojenja? Tko je odgovoran u svojstvu ovlaštene osobe za projektiranje i dimenzioniranje svih vrsta reaktorskih i separacijskih sustava te ostalih uređaja, objekata složenih procesnih sustava i dijelova sustava (posude, spremnici, rezervoari, toplinski uređaji, skladišni prostori, cjevovodi, naftovodi, terminali, pumpne stanice goriva i dr. medija i dr.) koji se koriste u kemijskoj, biokemijskoj, farmaceutskoj, naftno-petrokemijskoj i ostalim kemijskim i procesnim industrijama (proizvodnja baznih proizvoda organske i anorganske kemijske industrije, proizvodnja polimera te ostalih specifičnih proizvoda i kemikalija). Nije definirano pitanje odgovornosti i za sljedeće poslove: projektiranje sustava za mjerenje, vođenje i upravljanje proizvodnim procesima; projektiranje sustava za zaštitu metalnih konstrukcija od korozije; projektiranje sustava za pročišćavanje industrijskih otpadnih struja i ostalih vrsta otpada (voda, zrak, tlo, mulj, sediment); nadziranje izgradnje kemijskih i ostalih procesnih postrojenja i njihovog puštanja u rad, dokazivanje garancija i ostalih parametara procesa; provedbu tehničkih ispitivanja i mjerenja; kontrolu procesnih i proizvodnih sustava u korištenju; osiguranje kvalitete proizvodnih procesa (osiguranje i kontrola kvalitete sirovina, poluproizvoda i proizvoda, kontrola kvalitete ugrađenih materijala u procesnu opremu i uređaje, kontrola kvalitete rada izgrađenih uređaja, opreme, objekata i sustava); izradu uputa za rad i održavanje procesa, procesne opreme i uređaja na postrojenjima, itd., itd. U opisu stručnih poslova projektiranja uz struke spomenute pratećim Zakonom potrebno je uvrstiti kemijske inženjere i tehnologe s odgovarajućim opisom zadaća u obavljanju stručnih poslova projektiranja, uključujući izradu elaborata tehničko-tehnološkog rješenja (ili prikladnije tehnološkog/procesnog projekta) za projektiranje složenih industrijskih građevina i postrojenja u kojima se obavljaju tehnološki/proizvodni procesi. Treba naglasiti da takva dokumentacija predstavlja temelj za izradbu ostale projektne dokumentacije u okviru izrade glavnog projekta te služi kao podloga za izradbu elaborata zaštite na radu, zaštite od požara, utjecaja na okoliš i dr. Kemijski inženjeri/tehnolozi čija je temeljna djelatnost razvoj i primjena specifičnih kemijskih tehnologija sudjeluju u izradi projektne dokumentacije vezane uz projektiranje i gradnju. To se odnosi na elaborat tehničko tehnološkog rješenja kao neophodan dio dokumentacije kad se radi o projektiranju, izgradnji i održavanju složenih građevina i postrojenja kemijske procesne i prerađivačke industrije te raznih gospodarstveno-proizvodnih objekata. Gradnja novog ili rekonstrukcija postojećeg postrojenja započinje izradbom elaborata tehničko tehnološkog rješenja, čiji je prikladniji naziv procesni ili tehnološki projekt. Bez procesnog/ tehnološkog projekta nije moguće projektirati postrojenje niti izgraditi industrijski objekt. To se odnosi na postrojenja kemijske procesne industrije i prerade nafte, kao i na ostala procesna postrojenja, postrojenja za obradu tehnološkog otpada, otpadnih voda i slično. Izgradnja skladišta bilo koje vrste, rezervoara i cisterni u industriji, silosa i sličnih objekata također se zasniva na takvom projektu kojim se osigurava funkcionalnost spomenutih objekata. Svrha procesnog/tehnološkog projekta je definiranje procesa dobivanja traženog proizvoda ili poboljšanje postojećeg procesa u slučaju rekonstrukcije. Procesni/tehnološki projekt je izrada projektne dokumentacije koja sadrži procesnu shemu, bilancu tokova tvari i energije, dimenzioniranje opreme, određivanje radnih uvjeta procesa, materijala od kojih je oprema napravljena, odabir energenata, lociranje mjesta za kontrolu temperature, tlaka, protoka i ostalih parametara nakon čega slijedi izrada inženjerske sheme (P&ID dijagrama), koji je baza za izvedbeni projekt. Sve to uz opis procesa i definiranje svih potrebnih uputa vezanih uz rad postrojenja služi kao podloga za izradbu izvedbenih projekata. Ne treba miješati projekt procesa s idejnim projektom, jer se projektom procesa za razliku od idejnog projekta, daju konačna rješenja. Usprkos prethodno navedenom, kemijski inženjeri koji jedini imaju potrebne kompetencije za izradbu procesnog/tehnološkog projekta ili elaborata tehničko tehnološkog rješenja nalaze se u DISKRIMINIRANOM POLOŽAJU u odnosu na ostale inženjere i nisu im omogućena ista prava, odgovornosti i nadležnosti u odnosu na arhitekte, inženjere građevinarstva, strojarstva, elektrotehnike i geodezije. Zbog nedostataka postojećih zakona, inženjerima strojarstva pripisan je velik dio poslova iz područja kompetencija kemijskih inženjera. To dovodi u pitanje KODEKS STRUKOVNE ETIKE. Preklapanje kompetencija moguće je argumentirati uvidom u sadržaje naših kolegija, ishode učenja i izlazne kompetencije polaznika naših studija. Treba imati u vidu i sadržaj tehnoloških/procesnih projekata i/ili elaborata tehničko tehnološkog rješenja, a kao argument mogu poslužiti i odgovarajući sveučilišni udžbenici - domaći i svjetski koji se odnose na spomenutu problematiku. Tehnološki/procesni projekti i „ovlašteni kemijski inženjeri/tehnolozi“ nisu nikakva novost na našim prostorima, nego su dio tradicije, ali i dio postojeće prakse i zakonskih rješenja koja se trenutno primjenjuju kako u bliskom okruženju (Slovenija, Austrija, Mađarska, Srbija, Crna Gora, Makedonija), tako i širem okruženju (Češka, Velika Britanija, Grčka, Portugal, Cipar, itd.). Spomenute evidentne propuste potrebno je ispraviti donošenjem novog Zakona o gradnji i pratećih zakona kojima će se urediti pitanje polaganja stručnog ispita, usavršavanja i provjere znanja te definirati struke ovlaštene za izradu elaborata tehničko-tehnološkog rješenja kao i način stjecanja ovlaštenja za izradu istih. To je nužno, kako bi se pri izradi elaborata tehničko-tehnološkog rješenja za primjerice, proizvodne procese kemijske, naftno-petrokemijske i farmaceutske industrije, osigurala potrebna razina kompetentnosti i stupanj stručnosti koje imaju isključivo kemijski inženjeri. Nadamo se da ćete uvažiti naše primjedbe i uložiti dodatne napore u cilju poboljšanja Prijedloga Zakona o gradnji i ostalih pratećih dokumenata. Uvjereni smo da će se na taj način stvoriti temeljni uvjeti za ostvarenje jednakih uvjeta za ravnopravno sudjelovanje svih hrvatskih inženjerskih djelatnosti pri obavljanju poslova prostornog uređenja, projektiranja i gradnje. Istovremeno će se onemogućiti monopol stranih inženjera pri obavljanju navedenih poslova u Republici Hrvatskoj te spriječiti odlazak kompetentnih hrvatskih stručnjaka na rad u inozemstvo. Dodatno, izbjeći će se diskriminacija i neprihvatljiva etička praksa, a znatno smanjiti mogućnosti i većih i manjih mogućih nesreća, koje u kemijskoj i srodnim industrijama mogu biti znatne po opsegu, opasanostima i posljedicama. S poštovanjem, prof. dr. sc. Ante Jukić, dekan Sveučilište u Zagrebu Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije	Nije prihvaćen	Propisano je da izradi projekta prethodi izrada potrebnih elaborata, podaci iz elaborat su podloga za izradu projekta. Zakonom o gradnji se ne propisuje detaljni sadržaj i nazivi za elaborate, niti tko ih može izraditi, oni se izrađuju sukladno posebnim propisima. Zadaće struke predmet su posebnog Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, a kojim se definira i izrada elaborata za potrebe projekta.
1087	ANTE JUKIĆ	4. PROJEKTI, Članak 37.	Predlaže se nadopuna članka s: 5. Procesno-tehnološki ili Procesni projekt. Obrazloženje: Glavni projekt mora uključivati i PROCESNO-TEHNOLOŠKI ili PROCESNI PROJEKT budući da Elaborat tehničko-tehnološkog rješenja, spomenut u članku 36, nije i ne može biti zamjena za PROCESNO-TEHNOLOŠKI ili PROCESNI PROJEKT. Elaborat je manje precizan i njime se ne daje konačno rješenje, a istog ne mogu zamijeniti arhitektonski, građevinski, elektrotehnički ni strojarski projekt. Time se stvara pravna praznina i VELIKI SIGURNOSNI RIZIK s mogućim znatnim i dugotrajnim nepovoljnim ishodima po zdravlje i okoliš, budući da industrijske građevine i postrojenja, OSOBITO U KEMIJSKOJ, BIOKEMIJSKOJ I SRODNIM INDUSTRIJAMA koje su znatno zastupljene u RH gdje znatan dio njih provodi visoko-volumne proizvodnje, zahtijevaju specifična stručna znanja i odgovornost za sigurnost procesa, zaštitu okoliša, zdravlja ljudi i održivost tehnologije, a koja nemaju trenutno zakonom propisani ovlaštenici (arhitekti, građevinari, strojari, elektrotehničari). Nadalje, zbog nedostataka u postojećim zakonima, ovim ovlaštenicima pripisani su svi poslovi iz područja kompetencija procesnih inženjera (kemijski inženjeri/tehnolozi) što pored navedenih razloga (pravna praznina i sigurnosni rizik) narušava Kodeks strukovne etike. Složili bi se s komentarom UKIT Split i HDKI da postojeći prijedlog i važeća zakonska rješenja diskriminiraju kemijske u odnosu na ostale inženjere i nisu im omogućena ista prava, odgovornosti i nadležnosti! Sigurnosni problem se posebno ističe u području namjenske industrije i proizvodnje energijskih materijala (eksploziva), gdje JEDINO I ISKLJUČIVO kemijski inženjeri mogu biti ovlašteni i odgovorni za kemijsko-procesna postrojenja.	Nije prihvaćen	Zadaće struke propisane su zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji, i nastavno na to propisane su i strukovne odrednice glavnih projekata.
1088	ANTE JUKIĆ	4. PROJEKTI, Članak 36.	Poštovani, pažljivim isčitavanjem Prijedloga Zakona o gradnji primijetili smo neke nelogičnosti i nejasnoće koje se pojavljuju zbog činjenice da se Prijedlog Zakona o gradnji veže uz posebni zakon kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje i uređuje pravo uporabe strukovnih naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer. Smatramo da bi paralelno s donošenjem novog Zakona o gradnji trebalo urediti i prateće zakone kojima bi se precizno definirale inženjerske djelatnosti i predložila rješenja koja neće dovesti do preklapanja djelatnosti za koje su nadležne pojedine inženjerske struke. Obrazloženje: U Prijedlogu Zakona o gradnji naglasak je dan na postupke izdavanja građevinskih i uporabnih dozvola za manje složene zgrade i za višestambene zgrade, međutim zanemarene su složene građevine i industrijska postrojenja. Pri gradnji složenih građevina i industrijskih postrojenja potrebna je suradnja stručnjaka različitih profila, razina znanja i kompetencija. Uz arhitekte, inženjere građevinarstva, strojarstva i elektrotehnike potrebno je uvrstiti kemijske inženjere/tehnologe pri obavljanju poslova projektiranja i izradi tehnoloških/procesnih projekata (ili elaborata tehničko-tehnološkog rješenja) u okviru zadaća za koje je kemijsko-inženjerska struka kompetentna i za koje bi trebala biti ovlaštena pri obavljanju poslova projektiranja. U tom smislu smatramo da bi trebalo provesti izmjene u čl. 36 kojim se definira idejni projekt, pri čemu se spominje elaborat tehničko-tehnološkog rješenja te u čl. 37 kojim se definira glavni projekt koji prema Prijedlogu Zakona o gradnji sadrži arhitektonski, građevinski, elektrotehnički i strojarski projekt. Prema čl. 36 izradi glavnog projekta, odnosno pojedinih projekata koje on sadrži, ovisno o vrsti građevine, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je to potrebno, može prethoditi izrada elaborata tehničko-tehnološkog rješenja. Navedenim člankom, kao niti samim Prijedlogom Zakonom o gradnji ne propisuje se potrebna stručna osposobljenost, odnosno stupanj izobrazbe osoba uključenih u izradu elaborata tehničko-tehnološkog rješenja. Također nisu spomenuti propisi koji određuju kako se stječu ovlaštenja za izradu elaborata tehničko-tehnološkog rješenja i tko izdaje takva ovlaštenja. Nejasno je tko je odgovoran za izradu procesnih (tehnoloških) projekata i odgovarajuće projektne dokumentacije za sljedeće vrste postrojenja: kemijska procesna i proizvodna postrojenja, postrojenja za dobavu, skladištenje i transport plinovitih i tekućih goriva, podzemna skladišta prirodnog plina i pripadajuća postrojenja, postrojenja za proizvodnju, transport i primjenu tehničkih i procesnih plinova, postrojenja i cjevovodi za skladištenje, prijenos pri povišenom tlaku i distribuciju pitke i tehnološke vode, postrojenja za pročišćavanje i odvod dimnih plinova (filtri, odsumporavanje, dimnjaci, dimovodni kanali i dr.), ostale vrste procesnih postrojenja? Tko je odgovoran u svojstvu ovlaštene osobe za projektiranje i dimenzioniranje svih vrsta reaktorskih i separacijskih sustava te ostalih uređaja, objekata složenih procesnih sustava i dijelova sustava (posude, spremnici, rezervoari, toplinski uređaji, skladišni prostori, cjevovodi, naftovodi, terminali, pumpne stanice goriva i dr. medija i dr.) koji se koriste u kemijskoj, biokemijskoj, farmaceutskoj, naftno-petrokemijskoj i ostalim kemijskim i procesnim industrijama (proizvodnja baznih proizvoda organske i anorganske kemijske industrije, proizvodnja polimera te ostalih specifičnih proizvoda i kemikalija). Nije definirano pitanje odgovornosti i za sljedeće poslove: projektiranje sustava za mjerenje, vođenje i upravljanje proizvodnim procesima; projektiranje sustava za zaštitu metalnih konstrukcija od korozije; projektiranje sustava za pročišćavanje industrijskih otpadnih struja i ostalih vrsta otpada (voda, zrak, tlo, mulj, sediment); nadziranje izgradnje kemijskih i ostalih procesnih postrojenja i njihovog puštanja u rad, dokazivanje garancija i ostalih parametara procesa; provedbu tehničkih ispitivanja i mjerenja; kontrolu procesnih i proizvodnih sustava u korištenju; osiguranje kvalitete proizvodnih procesa (osiguranje i kontrola kvalitete sirovina, poluproizvoda i proizvoda, kontrola kvalitete ugrađenih materijala u procesnu opremu i uređaje, kontrola kvalitete rada izgrađenih uređaja, opreme, objekata i sustava); izradu uputa za rad i održavanje procesa, procesne opreme i uređaja na postrojenjima, itd., itd. U opisu stručnih poslova projektiranja uz struke spomenute pratećim Zakonom potrebno je uvrstiti kemijske inženjere i tehnologe s odgovarajućim opisom zadaća u obavljanju stručnih poslova projektiranja, uključujući izradu elaborata tehničko-tehnološkog rješenja (ili prikladnije tehnološkog/procesnog projekta) za projektiranje složenih industrijskih građevina i postrojenja u kojima se obavljaju tehnološki/proizvodni procesi. Treba naglasiti da takva dokumentacija predstavlja temelj za izradbu ostale projektne dokumentacije u okviru izrade glavnog projekta te služi kao podloga za izradbu elaborata zaštite na radu, zaštite od požara, utjecaja na okoliš i dr. Kemijski inženjeri/tehnolozi čija je temeljna djelatnost razvoj i primjena specifičnih kemijskih tehnologija sudjeluju u izradi projektne dokumentacije vezane uz projektiranje i gradnju. To se odnosi na elaborat tehničko tehnološkog rješenja kao neophodan dio dokumentacije kad se radi o projektiranju, izgradnji i održavanju složenih građevina i postrojenja kemijske procesne i prerađivačke industrije te raznih gospodarstveno-proizvodnih objekata. Gradnja novog ili rekonstrukcija postojećeg postrojenja započinje izradbom elaborata tehničko tehnološkog rješenja, čiji je prikladniji naziv procesni ili tehnološki projekt. Bez procesnog/ tehnološkog projekta nije moguće projektirati postrojenje niti izgraditi industrijski objekt. To se odnosi na postrojenja kemijske procesne industrije i prerade nafte, kao i na ostala procesna postrojenja, postrojenja za obradu tehnološkog otpada, otpadnih voda i slično. Izgradnja skladišta bilo koje vrste, rezervoara i cisterni u industriji, silosa i sličnih objekata također se zasniva na takvom projektu kojim se osigurava funkcionalnost spomenutih objekata. Svrha procesnog/tehnološkog projekta je definiranje procesa dobivanja traženog proizvoda ili poboljšanje postojećeg procesa u slučaju rekonstrukcije. Procesni/tehnološki projekt je izrada projektne dokumentacije koja sadrži procesnu shemu, bilancu tokova tvari i energije, dimenzioniranje opreme, određivanje radnih uvjeta procesa, materijala od kojih je oprema napravljena, odabir energenata, lociranje mjesta za kontrolu temperature, tlaka, protoka i ostalih parametara nakon čega slijedi izrada inženjerske sheme (P&ID dijagrama), koji je baza za izvedbeni projekt. Sve to uz opis procesa i definiranje svih potrebnih uputa vezanih uz rad postrojenja služi kao podloga za izradbu izvedbenih projekata. Ne treba miješati projekt procesa s idejnim projektom, jer se projektom procesa za razliku od idejnog projekta, daju konačna rješenja. Usprkos prethodno navedenom, kemijski inženjeri koji jedini imaju potrebne kompetencije za izradbu procesnog/tehnološkog projekta ili elaborata tehničko tehnološkog rješenja nalaze se u DISKRIMINIRANOM POLOŽAJU u odnosu na ostale inženjere i nisu im omogućena ista prava, odgovornosti i nadležnosti u odnosu na arhitekte, inženjere građevinarstva, strojarstva, elektrotehnike i geodezije. Zbog nedostataka postojećih zakona, inženjerima strojarstva pripisan je velik dio poslova iz područja kompetencija kemijskih inženjera. To dovodi u pitanje KODEKS STRUKOVNE ETIKE. Preklapanje kompetencija moguće je argumentirati uvidom u sadržaje naših kolegija, ishode učenja i izlazne kompetencije polaznika naših studija. Treba imati u vidu i sadržaj tehnoloških/procesnih projekata i/ili elaborata tehničko tehnološkog rješenja, a kao argument mogu poslužiti i odgovarajući sveučilišni udžbenici - domaći i svjetski koji se odnose na spomenutu problematiku. Tehnološki/procesni projekti i „ovlašteni kemijski inženjeri/tehnolozi“ nisu nikakva novost na našim prostorima, nego su dio tradicije, ali i dio postojeće prakse i zakonskih rješenja koja se trenutno primjenjuju kako u bliskom okruženju (Slovenija, Austrija, Mađarska, Srbija, Crna Gora, Makedonija), tako i širem okruženju (Češka, Velika Britanija, Grčka, Portugal, Cipar, itd.). Spomenute evidentne propuste potrebno je ispraviti donošenjem novog Zakona o gradnji i pratećih zakona kojima će se urediti pitanje polaganja stručnog ispita, usavršavanja i provjere znanja te definirati struke ovlaštene za izradu elaborata tehničko-tehnološkog rješenja kao i način stjecanja ovlaštenja za izradu istih. To je nužno, kako bi se pri izradi elaborata tehničko-tehnološkog rješenja za primjerice, proizvodne procese kemijske, naftno-petrokemijske i farmaceutske industrije, osigurala potrebna razina kompetentnosti i stupanj stručnosti koje imaju isključivo kemijski inženjeri. Nadamo se da ćete uvažiti naše primjedbe i uložiti dodatne napore u cilju poboljšanja Prijedloga Zakona o gradnji i ostalih pratećih dokumenata. Uvjereni smo da će se na taj način stvoriti temeljni uvjeti za ostvarenje jednakih uvjeta za ravnopravno sudjelovanje svih hrvatskih inženjerskih djelatnosti pri obavljanju poslova prostornog uređenja, projektiranja i gradnje. Istovremeno će se onemogućiti monopol stranih inženjera pri obavljanju navedenih poslova u Republici Hrvatskoj te spriječiti odlazak kompetentnih hrvatskih stručnjaka na rad u inozemstvo. Dodatno, izbjeći će se diskriminacija i neprihvatljiva etička praksa, a znatno smanjiti mogućnosti i većih i manjih mogućih nesreća, koje u kemijskoj i srodnim industrijama mogu biti znatne po opsegu, opasanostima i posljedicama. S poštovanjem, prof. dr. sc. Ante Jukić, dekan Sveučilište u Zagrebu Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije	Nije prihvaćen	Zakonom o gradnji se ne propisuje detaljni sadržaj i nazive za elaborate, niti tko ih može izraditi, oni se izrađuju sukladno posebnim propisima.
1089	ANTE JUKIĆ	1. OPĆE ODREDBE, Predmet i cilj Zakona	Poštovani, pažljivim isčitavanjem Prijedloga Zakona o gradnji primijetili smo neke nelogičnosti i nejasnoće koje se pojavljuju zbog činjenice da se Prijedlog Zakona o gradnji veže uz posebni zakon kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje i uređuje pravo uporabe strukovnih naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer. Smatramo da bi paralelno s donošenjem novog Zakona o gradnji trebalo urediti i prateće zakone kojima bi se precizno definirale inženjerske djelatnosti i predložila rješenja koja neće dovesti do preklapanja djelatnosti za koje su nadležne pojedine inženjerske struke. Obrazloženje: U Prijedlogu Zakona o gradnji naglasak je dan na postupke izdavanja građevinskih i uporabnih dozvola za manje složene zgrade i za višestambene zgrade, međutim zanemarene su složene građevine i industrijska postrojenja. Pri gradnji složenih građevina i industrijskih postrojenja potrebna je suradnja stručnjaka različitih profila, razina znanja i kompetencija. Uz arhitekte, inženjere građevinarstva, strojarstva i elektrotehnike potrebno je uvrstiti kemijske inženjere/tehnologe pri obavljanju poslova projektiranja i izradi tehnoloških/procesnih projekata (ili elaborata tehničko-tehnološkog rješenja) u okviru zadaća za koje je kemijsko-inženjerska struka kompetentna i za koje bi trebala biti ovlaštena pri obavljanju poslova projektiranja. U tom smislu smatramo da bi trebalo provesti izmjene u čl. 36 kojim se definira idejni projekt, pri čemu se spominje elaborat tehničko-tehnološkog rješenja te u čl. 37 kojim se definira glavni projekt koji prema Prijedlogu Zakona o gradnji sadrži arhitektonski, građevinski, elektrotehnički i strojarski projekt. Prema čl. 36 izradi glavnog projekta, odnosno pojedinih projekata koje on sadrži, ovisno o vrsti građevine, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je to potrebno, može prethoditi izrada elaborata tehničko-tehnološkog rješenja. Navedenim člankom, kao niti samim Prijedlogom Zakonom o gradnji ne propisuje se potrebna stručna osposobljenost, odnosno stupanj izobrazbe osoba uključenih u izradu elaborata tehničko-tehnološkog rješenja. Također nisu spomenuti propisi koji određuju kako se stječu ovlaštenja za izradu elaborata tehničko-tehnološkog rješenja i tko izdaje takva ovlaštenja. Nejasno je tko je odgovoran za izradu procesnih (tehnoloških) projekata i odgovarajuće projektne dokumentacije za sljedeće vrste postrojenja: kemijska procesna i proizvodna postrojenja, postrojenja za dobavu, skladištenje i transport plinovitih i tekućih goriva, podzemna skladišta prirodnog plina i pripadajuća postrojenja, postrojenja za proizvodnju, transport i primjenu tehničkih i procesnih plinova, postrojenja i cjevovodi za skladištenje, prijenos pri povišenom tlaku i distribuciju pitke i tehnološke vode, postrojenja za pročišćavanje i odvod dimnih plinova (filtri, odsumporavanje, dimnjaci, dimovodni kanali i dr.), ostale vrste procesnih postrojenja? Tko je odgovoran u svojstvu ovlaštene osobe za projektiranje i dimenzioniranje svih vrsta reaktorskih i separacijskih sustava te ostalih uređaja, objekata složenih procesnih sustava i dijelova sustava (posude, spremnici, rezervoari, toplinski uređaji, skladišni prostori, cjevovodi, naftovodi, terminali, pumpne stanice goriva i dr. medija i dr.) koji se koriste u kemijskoj, biokemijskoj, farmaceutskoj, naftno-petrokemijskoj i ostalim kemijskim i procesnim industrijama (proizvodnja baznih proizvoda organske i anorganske kemijske industrije, proizvodnja polimera te ostalih specifičnih proizvoda i kemikalija). Nije definirano pitanje odgovornosti i za sljedeće poslove: projektiranje sustava za mjerenje, vođenje i upravljanje proizvodnim procesima; projektiranje sustava za zaštitu metalnih konstrukcija od korozije; projektiranje sustava za pročišćavanje industrijskih otpadnih struja i ostalih vrsta otpada (voda, zrak, tlo, mulj, sediment); nadziranje izgradnje kemijskih i ostalih procesnih postrojenja i njihovog puštanja u rad, dokazivanje garancija i ostalih parametara procesa; provedbu tehničkih ispitivanja i mjerenja; kontrolu procesnih i proizvodnih sustava u korištenju; osiguranje kvalitete proizvodnih procesa (osiguranje i kontrola kvalitete sirovina, poluproizvoda i proizvoda, kontrola kvalitete ugrađenih materijala u procesnu opremu i uređaje, kontrola kvalitete rada izgrađenih uređaja, opreme, objekata i sustava); izradu uputa za rad i održavanje procesa, procesne opreme i uređaja na postrojenjima, itd., itd. U opisu stručnih poslova projektiranja uz struke spomenute pratećim Zakonom potrebno je uvrstiti kemijske inženjere i tehnologe s odgovarajućim opisom zadaća u obavljanju stručnih poslova projektiranja, uključujući izradu elaborata tehničko-tehnološkog rješenja (ili prikladnije tehnološkog/procesnog projekta) za projektiranje složenih industrijskih građevina i postrojenja u kojima se obavljaju tehnološki/proizvodni procesi. Treba naglasiti da takva dokumentacija predstavlja temelj za izradbu ostale projektne dokumentacije u okviru izrade glavnog projekta te služi kao podloga za izradbu elaborata zaštite na radu, zaštite od požara, utjecaja na okoliš i dr. Kemijski inženjeri/tehnolozi čija je temeljna djelatnost razvoj i primjena specifičnih kemijskih tehnologija sudjeluju u izradi projektne dokumentacije vezane uz projektiranje i gradnju. To se odnosi na elaborat tehničko tehnološkog rješenja kao neophodan dio dokumentacije kad se radi o projektiranju, izgradnji i održavanju složenih građevina i postrojenja kemijske procesne i prerađivačke industrije te raznih gospodarstveno-proizvodnih objekata. Gradnja novog ili rekonstrukcija postojećeg postrojenja započinje izradbom elaborata tehničko tehnološkog rješenja, čiji je prikladniji naziv procesni ili tehnološki projekt. Bez procesnog/ tehnološkog projekta nije moguće projektirati postrojenje niti izgraditi industrijski objekt. To se odnosi na postrojenja kemijske procesne industrije i prerade nafte, kao i na ostala procesna postrojenja, postrojenja za obradu tehnološkog otpada, otpadnih voda i slično. Izgradnja skladišta bilo koje vrste, rezervoara i cisterni u industriji, silosa i sličnih objekata također se zasniva na takvom projektu kojim se osigurava funkcionalnost spomenutih objekata. Svrha procesnog/tehnološkog projekta je definiranje procesa dobivanja traženog proizvoda ili poboljšanje postojećeg procesa u slučaju rekonstrukcije. Procesni/tehnološki projekt je izrada projektne dokumentacije koja sadrži procesnu shemu, bilancu tokova tvari i energije, dimenzioniranje opreme, određivanje radnih uvjeta procesa, materijala od kojih je oprema napravljena, odabir energenata, lociranje mjesta za kontrolu temperature, tlaka, protoka i ostalih parametara nakon čega slijedi izrada inženjerske sheme (P&ID dijagrama), koji je baza za izvedbeni projekt. Sve to uz opis procesa i definiranje svih potrebnih uputa vezanih uz rad postrojenja služi kao podloga za izradbu izvedbenih projekata. Ne treba miješati projekt procesa s idejnim projektom, jer se projektom procesa za razliku od idejnog projekta, daju konačna rješenja. Usprkos prethodno navedenom, kemijski inženjeri koji jedini imaju potrebne kompetencije za izradbu procesnog/tehnološkog projekta ili elaborata tehničko tehnološkog rješenja nalaze se u DISKRIMINIRANOM POLOŽAJU u odnosu na ostale inženjere i nisu im omogućena ista prava, odgovornosti i nadležnosti u odnosu na arhitekte, inženjere građevinarstva, strojarstva, elektrotehnike i geodezije. Zbog nedostataka postojećih zakona, inženjerima strojarstva pripisan je velik dio poslova iz područja kompetencija kemijskih inženjera. To dovodi u pitanje KODEKS STRUKOVNE ETIKE. Preklapanje kompetencija moguće je argumentirati uvidom u sadržaje naših kolegija, ishode učenja i izlazne kompetencije polaznika naših studija. Treba imati u vidu i sadržaj tehnoloških/procesnih projekata i/ili elaborata tehničko tehnološkog rješenja, a kao argument mogu poslužiti i odgovarajući sveučilišni udžbenici - domaći i svjetski koji se odnose na spomenutu problematiku. Tehnološki/procesni projekti i „ovlašteni kemijski inženjeri/tehnolozi“ nisu nikakva novost na našim prostorima, nego su dio tradicije, ali i dio postojeće prakse i zakonskih rješenja koja se trenutno primjenjuju kako u bliskom okruženju (Slovenija, Austrija, Mađarska, Srbija, Crna Gora, Makedonija), tako i širem okruženju (Češka, Velika Britanija, Grčka, Portugal, Cipar, itd.). Spomenute evidentne propuste potrebno je ispraviti donošenjem novog Zakona o gradnji i pratećih zakona kojima će se urediti pitanje polaganja stručnog ispita, usavršavanja i provjere znanja te definirati struke ovlaštene za izradu elaborata tehničko-tehnološkog rješenja kao i način stjecanja ovlaštenja za izradu istih. To je nužno, kako bi se pri izradi elaborata tehničko-tehnološkog rješenja za primjerice, proizvodne procese kemijske, naftno-petrokemijske i farmaceutske industrije, osigurala potrebna razina kompetentnosti i stupanj stručnosti koje imaju isključivo kemijski inženjeri. Nadamo se da ćete uvažiti naše primjedbe i uložiti dodatne napore u cilju poboljšanja Prijedloga Zakona o gradnji i ostalih pratećih dokumenata. Uvjereni smo da će se na taj način stvoriti temeljni uvjeti za ostvarenje jednakih uvjeta za ravnopravno sudjelovanje svih hrvatskih inženjerskih djelatnosti pri obavljanju poslova prostornog uređenja, projektiranja i gradnje. Istovremeno će se onemogućiti monopol stranih inženjera pri obavljanju navedenih poslova u Republici Hrvatskoj te spriječiti odlazak kompetentnih hrvatskih stručnjaka na rad u inozemstvo. Dodatno, izbjeći će se diskriminacija i neprihvatljiva etička praksa, a znatno smanjiti mogućnosti i većih i manjih mogućih nesreća, koje u kemijskoj i srodnim industrijama mogu biti znatne po opsegu, opasanostima i posljedicama. S poštovanjem, prof. dr. sc. Ante Jukić, dekan Sveučilište u Zagrebu Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije	Nije prihvaćen	Zakonom je propisano je da izradi glavnog projekta prethodi izrada potrebnih elaborata, podaci iz elaborat su podloga za izradu projekta. Zakonom o gradnji se ne propisuje detaljni sadržaj i nazivi za elaborate, niti tko ih može izraditi, oni se izrađuju sukladno posebnim propisima Zadaće struke predmet su posebnog Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, a kojim se definira i izrada elaborata za potrebe projekta.
1090	ANTE JERKOVIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 17.	Sudionici u gradnji jesu: – investitor – projektant – izvođač – nadzorni inženjer – revident i - voditelj projekta.	Nije prihvaćen	Nije predmet ovog zakona.
1091	ANTE JERKOVIĆ	4. PROJEKTI, Članak 37.	Članak 37. (1) Glavni projekt ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, sadrži jedan ili više projekata strukovne odrednice: 1. arhitektonski projekt 2. građevinski projekt 3. elektrotehnički projekt 4. strojarski projekt. (2) Strukovna odrednica projekta može sadržavati više mapa, koje je moguće formirati sukladno posebnim propisima koji reguliraju uža područja struke u sklopu polaganja stručnog ispita, posebnog propisa o kontroli projekata te Eurokodu.	Nije prihvaćen	Broj mapa ovisi što i koliko tehničkih rješenja se daje projektom.
1092	ANTE JERKOVIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	4) Projektant je dužan, temeljem Ugovora o projektatnskom nadzoru sklopljen s Investitorom, do trenutka izdavanja uporabne dozvole Investitoru i, prema potrebi, drugim sudionicima u gradnji davati objašnjenja i pružati stručnu pomoć u vezi projekata u smislu razrade detalja i izmjene projekta zbog okolnosti nastalih tijekom faze građenja, a koje ne podrazumijevaju postupke izmjena i dopuna akata kojima se odobrava građenje te prisustvovati tehničkom pregledu građevine, osim za manje složenu zgradu.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
1093	ANTE ĐEREK	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	Ukoliko je namjera odredbe u stavku (4) osigurati kontinuirano sudjelovanje projektanta i time povećanje kvalitete građenja, trebalo bi obvezati investitora na ugovaranje te usluge (slično kao projektiranje, stručni nadzor i kontrolu projekata). Svakako je uputno da tu uslugu prvo može nuditi projektant koji je izradio projekt (može se također unijeti u odredbu - primjerice u vidu pisane izjave da projektant glavnog/izvedbenog projekta odustaje od prava obavljanja projektantskog nadzora kao preduvjet da se angažira drugi projektant), ali se ta obveza ne bi trebala nametnuti tom ("izvornom") projektantu, obzirom na vremenske i financijske neodređenosti. Vezano za stavke (4) i (5) – što u slučajevima kada je glavni projekt izradio jedan projektant, a izvedbeni projekt drugi (iako će ovaj zakon obeshrabriti takvo ugovaranje) – na kojeg se projektanta i u kojem opsegu odnose eventualne obveze iz stavka (4).	Prihvaćen	Odredba je brisana.
1094	ANTE ĐEREK	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 20.	U prethodnom se članku 19. stavku (3) također spominje odgovornost u pogledu cjelovitosti, koja je vezana za projektanta, a u ovom se članku spominje ista odgovornost glede cjelovitosti vezana na glavnog projektanta. Ako je namjera osigurati da projektant preuzme odgovornost za cjelovitost unutar svoje mape projekta, a glavni projektant za cjelovitost u smislu kompletnosti popisa mapa (da su izrađene sve mape potrebne za predmetni projekt), te bi dvije razine cjelovitosti trebalo jasnije definirati. Primjerice, odgovornost glavnog projektanta bila u slučaju da nije uzeo u obzir potrebu izrade mape projekta zaštite građevne jame. Međutim, ako je ona već sadržajni dio projekta, odgovornost je projektanta te mape da ona unutar sebe bude cjelovita. Za usklađenost među mapama, kao i inače, odgovoran je glavni projektant.	Nije prihvaćen	Smatramo da je jasno propisano, kod glavnog projektanta misli se na usklađenost cijelog glavnog projekta, kao i svih dijelova složene građevine određenih lokacijskom dozvolom.
1095	ANTE ĆALETA	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	Davanje objašnjenja i pružanje stručne pomoći izvođaču, nadzornom inženjeru ili investitoru u fazi izvođenja radova spada u domenu usluga projektantskog nadzora koji je već definiran Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, te prema kojem isti obavlja projektant glavnog projekta. Nerijetko Izvedbene projekte ne radi projektant Glavnog projekta. Tko je u tom slučaju dužan davati objašnjenja i pružati stručnu pomoć u vezi projekata u smislu razrade detalja? Člankom 40. stavkom 3. ovog prijedloga Zakona propisuje se obveza izrade Izvedbenih projekata (za sve građevine osim za manje složene) kojima će se detaljno i razraditi sva tehnička rješenja predviđena Glavnim projektom, stoga nema potrebe da projektant i dalje u tijeku građenja dodatno pruža stručnu pomoć u smislu razrade detalja. Ukoliko do takve potrebe dođe zbog izmjene tehnologije izvođenja Izvođač bi trebao sam, uz odobrenje Nadzornog inženjera, razrađivati detalje poštivajući pri tom sve temeljne zahtjeve za građevinu utvrđene Glavnim projekta. Nadalje, obaveza projektanta za izradu „izmjena projekta zbog okolnosti nastalih tijekom faze građenja“ je nejasna i općenita, te je potrebno pažljivo definirati ili izbaciti u cijelosti. Naime, kod projektiranja infrastrukturnih građevina, a posebno linijskih, često se pri izvođenju javljaju potrebe za izmjenama projektnog rješenja poglavito zbog nedostatnih ili nepostojećih podloga za projektiranje. Nije realno za očekivati da projektant bez ikakve naknade pruža stručnu pomoć. Usluga u kontekstu stavka 4. se vrši kroz projektantski nadzor koji je potrebno osigurati putem ugovornog odnosa između Investitora i projektanta, a koji bi trebao postati obvezan u okvirima ovog Zakona.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
1096	ANTE BILOKAPIĆ	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 70.	Opis posla:developer-investitor U ciklusu investicije u Gradu Zagrebu građevinsku dozvolu čekam oko godine dana, a na tehnički pregled oko pola godine. Za čekanje građevinske i uporabne dozvole treba mi jednako ako ne i više vremena neko što utrošim na samu izgradnju zgrade. U vremenu koje mi traje investicija, imam trošak zaposlenika, opreme, robe i naravno banke. Sve to košta. U medijima nas se proziva za rast cijena, a nitko da se zapita i da shvati s čime se sve suočavamo zadnjih godina. Dodavanje terenskog očevida prije izdavanja dozvole, koje je do sada po drugom Zakonu postojalo samo kao mogućnost u slučaju da se ukaže potreba, sada postaje obaveza referenata što će dodatno usporiti ionako usporen sustav. Na dozvole ćemo vjerovatno čekati i dvostruko duže nego što smo do sada čekali. Mislio sam da ovo Ministarstvo radi na smanjivanju cijena nekretnina, a to nikako nećete postići dodatnim usporavanjem investicijskog ciklusa u kojem smo mi investitori dodatno opterećeni čekanjem na papire koji su nam neophodni. Shvatite da dodatno čekanje nosi dodatan rizik porasta troškova robe i radne snage. Sve to netko mora platiti... Prijedlog: Prije izdavanja građevinske dozvole upravno tijelo, ukoliko se ukaže potreba, dužno je provesti očevid na građevnoj čestici odnosno obuhvatu zahvata Potreba može biti prijava građana ili komunalnog redara!	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
1097	VODOVOD I ODVODNJA DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA VODOOPSKRBU, TE ODVODNJU I PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 89.	Članak 89. – s kojom dokumentacijom se prijavljuju građenja za građevine kojima je izdana građevinska dozvola bez dijela glavnog projekta (članak 73)	Nije prihvaćen	Nejasno pitanje. Članak 73. odnosi se na građenje zgrade isključivo stambene, poslovne ili stambeno-poslovne namjene.
1098	VODOVOD I ODVODNJA DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA VODOOPSKRBU, TE ODVODNJU I PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 73.	Članak 73., stavak (1) nejasno je što je sa razvodom instalacija unutarnje hidrantske zaštite određenog prostora?	Nije prihvaćen	Pravila struke. Svi temeljni zahtjevi trebaju biti ispunjeni kod izdavanja uporabne dozvole.
1099	VODOVOD I ODVODNJA DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA VODOOPSKRBU, TE ODVODNJU I PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA	4. PROJEKTI, Članak 49.	Članak 49. Predlažemo uvođenje novog stavka kojim bi se propisalo vremensko ograničenje (npr. 30 dana) za ponovno podnošenje zahtjeva za uvjete priključenja/posebne uvjete za isti predmet. Susrećemo se svakodnevno s problemom da nam za isti predmet u razmaku od samo par dana (sad putem Ureda za dozvole) podnose ponovno zahtjev za uvjete priključenja/posebne uvjete bez obzira što smo uvjete izdali samo par dana ranije. St.5.) Ulažemo primjedbu na tekst stavka 5. članka 49.. Ovim stavkom se nepotrebno dodatno u postupku generira još jedan dokument te se cjelokupni sustav opterećuje dodatnom dokumentacijom. Mi kao javnopravno tijelo možemo kroz jedan dokument izdati i uvjete priključenja i posebne uvjete. Predlažemo brisanje ovoga stavka. • Pitanje: Da li je članak 49, stavak (8) u proturječju sa člankom 169 i člankom 182 prijedloga Zakona o prostornom uređenju?	Nije prihvaćen	Posebni uvjeti i uvjeti priključenja trebaju biti odvojeni dokument, iz prakse se pokazalo da se ćesto ne zna radi li se o posebnim uvjetima ili uvjetima priključenja.
1100	VODOVOD I ODVODNJA DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA VODOOPSKRBU, TE ODVODNJU I PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA	4. PROJEKTI, Članak 48.	Članak 48. St.3.) Ulažemo primjedbu na tekst stavka 3. članka 48.. S obzirom da se predmetnim stavkom propisuje da za manje složene zgrade projektant pribavlja samo posebne uvjete nadležnog tijela prema propisu kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara, smatramo da se i građenjem manje složene zgrade može utjecati na postojeću ili planiranu vodovodnu i kanalizacijsku infrastrukturu te smo mi kao javnopravnotijelo dužni napisati i posebne uvjete a ne samo uvjete priključenja. St.4.) Ulažemo primjedbu na tekst stavka 4. članka 48.. S obzirom da se predmetnim stavkom propisuje da za višestambene zgrade projektant pribavlja samo u iznimnom slučaju posebne uvjete ukoliko se građenjem višestambene zgrade utječe na postojeću i planiranu infrastrukturu nije jasno kako bi projektant mogao imati saznanja da gradnjom višestambene zgrade utječe na postojeću ili planiranu infrastrukturu ukoliko prethodno ne ishodi posebne uvjete nadležnog javnopravnog tijela. Predlažemo da se uvede obveza ishodovanja posebnih uvjeta i za javnopravnatijela koja upravljaju infrastrukturom. • Tražimo također da se u skladu sa gore navedenim primjedbama uredi i članak 34. stavak (2)	Nije prihvaćen	Projektira se sukladno prostornim planovima i posebnim propisima te uvjetima priključenja.
1101	VALAMAR RIVIERA DIONIČKO DRUŠTVO ZA TURIZAM	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 71.	U st. 5. prijedloga propisuje da se na kontaktnom području s pomorskim dobrom ne može izdati akt za provedbu zahvata u prostoru prije nego što je utvrđena granica pomorskog dobra. Ova odredba mogla bi izazvati određene poteškoće u praksi i usporavati investicije. Postupak službenog utvrđivanja granice pomorskog dobra složen je i vremenski zahtjevan. Reguliran je Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine broj 83/2023) te uključuje niz koraka: izradu geodetskog snimka, prijedlog granice, rad Povjerenstva za utvrđivanje granice, potvrdu nadležnog ministarstva, a potom i evidentiranje granice u zemljišnim knjigama. Zbog financijskih i vremenskih ograničenja, u praksi su se granice do sada utvrđivale prvenstveno na vrjednijim, korisnijim i dostupnijim dijelovima obale. Iskustva iz teritorijalno velikih i geomorfološki raznolikih područja, kao što je primjer Primorsko-goranske županije, pokazuju da čak i u županijama s najviše do sada utvrđenih granica pomorskog dobra, velik dio obale, osobito nepristupačni i stjenoviti dijelovi, još uvijek nema službeno utvrđenu granicu. To se posebno odnosi na lokalne samouprave koje imaju dugačku i teško pristupačnu obalu. Za očekivati je da će u njima postupak utvrđivanja granice pomorskog dobra biti dugotrajan. Slijedom navedenog, odgovarajućim sredstvima bilo bi potrebno apelirati na nadležne institucije da nalože prioritetno postupanje u postupcima utvrđivanja granica pomorskog dobra.	Nije prihvaćen	Odredba je u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju.
1102	ANDREA IVŠIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI , 6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA	Poštovani, Prijedlog za jasnije definiranje odgovornosti projektanta i referenta U Zakonu o gradnji potrebno je precizno definirati podjelu odgovornosti između projektanta i službene osobe (referenta) nadležne za izdavanje građevinske dozvole i drugih akata. Projektant mora biti odgovoran isključivo za stručnost, zakonitost i usklađenost izrađene projektne dokumentacije s važećim propisima i tehničkim normama. Referent, s druge strane, treba snositi odgovornost za postupanje u skladu sa zakonom pri vođenju postupka izdavanja akata, za provjeru formalne urednosti zahtjeva i dokumentacije te za poštivanje propisanih rokova. Na taj bi se način izbjegla preklapanja i nejasnoće u postupku, povećala pravna sigurnost svih sudionika te ubrzalo izdavanje građevinskih dozvola i drugih potrebnih akata. (1) Projektant je odgovoran za: -stručnost i zakonitost izrade projektne dokumentacije, -usklađenost projektne dokumentacije s važećim zakonima, podzakonskim aktima i tehničkim normama, -potpunost i jasnoću izrađene dokumentacije, u mjeri nužnoj za provedbu postupka izdavanja akta za građenje. (2) Službena osoba nadležnog upravnog tijela (referent) odgovorna je za: -vođenje postupka izdavanja građevinske dozvole i drugih akata u skladu sa zakonom, -provjeru formalne urednosti zahtjeva i priložene dokumentacije, -donošenje odluka u zakonom propisanim rokovima, -zakonitost akta koji se izdaje u postupku. (3) Odgovornost projektanta i službene osobe ne može se preklapati niti prenositi, osim u slučajevima izričito propisanim ovim Zakonom. ispred Društvo arhitektonskih i građevinskih inženjera i tehničara Vinkovci , Andrea Ivšić(član)	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje. Odgovornost službenih osoba propisana je ovim zakonom kroz odredbe članaka i prekršajne odredbe, odgvornost i zadaće projektanata je osim ovim zakonom propisani i posebnim zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji.
1103	ANDREA IVŠIĆ	1. OPĆE ODREDBE, Članak 2.	Prijedlog za uspostavu službe za tumačenje zakonskih i planskih akata Predlažemo da se unutar Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine formira posebna služba koja bi bila na raspolaganju projektantima, investitorima, ali i referentima nadležnim za izdavanje građevinskih dozvola i ostalih akata. Zadaća službe bila bi davanje službenih tumačenja Zakona o gradnji i Zakona o prostornom uređenju. Smatramo da bi ta služba morala, najkasnije u roku od 15 dana od zaprimanja zahtjeva, dostaviti pisano tumačenje tražene zakonske stavke ili odredbe. Također, uz svaku izmjenu i dopunu Zakona o gradnji i Zakona o prostornom uređenju potrebno je izdati i pripadajuće službeno tumačenje zakona. Nadalje, svaka lokalna zajednica (županija, grad ili općina) trebala bi imati ovlaštenu osobu zaduženu za tumačenje prostornih planova (GUP, PPUO, UPU i dr.) ili, u alternativi, dati ovlast izrađivaču prostornog plana da službeno odgovara na sve upite i zahtjeve koji se odnose na tumačenje pojedinih prostornih planova. Na ovaj način osigurala bi se pravna sigurnost, ubrzali postupci te olakšala primjena zakonskih i planskih propisa u praksi. ispred Društva arhitektonskih i građevinskih inženjera i tehničara Vinkovci, Andrea Ivšić ( član)	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
1104	ANDREA IVŠIĆ	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 71.	Poštovani, Molimo da se utvrdi točan rok za donošenje ocjene urednosti predanog zahtjeva. Naš je prijedlog da taj rok iznosi 60 dana od dana zaprimanja uredno podnesenog zahtjeva u Službu ili Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju nadležne lokalne samouprave. Naime, iz dosadašnjeg iskustva proizlazi da su zahtjevi za izdavanje građevinske dozvole nerijetko ostajali nepregledani i nakon proteka više od 90 dana, a u pojedinim slučajevima i duže od šest mjeseci, bez donošenja zaključka ili ocjene urednosti zahtjeva. Smatramo da je potrebno pronaći način kako bi se cijeli postupak ubrzao te kako bi se svi sudionici u postupku – uključujući i referente nadležne za izdavanje dozvole – pridržavali propisanih rokova. U slučaju njihovog nepoštivanja, nužno je definirati odgovarajući oblik sankcije, primjerice novčane kazne. ispred Društva arhitektonskih i građevinskih inženjera i tehničara Vinkovci (DAGIT) , Andrea Ivšić	Nije prihvaćen	Rokovi su propisani ZUP-om.
1105	ANAMARIJA JUNAČKO	PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI	Smatram da je potrebno bolje zaštititi postojeća stabla prilikom izgradnje zgrada. Stoga predlažem propisati obavezu: - zaštite stabala prilikom građevinskih radova - evaluacije ili elaborata postojećih stabala na građevnoj parceli prije gradnje - nadzorni inženjer mora biti netko iz struke ako u glavnom projektu stoji zaštita stabala - obvezu zaštite stabla (korijena, debla, i krošnje) ako se nalazi na granici sa građevnom česticom	Nije prihvaćen	Kod uređenja gradilišta potrebno je između ostaloga poduzeti i odgovarajuće mjere kojima se postiže zaštita okoliša, što je obveza izvođač. Elaborati se prema ovom zakonu izrađuju kao podloga za izradu glavnog projekta, ako su potrebni ili propisani posebnim propisima.
1106	ANAMARIA HAJDINJAK	6.3. GRAĐENJE GRAĐEVINA ZA KOJE NIJE POTREBNA GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 86.	Predlaže se da se u okviru pravilnika koji će se donijeti na temelju članka 86. izričito omogući da krajobrazni arhitekti mogu biti projektanti zahvata i radova koji se izvode bez građevinske dozvole, osobito kada se odnose na uređenje otvorenih površina i oblikovanje krajobraza, uključujući pješačke i biciklističke staze, rekreacijske i parkovne zone, odmorišta, urbane površine te elemente poput pergola, dječjih igrališta, tipskih rješenja i drugih sastavnica zelene infrastrukture, kao i sve druge zahvate predviđene Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima. Nadalje, predlaže se da se krajobraznim arhitektima omogući samostalno vođenje projekata krajobrazne arhitekture, u suradnji s drugim stručnjacima koji potpisuju i preuzimaju odgovornost za svoj dio projektne dokumentacije, te sudjelovanje na natječajima, osobito u dijelu koji se odnosi na izradu idejnih rješenja uređenja prostora. Ovim pristupom osigurava usklađenost sa stvarnom praksom i suvremenim pristupom održivoj gradnji, omogućuje zakonito provođenje postojećih postupaka te jača stručnu odgovornost i kvalitetu krajobraznog oblikovanja prostora.	Nije prihvaćen	Predmet zakona o poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji.
1107	ANA STAMIČAR	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	Smatram potrebnim da se članak 19. stavak 6. dopuni izraz „ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer“ s “ovlašteni krajobrazni arhitekt” kao dio skupine ovlaštenih inženjera u smislu ovoga Zakona. Na ovaj način bi se stavak uskladio s načelima održivosti, zaštite okoliša i javnog interesa propisanim ovim Zakonom što bi impliciralo potrebu usklađivanja s drugim zakonima, osobito Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje.	Nije prihvaćen	Poslovi krajobraznog arhitekta definirani su posebnim zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornoga uređenja i gradnje, on ne izrađuje glavni projekt.
1108	ANA STAMIČAR	4. PROJEKTI, Članak 37.	Predlaže se uvođenje projekta krajobrazne arhitekture / krajobraznog uređenja (istoznačnice) kao zasebnog projekta uz postojeće mape, uz mogućnost da krajobrazni arhitekt bude potpisnik i odgovorni projektant.	Nije prihvaćen	Zadaće struke propisane su zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji, i nastavno na to propisane su i strukovne odrednice glavnih projekata.
1109	ANA STAMIČAR	4. PROJEKTI, Članak 36.	Pozdravlja se što je u članku 36. krajobrazni elaborat prepoznat kao jedan od mogućih elaborata koji prethode izradi glavnog projekta. Time se izravno potvrđuje postojanje potrebe za stručnom obradom krajobraznih tema u okviru procesa projektiranja. Međutim, kako je u članku jasno navedeno da elaborati prethode izradi projekta, iz čega proizlazi da krajobrazni elaborat nikako ne može biti sastavni dio projektno-tehničke dokumentacije, što se, nažalost, u praksi često događa. Naime, često se miješaju razine dokumentacije, a krajobrazni elaborat se koristi kao zamjena za projekt krajobrazne arhitekture, iako elaborat po svojoj naravi i svrsi ne može imati status projekta. Krajobrazni elaborat, kao i elaborati drugih struka, ima funkciju stručne podloge za izradu projekata. Ovo dodatno potvrđuje potrebu za uvođenjem projekta krajobrazne arhitekture / projekta krajobraznog uređenja kao zasebnog dokumenta koji omogućuje provedbu krajobraznih rješenja i ostvarivanje ciljeva Zakona u dijelu zaštite okoliša, prirode i krajobraznih vrijednosti. Također se predlaže da se krajobrazni elaborat preciznije definira pravilnikom: s jasnim sastavnicama, obveznim dijelovima i definiranjem ovlaštenog izrađivača, čime bi se osigurala stručnost i jednoznačna primjena pojma u praksi.	Nije prihvaćen	Zakonom o gradnji se ne propisuje detaljni sadržaj i nazive za elaborate, niti tko ih može izraditi, elaborati se izrađuju sukladno posebnim propisima.
1110	ANA STAMIČAR	1. OPĆE ODREDBE, Članak 1.	Članak 1. jasno navodi da se ovim Zakonom uređuje projektiranje, građenje, uporaba i održavanje građevina te provedba postupaka radi osiguranja zaštite javnog interesa u području graditeljstva i uređenja prostora. Samim time, predmet Zakona ne ograničava se samo na građevine u tehničkom smislu, nego obuhvaća i uređenje prostora koji građevine čine dijelom šire cjeline. U stavku 2. propisano je da javni interes uključuje zaštitu okoliša, očuvanje prirode, promicanje održive gradnje te zelenu tranziciju. Ti se ciljevi u praksi ne mogu ostvariti bez projektiranja otvorenih površina i krajobraza, jer upravo oni čine temelj održive gradnje i zelene tranzicije. Iz navedenog proizlazi potreba za uvođenjem projekta krajobrazne arhitekture / projekta krajobraznog uređenja kao sastavnog dijela projektne dokumentacije, kao posebne mape, koji omogućuje da se načela održive gradnje i zelene tranzicije dosljedno provedu u prostoru. Zakon o prostornom uređenju predviđa pojam zelene infrastrukture, a projekt krajobrazne arhitekture predstavlja njezin provedbeni alat i garanciju provedbe kroz fazu projektiranja i građenja.	Nije prihvaćen	Načelo uređenja prostora i očuvanja prirode, promicanje održive gradnje trebale bi primjenjivati sve struke, to nije isključiva zadaća arhitekata krajobraznog uređenja.
1111	ANA STAMIČAR	4. PROJEKTI, Članak 36.	U nacrtu zakona nije definiran krajobrazni elaborat niti je određeno tko ga može izrađivati. Smatram da je nužno jasno propisati da krajobrazni elaborat prethodi izradi projekta te da je ovlašteni izrađivač krajobrazni arhitekt. Položaj krajobraznog arhitekta u zakonodavnom okviru uopće nije definiran, iako krajobrazna arhitektura obuhvaća biotehničke, interdisciplinarne i projektantske kompetencije koje su ključne za planiranje i uređenje prostora. Stoga tražim povratak projekta krajobrazne arhitekture/krajobraznog uređenja u zakon. Ovo je nužno s obzirom na KORH, europske zelene politike, razvoj zelene infrastrukture i nature-based solutions (NbS), ali i zbog vidljivih negativnih posljedica dosadašnjeg izostanka tog propisa. Slijedom svega navedenoga, krajobraznim se arhitektima mora omogućiti pravo potpisivanja i preuzimanja odgovornosti za vlastiti rad.	Nije prihvaćen	Slažemo se da je krajobrazno uređenje značajan i potreban doprinos kvaliteti života. zakonom je jasno je propisano da elaborat prethodi izradi glavnog projekta, a Zakonom o poslovima i djelatnostima i prostornog uređenja i gradnje je definirano tko ga izrađuje a ne ovim zakonom.
1112	ANA RAŠAN	i.PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 128.	Potrebno je definirati rok za otklanjanje opasnosti ovisno o vrsti i preiodički naplaćivati kazne za nedjelovanje unutar navedenih rokova.	Nije prihvaćen	Nema rokova jer se radi o hitnim mjerama, znači postupanja odmah.
1113	ANA RAŠAN	i.PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 121.	čl. 121., st.(6) - stavka uključuje 3 segmenta koji se ne mogu vrednovati zajedno; neodazivanje projektanta na tehnički pregled može biti iz opravdanih razloga i nema veze s druga dva segmenta koja se spominju uz isti. Objašnjenja i stručna pomoć bi trebala biti obveza projektantskog nadzora i navedene usloge bi se morale moći naplatiti jer iziskuju vrlo nedefiniranu količinu dodatnog rada kroz također vrlo nedefiniran višegodišnji period. (Ne)ispunjavanje "objašnjenja i stručne pomoći" je samim time nužno regulirati pravilnikom kako bi se zaštitili i projektanti i investitori.	Prihvaćen	Odredba za „objašnjenja i stručne pomoći“ se briše.
1114	ANA RAŠAN	i.PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 121.	čl. 121., st.(3) - za projekt koji ne sadrži sve propisane dijelove uglavnom nije moguće izdati građevinsku dozvolu. Kako u praksi investitori gotovo nikad ne isplaćuju puni iznos trođkova izrade projektne dokumentacije nego tek po ishođenju građevinske dozvole, projekt se vraća na doradu projektantu i isti je dužan isporučiti projekt prema naputku referenta kako bi dozvola mogla biti izdana. Stavka eventualno ima smisla za projekte za koje se ne izdaje građevinska dozvola.	Nije prihvaćen	Isključiva obveza i odgovornost projektanta je da projekt bude cjelovit.
1115	ANA RAŠAN	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 97.	čl.97., st.(2) - "idejnim projektom" dopuniti s "idejnim projektom za manje složene građevine"	Nije prihvaćen	Dovoljno je jasno propisano.
1116	ANA RAŠAN	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 95.	čl. 95., st.(2), točka 9 - formulacija "ako se zahtjev podnosi za zgradu koja mora ispunjavati zahtjeve energetske učinkovitosti" upućuje na to da dio višestambenih zgrada (na koje se stavka odnosi) ne mora ispunjavati navedeni zahtjev. Prijedlog je da se navedeni dio briše.	Nije prihvaćen	Propisano posebnim propisom (zgrade za koje ne treba energetski certifikat).
1117	ANA RAŠAN	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 80.	Članak dopuniti s: Nova građevinska dozvola ne može se izdati prije poništenja prethodno izdane i važeće građevinske dozvole, a s kojom se GML nove zgrade preklapa. Odnosno na jednoj čestici ne mogu biti paralelno izdane 2 ili više građevinskih dozvola čiji se GML-ovi preklapaju, osim u slučaju infrastrukture.	Nije prihvaćen	Primjeri nisu u skladu s ovim zakonom, pogrešna postupanja upravnih tijela.
1118	ANA RAŠAN	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 75.	čl.75., st.(2) - dopuniti s "glavni, odnosno idejni projekt za manje složene građevine"	Prihvaćen	Prihvaćen.
1119	ANA RAŠAN	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 71.	uz "idejni projekt" svugdje dopuniti s "idejni projekt za manje složene građevine"	Nije prihvaćen	Dovoljno jasno propisano.
1120	ANA RAŠAN	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 66.	čl. 66., st.(1) - članak je napisan na način da se vlasnik nekretnine (čestice) koja neposredno graniči uz česticu na kojoj se izvodi zahvat građenja isključuje iz postupka ukoliko se njegova nekretnina nalazi na udaljenosti većoj od h/2 građevine koja je predmet zahvata. Stavku bi trebalo preformulirati na način da umjesto "a koja se nalazi na udaljenosti manjoj od h/2" piše "te svake nekretnine koja se nalazi na udaljenosti manjoj od h/2 visine pročelja". Na taj način bi se spriječile manipulacije parcelacijom čestica širine 0,5 m koje služe isključivo smanjenju broja stranaka u postupku.	Nije prihvaćen	Projektanti ne bi smjeli predlagati ovakve parcelacije jer nisu u skladu s prostornim planom.
1121	ANA RAŠAN	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 64.	čl.64., st. (1) - javnopravna tijela koja izdaju uvjete priključenja trebala bi sudjelovati u izdavanju potvrda na glavni projekt.	Nije prihvaćen	Nema potrebe izdavati potvrdu na uvjete priključenja jer se radi o mjestu i tehničkim uvjetima priključenja.
1122	ANA RAŠAN	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 60.	čl.60., st.(1), točka 1 - "idejni projekt" dopuniti s "idejni projekt za manje složene građevine"	Nije prihvaćen	Dovoljno je jasno propisano.
1123	ANA RAŠAN	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 58.	čl.58., st.(2) - "idejni projekt" dopuniti s "idejni projekt za manje složene građevine"	Nije prihvaćen	Dovoljno je jasno propisano.
1124	ANA RAŠAN	4. PROJEKTI, Članak 48.	Navedenim člankom nije propisana (ne)mogućnost naplate ishođenja te se postavlja pitanje je li, i treba li se navedena usluga naplatiti od strane javnopravnih tijela, posebice u slučaju neoglašavanja istih gdje se smatra da nemaju posebnih uvjeta, odnosno je li plaćanje potencijalne naknade obveza projektanta ili investitora.	Nije prihvaćen	Smatramo da je dovoljno jasno propisano.
1125	ANA RAŠAN	4. PROJEKTI, Članak 48.	čl.48., st.(1) - idejnog projekta dopuniti kao "idejnog projekta za manje složene građevine"	Nije prihvaćen	Smatramo da je dovoljno jasno propisano.
1126	ANA RAŠAN	4. PROJEKTI, Članak 45.	Bilo bi dobro uvesti (vratiti) kontrolu projekata s obzirom na zaštitu od požara, kako za objekte javne i društvene namjene, tako i za zgrade koje odstupaju od pravilnika vezanih za zaštitu od požara zbog zaštite naslijeđa. S obzirom na velik broj starih zgrada koje su pod zaštitom, bilo zonski, bilo pojedinačno, nije realno za očekivati da MUP ima ljudske resurse detaljno pregledavati dokumentaciju za sve zgrade koje nemaju mogućnost zadovoljiti u svemu aktualne zakone i propise. Uvođenjem kontrole projekata s obzirom na zaštitu od požara ne bi se produžilo vrijeme ishođenja građevinskih dozvola u odnosu na trenutno stanje.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
1127	ANA RAŠAN	4. PROJEKTI, Članak 44.	čl.44., st(1), točka 1 - ako se ovim Zakonom propisuje uvođenje BIM okruženja, bilo bi logično da se za tipski projekt pri zahtjevu za izdavanje rješenja o tipskom projektu već sad predaje u BIM formatu (gdje je primjenjivo).	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
1128	ANA RAŠAN	4. PROJEKTI, Članak 38.	u čl.34., st.(3) navodi se da je glavni projektant odgovoran za međusobnu usklađenost projekta (idejnog projekta za manje složene građevine), dok se u čl.38., st.(2) spominje "glavni projektant, odnosno projektant ako se projekt sastoji samo od jedne mape". Ako je idejni projekt za manje složene građevine jedna mapa, onda isti nema glavnog projektanta i iz st.(2) ovog članka potrebno je brisati dio "odnosno projektanta ako se projekt sastoji samo od jedne mape".	Prihvaćen	Primljeno na znanje.
1129	ANA RAŠAN	4. PROJEKTI, Članak 34.	U st.(1) idejni projekt za manje složene zgrade definiran je kao skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno funkcionalna i tehnička rješenja zgrade te prikaz smještaja u prostoru. U st.(3) istog članka navedeno je da idejni projekt (za manje složene zgrade) izrađuju ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjeri drugih struka. Iz toga proizlazi da se idejni projekt za manje složene zgrade sastoji od jedne mape koju potpisuju projektanti svih struka?	Nije prihvaćen	Biti će definirano kroz pravilnik iz članka 31. stavak 5..
1130	ANA RAŠAN	4. PROJEKTI, Članak 34.	U st.(1) se spominje, kao i u članku 33., idejni projekt za manje složene zgrade, dok se u st.(2-4) članka 34. spominje idejni projekt, odnosno idejni projekt za zgrade. Kako je idejni projekt predmet Zakona o prostornom uređenju i odnosi se na projekte za koje se izdaje lokacijska, a potom najčešće i građevinska dozvola, idejni projekt za manje složene zgrade prema Zakonu o gradnji treba razlikovati. Prijedlog je da se za isti koristi upravo izraz "idejni projekt za manje složene zgrade" te da se isti provede kroz cijeli Zakon o gradnji.	Nije prihvaćen	Dovoljno je jasno propisano.
1131	ANA RAŠAN	4. PROJEKTI, Članak 31.	čl. 31., st.(3) - projekti koji se izrađuju temeljem Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima također ne bi trebali biti podložni izradi u BIM okruženju.	Prihvaćen	Prihvaćen.
1132	ANA RAŠAN	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 26.	Stručni nadzor građenja propisan je i za dio građevina i radova koji se izvode prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, a što je potrebno uvrstiti u članak, odnosno uputiti na navedeni Pravilnik.	Nije prihvaćen	Definirano je člankom 86. zakona.
1133	ANA RAŠAN	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	čl.19., st.(4) - obveza objašnjenja i stručne pomoći koja se navodi nije obveza projektanta već projektantskog nadzora koji se može ili ne mora ugovoriti s projektantom.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
1134	ANA RAŠAN	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 14.	Suglasnost ministarstva navodi se kao sastavni dio glavnog projekta (st.(3)), a za izdavanje iste navodi se da se prilaže glavni projekt (st.(4), točka 3). Nije jasno u kojem trenutku se glavni projekt predaje na suglasnost, posebno u odnos na pribavljanje potvrda na glavni projekt.	Prihvaćen	Promijenjen tekst odredbe.
1135	ANA RAŠAN	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 9.	čl.9., st.(2) - "Građevina mora biti projektirana u skladu s Tehničkim propisom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti."	Nije prihvaćen	Ovo je opis temeljnog zahtjeva propisan Uredbom (EU) 2024/3110, a tehničkim propisom se detaljno razrađuje taj temeljni zahtjev.
1136	ANA RAŠAN	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 7.	čl.7., st.(1) - umjesto "stanari" pisati "korisnici zgrade" ili "osobe zatečene u zgradi"	Prihvaćen	Prihvaćen.
1137	ANA RAŠAN	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 6.	čl.6., st.(1) - iz "građevina i njezini relevantni dijelovi" brisati riječ relevantni. Pojam relevantni dijelovi građevine nije nigdje definiran. Dijelovi građevine su elementi ugrađeni u istu i kao takvi moraju biti projektirani i izvedeni kao sigurni.	Prihvaćen	Prihvaćen.
1138	ANA RAŠAN	1. OPĆE ODREDBE, Članak 4.	čl. 4., st. (4) - Navedena formulacija, a kako je i u pojašnjenju članka potvrđeno, tumači se na način da pravilnici i tehnički propisi koji nisu doneseni uz suglasnost ministra graditeljstva nisu primjenjivi u smislu ovog Zakona, odnosno da pravilnici i tehnički propisi doneseni od strane drugih ministarstava nisu obvezni ukoliko nemaju suglasnost ministra graditeljstva. U tom slučaju je potrebno ili revidirati sve pravilnike i tehničke propise drugih ministarstava koji su prethodno izdani bez suglasnosti ministra graditeljstva a relevantni su za područje graditeljstva, ili je potrebno navedenu stavku brisati. U suprotnom se otvaraju vrata za projektiranje prostora određenih namjena koje nakon izvođenja ne mogu dobiti dozvolu za rad jer nisu u skladu s pravilnikom ministarstva nadležnog za obavljanje te djelatnosti. (Konkretan primjer: Pravilnik o normativima i standardima za obavljanje zdravstvene djelatnosti)	Nije prihvaćen	Člankom je propisano da je suglasnost propisana kod izrade pravilnika kojima se utječe na temeljne zahtjeve za građevinu.
1139	ANA RAŠAN	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	stavka (1), točka 34. - iz pojma zamjenske građevine brisati dio "na koju se primjenjuju odredbe prostornih planova koje se odnose na rekonstrukciju građevine". Ukoliko se gradi nova građevina na mjestu postojeće - zamjenska zgrada kao nova gradnja - ista mora biti u skladu s prostornim planom.	Nije prihvaćen	Smatramo da odredba treba ostati jer se time omogućuje vlasnicima postojećih starih građevina koje nisu primjerene za rekonstrukciju primjerenije stanovanje u takvim građevinama.
1140	ANA RAŠAN	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	stavka (1), točka 23 - u definiciji stana bi umjesto "poseban prostor za sanitarne potrebe" trebalo pisati "posebnu prostoriju za sanitarne potrebe"	Prihvaćen	Da.
1141	ANA RAŠAN	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	stavka (1), točka 19. - za prikaz svih primijenjenih mjera zaštite od požara navedeno je da se isti izrađuje temeljem elaborata zaštite od požara koji je podloga za izradu glavnog projekta. Izrada elaborata zaštite od požara propisuje se posebnim uvjetima nadležnog ministarstva za građevine odreženih skupina, dok je prikaz svih primijenjenih mjera zaštite od požara sastavni dio prve mape glavnog projekta (neovisno o skupini). Pojašnjenje pojma bi trebalo dopuniti na način da se "(prikaz svih primijenjenih mjera zaštite od požara izrašuje temeljem elaborata zaštite od požara kao podloge za izradu mapa glavnog projekta) ukoliko je posebnim uvjetima propisana izrada istog."	Nije prihvaćen	U sadašnjem Pravilniku o obveznom sadržaju i opremanju projekta je propisano da je Prikaza mjera zaštite od požara sažetak mjera zaštite od požara iz svih mapa glavnog projekta.
1142	ANA RAŠAN	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	stavka (1), točka 14. održavanje građevine potrebno je dopuniti s "odnosno kojima se ne narušava oblikovna vrijednost zgrade pod zaštitom ukoliko ista ima status zaštićenog kulturnog dobra".	Nije prihvaćen	Propisano je posebnim propisom.
1143	GRAD MALI LOŠINJ	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 64.	U stavku 8., predlaže se brisati riječi: “za što je prekršajno odgovoran čelnik toga tijela” Nema osnove da bi za rad službene osobe javnopravnog tijela prekršajno bio odgovoran čelnik toga tijela.	Nije prihvaćen	Odredba sukladno posebnom propisu kojim se uređuje središnja tijela državne uprave te lokalna i područna samouprava.
1144	GRAD MALI LOŠINJ	4. PROJEKTI, Članak 49.	U stavku 2., predlaže se brisati riječi: “za što je prekršajno odgovoran čelnik toga tijela” Stavkom 1., ovog članka predlaže se propisati 30 dana što je povećanje aktualnog roka. Nema osnove da bi za rad službene osobe javnopravnog tijela prekršajno bio odgovoran čelnik toga tijela.	Prihvaćen	Prihvaćen.
1145	GRAD MALI LOŠINJ	4. PROJEKTI, Članak 48.	Vezano za prijedlog u stavku 6, ističe se kako je katastarski plan je u premalom mjerilu te bez dodatnih grafičnih opisa nije jasno o kakvom se zahvatu radi – za izdavanje uvjeta potrebno je više podataka od skice kako bi uvjeti za projektanta i investitora bili jasno definirani. Time se izbjegavaju slobodne interpretacije i moguća zakašnjenja u izvedbi glede na dopunjavanja dokumentacije.	Nije prihvaćen	Za opis i grafički prikaz građevine nije propisan nivo razrade dokumentacije sukladno ovom zakonu, stoga nije potrebno propisivati da projektant to izrađuje u okviru zadaća struke. Obim opisa i grafičkih priloga određuje projektant zavisno od građevine i posebnim propisima.
1146	GRAD MALI LOŠINJ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 24.	Predlaže se jasno definirano koje uvjete mora zadovoljavati pomoćnik u nadzoru kako se ne bi dovelo u pitanje kvaliteta usluge vršenja stručnog nadzora.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
1147	GRAD MALI LOŠINJ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 23.	Predlaže se propisati kako je investitor dužan imenovati koordinatora zaštite na radu a ne glavni izvođač kako ne bi bilo neusklađenosti sa propisima iz područja zaštite na radu.	Prihvaćen	Brisana odredba.
1148	GRAD MALI LOŠINJ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	U stavku 4. Predlaže se propisati da se navedeno podugovara kao projektantski nadzor. Predlaže se u istom stavku brisati riječi “ osim za manje složenu zgradu”	Prihvaćen	Odredba je brisana.
1149	GRAD MALI LOŠINJ	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	Predlaže se propisati definiciju „ruševine postojeće zgrade“	Nije prihvaćen	Ruševna zgrada ulazi u pojam rekonstrukcije.
1150	ANA KELEMIN	4. PROJEKTI, Članak 48.	Smatram neprihvatljivim stavak 3 i stavak 4 da projektant postaje obvezna osoba za ishođenje posebnih uvjeta putem sustava eDozvola, jer je to pokušaj da se na projektanta prebaci sva odgvornost upravnih postupaka.	Nije prihvaćen	Posebni uvjeti se pribavljaju prije pokretanja upravnog postupka.
1151	ANA KELEMIN	4. PROJEKTI, Članak 34.	Smatram da idejni projekt ne može osigurati dovoljnu tehničku razradu ni razinu detaljnosti potrebnu za kvalitetnu izgradnju građevina manje zahtjevnosti, površine do 400 m². Sama kvadratura nije dovljan kriterij.	Nije prihvaćen	Smatramo da je za manje složenu zgradu dovoljno priložiti idejni projekt, kao primjeren oblik tehničke dokumentacije za postupak ishođenja građevinske dozvole. Glavni projekt kojim se dokazuje ispunjavanje svih temeljnih zahtjeva i sadrži projekte svih struka obvezan je uz prijavu početka građenja.
1152	ANA KELEMIN	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	Stavak 4) i stavak 6) Izbaciti zbog nejasne definicije koja je podložna zlouporabi.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
1153	HRVATSKA KOMORA INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 25.	Komentar na točku 5. stavka 1.: Slažemo se samo se postavlja pitanje kontrole i provedbe u praksi.	Prihvaćen	Jasnije je definirano, na način da nadzorni inženjer mora biti prisutan na gradilištu za vrijeme izvođenja radova koji su predmet njegovog stručnog nadzora građenja.
1154	HRVATSKA KOMORA INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE	i.PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 125.	Komentar: U stavku 2. nisu jasni kriteriji po kojima se određuje zabrana obavljanja djelatnosti.	Nije prihvaćen	U stavku 1. ovog članka jasno su propisani kriteriji za tu mjeru.
1155	HRVATSKA KOMORA INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE	i.PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 121.	Komentar: Uočavamo neujednačen kriterij kaznenih odredbi, jer se kod projektiranja kažnjava samo projektant, kao fizička osoba, dok se kod nadzornog inženjera i glavnog nadzornog inženjera predviđa kaznena odgovornost i/ili tvrtke u kojoj je nadzorni inženjer zaposlen.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje Projektant je u okviru zadaća svoje struke odgovorna osoba u smislu obavljanja poslova u gradnji, međutim odgovorne osobe u pravnim osobama nisu stručne osobe u smislu obavljanja poslova u gradnji, te je stoga prekršajna odgovornost propisana za pravne osobe s kojima investitor sklapa ugovor o izvođenju i nadzoru.
1156	HRVATSKA KOMORA INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE	7.2. ODRŽAVANJE GRAĐEVINE, Članak 108.	Predlažemo dopunu na način da se uz zahtjev za tehnički pregled nužno dostavi i projekt izvedenog stanja („as built) izrađen od ovlaštenog projektanta/a.	Nije prihvaćen	Zakon ne propisuje projekt izvedenog stanja, investitor ga može ugovorit za svoje potrebe.
1157	HRVATSKA KOMORA INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 98.	Predlaže se u stavku 2. brisanje neovisnih stručnjaka ili njihovo jasnije definiranje, jer su na terenu učestali problemi nadležnosti i tumačenja spram nadzornih inženjera. Bilo bi nužno da su imenovani neovisni stručnjaci položili stručni ispit, te da su članovi strukovne komore te da imaju najmanje 10 godiina iskustva rada u struci.	Nije prihvaćen	Ne mijenja se odredba u odnosu na sad važeći zakon, o tome odlučuju upravna tijela koja vode postupak izdavanja uporabne dozvole.
1158	HRVATSKA KOMORA INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 93.	Predlažemo izmjenu točke 7. stavke 1. na način : 7. Uvid u građevinski dnevnik Pojašnjenje: Ovo bi trebalo preformulirati, da netko ne traži dnevnik u papirnatom obliku. Trebalo bi navesti da treba voditi e dnevnik i omogućiti uvid u isti. Predlažemo izmjenu točke 4 podstavke 2. na sljedeći način: 4. Ugovor o stručnom nadzoru građenja između investitora i tvrtke/tvrtki koja ima zaposlene nadzorne inženjere svih potrebnih struka. Pojašnjenje: Investitor može s tvrtkom (uredom ovlaštenog inženjera) ugovoriti stručni nadzor samo za one poslove za koje tvrtka ima zaposlene ovlaštene inženjere.	Nije prihvaćen	Nije potrebno propisivati, stvar organizacije gradilišta i izvođača. Zakonom se ne propisuje sadržaj i način sklapanja ugovora o stručnom nadzoru.
1159	HRVATSKA KOMORA INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE	6.3. GRAĐENJE GRAĐEVINA ZA KOJE NIJE POTREBNA GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 88.	Predlažemo izmjenu u članku na način da se riječ "postojećeg" zamjeni rječju "izvedenog", odnosno da glasi: "U slučaju oštećenja građevine djelovanjem događaja iz članka 87. stavka 1. ovoga Zakona građevina se može, neovisno o stupnju oštećenja, vratiti u prvobitno stanje bez građevinske dozvole, u skladu s aktom na temelju kojeg je izgrađena, odnosno projektom izvedenog stanja građevine. U slučaju kada se radi o građevini koja je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro ili se nalazi unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline potrebno je ishoditi dopuštenje prema posebnom zakonu Obrazloženje: U članku se navode okolnosti vraćanja u prvobitno stanje građevine u skladu s aktom na temelju kojeg je izgrađena, odnosno projektom „postojećeg“ stanja građevine, koji ničim nije definiram, a iz konteksta je potpuno jasno da se radi o projektu izvedenog stanja (as built), što potkrepljuje potrebu uvođenja projekta izvedenog stanja.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
1160	HRVATSKA KOMORA INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 81.	Komentar: Navedeno u stavku 7. zapravo znači da se u jednom vremenskom periodu svjesno gradi protivno izdanoj GD. Postavlja se pitanje odgovornosti svih sudionika u gradnji: projektanta, nadzornih inženjera, revidenta i izvođača ukoliko sudjeluju u tom procesu gradnje, do ishođenja izmjene i/ili dopune građevinske dozvole? Nadalje kakva je odgovornost gore navedenih sudionika u gradnji ukoliko se ne ishodi ishođenja izmjene i/ili dopune građevinske dozvole? Predloženi stavak zapravo potencira pristup gradnji koja značajno odstupa (temeljni zahtjevi za građevinu) od projektne dokumentacije temeljm koje je ishođena GD i time dodatno doprinosi urušavanju kvalitete projektne dokumentacije.	Nije prihvaćen	Navedenom odredbom omogućava se investitoru da ne prekida građenje i ne nanosi mu se financijska šteta. Investitor može graditi dalje na vlastitu odgovornost i rizik na temelju izmjene i/ili dopune glavnog projekta sukladno odredbama i ograničenjima u ovom članku.
1161	HRVATSKA KOMORA INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 62.	Komentar: na stavak 2. : "Kad imamo više instalacija u jednom obuhvatu (NN, SN, EKI, JR .....) koji se preklapaju, nemoguće je dati gml datoteku za svaku instalaciju. Može se samo dati gml datoteka za obuhvat zahvata. Predlažemo da se nekako to istakne."	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje. Detaljno će se propisati Pravilnikom o obveznom sadržaju i opremanju projekata.
1162	HRVATSKA KOMORA INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE	4. PROJEKTI, Članak 51.	Pedlažemo da stavka 2. glasi: Uz upit iz stavka 1. ovog članka prilaže se idejno rješenje sa opisom i prikazom građevine na kopiji katastarskog plana.	Nije prihvaćen	Idejno rješenje je viši nivo razrade, međutim projektant sam određuje nivo razrade dokumentacije ovisno o vrsti građevine.
1163	HRVATSKA KOMORA INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE	4. PROJEKTI, Članak 49.	Komentari na stavak 3. :"Na lokaciji ne može graditi iako je prostornim planom predviđeno? Koji je rok, čija obveza i koji je postupak da se uvjeti priključenja omoguće? Ovo bi značilo da pojedina građevinska područja više nisu građevinska!" Nadalje preciznije definirat i obrazložiti stavak 5. "Što je cilj ovoga stavka. Možda je ideja da se izbjegne izdavanje potvrde glavnog projekta, jer PGP se izdaje samo na posebne uvjete. U prethodnom članku piše da se posebni uvjeti uopće ne izdaju za manje složene zgrade, što, valjda, znači i da se ne izdaje niti PGP." Komentari na stavak 6. : "Ako je priključak na SN-u (npr, 10(20) kV investitor treba izgraditi vlastitu trafostanicu"	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
1164	HRVATSKA KOMORA INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE	4. PROJEKTI, Članak 48.	Predlažemo novi tekst za stavak 3. i 6. (3)Za manje složene zgrade projektant pribavlja uvjete priključenje i samo posebne uvjete nadležnog tijela prema propisu kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara, ako je zgrada pojedinačno zaštićeno kulturno dobro ili se nalazi unutar zaštićene-kulturno-povijesne cjeline (6) Uz zahtjev iz stavaka 3.,4. i 5. ovog članka, projektant prilaže idejno rješenje sa opisom i grafičkim prikazom građevine na katastarskom planu i/ili elaborat koji je prema posebnom zakonu uvjet za utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja, odnosno prilaže podatke koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja. Obrazloženje Zašto se ne izdaju posebni uvjeti? Zgrada može biti projektirana na prostoru kojim prolazi električni vod, plinovod, vodovodne cijevi pa projektant neće imati spoznaju o tome ukoliko projekt nije poslan na posebne uvjete	Nije prihvaćen	Uz stavak 3. – nomotehnička pravila Za opis i grafički prikaz građevine nije propisan nivo razrade dokumentacije sukladno ovom zakonu, stoga nije propisano idejno rješenje. Obim opisa i grafičkih priloga određuje projektant zavisno od građevine i posebnih propisa.
1165	HRVATSKA KOMORA INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE	4. PROJEKTI, Članak 40.	Predlažemo dodati stavak 4. (4) Projektom izvedenog stanja se prikazuje stvarno stanje građevine i postrojenja nakon završetka građenja. Projekt izvedenog stanja mora sadržavati sve tehničke informacije potrebne za buduće održavanje građevine. Predlažemo dodati sttavak 5. (5) Obvezatni sadržaj izvedbenog projekta i projekta izvedenog stanja propisuje ministar pravilnikom.(ovdje se može pobliže urediti troškovnik)	Nije prihvaćen	Investitor može zatražitii i ugovoriti projekt izvedenog stanja, međutim zakonom nije propsan kao obvezni projekt.
1166	HRVATSKA KOMORA INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE	4. PROJEKTI, Izvedbeni projekt	Predlažemo izmjenu predloženog naslova u "Izvedbeni projekt i projekt izvedenog stanja"	Nije prihvaćen	Zakonom nije propisana obvezna izrada projekta izvedenog stanja, međutim investitor ga može ugovoriti.
1167	HRVATSKA KOMORA INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE	4. PROJEKTI, Članak 38.	Što je s jednostavnim građevinama, prema prijedlogu zakona bit će potrebna geodetska podloga (i geodet) za sve: svaki ormarić, stup, pano, prometni znak i sl.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje. Detaljnije će biti definirano Pravilnikom o sadržaju i opremanju projekata.
1168	HRVATSKA KOMORA INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE	4. PROJEKTI, Članak 36.	Predlažemo dodati u stavku 1. sljedeće točke: 2a. elaborata zaštite od eksplozije 10. elaborat kontaminirajućih tvari u tehnologiji i strukturi zgrade; Pojašnjenje za točku 2a: Bitno je naglasiti, što se nažalost susreće i u praksi (eksplozije silosa sa žitom) da je za pojedine građevine potrebno izraditi elaborat zaštite od eksplozije. Potrebno je navesti detaljan popis eksplozivnih tvari, tekućina, para, plinova i prašina sa ucrtanim zonama opasnosti Pojašnjenje za točku 10. – u tehnološkom procesu i kao sastavnica same strukture građevine pojavljuju se kancerogene, mutagene, otrovne i zagušujuće tvari što se mora transparentno deklarirati i specificirati prije definicije strukture glavnog projekta	Nije prihvaćen	Obuhvaćeno je odredbom stavka 1. točkom 9. – drugi potrebni elaborati.
1169	HRVATSKA KOMORA INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE	4. PROJEKTI, Članak 33.	Prijedlog dopune točke 3 3. Izvedbeni projekt i projekt izvedenog stanja Obrazloženje: Uobičajna međunarodna praksa poznaje termin „as built documentation“ Kao ključnu dokumentaciju za održavanje građevina, postrojenja, Projektant izvedbenog projekta uz provođenje usluge projektanstkog nadzora, tjekom gradnje, osigurava nužne preduvijete za izradu projekta izvedenog stanja, odnosno kako je prethodno navedeno. Na taj način je dodatno osigurano prisustvo projektanta tjekom građenja na način koji ovaj Zakon propisuje	Nije prihvaćen	Zakon ne propisuje obvezu izrade projekta izvedenog stanja, međutim investitor ga može ugovoriti.
1170	HRVATSKA KOMORA INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE	4. PROJEKTI, Članak 31.	Komentar na stavak 5. Predlažemo da se navedenim pravilnikom obuhvati i izrada troškovnika.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
1171	HRVATSKA KOMORA INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 26.	Prijedlog teksta stavka 1. Stručni nadzor građenja provodi se prilikom građenja svih građevina i izvođenja svih radova za koje je obvezatno ishođenje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.	Nije prihvaćen	Smatra se da je kod manje složene zgrade dovoljan nadzor za mehaničku otpornost i stabilnost (stavak 2.), a svi sudionici u gradnji (projektant, izvođač) su dužni odgovorno obavljati poslove što se podrazumijeva i za građevine i radove koji se izvode bez građevinske dozvole. Na gradilištu moraju imati svu propisanu dokumentaciju i uz zahtjev za izdavanje uporabne dozvole također priložiti svu propisanu dokumentaciju. Za manje složene zgrade je u stavku 2. propisana obveza provođenja nadzora u odnosu na temeljni zahtjev mehanička otpornost i stabilnosti.
1172	HRVATSKA KOMORA INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 22.	Komentar na točku 8. stavka 1. Uvođenje potrebe izrade uputa/dokumentacije ili kako navodite „objedinjenog plana i uvjeta za održavanje građevine“ za potrebe održavanje građevine koje se također uređuje zakonom nalazimo jako pozitivnim i važnim. Mišljenja smo da je ispravno osigurati sve uočeno izradom projekta izvedenog stanja građevine, koji upravo treba sadržavati sve navedeno i služi za održavanje građevine Pojašnjenje: Često smo nailazili na obrazloženja da je to stvaranje dodatne suvišne projektne dokumentacije i sl. sa čime se nikako ne možemo složiti. Elektrotehnički i strojarski projekti na razini Glavnog projekta daju u okvirima struke tehničko rješenje građevine i dokazuju ispunjavanje temeljnih zahtjeva, te kroz međustrukovnu koordinaciju sa građevinarima i arhitektima usuglašava zahtjeve na građevinu koje postavljaju elektrotehnička i strojarska oprema i instalacije u skladu sa namjenom građevine. Detalji potrebni za izvođenje elektrotehničkih i strojarskih instalacija odnosno ugradnje opreme i postrojenja, se isključivo i jedino mogu obraditi Izvedbenim elektrotehničkim i strojarskim projektima, koji sadrže točne podatke i specifikacije odabrane opreme, postrojenja i detalje njenog povezivanja u potrebne funkcionalne cjeline, kao i detalje sučelja opreme i instalacija sa građevinom koji se izvedbenim građevinskim i arhitektonskim projektima obrađuju. Izvedbeni projekt, kako zakon ispravno i navodi, mora biti na gradilištu tijekom izvođenja radova. Tijekom građenja u izvedbene projekte se unose sve eventualne izmjene/ prilagodbe/dopune po pojedinim mapama koje se događaju kao sastavni dio tijekom gradnje, a prethodno su usuglašene i odobrene na relacijama nadzorni inženjer/projektant/ investitor/glavni projektant/revident. Može se dodatno napomenuti da je građenje (Članak 3. stavak 7.) proces koji traje dok traje i gradnja, te se u istom kontekstu trajanja mogu promatrati i izvedbeni projekti. Završetkom gradnje imate izgrađenu građevinu, te izvedbene projekte sa u većoj ili manjoj mjeri izmijenjenim/prilagođenim/dopunjenim detaljima po pojedinim mapama. Objedinjena dokumentacija kojom će sve promjene tijekom gradnje jasno evidentirati i međusobno (u svim strukama i mapama) uskladiti, predstavlja stvarno stanje izgrađene građevine, te sa unesenim planovima i uvjetima održavanja, osigurava korištenje građevine sukladno namjeni. Dakle predlažemo, uz navedeno obrazloženje, završetkom gradnje uvođenje obveze izrade projekta izvedenog stanja građevine, kao završne dokumentacije za održavanje i eksploataciju građevine. Izvedbeni projekt ima namjenu projekta za izvođenje i izrađuje se prije izvođenja, dok se projektom izvedenog stanja daje konačan pregled stvarne gradnje. Projekt izvedenog stanja se prilaže zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole. Dodatno napominjemo da uvođenjem BIM koncepta sve navedeno postaje puno jasnije i logičnije, jer je BIM koncept u projektiranju upravo po sadržaju i Idejni i Glavni i Izvedbeni projekt, i u konačnici projekt izvedenog stanja, a što samo ovisi o kojem se stadiju projekta radi; priprema i razvoj projekta, građenje ili održavanje. Dodatno podsjećamo da se u prezentaciji implementacije BIM-a koja je predmet ovog Zakona, jasno razlikuju i naglašavaju: - Idejno rješenje - Idejni projekt - Glavni projekt - Izvedbeni projekt - Projekt izvedenog stanja (As built“) koja se opisuje kao dokumentacija „izgrađenog (izvedenog) stanja sa preciznim detaljima i konačnim stanjem projekta kakav je stvarno izrađen, sa svim promjenama, preinakama i odstupanjima od izvornog projekta u svrhu budućeg održavanja.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
1173	HRVATSKA KOMORA INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	Komentar na stavak 4. Jasno je uočena potreba prisutnosti/usluge projektanta izvan same izrade projekta, sve do trenutka izdavanja uporabne dozvole, te takav stav podržavamo. U skladu s navedenim predlažemo da se ta vrsta prisutnosti/usluge projektanta definira kao usluga projektantskog nadzora, koji je Investitor u obvezi posebno ugovoriti s projektantom glavnog i/ili izvedbenog projekta. Pojašnjenje: Držimo da se ova usluga mora posebno ugovarati, budući značajan broj projekata ne završi gradnjom predmetne građevine, a često do faze uporabne dozvole prođe i 10 tak godina od izrade glavnog projekta. U ovako dugom periodu često dolazi i do promjena opreme i uređaja koji su bili predviđeni u glavnom projektu. Stoga držimo da nije uputno predmetne usluge zakonom predvidjeti kao sastavni dio ugovora o projektiranju. Mnogo uputnije bi bilo da se ovim člankom predvidi usluga ugovaranja projektantskog nadzora koja se ovisno o razvoju projekta može i ne mora konzumirati. Ona može biti ugovorena i kroz ugovor o projektiranju ali mora biti zasebno specificirana i kao takva se može i treba tretirati kao dužnost projektanta. Dodatno u prilog našem prijedlogu idu i slijedeće činjenice; - moguće je da projektant u međuvremenu, napusti tvrtku koja je izradila glavne/izvedbene projekte (da li je tada predmetna usluga obveza tvrtke ili projektanta koji je sada u novoj tvrtki) - ako se projektant u međuvremenu umirovio ili je umro, čija je tada obveza provesti predmetnu uslugu Bilo bi logično da projektant glavnog i/ili izvedbenog projekta ugovora ove poslove s Investitorom kao projektantski nadzor. Osoba koja obavlja projektantski nadzor aktivno sudjeluje u davanju tehničkih rješenja i smjernica za izvođenje radova u skladu s projektnom dokumentacijom. U svakom slučaju ovo je dodatna usluga i potrebno ju je dodatno (zasebno od izrade projektne dokumentacije) ugovoriti i specificirati.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
1174	HRVATSKA KOMORA INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 18.	Komentar na stavak 2. Predlaže se, u slučaju kada je ovlašteni inženjer zaposlenik Investitora, da je dovoljno priložiti Imenovanje kojim Investitor imenuje ovlaštenog inženjera za projektanta, kontrolu i nostrifikaciju projekta, stručni nadzor građenja. Pojašnjenje: Ukoliko je ovlašteni inženjer zaposlenik Investitora, ne može s Investitorom sklopiti Ugovor, jer je s Investitorom vezan Ugovorom o radu. Stoga predlažemo da se u tom slučaju, priložiti Imenovanje kojim Investitor imenuje ovlaštenog inženjera za projektanta, kontrolu i nostrifikaciju projekta, stručni nadzor građenja.	Nije prihvaćen	Podrazumijeva se, da investitor ne mora sklapati ugovor, već samo imenuje osobu za projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekta te stručni nadzor, ako je ta osoba njegov zaposlenik.
1175	ALEN RENDULIĆ	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 91.	Članak 91. stavak (4), potrebno je dodati novu točku 4. 4. kojima se omogućuje normalno funkcioniranje svih cesta, puteva, površina, a koje se zauzete ili su nedosutpne ili su nepristupačne, za cijelo vrijeme gradnje građevine.	Nije prihvaćen	Članak se odnosi na uređenje gradilišta, pristupne prometnice nisu gradilište.
1176	ALEN RENDULIĆ	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 91.	Članak 91. stavak (4), potrebno je dodati novu točku 3. 3. kojima se onečišenje i/ili oštećenje pristupnih i korištnih cesta, puteva i površina svodi na najmanju mjeru. Investitor snosi sve troškove vračanja pristupnih cesta, puteva i površina u prvobitno stanje.	Nije prihvaćen	Članak se odnosi na uređenje gradilišta, pristupne prometnice nisu gradilište.
1177	ALEN RENDULIĆ	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 91.	(1) Gradilište mora biti uređeno, i u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita na radu, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije propisano drukčije, tijekom cijelog perioda građenja.	Nije prihvaćen	Nomotehnika.
1178	ALEN RENDULIĆ	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 92.	Članak 92. stavak (1) (1) Gradilište mora biti osigurano (fizičkim nadzorom ili video-nadzorom) i ograđeno, radi sigurnosti prolaznika i sprječavanja nekontroliranog pristupa i ulaska ljudi na gradilište. Obrazloženje: Potrebno je ne samo sprječiti nekontrolirani "pristup" već i ULAZAK na samo gradilište.	Nije prihvaćen	Zakonom se ne razrađuje način osiguranja i organizacije gradilišta.
1179	ALEN RENDULIĆ	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 70.	Ćlanak 70. stavak (2) posebna naknada iznositi za sve građevine minimalno 1%, a maksimalno 5% od procijenjene vrijednosti radova. Procijenjena vrijednost radova utvrdit će se u daljnjem postupku izdavanje građevinske dozvole za građevinu. Postotak naknade ovisi o stupnju razvijenosti jedinice lokalne samouprave u kojoj se planira gradnja građevine.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
1180	ALEN RENDULIĆ	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 70.	Članak 70. bi trebalo u potpunosti izmjeniti, jer djelatnici upravnih tijela neće vremenski stići obilaziti sve potencijalne lokacije budućih građevina. Za potrebe ovog rada potrebno je koristiti: 1) satelitske snimke, 2) ovlašteni geodeti koji rade iskolčenje i situaciju građevine (članak 38), 3) izvođač, odnosno glavni inđenjer gradilišta 4) nadzorni inženjer Osobe navedene u točkama 2) do 4) dužne su putem pisanog "Izvještaja o zatečenom stanju s pripadajučim slikama" dostaviti izvješće o zatečenom stanju putem informacijskog sustava eGrađevinska dozvola Upravnom tijelu.	Nije prihvaćen	Odredba se mijenja, međutim smatramo da upravno tijelo mora samo utvrditi činjenice sukladno ZUP. A vrijeme izdavanja dozvole će se smanjiti uslijed činjenice, da se uz zahtjev za manje složene zgrade prilaže idejni projekt i da se ne pribavljaju potvrde na idejni projekt osim iznimno što je propisano zakonom.
1181	ALEN RENDULIĆ	4. PROJEKTI, Članak 40.	(2) Izvedbeni projekt ne smije biti izrađen protivno glavnom projektu odnosno idejnim projektom za manje složene zgrade.	Nije prihvaćen	Za manje složene zgrade i građevine za koje nije potrebna građevinska dozvola glavni projekt treba sadržavati sva tehnička rješenja (projekti različitih struka)i imati odgovarajući novo razrade sukladno pravilima struke.
1182	ALEN RENDULIĆ	4. PROJEKTI, Članak 40.	U članku 40. potrebno je dodati novi stavak (4): Sastavni dio izvedbenog projekta je pripadajući troškovnik s dokaznicom količina. Troškovnik je strukturirani prikaz svih radova i/ili grupa radova i svih usluga i/ili grupa usluga potrebnih za građenje građevine, izrađen u formi tablice i sastoji se od sljedećih dijelova: 1) Grupa radova/usluge, 2) Broj stavke, 3) Opisa stavke pojedinih radova ili usluge: 3a) kratki, i 3b) dugi: precizni i detaljni opis radova i/ili usluga, materijale, zahtjeve kvalitete i uvjete izvršenja, 4) Jedinica mjere. 5) Količina, 6) Jedinična cijena (JC) 7) Ukupna cijena (UC), (koja se dobiva množenjem količine i jedinične cijene). Odgovornost za izradu troškovnika, točke 1) do 5) preuzima projektant odnosno glavni projektant. Obrazloženje: Potrebno je jasno definirati da je obvezni dio izvedbenog projekta i pripadajuči TROŠKOVNIK, budući da je isti glavni sastavni dio Ugovora između Investitora i izvođača, a s druge strane i jedan od najbitijih dijelova svih postupaka javne nabave.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje. Podrobnije će se propisati Pravilnikom o obveznom sadržaju i opremanju projekata.
1183	ALEN RENDULIĆ	4. PROJEKTI, Članak 40.	(1) Izvedbenim projektom razrađuje se tehničko rješenje dano glavnim projektom odnosno idejnim projektom za manje složene zgrade.	Nije prihvaćen	Za manje složene zgrade i građevine za koje nije potrebna građevinska dozvola glavni projekt treba sadržavati sva tehnička rješenja (projekti različitih struka)i imati odgovarajući nivo razrade sukladno pravilima struke.
1184	ALEN RENDULIĆ	10.4. ZAKONI, DRUGI PROPISI I PRAVILA, Članak 165.	osim članka 31. stavka 3. ovoga Zakona koji stupa na snagu 1. siječnja 2028. godine za građevine za koje dozvole izdaje Ministarstvo, a za građevine za koje dozvole izdaju upravna tijela od 1. siječnja 2030. godine.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
1185	ALEN RENDULIĆ	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 95.	Članak 95. stavak (1), točka 5. završno izvješće nadzornog inženjera o gradnji (pritom je građenje definirano članakom 3. stavak (1) točka 7.) građevine, sukladno: a) Izvedbenom projektu izrađenom od projektanta, b) Planom izvođenja radova i osiguranja kvalitete izvođenja radova na konstruktivnim dijelovima građevine, izrađen od izvođača ili glavnog izvođača, a kojeg je Nadzorni inženjer potvrdio i ovjerio prije početka izvođenja radova na konstruktivnim dijelovima građevine.	Nije prihvaćen	Nomotehnika i propisano posebnim propisom.
1186	ALEN RENDULIĆ	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 98.	Članak 98. stavak (1): "30 ili 15 dana" a) nije jasno definirano na koga se odnoso 30 dana, a na koga 15 dana b) Kao "dan" se podrazumijeva "kalendarski dan" ili "radni dan", potrebno je jasno definirati	Nije prihvaćen	Jasno je, Ministarstvo 30 dana, upravno tijelo 15 dana – ministarstvo nije upravno tijelo u smislu posebnog propisa kojim se uređuje sustav državne uprave.
1187	ALEN RENDULIĆ	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 95.	Članak 95. stavak (1), točka 4. "4. plan odnosno objedinjeni plan i uvjete održavanja građevine i ugrađene opreme izrađen po izvođaču i glavnom izvođaču" Potrebno je napisati po: "izvođaču ili glavnom izvođaču, izrađen i potpisan od strane inženjera gradilišta ili glavnog inženjera gradilišta". Obrazloženje: Sukladno članku 33, točka 5, prijedloga ovog Zakona o gradnji; ako imamo više izvođača, onda investitor određuje "glavnog izvođača", pa je sukladno tome nepotrebno da svaki pojedini izvodač, a onda i glavni izvođač dostavljaju zasebne "objedinjeni plan i uvjete održavanja građevine i ugrađene opreme". Znači ovisno o tome imamo li samo izvođača "ili" glavnog izvođača radova potrebno je definirati ovu točku.	Nije prihvaćen	Nomotehnika i propisano posebnim propisom.
1188	ALEN RENDULIĆ	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 93.	Članak 93. stavak (2) točka 9. na kraju iza riječi "ili" potrebno je napisati: "izvedbenim projektom"	Nije prihvaćen	Izvedbeni projekt nije obvezan za manje složene zgrade, međutim investitor ga može ugovoriti.
1189	ALEN RENDULIĆ	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 93.	Članak 93. stavak (2) točka 6. izvedbeni projekt s pripadajućim troškovnikom i dokaznicom mjera. Obrazloženje: Potrebno je jasno definirati da je dio izvedbenog projekta i pripadajuči TROŠKOVNIK, budući da je isti glavni sastavni dio Ugovora između Investitora i izvođača, a s druge strane i jedan od najbitijih dijelova svih postupaka javne nabave. Također pod točkom 3. ovog Zakona ili posebnim Pravilnikom potrebno je definirati što je to Troškovnik: Troškovnik je strukturirani prikaz svih radova i/ili grupa radova i svih usluga iili grupa usluga potrebnih za građenje građevine, izrađen u formi tablice i sastoji se od sljedećih dijelova: 1) Grupa radova/usluge, 2) Broj stavke, 3) Opisa stavke pojedinih radova ili usluge: 3a) kratki, i 3b) dugi: precizni i detaljni opis radova i/ili usluga, materijale, zahtjeve kvalitete i uvjete izvršenja), 4) Jedinica mjere. 5) Količina, 6) Jedinična cijena (JC) 7) Ukupna cijena (UC), (koja se dobiva množenjem količine i jedinične cijene).	Nije prihvaćen	Sadržaj projekata će se propisati pravilnikom o obveznom sadržaju i opremanju projekata.
1190	ALEN RENDULIĆ	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 89.	Članak 89. stavak (3) (3) U prijavi početka građenja manje složene zgrade investitor je dužan navesti izvođača i nadzornog inženjera, te uz prijavu priložiti IDEJNI projekt u elektroničkom obliku... Obrazloženje: Sukladno članku 60. stavak (1), točka 1. Građevinska dozvola za manje složene zgrade se izdaje na osnovnu "idejnog projekta". Ukoliko Investitor želi početi s gradnjom na osnovu idejnog projekta, isto i može napraviti, ali na vlastiti rizik, odnosno Izvođač radova MORA zahtjevati od Investitora dostavljanje: "Izvedbenog projekta s pripdajućim troškovnikom i dokaznicom mjera". Suklano navedenom, Zakonodavac se ne bi trebao miješati u ugovorne odnose između Investitora i izvođača, ali s druge strane Investitor MORA znati i razumijeti koju odgovornost i rizike preuzima.	Nije prihvaćen	Uz prijavu obvezno se prilaže glavni projekt kojim sa daju sva tehnička rješenja građevine.
1191	ALEN RENDULIĆ	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 93.	Članak 93. stavak (1) točka 8. i za "manje složene zgrade" je potrebno imati dokaze kvalitete, odnosno osigurati kvalitetu; posebice za dijelove građevine (konstruktivne dijelove) koji moraju biti: a) ispitani, rezultati ispitivanja ili zapisi o procedurama kontrole kvalitete, ili b) ili se mora napraviti "Plan izvođenja radova i osiguranja kvalitete izvođenja radova na konstruktivnim dijelovima građevine", a kojeg će potvrditi i ovjeriti Nadzorni inženjer prije početka izvođenja radova na konstruktivnim dijelovima građevine.	Nije prihvaćen	Propisano kroz odredbe za izvođača i nadzornog inženjera.
1192	ALEN RENDULIĆ	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 93.	Članak 93. stavak (1) točka 7. građevinski dnevnik ili e-dnevnik	Nije prihvaćen	Nomotehnika.
1193	ALEN RENDULIĆ	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 93.	Članak 93. stavak (1) točka 6. Nepotrebno se zahtjeva da za "manje složene zgrade" treba imati samo glavni projekt. Isti nije dovoljan za građenje manje slloženih zgrada. Ukoliko se stvarno želi pomoći investitiorima (posebice fizičkim osobama kao investitorima) na manjim složenim zgradama potrebno je propisati u ovoj točki 6. : "Izvedbeni projekt s pripadajućim troškovnikom i dokaznicom količina, te s iskaznicom energetskih svojstava zgrade i iskaznicom o akustičnim svojstvima zgrade, te izvješćem o kontroli projekta, ako je kontrola projekta propisana"	Nije prihvaćen	Na gradilištu je obvezan glavni projekt. Izvedbeni projekt nije obvezan za manje složene zgrade, međutim investitor ga može ugovoriti.
1194	ALEN RENDULIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 22.	Članak 22. stavak (1), točka 8. izraditi plan odnosno objedinjeni plan i uvjete održavanja građevine i ugrađene opreme u skladu s IZVEDBENIM projektom.	Nije prihvaćen	Sadržaj pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja, plan i uvjete održavanja građevine i ugrađene opreme detaljnije će se propisati pravilnikom.
1195	ALEN RENDULIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 19.	Članak 19. stavak (4) "Projektant je dužan do trenutka izdavanja uporabne dozvole investitoru i, prema potrebi, drugim sudionicima u gradnji davati objašnjenja i pružati stručnu pomoć u vezi projekata u smislu razrade detalja i izmjene projekta zbog okolnosti nastalih tijekom faze građenja" 1) Riječ "dužan" potrebno je zamijeniti (izbaciti) na način, da ukoliko se ukaže potreba za dodatnim pojašnjenjim izvedebenog projekta na gradilištu, onda Investitor može angažirati, odnosno ugovoriti ovu DODATNU USLUGU od projektanta, a ista se ne može smatrati besplatnom. 2)...."davati objašnjenja i pružati stručnu pomoć u vezi projekata u smislu razrade detalja".... ovaj dio teksta je nepoteban. "Razradu detalja" je potrebno jasno definrati npr. Pravilnikom kojim će biti definirano što minimalno mora sadržavati "Izvedebeni projekt" (a to su npr. detalji izvedbe u mjerilu M1:20, 1:10, itd), pa samim time nema potrebe za dodatom razradom detalja na gradilištu, jer isti moraju biti već razrađeni, prije početka građenja. . Ukoliko Investitor želi "detaljniju razradu detalja građenja" od propisane pravilnikom, istu mora ugovoriti s projektanom, a isti moraju biti dostavljeni Izvođaču radova prije početka izvođenja radova na građevini ili dijelu građevine.	Prihvaćen	Odredba je brisana.
1196	ALEN RENDULIĆ	3. SUDIONICI U GRADNJI, Članak 18.	U Članak 18. prije stavak 2. potrebno je dodati novi stavak 1a.: (2) Upravljanje projektom građenja građevine investitor: a) pisanim ugovorom povjerava osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti propisane Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, članci 34. do 37., b) pisanim imenovanjem imenuje zaposlenika pravne osobe, a koja je ujedno i investitor; a koja zadovoljava uvjete propisane propisane Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, članak 37., a koji/a obavlja za i u ime Investitora poslove propisane člankom 33. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, c) u slučaju fizičke osobe kao Investitora, isti može preuzeti vlastitu odgovornost za upravljanje projektom gradnje. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je zakonski jasno definirati da Investitor MORA imenovati odgovornu osobu koja će za njega i u ime Investitra, ili vlastitim odlukama u slučaju fizičke osobe kao Investitora, voditi i donositi odluke. Primjer: u slučaju pravne osobe kao investitora, JEDINO ovlašteni zastupnik, najčešće direktor (jedan ili više, ili direktor i prokurist), može i smije donositi i potpisivati odluke, a samim time se usporava proces donošenja odluka u cjelokupnom procesu gradnje i/ili održavanje građevine.	Nije prihvaćen	Nije predmet ovog zakona.
1197	ALEN RENDULIĆ	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 8.	U članku 8. potrebno je dodati novi stavak (2): Građevina mora imati izgrađenu i održavanu opremu za higijensko, sigurno i neškodljivo prikupljanje i odlaganje otpada, uzimajući u obzir njihovu namjenu.	Nije prihvaćen	Definicija je propisana Uredbom 2024/3110 o stavljanju na tržište građevinskih proizvoda.
1198	ALEN RENDULIĆ	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 7.	Članak 7. stavak (2), dodati točku 6. Ako je to potrebno zbog lokacije i veličine građevine, mora se osigurati da urušavanje građevine ili njezinih dijelova u slučaju požara ne može uzrokovati veću štetu na susjednim građevinama.	Nije prihvaćen	Definicija je propisana Uredbom 2024/3110 o stavljanju na tržište građevinskih proizvoda.
1199	ALEN RENDULIĆ	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 7.	Članak 7. (1) Građevina i njezini dijelovi moraju biti projektirani, izgrađeni, upotrijebljavani, održavani i uklonjeni tako da se na odgovarajući način spriječi izbijanje požara, uključujući primjerenom upotrebom detektora i alarma. Požar i dim moraju se suzbiti i kontrolirati, a stanari zgrade moraju biti zaštićeni od požara i dima. Moraju biti pripremljene odgovarajuće mjere kako bi se osigurao siguranu evakuaciju svih zatečenih osoba iz/sa građevine.	Nije prihvaćen	Definicija je propisana Uredbom 2024/3110 o stavljanju na tržište građevinskih proizvoda.
1200	ALEN RENDULIĆ	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 7.	Člankak 7. stavak (1) Građevina i njezini relevantni dijelovi moraju biti projektirani, izgrađeni, upotrijebljeni, održavani i "rastavljeni" ili uklonjeni...... Uvodi se pojam "RELEVANTNI DIJELOVI" građevina, a u članku 3. stavak (1) prijedloga ovog Zakona, nije jasno i jednoznačno definirano, što su to i koji su to "relevantni dijelovi" jedne građevine. S druge strane u člancima 7. do 13. se jasno definira: "Građevina i svi njezini dijelovi moraju biti ...........".	Nije prihvaćen	Definicija je propisana Uredbom 2024/3110 o stavljanju na tržište građevinskih proizvoda.
1201	ALEN RENDULIĆ	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 7.	Člankak 7. stavak (1) Građevina i njezini relevantni dijelovi moraju biti projektirani, izgrađeni, upotrijebljeni, održavani i "rastavljeni" ili uklonjeni...... Uvodi se pojam "RASTAVLJANJE" građevina, koji nije definiran niti člankom 3. ovog prijedloga Zakona, a niti je kao takav poznat u praksi. Građevina se: gradi (člank 3. stavak (1), točka 6.), upotrebljava, održava (članak 3. stavak (1), točka 14.), rekonstruira (članak 3. stavak (1), točka 22.), uklanja (članak 3. stavak (1), točka 27.). Sukladno prethodno navedenom predlažem da se riječ "rastavlja" izostavi/izbriše.	Nije prihvaćen	Definicija je propisana Uredbom 2024/3110 o stavljanju na tržište građevinskih proizvoda.
1202	ALEN RENDULIĆ	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	U članku 3- stavak (1) točka 1. u definiciji BIM-a, uvodi se pojam "inženjerske građevine", a isti nije definiran člankom 3. prijedloga Zakona. Bilo bi poželjno da se novim Zakonom o gradnji (ili dodatnim pravilnikom) jasno definiraju sve vrste "GRAĐEVINA"-->članak 3. stavak (1) točka 8.", koje se mogu graditi (točka 6.). Sada su u prijedlogu Zakona (Članak 3.) definirane samo: Točka 8. Građevina, Točka 24. Složena građevina, Točka 31. Zgrade (Točka 32. manje složene zgrade i točka 33. višestambene zgrade)	Prihvaćen	Primljeno na znanje. Dodan je pojam inženjerske građevine
1203	ALEN RENDULIĆ	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	Članak 3. stavak (1), točka 1., potrebno je zamijeniti sa: 1. BIM (Building Information Modeling) je kolaborativni proces informacijskog modeliranja građevina tijekom cijelog životnog ciklusa odnosno predviđenog vijeka trajanja iste; od gradnje, održavanja, rekonstrukcije građevine. Uključuje: organizaciju i digitalizaciju informacija (geometrijskih i ne geometrijskih podataka) o građevinama putem trodimenzijalnog geometrijskog modela (3D modela) određene razine razvijenosti elemenata (LOD) prema razini razvijenosti projekta građevine.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
1204	ALEKSANDAR KOVAČEVIĆ	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 93.	Mora imat dnevnik, projekt, dokumentaciju koju inaće prilaže u e-dnevnik...... jel to sve ima ako ima laptop sa sobom... sve smo digitalizirali a onda opet printamo.... suludo Jel se ovo može pojasnit da mora imat pristup svim ovim dokumntima. Danas i izvođači pregledavaju projekte na tabletu. .... malo bi BIM pa bi malo prevrtali papire ...	Nije prihvaćen	Ovim člankom se definiraju dokumenti koje je nužno imati na gradilištu, a e dnevnik je forma, osim toga nigdje nije propisano da dokumenti moraju biti u papirnatome obliku, posebni pravilnik o e dnevniku.
1205	ALEKSANDAR KOVAČEVIĆ	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 89.	"U prijavi početka građenja manje složene zgrade .... te uz prijavu priložiti glavni projekt u elektroničkom obliku s potvrdom nadležnog tijela" Znači dobije građevinsku dozvolu temljem idejnog, izradi glevni, pa ide na potvrdu glavnog projekta ... i to onda prilaže za prijavu građenja... Da mi je znat ko je tu šta uštedio i koliko je vremena na to izgubljeno manje nego inače. Što ako se utvrdi da je potrebno izmjeniti idejni i građevinsku jer su se dobile primjedbe prilikom potvrde na glavni... vraćamo investitora na početak ....	Nije prihvaćen	Nejasan komentar.
1206	ALEKSANDAR KOVAČEVIĆ	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 60.	Kako bi na temlju Idejnog projekta netko ko izdaje dozvole mogao zaključit da za zgrada nZEB? (bez sustav G/H/PTV ?, bez fizike zgrade ...) Kako bi na temlju idejnog projekta netko ko izdaje dozvolu mogao zaključiti da zgrada ispunjava uvjete zaštite od požara, zakona o elektroničkim komunikacijama i sl...	Nije prihvaćen	Glavni projekt se prilaže uz prijavu početka građenja, njim se dokazuju svi temeljni zahtjevi.
1207	ALEKSANDAR KOVAČEVIĆ	4. PROJEKTI, Članak 36.	zašto uopće nabrajati i-ne elaborate. Izrađuju se eleborati koje je netko od javnopravih tijela kroz uvjete tražilo i/ili je nužno/nepohodno projektantu da bi uopće napravio svoj glavni projekt...	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
1208	ALEKSANDAR KOVAČEVIĆ	4. PROJEKTI, Članak 34.	Neznam kako bi to ta "manje složena" zgrada mogla dobiti iti jedan priključak na temlju idejnog projekta. Kako bi na temlju Idejnog projekta netko ko izdaje dozvole mogao zaključit da za zgrada nZEB? (bez sustav G/H/PTV ?, bez fizike zgrade ...) Kako bi na temlju idejnog projekta netko ko izdaje dozvolu mogao zaključiti da zgrada ispunjava uvjete zaštite od požara, zakona o elektroničkim komunikacijama i sl...	Nije prihvaćen	Glavni projekt kojim se dokazuje ispunjavanje svih temeljnih zahtjeva je obvezan uz prijavu građenja. Projektanti odgovorni za izrađeni projekt.
1209	ALEKSANDAR KOVAČEVIĆ	4. PROJEKTI, Članak 31.	"(3) Projekti se izrađuju u BIM okruženju ...." BIM okruženje, što je to uopće ... malo BIM-a, dio BIM-a, puno BIM-a,...- ili definirati pravilnikom što, kako i koliko ili je ovo potpuno nepotreban uvjet?	Nije prihvaćen	Dovoljno jasne odredbe, detaljno će biti propisano pravilnikom.
1210	ALEKSANDAR KOVAČEVIĆ	2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, Članak 7.	"Građevina i njezini relevantni dijelovi moraju biti projektirani, izgrađeni, upotrijebljeni, održavani i rastavljeni ili uklonjeni tako da se na odgovarajući način spriječi izbijanje požara, uključujući primjerenom upotrebom detektora i alarma." Zašto nastavak rečenice "uključujući primjerenom upotrebom detektora i alarma". nastavak rečenice je potpuno nepotreban i dovodi u zabludu, nisu detektori i alarmi jedina mjera zaštite od požara.	Nije prihvaćen	Definicija je propisana Uredbom 2024/3110 o stavljanju na tržište građevinskih proizvoda.
1211	ALEKSANDAR KOVAČEVIĆ	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	"stan je samostalna uporabna cjelina namijenjena stanovanju koja ima poseban ulaz i ima prostor za spavanje, kuhanje, jelo i poseban prostor za sanitarne potrebe" šta "jelo", jel to znaći da stan mora imati posebno blagovaonicu? ... jel se ovo moglo pametnije definirat ?	Prihvaćen	Prihvaćen.
1212	ADELA LEKO	4. PROJEKTI, Utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za građenje građevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola	prije ovog članka bi trebalo dodati članak koji odgovara članku 80. važećeg zakona, a odnosi se na obavijest o načinu provedbe Zakona i drugih propisa i isti bi glasio: (1) Projektant može u svrhu izrade idejnog ili glavnog projekta od upravnog tijela, odnosno Ministarstva zatražiti da ga obavijesti o načinu provedbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, a u svrhu izrade idejnog, odnosno glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola, te može zatražiti i obavijest o načinu provedbe pojedinih odredbi prostornog plana. (2) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je na upit iz stavka 1. ovoga članka odgovoriti u roku od 15 dana od dana njegova zaprimanja. Obrazloženje: vrlo često službenici unutar istog odjela različito tumače primjenu i zakona, a osobito prostornog plana - pisanim mišljenjem bi isti bili vezani u kasnijem postupku izdavanja dozvola	Prihvaćen	U članku 51. Prijedloga zakona definirano je da projektant za ostale građevine od upravnog tijela ili Ministarstva može zatražiti obavijest od kojih javnopravnih tijela je potrebno zatražiti utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja. Primjenom nove generacije e prostornih planova biti će jednoznačno određeni načini provedbe prostornih planova.
1213	ADELA LEKO	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 71.	Predlaže se da članak 71. glasi: Članak 71. (1) Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za manje složenu zgradu nakon što u provedenom postupku utvrdi da: 1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti 2. su utvrđeni svi propisani uvjeti priključenja i posebni uvjeti tijela nadležnog za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara ako je propisano, 3. je idejni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom 4. je idejni projekt izradila ovlaštena osoba 5. je idejni projekt propisno označen i da je izrađen tako da je onemogućena neovlaštena promjena njegova sadržaja i zamjena njegovih dijelova 6. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja 7. je očevidom na građevnoj čestici utvrđeno je li započeto građenje i da je plaćena naknada iz članka 70. stavka 2. ovoga Zakona. (2) Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za višestambene zgrade i ostale građevine za koje se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da: 1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti 2. su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja 3. su izdane sve propisane potvrde na glavni projekt 4. je glavni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom 5. je glavni projekt izradila ovlaštena osoba 6. je glavni projekt propisno označen i da je izrađen tako da je onemogućena neovlaštena promjena njegova sadržaja i zamjena njegovih dijelova 7. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja 8. je u glavnom projektu primijenjen poseban propis kojim se uređuje pristupačnost i uporaba građevine za osobe s invaliditetom i osobe smanjene pokretljivosti 9. je očevidom na građevnoj čestici utvrđeno je li započeto građenje i da je plaćena naknada iz članka 70. stavka 2. ovoga Zakona (3) Iznimno od odredbe stavka 1. i 2. te stavka 5. ovoga članka građevinska dozvola za rekonstrukciju postojeće građevine i građenje zamjenske građevine može se izdati i ako nije donesen urbanistički plan uređenja, na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja. (4) Iznimno od odredbe točke 6. stavka 1. i točke 7. stavka 2. ovog članka, građevinska dozvola za građenje nove građevine može se izdati i ako nije donesen urbanistički plan uređenja, na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja, ako postoji mogućnost priključenja građevne čestice, odnosno građevine: a) na prometnu površinu u skladu s odredbama propisa koji se odnosi na prostorno uređenje ili da je izdana građevinska dozvola za građenje prometne površine b) na javni sustav odvodnje otpadnih voda, ako prostornim planom nije propisana mogućnost priključenja na vlastiti sustav odvodnje i c) na niskonaponsku električnu mrežu ili da ima autonomni sustav opskrbom električnom energijom, ako se radi o zgradi u kojoj je projektirano korištenje iste. Obrazloženje: u prijedlogu Zakona stavak 2. već utvrđuje mogućnost gradnje nove zgrade. Stavak 3. (bez pravne potrebe) sadrži posebne odredbe za građenje nove zgrade, pozivajući se na ispunjenje uvjeta iz stavka 1. koji u točki 4. propisuje obvezu UPU-a. Upravna tijela temeljem te odredbe uvjetuju donošenje UPU-a kao uvjet za izdavanje dozvole (jer je tako i određeno u stavku 1.). Prijedlog bi otklonio potrebu tumačenja odredbe u primjeni	Nije prihvaćen	Odredba je u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju.
1214	ADELA LEKO	10.1. ZAPOČETI POSTUPCI, IZDANI AKTI I PRIMJENA PROPISA, Članak 137.	20. Predlaže se da članak 137. glasi: (1) Činjenica da je investitor pristupio građenju građevine za koju je građenje započelo do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, a građevinska dozvola je izdana na temelju Zakona o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19 i 145/24), osim prijavom početka građenja, može se dokazati i danom upisa početka radova u građevinski dnevnik, a iznimno i drugim raspoloživim dokaznim sredstvima (2) Činjenica da je investitor pristupio građenju građevine za koju je građenje započelo do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, a građevinska dozvola je izdana na temelju Zakona o izgradnji objekata („Narodne novine“, br. 51/81, 12/82, 47/86, 54/86 – pročišćeni tekst, 18/87, 42/88, 29/89 i 33/89), Zakona o građenju („Narodne novine“, br. 77/92, 82/92 – ispravak, 26/93 i 33/95), Zakona o gradnji („Narodne novine“, br. 52/99, 75/99, 117/01 i 47/03), Zakona o gradnji („Narodne novine“, br. 175/03 i 100/04), Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 55/12), može se dokazivati svim dokaznim sredstvima. Obrazloženje: često se od investitora, odnosno vlasnika nekretnine u postupku izdavanja uporabne dozvole traži prijava građenja i za građenje započeto po ranijim propisima (sve od 1968. godine) ili po sada važećem zakonu (od njegovog stupanja na snagu je prošlo 12 godina, što je dug period). Vlasnik, odnosno investitor obično ne posjeduje prijavu radova ili građevinski dnevnik, vlasništvo je se već nekoliko puta mijenjalo, nije bila mogućnost prijave putem e-sustava te mu nije moguće samo na temelju ta dva akta dokazati početak građenja, a raspolaže s drugim dokaznim sredstvima da je građenje započeto za vrijeme važenja dozvole ili se to vidi iz avio i satelitskih snimaka	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
1215	ADELA LEKO	10.1. ZAPOČETI POSTUPCI, IZDANI AKTI I PRIMJENA PROPISA, Članak 136.	19. Predlaže se da članak 136. glasi: Uporabnu dozvolu za građevinu izgrađenu na temelju građevinske dozvole izdane na temelju Zakona o izgradnji objekata („Narodne novine“, br. 51/81, 12/82, 47/86, 54/86 – pročišćeni tekst, 18/87, 42/88, 29/89 i 33/89), Zakona o građenju („Narodne novine“, br. 77/92, 82/92 – ispravak, 26/93 i 33/95), Zakona o gradnji („Narodne novine“, br. 52/99, 75/99, 117/01 i 47/03), Zakona o gradnji („Narodne novine“, br. 175/03 i 100/04), Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 55/12) i Zakona o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19 i 145/24) izdaje tijelo graditeljstva iz članka 53. ovog Zakona. Obrazloženje: prevenira se nastanak i rješava se pitanje sukoba nadležnosti	Nije prihvaćen	Nomotehnički jasno propisano.
1216	ADELA LEKO	i.PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 120.	18. U članku 120. predlaže se (ako se u članku 49. usklade rokovi), da točka 1. stavka 1. glasi: 1. ako javnopravna tijelo čiji je čelnik ne utvrdi posebne uvjete ili uvjete priključenje ili postupak njihova utvrđivanja rješenjem obustavi, te utvrđene uvjete ili rješenje o obustavi ne dostavi u elektroničkom programu eDozvola u roku od 15, odnosno 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva (članak 49. stavak 1. ).	Nije prihvaćen	Nejasna primjedba.
1217	ADELA LEKO	i.PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 120.	17. U članku 120. se predlaže propisati prekršajnu kaznu ako se građenje ne završi u roku iz članka 78. (određivanje roka bez da je njegovo nepoštivanje prekršaj nema ni stvarnog ni pravnog učinka)	Nije prihvaćen	Propisano je Zakonom o komunalnom gospodarstvu.
1218	ADELA LEKO	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 104.	16. Predlaže se da stavak 1. članka 104. glasi: (1) Uporabna dozvola za višestambene i ostale građevine može se na zahtjev investitora izdati prije dovršetka građenja cijele građevine i za dio građevine: 1. ako je to potrebno radi nastavka i dovršenja građenja (korištenje mosta za pristup gradilištu, trafostanice i dalekovoda za opskrbu energijom i dr.) i/ili 2. ako se određeni dio građevine može početi koristiti prije dovršenja cijele građevine. Obrazloženje: zgrade za koje dozvole izdaju upravna tijela mogu biti iznimno velikih dimenzija i velikog troška gradnje. Nije opravdano da bi se odobrilo izdavanje uporabne dozvole za dio građevine samo za one građevine za koje dozvole izdaje Ministarstvo, a u toj situaciji i samo ako taj dio građevine predstavlja tehničko tehnološku cjelinu (što je u pravilu vezano za velike poslovno proizvodne građevine). Investitori ovih velikih zgrada bi u konkretnom slučaju morali ići na fazno građenje i izdavanje lokacijske dozvole i onda više građevinskih dozvola – dođemo do istog cilja uz puno više papira, vremena i angažiranja upravnih tijela.	Nije prihvaćen	Nejasna primjedba, obzirom da se za zgradu može izdati uporabna dozvola samo kad je utvrđeno da su ispunjeni svi temeljni zahtjevi.
1219	ADELA LEKO	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 99.	15. Predloženi stavak 4. članka 99. je novost u propisima iz oblasti gradnje. Ne smatra se da je u pogledu pouzdanja u pravni sustav poželjna. Može dovesti do velikih problema za investitora gdje mu neće biti od presudne važnosti što bi mu nadležno JPT moralo podmiriti svu štetu (to su dugotrajni postupci na sudu i većina bi investitora propala do okončanja postupka). Predlaže se brisanje stavaka 4. i 5. Ako bi odredba stavaka 4. i 5. ipak opstale, predlaže se da stavak 4. u tom slučaju glasi: (4) Ako prilikom provođenja tehničkog pregleda predstavnik javnopravnog tijela utvrdi da građevina nije izgrađena u skladu s posebnim propisima koji su bili na snazi u vrijeme izdavanje lokacijske, odnosno građevinske dozvole iz nadležnosti tog javnopravnog tijela koji utječu na temeljne zahtjeve za građevinu zbog kojih je potrebno izmijeniti tehničko rješenje, a na glavni projekt je ishođena potvrda glavnog projekta od strane tog javnopravnog tijela, tada je investitor dužan otkloniti navedene nedostatke i ishoditi rješenje o izmjeni i dopuni građevinske dozvole.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
1220	ADELA LEKO	7. UPORABA GRAĐEVINE, Članak 94.	14. predlaže se da stavak 2. članka 94. glasi: (2) Uporabnu dozvolu za izgrađenu građevinu izdaje tijelo graditeljstva nakon što se tehničkim pregledom utvrdi da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, a naročito u pogledu ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu. Obrazloženje: člankom 53. je već određena nadležnost za izdavanja uporabne dozvole. Uz to, ovim se otklanja možebitni sukob nadležnosti pri promjeni mjesne nadležnosti od izdavanja gađevinske dozvole do izdavanja uporabne dozvole, a poštuje se i stvarna i mjesna nadležnost tijela graditeljstva utvrđena ZUP-om.	Nije prihvaćen	Nomotehnički jasno propisano.
1221	ADELA LEKO	6.4. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE, Članak 89.	13. U članku 89. predlaže se: - izmijeniti stavak 1. na način da bi isti glasio: (1) Investitor je dužan elektroničkim putem prijaviti početak građenja, odnosno nastavak radova nadležnom tijelu graditeljstva i građevinskoj inspekciji najkasnije u roku od pet dana prije početka građenja. Obrazloženje: nadležnost u slučaju promjene mjesne nadležnosti tijela graditeljstva od izdavanja dozvole do prijave početka radova - dodati stavke 9. i 10. koji bi glasili: (9) Smatrat će se da investitor nije pristupio građenju ako prijava nije potpuna, odnosno ako ne sadrži sve propisano stavcima 2. – 4. ovog članka o čemu je tijelo graditeljstva iz stavka 1. ovoga članka dužno obavijestiti građevinsku inspekciju. (10) Prijavu početka građenja u ime investitora može podnijeti nadzorni inženjer preko sustava eDozvola. Obrazloženje stavka 9.: veza s prijedlogom pod točkom 10., smatra se nužnim da prijava bude potpuna kako bi imala željene učinke i kako bi se njome dokazivao početak građenja Obrazloženje stavka 10.: treba omogućiti da u ime investitora prijavu podnese nadzorni inženjer obzirom da svaki investitor nema potrebna znanja za elektroničko prijavljivanje početka radova	Nije prihvaćen	Jasno propisno, ukoliko je došlo do promjene nadležnosti nenadležno tijelo kojem je prijavljen početak građenja dužno je isto proslijediti nadležnom tijelu. Investitor može dati punomoć stručnom osobi za prijavu početka građenja, nije potrebno dodatno propisivati.
1222	ADELA LEKO	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 80.	- zamijeniti dosadašnji stavak 2. na način da glasi: (2) Rješenje o izmjeni i/ili dopuni dozvole donosi tijelo koje je nadležno za izdavanje dozvole prema propisima koji su na snazi u trenutku podnošenja zahtjeva za izdavanje rješenja o izmjeni i/ili dopuni, odnosno tijelo koje je izdalo dozvolu na koje je temeljem stavka 3. članka 54. ovog Zakona prenesena nadležnost. Rješenje o poništavanju ili ukidanju građevinske dozvole donosi tijelo koje je građevinsku dozvolu izdalo. Obrazloženje: u dosadašnjoj upravnoj praksi se pojavilo kao sporno koje tijelo donosi rješenje o izjeni ili dopuni građevinske dozvole kada je od njenog izdavanja do podnošenja zahtjeva za izdavanjem izmjene promijenjena mjesna nadležnost tijela graditeljstva (u pravilu u situacijama prijenosa nadležnosti koju odobravaju županije) Predloženo rješenje je istovjetno prijedlogu Zakona o prostornom uređenju (članak 141.) i odgovara ustroju mjesne i stvarne nadležnosti iz ZUP-a. Dosadađnji stavak 2. bi postao stavak 3. i dalje istim redom.	Nije prihvaćen	Jasno propisano člankom 52. Prijedloga zakona. Županije nemaju pravo prenositi nadležnost.
1223	ADELA LEKO	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 80.	12. U članku 80. se predlaže se: - Izmijeniti stavak 1. na način da glasi: (1) Izvršna ili pravomoćna građevinska dozvola može se po zahtjevu investitora izmijeniti, dopuniti, poništiti i ukinuti. Obraazloženje: članak 83. predviđa i ukidanje građevinske dozvole – usklađenje članaka	Nije prihvaćen	Ne može se ukinuti građevinska dozvola po zahtjevu investitora.
1224	ADELA LEKO	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 79.	11. U članku 79. predlaže se promjena stavka 2. na način da bi siti glasio: (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, prilikom građenja zgrade dopušteno je odstupanje od glavnog projekta odnosno idejnog projekta za manje složenu zgradu, u pogledu ukupnih vanjskih mjera zgrade do najviše 0,30 metara, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe propisane prostornim planom na temelju kojeg je izdana građevinska dozvola. Obrazloženje: potrebno je propisati da se odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe odnose na minimalne udaljenosti propisane prostornim planom – obzirom da je bilo sporno pri provedbi, nema raazloga da se ova odredba ne učini jasnijom kako bi se otklonili nepotrebni žalbeni i sudski postupci).	Nije prihvaćen	Nomotehnički dovoljno jasno propisano.
1225	ADELA LEKO	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 77.	10. Predlaže se da se stavak 3. članka 77. briše, a da stavci 1. i 2. glase: (1) Građevinska dozvola prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju i ne prijavi početak građenja u roku od šest godina od dana pravomoćnosti dozvole. (2) Građevinska dozvola koju izdaje Ministarstvo prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju i ne prijavi početak građenja u roku od osam godina od dana pravomoćnosti dozvole. U dosadašnjoj upravnoj praksi, od uvođenja u Zakon presumpcije da se smatra da je građenje započeto od dana kada je izvršena prijava građenja, se često (i za dozvole izdane po ranijim propisim, odnosno zakonima) prijava početka građenja smatra jedinim dokazom o započetoj gradnji, a što izaziva velike probleme osobito kod izdavanja izmjene dozvole ili izdavanja uporabne dozvole za zgrade za koje su akti za gradnju izdani od 1968. godine pa sve do danas. Drugo pitanje je u pravnoj teoriji da li se radi o oborivoj ili neoborivoj presumpciji započete gradnje. U svakom slučaju, uvedena presumpcija se tumači na način da ide na štetu investitoru (iako to ne bi bio njen smisao - jer da je tako, onda bi odredba glasila otprilike: Smatra se da građenje nije započeto ako nije izvršena prijava početka građenja). Kako bi se otklonile sve nejasnoće, na predloženi način se traži kumulacija – i da je građenje započeto i da je izvršena prijava početka građenja (pa samo građenje, iako je na terenu započeto za vrijeme važenja dozvole, ne bi dovelo do njenog važenja ako nije izvršena i prijava početka građenja, odnosno izvođenja radova. S druge strane, sama prijava, a da nije započeto s građenjem isto tako ne bi bila dovoljna za važenje dozvole).	Nije prihvaćen	Nomotehnički izričaj.
1226	ADELA LEKO	6.2. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE, Članak 65.	8. U članku 65. se predlaže da stavak 2. glasi: (2) Dokaz o izjavljivanju žalbe ili pokretanju upravnog spora protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde na glavni projekt investitor je u roku od 15 dana, odnosno 30 dana od dana primitka rješenja dužan dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu, koje u tom slučaju postupak izdavanja građevinske dozvole prekida do pravomoćnosti odluke o žalbi ili tužbi. Obrazloženje: usklađivanje s rokom za pokretanje upravnog spora	Prihvaćen	Prihvaćen.
1227	ADELA LEKO	6.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA, Članak 63.	7. U članku 63. predlaže se dopuniti stavak 1. točkom 8. koja bi glasila: 8. pisana suglasnost (su)vlasnika građevne čestice, odnosno nekretnina od kojih će se formirati građevna čestica da se na ime invetitora izda građevinska dozvola Obrazloženje: nema zapreke da se na ime investitora izda građevinska dozvola na temelju ovjerene suglasnosti upisanih vlasnika, obzirom da će često puta zaključivanje predugovora, ugovora o kupoprodaji, ortaštvu i sl., ovisiti upravo o izdanoj građevinskoj dozvoli	Nije prihvaćen	Takva odredba izazvala bi pravnu nesigurnost zbog moguće situacije da vlasnik čestice naknadno povuče prethodno izdanu suglasnost.
1228	ADELA LEKO	5.TIJELA NADLEŽNA ZA IZDAVANJE GRAĐEVINSKE I UPORABNE DOZVOLE, Članak 53.	6. Predlaže se da članak 53. glasi: (1) Građevinsku dozvolu, uporabnu dozvolu i uporabnu dozvolu za određene građevine, (u daljnjem tekstu: dozvola) izdaje Ministarstvo te upravno tijelo velikog grada, Grada Zagreba, županije nadležno za upravne poslove graditeljstva na čijem se području namjerava graditi, odnosno na čijem je području izgrađena građevina te jedinice lokalne samouprave kojima je županija sukladno posebnom zakonu povjerila obavljanje upravnih poslova graditeljstva.	Nije prihvaćen	Dovoljno je nomotehnički precizno.
1229	ADELA LEKO	4. PROJEKTI, Članak 50.	5. Stavkom 1. članka 50. je pravo žalbe, odnosno pokretanja upravnog spora protiv rješenja o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja dano isključivo projektantu. Predlaže se da stavak 1. članka 50. glasi: (1) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta ili uvjeta priključenja projektant ili osoba za čije je potrebe projektant izradio Opis i grafički prikaz ima pravo žalbe ili pravo pokretanja upravnog spora pred nadležnim upravnim sudom ako žalba nije dopuštena. Obrazloženje: projektanti u većini slučajeva nerado izjavljuju žalbe protiv rješenja JPT o obustavi postupka (radi nezamjeranja službenicima), a osobito se protive pokretanju upravnog spora (radi neizvjesnosti u pogledu plaćanja troškova). Nije opravdano ostaviti budućeg investitora bez mogućnosti ulaganja pravnih lijekova obzirom da se u konačnici radi o njegovim praavima i pravnim interesima. Uz navedeno, po prijedlogu zakona o prostornom uređenju, u tijeku postupka izdavanja lokacijske dozvole podnositelju zahtjeva (a ne projektantu) pripada pravo ulaganja praavnih lijekova protiv rješenja JPT (članak 172. prijedloga ZPU). Bez obzira što se posebni uvjeti i uvjti priključenja po prijedlogu ZOG-a utvrđuju prije pokretanja postupka izdavanja građevinske dozvole, pravo ulaganja pravnih lijekova treeba omogućiti i osobi za koju je izrađen Opis i prikaz (obzirom da na drugi način neće biti moguće niti izraditi glavni projekt i na njega ishoditi potvrde u postupku izdavanja građevinske dozvole). Dodatni razlog za propisivanje prava na žalbu odnosno tužbu je i što je stavkom 1. članka 65. (odnosi se na izdavanje potvrda u postupku izdavanja građevinske dozvole) određeno da se na postupke žalbe, odnosno tužbe na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka izdavanja potvrde na glavni projekt primjenjuje odredba članka 50. Zakona (koja to ravo izrijekom daje samo projektantu).	Nije prihvaćen	Projektant je taj koji ishodi posebne uvjete, prilikom ugovaranja projektant treba uzeti u obzir i ovu mogućnost.
1230	ADELA LEKO	4. PROJEKTI, Članak 49.	4. U članku 49. stavak 1. je utvrđen rok od 30 dana za utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja (prijedlog ZPU razlikuje rok ovisno o nadležnom tijelu, na isti način kako je i po sada važećim Zakonima) – predlaže se usklađenje i jednako postupanje po oba zakona te se predlaže da stavak 1. članka 49. glasi: (1) Javnopravno tijelo dužno je utvrditi posebne uvjete ili uvjete priključenja ili postupak njihova utvrđivanja rješenjem obustaviti te utvrđene uvjete ili rješenje o obustavi dostaviti u elektroničkom programu eDozvola upravnom tijelu u roku od 15 dana, te Ministarstvu u roku od 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva.	Nije prihvaćen	Ostavljen je dovoljan rok svim javnopravnim tijelima da utvrde posebne uvjete, čime se smanjuje pravna nesigurnost u slučaju ne izdavanja uvjeta od strane javnopravnih tijela. Osim toga projektant sam ishodi uvjete pa nema čekanja da upravno tijelo pokrene postupak.
1231	ADELA LEKO	1. OPĆE ODREDBE, Članak 3.	1. Članak 3. točka 22. – pojam rekonstrukcije po prijedlogu više ne sadrži i obnovu ruševne zgrade, te se predlaže dodatno definirati pojam ruševine (ili ruševne zgrade) na način da se odredi: ruševina su ostaci nekad postojeće zgrade, koji imaju minimalno dio temelja i dio jednog zida, koji se rekonstrukcijom mogu obnoviti i vratiti u vanjske dimenzije i namjenu koju je imala urušena zgrada i koji se mogu dokazati, osim ako se nalazi na površinama koje su prostorno planskom dokumentacijom određene kao: - površine izvan građevinskog područja u nacionalnom parku, parku prirode, regionalnom parku, park-šumi, strogom rezervatu, posebnom rezervatu, spomeniku prirode i spomeniku parkovne arhitekture, osim ako bi obnova ruševine bila u skladu s prostornim planom ili se nalazi unutar tradicijske naseobine određene prostornim planom područja posebnih obilježja ili drugim prostornim planom, - planirani ili istraženi koridori i površine prometnih, energetskih, vodnih i komunikacijskih građevina, osim uz suglasnost javnopravnog tijela nadležnog za upravljanje tom građevinom - površine javne i društvene namjene unutar građevinskih područja naselja za sadržaje upravnih, socijalnih, zdravstvenih, predškolskih, obrazovnih (osnovno, srednjoškolsko, visoko obrazovanje), komunalnih, sportskih, kulturnih i vjerskih funkcija, osim ako je obnova ruševine na tim površinama u skladu s tom namjenom, - izdvojeno građevinsko područje izvan naselja koje je prostornim planom predviđeno za gospodarsku namjenu (proizvodnja, ugostiteljstvo i turizam, sport) i groblja, osim ako je obnova ruševine na tim površinama u skladu s tom namjenom, - područje posebne zaštite voda – zona sanitarne zaštite vode za piće u kojoj je prema posebnim propisima zabranjeno građenje zgrada - eksploatacijsko polje mineralne sirovine, - unutar arheološkog nalazišta ili zone, prostornih međa nepokretnog kulturnog dobra ili kulturno-povijesne cjeline koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, osim ako javnopravno tijelo nadležno za poslove zaštite kulturne baštine izda mišljenje/potvrdu ili drugi akt o prihvatljivosti obnove ruševne zgrade - na području upisanom u listu svjetske baštine UNESCO-a, - na postojećoj površini javne namjene, pomorskom dobru ili vodnom dobru, osim obnove ruševine izgrađene na postojećoj površini javne namjene uz suglasnost upravitelja te površine, odnosno vlasnika iste ako ne postoji upravitelj i na vodnom dobru uz suglasnost pravne osobe za upravljanje vodama. Ako nisu ispunjeni navedeni uvjeti za obnovu ruševne zgrade, njeni ostaci se moraju ukloniti. 2. U članku 3. je pod točkom 23. dana definicija stana – stan je samostalna uporabna cjelina namijenjena stanovanju koja ima poseban ulaz i ima prostor za spavanje, kuhanje, jelo i poseban prostor za sanitarne potrebe Definicija stana bi trebala biti određenija jer se u praksi pokazalo sporno da li stan može imati više kuhinja i/ili više ulaza sa zajedničkog hodnika, a to se osobito odnosi na situacije u kojima je prostornim planom ograničen broj stanova (projektanti najčešće projektiraju dvije ili više kuhinja i/ili dva ili više ulaza sa zajedničkog hodnika nazivajući projektiranu cjelinu jednim stanom, a poslije prodaju takav etažni dio u suvlasništvo više osoba koje ugovorom o podjeli posjeda reguliraju svoje meeđusobne odnose). Predlaže se da definicija stana glasi: 23. stan je samostalna uporabna cjelina namijenjena stalnom stanovanju koja ima maksimalno jedan poseban ulaz i jednu kuhinju, te minimalno jednu prostoriju za spavanje i jednu kupaonicu. Bilo bi uputno, kada se već definira stan, propisati da između kupaonice i ostalih prostorija stana mora postojati predprostor, da stan mora imati ventiliranu ostavu minimale površine 1 m2… kako je to bilo po ranijim propisima.. obzirom da za ovim prostorijama u stanu (koji je namijenjen za stalno stanovanje, odnosno život) postoji nužna potreba. Iz projekata novih zgrada se vidi da se grade stanovi minimalnih površina koji zbog toga postižu najveće cijene na tržištu, a istovremeno je u njima, radi nedostatka drugih popratnih prostorija, iznimno otežano stalno življenje. 3. Pod točkom 34. članka 3. je dana definicija zamjenske građevine - predlaže se da se doda tekst i da se zamjenska građevina definira kao: 34. zamjenska građevina je nova građevina izgrađena na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, odnosno obuhvata u prostoru kojom se bitno ne mijenja namjena, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine i na koju se primjenjuju odredbe prostornih planova koje se odnose na rekonstrukciju građevine. Iznimno, zamjenska građevina izgrađena protivno prostornom planu i/ili izvan građevinskog područja mora biti smještena na istom mjestu i mora imati istu namjenu i isti utjecaj na okoliš dotadašnje građevine te iste ili manje vanjske dimenzije od dotadašnje građevine, a na svako odstupanje od navedenog se primjenjuju odredbe prostornih planova koje se odnose na rekonstrukciju građevine Obrazloženje: U praksi se pojavilo kao sporno pitanje u pogledu uklanjanja postojećih i gradnje novih građevina izvan granica građevinskog područja (pretežno ozakonjene zgrade), gdje se nije dopuštalo uklanjanje postojeće zgrade, često niti njihova rekonstrukcija u ozakonjenim gabaritima (primjerice zamjena dva vanjska zida i krova) uz obrazloženja da bi opisana rekonstrukcija ili građenje nove građevine u istom dimenzijama, na istom mjestu i iste namjene bilo protivno prostornom planu, odnosno nisu se priznavala stečena prava postojeće građevine. Iz navedenog se predlaže jasnije određivanje mogućnosti rekonstrukcije i gradnje ovih (i drugih) zamjenskih građevina koje su izgrađene protivno prostornom planu.	Nije prihvaćen	Ruševna zgrada ulazi u pojam rekonstrukcije. Ad članak 3. točka 23.: Dodatnim pravilnikom propisati će se detaljnije definicije prostorija stana. Ad točka 34.: Dovoljno je jasno propisano.

E-SAVJETOVANJA

Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Zakon o gradnji